30 dana broj 21 by 30 dana

30 dana BROJ 21. 24. LIPNJA

eVarazdin.hr

M J E S E Č N A K R O N I K A VA R A Ž D I N S K E I M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E

Marijan Filipašić

GRAĐEVINA U NAŠEM KRAJU ŽIVI KRIZU NIJE OSJETIO

ZADRŽAO BROJ RADNIKIA

ZA PLAĆU RADNIKE ČASTI

IZBJEGAVA RIZIČNE POSLOVE

ORGANIZIRA IM CJELODNEVNE IZLETE

ZABRANJUJE PIĆE I PSOVANJE

NE VJERUJE U POSLOVNA MAŠTANJA

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.2

IMPRESSUM

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.3

30 dana

Sadržaj

30 dana Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik uprave: Zvonimir Brlenić

Glavni urednik: Alen Matušin alen.matusin@evarazdin.hr E-Mail: 30dana@conceptus-publica.hr Redakcija 30 dana: Sonja Ognjenović, Nikola Horvat Ivan Njegovec, Martin Lukavečki, Renato Lukavečki Grafika: Luka Šalamun Martina Maruševec Foto: Foto agencija Sjever

Marketing: Davor Mašić 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Tisak: Tiskara Zagreb

ISSN 1849-5389

ISTAKNUTO: MARIJAN FILIPAŠIĆ ZDRAVA GRAĐEVINA NIJE UMRLA BRANKO GRAŠIĆ EKSKLUZIVNI INTERVJU

16 36 50

NAVODNJAVANJE ZAŠTO JOŠ KORISTIMO BUNARE? NEPRAVDA ZAKINUTI U ODNOSU NA OBALU FOTOSESSION MISS MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

9 50

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.4

gospodarsto inspiracija

Između 2005. i 2008. razvio se poseban mentalitet ljudi. Svi su najednom željeli biti ‘gazde’ i imati građevinsku firmu, a niti su poznavali struku niti razmišljali da ulaze u vrlo rizične poslove

“

GRAĐEVINA NA ZDRAVIM TEMELJIMA NIJE UMRLA

Već godinama se u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji provlači stereotipna priča o “propaloj građevini”, međutim primjer vlasnika FI-MAN graditeljstva, Marijana Filipašića, dokazuje da ima i onih koji nisu propali, nego su, naprotiv, cijelo vrijeme radili i zapošljavali podjednak broj ljudi. Piše: Alen Matušin. Snima: Siniša Sović

NA GRADILIŠTU NE DOPUŠTA DA SE KONZUMIRA ALKOHOL I PSUJE, RADNIKE ZA PLAĆU POČASTI, A IDU I NA CJELODNEVNE IZLETE Na gradilište! Jutro je, pola sedam sati. Trnovec Bartlovečki, kod Vanče. Skupljaju se kamioni, narančasti i bijeli, zvecka osnovni zidarski alat iz prašnjavih, sivih i zelenkastih platnenih torba. Na licima jednodnevna brada, kod nekih pucaju sijede kroz tamnu put, pocrnjelu od jakog sunca. Kod nas sezonaca strepnja: „Kamo ćemo danas?“ Nije da smo bili odviše orni. Veterani strpljivo slušaju upute. Bilježnica je na prikolici kamiona, klajbas za uhom, a poslovođa raspoređuje: „Ti uzmi hilty, mikser s betonom stići će iza gableca...“ I rasprše se potom kamioni, drndajući varaždinskim ulicama, dok se kroz vjetrobran budi novi dan. Na vratima stoji „Graditeljstvo FIMAN d.o.o“. Iza vrata tišina;

tek poneko zvecne upaljačem paleći cigaretu, dok se vozimo prema gradilištu... Bilo je to 2008. godine. Hrvatska se još nije mogla dogovoriti imamo li krizu, a vlast sugerirala da stegnemo remen. Sjećam se da je na radiju u kombiju svirao veliki Halidov hit „‘Ko bi reko čuda da se dese, pa da Miljacka mostove odnese...“. No, tko je tada naslućivao da će „mostovi“ nabujale građevine u varaždinskom kraju biti odneseni?! Gotovo desetljeće kasnije razgovaram s Marijanom Filipašićem, vlasnikom te građevinske tvrtke (kod kojega sam u to vrijeme kao student zarađivao sezonski džeparac), jer imajući u vidu okosnicu 30 dana – inspirativne priče domaćih gospodarstvenika bilo se teško ne prisjetiti upravo Fi-mana: koliko sada ima radnika, je li preživio krizu..., pitanja su se nametala sama po sebi. A poznavajući njegov poslovni stil, barem površno, znatiželja o tome što on može reći o „vremenima prije“ i „vremenima sada“ upravo je intrigirala. Uslijedilo je iznenađenje! Nezdravi temlji „Kriza? Mi je nismo osjetili. Trenutno stanje na tržištu? Tko je mjerodavan da o tome govori. Istina je da je najbolje

vrijeme za građevinu bilo između 2005. i 2008. Bio je to svojevrstan procvat, ali ne na zdravim temeljima. Razvio se poseban mentalitet ljudi. Svi su najednom željeli biti ‘gazde’ i imati građevinsku firmu ‘jer to ide’, a niti su poznavali struku, niti razmišljali da ulaze u vrlo rizične poslove i kredite koje sada neće moći vratiti tri generacije. Nas nije zanimala niti nas sada zanima hiperprodukcija. Iskustvo nas uči prepoznati rizičan posao i zaobići ga, a težimo samo k tomu da pošteno napravimo posao, isplatimo plaće i namirimo državu. Od onoga što ostane ulažemo u nove tehnologije i opremu“, kaže Filipašić koji već gotovo dva desetljeća zapošljava podjednak broj ljudi, njih oko 30-ak. U ovih nekoliko rečenica ujedno je sažeta i njegova poslovna filozofija: izbjegavati rizične poslove, naprosto – pohlepu. Nadovezuje se pak to na Filipašićevu životnu filozofiju, usko povezanu s religijom,

koja je tada sve nas studente sezonce naprosto iznenadila. Nismo mogli vjerovati kada smo čuli: „Gazda ne dopušta da se pije i psuje!“ Naravno, ne čudi to s obzirom na stereotipan pogled na građevinu, koji, budimo iskreni, nije daleko od istine, ali kako su nam već prvi dan rekli: „Kod Filipašića se tako ne radi!“. No, o intenzivnoj duhovnosti prisutnoj u njegovom životu, vlasnik i direktor FI-MAN graditeljstva ne želi puno govoriti. Tijekom razgovora ipak često citira Bibliju: „Sotona nudi velike komade. Zato valja biti obazriv, jer oni su primamljivi i lijepi, a iz svega se krije propast“, oslikava ovom rečenicom svoju poslovnu filozofiju. Ma, kakve ambicije! „Ako me pitate za vjeru, ja je naravno nikada neću zatajiti! Ali ispovjedam je isključivo u crkvi te živim i radim u tom duhu, nastojim da sam cijelim bićem okrenut Bogu.

Kriza? Mi je nismo osjetili. Nas ne zanima hiperprodukcija. Iskustvo nas uči prepoznati rizičan posao i zaobići ga, kaže Marijan Filipašić

“

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.5

MARIJAN FILIPAŠIĆ

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.6

Čestitka gradonačelnika Kovača povodom Dana antifašističke borbe „Poštovane sugrađanke i sugrađani! Hrvati su bili jedan od prvih naroda u okupiranoj Europi koji su krenuli u borbu protiv fašizma i nacizma, te su u njoj u najvećem postotku i sudjelovali. Često to zaboravljamo, kao i činjenicu da je 77 boraca 22. lipnja u šumi pored Siska oformilo prvu antifašističku jedinicu u okupiranoj Europi. Zahvaljujući hrvatskim partizanima, naš narod na kraju 2. svjetskog rata stao je na pobjedničku stranu, a na nasljeđu te borbe stvorena je i današnja demokratska Hrvatska. Mi Čakovčani i Međimurci mnogo dugujemo Narodnooslobodilačkoj borbi. Naime, 2. svjetski rat proveli smo pod mađarskom okupacijom te se tek porazom fašizma i nacizma na ovim prostorima vraćamo u sastav domovine. Brojni naši sugrađani odlazili su preko Drave u partizane te su mnogi dali svoje živote. Mnogo je i onih koje su mađarski fašistički okupatori mučili i ubijali, samo zato što su govorili da je Međimurje hrvatsko. Ovaj dan prisjećamo se svih koji su od 1941. do 1945. godine dali svoj doprinos borbi protiv fašizma i nacizma. Iako ovi događaji polako postaju davna povijest, zbog relativiziranja Antifašističkog pokreta te pravdanja nacističkih zločina poslijeratnim komunističkim represijama koje su neosporne, zbog naše djece stalno treba ponavljati da su upravo partizani ponovno pripojili Međimurje Hrvatskoj te da je zahvaljujući njihovoj borbi Hrvatska danas slobodna, demokratska i europska država.

Sretan Vam Dan antifašističke borbe!

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.7

ŽIVOTNA FILOZOFIJA, USKO POVEZANA S RELIGIJOM ODRAZILA SE I NA FILIPAŠIĆEVU POSLOVNOST Međutim, kod mene su radili i muslimani i bivši narkomani iz Cenacola...“, govori Filipašić koji, otkrivamo, potječe iz obitelji zidara (otac, stric, djed), pa je i njega život nanio upravo tim putem. Još kao praktikant znao je da želi postati obrtnik, ali iz pomalo neuobičajenog razloga: da njegovi radnici ne budu stereotipni „zidari koji piju i psuju“. Kaže da je najbolji učitelj uvijek otac ili netko od bližnjih, kao što je njemu bio njegov koji mu nije dopuštao ni da najmanje pogriješi:

„Obitelj je ključ svega. Čovjek u najranijem djetinjstvu mora shvatiti da mu je doprinositi onoj zajednici u kojoj živi, jer kasnije bude prekasno!“. Danas je, kako kaže, u „polumirovini“, a posao polako prebacuje na dvojicu sinova. Nikada nije slutio da će njegov obrt, kojega je pokrenuo ratne 1993., prerasti u tvrtku: „Tada nisam imao ničeg, ali sam znao da ću imati obrt i krenuo prema tom cilju. A kad o nečemu toliko intenzivno razmišljaš, cijelo tvoje biće postaje usmjereno prema tome.“ Ipak, ambiciju odbija kao pojam prikladan poslovanju, gotovo je poistovjećuje s ranije spomenutom pohlepom: „Čovjek drugačije razmišlja u svojim 20-tima, 30-tima, 40-ima, itd. No, budućnost firme zanima me samo kao čovjeka, a ne u tjeskobi. Ja ne ‘stvaram firmu’, nego kupujem alat i opremu potrebnu za posao, kojega prvo nastojim dogovoriti, a onda odraditi kvalitetno i na vrijeme“, kaže Filipašić. „Želje, to je nešto sasvim drugo:

da radimo manji broj sati, da možemo isplatiti veće plaće... Tko može bilo što predviđati, kad je seknuda dovoljna da se čovjeku sve promijeni. Kakva maštanja, živi današnji dan!“, zaključuje ovaj osebujan poduzetnik koji bi (nemogu će

“

je zaboraviti!) sve nas radnike prilikom dana isplate plaća častio kod svoje klijeti. Čuli smo da jednom ili dvaput godišnje idu i na zajednički izlet, a saznajem da je tijekom ljetnih mjeseci kod Filipašića tako i danas... 30

UČIMO OD USPJEŠNIH Izbjegavati rizične poslove, naprosto pohlepu Kad o nečemu intenzivno razmišljaš, cijelo tvoje biće postaje usmjereno k tome O budućnosti tvrtke ne brinuti tjeskobno, nego kao čovjek Najbolji učitelj je uvijek otac ili netko od bližnjih

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.8

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.9

gospodarsto inspiracija

BRANKO GRAŠIĆ, DIREKTOR ČAKOVEČKOG METSSA

OBIČAN SAM ČOVJEK, NE SPADAM U ‘ELITE’

Teško je pronaći intervju ili čak kratku biografiju jednoga od najimućnijih Međumuraca, Branka Grašića. Za sebe kaže da je običan, “narodski čovjek”. Prije četiri godine preživio je teško bolest, pa postavlja pitanje: što je uspjeh? Ipak, u poslu je, ne može se reći, uspio. Na pitanja bez zadrške otkrio nam je svoja razmišljanja pomalo o svemu... Piše: Ivan Njegovec. Snima: Siniša Sović

Kakav je taj biznismen Branko Grašić, hoće li uopće naći vremena za razgovor? – nameće se pitanje dok nas tajnica u upravnoj zgradi međimurskog trgovačkog lanca Metss u Čakovcu najavljuje spomenutom direktoru. Na čelu Metssa, trgovačkog društva u čijem je sastavu trgovački lanac od 185 trgovina, je 12 godina. Prošle godine ostvarili su ukupni prihod od 60,5 milijuna eura, po čemu se Metss svrstava među 200 najboljih poduzeća u Hr-

vatskoj. - Bit će da je direktor takve firme strašno zauzet i zacijelo ćemo teško do njega... Ali usred nedovršene misli otvore se vrata, izlazi zanimljiv onizak čovjek od 56 godina, bez kravate u causal stilu odjeven: - Branko Grašić, izvol’te dečki, kaj bute popili? Među 10 najuspješnijih -Tko je Branko Grašić, kako da Vas predstavimo javnosti? – pitamo.

- Diplomirani pravnik po struci, direktor trgovačke kuće Metss Čakovec. Otac dvoje djece, živim u Čakovcu. I to bi bilo to, u najkraćem. – A poslovni svijet? - U njemu sam od 1984. godine, najprije kao pravnik u Čakovečkim mlinovima, a 2004. sam postao direktor Metssa, koji je nastao kupnjom nekretnina čakovečkog Trgocentra i pridruživanjem Veleprodaje Čakovečkih Mlinova. Tada je bilo 130 zaposlenih, danas

METSS JE PROŠLE GODINE OSTVARIO 60,5 MILIJUNA EURA PROMETA, SVRSTAVA SE U 200 NAJBOLJIH TVRTKI U ZEMLJI

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.10

imamo 800 zaposlenika. Od 40-ak dućana proširili smo se na 185 prodajnih mjesta. Onda smo pokrivali samo Međimurje, danas smo prisutni na području šest županija, tako da je teško uspoređivati ondašnji i današnji Metss. Danas smo među deset najuspješnijih trgovačkih tvrtki u Hrvatskoj, a u Međimurskoj smo prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih daleko najveća trgovačka firma u svojoj „branši“.

GRAŠIĆ KAŽE DA NE PRIPADA NIKAKVIM “KLANOVIM”, ALI I DA U MEĐIMURJU OPĆENITO POLITIKA NE DIKTIRA STVARI

RAD NEDJELJOM? NE MOGU SE IGNORIRATI POSTOJEĆI UVJETI NA TRŽIŠTU, POSLOVALO BI SE PRILIČNO LOŠIJE

Što je uspjeh?

uspjeli? – Kaj ja znam jesam li uspio. Zavisi kako tko gleda na uspjeh. Prije četiri godine preživio sam tešku bolest, i kaj onda reći o uspjehu? - Ali na poslovnom planu, doista ste postigli velike uspjehe? – To da. Ali ne smatram se ništa boljim od drugih. Običan sam čovjek. Nisam od onih „nedodirljivih“ koji se kreću u svojim zatvorenim krugovima, ne spadam u nikakve „elite“, normalno se družim s ljudima uz zafrkanciju kao i svaki prosječan čovjek, ne pripadam nikakvim „klanovima“ niti sam pripadnik bilo koje političke stranke. Ovdje u Međimurju je društvena klima malo drugačija nego u nekim drugim sredinama, čini mi se malo demokratičnija i rekao bih zdravija. Nema sprege između političara i gospodarstvenika,

politika nema glavnu riječ i ne pogoduje podobnim pojedincima. Svatko radi svoj posao kako najbolje zna i umije. Zato kod nas nema „velikih riba“ i eksponiranih političara i gospodarstvenika kojima se mora baviti pravosuđe.

- Osjećate li se stoga možda kao „veliki moćnik“? Očito zatečen pitanjem, Branko Grašić je malo pošutio: ... Ne, ne, ne... kaj je vama, ne želim ni čuti takve konotacije... Mi smo normalni, obični ljudi, družimo se sa svojim sugrađanima, krećemo se slobodno i ne trebaju nam osobni čuvari. Nitko me ne doživljava niti bi htio da me netko doživljava kao nekog tko je iznad ostalih... – Ali, ipak ste prema objavljenim podacima drugi ili treći najimućniji čovjek u Međimurju? – Zavisi o kakvim se podacima radi, ako se radi o podacima o dioničkom kapitalu onda možda i jesam, a ako se radi o pojedinim dioničkim društvima onda to ne stoji. – No, u svakom slučaju, Vi ste

Presudno je poštenje Branko Grašić smatra da je za uspjeh u poslu presudno poštenje. – Ako imaš poštene namjere onda se sve posloži samo od sebe. To znači da treba sve interese podrediti zajedničkom dobru, profitabilnosti tvrtke. Bitno je da se te poštene namjere potvrđuju u praksi što opet zavisi od sposobnosti pojedinaca. A sposobnost odgovornih je itekako potrebna u aktualnim gospodarskim prilikama u uvjetima europske konkuren-

PRIJE ČETIRI GODINE GRAŠIĆ JE PREŽIVIO TEŠKU BOLEST, PA SE PITA “ŠTO ONDA REĆI O USPJEHU?”, NE ŽELI SPADATI U “NEDODIRLJIVE”

Ni nedjelja više nije nedjelja

“

UČIMO OD USPJEŠNIH Sve interese treba podrediti zajedničkom dobru, profitabilnosti tvrtke Na konkurenciju treba gledati kao na poticaj za kvalitetu Tržište je stalna borba za to da bi se opstalo, jedni uspiju drugi propadnu

Pitamo tog običnog, kako sam za sebe kaže „narodskog“ čovjeka, što misli o radu svojih trgovki nedjeljom, nije li to izrabljivački rad. – Bez rada nedjeljom poslovali bi poprilično lošije, pad gospodarske aktivnosti bi bio veliki. Nije istina da bi se ono što se proda nedjeljom, prodalo u ponedjeljak. Ne možemo ignorirati uvjete koje postoje na tržištu i isključiti se iz postojećih trgovačkih tokova. Propisi su takvi kakvi jesu, a ako se promjeni važeće radno vrijeme, tj. ako se propiše neradna nedjelja, tome ćemo se prilagoditi. Međutim, hiperprodukcija roba je svjetski trend i sve je podređeno prodaji, a i potrošači su već naučeni da im bude dostupno sve što im treba u sve dane tijekom tjedna. Realnost je naprosto takva i tu se ne radi o izrabljivanju djelatnica u trgovini koje rade i primaju pla-

GRAŠIĆ ISTIČE DA TRGOVINA KOD NAS JOŠ UVIJEK NEMA PREVIŠE U ODNOSU NA BROJ STANOVNIKA. U NEKIM SREDINAMA NJIHOV BROJ JE ISPOD OPTIMUMA Konkurencija mi je stalan poticaj da radimo još kvalitetnije, tržište je stalna borba da bi se opstalo i uspjelo

“

ću prema kolektivnom ugovoru u kojem je predviđena i dodatna naknada za rad nedjeljom. Zar je izrabjivanje ako netko dobije zasluženu plaću za svoj rad? Htjeli mi to li ne vremena su se promijenila i nedjelja više nije što je bila, kao što se je promijenio i način života. Vremena su se promijenila kao i način života, ali Branko Grašić je uglavnom, bez obzira na to što je postao jedan od najimućnijih Međimuraca, ostao običan, „narodski“ čovjek. Svojevremeno je kao član folklornog društva svirao bugariju, koju još uvijek, ponekad u društvu uzme u ruku i zasvira. Kako kaže nedavno je kupio i harmoniku, i to malu jer veliku iz zdravstvenih razloga ne može svirati i – zasvira za svoju dušu i prijatelje. 30

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.11

cije, čija je „invazija“ posebice izražena u djelatnosti trgovine „poplavom“ trgovačkih lanaca. No, direktor Grašić smatra da još uvijek ima prostora za trgovačku djelatnost. – Po meni trgovine kod nas još uvijek nema previše. Njezin je regulator tržište, a prema nekim podacima još uvijek nema previše „kvadrata“ maloprodajnog prostora u odnosu na broj stanovnika. U nekim sredinama su ti odnosi blizu optimuma, u nekima su ispod, a ponegdje iznad predviđenih standarda, a mi vidimo još prostora za proširenje te smo ovih dana otvorili još jedan kvartovski dućan. No, to ne znači da se ne boji konkurencije: - Uvijek sam se bojao konkurencije koja mi je stalni poticaj da radimo još kvalitetnije. Tržište je stalna borba da bi se opstalo i uspjelo. Na njemu firme opstatnu ili propadnu. Naša je prednost blizina potrošača i njihovo povjerenje, naši su dućani kvartovski i potrošači nas smatraju „svojima“. Ne trebaju automobil da bi došli do njih, nalaze im se u susjedstvu na dohvat ruke.

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.12

Prekrojene razlike IVAN ČEHOK Cuius regio, illius religio, poznata je uzrečica koja sažeto ali deskriptivno točno (uzmemo li da pojam religio ne obuhvaća samo religiju nego i prevladavajuće stavove i običaje) opisuje kako oni koji drže vlast u nekom kraju uvjetuju i određuju vrijednosti i ideologije. Tip političkoga poretka nužno nameće i vrijednosni (normativni) poredak, pa se nerijetko u europskoj povijesti događalo da u nekoliko zemljopisno bliskih ili čak susjednih krajeva vladari nameću potpuno različite ideologije. Stoga je europska povijest, prije nego smo je teorijski počeli razmatrati kao nacionalne povijesti, sasvim sigurno regionalna povijest, točnije mozaična slika regionalnih razlika, što se pak prije svega vidi upravo u šarolikosti načina života, mentaliteta pa na kraju i socijalnih i gospodarskih prilika u pojedinim regijama. Svi koji poznaju primjerice talijansku ili nama bližu austrijsku ili njemačku povijest znat će da su regionalne razlike gotovo idiomatske, od jezičnih preko političkih do religijskih i ideoloških, s neskrivenim lokalpatriotskim nabojem. Nacionalna je država međutim upravo i nastajala stoljećima kako bi savijala i naposljetku slomila te lokalne i regionalne razlike, kao u puzzle igri u kojoj je nužno sve oštrice i ivice pojedinoga dijela izbrusiti kako bi se mogli uklopiti u cjelinu. Hrvatskoj državi, to, na žalost, nije uspjelo, pa regionalne razlike danas strše kao nešto što žulja i remeti cjelinu i više su, gledano gospodarski i socijalno, opterećenje nego obogaćenje, što je teško društveno naslijeđe osobito s obzirom na činjenicu da su građani Hrvatske vezani snažnim kohezivnim snagama tijekom rata. Više je tome razloga. Prije svega, Hrvatska je pogriješila što se teritorijalno i upravno nije dijelila upravo prema regijama nego prema nasilno i povijesno pogrešno postavljenim, pa i izmišljenim, županijama. Tako su se regionalne razlike ne samo prekrajale nego i potpuno nepotrebno usidrile još dublje, u uskim lokalnim mentalitetima. Teritorijalno ustrojstvo u kojoj je gotova svaka duža ulica svoja vlastita općina, u kojem su gradovi mjestašca s jedva dvije krčme i u kojem je županije moguće prehodati u jednom danu a da uopće ne primijetite da ste već zakoračili u drugu jer se ni po čemu ne razlikuju, doista je retrogradan i po mojem mišljenju kočnica je bilo kakvoga strateški i planski vođenoga razvoja. Drugo, hrvatska službena politika nikada nije promovirala temeljno načelo nacionalne države – običajno se regionalne razlike podupiru kao životna šarolikost ali upravno država upravo postoji kako bi nametnu-

DA JE SAMO JEDNA OD “ULUPANIH” MILIJARDA U BRODOGRADNJU PREUSMJERENA VARAŽDINSKOM KRAJU, STVORILI BI BAREM TRI la svoje ovlasti i moć jednako prema svima. To, međutim, hrvatskoj državi nikada nije uspjelo pa je ona doista nekim regijama služila kao dobra majka, nekima više kao maćeha. Uzmimo samo egzemplarno gospodarsku strategiju, koja je sasvim otvoreno promicala načelo da se jednoj regionalno zastupljenoj gospodarskoj grani – brodogradnji - daju povlastice ne mareći za druge regije. Tako je središnja vlast u ovih 25 godina subvencijama „ulupala“ u brodogradnju milijarde i milijarde eura da bi na kraju ipak bili prisiljena prodati škverove ali i u prodaji se obvezavši da će u prijelazno vrijeme i dalje davati subvencije. Jednom sam rekao u saborskoj raspravi: da je samo jedna od tih silnih milijardi preusmjerena u gospodarstvo varaždinskoga kraja, naši bi poduzetnici od jedne stvorili barem tri milijarde vrijednosti za cijelu zajednicu. Ili pogledajmo podatke o poreznoj disciplini diljem države pa ćemo odmah uočiti kako je naplata poreza i punjenje proračuna daleko urednije u Varaždinu nego, primjerice, u Dalmaciji. Naravno, sve je to i posljedica mentaliteta, odnosno navika građana i njihova shvaćanja građanskih obveza i dužnosti. Kad je naš Špancir fest postajao poznatim festivalom građana, mnogi su me pozivali i pitali kako da slične priredbe organiziraju u svojim sredinama. Posjetio sam mnoge festivale diljem obale, od zgodno zamišljenih ribarskih noći do većih festivala. Neću pretjerati ako procijenim da na većini tih festivala nisam uopće vidio da se izdaju računi za naplaćene usluge, dok se s druge strane financijska disciplina na Špancir festu gotovo pa osiguravala represivnim mjerama, što je navodno bila i naredba od središnje vlasti iz Zagreba. Općepoznata je činjenica da je siva ekonomija bila ponajveća upravo u turističkim djelatnostima pa se ponovno pokazalo da nije riječ samo o obvezama države nego i u građanskom osjećaju dužnosti i reda u državi. Stoga bi i ukupno statističko i znanstveno istraživanje hrvatskoga gospodarskoga i socijalnoga razvoja u ovih 25 godina samostalne države trebalo nužno uključiti kao varijablu i odnos kao i postupanje države prema pojedinim sredinama i regijama. Tek kada bi se uzelo u razmatranje koliko je novaca, potpora i ukupno državne brige usmjereno pojedinim regijama, mogli bismo utvrditi kolika je njihova razvojna moć i doprinos ukupnom razvoju. Bojim se da bi se već naoko pokazalo da su najglasniji regionalni kokoti kojima je država mazala masni vrat, dok smo mi Varaždinci, kak i navek – hrmbali i čkomili.

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.13

znakovi vremena

Najviše prijavljivanih radnih mjesta u obje županije bilo je u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini, prijevozu, skladištenju te u javnoj upravi i obrani. Kamo sa svima koji su diplomirali ili se spremaju diplomirati? Piše: Nikola Horvat. Foto: ilustracija

VARAŽDINSKA I MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

ZAR NAM JE SUDBINA: GDJE NAJVIŠE POSLA, TU NAJVIŠE OTKAZA? U Regionalnom uredu Varaždin Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u svibnju evidentirano je 5.626 nezaposlenih, od čega 578 novih. Ususjednom Regionalnom uredu u Čakovcu, također u svibnju, posao je tražilo njih 4.462, od čega 414 novih. U Varaždinskoj županiji među nezaposlenima prevladavaju muškarci (50,5 %), dok je u Međimurskoj više nezaposlenih žena (54,1 %). Gledano po ispostavama, od njih 5.626 u Varaždinskoj županiji, 1.606 evidentirano je u Ivancu, 630 u Ludbregu, 524 u Novom Marofu, 247 u Cestici i 2.619 u Varaždinu. Međimurska županije broji tri

ispostave, a od 4.624 nezaposlenih, najviše ih je u Čakovcu (3.140), zatim slijedi Prelog (815), a u Murskom Središću prijavljeno ih je 507. Zaposlenosti brža u Varaždinskoj županiji

U Varaždinskoj županiji to je pad nezaposlenosti od 6,9 % u odnosu na travanj 2016. godine, a 21,4 % odnosu na svibanj prošle godine. Međimurska županija, s druge strane, bilježi 6 % manje nezaposlenosti uspoređujući travanj tekuće godine i 16,6 % gledajući svibanj 2015. godine. Najveći pad nezaposlenosti u odnosu na prošli mjesec u

u Prelogu (pad od 7,3 Na burzi najviše javljeni %), a najmanji pad nezaposlebilježi Ispostava Mursko novoprijavljenih nosti Središće (6 %). I u Varaždinskoj i Međimurdošlo je dirketno skoj županiji najviše novoprijavljenih došlo je direktno iz iz radnog odnosa, radnog odnosa – 399 od 578 %) u Varaždinskoj i 276 u obje županije (69 od 414 (66,7 %) u Međimurskoj. Bez radnog iskustva u na Sjeveru Varaždinskoj županiji posao

“

Varaždinskoj županiji bilježi Cestica (10,2 %), a najmanji Ivanec i Ludbreg (oba 6,1 %). U Međimurskoj županiji posao su najbrže pronašli pri-

traži njih 580, a u Međimurskoj čak 1.153.

Posla ni za jedne ni za druge Promatrano prema razini obrazovanja, najviše nezaposlenih u obje županije ima završenu srednju trogodišnju

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.14

U OBJE ŽUPANIJE JEDNAK JE BROJ ONIH ‘SA ŠKOLOM’ I ‘BEZ ŠKOLE’, A NEZAPOSLENIH školu ili školu za KV i VKV radnike – Varaždinska županija 1.769, a Međimurska 1.160. U obje županije potom slijede oni sa završenom osnovnom školom. Kad se zbroje nezaposleni s višom školom, završenim I. stupnjem fakulteta, stručnim studijem, fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom, ispada da ih u obje županije ima otprilike podjednako kao i nezaposlenih bez škole i s nezavršenom osnovnom školom. Tako na posaos nezavršenom osnovnom školom u Regionalnom uredu Varaždin čekanjih

437, a u Međimurskoj 873. S višom školom, završenim I. stupnjem fakulteta, stručnim studijem, fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom u Varaždinskoj županiji nezaposlenih je 759, odnosno 494u Međimurskoj. Najviše je posla u onim djelatnostima s najviše otkaza: tijekom svibnja 2016. u Varaždinskoj je županiji prijavljeno 891 slobodno radno mjesto, a u Međimurskoj 524. Najviše prijavljenih radnih mjesta u obje županije bilo je u sljedećim djelatnostima: prerađivačka industrija, građevinarstvo, trgovina, prijevoz i skladištenje te javna uprava i obrana. U Varaždinskoj traže se radnici i u području prijevoza i skladištenja, a u Međimurskoj u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Direktno iz radnog odnosa na listu nezaposlenih u obje županije upisali su se upravo oni koji su radili u spomenutim djelatnostima. 30

TOP 10

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA 1. Prerađivačka industrija (148) 2. Javna uprava (109) 3. Trgovina na veliko i malo (72) 4. Smještaj i usluživanje (69) 5. Građevinarstvo (48) MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 1. Prerađivačka industrija (199) 2. Građevinarstvo (55) 3. Javna uprava (52) 4. Smještaj i usluživanje (48) 5. Trgovina na veliko i malo (43)

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.15

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.16

javne politike

Bez navodnjavanja više nije moguće zamisliti ozbiljnu proizvodnju, pogotovo ne povrćarsku, a Varaždinska županija jedna je od samo dvije županije u Republici Hrvatskoj koje nisu donijele planove navodnjavanja, zastupajući, tvrde naši sugovornici, tezu da su bunari na poljima sasvim dovoljni... Piše: Ivan Njegovec. Snima: Siniša Sović

EUROPSKA UNIJA SUSJEDNOJ SLOVENSKOJ OPĆINI SUFINANCIRALA JE 75% ČITAVOG PROJEKTA

SLOVENCI NAVODN A MI JOŠ KORISTIM U današnjim klimatskim i za poljoprivrednike izuzuzetno teškim uvjetima izuzetna je nužnost navodnjavanje. Bez navodnjavanja više je nemoguće zamisliti ozbiljnu proizvodnju, a pogotovo povrćarsku proizvodnju koju kanimo razviti na našem području – kaže Vladimir Kurečić, načelnik općine Petrijanec, koji se već godinama zalaže za uvođenje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina. Čitavo područje te općine po-

KUPON

stoje idealni pedološki uvjeti za povrćarsku proizvodnju koja bi se navodnjavanjem znatno unaprijedila uz povećnje konkurentnosti. No, kako tvrdi Kurečić za postizanje tih ciljeva važan je preduvjet okrupnjavanja zemljišta što je poseban problem jer su parcele usitnjene do apsurda. – Nezamisliva je ozbiljna poljoprivredna proizvodnja na tako usitnjenim površinama te u općini Petrijanec već duže vrijeme razmišljamo o okrupnja-

vanju ili komasaciji na našem području, koja je, kako pokazuju iskustva iz 80-ih godina, donijela dobre rezultate na područjima gdje je provedena. Ako poljoprivrednik ima 10 ha zemljišta „razbacanog“ na 150 različitih lokacija, ne može se ni pomišljati o konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje i hitno moramo početi razrješavati taj problem kako bismo mladim ljudima stvorili preduvjete za ozbiljnije bavljenje poljoprivrednom

Dva gableca u restoranu River Pub Ime i prezime Adresa Broj mobitela

Dva gableca u restoranu River Pub osvojila je: Emina Kolarić, Varaždinbreg, Mali Vrh 2, 42204 Turčin

Kupon izrežite i pošaljite u kuverti ili dopisnici na adresu: Conceptus Publica d.o.o., Kukuljevićeva 23, 42000 Varaždin s naznakom “Za dva gableca u restoranu River Pub”. Ime sretnog dobitnika objavljujemo u sljedećem broju. KUPON NE VRIJEDI ZA KONZUMACIJU PIĆA

Velika prednost Petrijanca je derivacijski kanal, 7 metara viši od poljoprivrednih površina

NJAVAJU ZA 70€, MO ‘ZDENCE’. . . “ djelatnošću . Bez okrupnjavanja zemljišta, prema Kurečiću, nema smisla provoditi navodnjavanje, za koje u općini Petrijanec postoje svi prirodni preduvjeti zbog postojanja derivacijskog kanala HE Varaždin. Primjerice, obližnjoj slovenskoj općini Gorišnica gdje također postoji derivacijski kanal, izvrsna su iskustva s tim modelom navodnjavanja uz prethodno okrupnjavanje zemljišnih površina. Voda se crpi iz kanala

i putnom vodovodnom mrežom se distribuira po pojedinih parcela. U toj slovenskoj općini trošak navodnjavanja za poljoprivrednika iznosi 70ak eura po hektaru godišnje. Ako se zna da se uz navodnjavanje mogu postići i dvije žetve, odnosno berbe, taj je trošak itekako isplativ - kaže Kurečić. Zašto se onda donedavno u našoj županiji o navodnjavanju skoro nije ni govorilo? Još 2005. godine Hrvatski

sabor je donio nacionalni program navodnjavanja po kojem se trebala provesti komasacija i projekti navodnjavanja uz preduvjet da županije donesu vlastite programe navodnjavanja. Petrijanečki načelnik tvrdi da se na Varaždinskoj županiji o tome uopće nije htjelo razgovarati i jedna je od dvije hrvatske županije koje jedine nisu donijele planove navodnjavanja zastupajući tezu da su bunari na poljima sasvim dovoljni. No,

crpljenje podzemnih voda iz tih bunara uglavnom s pumpama na tekuće gorivo iziskuje velike troškove za poljoprivrednike, a navodnjavanje se svodi na princip „kako se tko snađe“, bez sustavnog rješavanja problema navodnjavanja. Sustavno rješavanje tog problema potiče i Europska unija koja je primjerice, navedenoj slovenskoj općini isfinancirala 75 posto čitavog projekta, 25 posto je pokrila država a jedini trošak poljoprivrednika je

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.17

PREDUVJET NAVODNJAVANJA I KONKURENTNOSTI OKRUPNJIVANJE JE ZEMLJIŠTA, BEZ TOGA NEMA SMISLA

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.18

spomenutih 70 eura po hektaru godišnje. Tek nedavno je na županijskoj skupštini dana podrška pilot projektu okrupnjavanja zemljišta i navodnjavanja u općinama Petrijanec i Vidovec, čime je ipak napravljen nekakav iskorak. Petrijanečki načelnik Vladimir Kurečić, koji godinama inzistira na rješavanju tog problema ide dalje: - Uskoro ćemo putem pozivnog natječaja angažirati geodetsku tvrtku na katastarskim izmjerama u cilju okrupnjavanja zemljišta, nakon čega slijedi ucrtavanje putne vodovodne mreže i izrada projekata budućeg navodnjavanja. To bi moglo biti gotovo za dvije godine, a godinu ili dvije potom bi mogla biti realizirana i mreža navodnjavanja, ukoliko će postojati politička volja – rekao je Kurečić. - Nisam mogao vjerovati kad sam saznao da Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija jedine u Hrvatskoj nemaju niti plan navodnjavanja poljo-

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA TEK NEDAVNO JE DALA PODRŠKU PILOT PROJEKTU NAVODNJAVANJA privrednih površina, a kamoli projekte – kaže dr. sc. Josip Križanić, dosadašnji saborski zastupnik i član saborskog Odbora za poljoprivredu, koji se već na početku mandata sada već bivše vlade istaknuo po kritičkim raspravama upozoravajući na neodrživost stanja u poljoprivredi u koje ga je dovela dosadašnja poljoprivredna politika. U moru poljoprivrednih problema navodnjavanje se spominje tek sporadično, uglavnom kad elementarne nepogode suše koje su sve češće, uberu ljeti-

nu. I Križanić tvrdi da varaždinski kraj ima preduvjete za izgradnju efikasnog sustava navodnjavanja. – Naša je velika prednost derivacijski kanal na razini sedam metara višoj od poljoprivrednih površina u petrijanečkoj općini, s kojim bi putem pilot projekta mogli povezati i susjednu općinu Vidovec. Sličan projekat realiziran u Sloveniji izvrsno funkcionira. U tom smislu smo Varaždinskoj županiji proslijedili inicijativu za donošenje strateškog plana navodnjavanja kako bi se cjelovito i dugoročno riješio ne samo problem sušnih razdoblja, nego i bitno unaprijedila poljoprivredna proizvodnja. Da je navodnjavanje nasušna potreba ističe i vidovečki načelnik Bruno Hranić: - Dosad se dio poljoprivrednika vidovečkog područja protiv suša i za kakve-takve prinose borio korištenjem podzemnih voda iz poljskih bunara. Navodnjavanje iz bunara prepušteno je vlasnicima parcela koji imaju

koncesiju i sami pojedinačno realiziraju vlastiti način navodnjavanja, što uvelike poskupljuje u konačnici poljoprivrednu proizvodnju i finalne proizvode. Vidovečki su poljoprivrednici oduvijek poznati kao izuzetno vrijedni poljoprivredni proizvođači, koji bi uz sustavno rješavanje navodnjavanja mogli ostvarivati veću proizvodnju i biti konkurentniji na tržištu. 30

Nisam mogao vjerovati da Varaždinska županija nema ni plan navodnjavanja, kaže dr. Križanić

“

RADIMIR ČAČIĆ Proteklih nekoliko dana donijeli su presedane u politici Hrvatske, pa čak i u iskustvu funkcioniranja parlamentarne demokracije u cjelini. Pred nama je bio zahtjev za smjenu premijera Oreškovića koji je podrazumijevao i pad vlade Domoljubne koalicije i MOST-a. Stav Reformista je da se eksperiment kojim je zemlja bila izložena gotovo 6 mjeseci, a u kojem je premijer dobio podršku Hrvatskog sabora posredno preko političke legitimacije Domoljubne koalicije i MOST-a, pokazao neuspješnim. Odgovornost je neupitno primarno na Domoljubnoj koaliciji i MOST-u, što ni na kakav način od odgovornosti ne ekskulpira ni premijera Oreškovića. Neupitno je da Vlada nije funkcionirala od samog početka i da je tijekom mandata predstavljala suprotnost platformi djelovanja koju je najavila u svom nastanku. Umjesto Vlade koja okuplja hrvatske građane, a ne potiče ideološke podjele; umjesto Vlade stručnjaka spremnih i sposobnih za provođenje nužnih reformi; strukturirane na način koji to omogućuje - svjedočili smo rastu ideoloških sukoba, konceptu Vlade koji je u startu nefunkcionalan i sastavu Vlade koji ni strukom ni sposobnošću nije u stanju donositi i realizirati ozbiljne odluke kakve reforme podrazumijevaju. Nažalost, ponovno se potvrđujemo kao zemlja propuštenih šansi jer gospodarski prostor otvoren ulaskom u Europsku uniju, rastom industrijske proizvodnje i izvoza, najnižom cijenom kapitala i energije u zadnjih nekoliko desetljeća te širenjem tržišne niše turizma zbog nestabilnosti u mediteranskim zemljama ne pretvaramo u snažni rast BDP-a činjenicom da je nefunkcionirajuća država prepreka, a ne generator projekata i korištenja europskog novca. To rezultira gubitkom najkvalitetnije supstance radno sposobnih, a posebno generacija koje dolaze na tržište rada. Odgovornost premijera i Vlade je neupitna, kao i nužnost njihovog odlaska. Ponekad je put u pakao popločen dobrim namjerama. Premijer Orešković je po uvjerenju Reformista prihvatio dužnost kao patriot, kao čovjek koji je želio doprinijeti boljoj budućnosti svoje domovine, kao što su to, ne sumnjam, činili i činit će i mnogi dosadašnji članovi hrvatskih Vlada. Rezultati su, međutim, jedini kriterij i stoga uz zahvalnost premijeru na odlukama koje su bile dobre, glasali smo za njegov opoziv. Nažalost, izražena karakteristika ove Vlade je bio snažni udar upravo na Varaždinsku županiju i njezine općine i gradove posebno vidljiv u ukidanju sufinanciranja objekata u JPP-u. Ta odluka dugoročno smanjuje proračune općina, gradova i

600 MILIJUNA TEŠKO UKIDANJE SUFINANCIRANJA JPP-A I ELIMINACIJA VARAŽDINA IZ POPISA 7 GRADOVA ZA KORIŠTENJE EU NOVCA

županije za preko 300 milijuna kuna, a eliminacijom Varaždina iz popisa 7 hrvatskih gradova za korištenje europskog novca za urbani razvoj taj iznos prelazi 600 milijuna kuna. Sigurni smo da će građani sjevera Hrvatske na slijedećim izborima kazniti zastupnike HDZ-a, MOST-a i HRAST-a koji su glasanjem za državni proračun potvrdili takve odluke. Reformisti su se tome suprotstavili i glasali protiv. U nizu navrata javno sam isticao značaj mog osobnog inzistiranja na promjeni ugovora s Europskom unijom na samom početku mandata prošle Vlade. Tom izmjenom odluka bivše HDZ-ove Vlade i potpis na sporazumu s Europskom unijom kojim se cijeli sjever Hrvatske onemogućuje u bilo kakvom korištenju Europskih fondova u desetljećima pred nama je poništena i otvorena je šansa za razvoj koju nažalost ovakvi postupci hrvatskih Vlada kad u njima nema nikog da štiti interese sjevera Hrvatske ponovno umanjuju. Neposredno nakon izglasavanja nepovjerenja premijeru Oreškoviću, čime je došlo do pada Vlade većinom glasova zastupnika, zatraženo je i samoraspuštanje Hrvatskog sabora što je presedan i puno širi od hrvatskih okvira. Glas Reformista bio je presudan u toj odluci jer smo ocijenili da je nakon sagledavanja ukupnih gospodarskih i političkih odnosa u zemlji, kao i raspoloženja građana, jedino racionalno rješenje je da se Hrvatski sabor raspusti i da se u najskorijem roku raspišu prijevremeni parlamentarni izbori. Zbog neefikasnosti i nefunkcionalnosti Vlade Republike Hrvatske čime je u svijetu i u zemlji narušen njezin kredibilitet, došlo je do urušavanja javno-pravnog poretka. Hrvatski sabor je minimalno obavljao svoje ustavne ovlasti, ministarstva su nefunkcionalna zbog uzajamnog blokiranja članica vladajuće koalicije, a politika je počela gubiti moć zbog koje se zemlja našla u situaciji ozbiljnog rizika u kojem bez odsustva političkih funkcionalnih instrumenata nije bilo moguće jamčiti ustavno-pravnu sigurnost. Nefunkcionirajuća država ne može biti generator projekata i prepreka je korištenju europskog novca i snažnom rastu BDP-a, unatoč gospodarskom prostoru otvorenom ulaskom u Europsku uniju, rastu industrijske proizvodnje i izvoza, najnižoj cijeni kapitala i energije u zadnjih nekoliko desetljeća te širenju tržišne niše turizma zbog nestabilnosti u mediteranskim zemljama. Takvo je stanje neodrživo i zahtijeva promjene. Stoga sam na temelju zaključka predsjedništva Narodne stranke - REFORMISTI, a u suglasju s ostalim zastupnicima iz zajedničkog kluba zastupnika, potpisao zahtjev za raspuštanjem 8. saziva Hrvatskog sabora.

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.19

Snažan udar na županiju

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.20

RJEŠENJE Grad Čakovec traži da se ova investicija proglasi prioritetnom

županije gradovi općine

Novi Centar za odgoj i obrazovanje grada Čakovca

Sportski kampovi Kampovi se održavaju od ponedjeljka do petka, u pravilu od 9 – 11 sati. Prijava za svaki kamp pojedinačno je ponedjeljkom do 9 sati. Svaki sudionik dobiva majicu kampa i napitke (poželjno je da svaki sudionik sa sobom nosi bočicu). U kampovima će raditi apsolventi i studenti Kineziološkog fakulteta te treneri s kvalifikacijom. Za vrijeme održavanja pojedinih kampova održat će se predavanja raznim temama (ekologija, tolerancija, zdrava prehrana i dr.) Participacija: za sudionike s područja grada Čakovca sudjelovanje u svim kampovima (cijelo ljeto) iznosi 80,00 kn za ostale sudionike van područja grada Čakovca sudjelovanje u svim kampovima (cijelo ljeto) iznosi 150,00 kn Polaznici sa sudjelovanjem u najvećem broju kampova primit će priznanja i prigodne nagrade. U koliko ste zainteresirani za sudjelovanje u nekom od ponuđenih kampova ispunite prijavnicu i predajte je prilikom plaćanja kotizacije na recepciji bazena u Čakovcu. Rok za prijave i uplatu participacije je najmanje tri dana prije početka prvog kampa na kojem dijete sudjeluje. Informacije na tel: 098 988 4483 Marin Horvat (koordinator za kampove) ili 098 706 157 Bojan Ružić.

U sklopu boravka ministrice socijalne politike i mladih Bernardice Juretić u Čakovcu, povodom 50-te obljetnice rada Centra za socijalnu skrb Čakovec, u gradskoj vijećnici održan je radni sastanak na kojem su gradski čelnici ministricu upoznali s aktivnostima i aktualnostima na području Grada, vezanim uz njezin resor. Na sastanku su pored ministrice Juretić bili i ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Hrvoje Šlezak, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih dr.sc. Maja Vučinić Knežević, gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač, zamjenici gradonačelnika Mario Medved i Romano Bogdan, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Čakovec Antonija Canjuga te ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec Dragica Benčik. Kao jedan od najvećih problema koji postoji na području Grada Čakovca, ali i cijelog Međimurja naglašeno je pitanje izgradnje novog Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec. Naime, ova ustanova djeluje u zgradi izgrađenoj 1971. godine prema tadašnjim standardima, a kapacitirana je za 70 učenika.

Danas ima 70 zaposlenih, 190 polaznika te je jedna od najboljih takvih škola u Hrvatskoj. Školu pohađaju djeca s teškoćama iz cijelog Međimurja. O potrebi gradnje nove zgrade govori se već desetak godina, Grad je osigurao lokaciju, potrebnu dokumentaciju i do-

“

Grad Čakovec za novi Centar za odgoj i obrazovanje osigurao je lokaciju, potrebnu dokumentaciju i dozvole, u što je uloženo 10 milijuna kuna zvole u što je uložio 10 milijuna kuna. Prema projektu, cijela investicija stoji 78.703.500,00 kuna, a osim učionica i kabineta, sadrži predviđa i rehabilitacijske prostore, dvoranu za korektivnu gimnastiku, zdravstvenu skrb te razne popratne aktivnosti. Kako se radi o velikoj investiciji, Grad traži da se ova kapitalna investicija proglasi prioritetom te da se osigura financijsko sudjelovanje Državnog proračuna, jer su neke ustanove tog tipa u ostat-

ku zemlje građene državnim novcem. Dogovoreno je da će ovaj objekt biti jedan od prioriteta, te da će se pronaći način na koji će u Državnom proračunu za iduću godinu osigurati sredstva za tu namjenu. Iako činjenica da se ovakve ustanove, nalaze pod „kapom“ dva ministarstva otežava financiranje, rečeno je da se traži model kako bi se osigurala sredstva za početak gradnje. Razgovarano je i specifičnostima koje imamo na terenu, a tiču se primatelja zajamčene novčane naknade. Naime, kako su naglasili u tijeku je izrada pravilnika temeljem kojeg bi te osobe lakše uključivale u javne radove te sankcionirale u slučaju nejavljanja. Gradonačelnik Kovač upozorio je prisutne da će najavljena mjera od 1000 eura za svako novorođeno dijete samo stvoriti probleme na terenu, jer će mnogi rađati djecu samo kako bi dobili ta sredstva. Ministrica je rekla da ova mjera starta u devetom mjesecu, ali da se traži model na koji će ili kontrolirati trošenje ili kupovati potrepštine za novorođenčad. Prezentirani su i planovi Grada vezani uz socijalnu stanogradnju.

Održana tribina o novom planu gospodarenja otpadom Okupili se predstavnici JLS-a s područja SZ Hrvatske te zainteresirane tvrtke i pojedinci Kao prvo u nizu, u ponedjeljak je u Čakovcu održano predstavljanje novog Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2016. – 2022. godine. Organizator je bilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, u suradnji s Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj. U Scheierovoj zgradi u Čakovcu okupili su se predstavnici jedinica lokalne samouprave s područja četiri sjeverozapadnih županija, zainteresiranih tvrtki i pojedinaca. Novi plan predstavio je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović, te pomoćnica ministra za održivo gospodarenje otpadom Lidija Runko Luttenberger. Kako je u uvodnom obraćanju rekao ministar Dobrović, cilj je ovih javnih tribina predstaviti gradovima i općinama prijedloge za unaprjeđenje postojećeg

sustava prikupljanja i zbrinjavanja otpada. Naime, osim što je sadašnji sustav skuplji od predloženog, on omogućava postizanje ciljeva o smanjenju i razvrstavanju otpada na razini Europske unije, koje smo se obvezali ispuniti. Predloženi plan predviđa jačanje sustava odvojenog prikupljanja otpada i to na način koji će biti jeftiniji te omogućiti nova zapošljavanja. „Ovo je prilika gradovima i općinama da izgrade sustav koji će biti financijski i ekološki održiviji te u skladu s kružnim gospodarstvom kako ga zamišlja Europska unija.“, rekao je, među ostalim ministar Dobrović. Naglasio da je Čakovec izabran kao sredina gdje se počinje s javnim raspravama, iz razloga što se ovdje većina najavljenog i predviđenog u Planu već duže provodi. U ime grada domaćina, okupljene je pozdravio gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač. Tom prilikom je rekao da grad i GKP Čakom već više od 15 godina radne na smanjenu količina prikupljenog otpada te saniranju postojećeg odlagališta. Imamo konkretne rezultate, te mnogima i na tom

“

Kovač je istaknuo da grad i GKP Čakom već više od 15 godina radne na smanjenu količina prikupljenog otpada te saniranju postojećeg odlagališta

području služimo kao primjer, naglasio je Kovač. Osim gradonačelnika, Čakovec su predstavljali i zamjenik gradonačelnika Mario Medved te direktorica GKP Čakom Snježana Tkalčec Avirović. Ukratko, novi plan predviđa kućno kompostiranje, uspostavu centara za ponovnu uporabu i gradnja većeg broja manjih reciklažnih centara sa sortirnicama i kompostištima. Hrvatska se obvezala do kraja 2020. smanjiti količinu biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na 35% količina iz 1997. Do 2020. dužni smo odvojeno prikupljati 50% otpadnog papira, stakla, metala i plastike. Plan gospodarenja otpadom predstavit će se i u Sisku, Opatiji, Osijeku, Slavonskom Brodu, Splitu i Zadru.

Čistili naselja Na inicijativu Vijeća romske nacionalne manjine Grada Čakovca i udruge „Romski san“ u četvrtak u naselju Kuršanec-Lug održana je radna akcija čišćenja naselja. Vijeće je financiralo nabavu alata i vreća za zbrinjavanje otpada, kako bi sudionici akcije prikupljeno mogli razvrstati i pripremiti za odvoz. Tijekom akcije koja je trajala nekoliko sati, napunjeno je 100 vreća za smeće koje će preuzeti djelatnici GKP ČAKOM, te odvesti na deponiju. U akciji su sudjelovali primatelji zajamčene minimalne naknade starosti do 25 godina prema spisku Centra za socijalnu skrb Čakovec a dio mještana i djece uključio se u akciju dobrovoljno.

Počinje “Ljeto u gradu Zrinskih” Tradicija organiziranja kulturno-zabavnih programa tijekom lipnja i srpnja u Čakovcu je pod nazivom Čakovečko ljeto počela još osamdesetih godina prošlog stoljeća. Posljednjih dvadesetak organizira se pod imenom „Ljeto u gradu Zrinskih“, manifestacija je postala jedna od ljetnih prepoznatljivosti grada. Zahvaljujući bogatom i raznolikom programu, tako će zasigurno biti i ove godine. Ovogodišnji program na konferenciji za novinare održanoj u čakovečkoj Gradskoj vijećnici, predstavili su zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca Romano Bogdan te Robert Lisjak iz tvrtke „Dvije Lije“ i Emil Marciuš iz Kulturne udruge „Pokret plus“. Koji su temeljem Javnog poziva dobili organizaciju manifestacije.

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.21

PRVA U NIZU Organiziralo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.22

POZITIVNI POMACI Tvrtke Varaždinsku županiju odabiru zbog transparentnosti

županije gradovi općine

Rekordno niska nezaposlenost naznaka gospodarskog rasta

“

Mirni prosvjed za prijevoz

U četvrtak, 9. lipnja, na Autobusnom kolodvoru u Varaždinu održan je prosvjed za prijevoz srednjoškolaca izazvan odlukom Vlade Republike Hrvatske, koja u proračunu nije osigurala sredstva za nastavak sufinanciranja prijevoza za srednjoškolce. Prosvjedu su se, osim roditelja i učenika, pridružili i varaždinski župan Predrag Štromar, dožupani Alan Košić i Alen Kišić, gradonačelnica Varaždinskih Toplica Goranka Štefanić, gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić i drugi čelnici gradova i općina. – Kako se sada čini, roditelji će svojim srednjoškolcima od rujna morati plaćati punu cijenu karte za autobus ili vlak. Želimo zemlju znanja, a ne neznanja! Želimo zemlju jednakih šansi za sve građane! Ne želimo da naši vršnjaci odlaze trbuhom za kruhom u inozemstvo! – stajalo je u pozivu organizatora.

Zaista nas raduje ovaj podatak, no ništa se ne događa samo po sebi. Ovi su rezultati plod pametne politike te proaktivnom pristupu prema potencijalnim ulagačima. Kontinuirani rad na stvaranju pozitivne klime urodio je plodom

datak, no ništa se ne događa samo po sebi. Ovi su rezulŽupan Varaždinske tati plod pametne politike te proaktivnom pristupu prežupanije Štromar s ma potencijalnim ulagačima. Kontinuirani rad na stvaranju optimizmom pozitivne klime urodio je plonajavljuje daljnji rast dom. Gospodarski rast ne događa se po inerciji već isključigospodarstva i vo pametnom gospodarskom zaposlenosti politikom. Investitori sve više pokazuju zanimanje za VaražPrema podacima Hrvatskog dinsku županiju, a možemo zavoda za zapošljavanje - Re- reći da im maksimalno izlagionalnog ureda Varaždin kra- zimo u susret. Tvrtke odabiru jem svibnja je u Varaždinskoj našu Županiju jer smo potžupaniji evidentirano 5.626 puno otvoreni i transparentni. nezaposlenih osoba. Na po- Imamo vrlo efikasnu admidručju Ispostave Ivanec 1.606, nistraciju, najbrže izdajemo Ludbreg 630, Novi Marof 524, građevinske dozvole i imamo Cestica 247 i Varaždin 2.619 najotvoreniji proračun. Da osoba. smo zanimljivi dokazuje i neSlužbeni podaci vesele i žu- davni posjet švicarskih podupanijske čelnike Varaždinske zetnika koji su iskazali interes županije. Župan Predrag Štro- za suradnju s našim tvrtkama. mar s optimizmom najavljuje U njima prepoznaju kvalitetnu daljnji rast gospodarstva, a sa- radnu snagu te profesionalan mim time i još veći rast zapo- odnos prema poslovanju – slenosti. istaknuo je župan Štromar te -Zaista nas raduje ovaj po- dodao kako su i plaće počele

rasti, ali još uvijek presporim tempom. Što se konkretnih podataka tiče, u odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih manji je za 6,9% ili za 420 osoba, a u usporedbi s istim mjesecom (svibanj) 2015. godine broj nezaposlenih manji je za 1.533 osobe, odnosno 21,4%. Ujedno je evidentirano i 77 osoba kao tražitelja zaposlenja. Tijekom svibnja evidentirano je 578 novih nezaposlenih osoba. U ukupnom broju nezaposlenih osoba su 2.842 muškarca ili 50,5%. Broj nezaposlenih muškaraca manji je za 7,2% u odnosu na prošli mjesec, a u odnosu na svibanj 2015. godine broj nezaposlenih muškaraca manji je za 24,5%. Udio žena u ukupnoj nezaposlenosti iznosi 49,5% ili 2.784 žene. U odnosu na prošli mjesec broj nezaposlenih žena je manji za 6,6%, a u odnosu na svibanj 2015. godine broj nezaposlenih žena manji je za 18,0%. U strukturi nezaposlenih je 580 osoba (10,3%) bez radnog iskustva. Broj nezaposlenih bez radnog iskustva u ovom mjesecu manji je za 11,6% u odnosu na travanj 2016. godine, te za 29,1% manji u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Potpisani ugovori o zakupu lovišta Župan Varaždinske županije Predrag Štromar i predstavnici lovozakupnika potpisali su u Zelendvoru ugovore kojima se zaključuje zakup lovišta na novo desetogodišnje razdoblje, a također župan Predrag Štromar i predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Đuro Dečak su potpisali Sporazum o načinu osiguravanja financijskih sredstava za uredno izvršenje zakupa zajedničkih lovišta na području Varaždinske županije. Tom prilikom župan Štromar je podsjetio da se na nekoliko posljednjih sjednica Županijske skupštine govorilo o zakupu lovištazbog tadašnjih pojedinih odredbi u Zakonu. - Primjena takvih odredbi priječila je potpisivanje sporazuma s pojedinim lovačkim udrugama koje su eventualno imale sudske procese, ali je u međuvremenu Ustavni sud poništio te članke u Zakonu što je olakšalo i omogućilo potpisivanje ugovora sa trideset lovačkih udruga koje su i proteklih deset godina bile lovozakupnici - istaknuo je žu-

smo imovinu Saveza kao garanciju, naravno ako to županije Župan Štromar prihvate - pojasnio je predsjednik Saveza Dečak dodavši kako istaknuo je kako su mu je drago što je i Varaždinska županija to prihvatila jer se na taj sva sredsta koja način rasterećuju lovačka drušlovačke udruge tva. uplate natrag vraćena Na ovaj način Varaždinska županija dala je mogućnost svim tim udrugama lovačkim društvima i lovcima koji su dosad obavljali čuvanje pan Štromar te dodao kako su lovišta i bili u zakupu, da to nasva sredstva koja lovačke udruge stave i dalje i da vode brigu o divuplate u županijski proračun na- ljači i prirodi. trag vraćena tim udrugama. Potpisivanju ugovora prisuPredsjednik Hrvatskog lovač- stvovali su i predsjednik Lovačkog saveza Đuro Dečak ista- kog saveza Varaždinske župaknuo je kako će Hrvatski lovački nije Ivan Kutnjak te pročelnik savez, kao krovna organizacija, Upravnog odjela za poljoprivredati svoju pokretnu i nepokret- du i zaštitu okoliša Varaždinske nu imovinu kao garanciju za sva županije dr. sc. Dragutin Vinsvoja lovačka društva u Hrvat- cek. skoj kojih je 1056. - Donošenjem Zakona o lovstvu predviđeno je da lovačka društva, odnosno osobe koje UdogovorusDržavnim upravljaju lovištem, moraju dati bankarsku garanciju za odvjetništvom tzv. izvršenje lova. U dogovo- nametnuli smo se kao ru s Državnim odvjetništvom uspjeli smo se nametnuti kao krovna organizacija, krovna organizacija i ponudili kaže Đuro Dečak

“

Suradnja sa Švicarcima Predstavnici švicarskih i varaždinskih tvrtki o mogućnostima suradnje u Županijskoj palači održali su radni sastanak predstavnika nekoliko tvrtki iz Švicarske Konfederacije te vodećih ljudi dvadesetak tvrtki s područja Varaždinske županije s ciljem upoznavanja i povezivanja varaždinskih i švicarskih poduzetnika iz metalskog sektora. Inicijator sastanka bio je generalni konzul Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji sa sjedištem u Zürichu mr.sc. Slobodan Mikac, a sastanku su prisustvovali i predstavnici Varaždinske županije pročelnica mr.sc. Jelena Zrinski Berger, direktor Slobodne zone Enriko Parlaj te gradonačelnik Varaždina Goran Habuš.

Apel za prijevoz Župan Predrag Štromar poslao je otvoreno pismo bivšem ministru znanosti, obrazovanja i sporta Predragu Šustaru u kojem apelira na što hitnije donošenje Odluke o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola u razdoblju od rujna ove godine do lipnja iduće. Izrađen je i prijedlog odluke o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola u razdoblju rujan 2016. lipanj 2017.

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.23

ZELENDVOR Ugovore potpisao župan Štromar i predstavnici lovozakupnika

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.24

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Županija nositelj projekta “Metalska jezgra Čakovca”

županije gradovi općine

S Metalskom jezgrom postajemo izvorište inovacija

“

Otvoren trodnevni 18. Mesap Sajam poduzetništva MESAP, krenuo je s proslavom svoje punoljetnosti uz mnogobrojne izlagače i posjetitelje koji su pohrlili na svečanost otvorenja i prvi dan trodnevnog sajma u Nedelišću. Sredina lipnja vrijeme je za održavanje jednog od najboljih regionalnih sajmova europskog tipa, što je prepoznalo više izlagača nego prijašnjih godina, njih oko 280 iz Slovenije, Mađarske, Austrije, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Srbije te Italije, a dakako ponajviše iz Hrvatske, uz jasnu krilaticu „Mi stvaramo prilike“. Stoga se u tri dana sajmovanja u Nedelišću, predstavljaju svi oni koji žele biti konkurentniji na tržištu, održati poslovne kontakte te privući nove korisnike svojih proizvoda i usluga. Sajam je niz godina središnji poslovni događaj za poduzetnike i obrtnike te niz manjih specijaliziranih izlagača u široj regiji, a svojim je dugogodišnjim iskustvom stvorio kredibilitet kojim se izlagačima i posjetiteljima nudi najkvalitetnija usluga.

Cilj jezgre je uspostaviti istraživačko razvojnu infrastrukturu, gdje će domaći i vanjski stručnjaci moći iskoristiti svoj potencijal „Međimurje je danas epicentar hrvatske metalske industrije, a tvrtke koje se u Međimurju bave obradom metala su po prihodima gotovo nadrasle 4 velika nacionalna brodogradilišta. K tome u zadnjih dvadesetak godina, dok je država trošila milijarde kuna na subvencije i sanacije posrnulih brodogradilišta, u Međimurju je izrastao jedan od najrazvijenijih industrijskih klastera u državi.“ – istaknuo je župan Matija Posavec na konferenciji za medije održanoj povodom završetka projekta izrade dokumentacije za Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju – METALSKA JEZGRA ČAKOVEC. Kako se moglo čuti u uvodnom dijelu same konferencije, cilj same jezgre je uspostaviti istraživačko-razvojnu infrastrukturu gdje će domaći i vanjski stručnjaci moći u potpunosti iskoristiti svoj potencijal i razvijati inovativne projekte visoke teh-

nološke razine. Po prvi put u Hrvatskoj nositelj jednog ovakvog projekta je županija Nositelj projekta, koji traje od 18. lipnja 2015. do 18. lipnja 2016. godine, je Međimurska županija i riječ je o prvom projektu takve vrste u Hrvatskoj koji je inicirala jedinica područne (regionalne) samouprave. Za operativnu pripremu projekta i kasniju uspostavu Metalske jezgre zaduženi su Regionalna razvojna agencija Međimurje (REDEA) i Tehnološko-inovacijski centar Međimurje (TICM). Tijekom posljednjih 11 mjeseci pripremljena je studija izvedivosti s analizom troškova i koristi, izvedbeni projekt i projekt opreme za Metalsku jezgru koja će se smjestiti u prostorima bivše vojarne unutar Centra znanja, čime su osigurani preduvjeti za prijavu na očekivani poziv za ulaganje u infrastrukturu u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija. Ukupna vrijednost projekta, uključujući rekonstrukciju zgrade u sklopu Centra znanja (bivša vojarna) i opremanje opremom za istraživanje i razvoj, iznosi 36 milijuna kuna. Sam koncept Razvojno-edukacijskog centra za metalsku industriju predstavila je direktorica REDEA-e Sandra Polanec Marinović koji će, kako

Međimurje je danas epicentar hrvatske metalske industrije, a tvrtke koje se u Međimurju bave obradom metala su po prihodima gotovo nadrasle 4 velika nacionalna brodogradilišta, istaknuo je župan Matija Posavec na tiskovnoj konferenciji povodom završetka projekta

je naglasila, kao istraživačka institucija u vlasništvu Međimurske županije u početnoj fazi zapošljavati 6 stručnjaka i znanstvenika, a glavnina aktivnosti provodit će se kroz odjel za istraživanje i razvoj, odnosno njegova dva laboratorija – Lab za Internet stvari te Lab za prototipiranje. “Osim toga, Metalska jezgra će provoditi i aktivnosti prijenosa znanja i transfera

“

Dok je država trošila milijarde na subvencije i sanacije posrnulih brodogradilišta, u Međimurju je izrastao jedan od najrazvijenih industrijskih klastera tehnologije te nuditi usluge razvojnih programa predinkubacije i inkubacije za nove tvrtke nastale temeljem rezultata istraživanja.“ – rekla Polanec Marinović te naglasila kako će se projekti istraživanja i razvoja provoditi u suradnji s poduzetnicima odnosno u skladu s njihovim konkretnim potrebama.

Gradu Prelogu 600.000 kuna Dana 25. svibnja 2016. godine gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU u Zagrebu potpisao je ugovor o dodijeli bespovratnih sredstava u visini od 600.000 kuna namijenjena za rekonstrukciju prometnice i infrastrukture Ulice Kralja Petra Krešimira IV u Prelogu. Sredstva su Gradu Prelogu uz ostalih 8 općina u Međimurskoj županiji dodijeljena u sklopu Programa održivog razvoja lokalne zajednice za 2016. godinu čija vrijednost za Međimursku županiju iznosi 2.129.000 kuna. Program održivog razvoja lokalne zajednice nacionalna je mjera za ostvarenje regionalnoga razvoja u skladu s načelima održivog razvoja i socijalne uključenost kroz koji se na godišnjoj razini sufinanciraju projekti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razvrstani u skupinu razvijenosti ispod 100% prosjeka Republike Hrvatske. Ukupno 170 projekata koja su odobrena za 2016. godinu vrijedi gotovo 40 milijuna kuna, za koje se ocjenjuje da će poboljšati standard i kvalitetu života lokalnog stanovništva,

Značajna sredstva utrošit će se za rekonstrukciju prometnice i infrastrukture u Ulici Kralja Petra Krešimira IV. Ljubomir Kolarek ugovor je potpisao 25. svibnja u Ministarstvu regionalnog razvoja pridonijeti znatnijem razvoju pojedinih područja i stvoriti preduvjete za održivi gospodarski i društveni razvoj. Iz Ministarstva pomorstva,

“

Sredstva su Gradu Prelogu dodijeljena u sklopu Programa održivog razvoja lokalne zajednice za 2016. godinu čija vrijednost za Međimursku županiju iznosi 2,1 milijun kuna. Program održivog razvoja lokalne zajednice nacionalna je mjera za ostvarenje regionalnog razvoja i socijalne uključenosti

prometa i infrastrukture Republike Hrvatske u Grad Prelog je stigla obavijest da je sukladno planu nabave građenja i projektiranja Sektora za građenje i rekonstrukciju za 2016. godinu, u III. kvartalu predviđeno pokretanje postupka javne nabave za izradu svih vrsta glavnih projekata, provedba geodetskih i geotehničkih istražnih radova, ishođenje građevinskih dozvola za izgradnju Sjeverne obilaznice Grada Preloga, čija je duljina cca. 6,8 km. Procijenjena vrijednost nabave za izradu projektno - tehničke dokumentacije iznosi 2,6 milijuna kuna. Ističući veliko zadovoljstvo, gradonačelnik Kolarek poželio je da Prelog u najskorije vrijeme dobije zaobilaznicu, što bi dodatno pomoglo i dalo novi zamah gospodarstvenicima Preloga i donjeg Međimurja.

Grad Prelog u projektu s još dva grada Na otvoreni poziv u okviru Programa suradnje Interreg V – A Mađarska – Hrvatska 2014. -2020., Grad Prelog sudjelovao je u prijavi 4 zajednička projekta s gradovima Ludbregom i Letenye. Ukupna vrijednost projekata je 2.263.530,91 EUR, dok je za aktivnosti Grada Preloga predviđeno 684.562,20 EUR. Radi se o projektima razmjene znanja i iskustva u području kulture i ukupnog razvoja, ali i uređenja međunarodne biciklističke rute Letenye – Prelog – Ludbreg, te uređenje Sportsko-rekreacijske zone Prelog - Marina. Osim toga na isti Poziv prijavljena su još dva projekata s područja Grada Preloga i to od strane DV Fijolica i Doma kulture Grada Preloga, ukupne vrijednosti 377.740,36 EUR, od čega je za aktivnosti na području Grada Preloga predviđeno 125.673,95 EUR.

“Opera pod zvijezdama” Grad Prelog, Turistička zajednica Grada Preloga i Dom kulture Grada Preloga i ove godine su organizatori glazbenog spektakla „Opera pod zvijezdama“ koji će se održati 3. srpnja (nedjelja) 2016. s početkom u 21,00 sati na Trgu slobode 1, Prelog. U suradnji sa Koncertnim uredom Varaždin, veleposlanstvom Mađarske i Ministarstvom kulture u Budimpešti, ugostiti će Nacionalni orkestar i soliste „Mađarske operetne scene Budimpešta“ sa operetom „Čarobni zvuci monarhije“.

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.25

REKONSTRUKCIJA PROMETNICE Potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.26

VARAŽDINSKE TOPLICE Promocija u nevjerojatnih 90 zemalja svijeta

županije gradovi općine

Varaždinske Toplice pred višemilijunskim videotorijem

Posjetitelji i ove godine oduševljeni Aquafestom U subotu, 4. lipnja 2016., Rimljani su ponovno zauzeli Varaždinske Toplice i probudili povijest grada koji leži na termalnim vrelima. Riječ je širom poznatoj manifestaciji, Aquafestu, koji na oduševljenje mnogobrojnih posjetitelja tih dana oživljava na daleko poznatu rimsku povijest Varaždinskih Toplica. Održana je tako rimska povorka gradom, a uslijedile su borbe legionara, rimske igre, utakmica antičkog nogometa, razne radionice i predavanja, prezentacija rimske masaže, odabir najljepše nimfe i mnoštvo drugih aktivnosti. Mnogi posjetitelji uživali su i u pečenom volu. – Ovih su dana naše Toplice ponovno zauzeli Rimljani. Razgledajte štandove, posjetite Rimski tabor, a navečer kušajte vola. Uživajte u Varaždinskim Toplicama. Ave! – rekla je tom prilikom gradonačelnica Goranka Štefanić.

trajanju po 25 minuta) visoke profesionalne produkcije cilj je Riječ je o velikom prikazati gastronomsku ponuprojektu koji će du Hrvatske, zanimljive lokapromovirati Hrvatsku, cije i gradove, hrvatske prirodne ljepote i hrvatske proizvode. gastronomskom Jedno od tih snimanja održalo se i u Varaždinskim Toplicaputopisu koji će ma, točnije na lokaciji rimskih iskopina u srijedu 22. lipnja. se prikazivati u Dan ranije snimanje se odrcijelom svijetu žalo i u Varaždinu. Produkciju potpisuje MAK PRODUCTIVaraždinske Toplice dobile su ON iz Zagreba, a svjetsku dispriliku višemilijunskom gleda- tribuciju OPTIMUM TELEteljstvu širom svijeta predsta- VISION iz Londona. viti dio bogate gastronomske Emitiranje emisije Croatia’s ponude i tradicije Hrvatske te Finest dogovoreno je dosada u Varaždinske županije kao i sa- nevjerojatnih 90 zemalja, koje mih Varaždinskih Toplica. Naime, u tijeku je snimanje velikog projekta koji će promovirati Hrvatsku u svijetu, nove televizijske emisije pod U Hrvatskoj će se nazivom “Croatia’s Finest”. Croatia’s Finest Croatia’s Finest, prvi je hrvatski gastronomski putopis na prikazivati na HTV-u, engleskom jeziku, koji se sni- a riječ je o projektu od ma na području cijele Hrvat- nacionalnog značaja ske, a čija je zvijezda britanski prema Ministarstvu i MasterChef Dhruv Baker. U dvadeset epizoda (svaka u Turističkoj zajednici

“

će emitirati National Geographic Channel-u za cijeli azijski kontinent, srednji istok, dio Afrike; zatim na Ruskoj nacionalnoj televiziji RTV1 te nacionalnoj televiziji Kosovo RTK. U tijeku su pregovori za emitiranje emisija na europskom tržištu: Njemačka, UK, Nizozemska, Španjolska, Italija, Poljska, Danska, Švedska, te drugim zemljama svijeta: Kanada, Sjeverna Amerika, Brazil. U Hrvatskoj emisija će se prikazivat na HTV-u.Radi se o višemilijunskom gledateljstvu koja će Hrvatsku vidjeti kao vrhunsku turističku destinaciju te će ovo biti jedna od najvećih promocija Hrvatske ikad u svijetu. Radi se o višemilijunskom gledateljstvu koje će Hrvatsku vidjeti kao vrhunsku turističku destinaciju. Ministarstvo turizma i Hrvatska Turistička Zajednica proglasili su ovaj projekt, zbog svoje važnosti, projektom od nacionalnog značaja za Hrvatsku.

Završena 400 metara duga pješačka staza u Radovcu Tvrtka Niskogradnja Veselnik završila je 9. lipnja 2016. godine radove na proširenju i uređenju ulice Antuna Mihanovića u Radovcu od Državne ceste D-2 do Trga Ivana Pavla Drugog, a u sklopu proširenja zacijevljen je potok i izgrađena pješačka staza u dužni od 400 metara. Završetku radova bio je prisutan i župan Predrag Štromar i Tomislav Osonjački, ravnatelj Županijske uprave za ceste iz Varaždina, te zamjenik načelnika Žarko Rodeš i načelnik Mirko Korotaj koji je rekao: - Općina Cestica ima u programu proširenje ceste i izgradnju pješačkih staza pa smo tako u ovom periodu, nakon izbora završili projekt u Radovcu, pješačku stazu koja je prije svega napravljena radi sigurnosti mještana jer tu gravitira dosta ljudi kako iz samog naselja tako i iz brežnog dijela općine te naselja Križovljan, Cestica i Gorenje Vratno te ostala naselja pogotovo u subotu i nedjelju kad tu dolaze dosta ljudi na mise u župnu

Omogućeno je lakše odvijanje prometa i sigurnost pješaka, posebno nedjeljom kad ljudi idu na misu crkvu Uzvišenje sv. Križa te smo na taj način omogućili lakše odvijanje promea i sigurnost pješaka. Vrijednost radova iznosi 612.500 kuna od toga 25 posto financira Općina Cestica, a ostalo Županijska uprava za ceste Varaždin. Uz županijske ceste u planu je napraviti rekonstrukciju i proširenje ceste Kolarovec - Falinić Breg - Lovrečan, a iz projekata komunalnog uređenja Općine Cestica financirat će se izgradnja ceste u Gornjem Vratnu na predjelu Boršanec i ulica uz školu u Cestici. Vrijednost tih investicija je 600 tisuća kuna i ako zbrojimo i ovu cestu znači da će se u uređenje cesta ove godine uložiti 1,2 milijuna kuna. Za radove uz županijske

ceste općina sudjeluje sa 25 posto, a kod uređenja nerazvrstanih cesta sve troškove pokriva Općine Cestica rekao je načelnik Mirko Korotaj. Proširenje ceste i izgradnja pješačke staze odvijala se u dva dijela, rekao je Milan Borak, predsjednik Mjesnog odbora Radovec. Prvi dio od državne ceste D-2 do raskršća s ulicom Matije Gupca napravljen je do kraja travnja, a potom su radovi na tri tjedna stali jer se u župi 1. svibnja održavala prva pričest, a potom i župsko proštenje Križevo i firma tako da su radovi nastavljeni 23. svibnja i eto završili 9. lipnja.

“

U planu je napraviti rekonstrukciju i proširiti ceste Kolarevec - Falinić Breg - Lovrečan, kaže načelnik Mirko Korotaj

40 godina rada DVD-a Gradišće Za datum proslave četiri desetljeća rada vatrogasci DVD-a Gradišće odredili su subotu, 11. lipnja, a sama proslava održana je u dva dijela. Prvi dio bio je pred zgradom DVD-a , a svečana sjednica potom je nakon blagoslova vozila održana u dvorani vatrogasnog društva. Okupljanje vatrogasaca i mještana započelo je od 16,30 sati, a nešto iza 17 sati prijavak je predao Antun Kokot, zapovjednik DVD-a Gradišće. Po intoniranju hrvatske i vatrogasne himne ključeve novonabavljenog vatrogasnog vozila predsjedniku društva Damiru Lazaru predao je načelnik Mirko Korotaj.

“Čari ribolova za mlade” U utorak 07. lipnja godine su predstavnici sportskog ribolovnog kluba „Općine Cestica 1995“ u osnovnoj školi Cestica održali prezentaciju učenicima na temu „Čari ribolova za mlade“. Voditelji prezentacije, Nikola Jamnik i Danko Furjan, proveli su učenike kroz osnove ribolova. Što su ribe, ribolov, kako se zove znanost koja proučava ribe, koja je najveća, vrste životinja koje žive uz vodu i uz nju, koliko košta početnički pribor za djecu i još mnogo toga djeca su saznala na prezentaciji.

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.27

OPĆINA CESTICA Završetku radova nazočio je i župan Predrag Štromar

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.28

Obitelj je ključ svega, a otac najbolji učitelj. Doprinositi zajednici uči se u djetinjstvu

“

Znati prepoznati i izbjegavati rizične poslovne, naprosto pohlepu

“

30 d

M J E S E Č N A K R O N I K A VA R A Ž D I N

inspiracija hrva

N S K E I M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E

atskog sjevera

“

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.29

dana

Kakva maštanja, živi današnji dan! O tvrtci ne treba brinuti tjeskobno, nego kao čovjek

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.30

OPĆINA VINICA Kako je bilo na istoku Lijepe naše

županije gradovi općine

Radovi u Arboretumu U sklopu javnih radova uključeno je šestero zaposlenika koji od početka sezone uređuju sve općinske, javne zelene površine, a između ostalog i parkovni dio Arboretuma Opeka . Osim košnje trave, uništavanja podrasta, uređenja puteva i sl., počeli su šišati i ogradne živice koja se proteže čitavom dužinom parka uz glavnu cestu.

Vinički vatrogasci obišli mjesta sijećanja u Vukovaru Vinički vatrogasci sa članovima svojih obitelji u subotu 4.lipnja 2016. prvi puta su organizirano posjetili istočni dio Lijepe naše domovine. Autobus se najprije zaustavio na Trpinjskoj cesti znanoj kao „groblje tenkova“, gdje su se vatrogasci upoznali sa do tada neviđenim otporom branitelja s puškom, nasuprot kojih su stajali tenkovi JNA. Dolaskom u Vukovar najprije su obišli mjesto sjećanja u Vukovarskoj bolnici i upoznali se s radom bolnice i strahotama koje su prolazili ranjenici i bolničko osoblje u nehumanim uvjetima. Na spomen groblju u Vukovaru odali smo počast paljenjem svijeća za poginule i preminule branitelje. Polje bijelih križeva izazvalo je jezu na samu pomisao koliko je života

palo za slobodu. Autobusom u kojem je vladala tišina stigli su potom na Ovčaru, gdje su paljenjem svijeća odali počast mučki ubijenim ranjenicima i osoblju iz bolnice. U Spomen domu ovčara upoznali su se pak s neljudskim torturama koje su prolazili naši branitelji za vrijeme domovinskog rata. Puni suosjećanja stigli smo u grad Ilok, gdje su ih dočekali vatrogasci iz Javne vatrogasne postrojbe Ilok. Proveli su ih kroz prostore same postrojbe, pokazali vozni park te ih upoznali s razlikama hidrauličnih alata marke Lucas i Holmatro. Uz zahvalu domaćinima na gostoprimstvu pozvali su ih da posjete Vinicu. Na povratku, vatrogasci su se zaustavili i kod vukovarskog vodotornja.

Groblje tenkova, vukovarska bolnica, Ovčara, Ilok i vukovarski vodotoranj samo je dio onoga što su vinički vatrogasci uz emocije obišli

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.31

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.32

promo

Na natjecanju Max II U petak 3.lipnja gimnazijalke Srednje škole Čakovec, Marija i Kristina, predstavljale su svoju školu u Varaždinu na srednjoškolskom talent showu na njemačkom jeziku “Max II”. Natjecanje se organiziralo s ciljem popularizacije njemačkog jezika, a Marija i Kristina za tu priliku odabrale su mladu pjesnikinju Julije Engelmann, te recitirale njezine stihove. Djevojkama njihova Srednja škola Čakovec čestita na hrabrosti i uvježbanosti. Spomenuto natjecanje ove godine održalo se po drugi puta, a moglo se pjevati, svirati, glumiti i plesati.

Mural po uzoru na Banksya Kreativni učenici Srednje škole Čakovec, i to oni koji pohađaju drugih i treći razred dočekali su kraj školske godine tako da su bili vrlo vrijedni i kreativni. Naime, izradili su privremni “mural”, a uzor im je pritom bio street art umjetnik Banksy. Ovi učenici Srednje škole Čakovec mural su izradili pod vodstvom prof. likovne umjetnosti Ive Bosnić i prof. grafičkih tehnika u Gospodarskoj školi Čakovec, Ruse Trajkove.

Prvo mjesto iz pružanja prve pomoći

“

Svoje vrijedne rezultate djevojke i mladići iz Srednje škole Čakovec duguju i marljivom i predanom radu te uspješnom mentorstvu svojih nastavnica Dunje Gašparić i Maje Posedi

Brzo i pravilno zbrinjavanje unesrećenih, intervencije kod prometnih nesreća, zbrinjavanje migranata, spašavanje utopljenika, reanimiranje djece i odraslih, zbrinjavanje ozljeda, savladavanje prepreka na otvorenom prostoru - vještine su i znanja koja su vrlo uspješno i spretno pokazali učenici 4. C razreda Srednje škole Čakovec na Natjecanju iz pružanja prve pomoći u Sloveniji gdje su u snažnoj međunarodnoj konkurenciji osvojili 1. mjesto.

Ekipa u sastavu Sanela Šumečki (vođa tima), Tara Podgorelec, Karlo Mavrin, Lucija Pintarić, Valentina Novak, Leon Vlahek i Ema Nedeljko još je u ožujku pokazala svoju spremnost u pružanju prve pomoći izvrsnim 2. mjestom na županijskom natjecanju u Donjem Kraljevcu. Svoje vrlo vrijedne rezultate djevojke i mladići iz SŠČK-a duguju marljivom i predanom radu te uspješnom mentorstvu svojih nastavnica Dunje Gašparić i Maje Posedi.

liječnik, forenzičar i genetičar. U prepunoj školskoj dvorani okupljeni su maturanti, njihovi roditelji i nastavnici uživali u uistinu nadahnutom govoru dr. Primorca. Svjedočeći svojim osobnim primjerom – životnim putom od malenog Splita do zavidne karijere svjetski poznatog i priznatog znanstvenika - međimurskim je maturantima vrlo uvjerljivo pokazao kako se marlji-

vim radom te inzistiranjem na izvrsnosti može i mora uspjeti. Posebno su snažno odjeknule završne poruke dragog gosta o tajni njegova uspjeha: „Vjera je uvijek bila važna nit vodilja u mojem životu, kao i želja da svojim znanjem pomognem svojoj domovini. Stoga, bez obzira na to kamo vas život odvede, u srcima uvijek nosite vjeru i svoju domovinu.“

Dragan Primorac dragi gost Srednje škole Čakovec I treća generacija maturanata Srednje škole Čakovec oprostila od škole, prijatelja i nastavnika. Na već tradicionalnoj oproštajnoj svečanosti svojim su govorima i smijeh i suze izmamili predstavnici škole, roditelja i učenika, no najviše je pozornosti privukao poseban gost – bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Dragan Primorac, hrvatski

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.33

USPJEH Učenici 4.C Srednje škole Čakovec na Međunarodnom natjecanju

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.34

PREDRAG ŠTROMAR Ljudi na sjeveru Hrvatske, u Varaždinu, Zagorju, Međimurju i Podravini, poznati su kao vrijedni i radišni. Kad sa svojim suradnicima obilazim našu lijepu Varaždinsku županiju nema ništa ljepše nego vidjeti naša plodna polja i ljude kako brinu o usjevima. S druge strane, neopisivo je lijepo vidjeti kako se naši gradovi razvijaju i kako niču nove investicije, koje omogućavaju nova radna mjesta. Sve to poticaj je da se i dalje nastavim boriti za naš Sjever. Pred nama su novi izbori, prvo oni parlamentarni u rujnu, a zatim i lokalni za godinu dana. Od nove Vlade očekujem da će omogućiti jednake šanse za razvoj svih regija, a posebice naših ruralnih krajeva. Varaždinska županija je sa brojkom od nešto više od 5000 daleko ispod državnog prosjeka kada je u pitanju nezaposlenost, a svjedočimo i otvaranju novih radnih mjesta, odnosno porastu broja zaposlenih, kao i porastu prosjeka plaća. Sve to rezultat je višegodišnje gospodarske politike, a pozitivni pokazatelji samo su poticaj za još jače zalaganje za dobrobit naših ljudi. Varaždinska županija je među najtransparentnijima, investitorima maksimalno izlazimo u susret, imamo vrlo efikasnu administraciju, najbrže izdajemo građevinske dozvole i imamo najotvoreniji proračun. Međutim, da bi naš kraj dobio jednaku šansuza napredak, a naši ljudi jednaku šansu za poboljšanje životnog standarda, potrebno je izmijeniti nekoliko zakona i na tome ću inzistirati. Prije svega, treba izmijeniti Zakon o regionalnom razvoju te Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Princip ‘’ocjenjivanja’’ i razvrstavanja jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti je prije svega nepravedan. Po principu solidarnosti potpomažu se nerazvijeni krajevi, ali na uštrb onih koji su po indeksu razvijeniji, poput naših gradova i općina. Osim toga, dolazi i do velike razlike u financiranju zbog položajne rente (Zakon o brdsko-planinskim područjima), odnosno ‘’povlaštenom’’ položaju općina, gradova i županija na moru koji dobivaju ekstra prihode. Ako smanjenju poreza na dohodak pribrojimo i ostale nepovoljne čimbenike zakonskih regulativa dolazimo do zaključka da se na neki način kažnjavaju oni koji imaju tendeciju da se (sami) razvijaju, poput naših gradova i općina. Dakle, imamo situaciju da su gradovi i općine ostali bez znat-

PO PRINCIPU SOLIDARNOSTI POTPOMAŽU SE NERAZVIJENI KRAJEVI, ALI NA UŠTRB PO INDEKSU RAZVIJENIH, POPUT NAŠIH nih sredstava u proračunima, što dovodi do zastoja u realizaciji pojedinih ranije planiranih projekata. Bez kapitalnih projekata u komunalnoj infrastrukturi, nema ni razvoja gospodarstva. Ako nema razvoja gospodarstva, onda nema ni radnih mjesta, kao ni prilika za mlade ljude. Ipak, kao što sam ranije spomenuo, vesele pozitivni čimbenici u broju novih radnih mjesta, kao i nove investicije, ali to ne znači da ne moramo ustrajati da nam se omoguće jednaki uvjeti kao primjerice JLS-ovima u primorskim krajevima. Ono od čega ne odustajem je i nastavak sufinanciranja prijevoza za učenike, jer to je također jedan od uvjeta, možda i najvažniji, za ravnomjeran razvoj. Ako (sad već prošla) Vlada odlukama poput ove o ukidanju sufinanciranja prijevoza za učenike dovodi obitelji na prosjački štap i djeci onemogućava pravo na obrazovanje, onda ne vidim smisao o navodnim obećanjima da će se provesti reforma obrazovnog sustava, koja je više nego nužna, ali prvo moramo djeci omogućiti da dođu do svojih škola. Inzistirat ću i da država ispuni svoju obvezu o nastavku projekata po JPP-u, kako bi se dogradnjom i izgradnjom škola omogućila jednosmjenska nastava, a od nove Vlade očekujem i što bržu realizaciju projekta izgradnje kirurgije u Varaždinu. Među projektima koji su nužni za razvoj ovog kraja, a na čijoj brzoj realizaciji ću inzistirati, je i brza cesta Varaždin – Ivanec – Krapina. Za ravnomjeran razvoj nužna je i decentralizacija. Treba podsjetiti da je upravo HNS predložio jedan od koraka prave, istinske decentralizacije – izmjenu zakona o upravljanju državnom imovinom. Radi se o decentralizaciji funkcija i ovlasti u svrhu bržeg i boljeg raspolaganja imovinom. Time bi se omogućilo darivanje državnih nekretnina jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Primjerice, riječ je o poslovnim prostorima, o kojima trenutno nitko ne brine, a u vlasništvu su države. Uzmimo za primjer Varaždin, gdje uži centar grada vrvi takvim neiskorištenim i zapuštenim prostorima. Da bi se omogućio ravnomjeran razvoj, nužna je decentralizacija drugih ovlasti i fiskalna decentralizacija. Smisao politike je da se ljudima omogući što bolji i kvalitetniji život i jednaka šansa za svakog pojedinca. Zato, od nove Vlade očekujem punu podršku i mogućnost razvoja sjevera. Na ništa manje ne pristajemo!

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.35

Ekstra novac na uštrb nas

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.36

I TO JE RAVNOMJERAN RAZVOJ....

javne politike

MILIJARDE ‘ŠIBAJU’ OTOCIMA, JER MI KAO ‘IMAMO’ 2,5 milijarde kuna godišnje se izdvaja za otoke, a 45 gradova i općina u Hrvatskoj suočava se s posljedicom ukidanja poreznih olakšica u više nego 20 puta manjem iznosu. Lepoglavski gradonačelnik ispričao je što se događa iza vrata ministarstava... Piše: Alen Matušin. Snima: Siniša Sović

Scena iz ministarstva koju nam je prepričao lepoglavski gradonačelnik Škvarić zorno oslikava posvemašnji nedostatak utjecaja varaždinskog kraja u Zagrebu, a naročito nebrigu ili – u najbolju ruku – pogrešne korake samog Zagreba (kojega na ovom mjestu poistovjećujemo s Državom) za ravnomjerni razvoj zemlje

u cjelini. Međutim, ovdje se nećemo baviti raščlanjivanjem kauzalne kompleksnosti uzroka koji su doveli do toga, nego ćemo na primjeru grada Lepoglave nastojati plastično pokazati kako objektivna dinamika njegovog dosadašnjeg razvoja, a naročito trenutna dokinutost njegovih razvojnih potencijala ne daje ama baš

UKIDANJEM OLAKŠICA PREMA BRDSKOPLANINSKOM STATUSU, DOKIDA SE RAZVOJ

nikakvu garanciju mladim i obrazovanim stanovnicima, da bi se u skoroj budućnosti moglo živjeti bolje i... ostati. A o tome „koliko je sati“ ponajbolje govori izraz kojega je, opisujući situaciju koja bi grad mogla snaći već na kraju ove godine, upotrijebio gradonačelnik Škvarić: „Trebaju hitne - vatrogasne mjere potpora, jer ćete inače u Lepoglavi zateći zgarište!“, kaže bez ikakve političke oportunosti ili pragmatike. Naime, ukidanjem poreznih olakšica 2014. godine, koje su Lepoglavi pripadale u skladu sa dotada važećim benefitima prema statusu brdsko-planinskog područja, grad je na kraju prošle godine ostvario manjak od 3,8 milijuna kuna kojega je djelomično uspio sanirati prijenosom viška iz prethodne godine od 2,9 milijuna kuna. „To je prvi put u 11 godina, koliko sam na čelu grada, međutim, ja ne tražim alibi nego želim skrenuti pozornost na veliki problem koji je snašao i 44-oricu mojih kolega čiji gradovi

i općine imaju isti status. Ali ni to nije sve! Prošle godine ‘osjetili’ smo samo 50% jer prethodna Vlada benefite je planirala ukinuti postupno, u trogodišnjem razdoblju, a Oreškovićeva Vlada ih je proračunom za tekuću godinu već izbrisala“, kaže Škvarić, žaleći se da osobno neprestano obilazi ministarstva kako bi upozorio na ovaj problem, međutim tamo iz istog razloga ne zatiće svoje kolege sa sjevera Hrvatske.

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.37

IZ LIKE I GORSKOG KOTARA U MINISTARSTVU LOBIRA NJIH 15, SA SJEVERA DOĐE SAMO JEDAN

NAJGORE PROŠLI ONI KOJI SU ULAGALI U ZONE, TAMAN SU SE TREBALE POČETI ‘ISPLAĆIVATI’

štaju prvenstveno naši građani“, ističe Škvarić pitajući se kako će s prošlogodišnjim minisom od 952 tisuće kuna dočekati kraj godine. Naime, još prošle godine uspio je dobiti 50% potpore (četiri milijuna kuna); ove godine očekivao je od prošle Vlade obećanih dva milijuna kuna, no sada je ostao i bez toga. Kad pokrije fiksne troškove vrtića, škole, vatrogasaca, sportskih i udruga civilnog društva, priči bude kraj. „Razvojna komponenta potpuno je odsječena i još Najgore prošli jer su idemo u minus!“, zaključuje ulagali Škvarić. „Najgore smo prošli mi koji „2,5 milijarde kuna potpora smo negdje na razvojnoj sreotocima se i dalje se isplaću- dini: ulagali smo u gospodarje, a nekih stotinjak milijuna stvo (otkupili zemljišta, doveli kuna za nas četrdesetpetoricu poduzetnike, oslobodili ih sa statusom brdsko-planiskog najrazličitijih davanja), i sada područja više nema. Dođem kada smo konačno trebali u Zagreb, sa sjevera Hrvat- ubrati plodove toga desetljeće ske budem samo ja – iz Like dugog rada, država ‘usisa’ sva i Gorskog Kotara dođu njih sredstva na koja smo računapetnaestorica. Možda sam ja li da će u gradu ostati! Ljudi, među svima njima uspio biti naime, moraju znati da sva najglasniji, međutim hoću reći godišnja komunalna naknada za razliku od njih mi nismo da u Lepoglavi ne pokriva ni nimalo jedinstveni i zato ispa- godišnji račun za struju od

Zaista mi je dosta percepcije da je Sjever razvijeno i konkurentno područje, kaže Marijan Škvarić

“

800 tisuća kuna, jer iznosi 500 tisuća kuna... Dakle, moj je zadatak cijelo vrijeme bio da pronalazim potpore i iz tih sredstava ulažem u razvoj. No, mogu li građane, mahom poljoprivrednike i radnike u niskoprofitabilnim industrijama, više opteretiti?! Dakle, zaista mi je dosta percepcije da je sjever Hrvatske razvijeno i konkurentno područje jer istina je, zapravo, da smo još uvijek pretežito ruralno pod-

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.38

Sjever je još uvijek pretežito ruralno područje koje se razvijalo polako i uz veliki napor, a sada su nam oduzeli i tu šansu za razvitak ručje koje se razvijalo polako i uz veliki napor, a sada su nam oduzeli i tu šansu za razvitak“, kaže Škvarić. Indeks razvijenosti uzrok nerazvijenosti Sada dolazimo do famoznog indeksa razvijenosti kojega lepoglavski gradonačelnik, ističući slovenski primjer, smatra potpuno pogrešno postavljenim pitajući se što o razvijenosti objektivno mogu reći trenutno važeći parametri: stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi JLS-a po stanovniku, opće kretanje stavnika i stopa obrazovanosti? „Osnova sve-

ga je BDP, i to u cijelom svijetu, jer jedino on pokazuje stvarno stanje stvari! Primjer: “Lepoglava se Indeksom razvijenosti od 76,9% svrstava u III. skupinu razvijenosti, zbog čega su Gradu drastično smanjeni izvorni proračunski prihodi jer potpore dobivaju oni čiji je indeks 75% ili manje). Najveći pak razlog prelaska granice razvijenosti (75%) vidim u udjelu obrazovanog stanovništva koji je veći od prosjeka Hrvatske. To otrlike znači da ‘ako imaš pameti, novci ti ne trebaju’”, ogorčen je Škvarić. Visokom indeksu pridonosi i podatak o relativno maloj nezaposlesti i o relativno ve-

likom broju zaposlenih, a judi većinom rade u tvrtkama gdje dvoje supružnika zajedno ne može zaraditi više od ukupno 5.000 kuna. “Jesmo li mi onda razvijeni?“, pita se gradonačelnik. „Lepoglavu su s pravom nazivali gradom projekata. Samo prošle godine realizirali smo ih 16, a valja spomenuti one kapitalne od kojih na nekima radimo godinama. To su Tehnološki centar drvne industrije, Centar Pavlina, rekonstrukcija Dječjeg vrtića, Poduzetnička zona te sustav javne vodoopskbe i odvodnje. Realiziralil smo ih ili i realiziramo zahvaljujući iznalaženju potpora, od državnih do

“

europskim, međutim sada, s izostankom mogućnosti bilo kakvog sufinanciranja preostat će nam samo da održavamo hladni pogon grada.“ Susjedna Slovenija, na primjer, za ravnomjeran razvoj zemlje brine na način da svojim gradovima i općinama osigurava minimalni prihod per capita, koji je za ovu godinu određen u iznosu od 522 eura. „Da se takav model primjeni na Lepoglavu koja ima 8.000 stanvnika, ove godine grad bi raspolagao s 32 milijuna garantiranog prihoda. E, tako se brine o ravnomjernom razvoju zemlje!“, zaključuje razgovor Škvarić.

ALEN KIŠIĆ Poznata je krilatica da je država snažna onoliko koliko je snažna njena najslabija regija. Ravnomjeran regionalni razvoj uvijek je jedan od velikih izazova za svaku vlast na svakoj razini. I nije to specifično samo za našu državu, u svijetu su poznate sintagme o bogatom američkom sjeveru i siromašnom jugu, razvijenom sjeveru Italije nasuprot jugu koji grca u problemima, ili pak prosperitetnom zapadu Njemačke u odnosu na istočni dio koji je spojen 1989. nakon pada Berlinskog zida. Republika Hrvatska jedna je od država koje su pri samom vrhu zemalja članica Europske unije po regionalnim razlikama. U našoj je državi grad Zagreb priča za sebe. Međutim, čak i kada ga se izuzme iz razmatranja, diskrepancije između regija itekako ostaju. Svaka država ima svoje politike kojima pokušava ujednačiti regionalne nejednakosti. Tri su temeljna cilja: smanjivanje krupne socijalne i ekonomske regionalne razvojne razlike, povećanje konkurentnosti gospodarskih sustava i osposobljavanje Hrvatske za učinkovito korištenje fondova Europske unije. Ta tri cilja bila su temelj i SDP-ove, i ove „povijesne“ kratkotrajne Vlade HDZ-a i Mosta. Dakle, ciljevi su jasni, postoji suglasje oko njih, isti su i u većini europskih zemalja, osobito postkomunističkih. Pa ipak, zašto onda ne uspijevamo? Prije svega, očito je da nismo našli dobar način uravnoteženja razvojne regionalne politike koja bi smanjivala regionalne nejednakosti. Nije ovo kritika nijednoj Vladi, to je više primjedba na činjenicu da nijedna Vlada, koje god provenijencije bila, nije do kraja odgovorila na ovo pitanje. Indeksi razvijenosti kao pokazatelji stupnja razvijenosti pojedinih jedinica lokalne ili regionalne samouprave nisu loše rješenje, međutim imaju određenih nedostataka koji pokazuju da u nekim segmentima i nije do kraja pravičan. S druge strane, fondovi Europske unije kod nas su postavljeni na razinu dnevno-političke teme. A mogu biti izniman generator ekonomskog rasta, a onda i alat za smanjivanje regionalnih nejednakosti. Kada sam prošle godine boravio u Poljskoj, sudjelovao sam na sastanku s poljskim „maršalekima“, odnosno županima. Poljska, država od 39 milijuna stanovnika, ima 16 vojvodstava, i napravila je pravo malo ekonomsko čudo i snažno ekonomski rasla čak i za vrijeme najveće krize. Taj rast bio je temeljen upravo na iznimno kvalitetnom korištenju sredstava iz europskih fondova. Ali, isto tako, država je nadgledala, a u nekim segmentima i sufinancirala onaj dio koji je participacija lokalnog partnera. Sva ta sredstva bila su pažljivo usmjeravana i projekti ujedno kori-

NIJEDNA VLADA NIJE DO KRAJA ODGOVORILA NA PITANJE RAVNOMJERNOG RAZVOJA HRVATSKIH REGIJA U 10 GODINA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA JE IZGUBILA 10.000 LJUDI, VALJDA JE ONDA SVAKOME JASNO ZAŠTO INZISTIRAMO NA PRIJEVOZU šteni kao alat za smanjivanje regionalnih nejednakosti. Rezultat je evidentan, i zasad se nijedna država nije uspjela približiti tom modelu i toj razini iskorištenosti fondova, iako je dosta zemalja pokušavalo. Postoje i subjektivni razlozi, pogledajmo Varaždinsku županiju. Postoje općine koje su vrlo niske po indeksu razvijenosti. Uglavnom su to općine koje su na rubnim dijelovima županije, u kojima ljudi teže dolaze do posla, a i radna mjesta koja se otvore su vrlo slabo plaćena. Često ovise i o jednom većem poslodavcu, a kada on se povlači, kao što je primjerice bilo zatvaranje pogona Varteksa u Bednji, onda dolazimo do još većih problema. Država i županija i općina u takvim sredinama mogu svojim razvojnim politikama raditi na smanjivanju tih nejednakosti i to organizirajući bolju prometnu povezanost, omogućivši lakše zapošljavanje, ali i ulaganjima u javne usluge (stanovanje, obrazovanje, zdravstvo, komunalna opremljenost). Ukoliko su tzv. „servisi“ kvalitetni mogu biti indikator privlačnosti života u slabije razvijenim područjima, ali i utjecati na bolju demografsku sliku jer u pravilu je ona u tim područjima iznimno negativna. Uostalom, cijela Varaždinska županija je u periodu od 10 godina, između dva popisa stanovništva, izgubila gotovo 10 tisuća ljudi, a negativan demografski trend se nastavlja. Kada to sve sagledate, valjda je onda svakome jasno zašto tako inzistiramo na sufinanciranom prijevozu srednjoškolaca, jer njegovo bi ukidanje bio udar upravo na roditelje u tim najmanje razvijenim sredinama, bez obzira u kojem su oni imovinskom cenzusu. Znači, „penalizirali“ bismo one koji dolaze s udaljenijih područja koja su u pravilu slabije razvijena. Na taj način radimo upravo suprotno od onoga što bi nam trebao biti cilj: ravnomjeranrazvoj svih naših općina i gradova.

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.39

Golijat je jak koliko je jak David

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.40

“Sjedište svih Hrvata” DAMIR HABIJAN Ako u bilo koji internetski pretraživač upišete ravnomjerni razvoj RH bit ćete zatrpani gomilom izjava političara, predizbornih prorgama, gospodarstvenika, sociologa, demografa... Proizlazi kako je navedeni termin hit odnosno ključ dobivanja izbora i korištenja istog u predizborne svrhe. No, zašto je navedeni pojam danas toliko bitan odnosno „popularan“ i da li osobe koje ga koriste doista znaju što isti podrazumijeva? Ako se vratimo 40/50 godina u povijest (znam da uvijek ističem kako se poviješću trebaju baviti samo povjesničari), u tadašnju Jugoslaviju, sjetit ćemo se kako su naši stari isticali da naš novac ide u Beograd, a ništa se ne ulaže u „Lijepu našu“. Međutim, većina proizvodnih pogona bila je smještena u Hrvatskoj i Sloveniji. Cijela Jugoslavija kupovala je proizvode koje su stvorili naši ljudi, slijedom čega je i određena „radom“ zarađena količina novca ipak ostala u Hrvatskoj. Gledajući pak područje cijele bivše Jugoslavije, Hrvatska je uz Sloveniju definitivno bila ispred ostalih tadašnjih republika. Danas, 25 godina otkako smo se izborili za našu državu, situacija je nešto drugačija. Imamo novu metropolu, imamo novo sjedište, a za nas Varaždince i ljude koji žive na Sjeveru nije se mnogo toga izmijenilo. Novac odlazi u Zagreb! Tamo su sjedišta svih ministarstava, zavoda, agencija, financijskih institucija... Ovdje kod nas na Sjeveru se samo radi, a oni koji ne uspijevaju niti to, rade također u Zagrebu, a ovdje dođu samo prespavati. Dakle, dok je Varaždin za vrijeme bivše „Juge“ bio pozitivan primjer razvijenosti i iznadprosječnih primanja, danas, zahvaljujući prije svega nebrizi naših lokalnih političara, ali i pasivnosti svih vlada prema ovom dijelu Hrvatske, u gradu Varaždinu plaće su oko 25% niže od plaća u gradu Zagrebu. Slijedom navedenog, i osobna potrošnja na našem području daleko je manja, a što ima za posljedicu neatraktivnost ovog dijela Hrvatske koja se najbolje očituje u nedostatku kvalitetnih roba i usluga. Novi udar na ravnomjeran razvoj Hrvatske, odnosno put ka potpunoj centralizaciji države uslijedio je početkom prošle godine. Tada je smanjen glavni prihod županija - porez na dohodak. Na opisani način tadašnja vlada „darovala“ je građanima 1% veće plaće, ali je JLS-ima oduzela oko 20% prihoda. S druge strane, ukoliko su građani za navedenih 1% veće plaće povećali svoju osobnu potrošnju, država je ubrala 25% PDV-a. I čini se da je navedeni potez zadao konačan udarac decentralizaciji, odnosno uništio svaku nadu u ravnomjeran razvoj Hrvatske.

ODMAKNIMO SE OD NAMETNUTIH TEZA I DRUGIH EPITETA KOJI SU SE KORISTILI U ODREĐENOM POLITIČKOM TRENUTKU I POKAŽIMO ZUBE Promišljajući o ravnomjernom razvoju Hrvatske, nemoguće je ne dotaknuti se i teme regionalizacije, odnosno teritorijalnog ustroja Hrvatske. Činjenica je da postojeća teritorijalna podjela više ne ispunjava svoju funkciju za zemlju veličine Hrvatske, nego samo preveliku birokratsku branu razvoja zemlje. Budimo iskreni, teško nam je i nabrojati 20 gradova koji po svojoj strukturi i sadržaju mogu uopće predstavljati gradove... Naime, kroz dva desetljeća postojećeg teritorijalnog ustroja unutar navedenih teritorijalnih struktura zaposlen je (da ne kažem uhljebljen) daleko veći broj ljudi od potrebnih. Velika većina JLS-ova postaju tako sami sebi svrhom, a ne servis građanima koji u njima žive. A u ovom trenutku izgleda gotovo nemoguće da će bilo koja politička opcija uhvatiti se reforme teritorijalnog preustroja, jer općine, gradovi i županije služe najčešće za nagrađivanje podobnih kadrova. O reformi se (doduše sramežljivo) priča samo za vrijeme svake predizborne kampanje: predlaže se novi ustroj s manjim brojem županija, regija odnosno subregija, međutim nakon izbora, ista se prolongira na neodređeno vrijeme. Kada bi se broj županija / regija sveo na realan broj koji bi imao za cilj da navedene jedinice regionalne samouprave pružaju usluge predviđene zakonom, posljedično, kroz nekoliko godina, postigao bi se i ravnomjerniji razvoj Hrvatske. Naime, u slučaju da se ustanovi 5 do 7 regija (eventualno subregija Istra i Međimurje) iste bi po svojoj ekonomskoj snazi, veličini, broju stanovnika, mogućnosti apsorpcije sredstava iz EU fondova mogle donekle parirati Gradu Zagrebu. To je jedini način da se zaustavi (za sada nezaustavljivo) povećanje jaza između Zagreba i ostatka Hrvatske, kao i određeni maćehinski i podcijenjivački odnos metropole prema ostalim sredinama. Vrijeme je da se odmaknemo od nametnute teze o “sjedištu svih Hrvata”, kao i drugih epiteta koji su se koristili u određenom političkom trenutku. Sada, 2016. godine, vrijeme je da napokon krenemo u rješavanje krucijalnog problema Hrvatske – prevelikog broja jJLS-ova, što je dovelo do nejednakog razvoja pojedinih dijelova Hrvatske. Zaključno, Varaždin kao prvi glavni grad Hrvatske, kao ekonomsko, kulturno, obrazovno središte ove regije definitivno mora postati i sjedište nove sjeverozapadne regije. Zadnjih nekoliko godina (što zbog nesposobnosti aktualne gradske vlasti, što zbog kompleksa manje vrijednosti) ostaje bez sjedišta nekoliko važnih institucija, te korak po korak gubi svoj nekadašnji status. Krajnje je vrijeme da bez obzira na političku pripadnost kažemo dosta, i da napokon Zagrebu pokažemo zube.

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.41

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.42

znakovi vremena

Oni koji duže pamte prisjećaju se da se na mjestu današnjeg autosajma prije 30 godina vadio šljunak za gradnju tvorničkih hala, a zatim su veliko grabište zavozili šljakom iz kotlovnice. Od tog je vremena učinjeno mnogo da bi se danas sajmom španicralo, a 30 dana vam otkriva sve što o sajmu do sada niste imali prilike čuti ni pročitati... Piše: Martin Lukavečki. Snima: Siniša Sović

VARAŽDINSKI AUTOSAJAM PRVI JE NAKON ZAGREBAČKOG, ODRŽAO SE ZBOG KAKVOĆE PONUDE ŠIROKA PONUDA: NA GODINU SAJMOM PROĐE OD 12.000 DO VIŠE OD 15.000 AUTOMOBILA

NEPOZNATA I MALO POZNATA POVIJEST AUTOSAJMA U VARAŽDINU

OD ‘GRABE’ ZA ŠL Te se proljetne nedjelje na prvome sajmu Autokluba „Varteks“ moglo razgledati 87 automobila, dva motocikla, moped. Mjesto pogodno, nedaleko od središta grada, prometno povezano. Kako je vrijeme odmicalo, tako su se razvijali i sadržaji – trgovine svim i svačim, ugostiteljska ponuda. Zbog novog zakona 1993. Autoklub „Varteks“ osniva društvo s ograničenom odgovornosti u vlasništvu kluba radi obavljanja gospodarske djelatnosti - Autosajam d.o.o. Varaždin. I tako od 1. siječnja 1997. po novim pravilima. E, kad bi se nabrajalo što je sve ovih godina trebalo činiti, što se usklađivanja sa zakonom i pravilnicima tiče, priči nikad kraja. A godine se nižu. Oni koji duže pamte prisjetit će se ovoga mjesta; odavde se vadio šljunak za gradnju tvorničkih hala, a zatim su veliko grabište zavozili šljakom iz

kotlovnice. Od tog je vremena učinjeno mnogo da bi se danas ugodno sajmom španciralo. Sve radnim akcijama marljivih članova. I sve u Autoklubu „Varteks“ počiva manje-više na entuzijazmu. Primjerice,

Kad bi se nabrajalo što je sve svih ovih godina trebalo činiti što se tiče zakona i pravilnika, priči nikad kraja...

“

sajam - dečki razvrstavaju vozila, nadziru, uređuju parkiranje. A ona lijepa nasmijana lica u ugostiteljstvu! I tako gotovo puna tri desetljeća. Stoga je razumljivo da se ovamo ne dolazi samo radi kupnje ili prodaje. Pravilo nedjeljnog prijepodneva Varaždinaca: na ovom po mnogo čemu zanimljivom i nimalo dosadnome mjestu važno je vidjeti i biti viđen. A što ga čini posebnim? U neko su vrijeme slični sajmovi u bližoj i daljnjoj okolici nicali kao gljive poslije kiše – pa kako su nastali, tako i nestali. Varaždinski traje. Zagrepčanin Mato često dolazi u Varaždin. Posjeti punicu. U iščekivanju objeda, eto ga na sajmu -Da vam budem iskren, ne dojdem u Varaždin zbog ručka i punice – dojdem radi sajma.- To je nešto posebno. Lijepi doživljaj. Vidi se da ljudi uživaju. Svi nekako očekuju da

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.43

LJAKU DO AUTOSAJMA se s nekim iznenada vide pa za rukav i na gemišt. Pokojni Petar Štefičar bio je doživotni počasni predsjednik Autokluba „Varteks“. Uostalom, tko se ne sjeća legende „s cekerom na placu“, odmjerena hoda na sajmu. Ugodnih razgovora, navek dobro raspoloženog gospona Štefa s fučkicom. Ah, rekao bi - Kakav sam ti ja gospon, zapravo moreš i tak reći, pa i neka gospoda pošteno delaju! - sa smiješkom bi veseli Štef. U moru automobila tu se nije lako snaći. Ponuda je raznolika i taman kad vam se nešto prilijepi za oko, vidite nešto bolje. Na prvome se sajmu prodavalo malo automobila, danas svake nedjelje tristotinjak. Josip Vugrinec, predsjednik je HAK-a „Varteks“ dvadesetak godina i s pravom ne skriva osmijeh. –Na godinu sajmom prođe od dvanaest tisuća do

petnaest tisuća vozila, a posljednjih godina i nešto više. Mi smo bili među prvim sajmovima poslije zagrebačkog. Održali smo jednu lijepu tradiciju, održavamo kakvoću ponude, a i rezultati pokazuju da se ovdje uspješno trguje. Nude se automobili iz svih krajeva - od Virovitice, Rijeke do Zagreba, a najviše iz Varaždinske županije, okolice. Gospodin Marijan ovaj put prodaje Golf četvorku, a i inače je svake nedjelje na sajmu. -Malo protegnem noge da ubijem vrijeme do ručka, malo se pospominaš, čuješ koji dobri vic, malo politika, promijeniš vlast i tak. A što se kupci tiče, malo ih je, nema narod penez. Iako mnogo žena ima vozačku dozvolu, među prodavačima su prava rijetkost, pa je dražesna lica lako zamijetiti. Božena Tomašković vrlo je odrješita na pitanje kakvo je

Ne dojdem u Varaždin zbog ručka i punice, dojdem radi doživljaja sajma, iskren je Mato iz Zagreba

Vlasnik da je provjeren, da nije dirana kilometraža, a i ne možete danas ništa puno muljati, sve se može provjeriti, jedino ak je iz uvoza, možda, ak nema servisne. I na kraju ženama dajemo prednost; gospođa Božena je izričita - Ja mislim da ženama, žene ne lažu. I tako s noge na nogu, vrijeme na sajmu prolazi u različitim temama. Antun Grahek žustro raspravlja sa svojom ekipom penzionera o goricama, a gospodin Marijan nam se čini zgodnim za odgovor o čemu se još raspravlja osim o lovstvu, o polizanimanje za njezino vozilo tici -O ženama?, pa o ženama -Pa ne znam, kao ženi mož- već u našim godinama nemada budu više oko auta hodali, mo baš puno kaj raspravljati! smijeh. I sad o varaždinskom autošpanA kako su na sajmu ma- ciranju i trgovanju manje više sve nje-više svi dobro upućeni u znate. U pravilu traje do podneva, prodaju i preprodaju, svaki pa onda opet sve ispočetka sljesavjet zlata vrijedi. Za gospona deće nedjelje. I tako već gotoJožu nema dvojbe vo tri desetljeća! 30

“

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.44

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.45

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.46

pikant

Ostaci carstva Hudoletnjaka

Upravna zgrada u Optujskoj ulici s proizvodnim pogonima i velikim tvorničkim krugom, dvorac Šaulovec i Križovljan grad; nekadašnje farme Svibovec i Brezje; nekretnina kod Vinice, nekadašnji restoran kod Varaždinbrega; Titov klavir, mercedes i jahta. Istražili smo što je s carstvom nedavno preminulog tajkuna... Piše: Ivan Njegovec. Snima: Siniša Sović

Titov brod i mercedes više nisu u Šaulovcu,nego su vraćeni pravim vlasnicima

tajkun, nedavno preminuli Ivan Hudoletnjak, pod čijom se upravom, umjesto od njega najavljivanog „meda i mlijeka“ ovo njegovo privatizirano carstvo počelo raspadati i rastakati, da bi danas spalo na devastirane objekte koji nakon njegove smrti odlaze, narodski rečeno na – bubanj. „Varaždinka“ se već godinama nalazi u stečaju, a na ročištu početkom ožujka je donijeta odluka o prodaji imovine koja se sastoji od nekretnina, pokretnina i zaliha gotovih proizvoda. Prema riječima Čuvena privatizacija na hr- stečajnog upravitelja Stanvatski način, nažalost je upro- ka Makara nakon unovčenja pastila mnoge varaždinske imovine stečajnog dužnika i tvrtke, a nekako je najviše u namirenja vjerovnika, pristujavnosti odjekivao „slučaj Va- pit će se likvidaciji te firme. raždinke“, nekadašnjeg veli- Imovina je procjenjena na kog i uspješnog kombinata, ukupni iznos od 42 milijuna koji je zapošljavao na stotine kuna, no pitanje je po kojoj radnika i raspolagao s nekret- će se cijeni prodati i koliko će ninama ogromne vrijednosti. se moći namiriti vjerovnici s Posebnu pozornost priskrbio obzirom da su sve nekretnije tom slučaju kontroverezni ne pod hipotekom. Radi se o

“

upravnoj zgradi u Optujskoj ulici s proizvodnim pogonima i velikim „tvorničkm krugom“, dvorac Šaulovec, Križovljan grad, nekadašnjim farmama Svibovec i Brezje, potom nekretnina kod Vinice, nekadaš-

nji restoran kod Varaždinbrega ... Sve to prema procjeni sudskog vještaka nudi se na prodaju za 42 milijuna kuna, od čega je najvrednija nekretnina u Optujskoj ulici. Njihova knjigovodstvena vrijednost

svakako daleko nadmašuje ovaj iznos, no kako kaže stečajni upravitelj, ona je u stečajnom postupku irelevantna a jedino je mjerilo tržna vrijednost, odnosno koliko je kupac voljan platiti. – Možda se ne-

kretnine neće prodati ni za taj procjenjeni iznos, možda će to biti i daleko manje, a možda i daleko više. Već se događalo da sam imao 30 dražbi, pa je umjesto za 32 milijuna koliko je bila procjenjena vrijednost u jednom slučaj u nekretnina prodana za svega dva milijuna kuna. Događa se da se dobije svega pet ili deset posto procjenjene vrijednosti – kaže stečajni upravitelj. On, međutim, vjeruje da će se u slučaju „Varaždinkinih“ nekretnina ostvariti i veća vrijednost od procjenjene jer se radi o poprilično atraktivnim nekretninama, posebice onih u Optujskoj ulici i dvorca Šaulovec, čija je procjenjena vrijednost 4,4 milijuna kuna. Interes za kupnju dvorca već postoji i za njega ima najviše upita, a za vjerovati je da će i nekretnine u Optujskoj biti prodane jer se radi o atraktivnom, velikom kompleksu na idealnoj lokaciji. Već se prikupljaju ponude

CJELOKUPNA IMOVINA “VARAŽDINKE” JE “NA BUBNJU”, PROCJENJENA JE NA 42 MILIJUNA, DALEKO MANJE OD KNJIVODSTVENE VRIJEDNOSTI za prodaju proizvodnih linija, a u postupku je prodaja zaliha gotovih proizvoda koja će vjerojatno biti realizirana ove jeseni. Radi se o zalihama od milijun litara vina s određenim anomalijama, te o oko 500 tisuća litara koje nije za konzumiranje ali se može preraditi u destilate, primjerice rakiju ili ocat. Stečajni upravitelj smatra da će dvorac Šaulovec biti prodan već na prvoj dražbi. Dvorac je nakon smrti vlasnika zatvoren, postavljena je 24-satna zaštitarska služba, perivoj se održava. U dvorcu se nalazi inventar velike vrijednosti, od skupocjenog namještaja, za koji je svojedobno Ivan Hudoletnjak tvrdio kako potiče iz vremena Luja XIV. i je nabavljen iz francuskog muzeja, te da samo jedan stolac vrijedi 8 tisuća eura. Pohvalio se autoru ovog napisa kako u dvorcu ima i Titov klavir, a u spremištu ispod dvorca Titov mercedes i jahtu, u što smo se i sami imali priliku uvjeriti. Glede inventara u dvorcu, stečajni upravitelj kaže da se radi doista o velikim vrijed-

Stečajni upravitelj smatra da će dvorac Šaulovec biti prodan već na prvoj dražbi

“

nostima, inventar je popisan, a procjena njihovih vrijednosti je u tijeku. – Pokušat ćemo ih prodati zajedno s dvorce kao njegov sastavni dio kako se njihovim rasparčavanjem ne bi izgubilo na vrijednosti – kaže. A što je s Titovim mercedesom i jahtom koje su se nalazili u spremištu podno dvorca? Te stvari kao i druga vozila u tom spremištu bila su izlučna prava HTP-a Matija Gubec iz Stubičkih Toplica, Hudoletnjakove bivše tvrtke koja je sada u stečaju i firme „Hemerson“ iz Zagreba, koja je također u stečaju, koje su dokumentirale svoje pravo na tu imovinu, tako da sam im je u skladu sa stečajnim zakonom. Dakle, Titov brod i mercedes više nisu u Šaulovcu nego kod pravih vlasnika. Ostale nekretnine pokojnog Hudoletnjaka su uglavnom devastirane, pogotovo farme Svibovec, Križovljan grad i Brezje, u nešto boljem stanju su gospodarske zgrade kod Vinice koje treba očistiti i za eventualnu novu uporabu obnoviti. Najveći vjerovnici su HTP „Matija Gubec“, Porezna uprava, dok bivši radnici „Varaždinke“ potražuju oko 580 tisuća kuna. Stečajni upravitelj kaže kako im je polovica već isplaćena putem prodaje vina, a drugi dio potraživanja bi im mogao biti isplaćen za dva do tri mjeseca. Prema njegovom mišljenju neslavna priča s propalom „Varaždinkom“ potrajat će još oko dvije godine dok se sve ne proda i tvrtka likvidira. Umjesto „meda i mlijeka“ za mnoge koji su radili za „Hudoletnjakovo carstvo“ ostat će samo okus gorčine. 30

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.47

DVORAC ŠAULOVEC NAKON SMRTI IVANA HUDOLETNJAKA ZATVOREN JE, TE SE NALAZI POD 24-SATNIM NADZOROM. PERIVOJ SE ODRŽAVA

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.48

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.49

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.50

pikant

Fotosession: Miss međimurske županije vspostolo A a n n ibnja nja Va togodiš ravi krajem sv . Kaže s e a n e Sedam g Sela na D županij čestite k s o r v u o pšu eđim ki iz N Miss M kivala, a nalje kalo na je la a t e pos ju je če nije oč je u o d k je a b ruštv da po je od d a il b o ku d artyju.. after p

anekenstvu nešto je u Karijera u modelingu i m , kaže, „ne bi se smjelo Između obitelji i karijere ljepota ženama i poma može! Napominje kako su lijepe žene glupe. S zato što mnogi misle da ica Prve gimnazije Va zuje i Vanna, koja je učen upisati. sigurna koji će fakultet kaže, druži s prijateljim U slobodno se vrijeme, jeća kad je obučena je ove, a najugodnije se os ci i patikama. Must ha trapericama, nekoj maji jakna.

ma ili gleda filmednostavno: – U ave mi je kožna

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.51

u čemu se vidi. o birati“: – Sve se aže i odmaže, i to Suprotno dokaaraždin. Još nije

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.52

gdje tko s kim U Marofu dokazali Gopcu da ne slušaju cajke

Kiki i Charlie najvjerniji navijači u Areni Varaždin

Do posljednjeg daha na utrci u štiklama u Ma

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.53

Učiteljice pjevale ‘Dunav’ kad ga je poljubila?

arofu

Lužec je najbolji domaćin svake fešte

Duško Kuliš ‘zapalio’ Vidovec

Vol u Toplicama brzo ‘planuo’

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.54

OGLASI

Zemljište u Kučanu Marofu (blizina aerodroma) upit. 091/8817-077 cca 10.000 m2. 091/6396-962 Gramofon Tosca 20 sa zvučnicima, Prodaje se novi, moderan stan u S. Vukovića očuva-ni, popravljivi, 400 kn. Mob. 091/8817-077 8, 71m2, potpuno namješten, kuhinja i kupaona po mjeri, ugradbeni ormari, mogućnost kupnje i garaže u zgradi od 22m2. 091/07899-411

Stari radio, antikvitet, 100 kn. Mob. 091/8817-077

Hitno! Prodajem ploču za kuhanje “Gorenje”. Super cijena! 091/7315360 Prodajem hladnjaču Volvo FL 615, 2003 godište, 450000 km, spavaća kabina, drugi vlasnik u odličnom stanju. 15.000,00 eur + PDV. 099/3570-588

Passat, 1,8 96. godište. Na novo registriran. Puno dodatne opreme. Povoljno. 098/9397742

Zemljište pogodno za voćnjak, vrt, pčelarstvo – Koradovica (Varaždinbreg) i Topolje (Ivanečki vrhovec).042/310-187, 091/724-2654

Prodajem vikend zemljište na atraktivnom dijelu Varaždinbrega I Ivanečkog Vrhovca. 091/2541-773

Motorna pila STIHL (original) MS-260 u odličnom stanju, u pola cijene od nove. 098/9862-668

Jednosobni stan prodajem ili iznajmljujem, 47m2 (ecF) u centru Varaždina.Cijena po dogovoru. 091/6396-962

Prodajem japanske sablje Vakizaši (50cm) i Tanto (30 cm).Cijena 500 kuna. 098/9262-191

Prodaje se kuća i vrt u Guščerovcu,54čhv. 091/9196-123

Alu felge , 4 komada – Toyota Avensis 16”. 098/290-106

Prodajem u Varaždinu ručno tesano tisovo krovište, dimenzije 15x7m. Kompletno ili pojedinačno (građa, crijep star 7 god., limarija). 098/267-901

Art Klub-Moje vrijeme Varaždin upisuje djecu i odrasle u likovne radionice do 1.7.2016.godine. Upitati 098/584-164

Simpa dečko, sportski tip želi upoznati djevojku od 35 do 45 godina za vezu. 095/8173-212

Prodaje se 4-sobni dvoetažni stan u novogradnji,111 m2 + 25m2 terasa na vrhu zgrade s prekrasnim i jedinstvenim pogledom u ulici Braće radića 24, stan ima 2 ulaza, 3 kupaone, 2 kuhinje, novi prozori, novo etažno plinsko grijanje, nova izolacijska fasada, garažno mjesto uz ulaz u zgradu, blizina bolnice i suda i svih ostalih važnih sadržaja. Cijena 100000 eura. 091/07899411

Prodajem vino Sauvignon/Graševina po 9 kuna i miješano po 6 kuna. 099/8020- 658

Tražim slobodnu žensku osobu za ozbiljnu vezu (35-46)godina iz Varaždina i okolice. 095/5977-593

Opel Senator 3.0 automatik, plin, u voznom stanju te strižnu kosilicu (75cm,5.5ks) ispravnu. 098/562-787

Simpatičan dečko želi upoznati ozbiljnu djevojku od 37 do 46 godina za vezu. 095/8069-376

Na atraktivnim mjestima prodajem zemljišta za razne namjene. Područje Varaždinbreg -Ivanečki vrhovec. Upitati 042/310-187, 091/254-1773

Udovac dobro situiran, dobroćudan,

Pag, iznajmljujem dvokrevetne sobe s pogledom na more,iznad glavne plaže.091/5392-907 Prodajem sobni bicikl, masažer, kvalitetne “Bawaria” deke. Sve potpuno novo. 042/241-475

Jednosobni stan iznajmljujem (centar grada). Cijena prema dogovoru. Upitati 095/3939-371 (poslije 16 sati). Spavaća soba “Gordana” masiv, bez kreveta, kao nova.Povoljno. 098/937-742

Gradilište u jako tihom dijelu Sračinca, veličine 500m2. Cijena 25eura/m2. 095/520- Prodajem dvosjed,veš mašinu i hidrofor s motorom. Upitati 098/9682466 9777 Motor Tomos T-14, 1984.g. 042/690-283 +Kupujem garažu u Varaždinu. Prodajem dvosobni stan 68m2(ecf D), sva Prednost POS naselje, Jalkovečka. brojila-etažno.Moguća zamjena za jednosobni. 042/310-187, 091/724-2654 098/527-983 Zapakirani madrac “Prima” Kompletan namještaj za prodavaonicu 200x90x20. Sobni bicikl za odjeće(police visoki sjaj, pult, moderne slabopokretne Dual bike. 099/3530vješalice,profesionalna ogledala), 2 lutke. 310 Cijena nije fiksna, može i na rate. 097/7716749 Prodajem nova željezna dupla ostaklena vrata, trzalački bas(uščuvan) i harmoniku Simfoniju bas. Cijene po dogovoru. Svaki dan od 8 – 22 sata. 042/350-377 ili 091/ 9585-895 Motocikl Virago 535 u odličnom stanju s prijeđenih 45.000 km. 098/819-419 Prodajem APN crvene boje, 87.godište. 098/373-428 Prodajem ulazna vrata , prozor + balkonska vrata, dva kupaonska prozora i trajnožareću peć. 091/765-8067 Hrastove drvene bačve 2 komada po 300 litara. Cijena 300 kuna komad. 098/852905 Prodaje se Fićo Zastava 850, 1985.godište, 91.000 km. 091/7290-797 Ulazna vrata, prozor + balkonska vrata, dva kupaonska prozora i trajnožareća peć. 042/240-879 Ormar 2,3x2,0 x 6. 091/8817-077 Kuća, cca 170m2, nedovršena, cijena na

Atraktivno zemljište od 900m2 u Čakovcu (novootvorena ulica); gradilište 1100 m2 u Šenkovcu, A. Šenoe 41 te stan za adaptaciju od 60 m2 u strogom centru Čakovca. Povoljno. 099/505-1351 Osobni automobil Mercedes 200 D-123, 1979 godište, nije registriran i terenski auto Mercedes kombi zatvoreni typ: 208/308, povišeni, dizel, 1991. godište, nije registriran. 099/505-1351

Obavijest

Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti donesenog 20. svibnja 2011. godine, propisuje se da se sudionikom u obavljanju neregistrirane djelatnosti smatra i fizička i pravna osoba koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija Prilikom predaje oglasa, prema tom Zakonu, potrebno je priložiti sljedeće podatke: - pravne osobe: ime tvrtke, sjedište, OIB, ime i prezime odgovorne osobe - fizičke osobe: ime i prezime naručitelja oglasa, OIB, njegovo prebivalište, adresa. Podaci su potrebni za objavu oglasa u sljedećim rubrikama: STANOVI/iznajmljivanje, KUĆE/iznajmljivanje, POSLOVNI PROSTOR/iznajmljivanje, APARTMANI/ iznajmljivanje, USLUGE i ZAPOSLENJA, te oglašavanje ORUŽJA. Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete tražene podatke, u protivnom Vaš oglas neće biti objavljen. Osobni podaci (davatelja oglasa) se ne objavljuju u oglasu. Mjesečnik 30 dana ne odgovara za istinitost oglasa. obiteljski čovjek (56), emocionalan, susretljiv. Kuća, auto, stan, živi sam. Za dobru vezu i dobar brak traži dobru ženu nebitnih godina i statusa. Tel: 01/2013-113 Prodajem TOMOS APN4, CRVENE BOJE, 1987, ISPRAVAN. 098/373-428

BESPLATNI KUPON ZA MALi OGLAS 30 dana Kategorija: Oglas:

Ime i prezime: Adresa prebivališta: Tel./mob.: OIB: Oglas može sadržavati maksimalno petnaest riječi uključujući i broj mobitela. MOLIMO TEKST OGLASA ISPISATI ČITKO, ŠTAMPANIM SLOVIMA

CineStar preporuke

DAN NEZAVISNOSTI: NOVA PRIJETNJA Desetljećima nakon prvog napada izvanzemaljaca, Zemlji prijeti novi napad. Umjesto Willa Smitha ovaj ćemo puta gledati Liama Hemswortha, no zato će ostatak originalne ekipe (Jeff Goldblum, Bill Pullman, Judd Hirsch, Vivica A. Fox) reprizirati svoje uloge.

30 dana 5 NAJBRŽIH ČITATELJA ovaj kupon mogu zamijeniti za kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar Varaždin (Lumini centar) u ponedjeljak 04.07.2016. Kupon vrijedi isključivo za jednu osobu, za sve filmove po izboru na navedeni datum (kupon ne vrijedi za 3D i extreme formate).

30 DANA BROJ 21. 24. LIPNJA STR.55

BESPLATNI MALI OGLASI