Šibenski tjednik 468 by Kocka d.o.o.

Cijena 6 kn • Broj 468 • od 18. do 24. veljače 2015.

MINISTARSTVO ŽUPANIJI:

ACI-U STE NEZAKONITO DODIJELILI KONCESIJU ZA VEZOVE U SKRADINU! MUP-OVA ČISTKA

U ŽUPANIJI IZ EVIDENCIJE O PREBIVALIŠTU IZBRISANE 12.483 OSOBE

IMEX BANKA DOBILA SPOR

Šibenskoj Općoj bolnici prijeti ovrha od 3.000.000 kuna!

ISSN 1848-3127

Tvrtka HIRON d.o.o. u to je doba bila u nancijskim teškoćama pa je, da bi mogla ispuniti svoje obveze iz ugovora, u Imex banci podigla kredit u visini vrijednosti ugovora potpisanih sa šibenskom Općom bolnicom. Zbog toga su iste godine potpisana tri ugovora o cesiji između Opće bolnice Šibensko-kninske županije, tvrtke HIRON d.o.o. i Imex banke. No, Opća bolnica prema odluci tadašnje uprave novac je isplatila HIRON-u od 18.2. do 24.2.

25 KN

PECIVO KIFLA www.bioci.hr

0-24 h 0-5 km 099 32 32 777

468. / 18. veljače 2015. / 3

Tema broja Timeline

Srijeda, 11.2.

ŠTO SE DOGODILO ZBOG NEPOŠTIVANJA UGOVORA O CESIJI IMEX BANKA TUŽILA OB ŠIBENIK

Zbog spornih ugovora iz 2008. 2 godine šibenskoj bolnici prijeti ovrha od go otovo tri milijuna kuna!

Otvoreno novouređeno parkiralište na mulu Krke

Četvrtak, 12.2. Burna rasprava o eksploataciji ugljikovodika u Gradskoj vijećnici

Petak, 13.2. U Šibeniku predstavljena inicijativa '40 dana za život'

Subota, 14.2. Prezentirano rješenje Koraljarskog centra na otoku Zlarinu

Nedjelja, 15.2. Hrvatska dobila predsjednicu, šibensku nevistu Kolindu Grabar Kitarović

Ponedjeljak, 16.2. Grad Šibenik traži nove pripravnike za rad na 2400 kuna

Utorak, 17.2. Održana završna maškarana povorka u Šibeniku, izgorio Krnje

piše Daria Validžić daria.validzic@sibenskiportal.hr

pća bolnica Šibenskokninske županije mogla bi se uskoro naći pod ovrhom na iznos nešto manji od tri milijuna kuna zbog spornih ugovora o cesiji potpisanih još 2008. godine, dok je na čelu bolnice bio današnji šibenski gradonačelnik Željko Burić. Naime, bolnica je 2008. godine s tvrtkom HIRON d.o.o. potpisala tri ugovora za nabavu opreme za opremanje svojih odjela temeljem provedenog postupka javne nabave. Radilo se ugovorima ukupne vrijednosti 4.620,725 kuna - jedan je ugovor potpisan u vrijednosti od 2.748.635 kuna, drugi 969.290kuna, dok je vrijednost trećeg ugovora iznosila 902.800 kuna. IMEX BANKA TUŽILA BOLNICU Kako neslužbeno doznajemo, tvrtka HIRON d.o.o. u to je doba bila u nancijskim teškoćama pa je, da bi mogla ispuniti svoje obveze iz ugovora, u Imex banci podigla kredit u visini vrijednosti ugovora potpisanih sa šibenskom Općom bolnicom. Zbog toga su iste godine potpisana tri ugovora o cesiji između Opće bolnice Šibenskokninske županije, tvrtke HIRON d.o.o. i Imex banke, što bi značilo da su tim ugovorima dugovanja bolnice prema tvrtki prenesena na banku. Međutim, OB Šibensko-kninske (Nastavak na sljedećoj stranici)

Barometar

Nisam pravni stručnjak, ali znam da su, dok sam ja još bio na čelu bolnice, svi sporovi na Trgovačkom sudu riješeni u korist bolnice. Što se sada s tim događa, uistinu ne znam – kaže Željko Burić

Održane maškare u skoro svakom gradu, općini i selu u županiji, za sve probleme nastradao je Krnje, bar nam je malo lakše.

Nula bodova dali bi zbivanjima u Šibeniku prošli tjedan, uz par koncerata sumnjive kvalitete za sve popularnije Valentinovo, ništa drugo nije bilo vrijedno pažnje.

Željko Burić

Prošlog tjedna u Šibeniku su skoro svaki dan sa zgrada padali teški komadi neodržavanih fasada. Srećom, nitko nije stradao, ali očekuju nas tri bure i u ožujku.

Sedam dana

4 / 18. veljače 2015. / 468.

(Nastavak s prethodne stranice)

županije, odlukom tadašnjeg vodstva, i unatoč ugovorenoj cesiji, isplatila je sredstva na račun tvrtke HIRON d.o.o. umjesto na račun Imex banke, zbog čega je banka u veljači 2010. godine podnijela tri tužbe. U tužbama banka je zahtijevala izdavanje platnog naloga na temelju zaključenih Ugovora o cesiji kojima je tvrtka Hiron d.o.o. ustupila svoja potraživanja prema OB Šibensko-kninske županije. Da je šibenska Opća bolnica, unatoč ugovorima o cesiji isplatila sredstva na račun tvrtke HIRON d.o.o.potvrdio je za Šibenski tjednik i sanacijski upravitelj šibenske bolnice dr. Ante Županović. Odluka bivše bolničke uprave kojom su zanemareni potpisani ugovori najblaže rečeno j e čudna, budući da cesija znač i

ustup potraživanja jednog vjerovnika drugome. Za isplatu dugovanja tvrtki od koje je bolnica naručila radove nije bilo potrebno sklapanje nikakvih posebnih ugovora. Stoga se logički nameće pitanje iz kojih je razloga donesena takva odluka zbog koje sada bolnici prijeti ovrha. Županović, međutim, tvrdi da je, budući da zakon poznaje nekoliko ugovora o cesiji, predmet sudskog spora između Imex banke i bolnice upravo utvrđivanje o kojoj vrsti cesije se u ovom slučaju radilo. ODLUKE SUDA - Banka je tužila bolnicu pojedinačno za svaki od navedenih ugovora. Sva tri spora banka je izgubila u prvom stupnju na Trgovačkom sudu. Jedna od tih presuda potvrđena je u korist Bolnice na Visokom trgovačkom sudu, a tiče se ugovora na iznos od 902.800 kuna te je u reviziji na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.Druga, u iznosu od 2.748.635 kuna preinačena je u korist banke te je također u reviziji na Vrhovnom sudu, dok je treća još u žalbenom postupku na Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu što znači da su svi postupci još uvijek u tijeku – objašnjava Županović i dodaje kako je iz navedenog vidljivo da je isti, Visoki trgovački sud o istoj

Da bi mogla ispuniti svoje obveze iz ugovora, tvrtka Hiron je u Imex banci podigla kredit u visini vrijednosti ugovora potpisanih sa šibenskom Općom bolnicom. Zbog toga su iste godine potpisana tri ugovora o cesiji između Opće bolnice Šibensko-kninske županije, tvrtke HIRON d.o.o. i Imex banke

Ante Županović

stvari odlučio na dva različita načina. Takva praksa, doznajemo od pravnih stručnjaka jest neuobičajena i može se očekivati da će Vrhovni sud u reviziji jednu od tih odluka preinačiti kako bi obje presude bile usuglašene, ali pitanje je hoće li to biti u korist banke ili bolnice i kada će se to uopće dogoditi. Ukoliko Vrhovni sud presudi u korist banke, bolnica će morati u cijelosti isplatiti dugovanja Imex banci, a kako je sredstva već isplatila tvrtci Hiron d.o.o., ispast će da će obavljene radove morati platiti dva puta. A tada će se, sasvim logično, morati povući pitanje odgovornosti onoga tko je takvu isplatu odobrio. BANKA IMA PRAVO OVRŠITI BOLNICU Objašnjenje slično Županovićevom dobili smo i od bivšeg ravnatelja bolnice Željka Burića za čijeg su mandata sporni ugovori sklopljeni. On tvrdi da je bolnica ispoštovala sve odredbe ugovora, uredno platila dobavljača, o čemu je sastavljen i primopredajni zapisnik. - Kada uredno ispunite sve svoje obveze i platite dobavljača, mislim da ne možete pogriješiti. Nisam pravni stručnjak, ali znam da su, dok sam ja još bio na čelu bolnice, svi sporovi na Trgovačkom sudu riješeni u korist bolnice. Što se sada s tim događa, uistinu ne znam. Uostalom, takvo što nije neuobičajeno. Iste su priče s istom tvrtkom bile i u Osijeku i u Dubrovniku, gdje je potpisnik čak bilo Ministarstvo zdravstva. U tim ugovorima postoje dvije mogućnosti: ili da se plati dobavljaču ili banci, a mi smo svoje obveze prema dobavljaču podmirili, tako da tu ne vidim ništa sporno – objašnjava Burić. Presuda potvrđena od Visokog trgovačkog suda pravomoćna je i ovršna, što znači da banka u slučaju ugovora od 2.748.635kunaima pravo pokrenuti ovrhu nad sredstvima bolnice kako bi namirila svoja potraživanja iz spomenutog ugovora, no kako doznajemo, to još uvijek nije napravila. Budući da su obje presude koje je Visoki trgovački sud donio na reviziji na Vrhovnom sudu, ukoliko taj sud ipak presudi u korist bolnice, a ovrha već bude provedena, bolnica ima pravo protuovrhom tražiti povrat sredstava.

468. / 18. veljače 2015. / 5

Osnovani šibenski 'konzervativci'

rošle subote u šibenskom Hotelu Jadran održana je osnivačka skupština šibenskog ogranka Hrvatske konzervativne stranke.Jednoglasno je za prvog predsjednika šibenskih ‘konzervativaca’ izabran Mate Petrović. Za dopredsjednike izabrani su Ivana Kursan i Toni Baranović, Frane Škubonja je tajnik, a članovi predsjedništva su Milan Tucak, Ivan Grgić, Ivo Plenča, Dubravko Ivec i Krešimir

Vijesti Petković.Šibenski ‘konzervativci’ imaju jake snage i u samom vrhu stranke, šibenski dogradonačelnik Nikica Penđer dopredsjednik je HKS-a na nacionalnoj razini. - U Šibeniku stranka već sad, po samom osnivanju, broji nešto manje od sto članova. Očekujemo da će taj broj rasti, i da će ‘konzervativci’ biti značajan čimbenik na šibenskoj i hrvatskoj političkoj sceni- kaže Mate Petrović. (mk)

Sedam dana

468. / 18. veljače 2015. / 7

TRAŽI SE ODGOVORNOST TKO ĆE ODGOVARATI ZA GRUBE POVREDE ZAKONA?

MINISTARSTVO ŽUPANIJI:

‘ACI-u ste nezakonito dodijellili koncesiju u Skradinu!’ piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

inistarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture poništilo je koncesiju na sidrištu u uvali Vozarica i Srednja Draga južno od Skradina koju je, na temelju prenapuhane ponude, Županijska skupština Šibensko-kninske županije dodijelila tvrtci ACI d.d., te je ovu odluku ocijenilo nezakonitom iz više razloga. g Kako je Šibenski tjednik ranije pisao, na natječaj j j Županije za dodjelu koncesije na pomorskom dobru, kojim je bilo predviđeno postavljanje tek 18 plutača za privez brodova,

Čak ni kada bi svi vezovi tijekom čitave godine bili sto posto i stalno popunjeni, i tako 12 godina uzastopce, te uz naknadu od 250 kuna po vezu, ACI na ovoj investiciji ne bi zaradio, već bi nakon 12 godina bio na – nuli!

Ivan Pulić

ACI je poslao ponudu ‘tešku’ nevjerojatnih šest milijuna kuna, čak četiri puta veću od sljedeće najskuplje ponude pristigle na natječaj (!?), te t je izabran kao najpovoljniji ponuđač. Na nav tječaj se u siječnju prošle tj godine javilo još pet tvrtki, go Rivina jaruga d.o.o., Mateo Riv

Skradin d.o.o., Jadranski ronilački servis d.o.o., Azimut d.o.o. i UO Bili kamen, čije su ponude, redom, bile u realnim okvirima i nisu prelazile iznos od 1,5 milijuna kuna. BILI SMO U PRAVU Ministarstvo smatra kako je ACI napuhao ulaganje, kao i broj zaposlenih na sidrištu u

svojoj ponudi, no najvažnije, kako je Županija, komisija županijskog Odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj grubo prekršila proceduru i nekoliko zakona kada je dozvolila da ta nautička tvrtka usred natječaja mijenja dokumentaciju, ali i ponudu, što je gotovo nečuveno u na zakonu temeljenim procedurama. Ministarstvo je utvrdilo

sve ono što je Šibenski tjednik pisao - umjesto da se bazirao na traženim parametrima, osim vezova, ACI je u svoju ponudu uvrstio i izgradnju i pristanišnog gata u iznosu od 700 tisuća kuna, specijalizirano plovilo za zaštitu od požara, sredstva za sprječavanje iznenadnih zagađenja, te zbrinjavanje komunalnog otpada, ukupne vrijednosti 2,5 milijuna kuna. Na taj način, svoju je ponudu prekapacitirao, stavivši se samim time ispred ostalih ponuditelja koji su se držali natječaja. U Ministarstvu su pokušavali utvrditi na koji je način to ACI investiciju u 18 plutača procjenio na šest milijuna kuna, te ukupne rashode tijekom 12 godina trajanja koncesije na 13,6 milijuna kuna. Računica koju su u Ministarstvu dobili glasi čak kada bi svi vezovi tijekom čitave godine bili sto posto i stalno popunjeni, i tako 12 godina uzastopce, te uz naknadu od 250 kuna po vezu, ACI na ovoj investiciji ne bi zaradio, već bi nakon 12 godina bio na – nuli! Kada bi se uzele realne brojke te kada bi se baratalo sa 2.350 dana popunjenosti, ispada da bi naknada za vez morala biti 650 kuna kako bi investicija nakon 12 godina bila na nuli. - Sve opisano ukazuje na osnovanost tvrdnje da je navedena ponuda nerealna, a što je potvrđeno i samom činjenicom da je davatelj koncesije (Županija op.a.) takvu ponudu nezakonito izmijenio na način da ju je pokušao svesti u ‘realne’ okvire – navode iz Ministarstva u svom nalazu. Umjesto, naime, da je županijska komisija koja je odlučivala na natječaju odbacila takvu prenapuhanu ponudu kao nevažeću, to je tijelo korigiralo ponudu te velike nautičke tvrtke, izbacivši iz nje neprihvatljiva ulaganja, i srezavši

je sa šest na mnotijela uložio je Ivan Pugo prihvatljivilić, direktor tvrtke Majih 3,5 milijuna teo Skradin d.o.o. koja kuna. A, time je se također natjecala došlo do promjeza ovo sidrište, inače ne ponude,što začetnik ideje o poziu svom članku cioniranju sidrišta u 22. brani Zakon uvalu Vozarica. o koncesijama. - Radio sam u Ministarstvo u bivšoj državi i svojoj odluci napredovao, navodi kako ovu državu je županijsam sanjao, sko stručno a sad već pet milijuna kuna tijelo, nakon godina vodim ulaganja ponudio je isteka roka za uzaludne bitke. ACI za postavljanje dostavu dokuKoliko natječaja 18 plutača mentacije, dotreba provesti da zvolilo ACI-u da bi se našao gospopotpuno nezakonidar za jedno obično to izmijeni ponudu te, sidrište? I kako je mogucitiramo, bitno smanji iznos će da nakon što pet godina hoinvesticija za vrijeme trajanja dočastim u županijski ured za koncesijskog razdoblja. pomorstvo oko ove stvari i konzultiram se oko dokumentacije, moja dokumentacija na koncu TKO ĆE ODGOVARATI Ministarstvo, inače, smatra biva ocijenjena nevaljanom? – da je od šest ponuda dostav- pita se Pulić. A ostala javnost nakon ove ljenih na natječaj valjana bila samo ponuda Jadranskog roni- sapunice može, više retorički lačkog servisa, no ta se tvrtka i iz navike, zapitati ono uvijek povukla iz natječajnog postup- isto pitanje koje uporno ostaje ka pa će, drže u Ministarstvu bez odgovora – hoće li za ovo natječaj valjati provesti iz po- grubo kršenje zakona itko odgovarati? četka. Ako će se suditi prema dosaŽalbu na odluku Županijske skupštine kojoj je prethodio niz dašnjim iskustvima, vjerojatno nezakonitih odluka županijskih - neće.

29 99

kn/kom

FAKS 2KG

Sedam dana

8 / 18. veljače 2015. / 468.

DRUGI

ISTEKLE OSOBNE GRAĐANI SE MOGU PONOVNO PRIJAVITI BEZ SANKCIJA

POGLED

MUP-OVA ČISTKA

bivalištu U županiji iz evidencije o preb izbrisane 12.483 osobe

piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

emeljem posljednjih izmjena Zakona o prebivalištu, na razini Hrvatske, iz MUP-ovih evidencija iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu odjavljeno je ukupno 257.231osoba. Odjavljene osobe na taj su način izgubile pravo na osobnu iskaznicu jer je riječ o javnoj ispravi kojom se, između ostalog, dokazuje i prebivalište.Od 31. prosinca prošle godine do danas, od tog broja prebivalište u Republici Hrvatskoj prijavilo je 1.358 osoba, dok je 1.687 prijavilo prebivalište u inozemstvu. Od gotovo 260 tisuća, na području Šibensko-kninske žu-

panije 12.483 osobe ostale su bez prebivališta, kažu iz PU Šibensko-kninske. Odjavljene su osobe kojima je istekla osobna iskaznica prije stupanja na snagu Zakona o prebivalištu u prosincu 2012. godine, osobe koje su bile prijavljene na adresi 0 ili bb, odnosno one osobe koje nisu regulirale adresu prebivališta. MNOGOODJAVLJENIH U KNINU - Najveći broj osoba odjavljen je s područja Knina i to 7.368 osoba, što znači da je s kninskog popisa izbrisan grad veći od Vodica (!?). S područja Šibenika i Vodica odjavljeno je 3.987 osoba, a s područja Drniša 1.128 osoba – kažu iz PU Šibensko-kninske i napominju kako se taj broj neprekidno mijenja kako ljudi dolaze regulirati svoj status. Razgovarali smo i sa Šiben-

Najveći broj osoba odjavljen je s područja Knina i to 7.368 osoba, što znači da je s kninskog popisa izbrisan grad veći od Vodica (!?)

čankom (podatci poznati redakciji)koja je htjela ostati anonimna, a koja sumnja da je izbrisana iz registra o prebivalištu zbog toga što neko vrijeme nakon isteka osobne iskaznice nije dala izraditi novu. - Strah me sankcija i uopće ne znam što me sada čeka. Nadam se da ću uspjeti riješiti taj problem što prije i uz što manje komplikacija, ovo mi je sada dodatan stres – kazala je Šibenčanka. KAKO NAZAD U REGISTAR O PREBIVALIŠTU Iako je za neregulirano prebivalište predviđena kazna od 500 do pet tisuća kuna, odjavljene osobe neće snositi nikakve sankcije, a ukoliko žele ponovno prijaviti prebivalište mogu to učiniti sukladno odredbama Za-

kona o prebivalištu. U registar prebivališta najlakše će se vratiti oni s bb i nula adresama. Oni trebaju otići u katastar, izvaditi svoj kućni broj, donijeti ga u policiju i izvaditi novu osobnu

4 99 kn/kg

JABUKA IDARED ED

iskaznicu. Ako se radi o povratnicima, oni moraju donijeti potvrdu da namjeravaju ostati živjeti u Hrvatskoj. Ako vas je policija izbrisala, do trenutka vađenja nove osobne iskaznice vodit će se kao da niste prebivali u Hrvatskoj, što može stvoriti problem ukoliko za ostvarenje nekih prava ili bilo kojeg drugog razloga morate dokazati prebivalište u kontinuitetu. Kako bilo, brisanje iz MUPove evidencije o prebivalištu kod dijela građana izazvalo je nelagodu i paniku. Počela su se postavljati pitanja o dodatnim komplikacijama vezanim uz dokazivanje vlasništva nad nekretninom s koje su odjavljeni, kao i pitanje državljanstva. MUP na svojim službenim stranicama nudi umirujuće odgovore: odjava prebivališta osobe s adrese nekretnine kojoj je vlasnik ne utječe na pitanje vlasništva nad tom nekretninom. Također, dojava prebivališta ne utječe na pitanje državljanstva. Osoba i dalje može imati hrvatsku putovnicu u koju će biti upisana adresa stanovanja u inozemstvu.

piše: Mija Baljkas

Iseljavanje iz Hrvatske

Kad mlada osoba svojim znanjem i sposobnostima ne može dobiti nikakav posao, jasno je da je jedina opcija odlazak iz Hrvatske.Ali iz Hrvatske odlaze i zaposleni i to informatičari, liječnici, medicinsko osoblje jer s hrvatskim plaćama sebi ne mogu pružiti dostojan život...

ve veći broj mladih ljudi iz Hrvatske svakodnevno odlazi iz Lijepe naše. Prema neslužbenim podacima, iz Hrvatske je u zadnje tri godine iselilo od 60 do 70 tisuća ljudi,a u posljednjih pet godina grad veličine Rijeke. Po procjenama Svjetske banke, migracijska stopa visokoobrazovanih građana iznosi 29,4 posto. Ovi podaci zvuče nevjerojatno,ali je činjenica da su ih iznijeli vodeći hrvatski stručnjaci ali i stručnjaci Svjetske banke.

NEPLAĆENO DOŠKOLOVANJE

Ne mislim da ću pisanjem o ovoj temi zaustaviti odlaske iz Hrvatske i jasno mi je da je odgovor za ovoliko odlazaka isključivo u ekonomskoj situaciji. Kad mlada osoba svojim znanjem i sposobnostima ne može dobiti nikakav posao, jasno je da je jedina opcija odlazak iz Hrvatske. Ali iz Hrvatske odlaze i zaposleni i to informatičari,liječnici,medicins ko osoblje jer s hrvatskim plaćama sebi ne mogu pružiti dostojan život... Jasno je da ni Vlada,a ni drugi nemaju konkretne mjere za smanjenje ovog vala iseljenja. Osim zaposlenja i neadekvatnih plaća društvo nam je postalo nemotivirano,bez mogućnosti napredovanja.

Dok je u svakoj uređenoj zemlji prekvalikacija,doškolovavanje u interesu i vašeg poslodavca i društva, kod nas je to još uvijek osobna briga. Koliko je u Hrvatskoj doktorskih studija i koliko je osoba na doktorskim studijima? Zar nije žalosno da većina studenata doktorskih studija koji nisu zaposleni na sveučilištu ili institutu sama plaća doktorske studije? Prije oko šest ili sedam mjeseci Grad Šibenik je izašao s vrhunskim projektom sunanciranja doktorskih studija.Nažalost, šest mjeseci poslije nemamo ništa,osim poruke - ide projekt.

GDJE SU MJERE

Ali ne znam shvaćaju li čelni ljudi grada da se mnogi mladi i školovani ne vraćaju u Šibenik već odlaze u mjesta gdje će im se, uz zaposlenje, ponuditi i daljnja mogućnost napredovanja? Zar je moguće da imamo Veleučilište čijim zaposlenicima nije uvjet da se dalje obrazuju? Nadam se da će čelni ljudi grada prepoznati i staviti na listi prioriteta sunanciranje, odnosno nanciranje doktorskih studija kao jednu od mjera za ostanak mladih u Šibeniku i Hrvatskoj.

Sedam dana

10 / 18. veljače 2015. / 468.

piše: Patrik Patafta

PO GLAVI U SLUČAJU DA VAM PADNE KOMAD FASADE NA GLAVU, TKO ĆE VAM ISPLATITI ŠTET TU?

Građanima prijete dotrajale fasade, Grad se ogradio od odgovornosti Krešimir Škarica:

Budite uporni Kako pokrenuti tužbu protiv vlasnika objekta s kojeg je pao komad fasade i ozlijedio vas, pitali smo poznatog šibenskog odvjetnika Krešimira Škaricu. - Ako do ozlijede dođe, najprije treba zvati policiju, naravno. Mora se prikupiti i sva medicinska dokumentacija, dokumentirati troškovi pomoći koje vam je davala druga osoba, i onda, uz pomoć odvjetnika, dižete tužbu. I to ili protiv vlasnika zgrade, ili protiv upravitelja zgrade ako je u objektu više vlasnika- kaže Krešimir Škarica. A što ako vlasnik zgrade jednostavno nema novca za platiti štetu, budući da u staroj gradskoj jezgri žive uglavnom ljudi ne tako dobrog imovinskog stanja, da imaju novaca vjerovatno bi i sami obnovili svoje fasade. - Pa, sudski proces će trajati onoliko koliko ste uporni, na kraju krajeva, ako tuženik nema novaca, može mu se uzeti nekretnina, prodati na dražbi, i od tih novaca platiti šteta. Imao sam takav jedan slučaj nedavno u Zagrebu- kaže šibenski odvjetnik. Dolazimo do zaključka da zbog neobnavljanja i neodržavanja fasade vlasnik može izgubiti cijelu kuću. I to u staroj gradskoj jezgri, gdje su nekretnine već postigle dosta visoku cijenu.

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

rošlog tjedna, za velike i jake bure, skoro svakog dana u staroj gradskoj jezgri dolazilo je do padova velikih komada odlomljenih fasada. U jednom slučaju kojem smo svjedočili u kalelargi, komad

fasade težak preko tri kilograma pao je samo pola metra dalje od jedne mlade Šibenčanke, te se rasuo po podu u ‘mali milijun’ komadića. Ostao je jedan veći komad težine oko kilograma, koji bi i sam bio dovoljan za nanijeti teške ozlijede. Veliki komad fasade pao je s pet metara visine. Tjedan prije toga, u vrijeme velike bure, u kalelargi

smo svjedočili istom scenariju. NADOKNADA ŠTETE U slučaju da vam padne komad fasade na glavu i nanese vam ozlijede, kome se trebate obratiti, tko će vam nadoknaditi štetu? - U slučaju zanemarivanja oštećenja na građevinama, a kad to ugrožava život ili zdrav-

lje građana, po Zakonu o građevinskoj inspekciji vlasnici zgrade ili kuće su dužni reagirati. Postupak nalaže da na teren po prijavljenoj nesreći izlazi komunalni redar da provjeri fasadu, potom konzervatori koji predlažu način sanacije u skladu sa strukom – odgovaraju na naš upit iz Grada Šibenika. Dakle, ako padnete na, pri-

mjerice, zaleđenoj Poljani, imate zakonski osnov na kojem možete temeljiti tužbu protiv grada jer komunalne službe nisu očistile javnu površinu. Takvih tužbi protiv Grada Šibenika u ovom trenutku je 20-ak, a kreću se od 10 do 40 tisuća kuna po slučaju. No, za razliku od nesreća na javnim

površinama, za koje Grad odgovara i možete ga tužiti, ako vam na glavu padne fasada s privatnog objekta, iako se nalazite na javnoj površini, Grad ne snosi nikakvu krivicu. Ukoliko se ne poduzmu potrebne radnje, privatni vlasnici ne obnove oštećenu fasadu, jedinica lokalne samouprave radi zaštite spomenika kulture, okoliša i ljudskog zdravlja može uspostaviti privremenu upravu nad objektom, tzv. sekvestraciju. Također, objekt može dati i u zakup, a posjed bi bio vraćen vlasniku kad i ako u cijelosti vrati uložena sredstva(Zakon o vlasništvu, članak 32.). Doduše, u Šibeniku sekvestracija u takvom obliku još nije zabilježena. OBNOVA STARE JEZGRE - Gradska uprava nije primjenjivala ovakve radikalne poteze, ali radi na problemima stare gradske jezgre na način da se u slučajevima ugrožavanja prolaznika intervenira s popravcima. ima. Ono što je godinama propaopadalo, ne može se promijeijeniti preko noći. Grad radi na oživljavanju stare gradske jezgre, što je nužno i motiv stanovnicima da izvrše popravke na svojim fasadama ili građevinama u cjelini, bilo da su motivirani poslom, odnosno zaradom ili samo o estetikom. Plan rješavanja je vraćanje života, a u tom pro-

Šibenčarenje Tko je ovdje napušen? Ako vam padne fasada s privatnog objekta na glavu, iako se nalazite na javnoj površini, Grad ne snosi nikakvu krivicu, već samo vlasnik objekta

cesu, po potrebi će se raditi i parcijalni popravci, bilo proračunskim sredstvima ili obnova fasada kroz sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost- kaže Mladena Baran gradonaJakelić iz Ureda g gradona čelnika Grada Šibenika.

20 99 kn/kg

CARSKO MESO

Hrvatsko pravosuđe ‘opalilo’ je tisuću kuna kazne izvjesnom Stjepanu Pavlekoviću jer je na svom facebook prolu objavio ilustracije Popaja i Snjeguljice s marihuanom. Kao, stoji u objašnjenju presude, time je promovirao opojne droge. Čovjek je još dobro i prošao. Mogli su ga, naime, optužiti da se s Popajem i Snjeguljicom udružio u zločinačku organizaciju.

Pljuni i zapjevaj, moja Croatijo

‘Hrvatska – puna života’, novi je slogan Hrvatske turističke zajednice. Očekivano, kao i sve u ovoj zemlji, slogan je popljuvan i ismijan, kao što bi, vjerujemo, na nož bio dočekan bilo koji drugi slogan. I zato je u pravu Jelena Veljača koja je u svojoj kolumni za nacionalni slogan predložila ‘Hrvatska – zemlja gdje ćeš sigurno biti popljuvan’.

Sedam dana

12 / 18. veljače 2015. / 468.

ŠIBENSKI POLIGLOTI UČENJE STRANIH JEZIKA SVE POPULARNIJE MEĐU ŠIBENČANIMA

SPRECHEN SIE DEUTSCH? Otprilike 90 posto polaznika nakon prvog stupnja upisuje drugi, a onda i više stupnjeve. To je stvar programa, a mi se trudimo učiniti ga našim polaznicima što zanimljivijim i kreativnijim. Što se dobne strukture polaznika tiče, u posljednjih nekoliko godina bilježimo rast interesa među odraslima – napominju u Lingui

Jezici se uče radi turizma, ali i bijega iz države piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

osljednjih godina postalo je jasno da se gospodarstvo Šibenika i Šibenskokninske županije u prvom redu oslanja na turizam i njegov razvoj, a turizmom se, naravno, ne možemo uspješno baviti bez poznavanja stranih jezika. I dok je engleski općeprihvaćen

i velik broj ljudi njime barata kao drugim jezikom, ostali strani jezici još uvijek nisu toliko zastupljeni u formalnom obrazovanju. Na poboljšanju stanja se u posljednje vrijeme u sklopu osnovnoškolskog obrazovanja počelo intenzivnije raditi, pa osnovne sve škole na šibenskom području nude, uz engleski, učenje dodatnih stranih jezika kao izborne predmete. U osnovnim školama koje

smo kontaktirali, učenici od 4. pa do 8. razreda mogu birati između talijanskog ili njemačkog jezika, a zasad ne postoji mogućnost da se kao izborni predmet odaberu oba jezika, iako se ta mogućnost ne odbacuje u budućnosti. IZBORNI STRANI JEZIK U ŠKOLAMA Ravnatelj Osnovne škole Jurja Dalmatinca Natko Duvnjak kazao nam je kako se nada da će

u budućnosti osigurati uvjete da se kao izborni predmet uvede i neki od egzotičnijih stranih jezika koji su u posljednje vrijeme popularni. Uostalom, turistička tržišta se šire pa ne bi bilo iznenađujuće da se kroz nekoliko godina školarcima omogući učenje turskog, češkog ili nekog od skandinavskih jezika. U školama stranih jezika zbog ove činjenice ima manje grupa osnovnoškolaca, ali je in-

teres odraslih za učenje stranih jezika u porastu. Iz Škole stranih jezika Lingua kažu kako se posljednjih godina najveći interes pokazuje za učenje njemačkog jezika i, standardno, engleskog. Njemački je, kažu, tražen manje zbog usmjerenja županije prema turizmu koliko zbog želje za radom u inozemstvu otkako su nam se otvorile granice Europske unije, pri čemu je njemačko tržište rada Šibenčanima očito izuzetno privlačno. - Njemački je atraktivan jer se, nažalost, mnogi naši sugrađani spremaju za bijeg iz države. Popularan je i engleski, a u ponudi sa solidnim interesom imamo još i talijanski, španjolski, francuski, ruski i turski, čija je nastava trenutno organizirana u dvije početne i dvije napredne grupe – kažu nam u Lingui i dodaju kako se mogu pohvaliti i činjenicom da mnogi polaznici, mahom odrasli, nakon završenog prvog stupnja nastavljaju s učenjem jezika i na višim stupnjevima, koji idu do visokog C1 stupnja prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike. NJEMAČKI POPULARAN RADI NJEMAČKOG TRŽIŠTA RADA - Otprilike 90 posto polaznika nakon prvog stupnja upisuje drugi, a onda i više stupnjeve. To je stvar programa, a mi se trudimo učiniti ga našim polaznicima što zanimljivijim i kreativnijim. Što se dobne strukture polaznika tiče, u posljednjih nekoliko godina bilježimo rast interesa među odraslima, a imamo i mnogo upisanih predškolaca koji već u dobi od 3 i pol godine mogu kod nas krenuti s učenjem stranih jezika. Također, sklopili smo nekoliko Takođe poslova s lokalnim tvrtkama poput parkova koji su pu nacionalnih naci prepoznali prepozn važnost poznavanja p stranih stran jezika i odlučili ulagati u obrazovanje svojih ga zaposlenika – napominju.

PADA INTERES ZA TALIJANSKIM I kn/kg RUSKIM Interes za učeSVINJSKI VRAT njem njemačkog jezika velik je i u Pučkom otvorenom učilištu, iz kojeg kažu kako ih iznenađuje pad interesa za talijanskim koji je prije nekoliko godina bio mnogo popularniji. d

Tko će zapaliti Ultra beachparty?

kskluzivno događanje u sklopu festivala Ultra Europe, beachparty zabava pod nazivom Ultra Beach, treći se puta vraća na jedan od najljepših otoka svijeta, otok Hvar. Spektakularni kaskadni bazen Amfora Grand Beach Resorta tako će 14. srpnja postati oaza vrhunske glazbe, vodeće produkcije i dobrih emocija u kojima će uživati posjetitelji sa svih strana svijeta. Ovogodišnje događanje koje je prošle godine bilo jedna od top tema svjetskih medija, ugostit će eminentne izvođače elektronske glazbe u iznimnom ambijentu, koji dodatno naglašava ekskluzivnost i posebnost ovog događaja. posjetitelje na Hvaru će vr-

hunskom izvedbom zabavljati FeddeLeGrand, Oliver Heldens, Sunnery James & Ryan Marciano uz podršku Jewelz&Sparks i Moguaia. Fedde le Grand nizozemski je DJ i glazbeni producent najpoznatiji po svojoj pjesmi ‘Put YourHandsUp 4 Detroit’. Taj je singl u tjedan dana dosegnuo sam vrh popularnosti na rang-ljestvici singlova i bio broj 1 te godine u Velikoj Britaniji. Oliver Heldens nizozemski je dance glazbenik i producent iz Rotterdama, aSunnery James & Ryan Marciano, zanimljiv su DJ dvojac koji u potpunosti utjelovljuje plesnu glazbu kreiranu samo sa jednim ciljem – što bolje zabave.

PUČKO OTVORENO UČILIŠTE ŠIBENIK Petra Grubišića 3 22 000 Šibenik kontakt: 098/235937 022/212-631 i 022/212-805

Sedam dana

14 / 18. veljače 2015. / 467.

468. / 18. veljače 2015. / 15

VEZOVI TVRTCI AK COMMERCE ISTEKLA KONCESIJA, U PRIPREMI NOVI NATJEČAJ

Šibenskom rivom gospodarit će G Gradski parking?

ILI-ILI SINDIKALNI POVJERENICI UMORNI

ULTIMATUM RADNIKA ‘Ako za sedam dana ne riješite problem TLM-a idemo na DORH!’ Situacija u prešaonici i valjaonici je sve gora, podsjetio je sindikalac, prešaonica ne radi odavno, a u valjaonici se radi sa svega 15 posto kapaciteta

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

rajem mjeseca veljače ili početkom ožujka ove godine Županijska lučka uprava po prvi put će raspisati natječaj za upravljanje brodskim vezovima na šibenskoj rivi. Podsjetimo, radi se o prvom takvom natječaju, jer je sve do početka ove godine koncesiju na šibenskoj rivi imala tvrtka AK Commerce Gorana Šarića. Koncesije se po novim zakonima Republike Hrvatske ne mogu više ni izdavati za privezišta brodova na pomorskom dobru pod ingerencijom ŽLU-a. NA GODINU DANA - Po uvjetima natječaja dozvola će se dati najboljem ponuđaču

na godinu dana, kad se opet raspisuje novi natječaj. Na natječaj se mogu prijaviti svi, pa i privatnici poput Gorana Šarića, ali smatram da je dobivanju posla najbliži Gradski parking Šibenik. Ta tvrtka je i licencirana za privezišta brodova, pod njihovom ingerencijom je i brodska linija Brodarica - Krapanj. Uostalom, natječaj se raspisuje za 11 privezišta u županiji, i u svakom mjestu se o njima brine lokalno komunalno poduzeće. Tako da ne vidim razloga da se isto ne dogodi i u Šibeniku, Gradski parking je gradska tvrtka - kaže ravnatelj ŽLU-a Željko Dulibić. Uvjeti natječja ne predviđaju nikakve druge zahvate osim samog upravljanja privezištem. - Na šibenskoj rivi nema ni prostora za nekakve zahvate, konzervatorski uvjeti su po tom

Na natječaj se mogu prijaviti svi, pa i privatnici poput Gorana Šarića, ali smatram da je dobivanju posla najbliži Gradski parking Šibenik – kaže Željko Dulibić

pitanju jako strogi. Struju i vodu na rivi već imamo, i to u potpunosti zadovoljava sve potrebe nautičara - kaže Dulibić. Sezona naplate vezova na šibenskoj rivi počinje prvog dana mjeseca travnja, pa se dotad već mora dovršiti natječaj i izabrati najbolji ponuđač. NOVA VIZURA Gradski parking, kaže njegov direktor Goran Bulat, sigurno će se javiti na taj natječaj. Tvrtka, napominje direktor, trenutno zapošljava 95 radnika, a širenje poslovanja na naplatu priveza brodova zapravo je potpuno komplementarno trenutnom djelatnošću. Osim toga, ako Gradski parking dobije šibensku rivu na upravljanje, spojit će se s mulom Krke, gdje već upravlja parkingom koji je također do ove godine

bio pod tvrtkom AK Commerce. - Parking na mlu Krke uredili smo prošlog tjedna, označena je nova horizontalna signalizacija koja zadovoljava standarde Gradskog parkinga, pa na mulu Krke, umjesto dosadašnjih 42, imamo 38 parkirnih mjesta. Postavili smo i novu rampu, novu kućicu za naplatu. Parking se tu naplaćuje pet kuna po satu, u sezoni deset kuna - kaže Goran Bulat. Kako doznajemo od Bulata, riječ je o izdašnoj investiciji od oko 180 tisuća kuna iz proračuna Gradskog parkinga kojom će se, ne samo uvesti dodatni red u parkirališni prostor, već će nova oprema i signalizacija uvelike popraviti sliku tog dijela šibenske rive koji je dosad bio prva kontaktna točka sa Šibenikom svih onih koji su u grad dolazili s mora.

4 99

kn/kom

TJESTENINA FUSILLI FUSILL 500G

ko se u idućih sedam dana ne ispune naši zahtjevi da se Marko Pejčinovski makne od TLM-a, ako nam se ne isplati barem jedna plaća, te ako se ne nađe novi investitor za tvornicu, u ponedjeljak 23. veljače idemo u Zagreb, ispred resornog ministarstva te u DORH - poručio je Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske - Industrijski sindikat na konferenciji za medije predstavnika sindikata Tvornice valjanih proizvoda (TVP) i Tvornice prešanih proizvoda (TTP), održanoj prošlog tjedna. Dragičević je ovako reagirao budući da već nekoliko mjeseci u tim tvornicama nastalim razgradnjom nekadašnjeg TLM-a stanje ostaje nepromijenjeno – u TVP-u proizvodnja se odvija u smanjenom obimu, a u TPP-u je zaustavljena još u 2014. zbog pomanjkanja sirovine. Dragičević je također najavio kako su sindikalci pripremili opsežnu dokumentaciju o svemu što se u od privatizacije TLM-a, u posljednjih sedam godina radilo u tvornici, te je kazao kako je vrijeme da ‘nakon Ive Sanadera još netko završi u zatvoru’.

RADIKALNE MJERE – Nameću nam se zadnjih dana spinovi, da će doći do predstečajne nagodbe, a traži se od radnika da se odreknu svih prava iz kolektivnog ugovora, da se odreknemo plaća, božićnica, uskrsnica i otpremnina. Dakle, svega onog što nam po kolektivnom ugovoru i

pripada. Naših prava se nećemo odreći, to ne dolazi u obzir, i radije bi da tvornica ode u stečaj, nego da se ide u predstečaj bez novaca. Pa, sadašnji vlasnici nemaju ni 1,4 milijuna kuna za jednu plaću koju tražimo, kamoli za provesti predstečajnu nagodbu. Idućih sedam dana smo mirni, a ako se ne ispune naši uvjeti, krenut ćemo s radikalnim mjerama rekao je Vedran Dragičević. Situacija u prešaonici i valjaonici je sve gora, podsjetio je sindikalac, prešaonica ne radi odavno, a u valjaonici se radi sa svega 15 posto kapaciteta. To je dodatno uznemirilo radnike valjaonice koji strahuju, kako je to kazao sindikalac, da ih čeka ista sudbina kao i radnike TPP-a, kojima se trenutno duguje tri plaće, a upitan im je i povrat poreza za 2014. godinu. TREBA RIJEŠITI PROBLEM - Muljaju nas, lažu, kupuju vrijeme, žele da se odreknemo 3,5 tisuće kuna otpremnine po godini dana radnog staža. Branimir Lepur, koji je svojednobno šest godina radio u TLM-u, po godini je dobio 20 tisuća kuna otpremnine. A sad ima obraza tražiti da se odreknemo pet- šest puta manjeg iznosa rekao je Ivan Svraka, predstavnik sindikata TPP-a. I Dragičević i Svraka smatraju da potencijalnih novih investitora ima, ali da se trebaju kompletno riješiti vlasnički odnosi, tvornica prodati, a Marko Pejčinovski istjerati iz TLM-a. (mk)

468. / 18. veljače 2015. / 17

SNAGA

SKRADINSKI PROJEKTI UNATOČ ŠTEDNJI, SKRADIN PRIPREMA NIZ INVESTICIJA

Kod Skradinskog mosta gradit će se žičara, traže se investitori

piše: Nikolina Nakić

Zašto nam je potrebna inicijativa ‘40 dana za život’?

ve godine kroz korizmu u deset hrvatskih gradova održat će se mirna okupljanja građana koji će se na taj način pridružiti inicijativi ‘40 dana za život’. Riječ je o ekumenskoj molitvenoj inicijativi kojoj je cilj zaštita života nerođenih. Ako uzmemo u obzir činjenicu da se godišnje u svijetu obavi četrdesetak milijuna pobačaja razumljivo je nastojanje da se pokušaju spasiti ljudski životi upravo na mjestima gdje se oni i oduzimaju. Kako bi bolnice trebale biti zadnja linija obrane ljudskog života, tako se molitva i bdijenje ljudi koji su spremni istupiti u obranu nerođenih održavaju upravo ispred tih ustanova. Okupljanja su mirna i dostojanstvena i imaju dvostruku svrhu: da se doslovce uhvati zadnji vlak za život u nadi da će se osobe koje su došle zbog pobačaja ipak predomisliti (bez ikakve osude prema njima, no s ogromnom vjerom i nadom da se i u zadnjem času može odabrati život umjesto smrti), ali i da se takvim okupljanjem pošalje snažna poruka našem društvu, poruka koja neumoljivo ističe da je eliminacija nerođenih, taj tihi holokaust, najveća mrlja naše generacije, ali i da postoje ljudi, velik broj njih, koji će ustati i usprotiviti se praksi koja nam se prezentira kao ‘ljudsko pravo’. Ove godine se i Šibenik po prvi puta našao među hrvatskim gradovima koji su se pridružili inicijativi. Tako će se i ispred šibenske bolnice kroz cijelu korizmu, od 18. veljače do 29. ožujka okupljati naši sugrađani spremni izdvojiti svoje vrijeme da bi izrazili svoj stav - odlučno protivljenje eliminaciji najnezaštićenijih i najslabijih članova našeg društva - nerođene djece.

TUĐE TIJELO

Pobačaj je nešto što se tiče svih nas, iako je uvriježen stav da je to problem jedino i isključivo osobe koja se na njega odlučuje - trudne žene. Često se upotrebljava izraz da žena treba raspolagati vlastitim tijelom onako kako to ona želi, bez uplitanja društva tj. svih osoba kojih se pitanje njene trudnoće ustvari uopće ne tiče. U biti, u toj konstataciji ne vidim ništa problematično i mogu se s njom složiti. Zaista, žena jest i mora biti gospodarica svoga tijela. Može izvaditi bubreg ili jajnik, na primjer, a da joj to nitko ne može zabraniti. To je NJENO tijelo.

Međutim, kad govorimo o novom životu, o ljudskom plodu u ženinoj maternici, s vlastitom jedinstvenom DNK, tu postoji još jedno tijelo. Tuđe tijelo. Tuđi život. Naravno - moralna svijest i civilizacijski kodeks tu su jedinstveni i jasni: nemamo pravo oduzimati nekome život. Pitam vas - bi li vas se ticalo da prolazite cestom i ugledate osobu koja ozljeđuje dijete? Da imate mogućnost spriječiti ubojstvo tog djeteta, biste li pomislili: Nije moja briga, što se ja imam miješati u tuđe stvari! Ili biste reagirali i bacili se da spasite to slabije biće, jer vam sve, baš sve što je ljudsko i humano i brižno i dobro u vama govori da SPAŠAVATE. Mislite da ne odgovara takva usporedba dvogodišnjeg djeteta i ljudskog bića od devet tjedana? Kao što petogodišnje dijete nije vrednije od dvogodišnjeg , tako ni dvogodišnje dijete nije vrednije od djeteta - fetusa. Tko je bio, kako li se samo zvao, taj prvi oholica koji se usudio reći da jest, i stavio to u zakon? Neka mi objasne takvi ljudi - polubogovi - koja je razlika između malog bića starog devet tjedana i pet dana, i onog starog deset tjedana? Jer, hrvatski zakon štiti samo – ovog drugog. Ja pitam: koja je razlika? Kako je povijest ljudske civilizacije između ostalog i povijest sukoba i ratovanja - oduzimanja života bilo je, nažalost, otkad je svijeta - tako je bilo i s pobačajima - uvijek su se u određenoj mjeri radili. Ono što današnji svijet ipak razlikuje od svih razdoblja ljudske povijesti jest činjenica da smo nešto što je, u biti, društvena anomalija pretvorili u nešto što se prezentira kao ‘ljudsko pravo’, nešto što nam zakon može i mora nuditi kao legitimnu opciju, tzv ‘pravo na izbor’. Taj preokret u prezentaciji desio se u 20. stoljeću, u kojem je na taj način smaknuto više života nego u cijeloj povijesti ljudskih ratovanja. Zakoni većine zemalja (ne svih!) samo su naslijeđe takvog načina razmišljanja . Kada se pokuša osporiti takav način razmišljanja često se ljude ušutkava argumentom ‘pa nećemo se valjda vratiti u srednji vijek’, zatim, ‘ako se pobačaji zabrane žene će ga i dalje raditi i pritom i umirati’ - ima takvih besmislica još, pozabavit ću se samo s ove dvije.

ŠTO JE ISPRAVNO

Ne znam zašto se tako rado uzima taj

izraz ‘srednjevjekovni’ kao nešto mračno, loše, sramno i zaostalo.To me kao povjesničara uvijek fasciniralo! Mi smo ljudi najnevjerojatnije oholice i arogantno volimo misliti kako smo mi danas napredniji i bolji od ljudi koji su živjeli, ne znam, u 11. stoljeću. Ma na stranu činjenica da kao simbol poruge uzimamo razdoblje u kojem je udaren temelj europskom obrazovanju i pismenosti i cijelom konceptu građanstva, na stranu i to, zanimljivo je da se volimo rugati srednjevjekovnim ljudima, a ti su isti ljudi znali bolje od nas cijeniti nerođeni život. Znali su u toj mjeri da pobačaj nisu prezentirali kao perjanicu ljudskih prava! On je pripadao mraku i ilegali, kao što je ubojstvo uvijek tome i pripadalo. Sve drugo naprosto je – pogrešno. Što se druge tvrdnje tiče, da se uklanjanjem pobačaja ništa neće riješiti i da će stradati opet žene, ne moramo previše lozorati i zamišljati ‘što bi bilo kad bi bilo’. Pogledajmo jednu ‘srednjovjekovnu’ Irsku u koju tako rado emigriraju mladi Hrvati. Ne smeta ih činjenica što je tamo pobačaj zabranjen, rekla bih. Rade li Irkinje dakle pobačaje s pletaćim iglama, umiru li masovno? Naravno da ne. Kad gledamo statistike tko najčešće radi pobačaj, onda vidimo da su trudnoće kojima se u obrani pobačaja najviše maše-silovanja i maloljetničke trudnoće- u manjini samo takvoj. Pridodajte tome i današnju dostupnost zdravstvene zaštite, dostupnost antibiotika, shvatit ćete da ne možete uspoređivati razdoblje od prije petsto, sto ili pedeset godina s današnjicom, i biti relevantni. Postoje studije. Uzmite za primjer Čile, u kojem je pobačaj zabranjen dvadeset i nešto godina. Prema studiji Melisa instituta, Čile ima manju stopu smrtnosti žena uslijed komplikacija poslije ilegalno izvedenog abortusa nego mnoge razvijene zemlje koje imaju dostupan pobačaj. Brojke ne lažu i lako su provjerive. Naše društvo ide toliko daleko da želi stigmatizirati hrvatske liječnike pod prizivom savjesti, međunarodnom pravnom kategorijom koja im jamči da rade svoj posao bez obavljanja pobačaja. Ti i takvi ‘borci za ljudska prava’ (ja bih rekla, samo za ona prava koja njima pašu!) ne libe se prijetiti i zastra-

šivati te liječnike, koristeći pritom nevjerojatno bedastu rečenicu da se nisu trebali ni posvećivati tom pozivu ako ne misle raditi baš sve što on podrazumijeva. Koja naopaka logika! Rekla bih da baš ti liječnici poštuju Hipokratovu zakletvu koja nalaže da se ‘štiti život od samog početka’, (koliko znam Hipokrat niti je bio katolik niti je živio u srednjem vijeku), a da su se ovi drugi - izgubili u prijevodu. Također, zdravorazumski gledano, onaj tko odabere tu plemenitu profesiju odabire je da bi spašavao živote, pomagao u dolasku, a ne odlasku novog života. Nevjerojatno je kako su ti moralni i etički kompasi zdrav razum, logiku i humanost okrenuli naopačke.

Radi se o komercijalnom projektu za kojeg su analize koje smo proveli prije nekoliko godina pokazale da je nancijski isplativ i time vrlo interesantan i investitoru, ali i nama kao gradu– kaže Dujić

TREBAMO BRINUTI

Da, u našem društvu postoje problemi, nisu ljudi koji svoj glas dižu za nerođene ni slijepi ni imuni na njih. Kao društvo moramo raditi, zaista raditi na tome da se društvo i država skrbi za trudnice koje su prestrašene, ostavljene, bez sredstava za podizanje djeteta. Financijski, psihološki, na svaki mogući način im treba biti potpora. To je naša primarna dužnost, to, a ne okretanje glave na drugu stranu dok se prekidaju životi i ‘rješava problem’. Ne bismo li kao društvo 21. stoljeća trebali mariti za svoje najnezaštićenije članove? Ne bi li nam prvi impuls trebao biti njihova zaštita, umjesto eliminacija? Vidite, zato su nam potrebne inicijative poput ove, ljudi poput ovih. Ljudi koji će nas znati probuditi iz zimskog sna vlastite moralne učmalosti, koji će na kraju dana znati postaviti pitanje: Kako je moguće da ti nije stalo? Kada si prestao mariti? Neki dan sam ugledala sliku preslatkog dječačića koji je živ zbog tih upornih ljudi koji su po londonskoj kiši i magli stajali ispred klinike za pobačaj. Njegova mama se predomislila. Rodila ga je. Ne možete, zaista ne možete gledati sliku tog djeteta, njegov osmijeh, nevinost, pouzdanje, beskrajno pouzdanje da će biti štićen i mažen i pažen, a da se ne zapitate: A što je s ostalima? Što s njima? I što s nama? Dovoljno je da samo pogledamo oči tog dječaka i da shvatimo, ali zaista shvatimo smisao mudre izreke ‘Tko spasi jedan život, spasio je cijeli svijet’.

piše Daria Validžić daria.validzic@sibenskiportal.hr

ako su početkom godine zbog tzv. porezne minireforme hrvatski gradovi ostali bez značajnog dijela prihoda, zbog čega se najavljivala štednja tamo gdje ju je moguće provesti, a da što manje ide na štetu građana, Grad Skradin ove godine planira mnoštvo projekata kojima će poboljšati infrastrukturu i kvalitetu života svojih stanovnika, ali i obogatiti skradinsku turističku ponudu. Jedan od istaknutijih o kojima se govorilo projekt je žičare koja bi trebala biti postavljena pored Skradinskog mosta i koja bi denitivno mnogo značila za turistički razvoj grada budući da bi bila velika atrakcija za

turiste. Gradonačelnik Skradina Nediljko Dujić kazao nam je kako je taj projekt trenutno na čekanju, odnosno čeka se interes privatnih investitora, budući da nije u planu da ga nancira Grad. KOMERCIJALNI PROJEKT - Radi se o komercijalnom projektu za kojega su analize koje smo proveli prije nekoliko godina pokazale da je nancijski isplativ i time vrlo interesantan i investitoru, ali i nama kao gradu zbog povećanja turističke ponude. Mi ga investitorima nudimo i dalje i, zapravo, čekamo ozbiljnijeg ulagača s kojim bismo krenuli u realizaciju tog projekta– kaže Dujić. Osim toga, u pripremi je nekoliko projekata od kojih su neki u postupku raspisivanja natječaja

i apliciranja za sredstva Europske unije, o kojima Dujić ne želi opširnije pričati dok ne budu konkretizirani. PROMETNICA KISTANJE-LAŠKOVICA - Nekoliko manjih infrastrukturnih projekata privodimo kraju, od uređenja ulica, uređenja poljskih putova i obnove javne rasvjete. S tvrtkom Tridium iz Splita sklopljen je ugovor za izradu natječajne dokumentacije za uređenje četri ulice u Skradinu: Bičine, Sonkovič, Skradinsko polje i Gračac. Ukupna vrijednost investicije je 550 tisuća kuna plus PDV. Od te četri ulice dvije su asfaltirane a dvije makadanske, te nam je u planu dignuti standarde u svim tim ulicama. Također, nadam se da ćemo kroz nekoliko dana ugovoriti

dva ili tri nova projekta koja se također tiču uređenja ulica. Jedan od većih projekata na kojem radimo izgradnja je prometnice Kistanje-Laškovica, ishodovana je lokacijska dozvola i mi ćemo u narednih mjesec dana prikupiti svu potrebnu dokumentaciju, tako da bi najkasnije do 1. lipnja trebali dobiti i građevinsku dozvolu. Nakon toga, plan je da se na jesen krene s raspisivanjem natječaja i izgradnjom prometnice. Također, dogovaramo rekonstrukciju čvora Bribirske mostine, što je značajna investicija kojom bi se riješila jedna od crnih prometnih točaka u Šibensko-kninskoj županiji. Projekte smo temeljito pripremali i očekujem da njihova realizacija sada krene prema dinamičkom planu kojeg smo denirali – zaključuje Dujić.

Sedam dana

468. / 18. veljače 2015. / 19

TRŽIŠTE RADA SEZONSKI TREND PRESLIKAO SE I NA ZIMSKI P PERIOD

I u siječnju najtražen niji konobari, kuhari i sobarice piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

rvatska politička vrhuška u 2015. je najavila polagani izlazak iz krize. I to doslovce polagani ako ćemo ozbiljno sagledavati prognoze Svjetske banke za Hrvatsku, koje su u siječnju ove godine govorile kako se grvatsko goispodarstvo neće oporaviti rapidno, uz 1,2 posto rasta BDP-a, već uz bitno manji rast o tek 0,5 posto. Tek u 2016. Hrvatska bi mogla značajnije oporaviti svoj BDP, kažu u Svjetskoj banci. No, svemu tomu unatoč neki su analitičari, s jednakim optimizmom kao i Vlada, krenuli proricati gospodarski oporavak, a svoje su argumente učvršćivali mogućnostima koje će u tekućoj godini otvoriti EU fondovi koji će se konačno otvoriti prema privatnim poduzetnicima, padom cijene nafte i naftnih derivata, ali i činjenicom da je u Hrvatskoj, komu pravo, komu krivo, u gospodarskom smislu ionako propalo

Trend prate i radna mjesta za kojima su poslodavci imali potrebu u siječnju – najčešće su se tražili konobari, čistaći, kuhari, prodavači, medicinske sestre i sobarice

sve ono što ‘nije valjalo’. U POTRAZI ZA POSLOM Nažalost, unatoč svim ovim optimističnim prognozama, nezaposleni stanovnici s područja Šibensko-kninske županije nemaju previše razloga za veselje, osobito kada je poznato kako ih je u siječnju 2015., u odnosu na prosinac prethodne godine, u evidenciji Zavoda za zapošljavanje – Područne

službe Šibenik, bilo za oko šest posto više. Ukupno, u županiji je u prošlom mjesecu posao tražilo 8.707 osoba. Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u matičnoj ispostavi Šibenik, gdje je čak 4.611 osoba u siječnju tragalo za zaposlenjem. U Kninu je posao tražilo 2,4 tisuće osoba, u Vodicama njih 995, te u Drnišu 701 osoba. U odnosu na prethodni mjesec registrirana nezaposlenost je u rastu u svim ispostavama, doznaje se u Zavodu za zapošljavanje. Prema informacijama iz šibenske ispostave te službe, čak je 1.040 osoba novoprijavljeno u evidencije nezaposlenih u prošlom mjesecu na šibensko-kninskom području. Od tog broja, 716 osoba na Zavod je stiglo direktno iz radnog odnosa, što dovoljno govori o stanju u lokalnom gospodarstvu. Radnici su najčešće dolazili iz ugostiteljskih djelatnosti pružanja hrane i smještaja, potom iz trgovine, te iz prerađivačkih

industrija. POSAO NA ODREĐENO VRIJEME Zanimljivo, uz obrazovni sektor, upravo su to grane iz kojih dolaze tvrtke koje su u siječnju najčešće i zapošljavale radnike. Na šibensko-kninskom području zaposleno ih je, prema evidenciji Zavoda, ukupno 317, ali čak 93 posto tek na određeno vrijeme. Na našem području najveći udio, čak 23,9 posto čitavog broja nezaposlenih čine osobe od 25 do 34 godine starosti. No, unatoč svim ovim brojkama, iz potreba za kadrom koje Zavodu za zapošljavanje predaju poslodavci vidi se kako nam sezona već polako i stidljivo kuca na vrata. Najviše potreba za radnicima raspisali su, naime, poslodavci s područja ugostiteljstva i trgovine na veliko i malo. Taj trend prate i radna mjesta za kojima su poslodavci imali potrebu u siječnju – najčešće su se tražili konobari, čistaći, kuhari, pr odavači, medicinske sestre i sobarikn/kg ce.

69 99

ULTRA TRAJNA SALAMA

MRSIĆEVA MJERA MOGUĆNOST ZA RAD UZ PLAĆU OD 2,4 TISU UĆE KUNA

Grad prima 11 osoba na stručno osposobljavanje piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

rad Šibenik 11. veljače raspisao je javni poziv za prijem osoba na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u Gradskoj upravi. Podsjetimo, riječ je o tzv. Mrsićevoj mjeri zapošljavanja mladih za plaću koja od početka godine, umjesto 1.600 kuna,

iznosi 2.400 kuna, a nancira je Hrvatski zavod za zapošljavanje. Grad Šibenik traži ukupno 11 kandidata. Dvoje stručnih suradnika traže se u Upravnom odjelu za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj, pod uvjetom da su magistri struke, stručni specijalisti tehničke struke ili društvenih struka, a jedan suradnik pravne struke bit će zaposlen u Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti. Taj odjel traži i jednog višeg referenta, sveučilišnog prvostupni-

Za potrebe Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grad će zaposliti dva viša suradnika magistra pravne ili arhitektonske struke.

ka ili stručnog prvostupnika prometne struke te još jednog višeg referenta prvostupnika, odnosno magistra elektro-tehničke struke. SLUŽBA ZA FINANCIJE Za potrebe Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grad će zaposliti dva viša suradnika magistra pravne ili arhitektonske struke. Dva stručna suradnika, magistra ili specijalista društvene struke zapošljavat će se u Odjelu za

društvene djelatnosti, a isto toliko, naravno ekonomske struke, smjer računovodstvo i revizija u Odjelu za nancije. Osobe koje se prijavljuju na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa dužne su dostaviti svoju prijavu na adresu: Grad Šibenik (za stručno osposobljavanje), Šibenik, Trg palih branitelja Domovinskog rata 1, u roku od osam dana od dana objave Javnog poziva od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

468. / 18. veljače 2015. / 20

Sedam dana

468. / 18. velja veljače 2015. / 21

UGLJIKOVODICI ŽUPAN UPUTIO PROSVJEDNU NOTU NA TEMU BUŠENJA JADRANA

Pauk Vladi: Ukinite istražna poljaa 8,9, 10 i 11!

2 99

kn/kom

i 11 zbog apsolutno neprihvatljive udaljenosti od otoka i Nacionalnog parka Kornati.

piše Daria Lešić urednik@sibenski-portal.hr

ibensko-kninski župan Goran Pauk na adresu Ministarstva gospodarstva poslao je svoje mišljenje vezano za ‘Javnu raspravu o Strateškoj studiji o vjerojatnom značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu’. Postupak izrade Okvirnog plana te izrade Strateške studije župan Pauk ocjenjuje nezakonitim, netransparentnim i nepotpunim s ciljem pogodovanja unaprijed određenim ovlaštenicima dozvola. Pauk zahtjeva da se iz Okvirnog plana izbace istražna polja 8, 10

Župan naglašava kako postojeći Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora Šibensko-kninske županije ne poznaju moguću ugrozu uslijed istraživanja i eksploatacije ugljikovodika

DESET DOZVOLA U svom dopisu župan Pauk navodi kako je Vlada 2. siječnja 2015. godine dodijelila deset dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu za polja 8, 9, 10 i 11 konzorciju u kojem su američki Marathon Oil i austrijski OMV, i to prije provedbe Strateške procjene utjecaja okvirnog plana i programa na okoliš, što nije u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša. - Prema Odluci Vlade RH o izdavanju dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika Ugovor o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika

s ovlaštenikom dozvole neće se sklopiti do završetka Strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu. U istom Ugovoru navedeno je da će se uzeti u obzir zaključci provedene Strateške procjene utjecaja na okoliš. Ovako ostaje opravdana sumnja da su se sadržaj i preporuke Strateške studije prilagođavale dodijeljenim dozvolama – navodi Pauk te nastavlja kako je, sukladno članku 12. Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika Ministarstvo najmanje 30 dana prije raspisivanja javnog nadmetanja trebalo zatražiti suglasnosti na granice predloženog istražnog prostora od jedinica lokalne i područne (regio-

KRUH ŠLAPA

nalne) samouprave na čijem području se nalazi predloženi istražni prostor. Navedeno nije napravljeno, napominje Pauk. Župan također naglašava kako, sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, postojeći Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora i Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora Šibensko-kninske županije ne poznaju moguću ugrozu uslijed istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. NISMO OPREMLJENI - Kako navedena

moguća

ugroza nije obrađena u Planovima djelovanja m kod d iz iznenadnog oneči šć onečišćenja mora nije izrađena tako ni ni procjena mogućeg rizika, nije denirana potrebna oprema u slučaju akcidenta, odnosno, operativne snage koje trebaju sudjelovati u provedbi plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora. Republika Hrvatska u ovom trenutku nije opremljena za moguću ugrozu uslijed akcidenta prilikom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika već se to olako prepušta u ruke koncesionara, što je u potpunosti neprihvatljivo – poručuje šibensko-kninski župan.

Sedam dana

22 / 18. veljače 2015. / 468.

ŠIBENSKA ATRAKCIJA SVI ZAINTERESIRANI DO 26. TRAVNJA JAVITE SE ZA UTRKU

Informacije

Reklamacije

Draga 14, Šibenik Cijena poziva s PDV-om: 1,74 kn/min s ksnog; 2,96 kn/ min s mobitela

Draga 14, Šibenik reklamacije@gradski-parking.hr

060 368 368

AUTOBUSNI KOLODVOR Informacije

tel. 022 218 459

Započele prijave za prvomajsku utrku karićima piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

d danas pa zaključno s nedjeljom, 26. travnja, otvorene su prijave za još jedan jedinstveni događaj koji nam u sklopu svoje udruge ‘Disco gimnazija’ sprema Darko Relja-Ritmo. Nakon nezaboravne Gitarijade u parku, povratka legendarnog plesnjaka na mjesto koje mnogima obilježilo šibenske srednjoškolske dane, Velika nagrada Šibenika u utrci karićima, koja će se, kako smo najavili u prošlom broju, 1. svibnja održati na cesti prema tvrđavi Barone, treći je Darkov projekt koji evocira uspomene, djetinstvo i život kakav je nekad bio. NATJECATELJSKE KATEGORIJE -Kao što se vrte balinjere na karićim tako su se počeli vrtiti i kotačići u realizaciji trke karića. Nakon što smo konačno denirali dvije natjecateljske kategorije, jednosjed i dvosjed, natjecatelje odvojili u dobne skupine, od 18 do 30 godina, od 30 do 45 godina i 45+, te otvorili mogućnost da se muškarci i žene, neovisno o godinama, u jednoj zajedničkoj kategori-

Pretpostavljam kako kotizacija od 20 kuna ne bi trebala nikome predstavljati veliki problem – kaže Darko Relja

uplatom simbolične kotizacije na račun udruge u iznosu od 20 kuna, koja će se moći uplatiti i na dan utrke, steći će se pravo za sudjelovanjem u ovom jedinstvenom i kako kaže Relja, zabavnom natjecanju. -Pretpostavljam kako kotizacija od 20 kuna ne bi trebala nikome predstavljati veliki problem, a nama će svakako biti dobar pokazatelj o ozbiljno iskazanoj namjeri sudjelovanja u utrci, broju takmičara i izradi plana i programa same utrke. Naravno da nam je uz kvalitetno no posloženu organizaciju cijelog elog događaja, namjera da se svi skupa p

39 99

ji prijave na natjecanje, kn/kg mogli smo početi, i od danas službeno počinjemo, TELEĆA LOPATICA s prikupljanjem prijava – kaže Relja. Iako je već sada veliki broj ljudi iskazao svoje zanimanje i namjeru za sudjelo-vanjem u spuštanju niz Tananaju, tek popunjavanjem prijave ve i

Draga 14, Šibenik tel.: 022 200 770 I fax.: 022 200 771 www.gradski-parking.hr

Velimira Škorpika 5, Šibenik pauk@gradski-parking.hr

ODJEL ZA PREMJEŠTANJE VOZILA

tel. 022 212 205 fax. 022 212 255

SEKTOR PARKIRALIŠTA Informacije

tel. 022 200 770 fax. 022 200 771 Draga 14, Šibenik brod@gradski-parking.hr

BRODSKA LINIJA 501

KRAPANJ - BRODARICA

taj dan dobro zabavimo, a jedno ovakvo okupljanje uz sve ozbiljne pripreme jednostavno traži, a nema razloga da i ne bude, određenu dozu opuštenosti. Bez obzira na postignute rezultate, sigurno je kako će se uz večernji program Disco Gimnazije pomno prepričavati detalji s utrke – kaže Relja. VELIKA NAGRADA ŠIBENIKA Podsjetimo kako u Velikoj nagradi Šibenika u utrci karića, pravo sudjelovanja imaju svi, bez obzira odakle dolaze,kojima izazov spuštadol nja niz Tanaju budi uspomene i podiže adrenalin, ali samo pod po uvjetom da je ‘bolid’ s kojim uvj nastupaju ručne izrade. Za one na koji su možda zaboravili kako koj sse radi karić, za one koji su samo znatiželjni, ali i one koji iskustvo izrade karića žele podijeliti s drugima, sredinom ožujka u Azimutu bit će organizirana i izrada karića s detaljnim objašnjenima kakvi karići će se moći koristiti na utrci. Više inormacija o samoj utrci i prijavama potražite na stranicama našeg Šibenskog portala, te n facebook stranici Disco Gifa mnazije. mn

0-24 h 0-5 km ZA STUDENTE I ČLANOVE TAXI KLUBA 20% POPUSTA!!!

25 KN 099 32 32 777

Intervju

468. / 18. veljače 2015. / 25

KREŠIMIR ŠAKIĆ, PRVI INTERVJU NOVOG RAVNATELJA JAVNE USTANOVE NP KRKA

Eko kampus Puljani bit će najbolji poklon za 30. godišnjicu NP Krka Svaki predstavnik vlasnika ili osnivača bira kadrove s kojima smatra da će na najbolji način ostvariti svoje poslovne ciljeve. Mislim da je puno važnije vrednovati rezultate nečijeg rada, nego spekulirati o razlozima njegovog odabira

piše Daria Validžić daria.validzic@sibenskiportal.hr

dlukom Ministarstva zaštite okoliša i prirode Javna ustanova NP Krka dobila je novog ravnatelja, Krešimira Šakića, SDP-ovca koji je na ovo mjesto stigao iz Studentskog centra kojem je bio na čelu. O njegovim planovima i projektima koje će pokrenuti u toj ustanovi popričali smo s njim nedugo nakon imenovanja. Je li vas iznenadilo imenova-

nje za ravnatelja NP Krka? Nije, naravno. Bilo bi neobično da me iznenadi imenovanje na mjesto za koje se natječem. S Ministarstvom zaštite okoliša i prirode te ministrom Zmajlovićem sam odlično surađivao na projektu sanacije opasnog otpada u TEF-u koji smo u vrlo kratkom vremenu priveli kraju, pa je možda i ta uspješna suradnja doprinijela mom odabiru. O OSOBI GOVORE REZULTATI Kako ocjenjujete rad vašeg prethodnika u Javnoj ustanovi

NP Krka, Tončija Restovića? O svima nama puno više govore rezultati našeg rada nego riječi. Tako je i s gospodinom Restovićem. Da je to zaista tako jasno je i iz činjenice da je moj prethodnik, zbog prepoznate kvalitete svoga rada u Parku, imenovan pomoćnikom ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Zadovoljstvo mi je što ćemo na taj način nastaviti surađivati. Gospodin Restović je aktivno radio na interakciji Nacionalnog parka i lokalne zajednice, što je živi projekt snažnog pulsa i sva-

kako će biti pozitivni impuls u mom nastojanju da takve projekte nastavljam. Istaknuo bih i otvaranje Oziđane pećine kao dio nacionalnog Projekta integracije u EU Natura 2000, koji provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, pokretanje projekta uređenja Eko kampusa Puljane, ali i uspostavljanje novog vizualnog i digitalnog identiteta, koji je tridesetogodišnji Nacionalni park Krka lansirao u informatički svijet 21. stoljeća. Koji su projektima na kojima ćete prvo inzistirati u svom

Intervju

468. / 18. veljače 2015. / 26 ravnateljskom mandatu i zašto? Za potrebe javnog natječaja izradio sam plan i viziju razvoja Nacionalnog parka Krka i zapravo se iznimno veselim što sam dobio priliku, zadovoljstvo, ali i veliku odgovornost voditi Park. Nacionalni park ima desetogodišnji Plan upravljanja kao strateški dokument, ali i brojne vrijedne projekte koje je započeo moj prethodnik i koje ću s veseljem završiti. Izdvojio bih

uređenje Eko kampusa Puljane, realizacija kojeg je upravo u tijeku. Rekonstrukcija i prenamjena bivših vojnih objekata u posjetiteljsku infrastrukturu edukativnog karaktera, poput volonterskog centra s laboratorijem i laboratorija prirode za djecu projekt je koji će doprinijeti valorizaciji gornjeg toka rijeke Krke i jačanju lokalnog gospodarstva, pa je tako i na listi mojih prioriteta. Prema vašem mišljenju, koji segment NP Krka treba dodatno urediti i zašto? Valorizacija gornjeg toka rijeke Krke svakako je na prvom mjestu. Ne samo zbog disperzije posjetitelja sa Skradinskog buka, kao najposjećenijeg lokaliteta, već i zbog otkrivanja istinske divlje ljepote tih obala ri-

Za potrebe javnog natječaja izradio sam plan i viziju razvoja Nacionalnog parka Krka i zapravo se iznimno veselim što sam dobio priliku, zadovoljstvo, ali i veliku odgovornost voditi Park

jeke. S tog gledišta, otvaraju se brojne mogućnosti ulaganja u uređenje novih pješačkih i biciklističkih staza u cilju unaprjeđenja aktivnog turizma. Također, rijeka Krka oduvijek je bila katalizator razvoja ovog kraja, ali i važno strateško područje, o čemu nam svjedoče brojne srednjovjekovne utvrde na njenim padinama i ostaci rimskog vojnog logora Burnum kao neki od najvrjednijih spomenika kulturnopovijesne baštine u Europi te ih kao takve ih treba promatrati i vrednovati. Aktivna zaštita prirode, monitorinzi raznolikog biljnog i životinjskog svijeta, uključivanje mladih znanstvenika u istraživanja dio su razvoja Parka kakvog ga vidim. Park je ustanova s najvećim budžetom u županiji i pokretač je brojnih zbivanja te sunancira rad udruga i klubova. Planirate li dodatno raditi na povećanju ovog segmenta? Edukacija i suradnja s lokalnim stanovništvom, uz zaštitu i očuvanje prirodne i kulturne baštine te investicijska ulaganja, svakako je prioritet Javne ustanove. Nacionalni park Krka jest i mora biti pokretač razvoja sredine u kojoj egzistira. S obzirom na to da zahvaća prostor četiri grada i tri općine, oblici suradnje su široki i brojni. Pritom je edukacija na prvom mjestu, kako bi lokalno stanovništvo zaista upoznalo Nacionalni park te, razvijajući vlastitu djelatnost, aktivno sudjelovalo u samom razvoju Parka. To je oblik suradnje koji kontinuirano valja unaprjeđivati i upravo to namjeravam i činiti. S druge strane, zajednica provodi brojne vrijedne projekte koje Nacionalni park Krka prati i podržava, bilo nancijski, bilo suradnjom. Bitan je doprinos zajedničkom boljitku. Mislim da to treba biti politika ove ustanove za mandata svakog ravnatelja. ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP Park ove godine slavi 30 godina. Priprema li se još nešto

CAFFE BAR/NIGHT BAR

Kuglana

Kvalitetan glazbeni i zabavni noćni program Uživo praćenje utakmica Bilijar Pikado Flipper Kladionica Sportski paket TV kanala Wi Fi

468. / 18. veljače 2015. / 27 osim programa koji je već odrađen povodom okrugle obljetnice? Povodom 30 godina od osnivanja Nacionalnog parka Krka, od 28. rujna do 3. listopada 2015. u Solarisu će biti održan znanstveno-stručni skup o važnosti očuvanja prirodne i kulturne baštine te izazovima održivog razvoja Parka, kako bismo rezimirali dosadašnji razvoj i bili spremni za sve izazove upravljanja zaštićenim područjima koje donosi budućnost. Nadalje, u 2015. godini očekuje se i završetak krucijalno važnih projekata za Nacionalni park kao što je, primjerice, spomenuto uređenje Eko kampusa Puljane. Otvaranje novih sadržaja i valoriziranje pojedinih dijelova Parka svakako je najbolji način da se proslavi ovakva obljetnica. Nedavno se u medijima pisalo kako vam je ovo već treća direktorska fotelja u kontekstu činjenice da ste član SDP-a. Kako to komentirate? To je više pitanje za one koji su donosili odluku o mom odabiru. Meni je uvijek jedino bilo važno posao koji radim obaviti najbolje što mogu, bilo u javnom, bilo u privatnom sektoru. Svaki predstavnik vlasnika ili osnivača bira kadrove s kojima smatra da će na najbolji način ostvariti svoje poslovne ciljeve. Mislim da je puno važnije vrednovati rezultate nečijeg rada, nego spekulirati o razlozima njegovog odabira. Bili ste direktor TEF-a. Trenutna gradska vlast dogovorila je s Inom otplatu duga, dok vi to niste uspjeli u vrijeme kada je Kukuriku koalicija bila na čelu u državi koja je suvlasnik te naftne kompanije. Kako to komentirate? Moj zadatak u TEF-u je bio dovršiti sanaciju. I to sam odradio. Ne vjerujem da su građani Šibenika zaboravili situaciju koja je u TEF-u bila prije pet godina:u središtu grada smo imali brda prerađene troske i opasni otpad s kojim se nije znalo što napraviti. To je bio temeljni problem grada s TEF-om kad sam ga preuzeo. I taj sam problem riješio. Kad smo riješili taj problem, koji se do mog mandata u TEF-u potezao gotovo desetljeće, stvorili su se preduvjeti za ozbiljno rješavanja dužničko-vjerovničkih odnosa. Ranije to nije bilo moguće jer se nisu mogli znati konačni troškovi sanacije, pa samim tim ni zaduženje TEF-a. Nakon završetka ekološke sanacije napravio sam idući korak -

Nakon završetka ekološke sanacije napravio sam idući korak - pokrenuo postupak predstečajne nagodbe kao okvir rješavanja problema duga TEF-a. Dapače, usudio bih se kazati da sam inzistiranjem na njenom pokretanju, taj problem stavio u fokus interesa i novu gradsku vlast ‘prisilio’ da se s njim uhvati u koštac

pokrenuo postupak predstečajne nagodbe kao okvir rješavanja problema duga TEF-a. Dapače, usudio bih se kazati da sam inzistiranjem na njenom pokretanju, taj problem stavio u fokus interesa i novu gradsku vlast ‘prisilio’ da se s njim uhvati u koštac. Mislim da na ostavštinu svog četverogodišnjeg rada u TEFu mogu biti izuzetno ponosan. Iza mene je ostalo očišćenih 16.000 kubika opasnog otpada i 350.000 tona neopasnog, sve to uz naslijeđene partnere i ugovore koji su kočili dovršetak posla, nedovoljno precizno denirane zakonske propise i opozicijske političare koji su neodgovorno širili paniku i opstruirali projekte kojim se danas ‘ponose’. Tu je najočitiji primjer plaža Banj, ali i još puno toga napravljenog u SDP-ovom mandatu. Pored toga, nanciranje funkcioniranja tvrtke je te četiri godine osigurano bez kune pomoći iz gradskog ili državnog proračuna, a stvoreni su i preduvjeti da na očišćenom prostoru Šibenik dobije prvu gradsku plažu. INTERESI ŠIBENIKA I VLADE S obzirom na to da ste sudjelovali u pregovorima oko TEFovog duga prema ministarstvima nancija i gospodarstva, mislite li da će se taj dio duga lako riješiti? Svaki dug je situacija za sebe i predmet pregovora s vjerovnicima. Iluzorno je očekivati da netko dugove oprosti tek tako, bez plana razvoja, ali povoljna je okolnost da bi Grad Šibenik i Vlada RH trebali imati slične strateške ciljeve s prostorom TEF-a. Kakve dugoročne planove imate u NP Krka? Kao što sam već spomenuo, Nacionalni park Krka u svom se razvoju vodi donesenim Planom upravljanja, što ću, uz razrađenu vlastitu viziju nastaviti slijediti. Zaštita prirode i održivi razvoj trebaju biti temeljne polazišne točke svakog dugoročnog plana upravljanja Parkom. Odgovoran i inovativan pristup prihvatu posjetitelja, infrastrukturna poboljšanja, edukacija i suradnja s lokalnim stanovništvom okosnica su svih mojih promišljanja o budućnosti Parka. Dugoročno, na prvom je mjestu uvijek boljitak Nacionalnog parka, zajednice u kojoj egzistira i svih subjekata u njoj. A to se ostvaruje, kao što to i obično biva u radu i životu, korak po korak, projekt po projekt.

Ljekarna VAROŠ dežurna je do četvrtka, 19.. veljače 2015.

28 / 18. veljače 2015. / 468.

Grad Šibenik 022/431 000 fax: 022/431 099

Šibenik

Autobusni kolodvor 060/368 368 Željeznički kolodvor 022 / 333-699

Turistička zajednica 022/212 075 fax: 022/200 183 tz-sibenik@si.t-com.hr Bolnica 022/641 641 Dom zdravlja 022/334 421

Gradski parking tel: 022/200 770 fax: 022/200 771

Jadranska banka 022/242 242 022/242 101

Gradske ljekarne 022/332 620

Zelenilo 022/212 331

Policijska uprava 022/347-111

Gradska Čistoća 022/332 325

TEŠKA MEHANIZACIJA POČINJU RADOVI NA GLAVNOM GRADSKOM TRGU

Grad naručio projekt za uređenje šibenske Poljane

Grad Drniš 022/888 830 022/888 831 www.drnis.hr Drniš Tourism Board infoDtz-drnis.hr 022/888 619

Upravni odjel za prost. uređenje i gradnju 022/886 881

Ministarstvo nancija Porezna Uprava Drniš 022/887 989

Općinski sud Drniš 022/888 400 Prekršajni sud Drniš 022/886 049

Ured državne uprave 022/887 076 Nacionalni park KRKA 022/888 252

Zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu 022/888 097 Centar za socijalnu skrb 022/886 042 Stočarski selekcijski centar 022/888 097

468. / 18. veljače 2015. / 29

Drniš

POMOĆ DRNIŠKA UDRUGA OGI PROVODI JOŠ JEDNU SOCIJALNU INICIJATIVU

Ako imate problem s dosmrtnim uzdržavanjem javite se OGI-u piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

Dogradonačelnik Danijel Mileta napomenuo je kako je u planu da financiranje uređenja podzemne garaže s oko 260 mjesta pokrije Gradski parking. Pretpostavlja se da je riječ o iznosu od oko 25 do 30 milijuna kuna, dok bi Grad Šibenik financirao uređenje samog trga

piše Daria Lešić urednik@sibenskiportal.hr

radonačelnik Željko Burić s ateljeom Minerva iz Dubrovnika potpisao je ugovor za izradu projektne dokumentacije za izgradnju i uređenje trga Poljana. Ugovor je vrijedan 1,3 milijuna kuna plus PDV, a gradski čelnici očekuju raspisivanje ugovora o izvođaču radova čim im kompletna dokumentacija uređenja Poljane bude u rukama. OBRAČUN S POLJANOM -Krenuli smo u obračun s trgom Poljana, riječ je o želji i

rganizacija za građanske inicijative OGI, u partnerstvu s Gradom Drnišom i gradskim Centrom za socijalnu skrb još je u studenom prošle godine započela jednogodišnju provedbu projekta koji nancira Ministarstvo socijalne politike i mladih pod nazivom ‘Podržite naše starenje’. Cilj ovog projekta je doprinijeti smanjenju socijalne isključenosti te osiguranju zaštite prava starijih osoba kroz kvalitetno informiranje i savjetovanje sa svrhom sprječavanja zlouporabe ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju.

mašti dugoj desetljeće da Šibenik dobije uređen centralni trg. Građanima smo odlučili podariti novi središnji gradski trg, a anketa koju smo napravili među poslodavcima i stanarima stare gradske jezgre potvrdila nam je da u korpusu Poljane mora biti što više parkirališnih mjesta. Suvremeni život iziskuje parkirališna mjesta, a bez njih ne možemo niti percipirati revitalizaciju šibenske gradske jezgre – kazao je gradonačelnik Burić, te napomenuo kako će se uređenjem Poljane konačno riješiti i problem poplavljivanja centra Šibenik. -I na koncu ono što me čini ushićenim jest što ćemo se konačno ponositi našim centralnim trgom – poručio je Burić. Ivana Tutek iz ateljea Minerva

medijima je predstavila izgled novouređenog trga te je kazala kako je riječ o neinvazivnom projektu koji sadrži sve težnje Šibenčana. -Nastojali smo zadržati sve pravce, od povijesnog koji predstavlja zgrada kazališta do suvremenog koji predstavlja Vitićeva zgrada knjižnice. Ispred knjižnice napravit će se manji vidikovac, a zadržat ćemo i sve rute koje građani koriste za šetnju na Poljani – ističe Tutek. INVESTICIJA GRADSKOG PARKINGA Dogradonačelnik Danijel Mileta napomenuo je kako je u planu da nanciranje uređenja podzemne garaže s oko 260 mjesta pokrije Gradski parking. Pretpo-

stavlja se da je riječ o iznosu od oko 25 do 30 milijuna kuna, dok bi Grad Šibenik nancirao uređenje samog trga. -To bi nas koštalo oko desetak milijuna kuna, no konačna cijena jasno ovisit će o izboru materijala kojim će se popločati Poljana. Red je da Gradski parking konačno uredi jednu takvu garažu, ostalom to mu je i funkcija, a istovremeno Šibenčanima pod noge vrati Poljanu. Od ideje trgovačke etaže na Poljani odustali smo jer je riječ o prostoru velikih dimenzija,a potrebe stanovnika stare gradske jezgre ukazale su za potrebom što većeg broja parkirališnih mjesta – kazao je Mileta te najavio kako je krajnji rok početka konkretnih radova na Poljani jesen iduće godine.

POZIV IZ UDRUGE Kako bi projekt došao do što većeg broja potencijalnih korisnika, iz OGI-a pozivaju sve zainteresirane koji imaju kakav pravni problem iz područja sklapanja ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju, zaštiti osobnih podataka te ostvarivanju prava iz zdravstvenog, mirovinskog i socijalnog osiguranja da im se obrate na besplatne telefone 0800200097 ili 0800200189 od 10 do 14 sati svakog radnog dana. Inače, specični ciljevi projekta su poboljšana informiranost i osiguranje besplatne savjetodavne pomoći starijim osobama (3.000) na području Slavonije i Dalmacije s ciljem prevencije neželjenih posljedica sklapanja doživotnih i dosmrtnih ugovora, pravima iz mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog osiguranja te zaštiti osobnih podataka, kao i potaknuti volonterizam stude-

nata pravnih fakulteta iz Osijeka i Splita u cilju podrške starima i nemoćnima. POSJET KORISNICIMA - Navedene ciljeve ćemo ostvariti kroz provedbu slijedećih aktivnosti: besplatno pravno savjetovanje starih osoba putem besplatne telefonske linije, distribuciju informativnih letaka te prikazivanje TV spota na HRT-u na temu ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Dio aktivnosti ćemo organizirati kroz posjetu našim korisnicima te organiziranje info dana u domovima za stare i nemoćne naše županije – kaže voditeljica pro-

Cilj ovog projekta je doprinijeti smanjenju socijalne isključenosti te osiguranju zaštite prava starijih osoba kroz kvalitetno informiranje i savjetovanje

jekta Svjetlana Odak, te napominje kako će kvalitetnoj provedbi projektnih aktivnosti doprinijeti i suradnici na projektu, odnosno volonteri završnih godina Pravnih fakulteta iz Splita i Osijeka. Kroz ovaj projekt njima će biti omogućeno stjecanje prakse u radu s korisnicima. Ciljna skupina koju će obuhvatiti provedba projekta ‘Podržite naše starenje’ su stariji i nemoćni preko 60 godina na području provedbe (Slavonija i Dalmacija) te studenti volonteri završnih godina Pravnih fakulteta u Osijeku i Splitu, bez obzira na etničku i vjersku pripadnost te socijalni status.

30 / 18. veljače 2015. / 468.

Vodice

Gradska uprava 022/444-900

Turistička zajednica 022/443- 888

Ambulanta 022/443- 169

Autobusni kolodvor 022/443-627

Komunalni redar 022/444-910 Komunalno poduzeće 022/443 309 Policija 022/443-150

Knjižnica 022/442-095 Stom. ordinacija 022/442-834 Matični ured 022/443-036

Lučka kapetanija 022/443-055 Poštanski ured 022/442-200 DVD Vodice 022/441-324

Ljekarna 022/443-168

‘Reful’ puše za kvalitetniji život invalidnih osoba

Sredstva će biti utrošena za organizaciju košarkaškog turnira u kolicima, edukativnih radionica za članove dviju udruga na temu kvalitetnog upravljanja udrugama i sastavljanja projekata za dobivanje sredstava iz europskih fondova, kao i za organizaciju informatičkih tečajeva

ahvaljujući programu Reful, dviju udruge koje se bave problemima invalidnih osoba na vodičkom području, Košarkaški klub invalida Vodice i Hvidra, dobit će značajnu nancijsku pomoć u provedbi aktivnosti kojima se poboljšava kvaliteta života invalidnih osoba, pomažu u njihovom uključivanju u svakodnevni život te senzibilizira javnost za njihove probleme. Program su zajednički osmislile navedene udruge, a nakon toga prošlog ljeta, uz stručnu pomoć Grada Vodica

i preko Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, prijavile na natječaj raspisan u okviru Operativnog programa ‘Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013.’ Europskog socijalnog fonda. BESPOVRATNA SREDSTVA Sredinom siječnja ove godine stigla je lijepa vijest, Reful je dobio zeleno svjetlo da ‘zapuše’. Ocijenjeno je kako program ispunjava sve potrebne kriterije te je kao takav prihvaćen za nanciranje, i to s 200 tisuća kuna bespovratnih sredstava. Ta će sredstva biti utrošena za organizaciju košarkaškog turnira u kolicima, edukativnih radionica za članove dviju udruga na temu kvalitetnog

upravljanja udrugama i sastavljanja projekata za dobivanje sredstava iz europskih fondova, kao i za organizaciju informatičkih tečajeva. Osim toga nabavit će se potrebna oprema za košarku u kolicima kao i četiri računala. POTAKNUTI INKLUZIVNI VOLONTERIZAM Ono što je važno istaknuti jest da će nakon završetka projekta, članovi KKI Vodice i tamošnje Hvidre, osim korištenja, usvojena znanja i iskustava prenositi na udruge koje nisu direktno bile obuhvaćene ovim programom, ali koje imaju pozitivan utjecaj na razvoj i provedbu gore navedenih aktivnosti.

Vodice

Veterinarska služba 022/443-355

ZELENO SVJETLO PROGRAM KOJI SU ZAJEDNIČKI OSMISLILI KKI VODICE I VODIČKA HVIDRE DOBIO 200 TISUĆA KUNA BESPOVRATNIH SREDSTAVA

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

468. / 18. veljače 2015. / 31

- Projektom se nastoje ojačati kapaciteti udruga za provedbu aktivnosti socijalnog uključivanja osoba s invaliditetom u gradu Vodicama, potaknuti inkluzivni volonterizam kroz aktivnosti udruga te osigurati poboljšana vidljivosti rada udruge u gradu i županiji. Njegovim provođenjem želi se informirati i senzibilizirati šira društvena zajednica za aktivnosti udruga koje se bave invalidnim osobama i potaknuti njezino uključivanje u rad tih udruga – objašnjavaju u Gradu Vodice, dodajući kako će za provedbu projekta biti zadužena jedna invalidna osoba, kojoj će se plaća isplaćivati iz dobivenih sredstava.

I’LL BE WATCHING YOU LEĆ UVEO MODERAN SUSTAV NADZORA SVOJIH VOZILA

Odvoz smeća u Vodicama prati se na digitalnoj karti

Trajno čuvanje evidencije kretanja i rada pojedinog stroja svest će broj reklamacija građana o eventualnom nepražnjenju posuda za otpad na najmanju moguću mjeru – ističu u Leću piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

omunalno društvo Leć od nedavno se dodatno moderniziralo. Naime, vodički komunalac uveo je sustav za daljinski nadzor i upravljanje svojim voznim parkom, a koji bi trebao pobolj-

šati organizaciju posla i racionalizirati upotrebu vozila, te pojednostaviti vođenje evidencije o njihovom korištenju. Sustav je ugrađen u 13 vozila; kamiona, čistilica i ostalih strojeva i omogućuje stalni nadzor njihovog kretanja, a dobiveni podaci o položaju, smjeru kretanja i brzini vožnje svakog pojedinog vozila prati se i bilježi

Apel Grada Vodičanima: Pomognite nam da grad bude čist od štetočina

rad Vodice povjerio je tvrtki AS EKO poslove preventivne deratizacije, larvicidne i adulticidne dezinsekcije koje se redovito provode. Međutim, kako bi Vodice bile ugodan i čist, grad lišen štetočina i nositelja raznih zaraznih bolesti i neugodnih komaraca, potrebno je aktivnije uključivanje stanovništva. Provođenje ovih mjera imale bi daleko veći učinak kada bi se građani pridržavali jednostavnih uputa. - Molimo stanovništvo da pravilno i odgovorno odlaže i zbri-

na digitalnoj karti te tako ostaju trajno arhivirani. TRAJNA EVIDENCIJA - Trajno čuvanje evidencije kretanja i rada pojedinog stroja svest će broj reklamacija građana o eventualnom nepražnjenju posuda za otpad na najmanju moguću mjeru budući da će se evidencija o radu i prolasku vo-

zila ulicama moći sada i dokazati – ističu u Komunalnom društvu Leć. Inače, ovo je početak planiranog uvođenja sustava evidencije praćenja odvoza otpada po svakom korisniku, a koji će u cijelosti biti uveden nakon što Vlada Republike Hrvatske donese potrebne uredbe kojima se reguliraju ova pitanja.

Vijesti

njava svoj komunalni i glomazni otpad, potencijalna legla raznih glodavaca, žohara i muha te da vodu namijenjenu polijevanju nasada drži u zatvorenim spremnicima. Smanjenjem broja potencijalnih žarišta s vremenom bi se smanjila potreba za primjenom kemijskih sredstava što dugoročno znači manji rizik za zdravlje ljudi i domaćih životinja, manje opterećenje okoliša otrovnim tvarima i na kraju manje nancijskih sredstava potrošenih u te svrhe – apelirali su iz Grada Vodica. (pp)

32 / 18. veljače 2015. / 468.

Rogoznica

Općina Rogoznica 022 559 040

Turistička zajednica 022 559 253

Ljekarna 022 558 330

Komunalni redar 022 558 320

Dječji vrtić 022 559 473

Stom. ordinacija 022 558 392

Osnovna škola 022 558 083

Ambulanta 022 559 032

Lučka kapetanija 022 559 045

Poštanski ured 022 559 080 DVD Rogoznica 022 559 294 Župni ured 022 559 065 Jadranska banka 022 559 540

VELIKA ČAST ROGOZNICA DOMAĆIN OSMOG SVJETSKOG NATJECANJA U RIBOLOVU ŠTAPOM

Najbolji svjetski ribolovci u svibnju u Rogoznici

Murtela d.o.o. 022/436-521 fax: 022/436-536 murtela@si.t-com.hr

OŠ Murterski škoji 022/435-260 022/435-505

Narodna knjižnica i čitaonica 022/435-500; fax: 022/435-571

Lučka kapetanija tel. 022/435 - 190 kapetanija-sibenik@ pomorstvo.hr

Turistička zajednica 022/434-995 ; fax: 022/434-950 info@tzo-murter.hr Ambulanta 022/435 - 262

DVD Murter 022/436 060 099 267 6840 Stom. ambulanta 022/436 - 026 Ljekarna Skračić 022/434 - 129

468. / 18. veljače 2015. / 33

Murter

SAVJETOVANJE UPITNIK O STAVOVIMA I POTREBAMA VLASNIKA POSJEDA

U izradi je prostorni plan Žutsko-sitske otočne skupine

Trenutno je putem pretprijave svoju namjeru za sudjelovanje na natjecanju iskazalo nekoliko ekipa iz Italije, Slovenije, Crne Gore i Belgije, a interes hrvatskih ekipa je ogroman – govori nam predsjednik ŠRD-a ‘Gof’, Sreten Bego

piše Rade Kristić rade.kristic@sibenskiportal.hr

ogoznica se naveliko priprema za jedan od najvažnijih sportskih događaja koji će se od 9. do 16. svibnja održati u rogozničkom akvatoriju. Čast i zadovoljstvo da se osmo po redu Svjetsko klupsko natjecanje u ribolovu štapom iz usidrene brodice održi u Hrvatskoj pripala je upravo Rogoznici, odnosno domaćinu prvenstva, rogozničkom Športskom ribolovnom društvu ‘Gof’. Na stranicama organizatora ovog natjecanja objavljen je i službeni bilten u kojemu je, uz bogat i sadržajan prikaz Rogoznice, detaljno prikazan i program natjecanja te opcija za prijavu, odnosno preliminarnu

prijavu, ekipa.

MEĐUNARODNO NATJECANJE - Kako je propisano međunarodnim pravilima za ovo natjecanje, svaka nacionalna federacija može prijaviti maksimalno pet klubova sa po četiri natjecatelja, plus jednog u rezervi. Neovisno o tome, aktualni svjetski prvak može direktno sudjelovati na natjecanju, neovisno o kvoti nacionalne federacije. Trenutno je putem pretprijave svoju namjeru za sudjelovanje na natjecanju iskazalo nekoliko ekipa iz Italije, Slovenije, Crne Gore i Belgije, a interes hrvatskih ekipa je ogroman. Nažalost, osim našeg kluba, na natjecanju će moći sudjelovati još samo četiri kluba koje će odrediti Hrvatski savez za sportski ribolov – govori nam predsjednik

ŠRD-a ‘Gof’, Sreten Bego. Ovaj događaj idealno se poklopio i s okruglom, dvadesetom, obljetnicom osnivanja Športskog ribolovnog društva ‘Gof’, što je još jedna velika nagrada svim članovima kluba za dugogodišnji rad i promicanje udičarenja. - Posebno nam je drago da smo baš ove godine, kada slavimo dvadeset godina od osnutka kluba, domaćini jednog ovako prestižnog natjecanja. Sigurno je da ćemo dati sve od sebe i svim natjecateljima i posjetiteljima osigurati odličan program i uvjete za udičarenje, a isto tako upoznati ih i s našim običajima i kultirnom baštinom – kaže Bego. Svoje zadovoljstvo skorim održavanjem 8. Svjetskog klupskog prvenstva u ribolovu štapom, te dolaskom velikog broja natjeca-

Na savjetovanju je predstavljen upitnik kojim se pozivaju vlasnici, posjednici i posjetitelji Žutsko-sitskog arhipelaga, da iznesu svoje stavove i potrebe

telja i gostiju, ne skriva ni načelnica Općine Rogoznica, Sandra Jakelić.

PRIJAVE DO OŽUJKA - Rogoznica je svojom povijesnom, ali prije svega ribarskom tradicijom prava destinacija za održavanje sportskih događaja, naročito onih vezanih uz more. Uz želju da Rogoznica svima ostane u lijepom sjećanju, te da sukladno mogućnostima natjecatelji ostvare najbolje rezultate, i ovim putem želim iskazati svima iskrenu dobrodošlicu – kaže Jakelić. Podsjetimo kako preliminarne prijave za natjecanje traju do kraja ožujka, nakon čega su klubovi dužni poslati svoje nalne prijave kako bi se u domaćini natjecanje što kvalitetnije pripremili za ovaj veliki događaj.

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

pravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove Šibensko-kninske županije, u postupku je izrade Nacrta prijedloga Prostornog plana područja posebnih obilježja Žutsko-sitske otočne skupine, prošlog je ponedjeljka u Murteru organizirao savjetovanje zainteresiranih građana u vezi nacrta planskih rješenja. - Savjetovanje se provodi u svrhu pribavljanja mišljenja,

smjernica i preporuka te usuglašavanja interesa lokalne zajednice i gospodarstva, o ciljevima i mogućim rješenjima značajnim za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora u obuhvatu prostornog plana područja posebnih obilježja- kaže načelnik Općine Murter- Kornati Ivan Božikov. SMJERNICE I PREPORUKE Na savjetovanju je predstavljen i upitnik, koji će ispuniti posjednici i posjetitelji Žutskositskog arhipelaga,kako bi se došlo do podataka o nekim nji-

hovim stavovima i potrebama, kako bi Prostorni plan koji je upravo u izradi bio što kvalitetniji i usmjereniji konkretnom prostoru i ljudima koji ga koriste. - Nije potrebno ispuniti cijeli upitnik, već samo ona pitanja koja smatrate važnim i oko kojih imate stav. Ako treba, možete dati i više odgovora na pojedino pitanje, te dopisivati vlastite komentare i prijedloge za prostorni plan. Za vlasnike zemljišta postoji dodatni list sa pitanjima, te karte na koje mogu ucrtati svoje planove i

želje- kaže Ivan Božikov. UPITNIK JE ANONIMAN Upitnik je u potpunosti anoniman, ukoliko upišete svoje osobne podatke oni se neće javno navoditi, niti će se informacije dobivene upitnikom dalje prosljeđivati ili zloupotrijebiti na bilo koji način, poručuju iz Općine Murter- Kornati. Zavod za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije, nositelj je izrade PPPPO Žut-Sit, a anketu možete popuniti na internet stranicama Općine Murter-Kornati www.murter.hr

34 / 18. veljače 2015. / 468.

Tribunj

Općina Tribunj 022 446 349 www.tribunj.hr

Turistička zajednica 022 446 143 www.tz-tribunj.hr

Ambulanta 022 446 174 Stom. ambulanta 091 537 3720

Jadranska banka 022 446 992

Kornati 022 446 790

Kult. udruga Tribunj 022 447 170

Marina Tribunj Adriatiq 022 447 145

Morski Rak 022 446 229

Hrvatska pošta 022 446 - 855

Idea Intimare 022 447 230

Tempus Fugit 022 446 513

FINANCIRANJE OPĆINA PRIPREMA DOKUMENTACIJU ZA UREĐENJE SAKRALNOG OBJEKTA

Obnavlja se tiribunjska Crkva Blažene Djevice Marije

Turistička zajednica 022/466 770 tz-pirovac @si.t-com.hr

Vrilo d.o.o. 098 308 054 vrilo.d.o.o. @si.t-com.hr

Poštanski ured 022/348 828

Komunalni redar 098 982 3045

Prometno redarstvo 095 74 69 416

Ambulanta 022/467 080

Župni ured 022/467 085

Ljekarna 022/467 099

468. / 18. veljače 2015. / 35

Pirovac

VANŠKOLSKE AKTIVNOSTI OKRUGLA OBLJETNICA SPORTSKOG KLUBA

Deset godina Karate kluba ‘Pirovac’ piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

ijekom prošle, 2014. godine, Općina Tribunj pokrenula je postupak izrade projektne dokumentacije glavnog i izvedbenog projekta rekonstrukcije i sanacije Crkve Blažene Djevice Marije u Tribunju. Troškove izrade projektne dokumentacije u ukupnom iznosu od 81.250 kuna, nancirali su Ministarstvo kulture sa 50 tisuća kuna, te Općina Tribunj koja je izdvojila ostatak potrebnih sredstava. Crkva, koja se prvi put spominje još 1435. godine, ali je s obzirom na nadgrobne kamene ploče ispred crkve, karakteristične za 13. i 15. stoljeće, vjerojatno i starija, u narednih nekoliko godina bit će potpuno obnovljena i zaštićena od daljnjeg propadanja, te se u budućnosti povremeno koristiti za liturgijske obrede ali i kao galerijski i umjetnički prostor.

POMOĆ EUROPE -Nakon izrade projektne dokumentacije, Općina Tribunj će zbog velikih novčanih sredstava koja iziskuju ovakvi radovi te novih zakonskih propisa kojima su prihodi jedinica lokalne samouprave znatno umanjeni, za cijelokupnu sanaciju, rekonstrukciju i građevinske radove, kroz resorna ministarstva kulture i turizma, aplicirati na natječaje EU fondova kako bi se ova vrijedna građevina vratila u funkciju i zaštitila od daljnjeg propadanja. Jedan manji dio istražnih radova mogao bi se nancirati i sredstvima koje trenutno imamo, ali ipak pravi početak radova krenut će u trenutku kada se povuku ostala

Općina Pirovac 022/467 423 022/467 077 fax: 022/466 086

Jedan manji dio istražnih radova mogao bi se financirati i sredstvima koje trenutno imamo, ali ipak pravi početak radova krenut će u trenutku kada se povuku ostala sredstva – kaže nam Sanja Kumanović – Stipaničev

sredstva – kaže nam Sanja Kumanović – Stipanićev, pročelnica upravnog odjela u Općini Tribunj.Izvedbenim planom opsežni radovi provest će se kako na samoj crkvi, tako i na prostoru ispred crkve, a s obzirom da se radi o građevini vjerojatno i starijoj od 700 godina, moguća su i zanimljiva arheološka otkrića. ARHEOLOŠKO ISTRAŽIVANJE -Uz crkvu je još u srednjem vijeku bilo groblje, te će se na

tom mjestu izvršiti zaštitno arheološko istraživanje. Ukoliko se pronađu grobovi, kosti će se poslati na antropološku analizu, kao i ostali predmeti koji će biti konzervirani. Osim toga, otući će se i kompletna žbuka s vanjskih zidova, a ukoliko nalazi budu omogućavali, otući će se kompletna žbuka i u unutrašnjosti. Krovište crkve će se također kompletno sanirati i promijeniti drvna građa, a zvonik karakterističan za 15. stoljeće također će proći restauratorski

tretman – kažu u Općini. Sve aktivnosti vezane uz projekt rekonstrukcije i sanacije Crkve Male Gospe u Vrtlima provode se u suradnji sa Župom Velike Gospe koja je Općini Tribunj dala suglasnost za pokretanje i provedbu cijelog projekta, a za potrebe provođenje projekta Općina Tribunj je zatražila od Elektre Šibenik i izmještanje trafostranice koja je 50-ih godina prošlog stoljeća smještena uz samu crkvu i koja bitno narušava izgled crkve.

z nekoliko drugih sportskih kolektiva, u Pirovcu već desetu godinu djeluje i Škola karatea ‘Pirovac’. Upravo ovih dana vrši se upis novih mladih karataša što je bio i povod za kratki osvrt na djelovanje karataške škole i razgovor s trenerom Draganom Karanom, koji od prvog dana osnutka karate kluba svoje vrijeme provodi u poučavanju mladih Pirovčana ovoj drevnoj vještini.

UPIS NOVIH ČLANOVA -Ovo će nam biti deseta godina kako djecu predškolske i osnovnoškolske dobi podučavamo karateu. Dva puta godišnje, početkom godine, u veljači, i početkom školske godine, u devetom mjesecu, vrši se upis novih članova, a trenutno imamo više od 20 karataša. Kako je i opće poznato, karateom se osim kvalitetno raspoređenog tjelesnog razvoja stječu i karakterne sposobnosti jako važne za daljnji razvoj djece – govori nam trener Dragan Karan. Kreativnost, upornost, optimizam i prijateljstvo, samo su dio važnijih djelovau razvoju djece koje mladi karataši stječu kroz zičku aktivnost, a svjesno usvajanje ovih karakternih osobina pomaže im i u kasnijem kreiranju svoje osobnosti. -Nama je najvažnije da naša djeca sutra stasaju u kvalitetne i društveno aktivne osobe sa već deniranim radnim navikama i obavezama koje se i kroz ovaj oblik aktivnosti mogu jako dobro ugraditi u dječje poimanje svijeta. Samopuzdanje, sigurnost i osjećaj vrijednosti, paralelno se razvijaju uz karate, a dio našeg programa odnosi se i na upoznavanje djece s elementima sportske gimnastike kako bi se kod djece u toj dobi razvila veća spretnost i okretnost – kaže Karan.

U deset godina veliki broj pirovačkih djevojčica i dječaka prošao je kroz školu karatea, a u zadnje dvije godine ostvareni su i najbolji rezultati u klubu. KVALITETAN RAD -Mogu kazati kako sva djeca, bez iznimke, rade vrlo kvalitetno. Bez obzira što se jedan dio njih pronađe u rekreiranju i ugodno provedenom vremenu na treninzima, drugi pak u vježbama samoobrane, dio se pronađe i u samim natjecanjima. Uz brata i sestru Antonia i Klaru Vendl, Marija Vlahova i još nekoliko jako dobrih karataša, Luka Božac je naš najbolji pojedinac. Dvije brončane medalje s Prvenstva Hrvatske 2013. i 2014. godine u kategoriji djece do 42 kilograma najbolji su rezultati ostvareni u našem klubu i s ra-

Mogu kazati kako sva djeca, bez iznimke, rade vrlo kvalitetno. Bez obzira što se jedan dio njih pronađe u rekreiranju i ugodno provedenom vremenu na treninzima, drugi pak u vježbama samoobrane, dio se pronađe i u samim natjecanjima – kaže trener Karan

zlogom smo ponosni na njegov, ali i uspijeh svih naših članova – kaže Karan. Uspijeh koji za mlade pirovačke karataše ne dolazi sam od sebe posljedica je dobro organiziranog i kvalitetnog rada s djecom, ali i velike pomoći lokalne zajednice koju klub ima. -U manjim mjestima malo drugačije se gleda na bilo kakav oblik slobodne aktivnosti, pa tako ni karate u tom pogledu nije iznimka. Jako dobro surađujemo s osnovnom školom koju pohađaju naša djece, a od velike pomoći je odlična suradnja koju nam pruža naša Općina. I ovim putem se svima njima zahvaljujem, jer na kraju svi jako dobro znamo koliko je vremena i truda potrebno uložiti kako bi djecu učinili boljom i izveli na pravi put – kaže na kraju Karan.

36 / 18. veljače 2015. / 468.

Tisno

TZ Tisno 022 438 604

HP - Hrvatska Pošta 022 439 250

Lučka kapetanija 022 439 313

TZ Betina 022 434 996

FINA Tisno 022 438 499

Jadranska Banka 022 438 486

TZ Jezera 022 439 120

HEP Tisno 022 438 503

Dom zdravlja Tisno 022 438 427

468. / 18. veljače 2015. / 37

Ljekarna 022 438 512

DRAGI UMIROVLJENICI!

Hotel Borovnik 022 439 700

Vaš Šibenski tjednik osigurao je za Vas besplatno oglašavanje ‘SJEĆANJA’ na vaše najdraže Info telefon: 022/215-154

RADNI SASTANAK ŽUPAN GORAN PAUK S NAČELNIKOM IVANOM KLARINOM

Tišnjanima je prioritet granica pomorskog dobra Prioritet nam je je utvrđivanje granica pomorskog dobra, te izgradnja gospodarske zone i uspostavljanje klastera male drvene brodogradnje u Betini – kazao je Ivan Klarin

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

ezano za izradu nove Razvojne strategije Šibensko-kninske županije, župan Goran Pauk sa svojim suradnicima prošlog je tjedana održao sastanak s čelnicima općina Pirovac, Tisno i Murter

– Kornati, kako bi od samog početka svi zajedno bili aktivno uključeni u stvaranje što kvalitetnije strateške podloge, u prvom redu za korištenje sredstava iz Europskih fondova. - Glavni projekti u Općini Tisno su projekt razvoja turističko-ugostiteljske zone Prisliga Jazine, izrada prostorno planske dokumentacije s detaljnim planom uređenja te skori poče-

Tisno dobilo novog lučkog kapetana

spostava Lučke kapetanije u Tisnome dobila je stalnog lučkog kapetana, Milana Ježinu. Nakon umirovljenja bivšeg lučkog kapetana Lučke kapetanije Šibenik, ispostava

tak gradnje marine u luci Tisno. Prioritet nam je je utvrđivanje granica pomorskog dobra, te izgradnja gospodarske zone i uspostavljanje klastera male drvene brodogradnje u Betinirekao je županu Pauku načelnik Općine Tisno Ivan Klarin. OPĆINSKI PROJEKTI Župan Pauk upoznao je tri načelnika općina s pripremom

Vijesti Tisno je u prijelaznom periodu imala lučkog kapetana zaposlenog samo u ljetnim mjesecima. Imenovanjem kapetana Milana Ježina, ispostava Tisno je dobila stalnog lučkog kapetana. (mk)

izrade Razvojne strategije Šibensko-kninske županije za razdoblje od 2016. do 2020. Godine. - Razgovaralo se i o općinskim projektima realiziranim u 2014. godini, projektima u provedbi i planiranim projektima te su predstavljeni operativni programi za nancijsko razdoblje 2014. – 2020- kaže Ivan Klarin.

SILVANO HRELJA NAZIRE SE KRAJ UMIROVLJENIČKOG PROBLEMA

Na pomolu rješenje problema dokupa mirovine

Akcija! . 18.02. - 24.02

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

redsjednik Hrvatske stranke umirovljenika i saborski zastupnik Silvano Hrelja najavio je prošlog tjedna da se bliži pronalazak rješenja za 3.860 umirovljenika koji su nakon propadanja društva koje je provodilo dokup mirovina ostali bez dijela svog novca. Podsjetio je kako je HSU još u prosincu uputio u saborsku proceduru prijedlog zakona kojim se putem javnog sustava pronalazi rješenje za umirovljenike.

PROPUSTI DRŽAVE - Ljudi su odabrali dokup mirovine jer su umjesto jednokratnih većih novčanih iznosa odabrali dugoročnu socijalnu sigurnost, a odlaskom u mirovinu oslobodili svoje mjesto mladim ljudima kaže Hrelja. Dodao je kako se u ovom slučaju dogodilo i nekoliko propusta države iako je još 2001. dala poseban neoporeziv status ovom institutu. - Premda je Hrvatska stranka umirovljenika pokušala da se spasi tvrtka koja je provodila dokup mirovine kao i sam institut, zbog nancijskih poteškoća to nije bilo moguće, ali ono od čega nikako nismo htjeli odustati jest spašavanje mirovina ljudi - kažeHrelja.Istaknuo je da je razgovarao s premijerom Milanovićem o ovoj temi, te se on načelno složio da se riješi pitanje dokupa mirovine. U protivnom bi gotovo sigurno došlo do tužbi korisnika dokupa mirovine prema javnim poduzećima u kojima su bili zaposleni što bi dovelo do velikih nancijskih šteta za državu. Osim toga,

2 99 kn/kg

KAPULA ŽUTA

12 99

kn/kom

ORNEL CALMING 1L

7 99

kn/kom

Ljudi su odabrali dokup mirovine jer su umjesto jednokratnih većih novčanih iznosa odabrali dugoročnu socijalnu sigurnost

sudski procesi su dugotrajni i iscrpljujući, a ti ljudi ne žele ništa što im ne pripada prema ugovoru. Hrelja je podsjetio i kako država itekako snosi dio odgovornosti u ovom slučaju, jer su javna poduzeća u ime svojih zaposlenika sklapala sporazume o dokupu mirovine, a o podršci samom institutu govori i već spomenuti neoporezivi status koji mu je dodijeljen. ZAVRŠENA PRIČA -Do polovice idućeg mjeseca morali bismo završiti priču prema kojoj bi država preuzela institut, a onda će se na temelju stečajne mase poduzeća koje ga je provodilo ili nagodbe rješavati kompenzacija sredstava za razdoblje u kojemu korisnici nisu primali dokupljeni dio mirovinekaže Hrelja.

ISKA TUNA KOMADIĆI

3 69

kn/kom

TJESTENINA ŠPAGETI,PANONA

DJELO KARTICE CE SE MOGU PREDIG� PREDIG NUTI U UDRUZI UMIROVLJENIKA U ŠIBENIKU, SARAJEVSKA 7, 22000 ŠIBENIK, TEL: 022 214 028

Eko Kornati

LJUBAVNA PRIČA NP KORNATI IMAO JE PRESUDNU ULOGU U ABDIKACIJI ENGLESKOG KRALJA

Zbog magične ljepote Kornata Edward VIII. se odrekao krune u ime ljubavi

utvrdom Tureta. Tada najpoznatiji ljubavni par svoju oazu mira pronašao je u Nacionalnom parku Kornati. Dane su provodili obilazeći otoke, plivajući u bistrom moru što ih okružuje, loveći ribu.

a mnoge je svjetski sinonim za Kornate književnik George Bernard Shaw koji je kornatsko otočje smjestio u biblijski kontekst, kazavši: ‘Posljednjeg dana stvaranja svijeta Bog je želio okruniti svoje djelo i tako je stvorio Kornate prosuvši suze, zvijezde i uzdahe’.

SA ŠIBENSKE RIVE PREMA KORNATIMA No to nije jedina asocijacija koja se, kada se na stranu stave ljepota i netaknuta priroda, vezuje uz ovo otočje. Kornati bilježe jedan mit, jednu navodnu priču koja se veže uz britansko kraljevstvo koje se, pak, te priče nerado sjeća. Naime, prema nekim navodima jedini engleski kralj koji se odrekao krune, odluku o adbikaciji donio je u miru i osami kornatskog otočja. Engleski kralj Edward VIII. nakon dugo premišljanja upravo je za vrijeme boravka na kornatskom otočju tridesetih godina prošlog stoljeća između krune i ljubavi američke glumice Wallis Simpson izabrao ovo

Eko Krka

468. / 18. veljače 2015. / 38

potonje. Možda je uistinu čudesna, magična ljepota Nacionalnog parka Kornati navela engleskog kraljevića da se odrekne krune i prihvati ljubav američke pučanke. To nikad nećemo doznati, no da priroda Nacionalnog parka Kornati opija svojom ljepotom – i, to je istina! Opijen ljubavlju žene koju obožava, Edward VIII. stigao je

u Šibenik u kolovozu 1936. godine. Na šibenskoj rivi dočekala ga je jahta ‘Nahlin’ s kojom je nedugo nakon toga pristao u jedno od kornatskih pristaništa. Tamo je uživao u miru i tišini, daleko do svakodnevih obveza jednog kraljevića. Pisani svjedoci toga vremena kažu da se osobito oduševio bizantinskom

LJUBAVNA OAZA NAJPOZNATIJEG PARA Svoju su ljubav slavili daleko od očiju javnosti i u njoj uživali. Zlatna kutija za cigarete engleskog kraljevića koju je dobio na dar od žene koju je obožavao do kraja života, na svom dnu sadrži zemljopisnu kartu, na njoj su označena sva mjesta na kojima su bili, a bojom grimiznog ametista označena je šibenska ruta. Malo tko je upoznat s ljubavom pričom koja je svoj prelomni trenutak imala na Kornatima, no činjenica je da je povratak Edwarda VIII. u Englesku značio i otvaranje Kornata prema svijetu – bio je to prvi put da se van granica Lijepe naše priča o jedinstvenoj ljepoti krune Božjeg rada – kornatskog otočja.

468. / 18. veljače 2015. / 39

PREZENTACIJA 12 GODINA TRAJU ISTRAŽIVANJA RIMSKOG LOGORA

Projekt Burnum predstavljen Drnišanima

avna ustanova Nacionalni park Krka nastavlja s promocijom lokaliteta Burnum i netom izdane knjige ‘Arheološka zbirka Burnum’. U ispostavi NP Krka u Drnišu organizirana je prezentacija pod nazivom ‘Burnum-12 godina poslije’ kojoj su se odazvali brojni Drnišani. Arheološka istraživanja na lokalitetu Burnum traju već 12 godina, a provode se u suradnji s Gradskim muzejom Drniš, Katedrom za antičku arheologiju Sveučilišta u Zadru i odjelom za arheologiju sveučilišta u Bologni. Dakako, u nanciranju istih sudjeluje Nacionalni park Krka. Na prezentaciji okupljenim građanima predstavljeni su rezultati istraživanja lokaliteta, o čemu su pričali izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru

i voditelj projekta arheološkog istraživanja u Burnumu prof. dr. Željko Miletić, akademik Nenad Cambi, Joško Zaninović ravnatelj Gradskog muzeja Drniš te ispred NP Krka pomoćnik ravnatelja, Marin Malenica. ATRAKTIVAN LOKALITET Voditelj projekta profesor Miletić istaknuo je zadovoljstvo dosadašnjim istraživačkim radovima, kazavši kako je jako puno napravljano u arheološkom, kulturnom, znanstvenom i stručnom planu, navodi Radio Drniš. Posla i istraživanja na Burnumu bit će još jako puno, kazao je Miletić, izrazivši nadu da će na ovaj lokalitet dolaziti stotine tisuće turista. Sinoć je također predstavljena i knjiga ‘Arheološka zbir-

ka Burnum’ o kojoj je govorila Željka Buljević iz Arheloškoga Muzeja u Splitu. U knjizi je predstavljeno i obrađeno svih

:`e\JkXi $ `Y\e`b Velimira Škorpika 23 - Dalmare Centar Rezervacije kino ulaznica: 060 32 32 33 - Cijena 1,74kn/min za pozive iz fiksne mreže sa PDV-om – Cijena 2,96kn/min za pozive iz mobilne mreže sa PDV-om

Blitz-CineStar Adria d.o.o., Lanište 32, 10000 Zagreb, OIB 97409654703; kontakt info 01/4686602

Vam predstavlja www.blitz-cinestar.hr, potražite nas i na facebook.com/CineStarMultiplexi

Ne propustite filmske hitove

a čvrstom dnu, od površine do približno 30 metara dubine, razvija se zajednica fotolnih alga. Te alge bi na hrvatskom jeziku mogli nazvati svjetloljubne alge jer im je za razvoj potrebno obilje sunčeve svjetlosti. Biocenoza infralitoralnih algi se pojavljuje na čvrstom dnu u infralitoralu i široko je rasprostranjena uz istočnu obalu Jadrana gdje je najveći dio obale građen od vapnenca. Infralitoral se proteže od donje granice oseke pa do dubine od oko 50 metara, može biti plići ili dublji ovisno o prodoru svjetla. U područjima sa smanjenom vidljivošću ili na zasjenjenim mjestima, maksimalna dubina za rast ovakvih alga može biti tek desetak metara. Alge su jako važne jer proizvode organsku tvar i kisik. Naselja alga i same pojedinačne

alge mjesta su gdje žive brojne pokretne i nepokretne životinje, od riba do mikroskopski sitnih račića. Bioraznolikost ove biocenoze je vrlo velika, ovdje se hrane, razmnožavaju te nalaze zaklon mnogi životinjski organizmi. Većina alga za svoj razvoj treba čvrstu podlogu, odnosno ne rastu na pjeskovitom i muljevitom dnu. Imaju sezonski rast pa se izgled njihovih naselja mijenja ovisno o godišnjem dobu. U hrvatskom je podmorju zabilježeno oko 640 vrsta alga koje se dijele na crvene, smeđe i zelene. Najznačajnije alge Jadranskog plitkog dna su smeđe alge cistozire. Njihova naselja su biološki iznimno raznolika jer im je tijelo gusto naseljeno drugim algama i životinjicama, a na stjenovitom dnu, ispod cistozira, žive vrste alga koje

za život zahtijevaju manje svjetla te beskralješnjaci poput rakova, puževa, školjkaša i spužava. Glavni konzumenti alga u Jadranskom moru su ježinci i riba salpa (Sarpa salpa). Često se događa da je brojnost ježinaca iznimno velika pa oni u potpunosti obrste alge od površine do otprilike pet metara dubine. Budući da se ova biocenoza razvija u uskom području uz obalu gdje je pritisak ljudskih aktivnosti velik, ta je zajednica veoma ugrožena. Ugrožavaju je podmorski ispusti otpadne vode, gradnja i nasipanje u more, uzgajališta riba i školjkaša, stanice za punjenje goriva, marine i lučice. Nekoć je veliku štetu za alge uzrokovalo razbijanje kamenja i stijena u plitkom moru radi ilegalnog vađenja prstaca.

PEDESET NIJANSI SIVE

KINGSMAN: TAJNA SLUŽBA

NAJOČEKIVANIJI FILM GODINE DOLAZI NA VALENTINOVO! Pedeset nijansi sive je napeto iščekivana adaptacija bestsellera koji je postao globalni svjetski fenomen. Od kada je objavljena, trilogija Pedeset nijansi sive prevedena je na 52 jezika i prodana u više od 100 milijuna primjeraka ...

IZABRANI MLADIĆI I DJEVOJKE postaju vitezovi novoga doba, a njihovo djelovanje unutar tajne službe Kingsman odvija se u maksimalnoj diskreciji. No, da bi došli do ove laskave titule, potencijalni agenti moraju proći ne samo specijalnu obuku, nego i usvojiti cijeli niz manira pripadnika visokog društva.

BLACKHAT

SUDAC

IZVORNI NASLOV: Fifty Shades of Grey REDATELJ: Sam Taylor-Johnson GLUMCI: Jamie Dornan, Dakota Johnson ŽANR: drama, ljubavni TRAJANJE FILMA: 125 min

NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA Biocenoza infralitoralnih algi

370 izložaka stalnog muzejskog postava u Puljanima koji prikazuju vojnički karakter lokaliteta Burnum. (jd)

IZVORNI NASLOV: Kingsman: Secret service REDATELJ: Matthew Vaughin GLASOVI: Colin Firth, Samuel L. Jackson ŽANR: akcija, avantura, komedija TRAJANJE FILMA: 129 min

Uskoro U kinima

IZVORNI NASLOV: Blackhat od 19. 2. REDATELJ: Michael Mann GLUMCI: Chris Hemsworth, Viola Davis ŽANR: akcija, kriminalistički, drama TRAJANJE FILMA: 135 min

DANAS JE CIJELI SVIJET POVEZAN. Računala, telefoni, bankarske transakcije, zdravstveni kartoni, svjedodžbe, satelitska navođenja, slike… Informacije su koje kolaju, ali i koje su negdje pohranjene. Da ništa nije sigurno već su mnogo puta dokazali brojni upadi hakera u najbolje čuvane institucije poput Pentagona i FBI-ja...

Samo u CineStaru:

U kinima

IZVORNI NASLOV: The Judge od 19. 2. REDATELJ: David Dobkin GLASOVI: Robert Downey Jr., Robert Duvall ŽANR: drama TRAJANJE FILMA: 141 min

SUDAC je priča o uspješnom i samoživom odvjetniku Hanku Palmeru (Robert Downey Jr.) koji nakon smrti majke dolazi u rodni grad. Osim obitelji od koje se u potpunosti otuđio, Palmera dočeka i optužnica podignuta protiv njegovog oca, uglednog umirovljenog suca koji je u službi pravde proveo 42 godine.

Reportaža

COFFEE

468. / 18. veljače 2015. / 41

TO GO

KREATIVNA I PODUZETNA TANJA RAIČ GRUBAČ ‘BACILA’ SE U IZRADU ŽENSKOG NAKITA OD GLIINE, EKO BRUŠENE KOŽE, TELEĆE BOJANE I PRIRODNE KOŽE

Sa ’Šarenićima’ planiram ozbiljjno, otvaram radnju na ljeto na Dobriću

piše: Zlatko Vukičević

Jeste li znali?

piše Snježana Klarić snjezana.klaric@sibenskiportal.hr

vatko tko je barem jednom sreo Šibenčanku Tanju Raič Grubač opisat će je riječju - posebna. Takvi su i modni dodaci koje odnedavno izrađuje od raznih materijala i u raznim bojama, a koje je nazvala ‘Šarenići’. Tanjin nakit na dobrom je putu da postanu pravi modni hit među Šibenčankama, a za očekivati je da ćemo s prvim proljetnim danima na gradskim ulicama teško pronaći pripadnicu ljepšeg spola koju ne krasi barem jedan par šarenih naušnica, ogrlica, prsten ili narukvica, ili broš ove ‘marke’. – Prvo sam htjela izraditi šareni nakit za sebe. Oni koji me poznaju znaju da ne volim šarene stvari na sebi, osim kose koja mi je zelena, ali taj dan baš sam htjela neke vesele boje i došla sam na ideju da izradim naušnice od eko brušene kože. Kad sam uzela kožu u ruke, palo mi je na pamet da bi to mogle biti i narukvice. Nakon toga, pronašla sam još nešto junka po kući i počela sam s izradom prstenja od teleće kože, zatim sam tu kožu počela bojati jarkim, posebnim bojama i ‘voila’ – prisjeća se Tanja kako su ‘Šarenići’ prošli put od ideje do realizacije.

TEŠKO SE ODVAJAM Tanjin nakit zasad se može vidjeti, osim na živim modelima, Šibenčankama koje rado svoje odjevne kombinacije ‘začine’ ‘Šarenićima’, na istoimenoj Facebook stranici i dovoljan je samo jedan pogled da neku od fotograja da promatrani nakit postane predmet žudnje. Nakit je to čiji je dizajn, reći će autorica, sve samo ne pomno osmišljen. - I u tome je čar! Uvijek su nesvakidašnji i neobični! Mogu se kombinirati uz sve stilove, hippy, minimalistički, casual i sve ostale. Čak ih i ja volim nositi i teško se odvajam od svakog proizvoda jer je svaki unikat, sam za sebe pa mi se veoma teško odvojiti – priznaje Tanja. Svoj modni asortiman Tanja izrađuje od materijala koje pronađe i/ili nabav-

Evo nekoliko činjenica i zanimljivosti o kavi koje možda niste znali. • • •

50 zrna kave potrebno je da bi se napravio jedan espresso Kava je nakon vode najčešće korišteno piće na svijetu U svjetskom biznisu, trgovina kavom je odmah poslije trgovine naﬅom- Prosječni životni vijek biljke kave je oko 50 godina

MUŠKARCI KAVOPIJE •

lja, a nije isključena ni reciklaža materijala. Ima tu i gline od koje radi nakit za one malo ekstravagantnije, no napominje kako ‘taj nije baš za svakoga’. Ujedno je to razlog zašto ‘Šareniće’ izrađuje još i od eko brušene kože, teleće bojane i prirodne kože te ih kombinira s drvom od kojih su izrađeni motivi konja ili leptirića na narukvicama. - ‘Šarenići’ su namijenjeni svim osobama koje se, unatoč međusobnoj različitosti ipak pronalaze u nečemu zajedničkom, nečemu šarenomu, nečemu što ne pripada nikomu i ničemu, nijednom stilu, nečemu što nije ograničeno godinama, rasom, pripadnošću bilo koje vrste, vjerom ili nečim sličnim. A opet su univerzalni, velik broj ljudi simpatizira ‘Šareniće’ i to je bio moj prvotni cilj, ali ne zbog zarade, nego zbog ideje i općenito samog brenda – objašnjava Tanja.

‘Šarenići’ su namijenjeni svima koji se unatoč svojoj međusobnoj različitosti ipak pronalaze u nečemu zajedničkom, nečemu šarenomu, nečemu što ne pripada nikomu i ničemu, nijednom stilu – kaže Tanja

VRATA POSLOVNIH PRILIKA Iako se zasad ponuda ‘Šarenića’ može razgledati u fotogaleriji istoimene Facebook stranice, Tanja planira započeti ozbiljan posao s nakitom te već sad najavljuje izlazak i predstavljanje na sajmovima kao i otvaranje radnje na Dobriću u Šibeniku. - Planovi za ‘Šareniće’ su ozbiljni. Uskoro krećem u izradu kožnih torbi, ali nesvakidašnjih no zasad će to ostati moja mala tajna s obzirom da ni sama još nisam sigurna kako će torbe izgledati – iskreno će za kraj još jedne lijepe priče o tome kako su mašta, odnosno kreativnost i poduzetnost dva pojma koja zajedno u kombinaciji otvaraju vrata poslovnih i inih prilika koja bi bez njih ostala zatvorena.

• • • • •

• • •

Idealna prosječna godišnja temperatura za uzgoj kave je 21 Celzijev stupanj Jedinica mjere za kavu odgovara težini jedne vreće ( 60 kg ) Muškarci u prosjeku piju više kave od žena Prosječna godišnja potrošnja kave po stanovniku u Hrvatskoj je 4,8 kg Za usporedbu svjetski je prosjek 4,6 kg, a europski 5,6 kg U 18. stoljeću prve kavane otvorene u Londonu nazivali su Penny Univerities, jer se u njih moglo ući za jedan penny, popiti kavu, družiti se, sudjelovati u raspravama, pročitati novine, čuti najnovije tračeve i saznati više u kavani nego u učionici Finci su vodeći narod po količini ispijene kave. Preferiraju jaku kavu i piju je u svako doba dana Talijani piju uglavnom jak i bogat espresso, također u svako doba dana Nijemci najviše vole lter i instant kavu kojoj dodaju kondenzirano mlijeko ili konzervirano slatko vrhnje

NAJVEĆI PROIZVOĐAČI KAVE • • • • • • •

•

Hrvati vole espresso i macchiato – s dodatkom mlijeka Rusi kavu poslužuju sa šećerom i kriškom limuna, a ispijaju je s čašicom votke Amerikanci piju blagu lter kavu sa ili bez kofeina 1500. godine otvorena prva kavana u Meki Oko 14 bilijuna šalica kave se u svijetu popije svaki dan Brazil je najveći svjetski proizvođač kave s tržišnim udjelom oko 25,6% Utvrđeno je da 2-4 šalice na dan može smanjiti rizik od raka debelog crijeva za 25%, stvaranja želučanog kamenca za 45 %, parkinsonove bolesti za 50-60% i astme za 25% 29. srpnja 2010. godine otvorena šibenska kafeterija Giro espresso

MENTALNA

MATINEJA piše: Mario Krnić BIRDMAN, redatelj Alejandro Gonzalez Innaritu

Kultura SLAVNA POVIJEST U KAZALIŠTU ODRŽANO PREDAVANJE O ŠIBENSKOM M VELIKANU

Faustova djela i danas se prodaju za desetke tisuća eura

piše Snježana Klarić snjezanaklaric5@gmail.com

P M

oram priznati da sam se velikim nestrpljenjem očekivao ‘Birdman’, novi lm Alejandra Gonzaleza Innaritua, i to najviše iz razloga jer se radi o komediji, a Innaritu je poznat baš po teškim, depresivnim i sumornim dramama. Moram priznati i da mi je njegov ‘Pasja ljubav’ ponajbolji lm u prvoj dekadi akutalnog stoljeća, a s ‘21 gram’, ‘Babelom’ i još onim jednim kojem se ne mogu sjetiti imena bio bih pomalo razočaran. Ok, dobri su ti lmovi, ali nekako se Innaritu našao u silaznoj putanji, kvalitetom nije mogao nadmašiti svoje debitantsko remek-djelo. I onda, kao grom iz vedra neba, snimio je komediju, odabrao izvrsnog Michaela Keatona za glavnu ulogu, a radnja lma je, ni manje ni više, o ostarjelom glumcu najpoznatijem po ulozi superheroja ‘Birdmana’. Totalno suprotno od svega što je Innaritu dotad radio, iako se i u ‘Pasjoj ljubavi’, kroz sve one teške emocije i probleme dalo naslutiti da ima i n smisao za humor. ‘Birdman’ je odličan lm, duhovit, ali opet na neki težak, egzistencijalan način, nije se Innaritu mogao baš u potpunosti odvojiti od svojih uobičajenih tema. Uostalom, nema čovjeka koji ne žali za svojom mladosti, samo se neki s tim bolje, neki lošije nose. Keaton je odličan, nikad do kraja priznati glumac napokon je do kraja realizirao svoj potencijal, a veliko iznenađenje mi je bio Zack Galianakis, od kojeg se očekivalo, barem na prvu, najviše komičarskog potencijala, a na kraju je ispao najozbiljniji lik cijelog lma. Dakle, svakako gledati, ali, ‘Pasja ljubav’ mi i dalje ostaje najbolji Innarituov lm, a, Guillermo del Toro i dalje mi je najdraži meksički redatelj.

ISTINA ĆE VAS

468. / 18. veljače 2015. / 43

rošlo je 400 godina otkako je u Veneciji (1595. godine) tiskana, reći će neki, možda i najljepša hrvatska knjiga toga vremena – ‘Machinae Novae’ ili ‘Novi strojevi’, velikog šibenskog intelektualca Fausta Vrančića. Knjiga je to, odnosno zbirka 49 skica i projekata s prikazom 56 tehničkih izuma, projekata i konstrukcija. Tu obljetnicu ovog četvrtka, 12. veljače, obilježilo je Društvo za očuvanje šibenske baštine ‘Juraj Dalmatinac’ svečanom tribinom održanom u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku. Istini za volju, Šibenčani nisu pokazali osobito veliko zanimanje za sugrađanina koji ih je itekako zadužio svojom intelektualnom ostavštinom. Ipak, na svečanom obilježavanju četiri stoljeća od izlaska prvog prikaza padobrana ili Faustovog ‘Letećeg čovjeka’ prisustvovali su brojni šibenski kulturni djelatnici, tek tu i tamo koji predstavnik Županije šibensko – kninske ili Grada Šibenika uz prisustvo šibenskog biskupa Ante Ivasa. Državni kulturni vrh zastupala je pomoćnica ministrice kulture, Vesna Jurić Bulatović.

KULTURA – TEMELJ BRENDIRANJA -Mislim da je izgradnjom Memorijalnog centra na otoku Prviću posvećenog životu i djelu Fausta Vrančića, pokazano da ga Hrvatska, hrvatska kultura i grad Šibenik cijene. Međutim, danas govorimo o novoj valorizaciji dosega velikih ljudi kao što je bio Faust Vrančić, jednog od velikana hrvatske povijesti,

Naši gradovi i kulturne institucije itekako su svjesni koliko velikani kroz povijesti mogu brendirati ili rebrendirati lokalne zajednice ili mjesta. Mi, na sreću, uistinu možemo reći da Hrvatska obiluje velikanima – kazala je Vesna Jurić Bulatović

kulture, znanosti. Posebno za Fausta Vrančića, rekla bih da je na tragu velikana renesansne misli jer je njegova ‘Machinae Novae’ zapravo objavljena sto godina nakon ‘Atlantskih kodeksa’ Leonarda da Vincija – kazala je pomoćnica ministrice, dodajući da su upravo hrvatski velikani iz prošlosti temelj brendiranja po kojem bismo se isticali na svjetskim kulturnim i turističkim tržištima.

-Naši gradovi i kulturne institucije itekako su svjesni koliko velikani kroz povijesti mogu brendirati ili rebrendirati lokalne zajednice ili mjesta. Mi, na sreću, uistinu možemo reći da Hrvatska obiluje velikanima. Poticanje razvoja kulture, umjetnosti, znanosti, obrazovanja, to su domene gdje se Hrvatska može ravnopravno nositi s europskim narodima– zaključila je Jurić Bulatović. 70 TISUĆA EURA Gradska knjižnica ‘Juraj Šižgorić’ iz Šibenika planira izdati još jedan naslov posvećen najvećem šibenskom humanistu. Kako doznajemo, njemački antikvarijat nedavno je šibenskoj knjižnici ponudio originalno Vrančićevo djelo za 70 tisuća eura. Isto djelo devedesetih godina vrijedilo je 25 tisuća maraka, onda su došli euri i cijena je dalje nastavila rasti. – U Hrvatskoj znaju svi o njemu, djeca u školama uče. U Europi isto, posebno u nekim zemljama poput Mađarska gdje je Vrančić dio povijesti. Talijani su,recimo, objavili pretisak. Nije anonimus, on je europskog dosega. Ovo je godina ‘Novih strojeva’,a može se uzeti i dogodine jer ne zna kad je točno tiskana. Svi znaju za Leonardovog padobranca koji je bio sto godina ranije, ali ovo je prvi put da je tiskan. Mi ga nismo dovoljno promovirali – tvrdi Vilijam Lakić, ravnatelj šibenske Gradske knjižnice koja je, također, izdala pretisak ‘Novih strojeva’ 1993. godine.

OSLOBODITI

piše: don Darko Poljak

Korizmena teretana

udi ponizan! Budi poslušan! Pretrpi! Odreci se! Jednog sam poznanika upitao što mu se nameće u svijesti kad pročita ove riječi. Nije bio baš oduševljen. Takvih bi se naredbi – reče - trebalo osloboditi. One potječu iz nekih drugih (mračnih?) vremena. Pod sumnjom su da promiču mazohizam i negaciju života, njegovih radosti i potencijala. Nedavno sam ‘završio’ u teretani radi bolnih leđa. Vježbati je naporan posao. Teretana ima i trenere, koji pomažu ljudima da dobro vježbaju. Oni znadu biti i zahtjevni. U mnoštvu koje se izručuju ‘dragovoljnom mučenju’ (usput kazano: i plaća se!), upao mi je u oči mlađi dečko koji je imao nekoliko kilograma viška: mukotrpno je ponavljao vježbe koje mu je trener naložio, slušao – u znoju lica svoga – njegove upute, strpljivo podnosio upale mišića i nastavljao s poslom. Želim – reče - izgubiti par kilograma, i radi zdravlja, i radi izgleda – to je njegov cilj, smisao njegovih napora, znoja, odricanja i poslušnosti treneru. Ima li tu išta sumnjivog? Mazohističkog? Neprijateljskog životu? Korizma je satkana od pokore. Pokora je pomalo sumnjiva riječ danas. Njezino značenje nije mazohizam i negacija života, nego trening i učenje ozbiljnosti u borbi protiv zla. Taj trening ponekad zna neuvježbanu oku ostaviti dojam da se radi samo (!) o gubitku i naporu, a ne vide se dobra. Da bi se mogli izručiti naporima pokore, potrebno je otkriti njezin cilj, smisao njezinih napora i odricanja. Njezina ‘dobra’. Potrebno je ‘sličiti’ dečku iz teretane.

OPHOĐENJE S NAPASTIMA

Cilj korizme je rasti u ljubavi prema Bogu. To podrazumijeva prepoznavanje onoga što to priječi. Smisao korizmenih napora je prepoznati i naučiti se ophoditi sa napastima. Kršćanska strategija ophođenja sa napastima otkriva se u situacijama Isusova napastvovanja od sotone. ‘Trener’ je Isus. Vježba se sastoji u promatranju onoga što On čini. Gledamo Ga kako je napastvovan u pustinji od đavla (vidi Mt 4, 1-11). Napast se najprije pripušta u nutarnjost. Isus daje napasti prigodu da progovori. Često je govor napasti teološki okićen: đavao koji kuša Isusa u pustinji argumentira (izvrćući!) Božjim riječima, kao i zmija u rajskom vrtu. U napastvovanju od sotone Isus pušta da kušnja prodre u njegova osjetila, mišljenje i fantaziju – Isus nije izložen samo sugestiji, nego i argumentaciji kušnje! S njom je hrve! Isus ne tabuizira vraga i zlo. Tabuizirati znači izbjegavati kontakt: ne gledati, ne slušati, ne

dolaziti blizu, ne dirati. Nekad se tako dogodi kod nas i našeg zla: ne možemo ga priznati jer nas plaši, loše nam o nama govori. Bit će da zato lako govorimo i vidimo zlo drugih, a same sebe smatramo nesposobnima za bilo kakvo zlo. Isus zlo smatra vrijednim argumetiranog odgovora u kojem ponuđeni zasljepljujući privid dobra – iluzija – mišljenjem postaje prozirna i pokazuje se lažna. Vrag smije govoriti ‘dok ne završi sa svim kušnjama’. Isus koristi staro sredstvo za ophođenje sa nepodnošljivim predodžbama i zlim željama: donošenje suda putem mišljenja. Tek nakon toga slijedi žestoki otklon: Gubi se, sotono! U spomenutom ponašanju krije se još jedan ‘klasični’ dio postupka sa kušnjama: prividnu vrijednost koju nudi kušnja zamijeniti zaokretom pažnje na suprotnu ili jednostavno drugu motivaciju jasne i razoružavajuće zbilje i privlačnosti: da, kruh je vrijednost, i tu si u pravu. Ali čovjek ne živi samo od njega, nego i od Božje riječi! Ove vrste su i Isusovi odgovori, koje daje đavlu: On mu se ne suprostavlja, jer isti (đavao) svoje tvrdnje podupire točnim svetim zbiljama. I opet pouka: Svaka kušnja ima u sebi i dio istine i nepobitne vrijednosti – inače ne bi bila kušnja! Svojim odgovorom Isus pokreće cjelinu i stavlja je u odnos koji stvara smisao.

SPREMNOST NA NAPORE

Ovaj ‘posao’ zahtijeva spremnost na napore. Nekad smo pod sumnjom da smo mekušci koji to ne mogu. Stariji nas nekad ‘počaste’ takvim prijekorima, kojima suprostave terete prošlosti koje su oni bili prisiljeni podnijeti. Ne želim podcjeniti te terete. Ipak, dečko iz teretane pokazuje suprotno. Možemo podnijeti muku, gubitak, napor i odricanje! Međutim, vrlo je važno da im uviđamo smisao: da nas vode nečemu što smo prepoznali kao vrijednost i što možemo ostvariti. Teretana kao vježbalište nudi vrijednosti: lijepo tijelo i zdravlje. A ‘teretana’ korizme? Ona nudi ‘uvježbanost’ u prepoznavanju napasti i pobjeđivanju napasti. Napasti su otpori Božjem spasenju, koje se želi događati nad nama. Prepoznajući ih, rastemo u samospoznaji. Pobjeđujući ih, postajemo mjesto slave Božje, ‘put kojim slobodno prolazi Božja ljubav’ (S. Weil). Rastemo u ljubavi prema Bogu, ali ne bez Boga samog – jer Njegova nas milost pretječe nadahnjujući posao prepoznavanja i pobjeđivanja napasti. ‘Trener’ u tom naporu – vidjeli smo - sam je Isus. On sobom pokazuje. Gledajmo Ga. Učimo od Njega. Eto korizme.

Sport

468. / 18. veljače 2015. / 45

ŠIBENSKI KRALJ RINGA MLADI ŠIBENČANIN SJAJNO BRODI BOKSAČKIM VODAMA

Izbornik Šivolija – Jelica:

RAZGOVOR EDI BRKIĆ, TRENER ADRIATICA O 1.B LIGI, AMBICIJAMA, BIVŠEM KLUBU...

Mate Rudan može postati jedan od najboljih svjetskih velteraša

Naši ciljevi sigurno idu prema regionalnoj ligi, ali prije toga moraju se stvoriti svi preduvjeti. Prije svega moramo oformiti još dvije mlađe kategorije, ali i ‘izbrusiti’ igrače za takav nivo natjecanja. Ne smijemo preskakati stepenice, povući neki potez koji bi nas vratio unazad – kaže Brkić

Mate može i do Olimpijskih igara u Riju sljedeće godine, ali, osim nastavka napornog rada, treba se puno toga poklopiti, pa imati i dozu sreće. Ne sumnjam u njegove mogućnosti – ističe izbornik hrvatske boksačke reprezentacije ri i izbornik hrvatske boksačke reprezentacije Marijo Šivolija – Jelica. Predviđa mu blistavu karijeru. - Mate je sjajan dečko i sportaš, budućnost hrvatskog boksa, što je pokazao i ovaj turnir u Mađarskoj. Vidljivo je da se s njim stručno radilo i želja mi je da se u njega maksimalno ulaže, kako u klubu, tako i kod nas u reprezentaciji – kazao je za Šibenski tjednik Šivolija – Jelica. Posloži li se sve, izbornik Rudana vidi i na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru sljedeće godine.

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

ate Rudan nam je prije nekoliko godina, nakon što se naosvajao medalja i trofeja u kickboxingu, kazao: ‘Sada ću se posvetiti boksu. Želim napraviti nešto veliko u tom sportu’. I vrlo brzo je prešao s riječi na djela. O tome najbolje govore dva naslova seniorskog prvaka Hrvatske, ali i niska poznatih domaćih i stranih boksača koje je pobijedio na raznim turnirima, a što ga je, očekivano dovelo do statusa hrvatskog reprezentativca. I sve to sa samo 20 godina na leđima. O kakvom boksačkom talentu je riječ pokazao je i nedavni turnir A klase u mađarskom Debrecinu. Mate je nanizao četvero respektabilnih boksača i osvojio prvo mjesto u velter kategoriji. O kakvom uspjehu je riječ govori i podatak kako je Mate prvi Hrvat u posljednjih 20 godina koji je pobijedio na tom poznatom turniru, prvi nakon Stipe Drviša.

VELIK RADNIK Za mnoge je to bilo iznenađenje, ali ne i za njegovog trenera iz KBK-a Petar Krešimir IV Joška Sunaru. - Znam koliko je Mate trenirao za taj turnir, a kada se taj rad spoji s njegovim talentom, ovakav rezultat je neizbježan – kaže Sunara, koji ističe da je mogao

birati ne bi izbrao boljeg sportaša od Mate. - Veliki je radnik, uporan, svjestan je da bez napornog treninga i maksimalne posvećenosti nema uspjeha i zato ne propušta niti jedan trening.

Ukratko, jak je u glavi. A što se tiče samog ringa, mečeva, njegov najveći adut je brzina. Nisam vidio bržeg boksača od njega u toj kategoriji – ističe Sunara. O Mati u superlativima govo-

SJAJNE FIZIČKE PREDISPOZICIJE - On sigurno ima tu kvalitetu, ali, osim nastavka napornog rada, treba se puno toga poklopiti, pa imati i dozu sreće. Ne sumnjam u njegove mogućnosti, a vjerujem kako bi bio još bolji da u klubu ima dovoljan broj sparing partnera. Zato su okupljanja reprezentacije jako važna za njega – kaže hrvatski izbornik. I on je kao i Sunara istaknuo brzinu kao Matino najveće ‘oružje’. - Ima odlične zičke predispozicije za ovu kategoriju, a po meni, ima još prostora za tehničko – taktički razvoj, što vjerujem da će dobiti kroz rad u reprezentaciji i klubu. Nastavi li se razvijati onako kako svi očekujemo i priželjkujemo, Mate Rudan može postati jedan od najboljih svjetskih velteraša – zaključio je izbornik Marijo Šivolija – Jelica.

Od toga što Šibenik ima dva vaterpolo kluba najviše profitiraju Zadrani i Splićani piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

još rezervi, tako da vjerujem u dobar rezultat na kraju sezone – kaže prvi trener Adriatica Edi Brkić, koji je ujedno i igrač.

RENATO I JA ODLIČNO SE NADOPUNJUJEMO A kada je on u bazenu, momčad s klupe vodi još jedna legenda šibenskog vaterpola, Renato Vrbičić. - Ja jesam prvi trener, radim pripreme utakmice, ali Renato i ja se nadopunjujemo. Dogovaramo se oko taktike u čemu sudjeluju i iskusniji igrači, a kada sam u bazenu normalno je da Renato ima glavnu riječ jer ima bolji pregled igre s klupe – objašnjava Brkić. Pitamo ga kakvi su ciljevi postavljeni, ima li Adriatic ambicije igrati u regionalnoj ligi? - Naši ciljevi sigurno idu prema tome, ali prije toga moraju se stvoriti svi preduvjeti. Prije svega moramo oformiti još dvije mlađe kategorije, ali i ‘izbrusiti’ igrače za takav nivo natjecanja. Ne smijemo preskakati stepenice, povući neki potez koji bi nas

aterpolo klub Adriatic jako je dobro ušao u premijernu sezonu 1.B lige. U trenutku pisanja ovog teksta šibenski klub nalazio se na prvom mjestu s deset osvojenih bodova (tri pobjede i remi), što je u skladu s visokim ambicijama koje je uoči početka prvenstva najavilo vodstvo kluba. U svakom slučaju u Crnici imaju razloga za zadovoljstvo. - Naravno da sam zadovoljan dosadašnjim učinkom, tim više što smo na startu imali dvije teške utakmice. Pa i onaj remi protiv Zadra ne bih nazvao kiksom jer riječ je o odličnoj ekipi. Kao što je poznato, jezgru naše momčadi čine stariji igrači od kojih većina paralelno i radi, tako da je svaka utakmica priča za sebe. Mislim da ćemo kako prvenstvo bude odmicalo biti sve bolji, imamo

vratio unazad – kaže Brkić koji je, eto, dobio priliku trenirati jednog od najboljih vaterpolista svih vremena. Riječ je, naravno, o Perici Bukiću, koji nosi kapicu Adriatica. - Ma Pero je pravi profesionalac, vrhunski sportaš i čovjek. Podređuje se ekipi i zapravo mi svi učimo od njega. Fantastična je stvar imati ga u svom timu – ističe Brkić. Edi je samo jedan od niza bivših igrača Šibenika koji se skrasio u Adriaticu. Osim njega i Vrbičića tu su Mate Zeljak, Bruno Sabioni, Ante Stojanović, Ivan Belamarić, Ivan Jukić. - Svi mi imali smo svoje razloge zašto smo otišli iz VK Šibenik. Ja sam klub napustio među prvima jer mi se nije svidio smjer u kojem ide, a svi vidimo gdje je završio. Morao sam misliti na obitelj, ne može se živjeti od zraka i praznih priča – objašnjava Brkić. VK ŠIBENIKU OSTALO JE SAMO IME Je li imao posebnih motiva

u utakmici protiv svog bivšeg kluba, dišpeta? - Ne, bila je to samo jedna od utakmica koju moramo odigrati ove sezone. Uostalom, tamo gotovo da više i nema šibenskih igrača, samo je ime ostalo. Žao mi je što je klub dospio tu gdje je, VK Šibenik će uvijek biti moj prvi klub, ali, kako sam kazao, situacija je u njemu postala neizdrživa – odgovara Edi. I on ističe ono s čime se slaže većina – Šibeniku ne trebaju dva vaterpolo kluba. - Vidimo da to nije slučaj samo u vaterpolu, i u nekim drugim sportovima imamo dva kluba, a ne znam koliko je to baš dobro. Mislim da uprave dvaju vaterpolo klubova trebaju sjesti i pronaći rješenje, neki model koji će dovesti do spajanja u jedan klub. Ovako moramo dijeliti sredstva iz gradskog proračuna, termine i sve ostalo, a od toga nitko od nas nema koristi. Dapače, najviše protiraju Zadrani, Splićani i ostala konkurencija – zaključuje Edi Brkić.

Sport

46 / 18. veljače 2015. / 468.

HNK ŠIBENIK DIREKTOR KLUBA IVO KREČAK O FINANCIJAMA ŠIBENSKOG TREĆELIGAŠA

Problem su naslijeđeni dugovi, tekuće poslovanje redovito se servisira Imam neke dileme u srednjem redu, gdje pojedini igrači previše ‘carine’ loptu. Treba nam brz protok lopte i na tome ćemo poraditi do kraja priprema – istaknuo je trener Labrović piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

ijepo društvo okupilo se prošlog utorka na Šubićevcu. S jedne strane četveročlana delegacija HNK Šibenik na čelu s direktorom Ivom Krečkom, s druge desetak novinara, fotografa i kamermana. Netko je komentirao – ni prvoligaši nemaju ovakvu medijsku pažnju. Šibenik i jest po svemu prvoligaš, samo se spletom okolnosti (točnije – spletkama) našao tu gdje jeste, u trećoj ligi. Ali to je neka druga priča, dobro poznata svima. Prvi dio druženja otišao je na službeno predstavljanje dvojice novih/starih igrača. Riječ je povratniku Grgi Živkoviću i Mariju Bartuloviću. Grgo je ponovio kako je ‘lipo vratiti se kući’, gdje pušu neki novi vjetrovi.

GRGO: JEDVA ČEKAMO DA PRVENSTVO KRENE – Atmosfera u klubu je vrlo pozitivna i drago mi je što mogu sudjelovati u ovoj dobroj sportskoj priči. Dat ću sve od sebe da pomognem u ostvarenju glavnog cilja, koji je jasan, povratak u drugu ligu. I iskreno, jedva čekamo da počne drugi dio prvenstva – kazao je Grgo koji je, podsjetimo, na Šubićevac stigao iz Hrvatskog dragovoljca.

Za razliku od njega, Mario Bartulović novo je lice na Šubićevcu. Nekadašnji član Hajdukovog omladinskog pogona stigao je iz Segeste, a igra na poziciji desnog bočnog. – Prvi dojmovi su odlični. Vidi se da je riječ o ozbiljnom klubu, bivšem prvoligašu i čast je biti igrač Šibenika. Imamo jako dobru ekipu koja bi po mom mišljenju bila među prvih pet u drugoj ligi – kazao je Bartulović. Nakon njega riječ je uzeo trener Mirko Labrović koji se na početku osvrnuo na odigrane pripremne utakmice, s naglaskom na onu protiv Hajduka B (2:3). – U tom susretu iskušali smo neke taktičke zamisli, točnije, visoki presing. Uvjerili smo se da to nije bilo dobro, da ne možemo igrati na taj način, tako da ćemo se vratiti na ‘kontrolirani nogomet’ – kazao je Labrović, dodajući kako još uvijek traži idealnu postavu, ali da je blizu rješenju. – Imam jedan, dva upitnika za razriješiti. Konkretno, imam neke dileme u srednjem redu, gdje pojedini igrači previše ‘carine’ loptu. Treba nam brz protok lopte i na tome ćemo poraditi do kraja pri-

468. / 18. veljače 2015. / 47

KICKBOXING LOKALNE SNAGE NASTUPILE NA JAKOM MEĐUNARODNOM TURNIRU U KARLOVCU

Kninjani uzeli tri medalje, sestre Ivas i Bogdanović bronce

prema – objasnio je šef stručnog stožera narančastih, koji je od mladih igrača nahvalio Vukorepu. – Na njega ozbiljno računamo i mnogi bi se trebali ugledati na njega što se tiče pristupa radu – istaknuo je Labrović. SURADNJA S DINAMOM? Direktor kluba Ivo Krečak dotaknuo se, pak, nancijske situacije. – Uprava i Nadzorni odbor ulažu veliki napor da se trajno riješi pitanje dugova, a što se tiče tekućeg poslovanja, ono se redovito servisira. Dakle, paralelno sa sportskim dijelom radi se i na ovom nancijskom i organizacijskom, što nije lako, ali dajemo sve od sebe – kazao je Krečak.Do početka prvenstva narančasti će odigrati još nekoliko pripremnih susreta, između ostalog, u planu je i odigravanje utakmice protiv Dinama B, a najvjerojatniji termin je 18. veljače. Kako su istaknuli na Šubićevcu, ta je utakmica važna i zbog možebitne suradnje s klubom iz Maksimira.

Davor Totić osvojio je srebro za Kickboxing gym Stafford, a Zvone Vrkić i Josip Mijač bronce

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

iše od 1.400 boraca iz 147 klubova iz 22 države nastupilo je nedavno na jakom međunarodnom kickboxing turniru u Karlovcu, a među njima i lokalne snage iz Šibenika, Knina i Vodica. Najviše uspjeha imali su članovi kninskog Kickboxing gym Stafforda koji su se kući vratili s tri medalje, jednim srebrom i dvjema broncama. Srebrom se okitio Davor Totić, dok su bronce uzeli Zvone Vrkić i Josip Mijač. Na postolje se nije popeo

Damir Begavac koji je zauzeo peto mjesto. - Ponosan sam na momke i na njihovu borbenost. Sigurno ćemo biti sve bolji i jači i siguran sam da ćemo sljedeće godine doći po zlato – napisao je na klupskoj facebook stranici osnivač i glavni trener kluba Anto Paraga Nakić. NOVE NADE VODIČKOG SPORTA A da su nove nade vodičkog sporta u Karlovcu su potvrdile sestre Chiara i Beata Ivas. Naime, mlade članice ‘Hrvatskog branitelja dragovoljca’ osvojile se brončane medalje, obje u disciplini pointghting,

i to Chiara u kategoriji do 32 kilograma, a Beata u kategoriji do 22 kilograma. Osim njih dvije, boje vodičkog kluba branile su Toni Kursan, Duje Ivas i Dino Ivas. Najmanje uspjeha na karlovačkom turniru imali su borci KBK-a Petar Krešimir IV. U četiri borbe četvero članova šibenskog kluba upisali su tek jednu pobjedu. Ostvario ju je Tomislav Bogdanović, u disciplini lowkick, u kategoriji do 81 kilograma, svladavši u četvrtnalu Antu Dabru iz Splita. U polunalu ga je, pak, s 2:1 svladao Pere Marica iz Požege,

pa je u konačnici Bogdanović osvojio treće mjesto i brončanu medalju. ZAUSTAVLJENI U ČETVRTFINALU Njegove klupske kolege, koji su također nastupili u disciplini lowkick, zaustavljeni su u četvrtnalu. Senior Davor Perković (do 86 kilograma) izgubio je na bodove 2:1 od Marka Martinjaka iz Zagreba, Frane Kursar (do 67), također u seniorskoj konkurenciji, izgubio je od Slovenca Jerneja Grajsa, dok je juniora Matea Skrozu (do 60 kilograma) zaustavio Poljak Patrik Koszturek.

potražite na

www.sibenskiportal.hr

Sport

48 / 18. veljače 2015. / 468.

‘Bankari’ produžili nadu K

VATERPOLO ŠIBENSKI KLUBOVI USPJEŠNI U PETOM KOLU 1.B LIGE

tina. Jolly je, naime, nakon poluvremena zaostajao četiri poena (35:39), da bi u posljednju dionicu ušao s minusom od šest poena (56:62). Srećom po njih, tada im se otvorio šut, pogodili su nekoliko trica i na koncu uzeli pobjedu, prvu nakon tri uzastopna poraza. Jazvin sa 25 poena bio je prvi strijelac Jollyja, a pratili su ga Katura sa 18 i Vrlika sa 13 postignutih poena. U sljedećem kolu ‘bankari’ gostuju u Splitu. (pp)

ošarkaši Jollyja ostavili su živom nadu da će ipak uhvatiti jedno od mjesta koje vodi u Ligu za prvaka. U subotu su na Baldekinu nakon teške i neizvjesne utakmice svladali momčad Kaštela 76:71 te tako došli do osme prvenstvene pobjede (uz devet poraza). Na ruku im, doduše, nije išla gostujuća pobjeda Zaboka nad Goricom, ali, kako se kaže, ‘nada umire posljednja’. Ključnom u pobjedi ‘bankara’ pokazala se četvrta četvr-

468. / 18. veljače 2015. / 49

Adriatic pobjedom nad Zagrebom zadržao prvo mjesto, Šibenik bolji od Osijeka

8 79

kn/kom

TRAJNO MLIJEKO 2L, VINDIJA

SPEKTAKL U RIJECI ĆE SE ODRŽATI 22. IZDANJE HRVATSKOG ALL STARA

Za trenera najbolje momčadi A1 lige Jeronima Šarina nema mjesta na klupi Juga!? piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

rošle godine u veljači Šibenik je tresla All Star groznica. Najbolji igrači iz hrvatske lige pohodili su Baldekin, a s njima i sve ono što ide uz ovu egzibicijsku utakmicu – natjecanje u zakucavanju i tricama, cheerleadersice, akrobatske skupine. Bio je to pravi košarkaški spektakl, a u kojem će ove godine, 21. veljače, uživati Riječani. Ovih dana objavljen je i popis igrača koji će igrati za momčadi Sjevera i Juga. Na njemu je manje igrača Šibenika i Jollyja, kao i Šibenčana koji igraju u drugim klubovima.

BAŠIĆ I GULAM U MOMČADI JUGA Podsjetimo, lani je GKK Šibenik ekipi Juga dao dva igrača Domagoja Bašića i Ljubu Ša-

15-godišnji Toni Nakić, senzacionalni pobjednik u natjecanju tricama, branit će naslov u Rijeci

madana, a Jolly jednog, Domagoja Bubala. Boje Sjevera branili su, pak, Dario Šarić, Martin Junaković i Miro Bilan. U Rijeci će, pak, ‘građane’ zastupati samo Domagoj Bašić, ‘bankare’ Josip Gulam, a za Sjever će ponovo zaigrati

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

ibenski vaterpolski drugoligaši uspješno su apsolvirali peto kolo 1.B lige. Adriatic je slavio 15:11 u Zagrebu, kod istoimenog domaćina, što je njihova četvrta pobjeda u pet utakmica (uz jedan remi) pa i dalje drže vrh ljestvice sa 13 osvojenih bodova, dok je Šibenik 12:10 pobjedom nad Osijekom u Crnici skočio na petom mjesto, s devet bodova na kontu. ADRIATIC BEZ PORAZA Adriatic je nakon prve dvije

Za Adriatic je ponovo zaigrao Perica Bukića koji je zabio dva gola četvrtine izgradio prednost od tri gola (8:5), da bi u trećoj domaćin zaprijetio približivši se na gol zaostatka (9:8). Ipak, u posljednjoj dionici sastav trenerskog dvojca Brkić/ Vrbičić stavlja stvari na svoje

mjesto, dobiva tu četvrtinu 6:3 i uzima tri boda. Čak tri igrača Adriatica zabila su četiri gola na tom susretu, Ante Stojanović, Bruno Sabioni i Domagoj Jajčinović, dva puta u listu strijelaca upisao se Perica Bukić, a jednom Luka Vukšić. TRI TROSTRUKA STRIJELCA U pobjedi Šibenika nad Osijekom, pak, istaknuli su se Nimac, Perić i Knežević koji su mrežu gostiju tresli po tri puta, dok su po jedan gol zabili Čikeš, Dušković i Eškinja. U sljedećem kolu momčad Denisa Šupe gostuje kod splitske Salone koja u četiri utakmice ima dvije pobjede i dva poraza.

Skelinovi momci drugi dio prvenstva otvorili porazom od Gorice Cedevitin Miro Bilan. Ono što ‘bode u oči’ jest da će ‘južnjake’ voditi trener Zadra Ante Nazor, njegov pomoćnik bit će Marijan Mance iz Kvarnera, dok trenera GKK Šibenik, prvoplasirane momčadi A1 lige, Jeronima Šarina nema

nigdje. Čudan kriterij HKS-a. Inače, imat će Šibenik svog predstavnika i u šutiranju trica. I to ne bilo kakvog, već branitelja naslova s Baldekina, 15-godišnjeg Tonija Nakića, kadeta Škole košarke Dražen Petrović.

očeo je drugi dio 1.A hrvatske odbojkaške lige, u kojem su, ovisno o plasmanu iz regularnog dijela, formirane četiri nove skupine. Odbojkaši Šibenika tako su kao drugoplasirana ekipa 2. skupine ušli u 3. skupinu, zajedno s Goricom, Zadrom i Centurion Pulom, te će se boriti za plasman među osam najboljih ekipa u Hrvatskoj. Na žalost, otvaranje nije bilo uspješno. Momčad Paskavala Skelina poražena je na gostovanju kod Gorice s tijesnih 3:2 i trenutno se nalaze na četvrtom

mjestu 3. skupine (prenose se bodovi iz međusobnih utakmica). Prvi set domaći je dobio s uvjerljivih 25:17, u drugom su se Šibenčani revanširali slavivši s još uvjerljivijih 25:13, treći opet dobiva Gorica sa 25:22, da bi slavljem 25:20 u četvrtom Šibenik odveo utakmicu u peti set. A u njemu su više koncentracije i sreće imali domaćini te dobili odlučujući set sa 15:11. U sljedećem kolu Skelinovi će momci na Baldekinu ugostiti Zadar. (pp)

17 99

kn/kom

VINO VRANAC 2L

Vijesti

Sport

50 / 18. veljače 2015. / 468.

Pridružite se vodičkoj karataškoj obitelji piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

arate klub Okit iz Vodica radi na proširenju svoje obitelji. Pa stoga poziva dječake i djevojčice da im se pridruže, navodeći niz razloga za to. Između ostalog ističu da su dobro organiziran klub, s programom vježbanja primjeren znanju i uzrastu vježbača, uz adekvatan ekstenzitet i intezitet opterećenja, zatim da članovi pored karatea vježbaju i vježbe spretnosti, okretnosti, skočnosti, elemente sportske gimnastike, kao i to da razvijaju upornost, kreativnost, optimizam i prijateljstvo. Dodaju i kako vježbači mogu ispraviti ravna stopala i krivu kralježnicu te da su nakon treninga karatea djeca smirenija, imaju

Priče o preseljenju pojavile su se već prošle godine, a osim logističkih (manjak parkinga, skučenost,...), kao razlog se navode i oni ‘promotivni’

bolju koncentraciju, tek i san. - U ovom klubu djeca neće biti odbačena ni ponižena jer je ovaj program humana zamisao koja

u djece podiže osjećaj vrijednosti, sigurnosti – stoji u pozivu na upis u KK Okit. Kažimo kako se treninzi odr-

žavaju u maloj dvorani Osnovne škole Vodice, i to utorkom i četvrtkom od 18 do 19 sati, te subotom od 10 do 11 sati.

Šibenski kanal piše: Rade Kristić

Najave Preminuo frontmen grupe Visage Steve Strange

rontmen britanske elektro pop grupe Visage, Steven Strange, pravim imenom Steven John Harington, preminuo je 12. veljače u 56. godini života u snu od zastoja rada srca. Velšanin porijeklom, Strange se glazbom počeo baviti 1976. godine, nakon odgledanog koncerta Sex Pistolsa, a u njegovom prvom londonskom bendu između ostalih svirali su i Chrissie Hynde, Vince Ely i Topper Headon. Pečat njegovoj glazbenoj karijeri ostavio je rad u grupi Visage, čiji prvi album i danas spada u klasike osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Thurstone Moore dolazi u Močvaru

akon razvoda s dugogodišnjom glazbenom i životnom družicom, Kim Gordon, te nikad potvrđenim, ali izglednim raspadom Sonic Youtha, Thurstone Moore ne prestaje s radom. Chelsea Light Moving je jedan od projekata koji posljednjih nekoliko godina aktivno djeluje, dok će s basisticom My Bloody Valentine Debbie Googe, bubnjarem Sonic Youtha Steve Shellyem i gitaristom James Sedwardsom kao Thurstone Moore Band 2. lipnja posjetiti Hrvatsku.

broj 86.

468. / 18. veljače 2015. / 53

SANJIN ĐUKIĆ:

Novi albumi

Za bendove u našoj agenciji svih sedam dana u tjednu radimo od 0-24 Koncertna agencija LAA jedna je od rijetkih koja se u Hrvatskoj na ozbiljniji način bavi ovim poslom. Osnivač Mario Grdošić i njegov kolega Sanjin Đukić dugi niz godina bave se ovim poslom, a nakon odlaska iz Dallas Recordsa, svoje glazbene i poslovne apetite zadovoljavaju radeći za sebe i bendove kojima agencija u svim segmentima stoji na raspolaganju. Osim toga, Sanjin je i dugogodišnji promotor Exit festivala u Hrvatskoj, MTVa i nekih drugih projekata, a svoja iskustva i ovaj put je podijelio s nama. Kada i kako ste došli na ideju o osnivanju agencije za promociju bendova, koncerata i drugih događanja vezanih uz glazbu? Nakon što smo otišli iz Dallasa u kojem smo dugo radili agencija je zapravo bila prirodan nastavak jer smo htjeli ostati većinom vezani uz glazbu. Mario (Grdošić, osnivač LAA) se u staroj rmi bavio bukiranjem i za privatan biznis je morao otvoriti rmu jer drugačije ne ide. Ja sam nakon Dallasa se više koncentrirao na PR radivši za MTV, Exit, neke druge projekte i sve Mariove koncerte. Onda smo se jednostavno dogovorili da se ja zaposlim u

LAA i donesem svoje poslove jer smo smatrali da ćemo zajedno biti jači. Uskoro je uletio i posao za Tvornicu kulture i stvar se brže zakotrljala. S kojim bendovima surađuje LAA i što im agencija nudi? S nekim izvođačima smo vezani tzv 360 dealom – dakle radimo sve, booking, promoting, pr, diskograju, publishing, merch. To su Punčke, Lovely Quinces, Jonathan i Otrovna Kristina. Malo skromniji deal od 360 imamo s Brkovima. Koncertna smo agencija Josipe Lisac, Laibacha, Jinxa, Rambo Amadeusa. Ima još dosta bendova s kojima radimo po projektima, najčešće koncertno, ali oni nisu potpisani za nas. Svima nudimo najbolje od nas. Teško je to sažeti, a da ne ispadne kao hvalisanje. Možda ću samo reći da je ovo naša rma, a kad je nešto vaše onda radite 0-24, sedam dana u tjednu. Eto, to im nudimo. Postoje li neki određeni kriteriji po kojima birate bendove za suradnju ili se radi samo o tome da vam se sviđa to što rade? Moramo prije svega vjerovati da s tim izvođačima možemo nešto napraviti, a oni moraju razumjeti što od nas dobivaju. Isto tako moramo

naći vremena da im se posvetimo. Vrijeme je kod nas dosta bitan faktor jer ga nemamo puno, a ne bismo htjeli potpisivati bendove, pa onda ne imati vremena raditi s njima. Od kada surađuješ sa Exitom i kako je došlo do te suradnje? Prvo sam tamo negdje od 2001. do 2005. dolazio na festival s bendovima koje sam tamo bukirao ili ih pratio. To su bili Let 3 i Laibach. Jako mi se svidio festival. Već tada je bio ogroman, impresivan, ispred vremena, pa sam im 2006. ponudio da radim za njih u Hrvatskoj jer sam osjetio da postoji interes publike i medija. Složio sam prodajnu mrežu, organizirao PR i marketing kampanju i krenuli smo. Već tamo 2007. sam dobio šansu raditi za vrijeme festivala u press centru i tako sam se još više vezao. I evo danas radim svoj deseti Exit, vodim kampanju u našoj zemlji, a na festivalu koordiniram intervjue izvođača u pressu. Exit je već godinama prvo fesivalsko ime na ovim prostorima. U čemu je tajna njegove dugovječnosti? Po meni u Tvrđavi, sjajnoj prijateljskoj i zabavnoj atmosferi koja vlada na festivalu i u Novom Sadu, po otvo-

Vlasta Popić Kvadrat renosti Exita, raznovrsnosti i velikom osjećaju odgovornosti koje kao najveći festival naše regije imaju, ne samo prema državi iz koje jesu nego i prema svima u susjedstvu. Exit je jedinstven. Ove godine Exit slavi 15 godina. Priprema li se nešto posebno za ovih prvih 15 godina? Već sad mi se line up čini jako zanimljiv. Dolaze superlegende Motorhead, rokenrol mašina Eagles Of Death Metal, najtraženiji DJ današnjice Hardwell, osvajači Grammyja Clean Bandit, drum’n’bass ikone Roni Size Reprazent, novo veliko ime dubstepa Zomboy... A tek smo počeli. Drago mi je i da je naše ‘morsko’ izdanje Sea Dance zaživjelo i čak osvojilo titulu najboljeg europskog festivala do 40.000 ljudi. Bit će to jedna lijepa proslava. S obzirom da dosta dobro poznaješ cijelu glazbenu scenu u regiji, možeš li nam kazati koja su to glazbena imena, gledajući iz tvoje perspektive, koja su od svoje glazbe napravili neke bitnije pomake u razvoju regionalne scene i praćenju svjetskih trendova bez obzira na žanr koji sviraju? Mislim da naša scena ne prati svjetske trendove, što

uostalom i nije neki recept za uspjeh u ovim krajevima. Meni je svaki novi bend koji može iz godine u godinu svirati po regiji ili izvan nje barem 30-40 koncerata ili uspio ili je na dobrom putu. Od relativno novih imena, dakle bendova nastalih ili «uspjelih» zadnjih 8-10 godina to su svakako Dubioza, S.A.R.S., Brkovi, Repetitor, Kawasaki 3P, Punčke... Od još malo novijih Lovely Quinces, Jonathan, mislim da je Kiša metaka na jako dobrom putu, kao i grupa Ti iz Beograda. Vjerujem da će Dječaci sa sljedećim albumom ponovo napraviti urnebes. Postoje li neki bendovi za koje si misli da će napraviti i nešto više? Da, to je nažalost svakodnevica našeg posla. Neki od njih su ostali neshvaćeni od medija, neki nisu imali strpljenja, neki nisu imali inspiracije, neki su izgubili interes... Imaš li možda neku poruku za mlade bendove i način na koji bi trebali promovirati svoja djela? Kako i u kojoj mjeri dozirati svoje promo aktivnosti, a da se ne izazove kontraefekt? Prvu grešku koju bendovi obično rade je da se ne znaju dobro promovirati. Jednostavno ne postave stvari do-

bro od početka. Ne naprave dobre promo fotke, ne znaju napisati dobar, koristan tekst o sebi, gramatički i faktički ispravnu biograju. Nemaju normalne studijske snimke, video bilo kakve vrste. Facebook im je napravljen traljavo i nepotpuno. Nemaju Bandcamp i Soundcloud prol. Sve to skupa se danas može napraviti i održavati za relativno male novce, puno manje nego prije, ali netko na tome mora raditi. Kao što nogometaš ide na trening i ulaže u sebe i opremu u kojoj trenira tako i bendovi moraju ulagati u sebe. Imati probe, raditi stvari, pronaći gaže, uložiti novac u bend i naučiti se profesionalnosti i disciplini. Ovo zadnje dvoje mislim u poslovnom, ne kreativnom smislu. Mogućnosti su danas puno veće, sve je dostupnije. U smislu samog predstavljanja uvijek preporučam da idu isključivo sa stvarima s kojima su posebno zadovoljni. Neka budu kratki i jasni. Bolje mi je kliknuti na tri dobra linka nego da mi netko pošalje 35 MB muzike jer ‘ima puno snimljenih pjesama’. I neka sviraju. Neka sviraju bilo gdje, bilo kad, na početku za nikakve novce, samo da ih ljudi vide i čuju.

bjavljivanjem prvog albuma, ‘Za očnjake’, teško je bilo ne povućiti paralele između Vlaste Popić i begradskog Repetitora. Ista tročlana formacija, minimalistički vrlo močna, bučna i precizna glazbena podudarnost te jednostavnost i na trenutke tekstualna banalnost, u dobroj je mjeri Vlastu gurala u sjenu u mnogim segmentima puno konkretnije beogradske družine. Hrvatski pandan beogradskom indie-noise oživljavanju osamdesetih, devedesetih i tekućih godina i nije ovakvom prezentacijom imao previše šanse, no srećom, ‘Kvadrat’ je došao u idealno vrijeme da nas uvjeri u kvalitetu koju Vlasta Popić denitivno ima i potvrdi činjenicu kako se radi o nepravedno podcijenjenom bendu. Najveća razlika uspoređujući njihova dva albuma odnosi se najprije na zrelost i sigurnost koju ‘Kvadrat’ nosi u sebi. Trebalo je možda proći vrijeme odrastanja i sazrijevanja, ali zahvaljujući upornosti Ivana, Tene i novog basiste, čekanje se isplatilo. Puštanje najavnog singla, ‘Ako nisam dobra’, ostavilo je trpku nelagodu i pregršt pitanja, a ono najvažnije bilo je hoće li Vlasta na ostatku materijala uspijeti preskočiti ljestvicu tinejđerske nekonzistentnosti ili pokazati ipak nešto više. Na kraju svega, dobili smo ovo drugo.

Mamma Mia!

MODNI

468. / 18. veljače 2015. / 55

DODATAK

BAČKI PAVEL KONCERT ZA KRAJ 28. VELJAČE U CAFFE NIGHT BARU KUGLANA U ŠIBENIKU NASTUPA ZAGREB

o nominirani U Šibenik stiže četverostruko Porinovac – PAVEL Foto: facebook.com/pavel.band

piše: Maria Kiara Matić

Stižu nam sedamdesete!

četiri kategorije i to one glavne – kaže Bergam. SUPER COOL BEND Krajem mjeseca, šibenska publika bit će u prilici poslušati kako uživo zvuče hitovi s posljednjeg albuma ‘I mi smo došli na red’ koji, iako objavljeni mjesecima ranije, ne izlaze iz radijskih etera, a publika ih rado traži još. ‘Autentično osrednji’, ‘Čuvaj me’ priskrbili su Pavelu brojna priznanja, a neka će tek možda i stići. Singl ‘Autentično osrednji’ zaslužan je za dvi od ukupno četiri nominacije, za ‘pjesmu godine’ i ‘najbolji aranžman’. - Drago mi je da se mogu pohvaliti da sam baš ja prvi doveo u Šibenik super, cool bend kao što je Pavel – dječački će razdragano priznati Bergam. Nama je, pak, super drago što su Šibenik i ovdašnja publika došli na red za jedan, što bi trebao biti, odličan koncert jednog od šaćice dobrih pop bendova u Hrvata.

Hipermarket u

SIR TRAPIST, DOMAĆA KRAVICA

kn/kom

SOK JABUKA 1L, MARASKA

kn/kom

TUNA S POVRĆEM 100G,ULTRA

HIP

7 99

A ERM RK

9 99

kn/kg

A ERM RK

54 99

RMARKE

RMARK

HIP

VODICAMA!

ČETIRI GLAVNE Kako je bend nominiran u kategorijama ‘album godine’, ‘pjesma godine’, ‘najbolji album pop glazbe’ i ‘najbolji aranžman’ stigao do zimskog koncerta u Šibeniku?! Preko poznanstva i prethodne suradnje, ispričao nam je Bergam. - Razmišljao sam o svim bendovima koje sam dosad dovodio i tražio sam nešto što bi bilo drugačije od toga. Pavel mi je pao na pamet i stoga što sad doživljavaju svoje glaz-

Drago mi je da se mogu pohvaliti da sam baš ja prvi doveo u Šibenik super, cool bend kao što je Pavel – dječački će razdragano priznati Bergam

beno proljeće. Skužio sam da imaju super album koji hvali struka i publika. Super su mi i njihovi singlovi ‘Autentično osrednji’, ‘Čuvaj me’ i odlično će se uklopiti u prostor Kuglane – vraća se Bergam na početak akcije dovođenja jednog od omiljenijih pop izvođača domaće publike. Kontaktirao je menadžera benda Stipu Mađora, koji ujedno u Pavelu svira trubu, a s kojim je prethodno radio kada je pred šibensku publiku dovodio neke druge bendove usko vezane za Mađora, poput Kawasaki 3p. - Kako smo već surađivali, brzo smo se dogovorili. Prva ideja nije bila da sviraju krajem veljače, ali nisu mogli ranije od toga. Na kraju je odlično ispalo jer su u međuvremenu bile i nominacije za Porin, a oni su nominirani u

HIP

rošle godine izdali su studijski album ‘I mi smo došli na red’ koji je pokupio četiri nominacije za hrvatsku diskografsku nagradu Porin koja će se ovog ožujka dodijeliti 22. godinu za redom. Riječ je o hvaljenom zagrebačkom bendu Pavel, no prije dodjele Porina i eventualnog slavlja, Pavel predvođen karizmatičnim Aljošom Šerićem i novom pjevačicom Antoniom Matković, održat će koncert u Šibeniku. Svoj prvi šibenski koncert održat će u caffe night baru Kuglana i to zadnje dana drugog mjeseca, odnosno 28. veljače. Cijena ulaznice, da od-

mah riješimo dubiozu, bit će simboličnog iznosa, ne viša od onog što je publika platila za koncert Dječaka na istom mjestu. Ili nam barem tako kaže urednik glazbenog programa u Kuglani Igor Bergam. Točan iznos tek treba odrediti.

HIP

piše Snježana Klarić snjezana.klaric@sibenskiportal.hr

svijetu mode uvijek se misli i govori unaprijed, dakle kakvi modni trendovi i ideje nas očekuju za nadolazeću sezonu. Tako je upravo i sada, proljeće/ljeto u 2015. vraća nas godine unatrag ili ti ‘Back to ‘70.’! Dakle, ženstvenost u odjeći iz vremena 70-ih ponovo je u trendu. Sve dame koje žele biti u trendu, inspiraciju znate gdje ćete početi tražiti. U većini slučajeva to mogu biti i mamini ormari jer vjerujem da će se tamo pronaći po koji odjevni ili modni dodatak iz razdoblja kad su bile mlade. Isto tako, second hand dućani, nema što se tamo ne može pronaći ali i neki naši dućani koji su već izbacili svoje najavljujuće kolekcije. A ono što će se zasigurno nositi, i na što trebate obratiti pozornost ovoga proljeća jesu pamučne majice s printovima, hlače i suknje kroja A koje su već apsolutni hit. Također, ne zaboravimo traperice visokoga struka, cipele s platformom, cool komade od jeansa poput traper košulja, kombinezona, haljina i slično. Moda 70-ih ne može proći ni bez cvjetnog printa, prugica ali i bijelih proljetnih kombinacija. Znači, nije samo traper u igri, ‘70. nam nude uistinu širok izbor, time sam uvjerena da će to biti prava avantura za one najodvažnije i trendi žene.

kn/kom

TORTINA KAKAO I MLIJEKO 300G

Mamma Mia!

468. / 18. veljače 2015. / 57

HANA JUŠIĆ SVOJ PRVI DUGOMETRAŽN FILM ‘NE GLEDAJ MI U PIJAT’ SNIMAT ĆE U RODNOM GRADU G

knim likovima Zbog ljubavi prema grotesk pribojavam se reakcije Šibeenčana na moj film piše Snježana Klarić snjezana.klaric@sibenskiportal.hr

ana Jušić mlada je lmska redateljica koja je pažnju struke zadobila s nekoliko kratkometražnih lmova, često nagrađivanih naslova koji su se našli i na nekim međunarodnim lmskim festivalima. Rođena u Šibeniku, preselila se u Zagreb gdje je, što se školovanja tiče, ‘dogurala’ do završene Akademije dramskih umjetnosti te u metropoli, naposljetku, radi kao asistentica i predaje teorijske kolegije. Nakon niza kratkih lmova, priprema i svoj prvi dugometražni

lm ‘Ne gledaj mi u pijat’ koji će se snimati u njenom radnom gradu. Zbog dosadašnjeg rada, struka očekuje mnogo od nje, a Hana i bez toga strepi zbog komentara šibenske publike. Kaže, preseljenje iz Šibenika u Zagreb prouzrokovalo je traume u

djetinjstvu, priskrbilo joj osjećaj nepripadanja, a sve to može biti razlog zašto su njeni likovi toliko životni, volite ih ili mrzite... Najčešći epitet koji stoji uz njen rad je – provokacija. NEMA TU NEKE PROVOKACIJE Tvoji dosadašnji kratki lmovi često se opisuju kao provokativni, erotični... Namjerno radiš takve vrste, ispoljavali li rad na lmu iz tebe takav pristup ili nešto treće? Pa,nije da ih namjerno radim provokativne. I nije to nikakva vrsta provokacije. U mojim lmovima, u jednom nam je tema bila da prikažemo seks dvoje ljudi i ja sam samo ispunila temu, a drugi je igrom slučaja imao incestuoznu notu što je proizlazilo iz odnosa među likovima i nisam išla za tim. Nema tu neke prevelike provokativnosti. No, tvoji likovi zaista jesu stvarni. Dok gledaš lm, ti u njima vidiš nekog poznatog iz svoje okoline i često su to pojedinici kojih se posramiš u društvu jer su preslobodnog ponašanja, preotvoreni su i bez srama. Više me zanimaju stvari koje ljudi pokušavaju sakriti, mane drugih ljudi ili moje. Vjerojatno to dolazi s nekom zrelošću pa ću s vremenom naučiti raditi lmove o dobrim ljudima, dobrim pričama. Zasad to ne mogu jer mi to djeluje kao nekakv kič, to kad redatelji, scenaristi ili pisci previše pravdaju svoje likove, kad ih žele prikazati boljima nego što jesu. Čini mi se da ionako ljudi u životu sebe č e s t o nastoje prikaza-

Što se tiče dugometražnog lma koji se odvija u Šibeniku, za mene to predstavlja veliki pritisak zbog toga što koliko god ovaj grad doživljavam kao nešto svoje i intimno svoje, isto tako, osjećam da nisam dio grada, da sam outsider jer ne živim tu– kaže Hana ti boljima nego što jesu i nisu iskreni prema sebi ni prema ljudima u svojoj okolini. Recimo, stvari poput Facebooka, sad govorim najveće banalnosti, ali tu se svi pokušavaju prikazati boljima nego što jesu, uključujući mene. Mislim da zbog toga treba raditi na ovom drugom, prokazivanju vlastitih mana. S obzirom na brojne nagrade, priznanja i pohvale struke jasno je što javnost misli o tvom radu. Nedavno si imala hrvatsku promociju lma ‘Da je kuća dobra i vuk bi je imao’. Kako publika reagira na tvoje radove? S obzirom da jesmo društvo naviknuto na američke blockbustere, ušminkani Hollywood, 50 nijansi sive. E, to je provokativno. Ne mogu govoriti o široj publici jer

nisam netko tko se probio do šire publike, niti sam napravila dugometražnilm, niti mi je lm igrao u pravoj kino distribuciji. Tako da sam na toj premijeri znala većinu ljudi koja je sjedila u publici. To su prijatelji, poznanici i ljudi koje zanima što rade mladi autori u Hrvatskoj. I kod tih ljudi reakcije su podijeljene. Nekima su lmovi besmisleni, nekima su degutantni, neki se ne mogu vezati za likove jer su im preantipatični. Nekima je sve to previše estetizirano, kažu da ne vide prave odnose među ljudima nego da je sve podređeno estetci. Ima i onih kojima se sviđa pa je teško procjeniti. Kako se među svim tim provokacijama, incestu, antipatičnim i besmislenim radovima, našao i Koko, odnosno angažman u lmu za djecu i mlade ‘Zagonetni dječak’? Ne bih pristala režirati lm jer mislim da nisam za to, ali pisanje scenarija za lm učinilo mi se kao odlična vježba jer

volim tu knjigu. A tu je i Ankica Tilić Pilić koja je producentica lma kojoj se divim i to mi je bila prilika da radim s njom. To se pokazalo kao dobra odluka jer je kasnije dogovoreno da producira i moj lm koji ću krenuti snimati. STRAH, TRAUME I OPTIMIZAM Riječje o tvom prvom dugometražnom lmu ‘Ne gledaj mi u pijat’ koji ćeš snimati u Šibeniku. U kojoj je to fazi? Kad počinjete sa snimanjem? Počinjemo u devetom mjesecu. Pokušavamo naći još jednu glumicu za lik mame koja je baš, kako sam napisala, najšibenskija od svih likova. Nekako je dosta ‘lajava’. Puno priča i treba pričati tim autentičnim šibenskim govorom. Ja ne pričam po šibenski, ali imam u uhu taj jezik i mogu ga pisati. Kad netko iz Šibenika čita te dijaloge, kažu da su dosta uvjerljivo napisani, makar kad mene slušaju kako pričam nikad me ne bi spojili sa

Šibenikom. Tražimo osobu koja bi bila u tom smislu dobra. Došla sam sa snimateljicom Janom Plečaš da pogledamo lokacije po gradu i mislim da ćemo sad sve češće dolaziti da pripremimo sve. Hvata li te trema, budući da ti je ovo prvi dugometražni lm? Naravno da me strah. Mislim da je dobra stvar što sam u kratkim lmovima možda previše nabila atmosferu s čudnim, bizarnim pa da je svaka scena teška. U dugom lmu bit će više prostora i za neke opuštenije scene, neke komike. Barem se nadam. I nekako će ti likovi možda moći zaživjeti, nadam se da neće biti svedeni na nekoliko osobina kao što je to slučaj s kratkim lmom jer ih ne možeš vidjeti u raznom dijapazonu situacija. Nadam se da ću moći napraviti likove koji imaju veću puninu. Kad si maloprije spomenila ‘najšibenčanskiji’ lik, nekako mi se čini da tvoj dosadašnji likovi imaju to nešto šibensko u sebi, a to je ta otvorenost. Nema onog razmisli pa reci, nastup bez pardona. Možda je to jer su meni svi odavde. Unatoč tome što ne živim ovdje, odgojili su me ljudi iz Šibenika i to je dio mog osobnog mentaliteta, u sebi osjećam to što za Šibenčane kažu da su prgavi, taj dišpet, da su malo grubi. Mene su odgojili s tom grubošću. I nekad stvarno to u sebi jako osjećam i možda to proizlazi na likove. Što se tiče dugometražnog lma koji se odvija u Šibeniku, za mene to predstavlja veliki pritisak zbog toga što koliko god ovaj grad doživljavam kao nešto svoje i intimno svoje, isto tako, osjećam da nisam dio grada, da sam outsider jer ne živim tu. I to su moje velike traume iz djetinjstva. Recimo, kad sam bila klinka i kad bih došla

u trgovinu nešto kupiti i kad bi mi rekli da sam iz Zagreba, meni je to bila uvreda jer sam htjela pripadati tu,a taj šibenski govor mi je jednostavno ‘otišao’. Stalno mislim da, kad se taj lm jednom snimi i kad izađe vani, će ljudi reći što ja iz Zagreba mislim da poznajem Šibenik. Toga me strah. S druge strane, kako inače volim raditi groteskne likove sa svim njihovim manama, bojim se da će Šibenčani pitati zašto ih ja koja čak nisam iz Šibenika prikazujem u tako lošem svjetlu. Onda poprilično riskiraš proživljavanje dječjih trauma. Da, da me još jednom odbace. Je li to razlog zašto si odlučila snimati u Šibeniku? Mislim da ima više razloga. Jedan je ta priča o mom odrastanju koja je jako vezana za osjećaj izmještenosti jer kad sam došla u osnovnu školu u Zagreb dogodilo se da me nisu prihvaćali. Čak su mi djeca iz razreda slali prijeteća pisma da se vratim u provinciju iz koje sam došla, a istovremeno me u Šibeniku nisu prihvaćali i bila sam veoma vezana za baku i djeda tu u Varoši. Vezana sam za nešto iz prošlosti grada jer sam konstantno od bake i tate slušala priče o vremenima koja su možda bila bolja, o tim nekim šibenskim specikumima, ridikulima grada pa mi je to ostala kao neko magično mjesto. Kako onda danas doživljavaš Šibenik? Kako ga percipiraš? Ne znam kako ga danas doživljavam. Imam taj nekakav lokal patriotizam. Uvijek sam dovodila prijatelje na ljetovanje i tada je uvijek bilo ‘a jadan Šibenik, nema ništa’, a sad su mi ljudi koji su, recimo, prošlo ljeto bili ovdje govorili da je grad super. Čak su mi neki rekli da im je draži od Splita. Osjeća se optimizam.

Mamma Mia!

58 / 18. veljače 2015. / 468.

MATURALNI PLES ZABAVA MATURANATA UZ SHOW LEGENDE

Najluđa noć maturanata Prometno-tehničke škole Četiri razreda Prometno-tehničke škole Šibenik zabavljali su se u vodičkom hotelu Olympia na svom maturalnom plesu. Pod ‘budnim’ okom ravnatelje Zdravka Perana maturanti su se zabavljali uz Show Legende.

468. / 18. veljače 2015. / 59

Kurent

Predaja malih oglasa: 022

U zadnji tren Prodajem željeznu ogradu s plastičnim staklima, 20 metara u Rogoznici, visina ograde 1 m. Povoljno. 091 884 6251 Prodaje se automobil Citroen Xara, RT 1.4, 55 KV, boja srebrena, benzinac, proizvodnja 2003. god. Info na mob.: 099/3128709 Studentima i zaposlenima iznajmljujem 2 jednosobna i 2 dvosobna stana s terasom i dvorištem iznad katedrale. Mob: 099 3333 585 Ozbiljna obitelj traži u najam komforniji stan, od 70 m2 i više na području od centra grada prema Krvavicama. Mob. 099 262 4245. P r o d a j e m b a čv e . I n f o n a : 0993376303

Direktor: Joško Živković

josko.zivkovic@novi-tjednik.hr

Glavna urednica: Jelena Devčić urednik@novi-tjednik.hr

Redakcija: Patrik Patafta, zamjenik glavne urednice

patrik.patafta@novi-tjednik.hr Snježana Klarić | snjezana.klaric@novi-tjednik.hr Daria Lešić | daria.lesic@novi-tjednik.hr Rade Kristić | rade.kristic@novi-tjednik.hr Mario Krnić | mario.krnic@novi-tjednik.hr Daria Validžić | daria.validzic@novi-tjednik.hr Josipa Bolanča, fotograf | josipa.bolanca@novi-tjednik.hr

Primošten i okolica Bilini, Prhovo, tražim stan ili manju kuću po mogućnosti nenamješteno ili polunamješteno u najam na duže vrijeme. Mob: 091 3646 093 Prodajem motor Yamaha Buldog BT 1100-1063 cm3. Srebrne boje, garažiran, u odličnom stanju, proizvodnja 2003.g. Cijena 4.000 Eur. MOB: 098 /71 4440

Urednica priloga Mamma mia! Antonija Radić | antonija.radic@novi-tjednik.hr Graka: Nera Lovrić, gračka urednica | graka@novi-tjednik.hr Duška Radečić | graka@novi-tjednik.hr Ana Jakelić, ana.jakelic@novi-tjednik.hr

Prodajem gliser, Reful 490 open shermana, motor Honda 40 KS, 4 takta (max 200 sati rada). Prvi put u moru 2008. g. Motor redovito servisiran. Flapsovi, inox konzola sa 4 nosača za štapove, navigacijska svjetla, bimini, nosač pomoćnog motora, špirun sa koloturnikom, inox ograda, inox rukohvati, tenda motora i konzole. 7.500 Eur. 098 /71 4440

Marketing: Violeta Blatančić, voditeljica marketinga

violeta.blatancic@novi-tjednik.hr | marketing@novi-tjednik.hr

Tisak: Glas Slavonije d.d. Osijek

PRODAJE SE citroen saxo, 1,5 dizel, registriram do 5 mj. 2015. u odlličnom stanju. Mob. 098 9650167

Svi tekstovi i fotograje vlasništvo su Šibenskog tjednika i zabranjeno ih je neovlašteno koristiti.

www.sibenskiportal.hr

- prodajem

zemlju, struja, voda, za kompletnu adaptaciju, kolni prilaz. INTERSERVIS Nekretnine

PRODAJE SE stan na baldekinu, veličine 62 m2, parking osiguran. Stan je na sunčanoj strani s pogledom na luku. Info na mob: 098/771656

Prodaje se poljoprivredno zemljište sa nekoliko maslina u Gačelezima, površine 1.750 m2, cijena po dogovoru. Info na br.: 095/8380124

stanovi

PRODAJEM stan od 92 m2, sunčan. 091 565 4267 PRODAJEM stan od 34 m2, namješten, na prvom katu. 095 808 16 88

GORICA stan 28m2 u visokom prizemlju kamene kuće, 1 soba, uređen i useljiv, EC=C, konoba 20m2, kolni prilaz. INTERSERVIS Nekretnine ŠUBIĆEVAC garsonjera 40,80m2, 1. kat novogradnje, ima balkon, uređena i odmah useljiva, centralno, EC=A. INTERSERVIS Nekretnine Tel. 099

MATE KOP

ZEČEVO

PLIŠAC stan 68m2 u prizemlju, 2-soban, renoviran, podrum 19m2, EC=E. INTERSERVIS Nekretnine Prodaje se stan od 60m2, 1. kat na Njegoševom trgu 098/626 393 Prodaje se stan od 60 m2, 1. Kat na Njegoševom trgu 098/626393 PRODAJEM hitno trosobni stan od 82m2, prizemlje sa posebnim ulazom i velikom terasom na Meterizama. Info na broj: 091/5714970

mob: 091/880-7472

DOLAC stara konoba 18m2 u pri-

pizzeria

KIKE

dostava na kućnu adresu

330-141

tel.

213 21 09 i 091 150 66 47 VIDICI stan 74,96m2, 4. kat, 2-soban, balkon, pogled na more, EC=C, u otkupu. INTERSERVIS Nekretnine CENTAR dvoetažni stan 100,60m2, 3. kat, centralno grijanje, južna strana, terasa 25m2, EC=B. 103.000 € INTERSERVIS Nekretnine ŽABORIĆ jednosobni stan 49,55m2, prizemlje novogradnje, terasa 13m2, parking, EC=B. INTERSERVIS Nekretnine BALDEKIN stan 66,58m2 blizu bolnice, 2 sobe, 2. kat, za adaptaciju, EC=G. 69.900 € INTERSERVIS Nekretnine VODICE stan 49,90m2 u novogradnji, 2 sobe, balkon, parking, EC=C. 75.000 € INTERSERVIS Nekretnine KRVAVICE stan 58,38m2, 1. kat, 2 sobe, 2 balkona, centralno, useljiv i u otkupu, EC=E. 59.500€ INTERSERVIS Nekretnine Tel. 099 213 21 09 i 091 150 66 47 BRODARICA stan 94m2 u prizemlju kuće, 3-soban, centralno, veranda, garaža, okućnica 350m2, EC=D, do mora 300m. INTERSERVIS Nekretnine Prodajem trosoban stan od 100 m2 u centru Šibenika, a može i zamjena za Zagreb. Info na br.:091/5322838 VODICE – prodajem stan 71 m2 + podrum, 2 terase, parking, blizina mora 300 m il mijenjam za manji stan u Šibeniku ili Biogradu. Ima ECB, info na br.: 098/577296

ostalo

- iznajmljujem, kupujem, prodajem

PRODAJEM voćke (marelica, žižula, grejp, kumkvat i šljiva). Voćke rađaju već 3 godine. Info na broj mob: 098/577 296 Poštovani građani Šibensko-kninske županije _GASTARBEITERI_ ako ste zainteresirani za susrete i neke međusobne razgovore ili čak za osnivanje jedne vrste ' Udruge povratnika' molim vas da se javite na tel: 091/8846 251 MIJENJAM vikendicu 40 m2 + terasa 12m2 u Fužinama (Gorski Kotar) na građevnoj parceli veličine 1270 m2, za manji stan u Šibeniku – po dogovoru. 0917548440 IZNAJMLJUJEM stan za studente ili samce. Info na 098/9646584 PRODAJE SE jednosobni uređen stan garsonjera, površine 25 m2, na Šubićevcu preko puta nogometnog igrališta. Cijena po dogovoru. 091/520930 PRODAJEM nedovršenu kuću cca 240 m2, (Šibenik, Bilice – iza spomenika) dijelom useljiva za 120.000 EUR. Info na 091/5436336 TRAŽIM Ozbiljan zaposleni mladić traži jednosoban namještan stan u najam na potezu od Vidika do Crnice. Sve informacije na broj mobitela 095 905 3676 PRODAJEM građevinsko zemljište blizu spomenika, 2000 m2, Šibenik, Bilice – moguća parcelizacija, svi priključci na terenu. Cijena 45 EUR po m2. Info na 091/5436336 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u zgradi u centru grada, 1.500,00 kn + režije + akontacija 1.000,00 kn. Samo studenticama ili mlađim zaposlenim ženskim osobana. Info na 098/445979

215 154

marketing@novi-tjednik.hr

468. / 18. veljače 2015. / 61

IZNAJMLJUJE SE jednosoban i dvosoban namješten stan u Šibeniku. Više informacija na mob: 098 917 8924

565 4267

parkingom. 439-286 ili 091/4380850

PRODAJE SE starija obiteljska kuća s okućnicom (592 m2) u Drnišu. Cijena vrlo povoljna. Info: 091 945 3065

IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan u Zagrebu 098/705-270 IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan samcima 098/917-8924

ZNAJMLJUJE se dvosoban stan u Šibeniku. Podsolarsko 62, poseban ulaz, 1. kat u obiteljskoj kući. 1500 kuna 022 350 594.

ZNAJMLJUJE SE uređeni poslovni prostor na Dobriću. (26m2). Info: 091/222-1302 IZNAJMLJUJEM STAN povoljno, u obiteljskoj kući, Vodice. Info na 091/5594468 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u centru grada studentima. Info na br.: 099/7045089 MLADA OBITELJ s djecom traže u najam kuću s okućnicom ili veći stan na duže vrijeme, područje Šibenika i okolice. Info na mob.: 091/5329031 PRODAJE SE građevinsko zemljište u Drnišu od 450m2 sa građevinskom dozvolom, info na mob.: 091/5466300 U CENTRU Drniša prodaje se stan od 90m2, info na mob.: 091/5466300 IZNAJMLJUJEM u Vodicama dvosobni i jednosobni stan na duže vrijeme u blizini škole. Info na mob.: 099/2538955 TRAŽIM cimera u stanu u Zagrebu, nepušača, predio grada Srednjaci. Info na: 091585-3341 IZNAJMLJUJEM sobu, kuhinju i kupaonicu studentici ili zaposlenoj osobi. Useljivo odmah. Ul. Ive Zaninovića 19. 091/508-8096 IZNAJMLJUJEM jednosoban ili dvosoban namješten stan na brodarici sve informacije na broj 098 997 62 39 IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan zaposlenom paru 091

NA MALOJ LOŽI u centru starog grada iznajmljujem dva manja apartmana za 2 osobe, studentima ili parovima s jednim djetetom od 01.10. do 01.06.. Info na br.: 098/432240 IZNAJMLJUJEM u centru grada dvokrevetnu sobu s wc-om, kupatilom i posebnim ulazom uz mogućnost uporabe kuhinje. Info na mob: 098/721 447 STAN 51m2 potpuno oprenljen na predjelu Stare ceste iznajmljujem studentima ili manjoj porodici. 098/432-240 IZNAJMLJUJEM stan u centru Šibenika info na mob: 099 404 0758, IZNAJMLJUJEM trosoban namješten stan na Baldekinu (blizina fakulteta) info na mob: 091 539 8388 IZNAJMLJUJE se dvosoban stan namješten u centru grada, isključivo studentima/cama 099 8543616, 022 214 525 IZNAJMLJUJEM apartmane u zgradi Stjepana Radića 1. kat, pogled na Šibenski kanal, 3 zvjezdice. 2 sobe dvokrevetne, 2 pomoćna ležaja, parking. Mob. 095 523 5653. IZNAJMLJUJEM namješten stan u centru grada(na Gorici) studentima/ cama i srednjoškolcima. 099 592 0651

IZNAJMLJUJEM jednosobni sunčan stan, namješten, zaposlenom paru ili dvjema zaposlenim djevojkama, poseban ulaz, odvojena struja i voda.Stan je u Crnici na glavnoj cesti i odmah useljiv. Mob.091/9554892 TRAŽI SE jednosobni ili manji dvosoban stan za samca na području od Vidika do Šubićevca, po mogućnosti u zgradi, okvirne cijene oko 200 eura. 091/587-2248 IZNAJMLJUJE se dvosoban namješten stan u Zagrebu,Rudeš,1. kat(može se koristiti i kao poslovni prostor),površine 59,25m2 + 1,25m2 ostave u podrumu. tel: 098 9814 367, 098 266 717, 022 354 241 IZNAJMLJUJEM stan u Bilicama 50 m2 kod općine, cijena 1300 kn. 091/2522169 IZNAJMLJUJE se jednosoban stan od 10.9. do 5.6 na Brodarici. Tel. 091 1122292 ili 350 900. IZNAJMLJUJEM apartman u Zagrebu. Info na 091 250 8821. IZNAJMLJUJEM dvokrevetnu garsonjeru u Vodicama ženskoj osobi na neodređeno vrijeme. Zaseban ulaz. Tel. 095 899 1412.

IZNAJMLJUJEM sobe u namještenom stanu, (u blizini poliklinike) 091 592 4599

IZNAJMLJUJEM trosoban stan u Varaždinskoj ulici blizu fakulteta, prednost studentima, zvati na 091 433 3300.Miro.

IZNAJMLJUJEM poslovni prostor opremljen za geodetski ured (nije uvjet) u centru grada s osiguranim

TRAŽIM u najam 2-soban ili 3-soban komforan namjesten stan blizu centra grada na duze vrijeme.091 31 20 281

IZNAJMLJUJEM jednosobni uređeni i namješteni stan u Zagrebu. Tel. 098 705 270. STUDENTIMA iznajmljujem trosobni uređeni stan u središtu Šibenika. 099 7333629. TRAŽI SE u najam stan u zgradi na duže vrijeme zaposlenom bračnom paru. 091 971 6797 IZNAJMLJUJE SE namješten apartman za samce ili parove bez djece u Crnici. Info na 098/922 5722 IZNAJMLJUJE SE 2-soban i 1-soban stan radnicima ili studentima na Brodarici. Na br. mob. 091/506 9521 IZNAJMLJUJE SE namješten stan u Zagrebu, 48m2, centralno grijanje i klima. Info na mob. 091/356 2560 IZNAJMLJUJE se dvosobni stan u centru grada zaposlenim curama ili studenticama, 098/9884992. IZNAJMLJUJE SE 3 soban namješten stan u kući u Njivicama, nasuprot Plodina. mob. 099/724 8391 ZAGREB, iznajmljuje se namješten stan u Zagrebu, 48 m2, centralno grijanje i klima. mob 091/356 25 60 TRAŽIM STAN u najam na duže vrijeme za 2 osobe na području Vodica ili Tribunja. info na br tel. 091/530 4747 IZNAJMLJUJEM sobu u centru grada, parking osiguran, info na 098/ 224 728 IZNAJMLJUJEM jednosoban stan na Njegoševom trgu (na prvom katu) samcima ili ženskoj osobi. 091/587 1524. MIJENJAM jednosoban stan u Zagrebu za jednosoban stan u Šibeniku. Info. na mob.: 0981976745 Traži se u najam dvosoban ili trosoban stan u Vodicama ili Šibeniku na duže vrijeme. Info: 091/321 88 31 KUPUJEM stan, jednosobni, u centru Šibenika, od Doma zdravlja i Doca do sportske dvorane. Tel. 091 525 2288. PRODAJEM jednosobni stan u Zagrebu, 31 m2 u predio Borovje, 52000 eura ili mijenjam za stan u Šibeniku 0955124343. ŠUBIČEVAC, prodajem dvosoban stan na Šubičevcu, površine 50m2 + 10m2 terase. 091/5594468 PRODAJE SE stan na Šubičevcu, dvoiposoban, konforan, 69 m2, na jugu, cijena 70.000 EUR. 095/5419818 Prodajem klimu Panasonic CU/PW 12 GKE , nova, neraspakirana, u original-

Tužno sjećanje na voljenu sestru

Zdravka Livić 22.2.2012. - 22.2.2015. Sestra Neda s obitelji SJEĆANJE

Joso Grozdanić

19.II.1995. - 19.II.2015. Prerano si nas napustio Joso moj dragi. Davno je to bilo, stalno te ogovaramo jer te volimo Tvoja sestra Marija Kukolj

Tužno sjećanje na našeg voljenog

Radislava Baranovića 17.2.2014. – 17.2.2015.

Nikad nećemo naučiti živjeti Prerano si nas napustio Joso moj dragi. bez Tebe… Davno je to bilo, stalno te ogovaramo jer te volimo Tvoji najmiliji noj ambalaži. Grijanje 3.8 KW, hlađenje 3.4 KW. Energetska učinkovitost A/A. Cijena 2.700 kuna. 099/2527623 PRODAJE se stan 95 m2 i 24 m2 u Šibeniku. Tel. 022 338 981. MIJENJAM trosoban stan u Zagrebu,69 m2 za odgovarajući u Šibeniku. Info na: 098 966 8919 KUPUJEM stan do 40 – 50 m2 u Šibeniku, poželjno na području od Baldekina do Vidika. Info na: 091/791 8035 PRODAJEM stan u Šibeniku, predio Bermude, 41 m2, kompletno renovi-

ran, vlasništvo 1/1. Tel. 098 721 488. PRODAJE SE stan u centru Drniša 90 m2 i građevinsko zemljište 450 m2 sa građevinskom dozvolom. 091/5466300 PRODAJEM povoljno stan 52 m2, ulica Bana Josipa Jelačića. Tel. 214 451. PRODAJEM preuređeni stan na Šubićevcu od 70 m2, info: 095/5419818 PRODAJEM dva stana u obiteljskoj kući. 100 m2 i 50 m2. Tel. 338 981. VRLO POVOLJNO SE PRODAJE trosoban stan na Njegoševom trgu (70m2). Info na mob.:099 594 8505

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – DO VIKENDA BEZ OBORINA � utorak pretežno sunčano. � Dalmaciji će puha� slaba do umjerena bura, u sjevernom dijelu navečer ponegdje i pojačana. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od 0 do 4°C, uz obalu i na otocima od 5 do 10°C. Najviše dnevne temperature većinom od 10 do 15°C. Srijeda donosi pretežno sunčano, ponegdje i vedro vrijeme. � Dalmaciji će puha� slaba do umjerena bura, popodne prolazno sjeverozapadnjak koji će bi� jači prema otvorenom moru. Bit će malo

hladnije. Minimalne jutarnje temperature zraka od -2 do 2°C, uz obalu i na otocima od 2 do 7°C. Najviše dnevne temperature većinom od 8 do 13°C. Stabilno i pretežno sunčano vrijeme nastavit će se �jekom četvrtka. Minimalne jutarnje temperature zraka od -4 do 0°C, uz obalu i na otocima od 1 do 6°C. Najviše dnevne temperature većinom od 8 do 13°C. Djelomično sunčano i suho bit će i �jekom petka. Ponegdje prolazno može bi� povećane naoblake. Noću

će bi� �ho ili uz slabu buru, danju će zapuha� slab jugozapadnjak. �utro će bi� malo toplije u odnosu na prethodne dane, najviše dnevne temperature većinom od 10 do 15°C. Promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima bit će �jekom subote. Samo će ponegdje pas� malo kiše, većinom u Dalmaciji, osobito u drugom dijelu dana u južnoj. Najviše dnevne temperature u zaobalju od 7 do 10°C, uz obalu i na otocima od 10 do 13°C.

TV program

Utorak, 24. veljace

Ponedjeljak, 23. veljace

Nedjelja, 22. veljace

Subota, 21. veljace

Petak, 20. veljace

Cetvrtak, 19. veljace

Srijeda, 18. veljace

62 / 18. veljače 2015. / 468.

HRT 1 06:36 06:38 06:55 09:20

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce telenovela (41/130)* 10:06 Od Ognjene zemlje do Tijuane: Od Kolumbije do Venezuele

HRT 1 06:36 06:38 06:55 09:20 10:10

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Od Ognjene zemlje do Tijuane: Od Nikaragve do Salvadora 10:36 Od Ognjene zemlje do Ti-

HRT 1 06:40 06:42 06:55 09:20 10:10 10:37

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Prozor u svijet: Pariz, Prozor u svijet: Marrakech 11:05 Dr. Oz (5)

HRT 1 07:35 Najava 07:37 TV kalendar 07:50 Granična rijeka, ciklus klasičnog vesterna 09:10 Normalan život 10:00 Kućni ljubimci 10:30 Subotom ujutro 11:47 TV kalendar

HRT 1 07:48 07:50 08:00 08:45

Najava TV kalendar Klasika mundI Divljak, američki film Zlatna kinoteka 10:10 Press klub 11:00 Velečasni Brown (2) 11:47 TV kalendar

HRT 1 06:38 06:40 06:55 09:20

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce telenovela 10:10 Prozor u svijet 10:37 Prozor u svijet 11:05 Dr. Oz (5), talk show

HRT 1 06:40 06:42 06:55 09:20 10:10 10:37 11:05 11:47

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Prozor u svijet Prozor u svijet Dr. Oz (5) TV kalendar

16:00 16:30 17:00 17:20 18:01 18:41 19:30 20:12 21:05

Što vas žulja? Regionalni dnevnik Vijesti u 17 Hrvatska uživo Odmori se, zaslužio si Potjera* Dnevnik 2 Tamo gdje palme cvatu Paralele - europski magazin 21:55 Otvoreno

HRT 2

popevke Što vas žulja? Regionalni dnevnik Vijesti u 17 Hrvatska uživo Odmori se, zaslužio si Potjera* Dnevnik 2 Večer na 8. katu: Gabi Novak 21:05 Labirint

HRT 2

TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan: Živjeti zdravo Labirint Riječ i život Pozitivno Kulturna baština Znanstveni krugovi Što vas žulja?

16:30 17:00 17:20 18:02 18:37 19:00 19:25 19:30 20:10

HRT 2

Dnevnik 1 Veterani mira Duhovni izazovi Prizma - multinacionalni magazin Kulturna baština: Smrtonosna osveta, američki film Potrošački kod Vijesti u 17 Snaga volje

18:05 18:25 19:30 20:15

10:32 Od Ognjene zemlje do Tijuane: Od Paname do Kosatarike 11:01 Dr. Oz (5), talk show 11:45 TV kalendar 12:00 Dnevnik 1 12:24 Boja strasti, telenovela 13:10 Svaki dan dobar dan: Biti gay 13:40 Potrošački kod (R) 14:10 Jezik za svakoga

11:05 11:47 12:00 12:25 13:10 13:40 14:25 15:30

11:47 12:00 12:25 13:10 13:40 14:25 14:55 15:20 15:35 16:00 12:00 12:25 13:10 13:45 14:30 14:55 16:23 17:00 17:20

juane: Od Gvatemale do Meksika Dr. Oz (5), talk show TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan: Disleksija Paralele Društvena mreža S 30. međimurske

16:00 16:30 17:00 17:20 18:02 18:37 19:30 20:10

Regionalni dnevnik Vijesti u 17 Hrvatska uživo Odmori se, zaslužio si Iza ekrana Javna stvar Najava Dnevnik 2 Ciklus James Bond: Pogled na ubojstvo 22:25 Noćna kavana

22:00 23:50 00:05 02:05

Manjinski mozaik Lijepom našom Dnevnik 2 The Voice - Najljepši glas Hrvatske Na rubu, američki film Vijesti iz kulture Na putu, Filmski maraton Granična rijeka, američki film

Dnevnik 1 Plodovi zemlje Rijeka: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Posljednji tango u Halifaxu (3), serija 16:25 Vrtlarica 17:00 Vijesti u 17 17:16 Zapisano u kostima: Legionar iz Resnika

17:50 The Voice - Najljepši glas Hrvatske 19:30 Dnevnik 2 20:05 LOTO 6/45 20:13 Gangster te voli, dokumentarni film 21:35 Damin gambit 22:19 Vijesti iz kulture 22:30 Noć Oscara: Traffic, njemačko-američki film

11:47 12:00 12:25 13:10 13:40 14:10 14:25 15:35 16:00 16:30 17:00

TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Treća dob Split: More Jezik za svakoga Društvena mreža Glas domovine Što vas žulja? Regionalni dnevnik Vijesti u 17

17:20 18:02 18:37 19:30 20:10

12:00 12:25 13:10 13:40 14:10 14:25 15:35 16:00 16:30 17:0 17:20

Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan Poslovna zona Jezik za svakoga Društvena mreža Turistička klasa Što vas žulja? Regionalni dnevnik 0Vijesti u 17 Hrvatska uživo

18:02 18:37 19:30 20:10 21:15 22:10 22:55 23:45 23:55

12:00 12:30 13:25 14:00 15:05 15:30

21:15 21:50 22:35 23:25 23:35

Hrvatska uživo Odmori se, zaslužio si Potjera* Dnevnik 2 Dokumentarni film domaći Poslovna zona Otvoreno Državne tajne, serija Vijesti iz kulture Drugi format

Odmori se, zaslužio si Potjera* Dnevnik 2 Piramida Pogledi: Terapijski psi Otvoreno Državne tajne, serija Vijesti iz kulture Snimka kazališne predstave 00:55 Svaki dan dobar dan

06:30 06:55 09:00 09:27 09:41 10:12 10:36 11:05

06:30 06:35 07:00 09:00 09:30 09:46 10:14 10:35

06:35 07:00 09:00 09:30 09:50 10:15 11:15 11:30

Jura iz džungle Juhuhu Školski sat Čarobna ploča Školarci obavještajci Degrassi Generacija Y: Sport Napravljeno po mjeri

Najava Jura iz džungle, Juhuhu Školski sat Kokice Školarci obavještajci Degrassi (9) Ni da ni ne

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Puni krug Plesni izazov Degrassi Village Folk Samo dalje na istok

HRT 2 06:45 07:00 09:00 09:35

Lijeni Grad Juhuhu Babybonus Olsenova banda i blago kralja lopova, film za djecu* 10:50 100% poduzetnik 11:15 Kuhajmo zajedno

HRT 2 06:30 06:35 07:00 09:00

Najava Lijeni grad Juhuhu 10 života mačka Titanika, film 10:10 Pozitivno (R)* 10:40 Biblija 10:50 Portret crkve i mjesta

HRT 2 06:35 06:55 09:00 09:30 09:50 10:40 11:20 12:15

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Znanost za djecu Plesni izazov Briljanteen Australija - Život na rubu George Clarke - Čudesne

HRT 2 06:35 07:00 09:00 09:50

Jura iz džungle JUHUHU Školski sat Školarci obavještajci (7), serija za djecu 10:18 Degrassi (9) 10:40 RECi, infoteen maga 11:07 Dječja usta

11:21 Australija - Život na rubu 12:09 Bajkovita Hrvatska: Paška čipka - Pag 12:18 George Clarke: Čudesne zamisli 13:07 Ubojstvo, napisala je 13:54 Najbolja jela Toma Kerridgea 14:26 Tvorci čudovišta, američki film 15:53 Kuhajmo zajedno

16:00 16:27 16:38 17:40 17:55

Školski sat Čarobna ploča Juhuhu + najava Glazba, glazba.. Košarkaški kup Hrvatske, polufinale 19:48 Glazba, glazba... 20:35 Nogomet, LP: Schalke - Real M 21:45 Nogomet, LP: Schalke - Real M

11:25 Australija - Život na rubu: Perth 12:15 George Clarke: Čudesne zamisli 13:05 Ubojstvo, napisala je 13:50 Najbolja jela Toma Kerridgea 14:23 Vjera, prijevara i minimalac - kanadski film 15:54 Kuhajmo zajedno 16:00 Školski sat

16:30 16:45 17:45 17:55 20:05

14:28 Dugino pleme, češko-američki film 16:00 Školski sat 16:30 Kokice* 16:45 Juhuhu* (26/40)* 18:18 Village Folk 18:30 Glee (4), serija (17/22) 19:10 Uređujte nadahnuto 19:40 Atulova malezijsk kuhinja

20:10 The Rolling Stones: Crossfire Hurricane, glazbeno-dokumentarni film 22:05 Sandham Murders (3), mini-serija 00:10 Zločinački umovi 01:00 Dva oca: Pravda za nevine, američki film 02:30 George Clarke: Čudesne zamisli

11:25 Saalbach: Svjetski skijaški kup (M) - spust 12:40 Tea Mamut 12:51 Dobar, bolji, najbolji... britanski slastičar (3), dokumentarna serija 13:55 Ciklus James Bond: Pogled na ubojstvo, britansko-američki film 16:05 Noćna kavana 16:55 Rijeka: Košarka All Star

19:00 Subotom ujutro 20:20 Iz džungle u džunglu, američki film 22:05 Narkokultura, dokumentarni film oko 23:45 Večer s Joolsom Hollandom (43) 00:47 Dobar, bolji, najbolji... britanski slastičar (3) 01:47 Noćni glazbeni program - spotovi

11:00 Đurđic: Misa prijenos 12:05 Babybonus 12:35 Future Weather, američki film (96')* 14:10 Tea Mamut 14:20 Kruh i peciva Paula Hollywooda 15:20 Tea Mamut 16:45 Saalbach: Svjetski skijaški kup (M) - superG

18:30 Magazin LP 18:55 Rukomet, LP (M): Metalurg - PPD Zagreb 20:35 Jasmine French, američki film (95') (uz dodjelu Oscara) 22:15 HNL - emisija* 23:20 Trenutak istine, američki film (15) 00:50 Koncert 01:50 Igrani film

zamisli 13:05 Ubojstvo, napisala je 13:50 Atulova malezijska kuhinja, dokumentarna serija 14:18 Igrani film - strani (obiteljski) 15:54 Kuhajmo zajedno 16:00 Školski sat: Prvi svjetski rat 16:30 Notica: Marimba*

16:45 JUHUHU* 18:30 Glee (4), serija 19:15 Uređujte nadahnuto, dokumentarna serija 19:45 Atulova malezijska kuhinja 20:15 Šlep Šou: Hladno pivo 21:05 Igrana serija - strana 21:55 Kad sam bio pjevač, francuski film - ciklus francuskih komedija

11:20 Australija - Život na rubu, dokumentarna serija 12:15 Hoarders, Get Your House in Order, dokumentarna serija 13:10 Ubojstvo, napisala je (12), serija (83/88) 13:55 Atulova malezijska kuhinja 14:23 Zoe, američko-britanski film

15:50 16:00 16:45 17:45 18:32 19:15 19:45 20:15 20:41 21:00 21:50

21:00 22:55 23:25 00:10

Kokice Juhuhu Village Folk Košarkaški kup Hrvatske Čudnovate zgode iz prirode Nogomet, EL: Liverpool Besiktas Nogomet, EL - sažeci Zakon i red Kuća laži, serija

Kuhajmo zajedno Školski sat JUHUHU* Šlep Šou: Hladno pivo Glee (5), serija (1/20) Uređujte nadahnuto Atulova malezijska kuhinja Generacija Y* DW: Shift* Igrana serija - strana Jedini moj, američki film

468. / 18. veljače 2015. / 63

nova TV 04:25 05:15 05:45 06:10 06:15 08:35 10:00 11:00

Dnevnik Nove TV inMagazin Pac-Man Ever after high Inspektor Rex Kako vrijeme prolazi Crna ruža inMagazin vikend

nova TV 05:15 06:05 06:30 07:00 07:25 07:55 09:10 11:15

Dnevnik Nove TV Ninja kornjače Slugterra Monster High Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

nova TV 05:15 06:10 06:35 07:00 07:25 08:55 09:10 11:15

Dnevnik Nove TV Ninje kornjače Slugterra Monster high Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

nova TV 05:15 06:05 06:20 07:20 07:50 08:15 08:45 09:25

Dnevnik Nove TV Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers Monster high: 13 želja

nova TV 05:15 06:05 06:20 07:20 07:50 08:15 08:45 09:25

Dnevnik Nove TV Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers Power Rangers

nova TV 05:15 06:10 06:35 07:00 07:55 09:10 11:15 12:45

Dnevnik Nove TV Ninja kornjače Slugterra Monster high Crna ruža Inspektor Rex Zavuvijek susjedi Inspektor Rex

nova TV 05:35 06:25 06:50 07:15 07:40 08:25 09:25 11:25

Dnevnik Nove TV Pac-Man Slugterra Ever after high Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

Inspektor Rex Najbolje godine Zauvijek susjedi Vijesti Nove TV inMagazin Najbolje godine Vijesti Nove TV Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža 21:00 Kud puklo da puklo 22:05 Vendetta

23:10 Večernje vijesti 23:30 Nepoznati [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 01:10 Utočište [repriza] 03:05 Vampirski dnevnici [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 god]

RTL

11:55 inMagazin 12:45 Inspektor Rex 13:40 Najbolje godine (8/150) [repriza] 14:35 Inspektor Rex 15:25 Ninja ratnici (61/104) 15:55 Zauvijek susjedi (80;69/100) 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin

18:15 Najbolje godine (9/150) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža 21:00 Kud puklo da puklo 22:00 Provjereno 23:05 Večernje vijesti 23:25 Zaštitni kod 01:15 Zakon ljubavi 03:25 Vampirski dnevnici Vampirski dnevnici

RTL

11:55 12:45 13:40 14:35

19:15 Vijesti Nove TV Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža (126/194) 21:00 Iskupljenje 22:50 Poštar [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 01:45 Dr. Quinn, žena vrač 03:10 Vampirski dnevnici

RTL

11:45 13:45 15:55 17:00 17:25 18:05 19:15

15:25 15:55 17:00 17:25

inMagazin Inspektor Rex Najbolje godine] Inspektor Rex (1/15) Ninja ratnici (62/104) Zauvijek susjedi (100/100;79/100) Vijesti Nove TV inMagazin

13:00 Mladi Einstein 14:45 Trojanski rat 16:20 Lud, zbunjen, normalan (17/24) [repriza] 17:00 Vijesti Nove TV 17:10 Provjereno [repriza] 18:15 Najbolje godine (18/150) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Lud, zbunjen, normalan

20:45 Vitez tame

12:50 Majmunska posla 14:35 Huk 16:20 Lud, zbunjen, normalan (18/24) [repriza]

17:00 17:10 18:15 19:15 20:05 20:45 22:30

13:40 Najbolje godine (6/150) [repriza] 14:30 Najbolje godine (10-11/150) [repriza] 16:25 Zauvijek susjedi 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:15 Najbolje godine serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža

21:00 22:00 23:05 23:25

12:00 12:50 14:50 15:20 15:55

serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:15 Lud, zbunjen, normalan serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža 21:05 Kud puklo da puklo 22:05 Lud, zbunjen, normalan serija 22:45 Večernje vijesti

inMagazin Inspektor Rex Ninja ratnici Zauvijek susjedi Kud puklo da puklo

23:15 Put osvete 01:05 Krvave planine 02:25 Provalnica

Vijesti Nove TV inMagazin vikend Najbolje godine Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan Olujne noći Vitez tame [repriza] 00:55 Izvanzemaljski osvajači 02:15 Carmen: Hip hopera

Kud puklo da puklo Vendetta Večernje vijesti Pakleni udar [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 01:05 Olujne noći 02:40 Tajni krug (3-4/22)

06.10 06.55 07.10 07.40 08.55 10.05 11.00 12:05

06.10 06.55 07.10 07.40 08.55 10.05 11.00 12:25

RTL Danas Virus attack Aladdin Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja Hitna služba Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja

RTL Danas Virus attack Aladdin Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja Hitna služba Pomorska ophodnja Doktor Dolittle 5 (R)

06.55 Virus attack, animirana serija 07.10 Aladdin, animirana serija 07.40 Pomorska ophodnja, akcijska serija 08.55 Pomorska ophodnja, akcijska serija

RTL 07:00 RTL Danas (R) informativna emisija 07:40 Timon i Pumbaa 08:30 Aladdin 09:00 Tenkai vitezovi 09:20 TV prodaja 09:35 Pet na pet (R) 10:30 TV prodaja

RTL 06:15 Aladdin, animirana serija 06:45 Tenkai vitezovi 07:10 TV prodaja 07:25 Vatre ivanjske, dramska serija 08:40 Vatre ivanjske, dramska serija

RTL 06.05 Virus attack, animirana serija 06.20 Tenkai vitezovi, animirana serija 06.50 Pomorska ophodnja, akcijska 07.45 TV prodaja 08.00 Pomorska ophodnja

RTL 06.10 RTL Danas, informativna emisija 06.55 Virus attack 07.10 Tenkai vitezovi, animirana serija 07.40 Pomorska ophodnja, akcijska 08.55 Pomorska ophodnja,

13:20 14:15 14:40 15:25

akcijska kriminalistička serija (S1E10/13) Hitna služba dramska serija (S9E18/22) Sve u šest (R) magazin Pet na pet (R) kviz (S2E92/95) Vatre ivanjske (R) dramska serija

16:30 RTL Vijesti 17:00 Dr. House (R) dramska serija 18:00 Sve u šest 18:30 RTL Danas informativna emisija 19:15 Pet na pet 20:00 Vatre ivanjske dramska serija 21:00 Tri, dva jedan kuhaj, emisija

13:20 Hitna služba dramska serija 14:15 Sve u šest (R) magazin 14:40 Pet na pet (R) kviz (S2E93/95) 15:25 Vatre ivanjske (R) dramska serija 16:30 RTL Vijesti informativna emisija 17:00 Dr. House (R)

18:00 Sve u šest magazin 18:30 RTL Danas 19:15 Pet na pet 20:00 Vatre ivanjske dramska serija (S1E84/140) 21:00 Sati - TV premijera igrani film, triler 22:50 Dr. House dramska serija

10.05 Hitna služba, dramska serija 12.15 Pomorska ophodnja, akcijska kriminalistička 13:20 Hitna služba dramska serija (S9E20/22) 14:15 Sve u šest (R) 14:40 Pet na pet (R) kviz (S2E94/95) 15:25 Vatre ivanjske (R)

16:30 RTL Vijesti informativna emisija 17:00 Dr. House (R) 18:00 Sve u šest 18:30 RTL Danas 19:15 Pet na pet 20:00 Sektor 8 - TV premijera igrani film, znanstvenofantastični triler 21:50 Opaka faca - TV premijera (15)

13:25 Dynamo: Majstor nemogućega 14:20 Kronike iz Narnije: Plovidba broda Zorogaza igrani film, fantazija 16:25 25 najzabavnijih trenutaka Hrvatske zabavna emisija 16:30 RTL Vijesti informativna emisija 16:40 25 najzabavnijih trenu-

18:30 19:15 20:00 22:00 01:05

taka Hrvatske zabavna emisija RTL Danas Galileo Opet ti - TV premijera igrani film, romantična komedija Zgodna žena igrani film, romantična komedija Sektor 8 (R)

09:45 TV prodaja 10:00 Rin Tin Tin 14:05 Opet ti (R) igrani film, romantična komedija 16:00 Zgodna žena (R) igrani film, romantična komedija 16:30 RTL Vijesti informativna emisija 16:40 Zgodna žena (R)

18:30 RTL Danas 19:15 Galileo zabavna/ obrazovna emisija (S5E16/50) 20:00 Mala sirena igrani film, animirani 21:40 Zubić vila - TV premijera (R) igrani film, obiteljska komedija 23:30 CSI: Miami (12)

09.15 Hitna služba, dramska serija 10.10 Pomorska ophodnja, akcijska serija 12.20 Hitna služba, dramska serija 13.15 Sve u šest, magazin 16.30 RTL Vijesti, informativna emisija 17.00 Dr. House 18.00 Sve u šest, magazin

18.30 RTL Danas, informativna emisija 19.15 Pet na pet, kviz 20.00 Vatre ivanjske, dramska serija 21.00 Uhvati Bingo ritam 22.50 Dr. House, dramska serija 23.45 RTL Vijesti, informativna emisija

10.05 Hitna služba 11.00 Pomorska ophodnja, akcijska serija 12.00 TV prodaja 12.15 Pomorska ophodnja, akcijska serija 13.10 Hitna služba 14.10 Sve u šest, magazin 14.35 Pet na pet, kviz 15.25 Vatre ivanjske, dramska serija

16.30 RTL Vijesti, informativna emisija 17.00 Dr. House 18.00 Sve u šest, magazin 18.30 RTL Danas 19.10 RTL Vrijeme, informativna emisija 19.15 Pet na pet, kviz 20.00 Vatre ivanjske 21.00 Ljubav je na selu 22.30 Dr. House