U pravu si!

VODIČ KROZ ZAKON. I SVE OSTALO.

Projekat realizuje

Asocijacija za demokratski prosperitet - Zid As

Knjiga koju držiš u ruci NIJE ZAKON. Da je zakon, imala bi hiljade stranica i bila bi teška bar desetak kilograma. U tom slučaju se vjerovatno ne bi ni potrudio/la da je pročitaš. Potrudili smo se da bude korisna i praktična.

Nijesmo imali namjeru da izigravamo sudije i objašnajvamo da li i koliko se zakon poštuje u svakodnevnom životu. Ostavili smo tebi priliku da prosudiš. Željeli smo da te upoznamo sa pravima i obavezama koje prositiču iz pravnog sistema države u kojoj živiš. Namjera nam je bila da te motivišemo da ta prava (is)koristiš, a da pri tome poštuješ zakone.

Svrha ove knjige nije da ti kaže šta treba ili šta ne treba da radiš. IZBOR JE SAMO TVOJ! Vodič ti pruža adrese na koje se možeš obratiti za pomoć ili savjet ukoliko je neko tvoje pravo prekršeno ili su ti potrebne dodatne informacije.

OBRATI PAŽNJU! Knjižica je samo vodič kroz zakon zato je ne možeš koristiti kao dokaz svojih prava, već kao korak u njihovom ostvarivanju.

PORODICA OBRAZOVANJE POSAO DOKUMENTA KUĆA ZDRAVLJE SEX I SVE OKO NJEGA PRIRODA PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME NOVAC KORUPCIJA POLICIJA I SUDSTVO DRŽAVA I GRAĐANI BEZBIJEDNOST LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE

Naslov U pravu si! – Vodič kroz zakon i sve ostalo Prvo dopunjeno izdanje - april 2008 Izdavač Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid (ADP - Zid) Ul. Bratstva i jedinstva 57/1, 81000 Podgorica www.zid.cg.yu Tiraž 7000 Štampa “Vojna štamparija” - Beograd Pripremu i štampu omogućili su Fond za otvoreno društvo i Fond od igara na sreću Crne Gore Urednik izdanja: Igor Milošević Urednika Samir Kajošević

Korektura i lektura Mirjana Rašković Prepress Sanda Rakočević Projektni tim: Andrea Jovanović, Mladen Grdinić i Mirela Rajković Asistenti: Sonja Dragović, Nevenka Vuksanović, Stefan Aleksić i Ljiljana Popović Zahvaljujemo se na analizi tekstova, sugestijama i pomoći: Marti Šćepanović, Neđeljki Sindik, Mr Maji Kovačević, Ljubici Durutović, Branki Racković, Dr Agimi Ljajović, Dr Nikoli Stanišić, Mirčeti Milošević i Mr Bogiću Gligoroviću.

Zbog toga što su nam ustupili besplatno izdanje “Registar propisa”, posebnu zahvalnost dugujemo preduzeću “Nespa computers”.

Dizajn Saša Kerkoš, Tretaroka

Zahvaljujemo se svima koji su pomogli da vodič bude objavljen. Priprema je bila obiman posao, pa su greške su neminovne. Stoga se unaprijed izvinjavamo svima koje nijesmo pomenuli ili čije kontakte nijesmo uvrstili u vodič.

Ilustracije Natan Jurančič, Tretaroka

Prvo izdanje vodiča izašlo je 2006.godine u okviru SEEYN mreže.

PORODICA IME I PREZIME ZAJEDNIČKI ŽIVOT RODITELJI I DJECA NASILJE U PORODICI

U PRAVU SI, misli Najpre je bilo ništa i tama i onda nas je rodila mama.

Duško Radović

PORODICA 7

IME I PREZIME ZVAĆE SE...

Pravo na ime stičeš samim rođenjem, dobijaš ga upisom u matičnu knjigu rođenih (> Dokumenta) i po pravilu ga određuju roditelji. Kada se dijete rodi, matičnoj službi stiže izvještaj iz bolnice,a jedan primjerak dobijaju roditelji. Za upsi u matičnu knjigu rođenih potrebna je otpusna lista iz bolnice, vjenčani list roditelja, izvodi iz knjige državljanja i lične karte.

Dijete mora dobiti ime najkasnije 30 dana od rođenja.

Roditelji koji, u roku do 30 dana ne odrede ime djetetu, rizikuju kaznu u vrijednosti polovine do 20 iznosa minimalne zarade u Republici.

U izuzetnim okolnostima (na primjer, ako su roditelji nepoznati ili su poznati, ali ne mogu da se dogovore) ime određuje Centar za socijalni rad. Ime se upisuje na službenom jeziku, a nacionalne manjine ga mogu upisati na maternjem jeziku.

Zakon dozvoljava da dijete ima dva imena (npr. Ana Marija), ali se može odrediti samo jedno koje će se koristiti u dokumentima. Zakon te obavezuje da se uvijek služiš imenom upisanim u matičnu knjigu. Kazna za lažno predstavljanje je i do 20 minimalnih zarada u Republici.

PREZIME Možeš nositi prezime jednog ili oba roditelja, a tvoja braća i sestre moraju imati isto prezime. U slučaju da je majka uz prezime muža zadrži i djevojačko, dijete može nositi oba prezimena. Ako roditelji ne mogu da se dogovore čije će prezime dijete nositi, odrediće ga sud. Kada su roditelji djeteta nepoznati, Centar za socijalni rad (> Kontakti) određuje njegovo prezime. Usvojenik dobija prezime usvojioca, osim ako želi da zadrži svoje prezime.

PROMJENA IMENA Kao što imaš pravo na ime, imaš pravo i da ga promijeniš.

Ime se ne može promjeniti ako se protiv tebe vodi krivični postupak ili ako pokušavaš da izbjegneš plaćanje poreza. Ako imaš manje od 18 godina, za promjenu imena potreban ti je pismeni pristanak oba roditelja. Zahtjev za promjenu imena predaješ područnoj jedinici MUP-a, a odgovor dobijaš najkasnije za 25 dana. Sa dozvolom za promjenu imena ideš kod matičara, kako bi ono bilo izmijenjeno u dokumentima.

Za promjenu prezimena u područnu jedinicu MUP-a predaješ molbu, ličnu kartu, uvjerenje o državljanstvu, izvod iz matične knjige vjenčanih, uvjerenje o izmirenom porezu, uvjerenje od osnovnog suda da se protiv tebe ne vodi krivični postupak.

Ako prezime mijenjaš zbog razvoda, matičaru predaješ i rješenje o raskidanju braka.

PORODICA 8

ZAJEDNIČKI ŽIVOT BRAK Brak mogu sklopiti punoljetne osobe različitog pola. Zakon ne priznaje istopolne, kao i brakove osoba koje su u krvnom srodstvu. Da bi sklopili brak, potrebno je da se slažu oba partnera i da već nijesu u braku sa nekim drugim. Maloljetne osobe, starije do 16 godina, mogu stupiti u brak samo uz odluku suda koji će procijeniti da li su sposobni za obavljanje bračnih dužnosti.

Brak se mora sklopiti u prisustvu matičara, što znači da vjerski obred vjenčanja nije dovoljan.

Parovi mogu da izaberu bilo koje mjesto na teritoriji Crne Gore za sklapanje braka. Ako želiš možeš se vjenčati i van opštinske sale. Sve što treba je da navedeš gdje će to biti i uplatiš određenu taksu. Vjenčanje možeš organizovati bilo kog dana u sedmici, ali ga moraš zakazati bar mjesec dana ranije. Za zakazivanje vjenčanja potrebni su ti izvodi iz matične knjige rođenih (ne stariji od tri mjeseca) i lične karte.

PORODICA 9 Osim mladenaca, sklapanju braka moraju prisustvovati matičar, delegat gradske skupštine i dva svjedoka. U opravdanim slučajevima brak može biti zaključen u prisustvu samo jednog bračnog partnera, dok drugi može poslati svog opunomoćnika koji posjeduje odgovarajuće, ovjereno punomoćje.

BIGAMIJA Bigamija je stupanje u novi brak, prije nego što je drugi razveden. Mada je u nekim sredinama bigamija uobičajena, u Crnoj Gori je zabranjena. Osobe koje stupe u brak, prije nego raskinu prethodni rizikuju novčanu ili kaznu zatvora od dvije godine. Varijante tajnih ili vjerskih vjenčanja sa više partnera smatraju se krivičnim djelom.

VANBRAČNA ZAJEDNICA Ako muškarac i žena žive u “trajnijoj zajednici života”, a uz to ispunjavaju uslove neophodne za sklapanje zakonski priznatog braka-sa pravnog aspekta uopšte nije važno da li su oni zaista sklopili taj brak, ili žive u vanbračnoj zajednici. Vanbračna zajednica je zakonski priznata u Crnoj Gori i u pogledu prava i obaveza partnera izjednačena sa brakom. Važno je da je potpuna (odnosno, da se ni u čemu ne razlikuje od braka, osim u formi), da partneri žive zajedno i da ne postoje pravne smetnje za njeno osnivanje.

Zajednički život homoseksualnih parova, zakonski nema status vanbračne zajednice.

Vanbračna zajednica sa maloljetnom osobom zakonom je zabranjena. Punoljetnoj osobi koja živi u vanbračnoj zajednici sa maloljetnom osobom kao i roditeljima/starateljima koji su im to dozvolili, prijeti kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina zatvora.

VJERIDBA Kao i u većini drugih zemalja, vjeridba je danas samo dio tradicije, a ne i pravno regulisana institucija-što znači da taj čin ni na koji način nije obavezujući po partnere... Osim možda na jedan-nakon raskida vjeridbe imaš pravo da tražiš vjerenički prsten nazad, kao i da vratiš svoj.

BRAČNE OBAVEZE Osim zajedničkog “života i u dobru i u zlu” bračni drugovi su obavezni da budu vjerni, da se uzajamno pomažu, međusobno poštuju i održavaju skladne bračne i porodične odnose. Partneri su nezavisni u izboru zanimanja i posla, i potpuno su ravnopravni. Oni sporazumno određuju mjesto stanovanja, odlučuju o podizanju zajedničke djece i nezavisni su u izboru rada i zanimanja.

U braku nema “muških” i “ženskih” poslova.

PORODICA 10

RAZVOD

PODJELA IMOVINE

Bračni partneri koji ne žele da žive zajedno mogu se razdvojiti i formalno održavati brak. Ako se odluče na razvod, to mogu da učine samo pred sudom. Razvod tražiš ako su bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni ili kada se iz drugih razloga ne može ostvariti svrha braka. Postoje razvod po tužbi i sporazumni razvod. Postupak za razvod pokreće se tužbom, dok se sporazumni razvod braka pokreće zajedničkim predlogom partnera. Prednost sporazumnog razvoda je odsustvo sukoba između bivših supružnika i većoj vjerovatnoći da će lakše održavati komunikaciju. To je posebno važnno zbog djece, jer će se tada roditelji lakše dogovarati o njihovom vaspitavanju, obrazovanju i izdržavanju.

Bilo da je riječ o bračnoj ili vanbračnoj zajednici, partneri se moraju brinuti jedno o drugome i materijalno potpomagati.

Ako su u braku, mogu imati posebnu i zajedničku imovinu.

Posebna je imovina stečena prije stupanja u brak, kao i nasljedstvo i pokloni dobijeni u braku. Njome možeš upravljati samostalno, osim ako se ne dogovorite drugačije.

Muž ne može tražiti razvod za vrijeme trudnoće supruge ili dok dijete ne napuni godinu dana, osim ako ona na to pristane.

Kod razvoda po tužbi, po njenom prijemu, sud zakazuje ročište kako bi partneri odabrali posrednika za pokušaj mirenja. On će pokušati da pomogne u rješavanju poremećenih odnosa bez konflikta i razvoda. U slučaju da se partneri pomire, tužba će biti povučena. Ako i dalje žele rastavu, posrednik im pomaže da urede pravne posljedice razvoda (dijeca, podijela imovine...).

U vanbračnim zajednicama imovina se dijeli kao i u braku Zajednička je imovina stečena radom tokom braka, njome partneri upravljaju zajedno. Nakon razvoda ili rastanka, ona se dijeli pismenim sporazumom. Ako ne dođe do sporazuma, imovina se dijeli na pola. Tokom braka imovina se može urediti bračnim ugovorom-u pisanoj formi, ovjerenim kod notara.

POSREDOVANJE Da bi razvod i dioba imovine prošla što bezbolnije, u Osnovnom sudu u Podgorici i Nikšiću pokrenut je projekat posredovanja. Projekat omogućava rješenje sporova uz pomoć treće, neutralne strane. Posrednici su pravnici, socijalni radnici, psiholozi, pedagozi, koji besplatno daju savjete u sprovima o podjeli imovine, izdržavanju, utvrđivanju očinstva...

Oni pomažu da se jasnije sagleda situacija, rješe bračni problemi, očuva ili uspostavi komunikacija između bivših supružnika.

PORODICA 11

IZDRŽAVANJE Često, raskid braka ne znači da su raskinute sve međusobne obaveze partnera, naročito ako je jedan od njih u teškom materijalnom stanju, a uz to je, trenutno ili trajno onemogućen da traži novac. Izdržavanje je mjesečna novčana pomoć koju, nakon razvoda, jedan od supružnika plaća drugom. Visinu izdržavanja određuje sud, i najčešće je 30 odsto mjesečnih primanja. Pravo na nju ima supružnik koji nema dovoljno sredstava za život, nesposoban je za rad ili se ne može zaposliti. U slučaju da je brak trajao kratko, sud može odrediti da se izdržavanje plaća samo određeno vrijeme. Tužba za traženje izdržavanja podnosi se najkasnije godinu nakon razvoda.

Ako je zajednica trajala duže, izdržavanje su obavezni da plaćaju i partneri koji su živjeli u vanbračnoj zajednici.

Kada je u pitanju izdržavanje djeteta, ono najčešće dobija izdržavanje dok ne završi školovanje, kada postaje sposobno da samostalno zarađuje. Roditelj kome je dijete pripalo nakon razvoda nema pravo da se odrekne izdržavanja. Ako u međuvremenu stupi u novi brak ili vanbračnu zajednicu, gubi to pravo. Za djecu koja su rođena van braka, otac je obavezan da plaća izdržavanje tri mjeseca prije porođaja i godinu nakon rođenja. Za neplaćanje je predviđena novčana ili kazna zatvora od jedne godine.

PORODICA 12

DJECA I RAZVOD Nakon donošenja presude o razvodu braka po tužbi, sud uz mišljenje Centra za socijalni rad odlučuje kome će maloljetna djeca pripasti na čuvanje, vaspitanje i izdržavanje. U boljoj varijanti, pitanje prava rješava se sporazumom supružnika: mogu se dogovoriti da o djetetu brinu zajenički, ili da brigu preuzme jedan roditelj, dok drugi najčešće zadržava obavezu izdržavanja (alimentacija), ali i pravo da održava veze sa djetetom. Da bi rastava roditelja ostavila što manje posljedica na djecu, roditeljima koji prolaze kroz razvod se, kroz projekat posredovanja, pomaže da se dogovore gdje će djeca živjeti i koliko će ih često posjećivati. Sudija prihvata takav dogovor samo ako je uvjeren da je to u najboljem interesu djeteta.

U slučaju da sudija procijeni da će se dijete pravilnije razvijati živeći odvojeno od jednog ili oba roditelja, određuje se zabrana viđanja ili pokreće postupak lišavanja roditeljske dužnosti.

Ako se smatra da je dijete sposobno da samo prosuđuje, sudija će razgovarati sa njim o tom pitanju. Kada je djete starije od 10 godina, pri donošenju odluke uzima se u obzir i dječije mišljenje. Ako je dijete starije od 15 godina, bira sa kojim će roditeljem živjeti. Osim ako sud odluči drugačije, roditelji i poslije razvoda treba da se dogovaraju o svim odlukama od značaja za život djeteta.

PORODICA 13

NASLJEĐIVANJE Kao i kod ostalih obaveza i prava, bračni i vanbračni partneri ravnopravni su i kod nasleđivanja. Nasljedstvo se dijeli na osnovu zakona ili testamenta. U prvom slučaju pokojnika nasljeđuju potomci, usvojenici, njihovi potomci i supružnik.

Njihov nužni dio u nasljedstvu je polovina, dok ostali (roditelji, braća, sestre i njihovi potomci) dobijaju trećinu.

Partner u vanbračnoj zajednici dobija nasljestvo, samo ako dokaže život u zajednici.

Imovina se može podijeliti i na osnovu testamenta. Zavještati imovinu može svako ko je sposoban za rasuđivanje, a ko je stariji od 15 godina. Pošto zavještalac testament pročita i potpiše, sudija će to potpisom potvrditi na testamentu. Testament koji je potpisan pod prijetnjom je ništavan. Ako ga je zavještalac napisao svojom rukom ili ga potpisao testament je važeći čak i ako u njemu nema naznačenog datuma kada je sastavljen. ŠTA SE NASLJEĐUJE? Iako se najčešće misli da je nasljedstvo samo pokretna i nepokretna imovina umrlog, to nije potpuno tačno. Zapravo, osim imovine nasljeđuju se i “sva nasljeđivanju podobna prava i obaveze”. To u praksi znači da nakon smrti “tetke iz Amerike” možeš naslijediti i njene dugove.

RODITELJI I DJECA BITI RODITELJ Roditeljsko pravo zakonski je određeno kroz odgovornost koju roditelji imaju prema svojoj djeci. Oni imaju pravo i obavezu da se brinu o ličnosti, pravima i interesima svoje maloljetne djece. U tome nema razlike između bračnih i vanbračnih zajednica. Roditeljsko pravo imaju majka i otac, i ne mogu ga se odreći.

Odgovornost roditelja prestaje kada dijete napuni 18 godina ili ranije - ako stupi u brak.

Roditeljsko pravo može se produžiti i nakon punoljetstva, ako dijete nije sposobno da se stara o sebi. U slučaju da neki od roditelja ozbiljno ugrožava fizički, moralni ili intelektualni razvoj djeteta, može mu biti oduzeto roditeljsko pravo. U tom slučaju to pravo pripada drugom roditelju. Ako oba supružnika ostanu bez roditeljskog prava, dijete se daja staraocu. U tom slučaju za staraoca se bira najbliži srodnik koji na to pristane (djed, stric, ujak...).

PORODICA 14

PRAVA DJETETA Djete ima pravo da živi sa roditeljima prije svih, a u slučaju razvoda, kada napuni 15 godina može birati sa kojim će roditeljom živjeti. Kod razvoda, roditelji se mogu dogovoriti kod koga će živjeti dijete, i tada samo jedan ima roditeljsko pravo. Ipak, drugi roditelj i tada je obavezan da izdržava dijete i odlučuje o pitanjima koja bitno utiču na njegov život.

ZDRAVLJE DJETETA Roditelji su obavezni da se brinu o zdravlju svog djeteta. Tokom prve godine života moraju ga voditi na vakcinacije i obavezne preglede. Dijete je do drugog razreda srednje škole obavezno da ide na godišnje sistematske ljekarske preglede.

Oni se organizuju radi kontrole tjelesnog razvoja, uhranjenosti i zdravstvenog stanja školske djece. Sistematske preglede najčešće organizuje škola u domu zdravlja opštine u kojoj se nalazi.

Svaki učenik treba da ima otvoren zdravstveni karton koji, u slučaju premještanja u drugu školu, ili po završetku srednje škole, treba da prebaci u drugi dom zdravlja (> Zdravlje).

U slučaju da je na sistematskom pregledu ustanovljeno bilo kakvo odstupanje ili zdravstveni poremećaj, zakazuju se ljekarski pregledi.

ZANEMARIVANJE PORODIČNIH OBAVEZA Roditelji ne smiju zanemarivati svoje obaveze prema djeci, psihički ili fizički ih zlostavljati, tjerati da rade ili prose, učiti da rade krivična djela, ostaviti ih same bez zaštite...

Grubo zanemarivanje dužnosti naročito je izraženo kada roditelj napusti dijete ili se uopšte ne stara o njemu, izbjegava da ga izdržava, ne održava odnose sa djecom ili brani drugom roditelju da to čini. Takvi roditelji biće lišeni roditeljskog prava ili kažnjeni zatvorskom kaznom. Ipak, to ih ne oslobađa dužnosti da izdržavaju svoju djecu.

Sud može ograničiti roditeljsko pravo, na predlog organa starateljstva, drugog roditelja ili djeteta. U vanbračnom postupku sud može po službenoj dužnosti donijeti odluku o upućivanju u ustanovu za vaspitanje ili drugu porodicu. Tada se dijete zbog poremećaja u ponašanju mora izdvojiti iz sredine u kojoj živi. Ipak, dijete ne može biti izdvojeno iz porodice duže od godine.

Roditelju koji grubo zanemari svoje dužnosti prijeti zatvorska kazna do tri godine. U slučaju da primoravaju djecu da rade ili prose, roditeljima prijeti kazna do pet godina zatvora. Ako zbog toga dijete umre ili mu zdravlje bude teško narušeno, kazna je od jedne do osam godina zatvora.

PORODICA 15

IZDRŽAVANJE Roditelji su dužni da te izdržavaju do punoljetstva ili završetka formalnog obrazovanja u školi ili na fakultetu. To je njihova zakonska obaveza koje se ne mogu odreći. Ako iz opravdanih razloga produžiš školovanje, roditelji su obavezni da te izdržavaju najkasnije do 26. godine. Nakon toga, ako to ne žele, više nijesu dužni da se staraju o tebi.

U slučaju da je dijete psihički ili fizički nesposobno da se stara o sebi, roditelji su dužni da ga izdržavaju cijelog života.

Ako roditelji nisu živi ili nisu u mogućnosti da izdržavaju djecu, tu ulogu preuzimaju braća i sestre koji imaju izvore prihoda.

U takvom slučaju, obaveza izdržavanja postoji i kod ostalih krvnih srodnika (djed, stric...).

IZDRŽAVANJE RODITELJA Osim roditelja i djeca imaju određene obaveze. Dužni su da se staraju o roditeljima kojima je potrebna pomoć. Obaveza se posebno odnosi na roditelje nesposobne za rad, koji nemaju dovoljno sredstava za izdržavanje. Djeca su obavezna da izdržavaju i brinu o njihovom životu i zdravlju. Obaveza važi i prema očuhu i maćehi. Na žalost to je samo njihova moralna obaveza, jer zakon ne predviđa kazne za izbjegavanje obaveze prema roditeljima.

PORODICA 16

USVOJENJE Usvojenjem se uspostavljaju odnosi koji postoje između roditelja i djece kako bi im se pružili uslovi života kakve imaju djeca koja žive u porodici. Ono je dopušteno samo ako je u interesu usvojenika. Svako ko ima manje od 18 godina može biti usvojen, a usvojilac mora biti punoljetan. Braća i sestre ne mogu se usvojiti. Djete može usvojiti osoba od 30 do 50 godina starosti, i mora biti bar 18 godina starija od djeteta.

Obaveza usvajatelja je da, prije nego napuni sedam godina, kaže djetetu da je usvojeno.

Nepotpuno se može usvojiti samo dijete do 18 godina. Strani državljani mogu usvojiti dijete, samo ukoliko nema zainteresovanog usvojioca u Crnoj Gori. Strancima se obično dozvoljava usvajanje djece sa posebnim potrebama, ukoliko se procijeni da mogu pomoći djetetu. Homoseksualnim parovima nije dozvoljeno usvajanje djece.

POSTUPAK USVAJANJA Da bi usvojio dijete potrebno je da Ministarstvu rada i socijalnog staranja podneseš zahtjev. Nakon toga, stručna komisija od pet članova spaja usvojioca sa djetetom. Oni posjeduju bazu podataka svih potencijalnih usvojenika, rade analizu us-

PORODICA 17 vojitelja i odlučuju koje će dijete dati na usvajanje. Šest mjeseci prije davanja konačnog rješenja, usvojici se stavljaju na “probu”. U tom periodu socijalne službe posmatraju njihov život sa djetetom. Za to vrijeme supružnici se mogu predomisliti u vezi usvajanja. Kada se dijete potpuno usvoji (dobije se rješenje o usvajanju) ne može se više vraćati. Usvojioci tada imaju pravo da djetetu promjene ime i prezime usvojenika, i tada dijete gubi sve veze sa krvnim srodnicima.

Kada dođe do potpunog usvajanja, biološki roditelji ne mogu tražiti dijete nazad niti ga posjećivati.

Usvojioci nemaju pravo da sami izaberu dijete, ali u upitniku koji popunjavaju mogu navesti starost, vjeru...

Za usvajanje djeteta starijeg od 10 godina, potreban je i njegov pristanak. Pristanak roditelja nije potreban, ako je lišen roditeljskog prava, ne živi sa djetetom, ako je nesposoban za rad ili mu je prebivalište nepoznato šest mjeseci. Podaci o usvajanju su službena tajna. Uvid u spise imaju punoljetni usvojenik, usvojilac i roditelji koji su dali pristanak za usvajanje.

Može ih dobiti na uvid i maloljetni usvojenik ako se procijeni da je to od njegovog interesa.

Dijete ne može usvojiti osoba koja je sudskom odlukom lišena roditeljskog prava ili poslovne sposobnosti; ako se sumnja da će svoj položaj upotrijebiti na štetu djeteta; ako nije u stanju da vaspitava i odgoji dijete, ili je duševno bolesna ili slaboumna.

HRANITELJSKE PORODICE Dijeca bez roditeljskog staranja i ona koja ne mogu pravilno odrastati u sopstvenoj porodici, mogu biti dati drugoj porodici na čuvanje. Dijete se na čuvanje daje porodicama koje imaju stambene i materijalne uslove za to. Pri zbrinjavanju djeteta vodi se računa o nacionalnom, vjerskom i kulturnom porijeklu djeteta, uzrastu, zdravlju i društvenom statusu, kao i udaljenosti od mjesta prebivališta njegovih roditelja.

Braća i sestre zbrinjavaju se u istoj porodici.

STARATELJSTVO Pravo na starateljstvo imaju maloljetnici bez roditelja i oni o kojima roditelji ne brinu, kao i punoljetne osobe koje nijesu sposobne da se brinu o sebi. Centar za socijalni rad odlučuje da li nekog treba staviti pod starateljstvo. Oni biraju osobu koja će se starati o djetetu. Za staraoca se određuje bračni drug ili srodnik štićenika. Procedura davanja djeteta u starateljstvo traje najduže dva mjeseca.

Staratelj/ica ne može biti osoba lišena roditeljskog prava, poslovno nesposobna i osoba od koje se ne može očekivati da obavlja dužnost staratelja.

Ugovor o starateljstvu staratelj zaključuje sa Centrom za socijalni rad, starateljstvo prestaje nakon punoljetstva štićenika ili prekidom ugovora o starateljstvu.

PORODICA 18

LOŠ RODITELJ Lošim roditeljem smatra se osoba koja zanemaruje obaveze prema djetetu, uskraćujući mu finansijsku, vaspitnu i emotivnu podršku. Roditelja koji se loše ophodi prema djetetu možeš prijaviti i anonimnom dojavom. To može učiniti i dijete, ako je starije od 10 godina. Roditelji koji se loše ohode prema svojoj djeci, prijavljuju se Centru za socijalni rad (> Kontakti), telefonom ili pismom. U praksi, loše roditelje najčešće prijavljuju školski pedagozi i komšije, mada se nerijetko na njih žale i djeca u pubertetu.

Ako misliš da su ti roditelji loši jer te ne puštaju u grad do kasnih sati ili neće da ti kupe mobilni telefon, znaj da Centar ne reaguje na takve optužbe.

U slučaju ozbiljnih pritužbi, Centar reaguje odmah po prijavi i, ako se utvrdi da ima osnove, pokreće postupak. Nakon toga, pred državnim tužiocem pokreće se parnica. Ako se dokaže da se roditelj loše odnosi prema djetetu, može mu se ograničiti prilazak djetetu, može se staviti pod nadzor ili mu se dijete može trajno oduzeti. U slučaju privremene mjere, nakon određenog vremena roditelj pokreće postupak za povratak djeteta.

Oduzeta djeca se stavljaju pod starateljstvo bližih rođaka, hraniteljskih porodica ili obrazovno-vaspitne ustanove.

PORODICA 19

NASILJE U PORODICI Uprkos tome što je nasilje jedan od najosjetljivijih problema koji se javljaju u porodičnoj zajednici, sistem zaštite žrtava porodičnog nasilja u Crnoj Gori gotovo da ne postoji. Nasilje ima za cilj kontrolu nad drugim članovima porodice upotrebom sile, zastrašivanjem i manipulacijom. Ono se ispoljava kroz fizičko, psihičko i seksualno zlostavljanje kao i materijalno i radno iskorišćavanje. Oblici nasilja kreću se od zabrane šminkanja, primanja i posjećivanja prijatelja, preko zabrane trošenja novca do fizičkog nasilja. Nasiljem su najčešće izložena djeca, žene i starije osobe. Žrtve porodičnog nasilja šest puta češće pokušavaju samoubistvo u odnosu na osobe koji žive u porodicama gdje nema nasilja.

KAIŠ I VARJAČA Nasilje u porodici je svako nasilje, fizičko ili psihičko, bez obzira na to da li iza njega ostaju modrice ili ne. Pod tim se podrazumijevaju postupci roditelja ili supružnika praćeni umotvorinama tipa “ošamarim je samo kad zasluži”, “da se zna ko je gazda”, “batina je iz raja izašla”.

STEREOTIPI Tipičnog nasilnika u porodici najčešće zamišljamo kao mužaalkoholičara koji danonoćno prebija ženu i dijete, ali istina je malo drugačija. Statistika je pokazala da se samo 20 odsto slučajeva nasilja dešava usljed alkoholisanosti. Nasilje se javlja u porodicama svih društvenim slojeva i ne mora biti samo fizičke prirode. Statistički podaci govore i da je svaka treća žena u Crnoj Gori doživjela prijetnje da će je muž istući, svakoj šestoj muž je prijetio da će je ubiti, a svaku četvrtu je suprug tukao. Djeca koja su svjedoci nasilja u porodici ili su mu i sama izložena ili žive pod velikim stresom i opasnostima poremećaja u fizičkom i emotivnom razvoju.

AKO SI ŽRTVA Zbog osjetljivosti ovog pitanja i prava na porodičnu privatnost, ponekad je jako teško utvrditi da li je neko žrtva nasilja u porodici. Često ni same žrtve nemaju dovoljno hrabrosti, ali ni podršku sredine, da istupe i zatraže pomoć. Zbog činjenice da povrede nanose članovi porodice i neko prema kome žrtva osjeća privrženost i ljubav, njoj je teško da shvati kako joj oni zapravo čine zlo. Ako u tvojoj porodici postoji nasilje važno je da skupiš hrabrost i zatražiš pomoć. Postoje brojne organizacije (> Kontakti) koje će ti pomoći da se suočiš sa problemom i činjenicom da se tako nešto uopšte dešava u tvojoj porodici. Tako ćeš napraviti prvi korak ka rješavanju problema.

PORODICA 20

PRIJAVI NASILNIKA U slučaju nasilja, odmah pođi u Hitnu pomoć kako bi dobila povrednu listu. Nakon toga podnosiš prijavu u lojkalnoj stanici policije. Dežurni policajac napisaće krivičnu prijavu na osnovu tvoje izjave i odmah je proslijediti državnom tužiocu na izjašnjavanje.

Za nasilje u porodici predviđene su zatvorske kazne od jedne do šest godina.

Nasilnik se privodi istražnom sudiji osnovnog suda koji mu može odrediti pritvor od jednog do najviše tri mjeseca. Ako državni tužilac ocijeni da je krivična prijava osnovana, započinje istraga. Po završetku istrage, tužilac na osnovu nalaza, odlučuje da li ima osnove za podizanje optužnice protiv nasilnika.

DOGODILO SE ... Žena iz Podgorice je prijavila muža zbog fizičkog nasilja. U međuvremenu su se razveli, maloljetno dijete pripalo je majci, dok je dvoje punoljetnih željelo da ostane sa ocem. Kako žena nije imala novca da se odseli, ostala je da živi u stanu sa bivšim mužem. S obzirom da ni nakon razvoda nasilje nije prestalo, odselila se iz stana, zatražila pomoć od nevladinih organizacija koje se bave ovom problematikom i trenutno čeka na podjelu zajedničke imovine.

AKO PRIMIJETIŠ NASILJE U DRUGOJ PORODICI Tvoja građanska obaveza je da nasilje, u svojoj ili tuđoj porodici, prijaviš policiji, tužilaštvu, Centru za socijalni rad, specijalizovanim službama ili nevladinim organizacijama. To nije samo tvoja moralna već i zakonska obaveza. U slučaju da ti nasilnik zaprijeti zbog prijave, možeš ga prijaviti policiji.

Ako se nasilje dešava u porodici nekoga koga poznaješ, najbolje je da prvo porazgovaraš sa tom osobom i pokušaš nešto da promijeniš. Budi pažljiv/a prilikom razgovora o toj temi, jer ljudima je najčešće vrlo teško i neprijatno da pričaju o nasilju u svojoj porodici. Pokušaj da tu osobu ohrabriš i uvjeriš da je za nju najbolje da podnese prijavu protiv nasilnika prije nego što posljedice budu gore.

INCEST Incest je u Crnoj Gori tabu tema, i u većini slučajeva ostaje neprijavljen. Mnoge porodice ne žele da se bave tim problemom, jer ga smatraju privatnim i sramota ih je da o tome govore. Žene koje ne poznaju zakone i ne znaju gde da potraže pomoć, češće trpe nasilje. Incestne traume iz detinjstva, po pravilu obilježavaju ostatak života žrtve.

PORODICA 21 Njihovo razorno dejstvo na emocije, svijest i fizičko zdravlje, često ne mogu eliminisati ni intezivne dugogodišnje terapije.

Zbog trauma koje incest ostavlja na njih, žrtve pokušavaju samoubistvo, osjećaju krivicu i bijes. Žrtve incesta uglavnom imaju fobije, probleme sa bijesom, strah od mraka, kao i pretjeranu osjetljivost na gutanje.

U kontaktu sa njima treba izbjegavati dodir bez njihove volje, ne prilaziti im s leđa i ne sprečavati im pokrete. Žrtve incesta su, u 90 odsto slučajeva, psihički i emotivno nestabilni do kraja života. Incest ili rodoskrvljenje, odnosno seksualni odnos sa krvnim srodnikom u pravoj liniji (čime su obuhvaćeni svi preci i potomci) i između brata i sestre, predstavlja krivično djelo za koje je predviđena kazna do tri godine zatvora.

SILOVANJE U BRAKU Prisiljavanje na intimne odnose je jedan od najskrivenijih i najtežih vidova nasilja u braku. Žene o tome nerado govore zbog stida ili predrasude da je to njihova bračna obaveza.

Istraživanja su pokazala da je skoro svaka četvrta žena doživjela silovanje u braku, a skoro svakoj petoj se to desilo više puta. Krivični zakon Crne Gore silovanje u braku sankcioniše kao krivično djelo. Zakon predviđa mjeru zabrane prilaska žrtvi nasilja, ali ne i mjere kojima se ona može realizovati. Zbog toga je kod nas ta pravna mjera potpuno nefunkcionalna.

PORODICA 22

ZANEMARIVANJE I ZLOSTAVLJANJE DJECE Djeca oba pola često postaju žrtve nasilja, u porodici i van nje.

Nasilje nad djecom ima više oblika.

Zanemarivanje - roditelji ne brinu i zapostavljaju dijete. Ponekad roditelji djeci pružaju hranu i potrebne ljekove, ali nedovoljno brige i pažnje.

Fizičko zlostavljanje – najčešće se ogleda u otvorenom nasilju nad djetetom. Pod tim se podrazumijeva udaranje, prebijanje, grebanje, vezanje, davljenje, izlaganje hladnoći, sprječavanje spavanja. Ekstremniji oblici fizičkog zlostavljanja su npr. izgladnjivanje djeteta, zaključavanje u kuću ili nanošenje povreda...

Psihičko zlostavljanje – iako ne ostavlja fizičke tragove, ovaj vid zlostavljanja djece ostavlja duboke psihičke ožiljke. U ovaj vid zlostavljanja spadaju odbacivanje, zastrašivanje, izolacija djeteta..

Seksualno zlostavljanje i incest – najteži oblik nasilja nad djetetom. Pod tim se ne podrazumijeva samo sekusalni odnos, već i dodoirivanje, egzibicionističko ponašanje, izlaganje djeteta pornografskim sadržajima....

ŽRTVE NASILJA Žrtve seksualnog nasilja pate od post-traumatskog sindroma, koji uključuje šok, nevjericu, strah, poniženje, nelagodnost, a često se osjećaj krivice nalazi u samim žrtvama. Kako su djeca od najranijeg djetinjstva izložena takvom ponašanju, vrlo rano se počnu seksualizirano ponašati i vrlo često se smatraju vrijednima jedino kao seksualni objekti. Kako se radi o žrtvama osjetljive starosne dobi, zdravstvene teškoće se mogu razviti u hronične i tako ostaviti dugoročne posljedice.

Za zlostavljanje djeteta predviđene su zatvorska kazna od tri mjeseca do pet godina. U slučaju seksualnog zlostavljanja predviđena je kazna do 10 godina.

NASILJE U ŠKOLI Djeca su u školi često izložena nasilju–od udaranja i guranja do prijetnji, ogovaranja ili ismijavanja kao i potpunog isključivanja iz grupe. Istraživanja su pokazala da je više od polovine osnovaca u Crnoj Gori bilo izloženo nekom vidu nasilja u školi. Dječaci su skloniji fizičkom nasilju, dok je kod djevojčica češća socijalna izolacija i isključivanje vršnjaka iz grupe. Djeca izložena nasilju u školi, najčešće postaju nedruželjubiva, nekad i asocijalna, a nerijetko i sama postaju agresivna. Nasilje u školi se prijavljuje Centru za socijalni rad, bez obzira da li se radi o nasilnim nastavnicima, učenicima ili njihovim roditeljima.

PORODICA 23

KONTAKTI Bračno savjetovalište IV proleterske 18, Podgorica 020/ 230 570 Služba u okviru Centra za socijalni rad gdje ćeš dobiti savjete ukoliko imaš (ne)rješive probleme u braku.

Centar za socijalni rad IV proleterske 18, Podgorica 020/230 567; 230 563 jucsr@cg.yu Područne službe: Cetinje 041/ 231 890 Ulcinj 030/ 412 205; 401 548 Plav 051/ 255 075 Kolašin 020/ 865 645 Mojkovac 050/ 472 101

Pljevlja 052/ 301 264 Žabljak 052/ 360 150 Bar 030/ 303 492 Danilovgrad 020/ 812 584 Bijelo Polje 050/ 431 481

Centar pomaže socijalno i materijalno ugroženim osobama, osobama sa poremećenim porodičnim odnosima i maloljetnom delikvencijom. U centru možeš dobiti pravnu pomoć, kao i podršku stručnjaka.

PORODICA 24

Dječji dom “Mladost”, Bijela

Liga za porodicu

031/ 671 043; 671 033 djecji.dom@cg.yu U domu možeš dobiti informacije o načinu usvajanja djece, kao i o davanju djece na usvajanje.

Ivana Vujoševića 56, Podgorica 067/ 515 226 melania@cg.yu Ovo je organizacija koja se bavi afirmacijom vrijednosti porodice. U ovoj organizaciji možeš dobiti informacije koje te interesuju, a vezane su za porodicu.

Zavod za vaspitanje djece i omladine Podljubović bb, Podgorica 020/ 663-105 O aktivnostima zavoda, o njihovim konkretnim projektima možeš više saznati na njihovom broju telefona.

Udruženje roditelja Bul. Ivana Crnojevića 54, Podgorica 020/ 231 668 069/679-949 roditelji@cg.yu www.roditelji.cg.yu Stvaranje organizacije je posljedica jačanja roditeljske ideje da zajedničkim radom i naporima mogu doprinjeti razvoju i poboljšanju kvaliteta obrazovanja, i da svojim povezivajnem mogu postati značajan faktor u efektivnom rješavanju problema prije svega, sprovođenju reforme obrazovanja, kao i drugim pitanjima od javnog značaja

“Dom nade” Stefana Mitrova Ljubiše 7, Podgorica 020/ 646 090; 646 091; 646 092 domnade@cg.yu Dom pruža informacije, utočište, medicinsku i egzistencijalnu pomoć svim ženama i djevojkama koje su u drugom stanju ili sa bebama odbačene od porodice ili partnera.

SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Njegoševa 12, Podgorica 020/ 664 432; 664 435 sos_pg@yahoo.com SOS Nikšić 040/ 213 358 SOS Pljevlja 052/ 81 577 SOS Ulcinj 030/ 411 700

SOS Berane 051/ 235 552 SOS Rožaje 051/ 74 707 SOS Plav 051/ 51 292

PORODICA 25 SOS Bar 030/ 314 300

SOS Bijelo Polje 050/ 33 660

Osim putem SOS telefona, u ovoj organizaciji, u neposrednom razgovoru možeš dobiti sve vrste pomoći: pravnu, psihološku, savjetodavnu.

Sigurna ženska kuća Ul. slobode 74, Podgorica 020/ 232 352 069/013-321(aktivan 24 sata) shelter@cg.zu www.sigurna-zenska-kuca.cg.yu Ova organizacija pruža pomoć ženama i djeci žrtvama nasilja i trgovine ljudima. Ovdje možeš dobiti smještaj, hranu, pravnu, medicinsku i psihološku pomoć.

NVO “Svetionik” Jovana Tomasevića E6, Bar 069/ 608 490 svetionikbar@cg.yu www.svetionik.cg.yu Cilj ove organizacije je poboljšanje kvaliteta života djece i mladih i unapređivanje poštovanja dječijih prava.

Crnogorski ženski lobi V proleterske, Podgorica 020/ 656-166 mnzenskilobi@hotmail.com Crnogorski ženski lobi pruža pomoć ženama i djeci žrtvama svih oblika nasilja, kao i pomoć trafikovanim osobama. U okviru organizacije postoji “sigurna kuća”.

“Save the Children” Gojka Radonjića 32, Podgorica 020/ 655-015 scfmon@cg.yu Nezavisna organizacija koja za cilj ima da stvori pozitivne promjene u drustvu koje bi omogućile djeci sigurniji zdraviji i ispunjeniji zivot.

UNICEF Lokalna kancelarija u Podgorici Vladike Danila 28, Podgorica 020/ 224 277, 225 097, 224 278 podgorica@unicef.org Agencija Ujedinjenih nacija za djecu je angažovana na polju zaštite djece širom svijeta.

PORODICA 26

Fondacija za djecu “Dječiji osmjeh”

Globalni pokret za djecu

Miloša Mališića bb, Berane 051/ 230-088 067/516-651 djecijiosmijeh@cg.yu

Web adresa: www.gmfc.org Ovo je svetski pokret koji ima za cilj da djeci obezbijedi što bolje okruženje i kvalitetniji život, zalaže se za djecu i žtiti njihova prava.

Sekretarijat za lokalnu samoupravu Podgorica

Sekretarijat za socijalno staranje Podgorica

Marka Miljanova bb 020/ 243 936 Fax: 020/243-542 i 243-936 pgopstina@cg.yu U zgradi ovog sekretarijata možeš izvaditi izvod iz matične knjige rodjenih, uvjerenje o državljanstvu, izvod iz matične knjige vjenčanih…

Vuka Karadžića 16 Tel:020/622-866; 622-741 e-mail: pgopština@cg.yu Sekretarijat za socijalno staranje vrši poslove uprave koji se odnosi na:uređivanje odnosa i obezbjeđivanje primjene propisa i drugih akata iz oblasti socijalne i dječje zaštite, kućna njega i kućna pomoć starim i invalidnim licima kao i niz drugih stvari iz ove oblasti.

Vjenčanja Web adresa: www.vjenčanje-iz-snova.com Da bi se organizovalo vjenčanje iz snova potrbno je mnogo truda, vremena, želje i novca.Ukoliko želiš sve te muke da olakšaš pogledaj ovu web stranicu i dobićeš informacije gdje i kako možeš kupiti sve stvari koje su ti potrbne od nakita, preko restorana, vjenčenica, cipela, do pozivnica i muzike i to sve u tvome gradu.

Dom starih Risan Risan bb Tel: 032/ 371 054 Fax: 032/ 371 411 Web adresa: www.domstarihrisan.com Dom za penzionere i druga stara lica ‘Grabovac’ Risan je jedina ustanova u Crnoj Gori koja se bavi zbrinjavanjem starih, iznemoglih, hronično oboljelih i invalidnih lica.

OBRAZOVANJE OSNOVNO OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE MANJINSKIH GRUPA SREDNJA ŠKOLA GIMNAZIJA STRUČNE ŠKOLE PRAVILA FAKULTET OBRAZOVANJE ODRASLIH NEFORMALO OBRAZOVANJE

U PRAVU SI, misli Oči i uši ljudima su loši svjedoci ako im duh nije obrazovan.

Heraklit

OBRAZOVANJE 29

OSNOVNO OBRAZOVANJE Pravo na obrazovanje je osnovno ljudsko pravo koje mora biti dostupno svima i pod jednakim uslovima. Osim toga, osnovno obrazovanje u Crnoj Gori je obavezno za svu djecu i besplatno.

OSNOVNA ŠKOLA Kada dijete napuni šest godina roditelji su obavezni da ga upišu u školu. Dijeca se upisuju u najbližu školu, ali na zahtjev roditelja to može biti i neka druga škola. Prije upisa dijete prolazi test kod psihologa, a upis je po pravilu, u aprilu. Ako se na testiranju utvrdi da dijete još nije spremno za polazak u školu, upis se može odložiti za jednu školsku godinu. Roditeljima koji ne upišu dijete u školu prijeti novčana kazna od polovine do 10 minimalnih zarada u Republici.

Ako do 15 godina učenik ne završi osnovnu školu, na sopstveni ili zahtjev roditelja, može je pohađati do 17. godine. Ako je ni do tada ne završi, na zahtjev roditelja učenik od škole dobija potvrdu da je završio osnovnoškolsku obavezu.

NASTAVA U osnovoj školi predviđeni su obavezni, obavezni izborni i fakultativni predmeti, te slobodne aktivnosti i časovi odjeljenjske zajednice. Nastava u školi izvodi se u tri ciklusa. Od prvog do trećeg razreda obavlja se razredna nastava, a predmeti ocjenjuju opisno, dok od četvrtog do šestog razreda djeca pohađaju razrednu i predmetnu nastavu, a rezultati se ocjenjuju brojčano i opisno. Od šestog razreda učenici imaju predmetnu nastavu koja se ocjenjuje brojčano.

PRESELJENJE UČENIKA Učenik/ca može preći u drugu školu najkasnije dva mjeseca prije kraja školske godine. U slučaju preseljenja roditelja škola je obavezna da upiše učenika. Ako odbije da to učini, rizikuje kaznu od 10 do 300 minimalih zarada u Republici.

NADARENI UČENICI Škola organizuje dodatnu nastavu za učenike sa izuzetnim uspjehom, nadarenim đacima se moraju omogućiti uslovi za dalje napredovanje. Izuzetno vrijedni i nadareni učenici mogu polaganjem razrednog ispita u toku školske godine završiti i naredni razred. To pravo učenici mogu koristiti samo jednom u toku redovnog školovanja.

OBRAZOVANJE 30

ŠKOLSKI KALENDAR Školski kalendar svake godine propisuje ministar prosvjete.

Njime se određuju radni i neradni dani raspusti, praznici, radne subote. Ako se tokom školske godine odstupi od kalendara, škola nastavlja sa radom sve dok ne ostvari utvrđeni broj časova.

UMJETNIČKO OBRAZOVANJE Uporedo sa osnovnom školom možeš steći i umjetničko osnovno obrazovanje. Muzička i baletska škola traje šest godina, a umjetničko obrazovanje stiče se u posebnim školama, ili posebnim odjeljenjima u okviru redovne osnovne škole. Na kraju godine polažeš godišnji ispit, a ako ga ne položiš ponavljaš razred. Samo jednom možeš ponavljati razred tokom umjetničkog obrazovanja.

PROBLEMATIČAN Ne možeš biti isključen/a iz osnovne škole, već ćeš biti prebačen/a u drugu školu. Sa prebacivanjem moraju biti saglasni tvoji roditelji, ali i škola u koju te prebacuju. Ako si baš “teži slučaj” i druge škole te ne prihvataju, ministar prosvjete imenovaće komisiju da o tome odluči. Nakon što dobiju mišljenje roditelja i direktora

OBRAZOVANJE MANJINA OSOBE SA INVALIDITETOM Svako ima pravo na onaj stepen obrazovanja koji odgovara njegovom fizičkom, intelektualnom, emocionalnom i socijalnom razvoju. Vaspitanje i obrazovanje djece sa invaliditetom omogućava se potpunim uključivanjem u vaspitne grupe, odnosno odjeljenja sa ostalom djecom. Njima se mora obezbijediti i dodatna stručna pomoć - individualno ili učenje u malim grupama i uz učešće roditelja. I pored toga, većina škola još uvijek je neprilagođena školovanju djece sa invaliditetom.

Većina škola nema obezbijeđene pristupne rampe niti prevoz za djecu sa tjelesnim invaliditetom, kao ni udžebenike na Brajevoj azbuci, zvučnu ili elektronsku literaturu.

UPIS U SPECIJALIZOVANE USTANOVE Djeca sa invaliditetom upisuju se u školu ili posebnu ustanovu, u skladu sa rješenjem o usmjeravanju. Postupak za dobijanje rješenja o usmjeravanju pokreće se na osnovu zahtjeva roditelja ili zdravstvene ustanove. Zahtjev može podnijeti Centar za socijalni rad.

OBRAZOVANJE 31

INKLUZIVNO OBRAZOVANJE

ŠKOLOVANJE MANJINA

Inkluzivno obrazovanje daje mogućnost i djeci sa invaliditetom da pohađaju redovne škole. Na taj način, umjesto u specijalnim ustanovama, oni se školuju sa ostalim vršnjacima, što umanjuje razlike među djecom.

Pripadnicima nacionalnih manjina država mora obezbijediti uslove za obrazovanje u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama na maternjem jeziku. U okviru sistema obrazovanja, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na osnivanje i vođenje sopstvenih privatnih obrazovnih institucija.

U mjestima u kojim, osim pripadnika većinskog naroda, žive i nacionalne manjine može se organizovati dvojezična nastava.

Tamo gdje žive samo pripadnici mnjinskih naroda, nastava je na jeziku manjine, ali đaci obavezno moraju učiti i jezik koji je u službenoj upotrebi. Pripadnici manjine moraju obrađivati teme iz svoje istorije, književnosti, umjetnosti i kulture.

Vodeći princip inkluzivnog obrazovanja je da škole trebaju prihvatiti svu djecu, bez obzira na njihove fizičke, intelektualne, socijalne ili emotivne karakteristike. Ono se zasniva na pretpostavci da su razlike između ljudi normalne i da obrazovanje treba biti usklađeno sa potrebama sve djece, bez obaveze da sposobnosti djeteta odgovaraju propisanim normama.

U okviru inkluzivnog obrazovanja u proces uključenja djece u redovne škole, uključeni su roditelji, nastavnici, direktori škola i pedagozi, kao i drugi učenici. Roditelji i školsko rukovodstvo moraju usko sarađivati kako bi pomogli djetetu. Djeca sa posebnim potrebama moraju imati poseban program, izrađen na osnovu njihovih potreba, a u nekim slučajevima se odjeljenju može dodijeliti i pomoćnik nastavnika. Poseban program znači da djeca zajedno prate nastavu, ali se očekivanja prilagođavaju njihovim sposobnostima.

Inkluzivno obrazovanje omogućava djeci da se socijalizuju, i u društvu vršnjaka nauče mnogo više nego što bi mogli u specijalizovanim ustanovama.

OBRAZOVANJE ROMA Postoji veliki problem u obrazovanju Roma, zbog čega je oko 80 odsto te populacije nepismeno. Najveći dio romske djece nije uključen u sistem osnovnog obrazovanja. Istraživanja su pokazala da jedan broj počne, ali brzo napušta osnovnu školu. Razlozi su brojni, od nedovoljne brige države za školovanje romske djece do neadekvatne svijesti o značaju obrazovanja. Njihovo uključivanje u obrazovni sistem sprovodi se stipendiranjem studenta romske nacionalnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, obezbjeđivanjem besplatnih usluga i školskog pribora djeci koja redovno pohađaju nastavu, stipendije i stalno zaposlenje određenom broju nastavnika romske nacionalnosti.

OBRAZOVANJE 32

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA Prednosti pofesionalne orjientacije mogu koristiti budući srednjoškolci, budući studenti, nezaposleni, kao i zaposlene osobe koje žele da promjene radno zanimanje. Pod profesionalnom orijentacijom se podrazumijeva profesionalno savjetovanje koje će ti pomoći da se odlučiš o izboru daljeg obrazovanja i profesije. Sastoji se iz faze profesionalnog savjetovanja i informisanja. Profesionalnim savjetovanjem bavi se psiholog, koji kroz razgovore pokušava da ti pomogne da se lakše odlučiš o budućoj profesiji. To čini na osnovu tvojih kapaciteta, interesa, životnih okolnosti... Nakon intervjua, savjetnik će sa tobom obaviti više razgovora i testova. Na osnovu njih on stiče predstavu o tvojim interesovanjima, motivaciji i sposobnostima.

Kroz savjetodavni intervju, pokušaće da te usmjeri ka najboljim rješenjima za odabir profesije. Konačnu odluku donosiš ti, polazeći od svojih osobina, sposobnosti i interesovanja. Nakon toga se, kroz fazu profesionalnog informisanja, možeš raspitati o slobodnim radnim mjestima ili školama koje želiš da pohađaš, ali i dobiti informacije o zanimanjima, kampanjama, opisu pozicija u njima...

OBRAZOVANJE 33

SREDNJA ŠKOLA Nakon sticanja osnovnog obrazovanja, možeš upisati srednju školu. U srednjoškolskom obrazovanju stiču se opšta, odnosno stručna znanja i sposobnosti, što uglavnom zavisi od vrste škole za koju se opredijeliš. Za razliku od osnove, srednja škola nije obavezna. Po obrazovnom profilu, srednje škole se dijele na gimnazije, umjetničke i stručne škole. U gimnaziji se stiče opšte obrazovanje, a u stručnim školama opštestručno i praktično obrazovanje. Srednju školu možeš završiti kao redovni ili vanredni učenik. Status redovnog učenika gubiš ako se ispišeš iz škole, samovoljno je napustiš, ponavljaš razred više puta ili te isključe iz škole. Vanredni učenik, kao i učenik privatne gimnazije, stiče zvanje polaganjem potrebnih razrednih ispita u određenim rokovima. Obavezan je i da plaća školarinu.

zuju nastavu. Oni imaju pravo i da se odluče za odgovarajuću nastavnu metodu u radu sa učenicima, kao i da biraju zadatke koje će vam postavljati u okviru utvrđenog obrazovnog programa. Domaći zadaci su jedna od “tehnika prikupljanja podataka za ocijenjivanje” i, koliko god se tebi činilo, nijesu hir tvojih nastavnika. Broj domaćih zadataka propisan je školskim programom za svaki predmet i razred. Školski program se realizuje u 180 radnih dana, a u svakoj nedjelji možeš imati najviše 31 čas.

UDŽBENICI

ŠKOLSKI PROGRAM

Udžbenici se pripremaju tako što izdavač javno objavljuje konkurs za pribavljanje rukopisa na kome mogu učestovati samo državljani Crne Gore. Od udžbenika koje je odobrilo Ministarstvo prosvjete, Savjet za opšte obrazovanje bira one koji će se koristiti u svakom razredu. Savjet može odobriti za upotrebu i udžbenik izdat u inostranstvu, ako ispunjava propisane kriterijume i standarde koji važe za izdanja u Crnoj Gori

Šta ćeš i koliko učiti tokom školske godine određuje se školskim planom i programom. Za određivanje obrazovnog plana i programa osnovnih i srednjih škola zaduženo je Ministarstvo prosvjete i nauke (> Kontakti), a donosi ih na prijedlog Savjeta za opšte obrazovanje. Sastoji se od obaveznih i izbornih predmeta. Nastavnici imaju profesionalnu slobodu da organi-

Školske ustanove koje u radu koriste udžbenike koje Savjet nije odobrio, rizikuju kazne od 20 do 100 najnižih minimalnih zarada u Republici. Za nabavku i pripremu udžbenika za opšte obrazovanje i za opšte predmete u stručnim školama zadužen je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, dok je za udžbenike stručnih predmeta nadležan Centar za stručno

OBRAZOVANJE 34 obrazovanje. Udžbenici se pripremaju na osnovu standarda koje postavlja Zavod za školstvo i Centar za stručno obrazovanje (> Kontakti).

OCJENE Provjera znanja učenika može biti usmena i pismena, u skladu sa obrazovnim programom. Ocjenjivanje je javno, a nastavnik je obavezan da ti obrazloži ocjenu. U svakom tromjesečju moraš imati najmanje po jednu ocjenu iz svakog nastavnog predmeta. Tokom dana možeš imati najviše jednu pismenu provjeru znanja, a tokom sedmice najviše dvije. Zaključna ocjena se donosi na kraju polugodišta, odnosno godine. Predlaže je predmetni nastavnik, a usvaja odjeljensko vijeće.

Ako više od polovine učenika u odjeljenju dobije jedinicu na pismenom, mora se ponoviti za sve koji su dobili jedinicu, ali i one koji nisu zadovoljni dobijenom ocjenom. Ako na ponovnoj pismenoj provjeri znanja dobiješ manju ocjenu nego na prethodnoj provjeri, upisuje ti se veća ocjena.

PREPISIVANJE I ŠAPTANJE Ako prepisuješ na pismenom, nastavnik te može ocijeniti kao da ga nijesi ni radio/la. Šaputanje je takođe zabranjeno i može umanjiti ocjenu onom ko odgovara, ali ne i onome koji šapuće. Šaputanje na času predstavlja disciplinsku povredu obaveza i ne može uticati na ocjenu iz predmeta, ali može na ocjenu iz vladanja.

PRIGOVOR NA OCJENU Na kraju godine ti ili tvoji roditelji možete se žaliti na zaključnu ocjenu. Prigovor podnosiš direktoru škole u roku od dva dana nakon prijema svjedočanstva. Nakon toga se formira komisija koje će te ispitati i dati ocjenu koja je konačna.

ZAKLJUČNA OCJENA Na kraju polugodišta odjeljensko vijeće na prijedlog predmetnog nastavnika utvrđuje zaključne ocjene. Vijeće ne mora prihvatiti prijedlog nastavnika i tada ocjenu određuje većinom glasova. Opšti uspjeh se određuje aritmetičkom sredinom ocjena iz svih predmeta, kao i ocjenom iz vladanja. U slučaju da na kraju drugog polugodišta imaš do tri jedinice iz obaveznih predmeta, čeka te popravni ispit. Ako, ni pored sveg truda, tokom ljeta ne savladaš gradivo iz tih predmeta moraćeš da ponavljaš razred. U slučaju da na kraju drugog polugodišta budeš imao/la više od tri zaključene jedinice ponavljaš razred.

PRIVATNI ČASOVI Nastavnik koji ti predaje ne smije da ti drži privatne plaćene časove, naknadu za tvoje podučavanje već prima od škole.

Dodatnom nastavavom “u privatnoj režiji” nastavnik rizikuje najmanje novčanu kaznu, a može biti i otpušten sa posla.

OBRAZOVANJE 35

PROMJENA ŠKOLE Ako se preseliš ili imaš problema sa ostalim učenicima, možeš promijeniti školu. U tom slučaju čekaju te dopunski ispiti za predmeta koje nijesi pohađao/la u staroj školi. Rok za upis je sedam dana, a ako ga “probiješ”, mora-ćeš da sačekaš početak nove školske godine. Odlukom o tvom prijemu donosi nastavničko vijeće, a od uticaja na nju su, osim kapaciteta same škole, i tvoj uspejh i vladanje.

PROMJENA ODJELJENJA Neuklapanje u odjeljenje ili nerješiv problem sa nekim nastavnikom koji ti predaje, mogu biti sasvim opravdani razlozi za pormjenu odjeljenja. Zahtjev direktoru škole podnose tvoji roditelji. Nakon toga psiholog razmatra slučaj i daje preporuku, a nastavničko vijeće donosi odluku.

(NE)OPRAVDANI Iz škole možeš da izostaneš samo u slučejevima za koje imaš opravdanje. Ako ti u školi pozli, možeš da pitaš razrednog starješinu ili nastavnika da te puste kući. U tom slučaju, upisaće ti izostanak koji će tvoji roditelji kasnije morati da opravdaju. Izostajanje do tri dana pravdaju roditelji, a duža odsustva može opravdati samo tvoj izabrani ljekar (> Zdravlje).

U slučaju da ne opravdaš izostanke do 25 časova u toku ško-

OBRAZOVANJE 36 lske godine, dobijaš opomenu ili ukor. Zbog toga dobijaš manju ocjenu iz vladanja, ali neopravdani izostanci ne mogu uticati na ocjenu iz predmeta.

Ako neopravdano izostaneš više od 25 časova, nastavničko vijeće će te izbaciti iz škole. Na njihovu odluku možeš se žaliti školskom odboru, u roku od 24 časa.

RAZREDNI ISPIT Ako zbog bolesti, na kraju godine ne budeš mogao/la da budeš ocjenjen/a iz jednog ili više predmeta, polažeš razredni ispit u junskom i avgustovskom roku. Razredni ispit se sastoji iz usmenog i pismenog dijela. Usmeni dio polaže se iz svih nastavnih predmeta, a pismeni dio samo iz onih predmeta iz kojih se tokom nastave rade pismeni zadaci. Razredni ispit polaže se pred ispitnom komisijom.

LUČA Diploma “Luča” je republičko priznanje koje dobijaš za izuzetne rezultate u učenju i primjerno vladanje. Diplomu dobijaš na završetku osnovne i srednje škole tj. “Luču 1“ i “Luču 2“.

U određenim slučajevima, “Luču” možeš dobiti i ako si iz jednog predmeta za koji je potrebna odgovarajuca sklonost - likovno, fizičko i muzičko obrazovanje dobio/la vrlo dobru ocjenu .

OBRAZOVANJE 37

STRUČNI ORGANI U ŠKOLAMA Školski odbor upravlja školskom ustanovom. Sačinjavaju ga dva predstavnika Ministarstva prosvjete i nauke, dva predstavnika Zavoda za školstvo, dva predstavnika zaposlenih i jedan predstavnik roditelja. Školski odbor ustanova iz oblasti stručnog obrazovanja čine tri predstavnika zaposlenih, dva predstavnika Ministarstva, dva predstavnika Centra za stručno obrazovanje i jedan predstavnik roditelja.

Nastavničko vijeće sačinjavaju nastavnici, vaspitači, direktor, pomoćnici direktora i stručni saradnici. Nastavničko vijeće bira predstavnike zaposlenih u školski odbor, utvrđuje zaključne ocjene na kraju nastavne godine, donosi odluke o programu rada, predlaže uvođenje novih programa i odlučuje o vaspitnim mjerama.

Odjeljensko vijeće čine nastavnici, vaspitači i stručni saradnici koji rade i učestvuju u obrazovno-vaspitnom radu u odjeljenju. U njihovoj nadležnosti je da razmatraju obrazovno -vaspitni rad u odjeljenju, utvrđuju program rada sa nadarenim učenicima i učenicima koji teže napreduju, utvrđuju zaključne ocjene i odlučuju o vaspitnim mjerama.

Savjet roditelja sastavljen je od roditelja djece različitih razreda koji se biraju na roditeljskom sasatnku. Savjet roditelja bira predstavnika roditelja u školskom odboru, daje mišljenje o godišnjem planu rada, razmatra izvještaj o radu i prigovore roditelja i učenika.

Odjeljensku zajednicu - čine učenici jednog odjeljenja škole.

Predstavnici učenika iz svih odjeljenja škole obrazuju zajednicu učenika, a njihova ovlašćenja i način rada zavise od statuta škole.

IZBOR DIREKTORA Direktora škole bira i razriješava osnivač, što u slučaju državnih škola može biti Ministarstvo prosvjete i nauke ili opština. Direktor se bira na osnovu javnog konkursa i podnesenog programa razvoja škole.

GIMNAZIJA Školovanje u gimnaziji traje četiri godine, nakon čega stičeš opšte srednje obrazovanje. Učenici u gimnaziji mogu imati najviše sedam časova tokom dana, dok sedmični fond časova ne smije iznositi više od 35 časova. Gimnazijska odjeljenja po pravilu imaju 30 učenika, mada Ministarstvo prosvjete (> Kontakti) može upravi gimnazije da odobri upis još tri učenika u odjeljenje.

OBRAZOVANJE 38

OBAVEZNI IZBORNI PREDMETI Novim planom gimnazije predviđeno je izučavanje 17 obaveznih predmeta, a uvedeni su i izborni predmeti. Nastavnim planom za opštu gimnaziju nijesu predviđeni smjerovi, ali kroz izborne predmete učenici se usmjeravaju prema željenom fakultetskom obrazovanju. Svaka gimnazija je u obavezi da učenicima prvog razreda ponudi namanje pet obaveznih izbornih predmeta. Za ostale razrede, učenici moraju biti upoznati sa listom izbornih predmeta za narednu školsku godinu, najkasnije do kraja prvog polugodišta. Svake školske godine, do kraja marta, oni se opredjeljuju za obavezne izborne predmete za narednu školsku godinu.

ISPITI Dopunski ispit polažeš iz onih nastavnih predmeta koje si učio/la u manjem obimu nego što se to zahtijeva obrazovnim programom, kao i u slučaju da se uključuješ iz jednog u drugi obrazovni program. Dopunske ispite i rokove polaganja određuje nastavničko vijeće gimnazije u kojoj želiš da nastaviš školovanje. Diferencijalni ispit polažeš iz onih predmeta koje nijesi učio/la tokom prethodnog školovanja.

MATURA Svi učenici gimnazije polažu maturski ispit nakon završetka četvrtog razreda. Učenici koji sada pohađaju drugi, treći i četvrti razred gimnazije polagaće maturski ispit u svojim školama.

Maturski se sastoji od ispita iz srpskog jezika i još jednog predmeta kojeg si pohađao/la tokom sve četiri godine školovanja.

Ostali učenici će polagati eksterni maturski ispit koji će realizovati Ispitni centar. Zadatake i pitanja za testove, na osnovu standarda određenih obrazovnih programom, priprema ekipa stručnjaka/kinja Ispitnog centra Crne Gore. Prvi maturski ispit po ovim uslovima biće sproveden 2010. godine.

Na eksternom maturskom ispitu učenici/ce polažu maternji jezik i književnost, matematiku ili prvi strani jezik, kao i još dva predmeta po sopstvenom izboru. Za polaganje maturskog ispita može se organizovati maturski kurs kao poseban program pripreme. Predviđeno je da polaganjem maturskog ispita učenik/ca stiče opšti uslov za upis na fakultet.

NOSTRIFIKACIJA DIPLOME Ako si srednju školu završio/la u inostranstvu, moraš je nostrifikovati kako bi nastavio/la obrazovanje u Crnoj Gori.

U slučaju da se prilikom nostrifikacije utvrdi da se obrazovni program škole koju si pohađao/la bitno razlikuje od crnogorskih, moraćeš da polažeš diferencijalne ispite. Rješenje o nostrifikaciji daje Ministarstvo prosvjete.

OBRAZOVANJE 39

STRUČNE ŠKOLE Završetkom stručne škole stičeš obrazovanje za obavljanje stručnih poslova različitih profila i nivoa složenosti, ali i za dalje školovanje. Stručne škole mogu biti: ... tehničke škole (građevinska, mašinska, pomorska, poljoprivredna, medicinska, ekonomska...) u kojima se stiče četvrti stepen stručne spreme, a školovanje traje četiri godine; ... četvorogodišnje stručne škole (ugostiteljska, trgovinska, saobraćajna...) u kojima se stiče četvrti stepen stručne spreme; ... trogodišnje stručne škole u kojima se stiče zanat.

Broj učenika/ca u odjeljenju, odnosno grupi za pojedine struke ili zanimanja, utvrđuje se obrazovnim programom za tu struku tj. zanimanje.

U toku sedmice učenici stručne škole mogu imati do 32 časa nastave. Ocjenjivanje učenika u srednjim školama mora biti javno. Za razliku od gimnazije, u stručnim školama, osim usmenog i pismenog ocjenjivanja, znanje učenika se provjerava kroz vježbe, seminarske ili grafičke radove, testove i praktične radove.

Program stručne škole podrazumijeva teorijsku, praktičnu i izbornu nastavu i profesionalnu praksu. Ako ima uslova, u školi se mogu obavljati i teorijski i stručni dio nastave. Praktični dio školovanja može se organizovati kod poslodavca.

OBRAZOVANJE 40

PRAKSA

STRUČNI ISPIT

Praktično obrazovanje je sastavni dio školovanja u stručnim školama i može se obaviti u školi ili kod poslodavca. Poslodavac kod koga pohađaš praksu dužan je da sa tobom potpiše ugovor o obrazovanju. On precizira vrijeme i trajanje prakse, obim znanja koje ti poslodavac mora obezbijediti, raspored časova kao i mjesečnu naknadu koju ćeš primati za vrijeme prakse. Nemoj misliti da ćeš na praksi moći da “hvataš krivine” ili sjediš kod kuće, umjesto da ideš na časove. Na praksu moraš dolaziti redovno, ispunjavati radne obaveze, ponašati se u skladu sa uputstvima poslodavca i škole. U protivnom, nećeš moći da polažeš završni ispit. Praktično obrazovanje provjerava se na kraju svake nastavne godine. Škola i poslodavac su dužni da te obuče osnovnim mjerama i sredstvima zaštite na radu pri izvođenju praktičnog obrazovanja.

Stručni ispit polažeš na kraju četvorogodišnjeg stručnog školovanja. Za polaganje stručnog ispita škola može organizovati stručni tečaj u trajanju od godinu dana, kao poseban program pripreme. Program i organizacija stručnog tečaja prilagođavaju se nivou znanja učenika. Obavezan/na si da pohađaš stručni tečaj.

NAKNADA TOKOM PRAKSE Tokom trajanja ugovora o školovanju kod poslodavca imaš pravo na naknadu, a njena visina za prvu i drugu godinu srednje škole iznosi najmanje 15 odsto prosječne bruto zarade zaposlenih u privredi (Posao). Tokom treće i četvrte godinu naknada je najmanje 20 odsto prosječne bruto zarade. Tokom prakse imaš pravo na penzijsko i zdravstveno osiguranje. Doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje za prvu godinu plaća država, a za naredne godine poslodavac učestvuje sa 50 odsto.

MAJSTORSKI ISPIT Majstorski ispit polažeš ako si završio/la trogodišnju stručnu školu, položio/la završni ispit i imaš tri godine radnog iskustva u struci na poslovima zanimanja za koje polažeš majstorski ispit. Pravo da polaže majstorski ispit ima i učenik koji je završio četvorogodišnju stručnu školu, položio stručni ispit i ima dvije godine radnog iskustva na poslovima zanimanja za koje polaže ispit.

UČENIČKA ZADRUGA U stručnim školama se organizuju slobodne aktivnosti učenika gdje se, osim sekcija ili klubova, može osnovati učenička zadruga. To je dobra prilika da kroz praktični rad proizvodiš npr. stolice, torbe ili nešto drugo, što se može prodavati. Način prodaje tih proizvoda utvrđuje škola, a članovi zadruge, osim učenika, mogu biti i zaposleni u školi.

OBRAZOVANJE 41

PRAVILA U ŠKOLI TVOJA PRAVA Na početku školske godine škola mora obezbijediti uputstvo koje sadrži prava i obaveze učenika, u čijoj izradi učestvuje i zajednica učenika. Tokom godine, imaš pravo da: ...iskažeš mišljenje o radu nastavnika; ...tražiš provjeru svoga znanja; ...budeš zaštićen/a od svih vrsta nasilja u školi; ...odsustvuješ iz škole, uz najavu, u trajanju od pet radnih dana u toku nastavne godine; ...učestvuješ u odlukama o stručnim ekskurzijama i drugim oblicima vaspitno-obrazovnog rada. ...na stipendiju za talentovane ako to jesi; ...na pokrivanje dijela troškova prevoza od strane škole ako živiš daleko od škole.

Ako se školuješ van mjesta prebivališta, imaš pravo na ishranu i da konkurišeš za smještaj u domu učenika. Konkurs za prijem u dom učenika raspisuje se najmanje dva mjeseca prije početka školske godine.

OBRAZOVANJE 42 Raspodjelu mjesta i useljavanje učenika u dom određuje komisija koju imenuje upravni odbor doma na osnovu važećih kriterijuma, na početku nastavne godine.

TVOJE OBAVEZE Tokom školovanja obavezan/na si da uredno pohađaš nastavu, kao i da se pridržavaš školskih propisa. Osim toga tvoje obaveze su da: ... poštuješ odluke nastavnika, direktora i organa škole; ... blagovremeno pravdaš izostanke; ... ne ometaš nastavu; ... ne napuštaš čas, bez odobrenja nastavnika; ... čuvaš školsku imovinu; ... poštuje pravila školskog, odnosno kućnog reda; UNIFORME Uniforme u školama služe, ne samo da bi se ogledao duh institucije u kojoj učenici borave, već i da bi se smanjile socijalne razlike među učenicima. Škola nije obavezna da konsultuje učenike u izboru uniforme, to je uglavnom dobra volja uprave. Obično se organizuje neki interni konkurs za najbolje rješenje uniforme. Kada se usvoji odluka o nošenju uniforme, ona postaje obaveza svakog učenika. Za sada ni jedna škola u Crnoj Gori nije uvela nošenje uniformi, prema najavama, to će prva uraditi Ekonomska škola u Podgorici.

OBRAZOVANJE 43

ZABRANJENO! Na početku svake školske godine učenici moraju biti upoznati sa kaznama predviđenim za počinjene školske prestupe.

Zabranjeno je: - neopravdano izostajanje više od 25 časova u toku školske godine; - kolektivni izostanak sa časova; - falsifikovanje, prepravka i dopisivanje podataka u dnevniku, svjedočanstvu, diplomi i drugim dokumentima koje izdaje škola; - izražavanje vjerske, nacionalne, rasne, polne ili druge netrpeljivosti; - krađa školske imovine ili imovine drugih učenika u školi; - političko organizovanje u školi; - upotreba, davanje ili podstrekivanje na korišćenje droge ili alkohola; - izazivanje ili učestvovanje u tuči; - nošenje oružja u školi; - fizičko kažnjavanje i vrijeđanje učenika; - namjerno uništavanje školske opreme i druge imovine; - upotreba mobilnog telefona na času (nastavnik može da ti oduzme telefon, ali je obavezan da ga vrati na kraju radnog dana); - neprimjereno ponašanje prema učenicima i zaposlenima u školi (npr. vrijeđanje, psovanje...).

DOGODILO SE ...

Dva gimnazijalca iz Nikšića isključeni su iz škole jer su prijetili direktoru da će aktivirati bombu u školskoj zgradi.

Nakon što su razgovarali sa direktorom, njih dvojca su mu poslali SMS sa lažnim upozorenjem da je u školi postavljena bomba. Policija je otkrila ime vlasnika telefona sa kojeg je prijeteća poruka poslata i mladići su uhapšeni. Izbačeni su iz škole, nakon što je protiv njih pokrenut disciplinski postupak.

DISCIPLINSKI POSTUPAK Ukoliko počiniš neki od prestupa, u najboljem slučaju, bićeš kažnjen ukorom odjeljenskog starješine. U slučaju težih prekršaja slijedi ti ukor odjeljenskog vijeća, ukor direktora i ukor nastavničkog vijeća. U najtežim varijantama krajnja mjera je isključenje iz škole. Kada počiniš teži prijestup, odjeljenski starješina će od direktora morati da traži pokretanje disciplinskog postupka. Odjeljenski starješina je obavezan da te sasluša, pribaviti dokaze i sve druge informacije u vezi sa prekršajem koji si počinio/la. Direktor će onda formirati komisiju i obavjestiti tvoje roditelje.

Ukoliko tvoji roditelji odbiju ili budu spriječeni imaš pravo da predložiš nastavnika koji će prisustvovati saslušanju umjesto njih. Tokom saslušanja obavezno je prisustvo psihologa ili pedagoga škole.

OBRAZOVANJE 44 Pri izricanju vaspitne mjere uzima se u obzir težina prekršaja, posljedice, uzrast, motivi, ranije ponašanje, porodična situacija i sredina u kojoj živiš. Za isključenje iz škole potrebno je i mišljenje zajednice učenika, savjeta roditelja i psihologa ili pedagoga škole. U slučaju da dobiješ ukor imaš pravo da uložiš prigovor nastavničkom vijeću u roku od osam dana. Odluka koju nastavničko vijeće donese, nakon razmatranja tvog prigovora, je konačna.

ISKLJUČENJE Odluku o isključenju donosi nastavničko vijeće škole. Direktor škole potvrđuje odluku o isključenju u roku od tri dana, i uručuje ga tebi ili tvojim roditeljima. Imaš pravo da se žališ na doluku o isključenju, a žalbu moraš podnijeti u roku od osam dana, republičkom organu uprave nadležnom za poslove prosvjete. Žalba odlaže isključenje, osim ako nastaviš da ometaš rad škole. ŠTRAJK UČENIKA Štrajkovanje učenika nije zakonski uređeno, zbog čega organizovanje štrajka ne spada u zagarantovana prava učenika.

S obzirom da pohađanje srednje škole nije obavezno, za izostajanje sa nastave zbog štrajka možeš dobiti neopravdane izostanke. Da li će časovi, sa kojih učenici izostanu zbog štrajkovanja, biti nadoknađeni zavisi od odluke nadležnih u tvojoj školi.

OBRAZOVANJE 45

FAKULTET UPIS U zavisnosti od tvojih ocjena iz srednje škole i rezultata na prijemnom ispitu možeš da studiraš kao redovan (na budžetu) ili kao samofinansirajući student (sam plaćaš studije). Na većini fakulteta u okviru Univerziteta Crne Gore (> Kontakti) studije traju tri godine. Broj studenata za upis u prvu godinu, kao i visinu školarine za studente koji se samofinansiraju, određuje Vlada Republike Crne Gore.

Na prvu godinu osnovnih studija možeš se upisati kada završiš četvorogodišnju srednju školu, dok za upis na umjetničke fakultete to nije preduslov. Tamo moraš ispuniti posebne uslove utvrđene statutom fakulteta (npr. posjedovanje određenog umjetničkog talenta koji se utvrđuje na prijemnom ispitu).

PRIVATNI FAKULTETI Da bi fakultet mogao da radi, mora imati licencu i akreditaciju Ministarstva obrazovanja. Fakulteti utvrđuju model upravljanja i rukovođenja, ali u taj proces moraju uključiti i predstavnike profesora i studenata. Studenti privatnih fakulteta stiču

diplome, kao i studenti državnih akademskih ustanova. Na privatnim fakultetima svi studenti plaćaju školarinu, a njenu visinu određuje Upravni odbor Fakulteta. Plaćanja školarine možeš biti oslobođen samo ako si stipendista.

MANJINE NA FAKULTETU Na prijedlog Savjeta manjine (> Manjinske grupe) Univerzitet Crne Gore svake školske godine može upisati određeni broj studenata, pripadnika manjina. Po zakonu pripadnici manjinskih naroda imaju pravo na fakultetsko obrazovanje na svom jeziku. U praksi to teže funkcioniše, jer zavisi od broja učenika i finansijskih mogućnosti. Za sada se u Crnoj Gori na jeziku manjine nastava odvija na Učiteljskom fakultetu, gdje studenti uče na albanskom jeziku.

STUDIJE U INOSTRANSTVU U inostranstvu možeš studirati ako sam/a apliciraš na određeni strani fakultet i platiš školarinu, ili dobiješ stipendiju za studiaranje u inostranstvu. Postoje razni programi evropskih vlada koji te mogu stipendirati. Svaka stipendija ima različite uslove koje moraš ispoštovati, jer u suprotnom dolazi do raskida ugovora o stipendiranju. Uslove određuje davalac stipendije, a međusobna prava i obaveze regulišu se ugovorom između stipendiste i davaoca stipendije.

OBRAZOVANJE 46

PLAN RADA

POLAGANJE ISPITA

Na prvom času profesor te mora upoznati sa oblicima praćenja rada, terminima provjere znanja, karakterom i sadržinom završnog ispita, strukturom ukupnog broja poena i načinom formiranja ocjene. Pri tome mora uskladiti termine polaganja kolokvijuma i završnih ispita, pa dva kolokvijuma ili ispita ne mogu biti organizovani u jednom danu. Zadaci predviđeni za individualni rad studenta (seminarski, domaći, grafički projekti...) moraju biti ravnomjerno raspoređeni tokom semestra. Profesori su obavezni da, kroz konsultacije, pomognu studentima u izradi individualnih zadataka.

Tvoj rad tokom studija prati se i ocjenjuje kontinuirano tokom semestra, kao i na završnom ispitu. Izlazak na ispite se ne plaća, a nakon provjere znanja dobijaš poene. Profesor mora javno saopštiti rezultate, kao i ukupan broj poena koje si osvojio/la od početka nastave. Ako to zatražiš, profesor mora detaljno obrazložiti ocjenu.

OCJENE Rezultate provjere znanja studenta, profesor unosi u karton rada studenta. Nakon završnog ispita, određuje ukupni broj poena i formira konačnu ocjenu. Broj poena i završnu ocjenu profesor unosi u zajednički spisak studenata i dostavlja ih prodekanu za nastavu. Nakon što ih verifikuje Vijeće univerzitetske jedinice, ocjene se upisuju u evidencioni karton studenta. Prema ECTS skali ocjene znače: A – Odličan (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama); B – Vrlo dobar (iznad prosjeka, sa ponekom greškom); C – Prosječan (prosječan sa primjetnim greškama); D – Zadovoljavajući (dobar, ali sa značajnim nedostacima); E - Dovoljan (zadovoljava minimalne kriterijume); F - Nedovoljan (potrebno znatno više rada).

Svi ispiti se polažu u prvom roku, a nakon završetka semestra organizuje se još jedan, popravni ispitni rok. U slučaju da ni na popravnom ne osvojiš minimalni broj poena, naredne godine moraš ponovo pohađati nastavu iz tog predmeta. Ako se ispit organizuje usmeno, profesor treba da omogući studentima da prisustvuju ispitivanju. Osim njih, usmenom ispitu obavezno prisustvuje najmanje još student ili profesor. Rezultati se objavljuju pet dana nakon pismenog ispita na oglasnoj tabli, dok se rezultati usmenog ispita govore studentu odmah nakon polaganja.

ECTS BODOVI ECTS bodovi (Evropski sistema prenosa bodova) se dodjeljuju svakom predmetu, kako bi se izrazio stepen opterećenja prilikom izučavanja određenog dijela programa. Tako teži ispiti nose veći broj bodova. Oni oslikavaju težinu predmeta u odnosu na ukupan trud potreban da se završi cijela godina studija. Stečeni bodovi se ne gube.

OBRAZOVANJE 47

NEZADOVOLJNI OCJENOM Ako smatraš da je profesor pri ocjenjivanju bio nepravedean, možeš tražiti polaganje pred komisijom. Zahtjev podnosiš dekanu, 24 sata nakon saopštavanja ocjene. Ako on ocijeni da je zahtjev opravdan, ispit ponovljaš u roku od tri dana. Ispitnu komisiju čine profesor i dva profesora iz iste ili srodnih oblasti.

Komisija donosi odluku većinom glasova, a njihova odluka je konačna.

STUDENT VS. PROFESOR Nesuglasice sa profesorom uvjek možeš prijaviti upravi fakulteta. U slučaju da se radi o blažoj diskiriminaciji prijavi slučaj dekanu fakulteta, dok protiv profesora koji ti npr. zaprijeti batinama možeš podnijeti krivičnu prijavu. Nesuglasice između profesora i studenata najčešće se rješavaju na Sudu časti (> Rječnik), koji utvrđuje odgovornost i izriče mjere, na osnovu Kodeksa akademske etike Univerziteta Crne Gore.

Postupak pred Sudom mogu pokrenuti studenti, ali i profesori. U predlogu treba da navedeš svoje kao i podatke o optuženom, vrijeme, mjesto i način povrede Kodeksa akademske etike, dokaze. Sud časti može izreći javnu opomenu ili osudu, a svoju odluku dostavlja Senatu Univerziteta (> Rječnik).

Ukoliko si nezadovoljan/na odlukom, možeš uložiti prigovor u roku od osam dana. Postupak pred Sudom je besplatan.

OBRAZOVANJE 48 DOGODILO SE...

Protiv profesora podgoričkog Pravnog fakulteta pokrenut je disciplinski postupak jer je pozvao prijatelja boksera da se pesnicama obračuna sa dvojicom nezadovoljnih studenata.

Profesoru je nakon okončanog disciplinskog postupka određena novčana kazna – odbijanje 40 odsto od plate. Studenti su napadnuti jer su profesoru predočili žalbe ostalih studenata koji nijesu mogli polagati ispit ako uz indeks ne prilože i profesorovu knjigu, koju je on prethodno potpisao i ovjerio.

Slučaj je okončan novčanom kaznom za Lukića, ali i opomenom za jednog studenata jer nije poštovao “prava osoblja i studenata”.

POSTDIPLOMSKE STUDIJE Po završetku osnovnih imaš pravo da upišeš postdiploms-ke studije. One su podijeljene na specijalističke i magistarske.

Specijalističke studije se organizuju nakon završenih osnovnih studija, obima 180 ECTS bodova, i traju dva semestra .

Magistarske studije, zajedno sa osnovnim studijama, imaju obim od najmanje 300 ECTS bodova. Za upisivanje postdiplomskih studija nije potrbna određena prosječna ocjena. Magistarske studije, u zavisnosti od fakulteta, koštaju od 1.000 do 2.000 eura. Specijalistički ili magistarski rad braniš nakon pologanja predviđenih ispita. Javnom odbranom magistarske teze stičeš akademski naziv magistra nauka ili magistra umjetnosti.

DOKTOR NAUKA Poslije magistarskih studija možeš upisati doktorske studije koje traju tri godine. Nakon dobijanja saglasnosti Senata univerziteta možeš odobrati temu doktorske disertacije, izabrati mentora i komisiju za ocjenu i odbranu doktorske disertacije. Doktorsku tezu možeš odbraniti nakon što položiš sve ispite predviđene planom i programom doktorskih studija. Javnom odbranom doktorske teze stičeš naučni stepen doktora nauka. Doktorske studije dostižu cijenu i do 6.000 eura.

UNIVERZITETSKI ORGANI Univerzitetom rukovodi rektor, a upravlja Upravni odbor u kojem studenti imaju jednog predstavnika. Najviše akademsko tijelo je Senat univerziteta u kojem studenti imaju tri predstavnika. Pojedinačnim fakultetima rukovode dekani, a institutima direktori.

STUDENTSKE ORGANIZACIJE Studenti mogu da formiraju organizacije koje bi zastupale njihova prava i zadovoljavanje njihovih društvenih i akademskih potreba. Nema ograničenja u broju studentskih organizacija, tako da na univerzitetu može postojati više organizacija studenata npr. Pravnog fakulteta (>Kontakti).

OBRAZOVANJE 49

STUDENTSKI PARLAMENT Studentski parlament je oblik organizovanja studenata, autonoman u svom radu i ovlašćen da zastupa i štiti prava i interese studenata. Pravo da se kandiduju na izborima za parlament imaju svi studenti univerziteta. Parlament čine predstavnici studenata koji se biraju neposredno na studentskim izborima.

Parlament može pokrenuti inicijativu za donošenje ili promjenu propisa od interesa za studente, razmatrati sprovođenje programa iz oblasti visokog obrazovanja kao i socijalno-ekonomskog položaja studenata.

IZBORI ZA STUDENTSKI PARLAMENT Izbori za članove Studentskog parlamenta (> Kontakti) se organizuju svake godine, tokom zimskog semestra. Izbore raspisuje predsjednik Studentskog parlamenta u septembru, a ako on to ne učini, raspisuje ih rektor u prvoj nedjelji oktobra. Najviše 100 dana nakon raspisivanja izbora moraju biti konstituisana sva tijela Studentskog parlamenta. Izbore sprovodi i kontroliše Univerzitetska izborna komisija koju formira Senat Univerziteta. Komisija određuje i tačan datum izbora, a oni se moraju održati istog dana na svim jedinicama Univerziteta. Studentski parlament se raspušta ako tokom dva mjeseca ne održi nijednu sjednicu.

OBRAZOVANJE 50

OBRAZOVANJE ODRASLIH Osobe koje su zbog raznih okolnosti nemaju osnovno ili srednješkolsko obrazovanje, mogu to nadoknaditi kroz sistem obrazovanja odraslih. Te programe najčešće koriste osobe koje su završile samo osnovnu školu, kao i oni koji žele da se prekvalifikuju ili dokvalifikuju zbog potreba tržišta rada (> Posao). To u praksi znači da sistem obrazovanja za odrasle nije samo “večernja škola”, već na taj način možeš naučiti neki strani jezik ili zanat koji će ti pomoći da se lakše zaposliš.

Za razliku od klasičnog školskog programa, sistem obrazovanja odraslih traje kraće i prilagođen je potrebama polaznika.

Obrazovanje odraslih se organizuje u školi ili specijalizovanoj organizaciji za obrazovanje odraslih (radnički i narodni univerziteti, centri za obuku...). Za sticanje osnovnog ili nižeg stručnog obrazovanja ne plaća se školarina, dok se za ostale vidove obrazovanja plaća. Tu vrstu obrazovanja izvode kvalifikovani nastavnici i instruktori. U slučaju da predavanja drže nastavnici koji nisu kvalifikovani za obrazovanje odraslih, organizatoru prijeti novčana kazna u vrijednosti polovine do 10 iznosa minimalne zarade u Republici.

NEFORMALO OBRAZOVANJE Pod neformalnim obrazovanjem podrazumijevaju se svi obrazovni programi koji se izvode van redovnog sistema obrazovanja. To u praksi znači da se pohađanjem raznih kurseva, seminara koje organizuju NVO ili zavod za zapošljavanje neformalno obrazuješ. Pohađanjem neke od brojnih radionica, kurseva, seminara ili treninga, možeš steći i uvjerenja ili sertfikate koji će ti koristiti za lakše zapošljavanje. Mada je u većini evropskih zemalja, neformalno obrazovanje ima svoju težinu u zvaničnim institucijama, ono u Crnoj Gori još uvijek nedovoljno priznato. Ipak, znanja koja stekneš na radionicama ili seminarima dobro će ti u daljem radu.

Mada, na “prvu loptu” tako može izgledati, cilj neformalnog obrazovanja nije kreiranje paralelnog obrazovnog sistema, već podrška. Zahvaljujući svojoj fleksibilnosti, sistem neformalnog obrazovanja se brzo prilagođava novim društvenim promjenama i potrebama. Ako na trenutak razmisliš o svom obrazovanju, shvatićeš da si mnoge stvari koje su ti pomogle u životu naučio/la van obrazovnog sistema. Ipak, postoji razlika između neformalnog i neobaveznog načina sticanja znanja.

Neobavezno učenje se dešava svakodnevno u kontaktu sa drugim ljudima, preko medija, u raznim životnim situacijama, i to je ono što se populrno naziva ”školom života”. Za razliku od tog vida učenja, neformalno učenje je organizovan i planski način usvajanja novog znanja koje se organizuje izvan škola.

OBRAZOVANJE 51

KONTAKTI Ministarstvo prosvjete i nauke Rimski trg bb, zgrada “Vektra”, Podgorica 020/ 405 301 mpin@cg.yu www.mpin.vlada.cg.yu Sve informacije koje se tiču obrazovog sistema u Crnoj Gori možeš dobiti pozivom u Ministarstvo ili naći na njihovom sajtu.

Univerzitet Crne Gore Džordža Vašingtona 81 000 bb 020/ 241 777; 241 888 rektor@cg.ac.yu www.ucg.cg.ac.yu O načinu na koji funkcioniše ova institucija kao i sve jedinice unutar nje koje pružaju visoko obrazovanje građanima možeš se informisati na date brojeve telefona ili na sajtu Univerziteta.

Prosvjetna inspekcija 020/ 405 117; 405 318 Pozivom na ove brojeve možeš prijaviti slučajeve kršenja pravila od strane profesora i nastavnika.

OBRAZOVANJE 52

Zavod za školstvo

izdavanje priručne literature za učenike i nastavnike

Marka Miljanova 17, Podgorica 020/ 408 901 info@zavodzaskolstvo.org Zavod za školstvo ce bavi svim poslovima koji se odnose na opšte obrazovanje (pokrivajuci sva pitanja iz oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja, osnovnog obrazovanja, opšteg srednjeg obrazovanja).

ZAMTES

Centar za građansko obrazovanje Njegoševa 36/I, 81 000 Podgorica 020/ 665 327; www.cgo.cg.yu Misija Centra za građansko obrazovanje je obrazovanje za demokratiju, ljudska prava i evropske integracije.

Zavod za udžbenike 020/ 230 413 www.cgudzbenici.cg.yu zavzaudz@cg.yu Osnovna djelatnost Zavoda je pripremanje i izdavanje udžbenika i drugih nastavnih sredstava za predškolsko obrazovanje i vaspitanje, osnovne škole, gimnazije i specijalne škole, izdavanje publikacija i informativnih glasila za potrebe prosvjete i

Njegoševa 2, Podgorica 020/ 665 421 zamtes@mn.yu www.vlada.cg.yu/zamtes Zavod obavlja poslove koji se odnose na iniciranje, programiranje, podsticanje, realizaciju, koordinaciju i evidenciju međunarodne naučne, prosvjetno-kulturne i tehničke saradnje Crne Gore sa drugim državama, regionalnim zajednicama i međunarodnim organizacijama.

Centar za stručno obrazovanje Odjeljenje za udžbenike: 020/ 231.198; 231.197 lokal 107 cso.radoje@mn.yu Odjeljenje za obrazovanje odraslih: 020/231.198; 231.197 lokal 102 cso.garic@mn.yu Služba za opšte poslove: 020/231 198; 231 197 lokal 106 cso@mn.yu www.cso.cg.yu Obezbjeđuje istraživačku, razvojnu i savjetodavnu podršku stručnom obrazovanju za mlade i odrasle od strane institucija ustanovljenih na osnovama socijalnog partnerstva i podjeli odgovornosti.

OBRAZOVANJE 53

Udruženje roditelja Crne Gore Bul. Ivana Crnojevića 54, Podgorica 020/ 231 668 roditelji@cg.yu www.roditelji.cg.yu Ovo je organizacija koja zagovara ideju roditeljskog učešća u obrazovanju i društvu uopšte.

Forum Syd 020/ 602 710 montengro@forumsyd.org Misija Forum Syda je da se poboljšaju obrazovni, kulturni, informativni programi za mlade ljude kako bi se osiguralo njihovo aktivno učešće u društvu koje se izgrađuje.

Studentski parlament Cetinjski put bb, zgrada tehničkih fakulteta, Podgorica spucg@cg.yu www.sscg.cg.yu Djelatnost Studentskog parlamenta je: ostvarivanje i zaštita prava i interesa studenata; pokretanje inicijative za donošenje ili promjenu propisa od interesa za studente; razmatranje pitanja i sprovodjenje programa iz oblasti visokog obrazovanja, nauke, kulture i drugih oblasti od značaja za studente; sarad-

nja sa institucijama, ustanovama i organizacijama od značaja za položaj studenata.

MENSA Crne Gore skadic@cg.yu www.mensa.cg.yu Ova organizacija povremeno organizuje polaganje testova kojima se provjerava koeficijent inteligencije IQ.

Obrazovanje odraslih NU “Milun Božović” 020/ 623 657; 623 654 Ilije Milačića 88, Podgorica Radnički univerzitet Herceg Novi 031/ 323 989 Njegoševa 6 Radnički univerzitet Nikšić 040/ 212 917 Trg Save Kovačevića 5 Ovo su ustanove koje rade na osnovnom i stručnom obrazovanju odraslih, prekvalifikaciji i dokvalifikaciji, organizaciji kurseva i sl.

Fondacija za stipendiranje Roma Njegoševa 36, 81 000 Podgorica 020/ 665-325 fsr@cg.yu

OBRAZOVANJE 54 www.fsr.cg.yu Cilj ove organizacije je da podrži integraciju Romske populacije kroz obrazovanje obezbjeđivanjem pristupa neophodnim sredstvima za započinjanje i/ili nastavljanje formalnog kao i neformalnog obrazovanja .

DRT - Društvo za ravnopravnost i toleranciju

Korisne Internet stranice www.egide.asso.fr/index.uk.html www.uwc.org/ www.tempusscg.net/europa.eu.int/comm/youth Internet stranice na kojima možeš naći informacije o stipendijama, neformalnim programima...

Bul. Save Kovačevića 13, zgrada “Baston”, Podgorica 020/ 601 645 drt@cg.yu Okuplja sve poštovaoce prava kako bi vršila edukaciju iz oblasti ljudskih prava i razvijala kulturu prava na prostoru Crne Gore.

IAESTE

WUS Austria

ELSA

Naselje Kruševac bb, Podgorica 020/ 245 007; podgorica@wus-austria.org www.wus-austria.org/podgorica Austrijska organizacija koja se zalaže za unapređenje visokoškolskog obrazovanja, a organizuje razne kurseve, razmjene studenata i pomaže pri pronalaženju stipendija.

www.elsa.cg.yu ELSA je Evropska asocijacija studenata prava.Nalazi se na pravnom fakultetu u Podgorici.

www.iaeste.cg.yu IAESTE je međunarodna organizacija za razmjenu studenata iz oblasti tehničkih nauka za obavljanje stručne prakse.

Savez studenata Crne Gore-SSCG www.sscg.cg.yu Osnovni principi rada ove organizacije su javnost i demokratičnost uz saradnju sa srodnim organizacijama i udruženjima u zemlji i inostranstvu.

POSAO KAKO DO POSLA? PRIJAVA NA POSAO NA POSLU ODGOVORNOST ZAPOSLENIH PRAVA I ZAŠTITA RADNIKA

U PRAVU SI, misli Dosađujemo li se za sve vrijeme svog posla, znači da ga loše obavljamo.

Gerhart Gran

POSAO 57

KAKO DO POSLA? “Posao neće doći po tebe”, “Kad bi ustao/la iz kreveta vjerovatno bi i našao neki posao”. Bar 10 puta dnevno čuješ ove savjete i što je najbolje - u njima ima puno istine. Pored opšte priče da se raditi može samo uz dobru vezu ili koverat para (> Korupcija), nekad ćeš do posla doći prelistavanjem oglasa ili preko specijalizovanih ustanova za zapošljavanje. Dakle, ustani iz kreveta i počni da tražiš.

kon evidentiranja, u zakazanim terminima obavezan/na si da se javljaš svom savjetodavcu koji će te informisati o slobodnim radnim mjestima, zanimanjima koja se traže na tržištu rada, te mogućnostima za uključivanje u programe aktivne politike zapošljavanja koje realizuje Zavod.

Dok si na evidenciji Zavoda, tvoja obaveza je da se redovno, a najmanje jednom u tri mjeseca, javljaš nadležnoj organizacionoj jedinici Zavoda. Ako se zbog opravdanih razloga ne javiš na vrijeme, moraš donijeti pismeno opravdanje. U slučaju da nemaš opravdanje gubiš prava po osnovu nezaposlenosti na period od šest mjeseci.

Takođe, tvoja obaveza je da aktivno tražiš posao.

NA BIROU RADA

NOVČANA NAKNADA

Prijavljivanjem u Zavod za zapošljavanje imaš sva prava koja zakon predviđa za nezaposlene. Dok si na evidenciji Zavoda možeš se informisati o mogućnostima i uslovima zapošljavanja, posredovanju i uključivanju u programe aktivne politike zapošljavanja. Nezaposleni na evidenciji Zavoda imaju pravo na novčanu pomoć i zdravstveno osiguranje.

Pravo na novčanu pomoć u visini od 65 odsto najniže cijene rada imaš ukoliko si bez posla ostao/la nakon najmanje devet mjeseci neprekidnog rada. Trajanje isplate naknade zavisi od dužine tvog radnog staža.

Za registraciju kod Zavoda, potrebno je da prvo izvadiš radnu knjižicu (> Dokumenta). U birou rada unose tvoje podatke u evidenciju i otvaraju tvoj lični karton nezaposlenog lica. Na-

Nemaš pravo na novčanu naknadu ako si: ...bez posla ostao svojom krivicom; ...napustio posao sporazumno ili dao otkaz; ...zaboravio/la da se prijaviš Zavodu na vrijeme (više od 30 dana).

POSAO 58 PREKVALIFIKACIJA Ako ti se, dok si na evidenciji Zavoda, ukaže prilika da radiš posao za koji nemaš potrebnu diplomu i adekvatno znanje, Zavod će ti ponuditi program prekvalifikacije ili dokvalifikacije. Prekvalifikacijom stičeš uvjerenje kojim dokazuješ posjedovanje znanja iz drugog zanimanja, kako bi se lakše zaposlio/la. Dokvalifikacija je dodatno školovanje u okviru istog zanimanja. Programe prekvalifikacije organizuje Zavod za zapošljavanje na osnovu istraživanja deficitaranih zanimanja na tržištu rada. U najvećem broju slučajeva Zavod snosi troškove. Ukoliko kandidat uspješno ne završi obuku koju je pohađao/la, dužan/na je da plati sve troškove.

Uvjerenja koje se dobijaju na ovaj način potpuno su validna, i u slučaju da ih poslodavac ne priznaje možeš se žaliti Ministarstvu zdravlja, rada i socijalnog staranja.

SEZONSKI POSAO Ukoliko studiraš, učiš ili si pak nezaposleno lice, možeš raditi i na sezonskim poslovima.To su najčešće poslovi iz oblasti ugostiteljstva i turizma, ali i u poljoprivredi, građevinarstvu, šumarstvu i sl. Radeći sezonske poslove možeš pristojno zaraditi i, što je još važnije, možeš naučiti stvari koje će ti biti od koristi za buduće zaposlenje. Procjenjuje se da se na sezonskim poslovima u turizmu i ugostiteljstvu u Crnoj Gori svake godine angažuje oko 15 hiljada radnika.

Ako nađeš sezonski posao preko Zavoda za zapošljavanje, Zavod ti može obezbijediti sredstva za ljekarsko uvjerenje, sanitarnu knjižicu i putne troškove, pripremu za rad na sezonskim poslovima, kao i sufinansiranje doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje po osnovu preraspodjele radnog vremena na sezonskim poslovima.

PRIVATNE AGENCIJE Različite poslove, od sezonskog do stalnog, možeš naći i preko privatnih agencija za zapošljavanje. Potrebno je da se prijaviš u agenciju i predaš svoj CV, koji će biti ubačen u bazu podataka. Nemaš nikakve obaveze prema agenciji, jer se ona finansira od usluga poslodavcima. Agencija traži potencijalne partnere među poslodavcima, ili im se oni sami javljaju. Kada poslodavcu zatreba određeni profil radnika, obraća se agenciji koja iz svoje baze podataka pravi selekciju kandidata. Ako se nađeš na spisku, agencija ti zakazuje intervju sa poslodavcem.

Iako se prijaviš u agenciju, prava kao nezaposleni možeš ostvariti samo preko Zavoda za zapošljavanja, preko koga te i agencija prijavljuje kao zaposlenog. Preko agencije je moguće naći i posao sa pola radnog vremena ili sezonski posao.

Agencije organizuju sajmove kadrovskih potencijala, gdje je svima omogućen direktni susret sa poslodavcem.

POSAO 59

SAMOZAPOŠLJAVANJE S obzirom da u većini slučajeva mogu proći decenije prije nego se neko odluči da te zaposli, nekada je najbolje pokrenuti sam svoj posao. Ako već imaš ideju kako da postaneš svoj gazda, imaš mogućnost da posao započneš kroz Program stimulisanja zapošljavanja i preduzetništva. Vlada Crne Gore organizovala je sa Zavodom za zapošljavanje kreditnu šemu po kojoj nezaposlenima sa dobrim projektom odobravaju kredite na rok od tri do četiri godine, pri čemu je početak otplate odložen (grejs period) godinu dana.

Osnovni kriterijumi za dobijanje tog kredita su kredibilitet preduzetnika, djelatnost, profitabilnost projekta, mogućnost izvoza i vrijeme povraćaja pozajmljenih sredstava.

Za dobijanje kredita, potrebno je da na projektu zaposliš određeni broj radnika. Pored Zavoda za zapošljavanje i druge institucije i poslovne banke u Crnoj Gori pružaju finansijsku podršku za razvoj biznisa. Informacije o njima se nalaze u priručniku za preduzetnike koji objavljuje Zavod za zapošljavanje i dostupan je svakom, a može se naći u samom Zavodu. Problem nezaposlenosti se može riješiti dobro osmišljenim biznis planom i sa malim ulaganjima (npr. preurediš dio kuće za radionicu ili frizerski salon, pa ne moraš da plaćaš kiriju…).

POSAO 60 BIZNIS INKUBATORI Zbog nesnalaženja na tržištu, mala preduzeća najčešće propadaju u prvoj godini rada,. Uloga biznis inkubatora je da pomogne ovim preduzećima da «isplivaju» u prvim godinama rada. Praksa je pokazala da inkubatori omogućavaju razvoj novih preduzeća, otvaranje radnih mjesta i razvoj novih ideja i tehnologija. Biznis inkubatore osniva Vlada, opština ili univerzitet, a uloga im je da preduzetnicima pruže mogućnosti za razvoj inovacija, ali i da počnu sa inovacijama koje bi pretvorili u komercijalno održive proizvode.

Za posao koji si odradio preko zadruge novac ne dobijaš direktno “na ruke” nego preko zadruge kojoj poslodavac uplaćuje novac za posao. U slučaju da firma odbija da te isplati, studentska zadruga te isplaćuje iz svog budžeta. Ako i kod njih naiđeš na problem, prijavi ih inspekciji rada.

OGLASI

OMLADINSKA ZADRUGA

Često do posla možeš doći i preko oglasa. Najbogatija ponuda poslova u zemlji može se naći u dnevnim novinama, specijalizovanim časopisima, ali i na internet sajtovima. Neki poslodavci objavljuju detalje o radnom mjestu u samom oglasu, dok drugi to ostavljaju za razgovor sa potencijalnim radnikom.

Ipak, budi oprezan/na jer su oglasi u kojima se nudi dobar posao i laka zarada, često prva stepenica u trgovini ljudima (> Bezbjednost). Zbog toga, oprez nikad nije na odmet. Prije nego pođeš na razgovor, raspitaj se malo o poslodavcu, ili mu traži broj lične karte, ime i sjedište firme.

Pravo da dobiju posao preko Studentske zadruge (> Kontakti) imaju učenici stariji od 17 godina, kao i nezaposleni mlađi od 35 godina koji su evidentirani kod Zavoda za zapošljavanje.

Preko zadruge najčešće dobijaš fizičke poslove (utovar i istovar, kopanje, čišćenje snijega...). Na osnovu đačke, radne knjižice ili indeksa otvaraš karton u zadruzi koja posreduje između tebe i poslodavca.

POSAO U NVO Posao možeš naći i u nekoj NVO (Mediji i nevladin sektor). U tom slučaju tvoj poslovni status u organizaciji ne razlikuje se od statusa radnika u bilo kojoj firmi. To znači da imaš pravo na godišnji odmor, zdravstveno i socijalno osiguranje. Za ovaj posao se prijavljuješ kao i za svaki drugi-preko oglasa koji izdaje Zavod za zapošljavanje.

Biznis inkubatori mogu da pomognu preduzećima i budućim preduzetnicima da obezbijede finansijska sredstva (npr. podignu kredit), dobiju konsalting usluge ili kroz neformalnu edukaciju nauče više o tehnikama koje će im pomoći da ostvare poslovni cilj.

POSAO 61

VOLONTIRANJEM DO POSLA Volonterizam ti pruža iskustva koje ne možeš steći tokom studiranja, a koje će ti pomoći prilikom zapošljavanja. Volonterskim radom stičeš znanja, iskustva, praksu i poslovne kontakte koji ti mogu koristiti pri traženju posla. Volontersko angažovanje u struci, pomoći će ti da praktično primijeniš znanja koja si stekao/la školovanjem. Možeš volontirati u NVO, institucijama, ali i u inostranstvu (> Kontakti).

Angažovanjem volontera poslodavci dobijaju nove ljude koji mogu unijeti i nove ideje i nova gledišta u posao. Dobijaju ispomoć na određenim poslovima, a imaju priliku da, upoznavanjem kvaliteta volontera, profilišu osobu za rad u njihovoj organizaciji.

OSOBE SA INVALIDITETOM Prilikom zapošljavanja nije dozvoljena diskriminacija osoba sa invaliditetom. Zavod za zapošljavanje im obezbjeđuje stručni tretman, plan zapošljavanja, obuku za konkretno radno mjesto, posredovanje u zapošljavanju, kredite za samozapošljavanje. Kako bi ih ohrabrili da se uključe u taj proces, Zavod poslodavcima nudi stručnu pomoć, sufinansiranje otvaranja novih radnih mjesta, sufinansiranje obuke za sezonsko zapošljavanje i angažovanja pripravnika.

POSAO 62

PRIJAVA NA POSAO Poslodavac je dužan da slobodno radno mjesto i uslove za rad na tom radnom mjestu prijavi Zavodu za zapošljavanje ili agenciji za zapošljavanje. Nakon prikupljanja prijava, obavezan je da u roku od 30 dana odluči koga će zaposliti. O tome mora obavijesti sve kandidate koji su se prijavili na konkurs.

Poslodavac nije obavezan da raspiše konkurs za radno mjesto kada prima vlastitog stipendistu, ako zbog hitnosti posla nije u mogućnosti da raspiše oglas (ali najduže do 30 dana) ili kod obavljanja stručnih poslova po osnovu ugovora sa stranim partnerom.

Kada zaključi ugovor sa novim radnikom/com, poslodavac je obavezan da o tome obavjesti Zavod za zapošljavanje, koji to lice briše sa evidencije nezaposlenih. Ako smatraš da je u postupku oglašavanja izabran neko ko ne zadovoljava tražene uslove, možeš se žaliti Sudu. Ipak, moraš da imaš u vidu da Zakon daje poslodavcu pravo da bira koga će da zaposli, u okviru uslova oglasa. Razlozi za žalbu postoje, ako smatraš da je donešena odluka diskriminatorna.

CURRICULUM VITAE (CV) “Curriculum vitae” ili CV je pismeni pregled ličnih podataka, radnih kvalifikacija, stečenog iskustva i interesovanja koja bi mogla biti važna za posao za koji se prijavljuješ. Potrudi se da budeš jasan/na i precizan/na, jer poslodavcima je obično bitnija informacija o školama koje si završio/la nego topla priča o tvom djetinjstvu. U CV-u navodiš lične podatke, profil, obrazovanje, profesionalno iskustvo i ostala znanja kao što su poznavanje kompjuterskih programa (sa ili bez zvaničnog sertifikata), znanje stranih jezika, posjedovanje vozačke dozvole...

CV ne treba da je preopširan, ali je bitno da ipak sadrži sve podatke o tvom znanju, iskustvu i ličnim osobinama što bi te preporučilo za posao za koji konkurišeš.

MOTIVACIONO PISMO Uz CV, često je neophodno napisati i “motivaciono pismo” u kome poslodavcu treba objasniti zašto smatraš da si ti prava osoba za taj posao. Po nepisanom pravilu, motivaciono pismo nije obavezno jedino u slučaju kada CV predaješ lično.

Motivaciono pismo se često zahtijeva i u oglasima za posao.

Dobrim motivacionim pismom ćeš zaintersovati poslodavca, pokazati mu interesovanje za posao koji nudi, pokazati entuzijazam i želju za radom, te “pripremiti teren” za prvi susret.

POSAO 63

INTERVJU Poslodavac može da organizuje intervju sa najozbiljnijim kandidatima, kako bi što bolje procijenio njihovo znanje i iskustvo. Budi skoncentrisan i strpljiv jer pitanja koja tebi izgledaju nebitna, poslodavcu najčešće pomažu u otkrivanju tvoje ličnosti. Razmisli i o pitanjima koja bi ti mogao da postaviš njemu, recimo: kakvi su uslovi rada, kakve su šanse za unapređenje, postoje li detalji koji nijesu objavljeni u konkursu, a mogli bi biti značajni.

Na stranu svi tvoji lični i radni kvaliteti, ali ako na intervju, recimo, zakasniš pola sata, ili dođeš neuredan, šanse za posao su ti značajno umanjene. Naravno, ni smoking nije čarobno rješenje. Moraš da imaš u vidu da je prvi utisak za budućeg poslodavca često i najvažniji, pa jednostavno budi uredan i pristojno odjeven i trudi se da ostaviš utisak ljubazne, ali odmjerene osobe.

“MOŽDA IPAK NE” Na pregovore za posao, ideš samo ako stvarno imaš namjeru da se zaposliš. Ako se prijaviš na konkurs i pođeš na razgovor, a onda bez razloga odustaneš od svega, možeš odgovarati za štetu koju si tim ponašanjem nanio drugom.

Kakvu štetu? Pa recimo da si rekao “važi, radiću”, a onda pošao/la na more, zbog čega je gazda trpio troškove ponovnog raspisivanja konkursa.

POSAO 64

PRIJAVA ZA DRŽAVNU UPRAVU Za upražnjena radna mjesta u državnoj upravi raspisuju se interni oglasi. To znači da se radno mjesto popunjava službenicima koji već rade u državnoj službi. U tom slučaju, na zahtjev nadležne službe, Uprava za kadrove raspisuje interni oglas. Na interni oglas se mogu prijaviti samo zaposleni u državnim organima i službama. Nadležna služba u oglasu može tražiti i posebna znanja kao što su poznavanje stranih jezika, rada na računaru, daktilografskih vještina...

Ukoliko nije moguće naći radnika među zaposlenima u državnoj službi, Uprava za kadrove raspisuje javni oglas.

Na javni oglas može se javiti svako, a rok za prijavljivanje je od osam do 15 dana od objavljivanja oglasa. Osim što mora imati odgovarajuću stručnu spremu i biti državljanin/ka Crne Gore, kadidat/kinja ne smije biti osuđivan/a. Nakon konkursa, Uprava za kadrove provjerava kandidate i dostavlja listu državnoj službi koja traži uposlenika. Polažu se testovi iz informatike i iz engleskog jezika. Nakon toga, ko položi testove ide na intervju sa komisijom koju čine ljudi iz institucije u koju se konkuriše i član uprave za kadrove. Na osnovu liste nadležni službenik može odabrati pravog kandidata, a ako nije zadovoljan, može tražiti novo raspisivanje konkursa.

POSAO 65

NA POSLU UGOVOR O RADU Po zakonu, svaki stalni radni odnos mora biti zasnovan na ugovoru o radu. Ugovorom o radu se utvrđuju prava, obaveze i odgovornosti zaposlenog koji proizilaze iz Zakona o radu i Kolektivnog ugovora (> Rječnik). Shodno zakonu, nije bitno da li je radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom, za probni rad ili pripravnički staž.

Ugovor o radu sklapa se u pismenoj formi, prije tvog stupanja na rad.

Ugovor o radu mora da sadrži tvoje i podatke o poslodavcu, datum stupanja na posao, naziv radnog mjesta sa podacima o rasporedu radnog vremena, podatke o zaradi, novčanim naknadama i drugim primanjima, kao i trajanju ugovora. U ugovoru moraju biti navedeni podaci o dužini godišnjeg odmora, otkazni rok, tvoje obaveze i odgovornosti na radu.

Ugovor o radu možeš zaključiti ako si navršio/la 15 godina i zdravstveno si sposoban/na za rad. Sa maloljetnom osobom ugovor se može zaključiti uz pristanak roditelja i zdravstveni nalaz da je sposobna za rad.

PROBNI RAD Tokom probnog rada zaposleni ima sva prava iz radnog odnosa, u skladu sa poslovima koje obavlja. Trajanje probnog rada utvrđuje se ugovorom o radu. U slučaju da poslodavac nije zadovoljan kako obavljaš posao, može raskinuti ugovor prije vremena. Probni rad ne može biti duži od šest mjeseci, a ako tokom probnog rada ne ispuniš očekivanja, nakon isteka ugovora prestaješ sa radom.

RADNI STAŽ Pod radnim stažom se podrazumijeva vrijeme koje provedeš na radu i na osnovu kojeg nakon završetka radnog vijeka stičeš pravo na penziju. Radni staž se obračunava samo zaposlenima koji su potpisali ugovor o radu. Zaposleni koji rade naročito teške, opasne i za zdravlje štetne poslove imaju pravo na tzv. “povlašćeni radni staž” koji zavisno od težine, opasnosti i štetnosti rada može biti do 50 odsto.

PROBLEM Ako ti poslodavac nije uplaćivao doprinose, iako je na to bio obavezan, možeš ga prijaviti inspekciji rada (> Kontakti).

Službenici inspekcije rada posjetiće tvog gazdu, i provjeriti istinitost tvojih tvrdnji. Ako za njih nađu dokaze, primoraće poslodavca da ispravi nepravilnosti.

POSAO 66

SATNICA

UGOVOR O DJELU

Broj radnih sati najčešće se određuje sporazumno sa poslodavcem. Puno radno vrijeme je 40 časova u nedjelji, dok maloljetnici tokom nedjelje ne mogu raditi više od 35 časova. Zaposlenom koji radi na naročito teškim, napornim i za zdravlje štetnim poslovima skraćuje se puno radno vrijeme srazmjerno štetnom uticaju na zdravlje. Ipak ono ne smije biti kraće od 36 časova u nedjelji.

Ugovorom o djelu se obavezuješ da, za određenu nadoknadu u unaprijed utvrđenom roku, obaviš neki posao za naručioca. To može biti izrada namještaja u tvojoj radionici, ali i prevođenje knjige. Ugovori sadrže odredbe o ličnim podacima izvršioca, dogovorenom poslu, rokovima, uslovima i načinu izvršenja obaveza, kao i visini, roku i načinu isplate zarade. Na osnovu ugovora o djelu imaš pravo na penzijsko osiguranje, u skladu sa zakonom.

Zaposleni koji radi skraćeno radno vrijeme ima ista prava kao i ostali radnici.

Poslodavac ima pravo da radno vrijeme drugačije organizuje, a o eventualnoj promjeni dužan je da te obavijesti najmanje nedjelju dana unaprijed.

PREKOVREMENI RAD Poslodavac može tražiti da radiš i preko ugovorenog radnog vremena, ali to mora dodatno da plati. Ako traži da radiš noću (između 22 sata i šest sati narednog dana) zarada se uvećava najmanje za 40 odsto po satu, dok je za rad u toku državnog ili vjerskog praznika obavezan da ti uveća zaradu za 50 procenata.Poslodavci koji uvedu produženo radno vrijeme bez najave, ili za to ne plate radnike rizikuju novčanu kaznu od desetostrukog do tristostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

Ugovor o djelu može biti raskinut ako kasniš sa poslom i probijaš dogovoreni rok, ili ne uradiš posao prema dogovoru. Ukoliko pri tome napraviš štetu, nakon raskida ugovora naručilac ima pravo da ti traži nadoknadu.

PRIPRAVNIČKI RAD Pripravnički rad je obavezan kako bi stekao neophodno iskustvo i praksu za poslove iz određene oblasti. Pripravnik/ca je osoba sa srednjom, višom ili visokom stručnom spremom, koja se prvi put zapošljava. Pripravnici/ce zaključuju ugovor o radu, a pripravnički staž ne može biti kraći od šest mjeseci niti duži od godine. Kada pripravniči istekne, polažeš stručni ispit. Tada poslodavac može sa tobom zaključiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

POSAO 67 Zavod za zapošljavanje učestvuje u finansiranju tvog pripravničkog ugovora u visini do 80 odsto od najniže zarade za tvoj stepen stručne spreme. Učešće Zavoda u zaradi pripravnika sa srednjom stručnom spremom ne može biti duže od šest mjeseci, pripravnika sa višom stručnom spremom duže od devet mjeseci, a sa visokom stručnom spremom duže od godine.

Za pripravnike koji se nakon pripravničkog staža zaposle kod istog poslodavca, Zavod refundira doprinose za socijalno osiguranje za vrijeme od dvije godine, a za treću godinu četvrtinu tih doprinosa.

PRIPRAVNIČKI U DRŽAVNOJ SLUŽBI Pripravnički rad u državnoj službi organizuje Uprava za kadrove. Način testiranja i odabira kandidata isti je kao i za svaki posao u državnoj službi koji sprovodi Uprava za kadrove. Pripravnik u državnoj službi dobija mentora koga imenuje nadležni starješina državnog organa. Mentor može da bude službenik koji ima isti ili viši stepen školske spreme od pripravnika. Mentor ti mora posvetiti najmanje pet sati nedjeljno, a svaka tri mjeseca mora dostavljati izvještaj o radu pripravnika. Pripravnički u državnoj službi ne može biti kraći od mjesec niti duži od šest mjeseci. Nakon završetka pripravničkog mentor pravi izvještaj, daje ti ocjenu i dostavlja ih Upravi za kadrove i Komisiji za polaganje stručnog ispita.

POSAO 68 DRŽAVNI ISPIT Nakon završenog pripravničkog staža, za poslove u državnoj upravi i privatnom sektoru polažeš stručni ili državni ispit.

To u praksi znači da ćeš npr. kao građevinski inžinjer koji ima svoju firmu, morati da polažeš državni ispit, kako bi mogao potpisivati projekte. Prvi dio državnog ispita je stručni dio koji polažeš u firmi u kojoj si odradio/la pripravnički staž, a koji se odnosi na praktična znanja iz struke. Drugi dio polažeš pred državnom komisijom i on se odnosi na poznavanje ustavnog uređenja, ustavnog, radnog i privrednog prava. Za polaganje stručnog ispita predaješ zahtjev Ministarstvu pravde, ovjerenu fotokopiju diplome i dokaz o završenom pripravničkom stažu.

PLATA Plata je definisana Ugovorom o radu i sastoji se od osnovne zarade i uvećanja. Zarada se uvećava za prekovremeni rad, noćni rad, kao i rad u dane državnih i vjerskih praznika.

Poslodavac bi morao da ti, zajedno sa platom, dostavi i priznanicu na kojoj se nalaze detaljni podaci o tome koliki dio tvoje zarade odlazi na poreze, troškove penzijskog i socijalnog osiguranja, zdravstvenu zaštitu i slično. Osnovna zarada ne može biti niža od iznosa dobijenog množenjem najniže cijene rada i koeficijenta date grupe poslova. Visina koeficijenta zavisi od stručne spreme, složenosti posla, uslova pod kojima radiš i odgovornosti na poslu.

Poslodavac koji ne isplati zaposlenog na osnovu ugovora o radu, rizikuje novčanu kaznu od desetostrukog do tristostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

Ako na radu pretrpiš povredu ili štetu, poslodavac je dužan da ti je nadoknadi. O visini naknade odlučuje nadležna komisija.

Za neplaćanje doprinosa u skladu sa zakonom poslodavcu prijeti kazna od 50 do 200 iznosa minimalne zarade u Državi.

RAD NA CRNO Radnik “na crno” je onaj koga poslodavac nije prijavio institucijama, pa za njega/nju ne plaća ni poreze i doprinose. Posljedice trpi cijelo društvo, jer država ulaže dio poreskih prihoda u privredni rast i aktivnosti od opšteg društvenog interesa, a dio koristi za isplatu penzija, pomoć ugroženim kategorijama stanovništva i za zdravstvenu zaštitu zaposlenih i njihovih porodica. Ukoliko radiš “na crno” ti si najugroženiji/a, jer te poslodavac može otpusti u svakom trenutku i bez ikakvog obrazloženja. Može ti uskratiti nadnice ili ukinuti pravo na redovni dnevni, nedjeljni i godišnji odmor. Ako radiš na crno nijesi zdravstveno i penziono osiguran/a, niti si osiguran/a od posljedica eventualnih povreda na radu.

U slučaju rada “na crno” ne postoje materijalni dokazi o konkretnom radnom odnosu, pa je veoma teško dokazati pred sudom u slučaju da si oštećen/a po nekom osnovu.

POSAO 69

ODGOVORNOST ZAPOSLENIH Na radnom mjestu moraš se ponašati krajnje odgovorno i voditi računa o sredstvima koja koristiš u radu. Odgovoran si za štetu koju prouzrokuješ na radnom mjestu, namjerno ili zbog nepažnje. U slučajevima kada se ne može utvrditi ko je izazvao štetu, poslodavac može smatrati da su svi zaposleni podjednako odgovorni i tražiti od njih da štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima. U takvim situacijama visinu štete, okolnosti pod kojima je nastala, uzročnike i načine na koje će se ona nadoknaditi utvrđuje posebna komisija koju obrazuje poslodavac.

SUSPENZIJA U slučaju kršenja Ugovora o radu možeš biti kažnjen/a suspenzijom ili privremenim premještanjem na drugo radno mjesto. Tokom suspenzije imaš pravo na trećinu plate, a ako izdržavaš porodicu isplaćuje ti se pola mjesečne zarade. Protiv konačne odluke možeš pokrenuti postupak pred nadležnim sudom, u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke.

POSAO 70

KAD IZOSTANEŠ SA POSLA Poslodavac te može novčano kazniti do 40 odsto plate u slučaju da neopravdano izostaneš sa posla ili napustiš radno mjesto prije isteka radnog vremena, dođeš na posao pijan/a ili pod uticajem droge. Osim novčano, možeš biti kažnjen otkazom ili suspenzijom. Ukoliko ne dođeš na posao, a za to imaš opravdane razloge, imaš pravo da se to tretira kao plaćeno odsustvo tj. zarada ti se neće umanjiti za vrijeme koje nisi bio na poslu. Pod “opravdanim” razlogom ne misli se na nedolaženje na posao zbog pijanke od prethodne noći nego to može biti vjerski praznik, odazivanje na poziv suda, bolest...

Ova naknada trebala da bude identična visini tvoje zarade ili nešto niža od nje, u zavisnosti od razloga i dužine trajanja izostanka.

Neplaćeno odsustvo, po kolektivnom ugovoru, može trajati do 30 radnih dana u godini. To odstustvo se dobija zbog učestvovanja u kulturnim, sportskim ili drugim javnim manifestacijama.

Plaćeno odsustvo dobijaš u slučaju sklapanja braka, rođenja ili njege djeteta i smrti srodnika. Tada možeš odsustvovati sa posla sedam dana, a da ti to bude plaćeno. U slučaju smrti nekog van uže porodice imaš pravo na dan odsustva, dok u slučaju teške bolesti člana uže porodice možeš odsustvovati do sedam radnih dana.

POSAO 71

OTKAZ

PROBLEM?

Definiše se kao “jednostran raskid Ugovora o radu”, može poteći od poslodavca ali i od zaposlenog. Bez obzira da li si dobio/la ili dao/la otkaz, izjava o tome mora biti data u pismenoj formi i u njoj moraju biti navedeni razlozi prestanka radnog odnosa, obrazloženje i pouka o pravnom lijeku. Nakon dobijanja otkaza imaš pravo da ostaneš na poslu najmanje mjesec od dana dostavljanja otkaza. Poslodavac je dužan da ti isplati sve zarade i druga primanja koja si ostvario do otkaza.

Zakonitost otkaza utvrđuje sud, a spor možeš pokrenuti ti ili sindikat čiji si član. Ako sud utvrdi da ti je radni odnos prestao nezakonito, poslodavac je obavezan da te na tvoj zahtjev vrati na posao i da isplati naknadu štete u visini zarade koja je izostala zbog nezakonitog otkaza. Ako želiš da daš otkaz, moraš da dostaviš pismenu izjavu poslodavcu najkasnije 15 dana prije dana koji si u izjavi odredio kao dan prestanka radnog odnosa.

Tokom otkaznog roka zaposleni ima pravo da odsustvuje s posla najmanje četiri sata nedjeljno radi traženja novog zaposlenja.

DOGODILO SE...

Odlukom suda podgorička gradska uprava morala je da vrati na posao bišeg službenika i isplati mu novčanu nadoknadu, jer je neopravdano dobio otkaz. Nakon što je odbio da izvrši zadatak, jer za njega nije bilo zakonske osnove, zaposleni (koji je radio u jednom od sekretarijata), dobio je otkaz.

Poslodavac ti može dati otkaz u slučaju da odbijaš izvršavanje radne obaveze iz Ugovora o radu ili ih nemarno izvršavaš, nezakonito koristiš sredstva za rad, ne ostvaruješ predviđene rezultate, zloupotrebljavaš položaj, prekoračuješ ovlašćenja ili odaješ poslovne tajne. Otkaz možeš dobiti i ako neopravdano izostaneš sa posla pet radnih dana uzastopno ili sedam radnih dana s prekidima u periodu od tri mjeseca. Ako ti otkaz prijeti zbog sistematizacije radnih mjesta, imaš pravo na otpremninu.

Otkaz slijedi i ako pri zapošljavanju daš neistinite podatke ili bez dozvole radiš kod drugog poslodavca.

OTPREMNINA Pravo na otpremninu stičeš ako ti je poslodavac dao otkaz zbog prestanka potrebe za poslom koji si obavljao/la, zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih problema. Otpremnina ne može biti niža od prosječne plate zaposlenih sa pet godina radnog staža.

POSAO 72

PRAVA I ZAŠTITA RADNIKA MINIMALA ZARADA “Minimalna zarada” je granica ispod koje poslodavac ne može ići kada ti određuje platu. Ta granica predstavlja rezultat dogovora Vlade, sindikata i Unije poslodavaca, pri čemu se u obzir uzimaju troškovi života, egzistencijalne i socijalne potrebe zaposlenih i njegovih porodica...

Minimalna zarada važi samo u slučaju potpisivanja ugovora o radu, dok njeno poštovanje nije obaveza kod ugovora o djelu.

Minimalna zarada se utvrđuje po radnom času i za period od najmanje šest mjeseci, a objavljuje se u Službenom listu.

GARANTOVANA ZARADA Ukoliko je kod poslodavca došlo do poremećaja u poslovanju, dužan je da zaposlenima isplati garantovanu zaradu najviše za tri mjeseca. Garantovana zarada se isplaćuje u visini najniže cijene rada koja je sada u Crnoj Gori 55 eura.

POSAO 73

ODMORI I ODSUSTVA Svi zaposleni imaju pravo na odmor u toku dnevnog rada, kao i dnevni, nedjeljni i godišnji odmor. Ako radiš puno radno vrijeme, imaš pravo na pauzu od najmanje pola sata, a ako radiš između četiri i šest časova dnevno, pauza traje najmanje 15 minuta. Raspored korišćenja odmora u toku dnevnog rada pravi poslodavac, ali se odmor ne može koristiti na početku, niti na kraju radnog vremena.

Dnevni odmor koristiš između dva uzastopna radna dana i traje najmanje 12 časova neprekidno.

Nedjeljni odmor traje najmanje 24 časa. Mada se najčešće koristi nedjeljom, poslodavac može da odredi drugi dan za korišćenje nedjeljnog odmora.

Godišnji odmor možeš koristiti poslije šest mjeseci neprekidnog rada, a odmor traje 18 radnih dana. Dužina godišnjeg odmora uvećava se na osnovu radnog staža. Poslodavac ne može da ti uskrati pravo na godišnji odmor, niti ga se ti sam možeš odreći. Ako ti poslodavac uskrati pravo na godišnji odmor, imaš pravo na nadoknadu štete. Zaposleni koji su mlađi od 18 godina imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.

Vrijeme korišćenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, i

možeš ga koristiti u dva dijela u trajanju od najmanje 10 uzastopnih radnih dana, dok se drugi dio koristi najkasnije do 30. juna naredne godine. Poslodavac može da izmijeni početak godišnjeg odmora, ako to zahtijevaju potrebe procesa rada.

PRAZNICI Pravo na slobodne dane imaš i tokom državnih i vjerskih praznika. Vrijeme i trajanje državnih praznika određuju državni organi, dok za vjerske praznike imaš pravo da odsustvuješ sa posla dva puta po tri dana. Osim toga imaš pravo i na jedan dan odsustva na dan krsne slave. Ako zbog prirode posla moraš raditi i za praznik, imaš pravo na uvećanje zarade u skladu sa kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

ŠTRAJK RADNIKA Štrajk je prekid rada koji zaposleni organizuju radi zaštite profesionalnih i ekonomskih interesa. Pravo na štrajk se može ostvariti samo kroz sindikat, ali se može i ograničiti ako to iziskuje priroda djelatnosti i javni interes. Niko ne može biti otpušten zbog učešća u štrajku koji je organizovan u skladu sa zakonom. Štrajkački odbor je dužan da štrajk najavi poslodavcu, najkasnije pet dana ranije, odnosno 24 časa prije početka štrajka upozorenja. Štrajkački odbor i štrajkači ne smiju tokom štrajka ugrožavati bezbjednost ostalih i imovinu preduzeća.

POSAO 74

POSAO I BEBA

SINDIKATI

Poslodavac ne može da ti uslovljava zaposlenje testom trudnoće, jer tako čini diskriminaciju po osnovu pola. Porodiljsko odsustvo možeš započeti najranije 45 dana, a obavezno 28 dana prije očekivanog porođaja. Porodiljsko odsustvo traje godinu, a po njegovom isteku možeš da odsustvuješ sa posla radi njege djeteta najviše godinu od dana kada je porodiljsko odsustvo otpočelo. Ukoliko je potrebno da žena održava trudnoću, to pitanje se riješava bolovanjem.

Sindikati predstavljaju organizacije u koje se zaposleni udružuju radi ostvarivanja i zaštite svojih ekonomskih i socijalnih interesa. Uloga sindikata nije samo da vodi pregovore o visini naknade za rad, već i da radnicima pruža savjete za ostvarivanje njihovih prava. Poslodavac je dužan da sindikalnoj organizaciji obezbijedi uslove za efikasan rad na zaštiti interesa i prava zaposlenih, u skladu sa Kolektivnim ugovorom. On obavještava sindikalnu organizaciju o mjerama zaštite na radu, uvođenju nove tehnologije i organizacionim promjenama, rasporedu radnog vremena, noćnom i prekovremenom radu, vremenu i načinu isplate.

Na osnovu nalaza i preporuke doktora, tokom trudnoće i dok dojiš dijete, možeš biti privremeno raspoređena na druge poslove.

Za vrijeme trudnoće, porodiljskog odsustva ili odsustva radi njege djeteta, poslodavac ne može da te otpusti, osim ako si povrijedila radnu obavezu. Dok si trudna, ili ako imaš dijete mlađe od tri godine, poslodavac te ne smije natjerati da radiš noću ili prekovremeno. Na to te ne može natjerati ni u slučaju da si samohrana majka, sve dok dijete ne napuni sedam godina, kao ni roditelje čije je dijete težak invalid.

Otac može koristiti porodiljsko odsustvo ako majka napusti dijete, umre ili je iz drugih opravdanih razloga spriječena da koristi to pravo (izdržavanje zatvorske kazne, teža bolest...).

Poslodavac mora sarađivati sa sindikatom u utvrđivanju prava i odgovornosti zaposlenih.

Niko ne može biti prisiljen da stupi u sindikat i pitanje je tvoje volje u koji ćeš se sindikat učlaniti. Poslodavac ne smije otpustiti radnika zbog toga što je član nekog sindikata ili zato što nije učlanjen u sindikat. Poslodavcu koji izbjegava saradnju sa predstavincima sindikata, prijeti kazna u vrijednosti od 50 do 200 iznosa minimalne zarade. Predstavnik sindikata ima pravo da učestvuje u raspravi pred nadležnim organima poslodavca, i tokom angažmana u sindikatu i šest mjeseci nakon toga, ne može biti pozvan na odgovornost, proglašen viškom ili raspoređen na drugo radno mjesto.

POSAO 75

ZAŠTITA NA RADU Poslodavac mora obezbijediti radnicima fizičku, psihičku i socijalnu bezbjednost. Poslodavac je obavezan da sprovodi propisane mjere zaštite na radu, ali i da kolektivno osigurava zaposlene od posljedica nesrećnog slučaja na poslu i rizika smrti. Iznos tog osiguranja određuju sindikat i poslodavac.

Radnici su obavezni da poštuju pravila zaštite na radu.

Radna oprema zaposlenih ne smije biti opasna za korišćenje niti neispravna, a radna sredina mora ispunjavati sigurnosne standarde.

Ako smatraš da ti je zbog nepoštovanja propisanih mjera ugroženo zdravlje, možeš odbiti da radiš dok ne dođe do njihovog sprovođenja. U slučaju da se to ne desi u roku od tri dana nakon što si obavijestio poslodavca, možeš da podneseš zahtjev za zaštitu svojih prava inspekciji za rad. Poslodavcu koji ne obezbijedi odgovarajuće mjere zaštite zaposlenih prijeti novčana kazna od 10 do 300 minimalnih zarada u Državi.

DOGODILO SE ...

Vlasnik građevinske firme platio je 700 eura kazne, jer nije zaštitio radnike. Kako bi smanjio troškove, vlasnik se sjetio da rukavice i šljemovi nekim radnicima nijesu ni potrebni.

Na poziv jednog od nezadovoljnih radnika, gradilište je posjetila inspekcija rada i napisala prijavu.

POSAO 76

ZAŠTIĆENE GRUPE U skladu sa zakonom, zaposlene žene, maloljetne osobe i osobe sa invaliditetom imaju pravo na posebnu zaštitu. Oni ne mogu da rade na radnom mjestu na kojem se obavljaju naročito teški fizički poslovi, ili na poslovima koji bi mogli štetno da utiču na njihovo zdravlje i život. Prekovremeni i noćni rad ne može obavljati: - žena tokom poslednjih osam nedjelja trudnoće; - jedan od roditelja djeteta koje ima do tri godine, ako ne da pismenu saglasnost; - samohrani roditelj djeteta uzrasta do sedam godina ili djeteta koje je težak invalid, ako ne da pismenu saglasnost.

KAKO DO PRAVA Žalba poslodavcu i sudu - Ukoliko su ti na bilo koji način povrijeđena prava (to naravno uključuje i diskriminaciju po bilo kom osnovu) možeš podnijeti žalbu poslodavcu. On je dužan da odluči po žalbi u roku od 15 dana. Ako nijesi zadovoljan/ na odlukom, imaš pravo da pokreneš spor pred nadležnim osnovnim sudom za zaštitu svojih prava. To možeš uraditi do 15 dana od dana dostavljanja odluke. Žalba ispekciji rada- Nezavisno od postupka za zaštitu prava koji si pokrenuo/la kod poslodavca ili suda, možeš tražiti za-

štitu prava kod inspektora rada. Inspekcija rada (> Kontakti) kontroliše poštovanje tvog Ugovora o radu, odnosno ugovora iz zakona kojima se uređuju prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih. Ako si pokrenuo postupak za zaštitu prava kod nadležnog suda, inspektor rada može obustaviti izvršenje odluke poslodavca dok sud ne donese konačnu odluku. Žalba ombdusmanu - Žalbu za zaštitu prava na rad možeš potražiti i kod ombudsmana ako je ono povrijeđeno aktom, radnjom ili nepostupanjem državnih organa, organa lokalne samouprave i javnih službi ili drugih nosilaca javnih ovlašćenja. Svako ko smatra da su mu prava povrijeđena može mu se obratiti (> Manjine i ljudska prava).

KAZNE ZA POSLODAVCA Novčanom kaznom od 50 do 200 iznosa najniže cijene rada kazniće se za prekršaj poslodavac ako: ...ne poštuje tvoju privatnost i dostojanstvo, kao i sva prava bez obzira na oblik ugovora; ...ne plaća zdravstveno i penzijsko osiguranje; ...te rasporedi na radno mjesto koje ne odgovara tvojoj stručnoj spremi; ...uskrati prava na odmor u toku rada, dnevni i nedjeljni odmor; ...uskrati pravo na godišnji odmor, kao i njegovo korišćenje prije prestanka radnog odnosa; ...ne uruči obračun zarade; ...ne isplati garantovanu zaradu.

POSAO 77

KONTAKTI Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja PC “Vektra”, Podgorica 020/ 242-276; 234-057 mrs@cg.yu www.mzdravlja.vlada.cg.yu O svim zakonskim propisima koji se tiču ove oblasti i o uredbama koje Vlada donosi možeš više saznati na sajtu Ministarstva.

Republički zavod za zapošljavanje Crne Gore Novaka Miloševa 6/1, Podgorica 020/ 230-799 www.zzzcg.org Osnovni cilj jeste pomoc nezaposlenim licima da se što prije i što spremnije ukljuce u svijet rada, i da poslodavcima ponudi pravi covjek za dati posao.

Centar za informisanje i profesionalno savjetovanje Novaka Miloševa, Podgorica 020/ 406 891 www.cips.cg.yu U Centru možeš dobiti različite informacije: o mogućnostima obrazovanja u Crnoj Gori i van nje, o zahtjevima pojedinih zanimanja i usklađenosti svojih karakteristika sa tim zahtje-

POSAO 78 vima, o redovnom školskom sistemu, informacije o uslovima stipendiranja i sl

Nacionalna agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća Novaka Miloševa 42 020/ 406-303 zoranv@mn.yu , sanjav@mn.yu www.nasme.cg.yu Ova agencija podstiče razvoj malih i srednjih preduzeća. Ovdje možeš dobiti potrebne informacije ako želiš da pokreneš svoj posao.

Uprava za kadrove Jovana Tomaševića bb 020/ 202 290 www.uzk.cg.yu

Biro rada Podgorica 020/ 406 800 Prijavljivanjem na biro rada nakon završenog školovanja dobijaš priliku da budeš obaviješten/a o slobodnim radnim mjestima I da na njbrži način dođeš do zapošljenja.

Studentska zadruga Ul. Svetozara Markovića 86 020/ 237 867 Primarni cilj Zadruge je obezbeđivanje povremenih i privremenih poslova za studente, kako bi svojim radom stekli dodatna sredstva i poboljšali standard

ADP - Zid Volonterski centar ul. Bratstva i jedinstva 57/1, Podgorica 020/ 602 720 voc@cg.zu ; zid_1996@cg.yu www.zid.cg.yu U okviru “Zid”-a funkcioniše Volonterski centar, pa možeš njima da se obratiš ako želiš da saznaš nešto više o mogućnostima putovanja na međunarodne radne kampove ili dugoročnom volontitanju u inostranstvu.

DOKUMENTA LIČNA KARTA UVJERENJE O DRŽAVLJANSTVU RADNA KNJIŽICA PASOŠ VIZA VOZAČKA DOZVOLA STUDENTSKI INDEKS DOZVOLA ZA NABAVKU ORUŽJA DOZVOLE ZA LOV I SPORTSKI RIBOLOV FALSIFIKOVANJE DOKUMENATA

U PRAVU SI, misli Prijeko je potrebno da mu pokažete neki akt jer vam drugačije neće vjerovati da postojite.

Ilja A.Iljf

DOKUMENTA 81

DOKUMENTA LIČNA KARTA Lična karta je javna isprava kojom dokazuješ svoj identitet u raznim situacijama od učlanjivanja u biblioteku do racije u kafiću.

Ličnu kartu možeš dobiti čim navršiš 14 godina, uz zahtjev roditelja. Takva lična karta važi pet godina. Ako još nijesi punoljetan/na zahtjev za ličnu kartu podnosi neko od roditelja, ili zakonski zastupnik.

Kada napuniš 18 godina lična karta je tvoja obaveza. U slučaju da se, nakon punoljetstva, ne prijaviš za izdavanje lične karte, rizikuješ kaznu u vrijednosti jedne do pet mjesečnih minimalnih zarada u Republici.

Da bi dobio/la prvu ličnu kartu potrebno je da na šalteru opštinskog odjeljenja MUP-a (>Kontakti) podneseš: - čitko popunjen zahtjev za izdavanje lične karte; - izvod iz matične knjige rođenih; - uvjerenje o državljanstvu Republike Crne Gore; - dvije fotografije, ne starije od šest mjeseci (3 x 3,5 cm); - potvrdu o krvnoj grupi;

- ličnu kartu jednog od roditelja i - dokaz o plaćenoj taksi na žiro račun MUP-a Crne Gore (dobićeš ga u opštinskom odjeljenju MUP-a).

Nadležni organ obavezan je da odluči o tvom zahtjevu u roku od mjesec dana. Pri preuzimanju lične karte obavezan/na si da na posebnom kartonu za evidenciju ostaviš otisak kažiprsta desne ruke. Lična karta važi deset godina i nakon tog perioda moraš izvaditi novu.

ISTEKLA LIČNA KARTA Za vađenje nove lične karte potrebna ti je: - stara lična karta; - zahtjev za izdavanje lične karte i; - dvije fotografije 3x3,5 cm; - plaćena administrativna taksa.

Važnost lične karte može prestati ranije, ako: ...je oštećena potpuno ili tako da je postala nečitka; ...promijeniš ime ili neki od podataka iz lične karte, osim adrese; ...bitno ti se promijeni lik; ...je prethodna lična karta proglašena nevažećom.

Ličnu kartu moraš uvijek nositi sa sobom, i pokazati je službenom licu kada to od tebe traži. Ne smiješ je pozajmljivati drugima, niti koristiti tuđu.

DOKUMENTA 82

IZGUBLJENA LIČNA KARTA Ukoliko izgubiš ličnu kartu, obavezan/na si da najkasnije u roku od 15 dana prijaviš njen nestanak opštinskom odjeljenju MUP-a i zatražiš izdavanje nove. Novu ličnu kartu dobićeš nakon što ona koju si izgubio/la bude proglašena nevažećom u Službenom listu Republike Crne Gore. Ako na vrijeme ne prijaviš nestanak lične karte rizikuješ kaznu do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

se u opštini. Da bi dobio/la izvod iz matične knjige osim svojih ličnih podataka, treba da znaš ime i prezime oca, datum njegovog rođenja, kao i ime i prezime majke, njeno djevojačko prezime i datum njenog rođenja. Izvod iz matične knjige rođenih dobijaš istog dana.

UVJERENJE O DRŽAVLJANSTVU

Za izdavanje nove lične karte potrebni su: - zahtjev za izdavanje lične karte; - dvije fotografije 3x3,5 cm; - prijava o nestanku lične karte i - uplata za objavljivanje dispozitiva rješenja o proglašenju lične karte nestalom u Službenom listu.

Uvjerenje o državljanstvu potrebno je za dobijanje dokumenata kao što su pasoš ili lična karta. Mogućnost sticanja dvojnog državljenstva biće regulisana međunarodnim ugovorima koje će Crna Gora sklopiti sa drugim državama, prije svega sa Srbijom. Zahtjev za izdavanje uvjerenja predaješ Sekretarijatu za lokalnu samoupravu i dobijaš ga istog dana.

MATIČNA KNJIGA

Ako nijesi upisan/a u knjigu državljana Crne Gore potrebno je da na šalteru predaš: - zahtjev; - izvod iz matične knjige rođenih (ne stariji od šest mjeseci); - uvjerenje da nijesi upisan/a u knjigu državljana u mjestu svog rođenja, mjestu očevog rođenja ili mjestu prebivališta; - uvjerenje o državljanstvu roditelja; - ličnu kartu ili njenu ovjerenu fotokopiju i - dokaz o uplati za administrativne takse.

Matične knjige predstavljaju neku vrstu državne “biblioteke” u kojima se čuvaju osnovni podaci o ljudima koji su rođeni, vjenčani ili umrli na određenoj teritoriji. Za vođenje matičnih knjiga, zadužen je Sekretarijat za lokalnu samoupravu (>Kontakti), odnosno matičar. Izvod iz matične knjige rođenih je jedan od dokumenata koji ti je potreban za vađenje većine ostalih. Koristi se izvod koji nije stariji od pola godine, vadi

DOKUMENTA 83

PROMJENA DRŽAVLJANSTVA Da bi promjenio/la državljanstvo predaješ: - molbu; - izvod iz matične knjige rođenih (ne starije od šest mjeseci) - ovjerenu fotokopiju lične karte; - uvjerenje o državljanstvu (ne starije od šest mjeseci); - potvrdu o prebivalištu; - potvrdu o zaposlenju; - dokaz o uplati administrativne takse.

POTVRDA O BIRAČKOM PRAVU Birački spisak je javna isprava u kojoj se vodi evidencija građana koji imaju biračko pravo i služi samo za izbore. Potvrdu možeš dobiti na šalteru Sekretarijata za lokalnu samoupravu u mjestu prebivališta. Potrebno je samo da daš na uvid ličnu kartu. Telefonom možeš saznati da li si na biračkom spisku. Sve što treba da kažeš službenici su tvoje ime, prezime i matični broj. Sekretarijat je dužan da redovno obnavlja birački spisak, što znači da bi trebalo da budeš upisan kad napuniš 18 godina. Ako se utvrdi da nijesi na spisku birača, imaš pravo da tražiš upis. Rješenje o upisu mora biti donijeto u roku od 48 časova.

DOKUMENTA 84

ZDRAVSTVENA KNJIŽICA Zdravstvenom knjižicom dokazuješ da imaš zdravstveno osiguranje, što ti omogućuje punu zdravstvenu zaštitu i naknadu zarade dok si na bolovanju. Knjižicu dobijaš ako imaš potvrdu da si osiguranik/ca Republičkog fonda za zdravstvo. (>Zdravlje) Da bi je dobio/la na šalteru Fonda za zdravstvo u tvojoj opštini pokazuješ: -ličnu kartu; -potvrdu o školovanju (za đake i studente); -izvod iz matične knjige rođenih; -prijavu iz Zavoda za zapošljavanje (ako si nezaposlen/a).

Zdravstvenu knjižicu koristiš uz ličnu kartu, ovjeravaš je u kancelariji Fonda za zdravstvo (>Kontakti).

Učenici i studenti moraju ovjeravati knjižicu svakih šest mjeseci, a nezaposleni svaka tri mjeseca. Knjižica se ovjerava uz potvrdu iz firme, nezaposleni/e potvrdu dobijaju u Zavodu za nezaposlene, a studenti na fakultetu.

Izgubljenu knjižicu proglašavaš nevažećom u Službenom listu. Nakon toga sa potvrdom i uplatnicom prijavljuješ se područnom odjeljenju Fonda za zdravstvo. Ako na vrijeme ne prijaviš nestanak knjižice, snosićeš troškove nastale njenom zloupotrebom.

Ako ti se ošteti knjižica, opereš je ili iscijepaš, u Fondu će ti izdati novu. Nakon toga, Fond poništava oštećenu knjižicu.

RADNA KNJIŽICA Radna knjižica ti je potrebna za prijavljivanje na evidenciju Zavoda za nezaposlene (>Posao), zaposlenje i upisivanje podataka o dužini radnog staža kao i zdravstvene zaštite. Radnu knjižicu izdaje Sekretarijat za socijalno staranje (>Kontakti).

Za izdavanje radne kjižice trebaju ti: - čitko popunjen zahtjev u dva primjerka (kupuje se u knjižari); - lična karta; - obrazac radne knjižice (kupuje se u knjižari); - originalna diploma o završenoj školi i - ako si udata, izvod iz matične knjige vjenčanih.

Kada predaš dokumenta, u Sekretarijatu upisuju tvoje podatke u radnu knjižicu, potpisuješ se u knjižicu i u registar. Ispravke podataka i školska sprema upisuju se naknadno.

Kada nađeš posao, poslodavcu predaješ knjižicu, a nakon prestanka radnog odnosa obavezan je da ti je vrati. Ako to ne uradi prijeti mu kazna od pedesetostrukog do dvijestostrukog iznosa najniže cijene rada u Republici.

Ako ti se desi da izgubiš knjižicu, njen nestanak moraš prijaviti na šalteru Sekretarijata za socijalno staranje, kako bi je oglasili nevažećom u Službenom listu.

DOKUMENTA 85

PASOŠ Pasoš je obavezan dokument za put u inostranstvo, njime dokazuješ državljanstvo i identitet. Ako si punoljetan/na možeš podnijeti zahtjev za izdavanje pasoša ili zajedničkog pasoša.

Zahtjev podnosiš na šalteru opštinskom odjeljenju MUP-a. Za izdavanje pasoša predaješ: - ličnu kartu; - čitko ispunjen zahtjev za izdavanje pasoša (kupuje se u knjižari); - ako si maloljetan/na i izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu i dokaz iz evidencije o prebivalištu; - dvije fotografije (3.5x4.5 cm); - dokaz o uplati za izdavanje pasoša i - dokaz o uplati administrativne takse za isprave.

Ako imaš manje od 14 godina, u inostranstvo možeš putovati samo ako si upisan/a u pasoš roditelja ili staratelja. Za upis djeteta u pasoš potrebno je na šalter MUP-a predati: - zahtjev za pasoš (kupuje se u knjižari); - izvod iz matične knjige rođenih; - uvjerenje o državljanstvu; - dvije fotografije (za dijete starije od pet godina); - pasoš u koji se unosi dijete ; - obavezna saglasnost oba roditelja ; - dokaz o uplati administrativne takse (taksa se uplaćuje za svako djete);

DOKUMENTA 86 OŠTEĆENI PASOŠ Ako ti se pasoš ošteti, istekne mu važnost ili se zbog čestih putovanja ispuni, treba da izvadiš novi. Za izdavanje novog pasoša potrebno je da na šalter MUP-a priložiš i stari pasoš.

IZGUBLJENI PASOŠ Ako ti se desi da izgubiš pasoš ili ti ga neko ukrade, moraš odmah prijaviti nestanak u odjeljenje MUP-a. Nakon toga, MUP proglašava pasoš nevažećim, a obavještenje izlazi u Službenom listu.

U slučaju da izgubiš pasoš u inostranstvu ili ti ga neko ukrade, javi se odmah u konzularno odjeljenje kako bi prijavio nestanak i dao izjavu. Konzulano odjeljenje će ti izdati putni list, kako bi mogao nastaviti boravak u inostranstvu ili ući u zemlju.

Ako država u kojoj boraviš nema konzularno predstavništvo Crne Gore, za konzularne poslove nadležno je predstavništvo Srbije.

Da bi dobio/la putni list moraš imati ličnu kartu. Da bi dobio novi pasoš na šalteru MUP-a, uz neophodna dokumenta za izdavanje novog pasoša, predaješ i primjerak izjave date u konzulatu.

DOKUMENTA 87

VIZA

SAOBRAĆAJNA DOZVOLA

Viza je dozvola vlasti zemlje domaćina da određeno vrijeme možeš boraviti na njenoj teritoriji.

Saobraćajna dozvola je dokument kojim se dokazuje da si vlasnik/ca vozila kojim upravljaš, da je registrovano i osposobljeno za saobraćaj. Izdaje se za svaki automobil posebno, a to-kom vožnje je uvijek moraš imati uz sebe.

Državljanima Crne Gore viza je potrebna za putovanje u većinu zemalja svijeta. Da bi dobio/la vizu, uz zahtjev za njeno izdavanje, potrebno je da priložiš pasoš, ali i dodatnu dokumentaciju koja zavisi od države u koju planiraš da putuješ, te prirode tvoga putovanja.

Ako putuješ preko turističke agencije postoji mogućnost da vizu dobiješ preko nje, jer agencije obično vade grupne vize.

Zajednički aplikacioni centar za izdavanje viza državljanima Crne Gore otvoren je u ambasadi Slovenije u Podgorici. U Centru se izdaju vize za crnogorske građane za zemlje Evropske unije koje u Crnoj Gori nemaju svoja predstavništva kao i države koje nijesu osposobljene da ih izdaju.

U prvoj fazi, do ulaska Slovenije u Šengen zonu, Centar je preuzimao zahtjeve za izdavanje viza, provjeravao ih, ali je konačnu odluku o izdavanju viza donosila svaka država članica EU. Od početka godine centar izdaje vize koje važe za cijelu Šengen zonu.

Saobraćajnu dozvolu dobijaš nakon što u ovlašćenim stanicama urade tehnički pregled vozila. Tu možeš uplatiti potrebne takse, popuniti obrazac o vozilu i polisi osiguranja, i prekontrolisati dokumenta o vozilu. Saobraćajnu dozvolu nakon nedjelju dana podžeš na šalteru MUP-a. Saobraćajnu dozvolu produžavaš svake godine, a ako to ne uradiš mjesec nakon njenog isteka, moraš vratiti tablice nadležnom organu.

Ako te službenik MUP-a zaustavi na putu, obavezan si da mu pokažeš saobraćajnu dozvolu. Ako je nemaš, platićeš kaznu od 30 eura i dobijaš jedan kazneni bod (>Putovanja). Za izdavanje nove saobraćajne dozvole, na šalter MUP-a treba da predaš: - zahtjev za registraciju (popunjava je službenik na šalteru); - ličnu kartu; - potvrda o proglašenju ranije dozvole nevažećom; - uplata takse za izdavanje duplikata saobraćajne dozvole; Ako izgubiš saobraćajnu dozvolu prijavi njen nestanak u MUP nakon čega će biti proglašena nevažećom u Službenom listu.

DOKUMENTA 88

VOZAČKA DOZVOLA Vozačku dozvolu možeš dobiti samo ako si punoljetan/na, a izdaje je opštinsko odjeljenje MUP-a. Prije dobijanja dozvole moraš položiti vozački ispit koji se sastoji od pismenog i praktičnog dijela, ali i da prođeš zdravstveni pregled kojim se utvrđuje da li si sposoban/na da voziš. Pripreme i polaganje vozačkog ispita organizuju auto škole. (>Putovanja) Nakon položenog ispita, za dobijanje vozačke dozvole potrebni su ti: - zahtjev za vozačku dozvolu (kupuje se u knjižari); - lična karta; - dvije fotografije (3.5x4.50 cm); - svjedočanstvo o položenom vozačkom ispitu; - ljekarsko uvjerenje za vozače i - dokaz o uplati administrativne takse.

Ako ti se vozačka dozvola ošteti ili promijeniš mjesto prebivališta, uz navedena dokumenta, za novu vozačku dozvolu predaješ novu ličnu kartu i staru vozačku dozvolu. Ukoliko si promjenila prezime, potreban ti je i izvod iz matične knjige vjenčanih.

Ako izgubiš vozačku dozvolu, njen nestanak moraš prijaviti MUP-u, nakon čega će u Službenom listu biti proglašena nevažećom. Dok ne dobiješ novu vozačku dozvolu, u MUP-u će ti

izdati potvrdu koju možeš koristiti umjesto dozvole. Za dobijanje nove vozačke dozvole potrebni su ti: - zahtjev za vozačku dozvolu (kupuje se u knjižari); - prijavu o nestanku vozačke dozvole (na šalteru MUP-a); - lična karta; - dvije fotografije (3.5x4.5 cm) i - dokaz o uplati administrativne takse.

Međunarodna vozačka dozvola je dokument koji koristiš u inostranstvu kao dokaz da si položio/la vozački ispit. Da bi je dobio/la moraš imati: - važeću vozačku dozvolu; - dvije fotografije (3.5x4.5 cm) i - ličnu kartu ili pasoš.

Međunarodna vozačka dozvola važi tri godine, a na njeno izdavanje čeka se samo pola sata. Ako je izgubiš, prijavi nestanak područnom odjeljenju policije .

ZELENI KARTON Ako vozilom domaće registracije putuješ u inostranstvo potreban ti je zeleni karton i naljepnica na vozilu sa međunarodnom oznakom naše zemlje (MNE). Zeleni karton u inostranstvu je ono što predstavlja polisa osiguranja u Crnoj Gori.

To je dokaz da za vozilo imaš zaključeno auto-osiguranje koje vrijedi i u inostranstvu. Zeleni karton dobija se u Automoto savezu (> Kontakti) i za njegovo izdavanje potrebna ti je polisa osiguranja (> Novac) i saobraćajna dozvola.

DOKUMENTA 89

DOZVOLA ZA SPORTSKI RIBOLOV Dozvola za sportski ribolov izdaje se za određenu ribolovnu oblast, izdaje je sportsko ribolovno društvo (>Kontakti) kome je ribolovna oblast data na korišćenje. Dozvola za sportski ribolov može biti: - godišnja - izdaje se samo članu sportskog ribolovnog društva. Prestankom članstva u društvu prestaje i važnost dozvole; - privremena - izdaje se i osobama koje nijesu članovi sportskog ribolovnog društva i važi važi najviše 30 dana.

Za ribolov bez dozvole predviđena je kazna i do šest mjeseci zatvora. U slučaju lova eksplozivom, otrovom ili strujom kazna zatvora je i do tri godine. Članske karte sportskih ribolovnih društava i ronilačkih klubova nemaju snagu dozvole za sportski ribolov.

DOZVOLA ZA RIBOLOV NA MORU Ako si član ronilačkog društva, ne znači da automatski imaš i dozvolu za sportiski ribolov. Dozvola za ribolov na moru može biti stalna ili privremena. Stalna se izdaje na godinu, a privremena na 30 dana. Za ribolov bez dozvole predviđena je novčana kazna od 10 do 20 iznosa minimalne zarade u Republici, kao i oduzimanje sredstava za ribolov.

DOKUMENTA 90

DOZVOLA ZA NABAVKU ORUŽJA Dozvolu za nabavljanje vatrenog oružja izdaje nadležni organ MUP-a u Opštini, važi šest mjeseci. Na osnovu te dozvole možeš držati oružje u kući, ali ga ne smiješ nositi na javnom mjestu. Dozvolu za oružje može dobiti samo osoba koja: ... je navršila 21 godinu; ... nije osuđivana za krivično djelo; ... nije kažnjavana za prekršaj; ... ne bi zloupotrebila oružje (konzumiranje alkohola, loši porodični ili komšijski odnosi..); ... ima opravdani razlog za nabavku oružja (ugrožena lična bezbjednost, bavi se lovom, streljaštvom); ... je zdravstveno sposobna za držanje oružja; ... je obučena za rukovanje oružjem.

Da bi dobio/la dozvolu za nabavku oružja uz zahtjev treba da predaš: - ličnu kartu; - uvjerenje od osnovnog suda da se protiv tebe ne vodi krivični postupak; - uvjerenje od područnog organa za prekršaje da se protiv tebe ne vodi prekršajni postupak i - dokaz o uplati administrativne takse.

Ako se utvrdi da ispunjavaš zakonske uslove za nabavku oru-

žja, u MUP treba da predaš: - ljekarsko uvjerenje (ne starije od tri mjeseca); - uvjerenje o sposobnosti za držanje, nošenje i pravilnu upotrebu oružja (izdaje MUP RCG); - uvjerenje od sportske organizacije o aktivnom članstvu (ako je u pitanju sportsko oružje).

Ako budeš odbijen/a imaš pravo da se žališ MUP-u.

Ako izgubiš dozvolu za oružje, nestanak moraš prijaviti na šalteru MUP-a. Nakon toga dozvola će biti proglašena nevažećom u Službenom listu. Da bi dobio duplikat dozvole, treba da predaš: - ličnu kartu; - zahtjev ( dobijaš ga na šalteru); - oružje na uvid; - prijavu o nestanku dozvole; - uplatu za oglašavanje dozvole nevažećom; - uplatu administrativne takse; - rješenje o upisu u registar suda; - uplatu za administrativnu taksu.

ORUŽANI LIST Da bi mogao/la da držiš oružje u kući moraš imati oružani list koji se dobija u MUP-u. Za oružani list treba da predaš zahtjev, ličnu kartu, odobrenje za nabavku oružja sa računom, kopiju sertifikata da je oružje žigosano i ispitano na propisan način, dokaz o plaćenoj carini (ako je oružje inostranog porijekla) i oružje na uvid.

DOKUMENTA 91

DOZVOLA ZA LOV Divljač se može loviti samo uz lovačku dozvolu koju izdaje korisnik lovišta i lovnu kartu koju izdaje lovački savez (>Kontakti). Dozvolu za lov i lovnu kartu dobićeš ako imaš položen lovački ispit i odobrenje za nošenje lovačkog oružja.

Lovna karta je dokument kojim ti se uz lovačku dozvolu obezbjeđuje pravo na lov.

Lovnu kartu izdaje Lovački savez, preko korisnika lovišta. Lovna karta važi za sva lovišta u Crnoj Gori i nacionalne parkove u kojima je dozvoljen lov divljači. Domaćim lovcima izdaje se na godinu, dok lovna karta za strance važi samo 10 dana.

Izgubljenu ili uništenu lovnu kartu moraš proglasiti nevažećom u Službenom listu, nakon čega ti korisnik lovišta izdaje duplikat dozvole.

LOVAČKI ISPIT Lovački ispit polaže se pred stručnom komisijom (od najmanje tri člana) koju obrazuje lovački savez uz saglasnost Ministarstva poljoprivrede. Da bi ga polagao/la treba da predaš zahtjev i dozvolu za nabavku oružja. O datumu terminu ispita bićeš obavješten/na 30 dana ranije, a ispit se polaže usmeno i javan je. Ukoliko padneš na ispitu, imaš pravo ponovo da polažeš nakon šest mjeseci. Ako smatra da ne ispunjavaš uslove, komisija može odbiti tvoj zahtjev za polaganje.

DOKUMENTA 92

STUDENTSKI INDEKS Indeks je dokument kojim potvrđuješ da si student/kinja i koji dobijaš nakon upisa na fakultet. Da bi dobio indeks u studensku službu treba da predaš: - obrazac indeksa u koji upisuješ lične podatke (kupuje se u knjižari); - dvije fotografije (3.5x4.50 cm); Svake godine obavezan/na si da ovjeriš indeks. Ako si samofinansirajući student/kinja, da ovjeriš indeks treba da predaš dokaz o uplaćenoj školarini. Indeks se ovjerava na dan koji uprava fakulteta odredi za “upis godine”.

Ako izgubiš indeks, obavezan/na si da nestanak prijaviš studentskoj službi fakulteta na kojem studiraš.

Ukoliko želiš možeš tražiti da ti ocjene budu upisane u indeks, mada to nije obaveza. Uvođenjem Bolonjske deklaracije, svaki student ima svoj prijavni list, u kojem stoje podaci o njegovom uspjehu. Sem na fakultetu, indeks možeš koristiti za dobijanje različitih popusta.

FALSIFIKOVANJE DOKUMENATA Zakon strogo zabranjuje zloupotrebu isprava i njihovo falsifikovanje. Prije nego i pomisliš da mijenjaš ocjene u indeksu ili đačkoj knjižici treba da znaš da je pravljenje lažne ili namjerno mijenjanje prave isprave predviđena kazna do tri godine zatvora.

U slučaju da namjerno izmijeniš službenu ispravu, ili pečatom ovjeriš službenu ispravu ili knjigu sa neistinitom sadržinom rizikuješ kaznu zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Predviđeno je uvođenje novog sistema ličnih dokumenata po evropskim standardima kako bi se smanjila mogućnost njihovog falsifikovanja.

DOGODILO SE...

Dva mladića iz okoline Nikšića osuđena su na dvije godine zatvora zbog prevare i falsifikovanja dokumenata. Oni su falsifikovanim ličnim dokumentima uspjeli da podignu kredit u jednoj banci. Kada su službenici provjeravajući dokumetnaciju otkrili da su njihove lične karte falsifikovane mladići su uhapšeni istog dana u svojim kućama.

DOKUMENTA 93

KONTAKTI

Ribolovni savez CG

Ministarstvo unutrašnjih poslova RCG

SC “Morača”, Podgorica 020/621-007 Ovaj broj telefona poslužiće ti ako želiš da se detaljnije raspitaš o načinu vađenja dozvole za sportski ribolov.

Bul. Svetog Petra Cetinjskog 6, Podgorica 020/241 252 Ako imaš problema sa rokom izdavanja ili samom procedurom vađenja dokumenata za informacije se možeš obratiti dežurnom operativnom centru MUP-a na dati broj telefona.

Republički fond za zdravstvo Cantrala: Vaka Đurovica b.b., Podgorica 020/404-132 Sva uputstva I informacije oko procedure ovjeravanja zdravstvene knjižice možeš dobiti na ovaj broj telefona.

Lovački savez CG Novaka Miloševa 12/2, Podgorica 020/230-534 lovsa@cg.yu Na ovaj broj se možeš informisati o svim detaljima koji se tiču izdavanja lovne karte i lovačke dozvole.

Auto-moto savez CG Rimski trg bb Podgorica 020/234-999 amscg@cg.yu, www.amscg.yu

Montenegro osiguranje Cetinjski put bb, PC Kruševac 81000 Podgorica 020/234-008 mnosiguranje@cg.yu www.mnosiguranje.cg.yu Ako su ti potrebne detaljnije informacije o načinu vađenja zelenog kartona ili visini novčane uplate za isti možeš ih dobiti u Auto-moto savezu CG ili u nekoj od poslovnica Montenegro osiguranja .

DOKUMENTA 94

Sekretarijat za socijalno staranje Vuka Karadžića 16 Tel: 020/622 866 Nadležnosti ovog sekretarijata se odnose na suzbijanje i prevenciju narkomanije, realizovanje prava iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite.

Službeni list RCG Novaka Miloševa 10 Tel: 020/230 525 Ukoliko izgubiš neki od svojih ličnih dokumenata, u roku od 15 dana moraš ih objaviti nevažećim u službenom listu.

Konzulati stranih država u Crnoj Gori koji izdaju vize Generalni konzulat Republike Italije Cetinjski put bb Podgorica Odjeljenje za vize: 020/ 234 664 Call centar: 044/790-790.

Ako želiš da zakažeš termin za predavanje dokumenata koja su ti neophodna da bi dobio/la vizu Italije to možeš uraditi na broj call centra. U konzulatu Italije možeš predati dokumenta za dobijanje vize za Francusku

Generalni konzulat Republike Grčke Atinska 4, Gorica C, Podgorica Tel:020/ 655 544 hellas@cg.yu

Da bi dobio/la grčku vizu nije potrebno da prethodno zakažeš termin, već da lično predaš dokumenta u konzulatu ponedjeljkom, utorkom i srijedom u intervalu od 9:30:12:30

Generalni konzulat Narodne Republike Kine Radosava Burića 4a, Podgorica Odjeljenje za vize: 020/ 609 275

Za kinesku vizu je dovoljno da lično odneseš dokumenta u konzulat utorkom i četvrtom od 9-11 sati bez prethodnog zakazivanja termina. U ovom konzulatu sada možeš dobiti i vizu za Hong Kong

Generalni konzulat Republike Slovenije 13. jul bb, PC “Čelebić”, Podgorica 020/ 208 020 www.mzz.gov.si

U Slovenačkoj ambasadi pored slovenačke vize možeš dobiti i vize za Austriju, Mađarsku i Poljsku bez prethodnog zakazivanja, podnošenjem potrebnih dokumenata lično, svim radnim danima od 9-12 sati.

KUĆA STANOVATI SAM ŽIVOT U ZGRADI KULTURA STANOVANJA TVOJA KUĆA RAČUNI STUDENTSKI DOMOVI

U PRAVU SI, misli Nije sreća živjeti, nego dobro živjeti.

Seneka

KUĆA 97

STANOVATI SAM KAKO PRONAĆI STAN Dolaziš da studiraš u drugi grad, ili si odlučio/la da se osamostališ od roditelja-prvo što treba da uradiš je da iznajmiš stan. Samostalno ili sa cimerom/kom, stan ili sobu možeš iznajmiti ili kupiti samo ako si punoljetan/na i u stanju da zaradiš novac za kiriju. Stan ćeš najlakše naći prelistavajući oglase u dnevnim novinama ili specijalizovane časopise za promet nekretnina. Na većini fakulteta postoje oglasne table na kojima su istaklnute ponude stanova i soba za rentiranje. Stan možeš potražiti i preko agencija za nekretnine. Time ćeš uštedjeti vrijeme, stanarina će vjerovatno biti nešto viša zbog plaćanja posredničkih usluga agencije koja ide na teret stanodavca.

UGOVOR O ZAKUPU Iznajmljivanje stana je proces koji sa sobom nosi i previše prostora za “nesporazume”, da bi se oslonio/la samo na usmeni ugovor, stisak ruke i priče da će “sve biti u redu“. Zbog toga, prije useljenja, sa vlasnikom stana obavezno zaključuješ ugovor o zakupu.

Bez tog ugovora nemaš nikakva stanarska prava. To znači da stanodavac može da te izbaci iz stana ili poveća stanarinu kad god poželi. Ugovor se zaključuje u pisanoj formi i ovjerava u sudu. Neovjeren ugovor nema pravno dejstvo.

Ako stan tražiš preko agencije za nekretnine, ugovor potpisuje i stanodavac i agencija. Samo ako je ugovor ovjeren, a nešto pođe naopako možeš se žaliti Osnovnom sudu. Čuvaj svoj primjerak ugovora, jer ćeš se na njega pozvati u slučaju da iskrsne bilo kakav problem.

KIRIJA Kirija je najamnina za stan. Njena visina mora biti navedena u ugovoru o zakupu zajedno sa, jasno određenim, rokovima plaćanja. Kirija uglavnom ne uključuje račune za komunalije.

Prije potpisivanja ugovora preciziraj koje sve račune treba da plaćaš.

DEPOZIT Depozit je određena suma novca, obično u visini jedne kirije, koju stanodavac može da tražiti od tebe prije useljenja. To je neka vrsta garancije da ćeš poštovati ugovor. Ako napraviš štetu, ne platiš račune ili kiriju, stanodavac će to naplatiti od depozita. Ako ispuniš sve odredbe ugovora, depozit će poslužiti za plaćanje posljednje kirije pred iseljenje.

KUĆA 98

,, DOBAR DOMAĆIN” U pogledu nekih opštih prava i dužnosti stanara, zakon ne pravi razliku između zakupodavca i zakupca stana. Ista pravila važe i za jednog i za drugog, bilo da je u pitanju poštovanje kućnog reda zgrade ili obaveza plaćanja održavanja zajedničkih prostorija. Što se tiče ponašanja u stanu, dužan si da se prema njemu, i svemu što je u njemu, odnosiš kao dobar domaćin.

Imaš pravo samo na minimalne površinske intervencije u unutrašnjosti stana (kao npr. krečenje), dok ćeš za sve ozbiljnije poduhvate (npr. pregrđivanje prostorija, probijanje zidova za nova vrata...) morati da dobiješ gazdino ovlašćenje. Bez dozvole zakupodavca, nemaš pravo da koristiš stan za poslovnu djelatnost, da ga izdaješ u pod zakup, niti da omogućiš njegovo korišćenje osobama koje nisu navedene u ugovoru.

OBRATI PAŽNJU Prije nego se konačno useliš u stan, dogovori sve detelje o uslovima zakupa kao npr. šta učiniti u slučaju popravki, čija je obaveza krečenje stana, a poželjan je i popis namještaja i ostale opreme. Na taj način ćeš se najbolje zaštititi od eventualnih nesporazuma i naknadnih troškova.

KUĆA 99 Prije popisivanja stvari u stanu, provjeri da li je sve ispravno kako ne bi kasnije plaćao/la popravku npr. televizora koji je pokvario prethodni stanar. Ako stan ne iznajmljuješ preko agencije, potrudi se da znaš i imaš sve dokaze o vlasništvu stana.

OTKAZ Tvoja prava iz ugovora o zakupu prestaju kada istekne ugovoreni period zakupa. Ukoliko stanodavac nema ništa protiv da ostaneš u stanu i nakon isteka ugovora, smatra se da je zaključen novi ugovor na neodređeno vrijeme. Ugovor se može i formalno obnoviti uz iste ili izmijenjene uslove. Ti i zakupac možete da date otkaz kad god poželite, pod uslovom da poštujete otkazni rok. Uobičajeni rok nije manji od mjesec dana.

ŽIVOT U ZGRADI KO UPRAVLJA ZGRADOM Stambenom zgradom upravljaju vlasnici stanova i poslovnih prostorija. Oni su dužni da obrazuju Skupštinu etažnih vlasnika i imenuju upravnika zgrade. Da bi se osnovala skupština etažnih vlasnika, dovoljno je da četvrtina stanara u zgradi pokrene inicijativu za to. Skupština etažnih vlasnika brine o održavanju zgrade, čistoći i ispravnosti zajedničkih prostorija. Ona odlučuje o nadogradnji zajedničkih prostorija ili njihovom pretvaranju u poslovne prostore. Odluke skupštine obavezujuće su za sve stanare. U slučaju da nisi zadovoljan/na njihovim odlukom, možeš podnijeti tužbu sudu, radi njenog poništenja.

Ukoliko stanar neće da izađe iz zakupljenog stana, možeš se obratiti Sekreterijatu za komunalne poslove uz priloženi dokaz, a najčešće je to sudska odluka.

UPRAVNIK ZGRADE

PRIJE ODLASKA Pri napuštanju stana, dužan/na si da ga ostaviš u stanju u kojem je bio prije tvog useljenja. Rupe u zidovima koje su ostale iza tvojih polica, prefarbani zidovi, polomljeni štekeri... sve ćeš to morati lijepo da središ. Ako odbiješ, troškovi će biti naplaćeni iz tvog depozita.

Upravnika zgrade bira skupština etažnih vlasnika. On predstavlja stanare zgrade, zaključuje ugovore o zakupu poslovnih prostorija, organizuje naplate, obezbjeđuje hitne popravke...

Upravnik je dužan da nemarne komšije upozori na kršenje pravila. Ako se ogluše na upozorenja, dužan je da ih prijavi komunalnoj policiji.

KUĆA 100

O ČEMU BRINE SKUPŠTINA? Na svakom ulazu spisak stanara mora biti istaknut na vidnom mjestu, a stanovi obilježeni brojevima. Hodnici i stepenište moraju biti čisti i osvijetljeni. O tome brine skupština etažnih vlasnika. Zajednički dijelovi zgrade (hodnici, stepenište, podrumi, tavan) ne smiju se koristiti za stanovanje, osim ako to ne dozvoli skupština. Ona brine i o čistoći dvorišta zgrade. Skupština mora odrediti mjesto za cijepanje i odlaganje drva, kao i mjesto za pranje tepiha. Zabranjeno je pred ulazom parkirati ili prati automobil, držati građevinski materijal, otpad ili havarisane automobile. Ako komšija pravi baštu ispred zgrade ili postavi kiosk, bez saglasnosti skupštine stanara, možeš ga prijaviti komunalnoj policiji (> Kontakti).

INSTALACIJE I KVAROVI Obaveza skupštine stanara je da brine o instalacijama, kanalizaciji i vodovodu, s tim što je svaki stan brine o svemu tome pojedinačno. Ipak, to ne opravdava tvoju nemarnost, i u slučaju da se tvojom krivicom pokvari hidrofor u zgradi ili polomiš osigurač u hodniku, obavezan/na si da kvar otkloniš.

Ako već nisi majstor, to ćeš najlakše riješiti pozivom ekipama Agencije za stanovanje (> Kontakti) ili neke privatne firme.

Vodovod - Ekipe vodovoda (> Kontakti) besplatno će sanirati kvarove na cijevima koje su pukle u vodovodnoj mreži (dakle, one koje su pod zemljom). Popravka vodovodnih kvarova u kućama ili stanovima se plaća, a isto se odnosi i na kanalizaciju. Ekipe vodovoda možeš pozvati da bi otklonili kvar u tvom stanu ili kući, ali ćeš to morati da platiš.

Elektrodistribucija- Kao i u salučaju kvarova na vododvodu, svaki problem na elektroinstalacijama biće riješen besplatno, ako je kvar izazvan krivicom Elektrodistribucije. (> Kontakti) U slučaju da zgrada ostane u mraku zbog nečijeg nemara, ili razvodna tabla izgori zbog preopterećenja, stanari moraju platiti otklanjanje kvara. Stanari su obavezni da birnu o elektroinstalacijama.

Fiksna telefonija- Ekipe telekoma ne naplaćuju popravke na telefonskoj liniji. Dovoljno je da na dežurni telefon prijaviš kvar (> Kontakti).

KO PLAĆA KVAROVE? Skupština etažnih vlasnika zadužena je za sakupljanje novca za održavanje zgrade. Stanari uplaćuju novac na zajednički žiro račun, a njime upravlja skupština etažnih vlasnika. Upravnik zgrade ovlašćen je da novac koristi za održavanje zajedničkih prostorija, popravku kvarova, osiguranje zgrade...

Stanari zgrade moraju organizovati skupštinu. Ako to ne urade rizikuju kaznu u visini od sto do dvije stotine minimalnih zarada u Republici.

KUĆA 101

KULTURA STANOVANJA Postoji poseban pravilnik koji donosi lokalna uprava i koji određuje pravila ponašanja stanara u zgradi. Tvoja obaveza je da ga poštuješ i brineš o stanju zajedničkih prostorija, dvorišta i izgleda zgrade. To znači da npr. hodnike, vešernice ili stepenište ne možeš koristiti za odlaganje starog namještaja, veš mašina ili bacanje smeća. Da sve ne bude prepušteno tvojoj savjesti-postoje i kazne za kršenje pravilnika. Ako npr. bacaš otpatke po hodniku ili bez dozvole pišeš po fasadi, rizikuješ kaznu u visini 10 minimalnih cijena rada u Republici.

KUĆNI LJUBIMCI Pravila držanja kućnih ljubimaca u zgradi mogu se odrediti kućnim redom. Mada ćeš teško psu ili mački objasniti šta je kućni red, odgovornost za njihovo ponašanje je samo tvoja.

Psi u zgradi ne smiju ometati mir i sigurnost ostalih stanara, niti se smiju držati na terasi ili zajedničkim prostorijama. Za držanje psa u dvorištu zgrade potrebna je dozvola skupštine etažnih vlasnika. Ako se dogodi da tvoj kućni ljubimac “napravi štetu” prije nego što istrči napolje, moraš očistiti “mjesto udesa”.

KUĆA 102

BUKA U zgradi moraš poštovati kućni red koji određuje skupština vlasnika. U slučaju da neko od komšija ne poštuje kućni red, i voli malo jače da sluša muziku ili gleda TV, možeš se žaliti upravniku zgrade. Ako on ne preduzme ništa, pozovi policiju.

Oni će protiv bučnog komšije podnijeti prekršajnu prijavu zbog remećenja reda. Procedura je ista i u slučaju da neko pravi buku ispred zgrade. Ako praviš buku u zgradi ili ispred nje, rizikuješ kaznu od 10 do 100 minimalnih zarada u Republici.

KAFIĆ U ZGRADI Kućni red moraju poštovati i vlasnici kafića koji se nalaze u zgradi. To ne znači da će u vrijeme popodnevnog odmora morati da gase muziku, ali ipak postoje neka ograničenja. Njihovo radno vrijeme regulisano je posebnom opštinskom odlukom, a dozvoljena jačina muzike je 70 decibela. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata zavisi od opštine, pa u turističkim centrima kafići rade duže (ljeti do jedan sat, zimi do ponoći). Komunalna policija u Podgorici posjeduje aparate za mjerenje buke unutar lokala tzv.fonometre.

Noćni klubovi, barovi i diskoteke, koji imaju posebnu zvučnu izolaciju, mogu puštati muziku bez ograničenja.

KUĆA 103

ORGANIZUJEŠ ŽURKU...

ADAPACIJA

Ako se se u tvom stanu ne događa ništa protivzakonito, možeš oganizovati žurke do mile volje. Ipak, muzika i buka ne smiju prelaziti nivo sobne jačine. Ako uznemireni komšija pozove policiju, oni će od tebe uglavnom zahtijevati da utišaš muziku.

Međutim, ako ti narede da prekineš žurku, a ti odbiješ da to učiniš, slijedi ti privođenje u stanicu policije. Tamo će ti uzeti izjavu i podnijeti prekršajnu prijavu protiv tebe.

Stan možeš renovirati samo ako time ne ugrožavaš zajedničke prostorije (hodnike, vešernice, tavan..) ili vlasništvo drugih stanara. Prepravkom ne smiješ narušiti arhitektonski izgled ili umanjiti sigurnost i stabilnost zgrade. Ako to uradiš, rizikuješ kaznu od petostrukog do petnaestostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

TUĐA ŽURKA Najbolji način da riješiš problem sa “bučnim komšijom” je da probaš da razgovaraš s njim i riješiš problem. Zamoli ga da bude malo tiši i obzirniji. Ako to ne uspije, obrati se upravniku zgrade. U slučaju da se on ogluši, pozovi policiju. Oni imaju pravo da prekinu žurku i narede komšiji da prestane sa bukom.

NEZVANI GOST Ako neko pokuša da nepozvan uđe na tvoju žurku, zamoli ga da ode i pokušaj da razgovorom riješiš problem. Kada nepozvani gost odbije da izađe iz tvog stana, pozovi policiju. U slučaju da ti nepozvan pođeš na tuđu žurku, dobro razmisli prije nego što to učiniš. Za narušavanje nepovredivosti stana možeš biti kažnjen novčano ili zatvorom do godinu dana.

Komšiju koji adaptira stan bez dozvole, možeš prijaviti komunalnoj policiji.

DOGODILO SE...

Jedan Podgoričanin nije htio da ukloni građevinski materijal, koji je držao na četvrtom spratu zgrade u centru grada.

Nakon prijave, komunalna policija mu je napisala kaznu.

S obzirom da je građevinski materijal bio namjenjen za proširenje stana, obavještena je i građevinska inspekcija.

Građevinski inspektori su mu naredili da ukloni pregradni zid i onemogućili ga da zauzme zajedničke prostorije.

Nadogradnja zgrade, pretvaranje zajedničkih prostorija u stan ili poslovnu prostoriju možeš raditi samo uz saglasnost skupštine etažnih vlasnika i nadležnog sekretarijata lokalne samouprave. U tom slučaju, skupštini etažnih vlasnika moraš naknaditi vrijednost zajedničkog dijela koji se nadograđuje, osim ako oni ne odluče drugačije.

KUĆA 104

TVOJA KUĆA U dvorištu kuće ili na samoj kući zabranjeni su građevinski radovi bez dovole. Dozvola za gradnju objekata do 1.000 kvadratnih metara dobija se u opštinskom Sekretarijatu za uređenje prostora, a za veće i u Ministarstvu za ekonomski razvoj. Komšiju koji bez dovole zida pomoćne objekte, ograde ili dograđuje kuću možeš prijaviti građevinskoj inspekciji (> Kontakti). Oni će mu narediti da prekine radove i sruši izgrađeno. Ako to odbije, građevinski inspektori će dogradnju sami srušiti, a komšija će platiti troškove rušenja.

DOGODILO SE... Šireći okućnicu, jedan Podgoričanin postavio je ogradu na javno zemljište. Nakon što su mu komunalni policajci to naredili, ograda je pomjerena. Kako je i nakon toga ograda bila na javnoj površini, vlasnik je kažnjen sa 55 eura, a ograda je uklonjena.

KUPOPRODAJA IMOVINE Kuću možeš prodati ili kupiti dajući oglas u novinama ili agenciji za nekretine. Ako želiš da kuću prodaš preko agencije, uz određenu proviziju bićeš pošteđen/a mogućih neprijatnosti, raznih formalnosti i dosadne administracije. Prilikom proda-

je, moraš obavezno zaključiti Ugovor o prodaji nekretnine u pismenoj formi. Ugovor sa potpisima ugovornih strana mora biti zaveden i ovjeren u sudu. Nakon što se ugovor ovjeri, bivši i novi vlasnici obavezni su da to registruju u opštinskom katastru nepokretnosti.

KATASTAR Katastar nepokretnosti je vrsta javne knjige koja sadrži podatke o zemljištu, zgradama, stanovima, porodičnim kućama, vikendicama, poslovnim prostorima, fabrikama i drugim objektima na području jedne opštine. U katastru su i podaci o položaju, obliku, i površini nepokretnosti, prihodu koji se na njima ostvaruje, stvarnim i drugim pravima kao i podaci o njihovim korisnicima i vlasnicima. Upisom u katastar stiču se, prenose, ograničavaju i ukidaju prava na nepokretnosti.

KOMŠIJA Život u kući oslobađa te nekih pravila koja važe u zgradama.

To ipak ne znači da možeš raditi šta god poželiš. Zabranjeno je uznemiraviti komšije izazivanjem buke, bacanjem ili paljenjem smeća, odlaganjem drva ili starih automobila pred dvorištem. Sanitarnoj inspekciji možeš prijaviti komšiju koji baca ili pali smeće u dvorištu. Za ovaj prekršaj ne postoji novčana kazna već se odmah pokreće prekršajni postupak.

KUĆA 105

RAČUNI ...ZA STRUJU Potrošnja struje obračunava se svakog mjeseca na osnovu važeće tarife. Račun za struju plaćaš u roku od sedam dana.

Kada imaš primjedbi na visinu računa, možeš se žaliti na šalteru Elektrodistribucije ili Regulatornoj agenciji (> Kontakti). Tamo predaješ žalbu u pisanoj formi, a najkasnije za 10 dana dobijaš pismeni odgovor.

Prije upućivanja žalbe moraš platiti račun. Ako bude uvažena, vraća ti se razlika u novcu ili ti se za tu sumu umanjuje račun za naredni mjesec. Kada račune ne plaćaš više mjeseci, dobijaš opomenu, nakon čega Elektrodistribucija pokreće protiv tebe tužbu. Nakon presude tvoja kuća biće isključena sa elektromreže. Da bi ponovo dobio struju, moraš platiti dugovanja i troškove ponovnog priključenja.

Prekršajni postupak biće pokrenut, ako se nelegalno priključiš na mrežu ili oštetiš plombe na strujomjeru. Računi za struju zastarijevaju poslije godinu dana, ali gotovo sigurno ćeš dobiti tužbu prije tog vremena. To ne znači da je bolje ne plaćati račune, jer to pravilo će biti ukinuto novim zakonom koji je u fazi izrade. Isto važi i za ostale račune.

KUĆA 106 ...ZA VODU Račun za vodu plaća se na osnovu mjesečne potrošnje koja se očitava na vodmjeru. U slučaju da više mjeseci ne plaćaš račune dobijaš opomenu, nakon čega Vodovod protiv tebe pokreće tužbu. Ako imaš primjedbe na visinu računa, sporni račun podnosiš tehničkoj službi Vodovoda u tvom gradu ili Agenciji za zaštitu potrošača. Odgovor na žalbu dobijaš najkasnije za sedam dana. Sa vodovodne mreže možeš biti isključen samo na osnovu sudske presude i uz saglasnost nadležnih državnih organa. Ukoliko se nelegalno priključiš na vodovod ili postaviš priključak ispred vodomjera, protiv tebe će biti pokrenuta krivična prijava. Računi za vodu zastarijevaju poslije jedne godine.

...ZA ,,FIKSNI” TELEFON Račun za telefon obračunava se mjesečno, a u njega je uračunata telefonska pretplata i mjesečna potrošnja na osnovu važećih tarifa. Račun se plaća do 15. u mjesecu. U slučaju da račun ne platiš na vrijeme, telefonski operater ti prvo onemogućava pozivanje, ali ti dozoljava da primaš pozive. Nakon mjesec dana kompanija ti isključuje telefon. Da bi ponovo mogao da koristiš telefonski broj, moraš platiti dugovanja i troškove priključenja. Kada izmiriš dug, pođi sa plaćenim računom na šalter Telekomunikacione službe i u roku od jednog sata telefon će ponovo biti uključen.

Ako imaš primjedbu na visinu računa, možeš dobiti listing

poziva za koji plaćaš tri eura. U slučaju da se tvoj račun ne poklapa sa faktičkim stanjem, predaješ žalbu telefonskom operateru uz plaćanje administrativne takse od pet eura. Ako nakon 15 dana ne dobiješ odgovor ili njime nijesi zadovoljan/a možeš se obratii Agenciji za telekomunikaciju (> Kontakti) koja je dužna da preuzme sve dalje mjere.

...ZA MOBILNI TELEFON Mobilni operateri u Crnoj Gori nude dva načina plaćanja računa. U slučaju prepaid plaćanja, unaprijed se plaća određeni kredit, dok se kod postpaid korisnika plaćaju mjesečni računi. Kod prepaid priključaka nema isključenja, već kada potrošiš kredit možeš samo primati pozive i zvati besplatne servisne brojeve. Za razliku od prepaid priključaka, postpaid korisnici plaćaju pretplatu, ali su razgovori jeftiniji. Ukoliko ne izmiriš račun za postpaid priključak do 15. u mjesecu ili u roku od 30 dana (zavisi od mobilnog operatera), dobijaš upozorenje, gasi se SIM kartica i kompanija pokreće krivičnu prijavu. Da bi bio ponovo priključen na mrežu moraš platiti dugovanja i troškove priključka. U slučaju primjedbi na visinu računa možeš se žaliti na broj za reklamacije (> Kontakti), korisničkom servisu ili Agenciji za telekomunikacije. U slučaju da ne želiš jedno vrijeme koristiti postpejd broj možeš zamrznuti račun, kako ti ne bi obračunavali pretplatu. Broj možeš aktivirati u dogovoru sa kompanijom preko ovlašćenog zastupnika.

KUĆA 107

...ZA KOMUNALNE USLUGE Generalno, računi za komunalne usluge podrazumijevaju troškove odvoza smeća. U računima se posebno plaća odvoz šuta i starih mašina, bijele tehnike i kompjutera. U Crnoj Gori komunalne usluge obavljaju državna preduzeća, ali moguće je da to rade i posebne komunalne kompanije. Visina računa zavisi od tarife koju odredi Javno preduzće za komunalne usluge, ali i gradske zone u kojoj živiš i kvadrature tvog stana.

... ZA INTERNET Da bi mogao da koristiš interenet, moraš platiti priključak.

Internet provajderi u Crnoj Gori nude više načina za priključivanje i to dial-up, ISDN, ADSL i bežični. Dial-up priključak se dobija nakon uplate naloga u internet centru. Tada dobiješ nalog i šifru, na osnovu kojih pristupaš internetu, kao i e-mail adresu. Postoji i alternativni metod kod kojeg se ne plaćaju unaprijed sati, već obračunavaju inpulsi i plaćaju uz telefonski račun. Takav način je po pravilu značajno skuplji. ISDN priključak omogućava paralelno korišćenje telefonske linije i interneta kao i nešto brži pristup. ADSL takođe omogućava korišćenje interneta i telefona. Kod ADSL-a se ne obračunavaju telefonski impulsi, a internet se obračunava po protoku.

Kvarove možeš prijaviti dežurnoj službi operatera (> Kontakti).

KUĆA 108

...ZA KABLOVSKU TELEVIZIJU Kablovsku televiziju dobijaš tako što prvo podneseš zahtjev ovlašćenoj kompaniji. To možeš uraditi u njihovim prostorijama, telefonom ili on-line. Nakon toga sa kompanijom zaključuješ ugovor, kojim se određuje cijena i način plaćanja.

Kod priključenja kablovske televizije posebno plaćaš prključak, dok pretplatu plaćaš svakog mjeseca.

Operator može promijeniti cijenu paketa, ali te o tome mora obavijestiti mjesec dan unaprijed.

U slučaju da dođe do kvara, prijavljuješ ga operateru čije su službe dužne da ga otklone u roku do 48 sati. Ako se utvrdi da je reklamacija opravdana, operater je dužan da ti naplati manju sumu za pretplatu ili da ti vrati dio već uplaćenog iznosa. Ako odbiju, možeš ih tužiti na sudu.

DOGODILO SE...

Jedna Podgoričanka podnijela je žalbu operateru kablovske televizije zbog problema sa kanalima. Iako je platila poseban paket kanala koji sadrži specijalne emisije, ali i filmove za odrasle, desilo se da baš “XXX filmovi” budu na programu dok su njena djeca gledala TV. Gospođa je prijavila problem kablovskom operateru, nakon čega je kvar otklonjen. U znak izvinjenja zbog neprijatnosti, pretplata joj je umanjena za taj mjesec.

KUĆA 109

STUDENTSKI DOMOVI KAKO DO SOBE Studentima Univerziteta Crne Gore na raspolaganju je šest studentskih domova u Podgorici, Kotoru, Nikšiću i Cetinju (> Kontakti). Pravo na sobu u domu imaju studenti koji se finansiraju iz budžeta i koji nisu iz mjesta u kojem se fakultet nalazi. Mjesečna stanarina za sobu u studentskom domu veoma je pristupačna i ne prelazi 20 eura. Osim soba, studentima je u domu dostupna kantina, čitaonica, sportski tereni, teretana...

Za dom mogu konkurisati i samofinansirajuci studenti. Njima će biti dodijeljena mjesta koja su ostala nakon što svi studenti sa budžeta dobiju smještaj. Da bi dobio/la sobu u studentskom domu, konkurišeš na početku školske godine. Konkurs za dodjelu soba prvo se raspisuje za brucoše, a zatim za ostale studente. Spiskove studenata koji su dobili sobe pravi računarska služba i njima se možeš žaliti ako te na njemu nema. Rok za podnošenje žalbe je tri dana. Toliko je potrebno i za odgovor.

Pravo na sobu gubiš ako sa budžeta pređeš na samofinansiranje, ako neredovno plaćaš stanarinu ili ako prodaješ sobu.

KUPOVANJE MJESTA U DOMU Studenti koji se ne nađu na spisku za dodjelu soba, često ilegalnim putevima dolaze do smještaja u domu. Oni kupuju mesto u domu od studenata koji su već dobili sobu, ali im smještaj iz nekog razloga nije potreban (žele da žive privatno itd.). Taj vid zloupotrebe studentskih povlastica možeš prijaviti Upravniku doma. Ako te uhvate da prodaješ mjesto u domu, automatski gubiš pravo na smještaj.

KADA DOBIJEŠ SOBU Kada dobiješ sobu javljaš se upravni doma gdje potpisuješ ugovor sa upravnikom/com. Ugovor te obavezuje na plaćanje stanarine, poštovanje kućnog reda... Prije potpisivanja ugovora upravi predaješ uvjerenje o prebivalištu i uvjerenje ljekara da si sposoban/na za kolektivni život. Moraš imati i žiranta koji će garantovati da će, ako ne platiš stanarinu, to uraditi umjesto tebe. Žirant može biti samo zaposlena osoba, a prije potpisivanja ugovora upravi mora predati potvrdu o primanjima iz svoje firme ili organizacije u kojoj radi. Kada dobiješ so-bu, na recepciji doma dobijaš sve informacije o tome šta treba da doneseš i zadužiš prije useljenja. Prijatelji koji ti dođu u posjetu moraju se prijaviti na recepciji doma.

KUĆA 110

KVAROVI U SOBI Kada se desi da u sobi ne radi grijanje, pokvari se prozor ili vrata na ormaru, kvar prijavljuješ domaru. Zbog toga je najbolje da, po useljenju u dom, uzmeš njegov broj telefona. Ako domar i nakon tvojih poziva ne dolazi, možeš se obratiti upravniku doma.

Troškove popravke kvarova, koji nisu izazvani tvojom nepažnjom, plaća studentski dom. U suprotnom ti plaćaš popravku.

Upravniku se možeš obratiti za pomoć ako u sobi imaš problem koji nije tehničke prirode npr. pacovi ili bube kao “podstanari”.

STUDENTSKA MENZA Studenti se hrane u menzi uz pomoć abonentskih kartica. Za dobijanje abonentske kartice potrebno je da na na recepciji studentskog doma predaš zahtjev koji dobijaš u domu i uvjerenje o prebivalištu. Osim uvjerenja i zahtjeva, treba da predaš uvjerenje o eventualnoj alergičnosti na određenu hranu.

U menzi se mogu hraniti i samofinasirajući studenti, ali su cijene obroka za njih veće. Studenti koji žive u gradu u ko-jem se nalazi fakultet ne mogu se hraniti u menzi. Ako ti ne odgovara hrana u menzi, ili primijetiš da je na nekim artiklima istekao rok, možeš se žaliti upravniku doma. On je dužan da hitno nešto preduzme na rješavanju tvog problema.

KUĆA 111

KONTAKTI Elektroprivreda Crne Gore Vuka Karadžića 2, Nikšić 040/ 204 000 www.epcg.cg.yu Na ovaj broj telefona dobićeš direkciju elektroprivrede, ali informacije o prenosu i snabdijevanju električnom energijom.

JP Regionalni vodovod Crnogorskog primorja 033/ 451 921 Trg Sunca bb , Budva Sve informacije oko plaćanja računa, načina snadbijevanja vodom na primorju možeš dobiti na broj telefona regionalnog vodovoda.

Crnogorski Telekom Moskovska 29, Podgorica 020/433 433 office@telekom-cg.com Internet podrška 020/ 403 434 podrska@telekom-cg.com Dial up: 19402

Besplatni broj Službe za korisnike 080080000 callcentar@telekom-cg.com.

Ukoliko je tvoj telefon isključen zbog neplaćanja računa, faks sa potvrdom o uplati možeš poslati na broj: 020/ 432 667 ili na t-com.customer.care@telekom-cg.com

T-Com Moskovska 29 81 000 Podgorica Tel. 020/ 433 433 www.t-com-cg.com

T-Mobile Crna Gora d.o.o.

Moskovska 29 81 000 Podgorica Tel. 020/ 433 433 19899 www.t-mobile-cg.com

Promonte Bulevar Džordža Vašingtona 83 Podgorica, Telefon: 020/ 235 000 Korisnički Servis: 19898

M tel Kralja Nikole 27a, Podgorica Korisnički servis: 9868

KUĆA 112

Agencija za telekomunikacije

Agencije za opravke u stanovima

Bulevar Revolucije br 1.

81000 Podgorica 020/ 241 786 Fax: 020/ 241 805 agentel@cg.yu www.agentel.cg.yu

Agencija za stanovanje Oktobarske revolucije 100, Podgorica 020/ 623 337, stamlad@cg.yu Agecija je zadužena za tehničko održavanje stambenih objekata.

Montsky

Vaš majstor Novaka Miloševa bb, Podgorica 020/ 642 211 office@vasmajstor.com; www.vasmajstor.com Ova agecija pruža usluge tehničkog održavanja stambenih I poslovnih objekata.

020/ 625 195 Save Kovačevića 123, Podgorica Dial up konekcija 19430 MontSky je tu da Vam pruži kompletno rješenje za Vaše povezivanje na Internet.

JU Studentski domovi Svetozara Markovića 37 Podgorica 020/ 237-796 www.studentskidom.cg.yu Opšte informacije o funkcionisanju svih domova u CG možeš dobiti na ovaj broj telefona ili na dati sajt.

Komunalna policija 080/081 222

Gradjevinska inspekcija 020/281 055

Regulatorna agencija za energetku 020/201 226

ZDRAVLJE PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA MOJ LJEKAR RECEPTI DOBROVOLJNI DAVAOCI HIV I SIDA HEPATITIS DROGA I NJENE POSLJEDICE ALKOHOL I PUŠENJE

U PRAVU SI, misli Bolestan čovjek zna mnogo štošta o čemu zdrav i ne sluti.

Arne Garborg

ZDRAVLJE 115

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA PRIMARNA ZAŠTITA Primarna zdravstvena zaštita podrazumijeva unapređenje zdravlja građana, edukaciju, saradnju sa drugim organizacijama, zdravstvenu zaštitu majke i djeteta, planiranje porodice, otkrivanje, prevenciju i kontrolu bolesti, liječenje bolesti usta i zuba, zdravstvenu zaštitu zaposlenih kao i zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja. Primarnu zdravstvenu zaštitu obezbjeđujui javne zdravstvene ustanove - domovi zdravlja. U okviru primarne zaštite imaš pravo ia na imunizaciju protiv zaraznih bolesti, patronažne posjete, prevenciju i liječenje najčešćih bolesti i povreda, hitnu medicinsku pomoć, zdravstvenu rehabilitaciju djece i mladih s poremećajima u tjelesnom razvoju kao i obezbjeđenje lijekova.

Tvoj odnos sa zdravstvenim radnicima mora se zasnivati na poštovanju, toleranciji i povjerenju. U ostvarivanju zdravstvene zaštite moraju se poštovati tvoja vjerska, kulturna i moralna uvjerenja.

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Obavezno zdravstveno osiguranje ostvaruje se preko Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (>Kontakti). Kao osiguranik/ca imaš pravo na ljekarske i stomatološke preglede, liječenje u državnim bolnicama, liječenje u inostranstvu, nabavku lijekova i medicinskih pomagala. Imaš pravo i na bolovanje, kao i na nadoknadu putnih troškova tokom liječenja.

Osiguranici imaju pravo da osiguraju i članove uže porodice (bračni drug, dijete, usvojeno dijete..), dok se članovi šire porodice ( otac, majka, unučad, braća, sestre...) mogu osigurati, ako su trajno i potpuno nesposobni za samostalan život. Dijete osiguranika ima pravo na zdravstveno osiguranje do završetka školovanja tj. najkasnije do 26. godine života. Pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu imaju i djeca mlađa od 15 godina, trudnice, osobe starije od 65 godina, nezaposleni i osobe sa invaliditetom.

OSIGURANJE U INOSTRANSTVU Putničko zdravstveno osiguranje omogućava da ti, u slučaju nezgode ili bolesti u inostranstvu, budu refundirani troškovi liječenja. Cijena osiguranja varira od vremena koje ćeš provesti u inostranstvu, zemlje u koju putuješ. Račune ljekarskih usluga predaješ u osiguravajuću kuću u kojoj si uplatio/ la osiguranje a oni će ti refundirati troškove.

ZDRAVLJE 116

MOJ LJEKAR Pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruješ preko izabranog ljekara. To je ljekar kod kojeg isključivo možeš obavljati ljekarske preglede. On ima potpuni uvid u tvoje zdravstveno stanje tj. istoriju bolesti, bolovanja, itd. Da bi izabrao svog ljekara, potrebna ti je ovjerena zdravstvena knjižica i lična karta (> Dokumenta). Pri registraciji potpisuješ izjavu kojom biraš ljekara, a na svim punktovima domova zdravlja istaknuti su spiskovi ljekara. Možeš izabrati ljekara kojeg želiš, bez obzira u kojem domu zdravlja radi. Nakon toga, bićeš kompjuterski registrovan/a u domu zdravlja u kojem tvoj ljekar radi.

Ukoliko ti ne odgovara izabrani ljekar, možeš ga promijeniti nakon godinu dana.

Izabrani ljekari za odrasle su ljekari opšte prakse; za djecu pedijatri; za žene - ginekolozi; i stomatolozi za djecu i starije od 65 godina. Muškarci imaju jedan zdravstveni karton, dok žene imaju dva - jedan kod izabranog ljekara opšte prakse, a drugi kod ginekologa (>Seks i trudnoća). Preglede zakazuješ lično ili preko telefona, a ako nijesi u mogućnosti da odeš u dom zdravlja, tvoj ljekar će te posjetiti kući. Ista je situacija i kada se radi o složenim postupcima dijagnostike i liječenju određenih bolesti. Terapiju ti može prepisati samo izabrani ljekar, a u slučaju da ti drugi ljekar prepiše lijek ili uput za dalje liječenje, terapiju plaćaš sam.

ZDRAVLJE 117

OBAVEZE LJEKARA Zakon obavezuje sve zdravstvene radnike da pruže hitnu medicinsku pomoć uvijek i na svakom mjestu. Na to su obavezni i u slučaju štrajka ili drugih vanrednih okolnosti. Ako ljekar odbije da ti pruži hitnu pomoć, prijeti mu kazna od 10 iznosa minimalne cijene rada u Crnoj Gori.

Ljekar te ne mora pregledati, u slučaju da prethodno ne zakažeš pregled ili ako nije tvoj izabrani ljekar. Nije u obavezi da te pregleda i u slučaju da nije nadležan za tebi potrebnu oblast liječenja ili ako nije dostavljena potrebena dokumentacija. Ako u zdravstvenoj ustanovi nijesu u mogućnosti da ti pruže potrebnu medicinsku uslugu, obavezni su da te upute u drugu, sa najvažnijim medicinskim nalazima i razlozima za upućivanje.

Ljekar je obavezan da ti pruži sve informacije o tvom zdravlju, ali i da ih čuva od drugih. Ako mora da se konsultuje sa drugim ljekarom ili smatra da čuvanje profesionalne tajne može negativno uticati na tvoje zdravstveno stanje, ljekar ima pravo da saopšti podatke nekom od članova tvoje uže porodice.

U slučaju nezadovoljstva tretmanom u medicinskoj ustanovi možeš se obratiti direktoru te zdravstvene institucije. Žalbu možeš podnijeti pismeno ili usmeno, a odgovor moraš dobiti u roku od pet dana. Ako si nezadovoljan/na odgovorom, možeš se obratiti zdravstvenoj inspekciji (> Kontakti).

KUĆNO LIJEČENJE Usluga zdravstvene zaštite uključuje i pravo na kućno liječenje i kućnu posjetu ljekara. Za kućno liječenje zadužena je patronažna služba (>Kontakti), a po nalogu izabranog ljekara. Pravo na patronažnu službu imaju svi bolesnici koji zbog bolesti ili nepokretnosti nijesu u mogućnosti da dođu u dom zdravlja. Da bi te patronažna služba posjetila kod kuće, izabrani ljekar ti mora napisati nalog za kućnu posjetu. U njemu se precizira dijagnoza i istorija bolesti, kao i terapija koja te sljeduje. Troškove terapije i posjete patronažne službe snosi dom zdravlja.

KOD SPECIJALISTE Izabrani ljekar te može uputiti na pregled specijalisti tek kada uradi kompletne analize i kada mu je potrebno dodatno stručno mišljenje kako bi postavio dijagnozu. Na specijalistički pregled možeš poći samo uz ovjereni uput izabranog ljekara, u protivnom moraš platiti punu cijenu pregleda.

Da zakažeš specijalistički pregled potrebna ti je ovjerena zdravstvena knjižica i uput od ljekara. Nakon pregleda kod specijaliste, sa novim nalazima ponovo ideš kod izabranog ljekara. To radiš da bi tvoj izabrani ljekar imao uvid u promjene i dijagnozu ljekara specijaliste, te da bi sve izmjene unio u tvoj zdravstveni karton radi daljeg liječenja.

ZDRAVLJE 118

RECEPTI Lijekove propisuje izabrani ljekar i u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja imaš pravo na lijekove koji se propisuju na recepte. Većinu lijekova koje uz recept podižeš u “državnim” apotekama ne plaćaš. Ipak, za neke je potrebno platiti manju svotu novca (“participacija”). Recepti za ljekove u Crnoj Gori važe u apotekama “Montefarma” i “Galenike”. Lijekove ti može prepisati samo izabrani ljekar, i podižeš ih na recept. Lijekovi za smirenje mogu se uzeti samo uz ljekarski recept i ni jedna apoteka ih ne smije slobodno prodavati.

Ne preporučuje se kupovanje lijekova bez recepta, jer nestručnom upotrebom možeš ugroziti svoj ili tuđi život.

Na recept se ne mogu propisati lijekovi koji se koriste isključivo uz ljekarski nadzor ili ih mogu davati samo zdravstveni radnici (ampulirani lijekovi, infuzioni rastvori, vakcine, serumi, dječija i vještačka hrana...). Neke lijekove moraš platiti iako za njih imaš recept. To uglavnom zavisi od klase lijekova.

U slučajevima kućnog liječenja, imaš pravo i na medicinska sredstva i materijale koji se upotrebljavaju kod izabranih ljekara, a koji se ne propisuju na recepte. Ako si nezadovoljan uslugom “državnih” apoteka, možeš se žaliti Apotekarskoj ustanovi Crne Gore. (>Kontakti)

ZDRAVLJE 119

PRIVATNE APOTEKE

HITNO I URGENTNO

Kada lijekove nabavljaš u privatnim apotekama, ne možeš ih dobiti besplatno, čak i kada imaš recept. U privatnim apotekama ne možeš kupiti antidepresive i neuroleptike bez recepta. Isto pravilo važi i za kupovinu antibiotika.

U vanrednim situacijama, kada ti je pomoć hitno potrebna (povrede, pogoršanje bolesti...) medicinsku njegu tražiš u Urgentnom bloku ili Hitnoj pomoći (>Kontakti). Urgentni blok je dio Kliničko-bolničkog centra Crne Gore gdje se preuzimaju hitni slučajevi koje dovozi Služba hitne pomoći. Pacijentima u Urgentnom bloku pruža se brza i efikasna medicinska pomoć, a nakon intervencije idu kući. Ako je situacija ozbiljna bićeš smješten/a na odgovarajuće bolničko odjeljenje na dalje liječenje. S obzirom da je, zbog velikog broja pacijenata, u Urgentnom bloku skoro uvjek “vanredna situacija”, ne očekuj previše komfora.

Fond za zdravstvo obezbjeđuje refundaciju troškova za određene lijekove kupljene u privatnim apotekama. To su lijekovi sa tzv. pozitivne liste. Za refundaciju troškova moraš podnijeti zahtjev u kancelarijama fonda, uz izvještaj specijaliste kojim je propisano korišćenje određenog lijeka i fiskalni račun apoteke u kojoj si kupio lijek.

AGENCIJA ZA LIJEKOVE Nacionalna agencija za lijekove i medicinska sredstva brine o obezbjeđivanju kvalitetnih, bezbjednih i efikasnih lijekova i medicinskih sredstava. Uloga agencije je i da održava balansirano tržište lijekova, suzbija ilegalnu proizvodnju i promet lijekova kao i prodaju lažnih lijekova. Uprava za lijekove i medicinska sredstva, će ubuduće izdavati dozvolu za promet lijeka. Za dobijanje dozvole lijek mora biti registrovan u Crnoj Gori, na osnovu ekspertske procjene, dokumentacije koju prilaže proizvođač lijeka i laboratorijske provjere uzoraka medikamenata. Planirano je i osnivanje Nacionalnog centra koji bi pratio neželjena dejstva lijekova i bio povezan sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

U slučaju da imaš primjedbe na tretman, možeš se obratiti direktoru Kliničkog centra direktno ili pisanom primjedbom.

Hitna pomoć je služba zadužena za odlazak na teren i pružanje prve pomoći nastradalima u nesreći, kao i pacijentima koji zahtijevaju najhitniju medicinsku pomoć. U slučaju da ti je, zbog kasne ili loše intervencije službe hitne pomoći, ugroženo zdravlje možeš podnijeti krivičnu prijavu. Zdravstvenim radnicima koji odbiju da pruže hitnu medicinsku pomoć prijeti kazna od 10 minimalnih cijena rada u Republici.

ZDRAVLJE 120

KULTURA PONAŠANJA Kada pođeš kod ljekara, prijavljuješ se na šalter. Tamo predaješ zdravstvenu knjižicu i neophodna dokumenta za pregled ili kontrolu. Pravila ponašanja u bilo kojoj javnoj ustanovi su određena pravilnikom. To znači da kod ljekara ne možeš poći u šortsu, papučama ili kupaćoj garderobi. Moraš poštovati zone zabranjenog pušenja, ne smiješ koristiti mobilni telefon tamo gdje je to naznačeno...

DOGODILO SE...

Protiv dežurne doktorice u podgoričkoj hitnoj pomoći, pokrenut je disciplinski postupak jer nije htjela da pruži pomoć maloljetnoj pacijentkinji. Bračni par iz Podgorice doveo je u Hitnu dijete sa visokom temperaturom, ali je doktorka odbila da ga pregleda jer joj “još nije počela smijena”. Umjesto da pomogne djevojčici, ona je roditeljima kazala da sačekaju još pola sata. Roditelji su poveli dijete u Urgentni centar, a već sjutra nesavjesnu doktorku prijavili njenom direktoru.

Prioritet kod pregleda određuju zdravstveni radnici, na osnovu hitnosti slučaja, zakazanih termina i redosljeda predavanja knjižica. U slučaju da smatraš da je tvoj slučaj prioritetan (i da je to opravdano), na to možeš ukazati službenici na šalteru.

Tokom čekanja, ne možeš ulaziti kod ljekara dok su unutra drugi pacijenti. Nakon pregleda nemoj se zadržavati u hodnicima.

PREKO REDA U određenim slučajevima kod ljekara možeš ući i preko reda. Na to imaš pravo, u slučaju da bi svako odlaganje pregleda znatno pogoršavalo zdravstveno stanje ili ako bolest zahtjeva hitnu intevenciju. Najčešće u zdravstvenim ustanovama prioritet imaju osobe sa invaliditetom, djeca ili starije osobe. U slučaju da drugi pacijenti neopravdano ulaze u ordinaciju preko reda, možeš se žaliti ljekarskom osoblju.

OPERACIJE Hirurške i druge medicinske intervencije mogu se preduzeti samo ako oboljela ili povrijeđena osoba na njih pristane. Za maloljetne osobe tu odluku donosi roditelj, a ako je ona starija od 14 godina uzima se u obzir i njeno mišljenje. Kada je pacijentu život u opasnosti, a on nije u stanju da donese odluku, a zbog hitnosti se ne može obezbijediti ni pristanak roditelja, konzilijum ljekara može sam da odluči o intervenciji. U slučaju loše ili nesavjesno odrađene intervencije možeš obratiti zdravstvenoj inspekciji. (>Kontakti) Trajanje postoperativnog perioda i učestalost kontrola određuje ljekar. Bolnica se napušta po dobijanju otpusne liste. U slučaju da, uprkos protivljenju ljekarskog tima, želiš da prekineš boravak u bolnici, moraš o tome dati pismenu izjavu.

Time se ljekarski tim ograđuje od bilo kakve odgovornosti zbog eventualnog pogoršanja tvog zdravlja.

ZDRAVLJE 121

TRANSPLANTACIJA ORGANA Transplantacija organa je jedini način liječenja ljudi sa terminalnim oštećenjima bubrega, jetre, srca, pluća... Organi se prenose sa preminule osobe, koja je za života izrazila želju da bude donor. Iako su gotovo sve evropske zemlje taj proces precizno regulisale, kod nas ne postoji adekvatna zakonska regulativa. Kod nas još uvjek važi zakon iz vremena SFRJ, na osnovu kojeg porodica preminulog odlučuje da li će organi za života biti poklonjeni i tako nekome spasiti život. U praksi porodice najčešće ne dozvoljavaju doniranje, jer nijesu znali stav svojih najbližih za života.

U zemljama većeg dijela Evrope to se rješava pomoću donorskih kartica i registra donora. Donor može biti svaka osoba bez obzira na godine (zavisi od opšteg zdravstvenog stanja u trenutku smrti). Osim toga donor ne smije bolovati od infektivnih bolesti (HIV, hepatitis C i B, karcinoma. Doniranjem organa pruža se mogućnost da poslije smrti nekom spasiš život.

Donor može biti svaka osoba kojoj je konstatovana moždana smrt. U toku života, donor može dati bubreg, jetru, koštanu srž... i to obično krvnim srodnicima. Kod nas još nije ustanovljena procedura za prijavljivanje za doniranje organa.

Ljekarima koji presađuju organe bez pismenog pristanka porodice preminulog prijeti kazna zatvora od tri mjeseca do četiri godine.

ZDRAVLJE 122

PRIVATNE ORDINACIJE Ordinacija se može otvoriti samo uz licencu za rad, koju izdaje ljekarska komora koja je nadležna i za njihovo oduzimanje i obnovu. Nalazi izdati u privatnoj oridinaciji važe i u državnim bolnicima, ako privatna ordinacija ima licencu Ministarstva zdravlja.

Zdravstveni radnici mogu da rade i u privatnim ordinacijama pod uslovom da osim odgovarajuće školske spreme imaju položen stručni ispit.

Pregledi u privatnim ordinacijama plaćaju se u zavisnosti od cjenovnika. Prema modelu koji je u fazi razrade, neke privatne ordinacije, koje sklope ugovor sa Fondom zdravlja, pružaće usluge kao i državne. U slučaju nezadovoljstva uslugama u privatnoj ordinaciji možeš se žaliti njenom vlasniku ili zdravstvenoj inspekciji.

može dovesti u pitanje tvoje zdravlje, a u najgorem slučaju i život. Osobama koje se bave liječenjem bez odgovarajuće stručne spreme ili dozvole prijeti novčana ili kazna zatvora do dvije godine.

DOGODILO SE...

Starija žena iz susjedstva pokušala je da na svoju ruku porodi mladu komšinicu. Iako nije imala nikakvog stručnog znanja iz akušertsva, ona je porodila djevojku i pri presjecanju pupčane vrpce kod porodilje izazvala sepsu. Kada se stvar opasno zakomplikovala, mlada majka hitno je prebačena u bolnicu a “samouka babica” uhapšena. Djevojka je ostala živa zahvaljujući brzoj intervenciji ljekara.

DOBROVOLJNI DAVAOCI KRVI

NADRILJEKARI

Svako ko je zdrav i uzrasta od 18 do 65 godina, nakon laboratorijskog i ljekarskog pregleda, može biti dobrovoljni davalac krvi. Osobe za koje ljekar utvrdi da boluju od akutnih i nekih hroničnih oboljenja kao i oni čija krv može da ugrozi zdravlje primaoca ne mogu biti dobrovoljni davaoci krvi.

Ako se odlučiš na liječenje u nekoj od neregistrovanih “ordinacija” koje su smještene u preuređenim privatnim stanovima ili kućama, dobro provjeri ko je “ljekar” kod koga ideš. Neka te ne zavara i polakomi niska cijena tih usluga, jer odlazak kod ljekara koji nema odgovarajuću spremu ili dozvolu za rad

Davanje krvi neće učiniti tvoje tijelo slabijim jer se “tečni” dio krvi nadoknadi iz rezervi za tridesetak minuta, dok se ćelijski elementi nadoknađuju za 30 do 60 dana. Prije davanja krvi obavezno se utvrđuje krvna grupa, prisustvo antitijela, izazivača bolesti koje se mogu prenijeti putem krvi.

ZDRAVLJE 123 Nema straha da bi davanjem krvi mogao/la dobiti neku od ovih zaraznih bolesti, jer se pri vađenju krvi koristi sterilan pribor za jednokratnu upotrebu.

Prije nego daš krv, ako si bolovao/la od bilo kakve infektivne bolesti, moraš o tome obavjestiti ljekara prilikom pregleda.

Ako si pozitivan na neke virusne ili bakterijske bolesti, ne treba da se prijavljuješ za davanje krvi. To ne bi trebalo da radiš ni u slučaju da si imao/la homoseksualni ili heteroseksualni kontakt sa više partnera u kratkom periodu ili si koristio/la droge ili tablete. Poslije davanja krvi ponašaj se uobičajeno, uz preporuku da piješ dovoljno tečnosti, izbjegavaš pušenje dva sata i fizički rad u periodu od šest sati. Nama opasnosti od višestrukog davanja krvi, jer ono ne utiče na tvoju težinu, apetit ili radnu sposobnost.

NIJESU PARE Pored saznanja da ćeš davanjem krvi možda nekome spasiti život, kao doborovoljni davalac krvi uživaš određene društvene povlastice. Na osnovu kartona u koji se upisuje broj davanja krvi, možeš dobiti dva slobodna dana na poslu.

Pravo na besplatne ljekarske preglede u domu zdravlja imaš nakon pet davanja krvi, dok za 20 dobrovoljnih davanja krvi imaš pravo na besplatne specijalističke preglede. Ako krv daš više od 20 puta imaš pravo na besplatna ortopedska pomagala.

ZDRAVLJE 124

PRVA POMOĆ Prva pomoć podrazumijeva skup mjera i postupaka kojima se spašava život i sprečava dalje pogoršanje zdravlja povređenih. Primjenjuje se na mjestu nesreće i često je presudna za preživljavanje povrijeđenih, kao i uspjeh daljeg liječenja.Prva pomoć smanjuje smrtnost u udesima i do 15 odsto. Crven krst organizuje obuku u pružanju prve pomoći u osnovnim i srednjim školama (>Kontakti). Obuka se organizuje na časovima biologije ili fizičkog vaspitanja. Nastavnici obučavaju učenike kako da reaguju u određenim situacijama. Svake godine organizuje se takmičenje učenika u pružanju prve pomoći.

U slučaju da se zadesiš na mjestu nesreće: ... povrijeđenom zabaci polako glavu i podigni bradu kako bi olakšao disanje; ... provjeri disanje; ... pozovi hitnu pomoć; ... uradi kompresiju grudnog koša trideset puta (ako ne umiješ, ne pokušavaj) i daj vještačko disanje dva puta; ... ako si u panici, pozovi hitnu pomoć i ne diraj povrijeđene; ... od lijekova povrijećenom imaš pravo da daš samo nitroglicerin i pumpicu; ... kod opekotina ne stavljaj kreme, već hladnu vodu na dvadeset minuta; ... jedno od poznatijih pravila je da pomoć nije najpotrebnija onome ko je najviše zahtijeva (često je obrnuto).

ZDRAVLJE 125

HIV I SIDA HIV je virus koji uzrokuje sidu - sindrom stečenog gubitka sposobnosti imunološke odbrane. Zaraženi organizam ne može da uništi virus i postepeno gubi sposobnost da se odbrani i od drugih infekcija. Neposredno nakon infekcije virusom HIV-a, javljaju se određeni simptomi koji obično kratko traju, i pošto su blagi, uglavnom prolaze neprimjećeno.

Zaražena osoba može da živi i duže od 10 godina bez ikakvih posebnih znakova bolesti, ali od trenutka kada je zaražena i sama je mogući prenosnik opasnog virusa.

KAKO SE PRENOSI HIV se prenosi krvlju, spermom, vaginalnim sekretom i majčinim mlijekom. Rizične situacije su nezaštićeni analni, oralni ili vaginalni seks (>Seks i trudnoća), korišćenje zajedničkih igala za drogiranje, tetoviranje ili pirsing. HIV se prenosi i sa majke na bebu tokom trudnoće, porođaja ili dojenja.

Namjerno prenošenje HIV/AIDS-a, osim što nije moralno , zakonski je kažnjivo. Osobe koje namjerno prenose HIV/AIDS rizikuju kaznu od dvije do 12 godina zatvora. Osobama koje to urade iz nehata, kazna je jedne do pet godina.

HIV ne možeš dobiti: ... rukovanjem; ... poljupcem; ... boravkom u istoj prostoriji sa zaraženim; ... korišćenjem istog toaleta ili bazena; ... korišćenjem zajedničkog pribora za jelo i piće; ... spavanjem u istom krevetu; ... grljenjem; ... ubodom insekta; ... korišćenjem istog kupatila, peškira, sapuna...; ... korišćenjem istog telefona, kompjutera, olovke...; ... kašljanjem i kijanjem.

ŠTA JE SIDA? Sida je posljednji i najteži stadijum infekcije virusom HIV-a. To je neizlječiva i smrtonosna bolest prouzrokovana potpunim i bespovratnim propadanjem imunoloških funkcija organizma.

Osoba obolijeva od side kada je HIV virus nanio toliko štete imunološkom sistemu da on nije u stanju da se odbrani od raznih sekundarnih infekcija.

Oboljeli od side ustvari ne umiru od ove bolesti, nego od sekundarnih infekcija (upala pluća, grip, žutica...) tako da za njih i bezazlena prehlada može da bude smrtonosna. Od side može da oboli svako - djeca, stari, žene, muškarci...

ZDRAVLJE 126 KAKO DA SE ZAŠTITIŠ?

Nemoguće je u potpunosti ukloniti opasnost od zaraze HIVom, ali ipak nekih stvari se treba pridržavati: - prilikom seksa uvijek koristi kondom; - ne mijenjaj često seksualne partnere; - pod dejstvom alkohola i droge seksualni odnos je rizičan, jer je tada tvoja opreznost i predostrožnost umanjena.

TESTIRANJE Testiranje na HIV možeš besplatno i anonimno uraditi u Savjetovalištu za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV, koje se nalazi u Institutu za javno zdravlje. U njemu rade medicinski radnici i volonteri CAZAS-a, koji će te savjetovati prije testiranja. Tokom povjerljivog razgovora dobićeš informacije o proceduri testiranja i značenja njegovih rezultata. Možeš dobiti informacije o HIV/AIDS-u, načinima zaštite od HIV-a i ostalih polno prenosivih bolesti. Rezultat testa dobijaš 24 časa nakon testiranja.

Proces usporavanja posljedica koje AIDS izaziva u ljudskom organizmu je dugotrajan i veoma skup. AIDS se ne može izliječiti, nego se terapijom samo produžava život zaraženoj osobi.

U tu svrhu koriste se zidovudine (poznat kao AZT), didanozin, zalcitabin, lamivudin i stavudin. Statistike pokazuju da do 90 odsto oboljelih od AIDS-a umre u toku tri do pet godina, iako lijekovi mogu da produže život i do nekoliko godina.

HEPATITIS Hepatitis B i C su opasne bolesti jetre koje uzrokuju virusi.

Prenosi se seksualnim odnosima, kontaktom sa zaraženom krvlju ili tjelesnim tečnostima. Virus napada jetru i može dovesti do teškog oboljenja pa čak i smrti. Za hepatitis B ne postoji lijek, ali postoji vakcina koja može spriječiti bolest.

Mnoge osobe koje su zaražene hepatitisom B, uopšte nemaju ili imaju blage simptome te bolesti. To su najčešće umor, mučnina i žutilo na koži.

Hepatitis C je teži oblik bolesti i za njega ne postoji vakcina.

Simptomi hepatitisa su umor, mučnina i povraćanje, visoka temperatura i groznica, tamni urin, promijenjena stolica, žutilo na koži, bol na desnoj strani tijela u predjelu ispod rebara.

KAKO DA SE ZAŠTITIŠ Od hepatitisa se možeš zaštititi tako što ćeš: ... ispravno koristiti kondom; ... smanjiti broj seksualnih partnera; ... izbjegavati upotrebu već korištenih igala; ... izbjegavati pirsing i tetovaže; ... ne koristiti predmete na kojima se može nalaziti zaražena krv (žileti, četkice za zube...).

ZDRAVLJE 127

POROCI DROGA U Crnoj Gori ima oko 3.000 zavisnika od droge (zvaničan podatak koji su iznijeli državni organi), ali nevladine organizacije procjenjuju da ih ima više.

Droga je proizvod prirodnog ili sintetičkog porijekla, čija upotreba može izazvati fizičku i psihičku zavisnost. Osoba koja se “navuče” na drogu ima stalnu potrebu za njom, kao i za unošenjem sve većih količina, kako bi se postigao efekat opuštanja. Osim što ozbiljno narušava zdravlje, droga uništava i socijalni život zavisnika - rasturene porodice, ljubavne veze i prijateljstva, nasilno ponašanje, bavljenje kriminalom...

OVISNOST Ovisnost se ne dešava zato što je neko “loša osoba”, u pitanju oboljenje koje se može spriječiti. Poremećaji koje droga uzrokuje u mozgu ovisnika zasjeni sve ostalo u životu. Zbog toga oni kradu, lažu i loše se ponašaju prema ljudima koje najviše vole. Istraživanja su pokazala da djeca koja su odrasla u porodica u kojim ima ovisnika od droge žive u velikom riziku da postanu zavisnici. Uzimanje droge ne može se držati pod kontrolom. Čak i povremeno pušenje trave može od tebe stvoriti zavisnika.

ZDRAVLJE 128

VRSTE DROGE Heroin - u žargonu se naziva ‘’H’’, ‘’horse’’ ili “junk”. Čist heroinski prah je bijele boje, dok je ulični heroin braonkast.

Unosi se pušenjem, ušmrkavanjem ili ubrizgavanjem direktno u krv. Izaziva početnu euforiju koju prati osjećaj toplote, suženje zjenica, crvenilo kože, tromost, sušenje usta, otežan govor, mučnina i svrab. Kasnije ovisnik zapada u stanje naizmjenične budnosti i pospanosti, mentalne funkcije su usporene i iskrivljene, srce slabije kuca, disanje je usporeno što može dovesti i do smrti.

Kokain - bijeli prah najčešće se ušmrkuje direktno ili kroz cjevčicu, a ponekad i ubrizgava u venu. Pomiješan sa hemikalijama (“krek”), može i da se puši. Stvara osjećaj ekstremne živosti i energije, a zatim naglo “spušta”. Redovna upotreba kokaina dovodi do fizičke slabosti, gubljenja tjelesne težine i jake psihološke zavisnosti.

Ekstazi - prodaje se u obliku tableta različitih oblika i boja. Nakon uzimanja ovisnik se osjeća veselo i druželjubivo, pun je energije i intenzivnije doživljava zvukove i boje. “Spuštanje” stvara osjećanje umora i neraspoloženja koje može da potraje i po nekoliko dana. Redovniji korisnici mogu imati problema sa spavanjem, dok se kod žena ponekad javljaju bolne menstruacije. Ekstazi utiče na promjenu tjelesne temperature i može da izazove pregrijavanje (hipertermiju) i dehidrataciju

organizma.

Amfetamin - poznatiji kao “spid”, prodaje se u obliku pilula ili praha. Stvara osjećanje snage, viška energije i samopouzdanja, ali da bi se taj efekat održao potrebno ga je stalno uzimati i to u sve većim dozama. Uzimanje amfetamina izaziva nesanicu, razdražljivost i slabljenje imuniteta organizma.

Marihuana – naziva se i “trava”, “vutra”, i nabavlja se u obliku osušene, izmrvljene trave, a konzumira pušenjem, kao čaj ili dodatak jelu. Izaziva osjećanje opuštenosti, pojačanu pričljivost i osjetljivost čula (vid, ukus i sluh) i stvara iluziju jake koncentracije. Ovisnik je potpuno nesposoban za objektivnu analizu okoline, jedva pamti šta je rekao prije dvije sekunde, a motorika mu je oslabljena. Period slabljenja efekata marihuane često je praćen tjelesnom iscrpljenošću i lošim raspoloženjem. Dugotrajna upotreba ne mora izazvati zavisnost ali može dovesti do teških mentalnih poremećaja.

Hašiš - prodaje u obliku četvrtastih pločica, kao prah spakovan u kesice i kao “hašišovo ulje”. Boja mu zavisi od zemlje porijekla pa može biti zelene boje (turski), tamnosmeđi (pakistanski), crni (afganistanski) i crveni (libanski). Nakon uzimanja hašiša ovisnik se osjeća živahno, naglašeno gestikulira, bezrazložno se smije, temperamentno i nekontrolisano govori, ima halucinacije, a sve ovo se završava iscrpljenošću, pospanošću i otupjelošću. Mješavina hašiša sa bunikom tzv. “gandža” izaziva agresivno i nasilno ponašanje. Osim zavis-

ZDRAVLJE 129 nosti, hašiš izaziva poremećaj ravnoteže i koordinacije, česte infekcije disajnih puteva, slabljenje pamćenja i nesposobnost za učenje, ubrzan rad srca, anksioznost i napade panike.

Isparljivi narkotici - “Duvanje lijepka” odnosno udisanje isparenja lakova, sredstva za skidanje mrlja, ljepila nasutog u plastičnu kesu i sl. izaziva jaku opijenost praćenu “crnim rupama” u sjećanju. Posljedice mogu biti vrlo teške kao npr. oštećenja jetre i bubrega ali i smrt (ako osoba počne da povraća u besvjesnom stanju i tako se uguši). U ovu grupu narkotika spada i eter čije udisanje brzo izaziva opijenost, uzbuđenost i agresivnost. Redovna upotreba ovog isparljivog narkotika stvara jaku psihičku zavisnost .

LSD- Najčešće se prodaje u obliku kartončića koji se pri upotrebi drži pod jezikom dok se ne rastvori. Djeluje najčešće nakon sat vremena, a u zavisnosti od unijete količine, efekat ove droge može da traje i do 12 sati. Izaziva iskrivljena osjećanja i opažanja, što može da dovede do veoma realističnih halucinacija. Loši “tripovi” obilježeni su teškom depresijom, paranojom i panikom. Duža upotreba LSD-a uzrokuje ozbiljne psihičke poremećaje.

Tablete za smirenje - stvaraju osjećaj opuštenosti i smirenosti, a koriste se za oslobađanje od napetosti i stresa. Redovna upotreba ovih tableta stvara zavisnost i veoma je opasno uzimati ih zajedno sa alkoholom ili nekim drugim drogama.

ZDRAVLJE 130

OVERDOZIRANJE Simptomi overdoziranja zavise od vrste droge, ali mogu uključiti raširene ili sužene zjenice, znojenje, pretjerano uzbuđenje, drhtavicu, grčeve, otežano disanje, halucinacije, paranoično, agresivno ponašanje i smrt.

Za overdoziranje nema jedistvenog recepta, jer sve zavisi od vrste droge koja je uzeta. Kada je riječ o marihuani, npr. neki put od pomoći će biti i čaša soka od pomorandže. Kod droga kao što su kokain ili heroin, situacija je ipak mnogo ozbiljnija tako da pomoć ljekara može biti jedino rješenje.

VRLO OZBILJNA SITUACIJA U slučaju overdoziranja: - pozovi hitnu pomoć; - ne eksperimentiši, ne gubi vrijeme i ne paniči; - provjeri otkucaje srca i disanje žrtve i ukoliko je potrebno, daj vještačko disanje; - pokušaj da je smiriš i odvedi je u tihu prostoriju; - postavi je na bok sa glavom okrenutom na stranu; - oslobodi je viška odjeće koja je steže i pokrij je ćebetom; - pokušaj da utvrdiš koju je vrstu droge žrtva uzela; - ako pokuša da uzme još droge, spriječi je; - nemoj da se raspravljaš niti da morališeš, već mirno razgovaraj i održavaj žrtvu budnom dok ne dođe hitna pomoć.

ZDRAVLJE 131 REAGUJ BRZO Ako sumnjaš da neko tebi blizak koristi drogu, reaguj brzo, nađi adekvatan način za pomoć i budi uporan/na. Znaci za upozorenje mogu biti nagle promjene ličnosti (bez jasnog objašnjenja), nervoza i promjene raspoloženja. On/Ona počinje da mijenja navike i prijatelje i postaje pretjerano tajnovit/ta. Bez pomoći, ovisnost napreduje i u nekim slučajevima može biti fatalna. Mada je i tervencija u najranijoj fazi najdjelotvornija, moguće je dobti adekvatnu pomoć u svakoj fazi, a procenat uspješnosti je jednak onome kod drugih bolesti kao što su šećer, astma ili povišeni krvni pritisak.

ODVIKAVANJE OD DROGE Samostalno odvikavanje je moguće, ali nije tako efikasno.

Statistika pokazuje da oko 10 odsto ovisnika uspije da se izliječi samostalno. Pomoć u odvikavanju od droge pruža Institut za mentalno zdravlje, Zavod za bolesti zavisnosti, Centar za borbu i prevenciju narkomanije u Podgorici, kao i niz drugih nevladinih organizacija koje se bave tom problematikom (> Kontakti). Procedura prijavljivanja za odvikavanje veoma je jednostavna. Ljekar u većini slučaja nije dužan da zavisnika prijavi policiji već da ga registruje u bazu podataka odnosno odgovarajući registar. Po zakonu policija mora biti obavještena ako je život zavisnika ugrožen ili ako on omogućava drugima uživanje opojnih droga.

Ako nakon prijavljivanja i početnih analiza, ljekarski nalazi potvrde da je osoba zaista ovisnik, ona se upućuje na liječenje u jednu od nadležnih ustanova. U proces terapije, pored samih ovisnika mogu biti uključeni i njihovi roditelji, ali i druge njima bliske osobe, što je posebno važno u procesu njihove ponovne psiho-socijalne integracije.

Jedina ustanova u Crnoj Gori specijalizovana za liječenje narkomana je psihijatrijska klinika u Dobroti (> Kontakti). Ovisnici se u njoj mogu liječiti na osnovu zdravstvenog osiguranja. U toku su radovi na izgradnji rehabilitacionog centra na Kakarickoj gori u Podgorici, u kojem će pacijenti sami plaćati liječenje. Postoji i program Instituta za mentalno zdravlje, preko koga se u domovima zdravlja sprovodi metadonsko liječenje zavisnika.

KOMUNE Crna Gora nema specijalizovanu ustanovu za liječenje zavisnika poput terapijskih zajednica koje postoje u zemljama u okruženju. Kod nas postoje komune koje ne primaju pomoć ni od koga i rade na principu samofinansiranja. Komune obezbjeđuju sve uslove za život, smještaj, hranu i bavljenje raznim zanatima i poslovima u okviru radne terapije. U njima se kombinuje teorijski i radni dio terapije po grupama, a tretman je podijeljen u četiri faze koje traju najduže 18 mjeseci. Za zavisnike najkritičniji je prvi mjesec kada najveći broj odustane, ako prođu taj period postoji velika šansa za uspjeh. Vrlo je bitna podrška roditelja, ali ako zavisnik dođe pod pritiskom mala je vjerovatnoća da će izdržati do kraja.

ZDRAVLJE 132

DROGA I ZAKON Tvoja je stvar hoćeš li koristiti drogu ili ne. Ipak, prije nego se mašiš za džoint treba da znaš koje su, osim zdravstvenih, zakonske posljedice tvog opuštanja.

U pravnom sistemu Crne Gore ne postoji zakon koji zabranjuje konzumiranje droge. To teoretski znači da, ako te policajac zatekne sa upaljenim džointom u ruci, nema pravo da te zbog toga privede ili uhapsi. Eventualno bi mogao da te privede u policijsku stanicu zbog remećenja javnog reda i mira ili te prebaci u bolnicu ako ti je baš loše. Međutim, ako pri sebi imaš dodatnu količinu narkotika, može da te uhapsiti i optuži za krivično djelo posjedovanja za koje je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Količina narkotika koja je dozvoljena za ličnu upotrebu nije precizirana, pa ćeš pred sudom veoma teško dokazati da si drogu koristio samo za sebe.

Proizvodnja droge je veoma teško krivično djelo za koje je predviđena kazna od dvije do deset godina zatvora. Tvoja pravdanja kako si marihunau gajio na terasi jer si mislio da je ukrasna biljka ili si imao jaku želju da se baviš baštovanstvom, malo će ti pomoći na sudu, a bićeš optužen za krivično djelo proizvodnje. U tom slučaju ti prijeti zatvorska kazna od dvije do deset godina zatvora.

Zakon kažnjava niz dijela koje se podvode pod termin “snadbijevanje”- od prodaje, nuđenja na prodaju, kupovine, prenošenja do posredovanja. Za osobe koje se bave snadbijevanjem predviđena je kazna od dvije do 10 godina zatvora. Međutim, ako iza rasturanja droge postoji organizovana mreža dilera, organizatoru prijeti kazna do tri do 15 godina zatvora.

DOGODILO SE Mladić iz Podgorice gajio je marihuanu u bašti iza svoje kuće. On je, krijući od ostalih ukućana, posadio nekoliko stabljika marihuane kako bi ih kasnije prodavao na ulici. Kada je marihuana porasla preko ostalih usjeva, komšije su primijetile neobičnu biljku a mladića prijavile policiji. Pred Osnovnim sudom osuđen je na godinu zatvora.

DROGA U TVOM STANU Vjerovao ili ne, trenutak u kojem si društvu ponudio džoint, mogao bi predstavljati prekretnicu u tvom životu, jer si time počinio krivično djelo. U slučaju da te policija uhvati kako u stanu sa društvom “podižeš atmosferu” uz džoint ili ekstazi, prijeti ti zatvosrka kazna od šest mjeseci do šest godina, zbog omogućavanja uživanja. Ako u društvu kojem si ponudio drogu ima i maloljetnika zatvorska kazna je od dvije do deset godina.

ZDRAVLJE 133

ALKOHOL Za razliku od većine drugih supstanci koje izazivaju psihofizičku zavisnost, alkohol je široko prihvaćen i posljedično lako dostupan proizvod. Ipak, alkoholizam je bolest koja se javlja u svim podnebljima i, uz kardiovaskularna oboljenja i kancer, smatra se jednom od najopasnijih bolesti savremenog društva. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije tri odsto svjetskog stanovništva boluje od alkoholizma. Broj onih koji trpe posljedice je veći, jer alkoholičar ugrožava zdravlje najmanje tri osobe oko sebe. Poslednjih godina sve je veći broj žena alkoholičarki.

Neke zdravstvene posljedice alkoholizma moguće je otkloniti ili ublažiti uzdržavanjem od pića i liječenjem, dok su mnoge posljedice trajne i mogu vrlo ozbiljno ugroziti žvot alkoholičara.

ALKOHOL I ZAKON U Crnoj Gori je zabranjena prodaja alkohola osobama mlađim od 16 godina, duševno oboljelim i pijanim osobama. Za nepoštovanje te zabrane prijeti novčana kazna u vrijednosti tri do 20 iznosa minimalne zarade u Republici. Osobama koje počine prekršaj pod dejstvom alkohola može se izreći kazna obaveznog liječenja. Onome ko odbije, izbjegava ili samovoljno napusti obavezno liječenje prijeti zatvorska kazna od 20 do 60 dana.

ZDRAVLJE 134

ALKOHOLIZAM Bolest nastaje postepeno i prolazi kroz nekoliko faza: Inicijacija – počinje se pićem u porodici, sa društvom, na proslavama ili u stresnim situacijama. U prvoj fazi pijenje je socijalno prihvatljivo i neupadljivo, a mnogi ne pređu u sledeću fazu.

Faza zavisnosti - u nju ulaziš kada počneš pijenju da daješ veći značaj nego drugim stvarima koje su ti nekad značile.

Mada već postaješ alkoholičar, u ovoj fazi, ljudi te prepoznaju kao nekog ko “voli da popije”. U toj fazi javlja se razvijena želja za pićem, povećanje dnevne doze alkohola, psihička zavisnost, otežana kontrola ponašanja, pijenje bez obzira na neprijatna iskustva (opijanje, povraćanje, agresivno ponašanje). U toj fazi osoba ne obraća pažnju na problem i svaki put kad pije tvrdi da “nakon ovog puta neće biti isto”. Često se dešava da u toj fazi osoba određeno vrijeme ne pije ili smanjuje količinu alkohola kako bi sebe uvjerila da se ne radi o zavisnosti.

Toksikomanska faza - javlja se psihička i fizička zavisnost.

Ne možeš da se kontrolišeš u piću, javlja se alkoholna amnezija, ne možeš da apstiniraš od alkohola. Fizička zavisnost ne mora se javiti odmah i u slučaju apstinencije karakteriše je znojenje, premor, žudnja za alkoholom, nemogućnost funkcionisanja dok se ne popije doza. Fizički zavisna osoba stvara

zalihe pića, pije i kod kuće (solo-drinker), pije ujutro, preokupirana je pićem, zanemarije pravilnu ishranu. U toj fazi naglašeni su povlačenje i izolacija, a alkohol postaje centar svih interesoavanja zavisnika.

POSLJEDICE Tjelesne posljedice nastaju višegodišnjim pijenjem alkohola, i tada gotovo da nema organa čiji rad nije ugrožen. Digestivni sistem narušen je toksičnim dejstvom alkohola pa se javljaju krvarenja iz jednjaka, gastritis, povraćanje, bolovi u želucu, dijabetes. Jetra može biti uvećana u prvom stadijumu, a potom preći u cirozu, što dovodi do težih metaboličkih promjena, nakupljanja vode u stomaku, otoka nogu... Srčani mišić je vrlo osjetljiv na toksično dejstvo alkohola, pa nastaju tahikardije, aritmije, a oštećenje krvnih sudova prouzrokuje anginu pactoris ili infarkt.

Alkoholičari gube koncentraciju, otežano pamte, mozak brže stari. Alkoholizam povećava rizik obolijevanja od raka jetre i grla, izaziva cirozu jetre, slabljenje imunog sistema i oštećenja mozga, a kod žena u toku trudnoće veoma negativno utiče na razvoj ploda. Tokom alkoholičarskog staža mijenja se cjelokupno mentalno funkcionisanje oboljeloga. Osoba koja boluje od alkoholizma, postaje lažljiva i neodgovorna, ne ispunjava obećanja (a voli da ih daje), nema stava ni po jednom pitanju, postaje egoista i dvolična.

ZDRAVLJE 135

PUŠENJE Mnogi ljudi vide pušenje tek kao lošu naviku koje mogu da se otarase u svakom trenutku. Ne žalost to shvatanje je potpuno pogrešno, jer istraživanja pokazuju da pušenje predstavlja najrašireniju bolest zavisnosti. Cigarete stvaraju jaku zavisnost, skoro kao heroin ili kokain i uzrok su preko polovine smrtnih bolesti u Evropi. U roku od sedam sekundi, nakon uvučenog dima, koncentrat nikotina stiže u mozak stvarajući tako “nikotinsku groznicu” koju pušač doživljava kao zadovoljstvo. U pitanju je zadovoljenje potrebe nastale prethodno popušenom cigaretom. Pri sjećanju na prvu cigaretu, recimo, većina pušača će priznati da to iskustvo uopšte nije bilo prijatno!

PASIVNO PUŠENJE Tvoj organizam može biti ugrožen i samim boravkom u okruženju u kome je neko zapalio cigaretu. kada udišeš dim sa zapaljene cigare, odnosno dim koji izdišu pušači oko tebe, ti si žrtva “pasivnog pušenja”. Istraživanja su pokazala da polovina nepušača izloženih duvanskom dimu ima zdravstvene probleme koje imaju i pušači. S obzirom da dim sadrži mješavinu otrovnih hemikalija i pasivni pušači mogu oboljeti od raka, srčanih bolesti, dijabetesa i drugih tegoba. Kod dece čiji roditelji puše, javljaju se oboljenja disajnih puteva, astma, infekcije uha.

ZDRAVLJE 136

ZABLUDE O PUŠENJU

... ako ti nedostaje cigareta u ruci, uzmi olovku; ... bavi se sportom.

“Pomaže mi da se opustim.”

Nikotin je stimulans koji zapravo ubrzava tvoje tjelesne funkcije, naročito rad srca.

“Poboljšava mi koncentraciju.”

Pušenje izaziva sužavanje krvnih sudova, pa tvoj mozak dobija manje kiseonika nego što mu je potrebno za normalan rad. To uzrokuje pad koncentracije.

“Ako prestanem da pušim, ugojiću se.”

Ne. Ugojićeš se ako počneš da jedeš više nego što ti je potrebno. Ako uspiješ da odoliš cigareti, svakako ćeš se snaći i sa kolačima.

“Ionako pušim samo “light” cigarete.”

“Light” pušači obično uvlače jače dimove što znači da unose gotovo istu količinu nikotina kao i pri pušenju ostalih vrsta cigareta.

Postoji niz medicinskih proizvoda koji ti mogu uvećati šansu za uspješno odvikavanje od pušenja, poput nikotinskog flastera, žvake, pastila ili tableta. Sva pomagala funkcionišu na principu kratkotrajnog oslobađanja nikotina u malim količinama, čime se organizam na kratko “zavarava” i tako smanjuje potrebu za cigaretom. Postoje besplatni zdravstveni programi za odvikavanje od pušenja, kao i NVO kojima se možeš obratiti za savjet (>Kontakti).

KAKO OSTAVITI CIGARETE Ako se odlučiš da ostaviš cigarete bez pomoći ljekara ili posebne terapije: ... prekini pušačke rituale kao što su jutarnja ili cigareta pred spavanje, poslije ručka, poslije seksa ili uz kafu; ... ukloni sve cigarete, upaljače i pepeljare iz svoje blizine; ... unosi više tečnosti, ali izbjegavaj alkohol;

ZONE BEZ DIMA Pušenje je zabranjeno u zatvorenim javnim prostorijama, školama, obdaništima, bolnicama, diskotekama, ugostiteljskim objektima kao i u prodavnicama. Na javnom mjestu pušenje je dozvoljeno samo u prostoru namijenjenom pušačima, koji je posebno označen i odvojen od ostalih prostorija. Znak za zabranu pušenja obično je istaknut na vidnom mjestu. Ako i pored toga zapališ cigaretu, nadležna inspekcija može ti naplatiti visoku novčanu kaznu. Opasnost prijeti i svima koji prodaju cigarete maloljetnicima. Na prodajnim objektima mora biti istaknuta oznaka o zabrani prodaje duvanskih proizvoda maloljetnicima. Onima koji to prekrše prijeti novčana kazna u vrijednosti desetostrukog do stostrukog iznosa minimalne cijene rada u Crnoj Gori.

ZDRAVLJE 137

KONTAKTI Dispanzer za mentalno zdravlje Trg kralja Nikole br. 6, Podgorica 020/ 206-626 Dispanzer radi u okviru Doma zdravlja u Bloku V, u Podgorici, u kojem se sprovode programi za odvikavanja od droga.

Hitna pomoć 124 Za sve hitne slučajeve možete se obratiti službi na dati broj telefona.

Globalni odgovor drogama Bracana Bracanovića 84, Podgorica 020/ 624 762 SOS tel.: 067/624 762 god@cg.yu www.god.cg.yu; www.narkomanija.org GOD se bavi problemima narkomana i alkoholičara. U prostorijama GOD-a može se odrediti stepen intoksinacije i uraditi priprema za odvikavanje.

ZDRAVLJE 138

Opštinska kancelarija za prevenciju narkomanije

Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja

Vaka Đurovića 12, Podgorica 020/ 664 237; 19828

Rimski trg bb(zgrada “Vektre”), Podgorica 020 / 242 276 mzdravlja@mn.yu www.m.zdravlja.cg.yu

Kancelarija za prevenciju narkomanije, bolesti zavisnosti i rizičnih ponašanja Stari Grad 516, 85330 Kotor tel: 032/ 302 724 mob:069 359 830 prevencija-kotor@cg.yu

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka Slobode 60, Podgorica, 020/ 245 760 cdpr@cg.yu www.cdpr.cg.yu

Patronažna služba 020/ 268-696 (Dom zdravlja Blok V) 020/607-050 (Dom zdravlja Konik) Ove službe sprovode program kućne njege.

Republički fond za zdravstvo Vaka Đurovića b.b., Podgorica 020/ 404 132 Republički Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je ustanova koja obezbeđuje prava iz zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja

Apotekarska ustanova Crne Gore Ljubljanska bb, Podgorica 020/ 405 901 montefarmcg@cg.yu www.montefarm.cg.yu Cilj ove ustanove je da snadbijeva stanovnistvo, zdrastvenih ustanova lijekovima i ostalim sredstvima za liječenje.

ZDRAVLJE 139

Institut za javno zdravlje Crne Gore

ih uputiti na broj telefona zdravstvene inspekcije.

Ljubljanska bb, Podgorica 020/ 241 214 U institutu se možeš testirati na HIV i sve polne bolesti.

Crveni krst Crne Gore

Dječija bolnica Ljubljanska bb, Podgorica 020/ 412-412

Kliničko-bolnički centar Crne Gore Ljubljanska bb, Podgorica 020/ 412 412

Urgentni blok - Podgorica 020/ 412-267 Za sve pacijente kojima je potrebna urgentna zdravstvena pomoć.

Zdravstvena inspekcija Put Radomira Ivanovića bb, Tuški put, Podgorica 020/ 608 015 Ukoliko imaš primjedbe na rad zdravstvenih radnika možeš

Jovana Tomaševića 6, Podgorica 020/ 241 819; 242 918; 19808 crvenikrstcg@cg.yu www.ckcg.cg.yu Crveni Krst je humanitarna organizacija koja sprovodi kako socijalne (organizovanje prikupljanja i distribuciju pomoći socijalnim slučajevima i drugim licima u stanju socijalne potrebe) tako i zdravstvene djelatnosti (rad na očuvanju i unaprjeđenju zdravlja i zdravstvene kulture stanovništva).

Specijalne bolnice JZU SB za plućne bolesti Brezovik, Nikšić 040/ 217 011 brezovik@cg.yu SB za psihijatriju Dobrota, Kotor 032/ 330 922 SB za ortopediju “Vaso Ćuković” Risan 032/ 371 487

ZDRAVLJE 140

CAZAS SOS linija 020/ 602 346 od 09-15h svakog radnog dana.

Cilj postojanja ovog telefona je da se podigne stepen opšte informisanosti o bolestima zavisnosti (alkoholizam, narkomanija i pušenje) i seksualno-reproduktivnom zdravlju među širom populacijom.

CAZAS AIDS INFO linija 020/602-345 svakog radnog dana od 9-15h Na ovom telefonu možeš dobiti više informacija o proceduri savjetovanja i testiranja na HIV. Ovaj servis je prvenstveno namijenjen mladima s obzirom na činjenicu da su oni najviše podložni HIV-infekciji.

Opšte bolnice OB Bar Naselje Stari Bar bb 030/ 342-333 OB Berane Svetosavska 33 051/ 230-614 OB Kotor Njegoševa 85 032/ 325 788

OB Bijelo Polje Medanović bb 050/486-286 OB Cetinje Vuka Mićunovića bb 041/ 231 336 OB Nikšić Nika Miljanića bb 040/ 231-111

OB Pljevlja Lovćenska bb 052/ 300-168

Studentska klinika

Društvo ljekara Crne Gore

Svetozara Markovića 37, Podgorica 020/ 237 857 Za sve studente u okviru studentske klinike obezbijeđene su različite medicinske službe.

Jovana Tomaševića 4, Podgorica 081/ 243 145 069/013-385 NVO čiji je cilj kontinuirano stručno usavršavanje svojih članova i primena savremenih naučnih dostignuća u svakodnevnoj medicinskoj praksi.

SEX I SVE OKO NJEGA SVE ŠTO TREBA DA ZNAŠ O SEKSU SEKSUALNA ORJENTACIJA POLNE BOLESTI REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE TRUDNOĆA I POROĐAJ ABORTUS

U PRAVU SI, misli Ono što poštujemo i ono čega se bojimo u našem je tijelu.

Lao-Ce

SEX I SVE OKO NJEGA 143

ŠTA TREBA DA ZNAŠ O SEKSU Seks je fizičko i emocionalno iskustvo koje spaja dvoje ljudi.

Seks ne smije biti način da nekog obavežeš ili natjeraš da te voli, testiraš ljubav prema partneru ili procjenjuješ koliko si zreo/la ili odrastao/la. Ne treba ga olako shvatiti, jer u nekim situacijama tokom seksa možeš zatrudnjeti ili dobiti neku polnu bolest.

U praksi postoje tri osnovne vrste seksa, a tvoj je izbor kako ćeš na njih gledati: vaginalni seks - seksualni odnos u kojem penis prodire u vaginu; analni seks - seksualni odnos u kojem penis prodire u analni otvor partnera/ke; oralni seks - seksualni odnos gdje jedan partner/ka jezikom i ustima stimuliše polni organ svog partnera/ke.

Za tijelo i psihu redovan seks predstavlja više od samog uživanja i zabave. Istraživanja pokazuju povoljan uticaj seksa na zdravlje, što se objašnjava jačanjem imunološkog sastava, poboljšanjem cirkulacije, popuštanjem bolova, regulacijom hormona i većim stepenom životne energije i zadovoljstva.

NEVINOST Seksualni odnos ne treba da boli, bez obzira na to da li je u pitanju prvi ili stoti put. Samo od tebe zavisi kad ćeš početi sa seksualnim odnosima i izgubiti nevinost. Ipak, moraš voditi računa o godinama, jer je seks sa maloljetnom osobom kažnjiv. U zavisnosti od starosti maloljetne osobe, predviđene su zatvorske kazne od jedne do deset godina.

Kod djevojaka - ako si uplašena i nespremna, prvi seksualni onos može biti bolan. Zbog cijepanja himena, dolazi i do slabog krvarenja. Ako si nervozna pri gubljenju nevinosti, dolazi do stiskanja mišića, pa je odnos bolan. Kada si seksualno uzbuđena, u unutrašnjosti vagine dolazi do izlučivanja tečnosti koja je čini vlažnom i tada je prvi seksualni odnos prijatan. Najbolje je da nevinost izgubiš sa partnerom koga dobro poznaješ i kome vjeruješ, sa kim možeš razgovarati o tome prije, u toku i nakon seksa.

Kod momaka - prilikom prvog seksualnog odnosa strah postoji i kod većine muškaraca. Zbog treme i straha može ti se desiti da ne možeš postići erekciju. To se dešava ako tokom odnosa budeš brinuo kako će partnerka reagovati na tvoj fizički izgled, veličinu polnog organa, kvalitet seksa... Ako si nevin, nemoj se toga stidjeti. Priznaj partnerki, pa će tako odnos biti mnogo opušteniji. Pri prvom seksu brzo ćeš doživjeti orgazam. Ako do toga dođe, odmori se i predloži “reprizu”.

SEX I SVE OKO NJEGA 144

MASTURBACIJA

EROGENE ZONE

Seksualno zadovoljstvo možeš doživjeti i milovanjem i dodirivanjem genitalija. Nakada se smatralo da je masturbacija opasna za zdravlje, pa čak i smrtonosna, ali danas seksolozi tvrde da je u pitanju prirodna forma za opuštanje. Nakon masturbacije, možda ćeš osjetiti grižu savjesti i sramotu, što je uglavnom vezano za moralne norme vezane za seks. Masturbacija ti može biti prvo seksualno iskustvo i pomoći da upoznaš svoje tijelo i naučiš koje ti stvari u seksu prijaju, a koje ne.

Erogene zone su posebno osjetljivi dijelovi tijela koji se stimulišu u toku predigre ili seksualnog odnosa (milovanje, ljubljenje i masaža) kako bi se izazvao osjećaj seksualne uzbuđenosti. Stimulacijom osjetljivih područja tijela postepeno se pojačava nervna napetost, koja se završava orgazmom.

Samozodovoljavanje je loše jedino u slučaju ako postane jedini način zadovoljavanja seksualnih potreba zato što druge načine ne želite ili ne upražnjavate.

PETING Peting podrazumijeva međusobno dodirivanje ili maženje tijela partnera, kako bi se postiglo seksualno zadovoljstvo. Ova vrsta razmjenjivanja nježnosti može, ali i ne mora, da prethodi seksualnom odnosu. Peting se naziva još i “suvim sexom” jer ne dolazi do penetracije. Tokom petinga može se desiti da sa partnerom/kom pređeš granice i dođe do neplaniranog seksualnog odnosa. Ako ne želiš seks, moraš jasno odrediti gra-nice i staviti do znanja partneru/ki da ih mora poštovati.

Erogene zone kod muškaraca su uglavnom ograničene na genitalije, anus, grudne bradavice i usne, dok su žene, mnogo osjetljivije tako da im praktično cijelo tijelo predstavlja jednu veliku erogenu zonu.

AFORODIZIJAK Afrodizijak je sredstvo koje pobuđuje i pospješuje seksualno interesovanje i želju.

Razni preparati, određena jela i pića “čine čuda” tokom seksa. U drevnim civilizacijama afrodizijake su pravili od dragog kamenja i sušenih guštera. Za povećanje seksualne želje mogu ti pomoći banane, masline, jagode, gljive, crno vino, kikiriki, bademi, škampi. Afrodizijaci mijenjaju hemijski sastav i ravnotežu u tijelu, povećavaju nivo testosterona i izazvijaju seksualnu reakciju.

SEX I SVE OKO NJEGA 145

ORGAZAM Orgazam je vrhunac seksualnog uzbuđenja i zadovoljstva.

Karakteriše ga subjektivni osjećaj zadovoljstva, opšte relaksacije i dobrog raspoloženja. Kod muškarca je praćen ejakulacijom, a kod žena kontrakcijama spoljne trećine vagine.

Muškarac mnogo prije žene doživljava orgazam.

Da bi oboje došli do seksualnog vrhunca, nikad ne zanemarujte predigru, jer je ljubavna predigra za ženu put ka orgazmu. Seksualna stimulacija žene mnogo je složenija nego kod muškarca. Samim seksualnim odnosom vaginalni orgazam se teško postiže, i ako je predigra bila brza ili nedovoljna, žena gotovo sigurno neće doći do orgazma. Tokom seksa ne razmišljaj o orgazmu, jer ga tako nikad nećeš doživjeti.

TEŠKO DO VRHUNCA Nemogućnost doživljavanja orgazma može biti organske, ali najčešće je psihičke prirode. Neke žene doživljavaju orgazam samo pod određenim uslovima (samo sa određenim partnerom, pri samozadovoljavanju, poslije izuzetno duge seksualne predigre).

O nemogućnosti postizanja orgazma može se govoriti tek kada žena do orgazma ne dolazi ni stimulacijom klitorisa, dok je kod muškarca najčešće u pitanju impotencija ili prerana ejakulacija. Nekada i uzimanje kontracepcijskih pilula onemogućava postizanje orgazma.

SEX I SVE OKO NJEGA 146

ROZE POZE Postoji mnogo različitih položaja za vođenje ljubavi. Najuobičajeniji je tzv. “misionarski” kada tokom seksa djevojka leži na leđima, a mladić je gore, na njoj; ili obrnuto kada je djevojka gore, a mladić leži na leđima; ili oboje mogu ležati na boku, okrenutim licem jedno prema drugom. Najjednostavnije je, za prvi put, odabrati neki od ovih položaja. Važno je da imaš na umu da položaj koji odaberete treba da bude ugodan i stimulativan za oba partnera.

ŠTA JE OK? Pažljivim čitanjem prethodnih tekstova, svakako da si uočio/ la da se tu, pominju i neke slobode, prava izbora i slično. Zapravo, cijela priča se bazira na činjenici da ne postoji stvar u seksu koja je svima normalna i OK. Zbog toga ti savjetujemo da se ne opterećuješ beskonačnim teoretisanjem na temu “ispravnog” i “normalnog“. Ispravno je ono što osjećaš kao takvo, a normalno je, po definiciji, ono ono što radi većina ljudi u određenom društvenom okruženju - i u seksu, i u svemu ostalom.

Ne treba da radiš nešto što ti ne prija, niti to možeš da očekuješ od svog partnera. Svako primoravanje je zakonski kažnjivo (> Bezbjednost).

SEX I SVE OKO NJEGA 147

SEKSUALNA ORJENTACIJA Seksualna orjentacija je po definiciji “izraz emocionalne vezanosti za pol”. Seksualne sklonosti i potrebe svakog pojedinca su različite, pa je i vrlo individualno da li ćeš na pojedine vrste seksa gledati kao na nastrane ili uživati u njihovoj različitosti.

Postoje različiti oblici seksualne orjentacije: - heteroseksualnost (seksualna sklonost prema osobama drugog pola); - homoseksualnost (seksualna sklonost prema osobama istog pola); - biseksualnost (seksualna sklonost prema osobama oba pola); - transseksualnost (“duh u pogrešnom tijelu”).

Mada neki naučnici smatraju da se orjentacija razvija tokom cijelog života, većina se slaže da je ona rezultat složenog djelovanja bioloških faktora i da je određena već prije nego što dijete napuni godinu.

Seksualna orjentacija se ne može birati ni mijenjati.

HOMOSEKSUALCI Homoseksualci su osobe koje imaju seksualnu sklonost prema vlastitom polu. Iako se najčešće vezuje za muškarce, homoseksualnost može biti i ženska. U zavisnosti od stepena liberalnosti društva, na homoseksualnost se gleda kao na zločin, grijeh, bolest ili normalno ponašanje. Homoseksualni odnosi sa maloljetnom osobom su zakonom zabranjeni, baš kao i sklapanje braka između homosekusalnih partnera/ki.

BISEKSUALCI Biseksualci su osobe koje privlače pripadnici oba pola, što ne mora da bude ni istovremeno niti u istoj mjeri. Za neke, biseksualnost je stvar ispitivanja sopstvene seksualnosti, a za druge, “tranzicija” iz heteroseksualnosti u homoseksualnost (ili obrnuto). Mnogi ljudi ostaju biseksualci tokom cijelog života.

TRANSSEKSUALCI Transseksualci su osobe koje se osjećaju kao da su rođene u pogrešnom tijelu. Može zvučati malo komplikovano, ali transseksualci razlikuju fizički pol od emotivnog, pa tako postoje, npr. osobe koje su po svojim fizičkim osobinama muškarci, dok se zapravo osjećaju kao žene ili obrnut slučaj “muškarac u tijelu žene”.

SEX I SVE OKO NJEGA 148

TRANSVESTITI

RAZBIJANJE ZABLUDA

Transvestiti su osobe koje imaju jaku potrebu da nose odjeću suprotnog pola, što je često praćeno seksualnim uzbuđenjem.

Oni najčešće nisu homoseksualci, već heteroseksualci koji sebe projektuju u osobu drugog pola.

Kada je u pitanju seksualno ponašanje treba znati da: - seksualna orjentacija nije stvar izbora i kod većine ljudi se formira odmah po rođenju, bez prethodnog seksualnog iskustva; - seksualna orjentacija nije bolest, pa se ne može izliječiti ili izmjeniti medicinskom terapijom; - homoseksualnost nema nikakve veze sa fizičkim ili mentalnim poremećajima; - su homoseksualci normalni ljudi i ne ponašaju se ništa drugačije od heteroseksualaca; - HIV/AIDS (> Zdravlje) nije ništa više raširena među homoseksualcima nego među heteroseksualcima.

HOMOFOBIJA “Homofobija” označava pojam iracionalanog straha od homoseksualaca. Uzrok takvog straha je najčešće nedovoljno poznavanje pojma homoseksualnosti i javlja se u konzervativnim sredinama. Homofobiju prate bizarne predrasude o homoseksualcima, kao što je npr. tvrdnja da su “svi homoseksualci obavezno feminizirani”.

SEKSUALNO PONAŠANJE Niti se sve homoseksualno orjentisane osobe ponašaju kao homoseksualci, niti su svi koji spavaju sa osobama istog pola seksualno orjentisani. Razlika između nečije seksualne orjentacije i seksualnog ponašanja najčešće potiče zbog potrebe za uklapanjem. U sredinama u kojima se ta vrsta seksualne orjentacije smatra bolešću, homoseksualci se ponašaju kao heteroseksualci.

STEREOTIPI Stereotipi su ukalupljena mišljenja zasnovana na predrasudama i neznanju. Stereotip, po pravilu, nikad ne opisuje sve pripadnike jedne grupe, već možda samo jedan njihov dio.

Ako je neko gej, ne znači da je transseksualac, i obratno, a još manje da boluje od neke “opasne i zarazne bolesti”.

Nerijetko, zbog stereotipa o seksualnim manjinama, pripadnici homoseksualne zajednice izloženi su diskriminaciji i nasilju, zato što su “drugačiji i opasni”. Nekad je dovoljno da se neko deklariše kao gej, pa da ga društvo bojkotuje ili čak i prebije. U svijetu i kod nas postoje organizacije koje se bore za njihova ljudska i građanska prava.

SEX I SVE OKO NJEGA 149

POLNE BOLESTI Seksualno prenosive infekcije se šire se seksualnim odnosima, bilo da su genitalni, oralno-genitalni ili analno-genitalni.

Ako se liječiš na vrijeme, seksualno prenosive infekcije ćeš sanirati bez posljedica. Kasno liječenje može uzrokovati pojavu komplikacija kao što su prenošenje infekcije na novorođenče, oštećenje testisa, sterilitet kod žena.

Osim što je nemoralno, namjerno prenošenje bolesti, je kažnjivo. Za namjerno širenje bolesti predviđena je zatvorska kazna do tri godine.

Ako sumnjaš, ili imaš neobične simptome, ili ih ima tvoj/a partner/ka, ne liječi se na svoju ruku već se konsultuj sa ljekarom.

Genitalni herpes – najčešće je izazvan virusom herpesa, a osoba ostaje inficirana cijelog života. Manifestuje se pojavom malih plikova oko genitalija dva do 12 dana nakon infekcije.

Plikovi mogu biti praćeni jakom groznicom, osipom, bolom kao i otečenim žlijezdama. Nemoj ljubiti u usta ili genitalije osobu koja ima suve ranice. Nema lijeka za herpes, simptomi se mogu jedino ublažiti ispiranjem ranica toplom slanom vodom, a bolovi tabletama.

SEX I SVE OKO NJEGA 150 Kapavac (gonoreja, triper) - simptomi gonoreje javljuju se od dva do sedam dana nakon infekcije. Prenosi se neposrednim polnim snošajem. Simptomi kod žena su vaginalni gnoj, peckanje ili bol tokom mokrenja, menstrualni ciklusi bolniji nego obično i bolovi u donjem dijelu stomaka. Kod muškaraca bolest se manifestuje pojavom kapanja žućkastog sekreta iz penisa i peckanjem i bolom tokom mokrenja ili pri pomjeranju. Ako se ne liječi na vrijeme može uništiti reproduktivne organe, izazvati sterilnost ili je prenijeti na bebu kod trudnoće ili porođaja.

Hlamidija - simptomi ove bolesti kod muškaraca su jutarnja umjerena sekrecija iz mokraćnog kanala, kao i osjećaj peckanja ili žarenja u mokraćnom kanalu. Kod žena često nema nikakvih simptoma, ali se ponekad javlja vaginalna sekrecija, bolovi u donjem dijelu trbuha prilikom seksualnih odnosa, genitalna krvarenja, peckanje prilikom mokrenja. Dijagnoza se postavlja analizom uzorka sa genitalija i krvi.

Sifilis – hronična infektivna bolest koja se može proširiti i zahvatiti sve organe. Oboljenja od sifilisa su raznolika i zavise od mjesta infekcije, starosti zaraze i liječenja. Od sifilisa može da oboli svako i ne postoji urođeni ili stečeni imunitet na to oboljenje. Ako se ne liječi, bolest može biti i smrtonosna. Simptomi su crvenkasto-braon ranice na ustima i genitalijama, osip po cijelom tijelu, gripozni osjećaj, a u poznoj fazi javljaju se čvoraste promjene svugdje po tijelu, oštećenje mozga koje prouzrokuje ludilo ili smrt.

SEX I SVE OKO NJEGA 151

REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE ZDRAVLJE ŽENA Redovni ginekološki pregledi su veoma važni, jer tako na vrijeme možeš primijetiti i najmanje promjene koje ukazuju na bolest reproduktivnog sistema. Da bi ostvarila pravo na redovne ginekološke preglede, treba da izabereš odabranog ginekologa. Osim redovnih pregleda možeš posjetiti savjetovalište za unapređenje reproduktivnog i seksualnog zdravlja.

Ono je prvenstveno namijenjeno adolescentima i omladini, ali ga mogu posjetiti odrasle i starije osobe.

Ako si seksualno aktivna, posjeta ginekologu je tvoja obaveza.

Na zaštitu reproduktivnog zdravlja imaš pravo u okviru primarne zdravstvene zaštite (> Zdravlje), i ona se sprovodi u domovima zdravlja, ginekološko-akušerskim odjeljenjima opštih bolnica i Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra.

U okviru osnovnih prava na zdravstvenu zaštitu, žena ima pravo na: ... savjetovanje o kontracepciji, planiranju porodice i sprečavanju zaraznih i polnih bolesti; ... određivanje i propisivanje kontracepcijskih metoda; ... sistematski pregled zuba za vrijeme trudnoće, dojenja bebe za prvih šest mjeseci starosti djeteta; ... preventivni pregled, u prva tri mjeseca trudnoće, i četiri kontrolna pregled, koji podrazumijevaju ginekološki pregled, somatski pregled, mjerenje tjelesne težine i krvnog pritiska i laboratorijske pretrage; ... savjetovanja o trudnoći; ... tri ultrazvučna pregleda, a kod rizičnih trudnoća prema potrebi; ... pregled i savjetovanje šest nedelja nakon porođaja i jednom poslije šest mjeseci; ... patronažnu posjetu tokom trudnoće kada se daju savjeti o načinu života u trudnoći i pripremi za porođaj, o njezi novorođenčeta, o dojenju, pravilnoj ishrani djeteta, itd.

PREGLEDI Kod ginekologa možeš otići i radi: ... otkrivanja i liječenja steriliteta; ... pregleda za otkrivanje raka na grliću materice (PAPA test) i to na svakih 6 mjeseci, od 20 do 75 godine starosti; ... pregleda (svake tri godine) za rano otkrivanje raka dojke (mamografska dijagnostika po potrebi).

SEX I SVE OKO NJEGA 152

PRVI PUT KOD GINEKOLOGA Prvi pregled kod ginekologa nije ugodan, ali nije ni bolan.

Kod djevojaka se najčešće javlja stid i preplašenost. Posjeta ginekologu podrazumijeva pregled spoljnih genitalija i vaginalni pregled. Tokom vaginalnog pregleda ginekolog uzima i uzorke za razne testove, kao što su Papanikolau test ili pregled sekreta. Prilikom posjete ginekologu čest je i fizički pregled (mjerenje težine, visine, krvnog pritiska…), kao i pregled grudi koji je veoma važan, jer jednostavno otkriva rak dojke ili druge promjene na grudima.

KADA MORAŠ KOD GINEKOLOGA Odluka o ginekološkom pregledu je tvoja privatna stvar. Ipak, posjeta ginekologu je preporučljiva: ... ako si postala seksualno aktivna; ... ako ti kasni menstruacija; ... ako ti menstruacija traje duže od devet dana; ... ako imaš bolne grčeve u donjem dijelu stomaka; ... ako imaš obilan sekret; ... ako ti se pojavio svrab u predjelu genitalija; ... ako planiraš da koristiš antibebi pilule ili neko drugo kontraceptivno sredstvo.

SEX I SVE OKO NJEGA 153 KOD UROLOGA Urolog je ljekar specijalizovan za zdravstvene probleme mokraćnog sistema, ali i muških polnih organa. Urologu se možeš obratiti ako imaš problema sa impotencijom, sterilitetom, preuranjenom ejakulacijom, ali i polnim bolestima.

Urologa možeš posjetiti u bolnici ili privatnim urološkim ambulantama.

KONTRACEPCIJA Ukoliko si počela/o sa seksualnim odnosima, najbolje je da tvoj partner/ka i ti koristite kontraceptiva sredstva. Time ćeš smanjiti rizik od trudnoće, ali i polnih bolesti, i biti opuštenija/i tokom seksa. Kontracepcija sprječava spajanje spermatozoida i jajne ćelije i onemogućava oplodnju, začeće i trudnoću.

Osim kondoma, većina metoda kontracepcije ne štiti od polno prenosivih infekcija. Iako većinu kontaceptivnih sredstava koriste žene, kontracepcija je odgovornost i muškaraca. Tvoj izbor kontaceptivnih sredstava najčešće zavisi od godišta i zdravstvenog stanja.

Prije nego počneš da koristiš kontraceptivna sredstva, obavezno se posavjetuj sa ginekologom.

Kondom – jedino kontraceptivno sredstvo koje štiti i od polnih bolesti. Ukoliko ga koristiš prema instrukcijama, pouzdanost im je 98 procenata. Ako se ne koristi pravilno, tokom seksa

može skliznuti ili se pocijepati. Napravljen je od lateksa, i veoma je osjetljiv na toplotu i mehanička oštećenja. Obavezno provjeri rok trajanja, redovno obnavljaj zalihe i to samo u apotekama.

“Anti-bebi” pilule – uzimaš oralno, prije seksualnog odnosa.

Sadrže hormone estrogen i progesteron, koji zaustavljaju ovulaciju, često smanjuju krvarenje i menstrualne bolove. Ne preproučuju se ženama pušačima starijim od 35 godina. U svijetu danas milioni žena uzimaju ove hormonske pilule.

Dijafragma – se sastoji od elastičnog prstena preko kojeg je prebačena tanka opna. Proizvodi se u više veličina i stavlja u vaginu, tako da prekrije ulaz u matericu dva sata prije odnosa. Dijafragma nije sigurna jer često spada, a i teško se pravilno postavlja.

Intrauterni ulošci ili spirale - se klinički ugrađuju na matericu pred kraj menstrualnog ciklusa. Njeno dejstvo traje od tri do pet godina, a može se ukloniti u svakom trenutku. Ciklusi mogu biti bolniji, teži i duži. Ne preporučuje se ženama koje imaju bolne menstruacije i koje nijesu rađale.

Tablete “dan poslije” – uzimaju se u slučaju da partneri sumnjaju da je tokom seksa došlo do oplodnje. Kao i “anti-bebi” pilula uzima se oralno, 24 do 48 sati poslije rizičnog seksualnog odnosa. Koristi se isključivo uz ljekarsko odobrenje.

SEX I SVE OKO NJEGA 154

TRUDNOĆA Jedini prirodni način da žena zatrudni je da nakon vaginalnog seksualnog odnosa sa muškarcem sperma tj. makar jedan sperematozoid dospije do jajne ćelije žene i oplodi je. Velika pokretljivost spermatozoida čini rizičnim svako izlivanje sperme ne samo direktno u vaginu nego i u blizini vaginalnog otvora.

Najčešće zablude o trudnoći su da žena ne može ostati trudna: ... ako ima seks tokom menstruacije; ... pri prvom polnom odnosu; ... ako tokom seksa ne doživi orgazam; ... ako muškarac prekine snošaj prije ejakulacije.

TEST ZA TRUDNOĆU Simptomi trudnoće su brojni, ali nepouzdani. Zato, ako sumnjaš da si trudna, to ćeš provjeriti uz pomoć testa za trudnoću. Test možeš da nabaviš u svakoj apoteci, a njegovi rezultati su pouzdani u 90 odsto slučajeva. Test-traka se uranja u prvu jutarnju mokraću, svoj stav o tvojoj trudnoći izražava promjenom boje ili iscrtavanjem tankih linijica. U svakom slučaju sačuvaj sebe od stresa i pročitaj uputstvo na kutiji. Ako želiš da budeš potpuno sigurna obrati se svom ginekologu. Ginekološki pregled u domu zdravlja potpuno je besplatan.

MOGUĆI SIMPTOMI TRUDNOĆE Mogući simptomi trudnoće su: ... izostanak menstruacije; ... probadanja slična predmenstrualnim bolovima; ... mučnina i glavobolja; ... često mokrenje;

AKO SI TRUDNA U tom slučaju ti i tvoj/a partner/ka imate tri mogućnosti: da preuzmete odgovornost i odgajate dijete, da se odlučite na prekid trudnoće ili da date dijete na usvojenje (> Porodica).

Važno je da odluci posvetite onoliko vremena i razmišljanja koliko je potrebno da oboje budete sasvim sigurni u nju.

Razgovarajte i sa ljekarom, svojim roditeljima ili prijateljimasa nekim ko će vas razumijeti i moći da vam pomogne. Tu se negdje nalazi i granica njihovog upliva u vašu odluku. S obzirom da ćeš ti snositi većinu posljedica, i dobrih i loših, odluka mora biti samo tvoja.

Informacije i savjete možete dobiti u savjetovalištima i drugim organizacijama sličnog tipa.

Obavezno razmislite: ... kako bi svaka od mogućnosti mogla da utiče na vaš život; ... sa kojom odlukom bi mogli da živite; ... koji su vam planovi za budućnost.

SEX I SVE OKO NJEGA 155

ZDRAVLJE TOKOM TRUDNOĆE Tokom trudnoće pridržavaj se savjeta ginekologa i ne radi teške poslove. Razgovarajte sa ginekologom, roditeljima i drugim parovima. čitajte knjige, gledajte kasete i potrudite se da saznate što više o trudnoći i porođaju. Redovno idi kod ljekara, čuvaj se stresa, nemoj pušiti, piti, drogirati se i koristiti tablete. Oboje vodite računa o ishrani.

Ako slabo ili previše jedeš, dovodiš u pitanje zdravlje bebe. ŠKOLA ZA TRUDNICE U Danilovgradu, od skoro, postoji i prva škola za trudnice i roditeljstvo u kojoj buduće majke stiču znanja o toku trudnoće, dojenju, ishrani, higijeni i pripremi da se porođaj dočeka bez straha. Pored teorijskih predavanja, u školi su organizvane vježbe disanja i pokazne vježbe za njegu novorođenčeta, kao što su povijanje, njega pupčanika, dojenje i hranjenje. Škola traje tri mjeseca, a u nju su uključeni ginekolozi, babice pedijatri, pedijatrijske sestre i nutricionista. Trudnice i njihovi partneri uz predavanja i vježbe dobijaju i informativno-edukativni materijal, brošure o toku i kontroli trudnoće i ishrani u trudoći.

SEX I SVE OKO NJEGA 156

POROĐAJ Prosječno trajanje trudnoće je 40 nedjelja, mada se porođaj može desiti i prije termina, ali i poslije. Ukoliko sa trudnoćom uđeš u 41. nedjelju, preporučuje se kontrola svaki drugi dan.

Prijevremeni porođaj je teško spriječiti, ali postoje određene mjere predostrožnosti. U slučaju da beba stigne na svijet prije termina za porođaj, velike su šanse da će joj biti potrebna posebna njega. Kada dođe do porođaja, tvoj izabrani ginekolog te ne može poroditi ako nije akušer. Porođaj i trudnoću prate babica ili ginekolog-akušer.

Neophodno je da čitav tok trudnoće prati isti ljekar. Poželjno je da on prisustvuje porođaju.

VRIJEME ZA POROĐAJ Kada porođaj počne, trebalo bi da osjećaš kontrakcije u određenim intervalima. Intenzitet i trajanje kontrakcija bi trebalo da se povećavaju, a neke žene osjećaju bol u leđima ili nisko u stomaku. Kada kontrakcije počnu da se ponavljaju na svakih pet minuta, vrijeme je da kreneš u porodilište. Ako na donjem vešu primjetiš rozikast ili krvavi iscjedak ne paniči, jer to je samo znak da ti se grlić materice širi i priprema za porođaj. Može se desiti da ti, prije nego stigneš u bolnicu, pukne vodenjak i iscuri plodova voda. To je definitivni znak da je beba na putu. U najvećem broju slučajeva, beba na svijet dolazi vaginalim porođajem ili carskim rezom.

SEX I SVE OKO NJEGA 157

POSTPOROĐAJNI OPORAVAK

ABORTUS I ZAKON

Postporođajni oporavak zavisi od porođaja, zdravlja djeteta, ali i protokola bolnice. Obično iz porodilišta izlaziš 48 sati nakon porođaja. Bilo kakav problem podrazumijeva ispitivanje i/ili terapiju, što produžava vrijeme ostajanja u porodilištu. Nakon porođaja carskim rezom, u porodilištu ostaješ četiri do sedam dana. Ukoliko nema tegoba, prvi ginekološki pregled obavezan je šest nedjelja nakon porođaja.

Prekid trudnoće je zakonom dozvoljen samo na zahtjev trudnice. Abortus se sprovodi po hitnom postupku, a doktori su obavezni na čuvanje službene tajne i poštovanje ličnosti i dostojanstva trudnice.

ABORTUS Iako jedni smatraju da nerođene bebe imaju pravo na život bez obzira na okolnosti, drugi tvrde da odluka o abortusu zavisi od situacije i osjećanja majke. Ako već razmišljaš o prekidu trudnoće (abortusu), razgovor sa nekim može biti od velike pomoći. Ako si se odlučila na prekid trudnoće, obrati se izabranom ginekologu u domu zdravlja u kom imaš zdravstveni karton. Ginekolog je dužan da utvrdi starost trudnoće, pribavi nalaze o tvojoj krvnoj grupi, RH faktoru i podatke o ranijim bolestima, kako bi utvrdio da li postoji opasnost da prekid trudnoće naruši tvoje zdravlje. Osim toga ginekolog ti mora ukazati na opasnost i moguće posljedice prekida trudnoće. Prije abortusa obavezna si da potpišeš izjavu o tome i da platiš 15 eura.

Prekid trudnoće se može uraditi: ...na zahtjev trudne žene, s tim da osoba mlađa od 18 godina mora imati pismenu saglasnost roditelja/staratelja; ...ako specijalista ginekologije i akušerstva ustanovi da bi se trudnoćom teško narušilo tvoje zdravlje ili ugrozio tvoj život.

Nakon navršenih 10 nedjelja trudnoće abortus se ne može sprovesti, osim kada: ... se utvrdi da se na drugi način ne može spasiti život ili otkloniti teško narušavanje zdravlja žene; ... postoji sumnja da će se dijete roditi sa teškim tjelesnim ili duševnim nedostacima; ...do začeća dođe izvršenjem krivičnog djela kao što je silovanje, obljuba ili rodoskrnavljenje.

U tom slučaju abortus je dozvoljen do 20 nedjelje, i može biti sproveden samo uz dozvolu komisije za prekid trudnoće. Komisija ti mora odgovoriti u roku od tri dana. Ako nijesi zadovoljna odlukom, možeš se žaliti drugostepenoj komisiji koja ti mora odgovoriti najkasnije za sedam dana. Njihova odluka je konačna.

SEX I SVE OKO NJEGA 158

ABORTUS BEZ DOZVOLE

KOLIKO TO KOŠTA?

Trudnoća se može prekinuti samo u zdravstvenoj ustanovi koja ima bolničku službu ginekologije i akušerstva, operacionu salu i službu za transfuziju krvi. U slučaju da se prekid trudnoće izvede protivno propisima, trudnica ne snosi nikakvu zakonsku odgovornost, ali osoba koja je izvršila abortus može biti kažnjena zatvorom.

Cijena postupka vantijelesne oplodnje kreće se od 1.200 do 1.900 eura, i radi se u privatnim klinikama u Crnoj Gori (> Kontakti). Može se raditi u kliničkim centrima u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani. U slučajevima kada se parovi upute u neki od regionalnih cenatara na osnovu Odluke o ostvarivanju zdravstvene zaštite u postupku vantjelesne oplodnje, Fond za zdravstvo im u jednom dijelu nadoknađuje troškove liječenja.

Osobama koje izvrše abortus maloljetnicama mlađim od 18 godina bez pristanka njenih roditelja prijeti zatvorska kazna, ako pri tome nastupi smrt porodilje ili joj se zdravlje teško naruši kazna zatvora se kreće do 12 godina.

VANTJELESNA OPLODNJA Postoje razne metode u rješavanju problema neplodnisti, a vantjelesna oplodnja je samo jedna od njih. Sprovodi se samo kada ne postoji nijedan drugi način liječenja steriliteta. Postoje dva tipa vantjelesne oplodnje, i to oplodnja van tijela majke i mikro hirurška oplodnja. Kod prvog metoda jajna ćelija se izoluje i oplođuje, dok se kod druge metode ubrizgava zdrav spermatozoid u jajnu celiju.

Nakon uspjele vantjelesne oplodnje embrion se ni po čemu ne razlikuje u odnosu na embrion koji je začet normalnim putem.

Da bi parovi imali pravo na nadoknadu troškova moraju proći konzilijum ljekara KBC Crne Gore i komisiju Fonda za zdravstvo koji utvrđuju potrebu za pružanjem te zdravstvene usluge.

Nakon što se utvrdi da je vantjelesna metoda opravdana, korisnici sami biraju zdravstvenu ustanovu u kojoj će pokušati vantjelesnu oplodnju, bez obzira da li data ustanova sa Fondom za zdravstvo ima zaključene bilateralne ugovore ili ne. Testovi koji prethode vantjelesnoj oplodnji se ne nadoknađuju, a oni su taksativno pobrojani za oba partnera i neophodni su za “odobravanje” postupka vantjelesne oplodnje. Ovi testovi se mogu uraditi u KBC Crne Gore.

Od kada je prije 42 godine rođena prva “beba iz epruvete”, vantjelesnom oplodnjom na svijet je došlo tri miliona djece.

U Crnoj Gori na taj način rodilo se 55 beba.

SEX I SVE OKO NJEGA 159

KONTAKTI Centri za vantjelesnu oplodnju Klinika “LIFE” Crnogorskih serdara 17, Podgorica 020/ 623 212; 621 613 ivf.life@cg.yu Ars Medica Gavra Vukovića bb 020/ 227 227; 227 222; 227 444 U ovim centrima možeš se raspitati o proceduri, uslovima , cijeni i ostalim detaljima za vantjelesnu oplodnju.

OKC Juventas Hercegovačka 49/2, 020/ 665 168 juventas@cg.yu www.juventas.cg.yu Omladinski kulturni centar Juventas je organizacija koja se, između ostalog, bavi edukacijom mladih iz oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja.

SEX I SVE OKO NJEGA 160

Patronažna služba

Codra Hospital

020/ 268-696(Dom zdravlja Blok V) 020/607-050(Dom zdravlja Konik) Ove službe sprovode program kućne njege.

Radosava Burića bb 81000 Podgorica, Crna Gora

Škola za trudnice Dom zdravlja ,, Dimitrije Dika Maretić’’ Danilovgrad 020/ 812 103 Prva crnogorska škola za trudnice i roditeljstvo u kojoj će buduće majke sticati znanja o toku trudnoće, dojenju, ishrani, higijeni i pripremati se da porođaj dočekaju bez straha i s radošću otvorena je juče u Domu zdravlja “Dimitrije Dika Marenić” u Danilovgradu.

Pedijatrija MALBAŠKI Vasa Raičkovića 11 020/ 248 888 e-mail: damasi@cg.yu U ovoj ambulanti možeš zakazati privatne pedijatriske preglede.Ambulanta je opremljena najnovijim uredjajima za pouzdano i brzo dijagnosticiranje a takodje rade i biohemijske nalaze.

020/648-335; 648-343 Faks: 020/648-949 codramed@cg.yu Prva privatna bolnica u Crnoj Gori. Kod njih možeš uraditi kompletna labaratorijska ispitivanja. Obaviti ginekološki pregled. Bolnica je opremljena najsavremenijim uredjajima za pouzdano i brzo dijagnosticiranje...

PRIRODA VRIJEME PROVEDENO U PRIRODI ŽIVOTINJSKO CARSTVO LOV I RIBOLOV MORSKO DOBRO ŽIVOTNA SREDINA OTPAD

U PRAVU SI, misli Priroda je u najmanjem najveća.

Latinska poslovica

PRIRODA 163

U PRIRODI Crna Gora je ekoloska država koja se nalazi na jugoistočnom dijelu Balkanskog poluostrva. Raznovrsnost reljefnih oblika (planine, ravnice, brda, riječne doline, morska obala, kanjoni), kao i različiti klimatski tipovi omogućili su razvoj velikog prirodnog bogatstva. Na području Crne Gore izdvajaju se primorska, kontinentalna i planinska oblast.

Crna Gora je poznata po prirodnom bogatstvu i geografskoj raznolikosti. Jedina ekološka država na svijetu ima 40 jezera, veliki broj rijeka, planina, klisura. Oko 80 procenata njene teritorije čine šume, livade i pašnjaci, a južni dio je primorski.

IZLETI I KAMPOVANJE Izlet je boravak u prirodi koji traje najviše dva dana i jedan je od najčešćih oblika izviđačke aktivnosti. Prilika za uživanje u prirodi, upoznavanje novih mjesta i ljudi. Ipak, kada ideš na izlet moraš se pridržavati određenih pravila, kako ne bi ugrozio svoju ili bezbjednost drugih. Moraš biti oprezan/na, jer izletnici nenaviknuti na dugo pješačenje mogu doživjeti toplotni udar, sunčanicu ili totalnu iscrpljenost. Zbog toga se izleti ne preporučuju bolesnim ili osobama mlađim od 15 godina. Ako odeš na izlet, pridržavaj se određenih pravila:

... javi se prije odlaska; … po mogućnosti preciziraj mjesto boravka; ... provjeri opremu prije polaska i ponesi mobilni telefon, upaljač ili šibice; ... nabavi geografske i topografske karte oblasti koju posjećuješ; ... na svaki sat pješačenja, odmaraj 10 minuta; ... ne odvajaj se od ostalih izletnika; … odredi orjentire za položaj najbližeg naselja ili vode.

AKO SE IZGUBIŠ!

Iako niko ne očekuje da će se na izletu izgubiti, treba biti spreman i za takve situacije. Ako se izgubiš, imaj na umu da definicija preživljavanja glasi: “Ostani utopljen i suv dok čekaš da te pronađu!”. U slučaju da ne možeš da pronađeš put: ... ostani u jednoj oblasti i ne lutaj; ... ako je uz tebe još neko, nemojte se razdvajati; … pokušaj da ne paničiš; ... pronađi udobno mjesto za čekanje; ... za skrivanje napravi sklonište; ... obezbijedi drva za vatru; ... štedi vodu; ... nemoj ležati na goloj zemlji; ... ugrij se; ... obuci nešto svijetlo; ... trudi se da budeš što “veći” za tragače.

PRIRODA 164 MJESTO ZA KAMPOVANJE Kampovati možeš samo pod šatorom, u kamp-kućici ili drugoj opremi za smještaj na otvorenom. Kada odeš na kampovanje, dobićeš određeno mjesto u okviru kampa. Unutar kampa nije ozvoljeno voziti bicikl ili motor, a za parkiranje vozila se mora platiti kamp taksa. Vatru možeš paliti samo na mjestu predviđenim za roštilj, ne smiješ praviti buku, ako to smeta ostalim gostima kampa. Ako na kampovanje povedeš kućnog ljubimca, možeš boraviti samo u kampu na periferiji grada.

Ne smiješ kampovati u blizini skladišta, a ako se se kamp nalazi u šumi, od nje mora biti odvojen zaštitnim pojasom.

U okviru kampa moraju postojati aparati za gašenje požara, burad sa vodom ili sanduci sa pijeskom.

PLANINARENJE I ALPINIZAM Planinarenje je vaoma prilagodljiv sport kojim se mogu baviti stari i mladi. Planinarenjem se smatra ugodna šetnja prirodom, ali i alpinističko osvajanje najviših planinskih vrhova. Osnovna razlika je u tome što se alpinisti penju teže osvojivom planinskom stranom, što su uslovi penjanja suroviji za njih je uspjeh veći. Osim uobičajene planinarske opreme (planinarska obuća, perjane jakne, vreće za spavanje...), alpinisti koriste i užad, pojaseve, čekiće, klinove... Ako želiš da se baviš alpinizmom, moraš se učlaniti u alpinistički klub. Obuka je

obavezna, jer je u pitanju opasan sport.

Ako želiš da se baviš planinarenjem, najbolje je da se učlaniš u neko planinarsko društvo (> Kontakti). Najbolje da u planinarenje ne ideš sam/a. Plaćajući simboličnu članarinu moći ćeš da naučiš više o planinarenju i učestvuješ u planinarskim turama.

Kada odabereš planinarsku turu: ... saslušaj pažljivo informacije o izletu; ... raspitaj se kod iskusnih planinara o dužini i kvalitetu staze na koju krećeš; ... ako ne možeš da učestvuješ, obavjesti organizatore na vrijeme; ... dođi bar pet minuta ranije na mjesto okupljanja; ... slušaj uputstva vođe izleta; ... uživaj u prirodi i pusti druge da uživaju; ... primjedbe i predloge nasamo iznesi vođi puta; ... u planinarskom domu i tokom ture ne zanovijetaj; ... na kraju ture uzmi aspirin; ... zamjerke na organizaciju izleta podnesi Upravi društva u pisanoj formi.

DOGODILO SE Dva planinara iz Podgorice pošli su da tokom vikenda uživaju u kanjonu Komarnice. Iako su bili iskusni u planinarenju, momci su u obilazak kanjona pošli nepripremljeni. Pukom srećom, nakon dva dana boravka u kanjonu, pripadnici spasilačke službe uspjeli su da ih izvuku promrzle i u šoku.

PRIRODA 165

RAFTING Rafting je splavarenje na drvenim splavovima i gumenim čamcima i kod nas se organizuje na rijeci Tari. Rafting mogu organizovati samo ovlašćene organizacije i turističke agencije. Organizatori splavarenja moraju imati dozvolu za rad, tj. licencu za spuštanje drvenih splavova i gumenih čamaca na brzim vodama. Na drvenom splavu može biti najviše 10 putnika i dva splavara, dok broj na gumenom čamcu zavisi od kapaciteta za koji je registrovan. Organizator splavarenja dužan je da ima kompletnu opremu za putnike (šljem, pojas za spasavanje) i da vodi računa o njihovoj bezbjednosti.

Putnici ne smiju nositi alkoholna pića, ribolovni pribor, podvodne puške ili oružje.

Organizator je obavezan da službi Nacionalnog parka (> Kontakti) najavi rafting turu i prijavi putnike. Oni će mu napraviti raspored polazaka, radi bolje organizacije i maksimalne bezbjednosti učesnika raftinga. Taksu za splavarenje i ostale nadoknade (ulaznica, osiguranje, naknada za loženje vatre, snimanje kamerama) određuje Javno preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore i objavljuje u Službenom listu Crne Gore.

Takse se naplaćuju prije polaska. Splavari koji se spuštaju niz rijeku bez dozvole ili plaćenih taksi biće kažnjeni na licu mjesta i biće im zabranjeno splavaranje.

PRIRODA 166

PARAGLAJDING Da bi se bavio paraglajdingom (> Kontakti) potrebna ti je određena obuka. Specijalna obuka u prosjeku traje 10 dana i organizuje se na otvorenom, najčešće na nekoj visoravni. Organizacije ili agencije koje se bave obučavanjem i organizovanjem spuštanja parglajdingom moraju imati dozvolu i registrovanu školu za obuku. U suprotnom mogu biti kažnjeni oduzimanjem licence i novčanom kaznom.

Prije spuštanja paraglajdingom moraš potpisati izjavu da lično odgovoraš za eventuale posljedice. Ako si maloljetan/ na, pismenu saglasnot potpisuju tvoji roditelji.

RONJENJE Za uživanje u podvodnom svijetu nije dovoljna samo želja i oprema za ronjenje. Da bi se bavio ronjenjem moraš proći određenu obuku koju pružaju mnogobrojni ronilački klubovi. U Crnoj Gori ima 17 ronilačkih centara (> Kontakti) koji obučavaju ronioce, izdaju međunarodne sertifikate i vrše ostale usluge vezane za ronjenje.

Ronjenje bez legitimacije je zabranjeno, a dozvolu izdaje Ronilački Savez Crne Gore. Dozvola za ronjenje traje godinu i košta 15 eura. Slučajeve neovlašćenog ronjenja, vađenja potopljenih antikviteta možeš prijaviti najbližem ronilačkom centru ili Ronilačkom institutu u Bijeloj. Samostalno ronjenje se ne preporučuje.

PRIRODA 167

ŽIVOTINJSKO CARSTVO KUĆNI LJUBIMCI U kućne ljubimce se ubrajaju psi, mačke, ptice, mali glodari i životinje iz terarijuma (gušteri, zmije). Svako ima pravo da drži kućne ljubimce u svom stanu, ali samo pod uslovom da time ne uznemirava druge stanare u kući ili zgradi. (> Kuća) Držanje životinje u stanu nije samo razonoda, već i velika odgovornost. Sem igre i povremene šetnje, kućnom ljubimcu moraš obezbijediti i odgovarajuću njegu. Dužan si da sa životinjom postupaš humano i vodiš brigu o njenom zdravlju.

Da bi držao psa u stanu ili u dvorištu moraš imati odobrenje od veterinarske službe (> Kontakti).

U zajedničkom dvorištu psi se mogu držati ako postoji saglasnost ostalih stanara. Kada izvedeš psa u šetnju moraš ga voditi na kratkom povocu i sa zaštitnom korpom na njušci.

Korpa nije obavezna za male pse i štenad do tri mjeseca starosti. Osobe mlađe od 16 godina ne smiju izvoditi pse na javna mjesta.

Ubijanje i mučenje životinja je krivično djelo koje se kažnjava novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. U takvoj situaciji policija ispituje slučaj i podnosi krivičnu prijavu državnom tužiocu. Nakon toga podnosi se prijedlog za pokretanje istrage. Ukoliko želiš da iz inostranstva uvezeš životinju koju ćeš držati kao kućnog ljubimca, dovoljno je da posjeduješ potvrdu o njegovom redovnom vakcinisanju protiv bjesnila.

VETERINARSKA AMBULANTA U veterinarskoj ambulanti možeš obaviti pregled tvog ljubimca, liječiti ga i dobiti potrebne savjete. Ambulanta izdaje i uvjerenje o zdravstvenom stanju životinje, kao i potvrdu o vakcinaciji pasa i mačaka protiv bjesnila. Tu se rade i laboratorijska i rentgenološka ispitivanja životinja, hirurški i porodiljski zahvati na kućnim ljubimcima, i vodi evidencija i dokumentacija.

Vakcinacija protiv bjesnila obavezna je i obavlja se jednom godišnje. Vlasnici koji to ne poštuju rizikuju novčanu kaznu u visini dvjestostrukog do tristostrukog iznosa najniže cijene rada u Republici. Ako veterinar utvrdi da tvoj ljubimac boluje od bolesti opasne za ljude i životinje, dužan je da o tome obavjesti veterinarsku inspekciju, koja izdje upozorenje za ostale vlasnike.

PRIRODA 168

LUTALICE Mnogi neodgovorni građani, kada im dojučerašnji ljubimci dosade, izbacuju ih na ulicu i oni tako postaju lutalice. Iako su zakonom predviđene novčane kazne za nesavjesne vlasnike, u praksi se rijetko desi da oni budu kažnjeni. Ako se desi da na ulici nađeš napuštenu ili izgubljenu životinju, ne možeš je odmah udomiti. Obavezan si da o tome obavjestiš sklonište za životinje (> Kontakti).

Ukoliko bivši vlasnik ne podnese zahtjev za vraćanje životinje najkasnije 15 dana nakon prijema u sklonište, kućni ljubimac se može udomiti. Ako se životinja nakon 30 dana ne udomi ili ne zbrine na drugi način može se usmrtiti. U skloništima za životinje jednom nedjeljno organizuju se dani za udomljavanje. To ti je i najbolja prilika da udomiš neku od životinja, i spasiš je od usmrćivanja.

POSMATRANJE PTICA Posmatranje ptica sve je popularniji vid eko turizma u svijetu.

Posmatranje ptica u Crnoj Gori za sada se organizuje u ulcinjskoj Solani i na Skadarskom jezeru, koje je i najveći ptičji rezervat u Evropi. Da bi posmatrao ptice bitno je da izabereš dobro mjesto i poneseš dvogled i durbin. Za posmatranje ptica u blizini koristi se dvogled, dok je durbin potreban za gledanje

na daljinu i posmatranje statičnih ptica. U tom slučaju, osim osnovne opreme, biće ti potreban i stalak-tripod. Kod pomatranja ptica, osim dvogleda i durbina, sastavni dio opreme su foto aparat i terenska bilježnica.

Ako vidiš rijetku ili neobičnu pticu, prijavi je Centru za zaštitu i proučavanje ptica (> Kontakti). Tu ćeš dobiti i detaljnije informacije i uputstva o mjestima najboljim za osmaranje ptica.

Posmatranje ptica treba da izvedeš tako da to ptica jedva primijeti. Kada posmatraš ptice trudi se da ih ne uznemiravaš ili izlažeš opasnosti, ne primiči se kolonijama kada je gniježđenje u toku, posmatraj sa puteva i staza...

BOTANIČKE BAŠTE Ono što je zoološki vrt za životinje, za biljke je botanička bašta. U botaničkim baštama možeš razgledati i upoznati se sa biljnim vrstama, karakterističnim za određeno područje. One prije svega imaju edukativnu funkciju, a broj biljaka zavisi od tipa zemljišta, nadmorske visine, površine prostora koji zauzimaju i sredstava kojima raspolažu. U botaničkim baštama mogu biti zastupljene reprezentativne biljne vrste određenog područja (npr. planinskog ili primorskog dijela Crne Gore), specijalne biljne zajednice (npr. ljekovito bilje), a mogu biti i mješovite. Prilikom posjete botaničkoj bašti, trebaš biti pažljiv, i ne smiješ oštetiti ili brati biljke. Botaničke bašte u Crnoj Gori nalaze se u Dulovinama kod Kolašina (osnovana prije 25 godina), u Brezojevicama kod Plava (stara 10 godina), u Grahovu i u Herceg Novom.

PRIRODA 169

DIVLJAČ Divljač su divlje životinje i ptice koje slobodno žive u prirodni i prirodnim rezervatima, nad kojima vlasništvo ima država. Divljač uživa posebnu zaštitu kako bi se obezbjedio uzgoj, očuvanje i zaštita njenog staništa. Zaštitnim mjerama ograničava se broj divljači za odstrel, pa postoje trajno zaštićene i vrste koje su zaštićene zabranom lova u određenom periodu godine (sezonom lovostaja).

Neke životinje su trajno zaštićene, zbog ugroženost. Trajnom zabranom zaštićeni su ris, hermelin, srna i lane, mladunče medvjeda, divokoza, košuta, vidra, tetrijeb, čaplje, poljska jarebica, rode, labudovi, ptice grabljivice, galebovi, čigre. Tokom lovostaja zaštićeni su jelen, srndać, muflon, zec, vjeverica, medvjed, fazan, prepelica, guske, patke, liske, šljuke i golubovi tj. sve životinje izuzev tzv. štetočina.

Tokom lovostaja, zabranjeno je loviti, progoniti ili uznemiravati divljač.

Za lov divljači u vrijeme lovostaja ili na području gdje je zabranjen, rizikuješ novčanu kaznu ili zatvor do šest mjeseci.

U slučaju krivolova lovočuvari oduzimaju ulovljenu divljač, sredstva za lov i naplaćuju kaznu. Lovni zabrani su područja gdje su sve životinje koje ih naseljavaju trajno zaštićene tokom čitave sezone.

PRIRODA 170

LOV I RIBOLOV LOVIŠTA Lovišta se organizuju na mjestima, vodama ili šumama, na kojima postoje uslovi za razvoj divljači. Ona ne obuhvataju naselja, groblja, puteve, gradske parkove, ograđene prostore na kojima se divljač vještački uzgaja... Lovišta se organizuju kako bi se obezbijedile mjere zaštite, uzgoja i racionalnog lova divljači. Gazdovati lovištem mogu samo organizacije stručne za uzgoj, zaštitu i lov divljači.

O divljači koja se nalazi van lovišta stara se vlasnik zemljišta na kojem se ona zadržava.

Da bi neko mogao da gazduje lovištem, mora imati završenu srednju školu šumarske, veterinarske, biološke ili poljoprivredne struke. Postupak davanja lovišta na gazdovanje pokreće se na osnovu javnog konkursa koji raspisuje Vlada. Odluku o davanju lovišta na gazdovanje donosi Vlada, na predlog Ministarstva nadležnog za poslove lovstva.

Ako divljač postane opasna po život ljudi ili imovine, može se odstrijeliti van lovišta, bez obzira da li je na nju dozvoljen lov. Dozvolu za odstrijel izdaje nadležno ministarstvo.

PRIRODA 171 LOVOČUVARI Svako lovište mora imati ovlašćene čuvare. Da bi neko mogao da radi kao čuvar lovišta, mora imati položen lovački ispit i ispunjavati uslove za nošenje oružja. Lovočuvar mora biti uniformisan i nositi službenu legitimaciju. Ukoliko to od tebe zahtjeva, obavezan/na si da lovočuvaru pokažeš lične isprave, dozvolu za lov i lovnu kartu (> Dokumenta).

BITI LOVAC Da bi išao u lov nije dovoljno uzeti pušku u ruke i poći u šumu, jer divljač možeš loviti samo samo ako imaš dozvolu za lov i lovnu kartu. Ta dokumenta možeš dobiti ako imaš crnogorsko državljanstvo, položen lovački ispit i odobrenje za nošenje lovačkog oružja. Uz to moraš biti i član nekog od mnogobrojnih lovačkih društava u Crnoj Gori. U lovačko društvo se učlanjuješ tako što im dostaviš lične podatke i platiš članarinu. Ako nemaš položen lovački ispit, u lovačkom društvu ga možeš polagati. Kao pripadnik lovačkog društva dužan/na si da učestvuješ u lovačkim akcijama kao što su održavanje hranilišta i solišta, prebrojavanje divljači ili smještanje životinja u zimovnike.

Zakonodavstvo i lovačka etika, postavljaju i određene zabrane čije se nepoštovanje kažnjava visokim novčanim kaznama, a u težim slučajevima i kaznom zatvora. Tu spadaju zabrana lova bez dozvole, lov zaštićene divljači, lov pomoću hemijskih sredstava, zamki, hvatanje i ubijanje mladunčadi, uništavanje

lijegala i gnijezda...

Kršenje pravila lova može dovesti do ozbiljnog narušavanja prirodne ravnoteže. Ako pristupiš lovačkom udruženju bićeš dovoljno upućen/a, a jedna od tvojih dužnosti biće i zaštita divljači od onih koji ta pravila ne poštuju (krivolovci ili lovokradice).

DOGODILO SE Nikšićanin koji je vikend u prirodi pokušao da ispuni lovom na zečeve kažnjen je sa 500 eura, jer ih je lovio bez dozvole a lov. Dok se vraćao kući sa ulovom, njegov atomobil zaustavili su lovočuvari. U prtljažniku su našli dva ubijena zeca i, kako vozač nije imao dozvolu za lov, oružje i ulov su mu odmah oduzeti, a protiv krivolovca je podnijeta prijava.

LOVAČKO ORUŽJE Kao i druge vrste vatrenog oružja, za nabavku lovačke puške potrebno je pismeno odobrenje MUP-a (> Dokumenta). Pušku možeš kupiti samo u specijalnim prodavnicama, odnosno od lica koja imaju oružni list. Ukoliko pokušaš da loviš bez dozvole rizikuješ plaćanje visoke novčane kazne ili zatvora do šest mjeseci.

U slučaju da nemaš dozvolu za lov, lovačko oružje će ti biti oduzeto zajedno sa ulovom.

PRIRODA 172

RIBOLOV

MORSKI RIBOLOV

Svim rijekama, slatkovodnim jezerima, močvarama, barama i sl. u Crnoj Gori gazduju sportsko-ribolovna društva (> Kontakti). Ona su odgovorna za stanje ribljeg fonda u vodama kao i za organizaciju i sprovođenje sportskog ribolova na njima.

Ako želiš da se baviš sportskim ribolovom, treba da se učlaniš u ribolovno društvo koje je nadležno za vode u kojima planiraš da pecaš.

Morski ribolov može biti privredni i sportsko-rekreativni. Privredni ribolov se obavlja radi zarade i njime se mogu baviti preduzetnici koji za to imaju dozvolu. Dozvola se dobija od Ministarstva za turizam (> Kontakti), uz saglasnost Instituta za biologiju mora. Dozvola za sportsko-rekreativni ribolov može biti stalna i privremena. Stalna dozvola izdaje se na 12 mjeseci, a privremena najviše do 30 dana.

Da bi bio član ribolovačkog društva treba da platiš godišnju ili dnevnu dozvolu za ribolov. Godišnja ribolovna dozvola važi samo za vode kojima gazduje ribolovno društvo, a postoje i republičke sportsko-ribolovne dozvole koje važe za sve slatke vode u Crnoj Gori, osim voda koje su u sklopu nacionalnih parkova. Za te vode nadležni su isključivo nacionalni parkovi i jedino oni mogu izdati dozvolu za ribolov u području njihove nadležnosti.

Za morski ribolov bez dovole predviđena je novčana kazna od četvorostrukog do osmostrukog iznosa minimalne zarade, dok je za privredna društva kazna u visini od 100 do 300 najnižih zarada.

Kada primjetiš krivolovce, prijavi ih najbližem ribolovačkom društvu.

Njihovi čuvari oduzeće krivolovcu opremu za ribolov i ulov, i prijaviti ga policiji. Za ribolov bez dozvole, sa upotrebom prirodnih mamaca, eksploziva, električne struje, mreža u rijekama, podvodnih pušaka i otrova predviđene su visoke novčane kazne ili kazna do tri godine zatvora.

Ako posjeduješ člansku kartu sportsko ribolovnog društava ili ronilačkog kluba to ne znači da automatski imaš i dozvolu za sportski ribolov. Uz dozvolu, možeš dnevno uloviti najviše pet kilograma ribe i morskih plodova.

DOGODILO SE...

Pripadnici Pomorske policije uhvatili su jednog Novljanina u krivolovu prstaca. Njemu je oduzeto oko 700 grama tek ulovljenih školjki i ronilačka oprema i protiv njega je podnijeta prekršajna prijava. Ronilačka avantura okončala se na sudu, gdje je odlučeno da Novljanin zbog krivolova treba da plati kaznu od 300 eura.

PRIRODA 173

MORSKO DOBRO U Crnoj Gori “morskim dobrom” se smatra morska obala i priobalni morski dio i sve što mu pripada, kao i obala rijeke Bojane. Morsko dobro (> Kontakti) je u državnoj svojini. Morsko dobro ili jedan njegov dio može se dati na korišćenje državljaninu Crne Gore ili strancu radi obavljanja privredne ili druge dozvoljene djelatnosti kao i za privez plovila.

U Crnoj Gori morsko dobro se najčešće ustupa na korišćenje u vidu zakupa plaža. Plaža se može zakupiti nakon što Morsko dobro raspiše tender. Nakon što se u predviđenom roku dostave ponude i tenderska dokumentacija, komisija odlučuje kome će se plaža dati na zakup. Gradnja objekata na području morskog dobra dozvoljena je samo ako je odobri nadležni organ uprave.

PLAVA ZASTAVICA Plava zastavica je eko-obilježje koje se dodjeljuje kao simbol visokih zaštitnih, sanitarnih i bezbjednosnih standarda i uslova na plaži. Plavu zastavicu dodjeljuje međunarodni žiri, na prijedlog Nacionalnog komiteta i važi samo jednu sezonu. Ako se tokom sezone promjene uslovi na plaži, plava zastavica može biti povučena privremeno ili trajno. Sem održavanja plaže na visokom nivou, obaveza zakupca je da tokom sezone organizuje pet ekoloških akcija.

PRIRODA 174

PLAŽA Kupalište je dio morskog dobra i može biti prirodno, uređeno i izgrađeno. Bez obzira da li je plaža uređena ili prirodna, mora biti pristupačna svim kupačima. Zbog toga se oko plaže moraju ukoloniti sve ograde, kapije, rampe koje sprečavaju slobodan pristup. Zakupac uređene plaže ne smije naplaćivati ulaz ili parking posjetiocima, osim ako je u pitanju hotelska plaža.

Ako neko pokuša da ti naplati ulaz na plažu, možeš ga prijaviti turističkoj inspekciji (Kontakti).

Izgrađeno kupalište mora biti tako uređeno da na ulazu budu raspoređeni ugostiteljski, zabavni, sportski, sanitarno-higijenski i ostali neophodni sadržaji. U centralnom dijelu plaže treba da su planski raspoređeni suncobrani i ležaljke za boravak gostiju, dok dio neposredno uz more mora biti slobodan za ulazak i izlazak iz vode. U slučaju da na kupalištu nije obezbjeđen odvod voda u kanalizaciju, prilkom tuširanja na plaži ne smiješ koristiti šampon. Na uređenoj plaži plaćaš korišćenje suncobrana ili ležaljke, a ako doneseš svoj suncobran plaćaš niži iznos. Svoj suncobran možeš postaviti samo u dijelu plaže koji je za to predviđen.

Dok se odmaraš na plaži vodi računa o svojim stvarima, jer zakupac nema nikakvu odgovronost ako ti nešto ukradu.

PRIRODA 175

ČUVARI PLAŽE

OPASNOST NA VODI

Uređena plaža mora imati spasilačku službu, određen broj čamaca za spašavanje i ostalu spasilačku opremu. Spasilačka služba podrazumijeva najmanje dva spasioca na svakih 50 metara plaže, kule za spasioce na svakih 100 metara, spasilačke punktove na svakih 50 metara između dvije kule, i jedan čamac na svakih 200 metara. Radno vrijeme spasilaca mora biti vidno istaknuto, a oni moraju imati licencu ovlašćene organizacije za obuku. Licenca se obnavlja svake godine u Centru za obuku Crvenog krsta.

Plovni objekti moraju se držati na određenoj razdaljini od obale. Tako npr. brodovi koji prevoze putnike ne smiju prilaziti na 300 metara od obale, jahte na 200 metara, motorni čamci i jedrilice na 150 metara, a čamci na vesla mogu ploviti i na udaljenosti manjoj od 50 metara. Skutere možeš voziti samo na udaljenosti većoj od 300 metara ili na području gdje je dozvoljeno njihovo voženje, a koje određuje nadležna Lučka kapetanija (> Kontakti). Vozačima koji skuterima prilaze blizu obale, ili ugrožavaju kupače, prijete kazne od jednog do deset minimalnih ličnih dohodaka. Osim toga, predstavnici Lučke kapetanije mogu im oduzeti vozilo i zadržati ga i do 30 dana.

U slučaju da spasioci prekorače ovlašćenja možeš se žaliti Morskom dobru ili na turistički telefon (> Kontakti).

SEMAFOR NA PLAŽI Na plaži mora biti jasno istaknuta zastavica koja upozorava da li je bezbjedno ulaziti u vodu. Dok boraviš na plaži vodi računa o zastavici koja je istaknuta na jarbolu, kraj osmatračnice spasilačke službe. Kada je istaknuta crvena zastavica znaj da je ulazak u vodu rizičan i da se smiješ udaljavati od obale do određene granice. Istaknute zastavice nijesu ničiji hir, već najčešće znače da bi te plivanje u ogromnim morskim talasima moglo koštati života. Moraš poštovati istaknuta upozorenja, kako ne bi opasnosti izložio svoj ali i ni tuđi život.

Zabranjeno je plivanje na udaljenosti većoj od 100 metara od kupališta.

DOGODILO SE Uživajući u vožnji skuterom dječak iz Budve “malo se zanio” i opasno približio plaži u Donjoj Lastvi. Dječaka koji je skuterom, na kojem se nalazila i njegova sestra, jurio na 100 metara od plaže prijavili su preplašeni kupači. Nakon par minuta skuter su zaustavili i zaplijenili ljudi iz Lučke kapetanije. S obzirom da je dječak imao samo deset godina, prekršajna prijava je podnijela protiv njegovog oca, a skuter je zadržan do okončanja prekršajnog postupka. Dječakov otac kažnjen je sa 400 eura.

PRIRODA 176

ŽIVOTNA SREDINA Životna sredina je prirodno okruženje koje čine vazduh, zemljište, kopnene vode i more kao i okruženje koje je stvorio čovjek. Naseljavaju ga različite životne zajednice. Životna sredina štiti se očuvanjem i racionalnim korišćenjem prirodnih resursa i otklanjanjem štetnih posljedica koje ih ugrožavaju.

Ciljevi zaštite životne sredine su očuvanje i zaštita zdravlja ljudi i kvaliteta ekosistema, zaštita životinjskih i biljnih vrsta, zemljišta, prirodnih ljepota, kulturne baštine i vrijednosti koje je stvorio čovjek.

Prirodna bogatstva su dio žive ili nežive prirode koje čovjek koristi ili ih može koristiti. Prilikom njihovog korišćenja čovjek se mora pridržavati određenih pravila. Mada su prema zakonu privredni i društveni razvoj ograničeni principima zaštite životne sredine i očuvanjem prirodnih bogatstva, praksa u Crnoj Gori nije tako idealna.

Nijesu rijetki slučajevi da se zbog izgradnje fabrika zagađuju cijele oblasti, ili da se zbog (bes) pravnih ugostiteljskih objekata ugrožavaju morska i riječne obale.

PRIRODA 177 EKOLOŠKE CRNE RUPE Ekološke crne rupe su područja u kojima je životna sredina ugrožena prekomjernim zagađenjem i koja se teško saniraju. U Crnoj Gori postoje četiri ekološke crne rupe: jalovište u Mojkovcu, rudnik uglja i termoelektrana u Pljevljima i Kombinat aluminijuma u Podgorici. Najzagađeniji grad u Crnoj Gori, na Balkanu, a možda i šire su Pljevlja. Fenol, fluorid, vodonik-sulfid, teški metali, kadmijum, olovo, hrom, pa i radioaktivni torijum i uran, ono je što Pljevaljci više nego ostali ljudi piju, jedu i udišu. Obližnja termoelektrana na Pljevlja dnevno ispusti 58 tona sumpor-dioksida, 37 tona prašine i 85 miliona kubika dima.

ZAŠTIĆENA PRIRODNA DOBRA U prirodna dobra koja uživaju posebnu zaštitu ubrajaju se rezervati prirode, nacionalni parkovi, zaštićene biljne i životinjske vrste, spomenici prirode, parkovi prirode i predjeli sa posebnim prirodnim osobinama. Rezervati prirode su predjeli u kojima je posebno izražena jedna ili nekoliko prirodnih vrijednosti, dok su spomenici prirode pojedinačna prirodna dobra ili djelovi prirode koji zbog svojih specifičnih, ugroženih ili rijetkih odlika imaju posebnu naučnu vrijednost. Memorijalni prirodni spomenici su dijelovi prirode koji su vezani za neki istorijski događaj.

Pojedine biljne i životinjske vrste zaštićene su zbog svoje rijetkosti, prorijeđenosti ili ugroženosti. Te vrste i njihovi razvojni oblici, legla i gnijezda ne smiju se uklanjati sa svojih staništa, oštećivati i uništavati. U Crnoj Gori zaštićeno je 415 biljnih i 430 životinjskih vrsta. Zaštićene vrste je zabranjeno iznositi i izvoziti u inostranstvo, a za njihovo uništavanje zakonodavstvo predviđa kaznu i do pet godina zatvora.

NACIONALNI PARKOVI Nacionalni parkovi su prostori izuzetnih prirodnih vrijednosti koji imaju ekološku, ekonomsku, naučnu, istorijsku, estetsku, kulturnu, obrazovnu i rekreativnu funkciju. Crna Gora ima četiri nacionalna parka, i to NP “Biogradska gora”, NP “Durmitor”, NP “Lovćen” i NP “Skadarsko jezero”, a u pripremi je i proglašenje Prokletija za nacionalni park .

Divlja gradnja je u nacionalnim parkovima zabranjena. U obzir dolaze jedino privremeni, montažni objekti koje je lako postaviti i ukloniti.

O poštovanju reda u nacionalnim parkovima brinu čuvari koji imaju pravo da ti oduzmu npr. opremu za lov/ribolov. Obavezni su da ti izdaju potvrdu o zaplijenjenim stvarima i napišu prekršajnu prijavu. Čuvar nema pravo da ti naplati kaznu, i ako prekrši ovlašćenja, možeš se žaliti direktoru nacionalnog parka.

PRIRODA 178

ŠUME Šume su prirodno bogatstvo koje može biti u državnoj i privatnoj svojini. Gazdovanje šumama ne znači samo upravljanje njihovom eksploatacijom nego i uzgoj, zaštitu, uređivanje i korišćenje šuma, izgradnju i održavanje šumskih saobraćajnica. U šumama koje se prirodno obnavljaju, sječa drveća odvija se, po pravilu, u doba mirovanja vegetacije. Zabranjena je sječa stabala rijetkih vrsta koje su zaštićene zakonom, a zabranjena je sječa i promet jelki ili hrasta cera za novogodišnje ili Božićne praznike.

Ako je šuma u tvom vlasništvu, stabla možeš sjeći isključivo nakon njihovog odabiranja, obilježavanja i evidentiranja (tzv. doznaka) i nakon kontrole šumarske inspekcije. Tvoja dužnost, kao građanina koji brine o prirodi, je da srazmjerno sječi obaviš i pošumljavanje.

O šumama u državnom vlasništvu brine Uprava za šume, odnosno šumarski inspektor. On pregleda sve šumske radove, objekte, uređaje i naprave, kao i sva mjesta gdje se sjeku, smještaju, prerađuju šumski proizvodi. U slučaju bespravne sječe, šumarski inspektor ima pravo da zaustavi radove, oduzme posječeno drvo i alat za sječu. Za bespravnu sječu šume predviđena je novčana ili zatvorska kazna do jedne godine.

Nesavjestan rad šumarske inspekcije možeš prijaviti šefu područne jedinice Uprave za šume. U tom slučaju protiv šu-

marskih inspektora, u zavisnosti od težine prekrašaja, pokreće se disciplinski ili krivični postupak. Na bespravnu sječu šume možeš se žaliti područnoj jedinici Uprave za šume, šefu za zaštitu šuma, ali i područnoj jedinici MUP-a, koja će prijavu proslijediti Upravi za šume.

POŽARI Kada primijetiš požar probaj da ga ugasiš, ako time ne ugrožavaš svoj ili život drugih. Ako ga ne možeš ugasiti, odmah obavijesti vatrogasnu jedinicu, odnosno područnu jedinicu MUP-a. Na tvoj poziv vatrogasci će doći u najkraćem roku, i ako ne mogu da ugase požar tražiće pomoć od drugih vatrogasnih jedinica. Tokom intervencije, vođa akcije može zabraniti pristup i saobraćaj na mjestu požara, narediti korišćenje privatnih ili poslovnih vozila, evakuaciju ljudi. Vođa akcije gašenja može nasilno otvoriti prostoriju u kojoj je izbio požar. Zabranjeno je paliti vatru ili ostavljati zapaljive predmete na mjestima gdje postoji povećana opasnost od požara.

DOGODILO SE Osnovni sud na Cetinju osudio je na pet godina zatvora mladića koji je namjerno izazivao požare na brdima iznad prijestonice. Koristeći karton i upaljač zapalio je šumu iznad grada nakon čega se požar proširio i zahvatio površinu od osam kvadratnih kilometara ugrozivši živote i imovinu šest sela iznad Cetinja. Vatra je jedva ugašena.

PRIRODA 179

OTPAD ODLAGANJE OTPADA U razvijenim zemljama problem otpada se rješava odlaganjem na sanitarnim deponijama ili reciklažnim stanicama.

Deponija je uređeno mjesto na koje se odlaže otpad koji se tu reciklira u zatvorenom prostoru, dok su ostala odlagališta otpada ustvari smetlišta. U Crnoj Gori postoje dvije uređene deponije i to u Podgorici (na Vrelima ribničkim) i na Lovanji kod Tivta. Otpad se, nakon pražnjenja kontejnera, odnosi do najbliže deponije. Tu se otpad odlaže u specijale sanitarne kade ili se reciklira.

Pojedince koji otpad odlažu na divljim deponijama možeš prijaviti na besplatni broj komunalne policije (> Kontakti).

Kazne za bacanje otpada na mjesta koja za to nisu predviđena kreću se od jedne do tri minimalne zarade.

U Crnoj Gori postoji nacrt zakona o upravljanju otpadom, a njegova primjena počeće u novembru 2008. godine. Po tom zakonu predviđeno je organizovanje osam sanitarnih deponija, nabavka nove komunalne opreme za javna komunalna preduzeća, uspostavljanje sistema reciklaže, sanacija postojećih smetlišta...

PRIRODA 180

OPASNI OTPAD

RECIKLAŽA

Neke vrste otpada veoma su opasne za okolinu, zbog čega se moraju obraditi i čuvati u posebnim uslovima. Takav otpad mora biti odvojen od ostalog i sakuplja se u posude izrađene od materijala koji je nepropustljiv i otporan na udare i koroziju.

Recikliranjem materijala iz otpada postižu se značajne uštede i umanjuje zagađenje nastalo nagomilavanjem otpada. Recikliranje je tehnološki proces u kojem se posebno sortira materijal koji može da se reciklira papir, staklo, aluminijum, bakar, gvožđe.

Za opasan otpad mora se obezbijediti privremeno odlagalište, koje obazeno mora biti ograđeno, obilježeno i zaštićeno od atmosferskih uticaja. Odlagalište mora imati portirnicu sa rampom, mjesto za detoksikaciju vozila, vagu, hidrantske uređaje za protivpožarnu zaštitu. Konačno odlagalište opasnog otpada može biti određeno na ravnim površinama povoljnog geološkog sastava, u prirodnim ili nastalim uvalama ili napuštenim rudnicima. Tako odlagalište mora biti udaljeno najmanje kilometar od naseljenog mjesta ili rijeke.

Nakon recikliranja materijal se ponovo prerađuje u specijalnim postrojenjima u sirovi materijal. Proizvodi napravljeni od recikliranog materijala znatno su jeftiniji.

MEDICINSKI OTPAD Medicinski otpad veoma je opasan za okolinu, i ne može se odlagati na deponiju prije prethodne obrade. Dim i isparenja koja nastaju uništavanjem te vrste otpada veoma su kancerogena, a njegovi sastojci truju zemljište. Svaki klinički centar trebao da ima opremu za njegovu obradu. Nakon obrade u tim postrojenjima otpad može na deponiju. U slučaju njegovog odlaganja ili spaljivanja na otvorenom predviđene su kazne u visini jedne do tri minimalne zarade.

ČUVAJ PRIRODU Tvoja građanska i moralna obaveza je da čuvaš prirodu i ne zagađuješ okolinu. Zakonom je zabranjeno zagađivanje odlaganjem otpada van propisanih mjesta, spaljivanjem ili zakopavanjem otpada i zagađivanje voda. Zabranjeno je: ... ispuštanje zagađujućih materija; ... primjena zabranjenih tehnologija, proizvoda ili sirovina; ... ugrožavanje prirodne ravnoteže; ... prerada, skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada.

Za veće zagađenje vazduha, vode ili zemljišta predviđene su zatvorske kazne do tri godine. Ako je djelo učinjeno iz nehata, predviđena je novčana ili zatvorska kazna do jedne godine.

PRIRODA 181

KONTAKTI Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Rimski trg 46, zgrada “Vektra”, Podgorica 020/ 234 116; www.mturizma.vlada.cg.yu Sve uopštene informacije o turizmu i zaštiti životne sredine, zakonskim aktima koji se tiču istih možeš naći na sajtu ministarstva ili se o njima raspitati na dati broj telefona.

Republički zavod za zaštitu prirode Trg vojvode Bećirbega Osmanagića 7, Podgorica 020/ 620 848 zastitaprirode@cg.yu U zavodu možeš dobiti informacije o njihovim trenutnim aktivnostima za zaštitu životne sredine.

Prirodnjački muzej Trg vojvode Bećirbega Osmanagića 16, Podgorica Centrala-020/ 633 184 Kustosi-020/623-640, 623-730 O radu muzeja se zasniva na prikupljanju, proučavanju, čuvanju i stručnoj zaštiti prirodnjačkog materijala, izlaganje prirodnjačkih pokretnih dobara značajnih za kulturu, nauku i ob-

PRIRODA 182 razovanje, publikovanje rezultata.

Institut za biologiju mora

Lučka kapetanija Bar

Dobrota bb, Kotor 032/ 334 569; 334 570 www.ibmk.org biokotor@cg.yu Sem što ispituju živi svijet mora, oni utvrđuju i nivo čistoće vode na određenim djelovima obale.

13. jula 18, Bar 030/ 302 060 harbourm@cg.yu Sve detaljnije informacije o radu kapetanije možeš dobiti na dati broj telefona.

Ekološka inspekcija 020/ 658-127 Put Radomira Ivanovica 2 Ukoliko primijetiš da neko odlaže otpad na nedozvoljenim mjestima I tako narušava životnu sredinu, slučaj možeš primijetiti na dati broj telefona.

Veterinarska služba 020/ 645 300 Sve informacije o održavanju zdravlja tvog ljubimca možeš dobiti u veterinarskoj službi.

Javno morsko dobro Budva ul. popa Jola Zeca bb, 033/ 452 709

Herceg Novi 031/ 321 688 www.morskodobro.com

Zakup djelova obale nalazi se u nadležnosti ovog preduzeća, a takođe možeš prijaviti I neke nepravilnosti u funkcionisanju različitih službi na primorju.

Turistički telefon 19817 Na ovaj broj možeš prijaviti nepravilnosti u radu spasilačke službe, kao i druge nepravilnosti(npr buka iz obližnjih lokala) koje ti zasmetaju tokom tvog boravka u nekom turističkom mjestu .

PRIRODA 183

JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”

Planinarsko društvo

Put Radomira Ivanovića 2, Podgorica 020/ 658 071 www.nparkovi.cg.yu ; jpnpcg@cg.yu Na ovaj broj možeš dobiti detaljnije informacije o funkcionisanju postojećih nacionalnih parkova u Crnoj Gori.

“Durmitor” Zabljak 069 480 644 vitkos@cg.yu www.durmitor.com

Centar za zaštitu i proučavanje ptica Trg vojvode Bećirbega Osmanagića 7, Podgorica 067/ 245 006 www.lynx.cg.yu www.birdwatchingmn.org czip@cg.yu; U Centru možeš dobiti informacije o vrstama ptica koje postoje u Crnoj Gori, načinu njihove zaštite, kao I sve popularnijoj aktivnosti posmatranja ptica koja je prisutna I u našoj zemlji.

Planinarsko smučarsko društvo Komovi 067/ 877 705 www.komovi.cg.yu komovi@cg.yu U ovom društvu možeš da se raspitaš o planiranim ativnostima i takođe da dobiješ određene savjete koji će ti biti od pomoći prilikom planinarenja.

“Pestingrad” Kotor 067 486 680 pestingrad@cg.yu www.pestingrad.users.cg.yu

“Bjelasica” Kolašin “Subra” Herceg Novi 069 028 477 067 525 879 067 570 454 subra@cg.yu www.subra.users.cg.yu U ovim klubovima mozes dobiti sve dodatne informacije o ovom sportu, nacinu na koji se mozes ukljuciti, cijeni i sl.

Društvo za zaštitu životinja Podgorica: 069/541-004 Berane: 051/235-424 067/496-284 Ukoliko si svjedok lošeg tretmana životinja u tvom okruženju za savjet I pomoć možeš se obratiti članovima ovog društva.

Azil za životinje Naselje Konik, Vrela ribnička, Podgorica 069/ 326 478 Ukoliko više ne želiš da držiš dosadašnjeg ljubimca u kući,

PRIRODA 184 možeš se obratiti nekome iz Azila za bezdomne životinje, a oni će ti objasniti proceduru za primanje životinja u njihovu organizaciju.

R.K. “Galeb” Zelenika 069 042 232

R.K. “Kotor” Kotor 069 086 762 rankopr@cg.yu

Lovačka organizacija Podgorica

R.K. “Gorica” Podgorica 069 550 050

020/ 242-213 Adresa: Bulevar revolucije 48 U domen aktivnosti ove organizacije spada kako lov, tako I ribolov, pa se njima možeš obratiti ukoliko te interesuju detalji oko pravila lova I ribolova, načina učlanjivanja u određene lovačke odnosno ribolovačke klubove…

KPA “Montenegro” Čanj 085 377 065 www.ronjenje.org.yu

R.K. “Hobotnica” Bar 069 020 660 dano@cg.yu www.divemontenegro.com

R.K. “Neptun-Mimoza” Tivat 069 044 225 neptun@cg.yu

Lista ronilačkih centara:

Paragliding klub “EAGLE” – Budva 067 557 903

R.K. “Aquanaut Submarine Explorers Club” Sub-Aqua Fest Podgorica 067 508 009 mdiving@cg.yu www.aquanaut.cg.yu

R.K. “Južno More” Bar 069 030 448 vladimir@cg.yu

R.K. “D’Olcinium” Ulcinj 067 319 100 milla-impex@cg.yu www.uldiving.com

R.K. “Nikšić” Nikšić 069 827 386 rknk@cg.yu www.rknk.cg.yu

“DRAGON” – Ulcinj 069 624 429 dragonpromail@yahoo.com www.dragonproject.net “BRSKOVO”-Mojkovac 050 472 290 U ovim klubovima mozes dobiti sve dodatne informacije o ovom sportu, nacinu na koji se mozes ukljuciti, cijeni isl.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME GRADSKI I PRIGRADSKI PREVOZ MEĐUGRADSKI PREVOZ U TAKSIJU U VOZU U AVIONU U AUTOMOBILU DVOTOČKAŠI PUT U INOSTRANSTVO EKSKURZIJE KAKO DA PUTUJEŠ ZA MALE PARE VOLONETERSKI RADNI KAMPOVI SLOBODNO VRIJEME KULTURNI DOGAĐAJI U RESTORANU UTAKMICE SPORTSKI KLUBOVI

U PRAVU SI, misli Putovanje je za mlađe dio obrazovanja, a za starije dio iskustva.

Bekon

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 187

GRADSKI I PRIGRADSKI PREVOZ Autobuske linije u tvojoj opštini obično prate potrebe građana, ali i isplativost njihovog održavanja. Iniciranje novih linija je moguće na zahtjev građana opštinskom sekretarijatu za saobraćaj, ali to mogu uraditi i sami prevoznici. Nakon objavljivanja konkursa, prevoznik koji dobije liniju, dužan je da objavi red vožnje koji mora poštovati. U slučaju da ga poštuje red vožnje, možeš ga prijaviti komunalnoj policiiji.

ŠTA NE MOŽE Po pravilu, autobusi se smiju zaustavljati samo na propisanim stajalištima koja moraju biti označena. Vozač nije obavezan da primi u autobus: ... dijete mlađe od šest godina, ako je bez pratioca; ... tvog kućnog ljubimca; ... osobu pod uticajem droge ili alkohola;

... osobu oboljelu od zarazne bolesti, ... onog ko pokušava da unese opasne materije (npr. kanister benzina).

U autobus možeš unositi prtljag sve dok se radi o pristojnim gabaritima. To svakako podrazumijeva da ne možeš ući u autobus sa tri džaka cimenta.

Po pravilu u gradski autobus možeš unijeti samo ručni ili putni prtljag.

CIJENA KARTE Cijenu karte određuje gradska uprava u dogovoru sa prevoznikom. Karte kupuješ kod vozača ili konduktera. Moraš je čuvati dok ne izađeš iz autobusa. Ako te kontrolor uhvati bez karte, neće puno pomoći opravdanja da si je zaturio ili da ti je ispala iz džepa. Zahtijevaće da kupiš novu, koja je mnogo skuplja.

Uniformisane osobe (policija, vojska) i djeca mlađa od sedam godina ne plaćaju kartu.

Većina prevoznika izdaje mjesečne pretplatne karte za učenike i radnike. Njih možeš dobiti u centrali prevoznika (> Kontakti), i obavezan/na si da je pokažeš pri ulasku u autobus.

Za dobijanje mjesečne karte potrebna ti je fotografija i uvjerenje iz škole ili sa posla.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 188

MEĐUGRADSKI PREVOZ Kada se pripremaš za put na vrijeme izaberi termin i prevoznika. Red vožnje u međugradskom prevozu, možeš saznati preko info telefona (> Kontakti) ili na samoj stanici, gdje on mora biti istaknut najmanje dan unaprijed.

Autoprevoznik mora poštovati dostavljeni red vožnje autobuskim stanicama.

U slučaju da nije u stanju da ispoštuje termin u voznom redu, ovlašćena osoba na stanici o tome mora obavijestiti putnike.

Kada se tokom putovanja autobus pokvari, prevoznik je obavezan da ti obezbijedi prevoz.

Prevoznici na međugradskim linijama obavezni su da zaključe ugovor o osiguranju putnika.

Ne očekuj da će autobus stati ispred tvoje kuće, jer na međugradskim linijama vozači su obavezni da primaju putnike samo na autobuskim stanicama. Ako ti, kojim slučajem, stanu van stanice, rizikuju novčanu kaznu od 50 eura.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 189

AUTOBUSKA KARTA Ako na put kreneš sa autobuske stanice, kartu kupuješ na šalteru. U tom slučaju uz kartu plaćaš uslugu stanici ili peronsku kartu.

Ako autobus čekaš na nekoj usputnoj stanici kartu kupuješ u autobusu, a kondukter je obavezan da ti izda kartu. Ukoliko samo uzme novac, može biti kažnjen. Većina firmi koje se bave prevozom putnika, na linije kojima saobraćaju njihovi autobusi šalju inspektore koji kontrolišu konduktere, provjeravaju da li se broj kupljenih i prodatih karata podudara i da li svi putnici imaju kartu.

Ukoliko prevoznik izdaje mjesečne karte, uz nju možeš izvaditi i pretplatnu peronsku kartu na autobuskoj stanici.

Ukoliko pred put odustaneš od putovanja, na stanici ćeš dobiti nazad novac od karte, ali ne i novac za peronsku kartu ili eventualnu rezervaciju. Kompletnu sumu za vraćenu kartu dobićeš u slučaju da autobus kasni ili se putovanje otkaže zbog kvara.

Ako službenici autoprevoznika odbiju da te isplate, možeš se žaliti direktoru kompanije. Kada i on odbije da ti vrati novac, saobraćajna inspekcija (> Kontakti) pomoći će ti u rješavanju problema.

PONAŠAJ SE LIJEPO U autobusu nije dozvoljeno pravljenje buke, niti bilo kakvo ometanje vožnje. Ako se ne pridržavaš pravila lijepog ponašanja, kondukter ili vozač imaju pravo da te izbace. Prije toga obavezni su da te dva puta opomenu, nakon čega te mogu izbaciti bilo gdje. Ipak, čak i tada ti moraju vratiti dio novca za vožnju od početne stanice do mjesta na kome te izbace. Ostatak novca zadržavaju za sebe. Ako odbiju da ti vrate novac, možeš ih prijaviti saobraćajnoj inspekciji.

PRTLJAG U autobus možeš unijeti ručni prtljag (ranac, torba, kesa), dok se koferi i putne torbe čuvaju u prtljažniku. Prtljag u međugradskom prevozu se naplaćuje po putnoj torbi. Kada predaš prtljag, dobijaš kupon koji moraš čuvati do kraja putovanja.

Kupon je bitan kao dokaz u slučaju da da ti se prtljag ošteti ili izgubi.

Tada se obraćaš autoprevozniku radi nadoknade štete. Ako autoprevoznik odbije da ti nadoknadi štetu, možeš se obratiti saobraćajnoj inspekciji. U slučaju da greškom uzmeš tuđi prtljag, najbolje je da ga odneseš na autobusku stanicu i ostaviš na odeljku izgubljeno-nađeno.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 190

U TAKSIJU Kad uđeš u taksi, obaveza taksiste je da u svakom pogledu bude profesionalan. Taksista ne smije da započne privatni razgovor sa tobom, ako to ne želiš. On mora biti pristojno obučen (šorts i potkošulja ne dolaze u obzir), ne smije da konzumira alkohol niti da puši tokom vožnje. Taksista te mora voziti putem koji zahtijevaš.

Na početku vožnje obavezan je da uključi taksimetar, a u svakom vozilu cjenovnik mora biti istaknut na vidnom mjestu.

Nakon vožnje taksista je dužan da ti izda pečatiran i potpisan račun koji sadrži podatke o taksi udruženju i registarskom broju vozila, datum, relaciju i cijenu vožnje. Ako se ne pridržava ovih pravila možeš ga prijaviti vlasniku udruženja.

Ukoliko nijesi zadovoljan njegovom reakcijom, udruženje i taksistu možeš prijaviti saobraćajnoj inspekciji.

TARIFE Iznos koji ćeš platiti za vožnju zavisi od dužine, ali i tarife po kojoj je vožnja obavljena. Obično je prva, dnevna, tarifa najjeftinija, dok druga tarifa važi noću, nedjeljom i praznikom.

Vožnja van gradskog područja obično se obračunava po trećoj tarifi, ili se direktno pogađa sa vozačem.

PROBLEM SA TAKSISTOM Ako tokom vožnje dođe do kvara vozila, taksista je obavezan da pozove drugo vozilo. U tom slučaju ti naplaćuje samo uslugu do mjesta kvara.

Svaki problem koji imaš sa taksistom možeš prijaviti vlasniku udruženja ili saobraćajnoj inspekciji.

TAKSI NA POZIV Taksi na poziv možeš dobiti u svakom većem gradu Crne Gore i vožnja njime često je znatno jeftinija od vožnje taksijem koji je npr. parkiran ispred autobuske ili željezničke stanice. Neka taksi udruženja omogućavaju ti i poručivanje vožnje slanjem sms-a na određeni broj telefona, dok većinu treba da pozoveš i tako obezbijediš sebi prevoz.

ODBIJANJE VOŽNJE Taksista može odbiti vožnju ako vidi da si pijan/a ili pod dejstvom droga. To može učiniti i ako zahtjevaš vožnju po makadamu, ili tražiš da se u taksiju vozi i tvoj kućni ljubimac. Možeš biti odbijen/a i kada taksista procijeni da prtljag koji imaš nije za prevoz taksijem (npr. oružje, zapaljivi materijal, kace sira ili kupusa).

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 191

DIVLJI TAKSISTI Divlji taksisti se najčešće okupljaju oko autobuske i željezničke stanice, na autobuskim stajalištima i oko pijaca. U slučaju da se voziš sa “divljim taksistom” teško ćeš ostvariti svoja prava, jer oni posluju nelegalno i van udruženja. Ne izdaju račun, a usluge naplaćaju po slobodnoj procjeni ili dogovorom sa putnikom. Vožnja se kod nekih plaća po osobi, i najčešće je u visini autobuske karte. Ukoliko te divlji taksista prevari teško ćeš ga tužiti. Ako ih možeš identifikovati, prijavi ih komunalnoj policiji ili saobraćajnoj inspekciji.

Nemoj da se prevariš - iako neki taksisti imaju oznaku “taxi” ne znači uvijek i da imaju licence. Svi koji se usude da voze bez licence rizikuju da budu kažnjeni, a njihovo vozilo komunalna policija može isključiti iz saobraćaja, pa i kad je putnik unutra. Da bi mogao da se bavi taksiranjem, takista mora imati najmanje srednju školu i vozačku dozvolu, a da bi dobio licencu obavezan je da prođe ljekarske preglede i polaže ispit iz poznavanja grada.

DOGODILO SE...

Podgorička komunalna policija oduzela je vozilo mladiću koji se bavio taksiranjem bez dozvole. Tokom rutinske kontrole, otkriveno je da nema licencu, zbog čega mu je automobil privremeno oduzet. Protiv njega je podnijeta prijava, a taksi je “odležao” 48 sati na parkingu kod SC “Morača”.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 192

U VOZU Ako ti nije važno da li ćeš imati mjesto u vozu, ili želiš uštedjeti nešto novca na rezervaciji, kartu možeš kupiti neposredno pred polazak voza ili u toku vožnje, kod konduktera.

Kada putuješ dalje i želiš da budeš siguran/na da put nećeš provesti u hodniku vagona, kupovinu karte obavi unaprijed i uz nju rezerviši sjedište ili ležaj. Rezervacija se plaća dodatno i možeš je kupiti najranije mjesec dana prije planiranog putovanja. Ono što ulazi u cijenu karte je tvoje putničko osiguranje.

Ako nađeš nekog na mjestu za koje imaš rezervaciju, obrati se kondukteru jer je on u obavezi da ti oslobodi mjesto ili obezbijedi drugo.

Za razliku od vožnje autobusom, u vozu možeš prekinuti putovanje na nekoj od usputnih stanica i nastaviti ga dva dana kasnije. To možeš uraditi samo ako ti rok važenja karte nije istekao. Ako namjeravaš da iskoristiš tu mogućnost, obavezno ovjeri kartu na šalteru stanice na kojoj izlaziš. U protivnom, putovanje ćeš moći da nastaviš samo sa novom voznom kartom.

Kada prugu zatrpa snijeg, odron, desi se nezgoda ili oštećenje, željeznica nije dužna da obezbijedi prevozi putnicima.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 193 PRETPLATNE KARTE Pravo na pretplatnu, mjesečnu kartu imaju učenici i zaposleni, a karte važe samo u Crnoj Gori. Da bi izvadio/la pretplatnu kartu potrebno je da na blagajni željezničke stanice podneseš neki lični dokument, fotografiju i uvjerenje sa posla ili škole. Na šalteru će ti dati zahtjev koji ćeš popuniti i platiti taksu (najčešće tri eura). Popusti za korisnike pretplatnih karata se kreću od 20 do 50 odsto.

PRTLJAG U voz možeš unijeti samo prtljag koji može stati na police iznad sjedišta. Zabranjeno je smiještanje prtljaga na sjedišta, platforme između vagona ili hodnike. Velike predmete vozom možeš prevoziti samo ako ih uredno spakuješ. Kondukter ima pravo da ih ne primi u voz, ako procijeni da mogu smetati drugim putnicima. Ako te ipak pusti u voz, naplatiće ti naknadu za prekomjeri ručni prtljag. Naknadu ćeš platiti i ako u vozu držiš skije, sanke, bicikl...

Prtljag možeš držati samo u tvom kupeu, a svaki putnik u kupeu može držati najviše tri torbe.

Ručni prtljag moraš čuvati, jer u slučaju da ga neko ukrade ili ošteti željeznica nije obavezna da ti nadoknadi štetu.

Ona će ti biti nadoknađena samo ako dokažeš da je prtljag oštećen ili nestao njihovom krivicom.

U AVIONU REZERVACIJA I KUPOVINA KARTE Avionsku kartu možeš rezervisati, a zatim i kupiti u predstavništvu avio-kompanije, kojom planiraš da putuješ, ili u putničkoj agenciji. Kartu možeš kupiti i od kuće, na web sajtu kompanije (> Kontakti) kojom namjeravaš da putuješ.

Zbog ograničnog broja mjesta, ali i kupovine po nižoj cijeni, avionsku kartu treba da rezervišeš što ranije. Rezervacija je besplatna, a to možeš učiniti i 300 dana prije putovanja.

Avio-kompanije imaju različita pravila u pogledu roka važenja rezervacije, a to je najčešće pet do 10 dana prije putovanja, a nakon toga moraš je kupiti ili poništiti.

Kod kupovine povratne karte potrebno je da naznačiš tačan datum povratka, jer za svaku promjenu, na koju imaš pravo do 24 sata pred povratak, plaćaš dodatne “penale”. Imaš pravo i da kupiš kartu sa “otvorenim” povratkom, ali ove karte imaju veću cijenu. Na svakoj avio-karti, osim imena putnika, destinacije i datuma, navedeni su i određeni uslovi putovanja - kao što su minimum i maksimum ostanka, dozvoljen prtljag i aerodromske takse.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 194 OBRATI PAŽNJU Na avionskoj karti uvijek piše ime osobe koja putuje, tako da niko drugi ne može koristiti tvoju kartu. Postoje karte za ekonomsku i bizinis klasu i one se razliku po cijeni i komforu koji putnik ima tokom leta. U slučaju gubitka karte, obraćaš se najbližem predstavništvu agencije. Kada popuniš izjavu o izgubljenom dokumentu, kupuješ novu kartu, a stara se oglašava nevažećom. Ako nakon šest mjeseci, niko ne iskoristi izgubljenu kartu, kompanija ti vraća novac koji si dao/ la za novu kartu. Pravo na povraćaj novca imaš i u slučaju otkazivanja leta.

NA AERODROMU Na aerodormu treba da budeš 1,5 sat prije polaska kontinentalnog međunarodnog leta. U slučaju da letiš interkontinentalnim letom, na aerodormu moraš biti 2,5 sata prije polaska. U dijelu aerodruma predviđenom za odlaske, pronađi šalter za registraciju putnika za tvoj let. Pošto na njemu pokažeš kartu i lična dokumenta i predaš prtljag, dobićeš posebni kupon za ulazak u avion (boarding pass). Time si završio čekiranje avionske karte, pa sa ručnim prtljagom ideš na pasošku kontrolu. Prolaskom pasoške kontrole, kroz bescarinsku zonu, dolaziš do svog izlaza (gate). Odatle ideš do aviona. Potrudi se da ne zaturiš boarding pass do ulaska u avion, jer ti osoblje neće dozvoliti da se ukrcaš čak i ako imaš svoju kartu za let kao dokaz.

SA KOLICIMA U AVION Kada avionom putuje osoba koja zbog povrede, bolesti ili invaliditeta ima teškoće pri kretanju, potrebno je da skrene pažnju osoblju na aerodromu ili prilikom rezervisanja karte.

Invalidska kolica će je sačekati kod šaltera za čekiranje prtljaga i prevesti do gejta. U težim slučajevima, putnik se u avion uvodi specijalnim kolicima.

ŠTA MOŽEŠ UNIJETI U AVION U avion možeš unijeti lični prtljag do 10 kilograma težine i ograničenih proporcija. Ne smiješ unositi oštre predmete i zapaljive materije. Kada putuješ u neku od zemalja EU u avion smiješ unijeti sok, vodu, supu ili sirup, ali ne preko 100 ml. Isto važi i za parfeme, šminku, kozmetiku. Ako si nešto od toga kupio/la na aerodoromu moraš ih spakovati u posebne zapečaćene kese, koje ne smiješ otvarati prije bezbjednosnog pregleda. U suprotnom, biće ti oduzete. U ručnom prtljagu možeš da nosiš i lijekove, posebnu hranu, kao i hranu za bebe. Prilikom bezbjednosne kontrole na aerodromima, od tebe se može zahtijevati i da potvrdiš opravdanost njihovog unošenja i korišćenja u avionu.

Uz potrebnu dokumentaciju i zdravstvenu potvrdu u avion možeš unijeti i kućnog ljubimca, ali ukoliko je teži od 10 kilograma mora se smjestiti u prtljažnik aviona.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 195

PRTLJAG Prtljag nemoj ostavljati bez nadozra dok ga ne predaš na šalteru za čekiranje. Prilikom predaje prtljag se obilježava naljepnicom, a kupon naljepnice sa bar kodom se kao dokaz lijepi na tvoju kartu. Dozvoljena težina prtljaga zavisi od aviokompanije i klase kojom se voziš. Uobičajeno je to 30 kilograma za putnike u poslovnoj klasi, 20 za ekonomsku klasu, dok je za djecu do dvije godine dozvoljen prtljag do 10 kilograma.

Ako prtljag prelazi dozvoljenu težinu, svaki kilogram preko plaćaš na šalteru. Ipak, uvijek postoji mogućnost da izabereš stvari koje su ti zaista potrebne, a da ostatak ostaviš pratiocima na aerodormu.

GDJE SU MI STVARI? Kada nakon dugog i udobnog puta stigneš na aerodorm, može se desiti da utvrdiš da tvoj prtljag nije sletio sa tobom.

Ništa strašno, veoma se rijetko dešava da tvoj prtljag bude zauvjek izgubljen, vjerovatno je samo otputovao na neki drugi kontinent. U tom slučaju najbolje je da se sa potvrdom o predatom prtljagu (naljepnica na karti) obratiš službi za izgubljene stvari. Oni će po prijavi napraviti zapisnik i krenuti u potragu za tvojim prtljagom. Služba za izgubljene stvari nadležna je i za oštećenje prtljaga. Preko njih možeš da pokreneš postupak za obeštećenje kod avio-kompanije.

Ako se desi da prtljag ne bude nađen, možeš zahtijevati obeštećenje.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 196

KADA UĐEŠ U AVION Mjesta u avionu su numerisana, i u slučaju da ne možeš da se snađeš obrati se stjuardesi ili stjuartu. Od momenta kad uđeš u avion moraš se pridržavati pravila u koja te upućuje osoblje aviona. Tokom leta, u većini kompanija zabranjeno je pušenje, uznemiravanje putnika preglasnim komentarima, kao i korišćenje mobilnog telefona. On mora biti isključen sve do slijetanja.

Tokom leta, osim potrebe odlaska u toalet uzdržavaj se od bilo kakvog šetkanja po avionu. Za vrijeme leta, u avionu je obezbijeđeno besplatno posluženje, a kvalitet posluge i meni zavise od avio-kompanije.

OBAVEZE AVIO-KOMPANIJE Kupovinom avio-karte sklapaš ugovor sa kompanijom koja se obavezuje da te pod određenim uslovima preveze do željene destinacije. Ako imaš let sa presijedanjem i na takvom letu zbog kašnjenja prvog aviona izgubiš dalju vezu, avio-kompanija je obavezna da preuzme brigu o tebi i smjesti te na prvi sljedeći let, čak i kad taj drugi let nije njen već neke druge kompanije. Ako joj to ne pođe za rukom, dužna je da ti obezbijedi i plati hotel i pokrije druge neophodne troškove. Ako se desi da ti od osoblja to niko ne ponudi, traži da pričaš sa njihovim pretpostavljenim i zaprijeti im tužbom.

Imaš pravo na nadoknadu štete zbog kašnjenja.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 197

U AUTOMOBILU Automobilom možeš upravljati samo ako imaš vozačku dozvolu B kategorije. Ona je jedini dokaz da ispunjavaš propisane uslove. Vozačku dozvolu (> Dokumenta) dobijaš nakon što prođeš obuku u auto-školi i položiš vozački ispit.

POŠTUJ PRAVILA U saobraćaju poštuj pravila i saobraćajne znakove. Moraš imati registrovano vozilo, odnosno saobraćajnu dozvolu (> Dokumenta). Za sve prekršaje u saobraćaju koje napraviš unutar zemlje pored kazne dobijaš i određen broj kaznenih bodova (> Bezbjednost). Kada voziš, vodi računa o uključenim farovima, obaveznom vezivanju pojasa, zabranjenom korišćenju mobilnog telefona tokom vožnje.

VOZAČKI ISPIT Za upis u školu moraš izvaditi ljekarsko uvjerenje koje dobijaš nakon pregleda kod psihologa, neuropsihijatra i oftamologa (očnog ljekara). Pored toga uz davanje na uvid lične karte predaješ dokaz o uplati plaćene takse. U auto-školi prolaziš teoretski i praktični dio obuke. Tokom teorijskog dijela, koji

traje 20 časova, učiš o propisima saobraćaja. Nakon teorijskog dijela slijedi 30 časova praktične obuke. Da bio dobio/ la vozačku dozvolu moraš položiti teorijski ispit i praktični dio na poligonu i gradsku vožnju, a polaganja se organizuju najmanje jednom mjesečno. ŽALBA NA INSTRUKTORA Ukoliko nisi zadovoljan/na instruktorom, možeš se požaliti upravi auto-škole. Oni su obavezni da ti, ako želiš, obezbijede drugog. U slučaju žalbe treba da navedeš razlog zbog koga hoćeš zamjenu. Kada obuku započneš u jednoj autoškoli, u njoj je moraš i završiti. Ako se ipak odlučiš da promijeniš auto-školu, obuka kreće iz početka.

UPRAVLJANJE TUĐIM VOZILOM Za upravljanje tuđim vozilom, osim vozačke dozvole, potrebno ti je i ovlašćenje vlasnika vozila. Ovlašćenje, sa saobraćajnom dozvolom i tvojom ličnom kartom, predaješ u područno odjeljenje MUP-a, u kojem ti izdaju punomoćje. Ono se izdaje u tri primjerka. Jedan se predaje sudu, drugi dobija vlasnik vozila, a treći primjerak je tvoj. Zakon o bezbijednosti saobraćaja ne propisuje neophodnost punumoćja za upravljanje tudjim vozilom. Punomoćje se koristi kao “pomoćno sredstvo”, da bi dokazao da vozilo kojim upravljaš nijesi ukrao.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 198

RENT-A-CAR Vozilo u rent-a-car agenciji možeš iznajmiti samo ako si stariji/a od 20 godina, mada ima i onih koje ga izdaju samo osobama starijim od 24 godine, koje uz to imaju bar dvije godine vozačkog iskustva. Minimalno vrijeme na koje se iznajmljuje auto je 24 časa, i nerijetko agencije traže depozit ili uplatu unaprijed. Neke agencije ograničavaju kilometražu koju možeš preći sa iznajmljenim autom, dok je kod nekih kolometraža neograničena. Benzin, parking i ostale troškove ti plaćaš.

U cijenu rentiranja vozila uključeno je obavezno osiguranje, dok se kasko osiguranje i osiguranje od rizika krađe dodatno plaća. Ukoliko sa kolima namjeravaš ići van zemlje, za to moraš dobiti odobrenje od ovlašćenog službenika rent-a-car agencije.

Iznajmljena kola je zabranjeno pozajmljivati drugima.

U SLUČAJU ŠTETE i SUDARA Bez obzira na kasko osigurnje, u slučaju štete manje od 200 eura, obavezan/na si da je platiš agenciji. U slučaju da ogrebeš auto ili se probuši guma, plaćaš štetu, dok za gubitak ključeva ili dokumenata plaćaš i do 2.000 eura. Ako dođe do saobraćajne nezgode, osim policije moraš čekati službenika/cu rent-a-car agencije da bi preuzeo/la vozilo. Ako to ne učiniš, obavezan/na si da štetu nadoknadiš u punom iznosu.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 199

DVOTOČKAŠI MOTOCIKL Procedura za dobijanje dozvole za vožnju motora je ista kao za automobile. Nakon što položiš testove i praktičan dio obuke, dobijaš dozvolu A kategorije. Motore do 45 kubika možeš voziti bez dozvole. Kacige su obavezne, i ukoliko to ne poštuješ, slijede kazne (> Bezbjednost). Na motoru ne smiješ voziti osobu mlađu od 13 godina, kao i osobe bez kacige. Za vožnju motora bez dozvole, osim novčane, postoji i kazna zabrane polaganja vozačkog ispita u periodu od dvije godine.

BICIKLISTI Pa, ne možeš ga voziti baš svuda; ako u gradu postoje biciklističke staze, bicikl možeš voziti samo njima (i to uz ograničenje brzine na 40 km/čas). Ipak, kako ni jedan grad u Crnoj Gori nema biciklističku stazu, bicikl možeš voziti ulicom, ali se moraš držati određenih pravila. Moraš voziti što bliže desnoj strani kolovoza (ne pješačkom stazom!). Prilikom skretanja rukom daješ znak, a svaki bicikl treba da ima prednja i zadnja svjetla. Ako se dva vozača bicikla kreću u grupi, moraju voziti u koloni.

Ako je za bicikl prikačena prikolica, ona ne smije biti šira od 80 cm, a na lijevoj strani mora imati trouglasti katadiopter.

Za nepoštovanje tog pravila kazna je 15 eura.

Bicikl moraš voziti tako da ne ugrožavaš ostale učesnike/ce u saobraćaju. To podrazumijeva da ne smiješ skidati ruke sa upravljača, držati se za drugo vozilo, ili voziti predmete koji te mogu ometati u vožnji. Bicikl ne smiješ voziti auto-putem.

Za djecu mlađu od 12 godina zabrana se širi i na regionalne i magistralne puteve, dok djaca između sedam i devet godina ne smiju voziti ni lokalnim putevima. Ako se ne pridržavaš nekog od tih pravila rizikuješ kaznu od 20 eura.

PJEŠAK Kao pješak obavezan/na si da se pridržavaš saobraćajnih propisa, baš kao i ostali učesnici/ce u saobraćaju. Ulicu možeš preći samo na pješačakom prelazu, osim ako nije udaljen više od 100 metara od tebe. Za prelazak ulice mimo pješačkog prelaza prijeti ti kazna od 20 eura. Ako na prelazu postoje semafori, a ti pređeš ulicu dok je crveno svjetlo na semaforu, prijeti ti kazna od 30 eura. Van naselja dozvoljeno ti je da se krećeš po kolovozu ili uz njegovu lijevu ivicu.

Možeš se kretati i desnom stranom, ako je tako bezbjednije za tebe i ostale učesnike u saobraćaju (npr. nepregledna krivina). Dok si u gradu moraš se kretati trotoarom ili drugom površinom za kretarnje pješaka. Kolovozom možeš ići samo ako je trotoar zakrčen parkiranim automobilima ili građevinskom skelom.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 200

PUT U INOSTRANSTVO Kada putuješ u inostransto, moraš imati važeći pasoš i vizu (ako je potrebna). Ako granicu prelaziš automobilom moraš imati i međunardonu vozačku dozvolu i zeleni karton (> Dokumenta). Prije putovanja u inostranstvo obavezvno ostavi fotokopiju pasoša roditeljima ili prijateljima, prikupi važne brojeve telefona zemlje u koju ideš, kao i broj naše ambasade.

Saznaj što više o mogućim carinskim zabranama, a ako putuješ automobilom, raspitaj se o mogućim specifičnim saobraćajnim propisima te zemlje.

NA GRANICI Na graničnom prelazu putnike kontroliše policija i službenici carine. Policija kontroliše pasoše, a ima pravo da traži i ostala dokumenta (ličnu kartu, vozačku i saobraćajnu dozvolu). Carinik ima pravo da traži na uvid pasoš, ali i svu dokumentaciju koja ima veze sa razlogom tvog putovanja, robom koju unosiš ili iznosiš preko granice…

ŠTA MOŽEŠ UNIJETI Pri prelasku granice imaš pravo da preneseš predmete za ličnu upotrebu, kao što su odjeća, obuća, lična higijena. Na to imaš pravo, dokle god se radi o razumnoj količini. U slučaju da nešto sumnja, carinik ima pravo da te pretrese i da pregleda tvoje vozilo i prtljag. Ako nađe robu koju nisi prijavio/la ili čiji je uvoz zabranjen ima pravo da ti je oduzme. Osim što će ti roba biti oduzeta, najvrerovatnije ćeš platiti kaznu zbog počinjenog prekršaja.

Pri prelasku granice ne plaćaš carinu za predmete koji vrijede manje od 150 eura.

Ako prilikom izlaska iz zemlje nosiš lične stvari kao što su lap-top, mp3 plejer ili kameru, prijavi ih carini kako bi dobio/ la potvrdu o iznošenju. Tako ćeš izbjeći da u povratku plaćaš carinu za stvari koje su odavno tvoje. Ne postoji ograničenje koliko novca možeš unijeti iz zemlje, ali sumu preko 2.000 eura moraš prijaviti na carini.

PROBLEMI U TUĐINI Ako se u inostranstvu zatekneš u bilo kakvoj nevolji, možeš se obratiti našoj državi, koja u inostranstvu boravi pod imenom “diplomatsko-konzularno predstavništvo”. Crna Gora

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 201 svoja predstavništva ima u 20-ak zemalja. Spisak, adrese i telefone predstavništava naći ćeš na sajtu Ministarstva inostranih poslova (> Kontakti). Ako ih nema, ne pravi frku-u nekim zemljama Crna Gora sa Srbijom ima ugovor o zastupanju građana. U tom slučaju možeš se njima obratiti.

U slučaju prirodnih nepogoda ili haosa u državi, obaveza svakog predstavništva je da te zaštiti i omogući ti bezbjedan povratak u zemlju.

POMAGAJTE DRUGOVI! Pomoć koju možeš očekivati od našeg predstavništva zavi-si od okolnosti i problema u kojem si se našao/la. Ako recimo prekršiš zakon države u kojoj se nalaziš, ne očekuj da te predstavništvo izvuče iz zatvora ili ti plati advokata. U tom slučaju osiguraće ti tretman kao i ostalim zatvorenicima, obezbijediti branioca po službenoj dužnosti ili će ti preporučiti odgovarajućeg advokata.

IZGUBLJEN PASOŠ U slučaju da tokom boravka u inostranstvu izgubiš pasoš, naše diplomatsko predstavništvo izdaće ti putni list (> Dokumenta) koji će ti omogućiti povratak u zemlju. U takvoj situaciji dobro bi bilo da kod sebe imaš uvjerenje o državljanstvu i kopiju vize (> Dokumenta). Zbog toga, prije polaska na putovanje, korisno je da napraviš njihove kopije.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 202

EKSKURZIJE Tokom školske godine, škola može organizovati nastavu u prirodi, izlete, polumaturske ili maturske ekskurzije, kao i druge obrazovne ili sportske manifestacije. Uprava škole se može obratiti za organizovanje ekskurzije, samo agencijama koje imaju licencu Ministarstva prosvete. Najpovoljniju ponudu za eksurziju škola bira nakon raspisivanja tendera.

Agencije koje se jave na tender, obavezne su da, upravi škole i savjetu roditelja (> Obrazovanje), dostave uslove putovanja, program ekskurzije i paket aranžman. Uprava škole često ponude daje na razmatranje učenicima koji biraju destinaciju većinom glasova. Nakon njihove odluke, škola mora odobriti saradnju sa izabranom agencijom.

UGOVORI Škola i agencija koja organizuje putovanje obavezni su da potpišu ugovor (> Rječnik) o eksurziji, na osnovu kojeg se regulišu obaveze obje strane, cijene i plan eksurzije. Detalji ugovora moraju biti javno saopšteni savjetu roditelja i učenicima. Ako se desi da hotel u kojem ste odsjeli, umjesto obećanih pet, nema ni jednu zvijezdicu, ako su sobe neuslovne, nema tople vode i grijanja, savjet roditelja može tužiti agenciju.

VODI RAČUNA Osim za obrazovni dio putovanja, nastavnici su obavezni da brinu o učenicima i njihovoj bezbjednosti. Da bi im se u tome olakšao posao, za održavanje bezbjednosti mogu se odrediti i učenici ili vođa eksurzije. Ako tokom ekskurzije praviš probleme, rizikuješ kaznu, jer te organizator može vratiti kući, a škola prema tebi preduzima adekvatne mjere.

U slučaju krađe, počinilac će biti kaženjen za krivično djelo prema zakonu zemlje u kojoj je ekskurzija organizovana.

Tokom ekskurzije svaki učenik ima zdravstveno osiguranje (> Zdravlje), koje plaćaju agencije. U slučaju da nešto izgubiš, materijalna šteta će ti biti nadoknađena samo u slučaju da za to agencija snosi odgovornost jer ti nije pružila adekvatnu zaštitu.

DOGODILO SE...

Tokom ekskurzije u Grčkoj, učenici jedne srednje škole iz Podgorice, pokušali su da, osim suvenira, kući ponesu i dukserice iz atinskih butika. Kako nijesu ni pomišljali da ih plate, prodavac ih je prijavio policiji, pa su umjesto u hotelu, srednjoškolci prenoćili u zatvoru. Nakon intervencije konzulata, roba je vraćena prodavcu, momci su pušteni, ali nakon plaćanja novčanih kazni.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 203

KAKO DA PUTUJEŠ ZA MALE PARE “LOW COST” AVIO KOMPANIJE Takozvane “low cost” kompanije prodaju karte preko interneta i daleko su jeftinije od nacionalnih avio-kompanija (> Kontakti). Da bi letio/la avionima neke od “low-cost” kompanija moraš imati pristup internetu, jer one nemaju predstavništva.

Letovi se rezervišu preko internet sajtova, a plaćaju kreditnom ili debitnom karticom (> Novac). Potvrdu kupovine, račun i kartu dobijaš na e-mail, a ako misliš da putuješ, trebaš ih isprintati na štampaču.

“Low cost” kompanije obično ne slijeću na glavne internacionalne aerodrome, a u avionima ne nude besplatnu hranu i pića. Neke od najpoznatijih su Ryanair, Germanwings, SkyEurope, Easyjet, Norwegian, Wizzair (> Kontakti).

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 204 CIJENA I REZERVACIJA Prilikom kupovine karte preko “low cost” kompanija nema rezervacija, pa je preoručljivo da je uzmeš tek kad si suguran/na za datume odlaska i povratka. Promjena leta je dozvoljena, ali su troškovi često veći od cijene karte. To je zato što vrlo često njihova cijena ne prelaze 20 ili 30 eura. Na cijenu karte značajno utiče i koliko vremena unaprijed kupiš kartu, jer sa približavanjem dana putovanja cijena raste.

Imaj na umu da za vrijeme praznika i turističkih “špiceva” cijene karata nijesu naročito niže od onih koje nude “regularne” kompanije.

EUROLINE Euroline je mreža koja obuhvata više od 30 autobuskih kompanija i povezuje preko 500 destinacija širom Evrope. Cijena prevoza Eurolin-om sadrži sve dodatne takse, tako da nemaš dodatnih troškova. Ukoliko planiraš da češće putuješ ovom kompanijom možeš izvaditi i Euroline karticu. Ona važi od tri do šest mjeseci, a sa njom dobijaš popust od 25 odsto.

Kada putuješ Euroline-om preporučljivo je da budeš na stanici sat prije putovanja, a prtljag je ograničen na 30 kilograma plus ručni prtljag. Kartu za Euroline možeš kupiti u predstavništvima te kompanije širom Evrope. Nama najbliži član te mreže je saobraćajno preduzeće “Lasta” iz Beograda i “Centrotrans ” iz Sarajeva (> Kontakti).

EURO 26 Korišćenjem Euro 26 omladinske kartice možeš koristiti razne popuste u 34 evropske zemlje pri kupovini, putovanjima, smještaju. Korisnici kartice mogu biti samo osobe mlađe od 26 godina, a možeš je dobiti u nekom od “Euro 26” predstavništava u regionu. Potrebna ti je jedna fotografija, lična karta ili pasoš, kao i uplata osam eura. Karticu Euro 26 možeš izvaditi u Ferijalnom savezu (> Kontakti). Na osnovu kartice imaš 30 do 50 odsto popusta pri kupovini avionskih i voznih karata, popust do 20 odsto za smještaj u nekim hotelima.

U slučaju da izgubiš karticu, potrebno je da u predstavištvo doneseš ugovor koji si dobio/la prilikom kupovine kartice, i platiš tzv. manipulativne troškove.

BALKAN FLEXIPASS Koristeći “Balkan flexipass” karticu (> Kontakti) možeš slobodno putovati željeznicama balkanskih zemalja od pet do 15 dana u toku jednog mjeseca. Kartica važi mjesec dana, i mogu je dobiti osobe od četiri do 60 godina. Možeš odabrati koliko dana ćeš je koristiti. Datum putovanja obavezno upisuješ u karticu prije ulaska u voz. Kartica je lična i ne može je koristiti niko osim tebe. Može biti izdata dva mjeseca unaprijed.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 205

INTER RAIL Korišćenjem “Inter rail” kartice (> Kontakti) stičeš pravo na neograničen broj putovanja željeznicom u preko 29 evropskih zemalja koje su podijeljene po zonama. Karta važi jedan mjesec i može se kupiti samo za jednu zonu, više njih ili za sve zone. Karta ti omogućuje putovanje vozom u drugoj klasi, bez obzira na broj presijedanja ili zaustavljanja. Primjera radi, mjesec dana vozikanja željeznicama Španije, Francuske, Belgije, Holandije i Luksemburga koštaće te oko 300 eura. Inter rail kartica ne obezbeđuje besplatan put u zemlji u kojoj je izdata. Uz karticu dobijaš i papir na kojem zapisuješ datum putovanja, početnu i krajnju stanicu i broj voza. Ako izgubiš karticu nema šanse da dobiješ duplikat.

KAKO NAĆI SMJEŠTAJ Najjeftiniji smještaj naći ćeš u hostelima. To su najčešće zgrade studentskih i učeničkih domova koje se, za smještaj putnika koriste tokom raspusta, ali i hoteli niže kategorije, privatne kuće ili odmarališta. U hostelu, ne iznajmljuješ sobu već samo krevet. Što je više kreveta u sobi, smještaj je jeftiniji. Za odlaganje garderobe, postoje ormarići na zaključavanje i sefovi za dragocjenosti. Prije nego odabereš hostel, na mnogim sajtovima možeš se informisati o kvalitetu usluga putem ocjena koje su o njima dali mladi koji su ih već posjetili.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 206

VOLONETERSKI KAMPOVI Volonterski centri širom svijeta (> Kontakti) organizuju kampove na kojima učestvuju hiljade mladih iz svih zemalja svijeta. Učešće na radnim kampovima je lijepa prilika da, iz prve ruke, upoznaš druge kulture, sjajno se provedeš i uradiš nešto korisno za sebe i druge. Volonterski kampovi se održavaju najčešće ljeti i traju od 15 do 20 dana.

Da bi učestvovao/la na međunarodnom radnom kampu moraš imati pasoš, osnovno znanje nekog od svjetskih jezika (najbolje engleskog) i minimum 17 godina.

U zavisnosti od teme, na kampu možeš raditi arheološka i druga istraživanja, popravljati dječija igrališta ili učestvovati u organizaciji muzičkih festivala... Svakog dana radiš pet do šest sati, tako da ti ostaje dovoljno vremena za upoznavanje zemlje u kojoj boraviš, kao i za provod i odmor. Nakon što pregledaš listu kampova u volonterskom centru (> Kontakti), predaješ aplikaciju za učešće i čekaš odgovor od organizatora. Nakon što dobiješ pozivno pismo, vadiš vizu (> Dokumenta) i spremaš se za put. Troškove putovanja i vize plaćaš sam/a, dok su smještaj i ishrana briga organizatora.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 207

SLOBODNO VRIJEME MLADI I TALENTOVANI Neko ti je od profesora ili poznavalaca rekao da imaš talenta, ili naprosto to osjećaš. Ako voliš da crtaš karikature, stripove, ili ti je velika želja da budeš pjevač ili gitarista nekog benda, raspitaj se po gradu i među svojim prijateljima. Vjerovatno ćeš naći “srodne duše” ili neki kurs srtipa ili gitare koji će ti pomoći da razviješ talente. U nekim gradovima postoje i omladinski klubovi (> Kontakti) koji će ti, bar prekratiti “dosadu” i u kojima ćeš naučiti nešto korisno.

OBJAVLJUJEŠ KNJIGU Već dugo pišeš prozu ili pjesme. Čitao/la si ih roditeljima, predavači kažu da su dobre, a i društvo se slaže sa njenim mišljenjem. Nakon ocjene najbližih, pripremio/la si sve i šta sada? Prvo, neko treba da ti lektoriše (> Rječnik) i koriguje tekst. U tome ti može pomoći nastavnik/ca, koji su čitali tvoje pismene radove. Ipak, to će ti možda biti i najmanja briga.

Nakon što je tekst lektorisan, slijedi mnogo veći posao – naći izdavačku kuću (> Kontakti) koja prepoznaje tvoj talenat i koja bi ti objavila knjigu. Ako ne nađeš izdavača, možeš se prijaviti na konkurs Ministarstva kulture ili na neki od festivala u zemlji i regionu koji kao glavne nagrade dodjeljuju sredstva za objavljivanje knjiga. Jedan od njih su i Ratkovićeve večeri poezije. U svakom slučaju ti kao krajnja opcija uvijek ostaje da presaviješ papir i obratiš se sponzorima da te podrže.

Potrudi se da ubijediš sponzore da je tvoja knjiga vrijedna objavljivanja. U tom naumu, dobro će ti doći preporuke .

Distribuciju može uraditi onaj ko je štampao knjigu, ali nije obavezan. Uvijek se možeš raspitati da li postoje kuće koje bi za manje novca distribuirale knjigu.

PRIJE OBJAVE KNJIGE Ako sam izdaješ knjigu, kao izdavač moraš ispoštovati proceduru katalogizacija (> Rječnik). To je zapis u sažetoj formi, koji pruža informaciju o bibliografskom i sadržinskom karakteru knjige. Obrati se Centralnoj narodnoj biblioteci “Đurađ Crnojević” (> Kontakti), koja je zadužena za prikupljanje, obradu, čuvanje kompletne izdavačko-štamparske produkcije Crne Gore. Oni će ti proslijediti potrebne formulare, a kad ih popuniš obavezan/na si da pošalješ i kataloški zapis. Po štampanju jedan primjerak knjige obavezno moraš dostaviti Centralnoj biblioteci za arhivu.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 208

KULTURNI DOGAĐAJI Kupovinom karte za neki kulturni događaj, organizator ti nije samo dao pravo da uđeš, već i niz drugih prava koja proističu iz standarda koje on treba da ispoštuje, kao što su bezbjednost na skupu, zaštita, prva pomoć… Ako se događaj za koji si kupio kartu otkaže, organizator je dužan da ti vrati novac.

Na to nije obavezan ako nije mogao da utiče na razloge otkazivanja (nestanak struje u gradu tokom koncerta, zemljotres i slično).

PRIJE ULASKA Prije nego uđeš, pregledaj svoju kartu, naročito ako si je dobio od nekoga. Možda je, šale radi, napravio falsifikat koji, ako se na ulazu otkrije, može da pokvari zabavu i njemu i tebi. Falsifikovanje hartije od vrijednosti je krivično djelo za koje može uslijediti i zatvorska kazna.

BEZBJEDNOST NA KONCERTU

PRAVILA PONAŠANJA

Ukoliko na koncertu nešto krene naopako, dođe do masovne tuče ili narušavanja javnog reda, manifestacija se prekida.

U takvoj situaciji najbolje je da se skloniš i, radi sopstvene sigurnosti, odmah napustiš mjesto održavanja koncerta.

U slučaju da organizator nije u stanju ili odbije da prekine događaj, interveniše policija.

Prilikom posjete muzeju, galeriji ili bioskopu moraš se pridržavati pravila lijepog ponašanja. To znači da ne smiješ uznemiravati ostale posjetioce i ponašati se kao kod svoje kuće: - ugasi mobilni telefon; - nemoj unositi hranu; - nemoj pričati glasno; - izbjegavaj kašnjenje na predstavu; - u muzeju ne smiješ dodirivati eksponate; - nemoj snimati kamerom.

TVOJ KONCERT Ako organizuješ žurku ili koncert na otvorenom, događaj moraš prijaviti policiji najkasnije sedam dana prije održavanja.

U prijavi moraš napisati ko i gdje organizuje događaj, kao i plan manifestacije. Osim prijave održavanja skupa, moraš obezbijediti osnove za sigurnost posjetilaca. U slučaju da bez dozvole organizuješ koncert, žurku ili performans na javnom mjestu rizkuješ plaćanje kazne u vrijednosti 10 do 300 minimalnih zarada u Crnoj Gori.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 209

U RESTORANU Bilo da se radi o kafiću, diskoteci, ćevabdžinici ili restoranu, njihov vlasnik je obavezan da održava neophodne uslove i opremu za rad, kao i da pruža usluge u skladu sa zakonskim standardima. Gost je obavezan da plati uslugu i da se pridržava “kućnog reda”. Mada ne postoji pravilnik po kojem se određuje ko smije ući, vlasnik ugostiteljskog objekta može ti zabraniti ulaz. Na to može uticati mnogo faktora – od slobodnih mjesta u restoranu, tvoje garderobe do radnog vremena.

BONTON Kad zauzmeš svoje mjesto u restoranu, ne budi preglasan, jer bukom ometaš ostale posjetioce. Osim toga: - u restoranu ne sjedaj prije prijateljice, već joj pridrži stolicu; - ako je na stolu samo jedan jelovnik, dodaj ga dami kako bi ona prva izabrala; - muškarac razgovara sa konobarom i naručuje; - ako ti prijeteljica prepusti izbor jela i pića, nemoj odabrati najjeftinije; - ako imaš primjedbe na kvalitet jela, obratiti se šefu sale ili poslovođi, a ne konobaru; - kad uđete u restoran prvo ulazi muškarac, a dama ide iza njega. Prilikom izlaska redosljed je obrnut.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 210 ŠTA (NE) SMIJEŠ UNIJETI? Ne postoji detaljan spisak stvari koje ne smiješ unijeti u restoran, ali tu svakako spada oružje, kao i tvoja hrana i piće.

Na ulazu te može pretresati obezbjeđenje-što podrazumijeva diskretno pipanje ispod sakoa ili zavirivanje u torbu i tu je kraj. Do gole kože te može pretresati samo policajci.

USLUGA NA NIVOU Kao što si obavezan da platiš račun, ugostitelj je dužan da ti isporuči proizvod ili uslugu u skladu sa narudžbom. To znači da mu možeš vratiti hranu ili piće koje nijesi poručio ili, u najmanju ruku, nijesi zadovoljan njihovim kvalitetom. Logično da usluga ne može biti ista u kiosku kraj željezničke stanice i u luksuznom restoranu. Svi ugostiteljski objekti moraju ispunjavati određene higijenske, sanitarne i bezbjedonosne uslove.

Dakle, ako moraš tolerisati uflekan stoljnjak ne moraš se pomiriti sa činjenicom da ti u jelu leži uginula muva.

PROBLEMI U slučaju da nisi zadovoljan uslugom ili kvalitetom poslužene hrane i pića, obrati se sanitarnoj ili turističkoj inspekciji. S obzirom da su vlasnici obavezni da ti izdaju fiskalni račun (> Novac) koji ima detaljnu specifikaciju, nemoj tolerisati umašćene blokčiće. Ako konobar odbije tvoj zahtjev, prijavi ga tržišnoj inspekciji (> Novac).

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 211

UTAKMICE Na utakmicama imaš pravo da jedeš i da piješ bezalkoholna pića, a na fudbalskoj utakmici imaš pravo i da pušiš. Sam biraš da li ćeš sjesti na svoje mjesto ili ćeš stajati, ali ako se odlučiš za stajanje vodi računa da ne smetaš onima iza sebe.

Dozvoljeno ti je i da vičeš ili skandiraš. Ako ti je tako zanimljivije, možeš slušati svoj mp3.

Prije nego kreneš na utakmicu povedi računa, obrati pažnju na neke svari. Ostavi kući sve predmete koji se mogu upotrijebiti za povređivanje (upaljač, metalni novac, limenke i plastične flaše) jer ti mogu biti oduzeti na ulazu. Zabranjeno je unošenje i upotreba svih predmeta koji mogu ometati tok utakmice (ogledala, lasreski pokazivači…) kao i bilo kakvi transparenti koji raspiruju rasnu, vjersku ili nacionalnu mržnju.

Ukoliko nešto od tih stvari pokušaš da uneseš na utakmicu, policajci će ti ih oduzeti na ulazu, ili će ti zabraniti da uđeš. Ne pokušavaj da prevariš organizatore, tako što ćeš se napiti kod kuće, jer redari na ulazu imaju pravo da ti zabrane ulaz ako primjete da si pod uticajem alkohola ili droge.

U slučaju da pokušaš da uneseš drogu ili oružje umjesto na utakmici, završićeš u policijskoj stanici.

HULIGAN Za svaku pohvalu je što voliš svoj klub, i možeš biti bijesan zbog igre ili suđenja koliko hoćeš. Ipak, zbog toga nikog ne smiješ fizički napasti. Ne smiješ neovlašćeno ulaziti u prostorije kluba, niti upadati na teren. U tom slučaju redari će te privesti i protiv tebe podnijeti prekršajnu prijavu.

ULAZNICE Najbolje je da kartu kupiš na zvaničnom prodajnom mjestu.

Iznos koji plaćaš mora biti identičan onome koji je na karti.

Za utakmice u inostranstvu karte se često ne prodaju na blagajni kluba, već isključivo preko njegove uprave ili nadležnog sportskog saveza.

DOGAĐAJI VISOKOG RIZIKA Po zakonu, događajima visokog rizika smatraju se domaće i međunarodne utakmice “od velikog takmičarskog značaja”, na kojima se očekuje puno posjetilaca ili posjeta većeg broja navijača gostujućeg tima. Zbog toga su na takvim utakmicama pravila ponašanja veoma stroga, što važi i za kazne – u zavisnosti od težine prestupa, možeš biti kažnjen prekršajno, novčanom kaznom ili zatvorom do 60 dana. Za teže prekršaje, kao što su bacanje opasnih predmeta na teren ili tuče, možeš biti kažnjen i do godine zatvora.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 212

SPORTSKI KLUBOVI Sportom se uvijek možeš baviti samostalno. Ali ako želiš da to bude organizovano i uz stručnu pomoć trenera onda je potrebno da postaneš član/ica amaterskog ili profesionalnog sportskog kluba. Amaterski sportski klubovi okupljaju članove koji žele trenirati i pripremati se za takmičenja u sportu. Najveći broj ljudi koji počinje da se bavi sportom, startuje baš u takvoj vrsti klubova.

Za razliku od amaterskih, profesionalni sportski klubovi osnivaju se kao privredna društva i ovi klubovi se mogu ligaški takmičiti na državnom i međunarodnom nivou.

SPORTSKI SAVEZ Sportski savez nastaje udruživanjem sportskih klubova radi ostvarivanja zajedničkih interesa u određenom sportu. Nacionalni sportski savez mogu osnovati najmanje tri sportska kluba. Sportski savez podstiče i razvija odgovarajući sport, usklađuje aktivnosti članova, utvrđuje, organizuje i sprovodi sistem takmičenja, te registruje i vodi evidenciju članova, sportista i drugih sportskih radnika.

JAVNI TERENI Javni tereni su sve javne površine koje su namijenjene za sportske aktivnosti građana i koji se nalaze oko zgrada ili pri sportskim centrima, a čije je korišćenje slobodno. To su tereni za basket, fudbal, trim staze i slično. Iako izgledaju kao da pripadaju svima i nikome, ipak njima neko upravlja i za njihovo stanje odgovara. Obično su to javno-komunalna preduzeća koja imaju pravo da, ako lomiš koševe ili golove, protiv tebe podignu optužnicu za krivivično djelo. Ta preduzeća su odgovorna i ako se, zbog dotrajalosti terena, povrijediš na njima.

ZAKUP TERMINA Sportski objekti uglavnom su dostupni samo članovima sportskih klubova koji su sa njima uspostavili saradnju. Međutim, uprave sportskih objekata, kao i škole koje posjeduju fiskulturne sale, imaju pravo da iznajmljuju termine rekreativcima po određenom cjenovniku koji mora biti dostupan i jednak za sve. Prava koja dobijaš uz korišćenje terena najlakše su dokaziva računom koji dobijaš od onoga ko ti rentira teren.

U slučaju da se povrijediš zbog oštećene podloge terena, otvorenog slivnika za vodu ili npr. loše konstrukcije koša, račun će ti, uz svjedoke, biti značajan dokaz u potraživanju odštete od uprave – bilo prilikom nagodbe ili tužbe.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 213

KONTAKTI Ministarstvo saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Rimski trg 46, zgrada “Vektra”, Podgorica 020/ 234 062 angelinaz@mn.yu Portparol ministarstva: 020/234 062 jelena.k@mn.yu

Auto-moto savezi Auto-moto savez Crne Gore 020/ 234 999; 1340 Auto-moto savez 1280

Hidrometeorološki zavod IV proleterske 19.

81000 Podgorica 020/ 247 973; 1325 www.meteo.cg.yu Hidrometeorolški zavod je državna institucija koja ima zadatak praćenja promjena i stanja u atmosferi i hidrosferi.

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 214

Saobraćajna inspekcija

Turistička organizacija Crne Gore

Željezničke stanice

Rimski trg 47 020/ 235-155; 235-156; 235-158 tourism@cg.yu www.visit-montenegro.com

020/ 238-709 Između ostalog inspekcija se bavi suzbijanjem nelegalnog rada u međumjesnom i međurepubličkom prevozu putnika.

Nikšić 040/ 214 480 Kolašin 020/ 441 492 Bijelo Polje 050/ 478 560 Bar 030/ 301 615 Podgorica 020/ 441 211 Mojkovac 050/ 472 130 www.zeljeznica.cg.yu

Aerodromi

Autobuske stanice

Montenegro Airlines 19804; 020/ 405-501, 664-411 033/ 451 735 032/304-864 www.montenegroairlines.com

Podgorica 020/ 620 430 Bar 030/ 346 141 Ulcinj 030/ 413 225 Budva 033/ 456 000 Tivat 032/ 672 620 Kotor 032/ 325 809 Herceg Novi 031/ 321 225 Kolašin 020/ 864 033 Bijelo Polje 050/ 432 219

Podgorica 020/ 245-317; 242-912 Tivat 032/ 670-960, 670-975, 670-935 www.montenegroairports.com

Avio kompanije u Crnoj Gori

Nikšić 040/ 213 018, www.asnk.cg.yu Berane 051/ 234 828 Žabljak 052/ 361 318 Pljevlja 052/ 323 040 Mojkovac 050/ 472 247 Petrovac 033/ 461 510 Rožaje 051/ 271 115 Plav 051/ 251 371

JAT Airways 020/ 665-350, 664-740 www.jat.com

Adria Airways 020/ 201 201; 241 154; 623 232

Austria Airways 020/ 606 170 www.austrianmontenegro.cg.yu

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 215

“Low-cost” avio kompanije

Gradski saobraćaj u Podgorici

www.wegolo.com www.skyscenner.net www.ryanair.com www.clickair.com www.germanwings.com Samo neke web adrese preko kojih možeš kupiti avionsku kartu low cost kompanija.

Alivodić-Baston Bul. Save Kovačevića 15, Podgorica 069/055-000 alivodicbaston@cg.yu Na dati broj telefona možeš uputiti sve primjedbe koje se tiču rada zapošljenih u ovom preduzeću.

Besplatan smještaj www.hospitalityclub.org www.globetrotters.co.uk www.place2stay.net Na ovim sajtovima možeš upoznati ponudu smještaja koji ljudi širom svijeta daju za posjetioce iz inostranstva bez ikakve novčane naknade.

Luke Luka Kotor 032/ 325 573 www.portofkotor.cg.yu portofkotor@cg.yu

Luka Bar 030/ 312 366 www.montenegrolines.net

Ferijalni savez Crne Gore Bul. Svetog Petra Cetinjskog 9, Podgorica 020/ 225 458; 242-593 euro26@cg.yu www.euro26.org

ADP - Zid Bratstva i jedinstva 57/1, Podgorica 020/ 602 720; 069/ 073 381 voc@cg.yu; zid_1996@cg.yu www.zid.cg.yu

PUTOVANJE I SLOBODNO VRIJEME 216

Crnogorski olimpijski komitet

Balkan flexipass

19. decembra 21, Podgorica 020/ 664 276; 664 275 cok@cg.yu www.cokcg.org

www.raileurope.com Informacije za korišćenje Balkan flexipass kartice.

Kino “Kultura”

Vaka Đurovića 12 81 000 Podgorica/Crna Gora 020/ 664 233 e-mail: info@kicpodgorica.com

IV proleterske 1, Podgorica 020/ 230-557; 069 014 832 bioskop.kultura@cg.yu; www.kinokultura.cg.yu

Centar za mlade - Proactive

Kulturno informativni centar “Budo Tomović”

Crnogorsko narodno pozorište

067/ 602 970 youth-centre@cg.yu

Biletarnica : 020/ 664 075 Centrala : 020 664 074 www.cnp.cg.yu

Centrotrans- euroline

Forum mladih i neformalna edukacija - Forum MNE

www.centrotrans.com Na ovoj adresi se možeš naći informacije za euroline.

Bratstva i jedinstva br. 4; Podgorica Montenegro 020/ 602 710 Forum MNE ima 5 klubova za mlade na teritoriji Crne Gore.

Ovo je mjesto gdje možeš naučiti puno korisnih stvari i organizovano provesti svoje slobodno vrijeme.

Inter rail www.interrail.net Sajt za informisanje u vezi sa inter rail karticom.

NOVAC NOVČANICE KUPOVINA TRGOVINA AKCIJAMA BANKE FALSIFIKOVANJE KREDITI POREZ OSIGURANJE

U PRAVU SI, misli Oni koji misle da novac može sve, zacijelo su spremni da za novac učine ma šta bilo.

Edmon-Pjer Bošen

NOVAC 219

NOVČANICE

KUPOVINA

Kada ti neko sljedeći put kaže da ne prima dinare ili dolare, to znači da poštuje zakon. Sredstvo plaćanja u unutrašnjem platnom prometu je euro. Crna Gora je od 2000. godine kao platežno sredstvo uvela euro.

Kupovina po definiciji znači da za određenu sumu koju mu isplatiš, prodavac na tebe prenosi pravo svojine nad robom koju si platio. Kupuj proizvode na mjestima namijenjenim za njihovu prodaju, npr. farmerke ili tehničku robu kupuj u prodavnicama, a ne na ulici ili kioscima. Kupovinom u prodavnici možeš da ostvariš sva prava, dok je u slučaju ulične prodaje teško nadoknaditi pretrpljenu štetu. Roba u trgovinama mora imati deklaraciju, na kojoj pišu podaci o robi, zemlja porijekla, adresa uvoznika, podaci o količini, sastavu, kvalitetu, tipu i modelu robe, datumu proizvodnje i roku upotrebe, načinu upotrebe, održavanja i čuvanja.

ZAMJENA NOVCA Ostale valute možeš zamijeniti u poslovnim bankama (> Rječnik), a njihova provizija ne smije biti veća od jednog procenta. U bankama mora, na vidnom mjestu, biti istaknuta dnevna kursna lista (> Rječnik) i obavještenje o visini provizije. Prilikom zamjene novca dobićeš potvrdu banke sa pečatom i potpisom. Novac možeš zamijeniti i na ulici ili prodavnicama, ali time činiš krivično djelo za koje je predviđena kazna od tri mjeseca do pet godina zatvora.

OŠTEĆENI NOVAC Prodavac može odbiti da primi novčanicu koja je pocijepana pa lijepljena, ispisana, polivena mastilom. Takve novčanice možeš besplatno zamijeniti u Centralnoj banci Crne Gore (> Kontakti). Da bi mogao/la da je zamijeniš, barem 60 odsto novčanice mora biti ispravno. Namjerno oštećen novac (npr. probušen kovani novac) ne može se zamijeniti.

Podaci na deklaraciji ne smiju se mijenjati.

RASPRODAJA Rasprodaja je sniženje cijene na određenu robu koju prodavac želi u potpunosti da proda. U prodavnici mora biti istaknuto obavještenje do kad rasprodaja traje. Na proizvodu koji se nudi na rasporodaji mora biti istaknuta cijena prije sniženja kao i snižena cijena. Proizvod mora imati i posebno označen datum krajnjeg roka upotrebe. Robu koju nude na rasprodaji, trgovci moraju odvojiti od ostale uz vidno obavještenje.

NOVAC 220 VRIJEME RASPRODAJA Roba se najčešće nudi na rasprodaji uoči praznika ili krajem sezone, a ponovo se može naći na rasprodaji tek nakon što istekne dvostruko duži period od prethodne promotivne kampanje. Ako se roba nađe na rasprodaji ranije, trgovcu prijeti kazna od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

OBAVEZNO SAČUVAJ RAČUN Račun sadrži podatke o proizvodu kao i o datumu prodaje, vrsti i količini, jediničnoj cijeni... Na računu mora biti istaknut naziv i sjedište prodavnice. Ako je roba upotrebljavana, popravljana ili sa nedostatkom, to se u računu mora naznačiti.

Tvoja obaveza je da nakon kupovine uzmeš račun, a ako to ne uradiš prijeti ti kazna u visini dvije minimalne plate u Republici. Račun ti treba kao dokaz kupoprodaje, u slučaju bilo kakvih naknadnih primjedbi na kvalitet proizvoda.

Niko nije izuzet od izdavanja računa, osim pijačnih prodavaca koji još uvijek nemaju poreske registar kase (> Rječnik). U prodavnici su obavezni da ti izdaju račun i ako to ne urade ili odbiju, možeš ih prijaviti Centru za zaštitu potrošača ili direktno tržišnoj inspekciji (> Kontakti). Trgovcima koji ne izdaju račun prijeti kazna od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

NOVAC 221

ZAŠTITA POTROŠAČA Kada kupuješ u prodavnici dobro pregledaj i isprobaj kupljenu robu i sačuvaj račun i druge “papire” (garantni list, upustvo za upotrebu, popis servisera). Oni će ti trebati kao dokaz u slučaju da se roba ošteti. Ako naknadno utvrdiš da je roba neispravna ili joj je istekao rok trajanja, možeš od prodavca tražiti da ti vrati novac, zamjeni ispravnom ili da ukloni nedosatatk i smanji cijenu. U slučaju reklamacije ovlašćena osoba mora problem riješiti odmah ili za 15 dana, ako je u pitanju komplikovanija situacija. Tada ti izdaje pismenu potvrdu da je primila pritužbu, a ako nisi zadovoljan/na odgovorom možeš se žaliti nadležnoj inspekciji. Nemaš pravo na reklamaciju, ako je do oštećenja došlo tvojom krivicom ili si pokušavao/la da otkloniš kvar kod neovlašćenog servisera.

Trgovcima koji odbiju da prihvate reklamaciju prijeti kazna u vrijednosti od 20 do 200 minimalnih zarada u Republici.

Pritužbu možeš podnijeti anonimno, a tržišna inspekcija ne dolazi odmah po pozivu, već kontroliše rad trgovine u roku od 15 dana. Ako se utvrdi da je pritužba osnovana, tržišni inspektor donosi riješenje kojim može zabraniti prodaju proizvoda ili pružanje usluga preduzeću ili prodavcu koji se ne pridržava trgovačke etike. Prodavac ili proizvođač mora otkloniti nedostatak zbog kojeg je kažnjen, u roku koji ne može biti duži od 30 dana.

GARANCIJA Kada kupuješ tehničku robu, uobičajeno je izdavanje garantnog lista (> Rječnik). Garancija ti obezbjeđuje besplatno servisiranje tehničke robe u garantnom roku. Potrebno je da posjeduješ ovjeren garantni list i da popravku tražiš u roku koji je naznačen na garantnom listu. Ako trgovac ne ispuni obaveze iz garancije, možeš se žaliti tržišnoj inspekciji. Prodavac zbog toga rizikuje kaznu od 20 do 200 minimalnih zarada u Republici.

NA PIJACI Kako na pijaci ne možeš dobiti račun za kupljenu robu, a često ni potvrdu o kvalitetu, šanse da ostvariš svoja prava svode se na razgovor i usmene garancije prodavca. Na većini pijaca u Crnoj Gori poseban problem predstavlja prodaja mliječnih prozvoda, jaja i mesa jer ne postoje higijenski uslovi za njihovu prodaju - pijace nemaju adekvatne rashladne vitrine, deklarisanu robu, prodavci nijesu uniformisani.

ULIČNA PRODAJA U blizini pijaca, često se uz poljoprivredne proizvode prodaje odjeća, tehnička roba, naočare... Ulični prodavci se bave nelegalnom trgovinom i zbog toga je nemoguće ostvariti prava ukoliko dođe do problema pri kupovini. Ukoliko dođeš u neprijatnu situaciju, možeš se obratiti komunalnoj policiji (> Kuća - Kontakti).

NOVAC 222 KUPOVINA PREKO OGLASA Mada je kupovina preko oglasa najčešće najjeftinija, budi obazriv/a. Dobro provjeri šta i od koga kupuješ, jer za taj vid trgovine inspekcijske službe nijesu mjerodavne. Mali oglasi su puni ponuda novih i polovnih proizvoda, kao i različitih “brzih, kvalitetnih i jeftinih usluga”. Ipak, ono što piše u oglasu ne mora biti i istinito, jer urednici novina koji štampaju oglase ne provjeravaju njihovu istinitost. Uvijek traži račun sa pečatom, jer to je jedini dokaz u slučaju eventualnog spora.

TELEŠOP Kada kupuješ preko telešopa proizvode poručuješ telefonom, nakon čega ih distributer dostavlja poštom ili direktno na tvoju adresu. Robu plaćaš preko računa ili kešom kada porudžbina stigne na tvoju adresu. Ako plaćaš preko računa potrebno je da pošalješ kopiju uplatnice, da bi ti poslali proizvod.

U slučaju da ne budeš kod kuće kada stigne porudžbina, poštar će ti ostaviti izveštaj za podizanje paketa u pošti. Ako ga u predviđenom roku ne podigneš, paket će biti vraćen kompaniji, a ti ćeš snositi troškove transporta. Ukoliko si nezadovoljan/na proizvodom koji kupiš preko telošopa, možeš ga vratiti u roku do tri dana. Ipak novac nećeš dobiti nazad, već možeš uzeti neki drugi proizvod iz ponude.

KUPOVINA PREKO INTERNETA Na internetu možeš naći sve - “od igle do lokomotive”. Tamo je ponuda često mnogo veća nego u prodavnicama u gradu, a uz to ne moraš izaći iz kuće da bi kupovao/la. Da bi kupovao/ la preko Interneta treba ti neka od platnih kartica. Online prodavnice uglavnom traže da se prvo registruješ kao član na sajtu. Tada unosiš lične podatke bitne za naplatu i slanje proizvoda (ime, adresa, telefon ...). U većini prodavnica je praksa da te pozovu telefonom, kako bi potvrdili narudžbinu.

OBRATI PAŽNJU! S obzirom da je cio proces “nevidljiv” – od plaćanja do isporuke proizvoda, postoji nekoliko stvari koje bi trebalo da znaš prije nego se upustiš u online kupovinu: - izbjegavaj kupovinu robe na manjim sajtovima, jer često nijesu dovoljno zaštićeni; drži se velikih i provjerenih, kao što su www.amazon.com.

- odštampaj narudžbenicu i čuvaj kopije uslova prodaje i uslova vraćanja robe i garancije. Koristiće ti kao dokazi u potraživanjima u slučaju eventualnih problema.

- nikad ne otkrivaj PIN svoje kartice. Taj broj prodavcu uopšte nije potreban za transakciju, ali ćeš mu, ako si naletio/ la na pokvarenjaka, svakako dobro doći da sa tvoje kartice ukrade i posljednji euro.

NOVAC 223

TRGOVINA AKCIJAMA Akcija je hartija od vrijednosti koja predstavlja dokaz o određenom udjelu u akcionarskom kapitalu, odnosno u vlasništvu neke kompanije. Ukoliko posjeduješ akcije u nekom od preduzeća ili fondova, dobijaš potvrdu o vlaništvu. Gubitak te potvrde ne znači da si izgubio/la imovinska prava, jer duplikat možeš dobiti u Centralnoj depozitarnoj agenciji (> Rječnik) koja vodi registar hartija od vrijednosti. Tamo se čuvaju računi hartija od vrijednosti svih vlasnika i podaci o akcijama koje posjeduješ.

Akcijama investicionih fondova (> Rječnik) ili preduzeća možeš slobodno trgovati na berzi.

PIN KOD Centralna depozitarna agencija je uvela nova pravila po kojima trgovci akcijama kod njih moraju da pribave takozvani PIN kod. On ti omogućava da preko govornog automata dobiješ informaciju o broju akcija koje posjeduješ.

Upotrebom PIN koda zaštićen/a si od zloupotrebe, jer se akcijama koje posjeduješ može trgovati isključivo uz tvoju potvrdu.

NOVAC 224

KUPUJEŠ AKCIJE Da bi mogao/la kupovati akcije moraš se obratiti nekoj od licenciranih brokerskih kuća (> Kontakti). Zavisno od rizika kojem si spreman/a da se izložiš, kao i od profita koju očekuješ, sam/a donosiš odluku o kupovini akcija. Prije nego počneš da razmišljaš čije bi akcije mogao/la da kupiš, potrebno je da brokeru dostaviš ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu. Nakon toga zaključuješ ugovor, i otvaraš vlasnički i trgovački račun hartija od vrijednosti. Oni su ti potrebni kako bi sa njih bio uzet novac kojim će biti plaćene akcije koje kupiš.

Kada sve to završiš, potpisuješ nalog kupovine kod brokera, kojim određuješ uslove pod kojima želiš da kupiš akcije.

Brokeru predaješ potvrdu o stanju na namjenskom računu i ovlašćenje za raspolaganje novcem sa računa. Broker može kupovati akcije samo uz tvoju dozvolu.

PRODAJEŠ AKCIJE Kao i kod kupovine i u slučaju prodaje akcija, procedura je ista. U slučaju da neko kupi tvoje akcije, broker će te telefonom obavijestiti o tome. Novac će ti biti uplaćen na račun četvrtog radnog dana od dana prodaje akcija. Broker bez tvog odobrenja ne može prodavati akcije.

NOVAC 225

BANKE RAČUN U BANCI Račun možeš otvoriti u bilo kojoj banci, potrebna ti je samo lična karta (> Dokumenta). Žiro račun će ti najčešće biti potreban za uplatu novca koji si zaradio/la poslovima zasnovanim na ugovoru o djelu ili privremenim poslovima (> Posao). Provizija za isplatu gotovine sa žiro računa razlikuje se od banke do banke. U nekim bankma će ti tražiti da potpišeš izjavu kako nemaš račun u drugoj banci, jer po zakonu imaš pravo da otvoriš samo jedan žiro račun. Otvaranje računa u banci popuno je besplatno. Žiro račun se na tvoj zahtjev može ugasiti, uz plaćanje nadoknade.

Tekući račun otvaraš kako bi preko njega mogao primati platu, ako si u stalnom radnom odnosu. Ipak, to ne znači da tekući račun ne možeš otvoriti ako si nezaposlen. Osim regulisanja uplata i isplata, taj račun ti omogućava da koristiš platne kartice. Banka je obavezna da te mjesečno izvještava o stanju na tekuće računu, a vođenje tekućeg računa uglavnom se naplaćuje. Za otvaranje tekućeg računa potrebna ti je lična karta.

ELEKTRONSKO BANKARSTVO Elektronsko bankarstvo ti omogućava pristup računu sa bilo kojeg mjesta u svijetu. Sve što ti treba je internet konekcija, kompjuter ili mobilni telefon. Osim provjere stanja na računu, na taj način možeš plaćati račune za struju, vodu, telefon i obaviti mnoge druge novčane transakcije bez izlaska iz kuće i čekanja u redovima. Tako ćeš uštedjeti vrijeme, ali i novac, jer su i provizije na transakcije putem elektronskog bankarstva niže nego kod klasičnih transakcija. Pristup ovom servisu je besplatan, a korisnik elektronskog bankarstva možeš postati popunjavanjem obrasca na šalteru banke (za sada ovu uslugu kod nas pruža samo Crnogorska komercijalna banka).

ŠTEDNJA Štednju knjižicu možeš otvoriti uz ličnu kartu ili pasoš (za strane državljane). Banke nude mogućnost štednje u domaćoj i stranoj valuti, a možeš imati neograničen broj štednih knjižica. Sa štedne knjižice možeš podići novac u svakom trenutku, osim ako si ga oročio. U tom slučaju možeš ga podići tek nakon što istekne rok na koji si ga oročio/la.

Za uloženi novac na štednu knjižicu na godišnjem nivou računa se kamata. Ona zavisi od dužine oročavanja novca i vrste valute.

NOVAC 226

KARTICE Prednost “plastičnog novca” je u tome što ti omogućava plaćanje svakodnevnih troškova bez gotovine. Naravno, neki novac moraš da imaš - i u slučaju debitne kartice to je novac koji se nalazi na tvom tekućem računu. Pri kupovini robe, trgovac uzima tvoju karticu i bilježi da je njome plaćen određeni trošak. Tvoja banka dobija tu informaciju, a zatim prebacuje novac sa tvog na račun trgovca.

Kreditna kartica ti omogućava plaćanje robe bez obzira na stanje na tekućem računu, u granicama koje su određene tvojim “kreditnim sposobnostima”. To u praksi znači da što su veća tvoja primanja, više možeš da potrošiš. Kreditnu karticu dobijaš kada u banci ostaviš određeni depozit, kao garanciju da ćeš moći da pokriješ sve troškove. Kod nas su najčešće u upotrebi Visa, Masterkard, Master-maestro, kao i dajners kartice.

IZGUBLJENA KARTICA Gubitak kartice moraš odmah prijaviti banci, kako bi je što prije blokirali. U slučaju da ne prijaviš gubitak kartice možeš biti odgovoran/na za dug koji je neko drugi napravio u tvoje ime. Magnetna traka koja se nalazi na poleđini kartice je vrlo osjetljiva pa je čuvaj od oštećenja, a karticu drži dalje od izvora elektromagnetnog zračenja (zvučnici, mobilni telefoni).

NOVAC 227

FALSIFIKOVANJE ... NOVCA Kako kaže zakon, “pravljenje lažnog novca u cilju stavljanja u opticaj kao pravog, kao i stavljanje takvog novca u opticaj je krivično djelo kažnjivo zakonom od dvije do 12 godina”.

Ako lažni novac primiš kao pravi, pa saznaš da je lažan i ipak ga upotrijebiš, rizikuješ da budeš kažnjen novčano ili zatvorom do jedne godine. Zbog toga, kada sumnjaš da si dobio/la lažnu novčanicu, najbolje je da se obratiš najbližem odjeljenju MUP-a. Ako je novčanica lažna, neće ti biti vraćena niti ćeš za nju dobiti novu i ispravnu. Ipak, ako falsifikator bude uhvaćen moći ćeš da tražiš nadoknadu štete.

KAKO OTKRITI FALSIFIKAT? Loše falsifikate uvjek ćeš lako otkrii, jer neki izgledaju kao novac iz ”Monopola”. Kada su u pitanju dobri falsifikati, situacija je znatno komplikovanija. Ipak, obrati pažnju na neke vidljive elemente kojima je zaštićen pravi novac: - zaštitne niti sa mikrotekstom; - vodeni znak koji se uočava pod svijetlom; - kinegram i hologram, kod kojih se pri promjeni ugla gledanja mijenjaju boje.

... HARTIJA OD VRIJEDNOSTI Falsifikovanje hartija od vrijednosti kažnjava se zatvorom od jedne do pet godina. Ako ukupan iznos falsifikovanih hartija od vrijednosti prelazi tri hiljade eura, kazna je od jedne do osam godina. Ako neko uspije da ti proda lažne hartije od vrijednosti kao prave, a ti ih nakon toga staviš u promet kao da su prave rizikuješ novčanu ili kaznu zatvora do jedne godine.

... KARTICA Falsifikovanje kreditnih kartica je krivično dijelo, za koje je predviđena kazna zatvora do tri godine. Kažnjiva je i zloupotreba tuđe kartice, pa ukoliko pokušaš da nešto kupiš tuđom karticom, u zavisnosti od potrošene sume, prijeti ti zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. U slučaju da zloupotrijebljenom karticom potrošiš preko tri hiljade eura, kazna je od jedne do osam godina.

DOGODILO SE… Dva Pljevljaka osuđeni su na dvije godine zatvora, zbog rasturanja lažnog novca. Oni su u lokalnim prodavnicama račun platili sa dvije falsifikovane novčanice od sto eura. Kada je prodavačica u jednoj od trgovina otkrila da je novac lažan, momci su uhapšeni i protiv njih je pokrenuta istraga.

NOVAC 228

KREDITI Kada ti fali novac za kupovinu, investicije ili plaćanje školarine, umjesto da tražiš novac od prijatelja ili zelenaša, najbolja opcija je podizanje kredita. Kredit ti omogućava da otplaćuješ robu određeno vrijeme ili da je platiš odloženo. Prije nego zatražiš kredit najbolje je da se raspitaš za uslove, jer za veće sume potrebno je imati garanciju. Kredit ćeš moći da dobiješ samo ako istovremeno ispunjavaš nekoliko uslova: moraš biti punoljetan/na, da imaš tekući račun i određena primanja koja se na račun redovno slivaju-banke to zovu “kreditna sposobmost”. Nerijetko banke će od tebe tražiti da nađeš žirante koji će garantovati da ćeš vratiti pozajmljeni novac. Za dobijanje kredita, uz garanciju, treba da podneseš zahtjev za odobrenje, kopiju tvoje i ličnih karata dva žiranta.

Roba kupljena na kredit košta nešto više, zbog plaćanja kamate.

Većina banaka isplaćuje potrošačke kredite bez žiranata. U tom slučaju dovoljno je da primaš platu preko banke u kojoj tražiš kredit. Osim za kupovinu, kredit možeš dobiti za samozapošljavanje, investiranje u biznis ili poljoprivredu.

Osim toga, novac možeš dobiti putem namjenskog gotovinskog kredita. Problem je što su kod takvih kredita veće kamate i kraći rokovi otplaćivanja.

OBRATI PAŽNJU! Ako pokušaš da dođeš do kredita lažnim prikazivanjem činjenica prijeti ti novčana kazna ili tri goine zatvora. Za korišćenje kredita za drugačiju svrhu od one koja ti je odobrena prijeti zatvorska kazna do dvije godine.

STUDENTSKI KREDIT Studentski kredit dobijaš od Ministarstva prosvjete i nauke, ako si redovan/na student/kinja i prvi put upisuješ godinu. Kriterijum za dodjelu kredita je uspjeh u prethodnoj godini školovanja. Prednost imaju studenti čiji roditelji primaju socijalnu pomoć. Da dobiješ studentski kredit potreban ti je ovjeren prepis svjedočanstva o završnom razredu, uvjerenje o položenim ispitima, potvrda o mjestu prebivališta, mjenica sa podacima žiranata i uvjerenje, ako je roditelj studenta korisnik materijalnog obezbjeđenja.

Ako falsifikuješ podatke na uvjerenju o položenim ispitima, gubiš pravo na kredit.

Visina kredita zavisi od indeksa uspješnosti i godine studija.

Odluku o visini kredita donosi ministar prosvjete, a odobrava se za jednu školsku godinu i isplaćuje u deset mjesečnih rata.

Kredit se ne isplaćuje za jul i avgust. Kredit se vraća u roku od godinu dana nakon završetka studija.

NOVAC 229 KOD BANKE Studentski kredit možeš dobiti kod banke, a osim što moraš imati status redovnog studenta, potreban ti je i jedan žirant.

Kredit iznosi 3.000 eura za jednu studijsku godinu, sa grejs periodom (> Rječnik) od 36 mjeseci, uz kamatu od 8 procenata. Da bi dobio/la kredit treba ti i potvrda sa fakulteta o visini sredstava koja moraju biti uplaćena na njihov račun.

KUPOVINA NA LIZING Kupovina na lizing ti omogućava da kupljenu robu koristiš, iako nad njom nemaš svojinsko pravo sve dok je potpuno ne otplatiš. Do konačne isplate roba je u vlasništvu banke ili firme koja ti je odobrila lizing. Za kupovinu na lizing moraš imati garante i biti u radnom odnosu. Ratu za otplatu kupljene robe isplaćuješ mjesečno, a lizing se odobrava na dvije do pet godina. Ako tokom otplate prestaneš sa plaćanjem, banka ili firma koja je dala lizing ima pravo da ti oduzme kupljenu robu. U tom slučaju, novac koji si do tada uplaćivao/la neće biti vraćen.

PRODAJA TOKOM LIZINGA Vozilo koje kupiš putem lizinga, ne možeš prodati dok ga ne otplatiš, jer je lizing firma zakonski vlasnik vozila. Možeš ga prodati samo ako kontaktiraš “lizing firmu” koja će prebaciti ugovor o otplaćivanju na osobu kojoj namjeravaš da ga prodaš.

NOVAC 230

POREZ Porez je tvoja građanska obaveza, i novac koji plaćaš na ime poreza zapravo predstavlja “platu države”, odnosno sastavni dio njenog godišnjeg budžeta. Sredstva iz poreske blagajne koriste se za finansiranje državne administracije, zdravstva, obrazovnog sistema, sistema bezbjednosti i drugih oblasti tzv. javnog sektora kao što je izgradnja puteva, škola i bolnica...

Porez mora platiti svaki punoljetan građanin koji ostvaruje prihode ili posjeduje imovinu u Crnoj Gori ili van nje. Porez se direktno plaća u slučaju poreza fizičkih lica i poreza na nepokretnosti. U ostalim slučajevima, plaćanje poreza je indirektno (na lična primanja, PDV...)

PORESKA PRIJAVA Poresku prijavu podnosiš poreskom organu neposredno, poštom ili u elektronskoj verziji. U prijavu unosiš lične podatke, podatke značajne za utvrđivanje poreza, kao i svu potrebnu dokumentaciju. Uz prijavu podnosiš i dokaz o identifikaciji (lična karta, pasoš, vozačka dozvola), uvjerenje o kućnoj zajednici, imovinski list (> Rječnik) i dokaz o zaposlenju. Na zahtjev poreskog obveznika rok za podnošenje prijave može biti produžen najduže 90 dana, i to u slučaju bolesti, odsustva iz zemlje i drugih okolnosti na koje ne možeš uticati. Zahtjev za produženje roka podnosi se u pisanoj formi, uz pružanje dokaza o razlogu kašnjenja.

NOVAC 231

PLAĆANJE POREZA Na osnovu dokumenata koje im dostaviš, poreznici određuju kolika je suma koju treba da platiš i daju ti rješenje o iznosu poreza. Porez moraš platiti najkasnije 10 dana nakon što dobiješ to rješenje. Ako smatraš da je suma koju su ti odredili poreznici nerealna, možeš se žaliti u roku od 15 dana. Ipak, žalba ne odlaže plaćanje poreza. Ukoliko ne platiš porez, slijedi prinudna naplata. U tom slučaju poreznici ti mogu oduzeti pokretnu i nepokretnu imovinu u vrijednosti obračunatog poreza. Za utaju poreza predviđena je zatvorska kazna od tri godine, ako su neprijavljene sume manje od 1.000 eura.

Ukoliko je ta vrijednost veća od 10.000 eura kazna je šest godina zatvora. Za sume veće od 100.00 eura kazna je do osam godina.

PDV Porez na dodatu vrijednost (PDV) za promet proizvoda i usluga plaćaš u trenutku kupovine. PDV se plaća po stopi od 17 odsto na svaki proizvod ili uslugu. Obračunava se i plaća po sniženoj stopi od sedam procenata za prehrambene proizvode, lijekove, udžbenike i nastavna sredstva, knjige, dnevnu i periodičnu štampu, usluge javnog prevoza, pogrebne usluge, stočnu hranu, đubrivo… PDV se ne plaća za usluge od javnog interesa kao što su poštanske, zdravstvene, usluge socijalnog osiguranja, predškolskog vaspitanja, vjerske usluge, promet dionicama i usluge zabavnih i igara na sreću.

OSIGURANJE Osiguranje je način da zaštitiš sebe i imovinu u slučaju neočekivanog gubitka ili nesrećnog slučaja. Da bi se osigurao/la, svakog mjeseca ili godine osiguravajućoj kući (> Kontakti) uplaćuješ ugovorenu sumu. Ako se dogodi slučaj od kojeg si se osigurao/la, osiguravajuća kuća će tebi ili osobi koju za to odrediš isplatiti naknadu za pretrpljeni gubitak. Mogućnosti osiguranja su brojne - od požara ili zemljotresa, ali i demonstracija i pada aviona.

ZAKLJUČENJE UGOVORA Ugovorom o osiguranju obavezuje se ugovarač osiguranja da plati određeni iznos organizaciji za osiguranje, a organizacija se obavezuje da, ako se desi događaj koji predstavlja osigurani slučaj, isplati osiguraniku ili nekom trećem licu određenu nadoknadu. Ugovor o osigranju smatra se zaključenim u trenutku kada ugovarači potpišu polisu osiguranja ili “listu pokrića”. (> Rječnik). Podaci koje daješ osiguravajućoj kompaniji moraju biti tačni. Ako to ne učiniš, osiguravajuća kompanija ima pravo da raskine ugovor, pri čemu zadržava primljene uplate. Sačuvaj primjerak svakog formulara koji popuniš, a kada obnavljaš ugovor, pomeni sve okolnosti koje su se promijenile, a koje bi mogle biti važne za tvoju poziciju.

NOVAC 232

OSIGURANJE MOTORNIH VOZILA Jedno od osiguranja na koje si obavezan/na, jer je polisa osiguranja od autoodgovornosti jedan od dokumenata koji se prilaže prilikom registracije vozila. Time se osiguravaš od odgovornosti ako napraviš štetu u saobraćaju (> Bezbjednost). Ako se prilikom udesa desi šteta, ove troškove ne plaća osiguranik već njegova osiguravajuća kuća. Polisa se zaključuje na godinu dana i važi na teritoriji Crne Gore.

Pokriće za inostranstvo se proširuje kupovinom zelenog kartona.

DOPUNSKO OSIGURANJE PUTNIKA Mada je osiguranje putnika uračunato u cijenu karte (> Putovanje), u većini osiguravajućih kuća možeš se dodatno osigurati za skoro sva putovanja u inostranstvo. Polisa ti garantuje pokriće troškova liječenja za vrijeme boravka u inostranstvu u slučaju da te tamo zadesi iznenadna bolest ili nezgoda. Tada se troškovi direktno naplaćuju od tvoje polise osiguranja, ili naknadno nakon što osiguravajućoj kući pošalješ zahtjev za naknadu troškova, sve račune i dijagnoze ljekara.

OSIGURANJE IMOVINE U većini osiguravajućih kuća možeš osigurati pokretnu i nepokretnu imovinu. Tom vrstom polisa najčešće se osiguravaju građevinski objekti, oprema, novac ili robne zalihe. Ona podrazumijeva osiguranje od požara, udara groma, eksplozije, oluje, grada, oštećenja tokom manifestacija ili demonstracija.

Tom polisom možeš osigurati i poljoprivredne usjeve i proizvode, kao i sredstva za rad.

DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Možeš ga ugovoriti nezavisno od obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ugovara se za slučaj hirurške intervencije ili težih bolesti. Njime se pokrivaju troškovi hirurške intervencije ili bolesti koje su nastupile ili su otkrivene u periodu koji pokriva osiguranje.

OSIGURANJE ŽIVOTA Ugovor o osiguranju života se zaključuje najčešće na trajanje od 10 do 20 godina, a premiju plaćaš mjesečno, kvartalno, polugodišnje ili godišnje. Osiguravajuće društvo ti isplaćuje premiju po isteku ugovora ili odmah po nastupanju smrti korisnika osiguranja. Osigurana suma zavisi od trajanja, visine premije i starosti osiguranika. Možeš se osigurati i od posljedica nesrećnog slučaja.

NOVAC 233

KONTAKT Ministarstvo finansija Stanka Dragojevića 2, Podgorica 020/ 242 835 www.ministarstvo-finansija.cg.yu Ovo ministarstvo obavlja poslove državne uprave koji se odnose na: republički budžet, javne nabavke, sistem poreza, kreditno-monetarni sistem, bankarski sistem, hartije od vrijednosti, igre na sreću…

Ministarstvo ekonomije - sektor za unutrašnju trgovinu i konkurenciju Cetinjski put bb, zgrada “Vektra”, Podgorica 020/ 482 195; Odnosi sa javnošću: 020/ 234-012 www.minekon.vlada.cg.yu Ovdje se možeš obratiti ukoliko imaš neke pritužbe na račun trgovaca, njihove usluge, kvaliteta robe...

Centralna banka Crne Gore Bul. Svetog Petra Cetinjskog 7, Podgorica 020/ 403 191 Odnosi sa javnošću: 020/ 664-140

NOVAC 234 info@cb-cg.org www.cb-cg.org Centralna banka je zadužena za kontrolisanje rada poslovnih banaka, kao i izdavanje dozvola za rad bankama.

Republička tržišna inspekcija 020/ 230 529; Ovoj inspekciji možeš se obratiti ukoliko imaš bilo kakve pritužbe na račun prometa robe i usluga, kvaliteta proizvoda kao i na sve druge mjere koje postoje u cilju zaštite potrošača.

Poreska uprava Crne Gore Radomira Ivanovića 2, Podgorica Odsjek za pomoć i pružanje usluga poreskim obveznicima: 020/ 658 063 Odsjek za prijem I obradu poreskih prijava:020/448-223 mirjanap@mn.yu www.poreskauprava.vlada.cg.yu Ovdje možeš dobiti sve informacije koje se tiču poreza, a možeš prijaviti i nepravilnosti prilikom kupovine.

Udruženje banaka i finansijskih institucija Novaka Miloševa bb, Podgorica 020/ 232 028; 232 029 udruzenjebanaka@cg,yu Udruženje banaka i finansijskih institucija Crne Gore osnivaju bankarske organizacije u Republici radi unapređenja, organizacije i tehnologije sopstvenog poslovanja, organizovanja i uspostavljanja poslovne saradnje sa partnerima u zemlji i inostranstvu i radi zaštite interesa svojih članica.

Centar za zaštitu potrošača Ul. slobode 64/X, Podgorica 020/ 210-671 cezap@cg.yu Ova nevladina organizacija radi na zaštiti interesa potrošača u Crnoj Gori, a kod njih možeš prijaviti sve neregularnosti prilikom kupovine.

Berze NEX Berza Miljana Vukova bb, Podgorica 020/ 230 670; 230 690 nexberza@cg.yu www.nex.cg.yu

NOVAC 235 Montenegroberza a.d.

Cetinjski put 2a, zgrada “Vektra”, Podgorica 020/ 205 940; 205 920; 235-051 mberza@cg.yu www.montenegroberza.com Berze su organizovana tržišta na kojima berzanski posrednici trguju tržišnim materijalom, a uloga berze između ostalog je I obezbjeđivanje ravnopravnih uslova za susretanje ponude I tražnje za određenim akcijama.

Osiguravajuće kuće Lovćen osiguranje Ul. slobode 13a, Podgorica 020/ 404 400; 404 410 Info centar 020/404-404 (ovdje građani mogu doboti informacije o „Lovćen osiguranju”, uslugama ove kompanije, informacije o ponudi osiguranja, informacije o odštetnim zahtjevima i stručne savjete. Klijenti će ovdje imati mogućnost čak i ugovaranja polisa osiguranja i obavljanja svih pratećih procedura.) www.lovcenosiguranje.cg.yu Montenegro osiguranje Cetinjski put bb, PC “Kruševac”, Podgorica 020/ 234 008 www.mnosiguranje.cg.yu

Swiss osiguranje AD Podgorica Novaka Miloševa 6/2, Podgorica 020/ 230-734 www.swissosiguranje.com Na koji način se možeš osigurati, šta ti je za to potrebno, koje sve vrste osiguranja postoje u ovim osiguravajućim kućama možeš saznati tako što ćeš pozvati broj telefona neke od datih osiguravajućih kuća.

Lutrija Crne Gore 020/234-413; 234-320 Sve informacije o načinu funkcionisanja ove institucije, pravilima igara na sreću koje oni nude možeš dobiti na date brojeve telefona.

020/ 234 230 Sve žalbe vezane za neljubaznost osoblja zapošljenog u Lutriji Crne Gore možeš uputiti na ovaj broj. www.lutrija.cg.zu lutrijabord@cg.yu

Mikro krediti “Alter Modus” Beogradska 37, Podgorica 020/ 655-280 altermod@cg.yu; www.ebrd.com

NOVAC 236 Agroinvest Gavra Vukovića bb 020/ 227-510 Sve informacije o ovoj vrsti kredita možeš dobiti kontaktirajući zaposlene osobe u ovim bankama.

Banke Atlasmont banka 020/ 407 200 Sektor poslovanja sa stanovništvom 020/407-213; 407-214; 407-215 www.atlasmontbanka.cg.yu Crnogorska komercijalna banka 020/ 404 327 www.ckb.cg.yu NLB Montenegro banka 020/ 402 000; 402 001 www.euromarketbanka.cg.yu Opportunity banka 020/ 625 615 www.opportunitybank.cg.yu Podgorička banka 020/ 405-100 www.pgbanka.com Uslove kreditiranja i ostalih usluga novčanog prometa koje ove banke pružaju možeš saznati na njihovim sajtovima ili datim brojevima telefona.

Brokerske kuće 3M Broker 020/ 210 685; 210 686; 210 687; Holder Broker 020/ 408 100; 408 110; www.holderbroker.com CG Broker 020/ 225 337; 225 178; MB Broker 020/ 210 655; 210 656; 210 567 MonteAdria Broker - Diler 020/ 231 305; 210 640, PG Broker 020/ 205 365 VIP Broker 020/ 205 365 www.vipbroker.net Ukoliko želiš ovlastiti osobe zaposlene u ovim brokerskim kućama da u tvoje ime i za tvoj račun trguju akcijama i drugim hartijama od vrijednosti o neophodnim uslovima, naknadama za njihove usluge možeš se raspitati na date brojeve telefona.

KORUPCIJA ŠTA JE KORUPCIJA? KRIVIČNA DJELA KORUPCIJE KAKO PROTIV KORUPCIJE?

U PRAVU SI, misli Ono za čim žudimo, a ne ono što dobijemo, govori o nama kakvi smo.

Barbara Ring

KORUPCIJA 239

ŠTA JE KORUPCIJA? Korupcija označava zloupotrebu službenog položaja radi ostvarivanja lične koristi. Korupcija izaziva krupne i negativne posljedice u društvu i stvara sistem u kojem su privilegovani oni sa “dubljim džepom” ili dobrim vezama. Mada su prema zakonu svi građani jednaki, prisustvo korupcije to pravo suštinski negira. Jedan od pravnih pokazatelja korupcije u društvu je visok nivo nepovjerenja građana u državnu upravu što može dovesti do destabilizacije društva.

Siva korupcija - davanje privilegija po principu “usluga za uslugu”. Primjer: u policiji radi čovjek koji ti “pocjepa” prijavu za saobraćajni prekršaj, a onda ti jednog dana pomene kako mu ćerka ima jedinicu iz matematike koju joj predaje tvoja majka.

Crna korupcija - davanje privilegija uz direktnu novčanu nagradu. Primjer: čekaš na operaciju krajnika i nikako da dođeš na red kod “dobrog ljekara”. Jedan prijatelj koji radi u bolnici ponudi ti da doktoru “gurneš” izvjesnu sumu u džep kako bi te operisao preko reda.

Centralizovana korupcija - odvija se samo u državnom vrhu radi ostvarivanja lične koristi i povećanja bogatstva (npr. uzimanje procenata za obezbjeđivanje unosnih poslova), dok decentralizovanu korupciju sprovode državni činovnici i pretežno je zastupljena u demokratskim društvima.

VRSTE KORUPCIJE

NEPOTIZAM

Bijela korupcija - davanje privilegija na osnovu rođačkih i prijateljskih veza, bez očekivanja protivusluge. Primjer: rođak zaposlen u domu zdravlja svaki put te preko reda uvede kod doktora. Slučajevi bijele korupcije često ne predstavljaju krivična djela sama po sebi, već bi eventualno mogli da se podvedu pod disciplinsku odgovornost koju bi poslodavac trebalo da sankcioniše. Pravni sistem ne može da pokrije baš svaku radnju koja nije moralna i ispravna, što ne znači da se protiv tih pojava ne treba boriti.

Nepotizam je posebna vrsta sukoba interesa. Mada izraz ima širu upotrebu, njegovo značenje se vezuje za situaciju u kojoj neko upotrebljava svoja ovlašćenja kako bi ostvario neku prednost za člana svoje porodice (npr. ujak koristi položaj da bi zaposlio sestrića).

Svrha zabrane nepotizma nije da se onemogući da članovi iste porodice rade zajedno već da se spriječi mogućnost da javni službenik favorizuje svoje rođake, iako ima obavezu da zaposli kvalifikovano osoblje u javnim službama.

KORUPCIJA 240

KRONIZAM Kronizam je širi pojam od nepotizma i obuhvata situacije u kojima se prednost daje prijateljima i kolegama. Na primjer, u Velikoj Britaniji se kronizam označava izrazima “stare školske veze” ili “momci iz starog kluba”.

Za tačnost podataka garantuju lično, a ukoliko je izvještaj nepotpun ili nepravilno popunjen komisija im ga vraća. U tom slučaju novi izvještaj moraju dostaviti u roku od osam dana.

Funkcioneri mogu biti članovi nevladinih, sportskih, kulturnih ili naučnih organizacija, ali za to ne smiju primati nadokandu.

KONFLIKT INTERESA

DODATNI POSAO

Konflikt interesa je situacija kada, radi sticanja materijalne koristi, javni funkcioner stavlja privatni ispred javnog interesa. To su situacije kada javni funkcioner “namjesti” unosan posao firmi u kojoj je zaposlen ili u njoj ima akcije. Da bi se spriječio taj vid korupcije, javni funkcioneri obavezni su da, 15 dana nakon stupanja na funkciju, dostave izvještaj o prihodima i imovini, za sebe, bračnog ili vanbračnog druga i djecu.

Dok su na javnoj funkciji, državni funkcioneri ne smiju primati novac od druge države, međunarodne organizacije ili institucije, osim naknade za putne i druge troškove. Oni ne mogu biti članovi organa privrednih društva (npr. upravni odbor, bord direktora...), osim skupštine akcionara. Oni mogu raditi drugi posao, ako Komisija ocijeni da se time ne prouzrokuje konflikt interesa.

U tom slučaju obavezni su da Komisiji prijave prihode stečene na tom poslu.

Javni funkcioneri moraju dostavljati izvještaje svake godine, a prihodi koje steknu tokom mandata a ne prijave ih, smatraju se nezakonitim.

U tom slučaju Komisija za utvrđivanje konflikta interesa (> Kontakti) obavještava državnog tužioca. Tokom mandata, funkcioner/ka mora prijaviti komisiji svaki vrijedan poklon koji dobije, a pokloni veće vrijednosti postaju državna imovina.

NEGACIJA DRŽAVE Korupcija izaziva krupne i negativne posljedice u društvu, obesmišljavajući univerzalni princip jednakosti. Ona stvara sistem u kojem su privilegovani oni sa “dubljim džepom” ili dobrim vezama. Mada su prema ustavu svi jednaki pred zakonom imaju jednaka prava na liječenje, korupcija sistemski negira to pravo.

KORUPCIJA 241

KRIVIČNA DJELA KORUPCIJE ZLOUPOTREBA SLUŽBENOG POLOŽAJA Službeno lice ima određena ovlašćenja koja bi trebalo da koristi radi zaštite interesa svih građana. To su situacije kada te profesor za određenu sumu upiše na fakultet ili da prelaznu ocjenu, ili od studenata zahtjeva da kupe njegovu knjigu, kako bi mogli da polažu ispit. Za zloupotrebu službenog položaja prijeti kazna od šest mjeseci do pet godina. U slučaju da je materijalna korist veća od 3.000 eura, predviđena je zatvorska kazna od jedne od osam godina. Ako vrijednost pribavljene koristi prelazi 30.000 eura, kazna je od dvije do 10 godina.

DOGODILO SE...

Osnovni sud u Podgorici osudio je dvojicu policajaca na 10 mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja. Njih dvojca su jednom privredniku ponudili da mu za određenu sumu preko granice ilegalno prevezu dva luksuzna automobila.

KORUPCIJA 242

DAVANJE MITA Davanje i primanje mita jedan je od najrasprostranjenjih oblika korupcije. Osnovni element tog krivičnog djela je da se novcem ili pokolonima službeno lice motiviše da, u okviru svojih ovlašćenja, uradi nešto što ne bi smjelo (npr. profesor ti traži određenu svotu novca kako bi ti dao prelaznu ocjenu).

Mito se daje i prima da službeno lice ne bi uradilo nešto što, u oviru svojih ovlašćenja, mora da učini (npr. policajcu daješ novac kako ti ne bi napisao kaznu).

Svaki poklon čija vrijednost prelazi 50 eura, smatra se mitom.

Dužnost zaposlenih u državnoj službi je da pružaju usluge svim građanima. Primanje novca ili poklona za te usluge je krivično djelo. Može se reći da podmićivanje prožima cio sistem, te da je rasprostranjeno u policiji, zdravstvu, sudstvu i javnim službama. Za primanje mita predviđene su kazne od dvije do 12 godina zatvora. Ukoliko se otkrije da si nekom dao/ la mito prijeti ti zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. Možeš biti oslobođen/a kazne ako si morao/la dati mito i slučaj prijaviš nadležnim službama.

Slučajevi podmićivanje teško se otkrivaju, jer se najčešće sve završava u četiri oka i bez dokaza.

DOGODILO SE...

Protiv stranog državljanina koji je u Crnoj Gori bio na ljetovanju, podnesena je krivična prijava zbog davanja mita.

Nakon što ga je na crnogorskom primorju zaustavila saobraćajna policija, on im je ponudio 50 eura, tražeći da mu ne naplate kaznu za počinjeni prekršaj. Ne želeći da uzmu novac, policajci su ga prijavili za podmićivanje.

NESAVJESTAN RAD U SLUŽBI Neki ljudi koriste položaj i ovlašćenja da bi nezakonito prisvojili novac ili druge vrijednosti koje su im povjerene na radnom mjestu. To su nezakonita naplata i isplata, prevara u službi, pronevjera, posredovanje i odavanje službene tajne.

ODAVANJE SLUŽBENE TAJNE Odavanje službene tajne je jedan od oblika nesavjesnog rada u službi. To je situacija, kada, radi sticanja koristi, nekom daš na uvid dokumenta ili podatke koji mogu prouzrokovati posljedice po firmu ili organizaciju u kojoj radiš. Za odavanje službene tajne predviđena je zatvorska kazna od tri mjeseca do pet godina. Ako su u pitanju naročito povjerljivi podaci ili se predaju stranim državljanima kazna je do osam godina.

KORUPCIJA 243 Za odavanje službene tajne iz nehata predviđena je kazna do tri godine. Kazne važe i za osobe koje tajnu odaju nakon što napuste to radno mjesto.

PREVARA U SLUŽBI Pojedini službenici zloupotrebljajvaju službeni položaj tako što podnošenjem lažnih računa naplaćuju novac od državnih službi, stičući tako materijalnu korist. Najčešći primjer prevare u službi je naplata lažnih hotelskih računa, dnevnica ili računa za gorivo. Za prevaru u službi predviđene su zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina. Ako je isplaćena suma veća od tri hiljade eura, kazna je od jedne do osam godina.

PRONEVJERA Najčešća je u situacijama kada pojedinci na radnom mjestu raspolažu materijalnim vrijednostima. U slučaju pronevjere, koristeći službena ovlašćenja, pojedinci prisvajaju nešto od materijalnih vrijednosti koje su im povjerene. Pronevjera je npr. kada službenik u pošti dio tuđeg novca umjesto na račune vlasnika uplaćuje na svoj račun. Za pronevjeru je predviđena zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. Ako je pronevjerena suma veća od tri hiljade eura, kazna je do osam godina zatvora.

KORUPCIJA 244

POSLUGA Krivičnim djelom posluge smatra se kada se službenik/ca naovlašćeno posluži novcem, hartijom od vrijednosti ili drugim pokretnim stvarima koje su mu povjerene u službi. Na primjer, službenik/ca uzme novac iz blagajne i vrati ga nakon dva mjeseca. Za krivično djelo posluge predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godina. Razlika između posluge i pronevjere je što se kod posluge novac samo privremeno koristi, dok se kod pronevjere on trajno prisvaja.

POSREDOVANJE Nezkonito posredovanje je situacija kada, u zamjenu za novac, službenik zloupotrebi svoj položaj i društveni uticaj kako bi posredovao u nekom službenom poslu. Primjera za tu vrstu korupcije ima na pretek, od dobijanja dokumenata i dozvola do rada raznih inspekcija. Podmićivanje inspektora koji kontrolišu poštovanje higijenskih, ekoloških i drugih standarda skoro da je praksa u radu malih preduzeća. Za to krivično djelo predviđena je kazna od tri mjeseca do tri godine zatvora. Ako pri tom posreduje u zabranjenoj službenoj radnji, rizikuje kaznu do pet godina zatvora.

Osobama koje službeniku ponude novac za posredovanje prijeti kazna do tri godine zatvora.

KORUPCIJA 245

PRANJE NOVCA Pranje novca je prikrivanje nezakonitog porijekla novca ili imovine stečene na nedozvoljen način. Tada se “prljavi novac”, nizom transakcija sa jednog na drugo mjesto, na kraju predstavlja kao zakonito stečen.

PRANJE NOVCA PREKO INTERNETA

Pranje novca je proces koji prevazilazi nacionalne granice, pa i mehanizmi borbe protiv ovog oblika kriminala moraju imati međunarodni karakter.

Dok surfuješ internetom nikad ne ostavljaj svoje podatke (puno ime i prezime, broj lične karte, matični broj…), jer će oni u većini slučajeva biti zloupotrijebljeni. Zahvaljujući tim podacima, moguće je čak da neko na tvoje ime osnuje i privatno preduzeće koje će se baviti nedozvoljenim poslovima i preko koga će se prati novac.

Po zakonu državni organi obavezni su da registruju svaku transakciju novca ili imovine čija je vrijednost preko 15 hiljada eura. Ako postoji sumnja da je u pitanju pranje novca, transakcija se provjerava. Zahtjev za provjeru može podnijeti sud, dražavni tužilac, Centralna banka Crne Gore, Komisija za hartije od vrijednosti, policija ili poreski organ.

Nemoj nasjesti ni kada na tvoj mail stignu razne ponude za saradnju ili pomoć. U njima se najčešće traži broj tvog računa kako bi se preko njega prebacile velike sume novca, a za uzvrat ti obećavaju određeni procenat te sume. Najčešće su u pitanju klasične prevare, kojim neko pokušava da legalizuje kapital stečen na nedozvoljen način.

Osobama koje bankarskim, finansijskim ili drugim privrednim poslovanjem peru novac prijeti zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.

DOGODILO SE...

Dva Beograđanina uhašena su u jednom podgoričkom kafiću nakon što je jedan od njih sa bankovnog računa podigao 100.000 eura. Oni su novac, koji je bio uplaćen sa nepoznatog bankovnog računa u inostranstvu, odnijeli Podgoričaninu koji ih je čekao u kafiću. Tokom istrage utvrđeno je da je novac zarađen nezakonitim radnjama i da su Beograđani trebali da ga “operu”. Zbog toga su osuđeni na po dvije godine zatvora.

Saučesnicima u pranju novca prijeti kazna od jedne do osam godina zatvora. Ako je u tansakcijama “oprano” više od 40 hiljada eura, kazna je od jedne do dest godina. Osobama koje se udruže radi pranja novca prijete kazne i do 12 godina zatvora.

KORUPCIJA 246

KAKO PROTIV KORUPCIJE? Korupcija se teško otkriva i kažnjava zbog specifičnog odnosa njenih počinilaca (ljekar-pacijent, profesor-student). Dodatni problem je što korupcija u cijelosti prožima društvo, pa borba protiv nje znači borbu “na svim frontovima”. Praksa je pokazala da se korupciji najbolje suprotstavljaju zemlje koje su, pored usvajanja odgovarajućih zakona, uključile i pripadnike civilnog društva u borbu protiv te pojave.

Najbolji mehanizam za borbu protiv korupcije je jačanje sistema javne uprave, kroz donošenje zakona i procedura.

ŠTA DRŽAVA RADI? Vlada Crne Gore donijela je 2006.godine Akcioni plan za sprovođenje programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Tim dokumentom utvrđene su obaveze svih institucija, pa i onih koje su zbog toga osnovane. Planom njihovog ojačavanja i osposobljavanja predviđeno je formiranje odjeljenja za pritužbe građana, uspostavljanje telefonskih linija za prijavu korupcije, rotacija zaposlenih u određenim institucija-

KORUPCIJA 247 ma kako bi se izbjegla njihova korumpiranost. Predviđeno je unapređenje i promovisanje procedure za zaštitu identiteta osoba koja prijavljuju korupciju, kao i praćenje davanja i primanja poklona zvaničnicima i službenicima kroz jačanje sistema interne kontrole. Iako je plan donesen prije godinu, ključne mjere koje se odnose na efikasno krivično gonjenje u cilju suzbijanja korupcije i organizovanog kriminala nijesu sprovedene.

ŠTA MOŽEŠ DA UČINIŠ?

Osnovna stvar u borbi protiv korupcije je da o njoj slobodno i bez straha pričaš. To je preduslov da, u svojstvu svjedoka ili žrtve korupcije, ispuniš građansku obavezu i nadležnim organima prijaviš slučaj ili podneseš prijavu sa podacima o krivičnom djelu, počiniocu i eventualnim dokazima.

PRIJAVA Pri prijavi korupcije veoma je važno da pružiš što više dokaza o svojim tvrdnjama, po mogućnosti u pisanoj formi. To se najviše odnosi na način na koji je izvršeno krivično djelo korupcije - kako, gdje, kada, kojim sredstvima, da li je bilo posrednika ili svjedoka koji bi potvrdili tvoju tvrdnju. Korupciju možeš prijaviti Upravi za antikorupcijsku inicijativu, nekim NVO koje se bave tim problemom ili direktno podnijeti pri-

javu tužilaštvu (> Kontakti). Nevladinim organizacijama koje se bave borbom protiv korupcije možeš se obratiti ako želiš da prijaviš krivično djelo ili potražiš savjet. Tamo će ti dati sva detaljna objašnjenja i uputiti te koje korake treba da preduzmeš da bi ostvario svoja prava.

KORUPCIJA U PRAKSI Prema izvještaju američke organizacije “Freedom house” korupcija je u Crnoj Gori najprisutnija u carinskoj službi, sudstvu i zdravstvu. Istraživanje je pokazalo da za njima ne zaostaju ni tužilaštvo, policija kao i opštinske i državne službe - svi imaju koeficijent preko sedam. Tokom prošle godine u crnogorskim sudovima podnijeto je 90 zahtjeva u kojima je traženo pokretanje istrage zbog sumnje da ima elemenata korupcije. Nadležni organi se još uvijek nijesu izjasnili o trećini tih zahtjeva.

ZAŠTITA SVJEDOKA Program zaštite svjedoka primjenjuje se samo ako bez iskaza svjedoka ne može biti dokazano krivično djelo ili bi njegovo dokazivanje na drugi način bilo znatno otežano. Zaštita svjedoka primjenjuje se kada se dokazuje organizovani kriminal i korupcija, kao i kod teških djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od 10 godina ili teža kazna. Odluku o primjeni, prekidu, ili produženju primjene programa donosi Komisija za primjenu Programa zaštite svjedoka.

KORUPCIJA 248

PROCEDURA Krivično djelo korupcije možeš da prijaviš Upravi za antikorupcijsku inicijativu lično, telefonom ili e-mailom. U upravi radi službenik čiji je zadatak da te sasluša i sačini službenu zabilješku. Nakon toga prijava se dostavlja Upravi policije zaduženoj za borbu protiv organizovanog kriminala. Tamo se radi maksimalno povjerljivo tako da se službena zabilješka u policiju dostavlja direktno “na ruke” nadležnom službeniku. Ako ima osnova za tužbu, slučaj se predaje sudskim organima, a od tebe uzimaju podatke kako bi policija mogla da ostvari dalju saradnju s tobom, direktno ili preko uprave.

U slučaju anonimnih prijava teže je krivično procesuiranje, ali i takve slučajeve agencija prosljeđuje ukoliko podnosilac prijave pruži dokaze za svoje tvrdnje.

NADOKNADA ŠTETE Građansku parnicu za nadoknadu štete pretrpljene zbog korupcije (novac, pokloni ili druge vrijednosti koje si morao da daš) možeš pokrenuti, ako si žrtva krivičnog djela sa elementima korupcije. Kada primi krivičnu prijavu, tužilac je dužan da od policije zahtijeva provjeru informacija, traži podatke od drugih organa i obavi potrebne informativne razgovore sa građanima kako bi utvrdio činjenice i odlučio da li postoji osnov za pokretanje krivičnog postupka.

KORUPCIJA 249

KONTAKTI Uprava za antikorupcijsku inicijativu Rimski trg bb, zgrada “Vektra”, Podgorica 020/234-396 www.antikorup.vlada.cg.yu ati@mn.yu U ovoj instituciji možeš da dobiješ sve informacije vezane za korupciju, kao i da prijaviš sve vrste i slučajeve korupcije.

Uprava za sprečavanje pranja novca Novaka Miloševa bb, Podgorica 020/ 210 025; spn@uspn.cg.yu Sve informacije o pranju novca i sprečavanju ove pojave možeš dobiti u ovoj instituciji, a takođe možeš prijaviti slučajeve pranja novca.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - MANS Zgrada “Čelebić” 2/3/9, naselje Stari aerodrom, Podgorica 020/ 266-326; 266-327 mans@cg.yu

www.mans.cg.yu U okviru MANS-a funkcionišu SOS telefoni za prijavu korupcije. Pozivom na neki od ovih brojeva možeš prijaviti bilo koju vrstu i slučaj.

Komisija za utvrđivanje konflikta interesa Crnogorskih serdara b.b Podgorica Tel:020/621 124 E-mail: konflikt.interesa@mn.yu Komisija radi na osnovu Zakona o utvrđivanju konflikta interesa i usvojenim Pravilima o postupanju pred Komisijom, prateći članstvo javnih funkcionera u upravnim odborima, njihovo imovno stanje, utvrđuje konflikt interesa i donosi odluke o eventualnom kršenju zakona.

Uprava carina 080081333 Ovo je besplatan broj na koji možeš prijaviti sve nepravilnosti u funkcionisanju ove službe i eventualne slučajeve korumpiranosti njenog osoblja.

KORUPCIJA 250

Ministarstvo unutrašnjih poslova Bul. Svetog Petra Cetinjskog 22, Podgorica 020/ 241-252;242-483 gradjani.policija@cg.yu; uprava.policija@cg.yu www.mup.cg.yu U okviru Ministarstva unutrašnjih poslova se nalazi odjeljenje za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Na ovim brojevima telefona takođe možeš prijaviti nezakonite radnje iz ove oblasti.

Info baza www.pravodaznam.info Na ovoj adresi možeš naći sve o korupciji, kao i bazu podataka u kojoj se nalaze svi zahtjevi za Slobodan pristup informacijama i vidjeti kako su riješeni.

Isto tako ovdje možeš naći i proceduru za Slobodan pristup informacijama, kao i sos i info telephone.

Sajt takodje posjeduje i telefone na kojima možeš dobiti besplani pravni savjet.

POLICIJA I SUDSTVO POSLOVI I KONTROLA RADA POLICIJE SUSRET S POLICAJCEM KRIVIČNI POSTUPAK IZBOR SUDIJA I VRSTE SUDOVA MEĐUNARODNI SUDOVI

U PRAVU SI, misli Jedna od najčudnijih pojava je što se zavaravamo da od zavisnih ljudi možemo očekivati nezavisna mišljenja.

Sigmund Graf

POLICIJA I SUDSTVO 253

POLICIJA Policija je javna služba koja postoji samo zbog nas. To znači da je dužna da nam u raznim situacijama pruži neophodnu zaštitu ili pomogne da ostvarimo neko od zagarantovanih prava. Policajac mora da : ... poštuje zakon; ... sarađuje sa građanima (npr. ne smije da kaže: “Ne mogu da ti pomognem, žurim”); ... postupa profesionalno, ne smije se ponašati nedolično, čak i kada je van dužnosti; ... izaziva najmanje moguće štetnih posljedica (npr. ako mora da puca, puca u nogu a ne u glavu).

POSLOVI POLICIJE Svi znamo dio sa jurnjavom za opasnim kriminalcima, pucnjavom, praćenje kolima i svim ostalim situacijama koje čine život prosječnog TV policajca. Među nešto manje atraktivne, ali ništa manje obavezne zadatke koje policija mora obaviti spadaju zaštita javnog reda i mira, bezbjednosti države i ustavom utvrđenog poretka, obezbjeđivanje određenih ličnosti i objekata, kontrola kretanja i boravka stranaca, pitanja nabavke, držanja i nošenja oružja, kontrola proizvodnje eksplozivnih materija, kontrola graničnih prelaza...

DOGODILO SE...

Osnovni sud u Nikšiću osudio je trojicu saobraćajnih policajca na po šest mjeseci zatvora zato što su maltretirali i prebili dvojicu vozača. Oni su na magistralnom putu Nikšić Podgorica zaustavili dvojicu Nikšićana, u toku redovne kontole saobraćaja, tvrdeći da u počinili saobraćjni prekršaj.

Nakon kratke i žustre verbalne prepirke, policajci su pretukli mladiće.

KONTROLA RADA POLICIJE Osim unutrašnje kontrole, nadgledanje rada policije obezbjeđuje se parlamentarnom i građanskom kontrolom. Parlamentarnu kontrolu policije sprovodi Skupština Crne Gore preko nadležnog odbora. Direktor policije, barem jednom godišnje, odboru podnosi izvještaj o radu. Ako se to od njega zahtijeva izvještaj mora dostavljati i češće. Članovi odbora obavezni su da čuvaju povjerljive informacije do kojih dođu.

GRAĐANSKA KONTROLA Građanska kontrola policije sprovodi se kroz Savjet za građansku kontrolu rada policije (> Rječnik). Savjet ima pet članova koje imenuju Advokatska komora, Ljekarska komora, Udruženje pravnika, Univerzitet Crne Gore i nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima. Savjetu se mogu obratiti građani i policajci. Policija je obavezna da pruži informacije koje Savjet traži.

POLICIJA I SUDSTVO 254

POZORNIK

ŠKOLSKI POLICAJAC

Pozornik je policajac koji održava javni red i mir na određenom području i preventivno utiče na održavanje javnog reda i mira.

Tokom dužnosti pozornici najčešće obilaze određeni dio grada ili kvarta, javna mjesta gdje se okuplja veći broj ljudi (željezničke i autobuske stanice, luke, pristaništa, aerodromi, tržnice). Legitimisanje građana je jedna od redovnih aktivnosti pozornika. Kada ti policajac traži ličnu kartu, obavezan/na si da mu je i pokažeš. Ako to odbiješ ili nemaš kod sebe ličnu kartu rizikuješ kaznu od jednostrukog do trostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori. S druge strane, i on tebi mora da se predstavi tj. da ti stavi do znanja da je policajac, i to imenom i prezimenom, njegova značka mora biti vidljiva.

To je policajac koji patrolira, u civilu ili uniformi, u blizini osnovnih i srednjih škola. Njegov zadatak je da preventivno djeluje na sprječavanju narušavanja javnog reda i mira, krivičnih djela i bezbjednog odvijanja saobraćaja. To može raditi i u saradnji sa upravom škole. Ako neko od učenika počini krivično djelo (npr. prodaje drogu u školskom dvorištu), predstavnici škole o tome mogu obavjestiti školskog policajca koji je dužan da interveniše. U školskoj zgradi može intervenisati samo ako to uprava škole traži.

SAOBRAĆAJAC

Kada u školskom dvorištu ili oko njega dođe do tuče, školski policajac je ovlašćen da izgrednike upozori da prekinu sa tučom i legitimiše ih. Ako pri tom naprave prekršaj (npr. neko u tuči potegne nož ili metalnu šipku), izgrednike može privesti u policijsku stanicu.

Saobraćajac je službeno lice koje kontroliše saobraćaj radi opšte bezbjednosti. Kada te policajac zaustavi, moraš se pridržavati njegovih uputstava i pokazati mu dokumenta. Ako ga ne poslušaš ili se ne zaustaviš, protiv tebe će biti podnesena prekršajna prijava. Pravila moraš poštovati i kad se saobraćajni policajci nalaze na slabo preglednim mjestima ili u civilnim kolima. Ako ih ne primjetiš na vrijeme, obavezan/na si da staneš tako da ne ugrožavaš ostale učesnike u saobraćaju.

POLICAJAC U KVARTU Policajac u zajednici zadužen je da patrolira u određenom reonu, bilo u uniformi ili u civilu, a njegovi zadaci su da preventivno djeluje i sprječava kirvična djela i reaguje po prijavama građana iz svog reona. Ako ispred zgrade praviš probleme, policajac će sa tobom razgovarati i pokušati da te odgovori od toga, a ukoliko se oglušiš o njegove savjete ili naređenje, on ima pravo da te privede. Ako se radi o maloljetnicima obavijestiće njihove roditelje.

POLICIJA I SUDSTVO 255

SUSRET S POLICAJCEM Kada ti policajac dođe na vrata kuće ili ti se obrati u kafiću, sa određenim zahtjevom, tvoja je obaveza da se prema njemu ponašaš pristojno i saslušaš razloge zbog kojih ti se obraća.

Ako od tebe traži određene podatke, imaš pravo da ga pitaš zbog čega su mu potrebni. U slučaju da sliom pokušaš da spriječiš policajca u “službenim radnjama”, rizikuješ zatvorskukaznu.

POLICAJAC IMA PRAVO : ... da te legitimiše; ... da te pretrese, u slučaju da sumnja da se kod tebe nalaze sredstva, tragovi ili dokazi u vezi sa nekim krivičnim djelom; ... da ti postavi pitanja koja imaju veze sa konkretnoim situacijom (šta radiš ovdje, kad si došao, šta ti je u rancu...); ... da te privede u stanicu, ako nemaš ličnu kartu (pa želi da provjeri tvoj identitet) ili remetiš javni red i mir.

Policajac ima pravo da ti pretrese stan, bez naredbe suda, ako je to neophodno radi sprečavanje krivičnog djela ili hvatanja počinioca.

POLICIJA I SUDSTVO 256

KAD SE KORISTI SILA Policija ima pravo da protiv izgrednika upotrijebi sredstva prinude tj. fizičku snagu, palicu, vodeni top, sredstva za prisilno zaustavljanje motornih vozila, posebno dresirane pse, hemijska sredstva (suzavac) ili vatreno oružje. U demokratskim društvima sredstva prinude primjenjuju se samo u određenim situacijama kada policajac drugačije ne može uspješno pružiti zaštitu građanima. Prema crnogorskom zakonu se mogu poslužiti sredstvima prinude samo: ...da bi spriječili bjekstvo osobe koja je uhapšena ili je uhvaćena u izvršenju krivičnog djela; …da savladaju otpor osobe koja narušava javni red i mir, koju treba privesti ili uhapsiti; …da odbiju napad od sebe, druge osobe ili objekta koji obezbjeđuju.

ŽALBA NA RAD POLICIJE Policajac nema pravo da te maltretira, pita o privatnom životu, ako to nema veze sa datom situacijom, niti da te privede u stanicu bez razloga. Ako imaš pritužbe na ponašanje policajca možeš se žaliti na poseban telefon telefon (> Kontakti), a žalbu na rad možeš da podneseš najkasnije 30 dana od događaja. Ako se dokaže da je napravio prekršaj, rizikuje smanjenje plate, suspenziju ili otkaz.

POLICIJA I SUDSTVO 257 TAJNO PRAĆENJE Praćenje ili mjere tajnog nadzora dozvoljene su kad nije moguće na drugi način prikupiti dokaze ili ako bi njihovo prikupljanje dovelo do rizičnih situacija ili ugrozilo živote.

One se sprovode rješenjem istražnog sudije, a na prijedlog državnog tužioca. Sprovode se protiv osoba za koje postoje osnovane sumnje da su članovi organizovane kriminalne grupe ili da su počinili djela za koja se može izreći zatvorska kazna preko 10 godina. Mjere tajnog nadzora mogu trajati najduže šest mjeseci, a u izuzetnim okolnostima mogu biti produžene za još šest mjeseci.

PRETRES U određenim situacijama, prilikom intervencije ili krivičnog postupka, policajci moraju pretresti objekate ili ljude, kako bi prikupili materijalne dokaze. Da bi policajci mogli pretresti tvoju kuću, stan ili drugi objekat, moraju prvo pribaviti nalog suda. Pretresu moraju prisustvovati dva svjedoka i advokat, ako ga tražiš. Prilikom pretresa policajci ti mogu privremeno oduzeti samo stvari koje su u vezi sa svrhom pretresa.

Bez naloga suda, policajac može obaviti pretres samo ako vlasnik stana to od njega traži, ako neko zove u pomoć, radi hapšenja odbjeglog počinioca teškog krivičnog djela ili radi otklanjanja velike opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti.

PRILIKOM HAPŠENJA Policijski službenik te može lišiti slobode, tj. uhapsiti, ako narušavaš javni red i mir ili ugrožavaš bezbjednost saobraćaja i ukoliko problem nije moguće riješiti na neki drugi način.

Nakon što te odvedeu u stanicu, donosi se rješenje o zadržavanju, u kome se navode tvoji lični podaci, vrijeme i osnov hapšenja kao i pouka o pravu na žalbu. Rješenje će ti biti predato odmah ili najkasnije dva sata nakon hapšenja. Protiv rješenja se možeš žaliti naknadno Ministarstvu unutrašnjih poslova (> Kontakti), ali žalba ne odlaže njegovo izvršenje.

TVOJA PRAVA Do lišavanja slobode u narodu poznatog kao hapšenje, može doći u različitim situacijama. Ipak, policijaci su obavezni da tebe ili tvoje najbliže srodnike obevijeste o razlozima hapšenja. Osim toga obavezni su da ti kažu da : ... nijesi dužan ništa da izjaviš, a ako nešto i kažeš to će biti upotrebljeno kao dokaz protiv tebe; ... možeš uzeti branioca po svom izboru, koji može prisustvovati tvom saslušanju; ... uvijek možeš zahtijevati da te poregleda lični ili neki drugi ljekar; ... pred sudom možeš da postaviš pitanje zakonitosti hapšenja; …možeš tražiti nadoknadu štete zbog neosnovanog hapšenja.

POLICIJA I SUDSTVO 258

KRIVIČNI POSTUPAK Kada policija posumnja da je počinjeno krivično djelo, ona počinje da prikuplja dokaze o njemu. Ako rezultati istrage budu ubjedljivi, policija podnosi krivičnu prijavu protiv izvršioca, imenom i prezimenom, ako je poznat.

Ako izvršilac nije poznat, a utvrđeno je da se krivično djelo dogodilo, prijava se podnosi protiv “NN lica”.

Ta krivična prijava ide na ruke javnom tužiocu, koji pregleda prikupljene dokaze i procjenjuje da li optužnica može biti podignuta odmah, ili je potrebno još malo istraživati, ili odustati od optužbe. Ako posumnjaju da si povezan/a sa nekim krivičnim djelom, policija će ti poslati poziv na koji se moraš odazvati.

Krivični tok ima četiri faze: - pretkrivični postupak; - istraga; - optuženje i glavni pretres; - odlučivanje po žalbi i vanrednim pravnim lijekovima (> Rječnik).

POLICIJA I SUDSTVO 259

PRETKRIVIČNI POSTUPAK

INFORMATIVNI RAZGOVOR

Policija je obavezna da krivično djelo prijavi tužiocu i da obavi zadatke koje pred njih postavi tužilac i istražni sudija. Ako se sumnja da je učinjeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, policija je dužna da pronađe počinioca, otkrije i obezbijedi tragove i predmete koji mogu poslužiti kao dokaz, kao i da prikupi sva obavještenja koja bi mogla biti od koristi za uspješno vođenje krivičnog postupka. U tom procesu policija ima pravo da traži obavještenja od građana, raspiše potragu ili nagradu radi prikupljanja obavještenja.

Informativni razgovor je jedan od načina da policija dođe do podataka o nekom prekršaju ili krivičnom djelu koje istražuje.

Policija te može pozvati na informativni razgovor radi prikupljanja podataka, a u pozivu se mora naznačiti razlog zbog kojeg te pozivaju. Na poziv policije obavezan si da se odazoveš, a ako to ne učiniš, policajci će te sami dovesti.

POSTUPAK SA SVJEDOCIMA

Moraš biti saslušan sa pristojnošću i uz puno poštovanje tvoje ličnosti, dakle, bez upotrebe sile, prijetnji, obmane, obećanja, iznude, iznurivanja i sličnih sredstava “podspješivanja komunikacije”. Svaka vrsta fizičkog ili psihičkog pritiska tokom saslušanja predstavlja krivično djelo iznuđivanja iskaza koje je kažnjivo zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Policijski službenik ima pravo da te uputi istražnom sudiji na razgovor ako te zatekne na mjestu na kome se desilo krivično djelo. Ako procijeni da je tako bolje, može te zadržati dok sudija ne dođe na mjesto događaja. Bićeš zadržan ako službenik procijeni da možeš dati podatke važne za krivični postupak i ako se tvoje saslušanje kasnije ne bi moglo izvršiti.

Policija je dužna i da te tokom zadržavanja zaštiti, ako ti prijeti opasnost od počinioca krivičnog djela ili drugih osoba.

Policija nema pravo da te na mjestu izvršenja krivičnog djela zadrži duže od šest sati.

Tokom informativnog razgovora, sve što policajac može da uradi je da razgovara s tobom.

DOKAZI Informacije prikupljene tokom informativnog razgovora ne mogu se koristiti kao dokazni materijal. U zavisnosti od toka i ishoda informativnog razgovora, u daljem postupku možeš biti tretiran kao : ...osumnjičeni (> Rječnik) ...potencijalni svjedok; ili ...neko ko nema ništa sa počinjenim djelom.

POLICIJA I SUDSTVO 260 DOGODILO SE...

Vrhovni sud Crne Gore (> Kontakti) ukinuo je presudu prvostepenog suda jer je bila zasnovana na priznanju okrivljenog koje je dao samo inspektoru MUP-a. Prvostepeni sud je raniju presudu donio na osnovu dokaza (izjava) koji ne može biti upotrijebljen u krivičnom postupku. Jedino izjava okrivljenog data pred istražnim sudijom, uz prisustvo advokata (osim ako se njega nije izričto odrekao ili ga nije obezbijedio u roku od 24 časa) može se koristiti kao dokaz na sudu.

OSUMNJIČEN U slučaju da si osumnjičen policija te odmah mora obavijesti o djelu za koje te tereti, o razlozima zbog kojih si osumnjičen, ali i o pravu da uzmeš branioca (> Rječnik) koji će prisustvovati daljem saslušanju.Po zakonu nijesi dužan da odgovaraš na pitanja policije dok se ne posavjetuješ sa advokatom. S druge strane, sve što izjaviš u njegovom prisustvu može se koristiti kao dokazni materijal u sudskom postupku.

Iako si osumnjičen, policajci protiv tebe ne smiju upotrebljavati silu, prijetnje, obmane, obećanja ili iznudu, da bi ti nešto izjavio ili priznao. Na tako pribavljenom dokazu ne može se zasnovati sudska odluka. Kao osumnjičeni, u policiji možeš biti zadržan najduže 48 sati, a nakon toga moraš biti pušten/a na slobodu ili ti se određuje pritvor. Ne zaboravi da prije prvog

saslušanja imaš pravo da pročitaš krivičnu prijavu i zahtjev za sprovođenje istrage.

KRIVIČNA PRIJAVA Na osnovu predkrivičnog postupka, policija državnom tužiocu dostavlja krivičnu prijavu protiv osumnjičenog/ene koja sadrži prikupljene dokaze. Državni tužilac može odbaciti krivičnu prijavu ako ocijeni da za to nema osnova, ili ako u međuvremenu nadoknadiš pričinjenu štetu. To možeš uraditi i plaćanjem iznosa u humanitarne svrhe, ako se baviš društveno-korisnim radom.

ISTRAGA Ako sudija odluči da treba prikupiti još dokaza, počinje istraga.

Ona se pokreće kada postoji osnovana sumnja o učinjenom krivičnom djelu. Zahtjev za sprovođenje istrage državni tužilac podnosi istražnom sudiji i uz zahtjev mu dostavlja dokaze, na osnovu čega se osumnjičeni saslušava i istražni sudija donosi odluku o sprovođenju istrage.

Po završenoj istrazi, državni tužilac je dužan da u roku od 15 dana stavi prijedlog za dopunu istrage ili podigne optužnicu.

Istraga se uvijek može obustaviti, ako se konstatuje nedostatak dokaza ili se isključi krivica optuženog/e.

POLICIJA I SUDSTVO 261 DETEKTOR LAŽI Kada si osumnjičen/a, uz pisanu saglasnost, možeš biti podvrgnut poligrafskom testiranju. Prije početka poligrafskog testiranja, policijski službenik je dužan da ti objasni na koji način “detektor laži” funkcioniše. U slučaju da opozoveš pismenu saglasnost, testiranje se mora prekinuti.

U PRITVORU Pritvor je najstroža mjera ograničavanja slobode kretanja kojom se obezbjeđuje prisustvo okrivljenog u postupku. Pritvor se određuje ako okrivljeni izbjegava da dođe na glavni pretres; ako postoji opasnost od bjekstva ili uništavanja i sakrivanja dokaza ili tragova ili opasnosti da će optuženi uticati na svjedoke ili saučesnike. Rješenje o pritvoru predaje se osumnjičenome/oj odmah po pritvaranju, a protiv rješenja se može uložiti žalba vijeću u roku od 24 sata. Pritvor se određuje rješenjem nadležnog suda.

Okrivljeni/a se u pritvoru može držati najviše mjesec dana, a nakon isteka tog roka može se zadržati u pritvoru još dva mjeseca na osnovu rješenja sudskog vijeća o produženju pritvora. Vrhovni sud može produžiti pritvor za još tri mjeseca, ako se u postupku može dosuditi kazna zatvora preko pet godina. Pritvor može trajati najduže dvije godine od podizanja optužnice. Ako za to vrijeme ne bude izrečena prvostepena presuda (> Rječnik), optuženi će biti pušten na slobodu.

POLICIJA I SUDSTVO 262

SUDSTVO Sudovi postoje da bi te zaštitili u slučaju da ti je neko pravo ugroženo ili prekršeno, ali i da bi te kaznili ako se ogriješiš o zakon. Pored Vlade i zakonodavnih organa, pravosudni organi su “treći stub vlasti”. Makar u teroriji, pred sudom svi moraju biti jednaki, bez obzira da li se radi o običnom građaninu, javnoj ličnosti ili državi.

IZBOR SUDIJA Sudija može biti državljanin Crne Gore, koji je završio pravni fakultet i položio pravosudni ispit. Budući sudija mora da ispunjava uslove za rad u državnim organima i ima određeni staž u struci što najčešće zavisi od suda za koji se kandiduje. Za pitanja kadrovske politike u sudstvu nadležan je Pravosudni savjet, koji svoje mišljenje i predloge daje Skupštini na usvajanje. Rad Pravosudnog savjeta je javan.

VRSTE SUDOVA Ustavni sud odlučuje o saglasnosti zakona sa ustavom, utvrđuje da li je predsjednik države povrijedio Ustav, odlučuje o ustavnim žalbama zbog povrede slobode i prava građana

POLICIJA I SUDSTVO 263 utvrđenih Ustavom, rješava sukob nadležnosti između pravnih i sudskih organa, odlučuje o saglasnoti akata političke stranke i udurženja građana, kao i o izbornim sporovima.

Sud odlučuje u svim sporovima povodom autorskih i prava industrijske svojine, o pravima umjetnika, kao i u sporovima povodom upotrebe računarskih programa (> Kontakti).

Vrhovni sud odlučuje o redovnim pravnim sredstvima protiv odluka viših i privrednih sudova, zakonitosti konačnih upravnih akata, utvrđuje načelne pravne stavove i mišljenja radi primjene zakona (> Kontakti).

Viši sudovi u prvom stepenu sude u krivičnom postupku za krivičnea djela za koja je propisana kazna zatvora preko 10 godina, kao i sprovođenju zahtjeva za ekstradiciju okrivljenih i osuđenih. Viši sud odlučuje i o žalbama protiv odluka osnovnih sudova (> Kontakti).

Upravni sud kontroliše zakonitost rada državne uprave, lokalne samouprave i pravnih lica ovlašćenih za javne poslove.

Upravni sud odlučuje u upravnom sporu o zakonitosti donošenja određenih akata (> Kontakti). Pravo pokretanja upravnog spora ima svako ko smatra da mu je povrijeđeno neko pravo ili zakonski interes. Da bi pokrenuo upravni spor, nije ti potreban advokat, već je dovoljno podnijeti dva primjerka tužbe i rješenje koje tužilac pobija. Tužba se podnosi u roku od 30 dana, a protiv odluke Upravnog suda nije dozvoljena žalba.

Apelacioni sud je isključivo nadležan za odlučivanje o žalbama na odluke viših i privrednih sudova. Apelacioni sud rješava sukobe nadlženosti između osnovnih sudova sa područja različitih viših sudova, kao i imeđu osnovnih, viših i privrednih sudova (> Kontakti).

Privredni sud nadležan je za sporove kod registracije preduzeća, za prinudna poravnanja, stečaje i likvidacije preduzeća.

Osnovni sudovi su prvostepeni sudovi koji su nadležni u građanskim sporovima, radno-pravnim sporovima, kao i za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora do 10 godina.

To su najčešće imovinske, bračne, porodične parnice, kao i sprorivi povreda ličnih prava učinjenih u medijima (> Kontakti).

EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA Postupak pred ovim sudom najčešće se pokreće kada država povrijedi ili ugrozi neko od ljudskih prava. Postupak se može pokrenuti tek kada se iscrpe pravna sredstva u državi.

Pritužbu sudu podnosiš šest mjeseci nakon konačne odluke nadležnog državnog organa ili suda. Evropski sud zasjeda u Strazburu i čine ga 43 sudije. Međunardoni sud (> Kontakti) ne raspravlja o anonimnom zahtjevima, niti o onima koji su u osnovi isti kao predmet o kojem je sud već raspravljao ili se vodi postupak pred nekim drugim međunardonim organom.

POLICIJA I SUDSTVO 264

MEĐUNARODNI SUDOVI Međunarodni sudovi osnovani su da bi štitili međunarodne povelje koje se odnose na ljudska prava, humanitarno pravo, kao i da bi presuđivali u sporovima između država. Ovim sudovima možeš se obratiti kada iscrpiš sva pravna sredstva u Crnoj Gori. Međunarodni sudovi imaju suprimat nad sudovima u Crnoj Gori.

Međunarodni sud pravde su osnovale UN i sjedište mu je u Hagu. Osnovna svrha suda je rješavanje pravnih sporova koje predlažu države i da upućuje savjetodavna mišljenja o pravnim pitanjima koja može dobiti od međunardnih organa (> Kontakti).

Međunarodni krivični sud nalazi se u Hagu i bavi se pitanjima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnim zločinima i drugim prekršajima humanitarnog prava. Nadležnost suda je na teritorijama zemalja potpisnica, ukoliko ih počine državljani tih zemalja u drugim državama i za posebne slučajeve koje mu dodjeli savjet bezbjednosti UN (> Kontakti).

Haški tribunal nastao je dilomatskom inicijativom da bi se obezbijedila primjena i zaštita međunardonog humanitarnog prava. Sud je osnovan za konkretne slučajeve i ima ograničenu vremensku i teritorijalnu nadležnost. Ovaj sud je ovlašćen da krivično goni osobe koje su počinilie ili naredile da se počne teške povrede zakona i običaja rata, uništavanje vjerskih objekata, genocid... (> Kontakti).

POLICIJA I SUDSTVO 265

KONTAKTI

Sektor za civilnu bezbjednost i vanredne situacije

Policija

020 481 801 mup.emergency@cg.yu

Centrala 122 (van Podgorice okreneš pozivni broj grada koji zoveš)

Advokatska komora Crne Gore

Odjeljenje za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata 020/ 242 299, lokal 478, Podgorica

Kazneno-popravni dom, Spuž Naselje Spuž, Velje Brdo bb 020/ 241 183; 241 108

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Crne Gore Bul. Svetog Petra Cetinjskog 22, Podgorica 020/ 241-252;242-483 gradjani.policija@cg.yu; uprava.policija@cg.yuwww.mup.cg.yu 19821 Na ovom broju možeš se žaliti na zloupotrebu zakonskih ovlašćenja od strane policijskih službenika.

IV proleterske 2, Podgorica 020/ 602-805 advokatska.komora@cg.yu www.advokatska.komora.cg.yu Ova organizacija je udruženje advokata koje vodi imenik advokata u Crnoj Gori, propisuje norme profesionalnog ponašanja, izriče sankcije za njihovo nepoštovanje i vodi brigu o školovanju budućih advokata.

Vrhovni sud Crne Gore Njegoševa 10, Podgorica 020/ 665 390 vrhsud@cg.yu

Upravni sud Crne Gore Njegoševa 10, Podgorica 020/ 665 471

POLICIJA I SUDSTVO 266

Apelacioni sud Crne Gore

Evropski sud za ljudska prava

Njegoševa 10, Podgorica 020/ 665 389

Council of Europe 67075 Strasbourg - Cedex, France ++33 3 88 412 018 www.echr.coe.int Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju/ Haški tribunal ++31 70 512 5285 www.un.org/icty

Privredni sudovi Privredni sud u Podgorica 020/ 242 599 IV Proleterske 2 Privredni sud u Bijelom Polju 050/ 431 212 Miomira Medojevića bb

Viši sudovi Viši sud u Podgorici Njegoševa 10, 020/ 665 381 Viši sud u Bijelom Polju Muniba Kučevića bb 050/ 432 087

Međunarodni sud pravde ++31 70 302 23 23 www.icj-cij.org

DRŽAVA I GRAĐANI SKUPŠTINA I POSLANICI IZVRŠNA VLAST VLADA DRŽAVNI TUŽILAC LOKALNA SAMOUPRAVA POLITIČKE PARTIJE I IZBORI SLOBODA I PRAVA GRAĐANA INICIJATIVE GRAĐANA INFORMISANJE GRAĐANA MEDIJI NEVLADINE ORGANIZACIJE

U PRAVU SI, misli Vlade su jedra, narod vjetar, država lađa, vrijeme more.

Ludvig Borne

DRŽAVA I GRAĐANI 269

DRŽAVA Kako kaže Ustav “Crna Gora je ekološka, demokratska i socijalna država, republikanskog oblika vladavine, sa parlamentarnim sistemom organizacije vlasti”. Osnov demokratske vlasti čine slobodni i neposredni tajni izbori na kojima građani samostalno odlučuju kojoj političkoj opciji žele povjeriti vlast.

Podjela državne vlasti zasniva se na razdvojenosti zakonodavne (skupština), izvršne (vlada) i sudske (sudovi). Odnos počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli.

SKUPŠTINA Skupština predstavlja zakonodavnu vlast. Nadležna je za donošenje ustava, zakona i drugih propisa. Donosi i prostorni plan Crne Gore, usvaja budžet i završni račun, raspisuje javne zajmove i odlučuje o zaduživanju države. Skupština bira i razrješava predsjednika i članova vlade, predsjednika i sudije svih sudova, kao i državnog tužioca.

Skupština ima 75 poslanika/ca, koji se biraju na izborima i čiji je mandat četiri godine. S obzirom da u Crnoj Gori važi proporcionalni izborni sistem, ako planiraš da uđeš u skupštinu, potrebno je da te na izborima podrži šest hiljada glasača.

Ako si pripadnik albanske nacionalne manjine u Crnoj Gori, bićeš izabran u posebnoj izbornoj jedinici gdje većinu stanovništva čine Albanci (tzv.”pozitivn dikriminacija”) (> Manjinske grupe).

Skupština radi na redovnim (proljećno i jesenje) i vanrednim zasjedanjima (na prijedlog trećine poslanika, predsjednika republike ili premijera).

SKUPŠTINSKI ORGANI Skupštinom predsjedava predsjednik, koji ima i dva zamjenika – potpredsjednika (> Kontakti). Oni se biraju među poslanicima u skupštini. Skupština kontroliše rad vlade i ima svog generalnog sekretara. Njega predlaže predsjednik skupštine i imenuje na četiri godine.

POSLANICI Iako su poslanici/ce članovi/ce stranaka, to ih ne obavezuje da glasaju u skladu sa partijskim stavom. Svaki poslanik/ica glasa samostalno i raspolaže svojim glasom. To u praksi znači, da kada ne glasa kao partijske kolege, poslanik/ica ne može biti izbačen/a iz skupštine. To se odnosi i na njegove govore u skupštini. S obzirom da je zaštićen imunitetom (> Rječnik), protiv njega se ne može pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor bez prethodnog odobrenja parlamenta (ukidanje imuniteta).

DRŽAVA I GRAĐANI 270

IZVRŠNA VLAST PREDSJEDNIK DRŽAVE Predsjednika biraju građani neposrednim i tajnim glasanjem, a mandat mu je pet godina. Prema ustavu ista osoba može dva puta uzastopno biti izabrana za predsjednika (> Kontakti). Predsjednik države ne može istovremeno biti na drugoj javnoj funkciji Predsjednik može učestvovati na zasjedanjima republičkog parlamenta i zahtijevati vanredno zasjedanje. Uticaj šefa države u odnosu na zakonodavnu vlast leži u njegovom ovlašćenju da odbije proglašavanje zakona koje usvoji republički parlament, ali isto tako i Skupština može pred Ustavnim sudom pokrenuti postupak protiv predsjednika države zbog povrede ustava.

NADLEŽNOSTI PREDSJEDNIKA Predsjednik države predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, i komanduje vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost. Nadležnost predsjednika je da ukazom proglašava zakone, raspisuje izbore za skupštinu, predlaže mandatara za sastav vlade, predsjednika i sudije Ustavnog suda i Ombudsmana. On dodjeljuje odlikovanja i priznanja Crne Gore i daje pomilovanja.

DRŽAVA I GRAĐANI 271

VLADA Vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku države (> Kontakti). Čine je premijer, jedan ili više potpredsjednika i ministri. Vlada je zadužena da predlaže i sprovodi zakone, donosi uredbe i odluke za sprovođenje zakona i zaključuje međunarodne ugovore. U nadležnosti vlade je i predlaganje budžeta i završnog računa. Vlada utvrđuje organizaciju i način rada državne uprave i nadzire rad ministarstava.

Ako premijer podnese ostavku, smatra se da je vlada raspuštena. U tom slučaju predsjednik mora odrediti novog mandatara.

Nestranačka ličnost može biti mandatar vlade, ako ga skupštini predloži predsjednik države.

MINISTARSTVA

PITANJE POVJERENJA Na prijedlog najmanje 27 poslanika može se pokrenuti glasanje o nepovjerenju vladi. Ukoliko parlament izglasa nepovjerenje, vlada nastavlja sa radom do izbora nove. Ako vlada dobije povjerenje, novo glasanje o nepovjerenju ne može se pokrenuti prije isteka roka od 90 dana.

Ministarstva se mogu osnovati za jednu ili više povezanih oblasti. Ministarstva donose pravilnike, naredbe i uputstva za sprovođenje zakona i drugih propisa. Njima upravlja ministar, koji premijeru i skupštini podnosi izvještaj o radu. Ministar može imati pomoćnike koji rukovode i organizuju rad u određenim oblastima. Sekretar ministarstva koordinira rad organizacionih jedinica u ministarstvu i obezbjeđuje saradnju sa drugim institucijama.

PREMIJER

Tokom mandata ministar ima pravo da podnese ostavku, ali i da bude razriješen na prijedlog premijera.

Mandatar za premijera bira se iz redova najjače partije u parlamentu. Ipak, da bi mandatar postao premijer, mora ga podržati najmanje polovina poslanika u skupštini. Nakon izbora premijer predlaže ministre. Ukoliko se vlada ne izabere u roku od 60 dana, predsjednik republike ukazom raspušta skupštinu i raspisuje nove izbore.

Ministarstva, najmanje jednom godišnje, podnose vladi izvještaj o radu i stanju u oblasti za koju su zaduženi. U izvještaju su obavezni da navedu prikaz sprovođenja zakona i drugih propisa, realizacije programa i zaključaka vlade, preduzetih mjera i njihovih rezultata.

DRŽAVA I GRAĐANI 272

UPRAVNI ORGANI Upravni organi su razne službe, kao što su uprave, sekretarijati, direkcije, zavodi i agencije. Rukovodioce tih organa imenuje i razrješava vlada na prijedlog resornog ministra (> Rječnik). Za svoj i rad organa, oni direktno odgovaraju nadležnom ministru.

Uprave su zadužene za neposredno sprovođenje zakona i odlučuju o pravima i obavezama građana. Sekretarijati se osnivaju za pretežno stručne poslove, dok su zavodi zaduženi za stručne i upravne poslove i pri tome primjenjuju naučne metode i saznanja. Direkcije pretežno rade stručne i povezane upravne poslove koji se odnose na privredu. Agencije pružaju usluge i obezbjeđuju njihovo unapređenje.

POSEBNE SLUŽBE Za posebne i razvojne zadatke, osnovani su i posebni organi i službe. Većina tih organa ima nezavisan pravni status, a finansiraju se dijelom iz budžeta Republike, a dijelom od svojih prihoda koje stiču pružanjem usluga ili investicija. To su Državni arhiv Crne Gore, Centralna biblioteka, Zavod za zaštitu spomenika kulture, Zavod za zdravstvenu zaštitu, Zavod za zapošljavanje, centri za socijalni rad, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja, Fond za zdravstvo, itd.

DRŽAVNI TUŽILAC Državni tužilac zadužen je za poslove krivičnog gonjenja, zaštitu ustavnosti i zakonitosti i zastupanje republike u imovinsko-pravnim odnosima. Državnog tužioca bira skupština, a njegova obaveza je da obavještava predstavnike parlamenta o stanju kriminaliteta i problemima i pojavama od opšteg interesa.

Državni tužilac (> Kontakti) daje Ministarstvu pravde podatke o gonjenju počinilaca krivičnih djela, kao i o ažurnosti i efikasnosti sopstvenog rada i rada višeg i osnovnog tužioca. Osim skupštinu, državni tužilac je dužan da o svojim aktivnostima obavještava i javnost.

Mandat državnog tužioca je pet godina, a može biti i kraći ako ga dužnosti razriješi skupština ili sam podnese ostavku.

Državni tužilac i njegov zamjenik uživaju funkcionalni imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost zbog mišljenja ili odluke koju donesu u okviru svoje funkcije. Tužilac i njegov zamjenik ne mogu istovremeno biti na nekoj drugoj javnoj funkciji, niti se profesionalno baviti drugim poslom.

DRŽAVA I GRAĐANI 273

LOKALNA SAMOUPRAVA Možda nikad nećeš sjesti u poslaničku klupu, niti osjetiti mekoću fotelje u predsjedničkom kabinetu, ali ćeš sa lokalnom samoupravom svakako imati posla. U njenoj nadležnosti se nalazi većina oblasti koje se tiču svakodnevnog života u jednoj lokalnoj zajednici. Na tebi je da plaćaš propisane takse i ne izbjegavaš prijem poziva, rješenja i drugih pismenih podnesaka. Oni moraju obezbijediti tehničke, kadrovske i druge potrebne uslove kako bi bez nepotrebnog zadržavanja obavio posao.

U Crnoj Gori na snazi je sistem po kojem sve lokalne zajednice na određenom području (opštini) imaju jednak model organizacije. Od tog modela odstupaju jedino prijestonica i glavni grad. U Crnoj Gori postoji 21 opština. Da bi se obavili poslovi koji su od neposrednog interesa za lokalno stanovništvo, opština osniva organe lokalne uprave i javne službe.

Opština donosi planove i programe razvoja, program uređivanja građevinskog zemljišta, razvoja i zaštite životne sredine, kao i prostorne i urbanističke planove. Ona razvija investicionu politiku, donosi budžet i završni račun.

DRŽAVA I GRAĐANI 274

ODNOS PREMA LOKALNOJ SAMOUPRAVI Vlada ima diskreciono pravo (> Rječnik) da stopira sprovođenje odluka lokalne samouprave, ukoliko smatra da nije u skladu sa zakonom, sve do donošenja odluke Ustavnog suda.

Kako za to ne postoji vremensko ograničenje, očigledna je mogućnost uticaja pa i blokiranja samostalnog funkcionisanja opština. Vlada ima i pravo da raspusti lokalnu upravu kada procijeni da su nastupili uslovi koji onemogućavaju njeno funkcionisanje u dužem periodu.

GRADONAČELNIK Gradonačelnika (predsjednika opštine) biraju građani neposrednim i tajnim glasanjem. Njegov mandat je pet godina.

Pravo kandidovanja za gradonačelnika ima svaki građanin kojeg svojim potpisom podrži najmanje tri odsto građana koji imaju biračko pravo. Izbore za gradonačelnika raspisuje lokalna skupština najkasnije 15 dana prije isteka mandata aktuelnog predsjednika opštine.

Gradonačelnik najmanje jednom godišnje podnosi građanima i skupštini izvještaj o svom radu i radu lokalne samouprave.

DRŽAVA I GRAĐANI 275 OPOZIV I PITANJE POVJERENJA Građani mogu pokrenuti inicijativu za opoziv gradonačelnika, ako je podrži 20 odsto birača sa teritorije opštine. Pitanje povjerenja gradonačelniku može postaviti i Skupština, u slučaju kada se uskraćuju prava ili slobode građana, nekvalitetno obavljaju poslovi, neizvršavaju razvojni programi i nanosi materijalna šteta opštini.

Inicijativu za pokretanje postupka nepovjerenja može pokrenuti najmanje jedna trećina odbornika ili vlada. Ako se gradonačelnik razrješi dužnosti, novi se bira najkasnije za 60 dana.

OPŠTINSKI ORGANI Osim gradonačelnika, opštinske organe predstavlja i gradska skupština.To je neka vrsta lokalnog parlamenta koju čine odbornici koji su opet poslanici na lokalnom nivou i biraju se na lokalnim izborima. Lokalnom upravom rukovodi i koordinira glavni administrator koji je odgovoran za zakonitost, efikasnost i ekonomičnost rada lokalne uprave. Gradonačelnik, uz saglasnost gradske skupštine, imenuje i razrešava glavnog administratora.

Opštinske organe čine sekretarijati, uprave, direkcije i biroi koji su zaduženi za poslove uprave.

POLITIČKE PARTIJE I IZBORI Ako misliš da si rođen da vodiš državu i da bi lijevom rukom umio da urediš državni sistem, prvo moraš doći na vlast. Da bi došao u tu poziciju, treba da se priključiš nekoj partiji ili grupi građana. Ako na političkoj sceni ne vidiš istomišljenike, osnuj novu stranku. Partiju može osnovati najmanje 200 građana sa biračkim pravom u Crnoj Gori.

Ipak, Ustav Crne Gore postavlja određena ograničenja u radu političkih stranaka, pa je partijama čiji su ciljevi usmjereni na nasilno mijenjanje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelovitosti Crne Gore, kršenje ljudskih prava i sloboda, izazivanje i podsticanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje zabranjen rad.

Partiji koja se organizuje suprotno teritorijalnom principu ili djeluje prije upisa u registar političkih partija prijeti novčana kazna od 10 do 150 minimalnih zarada.

Na tebi je da biraš hoćeš li biti samo simpatizer neke stranke ili ćeš se učlaniti u nju. Ipak, član/ica partije možeš biti samo ako si punoljetan/na.

DRŽAVA I GRAĐANI 276

IZBORNO PRAVO Jedno od osnovnih demokratskih prava je pravo da biraš (aktivno biračko pravo) kao i pravo da budeš izabran/a u državne političke institucije (pasivno biračko pravo). To pravo imaju svi punoljetni državljani Crne Gore. Izbori mogu biti: ... parlamentarni-biraju se poslanici Skupštine Crne Gore; ... predsjednički-bira se predsjednik Crne Gore; ... lokalni-biraju se predstavnici lokalne samouprave (odbornici skupštine i gradonačelnik).

Biraj one koji ti predstave izborni program najbliži tvojim idejama. Niko te ne smije pozvati na odgovornost zbog glasanja.

Po zakonu, niko čak nema pravo ni da te pita za koga si glasao/la ili zašto nijesi glasao/la.

IZBORNE LISTE Političke partije, same ili u koaliciji, predlažu izborne liste, a isto pravo imaju i građani. Na žalost, pozicija nezavisnih kandidata na izborima je najčešće neravnopravna u odnosu na kandidate iza kojih stoje političke stranke, čime je mogućnost kadidovanja ispred grupe građana teško ostvariva u praksi.

Da bi podnijeta izborna lista bila i potvrđena neophodno je da bude podržana potpisima jednog procenta ukupnog broja

glasača u izbornoj jedinici. Za izborne liste političkih partija ili grupa građana koji predstavljaju albansku nacionalnu manjinu potrebna je podrška izbornoj listi od najmanje 1.000 potpisa.

IZBORI Prvo dobijaš poziv. Ako ga ne dobiješ, ne mora da znači da nijesi na biračkom spisku. Da ne bude zabune, uvijek možeš provjeriti u izbornoj komisiji, pozivom ili na internet sajtu (> Kontakti). Za sprovođenje izbora nadležne su izborne komisije i birački odbori.

Kada stigneš na glasačko mjesto, jedan od članova biračkog odbora tražiće ti ličnu kartu ili neku drugu ispravu (> Dokumenta) na osnovu koje bi mogao da provjeri tvoj identitet i provjeri da li si na spisku. Nakon toga jedan od članova odbora, naprskaće ti kažiprst specijalnim sprejom, kako bi te onemogućili da glasaš više puta. Članovi obora moraju te upoznati sa načinom glasanja i da ti omoguće da glasaš “lično i u tajnosti”, bez bilo kakvog pritiska ili “prijateljskih predloga”.

Kada zaokružiš svog kandidata ili partiju, listić ubacuješ u glasačku kutiju i ideš kući, da čekaš rezultate izbora.

U slučaju povrede nekog od izbornog prava, na tom glasačkom mjestu izbori se poništavaju.

DRŽAVA I GRAĐANI 277 Izborna komisija koja donosi odluku o poništenju izbora određuje njihovo ponavljanje. Za kršenje izbornog prava kao što je povreda tajnosti glasanja, falsifikovanje izbornog rezultata, uništenje izbornih isprava, predviđene su novčane kazne, ili i kazna zatvora do tri godine.

PODJELA MANDATA Mandati koje izborna lista dobije na izborima raspoređuju tako što se jedna polovina dodjeljuje kandidatima prema redosljedu na listi, a druga polovina kandidatima koje odredi podnoslac liste. Takav način raspodjele mandata daje pravo političkoj stranci koja podnosi listu da, nakon završenih izbora, bira političke predstavnika koje su izabrali građani što i nije baš u saglasnosti sa načelom da su izbori slobodni i neposredni.

POSMATRAČ NA IZBORIMA Ako želiš da učestvuješ u zvaničnom nadgledanju izbora, obrati se Republičkoj izbornoj komisiji ili nevladinim organizacijama (> Kontakti), čiji posmatrači redovno učestvuju u nadgledanju izbora. Sve što je potrebno da dostaviš je zahtjev sa obrazloženjem zašto želiš da budeš posmatrač i uvjerenje o biračkom pravu. Partije koje učestvuju na izborima delegiraju svoje posmatrače na glasačkim mjestima.

DRŽAVA I GRAĐANI 278

SLOBODA I PRAVA GRAĐANA AKTIVNO UČEŠĆE GRAĐANA Biti građanin znači pripadati zajednici i imati određeni broj prava i obaveza u odnosu na javne institucije. Pravo glasa je najvažniji oblik izražavanja građanstva, ali ne i jedini. Možeš biti aktivan građanin iz više razloga: želja za pravdom, solidarnost, želja da promijeniš postojeće stanje, želja da se pridružiš ostalima i učestvuješ u opštim interesima i aktivnostima. Građani mogu učestvovati u društvenim promjenama na razne načine, od raspravljanja o problemima , preko protesta, do rada u NVO ili političkim partijama.

SLOBODA UDRUŽIVANJA Kao građani imaš pravo da se udružuješ radi zaštite svojih prava, poboljšanja socijalnog, političkog, ekonomskog ili bilo kog drugog statusa. To je jedan od načina da se aktivno uključiš u svakodnevna društvena dešavanja. Udruživanje može biti neformalnog karaktera, ali i kroz formalne organizacije ili strukovna udruženja.

DRŽAVA I GRAĐANI 279

SLOBODA JAVNOG OKUPLJANJA Mirno okupljanje i javni protest je svako organizovano okupljanje više od 20 ljudi koje se održava na javnom mjestu. Kao građanin imaš pravo da organizuješ ili učestvuješ na mirnim okupljanjima i javnim protestima. Povod za okupljanje ne mora uvijek biti protest ili neslaganje sa određenim odlukama, već to može biti i radi podrške, humanitarnih ili kulturnih inicijativa. Bez obzira da li je okupljanje spontano ili organizovano, obavezan si da odbezbijediš određene sigurnosne mjere (kola hitne pomoći, vatrogasna kola, obezbjedjenje ako je veći skup itd.). Ako organizuješ javnu priredbu to je tvoja obaveza.

PRIJAVA SKUPA Svako javno okupljanje mora se prijaviti MUP-u (> Kontakti-Policija). Prijava mora sadržati podatke o organizatoru i cilju održavanja skupa, mjestu i vremenu održavanja, broju redara i procijenjenom broju učesnika. Za održavanje javne priredbe potrebno je prijaviti skup, najkasnije sedam dana prije održavanja. MUP-u se ne moraju prijavljivati sastanci, tribine, okrugli stolovi ili okupljanja NVO ili političkih partija, sindikalnih i drugih organizacija koji se održavaju u zatvorenom prostoru.

Mirno okupljanje možeš organizovati na svakom prikladnom prostoru, osim u blizini bolnica, dječijih vrtića i osnovnih škola dok u njima borave djeca. To ne možeš uraditi ni u nacionalnim parkovima i zaštićenim parkovima prirode, u blizini spomenika kulture i na putevima (ako se ugrožava bezbjednost saobraćaja).

ZABRANA SKUPA Mada ti zakon dozvoljva da organizuješ proteste ili masovna okupljanja, postoje situacije kada to može biti zabranjeno.

Javna okupljanja mogu biti zabranjena ako podstiču nasilje, nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju. Mirno okupljanje može biti zabranjeno ako nije uredno prijavljeno ili se održava na mjestu gdje to nije dozvoljeno. Skupovi se mogu zabraniti ako se procijeni da mogu da ugrožavaju bezbjednost građana ili dolazi do narušavanja javnog reda i mira.

Rješenje o zabrani donosi se najkasnije 48 časova prije početka javnog skupa.

Policija je ovlašćena da prekine i zabrani mirno okupljanje: ako ono nije prijavljeno ili je zabranjeno, ako se održava van mjesta navedenog u prijavi i ako se učesnici pozivaju ili podstiču na oružane sukobe, nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju. Policija može prekinuti skup, ako obezbjeđenje ne može održati red i mir ili nastupi opasnost od nasilja.

DRŽAVA I GRAĐANI 280

INICIJATIVE GRAĐANA Ako smatraš da neki problem lokalnog stanovništva treba što prije riješiti, sa ostalim istomišljenicima možeš pokrenuti građansku inicijativu. Na vaš zahtjev nadležne službe treba da se izjasne u roku od 30 dana i obavjeste vas o tome.

Ako ipak ne postupe po vašoj inicijativi, možete se obratiti gradonačelniku ili skupštini opštine.

GRAĐANSKA INICIJATIVA Građanskom inicijativom možeš predložiti donošenje ili promjenu akta iz nadležnosti lokalne samouprave. Opštinski statut utvrđuje pitanja o kojima se može pokrenuti građanska inicijativa, kao i potreban broj potpisa za njeno pokretanje.

ZBOR GRAĐANA Zbor građana usvaja zahtjeve i prijedloge i upućuje ih nadležnima. Službe lokalne samouprave obavezni su da, u roku od 60 dana nakon zbora građana, razmotre zahtjeve i prijedloge i o njima obavjeste građane. Način sazivanja zbora građana, način rada i odlučivanja uređuje se statutom opštine.

PRAVO NA PETICIJU Građani mogu učestvovati u lokalnoj samoupravi i putem peticija, prijedloga i žalbi, u skladu sa statutom opštine. Svako ima pravo da podnese građansku žalbu ili uputi peticiju organima lokalne samouprave. Oni su obavezni da donesu odluku ili daju obavještenje u roku od 30 dana.

PRITUŽBE GRAĐANA Organi državne i lokalne uprave dužni su da obezbijede knjigu ili sanduče za pritužbe, ili da na drugi način omoguće građanima da iznesu prigovore i pritužbe na njihov rad i da obavijeste građane na koji način mogu iznijeti svoje primjedbe. Na sve pritužbe moraš dobiti pismeni odgovor u roku od 15 dana.

PROMJENA ZAKONA Iako pravo da skupštini predloži zakone i druge propise najčešće koristi vlada, to može učiniti svaki poslanik, ali i najmanje 6.000 birača preko poslanika potpisanom inicijativom.

Da bi ostvarili to pravo građani moraju pokrenuti prikupljanje potpisa. Oni se prikupljaju na javnim punktovima, na kojima je potrebno istaći tekst zakonskog akta i obrazloženje za njegovo donošenje. Svako ko podrži inicijativu treba da se svojeručno potpiše na listu.

DRŽAVA I GRAĐANI 281

INFORMISANJE GRAĐANA JAVNI SERVISI Javni servis treba da informiše, obrazuje i zabavlja, tako da istovremeno pruža programe koji zadovoljavaju različite interese građana. Obaveza javnog servisa je da se temama bavi sa pažnjom, objektivno i nepristrasno, te da se rukovodi principima javnog interesa, kvaliteta i raznovrsnosti sadržaja.

Javni servis treba da razvija i njeguje istraživačko novinarstvo, kvalitetne dokumentarne i dramske programe, obrazovni i naučni program, kulturne i muzičke emisije. Javni servis se finansira iz pretplate koju plaćaju svi građani. Na taj način se obezbjeđuju sredstva za finansiranje, a javni servis bi time trebao da se štiti od mogućih finansijskih i političkih uticaja.

Uprava javnog servisa mora obavještavati javnost o svom radu i obezbijediti mehanizme da gledaoci slušaocima, čitaocima daju prigovore i prijedloge vezane za program.

Svaka opština ima lokalne javne servise, bilo da se radi o radio, TV stanicama ili drugim sredstvima javnog informisanja. Ni oni ne smiju biti pod uticajem vlasti.

DRŽAVA I GRAĐANI 282

SLOBODAN PRISTUP INFORMACIJAMA Informacije koje su u posjedu lokalnih ili državnih institucija, nijesu nikakva privilegija i “strogo povjerljiva” dokumenta koja mogu čitati samo odabrani. Tvoje pravo je da budeš informisan/a i ako ih pismeno zatražiš, službenici/ce državnih institucija ti moraju dati na uvid dokument ili informaciju. Na to nijesu obavezni samo ako bi time ugrozili nacionalnu i javnu bezbjednost, međunarodne odnose, ekonomske interese ili istragu i procesuiranje krivičnih djela.

Prvo treba da podneseš zahtjev državnoj službi koja ti može dati podatke. To, nakon plaćanja takse, možeš uraditi neposredno, poštom ili elektronskim putem. U zahtjevu treba da navedeš osnovne podatke o traženoj informaciji, način na koji želiš ostvariti pristup informaciji, i tvoje podatke (ime i prezime, prebivalište, adresu i sjedište). Služba kojoj si podnio/ la zahtjev obavezna je da odgovori u roku od osam dana. Ako zahtje bude prihvaćen, biće ti omogućen neposredni uvid u javnu evidenciju, original ili fotokopiju dokumenta u svojim prostorijama.

Ako ti onemogući pristup informaciji, nadležna služba rizikuje novčanu kaznu od 10 do 100 iznosa minimalnih zarada u Republici.

DRŽAVA I GRAĐANI 283

MEDIJI Zakon kaže da se “medijima smatraju štampa, radio i televizija, servisi informativnih agencija, teletekst i druga periodična glasila urednički oblikovanih programskih sadržaja sa prenosom zapisa zvuka ili slike na način koji je dostupan javnosti”.

Mediji se često nazivaju i «sedma sila», a tim poslom može se baviti svako ko je državljanin Crne Gore. Prema zakonu, medijima se mora omogućiti nesmetan rad. Elektronski ili štampani medij, možeš osnovati ako si građanin Crne Gore.

Osnivač medija ne može biti država, lokalna samouprava i pravno lice koje se većim dijelom finansira iz javnih prihoda.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Pod programskim sadržajima podrazumijevaju se informacije i sve vrste autorskih radova koje se objavljuju na nekom mediju. To su tekstovi, prilozi, vijesti, emisije... Osnivač medija odgovoran je za sve objavljene programske sadržaje i njima se možeš obratiti za sve problematične emisije, priloge ili tekstove. Ako smatraš da se njima vrijeđa tvoj/a čast i integritet, imaš pravo da podneseš tužbu za nadoknadu štete protiv autora i osnivača medija.

Zakonom je zabranjeno ugrožavanje bilo čije privatnosti, kroz progamske sadržaje. Ako medij objavi informacije otvom privatnom životu, bez tvog znanja i pristanka, možeš ih tužiti.

Pravo na tužbu nemaš ako je informacija od opšteg interesa, npr. ako si počinio krivično djelo.

Zabranjeno je objavljivanje programskih sadržaja koji vrijeđaju moralne vrijednosti, pornografije, veličanja nasilja, podsticanje kriminala ili netrpeljivosti. To u praksi znači da mediji samo u večernjim časovima smiju puštati filmove sa eksplicitnim scenama, ne smiju puštati reklame u informativnim emisijama, niti puštati sadržaje koji veličaju nasilje. Znači, ako ti maloljetni brat ili sestra, zbog nečije nepažnje, prijepodne na TV odgledaju reprizu “Niskih strasti”, možeš se obratiti osnivaču medija.

TVOJE IME U NOVINAMA Informacije koje objavi u medijima novinar mora prikupiti na dozvoljen način. To znači da ti se mora predstaviti i obavjestiti te ako snima vaš razgovor. Ne smije objaviti tvoje ime u tekstu ili prilogu, ako to od njega zahtjevaš, ali nije odgovoran ako objavi informaciju koja predstavlja državnu, vojnu, službenu ili poslovnu tajnu, i ako postoji opravdani interes javnosti da bude upoznata. Mediji moraju štititi integritet maloljetnih osoba, posebno ako su umiješani u krivična djela. Ako to ne urade rizikuju novčanu kaznu od dvadesetostrukog do pedesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

DRŽAVA I GRAĐANI 284

NOVINARSKI KODEKS

TABLOIDI

Na pridržavanje profesionalnih standarda novinare ne obavezuje samo zakon već i novinarski kodeks. To je skup moralnih načela predstavnika “sedme sile”, koja ih obavezuje na profesionalnost u radu. Kodeks nalaže novinarima da poštuju istinu i tragaju za njom, te da brane slobodu i pravo na neometano prikupljanje i saopštavanje informacija. Novinar treba da bude kritički posmatrač moćnika u društvu, politici i ekonomiji.

Tabloidne i semi-tabloidne novine karakteriše relativno balansirano izvještavanje o političkim događajima i temama. To su novine sa puno fotografija i malo teksta. Iako njihove političke rubirke nijesu obimne, vijesti su relativno pouzdane, zasnovane na činjenicama i pružaju relativno širok dijapazon različitih mišljenja. Njihova retorika je jednostavna, uglavnom dramatična i senzacionalistička, ali nikada ne ide iza granica javno dominantnog morala. Za razliku od njih, nekomercijalna štampa su novine koje se ozbiljno bave političkim temama, imaju puno informacija i malo fotografija. Oni njeguju tematski i analitički pristup aktuelnim temama.

Za novinara su činjenice neprikosnovene, a njegova obaveza je da ih stavlja u pravilan kontekst i onemogući njihovu zloupotrebu.

Obaveza novinara je da dopuni nepotpunu i ispravi netačnu informaciju, pogotovo ako može naškoditi. Rasu, vjeru, nacionalnost, seksualnu orijentaciju i porodični status, novinar/ ka će pomenuti samo ako je to neophodno za informaciju. Za prikupljanje informacija u bilo kom obliku, novinar/ka koristi profesionalno časne i pravno dozvoljene metode. Odstupanje od tog pravila dopušteno je jedino u slučajevima kada te metode nijesu dovoljne, a informacija do koje treba doći izuzetno je važna za javnost.

Novinar/ka ne smije prihvatati privilegije koje bi mogle dovesti u sumnju njegovu/njenu nepristrasnost.

“ŽUTA ŠTAMPA” Mada po formi liči na tabloide, “žutu štampu” treba razlikovati od te vrste novina. Iako je prvenstveno usmjerena na svijet show businessa, žuta štampa često objavljuje huškačke, tendenciozne tekstove koji govorom mržnje podstiču nacionalnu i vjersku netrpeljivost. “Žuta štampa” prepuna je fotografija koje su najčešće začinjene komentarima.

Tekstovi se baziraju na nepoznatim izvorima tipa “prijatelji, komšije, poznanici, svjdoci” koji najčešće nemaju ime. U žutoj štampi se često na najvulgrniji način aludira na nečiju nacionalnost, seksualnu opredijeljenost ili fizičku manu. U ovoj vrsti novina se često krše skoro sve odredbe novinarskog kodeksa.

DRŽAVA I GRAĐANI 285

ISPRAVKE Nekada na elektronskim ili štampanim medijima, tvoje ime može biti objavljeno u kontekstu kojim nijesi baš zadovoljan/ na. Ako smatraš da je time povrijeđeno neko od tvojih zagarantovanih prava, imaš pravo da tražiš ispravku. Od osnivača medija možeš tražiti da se ispravka objavi u roku od 30 dana nakon objavljivanja spornog teksta ili priloga. Ispravka ili odgovor se moraju objaviti bez izmjena i dopuna, a na istoj strani ili emisiji gdje je objavljen sporni programski sadržaj.

Sama činjenica da nijesi zadovoljan/na što se tvoje ime pominje u medijima nekad nije dovoljna da bi ispravka bila objavljena. Osnivač medija je neće objaviti ako se sporni sadržaj ne odnosi na tebe lično, ako je već objavljena ispravka ili ako je nesrazmjerno duža od spornog teksta ili emisije. Ako smatraš da je ispravka ipak morala biti objavljena, osnivača medija možeš tužiti sudu. Ako se pokaže da si bio/la u pravu slijede im kazne od dvadesetostrukog do pedesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

DOGODILO SE ...

Istoričar iz Podgorice morao je da plati 1.200 eura kazne zbog teksta u jednom mjesečniku. On je u autorskom tekstu u časopisu koji se graniči sa “žutom štampom” iznio uvredljive stavove na račun urednika jednog dnevnog lista nazvavši ga “protuvom i ološom”.

DRŽAVA I GRAĐANI 286

NEVLADINE ORGANIZACIJE Pojam “nevladina organizacija” (> Kontakti) obuhvata i previše toga da bismo mogli da se vžemo za bilo kakvu definiciju, osim one koja proizilazi iz samog naziva. U pitanju je formalna organizacija koju čine ljudi okupljeni oko neke ideje.

Ono “nevladin” dolazi od pretpostavke da se ove organizacije stvaraju van državnog aparata. Jedan od razloga za to je mogućnost da, nezavisno od pritisaka vlasti, ukazuju na nepravilnosti u radu državnih organa, zahtijevaju njihovo otklanjanje i predlažu rješenje.

REGISTROVANJE NVO Da bi registrovali NVO potrebno je najmanje pet osnivača koji moraju biti punoljetni. Maloljetnici mogu biti samo počasni članovi organizacije, bez prava glasa. Za registraciju je potreban statut, odluka o osnivanju i zahtjev za upis u registar NVO. Dokumenta podnosiš u MUP, a nakon što dobiješ rješenje izradiš pečat, otvoriš žiro-račun organizacije, izvadiš potvrdu o razvrstavanju Republičkom zavodu za statistiku i prijaviš organizaciju Upravi prihoda.

KAKO FUNKCIONIŠE NVO Navladina organizacija, osim dokumentacije za osnivanje, mora imati i dugoročni cilj i misiju. NVO se mogu udruživati u koalicije koje mogu biti formalne i neformalne.

Formalne koalicije se registruju kao pravno tijelo, imaju statut koalicije i tijela za odlučivanje. Neformalne koalicije se stvaraju kada se organizacije okupe oko nekog određenog cilja, ali nemaju definisan sporazum o saradnji niti svoj statut.

FINANSIRANJE NVO Nevladine organizacije su ujedno i neprofitne, što znači da ne mogu da se bave sticanjem zarade. Ipak, u svom poslovanju one imaju troškove-kao što je trošak pripreme i štampanja ove knjige. Tada se one obraćaju donatorima koji mogu biti državni, međunarodni, komercijalni ili privatni. Donatori uglavnom ne zahtijevaju da za taj novac prodaš dušu, niti da postupaš po njihovim naređenjima. Potrebno je da im izložiš svoju zamisao u formi projekta. Ako je njen cilj u skladu sa programom donatora i ako smatraju da je plan za njeno ostvarenje dobar-na dobrom si puti da dobiješ donaciju.

Postoji više načina finansiranja NVO – prijavljivanje projekata, finansiranje od igara na sreću, donacijama i sponzorstvima.

DRŽAVA I GRAĐANI 287

KONTAKTI Skupština Crne Gore Bul Svetog Petra Cetinjskog 10, Podgorica 020/ 241 083, 404 533 sekretar.skupstine@mn.yu www.skupstina.cg.yu.

Predsjednik Crne Gore Bul. Svetog Petra Cetinjskog 12, Podgorica 020/ 242 388, 241 410, 243 117, 233 790

Republička izborna komisija Bul. Svetog Petra Cetinjskog 10, Podgorica 020/ 242 523

Vlada Crne Gore Jovana Tomaševića b.b. Podgorica 020/ 246 134 www.vlada.cg.yu

DRŽAVA I GRAĐANI 288

Državni tužilac

“Nespa computers”, Danilovgrad

Ul. slobode 20, Podgorica 020/ 230 624

020/ 643 150, 069/ 076 617, 069/ 077 799 nespa@cg.yu Firma izdaje elektronsko izdanje Registar propisa.

Uprava za kadrove Vuka Karadžića 3, Podgorica 020/ 210 785 info@uzk.cg.yu www.upravazakadrove.cg.yu

Službeni list Republike Crne Gore Novaka Miloševa 10/1, Podgorica 020/ 230 525, 230 479 sllrcg@cg.yu www.sllrcg.cg.yu U Službenom listu možeš naći sve ustavne akte, zakone, uredbe i druge najvažnije pravne propise najviših državnih i drugih organa Crne Gore; kao i najvažnije pravne i druge propise lokalne samouprave ukoliko se radi o opštinskom izdanju.

Agencija za radio-difuziju Bul. Svetog Petra Cetinjskog 9, Podgorica 020/ 201 430, 201 440 www.ard.cg.yu ard@mn.yu Agencija izdaje dozvole za prenos i emitovanje radio-difuznih signala.

Institut za medije Kralja Nikole 12, Podgorica 020/ 601 260, 601 270, 624 672 imcg@mminstitute.org www.mminstitute.org

UNDP Beogradska 24 b., Podgorica 020/ 231 251 www.undp.org.yu

DRŽAVA I GRAĐANI 289

OEBS

CRNVO

Bul. Svetog Petra Cetinjskog 147, Podgorica 020/ 406 401 osce@cg.yu www.osce.org/montenegro/

Dalmatinska 22, Podgorica 020/ 264 211 crnvo@crnvo.cg.yu www.crnvo.cg.yu Ovdje možeš dobiti sve informacije o radu i registrovanju NVO.

Evropska agencija za rekonstrukciju Naselje Gorica C, Podgorica 020/ 406 600 www.ear.europa.eu/montenegro

Savjet Evrope Novaka Miloševa 6, Podgorica 020/230 819 www.coe.cg.yu

Evropski pokret u Crnoj Gori Ul. slobode 37/2 , 81000 Podgorica Tel.: 020/ 664 793, 667 605 info@emim.org www.emim.org

CEMI Hercegovačka 49, Podgorica 020/ 665 170 cemi@cg.yu www.cemi.cg.yu Na ovaj broj telefona možeš prijaviti nepravilnosti koje si primijetio/la tokom izbornog procesa.

CDT Bratstva i jedinstva 65-2, Podgorica 020/ 601 050 cdtmn@cg.yu www.cdtmn.org Na ovaj broj telefona možeš prijaviti nepravilnosti koje si primijetio/la tokom izbornog procesa.

DRŽAVA I GRAĐANI 290

Političke partije Demokratska partija socijalista Jovana Tomaševića bb, Podgorica 020/ 242 101, 242 161 dps@mn.yu; www.dps.cg.yu Socijalistička narodna partija Vaka Đurovića 5, Podgorica 020/272 421, 242 223 snp@mn.yu; www.snp.cg.yu Socijaldemokratska partija Jovana Tomaševića bb, Podgorica 020/248 648, 242 444 sdp@mn.yu; www.sdp.cg.yu Pokret za promjene Dalmatinska 130 D 020/269-336; 269-337; 069 375 930 www.promjene.org Srpska narodna stranka Vojislava Grujića 4, Stari Aerodrom, Podgorica 020/652 147, 225 190 sns@mn.yu; www.sns.cg.yu

Narodna stranka Vasa Raičkovića bb, Podgorica 020/242 677 ns@mn.yu; www.narodnastranka.cg.yu Demokratska srpska stranka PC “Kruševac”, Podgorica 020/ 235 042, 205 035 Demokratska unija Albanaca Kuvendi Komunal, Ulcinj 030/412 757, 242 261 dua@mn.yu Demokratski savez u Crnoj Gori Kuvendi Komunal, Ulcinj 030/411 026, 242 261 dscg@mn.yu Građanska partija Bokeška 6, Podgorica 020/242 216, 242 170 gp@mn.yu; www.gpcg.cg.yu Liberalna partija Crne Gore Ul. slobode 78, Podgorica 020/ 232 364 info@lpcg.org

BEZBIJEDNOST KRIVIČNA DJELA ORUŽJE TRGOVINA LJUDIMA SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU

U PRAVU SI, misli Najveći je osvajač koji zna pobijediti bez borbe.

Lao-Ce

BEZBIJEDNOST 293

KRIVIČNA DJELA Da bi bio osuđen/a zbog nečega što si uradio/la, nije dovoljno samo da se tvoja radnja poklapa sa opisom određenog krivičnog djela u zakonu. Potrebno je i da si KRIV - a kriv možeš biti samo pod tri uslova: - da si u trenutku činjenja krivičnog djela, bio uračunljiv svjestan posljedica svojih postupaka; - da si, budući svjestan svojih posljedica, krivično djelo počinio sa umišljajem (znam da ću te ubiti i baš me briga) ili iz nehata (znam da bi ovaj pištolj mogao da opali, ali umijem ja sa oružjem); - da ne postoji oslobađajuća okolnost.

Pošto prva dva uslova izgledaju prilično samoobjašnjivo, idemo na treći. Dakle, kazna će biti lakša ili je uopšte neće biti, ako si djelo učinio: ... pod silom ili prijetnjom; ... u nužnoj odbrani- odbrana koja je neophodno potrebna da učinilac od sebe ili drugog odbije istovremeni protivpravni napad; ... u krajnjoj nuždi, ako učinjeno zlo nije veće od onog koje je prijetilo; ... u neotklonjenoj zabludi (npr. u samoodbrani upucaš nekoga, ne znajući da mu je pištolj bio prazan).

Nikome ne može biti izrečena kazna ili krivična sankcija za djelo koje, prije nego što je učinjeno, zakonom nije bilo određeno kao krivično djelo (> Rječnik), niti mu se može izreći kazna ili druga krivična sankcija, koja zakonom nije bila propisana prije nego što je krivično djelo učinjeno.

PREKRŠAJ Kada bi svako nedozvoljeno ponašanje bilo tretirano kao krivično djelo, pola zemlje sjedjelo bi po zatvorima. Zato postoje prekršaji, manje društveno opasni postupci koji se takođe kažnjavaju, ali ne tako drastično (npr. Prelazak ulice na crveno svijetlo, pušenje na javnom mjestu, preglasno puštanje muzike…). Kada “organi” na ovaj ili onaj način (a najčešće preko nadležne inspekcije) saznaju za prekršaj, pokreću prekršajni postupak, koji vodi prekršajni sudija. Ako utvrdi da se prekršaj zaista dogodio, propisaće prekršajnu kaznu najčešće određeni novčani iznos.

DOGODILO SE...

Dok je kod komšije pio kafu, jednog Beranca napao je bivši prijatelj prijeteći da će ga ubiti. Napasnik je držao sjekiru u ruci, prijeteći da će bivšem prijatelju odsjeći glavu. Prestravljeni Beranac prijavio ga je za ugrožavanje sigurnosti.

Napasniku pred sudom nije pomoglo pravdanje da nije namjeravao nikoga da ubije, morao je da plati novčanu kaznu.

BEZBIJEDNOST 294

TUČA Na prvi pogled, tuča u kafiću ili školskom dvorištu može izgledati previše bezazleno da bi se nazvala krivičnim djelom.

Djelimično to je tačno, ali isto tako učestvovanje u tuči je “samo prekršaj”, za koji zakon predviđa novčanu kaznu ili kaznu od godinu dana zatvora. Ako se stvari otmu kontroli, pa nekom u tuči budu nanesene teške tjelesne povrede ili bude ubijen/na zbog učestvovanja u tuči bićeš krivično gonjen/a. U zavisnosti od okolnosti i posljedica kazne su različite - ako neko bude teško povrijeđen kazna je do osam godina, a ako u tuči bude mrtvih kazne su i do 12 godina.

om za krivično djelo koje si pri tome počinio/la. U slučaju da ti vrijeđaš ili ponižavaš druge, dobro razmisli o svojim postupcima jer, za nasilničko ponašanje, prijete zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina.

Nezavisno od toga da li si ga zaista upotrebio, ako se prilikom tuče mašiš oružja ili nekog drugog sredstva koje je podobno da se njime nanese teška tjelesna povreda, možeš biti kažnjen/a novčano ili sa šest mjeseci zatvora.

Za učestvovanje u masovnoj tuči, u zavisnosti od posljedica, kazne su od tri mjeseca do tri godine.

DOGODILO SE...

U masovnoj tuči u jednom podgoričkom kafiću teško je povrijeđen jedan mladić. Mada su se učesnici pravdali da su pokušavali da razdvoje zavađene, jedan od njih je osuđen na godinu, dok su ostala šestorica optuženih dobili po 10 mjeseci zatvora.

UZVRATITI ILI POBJEĆI?

ODŠTETA

Svaki sukob najbolje je izbjeći razgovorom ili povlačenjem.

Kada lijepa riječ ne pomaže i kada se moraš suočiti sa napadačem, imaš pravo da pribjegneš “nužnoj odbrani”. Zakon kaže da je to “odbrana koja je neophodno potrebna da učinilac od sebe ili drugog odbije istovremeni protivpravni napad”. Kad uzvratiš pesnicama na napad siledžije, to je “nužna odbrana”, ali ako nastaviš da ga udaraš dok leži na zemlji prekoračio/la si granice nužne odbrane. To te, po zakonu, čini odgovornim/

Ako si žrtva tuče imaš pravo da zahtijevaš materijalnu nadoknadu za pretrpljenu štetu, povraćaj stvari ili poništenje određenog pravnog posla (> Rječnik). To pravo ostvaruješ ili u samom krivičnom postupku (ako se time suđenje ne bi znatno odugovlačilo), ili u građanskoj parnici koju pokrećeš o svom trošku. Da bi ostvario/la pravo na odštetu, moraš imati dokaze - svjedoke, fotografije, izvještaj ljekara ili pripadnika policije koji su se pojavili na licu mjesta.

BEZBIJEDNOST 295

KRAĐA U zavisnosti od okolnosti pod kojima je izvršena i vrijednosti ukradenog, zakon krađu određuje kao: ...sitnu - ako vrijednost ukradene stvari ne prelazi 150 eura i ako se utvrdi da lopov nije ni očekivao da će ukrasti više od toga. Kazna za sitnu krađu je novčana ili do šest mjeseci zatvora. ...običnu - ovdje je riječ o krađi vrjednije stvari, ali bez “posebnih okolnosti” koje bi je okarakterisale kao tešku krađu.

Počiniocima obične krađe ostavljena je mogućnost “pokajanja”. Ako počinilac vrati ukradenu stvar, prije nego što sazna za pokretanje krivičnog postupka, može biti oslobođen/a kazne. ...tešku - gdje se ubrajaju sve krađe koje su izvršene obijanjem, provaljivanjem, na “naročito opasan ili drzak način” ili oružane krađe. U zavisnosti od vrijednosti ukradene robe kazna za počinioce teške krađe je od jedne do deset godina zatvora.

DOGODILO SE...

Mladić iz Nikšića kažnjen je na pet mjeseci zatvora zbog krađe. On je iz parkiranog automobila koji je bio otključan, ukrao kožnu torbicu. Mada nije ni pretpostavljao, ubrzo je saznao da se u torbici nalazi 1.100 eura, dokumenta i lične stvari vlasnika. Iako je mladić priznao krađu, a sav novac vraćen vlasniku, ipak je kažnjen.

BEZBIJEDNOST 296

IZNUDA

ZLOUPOTREBA KOMPJUTERA

Otimanje novca ili hrane mlađim i slabijim učenicima možda izgleda kao dječiji nestašluk, ali je u pitanju prekršaj. Pokušajima da nešto “zaradiš sa strane” tako što ćeš, pod prijetnjom batinama, uzimati novac za užinu, patike ili jakne od drugih učenika rizikuješ kazne. Ukoliko to budeš radio, žrtva te mora prijaviti upravi škole. Ako si ti žrtva i nasilnik te presretne van škole, prijavi ga policiji. U zavisnosti od vrijednosti stvari koje ti siledžija uzme zakon predviđa kazne od šest mjeseci do osam godina zatvora. Pod iznudom se podrazumijevaju i mnogo teže stvari ako npr. novac koji ti prijatelj ne vraća mjesecima, pokušaš da vratiš prijetnjama.

Osim što je nepristojno, brisanje ili izmjena podataka u tuđem kompjuteru je i krivično djelo. Ako se usudiš da obrišeš, izmijeniš, oštetiš ili prikriješ podatke u tuđem kompjuteru rizikuješ novčanu kaznu ili zatvor do godinu dana. Ukoliko time prouzrokuješ štetu koja prelazi tri hiljade eura, prijeti ti zatvorska kazna od tri mjeseca do pet godina.

UCJENA Pukim slučajem u ruke poznanika dospio je snimak, fotografija ili informacija o stvarima koje nisu za javnost. Naravno da ne želiš dijeliti intimu sa drugima, ali poznanik prijeti da će “kompromitujući materijal” objaviti, ako mu ne isplatiš određenu sumu. U takvim situacijama ucjenjivača prijavi poli. ciji. Nikako ne pokušavaj da izađeš u susret njegovim zahtjevima jer takvi tipovi će, po pravilu, od tebe tražiti još novca u zamjenu za “ćutanje”. Ako pokušaš da nekog ucijeniš, u zavisnosti od sume koju tražiš za ćutanje, prijeti ti kazna od tri mjeseca do 10 godina.

Kada se sledeći put budeš igrao “hakerisanja” budi svjestan da možeš završiti u zatvoru, pogotovu ako napadaš računare koji su od značaja za državne organe, javne službe, ustanove ili privredna društva. Zakon predviđa kazne od jedne do osam godina zatvora za one koji neovlašćeno brišu ili mijenjaju kompjuterske podatke. Za neovlašćeno priključivanje na tuđi računar ili mrežu, prijeti ti novčana kazna ili zatvor do godinu dana. Ako tokom “upada” uzmeš i iskoristiš podatke kazna je i do pet godina.

VIRUSI Ukoliko misliš da si kompjuterski genije, koji je kadar napraviti računarski virus, najbolje je da se na tome i zaustaviš. Ako ipak to učiniš i namjeravaš da ga “ubaciš“ u tuđi računar ili komjutersku mrežu-činiš krivično djelo za koje je predviđena novčana ili jednogodišnja zatvorska kazna. Ako pri tome prouzrokuješ štetu, prijeti ti novčana ili zatvorska kazna do dvije godine.

BEZBIJEDNOST 297

ORUŽJE Iako se u Crnoj Gori držanje oružja smatra folklorom, osim ljubavi prema puškama i pištoljima, potrebna ti je i dozvola za njihovo držanje. Oružje smiješ da posjeduješ samo ako imaš odgovarajuću dozvolu.

Odobrenje za nabavku oružja možeš dobiti kada napuniš 21 godinu.(> Dokumenta) U slučaju da, iako nemaš dozvolu, u kući držiš više od tri primjerka trofejnog oružja rizikuješ novčanu kaznu od tri do deset iznosa minimalne cijene rada u Republici. Istovjetnu kaznu platićeš i ako djetetu mlađem od 11 godina daš u ruke luk i strielu ili vazdušnu pušku.

BUDI OBAZRIV Ako ti se desi da izgubiš oružje ili ti ga neko ukrade, moraš to odmah prijaviti policiji. U slučaju da to ne učiniš, ili oružje pozajmiš prijatelju, rizikuješ kaznu od tri do deset iznosa minimalne cijene rada u Republici. Za teže prekršaje, kao što su prodaja zabranjene municije i oružja, neovlašćeno nabavljanje, držanje i nošenja vatrenog oružja ili municije predviđena je novčana kazna u visini od 10 do 200 iznosa minimalne zarade, uz zaštitnu mjeru oduzimanja oružja i municije.

BEZBIJEDNOST 298 DOGODILO SE...

Mladić iz jednog sela u blizini Podgorice priveden je zbog nedozvoljenog držanja oružja. Tokom kontrole, policija je u njegovoj kući pronašla automtsko oružje. Iako se mladić branio da je pištolj kupio da bi zaštitio sopstvenu bezbjednost, oružje mu je oduzeto. Odležao je tri mjeseca u Spužu.

ORUŽJE NA JAVNOM MJESTU Oružje “za pasom” možda će ti povećati samopouzdanje, ali ćeš, ako ne upadneš u veće nevolje, zbog toga biti kažnjen.

Kazne za nošenje oružja su od tri do deset iznosa minimalnih zarada u Republici. Kada ti nije dovoljno samo da “nosiš pištolj za pasom”, već se oružja latiš i zapucaš u vazduh rizikuješ novčanu ili kaznu do 60 dana zatvora. To podrazumijeva pucnjavu na proslavama i veseljima, kao i upotrebu eksplozivnih sredstava ili bakljadu.

I VATROMET JE KAŽNJIV Novogodišnja slavlja gotovo su nezamisliva bez vatrometa i petardi. Novčane kazne predviđene za takav vid dizanja atmosfere, možda bi ti mogle pokvariti zabavu. Da bi priredio vatromet moraš za to dobiti dozvolu od policije. Za dobijanje dozvole potrebno je da lokalnoj stanici policije najkasnije pet dana prije događaja predaš zahtjev u kojem ćeš navesti mjesto, vrijeme, svrhu i vrste sredstava koje ćeš koristiti za vatromet.

BEZBIJEDNOST 299

TRGOVINA LJUDIMA Postoje različiti oblici trgovine ljudima, a neke “rezultate” možeš svakodnevno primijetiti u svom okruženju. Djeca koja prose na ulici uglavnom to rade pod prinudom ili radnici koji rade bez nadnice jer su na to prisiljeni... Metode koje se koriste u trgovini su različite – od klasičnog kidnapovanja, preko naizgled profesionalnih ponuda za posao, do slatkorečivog ubjeđivanja o boljem životu koji samo čeka na tebe, tamo “preko”. Ali rezultat trgovine ljudima uvijek je isti žrtva završava u životnim okolnostima koji se mogu porediti sa klasičnim starovjekovnim ropstvom. Djevojke završavaju u mračnoj mreži prostitucije, dok su djeca prinuđena da prose ili kradu, kako bi dobila hranu i smještaj.

Za krivično djelo trgovine ljudima, zakon predviđa kaznu od jedne do 12 godina zatvora.

S obzirom da zakon zabranjuje oglašavanje u kojem se krše zajamčene slobode i prava, za takve oglase odgovornost snose mediji koji ih objavljuju. Takvi oglasi mogu biti i polazna tačka u istrazi protiv sumnjivih “preduzetnika”.

NEKOLIKO UPOZORENJA - Budi veoma pažljiv/a kada biraš poslove preko oglasa.

- Ne idi sam/a na razgovor za posao preko oglasa. U slučaju da su svi tvoji prijatelji zauzeti, obavezno im ostavi adresu mjesta na koje ideš i reci im koliko dugo namjeravaš da se zadržiš.

- Ako ti se na sastanku bilo šta učini sumnjivim, mirno napusti sagovornika uz neko jednostavno objašnjenje.

- Ako negdje putuješ, ostavi fotokopiju pasoša roditeljima ili prijateljima i nabavi važnije brojeve telefona zemlje u koju ideš (policija, broj telefona naše ambasade ili konzulata).

SEKSUALNA EKSPLOATACIJA Više od 90 odsto žrtava seksualne eksploatacije su žene, uključujući i maloljetnice koje su i najčešće žrtve trgovine koja se često krije iza “poslovnih” oglasa-konkursa za modele, manekenke i konobarice... Umjesto odlaska na glamurozne poslove u zemlje zapadne evropske unije, djevojke završavaju kao roba u okviru organizovane mreže prostitucije.

Na samom početku, oduzimaju im se sva lična dokumenta, čime se sprječava eventualni pokušaj bjekstva. Njihovo prebivalište postaju javne kuće i noćni klubovi. Nadnica im zavisi od “obavljenog posla”, uslovi života nečovječni i ispunjeni nasiljem, a ako ikada i dobiju priliku da odu, djevojke moraju prethodno da “odrade svoje dugove prema vlasniku”.

BEZBIJEDNOST 300 SIGURNE KUĆE Sigurne kuće su institucije ili nevladine organizacije u kojima se zlostavljanim ženama i djevojkama, žrtvama nasilnika ili trafikinga, pruža prva pomoć. Pored pružanja privremenog smještaja, hrane i pravne pomoći, ženama se pomaže da stignu svojim domovima, te da se izbore sa traumama i uključe u društvo. Žrtve trafikinga se u ovim kućama obučavaju vještinama, koje će im pomoći da se ekonomski osamostale i nađu posao (> Kontakti).

PROSTITUCIJA Prostitucija je prodavanje seksualnih usluga za novac ili neku drugu uslugu (zapošljavanje, rješavanje problema... ). Iako se često pominje kao “najstariji zanat na svijetu“, prostitucija je zapravo seksualna eksploatacija gde tijelo postaje roba za kupovinu i prodaju, čime se narušava tjelesni integritet i ljudsko dostojanstvo, kao osnovno ljudsko pravo. U Crnoj Gori zabranjeno je pružanje seksualnih usluga za novac, a kazna je 30 dana zatvora.

Zakon predviđa posebne kazne za podvodače ili makroe koji posreduju i navode druge na prostituciju. Kazna za podvođenje je od tri mjeseca do pet godina, a u slučaju da se seksualna usluga pruža maloljetnoj osobi kazna je tri godine.

Makroima koji podvode maloljetne osobe slijedi kazna od jedne do 10 godina.

BEZBIJEDNOST 301

SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE Osim silovanja, postoji mnogo oblika seksualnog zlostavljanja, i svi su kažnjivi. Zapravo, dovoljno je samo da je osoba A namjeravala da ostvari seksualni kontakt sa osobom B. U kontakt se ubrajaju poljubac ili malo nježniji dodira koji osoba B nije željela.

ZLOUPOTREBA POLOŽAJA Za seksualno zlostavljanje do koga je došlo zloupotrebom položaja predviđene su kazne od jedne do 14 godina. Pod zloupotrebom položaja smatra se kada nastavnik seksualno zlostavlja maloljetnu učenicu/ka, usvojilac ili očuh dijete koje mu je povjereno na čuvanje. Ukoliko je zlostavljano dijete mlađe od 14 godina kazna je do 12 godina zatvora.

U grupu krivičnih djela seksualnog zlostavljanja spadaju: ... prinuda na obljubu (kada ne postoji fizička prisila, već samo prijetnja da će se razotkriti nešto što bi štetilo ugledu žrtve).

Za to prijeti kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora; ... prinuda na analni ili oralni seks;

... bludne radnje (prinuda na bilo koji drugi čin koji dovodi do buđenja ili zadovoljavanja seksualnog nagona, kao što je grljenje, ljubljenje ili dodirivanje polnih organa).

DOGODILO SE...

Bjelopoljcu koji je pokušao da seksualno iskoristi dvanaestogodišnjeg dječaka iz komšiluka, sud je odredio kaznu od dvije i po godine zatvora. On je zloupotrijebio povjerenje dječaka namamviši ga u šupu iza kuće. Nakon što je čuo zapomaganje, dječaka je spasio stric koji je savladao napasnika i pozvao policiju.

SILOVANJE Silovanje je najteži oblik seksualnog zlostavljanja i pod njime se podrazumijeva obljuba ženske osobe pod prisilom. Po zakonu, samo osobe ženskog pola mogu biti silovane. Prema krivičnom zakonu za silovanje je predviđena zatvorska kazna od jedne do 10 godina.

Kazna za silovanje zavisi od toga koliko su strašne posljedice počinjenog nasilja.

Kada se prilikom silovanja uz seksualno nasilje žrtvi nanesu i teške tjelesne povrede, kazna je tri godine zatvora. Ako zbog silovanja žrtva umre predviđena zatvorska kazna je najmanje pet godina.

BEZBIJEDNOST 302

POMOĆ ŽRTVI Ukoliko ti se neko ko je žrtva silovanja obrati za pomoć: - Uvjeri je da napad nije njena greška.

- Nemoj da se ponašaš previše zaštitnički.

- Dozvoli joj da ti priča ili da ti ne priča o onome što joj se dogodilo.

- Ne prenosi drugima šta se dogodilo. Ima pravo da sama izabere kome će se povjeriti.

BUDI OBAZRIVA - Kada izlaziš noću, reci nekome kuda ideš.

- Ako si ostala u gradu do kasno, vrati se taksijem ili zamoli nekoga da te isprati.

- Imaj na umu da alkohol može da umanji tvoju opreznost, ali i tuđu samokontrolu.

- Mladići mogu doprinijeti većem osjećaju sigurnosti djevojaka tako što noću neće hodati iza njih, već će preći na drugu stranu ulice.

- Izbjegavaj mračne ulice.

KO SU SILOVATELJI?

U SLUČAJU SILOVANJA

Mada je ustaljeno mišljenje da su silovatelji najčešće nepoznati muškarci koji žrtve napadaju po mračnim ulicama, osam od 10 žrtava silovanja napastvovao je muškarac kojeg poznaju i kome vjeruju.

- Idi na neko sigurno mjesto, a mjesto gdje se dogodio napad nastoj da ostaviš kako je bilo.

- Pozovi prijatelja/cu ili nekog iz porodice, da ne budeš sama.

- Sačuvaj odjeću i ne tuširaj se, iako je to vjerovatno prvo što bi željela da uradiš. Ne pomjeraj predmete u prostoru u kome se napad dogodio.

- Odmah obavi ljekarski pregled, kako zbog mogućih povreda, tako i zbog nalaza koji ti je potreban kao sudski dokaz.

Ispitivanja žrtava silovanja pokazala su da su u više od 50 odsto slučajeva silovatelji bivši partneri i muževi.

Druga zabluda tiče se mjesta na kome se silovanje može dogoditi. Mada se obično smatra da se silovanja dešavaju po mračnim ćoškovima i napuštenim mjestima, praksa je pokazala da je skoro dvije trećine žrtava silovano u svom ili u stanu počinioca što opet ne znači da ne treba da izbjegavaš noćnu šetnju mračnim parkovima i ulicama.

U slučaju silovanja, nezavisno od mjesta i okolnosti u kojem se dogodilo - od strane poznanika, na ljubavnom sastanku, na poslu, u školi, u braku, u kući - ne dvoumi se da slučaj prijaviš policiji jer to je najbolji način da se nasilnik kazni.

BEZBIJEDNOST 303

PRIJAVA POLICIJI Pozovi 92 ili najbližu policijsku stanicu gdje ćeš dobiti broj telefona i adresu Odjeljenja za suzbijanje seksualnih delikata (> Kontakti). U dežurnoj službi će te pozvati na razgovor na osnovu kojeg će sastaviti prijavu o zločinu. Ako nijesi u stanju, ili se plašiš da ideš sama, mogu da pošalju policajca po tebe. Dok ne stigneš u službu Odjeljenja za suzbijanje seksualnih delikata nijesi dužna da daješ bilo kakvu izjavu, niti da objašnjavaš detalje u vezi sa događajem. Zaposleni u dežurnoj službi napisaće prijavu koja se, ako je potvrdiš svojim potpisom, prosljeđuje istražnom sudiji.

Tokom istrage, policija i advokati postaviće ti mnogo intimnih pitanja. Treba da znaš da će, u slučaju da izbjegavaš da daš tačne i istinite odgovore, policajcima biti mnogo teže da pronađu i kazne silovatelja.

DOGODILO SE...

Trojica Podgoričana kažnjena su na po dvije godine zatvora zbog silovanja maloljetnice. Vozeći se prema Danilovgradu, oni su pokupili stoperku i od nje tražili seksualni odnos.

Djevojka ih je odbila i tražila da zaustave automobil, kako bi izašla. Umjesto da stanu, oni su joj zaprijetili batinama.

Nakon što se djevojka i dalje opirala, tražeći da napusti automobil, stali su kraj puta i silovali je. Pri tom je jedan od njih tukao, nanjevši joj lakše tjelesne povrede.

BEZBIJEDNOST 304

BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU Kao učesnik u saobraćaju ne smiješ ometati, povrijediti ili ugroziti ostale učesnike. To znači da se moraš pridržavati saobraćajnih pravila i izbjegavati opasne situacije na drumu ili ulici. Da sve ne bi bilo ostavljeno na savjest vozača, o bezbjednosti u saobraćaju brine saobraćajna policija.

Kada ti saobraćajni policajac da znak da staneš-to znači da staneš, bez obzira da li si počinio saobraćajni prekršaj ili ne.

KAD TE ZAUSTAVI POLICIJA Ako te saobraćajna policija uhvati u kršenju propisa, moraćeš da platiš kaznu ili da tražiš pisanje prijave. Ali, možda si ti jedan od onih ultrakomunikativnih, prijateljski raspoloženih vozača, koji sa svakim mogu da se dogovore? Dobro razmisli prije nego pokušaš da policajcima daš “koji euro da popiju kafu”, u zamjenu za povlačenje prijave, jer time činiš krivično djelo davanja mita (> Korupcija). U tom slučaju mogao bi platiti više od kazne za saobraćajni prekršaj.

BEZBIJEDNOST 305

OPASNI PROMILI Uprkos tvom jakom uvjerenju u suprotno, dok si pod uticajem alkohola ili droge nijesi u stanju da pravilo procjenjuješ situaciju. Zabluda je da nema opasnosti sve dok je vozač dovoljno trijezan da razlikuje gas od kočnice-zakonska granica dozvoljenog udjela alkohola u krvi je 0.5 promila, za šta je dovoljno da popiješ dvije čaše vina ili litar piva.

Da bi provjerio u kakvom si stanju, policajac od tebe može tražiti da se podvrgneš ispitivanju pomoću alkometra, ili da te odvede u zdravstvenu ustanovu na stručni pregled.

ODUZIMANJE VOZAČKE Za neke saobraćajne prekršaje, osim što će ti napisati prijavu, policajci će ti privremeno oduzeti vozačku dozvolu (> Dokumenta). Bez dozvole ćeš ostati ako voziš brže nego što je dozvoljeno, voziš pod uticajem alkohola ili droga, pretičeš kolonu u tunelu. Dozvola ti može biti oduzeta najviše na 60 dana, a policajac ti mora izdti potvrdu. Ako smatraš da nisi kriv ili da policajac ima nešto protiv tebe, u roku od osam dana možeš podnijeti prigovor prekršajnom sudiji. Odgovor na pritužbu moraš dobiti u roku do 30 dana. Tvoj prigovor, ipak, ne odlaže oduzimanje dozvole.

DOGODILO SE...

Mladom Cetinjaninu oduzeta je vozačka dozvola na dva mjeseca, zbog nepridržavnja saobraćajnih propisa. Putujući ka moru, mladić nije mogao da “istrpi” sporu vožnju vozača ispred njega. Da bi brže stigao do mora preticao je kolonu preko pune linije, a iza prve krivine zaustavila ga je saobraćajna policija. Tokom razgovora sa policajcima, nije mu pomoglo pravdanje da su se vozila ispred njega kretala 40 kilometar na sat, i da nije ugrozio bezbjednost drugih vozača.

KAZNENI BODOVI Ne kažnjavaju se svi saobraćajni prekršaji oduzimanjem dozvole. Za neke prekršaje, uz novčanu kaznu, slijede ti i kazneni bodovi čiji se broj određuje od jedan do tri, zavisno od težine prekršaja. Bodovi se unose u poseban evidencijski karton.

Kazneni bodovi se uvode u evidenciju, nakon što platiš kaznu, a brišu se nakon 24 mjeseca.

Kada u toku dvije godine dobiješ najmanje sedam kaznenih bodova, moraćeš da pratiš predavanja o posljedicama saobraćajnih nezgoda.

Ako ne dođeš na predavanja, privremeno ćeš ostati bez vozačke dozvole. To će ti se desiti i ako za dvije godine sakupiš devet kaznenih bodova. Tada ti slijedi oduzimanje dozvole na 90 dana.

BEZBIJEDNOST 306

U SLUČAJU SAOBRAĆAJNE NESREĆE U devet od deset slučajeva, nesreće su izazvane nepažnjom učesnika. Svega 10 odsto svih udesa događa se zbog neispravnosti automobila, stanja puteva ili vremenskih uslova.

Ako si učestvovao/la u sudaru u kome je bilo povrijeđenih ili poginulih ili u kome je pričinjena veća materijalna šteta, dužan/na si da: - odmah pružiš prvu pomoć povrijeđenim osobama; - obavijestiš policiju i hitnu pomoć o udesu; - učiniš sve što možeš da otkloniš opasnost od nastajanja nove nesreće; - sačuvaš postojeće stanje na mjestu nesreće kako bi policija mogla da izvrši uviđaj; - sačekaš patrolu saobraćajne policije.

Ako si učesnik ili svjedok, mjesto nesreće možeš da napustiš samo da bi pružio/la pomoć povrijeđenima ili pozvao policiju i hitnu pomoć. U slučaju da ne pomogneš povrijeđenom/oj bićeš kažnjen/a novčano ili zatvorom do dvije godine. Ako zbog toga povrijeđeni umre, kazna je od tri mjeseca do četiri godine zatvora. Ako u sudaru nema povrijeđenih, moraš da sačekaš policiju kako bi izvršila uviđaj.

BEZBIJEDNOST 307

KONTAKTI

Sigurna ženska kuća

Hitna pomoć

Ul. slobode 74, Podgorica 020/ 232 352; 069/013-321 shelter@cg.yu www.sigurna-zenska-kuca.cg.yu

Centrala 124 (van Podgorice okreneš pozivni broj grada koji zoveš)

Vatrogasna služba Centrala 123 (van Podgorice okreneš pozivni broj grada koji zoveš)

Centar za socijalni rad IV proleterske 18, Podgorica 020/ 230 567 Centar za socijalni rad bavi se i sa maloljetničkom delikvencijom, tako da možeš dobiti pravnu podršku i podršku stručnjaka.

SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Njegoševa 12 Podgorica 020/ 664 432 sos_pg@yahoo.com

Odjeljenje za suzbijanje seksualnih delikata 020/ 242 299, lokal 478, Podgorica

Uprava carina Crne Gore Oktobarske revolucije 128, Podgorica 020/ 442 000 0800 81333 Otvorena linija za prijavu krijumčarenja robe, droge, oružja i ljudi. Tvoj poziv je besplatan, anoniman i povjerljiv.

Lučka kapetanija, Bar 13. jul 18, Bar 030/ 302 060 harbourm@cg.yu

BEZBIJEDNOST 308

Anima - udruženje za kulturu mira i nenasilja

Auto-moto savez Crne Gore

Stari grad 374, Kotor 032/ 325 829 anima@cg.yu

P.C.Kruševac ,Cetinjski put bb 020/ 234 999 AMS okuplja vlasnike motornih vozila i druge kategorije članova i za njih organizuje tehničku, pravnu, preventivnobezbjednosnu, ekonomsku i druge pomoći. Ukoliko planiraš da putuješ u Savezu se možeš raspitati o stanju na putevima.

Nansen dijalog centar Crna Gora Vukice Mitrović 8, Podgorica 020/ 230 646; 231 105; 230 681 info@ndcmn.yu www.ndcmn.org

Eurohelp Hercegovačka 95 1281 eurohelp@cg.yu Eurohelp je potpuno novi sistem pomoći na putu i zaštiti vozača.

Pomoć na putu je obezbijedjena tokom cijele godine 24h dnevno.Na ovom broju možeš dobiti operatere koji su uvijek spremni da se odazovu pozivu korisnicima Žute karte i obezbijede im brzo povezivanje sa najbližim prevoznikom koji će u najkraćem roku obaviti uslugu koja je potrebna korisnicima, bilo da se radi o kvaru, nestanku goriva, gumi koja je pukla, udesu i dr.

Sektor za civilnu bezbijednost i vanredne situacije 020/481 801 mup.emergency@cg.yu Ovaj sektor radi u sklopu ministarstva unutrasnjih poslova.

Ukoliko smatraš da je tebi ili nekome drugome ugrožena bezbijednost ovo je krajnja instanca kojoj se možeš obratiti.

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE LJUDSKA PRAVA I KAKO SE ŠTITE NACIONALNE MANJINE IZBJEGLA LICA OSOBE SA INVALIDITETOM ŠTA TREBA DA URADIŠ PRI SUSRETU SA OSOBAMA...

U PRAVU SI, misli Ĺ to su ljudi viĹĄe nejednaki po svojim osobinama , tim potrebnije je nastojati da se jednako ophodimo sa svima.

Tolstoj

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 311

LJUDSKA PRAVA Ljudska prava su neotuđiva, univerzalna i urođena, što znači da pripadaju svim ljudima, bez obzira na pol, starost, zemlju u kojoj žive. To su prava koja svaki čovjek dobija činjenicom da je rođen kao ljudsko biće. Ona se u svim dokumentima garantuju, dakle, ne propisuju se niti odobravaju. Zbog toga ni na koji način ne mogu biti ukinuta.

...GRAĐANSKA I POLITIČKA PRAVA Građanska i politička prava spadaju u prava “prve generacije”, odnose se na zaštitu pojedinca i ističu se protiv države.

Svako ima pravo na život, i ono mora biti zaštićeno zakonom.

Niko ne smije biti podvrgnut mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju. Zabranjeno je i kažnjivo svako nasilje, nečovječni ili ponižavajući postupci nad uhapšenim osobama. Ljudima je zagarantovana nepovredivost fizičkog i psihičkog intergiteta, pravo na privatnost i ličnu slobodu. Svako ima pravo na pravično i javno suđenje u razumnom roku pred nezavisnim, nepristrasnim i zakonom ustanovljenim sudom. Jemči se pravo na slobodu kretanja i nastanjivanja.

Imaš pravo da napustiš državu, osim u slučaju krivičnog postupka, radi sprječavanja širenja zaraznih bolesti ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore.

Svako ima pravo na slobodu izražavanja, kao i pravo obraćanja međunarodnim organizacijama (> Kontakti) radi zaštite svojih prava i sloboda zajemčenih Ustavom.

... EKONOMSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA Ekonomska, socijalna i kulturna prava spadaju u ljudska prava “druge generacije”, a ona te ovlašćuju da nešto zahtijevaš od države. Garantuje ti se pravo svojine. Imaš pravo na rad, slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravične i humane uslove rada i zaštitu za vrijeme nezaposlenosti. Država obezbjeđuje materijalnu sigurnost osobama nesposobnim za rad. Svako ima pravo na zdravstvenu zaštitu.

Svako ima pravo na brak koji se može zaključiti samo uz slobodan pristanak žene i muškarca. Djeca (u braku i van njega) uživaju prava i slobode primjereno uzrastu i zrelosti, a zastićena su od psihičkog, fizičkog, ekonomskog i svakog drugog iskorišćavanja ili zloupotrebe. Svi imaju pravo na školovanje, dok je osnovno obrazovanje obavezno i besplatno.

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 312

... PRAVA SOLIDARNOSTI U prava solidarnosti ili prava “treće generacije” spadaju pravo na razvoj, mir, zdravu životnu sredinu, korištenje rezultatima zajedničkog nasljeđa čovječanstva, pravo na komunikaciju i pravo na samoopredjeljenje. Pravo na mir u sebi sadrži načelo zabrane rata i upotrebe nasilnih sredstava u rješavanju međunarodnih sporova. Pravo na zaštitu životne sredine predstavlja garanciju da prirodni čovjekovi životni prostori neće biti previše oštećeni, ili čak potpuno uništeni. Pravo na razvoj treba da pomogne smanjenju razlike između bijede i bogatstva širom svijeta. Svi narodi imaju pravo na ekonomski, socijalni i kulturni razvoj uz granciju slobode identiteta i u jednakom uživanju zajedničke baštine čovječanstva.

KAKO SE ŠTITE LJUDSKA PRAVA Mnogobrojne međunarodne konvencije donešene su kako bi se države potpisnice obavezale da poštuju ljudska prava. Postoje univerzalni instrumenti poput Deklarcije o ljudskim pravima (> Rječnik), konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina, konvencija o dječijim pravima itd., kao i regionalni instrumenti kao što su evropska, američka i afrička konvencija o ljudskim pravima.

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 313 Glavna organizacija koja nadgleda poštovanje ljudskih prava su Ujedinjene nacije, unija praktično svih država svijeta. Ipak, Ujedinjene nacije ne mogu spriječiti da dođe do kršenja ljudskih prava, ali mogu pokušati djelovati protiv tih prekršaja. Osim UN, ljudska prava nadgledaju i INGOs– međunarodne nevladine organizacije. One održavaju mreže zaštitnika ljudskih prava svuda po svijetu i objavljuju izvještaje o kršenju ljudskih prava. Tako u svakom gradu postoji i veliki broj lokalnih nevladinih organizacija čiji je cilj monitoring, zaštita ljudskih prava i edukacija stanovništva o istim. Zaštitnici ljudskih prava upozoravaju na prekršaje, nakon čega INGO mogu staviti države pod pritisak javnim nabrajanjem kršenja ljudskih prava. One zbog prekršaja ne mogu odrediti nikakve sankcije. Za to su zadužene Ujedinjene nacije.

DOGODILO SE ...

Komitet protiv torture UN-a donio je presudu u korist romskih porodica iz okoline Danilovgrada, čije su kuće popaljene.

Do incidenta je došlo kada se zbog prijave za silovanje maloljetnice, više stotina stanovnika Danilovgrada ispred policijske stanice tražeći da se svi Romi iz naselja protjeraju. Nakon što su privedeni Romi pušteni, sugerisano im je napuste naselje kako bi izbjegli linč što su, osim nekolicine, Romi i učinili. Nakon nekoliko sati rulja je upala u naselje i zapalila ga do temelja. Iako je policija bla upoznata sa najavama protjerivanja, progon je trajao neometano satima.

Iako je presuđeno da počinioci nedjela moraju biti kažnjeni, odluke UN nijesu sprovedene u djelo.

EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA Crna Gora je potpisivanjem Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava (> Rječnik) prihvatila nadležnost Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Građani čija su prava povrijeđena, i koji ih ne mogu zaštiti pred državnim organima, mogu se obratiti sudu u Strazburu.

Prije nego se obratiš ovom, moraš voditi postupak pred domaćim sudovima do najvišeg nadležnog suda.

PROCEDURA U prijavi koju pošalješ sudu u Strazburu moraš navesti ukratko činjenice na koje se žališ, prava koja su ti povrijeđena, pravne ljekove koje si koristio/la, kao i sve sudske odluke koje su u tvom predmetu donešene. U prvom dijelu postupka pred sudom ispituje se da li je tvoj zahtjev prihvatljiv. Postoji vijeće od sedam sudija koje o tome odlučuje. U drugom dijelu postupka, postoji mogućnost prijateljskog poravnanja ili novo odlučuvnje o sporu. Nakon što sud donese odluku, država se obavezuje da ti isplati odštetu. Rok za isplatu obeštećenja je tri mjeseca, a o ispunjenju te obaveze stara se Komitet ministara (> Rječnik).

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 314

OMBUDSMAN Ombudsman (“zaštitnik ljudskih prava”) (> Kontakti) je dužan da štiti ljudska prava i slobode zajamčene ustavom ili ratifikovanim međunarodnim ugovorima i dokumentima kada su ona povrijeđena od strane javnih službi. Omudsman ne smije biti član političke stranke, i izvještaj o radu podnosi Skupštini.

On ne može uticati na rad sudova, ali mu se možeš obratiti u slučaju neopravdanog odugovlačenja sudskog postupka, zloupotrebe ovlašćenja ili neizvršavanja sudskih odluka.

Ombudsman ne može mijenjati zakonske odluke, pravno te zastupati, sporovoditi krivičnu istragu, dijeliti nadoknadu za povredu ljudskih prava.

KAKO SE ŽALITI? Svako ko smatra da su mu povrijeđena ljudska prava i slobode može se obratiti za pomoć ombudsmanu pismenom pritužbom. Pritužba mora da sadrži naziv javne institucije na čiji se rad odnosi, opis povrede ljudskih prava, činjenice i dokaze koji je potkrepljuju, kao i podatke o tome koja su pravna sredstva iskorišćena. U pritužbi moraš navesti svoje ime i adresu i izjasniti se da li želiš da se tvoje ime otkrije.

Pritužbu podnosiš najkasnije godinu od dana počinjene povrede ljudskih prava. Postupak pred ombudsmanom je povjerljiv, u slučaju da mu podneseš pritužbu ne možeš biti pozvan na odgovornost.

Kada ombudsman ocijeni da je pritužba osnovana, obavještava instituciju na koji se pritužba odnosi. On im određuje rok do kojeg se mora izjasniti o pritužbi, uz obavezu da mu omogući pristup svim informacijama, bez obzira na nivo tajnosti, kao i slobodan pristup svim prostorijama. Tokom procesa ombudsman može pozvati radi ispitivanja osobe za koje smatra da imaju informacije o navodima iz pritužbe. Nakon istrage, ombudsman predlaže mjere za otklanjanje problema, koje je organ obavezan da sprovede. Ako nadležni organ ne postupi po preporuci, ombudsman o tome obavještava javnost i Skupštinu Crne Gore.

Institucija ili osoba koja se ne odazove pozivu ombudsmana ili ne postupi po njegovoj preporuci prijeti kazna od desetostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

POSEBNE NADLEŽNOSTI OMBUDSMANA Ombdusman ima pravo da bez najave pregleda prostorije u zatvorima i drugim mjestima gdje se nalaze lica lišena slobode. On ima pravo da sa njima razgovara bez prisustva službenih lica. Osobe koje su lišene slobode imaju pravo da mu podnesu pritužbu u zapečaćenoj koverti, a ona se neotvorena prosljeđuje ombudsmanu.

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 315

NACIONALNE MANJINE Pripadnici/e nacionalnih manjina su državljani Crne Gore koji su brojčano manji od preovlađujućeg dijela stanovništva i koji se od njega razlikuju po nekim posebnim obilježjima kao što su sopstveni jezik, kultura, nacionalna ili etnička pripadnost, porijeklo ili vjeroispovjest. Nacionalne manjine njeguju ta obilježja i održavaju svoj zajednički identitet.

Nacionalne manjine ravnopravne su pred zakonom i zabranjena je bilo kakva diskriminacija.

KO ŠTITI NACIONALNE MANJINE? Zaštitu prava manjina obezbjeđuju organi državne, odnosno lokalne uprave i sudovi. Zakonom su zabranjene mjere koje mogu promijeniti strukturu stanovništva na područjima na kojima žive pripadnici manjine. Kao pripadnik nacionalne manjine uživaš sva prava i obaveze kao i pripadnici većinskog naroda. To, između ostalog, znači da niko nema pravo da ti uskraćuje ili ograničava prava zbog činjenice da pripadaš nekoj nacionalnoj manjini. Onima koji to pokušaju prijeti kazna zatvora do tri godine, a ako je u pitanju službeno lice predviđena kazna je do pet godina zatvora.

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 316 DOGODILO SE...

Sudija za prekršaje u Bijlom Polju donio je presudu po kojoj su dvojica mladića iz tog grada morali da plate po 300 eura kazne zbog kamenovanja lokalne džamije. Njih dvojica su tokom noći ušli u dvorište džamije i kamenicama razbili staklo na njoj. Nakon dojave komšija izgrednici su privedeni u policijsku stanicu i protiv njih je podnesena prekršajna prijava. Tokom suđenja nije im pomoglo pravdanje da su bili pijani dok su kamenovali bogomolju.

SIMBOLI Nacionalnim simbolima smatraju se simboli koje pripadnici nacionalnih manjina upotrebljavaju za izražavanje i označavanje svog nacionalnog identiteta. Kao pripadnik/ca nacionalne manjine imaš pravo isticanja svojih simbola. To znači da nacionalnu zastavu možeš istaći na svadbi, veselju, ali i u vrijeme proslava nacionalnog ili državnog praznika.

Kada je u pitanju proslava državnog praznika, uz nacionalne simbole moraš istaći i državne simbole. U tom slučaju državni simbol mora zauzimati počasno mjesto.

Za zloupotrebu nacionalnih simbola predviđena je novčana kazna od 10 do 20 iznosa minimalne zarade u Republici.

Ako je u pitanju pravno lice predviđena je kazna od 15 do 60 dana zatvora ili do 300 iznosa minimalne zarade u Republici.

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 317

ORGANIZOVANJE MANJINA U okviru državnih institucija manjine mogu osnovati Savjet, koji bi se bavio unapređenjem njihovih sloboda i prava. Savjet se bira na period od četiri godine, i ima od 17 do 35 članova.

Predstavlja i zastupa manjinu, podnosi prijedloge državnim organima i lokalnoj upravi za unapređenje i razvoj prava manjina, podnosi inicijativu predsjedniku države u slučaju da neki zakon narušava prava manjina. Savjet učestvuje u planiranju i osnivanju vaspitno-obrazovnih institucija, daje mišljenje na programe koji izražavaju posebnost manjina, predlaže upis određenog broja studenata na Univerzitet Crne Gore.

UDRUŽENJA MANJINA Nacionalne manjine mogu osnivati prosvjetna, kulturna i vjerska udruženja. Ta udruženja mogu primati finansijsku pomoć države, ali i stranih organizacija i privatnih lica.

Manjine imaju pravo da održavaju slobodne odnose sa matičnim državama i sa sunarodnicima koji borave u drugim državama.

JEZIK I INFORMISANJE Kao pripadnik/ca nacionalne manjine možeš slobodno govoriti maternjim jezikom i pisati svojim pismom. Tamo gdje manjinski narodi žive u većem procentu, jezik i pismo mogu biti u

ravnopravnoj službenoj upotrebi za zvaničnim. Imaš pravo na potpuno i nepristrasno informisanje na svom jeziku, bilo putem državnih medija (koji su po zakonu obavezni da obezbijede određeni prostor za emisije na jeziku manjina), bilo preko medija koji su osnovali pripadnici nacionalne manjine. Onima koji pokušaju da ti zabrane neko od ovih prava ili ih zabrane, prijeti novčana kazna ili kazna zatvora do godinu dana.

KULTURA I TRADICIJA Manjine imaju pravo izražavanja, čuvanja i javnog ispoljavanja nacionalnog i kulturnog identiteta. To znači da možeš obilježavati značajne datume, događaje i slaviti ličnosti iz nacionalne istorije. Zakon ti daje pravo da se slobodno nacionalno izjašnjavaš, biraš i koristiš lično i porodično ime. Imena možeš upisati u matične knjige i lična dokumenta na svom jeziku i pismu.

Dažava ti ne smije braniti da održavaš kontakte sa udruženjima ili institucijama iz matične države.

Niko nema pravo da te sprječava u izražavanju nacionalne ili etničke pripadnosti. Oni koji to pokušaju rizikuju zatvorsku kaznu do godinu dana. Kada neko pokuša da te natjera da se izjašnjavaš o svojoj nacionalnoj pripadnosti, rizikuje kaznu zatvora do dvije godine. Ako je u pitanju službeno lice kazna je do tri godine.

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 318

SLOBODA VJEROISPOVIJESTI Crna Gora je sekularna država (> Rječnik) i Ustavom je određeno da je religija odvojena od države. Prema ustavu, religijske zajednice su ravnopravne i slobodne u obavljanju vjerskih obreda i poslova, a uloga države je da ih materijalno pomaže. Zloupotreba vjerskih zajednica i njihovih institucija u političke svrhe strogo je zabranjena.

Svako ima pravo da promijeni vjeru ili uvjerenje, i da javno ili privatno ispoljava vjeru molitvom, propovijedima, običajima ili obredima.

Niko nije obavezan da se izjašnjava o svojim vjerskim i drugim uvjerenjima. Djelovanje vjerskih zajednica može biti ograničeno u određenim vanrednim situacijama, kao što su demonstracije ili nestabilna situacija u zemlji, a državni organi u tim slučajevima imaju pravo da zabrane vjerske skupove.

FOND ZA NACIONALNE MANJINE Fond za manjine treba da pomaže funkcionisanju udruženja manjina u Crnoj Gori. Sredstva za rad Fonda obezbjeđuju se iz državnog budžeta, i raspodjeljuju na osnovu procenta koji manjine čine u Crnoj Gori. Fond finansira aktivnosti i projekte koji treba da poboljšaju položaj i kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina.

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 319

IZBJEGLA LICA Izbjeglica je osoba bez državljanstva koja se nalazi izvan države svog prethodnog prebivališta i koja ne može ili ne želi da se vrati u tu državu iz straha ili zbog političkih stavova. Ljudi najčešće bježe iz matične države zbog proganjanja uslijed rasne, nacionalne, vjerske ili etničke pripadnosti, ali i zbog političkih stavova. Najveći broj izbjeglica došao je u Crnu Goru tokom ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije. Status izbjeglih lica u Crnoj Gori imaju osobe koje su zbog ratnih dešavanja tokom devedestih godina prošlog vijeka izbjegle iz Hrvatske, BiH i sa Kosova. Izbjeglice čine 4,28 procenta crnogorskog stanovništva. Kao prijavljeno izbjeglo lice imaš pravo da se slobodno krećeš i svojevoljno biraš mjesto stanovanja, da se zaposliš i radiš.

Izbjegla lica ne mogu dobiti ličnu kartu, već im se u MUP-u izdaje izbjeglička legitimacija (> Rječnik).

Niko ne smije biti protjeran ili vraćen u zemlju ili na teritoriju gde bi mu život ili sloboda bili ugroženi zbog rasne, vjerske, nacionalne ili pripadnosti određenoj društvenoj ili političkoj grupi. To pravo ne važi za osobe za koje se opravdano sumnja da ugrožavaju bezbjednost zemlje u koju su izbjegli ili za one osobe koje su pravnosnažnom presudom osuđene za teško krivično dijelo.

DOGODILO SE...

Osnovni sud u Podgorici donio je 27 presuda u korist porodica Bošnjaka koje su crnogorske vlasti tokom rata u Bosni i Hercegovini, deportovale u Republiku Srpsku. Bošnjaci su, kao izbjeglice boravili u Crnoj Gori, ali su ih službenici crnogorskog MUP-a priveli u policijske stanice i predali vojnicima tadašnje vojske RS, koji su ih sproveli u zatvore, gdje su mučeni i ubijani. Nakon rata porodice 33 deportovana Bošnjaka, podnijele su tužbe za naknadu štete. Do sada je donijeto 29 prvostepenih presuda, od kojih su u 27 djelimično usvojeni zahtjevi tužilaca, dok su u dvije potpuno odbijeni. Nijedna presuda nije postala pravosnažna.

EMIGRANTI Emigranti su osobe koje napuste svoju zemlju u potrazi za boljim životom. Mnogi su razlozi emigriranja, od kojih su najčešći ekonomski i politički. Emigrant je i osoba koja nađe bračnog partnera u drugoj zemlji i napusti svoju, kao i bogati penzioneri koji se presele u toplije krajeve.

Ljudi emigriraju i zbog sasvim prktičnih razloga, kao što su bolji uslovi za život u zemlji u koju se sele. Iako pojam emigriranja nije suviše precizan, ne treba ga miješati sa nasilnim preseljavanjem, kao što su raseljavanje stanovništva ili etničko čišćenje. Najčešći faktori koji izazivaju emigraciju su oružani sukobi, glad, bolesti ili siromaštvo.

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 320

APATRIDI Apatridi (“ljudi bez domovine”) su osobe bez državljanstva.

Budući da su bez državljanstva, apatridi nemaju nikakve obaveze prema državi u kojoj žive, pa je njihov status regulisan isključivo međunarodnim pravom.

Apatrid se postaje isključivo iz administrativno-pravnih razloga. To se obično dešava: - kada ti roditelji nisu regulisali pitanje državljanstva; - kada otkažeš državljanstvo u jednoj zemlji, a ne stekneš novo državljanstvo u drugoj; - zbog sukoba zakonodavstva dvije države ili sukcesije država (> Rječnik); i -u slučaju nejasnog zakonskog statusa.

AZIL Azil mogu da traže pojedinci koji bilo zbog straha od progona zbog svoje vjere, nacionalnosti ili svojih političkih stavova pobjegnu u drugu zemlju u potrazi za skloništem. Azil predstavlja pravo na boravak i zaštitu u toj drugoj zemlji. Dok čekaš da ti se odobri pravo na azil, vlasti države u koju su prebjegao/la ne smiju te diskriminisati po bilo kom osnovu.

To pravo možeš izgubiti samo ako počiniš krivično djelo.

Potencijalni azilanti imaju pravo boravka u zemlji u koju su prebjegli. Dok čekaš razmatranje prava na azil, dobijaš pismenu dozvolu boravka.

Ona važi do donošenja konačne odluke o tvom statusu. Osoba koja traži azil obavezna je da poštuje zakon, javni red i mir, te da u punoj mjeri sarađuje sa nadležnim organima u postupku odlučivanja o zahtjevu za odobravanje azila. Zahtjeve za azil razmatra Kancelarija za azil u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, a odluka se donosi u roku od tri mjeseca od predavanja zahtjeva.

Ako ti država prizna status izbjeglog lica stičeš pravo da boraviš u Crnoj Gori i dobijaš putnu ispravu (pasoš) radi putovanja u inostranstvo, kao i tzv. izbjegličku legitimaciju kojom potvrđuješ svoj identitet i pravni status. Azilantima mora biti obezbjeđeno besplatno osnovno i srednje obrazovanje u školama čiji je osnivač država, smještaj, zdravstvena zaštita, pravna pomoć, socijalna zaštita, pristup UNHCR-u (> Kontakti) i nevladinim organizacijama, humanitarna pomoć. Ako je stranac koji traži azil, u matičnoj državi bio mučen ili mu je život bio ugrožen, država mu mora obezbijediti dodatnu zaštitu.

Ako zahtjev za azil bude odbijen konačnom odlukom, mora napustiti teritoriju Crne Gore. U tom slučaju osoba ne smije biti isporučena državi u kojoj bi joj bila ugrožena prava ili život.

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 321

OSOBE SA INVALIDITETOM Invalidnost ne znači bolest. Radi se o trajnom stanju koje može biti posljedica povrede ili bolesti. Definisanje pojma invalidnosti je složeno i delikatno, prije svega zbog njegove prirode i heterogenosti invalidske populacije. Postoje brojne vrste i stepeni invalidnosti, a sliku usložnjava primjena različitih mjerila kojima se ocjenjuje stepen i vrsta invaliditeta.

Neke od poznatih kategorija invaliditeta su gluve i nagluve osobe, slijepe i slabovide osobe, osobe sa cerebralnom paralizom, kvadriplegijom i paraplegijom, mišićnom distrofijom, osobe sa amputiranim ekstremitetima (noge, ruke), osobe sa smetnjama u mentalnom razvoju...

POLOŽAJ OSOBA SA INVALIDITETOM Položaj osoba sa invaliditetom je dosta težak, što zbog nedostatka odgovarajućih zakona ali i zbog socijalne diskriminacije i izolacije kojoj su izloženi. Među osobama sa invaliditetom je visok stepen nezaposlenosti i siromaštva, a velika je neprilagođenost infrasrtukture (pristupne rampe, zvučna saobraćajna signalizacija i sl.). Nepostojanje adekvatnih prilaznih rampi osobama sa invaliditetom čini gotovo nemogućim fizički pristup većini javnih ustanova.

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 322

SOCIJALNA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA Država obezbjeđuje samo minimum socijalne zaštite osobama sa invaliditetom što često ne može da pokrije ni najosnovnije životne troškove, a još manje angažovanje npr. ličnog asistenta. Pored prava na opštu zdravstvenu zaštitu, osobe sa invaliditetom imaju pravo i na posebnu zdravstvenu zaštitu koja obuhvata liječenje, rehabilitaciju, nabavku ortopedskih pomagala i druge vrste pomoći.

Država je obavezna da obezbijedi sredstva za pružanje socijalnih i zdarvstvnih usluga osobama sa invaliditetom.

USTANOVE SOCIJALNE ZAŠTITE Pravo na smještaj u ustanovu socijalne zaštite određuje Centar za socijalni rad (> Kontakti-Porodica). U troškovima smještaja osobe sa invaliditetom učestvuju i roditelji ili staratelji.

U slučaju da roditelji ili staratelji nijesu u mogućnosti da snose troškove smještaja, sredstva obezbjeđuje država.

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 323

ŠTA TREBA DA URADIŠ PRI SUSRETU SA OSOBAMA...

Zbog nedovoljne integracije osoba sa invaliditetom u normalne društvene tokove, mnogi ljudi pri kontaktu sa njima osjećaju neprijatnost ili stid. Ponekad je osobi sa invaliditetom potrebna pomoć, češće joj nije potrebno ništa više nego da je tretiraš kao svako drugo ljudsko biće, naravno, imajući u vidu specifičnosti njenog invaliditeta.

UVIJEK... ... ponudi pomoć, ali se nemoj uvrijediti ako pomoć bude odbijena, jer ponekad zaista nije potrebna, nego čak može i ometati osobe sa invaliditetom.

NIKAD... ...ne pravi komentare kao što su: “Zaista ne znam kako uspijevaš. Ne znam šta bih radio/la kada bih bio/la kao ti”.

...KOJE SE TEŠKO KREĆU - nikada joj ne prilazi naglo i sa leđa ako se uplaši, lako može da izgubi ravnotežu; - ako joj je potrebna pomoć pri kretanju, obavezno pitaj koji je najbolji način da pomogneš; - ako koristi štap, štake ili neko slično pomagalo, ostavi joj dovoljno prostora za nesmetano kretanje. Nikada je ne hvataj za ruku kojom se oslanja na pomagalo; - kada pomažeš osobi da sjedne, pomagalo koje koristi ostavi joj na dohvat ruke.

...KOJE KORISTE KOLICA - obraćaj joj se uvjek direktno, a ne preko posrednika. Ljudi još uvjek imaju običaj da pitaju “Da li on/a pije kafu?”

- tokom razgovora nemoj da stojiš previše blizu, kako bi osoba u kolicima mogla da te gleda u oči; - ne naslanjaj se na kolica jer su ona dio ličnog prostora osobe koja ih koristi i čije ugrožavanje može biti veoma iritirajuće; - nikada nemoj hvatati kolica kada se osoba premješta iz njih na stolicu, krevet, u automobil. U tim trenucima ona ne računa na tvoju pomoć i koristi kolica kao oslonac. Ako je poremetiš, može da izgubi ravnotežu i da se ozbiljno povrijedi; - pitaj kako da preneseš kolica uz ili niz stepenice.

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 324

... OŠTEĆENOG SLUHA - neke osobe sa oštećenim sluhom čuju slabije, neke ne čuju uopšte, zato imaj na umu da je praćenje pokreta tvojih usana za nju možda jedini način da te razumije; - pri razgovoru nastoj da govoriš razgovijetno i da budeš okrenut/a licem osobi koja ne čuje kako bi mogla da ti čita s usana. Ako ti je lice u sjenci čitanje s usana nije moguće; - ne pričaj sa cigaretom ili olovkom u ustima i pokušaj da ne zaklanjaš usne rukama; - kad razgovaraš sa osobom oštećenog sluha, ne pričaj “pored” nje, u pravcu zida ili drugih ljudi; - ako si u društvu osobe sa oštećenim sluhom kada se začuje neko zvučno upozorenje ili saopštenje, objasni joj šta se događa.

... SA OŠTEĆENIM VIDOM - ne plaši se da ponudiš svoju pomoć na ulici, ali prvo upitaj slijepu osobu da li želi da joj pomogneš; - ako vodiš slijepu osobu ne hvataj je za ruku, ona će držati tebe, i kreći se malo ispred nje tako da može da te prati. Upozori je na prepreke u okruženju; - u prostoriji, daj osnovne napomene o namještaju i drugim predmetima koje treba da zaobiđete; - kada slijepoj osobi pomažeš da sjedne, postavi joj ruku na

stolicu ili naslon stolice da bi mogla sama da se smjesti kako joj najviše odgovara; - reci joj imena ostalih osoba sa kojima razgovarate.

... SA TEŠKOĆAMA U GOVORU - budi strpljiv/a i ne uskači da završiš rečenicu koju misliš da osoba hoće da izgovori. Pažljivo saslušaj i pokušaj da je razumiješ; - ne pretvaraj se da si razumio/la ako nisi, već zamoli osobu da ponovi ono što je rekla;Zabranjena je neposredna i posredna diskriminacija lica koja traže zaposlenje, kao i zaposlenih, s obzirom na zdravstveno stanje, odnosno invalidnost.

BEZ DISKRIMINACIJE! Osobe sa invaliditetom ne smiju biti diskriminisane zbog svog stanja. Diskriminacija je zabranjena pri zapošljavanju, određivanju uslova rada, obrazovanja ili napredovanja na poslu. Niko ne smije dobiti otkaz zbog svog invaliditeta.

Zaposlena osoba sa invaliditetom mora raditi poslove koji odgovaraju njenoj radnoj sposobnosti i stepenu stručne spreme. Kada poslodavac to ne može obezbijediti mora pružiti druga prava iz radnog odnosa. Poslodavac koji odbije ili izbjegne da osobi sa invaliditetom pruži prava koja uživaju i ostali zaposleni rizikuje novčanu kaznu u iznosu od desetostrukog do tristostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 325

KONTAKTI Ministarstvo za zaštitu ljudskih i manjinskih prava Cetinjski put bb, zgrada “Vektra”, Podgorica 020/ 482 129; 482-127 min.manj@cg.yu www.minmanj.vlada.cg.yu Na sajtu ministarstva kao i kontaktom sa zaposlenima možeš dobiti sve informacije o zakonskoj regulative i aktivnostima vlade koji se tiču položaja manjina u Crnoj Gori, kao i o stanju ljudskih prava.

Komesarijat za izbjeglice Crne Gore Kralja Nikole, zgrada “Šofranac”, Podgorica 020/ 665-798 Komesarijat se bavi pitanjem prava izbjeglih i raseljenih lica u Crnoj Gori.

UNHCR Nikca od Rovina 51, Podgorica 020/ 238 067 scgpo@unhcr.ch www.unhcr.org Visoki komesarijat za izbjeglice vodi računa o poštovanju

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 326 prava izbjeglih i raseljenih lica i pružanju raznih vrsta pomoći (pravne, materijalne…).

Zavod za školovanje i profesionalnu rehabilitaciju invalidne djece i omladine

“HELP International”

Buda Tomovića 28 020/640-408 juzinv@cg.yu U ovoj ustanovi rehabilituju se: tjelesno invalidna djeca i omladina, slijepa i slabovida djeca i omladina, djeca i omladina sa kombinovanim smetnjama...Zavod je jedina ustanova u Republici Crnoj Gori koja na kompleksan i kontinuiran način vodi brigu o invalidnoj djeci i omladini, počev od predškolskog vaspitanja i obrazovanja do završetka srednje škole.

Oktobarske revolucije 122/3, Podgorica 020/ 602 040 helphelp@cg.yu www.help-ev.com HELP je organizacija aktivna širom svijeta, kako u projektima hitne pomoći u kriznim situacijama, tako i u projektima rehabilitacije i razvoja. Jedan od osnovnih ciljeva HELP-a je da podstiče zajednice pogođene katastrofama i siromaštvom u naporima da sopstvenim snagama poboljšaju uslove u kojima žive.

Specijalni zavod za djecu i omladinu Komanski most Gornja Gorica b.b., Podgorica 020/ 262 258; 262 259 Specijalni zavod za djecu i omladinu je javna ustanova za smještaj djece i omladine ometene u razvoju. Programirani kapacitet Zavoda je smještaj 80 štićenika oba pola, starosti od 7-27 godina, a kasnije je izgrađen objekat za smještaj starijih mentalno retardiranih lica.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore Đoka Miraševića 5 020/ 623-734; 067/801-761 umhcg@cg.yu www.umhcg.org Ovo organizacija se bavi pitanjima mladih osoba sa invaliditetom. U okviru udruženja radi pravno savjetovalište za ove osobe.

Organizacija lica oštećenog sluha Miljana Vukova 17, Podgorica 020/ 231-970

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 327

Zavod za gluve i nagluve

Udruženje Roma Crne Gore

Put prvoboraca 184, Kotor 032/ 325 095 surdomonte@cg.yu

Vrela Ribnička 4, Podgorica 020/ 626 401 069/054447; 069/069348

Savez slijepih Crne Gore

Centar za reintegraciju raseljenih lica “Dom”

Njegoševa 6, Podgorica 020/ 665-407;665-368 ss-cg@cg.yu Savez slijepih Crne Gore predstavlja organizaciju posvećenu društvenom organizovanju, materijalnoj zaštiti, unaprijeđenju društvenih aktivnosti, kulturno-informativne djelatnosti, obrazovanja, zapošljavanja slijepih kao i poboljšanju zakonske zaštite slijepih u Crnoj Gori.

29. novembra 10, Berane 051/ 257 426 Ova organizacija pruža pomoć pri povratku raseljenih, kao i sve vrste informacija.

Udruženje paraplegičara Crne Gore Mitra Bakića 118, Podgorica 020/ 601-275; 067/258-536 paraplegicari@cg.yu www.paramontcg.org Udruženje je formirano radi okupljanja paraplegičara i lica sa srodnim dijagnozama, kao i drugih članova, radi uzajamnog pomaganja i poboljšanja socijal-ekonomskog i drustvenog statusa.

Grupa MARGO Kaliman bb - Marina, Tivat vaotas@cg.yu 032/674-864 Grupa MARGO se bavi uključivanjem zapostavljenih društvenih grupa u građansko društvo.

Helsinški komitet za ljudska pravaa PC “Kruševac” Podgorica 020/238-068 montheko@cg.yu; www.inf-hr.org

LJUDSKA PRAVA I MANJINSKE GRUPE 328 Švedski helsinški komitet za ljudska prava je nevladina organizacija za ljudska prava bez ikakvih političkih i religijskih usmerenja.

Ombudsman Ulica Atinska 42, Gorica C, Podgorica 020/655-518;655-285 ombudsman@cg.yu www.ombudsman.cg.yu Ukoliko smatraš da su ti narušena prava možeš se obratiti službi ombudsmana .

NVO Ask Kralja Nikole bb, Podgorica 020/ 623 683 askngo@cg.yu www.ask.cg.yu Nevladina organizacija koja se bavi zaštitom prava manjina.

NVO “UDRUŽENJE GRAĐANA HUMANITARAC NIKŠIĆ” Rubeža 138, 81400 Nikšić 040/ 255 056; 215 207 Fax: 040/215 192

JU Centar za obrazovanje i osposobljavanje “1. jun’’ Buda Tomovića bb 81000 Podgorica 020/ 640 136 centar1.jun@cg.yu Ovo je jedini Centar u Crnoj Gori koji pored predškolskog, osnovnog, srednjeg vaspitanja i obrazovanja lako mentaino retardiranoj djeci i omladini obezbjeđuje društveno i profesionalno osposobljavanje u interesu njihovog svestranog uključivanja u proizvodni rad i društveni život po završenom školovanju, radno osposobljavanje, produženi boravak i rehabilitaciju: edukativnu, profesionainu i socijalnu, prema njihovim psihofizičkim sposobnostima.

INDEX 329 A Abortus Afrodizijak Akcije Alkohol Alpinizam Amfetamin Analni seks Anti-bebi pilule Apartid Auto škola Avion

CV-Curriculum Vitae 157, 158 144 223 133 164 126 143 156 320 197 193

B Balkan flexipass Bespravna gradnja Bezbjednost Bezbjednost u saobraćaju Bigamija Bijela korupcija Biračko pravo Biro rada Biseksualnost Bonton Brak

204 103 293 305 9 239 83 57 147 209 8

C Carina Centralizovana koropcija Civilno društvo Crna korupcija

200 239 286 239

62

D Depozit Detektor laži Divlji taksisti Dobrovoljni davaoci krvi Događaj visokog rizika Dokazi Doktor Donor Dozvola za lov Dozvola za nabavku oružja Dozvola za sportski ribolov Droga Država Državni ispit Državna uprava Državni tužilac

97 261 190 122 211 259 116 121 91 89 91 127 269 68 64 273

E Ekskurzije Ekstazi Ekološke crne rupe Elektronsko bankarstvo Erogene zone Euroline Euro 26

202 126 177 225 144 204 204

F Falsifikovanje dokumenata

92

Falsifikovanje kartica Falsifikovanje novca Fakultet

227 227 45

G Garantni list Gimnazija Ginekolog Gradonačelnik Gradski prevoz Građanska inicijativa Granični prelaz

221 37 152 274 187 280 200

H Hapšenje Hašiš Hepatitis Heroin Herpes HIV Hlamidija Homofobija Homoseksualnost Hosteli

257 128 126 128 149 125, 126 150 148 147 205

I Ime Inkluzivno obrazovanje Incest Informativni razgovor Isparljivi narkotici

7 31 20 259 128

INDEX 330 Ispiti Intervju Istraga Izbori Izbjegla lica Izborne liste Izborno pravo Izdržavanje Izlet Iznuda Izvršna vlast

38 63 260 276 319 276 276 11 163 296 270

J Javni servis Javni skup Javni tereni

226 293 260 258 240 208 101 97 167 117 222

L 281 279 212

K Kampovanje Karta Katastar Kazneni bodovi Kirija Knjige Kokain Komune Koncerti Kondukter Kontracepcija Korupcija Krađa Kredit

Kreditne kartice Krivična djela Krivična prijava Krivični postupak Kronizam Kulturni događaj Kultura stanovanja Kuća Kućni ljubimci Kućno liječenje Kupovina preko interneta

163 187, 189, 192, 193 104 305 97 267 126 131 208 188 153 240 295 228

Lična karta Lizing Lokalna samouprava Lovac Lovočuvar Lovački ispit Lovačko oružje Lovišta Low cost kompanije LSD Luča Lutalice

81, 82 229 273 171 171 91 171 171 203 129 36 168

M Majstorski ispit Marihuana Masturbacija Matična knjiga Maturski ispit

40 126 144 82 38

Mediji Međunarodni sudovi Minimalna zarada Ministarstva Mito Morski ribolov Morsko dobro Motivaciono pismo

283 264 72 271 242 172 173 62

N Nacionalne manjine Nacionalni parkovi Nadareni učenici Nadriljekari Nasilje u porodici Nasilje u školi Nasljeđivanje Nastava Neformalno obrazovanje Nepotizam Nevladine organizacije Nevinost Novinarski kodeks

315 177 29 122 19 22 13 29 50 239 286 143 283

O Obrazovanje Obrazovanje odraslih Ocjenjivanje Odmori Odsustva Odšteta Oglasi

29 50 34, 46 73 73 294 60

INDEX 331 Ombudsman Omladinska zadruga Opasnost na vodi Operacije Oralni seks Orgazam Oružje Oružani list Osiguranje Osnovna škola Osobe sa invaliditetom Osumnjičeni Oštećeni novac Otkaz Otpad Otpremnina Overdoziranje

314 60 175 120 143 145 297 91 231 29 321, 322 260 219 71 179, 180 71 130

P Pasoš Paraglajding Peticija Peting Pješak Planinarenje Plava zastavica Plaža Podjela imovine Policija Političke partije Polne bolesti Porez Porođaj

85, 86 166 280 144 199 166 173 174 10 253 275 149 230 156

Posredovanje Poslanici Posluga Posmatrač na izborima Posmatranje ptica Postdiplomske studije Pozornik Požari Pranje novca Praznici Predsjednik države Prekvalifikacija Prekršaj Premijer Pretkrivični postupak Prezime Prijava Pripravnički staž Pritvor Privatna agencija Programski sadržaji Promjena zakona Pronevjera Prtljag Pušenje

244 332 242 277 168 48 254 178 245 73 270 58 293 271 259 7 247 66 261 58 283 280 242 189, 193, 195 135

R Računi Račun u banci Radna knjižica Radni staž Rad na crno Rasprodaja

105, 106, 107, 108 225 84 65 68 219

Razvod Razredni ispit Recepti Reciklaža Rent-a-car Reproduktivno zdravlje Restoran Ribolov Ronjenje

19 36 135 180 198 151 209 172 166

S Samozapošljavanje 39 Saobraćajac 254 Saobraćajna dozvola 87 Saobraćajne nesreće 306 Satnica 66 Seks 143 Seksualna ekspolatacija 299 Seksualna orjentacija 147 Seksualno ponašanje 148 Seksualno zlostavljanje 301 Sida 126 Sifilis 150 Sigurne kuće 300 Silovanje 301, 302 Silovatelj 302 Siva korupcija 239 Simboli 316 Sindikati 74 Skupština 269 Skupštinski organi 296 Sloboda javnog okupljanja 279 Slobodan pristup informacijama 282

INDEX 332 Sloboda vjeroispovjesti Slobodno vrijeme Specijalista Sportski klubovi Sportski savez Srednja škola Stan Starateljstvo Stipendije Stručne škole Stručni ispit Studentski dom Studentski indeks Studentska menza Studentske organizacije Studentski parlament Sudovi Svjedoci

318 207 117 212 212 32 97 17 45 39 40 109 92 110 48 49 262 259

Š Škola za trudnice Školske kalendar Školski policajac Školski program Školovanje manjina Štednja Šume Štrajk radnika

155 30 254 33 31 225 178 73

T Tabloidi Tajni nadzor

284 257

Taksi Taksi na poziv Tarife Telešop Test za trudnoću Transeksualizam Transplatacija Tranvestiti Trgovina akcijama Trgovina ljudima Triper Trudnoća Tuča

190 190 190 222 154 147 121 148 223 299 150 154 293

U Ucjena Udžbenici Ugovor o djelu Ugovor o radu Ugovor o zakupu Ulaznice Uniforme Upravni organi Upravnik zgrade Usvojenje Utakmica Uvjerenje o državljanstvu

296 33 66 65 97 211 42 272 99 16 211 82, 83

V Vaginalni seks Vanbračna zajednica Vantjelesna oplodnja

143 9 158

Veterinar Virusi Viza Vlada Volonterizam Volonterski radni kampovi Vozačka dozvola

167 296 87 271 61 266 88, 305

Z Zabrana javnog skupa Zamjena novca Zaštita potrošača Zanemarivanje porodičnih obaveza Zaštita na radu Zaštićene grupe Zbor građana Zdravlje djeteta Zdravstveno osiguranje Zdravstvena knjižica Zdravlje žene Zeleni karton Zloupotreba kompjutera Zloupotreba položaja Zloupotreba službenog položaja Zaštita svjedoka

279 219 221 14 75 76 280 14 115 84 151 88 296 301 241 247

Ž Životna sredina Životinjsko carstvo Žurka Žuta štampa

176 167 103 284

RJEČNIK 333

RJEČNIK AGENCIJA Organ zadužen za stručne i sa njim povezane upravne poslove, koji se vrše uz primjenu tržišnih principa i obezbjeđuju unapređenje i razvoj.

BIODIVERZITET Raznovrsnost biljnog i životinjskog svijeta, kao i opste zakonitosti o rasprostranjenju flore i faune i njihov raspored.

CENTRALNA DEPOZITARNA AGENCIJA Centralna institucija za namirivanje transakcija hartija od vrijednosti, koja osigurava isplatu tvog novca, u slučaju prodaje, ili prenos vlasništva nad dionicama na tvoj račun u slučaju kupovine.

DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA Deklaracija koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija, 10. decembra 1948. u Parizu. Deklaracija nije dio međunarodnog prava, ali predstavlja značajno oruđe u primjeni diplomatskih i moralnih pritisaka na vlade koje krše neke ili sve odredbe deklaracije. Međunarodna konferencija Ujedin-

jenih nacija o ljudskim pravima iz 1968. godine odlučila je da deklaracija „predstavlja obavezu za sve članice međunarodne zajednice“.

EKOLOGIJA Nauka koja proučava životnu sredinu, odnose između organizama, kao i odnose između organizama i životne sredine.

Pored toga, ekologija je i ekonomija žive prirode, nauka o proizvodnji i raspodjeli organske materije u prirodi i o održavanju živog svijeta uopšte.

EVROPSKA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA Pravni akt Savjeta Evrope o zaštiti sloboda i prava, donijet u Rimu u Italiji, 4. novembra 1950. godine. Originalna verzija, sastavljena na engleskom i francuskom jeziku. Objavljena pod nazivom ‘’Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda’’, stupila je na snagu 3. septembra 1953. godine. Prve potpisnice Konvencije bile su: Belgija, Velika Britanija, Danska, Irska, Island, Italija, Luksemburg, Njemačka, Norveška, Turska, Francuska i Holandija. U periodu od 1950. do 2004. godine, Konvenciju je potpisalo 46 zemalja. Potpisivanje je označilo prihvatanje obaveze poštovanja prava i sloboda, kao i priznavanje nadležnosti Evropskog suda za ljudska prava.

RJEČNIK 334 GARANTNI LIST Dokument kojim prodavac (davalac garancije) daje kupcu (korisniku) garanciju da je roba koju mu prodaje ispravna.

GREJS PERIOD (ili period mirovanja otplate) Period od trenutka kada se kredit odobri (tj. kada banka isplati novac zajmoprimcu ili izvrši plaćanje u njegovo ime), do trenutka kada po ugovoru treba da počne da ga otplaćuje.

IMOVINSKI LIST Dokument koji potvrđuje da neko lice posjeduje nepokretnu imovinu u svom vlasništvu.

IMUNITET Izuzeće od krivične odgovornosti; dplomatski imunitet-skup izuzeća od vlasti teritorijalne države koji međunarodno pravo priznaje članovima diplomatskih misija i diplomatskom osoblju kao i članovima njihovih užih porodica INVESTICIONI FOND Organizacioni oblik pri kome investitori svoj novac povjeravaju investicionoj kompaniji koja posjeduje investicioni fond koji, opet, ta sredstva koristi da bi reinvestiranjem tih sredstava

na berzi ostvarila profit. Srazmjerno svom ulogu investitori raspolažu i dijelom ostvarenog profita.

IZBJEGLIČKA LEGITIMACIJA Dokument koji izbjeglice dobijaju od države koja ih je primila.

Obzirom da izbjeglice nemaju status državljanina u zemlji u kojoj su primljeni ova legitimacija im praktično služi kao lična karta, a samim tim se i zna tačan broj izbjeglica.

KOLEKTIVNI UGOVOR Kolektivnim ugovorom se utvrđuju prava i obaveze zaposlenog i poslodavca iz oblasti rada, kao i međusobni odnosi učesnika kolektivnog ugovora, u skladu sa zakonom. Kolektivni ugovor može biti opšti, granski i kolektivni ugovor kod poslodavca.

KOMITET MINISTARA je tijelo Savjeta Evrope koje donosi odluke. Sastoji se od ministara inostranih poslova svih država članica, njihovih stalnih diplomatskih predstavnika u Strazburu. To je vladino tijelo u kojem se na ravnopravnim osnovama mogu razmatrati problemi sa kojima se suočavaju evropska društva, a služi i kao mjesto gdje se formuliše zajedničko evropsko djelovanje.

Služi i kao čuvar osnovnih vrijednosti Savjeta i nadzire da li države članice poštuju svoje obaveze.

RJEČNIK 335 KRIVIČNO DJELO

POLISA OSIGURANJA

Svjesna i voljna čovjekova radnja ili propuštanje radnje koja je društveno opasna, protivpravna, zakonom određena kao krivično djelo i za koju je predviđena kazna.

Ugovor koji obezbjeđuje osiguranu stranu od određenog rizika, tj. koji obavezuje osiguravajuće društvo da osiguranu stranu vrati u isti finansijski položaj u kojem je bila neposredno prije momenta štete (npr. od požara) pod uslovom da je šteta prouzrokovana rizicima navedenim u polisi.

KURSNA LISTA Odnos domaće i stranih valuta koji prikazuje vrijednost jedne valute u odnosu na drugu.

NACIONALNI PARK To su prostori izuzetnih i višestrukih prirodnih vrijednosti koje imaju ekološku, ekonomsku, naučnu, istorijsku, estetsku, kulturnu, obrazivnu, rekreativnu funkiciju.

OBDUSMAN Institucija koja kontroliše rad državne uprave primajući primjedbe i pritužbe građana na rad državnih organa.

OSUMNJIČENI Osumnjičeni je lice prema kome je pre pokretanja krivičnog postupka preduzeta neka radnja zbog postojanja osnova sumnje da je izvršilo krivično delo.

PORESKE REGISTAR KASE Kase koje služe za evidentirenje prometa proizvoda i usluga na koji preduzeće državi plaća porez.

POSLOVNE BANKE Poslovne banke su specijalizovane uslužne ekonomske ustanove koje pružaju usluge pojedincima, preduzećima i državi.

Osnovna namjena im je da racionalno upotrebljavaju novac, da potpomažu njegov opticaj i da ga distribuiraju onima koji će ga racionalno upotrijebiti.

POSLOVNA SPOSOBNOST Sposobnost lica da svojim radnjama stiče prava i obaveze, odnosno da realizuje pravnu sposobnost. Potpuna poslovna sposobnost stiče se punoljetstvom, osim ako je riječ o licu koje zbog duševne zaostalosti nije sposobno da zdravorazumski rasuđuje.

RJEČNIK 336 PRAVNA SPOSOBNOST

RESORNI MINISTAR

Imati pravnu sposobnost znači biti nosilac prava i obaveza.

Svaki čovjek je pravno sposoban.

Ministar na čelu resornog ministarstva, tj. ministarstva u čijoj je nadležnosti određena oblast

PRAVNI LIJEK

SEKULARNA DRŽAVA

Pravni lijek je parnična radnja stranke ili drugog ovlašćenog lica kojom od nadležnog suda traži da ukine ili preinači odluku suda za koju tvrdi da je za nju nepovoljna, nepravilna i nezakonita. To je protest protiv djelovanja suda, napad na njegove aktivnosti u parnici.

Država u kojoj su odvojene duhovna i svetovna vlast.

PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA Dok prirodna baština predstavlja prirodne predjele, geološke i fizičko-geografske formacije i prirodne lokalitete, pojam ‘‘kulturna baština’’ označava vjerske objekte, mjesta od istorijskog značaja, spomenike, groblja kao i arhivsku autentičnu i dokumentovanu gradju koja se na njih odnosi.

PRVOSTEPENA PRESUDA Presuda koju je donio sud pred kojim je započet proces suđenja.

SUKCESIJA DRŽAVA Zamjena jedne države drugom po pitanju odgovornosti za međunarodne odnose nekog područja UPRAVA ZA KADROVE Državni organ crnogorske administracije odgovoran za stručni razvoj i upravljanje kadrovskim resursima u organima državne uprave.