Facility Management Handbook by Davor Vugrinec

Facility Management Handbook PriruÄ?nik za upravljanje poslovnim zgradama

Autor: Davor Vugrinec

2012

ZAGREB

Autor:

Davor Vugrinec, ing.stroj.; dipl.ing.sig.; struč.spec.ing.org. Predsjednik Udruge 2G2E

Urednik:

dr.sc. Hubert Bašić dipl.ing.el., MBA

Recenzenti:

Nataša Peršić dipl. knjižničar

Lektor i korektor:

Nataša Peršić dipl. knjižničar

Likovna oprema:

Davor Vugrinec, ing.stroj.; dipl.ing.sig.; struč.spec.ing.org.

Izdavač:

2G2E - Udruga za gospodarenje građevinama, energijsku efikasnost, promicanje znanja i vještina, Sveti Duh 107, Zagreb

Tisak:

2G2E

Naklada:

100 primjeraka

ISBN:

978-953-57485-0-2

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 829977

Davor Vugrinec

Facility Management Handbook PriruÄ?nik za upravljanje poslovnim zgradama

Udruga 2G2E Zagreb, 2012

Sadržaj

Predgovor autora ................................................................................................... 7 Uvod .................................................................................................................... 8 Opis pojmova i kratica........................................................................................... 10 Što je Facility Management? .................................................................................. 11 Odakle krenuti? .................................................................................................... 13 Gospodarenje građevinama ................................................................................... 14 Upravljanje troškovima ......................................................................................... 14 Održavanje građevina ........................................................................................... 15 Korektivno održavanje .......................................................................................... 16 Preventivno održavanje ......................................................................................... 17 Održavanje po stanju ............................................................................................ 17 Poteškoće ............................................................................................................ 19 Prednost i nedostaci .............................................................................................. 20 Smjernice za projektiranje s aspekta održavanja ......................................................21 Smjernice za projektiranje i održavanje ovojnice zgrade (fasade) ............................... 24 Održavanje fasada i prozora................................................................................... 26 Smjernice za projektiranje i održavanje strojarskih instalacija .................................... 28 Opći zahtjevi ........................................................................................................ 28 Zakonska regulativa.............................................................................................. 29 Referentne norme ................................................................................................. 29 Ciljana projektirana temperatura prostora i relativna vlažnost .................................... 30 Tlakovi u prostorima poslovnih zgrada..................................................................... 30 Kvaliteta zraka u prostoru...................................................................................... 31 Zaštita od buke u radnom prostoru ......................................................................... 33 Uvjeti termostatske regulacije temperature prostora .................................................33 Prostorni zahtjevi ................................................................................................. 33 Servisni pristupi ................................................................................................... 34 Oprema koja se postavlja na krov ........................................................................... 34 Prostori za elektro ormare ..................................................................................... 34 Strojarnica dizala.................................................................................................. 34 Prostori za pomoćno napajanje električnom energijom .............................................. 35 UPS prostorije ...................................................................................................... 36 Broj izmjena zraka ................................................................................................ 37 Primarni rashladni sustav ...................................................................................... 38 Upravljanje vodoopskrbnim sustavom ..................................................................... 39 Katodna zaštita .................................................................................................... 40

Cijevni sustavi ...................................................................................................... 41 Toplinska izolacija cjevovoda ................................................................................. 41 Fleksibilni spojevi i cijevi ....................................................................................... 41 Upravljanje energijom ........................................................................................... 42 Smjernice za projektiranje električne instalacije ....................................................... 43 Zaštita od požara u zgradarstvu s aspekta električnih instalacija ................................ 43 Tehničke mjere zaštite u elektroinstalacijama .......................................................... 43 Kabliranje i razvod ................................................................................................ 44 Zaštita od direktnog dodira .................................................................................... 44 Zaštita od indirektnog dodira ................................................................................. 45 Uzemljenje i zaštitni vodiči..................................................................................... 45 Gromobransko uzemljenje ..................................................................................... 45 Tehničke mjere protupožarne zaštite elektroinstalacija ..............................................46 Napojni kabeli ...................................................................................................... 47 Isklop elektroinstalacije ......................................................................................... 48 Sigurnosna i protupanična rasvjeta ......................................................................... 48 Zakoni, pravilnici i norme za projektiranje tehničkih rješenja za primjenu pravila za zaštitu od požara elektroinstalacija ........................................................... 53 Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije..............................................53 KPI - Key performance indikator (ključni pokazatelj uspješnosti) ............................... 54 Kako kreirati KPI? ................................................................................................. 56 Ergonomija radnih mjesta ...................................................................................... 57 Promjene namještaja zbog boljeg radnog učinka ...................................................... 57 Ergonomski radni stolci ......................................................................................... 57 Kakvoća materijala ............................................................................................... 59 Radni stolovi ........................................................................................................ 60 Visina.................................................................................................................. 61 Širina .................................................................................................................. 61 Ostale osobine stolova .......................................................................................... 61 Način provedbe obveznih ddd mjera - Tko? Gdje? ..................................................... 62 Pregled ispitivanja koja su propisana kao zakonska obveza za poslodavce, korisnike ili vlasnike građevina ............................................................................... 65 Električne instalacije ............................................................................................. 65 Mjerenje otpora zaštitnog uzemljenja i statičkog elektriciteta ..................................... 65 Izjednačavanje potencijala..................................................................................... 66 Gromobranska instalacija ...................................................................................... 66 Strojevi i uređaji (oruđa) s povećanim opasnostima ..................................................66 Sigurnosna-panik rasvjeta ..................................................................................... 66 Plinske instalacije (niski tlak) i plinska trošila ........................................................... 67 Sustav provjetravanja poslovnih prostora ................................................................ 67

Ispitivanje radnog okoliša ...................................................................................... 67 Buka na radnom mjestu i sredini u kojoj ljudi rade i borave ....................................... 68 Stabilni sustavi za dojavu i gašenje požara .............................................................. 68 Održavanje higijene poslovnih prostora ................................................................... 70 Pitanje izbora kemijskih sredstava .......................................................................... 71 Održavanje kamenih podnih obloga ........................................................................ 72 Pečaćenje kamena ................................................................................................ 73 Kristalizacija ........................................................................................................ 73 Pitanje opreme ..................................................................................................... 74 Pitanje edukacije .................................................................................................. 76 Pitanje organizacije............................................................................................... 76 Ugostiteljska usluga .............................................................................................. 76 Pitanje sigurnosti .................................................................................................. 78 Strojarske instalacije............................................................................................. 78 Rashladni medij.................................................................................................... 80 Izvođenje strojarskih instalacija ............................................................................. 83 Tehnička voda ...................................................................................................... 84 Ventilacija ........................................................................................................... 86 Legionela i legionarska bolest ................................................................................. 86 Zaključak ............................................................................................................ 89 Literatura ............................................................................................................ 90 O AUTORU ........................................................................................................... 91 RECENZIJE .......................................................................................................... 92 O UDRUZI 2G2E ................................................................................................... 93

PREDGOVOR AUTORA Nakon gotovo dvadeset godina rada u struci, profesionalnog razvoja, uspona i padova, svaki bi se čovjek trebao zapitati kako prenijeti stečeno iskustvo drugim ljudima. Jasno je, da ako ne prenosimo svoja znanja i iskustva drugima, usporavamo razvoj društva, a svaka osoba mora ispočetka stjecati iskustvo. Prijenosom vlastitih iskustava dakle, dodajemo novu vrijednost. Možda će nam se činiti kako je materija skromna, činjenice općepoznate, kako nikoga neće zanimati. Naravno da nije tako, jer ne postoji čovjek koji zna sve, no još veća je pogreška znanje i iskustvo zadržavati za sebe. Hrvatska je premala zemlja za sebične ljude, ali je svakako dovoljno velika za strane tvrtke koje dolaze prodati svoje znanje. Trebalo mi je puno vremena kako bih shvatio razlog neuspjeha kako stranih tako i domaćih Facility Management tvrtki u Hrvatskoj. Naravno, gledajući sa strane najčešće se bolje vidi. Tako sam i ja sagledao većinu čimbenike, tek kad sama se dijelom izmaknuo s tržišta. Naravno da je za sagledavanje trebalo upoznati i pratiti ciljano tržište kako usluga tako i rada. Od iznimnog je značaja bilo kontinuirano praćenje, analiziranje i propitivanje strategija, uspješnosti, ljudskih potencijala i ostalih resursa. Pokušao sam ovaj priručnik koncipirati na način da na zanimljiv i pristupačan način prikažem problematiku upravljanja poslovnim zgradama, kako bi svi kojima knjiga dođe u ruke, mogli na jednostavan način sagledati ovaj složeni proces, prepoznati neke njima važne detalje i u svojoj praksi na kraju primijeniti neka iskustva i preporuke, a po potrebi se ponovno vraćati čitanju. Siguran sam, kako će svatko od korisnika priručnika pronaći poneku zanimljivost. „Uživajte u čitanju barem onoliko koliko sam ja uživao u pisanju ovog priručnika.“

Zagreb, 01.08.2012.

Davor Vugrinec

UVOD Iako se počeo razvijati još u 80-im godinama prošlog stoljeća u Svijetu, Facility Management (FM) u Hrvatskoj nije prepoznat kao servis do 1999. godine, kada je jedna mala tvrtka prepoznala potencijal takvog servisa. Bila je to tvrtka „Parting d.o.o.“. Tvrtka je počela s radom kao električarska tvrtka devedesetih, da bi širila svoju djelatnost na cijelu lepezu obrtničkih radova u građevinarstvu slijedećih deset godina. Sa svega 8 zaposlenih, uglavnom inženjera, grabila je svakim danom sve više poslova. Ideja o FM-u bila je neko vrijeme samo ideja osnivača i vlasnika tvrtke Alana Žepeca (Žepe), ali jednog dana je odlučio riskirati i realizirati je. Kao i svaki pametan čovjek, ako nešto ne znaš, tražiš nekoga tko zna. Tu se tada pojavljujem ja. Ne mogu reći da sam odmah imao viziju, ali sam iza sebe imao dragocjeno iskustvo od 9 godina u struci na rukovodećim poslovima održavanja strojeva, energetike, zgrada i pratećih servisa. Kako sam praktičar po prirodi, imao sam i zavidno praktično iskustvo u elektrotehnici, elektronici, strojarstvu, strojnoj obradi, obradi drveta, jednom riječju „handyman“. Znači, imao sam sve predispozicije, a sve ostalo je nadogradnja. U tom trenutku, držim da „Žepe“ nije mogao dobiti boljeg čovjeka za pokretanje novog posla. Trebalo je prvo analizirati tržište. To je bio izazov, iako mi se čini da niti danas nije puno bolja situacija. Prvenstveno je trebalo otkriti sve nedavno završene projekte poslovnih zgrada, pa započete projekte, domaće i strane investitore i na kraju buduće projekte. Složivši koncepciju, prezentaciju i promotivni materijal, počeo sam obrađivati tržište. Shvativši da je to vrlo mukotrpno, a istovremeno sa slabim rezultatima, uključio sam se u rad nekih bliskih udruga kako bih istovremeno promicao svijest o potrebi za FM servisom i upoznavao tržište kroz konferencije i seminare o sastavnicama FM-a. Naravno da sam prodavao nešto čega još nije bilo, ali tada je to bilo potpuno opravdano. Na kraju prve poslovne godine za FM područje, odjel je imao 37 zaposlenih, a Parting d.o.o. oko 90 zaposlenih. Upravljali smo s preko 15.000 m2 poslovnog prostora, a u drugoj se posao proširio za još 10.000 m2. Tu negdje sam krenuo dalje, u nadogradnju formalne i neformalne naobrazbe.

Nakon pet godina, promicanja FM-a, bio sam iskusniji, pa sam shvatio da o FM-u treba govoriti projektantima, arhitektima i investitorima, a ne šefovima održavanja i ljudima iz nabave. Zašto? Pa, zato jer sve kreće od investitora i projektanata. Oni su ti koji mogu znatno utjecati na ukupan životni vijek svake poslovne zgrade. Danas, više od deset godina od tada, prošavši nekoliko tvrtki i njihovih infrastruktura, organizacija, reorganizacija, uspona i padova, mogu kompetentno tvrditi da su svi projekti „mačak u vreći“ za investitora. Do danas nisam niti jednom doživio da je neki projektant branio svoj projekt čimbenicima o troškovima eksploatacije kroz životni vijek građevine. Isto tako nisam nikada držao u ruci nečiji elaborat odnosno uputu o održavanju zgrade. Trenutačno upravljam s preko 30.000 m2 poslovnog uredskog i laboratorijskog prostora, a sudjelujem i u raznim projektima vezanim uz gospodarenje građevinama financiranim od strane fondova EU, Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i slično. Zakon je jasan, izvođač je dužan investitoru predati uputu o održavanju zgrade i ugrađenih elemenata. U Hrvatskoj se to svodi na samo jednu rečenicu u projektu „Opremu je potrebno održavati prema uputama proizvođača iste...“ Nezamislivo je da investitora, dakle instituciju koja je financirala cijeli projekt i koji će najvjerojatnije (osim ako ne proda zgradu) plaćati još puno godina troškove kroz životni vijek građevine, ne zanima taj detalj. Na temelju čega investitor odabire projekt? Vjerojatno na temelju 3D vizualizacije s kriterijem „lijepo/ružno“. Razvidno je, da je prepoznatu temu gotovo nemoguće zaobići i da o njoj treba još mnogo govoriti. Vjerujem da u Hrvatskoj još nije objavljena niti jedna knjiga ili priručnik o FM-u, pa se nadam da će svatko od čitatelja progutati ovih nekoliko stranica u jednom dahu, a kontinuirano se vraćati na najzanimljivije dijelove. Iako držim da nije potrebno u jednom ovakvom uratku objavljivati činjenice i podatke koji se mogu naći u nekim stručnim ili manje stručnim priručnicima, važna područja posebno su obrađena sa željom da i oni koji nisu izvorno strojarske struke mogu sagledati neke osnove. Ukoliko vam je to područje već poznato, samo produžite na neke vama interesantnije dijelove.

OPIS POJMOVA I KRATICA CAFM – (Computer Aided Facility Management) softversko sučelje za upravljanje procesima facility managementa. građevina - u ovom smislu to je bilo koja zgrada. vrednovanje (benchmarking) - proces mjerenja učinka (uključujući cijenu) usluga Facility Manegement-a i uspoređivanje rezultata unutarnjih i/ili vanjskih. klijent - organizacija koja pribavlja Facility usluge, preko ugovora o Facility Management-u. NAPOMENA: Klijent djeluje na strateškoj razini i ima opću i/ili ključnu funkciju u svim fazama odnosa s pružateljem usluge. Korisnik specificira Facility usluge. korisnik - organizacijska jedinica koja specificira i naručuje isporuku Facility usluga, unutar uvjeta ugovora o Facility Management-u NAPOMENA: Korisnik djeluje na taktičkoj razini. krajnji korisnik – osoba koja prima (koristi) Facility usluge NAPOMENA: Posjetilac bi također mogao biti krajnji korisnik. Facilities Management - integracija procesa unutar organizacije kako bi se održale i razvijale dogovorene usluge koje podržavaju i poboljšavaju djelotvornost njezinih temeljnih djelatnosti. objekt

- materijalna imovina koja podržava organizaciju.

sporazum o Facility Management-u - pismeni ili usmeni sporazum koji navodi uvjete za pružanje Facility usluga između klijenta i unutarnjeg ili vanjskog pružatelja usluge. ugovor o Facility Management-u - zakonski obvezujući sporazum o Facility Management-u između različitih pravnih osoba. (HRN EN 15221-1 i HRN EN 15221-2) ugovaratelj Facility Management-a - organizacija koja ugovara pružanje Facility usluga i odgovorna je za izvršenje ugovora. pružatelj usluge Facility Management-a - organizacija koja klijentu pruža povezani niz Facility usluga unutar uvjeta sporazuma o Facility Management-u. NAPOMENA: Pružatelj usluge Facility Management-a može klijentu biti unutarnji ili vanjski. Facility usluga - pružanje podrške temeljnim aktivnostima organizacije, koju isporučuje unutarnji ili vanjski pružatelj. 10

NAPOMENA: Facility usluge, su usluge koje se odnose na prostor, infrastrukturu, ljude i organizaciju. integrirane Facility usluge - skup Facility usluga koje su u međusobnoj interakciji ključni pokazatelj uspješnosti (KPI) –Key Performance Indikator, mjera koja pruža bitne informacije o uspješnosti isporuke Facility usluga. temeljne aktivnosti - aktivnosti koje sačinjavaju značajne kompetencije organizacije u njezinom vrijednosnom lancu.

neophodne

NAPOMENA: Razliku između primarnih aktivnosti i pomoćnih usluga svaka organizacija odlučuje individualno, tu razliku treba neprestano ažurirati.

sporazum o razini usluge (SLA-Service Level Agreement) - sporazum između klijenta ili korisnika i pružatelja usluge o izvršenju, mjerenju i uvjetima isporuke usluga NAPOMENA: Sporazum o Facility Management-u sastoji se od općih klauzula, primjenjivih na čitav sporazum, a SRU od specifičnih klauzula, primjenjivih samo na Facility usluge. U sporazum o Facility Mangement-u uključeno je nekoliko SRU-a. pružatelj usluge - organizacija koja je odgovorna za isporuku jedne ili više Facility usluga NAPOMENA: Pružatelj usluge može za klijentovu organizaciju biti unutarnji ili vanjski. dobavljač - pružatelj Facility usluga

ŠTO JE FACILITY MANAGEMENT? Facility Management je po definiciji „multidisciplinarna djelatnost koja objedinjuje servise potrebne za gospodarenje građevinama i osnovnim procesima“. Norma HRN EN 15221-1:2008 opisuje FM kako slijedi : "Facility Management je integracija procesa unutar organizacije, kako bi se održale i razvijale dogovorene usluge koje podržavaju i poboljšavaju djelotvornost njezinih temeljnih djelatnosti" dok nastanak opisuje na slijedeći način: "Facility Management se razvija u više europskih zemalja. Potaknuti određenim povijesnim i kulturalnim okolnostima, organizacije i poslovna područja izgradili su različita shvaćanja i pristupe. Općenito uzevši, sve organizacije, bilo javne ili privatne, koriste zgrade, imovinu i usluge (Facility Management usluge) kako bi potpomogle svoje osnovne djelatnosti. Koordiniranjem te imovine i usluga, primjenom vještine upravljanja i rukovanjem mnogim izmjenama u okruženju organizacije, Facility Management utječe na njezinu sposobnost proaktivnog 11

djelovanja i zadovoljavanja svih njezinih uvjeta. To se radi kako bi se optimizirali troškovi i učinak imovine i usluga." O početku FM-a u Hrvatskoj već sam pisao u Uvodu, a od tada do danas nije doživio očekivani uspjeh iz više razloga. Prvenstveno, većina tvrtki i obrta koji su se bavili čišćenjem, preko noći su se prozvale "facility services", pa je zatim uz njih postao trend zaštitarske tvrtke proširivati uslugom čišćenje. Tržište je, zaključujete, poistovjetilo Facility Management i čišćenje. Uz nekoliko stranih, uglavnom austrijskih i njemačkih FM tvrtki, koje su u stvari došle za stranim investitorima u Hrvatsku, samo su tri domaće tvrtke polučile neke rezultate. Prva tvrtka je Parting d.o.o. koja je ujedno bila i prva u Hrvatskoj koja je komercijalno razvijala FM, a 2002. godine napušta pozitivnu strategiju i inercijom održava sklopljene ugovore još neko vrijeme, da bi danas u potpunosti prestala razvijati i podržavati paket usluga FM-a (Već prije spomenuta u Uvodu). Druga tvrtka je Adria grupa d.o.o., nastala iz službe održavanja jedne od najvećih farmaceutskih tvrtki u Hrvatskoj, s velikim potencijalom i velikom operativom, ali bez znanja o FM-u, u stvari predstavlja klaster koji bi bio vrlo uspješan kada bi se uložilo u "know how" razvoj koji bi objedinio sve postojeće servise i podigao prvenstveno kvalitetu komunikacije s kupcima. Treća tvrtka je Energon Facility Management d.o.o., koja je izrasla iz monterske tvrtke i kao strojarska tvrtka, zasigurno konkurira u tom području. Dugo su tražili put, ali čini se da su prepoznali procese i sada ih ubrzano izgrađuju kako bi pratili zahtjeve tržišta u cijeloj regiji. Naime, FM tvrtke gube poslove iz nekoliko razloga: 1. loše koncipirani ugovori, 2. loša strategija, 3. nije u stanju prezentirati benefit (korist) ugovora, 4. u krajnosti, kao i svi servisi, ovise o kvaliteti ljudi u operativi 5. korisnik nije spreman platiti cijenu kvalitete 6. novi trend je nelojalno preuzimanje kupaca od strane izdvojenih operativaca iz neke FM tvrtke Interesantno je da tvrtke uglavnom prepoznaju prednost vanjske usluge, ali istovremeno nisu spremni platiti tu uslugu onoliko koliko je potrebo da bi se stimuliralo radnika i omogućilo kvalitetnu uslugu. Razvidno je da neki očito outsourcing smatraju „slabo plaćenim tuđim radnicima“ na koje se računa 24/7/365.

ODAKLE KRENUTI? Kao i u privatnom životu, najteže je krenuti, a posebice kada se kreće u nepoznato. Zanimljivo je promatrati kako svaki čovjek drugačije percipira građevinu. Grubo se može zaključiti kako građevinari promatraju konstruktivni dio, arhitekti promatraju opći dojam u prostoru, strojari pak vide isključivo strojarski dio, a stručnjaci za čišćenje prolaze kroz zgradu s uzdignutim kažiprstom sakupljajući prašinu sa svih mogućih površina. Tek ukoliko objedinite sve te načine promatranja, dobiti ćete osobu koja promatra građevinu u cjelini. Tada ste tek dobili osobu koja odgovara profilu voditelja održavanja građevine. Facility Management je mnogo više od toga. Njega čine praktično svi potporni procesi koji su neophodni za normalno funkcioniranje osnovne djelatnosti.

Slika 1: FM sastavnice (autor D.V.)

Slika 2: FM procesi prema HRN EN 15221-1 (autor D.V.)

GOSPODARENJE GRAĐEVINAMA UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA Najjednostavniji način smanjenja troškova bio bi ne održavati ili prestati održavati. To je dakako najbrži način, međutim gledano dugoročno, na taj bi se način generirali još veći troškovi. Prema tome, cilj pristupa je provoditi održavanje u onolikoj mjeri, koliko je potrebno da bi se sačuvala vrijednost građevine (i njezine infrastrukture) i spriječilo oštećivanje ili povećanje štete uslijed nekog štetnog događaja. Pronalaženje odgovarajuće strategije predstavlja velik izazov jer se mora izabrati optimalna strategija, a u isto vrijeme racionalizirati troškove održavanja i ukupne troškove kroz životni vijek građevine. Potrebno je dakle specificirati pojedine dijelove svake pojedine građevine i za svaku pojedinu cjelinu propisati odgovarajuću strategiju održavanja na temelju životnog vijeka svakog pojedinog dijela, uputa o održavanju, dobre prakse i naravno iskustva.

Slika 3: Primjer jednostavnog kalkulatora ukupnih troškova eksploatacije poslovne zgrade (autor D. V.)

ODRŽAVANJE GRAĐEVINA Održavanje građevina je definirano kao „Poduzimanje potrebnih aktivnosti kako bi se održao ili unaprijedilo svaki dio građevine, njezina infrastruktura i/ili okruženje, istovremeno poštujući važeće standarde, a u svrhu očuvanja vrijednosti i namjene građevine“. Prema tome zadaci održavanja građevina su: · osigurati da su objekt i njegove sastavnice sigurni za uporabu · osigurati da objekt zadovoljava namjenu · osigurati da stanje objekta udovoljava važećoj zakonskoj i podzakonskoj regulativi · provoditi odgovarajuće održavanje radi očuvanja vrijednosti objekta poduzimati radnje potrebne za održavanje kvalitete objekta · U održavanju građevina (objekata) obično postoji nekoliko strategija koje valja razmotriti. To je npr. situacija kada analiziramo uzroke kvarova, te na temelju analize odlučujemo o mjerama koje ćemo poduzeti kako bi spriječili uzrok a ne otklonili „simptome“. Isto tako, možemo unaprijed na temelju iskustava odrediti kada će se neki dio objekta ili infrastrukture servisirati ili mijenjati, bez obzira na stvarno stanje. Na kraju, aktivnost održavanja možemo svesti isključivo na puko reagiranje na pristigle zahtjeve korisnika objekata. Na slici 3. možemo vidjeti kako je rasla složenost tehnika održavanja kroz vrijeme. Na žalost neke sredine još uvijek pripadaju prvoj generaciji.

Slika 4: Promjene složenosti tehnika održavanja kroz vrijeme (autor D. V.)

Iz navedenih primjera, održavanje građevina (objekata) možemo svrstati u tri osnovne strategije: 15

· · ·

korektivno održavanje preventivno održavanje održavanje po stanju

KOREKTIVNO ODRŽAVANJE Korektivno održavanje je najjednostavniji tip održavanja, gdje se elementi objekta koriste dok se ne pokvare odnosno izgube svoju funkciju ili uporabnu vrijednost. To podrazumijeva i popravke, rekonstrukciju ili zamjenu dotrajalog dijela ili cjeline. Korektivno održavanje ponekad nazivaju i održavanje na temelju kvara (failure based) ili neplanirano održavanje (unplaned). Aktivnosti korektivnog održavanja uglavnom su „ad hoc“ aktivnosti jer slijede po nastanku kvara i/ili po pozivu korisnika. Zbog toga korektivno održavanje može biti skupo iz barem dva razloga: · kvar nekog dijela može izazvati štetu većeg razmjera i na ostalim dijelovima objekata koji možda i nisu u direktnoj sprezi sa samim uzrokom kvara, te izazvati štetu i na susjednom objektima trećih osoba (npr. kvar električne instalacije može izazvati požar i uništiti cijelu građevinu i/ili susjedne građevine) · kvar može nastati u vrijeme kada to najmanje odgovara i korisniku i servisnom osoblju. Takovo stanje može uzrokovati dodatne probleme pri planiranju „zalihosti“ i materijala i raspoloživosti servisnim osobljem, što veže i dodatne troškove. Takove troškove nemoguće je planirati i opravdati u budžetu. Štoviše, korektivno održavanje je još uvijek važan dio bilo koje strategije održavanja jer iz njega možemo crpiti nezamjenjive prediktivne informacije.

Slika 5: Korektivno održavanje – popravak nogostupa (izvor Xavier.edu)

PREVENTIVNO ODRŽAVANJE Preventivno održavanje je naslonjeno na korektivno održavanje, a zadatak mu je smanjiti mogućnost iznenadnog kvara. Ova strategija je bazirana na vremenskom (time based) održavanju, planiranom održavanju ili periodičnom održavanju. Zadaci preventivnog održavanju su vezani uz pridržavanje unaprijed određenih intervala, vremenskih rokova koji mogu biti bazirani npr. na broju radnih sati ili slično. Takovo održavanje se primjenjuje npr. kod ličenja pojedinih vanjskih ili unutrašnjih površina. Prednosti preventivnog održavanja u odnosu na korektivno održavanje jasno su vidljive: · održavanje može biti unaprijed planirano, a izvedeno kada to odgovara i korisniku i servisnom osoblju · troškovi održavanja mogu se smanjiti izbjegavajući posljedičnu veću štetu. · smanjuje se vrijeme u kojem su objekt i/ili njegovi dijelovi izvan uporabe zbog kvara · zdravlje i sigurnost korisnika može se održati na visokoj razini

ODRŽAVANJE PO STANJU (skraćeno CBM, izvedeno iz eng. Condition Based Maintenance) možemo pojednostavljeno definirati kao održavanje po potrebi, odnosno u trenutku kada se za to ukaže potreba. Ova strategija održavanja se primjenjuje kada pojedini pokazatelji daju naznaku da će doći do kvara sustava, stroja ili uređaja ili kada pokazatelji pokažu pad performansi uređaja. Održavanje po stanju-CBM se upotrebljava da bi se uređaj ili sustav ispravno održavao u pravom trenutku. Sustav održavanja po stanju se temelji na očitavanju parametara u stvarnom vremenu, uspoređivanjem dobivenih rezultata i izvođenjem zaključaka kada treba započeti održavanje. Očitavanje parametara rada naziva se nadzor ili monitoring sustava ili uređaja. Nadzorom i praćenjem tijekom početnog perioda utvrđuju se podaci o uređaju u normalnom radu a zatim se prate pokazatelji u realnom vremenu i kada se očitani podaci počnu mijenjati dobiva se jasan signal da nešto nije u redu sa sustavom ili uređajem. Shodno uočenim poremećajima uređaj će pretpostaviti što se dešava i sam će upozoriti korisnika za potrebom za održavanjem. Za nadzor nad sustavom ili uređajem potrebno je izvesti zaseban sustav osjetnika koji su povezani sa središnjom bazom podataka koja stalno prima i nadopunjava podatke tijekom rada. Broj osjetnika raste sa složenošću sustava i penje se i do nekoliko tisuća na složenim kompleksnim strojevima.

Slika 6: Prijenosni uređaj centralnog nadzornog upravljačkog sustava (CNUS) (izvor ENEF BZ.hr)

Slika 7: (CNUS)-nadzor sustava grijanja, hlađenja i ventilacije (izvor ENEF BZ.hr)

POTEŠKOĆE Potencijalna uporaba ovog načina održavanja je iznimna, premda se danas pri njenoj uporabi javljaju poteškoće. Kako je ovo najmlađi od svih načina održavanja, pretpostavka je da će poteškoće vremenom biti prevladane i da će ovaj način održavanja zauzeti znatan udjel u ukupnom održavanju. Prva i osnovna poteškoće, odnosno stvarni problem je cijena instalacije sustava nadzora, odnosno cijena izrade baze podataka za pojedine uređaje. Ova napomena posebno se odnosi na uređaje koji su već u radu i naknadno se želi ugraditi sustav za nadzor. Kako broj osjetnika raste, raste složenost sustava i njegova ukupna cijena. Stoga se ovaj način održavanja primjenjuje za uređaje i sustave koji zahtijevaju veliku sigurnost i pouzdanost u radu (npr. na turbinama helikoptera), a također i za vrlo vrijedne sustave kojima cijena za instalaciju ovakvog sustava ne predstavlja značajnu stavku. Za očekivati je da će cijena osjetnika kao i cijelog sustava vremenom padati i da će ovaj sustav održavanja imati sve veću primjenu. S povećanjem broja korisnika padati će i troškovi izrade, te će to dodatno dati poticaj razvoju ovog načina održavanja.

Slika 8: Osjetnici za praćenje po stanju (izvor Didacta)

PREDNOST I NEDOSTACI CBM ima neke prednosti u usporedbi s planiranim održavanjem: • • •

Povećana pouzdanost sustava Smanjeni troškovi održavanja Smanjenje broja intervencija u održavanju smanjuje i faktor utjecaja greške uslijed ljudske pogreške

U istoj usporedbi nedostaci su: • • •

Veliki troškovi ugradnje sustava (za manje uređaje veći od cijene uređaja) Zbog procesa održavanja koji se radi samo kad se za to ukaže potreba ne mogu se planirati troškovi održavanja te su oni neravnomjerno raspoređeni Povećan broj komponenti (sustav za nadzor) koji zahtjeva provjeru i održavanje

CBM se zbog svoje cijene danas ne upotrebljava na manje važnim dijelovima usprkos vidljivim prednostima. Veliki broj važnih postrojenja održava se primjenom ove strategije, a tendencija je i povećanja učestalosti ove strategije kako u zgradarstvu tako i u industriji. Slika 4. prikazuje porast očekivanja uspješnosti održavanja. Razvidno je da očekivanja enormno rastu, no da li je tržište spremno ispuniti ta očekivanja pokazati će vrijeme koje je pred nama.

Slika 9: Visina očekivanja u odnosu na održavanje kroz vrijeme (autor D. V.)

SMJERNICE ZA PROJEKTIRANJE S ASPEKTA ODRŽAVANJA Opravdanost arhitektonskog i energetskog rješenja, kao i izbora sustava i opreme za kondicioniranje, iskazuje se energetskom efikasnošću građevine, ekonomski opravdanim troškovima eksploatacije (korištenja) objekta, te održavanja. Osim praktičnih arhitektonskih rješenja bez barijera, vrlo je važno obratiti pozornost na troškove u eksploataciji koji proizlaze upravo iz arhitektonskih rješenja. Uzimajući u obzir relevantne čimbenike pri projektiranju, pravila struke, pozitivnih iskustava iz prakse, te provodeći komparativne analize mjerljivih veličina, potrebno je obraditi problematiku održavanja objekta kroz elaborat održivosti (Maintainability Study) koji mora obuhvatiti najmanje slijedeće čimbenike:

Analiza građevine prema površinama i vrsti prostora i površina:

•

• • • • • •

površina ovojnice (fasade) objekta prema izvedbi, vrsti materijala i ukupno (analizirati i prema visini pojedinih dijelova objekta) površina komunikacija prema vrsti podne obloge (opravdati izbor podne obloge kroz trajnost i troškove održavanja) površina prostora pod parketom (navesti vrstu i dimenzije parketa) količina i površina sanitarnih prostora površina ureda s naznakom dimenzija i vrstom podne obloge površina pomoćnih prostora s opisom namjene i vrste podne obloge površina prozora (analizirano prema vrsti stakla i toplinskoj provodljivosti) vrsta bravarije (pvc, aluminij, drvo-alum., ...)

Analiza arhitektonskih rješenja i tehničke opreme:

• • • • • • • • • • •

energetska učinkovitost analiza rasvjetnih tijela prema vrsti i količini (zastupljenosti) projekcija utroška električne energije za period od 1, 3, 5, 10, 25 i 30 godina udio utroška električne energije za internu rasvjetu za vanjsku rasvjetu (reflektori i komunalna rasvjeta) KGVH sustav ventilaciju opremu pomoćne sustave ostalo

projekcija utroška toplinske energije po m2 korisnog zatvorenog prostora

•

plan održavanja građevinskog dijela s pripadajućim direktnim i indirektnim troškovima u ovisnosti o arhitektonskom rješenju

plan održavanja strojarskih instalacija s pripadajućim direktnim i indirektnim troškovima (redovno i preventivno održavanje, obvezni servisi uključivo zamjena potrošnih dijelova sustava, npr. cilindri parnih ovlaživača, kontrola propusnosti freonskih instalacija ovisno o količini freona, zamjena etilenglikola i zbrinjavanje)

analiza mogućih rizika glede vandalizma na kompletnom objektu (ovojnica, tribine, komunikacije, instalacije,...)

Slika 10: Primjer procjene rizika na fasadi javnog objekta

•

procjena zastoja i troškova otklanjanja u „burn in“ periodu (uhodavanje), ovisno o vrsti i kvaliteti raspoložive opreme i sustava predviđenih za ugradnju. (Procjenom obuhvatiti minimalno 3 varijante)

•

procjena zastoja i troškova otklanjanja „chance failures“ slučajnih kvarova u eksploataciji, ovisno o projektiranoj tehnologiji (npr. slabiju kvaliteta opreme prate i veći troškovi održavanja i otklanjanja kvarova, kraći životni vijek,...)

•

analiza očekivanog životnog vijeka komponenti sustava „wearout failures“ i pratećih troškova u ovisnosti o mogućnosti zamjene istom ili boljom. (modularnost sustava, popravljivost, zamjena novom tehnologijom). Procjenom obuhvatiti 3 varijante. Npr.

Varijanta 1 • Inicijalni trošak iznosi 11.910.000,00 kn, a troškovi zamjene opreme i obnove građevine iznose 25% inicijalnih troškova u 10. godini eksploatacije

Varijanta 2 • Inicijalni trošak iznosi 10% više od varijante 1, odnosno 13.101.000,00 kn, a troškovi zamjene opreme i obnove građevine iznose 25% inicijalnih troškova u 15. godini eksploatacije. Povećanje inicijalnih troškova podrazumijeva ugradnju kvalitetnije opreme (npr. centralni rashladni sustav), te je to razlog duljeg vremena do potrebne zamjene

Varijanta 3 • Inicijalni trošak iznosi 10% manje od varijante 1, odnosno 10.719.000,00 kn, što podrazumijeva ugradnju manje kvalitetne opreme i uporaba materijala slabije kvalitete. Time potreba za zamjenom opreme i obnovom građevine nastupa već u 7. godini eksploatacije, ali i u 17. godini eksploatacije ponovno.

Na prethodno navedeni način opravdati razinu inicijalnih troškova, a rezultat potkrijepiti tehničkom dokumentacijom koja nedvojbeno dokazuje očekivani životni vijek.

•

analiza „Fool Proof“ razine otpornosti sustava na krivi postupak nesukladan sa SOP (standardni operativni postupak) ili prekoračenje roka redovnog servisa

•

„Building Effectiveness“ (općenita sposobnost objekta da zadovolji zahtjeve eksploatacije i mogućnosti ekonomski opravdanog održavanja u očekivanom vremenu, pod određenim uvjetima)

•

evidencija opreme, količina instalacija (npr. izmjenjivači topline, kotlovi, oprema za tehnološku pripremu vode, dizalice topline, klima komore, radijatori, ventilokonvektori, PP zaklopke, vatrodojava, stabilni sustavi za gašenje požara, površina ventilacijskih kanala)

•

procjena troškova potrebnog potrošnog materijala za jednu godinu eksploatacije (filteri, regeneracijska sol, sanitarni potrošni materijal, sredstva za čišćenje...)

•

procjena potrebnog osoblja za upravljanje svim funkcijama građevine, ovisno o potrebnim kompetencijama

•

evidencija zakonom propisanih inspekcijskih pregleda koje je potrebno provoditi u period od 1, 2, 5, 10, 25, 30 godina i pripadajući troškovi u ovisnosti na složenost infrastrukture tj. opreme objekta

Zaključak elaborata mora jasno pokazati opravdanost pojedinog projektnog rješenja i građevine u cjelini, te pregledno prikazati komparativne vrijednosti. Orijentacioni udjeli u ukupnom trošku kroz 25 godina mogu se vidjeti u grafičkom prikazu (Slika 5) (troškovi projekta sadrže i trošak izrade detaljnog elaborata održivosti):

Projektiranje <4%

Izgradnja <26%

1 godina

2 godine

Eksploatacija i održavanje <35%

Popravci<20%

Zamjena <10%

Rušenje i uklanjanje <35% 1 Godina

Ukupni troškovi 100%

25 godina

Slika 11: Orijentacioni udjeli u ukupnom trošku kroz 25 godina eksploatacije (autor D. V.)

Prikazane vrijednosti orijentacione su prirode, a zaključak elaborata trebao bi sadržavati dobivene udjele. 23

SMJERNICE ZA PROJEKTIRANJE I ODRŽAVANJE OVOJNICE ZGRADE (FASADE) U posljednjih dvadeset godina, arhitektonski trend u zgradarstvu je betonska konstrukcija zgrade, staklena fasada (uglavnom viseće izvedbe) i ravni krov. Zadržati ćemo se u ovom dijelu na fasadama ili kako bi ih arhitekti nazvali „ovojnicama zgrada“. Zašto je to područje važno? Danas je to uobičajena praksa, no iako većina zgrada danas zaista nosi stakleno ruho, malo je ljudi upućeno u problematiku izvedbe i održavanja tako izvedenih ovojnica.

Slika 12: Montaža staklenih fasadnih elemenata (izvor nepoznat)

Za opis energetskog budžeta prostorija, izrađuje se energetska bilanca i uspoređuju se dovođene i odvođene toplinske struje. Ako su one jednake, sustav se nalazi u termičkoj ravnoteži; njegova temperatura ostaje konstantna. Ali, ako prevladava neravnoteža, mijenja se temperatura prostora.

Slika 13: Parametri za izračun energetske bilance prostora (izvor: gradimo.hr)

Slika 14: Bilanca u odnosu na izvedbu zaštite od insolacije (izvor: gradimo.hr)

Slika 15: Tehnička rješenja zaštite od insolacije i provjetravanja (izvor: gradimo.hr)

Kao mjerilo za učinkovitost zaštite od sunca ljeti različitih transparentnih područja fasade, na slici 4 prikazani su mjerno-tehnički utvrđeni stupnjevi propuštanja ukupne energije sukladno EN 410 i njezinih komponenti Te (žuta površina) i Qi (crvena površina) preko dana. Istraživani su: a) ostakljivanje u svrhu zaštite topline pomoću zaštite sunca vani (80 mm lamela, bijelo, nagib od 45°), b) dvostruka staklena fasada s ostakljenjem koje štiti od vremenskih nepogoda, što je postavljeno prema van i odmaknuto 50 mm, paralelno, na kojemu je učvršćena zaštita od vjetra i sunca ), lamela od 50 mm, svijetlosivo, nagib od 45°), kao i c) dvostruka staklena fasada sa zaštitom od sunca (lamela – 50 mm, bijelo, profilirano, mali razmak lamele, nagib od 30°) u međuprostoru fasade koji se prozračuje odostraga odozdo prema gore (presjek prozračivanja 10%).

Kod jednog konvencionalnog prozora sa zaštitom od sunca koja se nalazi vani, kod realnih se uvjeta mogu očekivati g-vrijednosti na području 0,12 do 0,14. Povoljnije vrijednosti su kod dvokrilnih nadogradnji. Tako su za tipove b) i c) utvrđeni stupnjevi propusnosti ukupne energije u iznosu od 0,05 do 0,08, pri čemu manja transmisija zračenja varijante c) ima za posljedicu i malu dnevnu transmisiju i zahtijeva usklađivanje nagiba lamele s uvjetima ili prilikama rasvjete.

ODRŽAVANJE FASADA I PROZORA Prozori se moraju projektirati i izvesti na način da se tijekom uporabe mogu sigurno održavati i čistiti s vanjske i unutrašnje strane. Pri tome treba omogućiti zamjenu brtvi novima. Za održavanje fiksnih, ostakljenih površina fasade, mora se projektirati i izvesti uređaje kao što su viseće skele (gondole), vodilice i čvrste točke (sidra) za vezanje sigurnosne užadi pri alpinističkom pristupu.

Slika 16: Gondola za održavanje fasade (autor D.V.)

Držim da je od velikog značaja projektirati fasadu tako da ju je što jednostavnije održavati ali vodeći računa i o troškovima. Naime, najjeftinije je održavanje kada je pristup moguć etažno, odnosno u razini. Slijedi viseća skela, dizalica pa alpinisti. Isto tako, nije svejedno do koje se visine treba doseći dizalicom jer postoje ograničenja u visini, nosivosti i dosegu. Na žalost, danas smo svjedoci mnogih zgrada kojima je fasada prvi i zadnji put oprana kada je bila ugrađena. Eloksirane i plastificirane površine fasada moraju se prati najmanje svake dvije do tri godine, ovisno o okruženju u kojem se zgrada nalazi. Ako je smještena u blizini prometnice, izvora atmosferskog zagađenja, tada je potrebno i češće. Navedene površine najbolje se održavaju čistom vodom. Naravno da se ne radi o vodi iz slavine, već o destiliranoj vodi. Kamenac i klor iz obične vode može ostaviti ružne tvrdokorne tragove. Isto tako nije dobro rabiti DEMI (demineraliziranu) vodu jer je agresivna i mogla bi trajno oštetiti površinu fasade, kao i staklo.

Slika 17: Pranje eloksiranog aluminija i svjetlarnika pod tlakom (autor D.V.)

Na tržištu Velike Britanije postoje pokušaji ugradnje automatskog sustava za pranje fasade, međutim mislim da trošak i funkcionalnost nisu opravdani.

SMJERNICE ZA PROJEKTIRANJE I ODRŽAVANJE STROJARSKIH INSTALACIJA

OPĆI ZAHTJEVI Ovo poglavlje identificira obavezne kriterije koji će se koristiti za planiranje i projektiranje strojarskih sustava koji su definirani u ovom dokumentu kao:

grijanje, ventilacija i klimatizacijski sustavi (KGVH), ovlaživanje i sustavi za obradu vode, primarni sustav grijanja, primarni rashladni sustav, prepumpni sustavi i cjevovodi, automatizacija zgrada sustav vodoopskrbe i odvodnje.

Smjernice za projektiranje strojarskih sustava i ostalih građevinskih elemenata, zajedno će se kombinirati u svrhu kreiranja poslovnih zgrada koje zadovoljavaju načela održive gradnje i energetske učinkovitosti. Strojarske instalacije moraju biti usklađene i integrirane u sve ostale već izgrađene sustave. Strojarski sustavi moraju se prilagoditi tako da podržavaju sve aspekte, koji tipično uključuju održivosti, izvedbu mjesta rada (produktivnost i učinkovitost), protupožarnu sigurnost, opću sigurnost, očuvanje povijesne vrijednosti, operativnost i racionalno održavanje. Strojarski sustavi općenito moraju biti projektirani u skladu sa svim važećim pozitivnim pravilima struke, zakonskim i podzakonskim propisima RH. Projekti moraju uključiti isplative mjere očuvanja energije na način da se ne ugroze performanse ili udobnost korisnika zgrada. Projektiranje i ugradnja svih strojarskih instalacija i opreme treba uključivati i mogućnost uklanjanja i zamjene, npr. kotlova, rashladnih uređaja, rashladnih tornjeva, pumpi i opreme za distribuciju zraka. KGVH sustav mora biti posebno projektiran kako bi funkcionirao pri punom opterećenju i djelomičnom opterećenju s obzirom na zauzeće prostora, način njegova korištenja i klimatske uvjete. KGVH sustav mora biti projektiran na način da zbog servisa ili popravka ne dolazi do zastoja u osnovnim procesima. Potrebno je dakle osigurati zalihost, odnosno redundancijom osigurati stalnost kondicioniranja bitnih prostora. Pri izboru KGVH opreme, MP treba zatražiti od projektanta i ovlaštenog odobrenog dobavljača analizu energijske učinkovitosti, održivosti, ekološke opravdanosti izbora svakog pojedinog bitnog dijela opreme i/ili sustava. MP treba dokumentirati dokaze o sposobnosti i prilagodljivosti sve ugrađene opreme i sustava za svaki pojedini projekt.

ZAKONSKA REGULATIVA Sva važeća zakonska regulativa koja je vezana za KGVH sustave smatra se obvezujućom.

REFERENTNE NORME Najnovija izdanja normi i tehničkih smjernica navedenih ovdje su zamišljene kao smjernice za projektiranje. One su obvezne samo tamo gdje su zakonski propisane i/ili gdje ih MP proglasi obveznima. Niže navedena lista normi ne ograničava uporabu dodatnih priručnika, normi i zakonske regulative. HRN CR 1752_Ventilacija u zgradama -- Projektni kriteriji za unutrašnjost HRN EN 12237_Ventilacija u zgradama -- Kanali -- Čvrstoća i propuštanje okruglih limenih kanala (EN 12237:2003) HRN EN 12599_Ventilacija u zgradama -- Ispitni postupci i mjerne metode za primopredaju izvedenih sustava ventilacije i klimatizacije (EN 12599:2000 +AC2002) HRN EN 12792_Ventilacija u zgradama -- Simboli, nazivlje i grafički simboli (EN 12792:2003) HRN EN 12831_Sustavi grijanja u građevinama -- Postupak proračuna normiranoga toplinskog opterećenja (EN 12831:2003) HRN EN 13180_Ventilacija u zgradama -- Kanali -- Dimenzije i mehanički zahtjevi za gibljive kanale (EN 13180:2001) HRN EN 13403_Ventilacija u zgradama -- Kanali iz nemetala -- Kanali izrađeni od izolacijskih ploča (EN 134032003) HRN EN 1366-1_Ispitivanja otpornosti na požar instalacija -- 1. dio Kanali (EN 136611999) HRN EN 1366-2_Ispitivanja otpornosti na požar instalacija -- 2. dio Protupožarne zaklopke (EN 1366-21999) HRN EN 13779_Ventilacija u nestambenim zgradama -- Zahtjevi za sustave ventilacije i klimatizacije (EN 137792007) HRN EN 14511-1_Klimatizacijski uređaji, uređaji za hlađenje kapljevina i dizalice topline s kompresorima na električni pogon za grijanje i hlađenje prostora -- 1. dio Nazivlje i definicije HRN EN 1505_Ventilacija u zgradama -- Metalni kanali i spojni dijelovi pravokutnog presjeka za razdiobu zraka -- Dimenzije HRN EN 1506_Ventilacija u zgradama -- Metalni kanali i spojni dijelovi kružnog presjeka za razdiobu zraka -- Dimenzije (EN 15062007) HRN EN 307_Izmjenjivači topline -- Smjernice za izradu uputa za ugradnju, rukovanje i održavanje radi održanja radnih značajki pojedinih tipova izmjenjivača topline (EN 3071998) HRN ENV 12097_Ventilacija u zgradama -- Zračni kanali -- Zahtjevi za zračne kanale i njihove sastavne dijelove u cilju osiguravanja njihovog održavanja (ENV 120971997) HRN ENV 12102_Klimatizacijski uređaji, dizalice topline i odvlaživači zraka s kompresorima na električni pogon -- Mjerenje buke koja se prenosi zrakom -- Utvrđivanje razine zvučne snage HRN ENV 13154-1_Razmjena podataka za primjenu u GVK sustavima -- Mreža u polju -1. dio Ciljevi (ENV 13154-12000) HRN ENV 13154-2_Razmjena podataka za primjenu u GVK sustavima mreže u polju -- 2. dio Protokoli (ENV 13154-21998) HRN ISO 18144_Okolinski duhanski dim -- Procjena udjela čestica koje se udišu -- Metoda zasnovana na solanesolu (ISO 181442003) HRN U.C2.200_Provjetravanje prostorija bez vanjskih prozora kroz vertikalne i horizontalne kanale prirodnim putem, Sistemi pojedinačnih kanala HRN U.C2.201_Provjetravanje prostorija bez vanjskih prozora pomoću vertikalnih i horizontalnih kanala prirodnim putem, Sistem sabirnih kanala (N.N. 53/91 i 53/96)

HRN U.C2.202_Provjetravanje prostorija bez vanjskih prozora pomoću ventilatora (N.N. 53/91 i 55/96)

CILJANA PROJEKTIRANA TEMPERATURA PROSTORA I RELATIVNA VLAŽNOST Unutrašnja projektirana temperatura i relativna vlažnost zraka specificirana je u Tablici 1.

TLAKOVI U PROSTORIMA POSLOVNIH ZGRADA Kako bi se osiguralo cirkuliranje suhog zraka kroz građevinu, sustav bi trebao biti projektiran na način da osiguran stalni nadtlak u ovisnosti o vanjskim klimatskim uvjetima dok vanjska temperatura ne padne ispod 2.8°C, kada bi se tlak u zgradi trebao izjednačiti s vanjskim tlakom. NADTLAK – pozitivna razlika tlaka sustava i atmosferskoga tlaka: p-pa=∆p>0 NORMALAN ATMOSFERSKI TLAK – tlak zraka na morskoj razini (pa≈105 Pa). PODTLAK – negativna razlika tlaka sustava i atmosferskoga tlaka: p-pa=∆p<0 Minimalni dotok svježeg vanjskog zraka treba biti na (max. 30%) kako bi se osigurao potrebni nadtlak. Arhivski prostori moraju imati poseban režim održavanja temperature i vlage sukladno Zakonu: II. ARHIVSKI PROSTOR, OPREMA I UVJETI ČUVANJA Izvadak iz Zakonske regualtive: Član 3 Imaoci arhivske i registraturne građe iz člana 1. ovog pravilnika dužni su osigurati odgovarajući prostor za pohranu arhivske i registraturne građe. Član 4 Odgovarajućim prostorom za pohranu arhivske i registraturne građe smatraju se prostorije: - koje su suhe i prozračne, - koje su udaljene od mjesta otvorenog plamena i od prostorija u kojima se čuvaju lako zapaljive tvari, - u kojima nema vodovodnih, kanalizacijskih, plinskih i električnih instalacija 30

razvodnih vodova i uređaja centralnog grijanja odgovarajuće zaštite, uključujući i zaštitu od nadolaska nadzemnih i podzemnih voda. Član 5 Mikroklimatski uvjeti za arhivske prostorije u kojima se čuva arhivska i registraturna građa na papiru su vrijednosti temperature zraka od 12-20 C i vlažnosti zraka od 50-70% relativne vlažnosti. Uvjeti za pohranu arhivske i registraturne građe na nekonvencionalnim nosiocima podataka (mikrofilm, magnetske trake, diskovi i dr.) su vrijednosti temperature zraka od 14-20 C i relativne vlažnosti zraka od 55%. CNUS mora javiti operateru kada tlak padne ispod podešenog minimuma. U podtlaku moraju biti slijedeći prostori: prostori za pušenje; sanitarni čvorovi; tuševi; garderobe, UPS i stanice za punjenje baterija, kuhinje i blagovaonice. Od navedenih, samo blagovaonice mogu imati zračnu rekuperaciju. Odsisi ostalih prostora mora biti izveden direktno izvan objekta, s time da ne bi trebao biti udaljen od usisa manje od 10 metara. Voditi računa o smjeru vjetrova, okolnim zgradama i slično.

KVALITETA ZRAKA U PROSTORU Kvaliteta unutrašnjeg zraka mora biti osigurana redovitim održavanjem KGVH sustava. Sukladno zakonskim zahtjevima potrebno je osigurati redovito kemijsko i mehaničko čišćenje ventilacijskih kanala i ventilokonvektorskih jedinica, te sekundarne klimatizacije. Isto tako, obavezo mijenjati filtre ili ih prati ukoliko se radi o PVC filtrima. (Stare filtre obavezno zbrinuti na siguran način kod ovlaštenog sakupljača opasnog otpada!). Nakon svako čišćenja sustava, obavezna je i dezinfekcija, dok je ovlaštena ustanova dužna izvršiti ispitivanje i izdati potvrdu za funkcionalnu ispravnost, balansiranost i uvjerenje o udovoljavanju sustava.

Tablica 1 Projektirana unutarnja temperatura i relativna vlažnost Namjena prostora

Uredi Hodnici Predvorja10 Sanitarni čvorovi Garderoba Elektroormari Strojarnice KGVH Strojarnice dizala10 Agregatno postrojenje Trafostanica (ako je u zgradi) Stepeništa Telefonska centrala i server sobe7 Spremišta Sobe za sastanke i dvorane11 Gledalište10 Kuhinje10 Dnevni boravak10 Cafeteria10 Sudnice i dvorane

Ljeto

DB1 24 24 24 24 26 26 35 26 40

RH2

Zima

DB1 22 22 22 22 21 13 138 13 18

RH2

40 18 24

454

24 24 24 24 24

22 22 22 22 22

3012

45*

1 Temperatura u ºC mora biti održavana u toleranciji +/-2 °C. 2 Relativna vlažnost je minimalno određena, a maksimalna relativna vlažnost ne smije prelaziti 60 % u tretiranom prostoru. 3 Relativnu vlažnost treba održavati na 150 mm do 1800 mm od površine poda. 4 Relativnu vlažnost treba održavati u granicama +/-5 %. 5 Maksimalna temperatura. 6 Maksimalna temperatura prostora uz svu uračunatu disipaciju 7 Uskladiti sa zahtjevima proizvođača opreme. 8 Minimum temperature u zgradi mora biti 13 °C čak i kada nije u uporabi. 10 Sustav treba osigurati zalihost (redundantni nezavisni sustavi) 11 Primijeniti autonomnu regulaciju temperature. 12 Minimalan rel. vlažnost može ovisiti o vanjskim klimatskim uvjetima

ZAŠTITA OD BUKE U RADNOM PROSTORU Svi sustavi moraju biti izvedeni na način da udovoljavaju Zakonske uvjete zaštite od buke i normativne akte već spomenute prije.

UVJETI TERMOSTATSKE REGULACIJE TEMPERATURE PROSTORA Prostori u kojima se termostatski održavaju temperaturni uvjeti ne smiju biti veći od 139 m2 jednovolumenskog uredskog prostora. Perimetar termostatske kontrole ne bi smio prelaziti 28 m2. Kutovi ureda neće biti regulirani zbog cirkulacije zraka u prostoru. Ako idejni projekt pokazuje da će prostor biti otvorenog tipa (open space) ili ne postoji razrada o namjeni i organizaciji prostora, dobro je planirati da će barem 40% tlocrtne površine biti zatvorenog uredskog tipa u budućnosti. Klima komore za obradu zraka ne bi trebale obrađivati zrak na više etaža ili poluetaža, kao niti više od dvije dvorane ili „open space“ prostorije i to isključivo u slučaju kada su one spojene mobilnom stijenom.

PROSTORNI ZAHTJEVI Minimalno 4% površine svake etaže mora biti planirano za opremu za obradu zraka. Ukoliko se planira dodatna oprema, potrebno je tu površinu proporcionalno povećati. Minimalno 1% ukupne površine zgrade otpada na centralni sustav grijanja i hlađenja. Sve strojarnice moraju biti visoke minimalno 3,7 m, a projektant treba nastojati projektirati ih blizu instalacijskih vertikala.

SERVISNI PRISTUPI Sva strojarska oprema mora biti dostupna za nadzor i održavanje (revizijski otvori na ventilacijskim kanalima, dimnjaku, zidovima iza kojih su instalacije i pripadajući ventili). Veličina otvora mora biti sukladna operativnim zahtjevima. Velike centralne jedinice moraju biti tako smještene da ih je moguće servisirati i zamijeniti bez građevinskih zahvata, naknadnih proboja i dodatnih neopravdanih troškova. Nadalje, potrebno je predvidjeti postupak pristupa za: rashladnike, bojlere, pufere, jedinice za obradu uzduha (klima komore, ormari i sl.), rashladni tornjevi, izmjenjivači topline, dogrijači, grijače spirale, pumpe i sva ostala oprema koju je potrebno održavati i mijenjati kroz životni vijek građevine. Sigurnim pristupom ne smatraju se dizalice, alpinistička užad, ljestve preko 1m visine. Transportni put za zamjenu opreme mora biti u istoj razini bez stepenica. Na mjestima gdje je potrebno manipulirati teretom težim od 45 kg potrebno je predvidjeti adekvatne dizalice.

OPREMA KOJA SE POSTAVLJA NA KROV Nije uputno planirati montažu bilo kakve opreme na krov. Međutim ukoliko ne postoji drugačije rješenje, pristup opremi mora biti osiguran stepenicama i platformama s ogradom. Ljestve ne predstavljaju adekvatan pristup opremi.

PROSTORI ZA ELEKTRO ORMARE U prostorima u kojima se planira smjestiti elektro ormare, nije dozvoljeno postavljati vodovodnu instalaciju izuzev sprinkler instalacije koju pak nije dozvoljeno postaviti iznad samog elektro ormara.

STROJARNICA DIZALA Strojarnica dizala mora biti lako dostupna i primjereno ventilirana. Predlaže se predvidjeti način transporta elektromotornog pogona na remont i sl.

Slika 18 Strojarnica klasičnog dizala (izvor Adrialift.)

PROSTORI ZA POMOĆNO NAPAJANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM Prostori za pomoćno napajanje električnom energijom moraju biti primjereno ventilirani kako bi se toplina adekvatno odvodila od uređaja. Dimovod mora biti izveden na način sukladan uputi proizvođača uređaja, a pri tome je potrebno izbjegavati horizontalne prodore kroz konstrukciju zgrade.

Slika 19: Agregat 88 kW (izvor argradnja)

UPS PROSTORIJE UPS prostori i baterijske stanice potrebno je primjereno ventilirati sukladno zakonskoj regulativi i uputama proizvođača. Prostor mora biti u podtlaku, a odsisni ventilatori i materijal kanala mora biti otporan na kiseline. Sva instalacija i oprema mora biti u protueksplozijskoj Ex- izvedbi.

Slika 20: UPS prostorija (izvor datacenterdesign.ca)

BROJ IZMJENA ZRAKA Za razvod zraka mogu se u uredima koristiti i fleksibilne cijevi, ali treba voditi računa na to da njihovu dužinu. Fleksibilne cijevi za razvod zraka ne bi trebale biti duže od 3 m, niti imati više od dva savijanja (koljena).Za spajanje i brtvljenje treba rabiti kvalitetnu armiranu samoljepljivu aluminiziranu traku. Tablica 2 Namjena prostora Uredi Konferencijske dvorane Knjižnice Dvorane za sastanke Sudnice Predavaonice Kafići (zabranjeno pušenje) Kafići (dozvoljeno pušenje)

Broj izmjena zraka 5

4 7,5 9 10

Slika 21: Ventilacija u zgradama prema načinu izmjene zraka

Slika 22.,23.: Omjer miješanja zraka u ovisnosti o namjeni prostora

Slika 24: Broj izmjena zraka prirodnom ventilacijom

PRIMARNI RASHLADNI SUSTAV Centralni rashladni sustav uključuje rashladnike, rashlađenu vodu ili otopinu glikola i vode, rashladne tornjeve, vodene pumpe, cjevovod i upravljanje sustavom. Rashladni medij trebao bi imati temperaturu između 5.5°C and 6.7°C kod KGVH sustava koji pretežno koriste ventilokonvektorske jedinice. Za sustave koji su bazirani na kanalskoj instalaciji za distribuciju uzduha temperatura rashladnog medija bi trebala biti između 6,7°C i 8.9°C. Rashladna voda kao rashladni medij trebala bi biti temperature između 4.4°C i 7.2°C. U klimatskim područjima s niskom relativnom vlagom dovoljno je rashladni medij održavati na temperaturi od 7.8°C (kontinentalno područje RH).

Slika 25: Centralni rashladnik snage 300 kW (izvor Trane)

UPRAVLJANJE VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM Da bi gospodarili resursima kao što je voda iz vodoopskrbnog sustava, nužno je primijeniti slijedeću strategiju:

1.Otkloniti propuštanja na mreži

2.Analizirati Da li je pojedini proces zaista potreban? Da li je neophodna uporaba vode ili postoji troškovno opravdana alternativa? 3. Smanjiti Postoji li mogućnost efikasnije uporabe vode? Postoji li alternativni troškovno opravdani proces? 4. Ponovno uporabiti Može li se voda tretirati/filtrirati i ponovno koristiti u procesu? 5. Reciklirati Može li se voda reciklirati i koristiti u neke druge svrhe? Npr. kišnica

Slika 26: Strategija upravljanja vodoopskrbnim sustavom (autor D.V.)

Praksa je pokazala, da zanemarivanje vodoopskrbnog sustava, posebice u velikim sustavima, može znatno opteretiti budžet kako pravne tako i fizičke osobe. Nebrojeno je slabih točaka u svakom pa tako i u vodoopskrbnom sustavu. Načelnom možemo podijeliti vodoopskrbni sustav na mjereni, koji u svari predstavlja instalaciju poslije brojila na strani kupca i nemjereni, koji predstavlja instalaciju na strani distributera, a prije brojila.

Slika 27: Kombinirani vodomjer (izvor cmc-ekocon.hr) Svako propuštanje, može izazvati i havariju, tako da trošak ne predstavlja samo izgubljena voda, već i troškovi sanacije štete. Isto tako, ukoliko se ne nadzire infrastruktura, moguće je, posebno kod velikih potrošača, ne primijetiti čak i znatna propuštanja vode posebice ako propuštanje traje dulje vrijeme pa se potrošnja prihvaća kao normalna.

Preporuka je da se postave kontrolna brojila na ključne pozicije kako bi se mogao nadzirati proces. Svakako bi bilo dobro koristiti brojila sa mogućnošću daljinskog kontinuiranog očitanja s centralnim praćenjem.

Slika 28: Primjer centralnog očitanja vodomjera stambene zgrade (izvor coprogram.hr)

Na takav način uz primjerenu cijenu, moguće je pratiti veliki broj kontrolnih točaka i sustav imati kontinuirano pod kontrolom. Danas je to imperativ, a kako veći potrošači mogu godišnje izdvajati i nekoliko stotina tisuća kuna za vodu, svakako je vrijedno truda postaviti sustav pod kontrolu.

KATODNA ZAŠTITA Katodna zaštita obavezna je radi zaštite od korozije podzemnih instalacija, spremnika i ostale opreme. Izbor je ovisan o geotehničkom nalazu.

CIJEVNI SUSTAVI Cijevni sustavi vodoopskrbe trebali bi biti primjereni namjeni. Zbog trajnosti trebalo bi dati prioritet PHD materijalu za magistralne vodove. Vodoopskrbne instalacije unutar zgrade predlaže se izraditi iz PX-ALc cijevi koje ne zahtijevaju AK zaštitu, a posjeduju sve potrebne certifikate i uvjerenja o kakvoći materijala i vode koja se njima transportira. Vrlo je važno dobro dimenzionirati sustav. Isto tako, kod instalacija sanitarnih prostora prednost treba dati kod automatskog ispiranja pisoara jer se u suprotnom stvara urinarni kamenac na koljenima i horizontalnom dijelu instalacije kao što se vidi na slici

Slika 29: Presjek odvodne cijevi koja je začepljena urinarnim kamencem (autor D.V.)

TOPLINSKA IZOLACIJA CJEVOVODA Toplinska izolacija cijevi mora biti izvedena sukladno zakonskoj regulativi, kao i ventili i kućišta ventila i ostali metalni dijelovi.

FLEKSIBILNI SPOJEVI I CIJEVI Pri izradi fleksibilnih spojeva, treba dati prioritet CrNi sustavu i/ili Px-Alc sustavu. Svi instalirani fleksibilni spojevi moraju biti lako dostupni radi redovite kontrole i zamjene. Trajnost armiranih gumenih cijevi je između 4 i 7 godina, pa je preporuka izbjegavati takav način spajanja bilo kojih elemenata u zgradi zbog moguće havarije.

UPRAVLJANJE ENERGIJOM KGVH sustav bi trebao biti opremljen zaštitama koje utječu na racionalno korištenje energenata, kao što su magnetni prekidači na prozorima koji bi spriječili kondicioniranje prostora kada su otvoreni prozori. Sustav treba biti postavljen na način da ne kondicionira prostore 24/365, već samo u vremenu kada se prostor koristi. To je moguće postići npr. podjelom u tri režima : • • •

radno vrijeme od 06:00 do 16:00 poslije podne od 16:00 do 22:00 noć od 22:00 do 06:00

„Confort“ režim „Economic“ režim „Stand by“ režim

Uz navedeno moguće je predvidjeti „Occupancy“ režim racionalizirati potrošnju toplinske i rashladne energije.

Slika 30: Specifične toplinske potrebe zgrada (izvor webgradnja.hr)

koji će dodatno

SMJERNICE ZA PROJEKTIRANJE ELEKTRIČNE INSTALACIJE Projektiranje električnih instalacija potrebno je prilagoditi potrebama svakog pojedinog prostora s obzirom na namjenu, zauzeće i postavljeni standard opremanja koji je diktiran zahtjevima procesa u pojedinom prostoru. Svakako je preporučljivo unaprijed predvidjeti nešto složeniju infrastrukturu od trenutno potrebne kako bi se uklonila ili smanjila potreba dodatnih investicijskih zahvata u slijedećem periodu i/ili improvizacije (produžni kablovi) i slična rješenja koja mogu požarno ugroziti cijeli projekt. Drži se da je za svako radno mjesto koje je opremljeno računalom minimalno potrebno 5 utičnica jake struje (230V), 2 mrežne utičnice i jedna telefonska utičnica (načelno se uzima da je potrebno 2 seta sa po 2 utičnice slabe struje izvedene FTP ili UTP kabelom najnovije generacije (trenutno je aktualan Tip 6). Ostala komunikacijska instalacija (razglasi, dojave, alarmi i sl.) treba biti unaprijed definirana sukladno postavljenom standardu naručitelja. Projekt mora sadržavati i detaljnu uputu o održavanju instalacije jake i slabe struje, potkrijepljenu jednopolnim shemama. Izradu „Plana održavanja električne instalacije“ treba prepustiti kompetentnim stručnjacima s iskustvom u održavanju iste. Projektiranje i izvedbu električne instalacije treba svakako uskladiti sa normativnim i zakonskim aktima kako slijedi:

ZAŠTITA OD POŽARA U ZGRADARSTVU S ASPEKTA ELEKTRIČNIH INSTALACIJA Električna instalacija unutar građevine predstavlja potencijalni izvor požara, te je u svrhu zaštite od požara potrebno primijeniti određene mjere protupožarne zaštite. Pored osnovnih mjera protupožarne zaštite električnih instalacija u zgradarstvu, koje se primjenjuju u svim građevinama, posebnu pažnju potrebno je posvetiti prilikom projektiranja i izvođenja elektroinstalacija u visokim objektima obzirom na specifične zahtjeve ovih građevina. Činjenica, da su u Hrvatskoj na snazi zakoni i pravilnici koji obrađuju ovo područje dijelom zastarjeli i nedorečeni, te činjenica da su usvojene određene strane norme koje pokrivaju ovo područje dijelom u suprotnosti s tumačenjima naših zakona i pravilnika, postavlja pred projektante elektroinstalacija određene dileme u pogledu primjena svih tih odredbi.

TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE U ELEKTROINSTALACIJAMA Obzirom da svaka elektroinstalacija potencijalno može biti izvor požara, potrebno je u početku pridržavati se osnovnih pravila za projektiranje i izvođenje električnih instalacija. Primjenom osnovnih zaštitnih mjera u električnim instalacijama, svakako se povećava pouzdanost cijele instalacije, te se smanjuje rizik od nastanka kvara kao eventualnog uzroka požara. U skladu s time potrebno je primijeniti odredbe «Pravilnika o tehničkim normativima za električne instalacije" (N.N. / Sl. List 53/88). Navedenim 43

pravilnikom pokrivene su osnove u pogledu elektroinstalacija: oprema i trošila, kabliranje, razvod, uzemljenje, isklopi napajanja, tehničke mjere zaštite od direktnog i indirektnog dodira, mjere zaštite od požara. Već prilikom projektiranja električnih instalacija potrebno je najprije zadovoljiti osnovne uvjete gore navedenog pravilnika, no pored toga potrebno je i dodatno primijeniti odredbe pojedinih normi i pravilnika koje detaljnije definiraju pojedino područje koje pokrivaju. Preporuka za izradu projektnih rješenja električnih instalacija je po mogućnosti uključenje u izradu početnog arhitektonskog rješenja građevine u što ranijoj fazi, kako bi se u samom početku ostvarili početni uvjeti za kasniju razradu projektne dokumentacije. Osnovna polazišta u projektiranju svake električne instalacije u zgradarstvu, a koja svojom pravilnom primjenom utiču i na mjere zaštite od požara su:

KABLIRANJE I RAZVOD Samo kabliranje (ožičenje) strujnih krugova električnih instalacije potrebno je planirati i izvoditi prema gore navedenom pravilniku (N.N. 53/88), te prema normama HRN.N.CO010. U tom smislu potrebno je i dodatno primijeniti proračune za izračun nazivne struje nekog strujnog kruga, te proračun za određivanje pada napona u strujnim krugovima koji moraju biti u propisanim granicama. S time u skladu potrebno je i primijeniti normu HRN.E5.210 kojom su definirane osnovne postavke niskonaponskih osigurača. Razvod električnih instalacije napraviti u skladu s «Pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije" (N.N. 53/88). Prema arhitektonsko građevinskom rješenju građevine i uvjetima navedenog pravilnika potrebno je detaljno odrediti način polaganja kabelskih trasa električnih instalacija u građevini.

ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA Shodno navedenome pravilniku, te prema normi za zaštitu od električnog udara u niskonaponskim instalacijama N.B2.741, zaštita od direktnog dodira izvedena je tako, da su svi neizolirani dijelovi električne instalacije koji mogu biti pod naponom, smješteni u razdjelnike, odnosno u razvodne kutije i utičnice, gdje u normalnim uvjetima rada neće biti dostupni. Također će i sva spajanja i razdvajanja strujnih krugova biti izvedena samo u razvodnim kutijama, kućištima aparata i u razdjelnicima uz obaveznu mogućnost naknadne dostupnosti mjestu spoja. Razvodne kutije i razdjelnici, odnosno oprema pod naponom i spojne stezaljke unutar istih moraju biti pokrivene poklopcima, vratima ili zaštitnim pregradama koje onemogućavaju direktan pristup dijelovima pod naponom.

ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA Prema normi HRN.B2.730 potrebno je primijeniti osnovne uvjete zaštite u ovisnosti o sistemu napajanja (TN, TT, IT), te ovisno o odabranom tipu definirati zaštitni uređaj unutar električne instalacije.

UZEMLJENJE I ZAŠTITNI VODIČI Prema normama HRN.B2.754 i HRN.B2.754/1 potrebno je primijeniti osnovne uvjete za uzemljenje u zgradarstvu (uzemljenje metalnih masa, kao i izjednačenje potencijala unutar građevine). Izjednačenje potencijala provodi se u cijeloj građevini povezivanjem metalnih masa na uzemljivač građevine. U svim strojarnicama se polaže traka FeZn 20x3 mm po obodima na visini cca.+0,7 m na koju se povezuju sve metalne mase unutar iste. U svim sanitarnim prostorima predviđena je ugradnja kutija za izjednačenje potencijala na koje se spajaju sve metalne mase (metalne cijevi vodovoda, plinovoda, grijanja, kanalizacije i sl.). Zaštitna sabirnica glavnih razdjelnika biti će povezana sa uzemljivačem građevine.

GROMOBRANSKO UZEMLJENJE Osnovne postavke gromobranskog uzemljenja potrebno je primijeniti prema «Pravilniku o tehničkim propisima o gromobranima» (N.N. S. List 13/68). Građevina se štiti od pražnjenja atmosferskog elektriciteta odgovarajućom gromobranskom instalacijom klasičnog tipa, tzv. Faradayev kavez, najčešće načinjenom od metalnih FeZn vodova, pravilno postavljenih na i oko štićene građevine, te dobro uzemljenih, tako da unutar kaveza nema električnog polja. Za osnovne elemente instalacije koriste se slijedeći presjeci trake: • • •

krovna hvataljka - FeZn 20x3 mm gromobranski odvodi - FeZn 25x4 mm temeljni uzemljivač - FeZn 40x4 mm

Obzirom na mogućnost metalnih vanjskih konstrukcijskih dijelova građevine (metalna konstrukcija fasade), moguće je iste koristiti kao glavni gromobranski odvod. Uz poštivanje svih odredbi Pravilnika o tehničkim propisima o gromobranima (N.N. 13/68, N.N. 15/96), a naročito u pogledu izbora materijala koji se koristi za gromobransku instalaciju (alu-pločice za spajanje dijelova vanjske alu konstrukcije, uz propisani način učvršćenja i povezivanja dijelova opreme i konstrukcije) ovakva gromobranska instalacija također zadovoljava u pogledu svoje funkcionalnosti.

TEHNIČKE MJERE PROTUPOŽARNE ZAŠTITE ELEKTROINSTALACIJA Temeljem odredbi Zakona o zaštiti od požara (N.N. 58/93., N.N. 33/05), već kod izrade projektne dokumentacije potrebno je u sklopu posebnog poglavlja navesti prikaz tehničkih rješenja za primjenu pravila zaštite od požara. Navedena tehnička rješenja (protupožarne mjere) daju pojašnjenja u svezi djelovanja u pogledu protupožarne zaštite kod pojedinih dijelova električne instalacije tamo gdje je to nužno. Opisom svih predmetnih tehničkih rješenja (mjera) za protupožarnu zaštitu elektroinstalacija unutar projektne dokumentacije, kao i njihovim usvajanjem od nadležnih institucija, provođenje ovih mjera postaje obaveza za investitora i izvođača predmetnih radova. Tehničke mjere protupožarne zaštite elektroinstalacija u osnovi se određuju za:

RAZVOD ELEKTRIČNIH INSTALACIJA I KABELSKE TRASE Trase kabelskih polica sa kabelskim trasama u područjima zona za evakuaciju ljudi (hodnici, hall, veće dvorane, te prostori u kojem se može okupiti veći broj ljudi) potrebno je prema zahtjevima iz Pravilnika o tehničkim normativima za el. instalacije niskog napona (N.N.br 53/88 čl. 128), obložiti vatrootpornim pregradama ili iste staviti u vatro nepropusne kanale. Ovim pregradama ili kanalima postiže se zaštita evakuacijskih putova u smislu zapaljenja većeg broja kabela i padanja užarenih dijelova kabelske izolacije na evakuacijske putove. Ukoliko se u području evakuacijskog puta nalazi spušteni strop, unutar kojeg su smještene kabelske trase, tada je moguće da se osim oblaganja kabelskih trasa vatrootpornim pregradama ili vatrootpornim kanalima ovaj tip zaštite izvede i na drugi način. U tom slučaju moguće je da se kompletan spušteni strop u zoni evakuacije izvede kao vatrootporni, te tada nije potrebno posebno zaštićivati kabelske trase, no u tom slučaju je potrebno sve ugradne svjetiljke u tom stropu obložiti vatrootpornim kutijama. Faktor vatrootpornosti za vatrootporne obloge, vatrootporne kanale ili pak za kompletne spuštene stropove unutar evakuacijskog puta definiran je protupožarnim elaboratom, te je isti jednakog iznosa kao što je definiran faktor vatrootpornosti evakuacijskog puta koji se u biti zaštićuje. Sustavi kabelskih trasa (kabel polica) kompletno sa priborom za učvršćenje, izvode se sa faktorom vatrootpornosti jednakim kako su definirani kabeli koji se na njih polažu. Na prijelazima kabela i kabelskih trasa kroz granice požarnih zona obavezno je izvršiti brtvljenje otvorenih prodora protupožarnim sredstvima. Faktor vatrootpornosti sredstava za brtvljenje određen je faktorom granice (zida) požarnih zona kroz koju prolazi kabelska trasa.

Slika 31: Niskonaponska kabelska trasa (autor D.V.)

NAPOJNI KABELI Energetski kabeli kojim se napajaju razdjelnici (potrošači, odnosno oprema), koji rade u slučaju požara su vatrootpornog tipa odgovarajućeg presjeka. Ovi kabeli se uglavnom koriste za napajanje: • • • • •

sprinkler uređaja, uređaja za podizanje tlaka vode za hidrante, ventilacije požarnog odimljavanja, otvaranja protupožarnih kupola, dizala.

Faktor vatrootpornosti navedenih kabela određen je duljinom djelovanja predmetnih uređaja, odnosno opreme u slučaju požara. Navedeni kabeli, kao i sustavi polaganja i učvršćenja istih moraju odgovarati prema normi HRN-DIN 4102, te imati obavezan atest.

ISKLOP ELEKTROINSTALACIJE U građevini je potrebno predvidjeti način dovođenja elektroinstalacije u beznaponsko stanje. Sam način provedbe istog ovisi o vrsti i namjeni građevine, odnosno konkretnog prostora koji se treba isključiti. Važno je predvidjeti takav način isklopa da se samim djelovanjem (isklapanjem) ne uzrokuje pojava neke druge opasnosti. Posebnu pažnju posvetiti uvjetima iz Pravilnika o tehničkim normativima za el. instalacije niskog napona (N.N. 53/88), koji pokrivaju ovo područje. Kod poslovnih građevina obavezno predvidjeti tipkalo za daljinski isklop kojim se djeluje na glavni prekidač građevine. Ovo tipkalo (ili više njih) potrebno je svakako postaviti pored glavnih ulaza u građevinu, te eventualno i u prostorije sa predviđenim stalnim prisustvom dežurne osobe. Obavezno predvidjeti mogućnosti isklopa napajanja za strojarnice (grijanje, klima, ventilacija, elektromotorni pogoni), skladišta, radionice s alatnim strojevima, pokretne stepenice, dizala. Isklope u nuždi građevina ili pojedinih dijelova istih uskladiti i sa djelovanjima vatrodojavne centrale i sprinkler uređajem u ovisnosti o konkretnom slučaju, te svakako osigurati da se u slučaju isklopa elektroinstalacije osigura djelovanje uređaja koji rade u slučaju požara.

SIGURNOSNA I PROTUPANIČNA RASVJETA Sigurnosna rasvjeta po svojoj definiciji je ona koja može ostati uključena minimalno dva sata po svom uključenju. Ista je napajana preko mrežnog napajanja i preko rezervnog izvora napajanja (najčešće diesel-agregat). Sigurnosna rasvjeta se dijeli na dva osnovna dijela: opću sigurnosnu rasvjetu i protupaničnu rasvjetu. Kod samog projektiranja pretpostaviti da na opću sigurnosnu rasvjetu otpada cca 1/3 ukupne rasvjete neke građevine. Ovom rasvjetom pokriti najveći dio evakuacijskih putova, te po potrebi i rasvjetu određenih prostora. Bez obzira na postojanje opće sigurnosne rasvjete i rezervnog izvora napajanja u svim zgradama potrebno je predvidjeti sustav protupanične rasvjete. U osnovi se sustavi protupanične rasvjete dijele na one sa centralnim baterijama i na one sa vlastitim baterijama. Mjerodavni zahtjevi u ovom pogledu određeni su u sklopu protupožarnog elaborata kao neovisnog projekta, te su definirani u smjernicama za projektiranje evakuacijskih putova (NFPA 101/1994/E-2003) kao norme koja obrađuje to područje.

Slika 32: Protupanična rasvjeta sa smjerom evakuacije (izvor dalmino.hr)

Analiza mogućih uzroka nastanka požara unutar elektroinstalacija i mjere za njihovo otklanjanje Uzroci nastajanja požara zbog djelovanja električne struje mogu biti slijedeći: • • •

opasnosti od strujnih preopterećenja vodiča, kabela i sklopnih aparata, opasnosti od kratkih spojeva izazvanih kvarom na uređajima ili probojem izolacije na elementima instalacije, opasnost od iskrenja uslijed neispravne instalacije ili nepravilnog korištenja i održavanja instalacije.

Osnovni vid zaštite od navedenih opasnosti je upotreba kompletne elektroinstalacije i svih elemenata iste u granicama njihovih nazivnih vrijednosti, te pravilno rukovanje uređajima, kao i redovito održavanje električne instalacije u ispravnom stanju. Posebne mjere za zaštitu od preopterećenja vodiča, kabela i sklopnih aparata provode se ugradnjom osigurača i automatskih prekidača. Zaštita od kratkih spojeva provodi se ugradnjom odgovarajućih osigurača i automatskih prekidača na početku svakog električnog voda i na mjestu promjene presjeka vodiča. Svi razdjelnici i razvodne kutije, kao i ostala oprema i pribor moraju biti od nezapaljivog materijala. Da bi sve navedene mjere zaštite od nastanka požara bile djelotvorne, potrebno je da se izvođač radova električne instalacija pridržava projektom navedenih tehničkih rješenja, a radove izvede stručno i u skladu sa navedenim propisima.

Slika 33: Loš kontakt ili preopterečenje istog može uzrokovati požar (autor D.V.)

Slika 34: Termovizijskom kamerom može se utvditi točke preopterečenja (autor D.V.)

Ako je moguće, treba prakticirati pregled termovizijom i servisno zatezanje razvodnih ormara jednom godišnje, a i češće ukoliko dođe do bilo kakve promjene na instalacija (novi potrošači, premještanja potrošača i sl.)

Slika 35: Mjerenje karakteristika mreže po linijama i opterećenje po svakoj fazi (autor D.V.)

Poželjno je da uvjeti i opterećenja budu podjednaka kako bi se teret raspodijelio jednoliko. 50

Slika 36: mjerenje opterećenja po linijama (autor D.V.)

Slika 37: Uređaj za praćenje instalacijskih linija u primjeni (autor D.V.)

Slika 38: komplet za praÄ&#x2021;enje instalacijskih linija u naponskom stanju (autor D.V.)

ZAKONI, PRAVILNICI I NORME ZA PROJEKTIRANJE TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU PRAVILA ZA ZAŠTITU OD POŽARA ELEKTROINSTALACIJA Kod projektiranja mjera protupožarne zaštite u sklopu električnih instalacija obavezno je zadovoljiti zahtjeve dane u slijedećim izdanjima: • Zakon o gradnji (N.N. br. 175/03, 100/04) • Zakon o zaštiti od požara (N.N. br. 58/93, N.N. br. 33/05) • Pravilnik o tehničkim normativima za el.instalacije niskog napona (N.N./ Sl. List 53/88) • Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima (N.N. br. 13/68, N.N. 55/96) • Zakon o normizaciji (N.N. br. 55/96, N.N. br. 163/03) • Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih zgrada od požara (N.N. 59/93) • Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata(N.N. 100/99) • Pravilnik o sustavima za dojavu požara, (N.N. 56/99) • Norma za projektiranje sustava za dojavu požara (HRN DIN VDE 0833 dio 1 i 2) • Smjernice za projektiranje izlaznih puteva (NFPA 101/1994/E-2003) • Smjernice za projektiranje garaža (NFPA 88) • Pravilnik o projektima potrebnim za osiguranje pristupačnosti građevina osobama sa invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti (N.N. br. 104/03) • Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (N.N./ Sl.list 30/91) • Pravilnik o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sisteme (N.N./ Sl.list 38/89, 69/97) • Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica (N.N./ Sl.list 10/90) • Pravilnik o temeljnim zahtjevima za opremu, zaštitne sustave i komponente namijenjene eksplozivnoj atmosferi plinova, para, maglica i prašina (N.N. br. 69/98) • Pravilnik o tehničkom nadzoru električnih postrojenja, instalacija i uređaja namijenjenih za rad u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (N.N. br. 69/98)

TEHNIČKI PROPIS ZA NISKONAPONSKE ELEKTRIČNE INSTALACIJE Tehničkim propisom za niskonaponske električne instalacije u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju se tehnička svojstva niskonaponskih električnih instalacija građevina, zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za električne instalacije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za proizvode namijenjene za ugradnju u električnu instalaciju. Projektiranje, građenje (izvođenje radova), održavanje i način uporabe građevine moraju biti takvi da se ispune zahtjevi propisani ovim Propisom. Tehnički propis objavljen je u Narodnim novinama 5/10.

KPI - KEY PERFORMANCE INDIKATOR (KLJUČNI POKAZATELJ USPJEŠNOSTI) Svatko si od nas u jednom trenutku svoje karijere postavi pitanje: Kako znam da sam dobar u svom poslu? Da bi odgovorili na ovo pitanje, nužno je od samog početka postaviti ključne pokazatelje uspješnosti (KPI-Key Performance Indicator). Ako govorimo o održavanju, tada norma HRN EN 15341:2007 sigurno može pomoći u određivanju istih. S druge pak strane, može se reći “ako nema prigovora, tada je sve u redu”. Međutim, to bi mogao biti pogrešan pristup. Zašto? Pa jednostavno, kada kupac odnosno korisnik usluge počne prigovarati i izražavati svoje nezadovoljstvo tada su već “kola krenula nizbrdo“. Strateški bolji pristup bio bi povremeno propitivati zadovoljstvo kupca unaprijed određenim kanalima komunikacije. Tako prikupljene podatke analizirajte, ocijenite i razmotrite mogućnost poboljšanja, unapređenja i utjecaja na ukupno zadovoljstvo kupca. Pri tome ne treba zapostaviti zadovoljstvo radnika koji su uključeni u pojedini proces jer samo zadovoljan radnik može svojom pozitivnom energijom stvoriti novu vrijednost. Isto tako, ponekad učinite neki znak pažnje ili nešto što nije sastavni dio SLA (Service Level Agreement) i budite sigurni da će kupac to primijetiti i kada se najmanje nadate nagraditi vas za taj trud. Kvalitetna suradnja osnova je dugotrajne poslovne suradnje. Na kraju da ne zaboravim, dugoročno nikada nije isplativo radi dobivanja ili zadržavanja posla dogovarati „protuusluge“ jer takva suradnja ubrzo postaje naporna za obje strane i neodrživa. O moralnosti pri tome nije potrebno niti govoriti. Uvođenje i praćenje "ključnih pokazatelja uspješnosti“ koristan je alat i za smanjenje troškova održavanja, posebno u vrijeme ekonomske krize i recesije, moguće je ostvariti kroz dobru strategiju održavanja, optimalne preventivne ili korektivne aktivnosti, optimalnu raspoloživost doknadnih dijelova, svrsishodnu organizaciju i kompetentan menadžment. Praćenje ostvarenih ušteda moguće je i kroz ekonomske pokazatelje kao što su ROI, ROA, dobit, likvidnost, profitabilnost i drugi. European Federation of National Maintenance Societies (Europski savez nacionalnih društva održavatelja - EFNMS) predstavio je i standardizirao KPIs u normi EN 15341:2007.

Neke od kritičnih kontrolnih točaka mogu biti: • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

Zadržavanje posla ovisno o kvaliteti usluge; Zadovoljstvo kupca; Završetak projekta na zadovoljstvo kupca; Pružanje sigurnog okruženja; Učinkovitost i iskorištenje opreme; Učinkovitost komunikacije; Pouzdanost opreme, ljudi i procesa; Profesionalnost pristupa osoblju korisnika usluge; Reagiranje na probleme; Kompetentnost osoblja; Učinkovitost upravljanja održavanjem; Reagiranje na promjene/zahtjeve; Odnos vrijednosti usluge i vrijednosti novca; Zadovoljavajući uvjete rada; Zadovoljavanje opreme poslovnim potrebama; Prikladnost prostorija i funkcionalnost okoliša; Kvaliteta krajnjeg proizvoda i/ili usluge; Učinkovitost Help-Desk usluge; Ostvarenje zadanih rokova; Ispravak greške; Standardi čišćenja i prilagođenost korisniku; Upravljanje informacijama; Energetska učinkovitost.

KAKO KREIRATI KPI? Pri određivanju KPI, potrebno je postaviti si nekoliko pitanja. U tablici su dana pitanja na koja bi trebali odgovoriti pri kreiranju KPI. Budući da KPI potječe iz engleskog govornog područja i tablica je dvojezična kako bi lakše pratili terminologiju. 1

Strategic Objective: Strateški cilj: Which strategic objective is this Koji je strateški cilj na koji se ova indicator relating to? kontrolna točka odnosi ? 2 Key Performance Question (KPQ): Pitanje za kontrolnu točku (KTP): What Question do you want to have an Na koje pitanje želite imati odgovor? answer to? Za kojim informacijama imate potrebu? What are our information needs? 3 Who is asking this question? Tko postavlja KTP? Who is the information customer? Tko je korisnik informacije? 4 What will they do with the information? Što će se činiti s informacijama? Why are they asking? Zašto se traži informacija? Performance indicator basics: / Osnovni pokazatelji: 5 KPI ID KPI ID 6 KPI Name KPI Ime 7 KPI Owner KPI Vlasnik How will the data be collected / Kako će se podaci sakupljati? 8 What is the data collection method? Koja je metoda prikupljanja podataka? 9 What is the source of the data? Što je izvor podataka? 10 What is the formula / scale / Što je formula/skala/metoda assessment method? ocjenjivanja? 11 How often, when and for how long do we collect the data? 12 Who collects the data? Target / Cilj 13 What is the target or performance threshold(s)? Good measures tests/Test pokazatelja 14 How well is the indicator measuring performance? 15 What are the costs for collecting the data? Justified? 16 What dysfunctional behavior could this indicator trigger? Reporting / Izvješćivanje 17 Who is the primary and secondary audience for this indicator? 18 Reporting frequency (when and for how long will this indicator be reported?) 19 Reporting chaN.N.el (which chaN.N.els will be used to report this indicator?) 21 Reporting formats (in which formats will the information be reported?)

Kako često, kada i kako dugo ćemo sakupljati podatke? Tko sakuplja podatke? Koji je cilj ili karakteristika praga(ova)?

Koliko je dobro određena kontrolna točka? Koji su troškovi prikupljanja podataka? Da li su troškovi opravdani? Koja disfunkcionalna ponašanje bi ovaj pokazatelj mogao pokrenuti?

Tko je primarna i sekundarna publika za ovu kontrolnu točku (pokazatelj)? Učestalost izvješćivanja (kada i kako dugo će se pratiti ova kontrolna točka)? Kanali izvješćivanja (kojim će se kanalima izvještaji distribuirati i kome)? Format izvješćivanja (u kojem će se formatu sastavljati izvještaj)?

ERGONOMIJA RADNIH MJESTA PROMJENE NAMJEŠTAJA ZBOG BOLJEG RADNOG UČINKA Svaki poslodavac koji očekuje od svojih djelatnika bolji radni učinak tj. veći profit, mora svojim djelatnicima osigurati optimalne radne uvjete. Ovom prilikom ne želimo pisati o općim pravilima ergonomije u uredskim prostorima kao što su adekvatna klima, optimalna rasvjeta, redukcija buke, već želimo ukratko obraditi aspekt ergonomskih radnih stolaca i stolova.

ERGONOMSKI RADNI STOLCI Do mirovine uredski djelatnik sjedi oko 80.000 sati. Loš utjecaj na zdravlje se naročito javlja kod osoba, koje zbog naravi posla moraju svakodnevno mnogo sati bez prekida sjediti. Kako se financijski odražava «loš utjecaj na zdravlje». Statistike ukazuju, da je broj dana bolovanja uslijed tegoba s kralježnicom izazvanih nepravilnim i dugotrajnim sjedenjem najčešći uzrok bolovanja kod osoba starijih od 35 godina. Poslodavac plaća takva bolovanja koja najčešće ne traju duže od 30 dana. Svaka financijska služba može poslovodstvu predočiti visinu tih troškova. Da li se isplati investirati u bolje sjedenje svojih djelatnika tj. nabaviti kvalitetnije stolce? Mi tvrdimo da se isplati, te navodimo slijedeće argumente: 1. Djelatnici mogu bolje raditi tj. imaju bolji radni učinak. Bolji učinak = veća zarada za poslodavca. 2. Ispravno držanje tijela pri sjedenju kao rezultat korištenja optimalnog stolca, omogućava bolju cirkulaciju krvi, a time i veći dotok krvi u mozak. Rezultat je bolja koncentracija pri radu, Manje sati bolovanja = umanjenje troškova. 3. Nekvalitetan stolac ima manji vijek trajanja. Učestala nabavka novih stolaca niže kakvoće je trošak kojeg možete izbjeći nabavkom kvalitetnog stolca, koji se bez problema može koristiti 10 godina i više godina. Duži vijek trajanja = umanjenje troškova Ove tri točke čine okosnicu argumenata u korist kvalitetnijeg sjedenja. Na tržištu se može pronaći na tisuće modela radnih stolaca. Mali dio nosi naziv «ergonomski stolac» a još manji dio tog segmenta proizvoda su stvarno stolci koji zaslužuju taj naziv. Stolci dorađenih anatomskih oblika, koje imaju mehanizme sa mogućnošću podešavanja stolca prema visini i težini osobe koja sjedi, te koji imaju ergonomske ateste od neutralnih medicinskih instituta, susreću se vrlo rijetko. Nije isti stolac za svaku osobu podjednako dobar. Da li osobe visine 2m težine 120kg, 1,75m težine 75kg i 1,60m težine 50kg podjednako dobro mogu koristiti isti stolac. Da, ako taj stolac ima tehničke osobine i mogućnosti podešavanja za mnoge uzraste i težine.

Koje mogućnosti podešavanja i osobine imaju kvalitetni uredski stolci? - Okretanje - Dizanje i spuštanje sjedišta - Podešavanje visine naslona - Podešavanje ispupčenja naslona u lumbalnom dijelu - Sinhrono i automatsko podešavanje nagiba sjedišta neovisno o nagibu naslona - Mogućnost podešavanja jačine otpora opruge nagiba naslona ovisno o težini tijela - Klizno pomicanje sjedišta naprijed i natrag kako dubina sjedišta bila kod viših osoba veća - Podešavanje rukonaslona po visini - Podešavanje rukonaslona po širini - Podešavanje rukonaslona po dubini - Za osobe s problemom bolova trtice posebno formirano sjedište. - Podešavajući naslon za glavu.

Slika 39: Ergonomski uredski stolac (izvor Steelcase)

Na tržištu se nude i razna alternativna rješenja s oznakom «ergonomsko sjedište». To mogu biti «klečaljke» koje prisiljavaju osobu koja upola sjedi i upola kleči. Točno je, da se u tom položaju kralježnica najmanje opterećuje. Korištenjem takvih «zdravstvenih pomagala» međutim, znatno se opterećuje koljena. Pozitivni učinci pravilnog položaja kralježnice se zbog tegoba s koljenima anuliraju. Čest je slučaj, da se nabavljaju stolci bez rukonaslona. Svi uredski stolci koji pretendiraju na oznaku «ergonomski stolac» imaju i rukonaslone. Ne obične fiksne rukonaslone, već podesive sa više funkcija pomicanja.

KAKVOĆA MATERIJALA Prilikom zamjene dotrajalih stolaca vodite računa o tome da materijali izrade budu visoke kakvoće. Često imamo prilike vidjeti stolce naročito na radnim mjestima sa 24-satnim korištenjem (dežurne službe u dispečerskim službama, policijskim postajama, željeznici i hitne pomoći sl.) da je tkanina istrošena do neprepoznatljivosti. Otpornost tkanine na habanje se mjeri po metodi Martindale-a. Ocjenu "dobra" zaslužuje ona tkanina, na čijoj se površini primjećuje oštećenja tek nakon 40.000 okretaja. Vrlo dobre tkanine izdrže ispitivanja od 80.000-200.000 okretaja, a ekstremno otporne i do 500.000 okretaja Izrada sjedišta i naslona bi trebala biti od hladno lijevanog materijala. Manji broj proizvođača stolaca nude XXL modele za vrlo visoke i teške osobe. Vrhunske tvornice imaju u standardnom programu stolce za osobe težine do 200kg s visinom naslona do 155cm i podešavanjem visine sjedišta do 65cm.

RADNI STOLOVI Uglavnom isto što vrijedi za radne stolce vrijedi i za stolove. Kod izbora radnog stola moramo odrediti optimalnu širinu i visinu. Praktično je rješenje projektirati vlastiti namještaj, vodeći pro tome računa da njime oplemenite prostor, omogućite korisnicima ugodno i ergonomično mjesto rada i na kraju da omogućite kombiniranje namještaja ovisno o prostoru, zahtjevima korisnika i vrsti radnog mjesta. Uz klasični radni stol, projektirao sam pomoćni ormarić koji ovisno o potrebi može biti lijevi ili desni jer se sastoji iz tri djela. Prebacivanjem ili dogradnjom kotačića moguće je pak dobiti tri ormarića od koji je jedan ladičar sa po tri ladice, jedan ormarić služi za kućište desktop računala, a jedan je ormarić višenamjenski. Bilo kojom kombinacijom, ormarići na sebi mogu nositi pisač, a po visini stanu ispod svakog stola.

Slika 40: Dodatak stolu u tri dijela (autor D.V.)

Slika 41: Primjer mjesta rada (autor D.V.)

VISINA Prema normativima europske unije, radni bi stol ukoliko nema mogućnosti podešavanja po visini, morao imati visinu od 72cm. Radni stol sa ergonomskim osobinama, trebao bi imati mogućnost podešavanja po visini. Najčešće su moguća podešavanja visine od 68 do 78cm. Kod jednostavnijih modela visina se prilikom montaže podesi na željenu visinu. Za promjenu visine potreban je prikladni alat i utrošak vremena. Stoga se učestale promjene visine uglavnom izbjegavaju. Podešavanje visine pomoću plinskog ili hidrauličnog cilindra ili elektromotora najčešće se koristi za radne stolove visine 110-115cm. Zašto se koristi radne stolove takve visine? Da bi djelatnik mogao umanjiti broj sati neprekidnog sjedenja, korisno je omogućiti mu povremeni stojeći rad. U razvijenim zemljama je trend povećanja nabavke takvih kombiniranih stolova u velikom porastu. Korist takvih rješenja je opet Bolji radni učinak = uvećani profit

ŠIRINA Širina stola mora omogućiti optimalnu udaljenost ekrana od očiju. Najčešće se koristi širina 80cm. Za klasične ekrane posebno velikog formata npr. grafička priprema ili projektni biro) potrebna je veća širina stola od 100-110cm, dok je kod uporabe LCD ekrana je dovoljna i manja standardna širina. Stolovi tipa »workstation» nepravilnih «L» ili sličnih oblika sadrže istodobno više širina. Stalci na kojima povišeno stoji ekran, nije ergonomski povoljno rješenje. Bolji je spušten pogled na ekran. Na taj su način vratni kralješci manje opterećeni.

OSTALE OSOBINE STOLOVA Opremljenost stolova sa kanalima za provlačenje kabela, ugrađenim utičnicama, pomagalima kao što su različiti držači nosačima pribora i dokumenata, dodatna mobilna rasvjeta na stolu doprinose udobnosti rada. Niske pregrade između radnih mjesta vizualno odvajaju djelatnike, pri čemu ipak je komunikacija moguća, no usredotočenost na rad može biti poboljšana. Svijetle boje radne površine stola zdravstveno gledano, imaju prednost pred tamnim ili jarkim bojama. Pojedine dijelove interijera se s manjim elementima jarkih boja može estetski naglasiti. Međutim velike plohe jarkih boja u radnom vidnom polju treba izbjegavati. Poslovodstva koja vode računa o ergonomiji radnih mjesta vrlo dobro znaju da ulaganja u novi namještaj nije uludo utrošen novac.

NAČIN PROVEDBE OBVEZNIH DDD MJERA - TKO? GDJE? OBJEKTI PROVEDBE - Obvezne DDD mjere zaštite pučanstva od zaraznih bolesti provode se u građevinama, postrojenjima, prostorima, prostorijama, na uređajima i opremi osoba koje obavljaju gospodarske djelatnosti i u djelatnostima na području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, ugostiteljstva, turizma, obrta i usluga, športa i rekreacije, objektima za javnu vodoopskrbu i uklanjanje otpadnih voda te deponijima za odlaganje komunalnog otpada, u djelatnosti javnog prometa, u i oko stambenih objekata, na javnim površinama i javnim objektima u gradovima i naseljima te drugim objektima od javnozdravstvene i komunalne važnosti. OBVEZNICI PROVEDBE - Provođenje obveznih DDD mjera obvezna su osigurati trgovačka društva, ustanove i druge pravne te fizičke osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom i pojedinci vlasnici, posjednici ili nositelji upravljanja objektima sukladno odredbama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Pravilnika o načinu provedbe obveznih DDD mjera. OVLAŠTENI IZVODITELJI - Obvezne DDD mjere u navedenim objektima provode zdravstvene ustanove i druge pravne osobe ako za obavljanje te djelatnosti imaju odobrenje ministra zdravstva i socijalne skrbi sukladno Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti pučanstva.

Slika 42: Plan provedbe općih DDD mjera (autor D.V.)

Plan provedbe općih DDD mjera mora sadržavati: Popis prihvatljivih biocidnih pripravaka s kojima će se obraditi površina, prostor ili objekt. U "Planu” treba navesti vrstu biocidnog pripravka koji će se upotrijebiti (djelatna tvar i trgovački naziv sredstva). Kada se provode DDD mjere u objektima u kojima je uveden sustav upravljanja sigurnošću hrane (HACCP) tada je Planu potrebno priložiti Sigurnosno tehnički list (STL) za biocidne pripravke kako bi korisnik imao uvid u način djelovanja biocidnih pripravaka koji će se upotrijebiti. Detaljno razrađen prostorni raspored rada i rokove obavljanja mjera. Pod "detaljno razrađenim prostornim rasporedom rada" podrazumijeva se opis površina, prostora i objekata (npr. objekt XY sastoji se od 4 prostorije, tj. kuhinja, kupaona, garderoba i podrum). Kako bi se izbjegao suvišan pisani opis objekta, kao jednostavniji i pregledniji "detaljno razrađeni prostorni rasporeda rada" može poslužiti tlocrt prostora s opisom (legendom) prostorija u kojem izvoditelj označava kritične točke koje je utvrdio izvidom u objektu korisnika mjere. Propisno označene deratizacijske kutije ili hranilišta sa zatrovanim mamcima moraju biti postavljeni prema Planu i rasporedu izlaganja zatrovanih mamaca s tlocrtom objekta posebno izrađenom za svaki objekt na unaprijed određena kritična mjesta uz vođenje evidencije o shemi postavljanja i to na način da su dostupne štetnim glodavcima, a da ne smetaju u obavljanju svakodnevnih procesa u objektima pod sanitarnim nadzorom u kojima su postavljene. Tlocrt je moguće dobiti od korisnika mjere (ako se tlocrt ne smatra poslovnom tajnom) ili ovlašteni izvoditelj sam izrađuje skicu tlocrta s istaknutom legendom prostorija. Način obrade površina, prostora ili objekta primjenom jedne ili više mjera. Da bi obrada površina, prostora ili objekta bila uspješna, tj. učinkovita, u pripremi za provođenje DDD mjera u objektu korisnika u ovom dijelu "Plana provedbe općih DDD mjera" treba predvidjeti i točno definirati: •

• •

ciljno mjesto (kritična točka) – definirati mjesta, površine ili prostore u objektima na kojima će se primjeniti biocidni pripravak: npr. (primjer 1.) tretira se spoj zida i poda ili zida i plafona ili ispod štednjaka u kuhinji ili (primjer 2.) tretira se cijeli prostor kuhinje na kojima su moguća staništa ili mjesta zadržavanja štetnika postupak aplikacije – definirati tehnike primjene biocidnog pripravka ciklus tretmana – definirati dinamiku učestalosti i ponavljanja postupaka ovisno o vrsti i stupnju infestacije štetnika; vrsti i namjeni površine, prostora ili objekta te radnom procesu u objektu; građevinsko – tehničko – higijenskom stanju u objektu; vrsti robe koju se tretira; učinkovitosti i kemijskoj stabilnosti biocidnog pripravka.

Nakon svake provedene mjere uporabom biocidnih pripravaka i/ili lovki, korisniku mjere izdaje se "Potvrda o provedenoj DDD mjeri", sukladno članku 30. stavak 3. Pravilnika – način – DDD (Obrazac br. 1 u prilogu Pravilnika – način – DDD). Kada 63

se provodi metoda fumigacije korisniku mjere se izdaju obrasci Potvrda 6 i 7 koje su sastavni dio Pravilnika – način – DDD. Pravilnikom je propisan minimalan tekst koji mora sadržavati Potvrda. Mjere opreza, zaštitu osoba, prostora, objekta i okoliša. Svaka primjena biocidnih pripravaka je rizična i zahtjeva primjenu propisanih mjera opreza i zaštite kako bi se smanjio štetni učinak na izvoditelja, na neciljane vrste i da se ne ošteti ili ugrozi imovina korisnika mjere i okoliš površine, prostora ili objekta koji se tretira. Korisnik se u pisanom obliku obavještava o vremenu uklanjanja biocidnih pripravaka ili dugotrajnosti ostanka i s kojih dijelova, potrebnom vremenu ekspozicije, općem ponašanju djelatnika, načinu uklanjanja biocidnih pripravaka s radnih površina (podaci iz Sigurnosno tehničkog lista i deklaracije biocidnog pripravka).

PREGLED ISPITIVANJA KOJA SU PROPISANA KAO ZAKONSKA OBVEZA ZA POSLODAVCE, KORISNIKE ILI VLASNIKE GRAĐEVINA Pregled i ispitivanja obavljaju se na temelju: • • • • • • • • • • • •

Zakona o zaštiti na radu (N.N. broj 59/96, 94/96 i 114/03), Zakona o zaštiti od požara (N.N. broj 58/93 i 33/05), Zakona o normizaciji (N.N. broj 163/03), Pravilnika o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (Službeni list broj 53/88), Pravilnika o zaštiti na radu pri korištenju električne energije (N.N. broj 9/87), Tehničkih propisi o gromobranima (Službeni list broj 13/68), Pravilnika o načinu ispitivanja određenih sredstava rada i radne okoline, te sadržaju obliku i načinu izdavanja isprava (N.N. broj 52/84 i 114/02), Pravilnika o uvjetima za obavljanje i ispitivanje stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara (N.N. broj 67/96), Pravilnika o sustavima za dojavu požara (N.N. broj 56/99), Zakon o zaštiti od buke (N.N. broj 20/03), Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (N.N. broj 93/98), Pravilnik o zapaljivim tekućinama (N.N. broj 54/99).

ELEKTRIČNE INSTALACIJE • • • •

Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (Službeni list broj 53/88),N.N. Pravilnik o izmjenama pravilnika o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (N.N. broj 05/02), Zakon o normizaciji (N.N. broj 163/03) i Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije (N.N. broj 9/87.).

MJERENJE OTPORA ZAŠTITNOG UZEMLJENJA I STATIČKOG ELEKTRICITETA • • • •

• • • • • •

Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta (Službeni list broj 62/73), Tehnički propisi o gromobranima (Službeni list broj 13/68), Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih trafostanica (Službeni list 13/78), HRN N.S8.090/1982 - Protueksplozijska zaštita. Zahtjevi za električne instalacije i uređaje u prostorima ugroženim od eksplozivne atmosfere (izuzev rudnika), Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (Službeni list broj 53/88), Zakon o normizaciji (N.N. broj 163/03), Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (N.N. broj 93/98) i Pravilnik o zapaljivim tekućinama (N.N. broj 54/99), Uređaj za isključenje električne energije za slučaj hitnosti, Zakonom o zaštiti od požara (N.N. broj 58/93.), 65

• • •

Tehnički normativi za električne instalacije niskog napona (Službeni list broj 53/88.), Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadnih transformatorskih stanica (Službeni list broj 13/78.) i Zakona o normizaciji (N.N. broj 163/03.).

IZJEDNAČAVANJE POTENCIJALA •

• • • •

Pregled i ispitivanje električne instalacije izvršeno je u skladu s Tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (Službeni list broj 53/88.), Prema normi HRN N.B2.762, Prema normi HRN N. B2.754, Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije (N.N. broj 9/87.) i Zakon o normizaciji (N.N. broj 163/03.)

GROMOBRANSKA INSTALACIJA - Tehnički propisi o gromobranima (Službeni list broj 13/68) i Zakon o normizaciji (N.N. broj 163/03).

STROJEVI I UREĐAJI (ORUĐA) S POVEĆANIM OPASNOSTIMA • •

• • • • •

Ispitivanje stroja/uređaja je na temelju odredbe članka 52. Zakona o zaštiti na radu (N.N. broj 59/96, 94/96 i 114/03), Ispitivanje primjene pravila zaštite na radu kod strojeva/uređaja za rad s povećanim opasnostima obavlja se u skladu s odredbama Pravilnika o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (N.N. broj 114/02), Zakon o zaštiti na radu (N.N. broj 59/96, 94/96 i 114/03), Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (N.N. broj 114/02), Pravilnik o mjerama i normativima zaštite na radu na oruđu za rad (Službeni list broj 18/91), Pravilnik za električne instalacije niskog napona (Službeni list broj 53/88) i Zakon o normizaciji (N.N. broj 163/03).

SIGURNOSNA-PANIK RASVJETA • • • • •

Zakon o zaštiti od požara (N.N. broj 58/93.), Zakon o građenju (N.N. broj 175/03.), Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (Službeni list broj 53/88.), Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije (N.N. broj 6/84 i 42/05), Zakon o normizaciji (N.N. broj 163/03.)

PLINSKE INSTALACIJE (NISKI TLAK) I PLINSKA TROŠILA ISPITIVANJE KOTLOVSKOG POSTROJENJA • • • • • • • • • •

Zakona o zaštiti na radu (N.N. broj 59/96, 94/96 i 114/03.), Zakona o preuzimanju saveznih zakona koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički propisi (N.N. broj 53/91.), Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje, pogon i održavanje plinskih kotlovnica (Službeni list broj 10/90 i Službeni list broj 52/90.), Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. broj 108/95), Pravilnika o mjerama i normativima zaštite na radu na oruđu za rad (Službeni list broj 18/91.), Pravilnika o tehničkim normativima za stabilne tlačne posude (Službeni list broj 16/83), Pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (N.N. broj 6/84 i 42/05.), Pravilnika o zaštiti na radu pri korištenju električne energije (N.N. broj 9/87.), Pravilnika o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (Službeni list broj 53/88.) i Pravilnika o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (N.N. broj 114/02.).

SUSTAV PROVJETRAVANJA POSLOVNIH PROSTORA - Zakon o zaštiti na radu (N.N. broj 59/96, 94/96 i 114/03), - Zakona o zaštiti od požara (N.N. broj 58/93), - Pravilnik o tehničkim normativima za ventilacijske i klimatizacijske sisteme (Službeni list broj 38/89), - Pravilnik o razvrstavanju (N.N. broj 57/95), minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata, - Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uredaja s povecanim opasnostima (N.N. broj 114/02), - Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomocne prostorije i prostore (N.N. broj 6/84 i 42/05), - Posebni tehnicki uvjeti za ventilacijske i klimatizacijske uredaje u zgradama (Službeni glasnik Zagreba broj 05/1-12157/2-1972 od 26.1.1973.) i - Pravilnik o tehnickim mjerama i uvjetima za provjetravanje u stambenim zgradama (Službeni list broj 35/70.). - Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati prostorije za proizvodnju i promet namirnica i predmeta opce uporabe (N.N. broj 118/99)

ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA - Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostore (N.N. broj 6/84 i 42/05), - Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim prostorijama" (Službeni list broj 29/71), 67

- Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (N.N. broj 145/04)

BUKA NA RADNOM MJESTU I SREDINI U KOJOJ LJUDI RADE I BORAVE - Zakon o zaštiti od buke (N.N. broj 20/03.), - Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (N.N. broj 145/04.), - Norma HRN U.J6.201, - Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim prostorijama (Službeni list broj 29/71.), - Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati prostorije za proizvodnju i promet namirnica i predmeta opće uporabe (N.N. broj 118/99)

STABILNI SUSTAVI ZA DOJAVU I GAŠENJE POŽARA VANJSKA I UNUTARNJA HIDRANTSKA MREŽA - Zakon o zaštiti od požara RH (N.N. broj 58/93) - Pravilnik o tehničkim normativima za vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu za gašenje požara (Službeni list broj 30/91). - Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara (N.N. broj 67/96). - Zakon o normizaciji (N.N. broj 163/03). 9.2 Protupožarne zaklopke - Zakon o zaštiti od požara (N.N. broj 58/93.) - Pravilnik o uvjetima za ispitivanje funkcionalnosti opreme i sustava za dojavu i gašenje požara (N.N. broj 67/96.) - Naputak o postupku ispitivanja i o klasama otpornosti prema požaru zaklopki za zaštitu od požara u ventilacijskim i klimatizacijskim kanalima (N.N. broj 10/94.) - Pravilnik o tehnickim normativima za uredaje za automatsko zatvaranje vrata ili zaklopki otpornih prema požaru (N.N. 53/91 i Službeni list broj 35/80.) - Zakon o normizaciji (N.N. broj 163/03.) VATRODOJAVNI SUSTAV - Zakon o zaštiti od požara RH (N.N. broj 58/93.), - Pravilnik o sustavima za dojavu požara (N.N. broj 56/99.), - Pravilnik o uvjetima za ispitivanje funkcionalnosti opreme i sustava za dojavu i gašenje požara (N.N. broj 67/96.), - Pravilnik o uvjetima za ispitivanje uvezenih uredaja za gašenje požara (N.N. broj 75/94.), - HRN EN 54 (1992), - HRN VdS 0833, - Standardi NFPA-70 i NFPA-72 i - Zakon o normizaciji (N.N. RH broj 163/03.) STABILNOG SUSTAVA ZA GAŠENJE POŽARA HALONOM 1301 - Zakon o zaštiti od požara (N. N broj 58/93.), - Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara (N.N. broj 67/96.), 68

- Pravilnik o izmjenama pravilnika o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara (N.N. broj 41/03.), - Pravilnik o sustavima za dojavu požara (N.N. broj 56/99.), - Propisi NFPA-12A iz 1981. godine i - Zakon o normizaciji (N.N. broj 163/03.).

VATROOTPORNA VRATA - Zakon o zaštiti od požara RH (N.N. broj 58/93.), - Pravilnik o sustavima za dojavu požara (N.N. broj 56/99.), - Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara (N.N. broj 67/96.), - Zakon o preuzimanju saveznih zakona koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički propisi (N.N. broj 53/91.), - Pravilnik o obaveznom atestiranju elemenata tipskih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru (Službeni list broj 24/90.), - Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje za automatsko zatvaranje vrata ili zaklopki otpornih prema požaru (Službeni list broj 35/80.) i - Zakon o normizaciji (N.N. broj 163/03.). 9.6 Sustav za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para u plinskoj kotlovnici - Zakon o zaštiti od požara (N.N. broj 58/93.), - Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara cl. 19 (N.N. broj 67/96.), - Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica (Službeni list broj 10/90.), - Pravilnik o tehničkim normativima za instalacije niskog napona (Službeni list broj 53/88.), - Zakon o normizaciji (N.N. broj 163/03.)

ODRŽAVANJE HIGIJENE POSLOVNIH PROSTORA Održavanje higijene ključan je faktor sigurnosti radnog prostora. Kako je obveza poslodavca održavanje higijena radnog prostora (Čl. 42. Zakona o zaštiti na radu NN br. 59/96, 94/96 i 114/03), potrebno je izraditi „Cleanability Study“ tj. „Elaborat održavanja higijene“ koji će ovisno o namjeni prostora, procesima, zaposlenicima i vrsti površina propisati kemijska sredstva s kojima će se tretirati pojedine površine, način primjene (mokra metoda, sprej metoda, suha metoda) i učestalost. Isto tako potrebno je razraditi strategiju opremanja građevine sanitarnim potrošnim materijalom na način da se definira standard opremanja, vrsta i kvaliteta papirne konfekcije, sapuna i sl.

Slika 43,44: Držači za distribuciju ručnika za ruke

Slika 45,46: Držači za distribuciju toaletnog papira u listićima ili kolutu

Slika 47,48: Držači za distribuciju tekućeg sapuna i sapuna u pjeni

Slika 49: Držači za distribuciju jednokratnih navlaka za WC školjku

Pravilnim izborom dobavljača, držača i papira moguće je ostvariti uštedu i preko 50% bez utjecaja na kvalitetu. Zato se treba posvetiti posebna pažnja, jer za prosječnu poslovnu zgradu, troškovi sanitarnog materijala ne bi trebali prelaziti 1,20 kn/m2 ili maksimalno 30 kn/zaposleniku mjesečno. (0,16 EUR/m2; 4,0 EUR/zaposleniku). Taj prosjek bitno je manji ako je tvrtka zatvorenog tipa pa nema velike fluktuacije posjetitelja. Možda to nije presudno kod malih tvrtki, ali kada tvrtka broji više od 500 zaposlenika ili ako se radi o trgovačkom centru ili hotelu, troškovi mogu ugroziti planirani budžet. Pri tome ne mislim da štednju treba početi od toaletnog papira kako je običaj u nas, već da ne treba zaboraviti i tu stavku pri racionalizaciji poslovanja.

PITANJE IZBORA KEMIJSKIH SREDSTAVA Kemikalije su osnova održavanja kako radnih tako i podnih obloga poslovnih zgrada, a troškovi korištenja tih kemikalija su najčešće u porastu. Osoblje zaduženo za održavanje podova može održavati podne obloge uklanjanjem zaprljanja i premazivanjem zaštitnim premazima.

Slika 50: Profesionalna kemijska sredstva i oprema za čišćenje (autor D.V.)

Slika 51: Primjer dobro obrađenog poda, redovno održavanog (izvor TISEL TPN)

Kada se striktno prate troškovi kemijskih sredstava, menadžeri često vjeruju da mogu učinkovito smanjiti troškove na način da kupuju jeftinija kemijska sredstva. To je uobičajena pogreška, jer u potpunosti ne razumiju kako „rade“ kemijska sredstva kao i način na koji se pojedino kemijsko sredstvo primjenjuje. Većina menadžera promatra kemijska sredstva za čišćenje površno, ali kao i sa svim proizvodima na tržištu, većina kemijskih sredstava je neučinkovito. Osoblje za čišćenje troši mnogo vremena na čišćenje zahvaljujući lošim kemijskim sredstvima. S druge pak strane kvalitetna kemijska sredstva zapravo mogu povećati produktivnost i smanjiti broj utrošenih radnih sati. Takva kvalitetna sredstva inicijalno mogu koštati više, ali stvarni trošak održavanja podova krije se u radu. Menadžment također može smanjiti troškove kemijskih sredstava kupnjom koncentriranih kemikalija i primjenom „dozirnih stanica“. Koncentrirane kemikalije praktične su jer se u manjem pakiranju dobije više kemijskog sredstva koje se potom primjenom „dozirnih stanica“ pripremaju u točno određenom omjeru s vodom. Takova otopina je daleko jeftinija od gotovih kemikalija, a ujedno sigurnija za primjenu. Troškovi vezani za kemijska sredstva za čišćenje svih površina (podovi, namještaj, prozori, sanitarije), ne bi trebali prelaziti 0,20 kn/m2 površine poda. (0,026 EUR/m2) Jedna od glavnih sastavnica rezanja troškova održavanja higijene podova je primjena premaza. Ukoliko se opet koriste jeftini premazi koje je potrebno često skidati tzv. „striping“ i obnavljati tzv. „refinishing“, produžuje se radno vrijeme potrebno za obradu poda. Dakle, primjenom odgovarajućeg premaza po nešto većoj cijeni, produžuje se životni vijek i zadržava estetski izgled podne obloge. Na taj se način smanjuje broje potrebnih radnih sati, kako za svakodnevno održavanje higijene jer se prljavština lakše i brže uklanja, tako i za održavanje zaštitnog premaza. Pri tome se smanjuje i količina potrebnih kemijskih sredstava za svakodnevno održavanje. U današnje vrijeme praktično je za velike površine koristiti strojeve koji umjesto kemikalija koriste ioniziranu vodu. Dakako, samo ako se radi o dobro zaštićenom podu ili tvrdoj vodoodbojnoj podlozi. Pravilnim korištenjem kemijskih sredstava za čišćenje i premazivanje znatno je moguće smanjiti troškove održavanje higijene podnih obloga. Međutim, pri tome veliku važnost ima izbor opreme za održavanje higijene.

ODRŽAVANJE KAMENIH PODNIH OBLOGA Dok je od davnina kamen bio glavni građevni materijal, pa se osim za izgradnju kuća, kamen koristio i za gradnju putova, danas se uglavnom zbog visoke cijene, koristi samo za oblaganje podova kao tvrda podna obloga ili za oblaganje nižih etaža kao fasadna obloga.

PEČAĆENJE KAMENA Sredstvo za pečaćenje gotovo za uporabu sadrži vrlo vrijedne akrilate, topive u organskim otapalima. Sredstvo za pečaćenje stvara sjajan film na površini, koji zatvara pore. Zbog toga voda i nečistoća ne mogu više prodirati pa je stoga površine lakše održavati. Znatno je smanjena propusnost vodene pare. Značajno se pojačava struktura boje podloge, te nastaje „mokri efekt“. Ovisno o podlozi i količini nanesenog sloja postiže se znatna protukliznost. Film je teško uništiv (vrlo je otporan), ne požuti i uvjetovano otporan na vremenske prilike. Unutarnje površine postojane su uz redovno održavanje nekoliko godina.

KRISTALIZACIJA Optimalni rezultati kristalizacije mogući su u slučaju kada je površina poda potpuno suha i kada se na njoj ne nalaze onečišćenja poput prljavštine, voska, starih emulzija ili pečaćenja. Vlaga i onečišćenja sprječavaju kemijsku reakciju kristalizacijske tekućine s vapnenim djelom poda. U takvim je slučajevima neophodno temeljito čišćenje s odgovarajućim sredstvima. Što je gušća i glađa površina kamena, u toliko će sjajnija biti i politura. S obzirom na to da djelovanje kristalizacije nije nalik na brušenje, jako oštećene površine treba brusiti prije kristalizacije.

Slika 52: Primjer dobro obrađenog poda postupkom kristalizacije (izvor TISEL TPN)

PITANJE OPREME Menadžeri bi također trebali obratiti pozornost prilikom izbora opreme za održavanje higijene. Svrha opreme je, povećati produktivnost i smanjiti fizički umor zaposlenika, tako da se omogući veći učinak u manje vremena. Kupnja bolje opreme može dovesti projekt pa i tvrtku na rub isplativosti, no upravo je to razlog da se menadžment pozabavi opravdanom raspodjelom troškova i postigne opravdanu kvalitetu i opravdano ulaganje. Kada menadžeri usporede cijenu stroja i radnih sati, postaje jasno da kupnja stroja umjesto najma ili leasinga ima više smisla u većini situacija. Često je moguće zapaziti kako čak i profesionalne tvrtke za čišćenje rabe neadekvatne a vrlo skupe strojeve ili kupljene strojeve drže u nekoj ostavi, dok zaposlenici i dalje ručno održavaju velike podne površine. Razvidno je, da je i edukacija osoblja zaduženog za održavanje higijene bitan čimbenik za racionalno i kvalitetno održavanje.

Slika 53: Profesionalni stroj za čišćenje tvrdih podnih obloga (izvor Nilfisk ALTO)

Slika 54: Profesionalni mop za pranje poda (izvor cncleanmop.com)

Slika 55: Profesionalna kolica za potrošni materijal pri čišćenju s prešom za mop (izvor opremazaciscenje.hr)

PITANJE EDUKACIJE Za razliku od ostatka Svijeta, u zemljama „Regije“ uobičajeno je smatrati da je čišćenje ženski posao. Isto tako, smatra se da je dovoljno pronaći žensku osobu koja valjda po „defaultu“ vlada svim potrebnim znanjima i vještinama profesionalnog čišćenja. Međutim, kada menadžment utvrdi da je njihova usluga (ne samo čišćenja) onoliko dobra koliko i njihova najlošija spremačica, obično bude prekasno. Ukoliko se dakle, tvrtka bavi Facility Management-om, korisnik usluge će ocjenjivati cjelokupnu uslugu prema najslabijoj karici. To najčešće vodi gubitku ugovora, što uvjetno ne mora biti loše, ali ako nema na vidiku novog posla, pružatelj usluge ima višak ljudi, opreme i sredstava, što može ugroziti poslovanje tvrtke. Iz navedenog razloga, preporuka je educirati osoblje zaduženo za održavanje higijene. Više o edukacijama može se naći na www.2g2e.hr

PITANJE ORGANIZACIJE Postavljanje strategije i organiziranje nezaobilazan je čimbenik svakog posla, pa tako i poslova održavanja higijene. Svaka građevina mora se promatrati posebno kao cjelina kroz pojedine procese koji se u njoj odvijaju. Na taj način moguće je ostvariti uštedu i do 40% na angažiranom osoblju i resursima.

UGOSTITELJSKA USLUGA U sklopu Facility servisa razlikujemo kontinuiranu ugostiteljsku uslugu u restoranu korisnika usluge i catering uslugu, najčešće u prostoru naručitelja usluge. Ugostiteljska usluga je definirana kao svakodnevna priprema nekoliko obroka i posluživanje na „samoposlužnoj traci“. Catering možemo definirati kao organizaciju pripreme i posluživanja hrane i pića u određenoj prigodi. Može podrazumijevati dostavu, najam jedaćeg i pribora za posluživanje, stolova i stolaca, aranžiranje prostora, te usluge osoblja koje hranu priprema ili poslužuje. Sve navedeno je obično sadržano u jednoj zajedničkoj ponudi. Međutim u praksi se često susreće situacija kada prostor za pripremu hrane i objedovanje nije primjereno potrebama, te korisnik ne može dobiti minimalne tehničke uvjete (MTU) i obično biva primoran angažirati catering uslugu na način da se hrana priprema u prostoru caterera, a dovršava i servira u prostoru korisnika. Nerijetko se susreće problematika oko ugovaranja catering usluge. Prvi problem predstavlja cijena obroka koja najviše ovisi o broju zaposlenika koji će se na takav način hraniti. Popularni gablec, u današnje vrijeme prerasta u pravi ručak, pa i cijena obroka nije zanemariva. Ukoliko se radi o društvu u kojem radi manje od 100 zaposlenih, vrlo je teško dogovoriti cijenu obroka manju od 5 EUR (35 kn). 76

Praktično je u pregovorima ciljati na jedan menü po cijeni od max. 4 EUR i jedan obrok po cijeni od max 2 EUR (14 kn), koji najčešće bude varivo. Cijene su tim povoljnije kada se radi o većem broju obroka. Svakako je preporuka pregovarati istovremeno sa nekoliko caterera kako bi se postigli što bolji uvjeti. Ne smije se zaboraviti i na zakonsku regulativu. Naime, vaša je obveza pri ugovaranju tražiti na uvid potvrdu o usklađenosti sa Zakonom o hrani i HACCP načelima, sanitarne knjižice osoblja koje će pripremati i rukovati hranom, potvrde o položenom higijenskom minimumu.

Slika 56: Primjer catering usluge (autor D.V.)

Osnovna prednost cateringa je mobilnost. Hrana i piće mogu biti dostavljeni na određenu lokaciju, posluživani od strane stručnog osoblja koje će prije toga mjesto održavanja događaja prilagoditi i pripremiti za konzumaciju istih sa svim potrebnim priborom i aranžmanima. Također je moguće naručiti hranu i piće, te ih preuzeti pripremljene za posluživanje ili samo unajmiti osoblje koje će posluživati prethodno pripremljenu hranu i piće.

PITANJE SIGURNOSTI Približavanjem Hrvatske Europskoj uniji, sve važniji aspekt postaje sigurnost. Treba znati da Zakonska regulativa odavno propisuje obveze iz područja zaštite na radu i sigurnosti, no to je samo zakonski minimum. Ulaskom u EU, tvrtke koje žele dalje poslovati morati će svoje poslovanje uskladiti i sa zahtjevima norme OHSAS 18001:2007. Kako osoblje raspoređeno na poslove čišćenja rukuje s kemikalijama koje iako moraju biti biološki razgradive, imati vodopravnu dozvolu i sigurnosno tehnički list, predstavljaju opasnost za one koji rukuju njima i trećim stranama koje mogu doći u doticaj s istima.

STROJARSKE INSTALACIJE Strojarske instalacije nezaobilazan su sastavni dio svake građevine. U današnje vrijeme moderne poslovne zgrade sve su složenije.

Slika 57: Primjer moderne toplinske stanice poslovne zgrade (autor D.V.)

Iskustvo je pokazalo, kako na gotovo svim građevinama gdje investitor nije angažirao stručnjaka za održavanje ili FM stručnjaka postoje propusti koje je naknadno vrlo skupo ispravljati, a ponekad je to i nemoguće ili neisplativo. Neki su od propusta vidljivi odmah, a neke je moguće otkriti tek naknadno što se upozna sustav i prođe barem jedna sezona grijanja i hlađenja. Balansiranje sustava najčešće nije moguće napraviti zbog loše izvedenih izometrika i etažiranja instalacije, a bez adekvatno izvedene opreme za odzračivanje.

Primjer: Na klima komori je došlo do zamrzavanja i pucanja izmjenjivača pri vanjskoj temperaturi od -21 ºC. Nakon pregleda instalacije utvrđeno je da je nepovratni ventil u krugu cirkulacije hladnjaka bio naopako montiran, te pumpa nije mogla cirkulirati vodu kroz izmjenjivač kada miješajući ventil zatvori. Takav banalan primjer najbolje pokazuje koliko je važan svaki detalj na instalaciji.

Slika 58,59: Primjer havarije na izmjenjivaču topline (autor D.V.)

Slijedeći primjer je također interesantan. Projektant je projektirao, a izvođač montirao elektroparni ovlaživač u potkrovlje koje je u stvari nadsvođeni ravni krov izveden od trapeznog lima i čelične podkonstrukcije. Naravno da je došlo do smrzavanja vode u cilindru i pucanja magnetnog ventila na tlačnom vodu, što je uzrokovalo izljev vode do prizemlja zgrade kroz sve etaže. Nebrojeno je primjera iz prakse, na žalost loših koji dokazuju koliko je važna suradnja stručnjaka koji imaju iskustva u održavanju, sa projektantima i investitorima. Kada smo već kod strojarskih instalacija, često je prisuta problematika medija koji se koristi u sustavu grijanja i hlađenja.

RASHLADNI MEDIJ Do tridesetih godina XX stoljeća koristili su se antifrizi na bazi alkohola i to najviše metilnog alkohola, a manje etilnog i izopropilnog alkohola. Kada su se na tržištu pojavili “antifrizi” na bazi (mono) etilen glikola (kemisjka formula C2H6O2) brzo su se napustili ostali koncepti i do dana današnjeg nije zaživjelo ništa što bi bilo bolje, a makar približno po cijeni. Što je to toliko izuzetno kod etilen glikola? Ništa posebno, osim što je jeftin, a odlično snižava točku smrzavanja vodenih otopina i obratno. Da objasnim ovo obratno: voda također jako snižava točku smrzavanja čistog etilen glikola. Skraćeno: 20% EG (Etilen glikol) ima ledište na -8°C, 30% EG na -16°C, dok 40% EG na -25°C. Zatim 50% EG na -38°C i 60% EG na -55°C. Od 60% ledište pada da bi za 100% ledište bilo na tek -17,5°C (oko 0°F).

Slika 60: Refraktometar za mjerenje temperature ledišta (autor D.V.)

Slika 61: Skala koja se vidi u okularu refraktometra (izvor kdijagnostika.hr)

Idealna kombinacija (voda-etilen glikol) u primjeni? 1) Problem je korozivnost obiju komponenti – rješava se inhibitorima korozije koji su ujedno i glavni aditivi (uz anti-pjenušavce i bazne soli za tzv. “baznu rezervu” skoro pa više i nema drugih aditiva kod klasičnog tipa). 2) Voda drastično snižava točku ključanja etilen glikola što nije najpovoljnije ali rezultat od oko 108 do 110 (za 50:50 mješavinu) je zadovoljavajuća vrijednost. 3) Etilenglikol je prilično otrovan. Da ne ulazim u mehanizam kojim djeluje moram upozoriti da je smrtonosna doza već nekih 1,2 gr do 1,5 gr etilenglikola na kg tjelesne mase. Ovo znači da je za odraslog čovjeka dovoljno otprilike 100 ml (oko 110 grama) ili nešto manje za tzv. LD50 dozu (LD=letalna doza) (gdje 50% ili više ljudi umire, praktično max. doza gdje se još možete uz dosta sreće izvući živu glavu). Za djecu je nažalost potrebno i manje, te i 10 do 20 ml je već fatalno i na nesreću već dokazano u praksi. Nije pretjerano toksičan putem kože ali ipak što prije ga isperite jer postoji mogućnost resorpcije putem kože (najbolje koristiti zaštitne rukavice pri radu). Zanimljivo je da tek (uslovno) spada u treću grupu otrovnosti (prva grupa najotrovnije supstance) jer kod štakora treba više od 2000 mg/kg za smrtni ishod. Ipak kako je kod čovjeka ta granica nešto niža treba to uzeti ozbiljno. ČUVAJTE VAN DOMAŠAJA DJECE!!

Opasnost je u tome što izgleda slično nekom sirupu zbog viskoznosti, ima lijepu boju (čak i ljepšu od većine prehrambenih proizvoda) i naročito jer IMA SLADAK OKUS! Drži se da je propilen glikol (kemijska formula C3H8O2) dovoljno dobra alternativa (iako ni on nije naivna kemikalija, ipak je daleko manje otrovan, a i nema sladak okus već više neutralno-gorak i pomalo opor). Da bi spriječili trovanje, u antifrize se dodaju aditivi koji ga čine gorkim (kao kod 81

metilnog alkohola ili za denaturaciju etilnog alkohola), vjerojatno denatonijbenzoatom (jedna od najgorkijih poznatih supstanci).

U slučaju trovanja ne poduzimajte ništa na svoju ruku. Potražite hitnu medicinsku pomoć! Najvažnije je da stignete do medicinske ustanove u 15 do 20 minuta. Ukoliko ne možete (ili oni ne mogu do vas) za manje od 30 minuta tražite savjet liječnika hitne medicinske pomoći. Kušanje antifriza je loša navika. Iako nećete umrijeti ukoliko unesete 100 puta po 1ml u sto dana, vodite računa da izvjesna akumulativna djelovanja postoje i da imaju utjecaj na jetru i na bubrege (kronična upotreba), a i da je sam etilen glikol (najvjerojatnije) kancerogen te iako nema brže analize nema ni gore! Držite antifriz u originalnoj ambalaži, na zaštićenom mjestu. Svi aktualni antifrizi se baziraju na glikolima. U pitanju su etilen glikol, dietilen glikol i propilen glikol. U skorašnje vrijeme sve je češća upotreba propilen glikola prije svega zbog niže toksičnosti, manje iritantnosti (do 10% pa čak i više se koristi u specijalnim tekućim sapunima (gelovima) za ruke, za radionice), a naravno i ekoloških razloga (manja fito i akva toksičnost itd.). Ako ste se zapitali zašto “zvučno ime” u odnosu 50:50 “drži” samo do –35°C, a manje poznati proizvođač do –38°C pa čak i –40°C to je zato što brend sadrži propilen glikol umjesto etilen glikola. Koncentrirani antifriz ima: 90-tak % etilen glikola (propilen glikola, dietilen glikola ili njihovu smjesu, najčešće etilen i dietilen), par postotaka vode (u svakom slučaju manje od 5% što je i po standardima zahtjev) i 5% ili nešto više aditiva (ranije spomenutih). Postoji dva osnovna tipa antifriza i nekoliko podtipova. Prvi tip je klasičan antifriz, a drugi tip su tzv. OAT bazirani antifrizi. Ovo drugo je skraćenica za Organic Acid Technology, a odnosi se zapravo na aditive i prije svega inhibitorske aditive. Bolje je i preciznije reći, da su i oni (zapravo) BAZIRANI na GLIKOLIMA. Ovi se još nazivaju i Long Life Coolant-ima. Prvi i drugi se ne trebaju miješati. Drugi se ne trebaju miješati ni kad su različitih proizvođača, a kod prvih uz malo opreza i mogu (voditi računa da se oni koji sadrže silikate ne idu u one koji ne sadrže i obratno, iako je rashladna tekućina sa silikatima sve veća rijetkost, malo opreza nije na odmet, obratite pažnju na etiketu proizvoda, iako često ne sadrže baš sve potrebne informacije). Zasigurno je najbolje ne miješati čak ni različite proizvođače. Ipak u smislu dolijevanja isti tipovi su dovoljno kompatibilni, a i kod promjene nije neophodno ispiranje sistema mada to nije loše napraviti (demineraliziranom vodom ili destiliranom). Ukoliko razblažujete koncentrat (jeftinije je) vodite računa da koristite kvalitetnu demineraliziranu vodu (izbjegavajte onu iz super i hiper marketa jer može biti dobra ali ne 100%). Najbolje je rabiti vodu renomiranih proizvođača ili manje renomiranih (solidnih) ali iz svijeta automobilizma (Viskol) koji su kvalitetniji od “svaštara”. Demineralizirana voda mora biti „mekana“ (ne smije sadržavati ione 82

kalcija i magnezija) i mora imati nisku provodljivost, te pH vrijednost (koja pokazuje kiselost ili baznost rastvora, 7 je neutralna vrijednost) mora biti između 6 i 8 i još važnije ne smije imati plinova u sebi (ne samo korozivni klor već ni kisik prije svega tj. zrak). Što se OAT rashladnih tekućina tiče u skorije vrijeme su se pojavile i one kompatibilne sa svim drugim OAT. Zanimljivo je da je prva generacija OAT-a izazvala velike probleme jer su prijavljeni slučajevi oštećenja brtvi i čak i krupnijih kvarova motora (miješanje ulja i antifriza i sl.). Zvanično DexCool (Shell, extended life antifreeze) tip Long Life rashladnih tekućina je zvanično iako nekompatibilan ipak djelomično kompatibilan sa klasičnim antifrizima. Izvještaji o talozima u rashladnom sistemu su jako rijetki, te iako nije nemoguća pojava zvanično se u slučaju miješanja ova dva tipa antifriza samo skraćuje interval zamjene na onaj koji ima klasični antifriz, a druge nuspojave su izuzetno rijetke.

Boja ne znači mnogo ali ipak je (nepisano) pravilo: Klasični su antifrizi plavi ili zeleni. Ili čak žuti pa liči na drugu grupu. OAT antifrizi su (najčešće) narančasti, crveni (neki “Al” klasični su isto takvi) ili ljubičasti. Po pravilu bi trebali biti isključivo NARANČASTI. Ako je narančast onda je OAT (pazite ne žut!). Takozvani “Al” ili za Al specijalni antifrizi su podgrupa koja je više marketinška nego tehnološka, jer svi antifrizi moraju biti kompatibilni sa aluminijem (i Al hladnjacima) i često su “obični” manje korozivni prema aluminiju, a ionako svi prolaze iste kriterije (testove) korozivnosti. Al antifrizi su najčešće crvene boje. Klasični se antifrizi mijenjaju svake 2 do 3 godine, a OAT svake 5. I na kraju ali ne i po značaju: Prijenos topline je bolji kada se radi o čistoj vodi. I protok je (zbog manje viskoznosti) minimalno veći, te to još pojačava prednost vode. I posebno: toplinski kapacitet je manji kod otopine vode i etilen glikola, tako da 50% otopina dostiže tek 80% do 85% od onog koji ima čista voda. Preporučeni omjer za potrebe rashladnih sustava definira svaki proizvođač, no uglavnom se radi o 30% otopini.

IZVOĐENJE STROJARSKIH INSTALACIJA Nije svejedno kome se povjeri izvođenje strojarskih instalacija. Iz primjera (Slika 20.) vidi se da je ventilokonvektor (VK) krivo spojen, neizoliran, spojen fleksibilnim cijevima koje su vrlo riskantne i izazivaju izljev vode već u 4. godini kod dvocijevnih ili u 7. kod četverocijevnih sustava. Ovako izvedenu instalaciju nemoguće je upogoniti zbog zračnih džepova. Dvocijevni sustav vrlo je nekomforan i glede energetskih troškova upitan način izvedbe VK sustava.

Slika 62: Krivo izveden spoj ventilokonvektora na instalaciju (autor Ž.K.)

TEHNIČKA VODA Često projektanti zaborave na potrebu za tehničkom vodom za potrebe sustava grijanja i hlađenja i to iz nekoliko razloga: 1. Projekt je skuplji ako sadrži i obradu vode pa investitor može odbiti projekt 2. Ako građevina ima toplinsku stanicu spojenu na javnu toplinsku mrežu, za punjenje sustava koristi se voda iz primarnog toplovoda. 3. Koristi se voda iz vodoopskrbne mreže Problemi koji nastaju takvim pristupom su sljedeći: 1. Često ne postoji više dovoljno mjesta da bi se naknadno ugradio sustav za pripremu tehničke vode; 2. Začepljenja uslijed taloženja kamenca poskupljuju drastično održavanje: 3. Grijači u sustavu PTV (pripreme tople vode) trebaju češća skupa kemijska čišćenja; 4. Miješajući i troputni ventili podložniji su kvarovima; 5. Elektromotorni i termostatski aktuatori postaju potrošna roba; 6. Toplinskim izmjenjivačima se drastično skraćuje životni vijek unatoč skupom održavanju; 7. Energetski troškovi mogu porasti i za 50 % 8. Ukupni troškovi održavanja mogu premašiti vrijednost investicije već u petoj godini eksploatacije; Cijeli problem rješava se ugradnjom ionskog omekšivača. Klasični omekšivač prikazuje slika ispod.

Slika 63,64 : Jednostruki i dvostruki Ionski omekĹĄivaÄ? vode (autor D.V.)

VENTILACIJA Obveza je vlasnika građevina, održavati ventilacijski sustav bez obzira bio on pasivan ili aktivan, odnosno radilo se o prirodnoj ili prisilnoj ventilaciji. Iz nekoliko primjera može se zaključiti koliko je važnost održavanja higijenske razine.

Slika 65,66 : Zapušteni sustav ventilacijskih kanala (autor D.V.)

Zapuštena ventilacija može se u praksi često susresti. Obično se ne poduzima ništa dok ne dođe do čestih oboljenja radnika ili ljudi koji borave u ventiliranom prostoru, požara, ili poremećaja u procesu proizvodnje, ako se radi o proizvodnom pogonu.

U nastavku će se obraditi zarazna bolest koja je isključivo rezultat neodržavanja ventilacijskog sustava.

LEGIONELA I LEGIONARSKA BOLEST

Slika 67: Pluća oboljelog od Legionelle pneumophile (izvor eleconomista.es)

Legionarska bolest je atipična upala pluća, uzrokovana bakterijom. Liječi se antibioticima, azitromicinom, kinolonima ili rifampicinom. 86

Uzročnik Legionele su štapićaste bakterije koje mogu preživjeti u vodi duže od godinu dana koristeći se simbiozom s plavkastozelenim algama. Bakterija prozvana Legionella pneumophila izolirana je 1976. godine, nakon što se u Philadelphiji na Zboru američkih legionara pojavila akutna respiratorna bolest.

Slika 68 : Bakterija Legionella pneumophila (izvor eleconomista.es)

Epidemiologija Veća učestalost bolesti zapažena je u ljudi koji mnogo putuju i duže borave na radilištima gdje se obavljaju veliki zemljani radovi. Izvor i uzrok epidemijske pojave bolesti je aerosol onečišćen koncentriranim legionelama, a to se najčešće nalazi u uređajima u kojima cirkulira voda u zatvorenom sustavu (klimatizirani uređaji). Određeni objekti kao bolnice (posebno odjeli s imunokompromitiranim pacijentima), hoteli ili pansioni sa starijim posjetiteljima, fontane, vodoskoci, instalacije za hidroterapiju, ovlaživači zraka, bazeni s turbulentnim strujanjem vode, pa čak i ledomati, često su invadirani legionelama Kako nastaje bolest? Dispergirane u obliku aerosola u kapljicama promjera 1,0-5,0 mikro m, legionele bivaju aspirirane u plućne alveole u kojima "napadaju" epitelne stanice kao i alveolarne makrofage osjetljivih osoba. Kao posljedica nastaje atipična upala pluća nazvana legionarska bolest odnosno blaži oblik sličan gripi tzv. Pontiac groznica.

Klinička slika Blaži klinički oblik bolesti, akutna raspiratorna bolest bez pneumonije - Pontiac Fever, slična je influenci. Inkubacija traje 5 - 43 sata. Izraženi su vrućica, mialgije, glavobolja, a katkad i kašalj, bol u prsima, grlobolja, poremećenje svijesti i proljev. Bolest traje do 7 dana, a ozdravljenje potpuno. Teži klinički oblik, legionarska bolest s pneumonijom, može biti bolest samo s respiratornim simptomima ili bolest koja osim pluća zahvaća jetru, bubreg, probavni trakt i središnji živčani sustav. Inkubacija traje 2 - 10 dana. Dijagnoza Dijagnoza se postavlja na osnovi kliničke slike, laboratorijskih nalaza krvi, rendgenske snimke pluća i mikrobiološkim metodama. Liječenje Bolest se liječi antibioticima, najčešće azitromicinom, fluorokinolonima i rifampicinom te simptomatski. Ukoliko se bolest ne liječi antibioticima, smrtnost je velika 15 - 25%. Oporavak je dug, a promjene na rentgenskoj snimci vidljive su i mjesec dana nakon početka bolesti.

ZAKLJUČAK Jasno je vjerujem svima nakon što ste proučili ovaj priručnik da sam samo malo zagrebao po problematici koju volimo zvati „facility management“. Od vremena kada sam počeo pisati ovaj priručnik, zbog globalne, a još više zbog naše domaće krize, došlo je do promjena na tržištu FM-a u Hrvatskoj. Najbolji je pokazatelj koliko smo specifičan narod po mentalitetu činjenica da ne shvaćamo kako se štedi onda kada se ima, a ne kad više ništa nemamo. Naravno da se u doba niske ekonomske sigurnosti treba odreći onoga što nam nije nužno potrebno. Začuđujuće je kako su se investitori u doba krize odrekli baš održavanja. Naime, u međuvremenu je većina FM firmi upalo u teškoće s naplatom svojih potraživanja, zatim su se smanjili postojeći obimi poslova i na kraju su učestali prekidi ugovora, tužbe, ovrhe i tako redom. Naravno da se u takovom okruženju stvara privid kako smo uštedjeli jer smo se odrekli npr. čišćenja ili umjesto profi paketa papira za sanitarne potrebe, koristimo papir za domaćinstvo iz maloprodaje. U nedostatku pozitivnih mjera, ideja, neznanja, najjednostavnije je udariti po održavanju kako bi se prikazalo „odgovorno“ ponašanje, a u isto se vrijeme upravo događa suprotno. Zato vjerujem da treba nastaviti promicati ovu struku kako bi se utjecalo na promjenu mentaliteta što je nužno ako želimo održati vrijednost imovine i postići pozitivne promjene u društvu.

LITERATURA (1) Charteris, P.L.: Livestock Breending Programs as Complex Adaptive Systems, UK, (nema datuma) (2) Lord, Lunn, A., Price, I.: Emergent Facility Management in a New Market – Facilities Management in the UK, Facility Management Graduate Centre (AL&IP),UK, (nema datuma) (3) Lord, A. Lunn, S. Price, I. i Sterhenson, P.: Emergent Behaviour in a New Market: Facilities Management in the UK, Tackling Industrial Complexity: the ideas that make a difference, Cambidge, 2002. (4) Teicholz, E.: Facility design and management handbook, McGraw-Hill Proffesional Publishing, New York, 2001. (5) Toić, T.: Podrška upravljanju prostorom – Facility Management, Sveučilište u ZagrebuGeodetski fakultet, Zagreb, 2006.

Popis URL adresa: [URL1] [URL2] [URL3] [URL4]

2007-08-18 2007-08-18 2007-08-18 2007-08-23

[URL5]

2007-09-20

http://www.ifma.org http://www.bifm.org.uk http://www.gocfi.com/index.htm http://www.agmagazin.com/index.php?page=vest&v=420&b =12&tp=Facility%20management&tpv=FM%20%20profesija%20budu%E6nosti http://ansci.colostate.edu/ran/beef/plc001.pdf

O AUTORU Davor Vugrinec (1966.) – Diplomirao je na FSB-Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu 1994. godine u zvanju inženjera strojarstva proizvodnog smjera. Diplomirao je i na VSS-Visokoj školi za sigurnost 2006. godine u zvanju diplomiranog inženjera sigurnosti smjera zaštite na radu. Diplomirao je i na diplomskom stručnom studiju kvalitete rada 2008. godine u zvanju stručnog specijaliste inženjer organizacije rada. Višegodišnje iskustvo u području facility management-a stekao je radeći kao: • • • • •

voditelj odjela tehničkih poslova u Institutu IGH d.d., suradnik u energetici u Energetskom institutu Hrvoje Požar, facility management direktor u Parting d.o.o., voditelj tehničke službe u TPK-EPO ZAGREB d.o.o., voditelj tehničke službe u AKD d.o.o.

Certificirani je Lead Auditor za ISO 9001 i ISO 14001, te interni auditor za OHSAS 18001. Konzultant je za sve sustave upravljanja. Ovlašteni je stručnjak zaštite na radu. Član je tehničkog odbora 521 pri Hrvatskom zavodu za norme (HZN), predsjednik je Udruge 2G2E za gospodarenje građevinama, energijsku efikasnost, promicanje znanja i vještina. Konzultant je i za implementaciju HACCP načela u subjekte koji posluju s hranom (SPH). Reference: HACCP konzultant: 1. 2. 3. 4.

UO Draškec, Sv. Ivan Zelina (lokal brze hrane) Purex d.o.o., Zagreb i Karlovac(lanac dućana maloprodaje peradi) Restoran Satra Zvona, Zagreb UO Skalinada, Murter

Član užeg tima za implementaciju ISO 9001 1. Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb Član užeg tima i PQM za implementaciju i primjenu sustava ISO 14001 1. Institut IGH d.d., Zagreb, Rijeka, Osijek

RECENZIJE Čitajući ovaj priručnik dobila sam sasvim drugačiji uvid u to područje. Priručnik je izvrsno koncipiran i na vrlo jednostavan način približen svima koji žele naučiti nešto više ili jednostavno samo biti informirani. Smatram da bi taj priručnik trebao pročitati svatko tko živi u zgradi jer na taj način i sam može sudjelovati neposredno u odlukama oko održavanja zgrade u kojoj živi. Svaka pohvala autoru na vrlo jednostavnom i sažetom priručniku gdje je jednostavnim rječnikom opisao tu temu. Nataša Peršić

O UDRUZI 2G2E

2G2E je udruga stručnjaka osnovana 2010. godine koja okuplja stručnjake iz područja graditeljstva, elektrotehnike, strojarstva i poslovnog upravljanja, s naglaskom na suradnji među disciplinama. Cilj 2G2E je promicanje, istraživanje, izvješćivanje, edukacija te savjetovanje na poljima gospodarenja građevina (2G), energijske efikasnosti (2E) i održivog razvoja.

Aktivnosti kojima se bavi 2G2E • • • • • • • • • •

Seminari o Gospodarenju Građevinama (Facility Management-FM) Izrada studija postojećeg stanja i studija održivosti za poslovne zgrade Praćenje ključnih pokazatelja uspješnosti u FM-u Savjetovanje u području Gospodarenja Građevinama (Facility Management) Savjetovanje o Energijskoj Efikasnosti sukladno ISO 50001:2011 CAD tečajevi CAD Management Savjetovanje o primjeni inženjerskog software-a Savjetovanje o Informacijskoj Tehnologiji (IT) za male i srednje tvrtke Savjetovanja malih i srednjih poduzetnika te UO pri uvođenju sustava upravljanja kvalitetom sukladno ISO 9001, okolišem sukladno ISO 14001, sigurnosti sukladno OHSAS 18001, sigurnosti hrane sukladno ISO 22000, kritičnim kontrolnim točkama HACCP

Ideja vodilja Naša misija je pobuditi zanimanje javnosti i predvoditi u području gospodarenja građevina, energijske efikasnosti i održivog razvoja, s ciljem svođenja troškova održavanja u razumne okvire bez narušavanja kakvoće održavanja, te održivost u korištenju energije. U pronalaženju takvih rješenja oslanjamo se na praktični pristup, kompetentnost i multidisciplinarnost, a sve u korist vlasnika kuća i stanova, vlasnika poslovnih, industrijskih i vjerskih objekata, tijela lokalne uprave i državnih tijela koje upravljanju javnim objektima, odnosno svima koji prepoznaju korist u suradnji s našim stručnjacima i znanstvenicima.

ISBN 978-953-57485-0-2