Šibenski tjednik broj 457 by Kocka d.o.o.

Cijena 6 kn • Broj 457 • od 3. do 10. prosinca 2014.

EUROPARLAMENTARKA IVANA MALETIĆ:

ENTUZIJAZAM UDRUGE JURAJ DALMATINAC PRIMJER JE KAKO SE RADE EU PROJEKTI INTERVJU: ALJOŠA VUKOVIĆ

ISSN 1848-3127

ŠIBENIK BI MOGAO BITI KULTURNI CENTAR, ALI OVDJE VLADA UČMALOST

NASILJE U ŽUPANIJI

Svaki peti dan pretučena je jedna žena

od 03.12. do 9.12.

MLIJEČNO pEcIvO www.bioci.hr

SIBENIK INFO INFO MAGAZIN - RIVIERA ŠIBENIK

457. / 3. prosinca 2014. / 3

Tema broja Timeline Srijeda, 26.11. Gradonačelnik i direktor Vodvoda obišli radove na izgradnji šibenskog kolektora

Četvrtak, 27.11. Otvoren prvog Info centra za mlade u Šibeniku

Petak, 28.11. Održan sastanak sindikata TLM- a s Vladom, očekuje se isplata plaća

Subota, 29.11. Nogometaši sa Šubićevca remizirali s Neretvancem, izgubili prvo mjesto

Nedjelja, 30.11. Upaljena prva adventska svijeća na velikom vijencu u Tisnom

Ponedjeljak, 01.12. Milatović i Junaković napustili KK Jolly JBS

Utorak, 02.12. Predstavljanja pjesnička zbirka Luč Hrvata Ante Nadomira Tadića Šutre

PRoblEmE NA nA PoSlU I U fINANcIjAMA fInAncIjAmA NEKI nEkI MUŠKARcI mUškARcI RjEŠAVAjU RjEšAvAjU ŠAKAMA šAkAmA U ČETIRI ZIDA PRoBlEME

Svaki četvrti dan jedna Šibenčanka je žrtva nasilja piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

U prvih deset mjeseci ove godine ukupno je prijavljeno i procesuirano 79 kaznenih djela nasilja u obitelji u kojima su oštećene žene, od kojih je u 27 kaznenih djela nanošenja tjelesnih ozljeda, četiri kaznena djela nanošenja teških tjelesnih ozljeda 36 kaznenih djela prijetnje i po jedno kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka

znak sjećanja na brutalno ubojstvo sestara Patrie, minerve i marie Terese mirabal, izvršenog po za povijedi diktatora Rafaela Trujilla 25. studenog 1960. godineu Dominikanskoj republici, Ujedinjeni narodi su 17. prosinca 1999. donijeli odluku o međunarodnom obilježavanju Dana protiv nasilja nad ženama. Iako se i danas, prema evidentiranim podacima, radi o zastrašujućim brojkama u Hrvatskoj je u prosjeku svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana -aktualiziranjem ovog problema i otvoreno ga iznoseći u javnosti sve više je primjera u kojima žene svoje zlostavljače prijavljuju čim se nasilje dogodi, odnosno prije nego li, a nažalost ni to nije rijetkost, završi s tragičnim posljedicama. Žene su najčešće žrtve svojih bračnih partnera, a želja za ostavljanjem slike skladne obiteljske zajednice, usprkos materijalnim problemima, alkoholu ili zdravstvenim tegobama, koji su i glavni okidač i razlog za fizičku torturu, između četiri zida i skriveni od tuđih pogleda, pričaju jednu sasvim drugu, žalosniju, tužniju i poražavajuću priču.Potvrdu o ovom akutnom problemu, koji nije imun na niti jednu društvenu kategoriju, dala nam je i glasnogovornica Policijske uprave šibensko-kninske, marica kosor.

SIROMAŠTVO I ALKOHOL NAJČEŠĆI OKIDAČI -Provedena kriminalistička istraživanja upućuju na činjenicu da žene duže trpe nasilje

radi održavanja obitelji, dok u posljednje vrijeme, kada se ovaj problem u društvu više aktualizirao, žene dosta češće nego ranije, odmah, odnosno čim se dogodi, prijavljuju nasilje u obitelji.Istraživanja isto tako pokazuju da su u dosta slučajeva, između ostaloga, materijalna situacija u obitelji, alkohol i zdravstvene tegobe psihičke naravi uzrokom obiteljskog nasilja, a počinitelji su većinom recidivisti, posebno u odnosu na kazneno djelo prijetnje što oštećene žene, kako sam i navela,

u posljednje vrijeme uglavnom odmah prijavljuju – kaže kosor. U prvih deset mjeseci ove godine ukupno je prijavljeno i procesuirano 79 kaznenih djela nasilja u obitelji u kojima su oštećene žene, od kojih je u 27 kaznenih djela nanošenja tjelesnih ozljeda, četiri kaznena djela nanošenja teških tjelesnih ozljeda 36 kaznenih djela prijetnje i po jedno kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka, silovanja i bludne radnje. najveći broj zabilježenih kaznenih djela počinjen je u šibeniku, a iza nje-

ga u Vodicama. NAJGORE U ŠIBENIKU -Gledano prema mjestu izvršenja kaznenih djela najveći broj, odnosno 47 ovih kaznenih djela, prijavljeno je na području Šibenika, od kojih 19 kaznenih djela protiv života i tijela, 26 kaznenih djela prijetnje i dva kaznena djela protiv spolne slobode. Iza Šibenika, u Vodicama je zabilježeno 12 ovih kaznenih djela, od kojih pet protiv života i tijela, šest kaznenih djela prijetnje i jedno kazneno djelo protiv

spolnih sloboda – napominje Kosor. Ako se još malo poigramo brojkama, dolazimo do podatka kako je u našoj županiji, a govorimo o podacima evidentiranim tijekom prvih deset mjeseci ove godine, skoro svaki četvrti dan jedna žena bila žrtva nasilja. Iako ovi podaci, gledajući sve županije u Hrvatskoj, nisu alarmantni kao u drugim sredinama, učestalo ukazivanje, javno iznošenje i adekvatno zakonsko sankcioniranjemože dovesti do smanjenja nasilja nad ženama. Bilo da se radi o prijavljenim ili neprijavljenim

slučajevima. -Smatramo da naša Policijska uprava, odnosno županija, u odnosu na druge u Republici Hrvatskoj, a gledajući područje koje pokriva i broj stanovnika, nije svrstana u kategoriju županija u kojoj je ovaj problem zabrinjavajući. Međutim, s obzirom da se radi o nasilju svako djelo ove naravi treba ozbiljno shvatiti i u skladu s tim poduzimati mjere i radnje na smanjenju ove vrste kriminaliteta. S tim ciljem, na nivou Policijske uprave policijski službenici za preventivu na temu obiteljskog nasilja kroz program 'Živim život bez nasilja' kontinuirano provode planirana godišnja edukativna predavanja, prema djeci vrtićke, osnovno i srednjoškolske dobi te njihovim roditeljima. Te mjere, smatramo, daju pozitivne impulse u odnosu na shvaćanje obiteljskog nasilja, pa u krajnjem slučaju i njihova prijavljivanja, gdje se, osim represije prema počinitelju, organizirano pomaže i žrtvi – kaže Kosor. JOŠ GORE U SEZONI Interesantna, ali uzimajući u obzir povećanje broja ljudi nimalo začuđujuća, je i činjenica kako se broj kaznenih djela nasilja nad ženama poveća tijekom turističke sezone, iako, kako napominje i Kosor, ova vrsta kriminaliteta ne može se vezati uz određeni period godine. -Ne možemo obiteljsko nasilje striktno vezati uz određeni period godine,ali iz statističkih pokazatelja proizlazi da su ova kaznena djela češće zabilježena tijekom ljeta. Međutim, vezano za to valja napomenuti da je u to vrijeme na našem području velik broj ljudi radi turističke sezone, što dovodi do porasta kriminaliteta uopće pa tako i ovih kaznenih djela – kaže Kosor.

Barometar

Privredna banka Zagreb donirala je 240 tisuća kuna Centru za odgoj i obrazovanje na Šubićevcu za opremanje kabineta za djecu s teškoćama u razvoju.

Nula bodova za nogometaše sa Šubićevca. U zadnjem kolu lesenskog prvenstva prokockali su prvo mjesto ljestvice. Nije za minus, još se da popraviti.

Nakon dvomjesečne stanke, opet su zaredale prometne nesreće u cijeloj županiji. Nekoliko ljudi borilo se ili se još bori za život zbog pretprljenih ozlijeda.

Sedam dana

4 / 3. prosinca 2014. / 457.

PRIČE IZ PRVE RUKE ŠIBENSKO PRIhVATIlIŠTE ZA ŽRTVE NASIlJA IMA SVE VIŠE KORISNIKA

20 žena i 24 djeteta skrivala su se u šibenskoj 'sigurnoj kući' piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

rihvatilište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja u Šibeniku,Caritas je otvorio 2002. godine i namijenjen je za žene i djecu, žrtve obiteljskog nasilja, bilo da se radi o suprugu, braći, sestrama, roditeljima pa čak i žrtvama vlastite djece. Zamjenik ravnatelja šibenskog Caritasa Miljenko Jukić navodi kako im se za pomoć nedavno obratila jedna žena, žrtva nasilja svoga sina. - Kako su žene, pa i djeca žrtve različitih počinitelja u krugu obitelji, tako postoje i različite vrste nasilja kojima su izloženi. Od onog najuočljivijeg, fizičkog, preko seksualnog, ekonomskog, pa sve do puno suptilnijih oblika nasilja poput psi-

hološkog. Mi radimo u suradnji sa Centrima za socijalnu skrb i policijom, jer žrtve obiteljskog nasilja najprije se trebaju prijaviti u te dvije institucije, a zapravo i svaki građanin je dužan da vidi nasilje ili ima neka saznanja je dužan to prijaviti – kaže Jukić. BLAGO POVEĆANJE U prošloj, 2013. godini, ukupno 20 žena i 24 djece je prošlo kroz prihvatilište šibenskog Caritasa. - Nekome će možda to izgledati malo, nekome puno, ali itekako se nakupi tijekom godine, i gledajući malo više unatrag, možemo kazati kako imamo trend blagog povećanja. Nasilja u obitelji je sigurno prije bilo i mnogo više, samo žene nisu toliko bile osviještene i mislile su da je to sramota. Međutim, kako žene sve više shvaćaju da ne moraju biti zlostavljane, sve se više otvaraju i više je prijava poli-

ciji i Centru za socijalnu skrb – kaže Jukić. Nekakvo pravilo je da žene i djeca, žrtve obiteljskog nasilja, kada bježe od nasilnika, idu u drugu sredinu. Tako se kod nas nalaze žene s područja Splita, Zadra, Dubrovnika, pa i Gospića. S druge strane, žrtve obiteljskog nasilja sa šibenskokninskog područja odlaze na neka druga mjesta. U sigurnim kućama ili prihvatilištima, žena s djecom može biti smještena do godinu dana i nakon toga žena sama mora odlučiti što će - hoće li nastaviti sama živjeti, ili će se vratiti u primarnu obitelj iz koje je pobjegla. Ali u tim slučajevima, napominje Jukić, sve najčešće ovisi o drugoj strani i eventualnoj promjeni situacije. - Danas i sudovi, s kojima također jako dobro surađujemo, djeluju mnogo ažurnije, ali ostavljam prostora da bi mogli biti još agilniji i učinkovitiji. Jer, postavlja se pitanje zašto jedna žena sa dvoje, troje ili četvero djece mora iseliti iz stana, a jedan zlostavljač ostati u kući? Zar ne bi bilo razumnije njega odseliti, dobiti zabranu približavanja, a ženu i djecu zbrinuti. Moje je mišljenje kako bi to za društvo bilo puno jeftinije i isplativije – smatra Jukić. REINTEGRACIJA U ŽIVOT Bilo je i slučajeva da se žene vraćaju u šibensko prihvatilište. - U suradnji s Centrom i policijom, naravno, iz našeg iskustva, savjetujemo te žene što da naprave, međutim život te žene je samo njezin. Nažalost, često puta naši savjeti se tek kasnije ispostave kao ispravni. Jedino što želimo je da žena i djeca budu dobro, da sutra krenu u novi život bez trauma i zlostav-

Nasilja u obitelji je sigurno prije bilo i mnogo više, samo žene nisu toliko bile osviještene i mislile su da je to sramota, međutim kako žene sve više shvaćaju da ne moraju biti zlostavljane sve se više otvaraju i više je prijava policiji i Centru za socijalnu skrb – kaže Jukić

ljača, ali što će žena prihvatiti, to je ipak njena odluka.Na kraju bih volio istaknuti jednu stvar koja nam predstavlja naročiti problem. Sve je od samog početka dobro organizirano i odlično funkcionira, od prijave nasilnika, do smještaja i zbrinjavanja žrtava, ali jedini nedostatak, koji bi trebalo kvalitetnije početi rješavati, jest otvoreno pitanje - što napraviti kada žena mora izaći iz kuće, ne želi se vratiti nasilniku i započeti svoj novi život? Tu imamo problem. Kako takvoj osobi omogućiti novi život? Tu bi se trebao uključiti Centar, lokalna zajednica, Grad i Županija, te pronaći način kako im omogućiti nastavak normalnog života. Tu nekako štekamo. Svi segmenti do ovoga dobro funkcioniraju, ali postoji stvarna potreba pomoći ženama žrtvama obiteljskog nasilja da pronađu svoj novi put – zaključuje Jukić.

457. / 3. prosinca 2014. / 5

Studenti VUŠ-a u Hrvatskom saboru Studenti Upravnog studija Veleučilišta u Šibeniku u petak, 28. studenog, pod vodstvom predavača Ivana Malenice bili su na stručnom putovanju u Zagrebu gdje su posjetili Hrvatski sabor i Ministarstvo uprave. Prilikom posjete Hrvatskom saboru studentima su se u maloj vijećnici Sabora obratili saborski zastupnici Ante Kulušić i PeđaGrbin. Studente je zanimalo kakav je radni dan saborskog zastupnika, njihov stav o prijedlogu izmjena zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor u kojem se najveći naglasak stavlja na preferencijalno biranje zastupnika s izborne liste, da li je pritvaranje za-

Vijesti

grebačkog gradonačelnika politički proces ili ne, aktualna politička situacija oko Vojislava Šešelja i prosvjeda hrvatskih branitelja. Poprilična se rasprava razvila oko aktualnog pitanja legalizacije marihuane u medicinske svrhe gdje je zastupnik PeđaGrbin zastupao tezu da bi za potrebe liječenje niza kroničnih bolnih stanja trebalo omogućiti uzgoj industrijske konoplje, dok je zastupnik Kulušić bio protiv legalizacije marihuane te je rekao da to nije političko pitanje već o tome prvenstveno trebaju saslušati medicinske stručnjake na temelju provedenih istraživanja. (dl)

Sedam dana

457. / 3. prosinca 2014. / 7

ŠIBENčANkA IVANA MAlEtIć, HDZ-OVA ZAstUPNICA ZAstUPNIcA U EUROPARlAMENtU RAZGOVOR UGODNI ŠIbENčANKA

Entuzijazam Društva Juraj Dalmatinac primjer je kako se provode europski projekti

118 projekata iz županije ima potencijal za europske fondove

piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

rojekt revitalizacije šibenske tvrđave Barone dobio je od Europe oko milijun eura. Za projekt uređenja tvrđave sv. Ivan tek treba osigurati sredstva. Što mislite o tom projektu, te mislite li da ima šanse za prolazak na nekom od europskih

fondova? Obnova i uređenje tvrđave sv. Ivan dio je cjelovitog projekta revitalizacije šibenskih tvrđava te sam sigurna da, ako se prve dvije pokažu kvalitetnim projektima koji ispunjavaju zadane ciljeve (op.a. sv. Mihovil i Barone), neće biti nikakve prepreke za obnovu preostalih dviju tvrđava iz europskih sredstava. Na koji bi se fond takvi projek-

ti trebali prijavljivati? Za obnovu tvrđave sv. Ivana moći će se koristiti sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Bitno je naglasiti da sredstva za strukturne i investicijske fondove dobivaju države članice i njihova nadležna tijela, u ovom slučaju ministarstva i provedbene agencije, odgovorna su za raspisivanje natječaja, odabir i ugovaranje projekata.

Dakle, da bi se projekt financirao iz europskih fondova, odakle se i tvrđave mogu financirati, ministarstvo treba raspisati natječaj. Dok ga ne raspiše, projekt nije moguće prijaviti, ugovoriti te u konačnici i provesti. OBNOVA TVRĐAVA Postoji inicijativa da se sve četiri šibenske tvrđave stave pod istu kapu, te da se njima

upravlja kao cjelovitim sustavom. S druge strane je ideja o izdvajanju tvrđave sv. Nikole iz tog sustava. Što mislite, koje bi od ovih dvaju rješenja bilo uputnije, kako zbog efikasnosti i prezentacije, tako i zbog mogućnosti sufinanciranja od strane europskih tijela? Europska unija se, u pravilu, ne upliće u organizacijska rješenja, ali traži jasno uspostavljanje sustava upravljanja, odnosno prava i odgovornosti. Dakle, s aspekta dobivanja europskih sredstava neće biti presudno jesu li tvrđave pod jedinstvenim upravljanjem ili je to drugačije riješeno dok god je jasno tko i na koji način upravlja tvrđavama i tko je odgovoran za održivost projekata. Iz iskustva koje imam mogu samo reći da je u slučaju podijeljenog upravljanja izuzetno bitna dobra koordinacija i zajednički rad, zbog čega je u praksi u pravilu puno jednostavnije kada se uspostavi jedinstven sustav upravljanja. U Bruxelles ste nedavno doveli predstavnike triju dalmatinskih županija Šibensko-kninske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske, no veliko finale konferencije ‘Kako uspješno i učinkovito koristiti EU fondove’ bilo je posvećeno Društvu za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac. Jeste li zadovoljni suradnjom s tim entuzijastičnim kulturnjacima? Šibenske tvrđave su zaista projekt kojim se možemo ponositi jer je sveobuhvatan. Objedinjuje obnovu i očuvanje kulturnog i povijesnog nasljeđa, razvoj turističke ponude, razvoj srednjeg i malog poduzetništva, revitalizaciju obrta i otvaranja radnih mjesta. Upravo takvi projekti su najpoželjniji za financiranje iz europskih fondova. Nitko ne želi dvorane koje nakon par godina postaju neodržive i često ostaju prazne.

Takvi projekti su put do gubitka europskog novca i ima ih puno u državama članicama, ali i u Republici Hrvatskoj. Bila sam ponosna što smo mogli u Europskom parlamentu prezentirati tako kvalitetan projekt financiran iz europskih sredstava. Posebno mi je bilo drago što su svi prisutni mogli osjetiti pozitivnu energiju, veliku ljubav i motivaciju koju članovi Društva Juraj Dalmatinac imaju kada je u pitanju Šibenik i njegov rast i razvoj. Partnerstvo između njih i Grada ključ je uspjeha. Cilj konferencije i posjeta predstavnika triju dalmatinskih županija bilo je upoznavanje s mogućnostima koje Europska unija otvara i poticanje na strateško i partnersko promišljanje u razvoju lokalnih jedinica. Iz Europske komisije pozvali smo naše ljude koji rade upravo na programima i fondovima za Hrvatsku jer je cilj bio da čelnici lokalnih jedinica steknu trajnije kontakte koji ih ‘iz prve ruke’ mogu usmjeriti u pripremi projekata. Šlag na kraju bila je razmjena iskustava s predstavnicima Društva Juraj Dalmatinac. Oni su dokaz kako iza uspješnih projekata uvijek stoji grupa motiviranih entuzijasta bez čijeg predanog rada ne bi došlo do realizacije ideja. Suradnja s njima pravo je zadovoljstvo. Mislite li da bi jedinice lokalne samouprave sa šibenskokninskog područja u većoj mjeri mogle koristiti europske fondove prilikom stvaranja novih vrijednosti? Definitivno jer puno je toga još za izgraditi u području naše županije. Od osnovne komunalne, prometne i društvene infrastrukture do energetskih, turističkih, kulturnih, znanstveno-istraživačkih i drugih projekata. Naša je županija bogata resursima koji mogu stvoriti nove vrijednosti i potaknuti

Šlag na kraju bila je razmjena iskustava s predstavnicima Društva Juraj Dalmatinac. Oni su dokaz kako iza uspješnih projekata uvijek stoji grupa motiviranih entuzijasta bez čijeg predanog rada ne bi došlo do realizacije ideja

provedbi projekata. To pokazuje da su vrlo ozbiljno shvaćene prilike koje se kroz europska sredstva otvaraju. Provedeni su nimalo jednostavni projekti u području zaštite okoliša - vodoopskrba i upravljanje otpadom. Razmišlja se intenzivno o gospodarskim potencijalima osobito poljoprivredne proizvodnje, ruralnog turizma, obnovljivih izvora energije i korištenja rudnog potencijala. Puno je novih ideja i strateški važnih projekata koji bi trebali vratiti život u šibensko zaleđe i svaki kutak Šibensko-kninske županije. Županija s dva nacionalna parka, dva parka prirode i vrijednom kulturno-povijesnom baštinom ima što za ponuditi. Uz dobro promišljena ulaganja i zajedništvo, rast i razvoj su zagarantirani.

razvoj, rast i otvaranje novih radnih mjesta. Važno je pametno, strateški i po principu partnerstva, što znači u suradnji sa svim segmentima društva, promišljati o razvoju čitave županije. Koga biste s ovog područja istaknuli kao primjer u suradnji s fondovima Europe i zašto? Šibenik, Drniš, Knin imaju već dosta iskustva na pripremi i

POTENCIJALNI PROJEKTI Koje projekte na šibenskokninskom području vidite kao one koji imaju potencijal za europsku podršku, a da nisu prijavljeni na takve programe? Analizom prikupljenih anketnih upitnika koju smo kao Ured proveli tijekom prošle i ove godine za sve županije, na području naše županije identificirano je 118 projekata u vrijednosti preko milijardu kuna, od kojih je 20 posto potpuno spremno za provedbu, 27 posto u nekoj od faza pripreme, a 53 posto je na razini ideje. Najviše projekata je na području javne i prometne infrastrukture, zatim zaštite okoliša i energetike, poduzetništva, tržišta rada i uvođenja programa cjeloživotnog učenja. Osnovna područja lokalne specijalizacije odnose se primarno na turizam, poljoprivredu i ribarstvo. Većina se uklapa u europske tematske prioritete te nas u sljedećih petnaestak godina očekuje puno projekata s oznakom sufinancirano sredstvima EU.

Sedam dana

ART OF

RAW piše: Darko jurić

Detox i čišćenje

trojevi se ne kvare jer su stari, kvare se zbog nakupljene nečistoće koja uništava njihove dijelove. Ako ih čistimo, mogu raditi gotovo vječno. Ta tvrdnja jednog mehaničara može se primijeniti i na ljudsko tijelo. Svakodnevno, tijekom cijelog života, izloženi smo vanjskim zagađivačima koji mogu izravno utjecati na zdravlje. No, postoje i tvari koje se nakupljaju iznutra i čije postojanje često zaboravljamo, a koje mogu biti jednako štetne, pa čak i štetnije. U cjelovitoj brizi za zdravlje i prevenciji brojnih bolesti pročišćavanje organizma trebalo bi biti na prvome mjestu. Pročišćavanje ili detoksikacija dio je obrazovanja u školama prirodne medicine u svijetu, ali ga konvencionalna medicina prilično često zanemaruje. Zapravo, tek u posljednje vrijeme pojavili su se pobornici metoda detoksikacije i među liječnicima službene medicine. Vanjski i unutarnji zagađivači Prema statistikama, u čak 35 posto hrane testirane u SAD-u pronađeni su ostaci pesticida. Ako se tome doda činjenica da je testovima za pesticide moguće otkriti samo trećinu od otprilike šesto vrsta koje se koriste u uzgoju bilja, lako je shvatiti da hrana koju konzumiramo organizmu može donijeti više štete nego koristi. Ali osim pesticidima, hrana i voda su zagađene i drugim tvarima poput, primjerice, teških metala – kadmija, olova i žive. Iako je ljudski organizam vrlo prilagodljiv i može tolerirati brojne štetne utjecaje iz okoline, ipak ima granicu podnošljivosti. Istovremeno s postojanjem velikog broja štetnih tvari koje nas okružuju, u zemlji i hrani smanjuje se količina korisnih elemenata. Većini enzima za ispunjenje određenih funkcija u tijelu neophodni su određeni minerali. Ako nedostaju, njihovo mjesto mogu zau-

zeti neke toksične tvari, a spojevi koji nastaju otvaraju put brojnim tegobama, može se javiti povećani umor, nedostatak tjelesne energije, probavne tegobe; slabljenje mišićne mase, otežana sposobnost koncentracije. Akumulacija toksina u tkivu je stanje koje u suvremenoj medicini često prolazi neopaženo dok u ayurvedskoj medicini ono ima naziv ‘aama’ i na njemu se zasniva liječenje, odnosno uklanjanje uzroka. Što učiniti? Tijelo ima prirodnu sposobnost pročišćavanja, izlučivanja suvišnih i štetnih tvari, a za to koristi više puteva izlučivanja. Debelo crijevo, bubrezi i mokraćni sustav, koža, pluća, limfa i jetra, svaki od tih puteva jednako je važan. Limfa odvodi nečistoće nakupljene u međustaničnim prostorima, jetra prerađuje toksične kemikalije i priprema njihovo izlučivanje iz organizma, bubrezi filtriraju ostatke metabolizma i šalju ih u mokraćni mjehur... No, ako tijelo putem tih sustava i organa ne uspije izlučiti toksine, tada do izlučivanja dolazi putem sluznice, a u žena i putem menstruacijskog krvarenja. Upravo pročišćavanje putem sluznica može biti objašnjenje za blage i kratkotrajne proljetne prehlade, kojima tijelo putem sluznica pokušava izlučiti štetne tvari nakupljene tijekom zime. Najučestaliji znaci otežanog prirodnog pročišćavanja organizma osjećaj su ukočenosti i bolovi u zglobovima i mišićima. Metode koje potiču pročišćavanje odabiru se ovisno o simptomima, stupnju onečišćenja organizma, ali u svakom slučaju u skladu s uobičajenim životnim navikama. Gladovanja, klizma, ayurvedske tehnike Panchakarma i joga tehnike zvane Shakt Kriya – svaka od tih metoda ima pozitivne učinke, ali i nedostatke primjenjuju li se pogrešno.

www.artofrawfood.com

darko@darkojuric.com 091/164-1485

457. / 3. prosinca 2014. / 9

POZITIVAN POZITIVANSTAV STAV1.1.ProSIncA PrOSIncAoBILježAVA ObIlježAVASeSeSVjetSkI SVjetSkIDAn DAnBorBe bOrbeProtIV PrOtIVHIV/AIDS-A HIV/AIDS-A

Od Od1985. 1985.godine godineuužupaniji županijiregistrirana registrirana 21 21HIV HIVpozitivna pozitivnaosoba osoba ja. Za usporedbu, zdravi odrasli ljudi imaju oko 1.000 i više T4 stanica. Liječenje uključuje primjenu antiretrovirusnih lijekova, koji djeluju protiv HIV-a. Posljednjih je godina ostvaren značajan napredak u liječenju HIV infekcija. HAART je vrlo djelotvorno antiretrovirusno liječenje koje uključuje primjenu više lijekova, a značajno je smanjio smrtnost i pojavu mnogih oportunističkih bolesti. Prema riječima predsjednika Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV) Tomislava Beganovića, danas se više ne može govoriti u terminima prosječnog životnog vijeka osoba inficiranih HIV-om. - Lijekovi su u Hrvatskoj dostupni i besplatni. Uz pravovremeno i pravilno liječenje, inficirane osobe mogu doživjeti starost. Zahvaljujući terapiji, više se ne umire od AIDS-a kao prije 20 godina – zaključuje Beganović.

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

rvi dan mjeseca prosinca diljem je svijeta protekao u znaku borbe protiv HIV/ AIDS-a. Ovaj dan obilježava se od 1988. godine prvog dana mjeseca prosinca, a pokrenut je na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije s ciljem podizanja svijesti javnosti o toj bolesti, iskazivanja solidarnosti prema oboljelima, utjecanja na smanjenje stigme i diskriminacije te skretanja pozornosti na opasnosti koje donosi rizično ponašanje i širenje pandemije HIV-a.

ŠTO JE HIV? Hrvatska je, od samih početaka praćenja zaraze HIV-om u samom dnu europske, pa i svjet-

ske ljestvice što se učestalosti tiče. Primjera radi, AIDS je oko 40 puta učestaliji u najzahvaćenijim zemljama Europe. HIV je virus humane imunodeficijencije, a razlikujemo dva tipa: HIV tip 1, dominantan i odgovoran za pandemije u SAD-u, Europi i centralnoj Africi i HIV tip 2, koji je manje virulentan te se uglavnom zadržao u zapadnoj Africi, gdje je i otkriven. Prenosi se spolnim putem i putem krvi. Akutna HIV infekcija može, ali i ne mora nužno napredovati do uznapredovale bolesti, AIDSa koji onemogućava ispravno funkcioniranje imunološkog sustava. Definicija AIDS-a uključuje sve HIV pozitivne osobe koje u krvi imaju manje od 200 T4 stanica, vrste limfocita koji su ključni u proizvodnji protutijela koja se bore protiv infekci-

Većina šibenskih pacijenata, njih 13, zarazila se inozemstvu. Stopa HIV infekcije na području Šibensko-kninske županije je osam na milijun, prema čemu smo ispod republičke stope – kaže je dr. Ljubica Kronja

U HRVATSKOJ DO SADA 1186 ZARAŽENIH Prema podacima kojima raspolaže Hrvatski zavod za javno zdravstvo, od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze virusom HIV-a, do kraja 2013. godine registrirano je ukupno 1.186 zaraženih osoba, od čega 435 oboljelih od AIDS-a. U navedenom je razdoblju 208 osoba umrlo od te bolesti. U prošloj su godini na razini države prijavljena 82 nova slučaja zaraze HIV virusom, 18 oboljelih od AIDS-a te osam smrti osoba oboljelih od AIDS-a. - U posljednjih 10 godina prosječno se godišnje registrira 65 novih slučajeva zaraze, a godišnja učestalost infekcije na milijun stanovnika kreće se u rasponu od 12 do 19 osoba. Takve brojke Hrvatsku i dalje svrstavaju u zemlje niske uče-

Kako se HIV ne prenosi? Osim što je važno znati kako se HIV prenosi kako bismo se lakše mogli zaštititi, radi skidanja stigme s HIV pozitivnih pojedinaca važno je znati i kako se ovaj virus ne prenosi. HIVom se ne možete zaraziti kroz uobičajeni socijalni kontakt: poljupcem, zagrljajem, rukovanjem. Zaraziti se nećete niti upotrebom zajedničkog pribora za jelo i piće, u bazenima ili kupaonicama. HIV se ne prenosi kapljičnim putem, pa se zaraziti nećete niti preko kašlja, niti vam ga može ugrizom prenijeti komarac jer on u ‘žrtvu’ ne injektira krv prethodne ‘žrtve’. U našoj županiji nije zabilježen niti jedan slučaj prijenosa HIV-a darovanom krvi ili krvnim derivatima, budući da se provodi kontinuirani i strogi nadzor. Ovako nisku incidenciju, kaže dr. Ljubica Kronja, između ostalog možemo zahvaliti i kontinuiranom provođenju Nacionalnog programa za suzbijanje AIDS-a koji postoji od 1983. godine. U Šibeniku, nažalost, ne postoji centar za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV, ali dr. Kronja naglašava da im se ljudi slobodno mogu obratiti ukoliko imaju bilo kakvih pitanja ili se žele testirati.

stalosti HIV infekcije. Za usporedbu, prosjek Europske unije je 58 zaraženih na milijun stanovnika – izvještavaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Godišnje se u centrima za testiranje i informiranje testira oko 2.000 ljudi, a u svibnju prošle godine u Zagrebu je otvoren i Check Point Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV). Beganović kaže kako je u godinu dana rada Check pointa tamo testirano oko 2.500 ljudi. - Odaziv je premašio sva naša

očekivanja, a želja nam je da se Check pointovi otvore i u drugim hrvatskim gradovima. To će, naravno, ovisiti o financijama, ali i o tome koliko je lokalna zajednica prepoznala HIV kao problem – objašnjava Beganović. ŽUPANIJA ISPOD DRŽAVNOG PROSJEKA Područje Šibensko-kninske županije statistički je ispod državnog prosjeka po učestalosti zaraze. Prvi slučaj HIV pozitivnog pacijenta registriran je 1987., a posljednji ove godine. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije, do danas je zabilježen 21 slučaj HIV/AIDS pacijenata, među kojima su brojniji muškarci. - U 11 pacijenata dijagnosticiran je AIDS, od kojih je sedam umrlo. Među HIV/AIDS bolesnicima bilo je 18 muškaraca i tri žene. Većina ih se zarazila u inozemstvu: njih 13, sedam je zaraženo u Hrvatskoj, a za jednu osobu nije poznato gdje se inficirala. Stopa HIV infekcije na području Šibensko-kninske županije je osam na milijun, prema čemu smo ispod republičke stope – kazala je Ljubica Kronja, epidemiologinja županijskog Zavoda za javno zdravstvo dodavši kako se u sklopu Nacionalnog programa za suzbijanje AIDS-a konstantno provode edukacije i preventivne mjere, posebice na mjestima na kojima je povećan rizik infekcije, poput kozmetičkih i tatoo salona. Dr. Kronja navodi kako grupama povišenog rizika pripadaju homoseksualci i biseksualci (45 posto oboljelih pripada ovoj skupini), heteroseksualci izvan trajne veze (25 posto), te ovisnici koji se služe špricama (15 posto). Što se tiče dobne strukture, najveći postotak pacijenata inficiranih HIV-om pripada dobnoj skupini od 25 do 29 godina.

CAFFE BAR/NIGHT BAR

Kuglana

Kvalitetan glazbeni i zabavni noćni program Uživo praćenje utakmica Bilijar Pikado Flipper Kladionica Sportski paket TV kanala Wi Fi

DUGI PRSTI RasT pROVaLa i KRađa iz saKRaLniH ObjeKaTa

Ove godine 15 puta provaljeno u crkve najčešće je ukraden novac, crkveni predmeti i zlatni nakit, dok je tijekom cijele prošle godine zabilježeno ukupno 11 takvih krađa

ijekom prvih 10 mjeseci 2014. godine na području Policijske uprave šibensko-kninske prijavljeno je ukupno 15 kaznenih djela teške krađe, odnosno provala u crkve, kojom prilikom je najčešće otuđen novac, crkveni predmeti i zlatni nakit, dok je tijekom cijele prošle godine zabilježeno ukupno 11 takvih kaznenih djela. To upućuje na porast kaznenih djela ove vrste- kaže Marica Kosor, glasnogovornica PU šibenskokninske.

KRIZA ČINI SVOJE Kako izgleda, sveopća gospodarska kriza učinila je svoje, lopovima je sve više na meti i crkva, kao sveto mjesto veći-

Krađa vjenčanih darova u Tisnom Ono što je prošlog tjedna ‘zabavljalo’ javnost je i krađa velike svote novaca, zapravo darova mladencima, koje je 29-godišnji narkoman iz Vodica ukrao u Tisnom. I to dok su se mladenci vjenčavali u crkvi. - Nismo često bilježili takve slučajeve krađe novca prikupljenog prilikom vjenčanja, osim ovog slučaja u Tisnom, tijekom ove godine nismo zabilježili slično kazneno djelo- kaže Marica Kosor. Ipak, mladenci, oprez! Svi znaju da se za vjenčanje skupi poprilična svota novaca, lopovi znaju što tražiti. Dok se vi ženite lopovi vrebaju na povoljnu priliku. Kuverte su na meti, spremite ih negdje na sigurno.

ni građana Hrvatske. Međutim, ono što ne ulazi u ovih navedenih 15 težih kaznenih djela, a također se direktno tiče crkve, je krađa lemozine, točnije novca iz crkvenih škrabica u kojima vjernici ostavljaju svoje milodare. Takve krađe, budući da se ne radi o velikim novcima, svećenici uglavnom ne prijavljuju, pa se slobodno može reći da su crkve sve više na meti lopova. A jedan od važnijih razloga zašto se ne prijavljuju takve sitne krađe je što svećenici žele zaštiti i svoje vjernike koji uredno ostavljaju milodare crkvi. - Ne bi bilo zgodno da zbog dvadesetak kuna prijavljujem krađu policiji, moji vjernici bi se zabrinuli tko im to sve dolazi u crkvu. Nisam imao nekih jako nelagodnih iskustava, koliko sam vidio, uglavnom se radi o narkomanima koji malo prolunjaju

ZaPOčINje BOgatI BlagDaNSKI PrOgraM

Sveti Nikola u Dalmare centru piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

NIŠTA IM NIJE SVETO

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

457. / 3. prosinca 2014. / 11

tel.091 2140 956

crkvom, vide novac i ne mogu se suzdržati. Ono što me veseli je da i kod njih ima nekoliko ‘zrnaca’ savjesti, u krađi lemozine nismo nikad zatekli iste ljude. Osim jednog čovjeka iz susjedstva, ali on je teški psihijatrijski slučaj, pa njega niti ne računam kao lopova- kaže nam župnik koji je želio ostati anoniman. ČEŠĆE POLICIJSKE PATROLE Većih krađa u svojoj crkvi nije imao. Ohrabrujuće vijesti stižu i iz policije. - S ciljem smanjenja ove vrste kriminaliteta temeljem naših prosudbi čestim opservacijama crkvenih objekata nastojimo doprinijeti prevenciji, a isto tako i otkrivanju počinitelja ovih kaznenih djela. Laički rečeno, policijske patrole češće nego ranije obilaze sakralne objekte- kaže Marica Kosor.

rvi vikend ‘Zimske bajke’ trgovačkog centra Dalmare započinje darivanjem. U posjet centru stiže Sv. Nikola! Djeca se vesele darovima koje im donosi te s nestrpljenjem čiste svoje cipelice i pripremaju čarapice. Kreativne radionice, plesne igre, dječji kviz, kostimirani animatori zajedno sa Sv. Nikolom, krampusom i anđelom; sve vas to očekuje u ‘Zimskoj bajci’ u Dalmare centru nadolazećeg vikenda. SVETI NIKOLA DARIVA DOBRU DJECU Pridružite se kreativnoj radionici i izradite najoriginalniju čizmicu uz pomoć vesele ekipe ‘Zimske bajke’. Sv. Nikola dobru djecu dariva slatkim iznenađenjima. Sudjeluj u igri i putuj oko

svijeta sa Sv. Nikolom, krampusom i anđelom, plešući. U svakoj ‘zemlji’ koju obiđete odigravat će se jednostavna igra, a putovanje će se zatim nastaviti dalje. Putovanje završava u Hrvatskoj gdje će pobjednik osvojiti slatku nagradu, a ostalu djecu čeka košara puna bombona. Program počinje u subotu, 06. prosinca, od 10 sati. U nedjelju, 7. prosinca, Sv. Nikola s vama izrađuje božične čestitke! Ne propustite Dječju tombolu u 17 sati i svako dijete koje točno odgovori na pitanje vezano uz temu Božića, imat će priliku odabrati omotnicu na kojoj su naznačena imena pokrovitelja. Najbolji će biti nagrađeni! NAGRADNA IGRA CIPELICE POBJEDNICE Ne zaboravite na nagradnu igru Cipelice pobjednice! Od 6. prosinca šaljite fotografije svo-

U nedjelju, 07. prosinca, Sv. Nikola s vama izrađuje božične čestitke! Ne propustite Dječju tombolu u 17 sati i svako dijete koje točno odgovori na pitanje vezano uz temu Božića, imat će priliku odabrati omotnicu na kojoj su naznačena imena pokrovitelja

jih čizmica, cipelica, štiklica, papuča na ‘zid’ Facebook stranice Dalmare centra. Potrudite se da upravo vaša fotografija bude najkreativnija i dobije najviše ‘lajkova’. Pobjednik će biti proglašen 21. prosinca u Dalmare centru. Uz kuću Djeda Božičnjaka na glavnom trgu postavljen je Božični kalendar. Na kopiju poleđine računa ispišite svoje podatke i ubacite ih u sandučiće vaših omiljenih trgovina iz kojih biste željeli poklon. Minimalan iznos računa treba biti sto kuna. Na glavnom trgu nalazi se i Dalmarko poklon u kojem mogu sudjelovati svi kupci Dalmare centra! Izvlačenje nagrada održat će se 21. prosinca u Dalmare centru. - Budite s nama ovog vikenda i sudjelujte u bogatom programu Zimske bajke. Neka božična čarolija započne! – poručuju iz Dalmare centra.

Sedam dana

12 / 3. prosinca 2014. / 457.

457. / 3. prosinca 2014. / 13

DRUGI

HUMANOST NA DJELU ŠiBENSKi ŠIBeNskI CARiTAS CarItas U PREDBLAgDANSKO PredBlaGdaNsko VRiJEME vrIJeme ORgANiZiRA orGaNIZIra NiZ NIZ AKCiJA akCIJa ZA Za POMOć Pomoć NAJUgROŽENiJiMA NaJUGrožeNIJIma

AKCIJA ŠIBENSKOG CARITASA

Božić će biti veseliji stotinama potrebitih sugrađana Bazirani smo najčešće na obitelji, a kada smo razgovarali o tome kako i kome treba pomoći, zaključili smo da ima dosta samaca, posebno starije životne dobi, koji su po meni najugroženija kategorija– objašnjava Nina živković.

piše Daria Validžić daria.validzic@sibenski-tjednik.hr

ibenski Caritas nekim oblikom pomoći trenutno pomaže oko 600 osoba, odnosno obitelji na području Šibensko-kninske županije, a pučka kuhinja hrani oko 200 ljudi. Broj korisnika progresivno raste iz godine u godinu, pa se od 2008. godine do danas ud-

vostručio. Zamjenik ravnatelja šibenskog Caritasa Miljenko Jukić kaže kako im se najveći broj ljudi obraća upravo u vrijeme blagdana, osobito Božića i Uskrsa, ali da im se javlja i više onih koji su voljni pomoći. Zato u ovom periodu organiziraju mnoštvo akcija s ciljem pomaganja onim najpotrebitijima, u koje se uključuju i oni najmlađi, potpuno ravnopravno s velikim tržišnim igračima. - U prvom redu javljaju nam se

škole i vrtići čiji polaznici dolaze u grupama kod nas i organiziraju akcije koje se razlikuju od škole do škole. Primjerice, vrtić Građa svake godine za svetog Nikolu organizira akciju za korisnike pučke kuhinje. Neki vrtići i škole organiziraju predstave, pa prikupljaju novac od prodaje karata, drugi skupljaju hranu i odjeću koju donesu… Usput dođu u posjet prilikom kojeg djeci objasnimo što je Caritas, što tu radimo, kako oni mogu

pomoći. Isto tako, imamo nekoliko inozemnih donatora koji oko Božića pošalju sredstva koja podijelimo obiteljima. UKLJUČENI VRTIĆI I ŠKOLE Bazirani smo najčešće na obitelji, a kada smo razgovarali o tome kako i kome treba pomoći, zaključili smo da ima dosta samaca, posebno starije životne dobi, koji su po meni najugroženija kategorija. Primaju malu mirovinu ili minimalnu nakna-

600

osoba iz Šibenskokninske županije prima pomoć Caritasa

du od koje ne mogu podmiriti niti režije, a nezapošljivi su jer danas se teško zapošljavaju i mladi ljudi – objašnjava Caritasova socijalna radnica Nina Živković. Osim školskih i vrtićkih akcija, ove godine Hrvatski Caritas u suradnji s Lidlom organizira akciju pod nazivom ‘Pomagati je lako’. U Lidlovim dućanima postavljena je košarica u koju ljudi mogu ostavljati namirnice koje su kupili uz svoju redovnu kupnju, kao u akcijama koje su organizirane za stanovnike poplavljenih područja u Slavoniji ovog proljeća. Uz to, Lidl će po završetku ovogodišnje akcije korisnicima Caritasove pomoći donirati i 100 tisuća kuna u proizvodima, a akcija će trajati do Božića. POMAGATI JE LAKO! - Mi smo prošle godine imali sličnu akciju i s ostalim trgovačkim centrima, a isto planiramo ostvariti i ove godine. Dakle, da ljudi prilikom kupovine namirnica za svoje kućanstvo kupe nešto što bi donirali Caritasu i ostave tamo, na licu mjesta. Kada puno ljudi prođe, to itekako pomogne. A i jednostavno je ljudima, pomagati je lako! – kaže Živković. Akcijama u Caritasovoj režiji tu nije kraj. U suradnji s Vladom RH organizirali su akciju dijeljenja mandarina i jabuka koje zbog sankcija nisu mogle biti izvezene u Rusiju. Mandarine i jabuke donirane su, između ostalog, i šibenskom Caritasu koji je dosad podijelilo 17 tona jabuka i 10 tona mandarina korisnicima na području Šibenika i Knina. Sve nabrojano akcije su koje idu uz redovnu Caritasovu akciju ‘Za 1.000 radosti’, kojom

POGLED piše: Mija Baljkas

Blagdansko ozračje

se poziva građane i tvrtke da uplatom novčanih sredstava pomognu najsiromašnijim sugrađanima. Za tu je priliku otvoren i donacijski telefon 060 9010 (cijena 6,25 kn po pozivu, PDV uključen). Zbog pojačanih aktivnosti koje u predblagdansko vrijeme obavljaju, zanimalo nas je postoji li i povećana potreba za volonterima. VOLONTERA IM NE MANJKA - Volontera imamo, dolaze nam stalno. Međutim, mi uzimamo samo određeni broj koji nam je potreban jer nema smisla da uzmemo, primjerice, 10 ljudi pa da oni stoje besposleno. Redovno nam dolaze dva, tri volontera. Dogodi se ponekad da ne dođe nitko, jer ljudi imaju obaveza, ali uglavnom su redoviti. Njihove obveze uključuju osnovne, pomoćne poslove i kada rade, rade uz nas – kaže Miljenko Jukić. Uz sve navedeno, šibenski Caritas radi i na otvaranju prvog prihvatilišta za beskućnike u gradu. - Ušli smo u završnu fazu izgradnje, dakle namještamo prostor. Kuhinja i sanitarije su sređeni, sada se uređuju ostale prostorije. Udruga Lions club Šibenik organizirala je dobrotvornu večeru za sv. Martina, a sva prikupljena sredstva išla su za nabavku uređaja: perilice, sušilice, frižidera… Ženski Lions club Luca obećao je donirati posuđe, a Centar za pomoć i njegu donirao je kauč. Nakon opremanja treba organizirati zapošljavanje, organizirati sve s financijske strane, donijeti pravilnike, nakon čega će prihvatilište otvoriti svoja vrata – objašnjava Jukić.

Dok trgovačkim centrima i većini robnih marki dvanaesti mjesec predstavlja povećanu potrošnju, većini hrvatskih građana će se isprazniti ionako prazni novčanici. i pri tom ćemo svi isticati da je to u ime Božića Laganim koracima koracamo prema jednom od najvećih kršćanskih blagdana-Božiću. Grad se užurbanim koracima uređuje i dobiva blagdanski štih. Ove godine će Šibenik u centru grada imati i svoje klizalište i sajam. Veselim se tom štihu i nadam se da će šibensku blagdansku priču popuniti veliki broj posjetitelja i da šibenske ulice neće uzaludno pozivati svoje građane. I dok se uređuju grad i trgovački centri, svakodnevno mi se čini da, iako je broj onih koji se izjašnjavaju kao kršćani preko 80 posto, svi mi zaboravljamo misao Božića. SIROMAŠNA DJECA Nakon paljenja prve adventske svijeće stiže nam sv. Nikola. Većina djece najviše vole ovog sveca jer mnogoj djeci će napuniti čizmice. I ne želim reći da ja svoje dijete ili vi svoju djecu ne trebate simbolično darovati, ali mislim da bi i najmanju djecu trebalo upoznati s činjenicom da mnoga djeca nemaju ni čizmice, a kamoli da im netko može unutra staviti poklon, pa cak i onaj simbolični poklon. I djecu

mogu razumjeti, ali sto je s nama odraslima? Dok ovo pišem razmišljam o gužvi koju donose ovi blagdani i profitu trgovačkih lanaca. I ne mogu ne primijetiti da smo mi ljudi srozali sebe i svoje dostojanstvo da smo, mi kršćani uspjeli prodati Božić. Naime, čini mi se da se za blagdane svi daruju sitnicama, ali materijalnim sitnicama. DAVATI DRUGIMA I dok trgovačkim centrima i većini robnih marki dvanaesti mjesec predstavlja povećanu potrošnju, većini hrvatskih građana će se isprazniti ionako prazni novčanici. I pri tom ćemo svi isticati da je to u ime Božića. Bože, koliko smo samo daleko od božićne misli. Zaboravljamo da je Isus rođen u štali, u bijedi. Zaboravljamo da je vrjednije nazvati starog prijatelja s kojim nas je život razdvojio, posvetiti pažnju nekom potrebnom u našoj blizini... Da umjesto da sitnicama darujemo svoje bližnje, naučimo i sebe i djecu da novac od tih materijalnih sitnica odvojimo za one koji nemaju.

Sedam dana

SNAGA

NUTRIcIONISTIcA ANITA ŠUPe NAkON NAKON 10 GODINA U ŠveDskOj ŠveDSKOj vRATILA se Se U ŠIbeNIk ŠIbeNIK PRIČA IZ DRUGOG UGLA NUTRICIONIsTICA

Švedska nije nikakva ‘obećana zemlja’, uvijek bi je mijenjala za Šibenik

piše: Nikolina Nakić

Snaga

dlučila sam svoju prvu kolumnu za Šibenski tjednik nazvati identično kao što će se zvati skup mojih kolumni koje ću, ako Bog da i ako vam budem interesantna, pisati. Dakle, SNAGA. Tako malena riječ, relativno se često upotrebljava u kolokvijalnom govoru, toliko često da pomalo i gubi na svom značenju (znate, to vam je kao da nekome sto puta na dan kažeš ‘volim te’, pa iako lijepo i namjera je dobra, efekt se…malo izliže od uporabe). Vremena su teška. Stariji nam s nostalgijom pričaju kako je prije bilo lakše i bolje (no stariji selektivno pamte, znate kako se kaže, ‘pamtim samo lijepe dane’), a mi mlađi… Pa, za bolje ni ne znamo, jel’ tako? I što mi znamo o snazi kad se mučimo od jutra do sutra, radimo i mislimo na posao otkad ujutro otvorimo oči dokad ih navečer zaklopimo, jer današnji kapitalizam i suludi životni ritam ne pita imaš li vremena za sebe i imaš li uopće vremena stati? Nismo li slabi? Ne iskorištavaju li nas? Gdje je tu snaga? Gdje je naći?

evo ja sam šibenska nevista i vjerujte mi kad vam kažem u kakvom lijepom i posebnom gradu živite-nebrojeno sam puta prošla kraj naše katedrale i svaki, baš svaki put mi je svojom ljepotom oduzela dah-mislim da se na njenu profinjenost nikada neću naviknuti. Toliko stvari uzimamo zdravo za gotovo! A zašto? Idem opet osobno. Prije šest godina doselila sam iz Zagreba u Šibenik. Doživjela sam kulturološki šok(to je ona famozna izreka o južnjačkoj krvi) i puno sam puta oplakala pitajući se zašto su svi ovdje tako ljuti na mene! Zašto ljutito mašu rukama i pogotovo u prometu (a vozim dvadeset i kusur godina i mislim da ne vozim loše) govore proste i pogrdne riječi (nije teško čitati s usana). Morala sam iznova naučiti na sat da biste me razumjeli jer ‘pol dvanaest’ kod običnog Šibenčanina izazove popriličnu zabunu. Bila sam usamljena, tužna, nikoga nisam poznavala i još sam kao šećer na kraju saznala da mi kćer ima autizam. Zbilja mi nije bilo lako. Ustvari, bilo je suprotno od lakog.

LJUBAV SU DJELA

JEDNOSTAVNA RIJEČ

Čovjek je predivno biće. Savršeno. Sazdan je od tri dijela: tjelesnog, psihofizičkog i onog što nas razlikuje od ostalih živih bića na zemlji, duha. Upravo je ovaj treći dio izvorište svega dobrog, svega pozitivnog, kad misliš da su ti sve lađe potonule i da ti baš ništa ne ide, u Duhu potraži odgovor. Neću lamentirati općenito, najviše volim pisati iz osobnog iskustva. Nemam nešto puno godina, no eto desilo se da sam dva puta skoro umrla. Oba puta u porodu. Prvi puta mi se potpuno raspukla maternica i izgubila sam pola krvi iz tijela, a drugi puta me pogodila smrtonosna plućna embolija. Dakle, tijelo je kihnulo, ne jednom nego dvaput, no zagrebla sam u dubinu svog duha i tamo pronašla snagu. Inspiraciju zaista nisam trebala tražiti daleko-nalazila se u divnim očima moje novorođene djece (koje kao da su govorile: ‘trgni se, ja sam sada tu!’), u ljubavi i brizi svoje obitelji i prijatelja, u nježnoj skrbi liječnika i sestara koji su brinuli o meni kao da sam njihova rođena, i naposljetku, no možda i najbitnije u ljubavi Onog koji me stvorio i koji mi je uvijek davao snagu u najtežim trenucima. Nije floskula. Samo moraš znati zatražiti .Kako ono ide: ‘Kucajte, i otvorit će vam se!’ Ne trebaju nam se dogoditi ne znam kako dramatični događaji da bismo tek tada tražili i našli snagu i jakost za koju nismo znali da je posjedujemo. Ljepota cijele te priče je ta da se ona nalazi u našoj svakodnevnici. Imaš muža/ženu/djevojku/momka? Reci im da ih voliš i trebaš još danas - ako nisi znao, iz njihove ljubavi crpiš svoju snagu. Učini nešto posebno lijepo baš za njih. Ljubav - to su djela. U svakoj osobi iz svoje bliže i šire okoline možeš pronaći pozitivnu nit-tko zna, možda će baš osoba od koje to najmanje očekuješ biti tvoja Arijadna koja će te izbaviti iz labirinta za koji ti se čini da nema izlaza koliko je zamršen. Ne podcjenjuj ljude. Voli ih. Znam, znam, reći će neki od vas da je neke ljude baš onako teško voljeti. To je možda istina, no isto je tako istina da svatko od nas želi biti voljen, štovan i priznat, i ako pritisnemo pravu žicu, pa makar morali i oprostiti, krajnji rezultat mogao bi vas iznenaditi. Dragi ljudi, snaga je u VAMA. Nalazi se u načinu na koji volite, kako radite svoj posao, kako se ophodite prema bližnjima, kako prema prirodi tako i kulturnim dobrima-

457. / 3. prosinca 2014. / 15

I sad se vraćamo na snagu. Mogla sam kukati. Mogla sam plakati (dobro , priznam, jesam malo). Mogla sam se vratiti nazad odakle sam došla, mogla sam odustati, mogla bih i sada naći tisuću razloga zašto dići ruke i reći: ‘Ne mogu više!’ Sjećam se trenutka kao da je bilo danas. Bilo je to u rujnu 2010. Znate one trenutke koji vam se urežu u pamćenje i pamtite ih dok ste živi? E, pa to je bio takav moment. Otišla sam u Gospe Van Grada , kleknula na klupicu i u sat vremena isplakala dušu. Sve je izašlo iz mene. Sve. Tuga, jad, ogorčenost, saznanje da u ovom gradu neću naći posao koji sam dotad radila s punim srcem i velikim veseljem i ta me nepravda izjedala i činila nesretnom, zatim usamljenost, tuga mame bolesnog djeteta, svaka emocija koja je u mom srcu postojala izašla je van. Pustila sam je. Osjećala sam da me On grli i cjeliva. Gotovo pa fizički. Nakon nekog vremena obrisala sam suze, izašla van iz crkve i žmirnula prema suncu. Još tada nisam toga bila svjesna, ali sam u sebi pronašla snagu. Bio je to proces, naravno da se takve stvari ne dešavaju preko noći, ali sam na nesvjesnoj razini Šibeniku odlučila dati šansu. I kako mi je on to vratio! Uzvratio mi je ljubav, stavio mi na put puno divnih ljudi (i još to čini), natjerao me da pustim korijenje (koliko je to moguće u kamenu), izvukao iz mene snagu i elan, i učinio da unatoč svim problemima koji, naravno, nisu nestali jer to tako obično s problemima bude, iz srca kažem: ‘Život je lijep!’ Dragi moji, snaga je u svima vama. Zagrebite dovoljno duboko i poduzmite nešto po tom pitanju. Znam da je novac važan i da se teško živi, ali pozitiva i ljubav, kao i marljivost i spremnost da se nešto učini, mijenjaju svijet. Promijenite i vi svoj svijet. Ili barem pokušajte. Počnite sa sitnicama, ljubazan osmijeh nepoznatoj osobi na ulici ili teti na blagajni, otvorite nekome vrata, pomognite starijoj osobi preko ceste, ponesite krhkoj ženici tešku vrećicu… Mogućnosti su bezbrojne. To je DEFINICIJA SNAGE. To je čovjekoljublje. To je sebedarje. To sam ja, to ste vi. Pronađite je u sebi, i jednom kad je nađete, čuvat ćete je kao najveću dragocjenost. Ona nas čini ljudima u pravom, iskonskom smislu riječi. Ta malecna, jednostavna riječ. Snaga.

piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

igracijski saldo posljednjih je godina u Hrvatskoj izrazito negativan: samo u prošloj godini Hrvatsku je napustilo više od 15 tisuća ljudi. Društveno-ekonomska kriza i posljedična nezaposlenost uglavnom su okidač zbog kojeg se mnogi odlučuju svoju sreću okušati u inozemstvu. Za taj ih korak hrabri čitava vojska medija u kojima se uglavnom mogu pročitati ‘priče iz prve ruke’ ljudi koji su već otišli, a koji na sva zvona hvale zemlje zapadne ekonomije kao one u kojima su uspjeli ekonomski se osamostaliti i ostvariti bolji život. Međutim, ono što se ne spominje brojni su problemi na koje imigranti moraju biti spremni, a i vješto zaobilaze problem ljudskog faktora - neovisno o zemlji u kojoj se nalazite, posao možete naći tek ako se aktivno uključite u potragu. Uredi za zapošljavanje tamo se ipak ne nalaze na aerodromima. NIJE SVE TAKO BAJNO Također, rijetke su priče povratnika u Hrvatsku, onih koji su okusili čari uređenih kapitalističkih zemalja, no kojima taj okus ipak nije bio primamljiviji od onoga što nudi Hrvatska. Jedna od njih je i Anita Šupe, nutricionistica i autorica knjige ‘Istine i laži o hrani’ te ‘Prve hrvatske LCHF kuharice’, koja je deset godina živjela u Švedskoj, u kojoj se i školovala, radila te zasnovala obitelj. Iz Hrvatske perspektive, Švedska zvuči bajkovito. Radi se o zemlji visokog životnog standarda u kojoj je obrazovanje lako dostupno, s jako dobrim socijalnim i zdravstvenim sustavom. Međutim, svaka medalja ima dvije strane. - Ljudi koji iz Hrvatske per-

foto: Dolores Bura spektive gledaju na inozemstvo ili konkretno Švedsku misle da je gore divota jer ne raspolažu sa svim informacijama. Recimo, imaju informaciju da je u Švedskoj pet puta veća plaća nego u Hrvatskoj. Ali fali im informacija da je stan gore četiri

puta skuplji nego tu, da su troškovi života četiri puta skuplji, da se dnevno u prosjeku tri sata potroše na putovanje do posla i s posla. Ljudi trebaju proširiti vidike, nije sve baš tako idealno – priča Anita. Ona je u Švedsku otišla 2002.

godine zbog ljubavi. Tamo je provela deset godina. Po dolasku je upisala fakultet, a sustav obrazovanja navodi kao jednu od uistinu svijetlih švedskih točki. - Tih deset godina provedenih u Švedskoj bilo je fantastično iskustvo, učenje i avantura i sve ono što ovdje ne bih mogla. Recimo, studirati sa 33 godine ovdje bi mi bilo nemoguće zbog nedostatka novca. Gore vas država kreditira. Državna institucija daje kredite studentima u visini otprilike pola prosječne švedske plaće, što je iznos s kojim se može živjeti skromno, ali pristojno. Od tog iznosa, 30 posto je nepovratno, a ostatak vraćate kada se zaposlite. Ljudi to u velikoj mjeri koriste – priča Anita i dodaje kako nije rijetkost da fakultete upišu i umirovljenici, čisto iz ‘svog gušta’, jer se kroz život nisu imali vremena posvetiti nečem što ih zanima. Unatoč svim prednostima koje je za vrijeme boravka u Švedskoj iskoristila, ipak je u glavi imala viziju povratka u rodni kraj. - Išlo nam je dobro, ali onda se nekako zatvorio krug. Završila sam fakultet, djeca su se rodila, počela rasti, više se nije imalo što događati i počela me polako hvatati panika jer se trebalo ‘smiriti’. Nisam htjela ostajati u stranoj zemlji, ne samo u Švedskoj, nego u bilo kojoj. Provela sam tu deset lijepih godina, ali bilo mi je dosta. Tada smo počeli pričati o tome da se vratimo. Dobra škola bili su mi i razgovori s prijateljima iz regije koje smo tamo upoznali, a koji su pričali kako su se željeli vratiti kući, ali su djeca tad već bila prevelika i nisu htjela ići iz Švedske. Kada im je došlo vrijeme za mirovinu, opet se nisu vraćali jer bi gore ostavili djecu i unuke. I tako su ostali cijeli život. Stariji sin navršio je devet godina kada smo počeli razgovarati o povrat-

ku, a u Hrvatsku smo došli pola godine kasnije – objašnjava Anita svoje razloge za povratkom. Dodaje kako si, bez obzira na svoje sposobnosti, u inozemstvu uvijek stranac i na neki način građanin drugog reda, na što ona nije htjela pristati. U lipnju 2012. godine iz Goteborga su se preselili u Šibenik. POVRATAK BEZ LOGIKE - Došli smo bez ikakve logike i računice, nismo imali pojma od čega ćemo živjeti i čime ćemo se baviti, ali nekako u to vrijeme sam izdala svoju prvu knjigu ‘Istine i laži o hrani’ koja je na tržištu napravila ‘boom’ i tako je sve krenulo. Jedna je stvar počela vući drugu: knjiga se dobro prodavala, počeli su me zvati da držim predavanja posvuda, počela sam raditi savjetovanja, programe prehrane... U prvom mjesecu 2013. godine otvorila sam firmu. U to sam vrijeme pripremala kuharicu, te sam zaključila da mi ne treba izdavač kao za prvu knjigu, nego ću sama sebi biti izdavač. Izašla je i druga knjiga, a obje se i danas odlično prodaju. Od toga se stvorio posao: predavanja, radionice, nutricionizam – prepričava Anita. Danas od tog posla žive i ona i muž. Rade od kuće, tvrtka pozitivno posluje. Žive mirnijim i humanijim životom nego što bi živjeli da su ostali na sjeveru. Trenutno uživa u Šibeniku i ritmu malog grada skrojenog po mjeri čovjeka, poslu i vremenu kojeg provodi s djecom, nastojeći održati balans između poslovnog i privatnog života. Kaže kako ne želi postati rob posla, iako radi ono što voli. - Uvijek imam onu viziju da sam došla tu da živim ljudskiji, mirniji i pitomiji život, da više vremena provedem sa svojom djecom. Novac je u cijeloj priči manje bitan, a ljudi su previše fokusirani na njega – zaključuje.

18 /12. studenog 2014. /453.

piše: Patrik Patafta

Šibenčarenje Vani brend, kući nepoželjan Dok mu u domovini traje najveća kriza u hrvatskom nogometu predsjednik HNS-a Davor Šuker u Bangkoku radi na popularizaciji 'najvažnije sporedne stvari na svijetu' u Aziji. Za popularizaciju nogometa u Hrvatskoj bilo bi najbolje da tamo i ostane.

Pantovčak u kalelargi

Predsjednički kandidati diljem zemlje skupljaju potpise potrebne za službeni ulazak u utrku za Pantovčak. Ne znamo koliko ih je do sada od potrebnih deset tisuća skupio Ivan Rude, ali znamo da će nakon okončanja izbora Rude sigurno biti predsjednik Republike. Repubilke Bono.

Preko Mamića do Medića?

Najbolji nogometaš svih vremena Diego Armando Maradona ovih je dana posjetio Dubrovnik i usput se potukao na izlasku iz jednog noćnog kluba. Na jug Hrvatske Argentinac je stigao iz Rima gdje je odigrao 'Utakmicu mira' za mirno rješenje sukoba u Gazi. Budu li slijedili njegov primjer, Palestinci i Izraelci još će stoljećima ratovati.

457. / 3. prosinca 2014. / 17

KRAJ RADOVA NAJVećA LOKALNA iNVeSTiciJA NA pOmORSKOm DObRU SKORO zAVRŠeNA

Gat Vrulje dobio privremenu uporabnu dozvolu piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

ibenski gat Vrulje dobio je privremenu uporabnu dozvolu, što znači da će vrlo skoro biti stavljen u uporabu za pomorski promet, kaže Joško Šupe, direktor Lučke uprave Šibenik koja je provela ovu 12 milijuna eura ‘tešku’ investiciju. Dozvola je privremena, naglašava Šupe, jer za stalnu dozvolu nedostaje parcelacijski elaborat koji je uvjetovan još lokacijskom dozvolom iz 2007. godine. PREMJEŠTANJE PRUGA - Naša je obveza objediniti i pravno očistiti sve čestice zemlje koje se nalaze unutar obuhvata projekta. To smo učinili, na svima smo upisali pomorsko dobro i takav elaborat već je odobrilo ministarstvo, te je predan na šibenski Katastar, čekamo samo još formalan upis – ističe Šupe.

S obzirom na činjenicu da samo formalnost dijeli projekt od njegove konačne realizacije u prvoj fazi, može se očekivati i skoro svečano otvorenje

S obzirom na činjenicu da samo formalnost dijeli projekt od njegove konačne realizacije u prvoj fazi, može se očekivati i skoro svečano otvorenje. U međuvremenu, nastavlja Šupe, plan je na gat Vrulje prebaciti obje brzobrodske pruge u šibenskom akvatoriju, za Žirje i za Vodice. - Već smo razgovarali s predstavnicima Jadrolinije koji će doći provjeriti lokaciju, te vidjeti gdje će biti najjednostavnije pristajati. Trebat će organizirati i prodaju karata. To ćemo sve dogovoriti narednih dana – kaže Šupe. Na pitanje što je s natječajem za izgradnju terminala na gatu koji obuhvaća drugu fazu radova, a na čiji se tender nije javio nijedan zainteresirani investitor, Šupe odgovara kako je i ta procedura u tijeku. Dokumentacija je, navodi, spremna i nalazi se na provjeri u ministarstvu. No, ravnatelj Lučke uprave Šibenik očekuje kako će ona biti gotova, a natječaj raspisan već u idućoj godini.

457. / 3. prosinca 2014. / 19

DRAGI UMIROVLJENICI! UDRUŽENJE HRVATSKIH TRGOVAČKIH KUĆA

Vaš Šibenski tjednik osigurao je za Vas besplatno oglašavanje ‘SJEĆANJA’ na vaše najdraže Info telefon: 022/215-154

CRnE bROjKE KOlaPS MIROvInSKOG SUSTava U HRvaTSKOj

Do kraja 2015. bit će umirovljenika koliko Akcija! i – radnika

RVATSKIH TRGOVAČKIH KUĆA

03.12. - 9.12.

2 49 kn/kg

luk žuti

99 kn/kg

gouDA mAsmAl

kn/kom

toAletni pApir bijeli ultrA 10/1

kn/kom

SiR SVJEži 500G, DOMAĆA krAvicA

Djelo kArtice se mogu preDignuti u uDruzi umirovljenikA u Šibeniku, sArAjevskA 7, 22000 Šibenik, tel: 022 214 028

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

mjer radnika i umirovljenika sve je nepovoljniji. Ako se takvi trendovi nastave, mirovinski će sustav već krajem iduće godine postati neodrživ, jer će se broj onih koji uplaćuju mirovinsko osiguranje i umirovljenika u potpunosti izjednačiti- upozoravaju analitičari Hrvatske gospodarske komore. PALJENJE ALARMA Razlog za paljenje alarma nije nagli skok umirovljenika, već padanje zaposlenog stanovništva koje se ubrzalo od početka krize. – Do 2008. broj je osiguranika rastao bržom dinamikom od umirovljenika, ali od 2009. trend se preokrenuo. Prosječno, svake godine iz sustava uplatitelja mirovinskog osiguranja izađe oko 37 tisuća osoba- kažu analitičari

HGK. Iz njihovih podataka je očito da se broj zaposlenih smanjuje triput većom brzinom od povećavanja umirovljenika. Od početka 2009. penzića ima oko 60 tisuća više, a ljudi s radnim mjestom oko 200 tisuća manje. Tako je na kraju siječnja ove godine evidentirano 1.391.288 osiguranika, dok je istodobno bilo 1.195.881 umirovljenika. Drugim riječima, na svakih 117 uplatitelja mirovinskog osiguranja dolazi 100 umirovljenika. Stvari će zakomplicirati činjenica da u Hrvatskoj ima oko 50 tisuća zaposlenih ljudi sa 65 godina ili starijih, koji će ove godine ispuniti uvjete za umirovljenje. Oni će doći na isplatnu listu Mirovinskog zavoda, dok je radnih mjesta sve manje, a burza rada sve punija. Mirovinskom reformom produžena je zakonska dob za odlazak u mirovinu, pa će do 2038. godine muškarci i žene ići u penziju sa 67

godina života. - To je pokušaj preventive kolapsa mirovinskog sustava, no ta se mjera fokusira isključivo na smanjenje broja umirovljenikaporučujuiz Komore. VOJSKA NEZAPOSLENIH Na to su upozorili i neki saborski zastupnici, tvrdeći da tom mjerom Hrvatska dobiti vojsku nezaposlenih ljudi starije dobi, osuđenih na siromaštvo. Posao neće moći dobiti, jer poslodavci prednost daju mladima, neće ih htjeti ni Mirovinski zavod. Za Hrvatsku je velika nevolja to što u njoj danas radi tek svaki drugi radno sposobni građanin, što je jedna najnižih stopa zaposlenosti među članicama EU. To je, među ostalim, posljedica prisilnog slanja ljudi u mirovinu tijekom 1990-tih godina, zbog masovne privatizacije i sustavnog padanja isplativosti proizvodnje u Hrvatskoj.

COMMUNITy4FAMILy COMPREHENSIVE CARE TO THE FAMILIES wITH DEPENDENT MEMBER

Sveobuhvatna briga za obitelj s ovisnim članom

druga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom iz Slavonskog Brodakao nositelj, krajem 2013. započela je s provedbom projektanaziva ‘Comprehensive Care to the Families with Dependent Member - Community4family’, ‘Sveobuhvatna briga za obitelj s ovisnim članom - ZAJEDNICA ZA OBITELJ’. Aktivnosti provodi u partnerstvu sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Udrugom za osobe s mentalnom retardacijom ‘Radost’ Ploče, Udrugom Šibensko-kninske županije ‘Kamenčići’ i Udrugom Rijeka. Cilj projekta je doprinijeti jačanju socijalne inkluzije i prevencije institucionalizacije ugroženih socijalnih skupina kroz unaprijeđenje postojećih socijalnih usluga u zajednici za odrasle osobe s mentalnom retardacijom i njihove obitelji. Kroz same aktivnosti tijekom projekta doprinosi se jačanju ekonomske aktivnosti obitelji, poboljšanju

podrške i usklađenju obiteljske i radne uloge. Tako su za 20 roditelja(pet roditelja iz svake partnerske udruge) organizirane aktivosti u svrhu osnaživanja kompetencijas ciljem boljeg položaja na tržištu rada i zapošljavanja. EUROPSKI PROJEKT Za vrijeme trajanja projekta zaposeno je pet roditelja, koji u poludnevnom boravkurade s korisnicima kroz inovativne ra-

dionicame s drvetom, na tkanju tepiha i u kreativnoj radionici. U projekt je uključeno deset udruga članica Hrvatskog Saveza čiji su predstavnici bili uključeni u edukaciju za osnaživanje rada udruga i za rad u inovativnim radionicama. Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Slavonski Brod organizirala je četverodnevne kampove u Termama Tuhelj i Jezerčica. Kamp u Termama Tuhelj bio je namijenjen za predsjednike

i tajnike udruga, voditelje klubova i roditelje osoba s MR. U kamp u Termama Jezerčica stigle su osobe s MR i njihovi pratitelji.Glavne aktivnosti voditelja udruga u Termama Jezerčica bile su edukacije i predavanja u svrhu osnaživanja udruga, a osobe s MR su u Termama Jezerčica imale su sportske i zabavne aktivnosti tijekom kojih su na opuštajući način, isto tako pokazali svoje kreativne mogućnosti i potencijale. Projektne aktivnosti obuhvaćale su brojne radionice za osnaživanje roditeljske uloge, radionice o spolnosti i osnaživanje osoba s mentalnom retardacijom. Projekt je financiran u okviru programa IPA IV – razvoj ljudskih potencijala. Vrijednost je 195.109,36 EUR. a sufinanciranje od strane Europske unije iznosi 168.945,20 EUR, tj. 86,29%.

Sponzorirani članak

Intervju

457. / 3. prosinca 2014. / 21

AlJOŠA VUKOVić, ŠiBeNsKi KNJižeVNiK ZA DJecU, NOMiNiRAN ZA NAgRADU KiKlOP

Šibenik bi trebao biti kulturna meka, no ovdje vlada učmalost

Nagrade me isto jako vesele i zapravo ne vjerujem onim ljudima koji tvrde da im nagrade nisu bitne. svakom tko izdaje nešto, tko želi da to javnost vidi, tko publicira bilo što, i tko šalje na natječaje, svakom je važno da dobije nagradu

piše Daria Validžić daria.validzic@sibenskiportal.hr

akon šibenskog novinara Antonija Barišića koji je lani za svoju knjigu ‘Srest ćemo se opet’ primio Kiklopa, još jedno poznato lice nominirano je za tu prestižnu književnu nagradu. Aljoša Vuković književnik je za sdjecu i autor dječjih zagonetki. Ovaj nadasve neobičan Šibenčanin koji radi kao zaštitar, već neko vrijeme zarađuje pohvale za svoja književna djela. Otkad i otkud ljubav prema pi-

sanju za djecu? Počeo sam pisati za djecu prije otprilike 15 godina, to je bio početak 1999.godine. Na sve me nagovorio moj prijatelj Ante Barbača.Na njegovu inicijativu sam počeo pisati. On je, ne znam kako, spoznao da imam crtu za pisanje u sebi i rekao mi je: ‘Zašto ti ne bi pisao poeziju za djecu?’Naglašavam ovo poeziju, baš je rekao pjesme za djecu. Do dana današnjeg ostao sam na pjesmama, pišem isključivo poeziju i zagonetke. Uglavnom pišem kratke forme, nisam još došao do priča. Možda jednog

dana hoću, al zasad sam samo na kraćim književnim oblicima. DJEČJA POEZIJA Zašto baš pjesme i zagonetke? Ne znam.Uvijek je tako kod ljudi koji se bave umjetnošću, a za mene je poezija za djecu jedan vid umjetnosti, iako se ona uvijek gura u neki drugi škafetin, i poeziju za djecu često omalovažavaju.To, nažalost, nije neutemeljeno jer u poeziji za djecu, kao i u drugim vrstama književnosti, pojavljuju se ljudi koji misle da je pisanje takvih književnih oblika isto kao i napisati

‘sijeno-slama’ tekst, nešto što se rimuje.To zapravo nije tako.Pisati za djecu vrlo je teško, i poeziju i prozu. Normalno, uvijek se nama koji pišemo samo pjesme čini da je teže napisati roman, a oni koji pišu samo romane reći će da je teže napisati pjesmu. Ja želim biti objektivan, pa ću reći da je teže pisati prozu jer to je ipak duža vrsta, moraš biti više fokusiran, moraš visiti nad stolom i moraš imati vremena. Za pisati prozne vrste ne možeš raditi još jedan posao.Tome moraš biti posvećen potpuno. Razmišljate li o pisanju za

Intervju

457. / 3. prosinca 2014. / 22

odrasle i ako razmišljate, u kojem bi se žanru okušali? Nisam razmišljao o pisanju za odrasle, ali razmišljao sam jednog dana pisati aforizme. Ne znam koliko će mi to dobro ići, jer ima ljudi koji to fantastično rade pa ne znam kako bi ono što radim kotiralo tu. Možda bih probao jednog dana, ali zasad sam samo fokusiran na poeziju za djecu i zagonetke. Zagonetka je jedna vrlo interesantna, mogli bismo reći podvrsta, jer ona je napola literarna, a napola enigmatska, ali je interaktivna, pa je samim time interesantna djeci. Knjiga koja je nominirana za Kiklopa, ‘Povratak u ulicu zagonetki’, ukupno je moja deseta knjiga, ako ubrojimo i slikovnice,te druga knjiga zagonetki. Moja prva knjiga također je bila knjiga zagonetki, zvala se ‘Ulica zagonetki’, i otud naziv ove druge knjige. Djeci je zagonetka kao forma zanimljiva jer je interaktivna i jer im daješ mogućnost da oni sudjeluju u toj igri, da pogode, daješ im mogućnost da budu pobjednici, a to djeca vole. Poeziju već manje. Ne čita se ni poezija za odrasle,

a djeca je još manje čitaju, nažalost. Na tome bi netko trebao poraditi. Trebao bi postojati nekakav društveni normativ koji će reći što je dobro, a što nije. Trebali bi se češće organizirati i književni susreti. Mogu reći da je od prijatelja, što se gradskih institucija tiče, moj jedini pravi prijatelj Gradska knjižnica. GLAZBENI HOBI Uz pisanje bavite se i glazbom. S kim ste sve surađivali i u kojoj je trenutno fazi vaš glazbeni život? S Lennonom, McCartneyem... (smijeh). Surađivao sam dosta sa šibenskim klapama. Pjevao sam u klapi Maslina, klapi Fortica, sad pjevam u klapi Martinska i vodim klapu. To je, što se glazbe tiče, bila moja prva ljubav još iz studentskih dana, kada sam pjevao s Đanijem Stipaničevom i bratom Tomislava Bralića. Mi smo imali tu neku klapu u kojoj su pjevali ljudi iz Šri Lanke, Mongolije... Nevjerojatna klapa sastavljena od studenata koji su došli studirati u Zagreb. Bili smo baš multinacionalna klapa.S klapama sam nastavio

Djeci je zagonetka kao forma zanimljiva jer je interaktivna i jer im daješ mogućnost da oni sudjeluju u toj igri, da pogode, daješ im mogućnost da budu pobjednici, a to djeca vole

i kada sam prekinuo fakultet i vratio se u Šibenik.Osnovao sam klapu, pa sam počeo pjevati u Maslini i tako je to išlo. Dosta sam surađivao i sa šibenskim kantautorom, mojim prijateljem Kristijanom Gojom, surađivao sam sa zborom predškolaca Crvrčak, za koje sam čak radio i neke glazbene brojeve za predstave, te sa Zdenkom Bilušić, koja je ilustrirala tri moje knjige, a ovu aktualnu je ilustrirao Davor Šunk, naš poznati ilustrator, grafički dizajner i crtač stripova. Dosta sam surađivao i s Ivanom Guljašević, ilustratoricom koja potpisuje ilustracije za dvije moje knjige. U koautorstvu s Antom Stošićem, još jednim dragim prijateljem i suradnikom, radio sam glazbu za 12 njenih animiranih filmova od kojih su neki išli i izvan granica Hrvatske. S glazbom sam dospio i u Kanadu, Sloveniju, Francusku te na još neke međunarodne festivale, pa i u Zagreb na Festival animiranog filma. Ima toga dosta. Odakle crpite inspiraciju? To mi je zapravo teško reći. Čovjek koji ima dara za pisanje mora to imati u sebi jer to što

457. / 3. prosinca 2014. / 23

radiš jednostavno na neki način mora biti proživljeno. Ili jednostavno, mogu to tako reći, pjesnici svijet vide na jedan drugačiji, svoj način. Ne želim reći da je to poseban način, jer i ti vidiš svijet na svoj način. Ne tvrdim da je moj način gledanja na svijet bolji, ali evo recimo, ti ćeš vidjeti mjesec kao nešto, a ja ću ga vidjeti kao golemo jaje na oko koje je na nebu, što i je u jednoj mojoj pjesmi. Mislite li da je Šibenik grad koji daje inspiraciju za stvaranje? Šibenik kao grad, ako mislimo na Šibenik kao arhitektonsko zdanje, trebao bi biti kulturna i umjetnička meka. Međutim, ovdje vlada jedna teška, učmala atmosfera i, za razliku od ostalih gradova gdje ljudi rade jedni s drugima, gdje se ljudi iz jedne branše okupljaju i rade skupa, u Šibeniku to nije tako. Ovdje se ljudi najčešće ‘glođu’.Zašto je to tako ne znam.Ali Šibenik kao grad je, ako izuzmemo ljude, prekrasan. Žena moga brata je rekla da je Šibenik grad po mjeri čovjeka i to stvarno jest tako, samo ga mi ljudi moramo oplemeniti. Možda bi trebalo dovesti neku drugu garnituru ljudi, možda bi se svi odavde trebali iseliti i pustiti ljude koji imaju pozitivnu energiju da dođu u grad. Možda bi oni napravili nešto od njega. Ovako uvijek sve stoji i tapka na jednom mjestu. Ali, ipak, ima nekih pomaka. OPASAN POSAO Uz obitelj i stalan posao, koliko vam vremena ostane za pisanje? Na moju sreću, radim posao koji je vrlo opasan, ali ne iziskuje nikakav fizički napor, tako da i na poslu mogu smisliti neki koncept knjige, napisati pokoju pjesmu ako nije velika gužva i ne moram odgovarati na pitanja koja mi postavljaju ljudi. Taj posao mi je na neki način omogućio da pišem. Bi li se u Hrvatskoj moglo živjeti samo od pisanja za djecu? Ne može se. Postoje ilustratori koji vrhunski mogu živjeti od toga, ali književnici već slabije. Jednostavno, ilustracija se bolje plaća, to je tako. Ima ljudi koji su književnici, ali su uhljebljeni na nekom mjestu, pa netko može reći da oni žive od pisanja. Ne žive oni od pisanja, oni žive od svog posla, a ovo je usputno, kao i meni. Onih koji žive samo od toga nema puno. Mislim da sve skupa možemo govoriti o brojci od 40 do 50 ljudi koji žive isključivo od prodaje svojih knjiga, a mislim da sam i to previše rekao. U krajnjoj liniji, ljudi koji se bave

Šibenik kao grad, ako mislimo na Šibenik kao arhitektonsko zdanje, trebao bi biti kulturna i umjetnička meka. Međutim, ovdje vlada jedna teška, učmala atmosfera i, za razliku od ostalih gradova gdje ljudi rade jedni s drugima, gdje se ljudi iz jedne branše okupljaju i rade skupa, u Šibeniku to nije tako. Ovdje se ljudi najčešće ‘glođu’

pisanjem, time se bave iz ljubavi i ne vjerujem da je ikome početni motiv novac.Meni definitivno nije.Motiv mi je uvijek bio da knjiga izađe, da to netko pročita. Ima jedna zgodna pjesma o općem stanju ljubavi prema čitanju, a nalazi se u knjizi ‘Tople riječi’: Ova vas pjesma stoga poziva: pročitajte je da bude živa. Čita li itko pjesme više, osim onog tko ih piše? To je to. U tome se sve oslikava. No, hoće li djeca prihvatiti pjesme ili neće nije samo posao samog književnika, to treba biti posao institucija: škola, vrtića, a u kranjoj liniji i samih roditelja. Ja sam svom djetetu vrlo rano počeo čitati slikovnice, i moje i tuđe. To se usvaja od malih nogu. I meni su majka i otac radili i nisu imali puno vremena za te stvari, ali je postojao interes za knjigu, pa bi nam tu i tamo nešto pročitali. Nije to bilo prepušteno slučaju.Danas su djeca, pa i roditelji, izbombardirani raznim igricama i tehnološkim čudima i nemaju vremena za čitanje, odnosno, njima je to gubitak vremena.Gubitak vremena im je sve

što im je tehnološki nezanimljivo. Zato i govorim, zagonetke su interaktivna forma, i to je djeci interesantno. Ako im samo čitaš poeziju, nakon 15 minuta će im dosaditi. Ove godine, kao što smo spomenuli, stiglo je još jedno priznanje za vaš rad: nominacija za književnu nagradu Kiklop. Je li vas iznenadila? Donekle i jest. U konkurencijisu bila 22 naslova, od toga je nominirano nas troje. Ne mogu sam prijaviti knjigu za Kiklop, može je prijaviti izdavačka kuća, u mom slučaju to je Društvo književnika za djecu i mlade. Ovom bi se prilikom zato i zahvalio svima koji su na toj knjizi radili, pogotovo ilustratoru Davoru Šunku i Silviji Šesto, ženi koja je potaknula tu biblioteku. U svakom slučaju, malo jesam iznenađen, ali ne može se reći da je to slučajnost. Iza sebe već imam, uz nagradu ‘Ovca u kutiji’ za najbolju hrvatsku slikovnicu 2012. godine, i dva finala nagrade Grigor Vitez, pa pohvalu nagrade Grigor Vitez, članstvo u Hrvatskom društvu književnika za djecu i mlade i članstvo u Društvu hrvatskih književnika. Sve je to nekako išlo jedno za drugim. Tu je i zastupljenost u čitankama, oko 400 zagonetki i pjesama objavljenih u recentnim časopisima od ‘Smiba’, ‘Modre Laste’, ‘Radosti’ do ‘Književnost i dijete’ i ‘Hrvatske riječi’. Ovo je potvrda jednog rada, tu postoji kontinuitet i u kvantiteti i u kvaliteti, što je prepoznala i struka, a prepoznala su i djeca.Nagrada ‘Ovca u kutiji’ nagrada je dječjeg žirija.Tako da mogu reći da sam objedinio i djecu i struku. NAGRADE SU BITNE Znači li vam više priznanje struke ili interes publike za vaš rad? I jedno i drugo mi je bitno.Jako mi je drago kada me djeca sretnu po putu i kažu mi da mi je pjesma u čitanki. Ove godine pronašao sam četiri, a najdraže mi je bilo kad mi je nećakinja rekla: ‘Tetak, u mojoj čitanki tvoja je pjesma na prvoj strani’. To je velika stvar i to čovjeka čini sretnim.Nagrade me isto jako vesele i zapravo ne vjerujem onim ljudima koji tvrde da im nagrade nisu bitne. Svakom tko izdaje nešto, tko želi da to javnost vidi, tko publicira bilo što, i tko šalje na natječaje, svakom je važno da dobije nagradu. Uostalom, djeca čitaju jako malo, to se ne prodaje i od toga nema puno ‘kruha’. Na kraju ti jedino ostaje da to netko društveno valorizira.

Ljekarna baLdekin dežurna je do četvrtka, 4. prosinca 2014.

1 UDRUŽENJE HRVATSKIH TRGOVAČKIH KUĆA

Vikend Akcija

.12. 7 0 . 05.12

4 kn

AKCIJSKA CIJENA + POKLON

kn/kom

SOK 0,25 VINDIJA, ACE, JABUKA, COCKTAIL

6 99

kn/kom

meso akcija 03.12. - 07.12.

KEKS PETIT KREMISIE 175G

34 99 kn/kg

SVINJSKI BUT BEZ KOSTI

19 99

TELEĆA KOLJENICA

38 99

BOMBONJERA SWEET OBSESSION

ČAJNA KOBASICA GAVRILOVIĆ

Vodicama!

kn/kg

Svježa riba po povoljnim cijenama u Djelo trgovinama RAŽINE I VODICE

kn/kom

TOALETNI PAPIR PREMIUM 10/1, VIOLETA

kn/kom

RmaRK

HiP

17 99

kn/kom

TRGOVAČKI LANAC TRGOVAČKI LANAC ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

a ERm RK

1 49 kn/kg

JOGURT ČVRSTI, VINDIJA 900G

KRUH KUKURUZNI MIJEŠANI 300 G

MILKA 300G, JAGODA

KRUMPIR

kn/kom

a ERm RK

17 99

HiP

GRAH ŠARENI

HiP

TELEĆA LOPATICA

kn/kg

Hipermarket u

kn/kg

HiP

CARSKO MESO

69 99

kn/kom

kn/kg

16 99

Grad Šibenik 022/431 000 fax: 022/431 099

26 / 3. prosinca 2014. / 457.

Autobusni kolodvor 060/368 368

Šibenik

Željeznički kolodvor 022 / 333-699

Turistička zajednica 022/212 075 fax: 022/200 183 tz-sibenik@si.t-com.hr Bolnica 022/641 641 Dom zdravlja 022/334 421

Gradski parking tel: 022/200 770 fax: 022/200 771

Jadranska banka 022/242 242 022/242 101

Gradske ljekarne 022/332 620

Zelenilo 022/212 331

Policijska uprava 022/347-111

Gradska Čistoća 022/332 325

PRVA LOPATA GRaD ŠIBENIk RaSPISao NatjEčaj Za RaDoVE

Počinju radovi na uređenju Studija energetike

Grad Drniš 022/888 830 022/888 831 www.drnis.hr Drniš Tourism Board infoDtz-drnis.hr 022/888 619

Upravni odjel za prost. uređenje i gradnju 022/886 881

Ministarstvo financija Porezna Uprava Drniš 022/887 989

Općinski sud Drniš 022/888 400 Prekršajni sud Drniš 022/886 049

Ured državne uprave 022/887 076 Nacionalni park KRKA 022/888 252

Zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu 022/888 097 Centar za socijalnu skrb 022/886 042 Stočarski selekcijski centar 022/888 097

457. / 3. prosinca 2014. / 27

Drniš

OBLJETNICA: PROSLAVA ROđENDANA POPULARNE RADIO POSTAJE

Radio Drniš slavi 42. rođendan

Izvedba studija Da podsjetimo, Senat Sveučilišta u Zagrebu, na svojoj redovitoj sjednici održanoj 28. listopada 2014., donio je Odluku o ustroju i izvedbi dislociranog preddiplomskog sveučilišnog studija Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku Sveučilišta u Zagrebu. Dislocirani preddiplomski sveučilišni studij Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku traje tri godine, odnosno šest semestara. Završetkom studija stječe se 180 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni/a pvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) injženjer/inženjerka energetskih tehnologija.

piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

rad Šibenik raspisao je natječaj za izvođenje radova na dilataciji C i dijelu dilatacije D zgrade iNavisa u kojima će, od jeseni 2015., biti smješten preddiplomski sveučilišni studij Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku Sveučilišta u Zagrebu. - Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora nije više samo projekt na čijoj pripremi se radi, već danas mogu sa za-

Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora nije više samo projekt na čijoj pripremi se radi, već danas mogu kazati kako smo krenuli s njegovom realizacijom – kazao je Burić

dovoljstvom kazati kako smo krenuli s njegovom realizacijom. Visoko školstvo i njegov razvoj u Šibeniku jedan je od prioriteta aktualne gradske vlasti, jer ne samo da želimo omogućiti mladim Šibenčanima da se kvalitetno obrazuju u svom gradu, već želimo privući i studente iz drugih sredina. Nema budućnosti bez mladih ljudi - kazao je gradonačelnik Željko Burić. ROK U PROSINCU Procijenjena vrijednost nabave, u otvorenom postupku javne nabave, iznosi 5,7 milijuna kuna

Stjepana Radića 100 | 22000 Šibenik-Hrvatska | tel.: +385 22 332 325 +385 22 332 485 | +385 22 333 825 | fax: +385 22 310 982 | info@cistoca-sibenik.hr

plus PDV, a radovi se trebaju izvršiti u roku od šest mjeseci od dana uvođenja u posao. Rok za dostavu ponuda, a ujedno i vrijeme javnog otvaranja ponuda, je 19. prosinca ove godine. Projektnu dokumentaciju uređenja prostora budućeg Studija, kao i I i II faze uređenja iNavisa, izradila je zagrebačka tvrtka Dalekovod Projekt d.o.o. Radovi obuhvaćaju građevinsko-obrtničke radove, radove na konstrukciji zgrade, vodovodne i elektro-instalacijske te strojarske radove, sprinkler sustav i dobavu dizala.

piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

eć 42 godina kao jedini lokalni medij na drniškom području Radio Drniš sudjeluje u kreiranju javnog mišljenje i njegov doprinos u stvaranju medijske povijesti ovoga grada, apsolutno je najveći. Od prvog dana kad se oglasio u eteru značajan je čimbenik društvenog života cijelog drniškog kraja- piše u priopćenju Radio Drniša povodom obilježavanja 42. rođendana te popularne radio postaje.

PRIČA POČELA 1972. GODINE Sve je započelo 27. studenog 1972. godine na oskudnoj opremi sa svega par sati programa dnevno. Prvi tehničar bio je Šime Kolombo , a prvi glas koji se čuo u eteru bio je glas kninske spikerice Mire Bobanac. U početku

program se emitirao utorkom, srijedom, petkom i nedjeljom. Prvi stalno zaposleni djelatnici radija bili su tehničar Krešimir Topić i spikerica Emilija Ćosić. Prvi odašiljač Radio Drniša koji je izradio ing. Teodor Mohar iz Ljubljane imao je snagu 50 w, drugi naknadno kupljen od istog proizvođača imao je snago od 850 w. Dosta učinkovit antenski sustav u predjelu Cecele u Petrovom polju, projektirao je ing. Vjekoslav Mužinić, a izradila Industromontaža, pogon Delnice. Studijska oprema bila je Grundig, a program se iz studija u Drnišu prenosio telefonskim kablom do odašiljača u Ceceli. Od tada se polako program širio, osobito osamdesetih godina prošlog stoljeća, narastavši danas na 12 sati vođenog programa dnevno. Važnost ove radio postaje za Drnišane potvrdio je Domovinski rat, kad su zaposlenici dokazali svoju profesional-

Iako djeluje u recesijskim uvjetima, sa svega četvero stalnih zaposlenika i nekoliko vanjskih suradnika, Radio Drniš i dalje priprema uspješan informativni i zabavni program

nost i odgovornost emitiranjem programa i u najtežim ratnim uvjetima. Četiri ratne godine Radio Drniš djelovao je iz Unešića, bio izvor informacija za drniške prognanike i branitelje na crtama bojišnice, ali i za sve one koji su ostali na okupiranom području. Iz oslobođenog Drniša oglasio se već 7.kolovoza 1995. godine. RECESIJSKI UVJETI, KVALITETAN PROGRAM Iako djeluje u recesijskim uvjetima, sa svega četvero stalnih zaposlenika i nekoliko vanjskih suradnika, Radio Drniš i dalje priprema uspješan informativni i zabavni program. Program se emitira iz suvremeno opremljenog studija, uvedene su i nove tehnologije. Radio Drniš ima i svoju internetsku stranicu i facebook profil, a osim zemaljskim putem program se emitira i preko Interneta.

28 / 3. prosinca 2014. / 457.

Vodice

Gradska uprava 022/444-900

Turistička zajednica 022/443- 888

Ambulanta 022/443- 169

Autobusni kolodvor 022/443-627

Komunalni redar 022/444-910 Komunalno poduzeće 022/443 309 Policija 022/443-150

Knjižnica 022/442-095 Stom. ordinacija 022/442-834 Matični ured 022/443-036

Lučka kapetanija 022/443-055 Poštanski ured 022/442-200 DVD Vodice 022/441-324

Ljekarna 022/443-168

457. / 3. prosinca 2014. / 29

Vodice

Veterinarska služba 022/443-355

TURIZAM ODRžANA SkUPŠTINA TURISTIčke ZAJeDNIce GRADA VODIcA

Povećanje broja gostiju u pred i posezoni ključni su za postizanje boljih rezultata

NEKA BUDE SVJETLO KOD TrGA KNEZA BrANIMIrA NIčE NOVA JAVNA rASVJETA, A USKOrO I U JOš NEKIM ULIcAMA

Novim sjajem zasjat će desetak vodičkih lokacija

Samo se za organizaciju raznih manifestacija tijekom cijele godine, s naglaskom upravo na pred i posezonu, planira utrošiti 700 tisuća kuna

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

naliza protekle te plan i program za sljedeću sezonu bile su glavne teme nedavno održane Skupštine Turističke zajednice grada Vodica. Ono što je izvjesno jest da će i ove godine, kao i protekle dvije, biti dostignuta ‘magična’ brojka od milijun noćenja. Naime, do kraja rujna na vodičkom području ostvareno je oko 967 tisuća noćenja (i oko 162 tisuće dolazaka). Doduše, to je šest posto manje noćenja te pet posto manje dolazaka nego u istom razdoblju prošle godine, što treba pripisati bitno smanjenim smještajnim kapacitetima u hotelskom smještaju, kao

i velikom broju kišnih dana. VEĆI BROJ MANIFESTACIJA IZVAN ŠPICE SEZONE Svjesni nedostatka u protekloj sezoni, u vodičkoj Turističkoj zajednici za sljedeću planiraju neke promjene, prvenstveno u organizaciji zabavnih i kulturnih manifestacija, i to prije svega u predsezoni i posezoni. - Upravo povećanje broja gostiju u ovim razdobljima i produljenje turističke sezone ključni su za postizanje boljih rezultata i stabilizaciju u ostvarenju fizičkog obujma prometa na osnovu bolje iskorištenosti kapaciteta te bolje popunjenosti hotelskog smještaja – istaknuto je na Skupštine. Valja podsjetiti kako su Vodice, zajedno sa Šibenikom, ušle

u PPS projekt, a koji podrazumijeva osmišljavanje sportskih, rekreativnih, kulturnih, zdravstvenih i wellness programa koji će svojom raznolikošću i atraktivnošću privući goste i van špice sezone. DODATNE PROMIDŽBENE AKTIVNOSTI Tako se samo za organizaciju raznih manifestacija tijekom cijele godine, s naglaskom upravo na pred i posezonu, planira utrošiti 700 tisuća kuna. Uz već tradicionalne i dobro prihvaćene programe poput Uskrsnog doručka, Jazz & Blues festivala, klapskih i folklornih večeri te Fešte o Šaše i pulente, Vodice će svojim gostima ponuditi i neke novosti, poput ljetnih i zimskih bakanalija na Velikoj Mrdakovici, te veći broj ribar-

skih večeri i onih koji se baziraju na pripravljanju domaće, starinske spize. Planiraju se i dodatne promidžbene aktivnosti, pa će se, uz internetsko i oglašavanje u tisku, te oglašavanje u promotivnim kampanjama javnog i privatnog sektora, i ove godine značajna sredstava utrošiti na tiskanje novih brošura, biciklističkih karti i info vodiča. S druge strane, zaključeno je na Skupštini, manje novca utrošit će se na odlazak i prezentaciju destinacije na sajmovima, a s obzirom da je program sajamskih nastupa izrađen prema dogovoru sa županijskom turističkom zajednicom, odnosno sukladno s održanim koordinacijama turističkih zajednica četiriju dalmatinskih županija te s Glavnim turističkim uredom.

rošlog tjedna počeli su radovi na postavljanju nove javne rasvjete na obodnoj cesti parka kod Trga kneza Branimira. Njihova vrijednost procijenjena je na 161 tisuća kuna, od čega će 64 tisuće kuna pokriti Ministarstvo gospodarstva s kojim je Grad Vodice potpisao ugovor o sufinanciranju, a u sklopu Programa poboljšanja energetske učinkovitosti na javnoj rasvjeti. VRIJEDNOST RADOVA GOTOVO MILIJUN KUNA Nova rasvjeta bit će postavljena i na drugim lokacijama na vodičkom području s obzirom da je Grad ovih dana potpisao ugo-

Samo se za organizaciju raznih manifestacija tijekom cijele godine, s naglaskom upravo na pred i posezonu, planira utrošiti 700 tisuća kuna

vor s tvrtkom Elos d.o.o. iz Solina, kojim je ovoj tvrtki povjereno postavljanje nove rasvjete na području grada, a koja svojim značajkama zadovoljava zakonske propise i norme o uštedi električne energije. Tako će novim sjajem zasjati Sarajevska ulica koja će se paralelno i asfaltirati, zatim Artina, Lička, Srima XXI, cesta do srimarske crkve Alojzija Stepinca i Ulica A. K. Miošića, dok će U Zatonskoj, odvojku Zatonske, Obrovama i Stablincu IV biti postavljena podzemna instalacija za rasvjetu. Ukupna vrijednost ovih radova procijenjena je na gotovo milijun kuna, a u cijelosti će biti financirani sredstvima iz

gradskog proračuna planiranih u 2014. godini. OBNOVA FASADE STARE ŠKOLE Ovome dodajmo kako je nakon provedenog postupka nabave Grad Vodice potpisao ugovor s tvrtkom Jukić Dam d.o.o. iz Otoka, kojim su toj tvrtki povjereni radovi na uređenju fasade zgrade Stare škole na rivi. Vrijednost tih radova procijenjena je na nešto manje od 374 tisuća kuna, s tim da je Grad Vodice već osigurao njihovo sufinanciranje sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i to u iznosu 40 posto ukupne vrijednosti radova. (pp)

30 / 3. prosinca 2014. / 457.

Rogoznica

Općina Rogoznica 022 559 040

Turistička zajednica 022 559 253

Ljekarna 022 558 330

Komunalni redar 022 558 320

Dječji vrtić 022 559 473

Stom. ordinacija 022 558 392

Osnovna škola 022 558 083

Ambulanta 022 559 032

Lučka kapetanija 022 559 045

Poštanski ured 022 559 080 DVD Rogoznica 022 559 294 Župni ured 022 559 065 Jadranska banka 022 559 540

DVD RoGozNIca PRosječaN bRoj INteRVeNcIja

Vatrogasci imali manje požara na otvorenom prostoru

Murtela d.o.o. 022/436-521 fax: 022/436-536 murtela@si.t-com.hr

OŠ Murterski škoji 022/435-260 022/435-505

Turistička zajednica 022/434-995 ; fax: 022/434-950 info@tzo-murter.hr

Narodna knjižnica i čitaonica 022/435-500; fax: 022/435-571

Lučka kapetanija tel. 022/435 - 190 kapetanija-sibenik@ pomorstvo.hr

Ambulanta 022/435 - 262

DVD Murter 022/436 060 099 267 6840 Stom. ambulanta 022/436 - 026 Ljekarna Skračić 022/434 - 129

457. / 3. prosinca 2014. / 31

Murter

ARGONAUTA ODRŽANE AUDICIJE ZA ULOGE O PREDSTAVI O LEGIONARU KVINTU

Antički Colentum postavlja se na kazališne daske

ova godina mogla bi se prema broju intervencija svrstati u prosječne i referirajući se na podatke iz prošle godine na našem području zabilježeno ih je otprilike isto – govori nam dozapovjednik DVD-a Rogoznica sveto Živković

piše Rade Kristić rade.kristic@sibenskiportal.hr

ogoznički vatrogasci od 1. siječnja do 1. prosinca imali su ukupno 34 intervencije, od čega najviše požara na otvorenom području. -Prema specifikaciji, najveći broj zabilježenih intervencija otpada na požare na otvorenom području. Njih je bilo ove godine 14. Nakon toga imali smo 11 tehničkih intervencija, četiri tehničke intervencije u prometu, tri požara na građevinskim objektima i imali smo dva po-

žara na prijevoznim sredstvima. U jednoj situaciji izbio je požar na automobilu, a u drugom na brodu. Gledajući kroz brojke, nešto manji broj intervencija imali smo što se tiče požara na otvorenom području, a nešto više je bilo tehničkih intervencija, ali opet je sve u nekim prosječnim okvirima i na nivou prošlih godina – govori Živković.

MANJI BROJ INTERVENCIJA Rogoznički vatrogasci svoje područje pokrivaju sa ukupno pet vozila, a tijekom cijele godine, osim dozapovijednika Živkovića, na raspolaganju su i 22

osposobljena člana DVD-a. - Ukupno raspolažemo s tri kamiona, od čega je jedan šumski, a dva su cisterne, te s dva kombija za prijevoz ljudi. Upravo sada nam se vratio jedan kamion s redovitog pregleda i što s toga tiče, kada govorimo o opremljenosti, ne možemo se potužiti. Inače. tijekom sezone naša grupa broji deset ljudi, a osim mene tu su još osam sezonskih vatrogasaca i jedan motrioc, koji je od 1. lipnja do 15. rujana zadužen za izviđanje terena. Uz to DVD Rogoznica ima i 22 ljudi koji su potpuno stručno osposobljeni za izlazak na intervencije, a ukupno nas je

oko 80 članova DVD-a.

UREĐUJEMO I OKOLIŠ Rogoznički vatrogasci ove godine potrudili su se uljepšati i svoju zgradu, a neke planove imaju i za dogodine. - Malo smo se prošle i ove godine angažirali na uređenju fasade i vanjskih stepenica naše zgrade, tako da sada osim funkcionalnog imamo i lijepo uređenu zgradu. Nećemo samo stati na tome i kad nam vremenske prilike dopuste, a najvjerovatnije u proljeće sljedeće godine, krenut ćemo s uređenjem našeg okoliša – kaže Živković.

Kako se prvoj audiciji koju je vodio Šibenčanin Sergej Mioč odazvalo petnaestak uglavnom mlađih mještana, organizirana je još jedna audicija, i to za starije uzraste

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

rošlog tjedna u kino dvorani ‘Žut’ u Murteru održana je audicija za potrebe predstave o legionaru Kvintu – maskoti arheološkog nalazišta Colentum. - Audicija je provedena u sklopu projekta ‘Arheološko blago Colentum 3’ kojeg je udruzi Argonauta odobrilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u sklopu Natječaja za prijavu projekata udruga za ostvarivanje pra-

va na financijske potpore u okviru raspoloživih sredstava Državnog proračuna za 2014. - kaže Luka Ježina iz Udruge Argonauta. BLAGO COLENTUMA Kako se prvoj audiciji koju je vodio Šibenčanin Sergej Mioč odazvalo petnaestak uglavnom mlađih mještana, organizirana je još jedna audicija, i to za starije uzraste. - Kako nam je falilo zrelijih ljudi da bi mogli pokriti sve uloge u predstavi koju će režirati Sergej Mioč, pozvali smo sve mještane Murtera da dođu

na drugu audiciju prošlog ponedjeljka. Trebalo nam je osam muških i osam ženskoih uloga. Audicija se pokazala uspješnom, što zapravo i ne čudi, budući da Murter ima bogatu tradiciju kazališnih glumaca amatera - kaže Luka Ježina. KALAFATOV IZAZOV Projekt ‘Arheološko blago Colentum 3’ provodit će se do 1. srpnja 2015. Godine, a cilj mu je adaptacija spomenute priče o Kvintu u dramsku predstavu radnog naziva ‘Kalafatov izazov’ koja će se premijerno održati 1.

svibnja iduće godine. Rezultat projekta bila je izrada ilustrirane pripovijetke ‘Pustolovine Kvinta Petronija Valenta Colentinca – Kalafatov izazov’. Lokalno stanovništvo je sudjelovalo u pisanju priče te izradi ilustracija kroz kreativne natječaje. Tako je Mirna Vulin bila nagrađena za najbolju priču, a Igor Mudronja za najbolje ilustracije. Za režiju, dramaturgiju, scenografiju i kostimografiju bit će odgovorni Šibenčanin Segej Mioč, i Murterin Vedranko Šikić Balara, inače voditelj odijela za kulturu Općine Murter-Kornati.

32 / 3. prosinca 2014. / 457.

Tribunj

Općina Tribunj 022 446 349 www.tribunj.hr

Turistička zajednica 022 446 143 www.tz-tribunj.hr

Ambulanta 022 446 174 Stom. ambulanta 091 537 3720

Jadranska banka 022 446 992

Kornati 022 446 790

Kult. udruga Tribunj 022 447 170

Marina Tribunj Adriatiq 022 447 145

Morski Rak 022 446 229

Hrvatska pošta 022 446 - 855

Idea Intimare 022 447 230

457. / 3. prosinca 2014. / 33

Tribunj

Tempus Fugit 022 446 513

RAZGOVOR NAčelNIk OPćINe TRIbUNj DAmIR PIlIPAc POVODOm DANA OPćINe

U 2016. započet će radovi na ulaganju ‘teškom’ 150 milijuna eura

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

pćina Tribunj spada u red najmanjih, površinom i brojem stanovnika, u Šibensko-kninskoj županiji. Isto tako, spada i u red najmlađih Općina, a ove godine napunilo se točno osam godina od njenog osnutka. S otprilike dvije tisuće

prijavljenih mještana, godišnjim proračunom, ove godine nešto većim od 10 milijuna kuna, koji se iz godine u godinu povećava, te budućim projektima, Općina Tribunj se promiče u mjesto vrijedno življenja i dugotrajnog boravka. Povodom toga razgovarali smo s načelnikom Općine Damirom Pilipcom. - Ovu godinu smo izuzetno zadovoljni popunjavanjem proračuna, koji za ovu godinu izno-

si oko 10 milijuna i 200 tisuća kuna, zadovoljni smo sa svim prihodima osim sa prihodom iz poreza na promet nekretnina. S jedne strane bi nas to trebalo veseliti ali i to treba gledati realno, jer prije su ljudi nekretnine prodavali da bi izgradili novu, a sada se nekretnine prodaju da bi se moglo preživjeti i podmiriti tekuća dugovanja. Ranijih godina bilo je puno više takvih prodaja, ove se taj broj smanjio,

jer i oni koji bi nešto kupili jednostavno nemaju novaca. Ipak, najvažnije je da smo kroz ovu godinu ostvarili gotovo sve zacrtane programe. OPĆINSKA ULAGANJA O kojim se konkretno ulaganjima iz proračuna Općine radilo? Uložili smo oko 1,6 milijuna u izradu kanalizacijskog i oborinskog sustava, sanirali smo novu rivu u Sovlju, u što je uloženo

1,6 milijuna ove godine i oko 600 tisuća kuna prošle godine, uloženo je oko 540 tisuća kuna u energetski učinkovita rasvjetna tijela, s tim da nam je u ovom projektu Fond za zaštitu okoliša pomogao sa svojih 250 tisuća kuna, i bilo je još nešto sitnijih ulaganja u vodoopskrbu i uređenje javne rasvjete po nekim ulicama. To je ono što se može nazvati kapitalnim ulaganjima u infrastrukturu mjesta, a što se tiče ostalih ulaganja, izdvojeno je oko 720 tisuća u subvencioniranje dječjeg vrtića, oko 34 tisuće kuna potpore za 12 novorođene djece, oko 43 tisuće kuna za četiri učeničke i šest studentskih stipendija, kojima treba dodati i četvero stipendista koji se ovim sredstvima pomažu još od ranije. Značajna sredstva se izdvajaju za sport, kulturu i općenito civilni sektor, a radi se o oko 500 tisuća kuna. Nažalost, postroženim kriterijima izdvajanja za socijalu su smanjena, pa je sa prijašnjih 100 tisuća kuna, ovogodišnje izdvajanje smanjeno na samo 40 tisuća kuna. Kakvi su planovi za slijedeću godinu i u koje će projekte Općina ulagati? Uskoro ćemo donijeti proračun za slijedeću godinu i ono što nam je najvažnije je početak programa izgradnje kanalizacijskog sustava zajedno s Gradom Vodice. Radi se o ulaganju od oko 70 milijuna eura i Vlada RH je ovaj program, koji je u završnoj fazi priprema, prihvatila kao svoj program koji ide u realizaciju iduće godine. Sukladno uputama Vlade i Hrvatskih voda, a kroz zakonske propise, svi smo morali svoju imovinu iz područja vodoopskrbe prenijeti na šibenski ‘Vodovod’, za kojega smatramo da je jedini sposoban i kvalitetan da sa svojim kadrom i mehanizacijom može odraditi ovaj posao. Ono što nam predstoji je proces javne nabave koji će zbog velikog obima trajati 6 mjeseci, i ako ne

Jako drago mi je to najaviti jer se nalazimo pred jednim velikim projektom izgradnje hotelskorekreacionog centra na području od Sovlja prema Tisnom, vrijednim oko 150 milijuna eura

bude nikakvih zapreka očekujemo u jesen iduće godine početak prve faze radova vrijednih oko 10 milijuna eura. Cijeli program se financira 70 postotnim udjelom novca iz europskih fondova, dok će ostalih 30 posto većinom platiti Vlada RH i Hrvatske vode, dok će manji dio ići na teret lokalne uprave. To bi značilo da bi nas ta prva faza došla oko 250 tisuća eura, što je za nas izuzetno povoljno. Uz to nam još preostaje

otkup od 1,2 milijuna kuna za nepotpuno izvlaštenje zemlje preko koje će proći onaj zajednički dio tlačnog i gravitacijskog kolektora. Ono što nam je izuzetno važno je da smo konačno okončali priču oko Veletržnice ribe. Kao što je poznato, tu je bilo dosta dvojbi oko toga što je pomorsko dobro, a na kraju se i nadležno Ministarstvo, koje je u samom projektu sudjelovao od početka, iznenadilo što se takav objekt izgradio na pomorskom dobru. Možda se prema njima trebao izgraditi negdje na brdu, ne znam? Na kraju je, evo, i Vlada donijela odluku da se koncesija dodijeli ribarskoj zadruzi Tribunj koja se jedina i javila za taj natječaj za koncesiju. Sada predstoji potpisivanje ogovora i to nas sve skupa jako veseli. No i u tom dijelu nisu doneseni još svi propisi da bi sve funkcioniralo kako treba, ali vjerujemo da će se svi nedostaci ukloniti. PROJEKTNA DOKUMENTACIJA Ako se ne varam, Općina Tribunj bi uskoro, po prvi put od svog osnutka, trebala izraditi svoj prostorni plan? Točno. Ove godine smo se dosta bazirali na izradi projektne dokumentacije i uskoro bi trebali, kao što ste i sami kazali, krenuti s izradom našeg prostornog plana, a koji je dosad bio prostorni plan Grada Vodica i koji smo mi u trenucima osnivanja Općine usvojili kao svoj da bi mogli normalno funkcionirati. Nakon toga nam slijedi izmjena UPU-a, i već smo napravili nekoliko projekata s kojima se u narednom periodu mislimo javiti i iskoristiti novac iz pristupnih i strukturnih fondova EU. Jedan projekt se odnosi na šetnicu od Lune do Zamalina, napravljen je projekt šetnice od Zamalina do uvale Sovlja, napravili smo projekt sanacije puta prema sv. Mikuli, i cjelokupnog uređenja uvale Sovlja, te cjelokupnu dokumentaciju za sanaciju i

uređenje zgrade bivše Poljoprivredne zadruge, koju smo kreditom prije četiri godine kupili od Jadranske banke i u kojoj bi bila smještena uprava Općine koja se trenutno nalazi u unajmljenim prostorijama. Našao bi se tu prostor za ambulantu i ljekarnu, te bi jedan dio bio uređen kao društveni centar u kojemu bi se nalazilo malo kino, knjižnica i taj bi prostor bio namijenjen za kulturna događanja. Predstavili ste nam vitalne projekte koji će se financirati iz proračuna Općine, te one za koje će trebati subvencija iz europskih fondova. Ima li na vidiku kakvo ulaganje privatnih investitora? Jako drago mi je to najaviti jer se nalazimo pred jednim velikim projektom izgradnje hotelsko-rekreacionog centra na području od Sovlja prema Tisnom, vrijednim oko 150 milijuna eura. Županija je već napravila prvi korak i donijela odluku o izmjeni prostornog plana, nakon toga ćemo i mi to uvrstiti u naš prostorni plan, a da se radi o dosta ozbiljnom investitoru potvrđuje i njegovo pismo namjere koje smo dobili prije nekoliko dana i koje bi trebali usvojiti na našem Općinskom vijeću. Radi se o tri hotela, od kojih bi dva bila sa pet zvjezdica, te jednim sa sedam, ali kako kod nas ne postoji kategorija iznad pet zvjezdica, tako će taj jedan nositi oznaku pet plus. Velika je to stvar za našu općinu, jer bi nam to donijelo novih 1.500 radnih mjesta, donijelo bi nam nove sadržaje, ali i veliki dio komunalnog doprinosa s kojim bi mogli riješiti veliki dio svojih infrastrukturnih problema, a radilo bi se od oko 18 milijuna kuna. Prema njihovim planovima zacrtali su početak gradnje za kraj iduće godine, no čini mi se kako je to uz najbolju i našu i njihovu volju ipak preoptimističan rok tako da bi realno početak gradnje trebalo očekivati u 2016. godini.

34 / 3. prosinca 2014. / 457.

Pirovac

Općina Pirovac 022/467 423 022/467 077 fax: 022/466 086

Turistička zajednica 022/466 770 tz-pirovac @si.t-com.hr

Vrilo d.o.o. 098 308 054 vrilo.d.o.o. @si.t-com.hr

Poštanski ured 022/348 828

TZ Tisno 022 438 604

HP - Hrvatska Pošta 022 439 250

Lučka kapetanija 022 439 313

Ljekarna 022/467 099

TZ Betina 022 434 996

FINA Tisno 022 438 499

Jadranska Banka 022 438 486

Komunalni redar 098 982 3045

Prometno redarstvo 095 74 69 416

Ambulanta 022/467 080

Župni ured 022/467 085

TZ Jezera 022 439 120

HEP Tisno 022 438 503

Dom zdravlja Tisno 022 438 427

VIDEO MATERIJAL OPćINA I TuRISTIčKA ZAJEDNICA u ZAJEDNIčKOM PROJEKTu

Pirovac dobio atraktivan promidžbeni video

457. / 3. prosinca 2014. / 35

Ljekarna 022 438 512

Tisno

Hotel Borovnik 022 439 700

InvESTIcIJE KREnULO UREđnJE DvA vELIKA pROJEKTA U OpćInI TISnO

Počeli radovi na uređenju šetnice i Kulturnog doma

Cilj videa je povećanje svjesnosti o našoj destinaciji i u tom paketu slijede još tri promidžbena videa na kojima smo radili prošloga ljeta – kaže Igor Meić, direktor TZ-a

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

uristička zajednica Općine Pirovac i Općina Pirovac predstavili su novi video materijal s ciljem što bolje turističke promidžbe samog mjesta i sadržaja koji se tijekom sezone nude u Pirovcu. Cjelokupni materijal djelo je tvrtke ‘Odjel za vizije produkcija’ (Dream Division Production) iz Splita, rađen pod redateljskom palicom Ivana Perića, a za produkciju je bila zadužena Turistička zajednica Općine Pirovac. Splitska tvrtka je inače i osvajač Golden awarda na međunarodnom festivalu turističkog filma u Azerbajdžanu

za promotivni video Splitskodalmatinske županije ‘The Heart Of Adriatic’. Kako smo već i ranije na našim stranicama pisali, Turistička zajednica Općine Pirovac, uz ovaj video-spot, ima namjeru napraviti još tri videospota čime bi se stari promidžbeni materijali zamijenili novim i aktualnijim. Direktor TZ-a, Igor Meić, ne skriva zadovoljstvo urađenim, a zahvale upućuje svima koji su sudjelovali u snimanju, a posebno mještanima. U ŠPICI SEZONE - Video smo snimali u špici sezone kako bi na što prezentativniji način prikazali destinaciju. Prikazali smo našu općinu, a tako i okolne atrakcije pristu-

pačne gostima. Ovim putem bih se zahvalio svima koji su sudjelovali u stvaranju ovoga video uratka, a posebno mještanima koji su trebali izdvojiti svoje vrijeme u periodu sezone kada imaju najviše posla i oni su najviše zaslužni za stvaranje ukupnog dojma i prijenosa željene poruke potencijalnim gostima. Cilj videa je povećanje svjesnosti o našoj destinaciji i u tom paketu slijede još tri promidžbena videa na kojima smo radili prošloga ljeta - rekao je Igor Meić, direktor TZ-a. Na javnoj tribini, na kojoj je i predstavljen video-spot, uz veliki broj znatiželjnih mještana bio je i načelnik Općine, Ivan Gulam, koji je također izrazio zadovolj-

Staza će se urediti kao šetalište sa svom potrebnom infrastrukturom i javnom rasvjetom, a postaviti će se i 12 tematskih odmarališta na kojima će se predstaviti flora i fauna otoka Murtera

stvo prikazanim materijalom te njegovim potencijalnim učinkom na ciljanu publiku. PRIVLAČI PAŽNJU - Kao predsjednik TZ-a izuzetno sam zadovoljan videom i pozitivnom reakcijom mještana na njega na javnoj tribini. Zahvaljujem svima koji su pomogli i statirali, a posebna pohvala našem direktoru TZ Općine Pirovac Igoru Meiću koji je praktički danonoćno bio uz snimatelje uz redovan posao u špici sezone. Video je dinamičan, modernog formata i mislim da doista privlači pažnju, ali i dočarava zašto oni koji dođu u Pirovac ponovo dolaze i vraćaju se u Pirovac kaže načelnik Ivan Gulam.

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

rošlog petka započeli su radovi na uređenju šetnice Tisno-Jezera, projekta koji se financira iz proračuna Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Svjetske banke i Fonda za zaštitu okoliša, koji su za radove osigurali ukupno dva milijuna kuna. FLORA I FAUNA - Staza će se urediti kao šetalište sa svom potrebnom infra-

strukturom i javnom rasvjetom, a postaviti će se i 12 tematskih odmarališta na kojima će se predstaviti flora i fauna otoka Murtera- kaže načelnik Općine Tisno Ivan Klarin. Isto tako, projektom je predviđena ugradnja 60 komada stupova od nehrđajućeg čelika te montaža pripadajućih LED rasvjetnih tijela visokog stupnja svjetlosne iskoristivosti te potpuno zasjenjenje optike. Fond za zaštitu okoliša je svojom odlukom odobrio sredstva u visini 80 posto od opravdanih troškova investicije.

Radi se o šetnici uz obalu koja se proteže od Tisnog do Jezera, preko uvale sv. Andrija, jedne od najzelenijih i najljepših uvala na cijelom Murteru. Uvala je popularna i kao mjesna plaža, za Tišnjane i njihove goste. S obale puca pogled na otočiće Ljutac, Maslinjak, Borovnik, Bisagu, Hrbošnjak, a otočić Škojić nalazi se tek 50-ak metara od same staze. Isto tako, Općina Tisno u suradnji sa Župnim uredom župe Gospe od zdravlja iz Jezera i župnikom don Tunom Jozićem, započela je investiciju uređenja Kulturnog centra u Jezerima u

objektu koji je u vlasništvu župe Gospe od zdravlja. PRVA FAZA UREĐENJA U planu je obnavljanje cijele nekretnine, kako propisuje Odluka Općinskog vijeća, s ciljem uređenja prostora koji će imati namjenu javnog, društvenog, kulturnog i obrazovnog sadržaja sa dvoranom i prezentacijskoizložbenim prostorima, kao i korištenje u pastoralne svrhe za potrebe župe Gospe od zdravlja. Ukupan trošak prve faze investicije bez opreme je 953 tisuće kuna.

eko kornati

Eko Krka

457. / 3. prosinca 2014. / 36

457. / 3. prosinca 2014. / 37

JADRANSKI BISERI KORNAtSKA fLORA BOgAtA BILJNIM VRStAMA I zAJEDNICAMA

REKONSTRUKCIJA KOPIJA mONUmENTAlNOG NATPISA PONOVNO NA mJESTU

Na Kornatima raste i do 800 biljnih svojti

Vespazijanov natpis vraćen na ulaz u Burnum

NAJZNAČAJNIJE VRSTE U vegetacijsko-fitogeografskom smislu, Kornati pripadaju eumediteranskoj vegetacijskoj zoni mediteransko-litoralnog pojasa mediteranske regije, a fitogeografski pripadaju istočnojadranskom sektoru jadranske provincije. U tom smislu osnovicu klimazonalne šumske vegetacije izgrađuje as. Myrto-Quercetum ilicis, vegetaciju stijenjača as. Phagnalo-Centaureetum ragusinae, a priobalnih grebenjača as. Plantagini-Limonietum cancellati. Veći otoci obrasli su pašnjačkim oblicima vegetacije koja

značajnije biljne vrste ovog područja su dubrovačka zečina, bijela supaljka, pustenasto devesilje, ilirska perunika, uskolisni slak itd.

je izrazito siromašna vrstama, jer su tijekom dugog povijesnog razdoblja šume sustavno paljene kako bi se dobile pašnjačke površine. Kao značajnije biljne vrste ovog područja, svakako treba spomenuti dubrovačku zečinu (Centaurea ragusina), bijelu supaljku (Corydalis acaulis), pustenasto devesilje (Seseli tomentosum), ilirsku peruniku (Iris illyrica), uskolisni slak (Convolvulus lineatus), drvenastu

mlječiku (Euphorbia dendroides), vrste iz porodica kačunovica (Orchidaceae) itd. DVADESETAK BILJNIH ZAJEDNICA Današnja vegetacija mogla bi se svrstati u dvadesetak biljnih zajednica među kojima su najznačajnije: hazmofitska vegetacija pukotina stijena - zajednica busine i dubrovačke zečine, kao endemična zajednica vezana za vapnenačke stijene eumediteranskog vegetacijskog pojasa,

potom halofilna vegetacija vapnenačkih obalnih grebena - zajednica uskolisnog trputca i mrižice, šumska zajednica mirte i crnike sa svojim degradacijskim stadijima, vegetacija kamenjarskih pašnjaka, kao najraširenija na kornatskom otočju sa zajednicom kovilja i ljekovite kadulje s kostrikom. Kopnena vegetacija nedvojbeno je rezultat dugotrajnog (višemilenijskog) prisustva i aktivnosti čovjeka u ovim prostorima. (sk)

foto: NP Krka

ako se flora Kornatskog otočja proučava već gotovo 200 godina, ona, ipak, još uvijek nije u potpunosti poznata. Najviše proučavana - vaskularna flora (papratnjače, golosjemenjače i kritosjemenjače) Kornatskog arhipelaga dosad je uključila 537 biljnih taksona, što čini oko 10% od ukupnog broja zabilježene vaskularne flore na području Hrvatske. Procjena je da u području Kornatskog otočja egzistira od 700 do 800 biljnih svojti.

opija monumentalnog natpisa cara Vespazijana, koji datira iz 76. ili 77. godine nakon Krista, vraćena je prošlog tjedna na svoje izvorno mjesto, iznad ulaza u burnumski amfiteatar. Vespazijanov natpis svjedoči o činjenici da je car financirao radove izgradnje amfiteatar koji je završen u spomenutom razdoblju. Amfiteatar na Burnumu služio je najprije za vojnu vjež-

bu. Objekt su podignuli legionari iz IV. rimske legije.

Vespazijanov natpis pronađen je 2004. godine, među ostacima urušenog svoda južnog ulaza u amfiteatar

Informacije

me godinama i uvijek se gnijezde na istom mjestu, ali u slučaju da se jedan partner ne vrati iz Afrike ili ugine, njegovo mjesto ubrzo zauzima druga jedinka istog spola. Čiope liježu 2-3 jaja ,a oba roditelja zajedno odgajaju i hrane mlade. Čiope ne nose jednog po jednog kukca mladima u gnijezdo, nego ih u grlu skupljaju i sljepljuju u loptice. Svaka loptica u prosjeku sadrži oko 300 kukaca. Odrasla ptica tako dnevno u gnijezdo donese i do 3000 kukaca i pauka. Ovu posebnu pticu stanovnici iz okolice Šibenika često nazivaju i kosirić.

tel. 022 212 205 fax. 022 212 255

Draga 14, Šibenik Cijena poziva s PDV-om: 1,74 kn/min s fiksnog; 2,96 kn/min s mobitela

AUTOBUSNI KOLODVOR

Draga 14, Šibenik reklamacije@gradski-parking.hr

SEKTOR PARKIRALIŠTA

Informacije

Glasna i brza dilo letenju kao što je to kod čiope. Zahvaljujući prilagodbama, ona se doslovno mimoilazi s ljudima loveći razne kukce. Čiope su najaktivnije u predvečerje kada se spuštaju nisko te skoro dodiruju tlo. Pa ako ste se pitali dok ste čekali početak predstave na ljetnoj pozornici koja je to ptica što se spušta tako nisko i kricima remeti spokoj ljetne večeri sada znate - to je čiopa (Apus apus). Čiope često zamjenjuju s nešto manjim lastavicama. Čiopa se na mjesta gniježđenja vraća svake godine otprilike u isto vrijeme, a to je početkom svibnja. Parovi ostaju vjerni jedno drugo-

Reklamacije

060 368 368

NacioNalNa ekološka mreža ibenik je grad klapske pjesme, grad tvrđava, kameni grad, poznat je po Katedrali… međutim ono što također obilježava Šibenik, a mnogi toga nisu niti svjesni je jedna posebna ptica zbog koje bi Šibenik mogao dobiti epitet akustičnog grada. U ljetnim mjesecima zahvaljujući staroj jezgri koja je prepuna rupa i pukotina u kojima se gnijezdi, ovdje dolazi ptica koja daje posebnu draž našem gradu u ljetnim mjesecima. Ova glasna ptica od koje čitav grad odzvanja je čiopa. Ona je savršen letač, možemo reći da ne postoji ptica čije se tijelo na tako dobar način prilago-

PRONAĐEN U RUŠEVINAMA Amfiteatar je uskoro postao i mjesto za razonodu, na kojem se organiziraju manifestacije koje su svjedočile o rimskoj kulturi i običajima. Vespazijanov natpis pronađen je 2004. godine, među ostacima urušenog svoda južnog ulaza u amfiteatar. Natpis je isklesan

Informacije

tel. 022 218 459

tel. 022 200 770 fax. 022 200 771

Velimira Škorpika 5, Šibenik pauk@gradski-parking.hr

Draga 14, Šibenik tel.: 022 200 770 I fax.: 022 200 771 www.gradski-parking.hr

ODJEL ZA PREMJEŠTANJE VOZILA

13 brojeva – 78 kn (1 broj gratis)

manji, ali jednako veliki

je na velikom bloku kvalitetnog vapnenca, no uslijed urušavanja puknuo je na pola. Izuzet je s nalazišta i restauriran, a po njemu napravljena je kopija koja je postavljena na rekonstruirani južni ulaz. Već neko vrijeme, naime, traju radovi na rekonstrukciji amfiteatra, a zajednički ih financiraju JU NP Krka Šibenik, Gradski muzej Drniš i Sveučilište u Zadru, Odjel za antičku arheologiju. (sk)

Draga 14, Šibenik brod@gradski-parking.hr

BRODSKA LINIJA 501 KRAPANJ - BRODARICA

26 brojeva – 156 kn (2 broja gratis)

naČIn plaćanja općom uplatnIcom broj IlI vIrmanom komada

nazIv tvrtke

na žIro raČun

Ime I prezIme

2411006-1100040029 adresa pozIv na broj (upIsatI mb)

tel/fax

IspunjenI kupon s fotokopIjom uplatnIce/vIrmana pošaljIte na adresu: šIbenskI tjednIk (za pretplatu) / j. barakovIća 2, Hr - 22000 šIbenIk

mb:

Reportaža

457. / 3. prosinca 2014. / 39

TRBUH ŠIBENIKA SUBOTNJA ŠETNJA ŠIBENSKOM ŠIBENSKOm PIJACOM, PIJAcOm, PAMTE PAmTE SE BOlJA vREMENA vREmENA

Recesija zavladala tržnicom, mušterija ima samo subotom piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

ako se ono kaže, svaku tržnicu volimo nazvati i ‘trbuhom grada’, pa tako i našu, šibensku pijacu. A nema boljeg dana za prošetati među bancima, štandovima pijace, pa i popiti subotnju kavu u jednom od brojnih kafića, nego li subotom ujutro. Običaj je to koji se barem još donekle zadržao u Šibeniku.

ZA SVE KRIVI TRGOVAČKI CENTRI Trgovački centri su napravili svoje, sve više i više ljudi na pijacu uopće i ne dolazi, draži su im jeftiniji proizvodi sumnjive kvalitete velikih trgovačkih lanaca. A i parking je besplatan, dođeš, uzmeš kolica, kupiš što ti treba, popiješ kavu u klimatiziranom prostoru i pravac kući. Nema veze što dok piješ kavu nebo uglavnom ne vidiš, nema cijenkanja, nema prebiranja po robi, nema natezanja s prodavačima. A to ipak još uvijek posjetu i pravoj pijaci daje neodoljivi šarm. - Cijene su niže u trgovačkim centrima, to nam je najveći problem. Nema ljudi, osim subotom, a sad je i to puno manje nego li prije desetak godina kad se na pijaci nisi mogao doslovno okrenuti koliko je tu ljudi bilo. Subotom su tu uglavnom iste mušterije, sve poznata lica. Što je najgore, nema punpo mladih ljudi, kad bi se izračunao prosjek kupaca na pijaci, mogu se okladiti da bi debelo bio iznad 50 godina - kaže nam prodavač Jure iz Banjevaca, koji je na šibenskoj pijaci odradio skoro cijeli radni vijek. U Banjevcima je zemlja dobra, plodna, raste samo najkvalitetnije voće i povrće. - Nikad ne nosim na pijacu puno toga, samo ono najbolje što imam tog dana, jer sam svjestan da ne mogu prodati puno robe. Ovo što donesem je uglavnom za moje stare mušterije - kaže Jure.

Nikad ne nosim na pijacu puno toga, samo ono najbolje što imam tog dana, jer sam svjestan da ne mogu prodati puno robe. Ovo što donesem je uglavnom za moje stare mušterije – kaže Jure iz Banjevaca

Ono što nam je privuklo pažnju na njegovom štandu su čentruni. Ovo ljetno voće Jure je ponudio i na početku prosinca! Toplo vrijeme je učinilo svoje, a ranijih, toplijih zima, domaćih čentruna znalo biti i do Nove godine, kaže Jure. Kilogram čentruna stoji tri kune, pa tko voli neka izvoli. ČENTRUNI U PROSINCU Inače, pijacom su prevladavale jesesnke boje, sve je puno jesenskih plodova, a tu su i nezaobilazne mandarine po pet kuna, voće koje je zbog blokade ruskog tržišta od strane Europske unije postalo pravi hit svug-

Ono čega su se svi plašili da će ga biti tek za lijek, maslinovog ulja, i da će mu cijene skočiti u nebo, još se nije realiziralo. Ima dosta lanjskog ulja na pijaci, po 60 kuna

dje po Hrvatskoj. - Nema izvoza, pa nam iz Neretve dolazi mandarina kao nikad dosad, i to po niskim cijenama. Što će, nemaju jadni ljudi gdje prodati svoj trud, pa ga daju jeftino samo da ga se riješe, da barem nešto zarade. Prodaju se k’o lude, ne sjećam se da je ikad bilo ovako - kaže Marica sa štanda s mandarinama. Iako su se svi plašili da maslinovog ulja neće biti ni za lijek, i da će mu cijene skočiti u nebo, to se još nije dogodilo, ima dosta ulja na pijaci, i to po 60 kuna. Ali, naravno, radi se o starom ulju od prošle godine, novo, ovogodišnje ulje nismo

pronašli. - Nećete ga ni naći, tko ima dosta mladog ulja, već ga je odavno prodao, i to naveliko. Sreća je da je prošla godina bilo izuzetno dobra za masline, pa još ima dosta lanjskog ulja, nema smisla dizati cijene. Ovih desetak litara koliko donesem subotom skoro uvijek prodam. Zato preko radnog dana prodam uvrh glave litru, dvije. Tako da se ozbiljno razmišljam na pijacu dolaziti samo subotom. A i bilo bi mi jako drago kad bi vlasnici pokazali malo razumijevanja za pijacu da barem ujutro tu okolo bude besplatan parking. Ako ne bespla-

tan, barem jeftiniji - kaže nam jedna Primoštenka, također s dugim stažom na šibenskoj pijaci. Ideju o preseljenju pijace u šibenski ‘Importane’ uopće ne može ni zamisliti, misli da bi se tim preseljenjem totalno izgubio duh pijace. - Bilo bi tamo još manje prodavača i mušterija, nikako mi se ne sviđa ta ideja. Dok preseljenje i dođe na tapet, ja ću vjerojatno prestati dolaziti na pijacu, ali opet će mi biti žao - kaže prodavačica iz Primoštena. NA PEŠKARIJI BOGATO Najveću gužvu na pijaci zatekli smo na peškariji, i mora se

priznati da je ponuda bila i više nego dobra. Našlo se tu svega, za svačiji džep, od orada, brancina, do jeftinih srdela. A prodavači su se malo i modernizirali, fiskalizaciju skoro nitko više ne spominje kao problem, ljudi se brzo na sve naviknu. - Evo, ove kozice. Otkako ih sami čistimo i lijepo zapakiramo, puno se bolje prodaju. Treba ljudima izlaziti u susret. Ali, nema od svega toga puno kruha, ljudi jednostavno nemaju novaca. Kaže se često da nema ribe, a kad bi je i bilo puno više, kome bi je prodali - pita se popularni Rene sa šibenske peškarije. Bilo kako bilo, pijaca je, kao i

cijela država, u velikoj i dubokoj krizi. Neimaština je uzela svoje, sve je manje prodavača, rijetko se prije desetak godina dešavalo da četvrtina banaka na pijaci zjapi prazno. A, kako nam kažu prodavači, bit će sve gore i gore. - Ja ne znam nikog iz svoje generacije da još uvijek dolaze na pijacu, a ranije smo se tu nalazili svake subote. Kupiš što ti treba, pa na kavu. Sad svi moji prijatelji idu u Plodine, Kaufland... Ja se još ne dam, ove mirise, boje i ljude ne može mi zamijeniti velika škatula na periferiji grada - kaže Davor, jedan od rijetkih mlađih mušterija na pijaci.

MENTALNA

MATINEJA piše: Mario Krnić Lucy, režija Luc Besson

Kultura MALA PAŽNJA POKLONiMO UMJeTNOST ZA bOŽićNe bLAGDANe

Starta Papergirl projekt u zimskom izdanju temu, format, stil i tehniku prepuštamo vama na volju – jedini zahtjev kojeg imamo jest da se radovi mogu smotati u tuljce – napomena je iz Papergirl tima

ma da sam Lucy, najnoviji uradak Luca Bessona, pogledao već nekih dva tjedna, ali još mi pomalo mozak krvari od svega što sam vidio u tih sat i pol vremena koliko film traje, srećom samo toliko. Dakle, Besson, kojeg zbilja nikad nisam volio, dapače, pomalo ga i prezirem, pa i njegove kao najjače filmove poput Big Blue, Nikite i Leona profesionalca, opet se upustio u tešku filozofiju. S Lucy smo, tako, došli do samog nastanka svijeta, i to ne samo naše planete Zemlje, nego do Velikog praska i nastanka svemira. Ni manje ni više. I to samo zato što se naslovni lik Lucy slučajno izdrogirala najnovijim pripravkom iz kuhinja tajvanskih narko-kartela, pa je počela koristiti 100 posto mozga. A kad koristiš 100 posto mozga, kaže Besson, samo nebo nam je granica. Zapravo, ne moramo uopće ni postojati, na takvoj smo razini da nam ni tijelo ne treba, jednostavno smo svugdje. Deep shit, zar ne? Ipak, tinja mi mala nada da se Besson ipak samo zajebavao s tim dubokim idejama, jer pretencioznije gluposti nisam davno vidio. Ali, bio je on i prije sklon filozofiji, pogledajte samo Big Blue. Ok, film ima i dobrih trenutaka, tempo je ubitačan, svi likovi su stilizirani na prepoznatljiv Bessonov način, dobro se oblače, dobro se nose, ta stilizacija kod Bessona mi je uvijek pasala, na vizualne osobine likova uvijek je obraćao veliku pažnju. Dobra je i Scarlett Johansson u glavnoj ulozi, iako mi nije jasno zašto joj je taj film uopće trebao. Odličan je i onaj Korejac iz Hosta, Sjećanja na ubojstvo i Snowpiercera. Ali ipak je najveći plus filma što traje tek nekih 90 minuta, više bi se teško izdržalo.

ISTINA ĆE VAS

457. / 3. prosinca 2014. / 41

piše Snježana Klarić snjezanaklaric5@gmail.com

liže nam se božićno-novogodišnji blagdani, poslovično poznati po druženju, zajedništvu, darivanju, ali i kre-

ativnosti. Dakle, po svemu onome što se povezuje i s Papergirl projektom. Papegirl tim ponovno je u potrazi za fotografima, grafičarima, pjesnicima, slikarima, piscima, kreativcima mladim i starim, onima koji izrađuju na-

kit ili kukičaju. Svi oni koji se osjećaju kreativcima pozvani su da svijetu pokažete svoje radove. ZIMSKO IZDANJE - Temu, format, stil i tehniku prepuštamo vama na volju

– jedini zahtjev kojeg imamo jest da se radovi mogu smotati u tuljce kako bi se po završetku izložbe mogli dijeliti. Možete odlučiti biti i anonimni, a možete nam poslati i nekoliko riječi o sebi

SLAVLJENIK ŠPirO ŠPIro GUberiNA GubErINA NAGrAđeN NAGrAđEN OD oD HrVATSKOG HrVAtSKoG GLUMiŠTA GLuMIŠtA SLAVLJeNiK

‘Glumom sam se zarazio u šibenskom kazalištu!’

staknuti hrvatski glumac, Šibenčanin Špiro Guberina prošlog je tjedna na svečanosti dodjele nagrada Hrvatskog društva dramskih umjetnika primio nagradu za životno djelo. Guberini je nagradu za ostvareni rad na kazališnoj sceni u proteklih 60 godina uručio zamjenik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević. U svom govoru Guberina je u nekoliko navrata nasmijao okupljene kazalištar-

ce i umjetnike, kazao je kako je imao sreću igrati prave likove u pravo vrijeme. - Ovako vi mislite da sam ja talentiran – kazao je 81-godišnji glumac i nasmijao publiku. Zahvalio se svojoj obitelji, suradnicima, profesorima, a posebno se osvrnuo i na šibensko kazalište. ŠIBENIK NA POSEBNOM MJESTU - Šibensko kazalište sada će

slaviti svojih 145 godina postojanja, imamo krasnu dvoranu. Tamo sam počeo i tamo sam se zarazio i tamo sam igrao svoju prvu ulogu i to u opereti. Onda su vidjeli da nemam sluha, a najviše bih volio igrati u operetama. Potječem iz grada gdje svi znaju pjevati, a kod mene se desilo suprotno – poručio je Guberina. Našem sugrađaninu, velikom hrvatskom glumcu još jednom iskreno čestitamo! (dl)

(malo besplatne reklame nikad ne škodi). Veselit ćemo se ako nam pošaljete i više od jednog rada – u Papergirl svijetu sve je dopušteno – napominju iz Papergirl tima. Adresa za slanje radova je Daria Validžić, Ive Zaninovića 17, 22000 Šibenik. A kao i u prvoj rundi, u klubu Azimut sve zainteresirane za uključivanje u projekt očekuje kutija u koju se mogu ubaciti radovi. Međutim, ovo izdanje sa sobom nosi i pokoju novost - sve kreativce na (privremenom) radu i školovanju u Zagrebu jedna Papergirl kutija čeka u Klubu Šibenčana. OTVOREN MAIL - Da bismo vam maksimalno olakšali dostavu radova, ove smo sezone otvorili i e-mail adresu (papergirlsibenik@gmail.com) na koju možete poslati fotografije i druge oblike digitalne umjetnosti, a mi ćemo ih isprintati. Na vama je red – budite dio Papergirl Šibenik Winter Edition priče, dijelite umjetnost i pozitivu i družite se s nama – poruka je Papergirl tima.

OSLOBODITI

piše: don Marinko Mlakić

besplatnost spasenja

vih dana dosta zanimanja medija i različitih komentara izazvala je nedavna homilija pape Franje u kojoj je komentirao evanđeoski tekst o izgonu trgovaca iz Hrama i govorio o besplatnosti spasenja. Tu se dotaknuo crkvenih cjenika vezanih za određene ‘crkvene usluge’. Isus je očistio Hram jer je bio profaniran, tumačio je Papa. Događanja u Hramu sablažnjavala su narod. Crkve ne smiju postati burze, Isusovo otkupljenje je besplatno, naglasio je. Pri tome je naveo dva primjera zloupotrebe svetinja. Prvi je iz Staroga Zavjeta (Prva knjiga o Samuelu) kada su pohlepni svećenici iskorištavali pobožnost vjernika, a drugi iz vremena svoje mladosti kada je doživio da je vjenčanje s misom bilo uvjetovano određenom cijenom. U istoj homiliji papa je pozvao vjernike da opomenu svog svećenika ukoliko se pretvorio u špekulanta koji sablažnjava narod te naglasio da je sablažnjivo i nedopustivo da se crkva iznajmljuje za vjenčanje.

OSUDA GRAMZIVOSTI

Nažalost, pojedini mediji su Papine riječi prenijeli tek djelomično te ih interpretirali kao dokidanje svih obaveza vjernika da materijalno doprinose za crkvene potrebe, a što se u praksi na različite načine uređuje (prilikom primanja pojedinih sakramenata, sprovoda, blagoslova, uz misne nakane i sl.). Više je nego očito da je sva ova zbrka mnoge zbunila te da se iz vida gotovo potpuno izgubilo ono što je Papa stvarno htio kazati. Iz cijele homilije sasvim je očito da Papa nije rekao ništa što bi dovelo u pitanjedosadašnju praksuprikupljanja novčanih sredstava za uzdržavanje Crkve. S druge strane, vrlo je oštro osudio gramzivost i pohlepu svećenika koja ga zna pretvoriti u trgovca kojem je na prvom mjestu novac. Posebno je pogubno novčanim prilozima uvjetovati vjernike u njihovim duhovnim potrebama. Ovo je svakako prilika da se nešto kaže o odnosu Crkve prema materijalnim dobrima, o čemu u našoj javnosti postoje silne predrasude i prijepori. Od samih svojih početaka, čitamo to u Djelima apostolskim, Crkva se uzdržavala prilozima svojih vjernika. Vremenom je to postalo pravilo koje je ušlo u Zakonike i na različite se načine uređivalo u pojedinim krajevima i povijesnim razdobljima. Međutim, daleko je važnije vidjeti što o tomu možemo iščitati iz Isusovih

riječi i postupaka, jer su oni izvor i mjerilo prema kojem Crkva oblikuje pravila za svoj život i djelovanje. Prije svega valja kazati da Isus nikada nije osudio davanje i prikupljanje milostinje, nego licemjerje i pohlepu koja ih zna pratiti. Njega se često predstavlja kao osobu koja je s prijezirom gledala na novac i živjela bez ikakvih materijalnih sredstava. To, začudo, uopće nije točno.

BOŽJA SNAGA

Pišući o njegovu putu u Jeruzalem evanđelist Luka navodi kako su ga uz apostole pratile i neke žene koje su ih posluživale od svojih dobara (v. Lk 8,3). Kada je slao učenike da propovijedaju naložio im je da jedu i piju tamo gdje ih prime u kuće te istaknuo da je svaki radnik vrijedan svoje plaće (v. Lk 10,7). Evanđelist Ivan izričito spominje kako je Isusova družina imala kesu (blagajnu), u koju su stavljali što su dobivali za svoje potrebe. Prvi puta to spominje u prikazu boravka Isusa i učenika u Betaniji u kući Marte, Marije i Lazara (v. Iv 12,1-6). Ovaj tekst je vrlo značajan za ovu temu. Marija je tada, u znak gostoprimstva i dubokog poštovanja prema Isusu, dragocjenom nardovompomašću pomazala njegove noge i svojom ih kosom otrla. Juda je negodovao kako je to nepotrebno rasipanje pomasti te da se ista mogla prodati i podati siromasima. Ivan je zapisao da to Juda nije kazao radi toga što mu je stalo do siromaha, nego, jer je bio kradljivac i jer je imao kesu, kradom je uzimao što se u nju stavljalo. Teško se oteti dojmu da mnogi koji danas Crkvi prigovaraju odnos prema materijalnim dobrima u pozadini nemaju iskrenu brigu za siromahe, nego sasvim neke druge skrivene namjere. Da imaju, vidjeli bi koliko im Crkva stvarno pomaže i cijenili bi to. Ivan Judu povezuje s kesom i u svom opisu Posljednje večere (v. Iv 13,29). Kada je usred večere izišao van da Isusa izda, apostoli su mislili da je, budući da je imao kesu, otišao nešto kupiti za blagdan. Crkva je pozvana da živi i naviješta Božju ljubav besplatno, jer ju je i primila besplatno po Isusu Kristu (v. Mt 10,8). Besplatnost spasenja uvijek je treba držati u stavu zahvalnosti prema Bogu i postati njezina snaga kojom isti svjedoči u svijetu. Darivanje i briga za druge, pa tako i briga vjernika za materijalne potrebe Crkve, najbolje pokazuje da smo to pravo razumjeli.

Kupone i i p u k a s

Vas nagraðuje!

SPIZU pokupi

UDRUŽENJE HRVATSKIH TRGOVAČKIH KUĆA Svi domaći proizvođači voća i povrća i obiteljska poljoprivredna gospodarstva su dobrodošli! Plaćanje odmah!

Šibenski tjednik + Cinestar poklanjaju vam 2x2 ulaznice za dječji film svakog tjedna. Pošaljite vaše podatke: ime i prezime, broj mobitela na mail:

Zainteresirani se mogu javiti na broj mobitela 099/2317367 i mail: marija.baljkas@djelo.hr

Proizvode domaćih proizvođača povrća i voća: kupusa, krumpira, selena, mrkve, petrusimena, pomidora, tikvica, blitve, salate, kapule, luka, balancana, poriluka, brokula, kukumara, špinjače; jabuka, trešanja, višanja, lubenica, cata, bresaka, smokava, grožđa, mandarina... Djelo otkupljuje na otkupnom punktu u sklopu svog hipermarketa i poslovnog centra u Vodicama svakoga jutra od 5 do 14 sati.

Kupnjom proizvoda ŠIBENSKIH i HRVATSKIH proizvođača u Djelo prodavaonicama sudjelujete u humanitarnoj akciji „Šibensko srce“ pri čemu 10% prodajne vrijednosti svakog artikla (bez PDV-a) ovog mjeseca doniramo

SARI KOSTADINOVOJ (8)

marketing@novi-tjednik.hr .

Kupujmo ŠIBENSKI i HRVATSKI PROIZVOD i POMOZIMO jer ŠIBENSKO SRCE JE VELIKO! HVALA! Potražite oznaku na Djelo policama!

Trgovački lanac Šibensko-kninske županije

Izvlačenje dobitnika svakog prvog ponedjeljka u mjesecu u 10.40 sati u eteru Radio Šibenika

Sakupi kupone u vrijednosti od 1000 kn i zajedno s podatcima (ime i prezime, adresa, broj mobitela) pošalji na adresu: Šibenski tjednik, ZA NAGRADNU IGRU, Kralja Tomislava 6, 22000 Šibenik

Kupone sakupi i

SPIzUi pokup

IME I PREZIME: ADRESA:

MOB:

PROMOTIVNA AKCIJA ‘DJELA' I ‘ŠIBENSKOG TJEDNIKA’

‘PROBUDITE SE SA ŠIBENSKIM TJEDNIKOM’ Svaki kupac koji od 26. travnja do 2. svibnja u bilo kojoj prodavaonici ‘Djela’ kupi ‘Šibenski tjednik’, ŠIBENSKI PROIZVOD ZA 5 i najopširniji tjednik u Županiji, dobiva na dar

A’ K I N

UDRUŽENJE HRVATSKIH TRGOVAČKIH KUĆA IzVLaČENJE dOBItNIka sVakE PrVE srIJEdE u MJEsECu u 9.40 satI u EtEru radIO ŠIBENIka

E ŠIB

G KO S N

I‘

D TJE

JE T M

' I K LA DOMAĆA KRAVICA ČVRSTI E S J Sakupi kupone u vrijednosti od 1000 kn i N E A ‘D J zajedno s podatcima JOGURT (ime i prezime,ZA ZDRAV I B I adresa, broj mobitela) POČETAK pošalji na adresu: DANA! A AKC A Š GRATIS Šibenski tjednik, IVN T SE O bjelančevina i kalcija, čvrM E T napunovrijedan proizvod RO I P D mijenjen svim uzrastima.

ZA NAGRADNU IGRU, Kao bogat izvor Jurja Barakovića 2, jogurt biološki je 22000sti Šibenik

MLIJEČNO PECIVO

Svaki kupac koji od od od 03.12. do 9.12. u bilo kojoj prodavaonici ‘Djela’ kupi ‘Šibenski tjednik’, ŠIBENSKI PROIZVOD ZA 5 i najopširniji tjednik u Županiji, dobiva na dar MLIJEČNO PECIVO Ljudi pokušavaju riješiti problem pretilosti na

‘PR

najrazličitije načine. Jedan od načina je i dijeta, odnosno izbjegavanje unošenja prevelikih količina hrane, a time i kalorija u organizam. Novija istraživanja ukazuju da se tijekom dijete ne bi trebali odricati mliječnih proizvoda. I ne samo to,

’ M O NIK

Sport

457. / 3. prosinca 2014. / 45

SANDI SANDI IZ IZ BLIZA BLIZA OvOLjeTNO OvOLjeTNO POjAčANje POjAčANje ‘gRAđANA’ ‘GRAđANA’ ALekSANDAR ALeKSANDAR MARcIuŠ MARCIUŠ gOvORI GOvORI O O DOSADAŠNjIM DOSADAŠNjIM DOjMOvIMA DOjMOvIMA u U NOvOj NOvOj SReDINI SReDINI

Čuo sam o atmosferi na Baldekinu, ali doživjeti to uživo poseban je osjećaj piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

d Nedelišća, preko Sjedinjenih Američkih Država do Šibenika. Tako bi se ukratko mogao opisati košarkaški put Aleksandra Sandija Marciuša, igrača koji je ovo ljeto pojačao redove narančastih. Riječ je o istinskom pojačanju pod obručima što 24-godišnji centar potvrđuje iz utakmicu u utakmicu, a zbog svoje borbenosti i beskompromisnosti vrlo brzo je postao jedan od miljenika Funcuta. Što je najveće priznanje što jedan sportaš može dobiti. - Lijepo je osjećaj kad znaš da su te navijači prihvatili, da cijene tvoj trud na parketu. Njihova podrška puno mi znači, kao i cijeloj momčadi, uvijek su uz nas, igrali kući ili vani, dobivali ili gubili. Takva odanost samo je motiv više da damo sve od sebe – kaže Sandi, koji je i prije dolaska u Šibeniku čuo puno toga o ‘ludnici’ koja vlada na utakmicama ‘građana’. SVI DIŠEMO KAO JEDAN - Pričali su mi prijatelji o atmosferi na Baldekinu, gledao sam i neke video klipove na internetu, tako da sam otprilike znao što me čeka. Ali, doživjeti to uživo, dok si dolje na parketu, nevjerojatan je osjećaj, ovakvoj ‘ludnici’ ipak se nisam nadao. Siguran sam da ćemo u nastavku sezone imati još puno lijepih zajedničkih trenutaka, da će biti puno razloga za slavlje – govori Sandi.

Mislim Mislim da da imamo imamo kvalitetu kvalitetu za za veliki veliki rezultat, rezultat, za za plasman plasman uu doigravanje, doigravanje, među među četiri četiri najbolje najbolje ekipe ekipe uu Hrvatskoj. Hrvatskoj. Samo Samo da da nas nas zaobiđu zaobiđu ozljede ozljede ili ili da da ih ih bar bar bude bude minimalno. minimalno. Dobro Dobro smo smo posloženi, posloženi, imamo imamo sjajnu sjajnu podršku podršku ss tribina, tribina, odličnu odličnu atmosatmosferu feru uu momčadi momčadi tako tako da da sam sam optimist optimist –– kaže kaže Sandi Sandi

Svoje prve dane na Baldekinu ipak neće pamtiti po dobrome. Naime, već na početku priprema teško se ozlijedio, pa je na duže vrijeme morao izbivati s parketa. - Ta me je ozljeda malo poremetila, tri-četiri tjedna nisam trenirao što se

osjetilo na mojoj kondiciji u prvim utakmicama, ali sada se osjećam odlično. Dižem se iz treninga u trening, iz utakmice u utakmicu, poraslo mi je i samopouzdanje, tako da se radujem nastavku sezone – ističe centar narančastih. Da je sve bolji govori

i statistika. U pobjedi protiv Alkara bio je možda i najbolji igrač Šibenika sa 20 postignutih poena i 13 skokova, a double-double učinak imao je i utakmicu prije, u trijumfu nad Slavonskim Brodom. - Rastemo kao momčad, sve smo uigraniji, svi dišemo kao jedan, imamo odličnu atmosfe-

ru u ekipi. S obzirom na spomenutu ozljedu, zadovoljan sam svojim igrama iako imam još rezerve, sigurno mogu još bolje – smatra Sandi. ODLAZAK PREKO ‘VELIKE BARE’ Ciljevi su kaže, jasni. Onaj osnovni, u čije ispunjenje nitko ne sumnja, jest plasman u Ligu

za prvaka, ali u klubu, ističe, svi vjeruju da mogu otići i korak dalje. - Mislim da imamo kvalitetu za veliki rezultat, za plasman u doigravanje, među četiri najbolje ekipe u Hrvatskoj. Samo da nas zaobiđu ozljede ili da ih bar bude minimalno. Dobro smo posloženi, imamo sjajnu podršku s tribina, odličnu atmosferu u momčadi tako da sam optimist – kaže Sandi. Inače, igranje u narančastom dresu prvo mu je ozbiljnije iskustvo igranja u hrvatskoj košarci. Naime, Marciuš se već sa 18 godina zaputi preko ‘velike bare’, u Sjedinjene Američke Države. Tamo je četiri godine igrao i studirao na Sveučilištu Perdue u Indiani, da bi se zadnju godinu prebacio na Sveučilište De Paul, najveće katoličko sveučilište u SAD-u i najveću privatnu instituciju u Chicagu. - Košarku sam počeo trenirati u niželigašu Nedelišću, u osmom razredu. Prije toga sam se okušao u atletici, nogometu i odbojci, ali sam se onda ‘zarazio’ košarkom. Nakon nekoliko godina, točnije, pred kraj srednje škole, ukazala mi se prilika za odlazak u Ameriku, pa sam je odlučio iskoristiti. Tako sam jednu sezonu odradio u srednjoškolskoj košarci, a onda sam od Sveučilišta Perdue dobio stipendiju – objašnjava Sandi kako je završio na ovom poznatom sveučilištu u gradiću West Lafayette. MAGISTAR POD OBRUČIMA Tamo je, kako smo kazali, proveo četiri godine, paralelno igrajući u NCAA ligi i studirajući građevinu. - Uvjeti na većini američkih sveučilišta su fantastični, i oni sportski i akademski. Inače, zbog košarke nisi smio zapo-

Iz SAD-a stigla i djevojka Sandi je oduševljen kako su ga primili na Baldekinu. - Osjećam se kao kod kuće, suigrači i svi ostali u klubu sjajno su me primili, pomogli mi da se što bolje prilagodim u novoj sredini. Puno se družimo i izvan parketa, prava smo klapa – priča Sandi kojem je nedavno iz SAD-a stigla i djevojka. - Ona je Amerikanka i jako joj se sviđa Šibenik. Posebno je oduševljena vremenom, jer ju je iz Amerike ispratio snijeg, a ovdje ju je dočekalo sunce. Planiramo kad uhvatimo malo vremena otići do Splita, Plitvičkih jezera, posjetiti što više naših prirodnih ljepota. Sigurno će biti oduševljena ljepotom naše zemlje – kaže Sandi.

staviti studiranje, po tom pitanju se jako pazi na disciplinu – ističe Sandi. Da mu je uz košarkašku loptu podjednako važna i knjiga govori i to što je Sandi nakon diplomiranja na Perdueu, upisao magisterij na Sveučilištu De Paul. - Ispite polažem preko interneta, a do magisterija su mi ostala još dva za položiti, tako da se nadam kako ću do proljeća i to privesti kraju – govori budući magistar pod obručima. Inače, Sandi je za GKK Šibenik potpisao jednogodišnji ugovor. Pitamo ga vidi li se na duže razdoblje na Baldekinu? - Nikad na planiram više od godinu dana unaprijed, jer nikad ne znaš gdje će te odvesti košarkaška lopta. Idem korak, po korak, pa što mi život donese – zaključio je Sandi.

Sport

46 / 3. prosinca 2014. / 457.

KARATE USPJEŠAN NASTUP NA MEđUNARoDNoM TURNiRU U PLoČAMA

Nova berba odličja šibenskih i drniških karataša piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

za šibenskih i drniških karataša i karatašica još je jedan uspješan vikend. S međunarodnog turnira u Pločama, koji je okupio preko 500 natjecatelja iz Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, vratili su se s ukupno 25 medalja, od toga su njih 14 osvojili članovi KK Šibenik, a 11 članovi KK Drniš. Najsjajnija, zlatna odličja, za šibenski klub osvojili su Lucija Čatlak, Antonija Rupić, Toma Mileta te Mate Mikulandra, srebra su uzeli Petra Čatlak i Marta Dulibić, a bronce su oko vrata objesili Bruna Cvitanović (u dvije kategorije), Nikola Bačelić,

Ovakvi rezultati bude nadu u uspješan nastup na predstojećim državnim prvenstvima

Karlo Mijaljević, Lucija Mileta, Toma Mileta (starija kategorija), Matea Samodol i Petra Čatlak (starija kategorija). Kod Drnišana na najviše postolje popeli su se Anamarija

Jukica i Marko Strunje, srebrom su se okitili Mateo Perišić i Mile Matić, dok su broncu osvojili Stipe Mijatović, Nika Duvančić, Mate Gabrić, Marko Mihaljević, Mihovil Hrstić, Šimun Dželalija

i Josip Čular. Treneri i uprave klubova izuzetno su zadovoljni ovakvim rezultatima koji bude nadu u uspješan nastup i na predstojećim državnim prvenstvima.

Milatović i Junaković odradili svoje u Jollyju

Šibenčanke ‘prohujale’ Gospićem za prvu pobjedu u sezoni

e tako davno utakmice Gospića i Šibenika nosile su naziv ‘hrvatski ženski košarkaški el clasico’, a danas se ova dva kluba bore za goli život. U subotnjoj utakmici Gospić je ušao s omjerom 0-5 i koš razlikom -238, a Šibenik s omjerom 0-6 i koš razlikom -165. Šibenčanke su bile neumoljive na gostovanju u Lici i ‘razbile’ domaću ekipu slavivši s čak 43 poena razlike (92:49). od samog

početka bila je to jednosmjerna utakmica. Nakon prve četvrtine djevojke trenera Dragana ognjenovića imale su +7, na poluvremenu +13, a u zadnjih deset minuta ušle su s +22 poena prednosti. Šibenčanke je do trijumfa predvodila Cigić sa 23 poena, Šolić je ubacila 20, a dvoznamenkasta je bila i Periša sa 17 postignutih poena. U sljedećem kolu na Baldekinu gostuje Novi Zagreb. (pp)

457. / 3. prosinca 2014. / 47

3.HNL JUG NArANčAstiMA sAMO BOD PrOtiV NeretVANcA

Jesenski naslov ostao sanak pusti piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

pred kraj susreta izjednačio za konačnih 1:1 i donio domaćinu barem jedan bod.

NEUVJERLJIVA ZAVRŠNICA

otvrdilo se kako Neretvanac nikako ne leži šibenskom trećeligašu. Momčad iz Opuzena prošle je sezone na Šubićevcu odigrala 2:2, a kući slavila s čak 4:1, da bi u subotu iz Šibenika opet odnijela dva važna boda, ali i naslov jesenskog prvaka narančastima. Gosti su poveli u ranoj fazi utakmice preko Vasilja, te vodstvo zadržali do kraja prvog dijela, bez većih problema s obzirom da je Šibenik bio, blago rečeno, vrlo blijed. Niti u nastavku to nije izgledalo puno bolje, ali da krah ne bi bio potpun pobrinuo se kapetan Marko Kartelo koji je

skelinovi momci upisali i osmu pobjedu u nizu Kod odboJKAŠA Šibenika ništa novo. Momci trenera Paskvala Skelina i dalje nemilosredno gaze sve pred sobom u 2. skupini prve lige. Za vikend su, drugi put ove sezone, svladali zagrebačku Croatiju. U prvom kolu kolu na baldekinu bilo je glatkih 3:0, da bi se danas morali više pomučiti za pobjedu, u susretu koji je otišao u peti set. Treća je to utakmica u nizu koju su Šibenčani dobili 3:2. Bio je to uistinu zanimljiv dvoboj, pun preokreta. Prvi, maratonski set otišao je

no što se moglo predvidjeti, prošlog se tjedna i ostvarilo. Naime, Momir Milatović više nije trener Jollyja Jadranske banke. U klupskom priopćenju stoji kako je do raskida ugovora s crnogorskim stručnjakom došlo na njegovo traženje, iako je pitanje bi li Milatović ‘preživio’ i bez te samovoljne odstupnice. Naime, ‘bankari’ se dva kola prije kraja prvog dijela A1 lige nalaze u donjem dijelu ljestvice, sa svega tri pobjede iz devet utakmica, pa im predstoji neizvjesna borba za ulazak u Ligu za prvaka.

- Na osobno traženje gospodina Milatovića, koji je izrazio nezadovoljstvo ostvarenim rezultatima, te zbog velikog pritiska crnogorskog košarkaškog saveza da se Milatović posveti ženskoj reprezentaciji za nadolazeće EP, sporazumno je došlo do raskida suradnje između Jolly JBŠ-a i njega, na inzistiranje crnogorskog stručnjaka. ime novog trenera bit će objavljeno naknadno – stoji u klupskom priopćenju. Nije to sve. Naime, bivši ‘bankar’ je i playmaker Martin Junaković koji je također sporazumno raskinuo ugovor. (pp)

Bod koji, kako smo kazali, nije dovoljan za ostanak na prvom mjestu prije odlaska na zimsku pauzu, s obzirom da je Mosor slavio kući protiv Hrvaca 1:0, te tako uzeo naslov jesenskog prvaka s dva boda više od narančastih. Možemo kazati kako je stanka došla u pravo vrijeme za momčad Damira Petravića s obzirom na neuvjerljive igre Šibenika u završnici polusezone. Naime, u posljednjih šest kola od 18 mogućih bodova osvojio je skromnih osam (dvije pobjede, dva remija, dva poraza). A takvim prosipanjem bodova teško se može do druge lige.

Šibenik je u posljednjih šest kola od 18 mogućih bodova osvojio skromnih osam (dvije pobjede, dva remija, dva poraza). A takvim prosipanjem bodova teško se može do druge lige

Vijesti

na stranu domaćina (30:28), drugi, ništa manje napet i ništa kraći uzeli su odbojkaši Šibenika (31:29), u trećem je Croatija slavila 25:18, da bi slavljem u četvrtom 25:23 Skelinovi igrači izborili peti, odlučujući set. U njemu su opet odigrali na viskom nivou, dobili ga 15:12 i tako ‘cementiral’ prvo mjesto, s pet bodova više od drugoplasiranog Zadra. A upravo Zadrani u sljedećem kolu gostuju na Baldekinu. Podsjetimo, u prvoj su utakmici šibenski odbojkaši slavili 3:2. (pp)

potrazite na

www.sibenskiportal.hr

Sport

48 / 3. prosinca 2014. / 457.

PLIVANJE NoVA BErBA oDLIČJA NA GP MITINGU ‘SV.KrŠEVAN’

Članovi PK Šibenik riznicu obogatili s 20 novih medalja piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

ak 20 medalja osvojili su članovi Plivačkog kluba Šibenik na Međunarodnom mitingu ‘Sv.Krševan’ u Zadru, drugom u nizu serije Grand Prix Hrvatska u ovoj sezoni. Nastupilo je preko 300 plivača i plivačica iz 22 kluba iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, među njima i devet njih iz šibenskog kluba koji su u tri dobne kategorije uzeli po sedam zlata i srebra, te šest bronci. Pa idemo redom. Marija Kardum (2003. godište) u A konkurenciji osvojila je tri srebra (100 i 200 leđno, 400 mješovito) te jednu broncu (800 slobodno), dok je u B konkurenciji Niko Perica (2002.) uzeo čak četiri zlatne medalje (100 i 200 slobodno, te 100 i 200 prsno). U istoj konkurenciji Ante Jelušić (2002.) doplivao je do

Niko Perica (2002.) osvojio je čak četiri zlatne medalje (100 i 200 slobodno, te 100 i 200 prsno) u B konkurenciji

jedRenje ZA ViKend se OdRžAVA 15.ŠibensKA ReGAtA KRstAŠA

Jedriličarski spektakl u akvatoriju luke

oš je nekoliko dana ostalo do jedne od najspektakularnijih regata u Hrvatskoj, 15. Šibenske regate krstaša. Ona će biti centralni događaj šire manifestacije pod nazivom ‘Valovi Šibenika’. Što se tiče sportskog, jedriličarskog dijela, sve počinje u petak kada je na rasporedu tradicionalno Monotip klupsko prvenstvo jK Val. - nastupit će osam posada, među njima i dvije švedske čiji su članovi pridruženi članovi jK Val. Glavni događaj, Šibenska regata krstaša, startat će, pak, u

subotu, u 11 sati. imat ćemo sličan broj posada kao i lani, dakle tridesetak, među njima i neke iz italije, slovenije, Švedske. Zadnjeg dana, u nedjelju, održat će se, pak, Kup jadranske banke, finalna monotip triple race regata u kojoj će nastupiti pobjednici po skupinama, nakon čega ćemo dobiti ukupnog pobjednika šibenske regate – izvijestio je Denis Marinov, predsjednik regatnog odbora. inače, posebnost šibenske regate je to što se održava u akvatoriju šibenske luke, pa će gledatelji s rive moći uživati u natjecanju. (pp)

RUKOMET MlAdi člAnOVi RK ObRtniK nAniZAli Šest pObjedA

‘Mini obrtnici’ osvojili turnir u Zadru bronce (400 mješovito), a Dorotea Milić (2004.) do srebra (200 prsno). SLIJEDI MITING U VARAŽDINU U C konkurenciji Vice Perica (2003.) osvojio je jedno srebro

(400 mješovito), te dvije bronce (100 i 200 slobodno), Anamarija Vukičević (2005.) uzela je tri zlata (200 i 400 slobodno, 100 leđno) te jedno srebro (200 leđno), Ema Erceg (2005.) okitila se srebrom (100 prsno) i broncom

(200 prsno), dok je Toni Slavica (2004.) uzeo jednu brončanu medalju (100 leptir). Sljedeći nastup članovi PK Šibenik imat će na 3. Mini Grand Prixu Hrvatska koji se 6. i 7. prosinca održava u Varaždinu.

Nesposobni birokrati Kninjanki Mateji Jelić uskratili nastup na Svjetskom kupu astup na Svjetskom kupu u Meksiku, koji je upravo u tijeku, trebao je, nakon osvajanja svjetskog juniorskog naslova, biti vrhunac u dosadašnjoj karijeri Kninjanke Mateje Jelić. Međutim, članici Taekwondo kluba DIV Knin i njezinim kolegicama iz reprezentacije, među kojima su i sestre Zaninović, uskraćeno je pravo nastupa na ovom elitnom natjecanju. Uskratili su im ga Hrvatski olimpijski odbor i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koji se ovih dana prepucavaju tko je kriv što nema novaca za

457. / 3. prosinca 2014. / 49

poslati djevojke u Meksiko. Taj isti Hoo, primjerice, ima sredstava za financiranje propale Sportske televizije na kojoj se uglavnom vrte kasačke utrke, to isto Ministarstvo ima novaca za razne domjenke i ostale reprezentativne troškove, ali, eto, za poslati djevojke u Meksiko, gdje su trebale skupljati bodove za olimpijske igre u rio de Janeiru, novaca se nema. Badava curama pusta odricanja, litre prolivenog znoja i modrica po cijelom tijelu kad glavnu riječ vode nesposobni birokrati. (pp)

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

pobjednički sastav:

ladi rukometaši šibenskog Obrtnika u sjajnom su se izdanju predstavili na mini rukometnom turniru za dječake rođene 2005. godine i mlađe koji je nedavno održan u Zadru. U konkurenciji 12 ekipa ‘Obrtnici’ su, predvođeni trenerom Ivicom Teskerom, osvojili prvo mjesto, bez poraza, nanizavši šest pobjeda.

Luka Mikulandra, Toma Mileta, Grgur Zlatoper, Karlo Kovač, Vito Jakoliš, Ante Maretić, Paulo Peršić, Grgo Grubišić, Leonardo Ivešić, trener: Teskera Ivica

bez poraza U grupi su redom padali RK Zadar 2 (10:0), RK Gospić (11:0), RK Olimpija (9:3) i RK Zadar 2013 (9:4), da bi u polufinalu Šibenčani ‘uzeli mjeru’ i prvoj ekipi Zadra 816:8), inače, prvoligaša. Finale je trebalo ponuditi neizvjesnu utakmicu s obzirom da su ih u njemu čekali vršnjaci iz RK Arbanasi koji su do finala također ‘pomeli’ sve protivnike. Međutim, neizvjesnosti nije bilo. ‘Obrtnici’ su odigrali još jednu odličnu utakmicu i upisa-

Uspješni su proteklih dana bili i kadeti Rukometnog kluba Obrtnik. Oni su, naime, upisali dvije pobjede, obje u Metkoviću. U prvoj su sa 26:22 svladali vršnjake iz domaćeg RK Metković, uz čeka devet golova Antonija Gorete. Pratili su ga Čuturić sa šest i Tucak sa pet postignutih golova. Drugu pobjedu mladi šibenski rukometaši ostvarili su protiv Biograda. Završilo je 16:11, a najefikasniji u redovima Obrtnika bili su Čuturić sa pet i Knez sa četiri postignuta gola, a valja istaknuti i odličnog golmana Jakova Bačića.

Kadeti Obrtnika upisali dvije pobjede

li sigurnu, 12:6 pobjedu, te tako i više nego zasluženo osvojili pobjednički pehar, što je burno proslavljeno, uz ples i pjesmu na parketu. najkorisniji igrač O kvaliteti šibenskog sastava govori i podatak da su u najbolju momčad turnira izabrana dva igrača Obrtnika, Grgur Zlatoper

te sjajni vratar Karlo Kovač, koji je i na prethodnom turniru proglašen najboljim golmanom, dok je Toma Mileta proglašen najkorisnijim igračem zadarskog turnira. Kažimo kako će dječaci iz RK Obrtnik u prosincu nastupiti na veliko međunarodnom turniru u Velikoj Gorici, a koji će okupit 60 ekipa.

Sport

50 / 3. prosinca 2014. / 457.

Pratite nas na facebook.com/ CineStarMultiplexi

TAEKWONDO ZAPAžEN NASTuP TKD KLuBA JurAJ DALMATiNAC NA 3. KuPu MArJANA

Borci šibenskog kluba uzeli zlato i broncu, a skradinskog tri bronce piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

evet članova Taekwondo kluba Juraj Dalmatinac iz Šibenika nastupilo je Kupu Marjana u Splitu, turniru u olimpijskom taekwondou za mlađe kadete koji je okupio oko 220 natjecatelja iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Najveći uspjeh od šibenskih boraca ostvarila je Lucija Desanić koja je u kategoriji do 39 kilograma uzela zlato, pobijedivši u čak četiri borbe. Koliko je Lucija bila dominantna govori podatak da je prve tri

borbe dobila s bodovnom razlikom većom od 12 udaraca, dok je u finalu slavila sa 10:7. Tereza Berač okitila se, pak, brončanom medaljom u kategoriji do 36 kilograma, nanizavši tri pobjede. BRONČANA TEREZA Ante Jurišić i Filip Šumera upisali su po jednu pobjedu, ali to im nije bilo dovoljno za postolje. Zanimljivo je napomenuti kako su borci šibenskog kluba svladali čak pet boraca najpoznatijeg taekwondo kluba u ovom dijelu Europe, splitskog Marjana, čije su članice i pozna-

te sestre Zaninović, osvajačice brojnih svjetskih i olimpijskih medalja. SVIJETLA BUDUĆNOST Na istom turniru nastupili su i mladi članovi Taekwondo kluba Scardona Combat iz Skradina koji su se kući vratili s tri medalje, sve tri brončanog sjaja. Osvojile su ih Anđela Kata Petrović, Klara Banić i Marijeta Pižić. - Zadovoljan sam njihovim nastupom jer radi se o mlađem uzrastu pred kojim je svijetla budućnost u ovom olimpijskom sportu – kazao je trener skradinskog kluba Frane Erak.

Ne propustite: PINGVINI S MADAGASKARA 3D 4SINKRONIZIRANO 4IZVORNI NASLOV: Penguins of Madagascar 3D 4REDATELJ: Eric Darnell 4ŽANR: animirani 4TRAJANJE FILMA: 92 minuta

NAJELITNIJI TIM NA SVIJETU kojeg čine Spika, Kompa, Rico i Pišta, dobro poznata četvorka iz animiranog Madagaskar serijala, kreće u misiju za koju su se pripremali cijeloga života: na njihova krhka pingvinska leđa past će zadatak spašavanja svijeta! Kako bi u tome uspjeli morat će otići na vrući afrički otok...

SPAŠAVANJE DJEDA MRAZA 4SINKRONIZIRANO 4IZVORNI NASLOV: Saving Santa 4REDATELJ: Leon Joosen 4GLASOVI: Ivan Glowatzky, Vanda Winter, Vid Balog 4ŽANR: animirani 4TRAJANJE FILMA: 83 minuta

OPASNOST KOJA SE NADVILA NAD SJEVERNI POL ovoga bi Božića mogla dovesti u pitanje posjet Djeda Mraza djeci svijeta. Naime, zločesti Neven odlučio je ukrasti poznatom Djedici stroj pomoću kojeg on putuje kroz vrijeme i u jednoj večeri uspijeva podijeliti poklone svim mališanima na zemaljskoj kugli.

Samo u CineStaru:

CineStar - Šibenik • Velimira Škorpika 23 - Dalmare Centar, www.blitz-cinestar.hr • Rezervacije kino ulaznica: 060 32 32 33 - Cijena 1,74kn/min za pozive iz fiksne mreže sa PDV-om – Cijena 2,96kn/min za pozive iz mobilne mreže sa PDV-om Blitz-CineStar Adria d.o.o., Lanište 32, 10000 Zagreb, OIB 97409654703; kontakt info 01/4686602

Šibenski kanal piše: RadeKristić

Vijesti

broj broj75. 75.

Darko Darko relja-ritmo: relja-ritmo:

Novi albumi

Gimnazija se vraća u Gimanziju Gimnazija je bila specifična i po još jednoj stvari. To su bili neizostavni sentiši. Točno se znalo u koje vrijeme će početi i koliko će trajati, a ako tada nisi onog tko ti se sviđa uhvatio za ples trebalo je čekati iduću subotu, a to je tek bila prava patnja. Sentiši će naravno biti neizostavni dio programa i ovaj put jer nema nikakvog smisla prekinuti tu tradiciju.

Will Butler objavljuje solo album

Frontmen kanadskih Arcade Fire, Will Butler, najavio je Skorašnje objavljivanje svog prvog solo albuma. ‘Policy’ je snimljen u sedmodnevnom sessionu u dnevnoj sobi legendarnog Jimija Hendrixa, Electric Lady Studios, a osim bubnjeva Butler je odsvirao sve ostale instrumente. Najavni singl ‘Take My Side’ zvuči upravo onako kako je i najavljen, mješavina klasičnog američkog rocka pod utjecajem Violent Femmesa, The Modern Loversa, The Breedersa, Boba Dylana i Magnetic Fieldsa.

457. / 3. prosinca 2014. / 53

imnazija se vraća u Gimnaziju. Tako bi se najkraće mogao najaviti događaj koji će, 3. siječnja 2015., nakon punih 25 godina oživjeti lijepe uspomene mnogim Šibenčanima. Začetnik ideje o povratku neizostavnog dijela subotnjeg izlaska je Darko Relja- Ritmo, koji je zajedno s Draženom Montanom bio i prvi puštač glazbe u Gimnaziji. Osim toga, Darko se uhvatio i orga-

niziranja gitarijade na kojoj će nastupiti bendovi koji su svirali krajem sedamdesetih, a s kakvim oduševljenjem ovaj nastup iščekivaju neki od članova bendova, dovoljno govori podatak da se na probe dolazi čak iz Švicarske. No, najprije smo krenuli od Gimnazije. -Ma vrtila se ta ideja meni po glavi odavno, ali sve do Božića prošle godine, kada je u sklopu Nove u Docu i

napravljena večer posvećena Gimnaziji, nije bilo nikakvih mogućnosti da se to ostvari. U jednom razgovoru s Hrvojem Jelkovićem iz Azimuta, koji o legendarnoj Gimnaziji nije imao pojma, a nije se ni čuditi pošto je čovjek iz Zagreba, na obostrano zadovoljstvo i u pet minuta dogovoren je revival Gimanzije. Najprije u sklopu spomenute Nove u Docu, a kasnije i kao dio standardnog programa

Azimuta. Kada je počela cijela priča oko Gimnazije? -Gimnazija je počela raditi 1978. godine, i bilo je dosta razgovora i dogovora dok se nije pronašlo rješenje da cijelo vrijeme dok traje ples sa nama bude jedan od profesora. U cijelu priču uskače profesor Vedran Jakšić, koji je u to vrijeme počeo predavati u školi, i na njegovom i na-

šem entuzijazmu, Dražena Montane i mene, započela je ustvari Gimnazija. Njegovo iskustvo po pitanju tehničkih stvari poklopilo se sa našom željom i ljubavi prema glazbi tako da smo bili savršena kombinacija. Gimnazija je već nakon godinu ili dvije imala i jedan dio razglasa koji se koristio na koncertu Bijelog dugmeta kod Hajdučke česme, pa smo u tom periodu u Gimnaziju doveli, Azru, Parni valjak, Prljavo kazalište, Aerodrom i još nekoliko bendova i izviđača, a svi su bili ugodno iznenađeni s opremom koju smo tada imali. U prosjeku se svake subote od šest popodne do ponoći skupilo bi se oko 1800 ljudi i uredno se naplačivala ulaznica koja je koštala otprilike 5 kuna. Nikad nije bilo nikakvih većih problema, možda zato što se u Gimnaziji nikad nije prodavao alkohol, a najveća kazna onima koji su i bili izbačeni, bio je nedolazak na ples slijedeću subotu. Gimnazija je bila specifična i po još jednoj stvari. To su bili neizostavni sentiši. Točno se znalo u koje vrijeme će početi i koliko će trajati, a ako tada nisi onog tko ti se sviđa uhvatio za ples trebalo je čekati iduću subotu, a to je tek bila prava patnja. Sentiši će naravno biti neizostavni dio programa i ovaj put jer nema nikakvog smisla prekinuti tu tradiciju. Je li ti bilo teško skupiti svu glazbi koja se tada puštala? Sve kazete na kojima je bila glazba nalazila se kod profesora Jakšića. Ukupno 79 komada koje je trebalo preslušati, pronaći izvođače, jer tko ih se sve može i sjetiti, i prebaciti na mp3-ce. Bilo je malo naporno i tre-

balo je vremena da se sve to posloži, ali kako je meni glazba uvijek bila nešto više u životu tako ni taj mukotrpni proces nije predstavljao veliki problem. Inače, za te snimke na kazetama opet je zaslužan profesor Jakšić koji je dok smo mi puštali glazbu došao na ideju da to odmah i snima. Tako su i napravljeni setovi koji su se kasnije puštali u točno određeno vrijeme s vrlo malim izmjenama pjesama. Priča oko Gimnazije završava 1989. godine. Postoji li neki određeni razlog zašto je Gimnazija prestala s radom? Mislim da ne postoje konkretni razlozi. Možda su ljudi počeli manje dolaziti u Gimanziju, a više odlaziti na druga mjesta u gradu i pretpostavljam kako je to možda i glavni razlog zašto je Gimnazija prestala s radom. Osim na oživljavanju i povratku legendarne Gimnazije, radiš i na organiziranju gitarijade koja će se u parku održati 26. prosinca. Odakle ideja za to? Ideje se uvijek vrte po glavi, a skupiti ljude koji su svirali u tada aktivnim šibenskim bendovima, nešto je što mi je bila velika želja. Do sada su poznata imena sedam bendova koji će nastupiti na gitarijadi, a koliki entuzijazam i želja za ponovnim izlaskom na binu vlada među članovima bendova dovoljno govori i to da se na probe u Šibenik dolazi čak i iz Švicarske kako bi se uvježbao repertoar. Nadamo se samo da će nas vrijeme poslužiti. Tko će sve nastupiti na gitarijadi? Svirat će Strugle for Life, Prototip, No.1, Start, Targus, ITD i Radno vrijeme.

Savages & Bo Ningen Words To The Blind

Dadaističkim konceptom inspiriran, ukratko, negiranje svih postojećih vrijednosti, pa i same sebe, u traženju novih izraza, 37-minutni zajednički koncertni nastup post-punkerica, Savages, i japanskih acid-punk eksperimentalista, Bo Ninigen, po tko zna koji put otvara pitanje do kojih granica je moguće rastezati umjetničku, ako ovo uopće shvaćate kao umjetnost, slobodu izražavanja. ‘Words To The Blind’ snimljen je prošle godine u svibnju, u londonskom klubu Red Gallery, nakon samo dvije zajedničke probe i početne ideje o konfrotaciji istovremenog poetskog izražavanja, album započinje šaptajućim recitiranjem na francuskom, pjevačica Savagesa, Jehnny Beth je francuskinja, i japanskom jeziku, i tinjajućeg kaosa koji se kako nastup odmiče pretvara u zaglušujući dvoboj apokaliptičnih zvučnih kulisa pretežno improviziranih na samoj pozornici. S obzirom kako se radi o besprekidnom uratku, album se može promatrati i kao konceptualno ostvarenje, bez suvišne potrebe svrstavanja u bilo kakve standardne forme, no ipak više nego dovoljno slušljive, iz fotelje i sa slušalicama na ušima pretpostavljam i gledljivije, da u svojoj krajnjoj namjeri pošalje poruku o vječnom i nikad do kraja definiranom balansu iskrene ljubavi u kaotičnoj svakodnevici. Repetitivno ponavljanje fraze ‘The skin divides the broken hearts/ The love divides the lovers/ The beautiful song of the night/ Is a song of war’, prije kakofonične završnice albuma, otvoreno nameće tezu kako je početna, dadaistička, ideja pretvorena u nešto sasvim drugo, harmoničnu, i na trenutke bučnu, anarhiju nešto produženog inteziteta.

Mamma Mia!

COFFEE

457. / 3. prosinca 2014. / 55

TO GO

BLAGDANSKA BLAGDANSKA SHOPPING SHOPPING GROZNICA GROZNICA TELEVIZIJSKE TELEVIZIJSKE II INE INE REKLAME REKLAME VEć VEć TJEDNIMA TJEDNIMA MAME MAME KUPCE KUPCE DA DA OTVORE OTVORE LISNICE, LISNICE, ‘PEGLAJU’ ‘PEGLAJU’ KARTICE KARTICE

Kako odabrati najbolji poklon za najmilije

piše: Zlatko Vukičević

Zašto pijemo kavu? Dragu Raka, poznatog i kao DJ KeC, upitali smo što bi ‘zacaklilo’ oči ljubitelja elektronske glazbe pa nam je, iz svog iskustva, otkrio da bi to mogle biti dobre slušalice čija se cijena kreće od tri tisuće kuna pa naviše ili, pak, neki novi, dobar mixer. Ljubitelji dobre glazbe nikad neće odbiti ulaznicu za nekih nadolazeći koncert, tvrdi nam tako Nikola Balvan, radijski producent, polovica vinilnog DJ kolektiva Projekt 33/45. Pa kad spominjemo gramofone i ploče, evo što Balvan savjetuje kojim poklonom oduševiti audiofile koji još uvijek uživaju u ‘pucketavom’ zvuku s gramofonskih ploča. - U tom slučaju, idealna bi bila odlična igla za gramofon, naravno, za nekog tko ga ima, zatim kablovi za bolju reprodukciju u zvučnicima. Potom knjiga ili nekakava fotomonografija glazbene tematike – nabraja.

U susret su nam izašli Sanja piše Snježana Klarić Lydia Kulušić, Maria Kiara Masnjezana.klaric@sibenski-tjednik.hr tić, Nikola Balvan, Sanja Vrančić, Drago Rak i cure iz Projekta (e)M, Ena Katalinić i Martina Janžek. šli smo u taj posljednji, blagdanski mjesec u go- OD KARTICE DO KARTE dini, što znači da je pred Malo tko će odoljeti lijepoj fotonama vrijeme darivanja. Ono po- grafiji, no raste i broj zaljubljeničinje već 6. prosinca s obilježa- ka u fotografiranje. Mnogo je povanjem blagdana Sv. Nikole koji, jedinaca koji se fotografiranjem pak, najviše vole djeca, a nastav- bave iz hobija, a jedna od onih lja se na Badnjak, odnosno na Bo- koji su ljubav prema fotografiji žićno jutro. doveli do razine profesije je mlaBudući da je većina ljudi sklona da šibenska fotografkinja Sanja kupnji darova u zadnji tren, odlu- Lydia Kulušić koja je spremno čili smo barem donekle olakšati komentirala čime ovog Božića rapotragu za najprikladnijim poklo- zveseliti amatera fotografa. nom pod borom već sad. Upitali - Ako već ima aparat, onda karsmo za savjet nekoliko poznatih tice. Kartica nikad dosta. Osim šibenskih imena što kupiti ljubi- toga, stativ ili novi objektiv. Ovitelju/ici fotografije, mode, glazbe, si čime se ta osoba najviše bavi, arhitekture, jednom ili jednoj kre- što fotografira. A opet, ako ne bi ativki. riskirali s tim stvarima, najbo-

Možda se sada manje kreativnim ljudima čini kako je teško nešto tako napraviti, ali i uz malo mašte može se svašta kreirati – tvrde Ena i Martina

lje neka foto torba ukoliko je već nema – kaže nam Sanja. Njena imenjakinja, mandolinistica, diplomirana arhitektica te autorica loga nacionalne kampanje ‘Oživi me’, Sanja Vrančić otkrila nam je što možda potajno priželjkuju osobe interesa sličnih njenima. Za svoje bližnje profinjenog glazbenog ukusa, Sanja savjetuje ulaznicu za neki od najboljih svjetskih mjuzikala koji se izvodi u New Yorku ili Londonu. - Recimo, za klasik poput ‘Fantoma u Operi’, Andrewa Lloyda Webbera. A za onog tko voli arhitekturu, put na svjetsku izložbu tipa Expo koja se svake godine održava negdje drugdje – objašnjava. Odlučite li voljenog ili voljenu poslati na idući Expo, budite spremni kupiti povratnu kartu za Milano. I nećete se samo tu ‘isprsiti’, što bi rekli naši stari.

ZNAK PAŽNJE Modna blogerica Maria Kiara Matić zna što žene vole i na što muškarci ‘okidaju’. Njen popis darova ‘pali’ i kod zaljubljenika u modu, a funkcioniraju i u službi ‘klasičnih’ poklona koji će izmamiti osmijeh kod svakog tko ih dobije. - Za ljepšu polovicu dar za Božić je detalj, znak pažnje. Od odjeće savjetujem trendi pulovere, pidžamice, zimske detalje poput velikih šalova u bojama ili kape bilo da su na prugice ili jednobojne. Ukoliko voljena osoba voli nakit, preporučujem nježne boje ili zlato, baš u skladu s dobi – otkriva Maria, upozoravajući da je parfeme najbolje poklanjati u slučajevima kada dobro poznajemo ukus osobe kojoj ga želimo darovati ili znamo koji parfem točno želi. Što pokloniti pripadniku snažnijeg spola koji, navodno, nije toliko kompliciran kao žena, ali se prilikom kupnje žene uvijek nekako nađu u neobranom grožđu, odnosno pred pitanjem bez brzopoteznog odgovora - čime obradovati muškarca. - Prva stvar je čista klasika – dobar kožni novčanik koji će ga služiti dug niz godina. Pametna

investicija je, isto tako, i brijači aparat. Mislim da se ne može pogriješiti ni s izborom ručnog sata, osobito ako dobro poznajete njegov ukus – savjetuje Maria koja će dodati da u obzir dolaze i zimske kape, rukavice i šalovi baš kao i trenirke, pulover ili pidžame. VALJA SE POTRUDITI No, ako niste u prilici ‘odriješiti kesu’, ‘poharati’ trgovine bez pardona, kupiti avionske karte, ulaznice za opere u Metropolitan ili, pak, glazbenu i foto opremu vrijednu nekoliko tisuća kuna, Ena Katalinić i Martina Janžek, kreativni dvojac iza imena Projekt (e)M, imaju rješenje kako da blagdansku atmosferu zasnovanu na nematerijalnom ‘začinite’ materijalnim darovima, a da ne potrošite malo bogatstvo. Ovo je ujedno i odgovor na pitanje kako oduševiti kreativne individualce. - Vjerujemo da je kupnja poklona za bližnje i prijatelje podosta stresan posao, a pogotovo ako se radi o kreativcima. Naravno, kupnja poklona ovisi od osobe do osobe, ali s našeg ‘kreativnog’ pogleda mislimo kako su najbolji pokloni oni oko kojih se čovjek potrudi. Smatramo da kreativci jako cijene ručni rad pa vole takve poklone i dobivati. U takvom poklonu vidi se da je osoba uložila trud i vrijeme. Možda se sada manje kreativnim ljudima čini kako je teško nešto tako napraviti, ali i uz malo mašte može se svašta kreirati – tvrdi Ena i Martina, te nastavljaju: - Primjer koji nam je posve simpatičan veoma je jednostavan, potrebno je uzeti plik igračih karata i od njih napraviti uvezanu knjigicu te se na svaku kartu može napisati po jedna stvar koju volimo ili cijenimo kod određene osobe. ‘52 stvari koje volim kod tebe’ bi bio posve ‘kul’ naslov te ideje. Ako ne možete smisliti baš ništa svoje, internet je pun tutorijala i ideja za ovakve stvari – poručuju cure s kojima se itekako slažemo. Međutim, na što god se odlučili, valja imati na umu i Marijine riječi: - Samo nemojte čekati zadnji tren jer tu panika nastaje i kad ideja postoji!

Kava povezuje ljude. Pomaže potpisivanju raznih ugovora, sklapanju prijateljstava, početcima ljubavnih veza i poslovnih suradnji

esmo li se ikad zapitali zašto zapravo pijemo kavu? Kad se dogovaramo s prijateljima i kolegama uglavnom kažemo ‘idemo na kavu’, umjesto da idemo na sok ili čaj. Što je to u tom čarobnom napitku kojim započinjemo dan, žurimo u pauzama posla da bi ga mogli uživati, ili pak opuštati se uz njega u poslijepodnevnim satima? Nemali broj je gurmana koji svaki bolji ručak i večeru završavaju kavom, a o doručku da i ne govorimo. Pokušajte nakratko zažmiriti i sjetiti se tog opojnog mirisa! Rijetki su oni koji neće dobiti neodoljivu želju za tim aromatičnim napitkom.

LJEKOVITE ZNAČAJKE

Pijemo li kavu možda iz navike? Ili pijemo jer je piju svi ostali ljudi oko nas, pa samo pratimo svjetske trendove? Znam, neki su najprije pomislili ‘KOFEIN’, najrašireniji blagi stimulans na planeti, svima dostupan i posve legalan. Taj blagi laksativ i diuretik povećava budnost, a istovremeno potiče opuštenost. Kava također poboljšava pamćenje i u negativnoj je korelaciji s nekim bolestima kao što su Parkinsova i Alzheimerova bolest. Antioksidansi u kavi vežu se za slobodne radikale u organizmu, smanjujući stres oksidativnog tkiva i samim time smanjuju rizik od više vrsta karcinoma. Pomaže u sprečavanju ciroze jetre, šećerne bolesti, sprečava stvaranje žučnih kamenaca, uništava karijes, ima blagi učinak protiv pretilosti, olakšava simptome bronhijalne astme, povećava izdržljivost tijekom dugih vježbi, pomaže u sprečavanju depresije itd. Kava povisuje krvni tlak

samo momentalno, ali ne i dugoročno. Istraživanja su pokazala da ljudi koji piju više kave dok su zdravi, kasnije u poodmaklom dobu imaju manje problema s krvnim tlakom. Naravno da pretjerivanje s kavom ima loših strana. No, pretjerivanje u bilo čemu je štetno, zar ne? 1,5-3 mg kofeina po kilogramu tjelesne težine je sasvim dobar i prihvatljiv prag, što je za osobu od 70 kg jednako količini od otprilike 4 espressa popijena za redom, a vrijeme eliminacije kofeina iz organizma iznosi između 2,5 i 4,5 sati. Recimo još da turska kava, filter kava, moka ili instant kava imaju puno više kofeina od espressa. Moramo također uzeti u obzir i druge izvore kofeina kao što su čokolada, čaj, coca cola, kakao, energetski napici i slično.

POVEZUJE LJUDE

Kava povezuje ljude. Pomaže potpisivanju raznih ugovora, sklapanju prijateljstava, početcima ljubavnih veza i poslovnih suradnji. Kava je početak pregovora nakon dugog razdoblja nedostatka komunikacije, svađa, pa čak i ratova. Ona ujedinjuje sve ljude bilo kojoj vjeri, rasi, naciji pa i političkoj stranci pripadali. I još za one koji paze na liniju recimo da espresso ima samo 2 kcal, što je potpuno nutricionistički zanemarivo. Tek dodamo li šećer, mlijeko ili vrhnje možemo računati na neku energetsku vrijednost. Ne znam da li ste u ovom tekstu našli svoj razlog zbog kojeg pijete kavu? Ako niste nemojte brinuti, već nastavite svakodnevno uživati u mirisu i okusu njezinog veličanstva – kave.

Mamma Mia!

56 / 3. prosinca 2014. / 457.

ŠIBENSKI BUBNJAR MIRKO BURAZER O MNOgIM DRUgIM I ŠIBENSKOJ SCENI

Šibenik je mali grad s velikim brojem odličnih glazbenika Šibenik je grad koji na tako mali broj stanovnika ima ogromnu količinu izvrsnih glazbenika i bendova koje uvijek volim poslušati i s kojima volim surađivati – govori Mirko

piše Snježana Klarić tri mjeseca i Šibenčanin Mirko snjezana.klaric@sibenski-tjednik.hr Burazer.

nogi Drugi je zagrebački rock bend koji u različitim sastavima i pod različitim imenima djeluje preko deset godina. Zadnje tri godine u bendu su četiri člana i to Martin Mandir (vokal), Martin Zlopaša (gitara i back vokal), Ante Jelinčić (gitara i back vokal), Filip Kovačević (bas gitara) te od prije

- Priključio sam im se kao najmlađi član benda na bubnjevima i perkusijama prije otprillike tri mjeseca – kaže nam Mirko, kojemu ovo nije prvi glazbeni angažman u metropoli, što se Šibenika tiče znate ga sigurno ‘iz viđenja’ ili kao člana benda One More. AKO BAŠ MORATE Mnogi Drugi dosad su svira-

li na mnogim mjestima, poput zagrebačkog Vintage Industrial Bara, gdje su nastupili kao predgrupa Antenatu, zatim na Sveučilišnoj brucošijadi PMF-a, Medicine i Ekonomije u Studenskom centru gdje su svirali uz Adastru i Miki Solusa. Upisali su još nastupe u AKC Medici, Booksi, Swanky Hostelu… Bend je trenutačno, kaže nam Mirko, u fazi dogovaranja novih koncertnih nastupa. - Kako su Mnogi Drugi autor-

NOVA SEZONA, NOVA KANDIDATKINJA

Josipa Mustafić nova je kandidatkinja Extreme Make Overa

ski bend, intezivno radimo na novom materijalu i snimanju istog. Radimo na audio/video snimanju što više naših materijala prije nego dođemo do snimanja samog albuma pa je na YouTubeu moguće vidjeti i neke snimke iz kućnih radinosti u akustičnoj verziji, ali i nešto profesionalnije uratke s dosadašnjih svirki – priča nam Šibenčanin. ODLIČAN ZAGREB I ŠIBENIK U NAPRETKU U Zagrebu, Mirko sjedi na dvije bubnjarske stolice pa tako osim u bendu Mnogi Drugi, svira u bendu Perle, čiji su članovi uglavnom Šibenčani sa zagrebačkom adresom. Kao aktivnog sudionika šibenske i zagrebačke glazbene scene upitali smo ga da povuče paralelu između obje. - U Zagrebu je gotovo svaki dan moguće poslušati kvalitetnu svirku na ogromnom broju mjesta. S druge strane, Šibenik je grad koji na tako mali broj stanovnika ima ogromnu količinu izvrsnih glazbenika i bendova koje uvijek volim poslušati i s kojima volim surađivati. Nedostaje još jedino pravi prostor za svirke – objašnjava Mirko.

22-godišnja majka dvoje djece spremna je potpuno promijeniti svoj izgled, a u tome će joj pomoći naš tim stručnjaka

xtreme Make Over Šibenskog tjednika i Šibenskog portala kreće u novu sezonu. Između brojnih vaših prijava za novu kandidatkinju izabrali smo, 22-godišnju Josipu Mustafić, majku dvoje djece koja živi u Rogoznici. Na Extreme Make Over, kaže nam Josipa, prijavila se kako bi se zabavila i stvorila nova poznanstva. - Željela sam vidjeti kako je to kada si jedan dan samo ti u prvom planu – kroz smijeh će simpatična 22-godišnjakinja. Otkrila nam je kako svakodnevno malo vremena izdvaja za svoj izgled jer joj obveze oko djece i kućanstva to ne dopuštaju, a spremna je u Extreme Make Overu potpuno promjeniti svoj izgled. U tome će joj pomoći tim naših stručnjaka. Meri Kardum iz frizerskog salona Family na Brodarici pobrinut će se za Josipinu frizuru, vizažistica Katarina Maglov će je našminkati, a Sanja Lydia Kulušić fotografirati.

‘IT’ ODJEVNE KOMBINACIJE Stilistica Maria Kiara Matić u modnoj trgovini Leo store u Šibeniku Josipi je već

izabrala ‘it’ odjevne kombinacije za nadolazeću zimu u kojima će naša kandidatkinja zablistati. Otkrit ćemo vam samo kako smo za Josipu pripremili preslatki outfit nadahnut školskim danima, ali i toplo zimsko izdanje u čupavom prsluku koji je ove sezone ‘must have’ modni dodatak. Maria je s njom provela i jedno poslijepodne u Optici Petra gdje su u velikom izboru modernih optičkih i sunčanih naočala, uz stručnu i ljubaznu pomoć djelatnika, izabrale naočale koje Josipi najbolje pristaju. Naša kandidatiknja, dakle, spremna je za promjenu svog imidža. A kako se snašla u ulozi modela doznat ćete u idućem broju Šibenskog tjednika te na Šibenskom portalu. Extreme Make Over provodi se u suradnji s fotografkinjom Sanjom Lydiom Kulušić, frizerkom Meri Kardum iz salona ‘Family’ na Brodarici, vizažisticom Katarinom Maglov, stilisticom Mariom Kiarom Matić, Marijom Periša iz Mary nakita, trgovinom Leo store te Optikom Petra koja svoje poslovnice ima u Šibeniku, Vodicama i Drnišu. (dl)

MODNI DODATAK

piše: Maria Kiara Matić

Shopping terapija

Bez obzira koju vrstu proizvoda prodavaonica nudi, glavna zadaća prodavača svugdje je ista - zainteresirati kupca za proizvode koje prodaje te svojom ljubaznošću pružiti iste. S obzirom kako sam prošli broj pisala o shoppingu, a znamo da je prodavač usko povezan s tim, odlučila sam nastaviti temu. Svoje studentske dane sam ostavila upravo iza blagajne te tako iskusila obje strane, i znam da ponekad nije lako biti u koži prodavača. Neka neugodna, kao i pozitivna iskustva ne zaboravljam. Ipak pamtit ću vjerojatno cijeli život gospođu koja mi je jednom prilikom rekla ‘znaš ti tko sam ja?’ Razlog? Nisam imala sniženje na kasicuprasicu, ma gle čuda! No, bez obzira na sve, u tom trenutku moja zadaća je i dalje bila ista, uslužiti gospođu. Dok sam se nedavno našla u sasvim drugačijoj situaciji, ali kao kupac. Iskreno ću, ponekad prodavačice ni ne primijetim, bilo da je žurba, potraga za željenim komadom ili nervoza jer ne mogu pronaći ono što uporno tražim. No, ovaj put, haljina broja 38, savršenog kroja i modela, bila je upravo ono što sam tražila. Moram ju imat, vrištim u sebi i tražim svoj broj. Nema ga, ej, kako ga nema? Razočarano tražim prodavačicu za pomoć, ovaj put mi uistinu treba.

LIJEP KOMPLIMENT

Pronađem prvu u dućanu, pitam je veličinu, ona odlazi u skladište... Čekam. Evo je, vraća se nakon par minuta, uredno me zaobilazi, (kao da me nikad nije vidjela) svađa se s kolegicom i to tako traje 10-ak minuta. Na kraju se više nije ni vratila, nego je nastavila raditi što je ranije radila. No dobro, govorim sama sebi. Želim haljinu, pa odem k drugoj curi i objasnim, zamolim. Njen skromni odgovor bio je: ‘Evo, ima još 34 ali ti i 34 nemate šanse!’ U prijevodu, ‘curo debela si, pa nema smisla da ti je uopće donosim’. Ipak, nije me naljutila, otišla sam u kabinu i probala, nisam otišla doma praznih ruku jer baš tada ne odustajem tako lako, i taj 34 je sad u mom ormaru. E i da, hvala joj na prekrasnom komplimentu, ja se osjećam taman. A ono što želim poručiti svima vama koji čitate jest da nisu svi med i mlijeko, kupci ili prodavači. Ali ipak, vi ste ti ključni, prema tome ne dozvolite da vam netko pokvari odličan dan, bilo da je za uživanje ili za shopping. Krećete od samih sebe, ako niste od volje, ne kupuje vam se, imate loš dan, odgodite sve za neki drugi i ostanite doma. Ne kvarite sami sebi onaj trenutak kad ste osvojili cijeli svijet jer ste sebi kupili novu torbu, cipele, majicu ili samo popili kavu u najboljem društvu. Kreće sve ionako lančano, ona meni pokvari dan, ja vama, a vi još tko zna kome. Sad dolaze ionako najljepši nam dani u godini, prema tome uživajte, nije li shopping terapija za sve!

Blagdanski izlog

Preporučujemo:

URADI SAM NeKOlIKO jeDNOStAvNIh SAvjetA ZA KReAtIvce

Kako s malo novca dom ispuniti božićnim ugođajem

53 autora, 260 autorskih tekstova, 1100 ilustracija svih vrsta, 2282 natuknice o Dalmaciji u kazalu imena i pojmova, format B5 (16,5 x 23,5 cm), 800 stranica u boji, tvrdi uvez, zaštitna kutija, isporuka na kućnu adresu Priredili i uredili: Marin Kuzmić i Ante Mekinić

299 kn do isteka zaliha!

O knjizi: »Dalmacija – hrvatska ruža svjetova« moćno je, antologijsko štivo koje prvi put na jednome mjestu riječju i slikom raznih i raznorodnih autora ispisuje dvomilenijsku opstojnost Dalmacije u svim njezinim segmentima i značajkama. Punih šest godina ispisivali su je, upućeno i znalački, ponajbolji hrvatski znanstvenici, literati, publicisti, umjetnici, fotografi... njih pedeset i troje perom, a još toliko fotografijom i crtežom.

Blagdanska ponuda u M cluB-u, specijaliziranoj trgovini muške mode

club, specijalizirana trgovina muške mode smještena na Trgu kralja Držislava 4, kod šibenskog kazališta, za nadolazeće blagdane nudi najveći asortiman muških odijela, košulja i kravata. Ono što bi ovom prilikom istaknuli je muška casual odjeća koja je također sa-

stavni dio bogate ponude ove trgovine, a za sva gotovinska plaćanja garantiraju 10 posto popusta. Za nadolazeće maturalne plesove, maturantima garantiraju 20 posto popusta na gotovinska te 10 posto popusta na sva obročna plaćanja. Informacije na telefon 022/200 040.

Ova, po mnogima dosad najsveobuhvatnija knjiga o Dalmaciji, može se iščitavati kao monografija, publicistika ili esej, ali i kao sveopći pojmovnik, leksikon, rječnik, zbornik, kronika, enciklopedija... Međutim, kako je čitali da čitali sigurno je da nikoga, kome je do Dalmacije i Hrvatske stalo, neće ostaviti ravnodušnim!

tel: 022 215 514 • mob: 099 262 4245 marketing@novi-tjednik.hr

Sve najvažnije o Dalmaciji u njenoj povijesti

piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

ožićni blagdani zapravo su obiteljski, dani koje provodimo u toplini doma, koji za ovu prigodu valja prikladno i urediti. Osim kićenja božićnih drvaca koji su na našem području svojevrsni bo-

žićni klasik, onima kreativnijima dobro će doći još neki savjeti za uređenje doma. Kako biste svojim gostima odmah na prvu dali do znanja da štujete blagdanski ugođaj na vrata kuće objesite blagdanski vijenac. Ako imate malo vremena napravite ga sami. U brojnim prodavaonicama prodaju se podlošci na koje se mogu zalijepiti borove grane i brojni ukrasi,

Organizacija poslovnih i svečanih domjenaka u Hotelu Panorama u Šibeniku. Očekuje Vas atraktivna ponuda u pripremi našeg kuharskog majstora

Informacije i narudžbe:

ŠIBENSKI TJEDNIK

samo je potrebno malo mašte i ljepila. Za stvaranje dodatnog božićnog ugođaja sakupite sve božićne čestitke, objesite ih na konac ili vrpcu i objesite po zidu, iznad kamina ili negdje drugdje u kući. One će dodatno pojačati blagdansko ozračje.

Blagdanska ponuda u M club-u, specijaliziranoj trgovini muške mode

Izdavač:

600 kn

457. / 3. prosinca 2014. / 59

BLAGDANSKI

POPUSTI

od 10 do 70% Stjepana Radića 4 / Tel: 022/214 254

Predraga Galijevskog Galije. Dođite i uvjerite se!

Informacije i rezervacije na 213 398 i na e-mail:hotel-panorama@si.t-com.hr

SVJETLEĆI DOM Božićnim lampicama možete ukrasiti prozor, namještaj ili drvce. Postoji nešto uistinu posebno u svjetlosti kojom obasjavaju hladne zimske večeri. Možete ih decentno odložiti u tegle postavljene po podu ili njima zaokružiti komad namještaja, sliku ili neki drugi element, uvijek će izgledati svečano i dati sjaj prostoru. Za stvaranje dodatnog božićnog ugođaja nabavite eterično ulje cimeta, vanilije ili naranče, prave zimske mirise koji najbolje podsjećaju na toplinu doma. U istu svrhu mogu poslužiti i mirisni štapići koje možete nabaviti u drogerijama po vrlo pristupačnim cijenama. Ispecite božićne kolače i dopustite da se predivni mirisi šire kućom. Prilikom izrade vlastitih ukrasa probajte koristiti elemente iz prirode. Otiđite u

šumu i dobro otvorite oči, skupite borovo granje, lišće, šiške, razne bobice, imelu, božikovinu i sve ostalo što bi vam moglo poslužiti prilikom izrade božićnih dekoracija. Osim što će lijepo izgledati, besplatni su i lako dostupni. Suhe grane možete obojiti u bijelo, zlatno ili srebrno, pa po njima povješati mašnice, čestitke, božićne ukrase i svjećice. Garantiramo da će izgledati veličanstveno. JEFTINI UKRASI Odličan primjer jeftinih ukrasa su kolačići u zanimljivim oblicima. Nabavite modlice u obliku zvjezdica, drvca, polumjeseca i slično, ispecite medenjake, ukrasite ih i dobili ste zanimljive božićne ukrase kojima možete okititi bor ili ih objesiti negdje po kući. Stare staklenke nemojte nipošto bacati jer one mogu biti itekako korisne, osobito kad je riječ o izradi ukrasa. Operite ih i napunite granjem, crvenim bobicama, lišćem i češerima te ih malo poprskajte zlatnim sprejem ili umjetnim snijegom i dobit ćete zanimljiv božićni ukras koji zasigurno neće proći neopaženo.

Blagdanske cijene pića u Caffe Mihovilu! Od 20.12. - 31.12. za sve redovne posjetitelje uživajte u svom omiljenom piću po izuzetnim cijenama te grickalice gratis! Osigurajte svoje mjesto za domijenak po fantastičnim cijenama pića, a mi ćemo Vam pripremiti gratis fritule, kroštule i grickalice te koktel ili shooter dobrodošlice!

Rezervacije i info na tel. 098/746 824

SUPER PONUDA Strana alkoholna pića Jegermeister 12 kn Johnnie Walker 12 kn Absolut 10 kn Havana club 10 kn Southern confort 12 kn Jack Daniels 12 kn Chivas 15 kn Bailey’s 12 kn Tequila 12 kn Malibu 12 kn Domaća alkoholna pića Amaro 6 kn Pelinkovac 6 kn Orahovac 6 kn Stock 6 kn Rakije 6 kn

Kurent

Predaja malih oglasa: 022

U zadnji tren Prodajem željeznu ogradu s plastičnim staklima, 20 metara u Rogoznici, visina ograde 1 m. Povoljno. 091 884 6251 Prodaje se automobil Citroen Xara, RT 1.4, 55 KV, boja srebrena, benzinac, proizvodnja 2003. god. Info na mob.: 099/3128709 Studentima i zaposlenima iznajmljujem 2 jednosobna i 2 dvosobna stana s terasom i dvorištem iznad katedrale. mob: 099 3333 585 Ozbiljna obitelj traži u najam komforniji stan, od 70 m2 i više na području od centra grada prema Krvavicama. mob. 099 262 4245. Prodajem bačve. Info na: 0993376303

Direktor: Joško Živković

josko.zivkovic@novi-tjednik.hr

Glavna urednica: Jelena Devčić urednik@novi-tjednik.hr

Redakcija: Patrik Patafta, zamjenik glavne urednice

patrik.patafta@novi-tjednik.hr Snježana Klarić | snjezana.klaric@novi-tjednik.hr Daria Lešić | daria.lesic@novi-tjednik.hr Rade Kristić | rade.kristic@novi-tjednik.hr Mario Krnić | mario.krnic@novi-tjednik.hr Daria Validžić | daria.validzic@novi-tjednik.hr Josipa Bolanča, fotograf | josipa.bolanca@novi-tjednik.hr

Trazim garazu ili slican skladisni prostor za pohranu stvari kućanstva i to na području od Gorice do Kožare. Kontakt 0989416016 Primošten i okolica Bilini, Prhovo, tražim stan ili manju kuću po mogućnosti nenamješteno ili polunamješteno u najam na duže vrijeme. mob: 091 3646 093

Urednica priloga Mamma mia! Antonija Radić | antonija.radic@novi-tjednik.hr Grafika: Nera Lovrić, grafička urednica | grafika@novi-tjednik.hr Duška Radečić | grafika@novi-tjednik.hr Ana Jakelić, ana.jakelic@novi-tjednik.hr

Prodajem motor Yamaha Buldog BT 1100-1063 cm3. Srebrne boje, garažiran, u odličnom stanju, proizvodnja 2003.g. Cijena 4.000 Eur. mOB: 098 /71 4440

Marketing: Violeta Blatančić, voditeljica marketinga

Prodajem gliser, Reful 490 open fishermana, motor Honda 40 KS, 4 takta (max 200 sati rada). Prvi put u moru 2008. g. motor redovito servisiran. Flapsovi, inox konzola sa 4 nosača za štapove, navigacijska svjetla, bimini, nosač pomoćnog motora, špirun sa koloturnikom, inox ograda, inox rukohvati, tenda motora i konzole. 7.500 Eur. 098 /71 4440

violeta.blatancic@novi-tjednik.hr | marketing@novi-tjednik.hr

Tisak: TISKARA ZAGREB Svi tekstovi i fotografije vlasništvo su Šibenskog tjednika i zabranjeno ih je neovlašteno koristiti.

www.sibenskiportal.hr

stanovi

- prodajem

PRODAjEm stan od 92 m2, sunčan. 091 565 4267 PRODAjEm stan od 34 m2, namješten, na prvom katu. 095 808 16 88

nekoliko maslina u Gačelezima, površine 1.750 m2, cijena po dogovoru. Info na br.: 095/8380124 GORICA stan 28m2 u visokom prizemlju kamene kuće, 1 soba, uređen i useljiv, EC=C, konoba 20m2, kolni prilaz. INTERSERVIS Nekretnine

PLIŠAC stan 68m2 u prizemlju, 2-soban, renoviran, podrum 19m2, EC=E. INTERSERVIS Nekretnine Prodaje se stan od 60m2, 1. kat na Njegoševom trgu 098/626 393

ŠuBIĆEVAC garsonjera 40,80m2, 1. kat novogradnje, ima balkon, uređena i odmah useljiva, centralno, EC=A. INTERSERVIS Nekretnine Tel. 099 213 21 09 i 091 150 66 47 VIDICI stan 74,96m2, 4. kat, 2-soban, balkon, pogled na more, EC=C, u otkupu. INTERSERVIS Nekretnine

MATE KOP

ZEČEVO

Prodaje se stan od 60 m2, 1. Kat na Njegoševom trgu 098/626393 PRODAjEm hitno trosobni stan od 82m2, prizemlje sa posebnim ulazom i velikom terasom na meterizama. Info na broj: 091/5714970 DOLAC stara konoba 18m2 u prizemlju, struja, voda, za kompletnu adaptaciju, kolni prilaz. INTERSERVIS Nekretnine

mob: 091/880-7472

Prodaje se poljoprivredno zemljište sa

pizzeria

KIKE

dostava na kućnu adresu

330-141

tel.

CENTAR dvoetažni stan 100,60m2, 3. kat, centralno grijanje, južna strana, terasa 25m2, EC=B. 103.000 € INTERSERVIS Nekretnine ŽABORIĆ jednosobni stan 49,55m2, prizemlje novogradnje, terasa 13m2, parking, EC=B. INTERSERVIS Nekretnine BALDEKIN stan 66,58m2 blizu bolnice, 2 sobe, 2. kat, za adaptaciju, EC=G. 69.900 € INTERSERVIS Nekretnine VODICE stan 49,90m2 u novogradnji, 2 sobe, balkon, parking, EC=C. 75.000 € INTERSERVIS Nekretnine KRVAVICE stan 58,38m2, 1. kat, 2 sobe, 2 balkona, centralno, useljiv i u otkupu, EC=E. 59.500€ INTERSERVIS Nekretnine Tel. 099 213 21 09 i 091 150 66 47 BRODARICA stan 94m2 u prizemlju kuće, 3-soban, centralno, veranda, garaža, okućnica 350m2, EC=D, do mora 300m. INTERSERVIS Nekretnine Prodajem trosoban stan od 100 m2 u centru Šibenika, a može i zamjena za Zagreb. Info na br.:091/5322838 VODICE – prodajem stan 71 m2 + podrum, 2 terase, parking, blizina mora 300 m il mijenjam za manji stan u Šibeniku ili Biogradu. Ima ECB, info na br.: 098/577296 PRODAjE SE jednosobni uređen stan garsonjera, površine 25 m2, na Šubićevcu preko puta nogometnog igrališta. Cijena po dogovoru. 091/520930

Želite li objaviti oglas, kontaktirajte nas na tel: 01 6065 275 ili e-mail: usluge@moj-posao.net

IZDVAJAMO:

Stručni suradnik za dodatke prehrani (m/ž) STELLA MEDITERRANEA d.o.o. Rok prijave: 03.12.2014., Dalmacija, Zagreb i okolica Radi dodatnog osnaživanja svog stručnog tima i učvršćivanja prepoznatljivosti branda, tražimo dinamične... Više saznajte pod oznakom: 249575

Prodajni predstavnik (m/ž) Baumit Croatia d.o.o. Rok prijave: 03.12.2014., Dalmacija prodajni predstavnik za područje Dalmacije - provođenje planova prodaje i naplate - korespondencija sa kupcima... Više saznajte pod oznakom: 249695

stanovi

- iznajmljujem

IZNAjmLjujEm stan povoljno, u obiteljskoj kući, Vodice. Info na 091/5594468 mLADA OBITELj s djecom traže u najam kuću s okućnicom ili veći stan na duže vrijeme, područje Šibenika i okolice. Info na mob.: 091/5329031 PRODAjE SE građevinsko zemljište u Drnišu od 450m2 sa građevinskom dozvolom, info na mob.: 091/5466300 u CENTRu Drniša prodaje se stan od 90m2, info na mob.: 091/5466300 IZNAjmLjujEm u Vodicama dvosobni i jednosobni stan na duže vrijeme u blizini škole. Info na mob.: 099/2538955 IZNAjmLjujEm dvosoban namješten stan u Šibeniku, info na mob.: 091/7834940 TRAŽIm cimera u stanu u Zagrebu, nepušača, predio grada Srednjaci. Info na: 091585-3341 IZNAjmLjujEm sobu, kuhinju i kupaonicu studentici ili zaposlenoj osobi. useljivo odmah. ul. Ive Zaninovića 19. 091/508-8096 IZNAjmLjujEm jednosoban ili dvosoban namješten stan na brodarici sve informacije na broj 098 997 62 39 IZNAjmLjujEm jednosoban namješten stan zaposlenom paru 091 565 4267 IZNAjmLjujEm jednosoban namješten stan u Zagrebu 098/705-270 IZNAjmLjujEm jednosoban namješten stan samcima 098/917-8924 NA mALOj LOŽI u centru starog grada iznajmljujem dva manja apartmana za 2 osobe, studentima ili parovima s jednim djetetom od 01.10. do 01.06.. Info na br.: 098/432240

215 154

Komercijalist za sustave tehničke zaštite (m/ž) Alarm Express d.o.o. Rok prijave: 07.12.2014., Rijeka, Zagreb, Istra, Dalmacija Ako ste ambiciozna, odgovorna i društvena osoba, sklona radu u dinamičnom okruženju, pozivamo Vas da se priključite našem prodajnom timu... Više saznajte pod oznakom: 249727

Turistički pratitelj / vodič (m/ž) Elite Travel d.o.o. Rok prijave: 04.12.2014., Dubrovnik, Split Vođenje izleta i tura na kopnu i moru, sa stranim gostima po Hrvatskoj i okolnim zemljama... Više saznajte pod oznakom: 249757

Building Maintenance Supervisor (Manager) (f/m) Quality / Accreditation Manager (f/m) Guest Relatıons Assocıates (f/m) Hospitality Coordınator (f/m) HR Staff (f/m) Finance Staff (f/m) Guest Relatıons Manager (f/m) IT Technician (f/m) Secretary & Translator (f/m) Stockıng & Depots Staff (f/m) Buıldıng Maıntenance Staff (f/m) Alvimedica Heart Center Rok prijave: 07.12.2014., Dugopolje Uspostavljamo Centar za istraživanje i razvoj u Splitu - Alvimedica Heart Center - te Vas pozivamo da nam se pridružite u našoj ambiciji stvaranja... Više saznajte pod oznakom: 248906

Assistant Medical Director (f/m) Director of Nursing (f/m) Assıstant Director Of Nursıng (f/m) Nursıng Supervısor (f/m) Nurse Educatıon Manager (f/m) Bıomedıcal Engıneer (f/m) Infectıon Control Nurse (f/m) Operatıng Room / Cath Lab Nurse (f/m) Nurse (f/m) Alvimedica Heart Center Rok prijave: 07.12.2014., Dugopolje Uspostavljamo Centar za istraživanje i razvoj u Splitu - Alvimedica Heart Center - te Vas pozivamo da nam se pridružite u našoj ambiciji stvaranja... Više saznajte pod oznakom: 248905

Voditelj održavanja (m/ž) Voditelj hrane i pića (m/ž) Šef kuhinje u à la carte objektima Maistre (m/ž) Šef kuhinje (m/ž) MAISTRA d.d. za hotelijerstvo i turizam Rok prijave: 30.11.2014., Rovinj Stručna ste osoba na tom području... Više saznajte pod oznakom: 249286

marketing@novi-tjednik.hr Iznajmljujem u centru grada dvokrevetnu sobu s wc-om, kupatilom i posebnim ulazom uz mogućnost uporabe kuhinje. Info na mob: 098/721 447 STan 51m2 potpuno oprenljen na predjelu Stare ceste iznajmljujem studentima ili manjoj porodici. 098/432-240 Iznajmljujem stan u centru Šibenika info na mob: 099 404 0758, Iznajmljujem trosoban namješten stan na Baldekinu (blizina fakulteta) info na mob: 091 539 8388 Iznajmljuje se dvosoban stan namješten u centru grada, isključivo studentima/cama 099 8543616, 022 214 525 Iznajmljujem apartmane u zgradi Stjepana Radića 1. kat, pogled na Šibenski kanal, 3 zvjezdice. 2 sobe dvokrevetne, 2 pomoćna ležaja, parking. mob. 095 523 5653. Iznajmljujem namješten stan u centru grada(na Gorici) studentima/ cama i srednjoškolcima. 099 592 0651 Iznajmljujem sobe u namještenom stanu, (u blizini poliklinike) 091 592 4599 Iznajmljujem poslovni prostor opremljen za geodetski ured (nije uvjet) u centru grada s osiguranim parkingom. 439-286 ili 091/4380850 Iznajmljuje se dvosoban stan u Šibeniku. Podsolarsko 62, poseban ulaz, 1. kat u obiteljskoj kući. 1500 kuna 022 350 594. Iznajmljujem jednosobni sunčan stan, namješten, zaposlenom paru ili dvjema zaposlenim djevojkama, poseban ulaz, odvojena struja i voda.Stan je u Crnici na glavnoj cesti i odmah useljiv. mob.091/9554892 TRAŽI SE jednosobni ili manji dvosoban stan za samca na području od Vidika do Šubićevca, po mogućnosti u zgradi, okvirne cijene oko 200 eura. 091/587-2248 Iznajmljuje se dvosoban namješten stan u zagrebu,Rudeš,1. kat(može se koristiti i kao poslovni prostor),površine 59,25m2 + 1,25m2 ostave u podrumu. tel: 098 9814 367, 098 266 717, 022 354 241 Iznajmljujem stan u Bilicama 50 m2 kod općine, cijena 1300 kn. 091/2522169 Iznajmljuje se jednosoban stan od 10.9. do 5.6 na Brodarici. Tel. 091

1122292 ili 350 900. Iznajmljujem apartman u zagrebu. Info na 091 250 8821. Iznajmljujem dvokrevetnu garsonjeru u Vodicama ženskoj osobi na neodređeno vrijeme. Zaseban ulaz. Tel. 095 899 1412. IZNAJMLJUJEM trosoban stan u Varaždinskoj ulici blizu fakulteta, prednost studentima, zvati na 091 433 3300.miro. TRAŽIM u najam 2-soban ili 3-soban komforan namjesten stan blizu centra grada na duze vrijeme.091 31 20 281 IZNAJMLJUJEM jednosobni uređeni i namješteni stan u zagrebu. Tel. 098 705 270. STudenTIma iznajmljujem trosobni uređeni stan u središtu Šibenika. 099 7333629. TRAŽI se stan u najam 092 173 00 18 TRAŽI SE u najam stan u zgradi na duže vrijeme zaposlenom bračnom paru. 091 971 6797 Iznajmljuje Se namješten apartman za samce ili parove bez djece u Crnici. Info na 098/922 5722 Iznajmljuje Se 2-soban i 1-soban stan radnicima ili studentima na Brodarici. na br. mob. 091/506 9521 Iznajmljuje Se namješten stan u zagrebu, 48m2, centralno grijanje i klima. Info na mob. 091/356 2560 Iznajmljuje se dvosobni stan u centru grada zaposlenim curama ili studenticama, 098/9884992. Iznajmljuje Se 3 soban namješten stan u kući u Njivicama, nasuprot Plodina. mob. 099/724 8391 zaGReB, iznajmljuje se namješten stan u zagrebu, 48 m2, centralno grijanje i klima. mob 091/356 25 60 TRAŽIM STAN u najam na duže vrijeme za 2 osobe na području Vodica ili Tribunja. info na br tel. 091/530 4747

Iznajmljujem sobu u centru grada, parking osiguran, info na 098/ 224 728 Iznajmljujem jednosoban stan na njegoševom trgu (na prvom katu) samcima ili ženskoj osobi. 091/587 1524. mIjenjam jednosoban stan u zagrebu za jednosoban stan u Šibeniku. Info. na mob.: 0981976745 Traži se u najam dvosoban ili trosoban stan u Vodicama ili Šibeniku na duže

457. / 3. prosinca 2014. / 61 vrijeme. Info: 091/321 88 31 KuPujem stan, jednosobni, u centru Šibenika, od doma zdravlja i doca do sportske dvorane. Tel. 091 525 2288. PRodajem jednosobni stan u zagrebu, 31 m2 u predio Borovje, 2 minute od tramvajske stranice, na drugom katu. 52000 eura ili mijenjam za stan u Šibeniku 0955124343. ŠUbIčEVAc, prodajem dvosoban stan na Šubičevcu, novi nenamješten, površine 50m2 + 10m2 terase. 091/5594468 PRodaje Se super povoljno stan na Šubičevcu, dvoiposoban, konforan, 69 m2, na jugu, cijena 70.000 euR. 095/5419818 Prodajem klimu Panasonic Cu/PW 12 GKe , nova, neraspakirana, u originalnoj ambalaži. Grijanje 3.8 KW, hlađenje 3.4 KW. Energetska učinkovitost a/a. Cijena 2.700 kuna. 099/2527623 PRodaje se stan 95 m2 i 24 m2 u Šibeniku. Tel. 022 338 981. mIjenjam trosoban stan u zagrebu,69 m2 za odgovarajući u Šibeniku. Info na: 098 966 8919 KuPujem stan do 40 – 50 m2 u Šibeniku, poželjno na području od baldekina do Vidika. Info na: 091/791 8035 PRodajem stan u Šibeniku, predio Bermude, 41 m2, kompletno renoviran, vlasništvo 1/1. Tel. 098 721 488. PRodaje Se stan u centru drniša 90 m2 i građevinsko zemljište 450 m2 sa građevinskom dozvolom. 091/5466300 PRodajem povoljno stan 52 m2, ulica bana Josipa Jelačića. Tel. 214 451. PRodajem preuređeni stan na Šubićevcu od 70 m2, info: 095/5419818 PRodajem dva stana u obiteljskoj kući. 100 m2 i 50 m2. Tel. 338 981. VRLO POVOLJNO SE PRODAJE trosoban stan na njegoševom trgu (70m2). Info na mob.:099 594 8505 PRodajem trosoban stan, 82 m2, 2 kat na Šubićevcu, 095/8095317. PRodajem trosobni stan na Šubićevcu 70 m2, 1. Kat. odmah useljiv, cijena 82.000 euR. Info na 095/5419818. PRODAJEM dva jednosobna sunčana stana kod igrališta blizu Banja. Tel. 091 955 4892. PRodajem stan na Šubićevcu, dvoiposobni, 1. Kat, odmah useljiv. 095/5419818

PRodajem dovosobni stan na lokaciji Baldekin II, od 46,25 m2,na prvom katu. Sa balkonom i odličnim rasporedom. Cijena: 1.250 eura/m2 095/582-78-07 ŠUbIćEVAc, prodajem dvosoban stan,70m2,1 kat. Info: 095 541 9818 PRodaje se stan na Staroj cesti, oko 200 m2 (uključena okućnica i konoba). Te. 098 870 102. Šubićevac,prodajem stan,70m2, dvosoban,1 kat. mob: 095 541 9818 PRODAJEM 4-sobni stan u Vodicama, 113 m2, za 107 000 eura. 098 132 0766. PRODAJEM uređeni stan od 33 m2 u novom zagrebu, blizina tramvaja, vrtića, tržnice. Moguća zamjena. Tel. 098 705 270. PRodajem poljoprivredno zemljište u Gaćelezima, 4091 m2. . 098 161 6906. PRodaju Se 3 terena, 2 red od mora, u predjelu Prosika - Pirovac, pogled na more i otoke, vlasnistvo 1/1, cijena na upit. Info na 022/216 711 ili 098/911 0569 PRODAJEM maslinik, uređen i održavan, 3470 m2 površine, uz magistralu na Prosiki, moguć pristup autom, tel. 435 198 ili 098 374 464. PRodajem maslinik s 18 stabala, vinograd površine 3680 m2, i livadu s 3 masline, sve u donjem polju. Tel 333 884 099 684 9177. Prodaje se zemljište na Pisku, 6230 m2. Informacije na telefon 022 642011. PRodajem zemljište u Bilicama. mob. 098 1650 312. PRODAJEM zemljište, otok Prvić – Luka, 1660 m2, vlasništvo 1/1, vrlo povoljno. Tel. 098 745 734. PRODAJEM građevinsko zemljište, bilice Vrulje, 888 m2, vl. 1/1, javni put, priključci, povoljno ili mijenjam za stan uz nadoplatu. Tel. 091 596 4808 ili 022 215 445. PRODAJEM građevinsko zemljište u jadrtovcu, površina 600 m2, blizu mora, vlasništvo 1/1, cijena 48.000 eura. Tel. 095 911 9980. PRODAJE se građevinsko zemljište u Tisnom, 750 m2, 098 529 147 PRODAJE se stara kamena kuća sa dvorištem u centru Šibenika. 098 286 036. PRodajem vikendicu u Karinu kod zadra, 50 m2 za stanovanje, na zemlji od 180 m2 + 20 m2 nedovršene

građevine, namještena, prvi red do mora, 1/1, 79 000 eura po dogovoru. Tel. 091 5711 283. Prodajem kuću na brodarici stambenog prostora 180 kvadrata ili mijenjam za manje uz nadoplatu. 091/555-7238. PRODAJEM kuću na Meterizama. Tel. 331 502 ili 095 8783 473. IZNAJMLJUJEM kuću u centru Šibenika zaposlenim djevojkama ili poslovnim ljudima. Tel. 216 264. KUPUJEM manju kuću s okućnicom vrtom na selu u zaleđu Šibenika. Tel. 098 942 4392. KUPUJEM KUćU U ŠIbENIKU NA loKaCIjI Buale IlI BaldeKIn, CIjenjene Ponude na moBITel 091/1478685 POVOLJNO prodajem kuću s velikim dvorištem i vrtom u centru jadrtovca kod crkve. Vlasništvo 1/1. Tel. 099 704 9127. PRODAJE se stara kuća u centru grada, prizemlje 65 m2, kat 80 m2, okućnica 150 m2. Potrebna adaptacija, vlasnički list uredan, građevinska dozvola. Cijena 80 000 eura, Info na 091 581 5123. Iznajmljujem gornji kat kuće na otoku Prviću, cijena po dogovoru. Kontakt: 091 9156822. PRODAJE se stara kuća na Šubićevcu, prizemlje 60 m2, kat 70 m2, vlasništvo uredno, potrebna adaptacija, 100 m2 okućnice. cijena na upit. Tel. 091 581 5123. PRODAJE se vikend kuća na Jadriji. Kuća i dvor 251 m2, kuća 52 m2 prizemlje, 52 m2 kat i dvor 199 m2 (vrt i parkirna mjesta). Treći red do mora. Tel. 091 212 7444. BIlICe kod spomenika, prodaje se kuća, 250 m2, u sklopu je 80 m2 poslovnog prostora. Tel. 091 5436 336. PRODAJE SE stara kuća u centru Šibenika, na 3 etaže, ukupno 150 m2 s dvorištem. Cijena na upit. Kontakt: 098 286 036. PRODAJEM kuću u Tisnom (pokraj škole) 225 m2 stambenog prostora, plus 500 m2 okućnice, useljiva odmah. Cijena na upit. nazvati na 098 911 0569. PRODAJEM kuću s 2 trosobna stana, dvorište s parkingom u centru grada. Tel. 098 188 9690. POVOLJNO prodajem kuću na Meteri-

zama, tri etaže. Zvati na 022 331 502. PRODAJE se kuća u bilicama. Tel. 022 219 730. KUPUJEM kuću u Šibeniku na lokaciji Buale ili Baldekin. Ponude na mob. 091 147 8685. PRODAJEM kuću u Šparadićima - Primošten, dvojnu, 2 apartmana, prvi jednosoban, drugi dvosoban, 70 m2 (32+38). Tel. 091 539 8205. PITOMAčA, starina ucrtana sa zemljištem nalazi se na Gredi, tel. 091 762 0378. KLADARE - Podravina, započeta gradnja stambeno poslovnog objekta, nacrt, dozvola za noćni bar, tel. 098 951 3382. PRODAJEM kuću u Tisnom (pokraj škole), 225 m2 stambenog prostora, plus 500 m2 okućnice, useljiva odmah. cijena na upit. nazvati na 098 911 0569. PRODAJEM kamenu kuću za kompletno renoviranje na Žirju. Kuća ima dva manja vrta, neposredno na objekt. Tel. 098 188 9690. bILIcE, kod spomenika, građevinska parcela 2225 m2, nedovršena kuća, dijelom useljiva 240 m2, u kslopu poslovni prostor 80 m2. Cijena 290 000 eura. Tel. 091 543 6336. KUPUJEM manju kuću na području Trbounja, Razvođa ili Oklaja. Tel. 098 170 4449. PRODAJEM staru kamenu kuću u Murteru, 250 m2, zatvoreni prostor, 250.000 eura. Tel. 098 911 0569. SRIMA, kuća katnica, 160m2, prvi red do mora, 610m2 okućnice, vrtna terasa, 2 balkona, 2 terase, garaža, centralno grijanje, prodaje se. mob 091-112-09-57. dajem u najam poslovni prostor u prizemlju stambene zgrade, 40m2 za tihi obrt. Sve informacije na broj mob. 092 292 4112 IZNAJMLJUJEM veći ugostiteljski objekat sa parkingom na području Šibenika. momentalno posluje. Tel. 099 833 1566. daje Se u najam poslovni prostor 38m2 (sa parkirnim mjestom) u Sarajevskoj ulici, 30m od autobusnog kolodvora. Tel. 091-724-9426. Iznajmljujem poslovni prostor u centru grada, Kalelarga, 1.kat, 30m2, od 1.1.2011. Informacije na broj 091/5450796. PRodajem parkirališno mjesto u stambenom naselju Šubićevac. cijena 2200 eura. mob: 0995015964 Iznajmljujem parkirno mjesti u garaži, novogradnja na Šubićevcu. Mob. 091 507 4245.

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – PROMJENJIVO Rukovoditelj skladišnih operacija (m/ž) Atlantic Grupa Rok prijave: 28.11.2014., Zagreb, Split, Rijeka i Osijek Trenutno tražimo novog člana tima Logistike Strateškog distribucijskog područja Hrvatska... Više saznajte pod oznakom: 249780

Prodajni predstavnik / Referent u odjelu prodaje (m/ž) Disponent u odjelu nacionalnog / međunarodnog kopnenog, zračnog prometa (m/ž) Radnik u logističkom / distribucijskom skladištu (m/ž) Schenker d.o.o. Rok prijave: 28.11.2014., Rugvica (Zagreb), Osijek, Rijeka, Split i Ploče Više saznajte pod oznakom: 249357

Lako je usporediti svoju plaću ili odrediti plaću svojih zaposlenika

uz MojaPlaća.hr

Djelomično sunčano s promjenjivom naoblakom bit će tijekom srijede. Iako će u većini predjela biti suho, osobito su ujutro još ponegdje mogući kiša i pljuskovi s grmljavinom. Minimalne jutarnje temperature zraka na sjevernom Jadranu i Zagori do 6 do 12°C, uz obalu i na otocima Dalmacije od 12 do 17°C. Najviše dnevne temperature od 9 ponegdje na sjevernom Jadranu do 19°C ponegdje na jugu Dalmacije. U četvrtak će biti djelomično sunčano s promjenjivom naoblakom,

u većini predjela uz dosta suhog vremena. kasno poslijepodne i navečer s mora novo jače naoblačenje uz kišu. Petak će biti vrlo promjenjiv uz puno oblaka. Povremeno će padati kiša, ponegdje će biti pljuskova i grmljavine. Puhat će umjereno do pojačano jugo. Jutarnje temperature zraka bit će u porastu, najviše dnevne od 10 ponegdje na sjevernom Jadranu do 16°C u Dalmaciji. U subotu još u početku promjenjivo, ali će tijekom

dana biti sve više suha vremena, ponegdje uz kraća sunčana razdoblja. Jugo će sve više slabiti, a bura će prvo zapuhati na sjevernom Jadranu i do noći proširiti se na veći dio obale. Nedjelja još uvijek promjenjiva, mjestimice s kišom ili pljuskom. Možda bude i sunčanih razdoblja. Malo će zahladiti. Početkom novog tjedna malo više suha i sunčana vremena. Puhat će umjerena do jaka bura, ponegdje s olujnim udarima. Bit će hladnije.

TV program

Utorak, 9. prosinca

Ponedjeljak, 8. prosinca

Nedjelja, 7. prosinca

Subota, 6. prosinca

Petak, 5. prosinca

Cetvrtak, 4. prosinca

Srijeda, 3. prosinca

62 / 3. prosinca 2014. / 457.

HRT 1 06:40 06:55 07:00 09:20 10:09

TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Kad srce zatreperi (3) Italijo, ljubavi moja: Obala od Venecije do Trsta, dokumentarna 11:03 Dr. Oz (4), talk show

HRT 1 06:55 Dobro jutro, Hrvatska 07:00 Vijesti 09:20 Bijela ljepotica, telenovela (3/13)* 10:10 Život uz veliku mijanmarsku rijeku: Irrawaddy - Od Bhama do Mandalaya, doku-

HRT 1 06:40 TV kalendar 06:55 Dobro jutro, Hrvatska 09:20 Bijela ljepotica, telenovela (4/13)* 10:10 Život uz veliku mijanmarsku rijeku: Irrawaddy - Od Mandalaya do delte, dokumen-

HRT 1 07:17 TV kalendar 07:30 Putem europskih fondova 007:45 Cripple Creek, film 09:10 Normalan život, emisija o obitelji i osobama s invaliditetom 10:00 Kućni ljubimci

HRT 1 07:32 TV kalendar 07:45 Klasika mundi 08:05 Filmovi Michaela Powella i Emerica Pressburgera: 49. paralela, britanski film - Zlatna kinoteka (117')* 10:10 Press klub

HRT 1 06:42 06:55 07:00 07:05 09:20 10:10

TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Bijela ljepotica Zapadna obala Amerike, dokumentarna serija 11:05 Dr. Oz (4), talk show

HRT 1 6:40 TV kalendar 06:55 Dobro jutro, Hrvatska 09:20 Bijela ljepotica, telenovela (6/13)* 10:10 Zapadna obala Amerike, dokumentarna serija 11:05 Dr. Oz (4), talk show 11:45 TV kalendar

12:00 Dnevnik 1 12:25 Boja strasti, telenovela 13:13 Svaki dan dobar dan: Autizam kod odraslih 13:43 Potrošački kod (R) 14:13 Jezik za svakoga 14:25 Društvena mreža: Iznad gomile, dokumentarni 16:00 Što vas žulja? 16:30 Regionalni dnevnik 17:00 Vijesti

17:20 18:05 18:40 19:30 20:06 20:15

Hrvatska uživo Stipe u gostima (6) Potjera, kviz* Dnevnik Loto 7/39 Skitancije: Europska Amazona, dokumentarna serija (1/5) 21:05 Paralele 21:55 Otvoreno 22:40 Ljudi iz sjene, serija (12)

HRT 2

mentarni film 52' (1/2)* Dr. Oz (4), talk show TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan Paralele Društvena mreža O, dični sveti Nikola emisija pučke i predajne kulture (26'02")

16:00 16:30 17:00 17:20 18:05 18:40 19:30 20:10 21:00 21:50 22:35

Što vas žulja? Regionalni dnevnik Vijesti Hrvatska uživo Stipe u gostima (6) Potjera, kviz* Dnevnik Večer na 8. katu Labirint Otvoreno Ljudi iz sjene, serija (12)

HRT 2

tarni film 52' (2/2)* Dr. Oz (4), talk show TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan: Instrukcije Labirint Pozitivno Što vas žulja? Regionalni dnevnik

17:00 17:20 18:00 18:35 19:00 19:30 20:10

Vijesti Hrvatska uživo Stipe u gostima (6), Iza ekrana Javna stvar Dnevnik Ciklus James Bond: Goldfinger, film 22:00 Noćna kavana 22:47 Vijesti iz kulture 23:00 Death Proof, film (109')*

HRT 2

Subotom ujutro TV kalendar Dnevnik 1 Veterani mira, emisija za branitelje Prizma - multinacionalni magazin Off Season, kanadskoamerički film (91')* Potrošački kod Vijesti

17:20 Snaga volje (2/16) 18:05 Manjinski mozaik 18:25 Lijepom našom: Rovišće 19:30 Dnevnik 20:05 Loto 7/39 20:15 Potraga za blagom, dokumentarni film (1/2) 21:15 Uhvati gringa, američki film (12) (96')* 22:57 Vijesti iz kulture

11:00 Velečasni Brown (2), serija (1/10)* 12:00 Dnevnik 1 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u 2 15:05 Mir i dobro 15:30 Posljednji tango u Halifaxu (2), serija 16:25 Vrtlarica 17:00 Vijesti

17:20 Kako pobijediti hakere, dokumentarni film 18:15 Volim Hrvatsku (8/15) 19:30 Dnevnik 20:05 Loto 6/45 20:15 Na putu, bosanskohercegovačko-austrijsko-njemačko-hrvatski film 22:00 Damin gambit 22:45 Vijesti iz kulture

11:45 12:00 12:25 13:10 13:40 14:25 15:35 16:00 16:30 17:00

TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Treća dob - emisija za umirovljenike Split: More (R) Društvena mreža Glas domovine Što vas žulja? Regionalni dnevnik Vijesti

17:20 18:00 18:35 19:30 20:10

12:00 12:25 13:10 13:40 14:25 15:35 16:00 16:30 17:00 17:20 18:00

Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan Poslovna zona Društvena mreža Turistička klasa Što vas žulja? Regionalni dnevnik Vijesti Hrvatska uživo Stipe u gostima (6)

18:35 19:30 20:10 21:10

11:05 11:45 12:00 12:25 13:10 13:40 14:25 15:30

11:05 11:45 12:00 12:25 13:10 13:40 14:55 16:00 16:30 10:30 11:45 12:00 12:25 13:45 14:35 16:20 17:00

Hrvatska uživo Stipe u gostima (6), Potjera, kviz* Dnevnik Glas naroda, humoristična serija (12/18) 20:45 Zapisano u kostima: Tajna udbinske katedrale, dokumentarna serija 21:20 Poslovna zona 21:55 Otvoreno

22:05 22:50 23:55 00:05

Potjera, kviz* Dnevnik Piramida Pogledi: Loši susjedi, dokumentarni film Otvoreno Zavičaj (1), serija (12) (2/6)* Vijesti iz kulture Snimka kazališne predstave

06:35 07:00 09:00 09:30

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Izazovi: Nas dvoje sami, nizozemski dokumentarni film* 09:50 Plesni izazov 10:12 Degrassi (7), serija

06:35 07:00 09:00 09:50

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat: Fosili* Plesni izazov, serija za mlade (27/30) (R)* 10:15 Degrassi (7), serija za mlade (8/24)* 10:45 Ni da ni ne: Građanska

06:35 07:00 09:00 09:30 09:50 10:15 11:15 11:25

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Puni krug Plesni izazov Degrassi Village Folk Samo dalje na istok:

HRT 2 06:45 07:00 09:10 09:40

Lijeni Grad Juhuhu Babybonus Poduzeće "Mlada srca", film za djecu 11:15 100% poduzetnik 11:40 Lidijina kuhinja 12:10 Vrtlarenje

HRT 2 06:30 06:35 07:00 09:00

Najava Lijeni grad Juhuhu Linus i prijatelji, serija za djecu 10:00 Nick Praskaton, crtani film 10:15 Pozitivno

HRT 2 06:35 06:55 09:00 09:30 09:50 10:15 10:45 11:25

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Znanost za djecu Plesni izazov Degrassi Briljanteen Putovanja željeznicom

HRT 2 06:35 07:00 09:00 09:30

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Glazbena i likovna kultura za djecu 09:45 Plesni izazov 10:15 Degrassi 10:40 RECI, info teen magazin

10:43 Generacija Y 11:23 Putovanja željeznicom (4): Vlakom od Bospora do Bratislave, dokumentarna serija 12:34 Kuće iz snova, dokumentarna serija (13/13)* 13:03 Ubojstvo, napisala je 14:15 Pas iz Bijele kuće film 16:00 Školski sat: Penjanjem do vrha!*

17:40 Ni da ni ne: Građanska inicijativa* 18:30 Simpsoni (23), 18:55 Tree Hill (9), serija 19:35 Kulinarske pustolovine Pete Mathias na jugu Francuske 20:05 Top Gear (20), dokumentarna serija (3/6)* 21:00 Ubojstvo (3), serija (12) 22:05 Vjerni Danny, film (15)

inicijativa* 11:35 Putovanja željeznicom (4): Vlakom kroz Finsku, dokumentarna serija 12:20 Kako urediti dom za prodaju? (2) 13:20 Ubojstvo, napisala je 14:05 Kulinarske pustolovine Pete Mathias na jugu Francuske, dokumentarna serija (6/6)*

14:28 Kad je Zachary Beaver stigao u grad, film (82') 16:00 Školski sat: Fosili* 17:55 Indeks* 18:25 Village Folk: Sanduci s voćem i povrćem 18:35 Simpsoni (23) 19:00 Tree Hill (9), serija 20:15 Divovi ledenoga doba, dokumentarna serija 21:10 Ubojstvo (3), serija (12)

Kroz sjeveoistočnu Kinu do Vladivostoka Krajnje odredište dizajn Kuće iz snova Ubojstvo, napisala je Peta Unplugged, Culinary Adventures in South of France Magic Flute Diaries, kanadski film 104'* Šlep šou spot: My Buddy

16:00 Školski sat: Lik iz lektire Hrvoje Kovačević* 17:50 Briljanteen* 18:40 Beaver Creek: Svjetski skijaški kup (M) - spust, prijenos* 19:50 Doha: Plivanje, SP - kratki bazeni, snimka* 20:35 Freddie Mercury - The Great Pretender, glazbeno-dokumentarni film

12:40 Dobar, bolji, najbolji... britanski slastičar 13:40 Kuhajmo zajedno 13:50 Ciklus James Bond: Goldfinger, britanskoamerički film 106'* 15:35 Večer s Joolsom Hollandom (42) (2/8)* 16:40 Kod budućnosti (R)* 17:05 City Folk* 17:30 Garaža: Opća opasnost*

18:00 Divovi ledenoga doba, dokumentarna serija 18:55 Beaver Creek: Svjetski skijaški kup (M) - super G,prijenos* 20:00 Ostvari svoj san, film 21:35 Kako se rodio Charlie Chaplin, dokumentarni film* 22:35 Sinovi anarhije (5), serija (15) (7/13)*

10:40 Biblija 10:50 Portret Crkve i mjesta 11:00 Domaslovec: Misa (nije kod.na sat.) 12:00 Braniti svoju djecu: Priča o Julie Posey, američki film 13:35 Battle of the Bulbs, kanadsko-američki film 15:00 Babybonus, emisija 15:30 Magazin LP*

16:00 Olimp* 16:45 Klizanje - Zlatna pirueta, snimka* 17:40 Beaver Creek: Svjetski skijaški kup (M) VSL, prijenos 1. vožnje* 19:30 Doha: Plivanje, SP kratki bazeni 20:40 Beaver Creek: Svjetski skijaški kup (M) VSL, prijenos 2. vožnje*

12:10 Krajnje odredište dizajn 13:05 Ubojstvo, napisala je, serija 13:45 Okus Grenlanda, dokumentarna serija (2/10)* 14:10 Moja odluka, američki film 100'* 16:00 Školski sat* 16:45 Živomir Gic, crtana serija (41/52) (R)* 17:00 Pariz: Ždrijeb za EP u ko-

šarci, prijenos* 17:30 Vatrogasac Sam, crtana 18:25 Simpsoni (23), humoristična serija (19/22)* 18:50 Tree Hill (9), serija 19:45 Rukomet - EP (Ž): Hrvatska - Švedska, emisija* 20:05 Rukomet - EP (Ž): Hrvatska - Švedska, prijenos* 21:45 Rukomet - EP (Ž): Hrvatska - Švedska, emisija*

11:10 Dječja usta 11:25 Putovanja željeznicom 12:10 Krajnje odredite dizajn 12:36 Kuće iz snova 13:05 Ubojstvo, napisala je 13:50 Peta Unplugged, dokumentarna serija 14:10 Ravno iz srca, američkonjemački film 85' 16:00 Školski sat*

18:30 Rukomet, LP: PPD Zagreb - PSG, prijenos* 20:10 Generacija Y* 20:35 Nedjeljom ujutro, subotom navečer - humoristična serija 21:05 Ubojstvo (3), serija (12) 22:05 Manhattan Murder Mystery, američki film

12:10 12:36 13:00 13:45 14:05 15:55

457. / 3. prosinca 2014. / 63

nova TV 05:35 06:25 06:50 07:15 07:40 08:25 09:25 11:25

Dnevnik Nove TV Ninja kornjače Slugterra Ever after high Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

nova TV 05:35 06:25 06:50 07:15 07:40 08:25 09:25 11:20

Dnevnik Nove TV Ninja kornjače Slugterra Ever after High Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

nova TV 05:10 06:25 06:50 07:15 07:40 08:25 09:25 11:20

Dnevnik Nove TV Ninje kornjače Slugterra Ever after High Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

nova TV 05:10 06:30 07:00 08:00 08:30 09:00 0925 09:50

Dnevnik Nove TV Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers Bijeg s otoka lubanja

nova TV 04:20 05:10 06:20 06:50 07:50

Dnevnik Nove TV Đavolja odvjetnica Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie (28/52) 08:30 Winx Club 08:45 Ninja kornjače

nova TV 04:35 05:25 06:30 07:00 07:40 08:30 09:00 09:25

Dnevnik Nove TV Đavolja odvjetnica Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers

nova TV 05:35 06:25 06:50 07:15 07:40 08:25 09:25 11:25

Dnevnik Nove TV Pac-Man Slugterra Ever after high Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

RTL

12:00 12:50 14:50 15:20 15:55 17:00 17:25 18:15 19:15 20:05 21:05

inMagazin Inspektor Rex Ninja ratnici Zauvijek susjedi Kud puklo da puklo Vijesti Nove TV inMagazin Lud, zbunjen, normalan Dnevnik Nove TV Crna ruža Kud puklo da puklo

22:05 Lud, zbunjen, normalan 22:45 Večernje vijesti 23:05 Pepeljuga

12:00 12:50 14:50 15:20 15:55 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:05

inMagazin Inspektor Rex Ninja ratnici Zauvijek susjedi Kud puklo da puklo Vijesti Nove TV inMagazin Pun pjat Dnevnik Nove TV Crna ruža Kud puklo da puklo

22:05 Provjereno 23:15 Večernje vijesti 23:30 Đavolji odvjetnik [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 15 godina] 02:10 Pepeljuga 03:55 Astro savjetnik [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 18 godina]

RTL

12:00 12:50 14:50 15:20 15:55 17:00 17:25 18:10 19:15 20:05 21:05

inMagazin Inspektor Rex Ninja ratnici Zauvijek susjedi Kud puklo da puklo Vijesti Nove TV inMagazin Lud, zbunjen, normalan Dnevnik Nove TV Crna ruža Kud puklo da puklo

22:05 Asterix i Obelix u Brtianiji 00:10 Rangoon: Iza vatrene linije [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 02:05 Đavolji odvjetnik [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 15 godina]

RTL

inMagazin Provjereno Pun p'jat Tvoje lice zvuči poznato Vijesti Nove TV Tvoje lice zvuči poznato, emisija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Profesionalci u akciji 22:05 Termin [programski sadržaj nije

primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 00:00 FFC - Beč, snimka [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 01:15 Put bez povratka [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 18 godina] 03:00 Astro savjetnik

09:15 09:40 10:55 12:55 14:05

16:05 17:00 17:10 19:15 20:05

12:45 14:20 15:25 16:05 17:00 17:10

Power Rangers Grad čudesa Kud puklo da puklo Nad lipom 35 Asterix i Obelix u Britaniji

01:00 Petak 02:40 Osumnjičeni

In magazin 35 Vijesti Nove TV Vragolasti Dennis Dnevnik Nove TV Tvoje lice zvuči poznato (10/12) 22:30 Nema rezervacija 00:35 Profesionalci u akciji [repriza] 02:30 Put bez povratka [repriza]

Megaforce 09:50 Pravilo za čudovišta 11:15 Kud puklo da puklo 14:20 Avanture čarobnog kamena 16:05 inMagazin vikend 17:00 Vijesti Nove TV 17:10 Godišnji odmor snova 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Tvoje lice zvuči poznato 22:30 Njemu baš i nije stalo

00:55 Smrtonosno oružje 4 [repriza] [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 18 godina] 03:10 Osuđeni [repriza] [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 18 godina] 05:00 Kraj programa

12:00 12:50 14:50 15:20 15:55

21:05 22:05 22:45 23:05

17:00 17:25 18:15 19:15 20:05

inMagazin Inspektor Rex Ninja ratnici Zauvijek susjedi Kud puklo da puklo serija Vijesti Nove TV inMagazin Lud, zbunjen, normalan Dnevnik Nove TV Crna ruža

Kud puklo da puklo Lud, zbunjen, normalan Večernje vijesti Smrtonosna izdaja [programski sadržaj nije pri mjeren za osobe mlađe od 12 godina] 00:55 Ukleti brod [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 18 godina]

06.10 06.55 07.10 07.40 08.55 10.05 11.00 12.15

RTL Danas Virus attack Aladdin Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja Hitna služba Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja

06.55 Virus attack, animirana serija 07.10 Aladdin, animirana serija 07.40 Pomorska ophodnja, akcijska serija 08.55 Pomorska ophodnja, akcijska serija

RTL 04:50 05:35 06:00 06:50 07:20 07:35

RTL Danas, Timon i Pumbaa Aladdin Tenkai vitezovi TV prodaja InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija 08:05 TV prodaja

RTL 06:10 Aladdin animirana serija 07:05 Tenkai vitezovi 07:30 Tv prodaja 07:45 Vatre ivanjske dramska serija 08:45 Vatre ivanjske dramska serija

RTL 06.05 Virus attack, animirana serija 06.20 Tenkai vitezovi, animirana serija 06.50 Pomorska ophodnja, akcijska 07.45 TV prodaja 08.00 Pomorska ophodnja

RTL 06.10 RTL Danas, informativna emisija 06.55 Virus attack 07.10 Tenkai vitezovi, animirana serija 07.40 Pomorska ophodnja, akcijska 08.55 Pomorska ophodnja,

13.10 14.10 14.35 15.25 16.30 17.00 18.00 18.30 19.15 20.00 21:00

Hitna služba Sve u šest, magazin Pet na pet Vatre ivanjske RTL Vijesti Dr. House Sve u šest RTL Danas Pet na pet Vatre ivanjske Tri, dva, jedan - peci!

13.10 14.10 14.35 15.25 16.30 17.00 18.00 18.30 19.10 19.15 20.00

Hitna služba Sve u šest, magazin Pet na pet Vatre ivanjske RTL Vijesti Dr. House Sve u šest RTL Danas RTL Vrijeme Pet na pet Vatre ivanjske

22:40 23:35 00:00 00:50 01:40

kulinarski show (S2E4/12) Dr. House dramska serija RTL Vijesti informativna emisija CSI (12) kriminalistička serija Heroji iz strasti dramska serija (S2E1) CSI (R) (12)

21:00 Tri, dva, jedan - peci!, kulinarsi show 22:40 Dr. House, dramska serija

00:15 RTL Vijesti

10.05 Hitna služba, dramska serija 12.15 Pomorska ophodnja, akcijska kriminalistička 14.10 Sve u šest, magazin 14.35 Pet na pet, kviz 15.25 Vatre ivanjske, dramska serija 16.30 RTL Vijesti 17.00 Dr. House 18.00 Sve u šest, magazin

19.15 20.00 21:00 22:40

08:20 09:25 10:30 11:20

19:05 Pet na pet 19:10 RTL vrijeme 20:00 Kralj lavova igrani film, animirani 21:50 Zamka za roditelje igrani film, komedija 00:20 Gremlini igrani film, komedija 02:35 Astro show (18) emisija uživo 03:35 RTL Danas (R)

13:10 15:00 16:30 16:40 18:30

Vatre ivanjske Vatre ivanjske TV prodaja Snježni dan igrani film, komedija Brat igrani film, obiteljsk Tri, dva, jedan - peci! RTL vijesti Tri, dva, jedan - peci! RTL danas

23:05 23:10 00:55 01:55

Pet na pet, kviz Vatre ivanjske Tri, dva, jedan - peci! Gremlini igrani film, komedija Eurojackpot Gremlini igrani film, komedija Dr. House dramska serija CSI (12)

09:45 10:00 11:05 12:40

TV prodaja Vatre ivanjske TV prodaja Zamka za roditelje (R) igrani film, komedija 15:05 Ljubav je na selu

16:30 RTL vijesti 16:40 Tri,dva, jedan - peci!, kulinarski show 18:30 RTL danas 19:15 RTL vrijeme 19:15 Tko će ga znati! 20:00 Sam u kući igrani film, komedija 22:10 Traži se bodyguard igrani film, komedija 00:20 CSI: Miami - nove epizo-

09.15 Hitna služba, dramska serija 10.10 Pomorska ophodnja, akcijska serija 12.20 Hitna služba, dramska serija 13.15 Sve u šest, magazin 13.45 Robin Hood, igrani film, 16.30 RTL Vijesti, informativna emisija 17.00 Dr. House

18.00 Sve u šest, magazin 18.30 RTL Danas, informativna emisija 19.10 RTL Vrijeme, informativna emisija 19.15 Pet na pet, kviz 20.00 Vatre ivanjske, dramska serija 21.00 Uhvati Bingo ritam 22.50 Dr. House, dramska serija

10.05 Hitna služba 11.00 Pomorska ophodnja, akcijska serija 12.00 TV prodaja 12.15 Pomorska ophodnja, akcijska serija 13.10 Hitna služba 14.10 Sve u šest, magazin 14.35 Pet na pet, kviz 15.25 Vatre ivanjske, dramska serija

16.30 RTL Vijesti, informativna emisija 17.00 Dr. House 18.00 Sve u šest, magazin 18.30 RTL Danas 19.10 RTL Vrijeme, informativna emisija 19.15 Pet na pet, kviz 20.00 Vatre ivanjske 21.00 Ljubav je na selu 22.30 Dr. House