Šibenski tjednik broj 458 by Kocka d.o.o.

Cijena 6 kn • Broj 458 • od 10. do 17. prosinca 2014.

ISPOVIJEST BRUNA RADIĆA:

LIJEČNICI SU MI MAJKU OSTAVILI BEZ KISIKA DA UMRE CENTAR SOCIJALNE INKLUZIJE

ŽUPANIJSKI POSLODAVCI ZAPOSLILI ČAK 40 OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA

BUDI U ŠIBENIKU, SPAVAJ U PARKU

ISSN 1848-3127

Grad poziva goste na proslavu Nove, a nema ih gdje smjestiti od 10.12. do 16.12.

Pecivo kifla www.bioci.hr

SIBENIK INFO INFO MAGAZIN - RIVIERA ŠIBENIK

Tema broja Timeline Srijeda, 03.12. Održan skup podrške stopostotnim invalidima Domovinskog rata

SOCIJALNA INKLUZIJA 3. prosinca obilježava se Među

INICIJATIVA CENTRA ZA INK

Županijski poslodavci z 40 osoba s posebnim p

Četvrtak, 04.12. Predsjednik Ivo Josipović posjetio Šibenik, sastao se s Dogus grupom

Petak, 05.12. Potpisan ugovor o gradnji hotelskog centra u Tisnom vrijednom 100 milijuna

Subota, 06.12. GKK Šibenik svladao Zagreb i zasjeo na prvo mjesto ljestvice

Nedjelja, 07.12. Završena Šibenska regata krstaša nakon tri dana plovljenja

Ponedjeljak, 08.12. Otvoren Adventski sajam u parku Roberta Visianija

Utorak, 09.12. Održana tribina o smjernicama za unaprjeđenje planinarskog djelovanja

piše Daria Validžić daria.validzic@sibenskiportal.hr

eđunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se 3. prosinca, s ciljem poboljšanja kvalitete osoba s invaliditetom i posebnim potrebama kroz poticanje međusobne suradnje i stvaranje partnerstva među postojećim udruženjima, te na taj način ublažavanja posljedica socijalne isključenosti, kao i senzibilizacije javnosti na prisutnost osoba s posebnim potrebama u zajednici i probleme s kojima se svakodnevno susreću, ali s naglaskom na mogućnosti kojima raspolažu. U suvremenom društvu često se vrijednost čovjeka gleda kroz prizmu

Za državu je najisplativije imati 100 ljudi smještenih na jednom mjestu, ali taj je način i najlošiji jer ne poštuje prava ljudi s intelektualnim teškoćama i ne vodi se računa o osobnim potrebama ljudi – priča Afirev

onoga što stvori – proizvodnja je postala cilj, a čovjek je samo resurs u postizanju toga cilja. Zbog toga kriterij humanosti često pada u drugi plan. Na taj način invalidne osobe i osobe s intelektualnim teškoćama postaju marginalizirane, često bez mogućnosti da ostvare svoja osnovna ljudska prava. Kako bi se takvo shvaćanje premostilo iznimno je važno da lokalna zajednica prepozna važnost njihove integracije u društvo, koja se provodi kroz organizirano djelovanje udruga. DEINSTITUCIONALIZIRANO 400 OSOBA U Šibeniku od 2003. godine

458. / 10. prosinca 2014. / 3

unarodni dan osoba s invaliditetom

KLUZIJU

Barometar

zaposlili čak potrebama postoji Centar za socijalnu inkluziju. Iste godine krenuli su s prevencijom institucionalizacije osoba s intelektualnim teškoćama, prije svega pružanjem podrške u obitelji. O važnosti ovakvog djelovanja svjedoči i činjenica da je na razini države samo u posljednje tri godine 400 osoba s intelektualnim i mentalnim teškoćama izašlo iz institucije i počelo živjeti u stambenim zajednicama uz podršku asistenata.Nakon toga Centar je svoje aktivnosti krenuo širiti dalje, između ostalog, brinuti i o njihovu

zapošljavanju. - Rano je utvrđeno da su osobe s intelektualnim teškoćama izuzete iz tržišta rada i krenuli smo s programima zapošljavanja na otvorenom tržištu rada, kako bismo osobe osnažili u traženju posla i pružili pomoć njima i okolini – objašnjava Marija Alfirev, ravnateljica Centra za socijalnu inkluziju Šibenik. Zapošljavanje uz podršku neophodno je iz više razloga: mnogim je osoba s teškoćama potrebna dugotrajna ili stalna podrška da bi se uspješno zaposlile, u

dolaženju i odlaženju s posla, u komunikaciji i zbližavanju s drugima na poslu, u raspolaganju novcem, planiranju vremena... Osobe s intelektualnim teškoćama najbolje uče u prirodnim konkretnim situacijama, te im je stoga i najlakše naučiti obavljati poslove na konkretnim radnim mjestima u redovnim uvjetima. KORISNICI UKLJUČENI U DONOŠENJE ODLUKA Organizirano stanovanje je, kao još jedan program koji pružaju svojim korisnicima, kaže nastavak na sljedećoj stranici....

Željko Celić štićenik je centra za inkluziju

'Zadovoljan sam na poslu u fotokopirnici' Željko Celić jedan je od štićenika Centra za socijalnu inkluziju Šibenik, zaposlen u fotokopirnici Plavi neboder, otvorenoj 2013. godine s težnjom razvoja socijalnog poduzetništva, a uz potporu Europske unije. Željko tamo radi od ožujka 2014. godine i kaže kako je jako zadovoljan na radnom mjestu. - Na početku je radila druga ekipa, a sada smo kolegica Dragana i ja sami i radimo na smjene uz našu Cvitu, grafičku dizajnericu. Radim na fotokopirnom stroju i javljam se na telefon. Uključen sam i u program stanovanja. Nas troje živimo zajedno, dvije cure i ja. Dobro mi je živjeti s curama. Mi sami kuhamo, čistimo, pospremamo. Posjeti nas asistentica Darija pa se s njom dogovorimo što ćemo kuhati. Sve u svemu, odlično je – priča Željko. (dv)

Krenule su 22. Po redu Božićne čarolije, manifestacija posvećena djeci, a održava se po svim gradskim kvartovima. Sudjelovat će do tisuću djece.

Nula bodova dajemo vremenu. Red kiše, pa još jedan red kiše, i tako dalje i tako dalje. Pa dokad više, ipak je prosinac, neće nas malo jače bure ubiti.

Sad bi se već mogli naviknuti, pada li kiša duže od dva dana, najbolje je odmah zgrabiti kanistre i napuniti ih pitkom vodom. Jer ova iz vodovoda je opet zamućena.

Sedam dana

4 /10. prosinca 2014. / 458.

Ljekarna baldekin dežurna je do četvrtka, 11. prosinca 2014.

Alfirev, nastalo slijedom deinstitucionalizacije osoba. Program stanovanja uz podršku ima za cilj osigurati stanovanje uz podršku u zajednici u skladu sa željama i izborom korisnika, u skladu s individualnim potrebama korisnika, pružanje podrške i poticanje u svakodnevnim aktivnostima i situacijama, te poticanje razvoja sposobnosti korisnika kroz aktivno uključivanje u život u zajednici. - Trenutno u programu stanovanja imamo 33 osobe koje uz veću ili manju podršku žive u osam stanova na području grada Šibenika. Stanovanje funkcionira dobro. Mi smo usmjereni na postizanje visokih standarda koje smo postavili, a vezani su uz kvalitetu stanovanja i pružanje podrške. Odlučili smo se za model najma stanova, ne idemo na kupovinu. Stan mora imati određene normative kako bi se ispunili zadani kriteriji, a takvih je na tržištu malo. Doduše, ono što imamo većim dijelom odgovara potrebama korisnika, ali se takvi teško pronalaze. Mi maksimalno vodimo računa o željama i potrebama naših korisnika. Takav pristup iziskuje nemale resurse, a naša su financijska sredstva ograničena. Za državu je najisplativije imati 100 ljudi smještenih na jednom mjestu, ali taj je način i najlošiji jer ne poštuje prava ljudi s intelektualnim teškoćama i ne vodi se računa o osobnim potrebama pojedinaca.

Mi ih uključujemo u donošenje odluka – priča Afirev i dodaje kako s ljudima neprekidno radi stručni tim koji im pruža neposrednu asistenciju. 40 LJUDI ZAPOSLENO Centar za socijalnu inkluziju, osim programa stanovanja, organizira i programe socijalnog poduzetništva i zapošljavanja u koje je uključeno 40 ljudi s intelektualnim teškoćama, i to na području cijele županije. - Odličnu suradnju ostvarujemo u Kninu, Vodicama, Murteru, Rogoznici... U Centru je zaposleno 24 ljudi raznih profila koji rade s osobama s intelektualnim teškoćama: od osobnih asistenata, defektologa, psihologa i radnih terapeuta do dizajnera i ekonomista. Ono o čemu vodimo računa je da imamo kvalitetan kadar educiran za pružanje podrške u zajednici. Među asistentima imamo ljude koji se nikada nisu susreli s takvim tipom rada, pred njih su stavljeni novi izazovi, a puno ovisi o samoj motivaciji ljudi za asistenciju. To trebaju biti osobe po prirodi sklone radu s ljudima, ali ujedno i spremni na konstantnu edukaciju. Najviše nam nedostaje stručnjaka edukacijske rehabilitacije. S time se trebamo uhvatiti u koštac i na neki način motivirati ljude da ostanu u županiji, putem stipendija i omogućavanjem kvalitetne edukacije – kaže Alfirev. Dodaje kako je Centar i sam

poslodavac svojim štićenicima. Zbog promjena u Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, svaka tvrtka koja zapošljava više od 20 radnika od 1. siječnja 2015. godine dužna je zaposliti određen broj osoba s posebnim potrebama. Alfirev smatra kako će promjena zakona potaknuti poslodavce na zapošljavanje takvih osoba, te kako ovakve zakonske promjene ne bi bile potrebne da ne postoji problem zapošljivosti osoba s posebnim potrebama. - Iako, moram priznati, mi smo s poslodavcima u županiji ostvarili dobru suradnju. Naravno, u obzir moramo uzeti i tešku gospodarsku situaciju u kojoj postoji visoka stopa nezaposlenosti, pa je donekle razumljiva slaba zaposlenost osoba s invaliditetom i intelektualnim teškoćama. Kroz programe socijalnog poduzetništva odličnu smo suradnju ostvarili s Gospodarskom komorom, Merkur osiguranjem i Gradskom knjižnicom. Naši se štićenici povremeno zapošljavaju, ali još uvijek ne kroz ugovore o radu, i u DM-u i nadamo se da će ta suradnja rezultirati 'pravim' zaposlenjima. Naši su se štićenici kroz javne radove dokazali i u 'Čempresima', te u Kninu u komunalnim poduzećima. Svima koji su prepoznali važnost zapošljavanja osoba s intelektualnim teškoćama od srca zahvaljujemo – zaključuje Alfirev.

458. / 10. prosinca 2014. / 5

Rude: Nisam razočaran, ovo je poticaj za dalje!

ržavno izborno povjerenstvo provjerilo je potpise potpore za predsjedničku kandidaturu – i u bitku za Pantovčak ide četvero kandidata – Ivo Josipović, Kolinda Grabar-Kitarović, Milan Kujundžić i Ivan Vilibor Sinčić. Šibenski odvjetnik Ivan Rude ispao je iz utrke jer nije uspio prikupiti 10 tisuća potpisa potrebnih za kandidaturu. U telefonskom razgovoru Rude kaže kako nije razočaran jer, citiramo, kao ‘predsjednički kandidat ne možeš biti malodušan’. - Sve je upućivalo na to da ću

Vijesti uspjeti sakupiti dovoljno potpisa, ali to se nije dogodilo. Ovo je poticaj za dalje, činjenica je da sam svojim stilom uspio animirati jedan dio uspavane Hrvatske. Čini mi se da se Hrvatska budi – kazao je Rude. Na naše pitanje ima li svog favorita među kandidatima, Rude odgovara: - Kandidate iz stranačkih struktura ne podržavam, a ovog četvrtog kandidata uopće ne znam. Ja sam imao stil i program koji bi dao rezultata i to nisu bile samo prazne riječi – za kraj će Rude. (dl)

Sedam dana RAZGOVOR Predsjednik RH Ivo Josipović u predsjedničkom posjetu Šibeniku

‘Decentralizacija Hrvatske jeda Mislim da je sadašnji sustav, koliko god na papiru izgledao decentraliziran, zapravo visoko centraliziran. Sav novac, a i poslovi, idu u državnu kasu i njeno okruženje. Mislim da to treba promijeniti – kaže Josipović

piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

ako je to, zapravo, malo tko očekivao iz vašeg dosadašnjeg diskursa, koji je uglavnom bio umjeren i odmjeren, čini se kako će ova kampanja za predsjednika RH biti vrlo gruba. Tako procjenjuju i neki hrvatski stručnjaci za odnose s javnošću. Hoćete li i vi preuzeti taj diskurs kojeg svakodnevno provociraju pojedini kandidati? Apsolutno ne. Ja imam svoj prepoznatljivi stil u politici, što je i moj svjetonazor i kao političara i kao osobe. Prema tome, radit ću ono što sam i dosada radio - prezentirat ću svoj program i tražiti povjerenje građana. OČEKIVANJA GRAĐANA U svom ste predizbornom programu najavili ustavne promjene te ste obrazložili kako se samo paralelnim djelovanjem u sferi gospodarstva, gospodarskim mjerama i institucionalnim promjenama mogu omogućiti refor-

me. Možete li biti konkretniji - na koji način i koje promjene Ustava mogu doprinijeti prosperitetu zemlje? Dva su velika i važna očekivanja građana. S jedne strane, da imamo više demokracije, da građani više participiraju ne samo u izborima, nego i u donošenju odluka. S druge strane, očekuju bolji životni standard. Međutim, iskustvo nekih drugih zemalja, koje su uspješno provele reforme pokazuje da same gospodarske mjere bez odgovarajućeg društvenog i institucionalnog okružja ne mogu dati rezultat. To smo, primjerice, vidjeli u Poljskoj i Estoniji. Upravo zato predlažem promjene koje s jedne strane omogućavaju više demokracije i participacije građana, a s druge strane mijenjaju naše društvo tako da ono postane dobro okružje za gospodarstvo, investicije i nove poslove. Konkretno, kao prvo, zemlju treba regionalizirati. Mislim da je sadašnji sustav, koliko god na papiru izgledao decentraliziran, zapravo visoko centraliziran. Sav novac,

a i poslovi, idu u državnu kasu i njeno okruženje. Mislim da to treba promijeniti i da treba lokalnoj razini, organiziranoj u pet do osam regija, dati puno više novca i puno više ovlasti. Drugo, bolje se preciziraju odnosi među državnim tijelima i profilira se njihova nadležnost. Vlada bi trebala imati ojačanu poziciju kao ono tijelo koje vodi poslove RH: imovinske poslove, investicije itd.Važno je, kada govorimo o državnim tijelima, ojačati ustavnu pravnu zaštitu i hijerarhiju pravnih normi, posebice kada je riječ o izboru sudaca. Vidjeli ste da sada, po postojećem sustavu, nismo u stanju izabrati suce ustavnog suda. DORH bi trebao promijeniti svoj profil i postati isključivo tijelo kaznenog progona, dok bi civilni odjel trebao biti potpora Vladi. Ima još puno tih promjena koje su naizgled male, ali su zapravo vrlo velike i ozbiljne. Najveća i najvažnija, s najviše efekata na gospodarstvo je upravo decentralizacija i regionalizacija. Mnogi komentiraju kako su

ustavne promjene samo jedan kotačić u čitavom sustavu koji bi se trebao pokrenuti na putu do prosperiteta. Mislite li da će političke elite koje budu vodile državu biti dovoljno snažne za kompletan iskorak? Kažete kotačić, ali to je ključni kotač bez kojeg drugi zupčanici ne prihvaćaju promjene. Dakle, meni izgleda očito da neće biti ozbiljnih reformi ni u društvu ni u gospodarstvu bez tog kotača kojeg zovem ustavne promjene ili kako kažem druga republika. Izlazimo iz tranzicije i ulazimo u normalno funkcioniranje države po europskim načelima. Upravo zato vi s pravom na neki način pitate jesu li elite spremne na promjenu dosadašnjeg načina rada i određenog vlastitog položaja. Mislim da će morati biti svjesne toga. Kriza u društvu je toliko dugotrajna i oštra da mislim da svatko tko je odgovoran u politici, a ima u svim strankama odgovornih ljudi, mora razmisliti koji su to uvjeti da se sadašnji, stalni trend krize promijeni.

458. / 10. prosinca 2014. / 7

an je od preduvjeta razvoja’ U svojim ste dosadašnjim istupima napravili priličan odmak od politike Kukuriku koalicije. Zašto je to tako? Predsjednik republike po prirodi stvari, po duhu Ustava i po činjenici da ga biraju građani neposredno, ne smije biti vezan za stranke. Ja sam cijeli svoj mandat želio biti i bio sam neovisan o bilo kojoj političkoj opciji, surađivao sam sa svakim tko je bio spreman na suradnju, ali time nisam izgubio svoj svjetonazor i političko opredjeljenje. Ja sam socijaldemokrat bio i ostao, ali sam, naravno, spreman na razgovor i s ljudima drugih političkih opredjeljenja. Upravo to i jest bit institucije predsjednika. Ono što je meni drago još od početka mandata jest to da su članovi moje bivše stranke i Kukuriku koalicije prihvatili takvu moju poziciju kao nešto što je prihvatljivo i normalno i mislim da se s pravom od svakog predsjednika, tko god to bio, očekuje da bude potpuno distanciran od političkih stranaka. KRIZA UVJETOVALA STAV PREMA POLITICI Zbog svega što se Hrvatskoj događalo posljednjih godina, ljudi su skeptični nad politikom. Aleksandra Kolarić nedavno je izjavila kako postoji generalno gađenje nad politikom. Mislite li da je takav stav javnosti opravdan i zašto? Kada kriza drugo traje, kao što je to slučaj kod nas, naravno da se krivac traži u politici ili dominantno u politici. Osim toga, imali smo prilike vidjeti kako je ta ideja nove pravednosti i novi odnos prema korupciji pomeo mnoge političare sa scene, a mnogima se i sudi. To je bila isto tako jedna slika politike koju, naravno, građani vide i percipiraju. Otud, kako vi kažete, ponekad i gađenje. Usto, politika ne rješava životne probleme uspješno ili dovoljno intenzivno. Međutim, ustavne promjene koje zagovaram upravo korespondiraju toj činjenici da se građani i građanke odmiču od politike i da pokazuju želju za većom participacijom. Predlažem jedan izborni sustav

Optimist prema rezultatu Očekujete li drugi izborni krug? Teško je to sada reći. Naravno da veći broj kandidata koji se sada pojavio donosi tendenciju rasapa glasova i jača mogućnost drugog kruga, to je jedna od realnih mogućnosti. Bez obzira na taj mali rasap glasova koji se događa, očito je da postoji jedan stabilni odnos u biračkom tijelu tako da s puno optimizma gledam na predstojeće predsjedničke izbore.

u kojem će se pola saborskih zastupnika birati neposredno, imenom i prezimenom, a ostatak sa stranačkih lista ali uz preferencijalno glasovanje. Predlažem novo uređenje referenduma i, konačno, jedan potpuno novi institut, a to je mogućnost da sa 10 tisuća prikupljenih potpisa građani na dnevni red Sabora stave bilo koje pitanje. Naravno, to je opća ustavna razina, ali te promjene automatski generiraju, kroz zakon i kroz praksu, velike promjene u političkom sustavu. Nadam se da će one puno više ljudi uključiti u političke procese negoli je to danas slučaj. Do danas nisu riješeni bilateralni odnosi između Hrvatske i Srbije. Nedavno je premijer Milanović odgodio posjet Srbiji zbog poruka koje su stigle od srpskog državnog vrha. Zašto se dosad to pitanje nije moglo riješiti, te mislite li da bi to uvelike ublažilo tonove na relaciji dviju država? To su zapravo dva pitanja u jednome. Jedno je pitanje rješavanja odnosa i otvorenih pitanja Hrvatske i Srbije, ali ne samo Srbije nego i svih zemalja koje su nastale nakon raspada bivše Jugoslavije, a drugo je pitanje ovo pitanje gospodina Šešelja, njegovog puštanja i svega onoga što se događalo nakon toga. Dakle, kada govorimo o odnosima sa susjedima - konkretno vi pitate za Srbiju, ali situacija je jednaka, samo se možda razlikuje

intenzitet - mi smo u zadnjih pet godina, kao što sam i obećao, napravili veliki iskorak i odnosi su, načelno govoreći, uz neke uspone i padove bitno bolji nego što su bili. Imamo danas suradnju u mnogim područjima, posebice se puno napravilo na traženju nestalih osoba. Iako posao još nije gotov, bitno je smanjen broj nestalih osoba. Drugo, imamo ozbiljnu gospodarsku suradnju iz koje Hrvatska profitira. Mi sa Srbijom, BiH, Makedonijom, imamo ozbiljni suficit u vanjskoj trgovinskoj bilanci, tamo investiramo, dakle, to nam je gospodarski interes. Rješavamo brojna praktična pitanja građana s jedne i druge strane granice, brinemo o izbjeglicama, pa čak imamo i neke zajedničke vojne vježbe, što je nešto što je do nedavno bilo nezamislivo. Naravno, postoji i niz još otvorenih pitanja, od granice koju nismo riješili, najvažnijeg pitanja preostalih nestalih osoba čiju sudbinu ne znamo, pitanja sukcesije, pitanja imovinsko-pravne naravi. Dakle, puno toga još treba riješiti, ali je klima dobra utoliko što se od tih otvorenih pitanja ne rade velike drame, ako tako mogu reći, i međusobna suradnja i svakodnevni život dobro funkcioniraju. Međutim, sad se pojavio slučaj Šešelj. On je velika greška Haaškog suda. Kao prvo, postupak predugo traje bez presude. Drugo, pušten je bez da su osigura-

ni uvjeti koji su bili prisutni kod svih drugih koje je Haag privremeno puštao na slobodu. Posebno je neprihvatljivo da Šešelj drži političke mitinge i zapravo pušta tog zlog duha iz boce, onog duha koji je doveo do rata, do agresije na Hrvatsku, na BiH… Upravo zato smo išli prema Haaškom sudu, i vidimo da će se odluka o njegovom puštanju na slobodu preispitati. Iako Srbija nije neposredni krivac za to, krivac je Haaški sud, Srbija po mom sudu nije reagirala primjereno. Nije postavljena dovoljna distanca, nije dano jasno očitovanje vlasti u Srbiji što misle o agitaciji koju Šešelj vodi. Naravno da naše povijesno iskustvo koje imamo s četničkim pokretom i agresijom na Hrvatsku čini nas osjetljivima na te stvari i to u Srbiji moraju razumjeti. Isto tako, moraju razumjeti da je otklon od politike agresije, od ideologija koje izazivaju mržnju i rat nešto što je dio političkih uvjeta za pristupanje Europskoj uniji. Ne radi se o tome da ćemo mi njih ucjenjivati. Naprosto, mi zaista s pravom očekujemo da one uvjete koje smo mi imali, jer i mi smo imali potrebu i dužnost suočiti se i sa zločinima i sa ideologijama koje nisu bile primjerene 20. stoljeću, mora ispuniti i Srbija. Ne zato što bi ih mi ucjenjivali, nego zato što je potpuno jasno da bez toga uvjete za pristupanje EU neće moći ispuniti.

COFFEE

TO GO

piše: Zlatko Vukičević

Sedam dana

ZIMSKE RADOSTI Blagdanski program nastav

Snježna čarolija

Votka espresso

vaj neobičan koktel na bazi kave sastoji se od duplog espressa, votke, i nekoliko kapi likera od kave. Protreseno pedesetak puta sa 7-8 kocki leda u boston shakeru, izlijemo u čašu i napitak je gotov. Tekući šećer možemo dodati po želji, ali nije neophodno. Idealno vrijeme ispijanja ovog napitka su večernji sati i po meni dobar početak jednog kvalitetnog subotnjeg izlaska do dugo u noć. S obzirom da je većina barova kod nas registrirana pod kategorizacijom ‘caffe bar’, kava bi trebala biti osnova poslovanja, međutim nepravedno bi bilo zanemariti ostala pića koja su također sastavni dio ugostiteljskog poslovanja.

IDEALNO PIĆE

Za razliku od kave koja nije gotov proizvod i treba je pripremiti, ostatak asortimana pića je mnogo zahvalniji za rad. Sokovi, pivo, žestoka pića i ostali artikli su uglavnom isti kad ih otvorimo i ulijemo gostima, a jedino ako imamo malo mašte i ukusa za lijepe čaše i dobru uslugu možemo to podignuti na jedan malo veći nivo. Iz iskustva mogu reći da veliki dio ljudi, kao što ima svoj napitak od kave za jutro, isto tako ima i neko svoje piće koje stalno pije u večernjim satima. Malo je gostiju koji šaraju od pića do pića i to uglavnom dok ne nađu ono što im najviše odgovara. Na primjer James Bond pije vodku - martini, protresenu,a nikako ne miješanu, Frank Sinatra trošio je Jack Daniels, Winston Churchill je bio na Chivasu, pa tako i svatko od nas ima neko svoje piće koje mu leži bolje od ostalih. Kroz dugi niz godina baveći se ovim poslom probao sam, uglavnom iz znatiželje, manje-više sva pića i napitke, a i dalje kušam nove stvari iako

imam svoje favorite. Uvjeren sam da više od polovice ljudi koji se bave ugostiteljstvom nemaju pojma od čega se radi rum, votka, gin, whiskey ili neko drugo piće, a od toga žive i prehranjuju obitelj. Nije bitno da li pijete stalno samo jedno te isto piće ili volite u određenim situacijama popiti nešto drugo. Važno je samo da ste taj dan ili večer dosljedni u tome, jer previše miješanja raznih alkohola može dovesti do toga da izlazak završi puno prije no što ste planirali. Što su pića kvalitetnija, pogotovo destilati poznatijih svjetskih brendova, manja je šansa za pojavu popratnih tegoba koje uz to uglavnom dolaze i naravno bez pretjerane količine, jer smatram da u ograničenim količinama ništa nije opasno ni štetno.

PRISTAJEMO NA KOMPROMIS

U posljednje vrijeme je sve više barova koji se vežu samo za određene uvoznike alkoholnih pića, pa zbog ugovora, dobrog rabata, ulaganja u inventar imaju uvjet prodaje i ponude samo onog asortimana koje taj dobavljač uvozi. Kad dođete u takav bar ili klub morate popiti neko drugo piće, različito od onog koje ste pili do tada, jer ga oni, naravno, ne smiju imati u ponudi, ali zato ovo što vam oni nude nalazi se ispisano na tendi, suncobranima, jastucima, zidovima, čašama, frižiderima, a o majicama i pregačama konobara da ne govorim. I, naravno, sve je to gratis od dobavljača, kompletna oprema i još tko zna što, a mi kad smo već došli i ako je uz to dobra atmosfera pristajemo na kompromis jer nemamo izbora i naručujemo po principu daj što daš, pa se tješimo time što ljepotica s reklamnog zidnog plakata nazdravlja i smiješi nam se s istim tim pićem u ruci.

Otvoreno klizalište, sat 20 kuna

Prošlog ponedjeljka, uz nekoliko dana kašnjenja otvorilo je klizalište pred OŠ Fausta Vrančića, te prigodni Božićni sajam u parku Roberta Visianija. Na sajmu u parku izlaže se na 20-ak štandova, prisutna su i dva obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva, što znači da će biti nešto za popiti i pojesti. U parku će se odvijati i dobar dio programa Božićnih čarolija, najavio je Željko Koloper Keke. Inače, nakon što su prva dva sata nakon otvorenja klizališta za građane bila besplatna, cijena sata stoji 20 kuna. (dl)

458. / 10. prosinca 2014. / 9

nastavlja se u trgovačkom centru

a u Dalmare centru Zadržimo dobre želje i pozitivne misli u Dalmare centru. Podijelite s nama svoju božićnu želju i objesite ju na Drvo želja! Možda baš vi dobijete savršeni poklon za Božić

vih je dana Dalmare centrom zavladala prava božićna atmosfera. Sve je u znaku darivanja, topline, ljubavi i blagdanskog ugođaja. No, to je tek uvod u pravu zimsku čaroliju koja nas očekuje u ovom euforičnom, predbožičnom razdoblju u Dalmare centru. Drugi vikend naše ‘Zimske baj-

ke’ donosi brojna iznenađenja i događanja. Puno je posla koji je potrebno odraditi kako bi djeca uživala u božičnim radostima, a da bi vilenjaci sve to uspjeli - potrebna im je vaša pomoć. Stoga naši vrijedni vilenjaci pozivaju svu razigranu djecu na svoju kreativnu radionicu u subotu, 13. prosinca, s početkom u 10 sati. Vilenjaci će vam odjenuti kostime i pomoći vam da obavite zadatke koje je Djed Božičnjak zadao. Posijte pšenicu za nadolazeći blagdan Sv.Luce, napišite pismo Djedu Božičnjaku i pokažite svoju kreativnost izrađujući maskotu soba Rudolfa. Radionica vilenjaka Božić je pred vratima, ali još uvijek nemate osjećaj prave zimske idile zbog visokih temperatura? Zaboravite na kišu i tmurne oblake jer u Dalmare centru pada snijeg! Vrijeme je da navučemo zimske rukavice i šalove i pripremimo se za dolazak najslavnijeg Snjegovića! Pripremite se za plesni maraton i brojne

nagrade kojima će vas Dalmarko ovog vikenda obradovati! Zadržimo dobre želje i pozitivne misli u Dalmare centru. Podijelite s nama svoju božićnu želju i objesite ju na Drvo želja! Možda baš vi dobijete savršeni poklon za Božić! Cipele pobjednice i revija kućnih ljubimaca Šaljite nam i dalje fotografije svojih cipela, čizama, papuča na ‘zid’ Facebook stranice Dalmare centra i potrudite se da baš vaša omiljena ‘obuvala’ dobiju najviše ‘lajkova’ i osvoje nagradu 21. prosinca! Još uvijek niste smislili originalni outfit za vašeg kućnog ljubimca? Požurite, jer su prijave u inbox naše Facebook stranice već počele! Neka vaš ljubimac bude ‘zvijezda’ crvenog tepiha, uz neizostavan božićni accessories. Revija će se održati 20. prosinca u Dalmare centru. U Dalmare centru Zimska bajka pretvorila se u stvarnost. Dođite i budite i vi dio naše snježne čarolije!

Sedam dana

10 / 10. prosinca 2014. / 456.

ZDRAVSTVO Bruno Radić ministru zdravlja iznio je teške optužbe na račun šibens

‘Majci su mi isključili kisik i osta

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

tojim iza svake napisane riječi i svojim životom garantiram da je od prve do zadnje riječi sve što sam u ovom pismu napisao istina – govori nam Bruno Radić iz Podorljaka, čije je otvoreno pismo o kalvariji u Općoj bolnici Šibeni, proživljenoj sa svojom majkom, te katastrofalnom i neprofesionalnom ponašanju šibenskih liječnica Eve Čubrić i Silvane Burazer adresirano na ministra zdravstva Silvija Vargu stiglo i u našu redakciju. -Znam da se vrijeme ne može vratiti, ali sad mi je žao što nisam i drugačije reagirao. Moja majka, koja je posljednjih šest i pol godina bila nepokretna, možda bi, a možda i ne bi poživjela

još koji mjesec, ali jednostavno zbog toga da se ovo što sam ja doživio ne ponavlja, i sutra ne dogodi nekom drugom, morao sam javno iskazati svoje nezadovoljstvo i razočaranje ponašanjem doktoricaČubrić i Burazer – kaže Radić. Sve je počelo 23. lipnja 2014., kada je Radić svoju majku, Pavu Radić rođenu 1934. godine, u vrlo teškom stanju doveo u šibensku bolnicu. LABORATORIJSKI NALAZI -Po prijemu u bolnicu, moja majka je pregledana od strane neurologa i infektologa. Na njihovo ponašanje se nemogu požaliti, ali na propisanu terapiju i te kako mogu – navodi Radić u pismu. -Iako se nije našlo upalnog infiltrata pluća, jasno su mogli vidjeti iz laboratorijskih nalaza da se radi o nekoj teškoj upa-

Dan prije nego što je trebala biti prebačena u Knin, zločinci su joj isključili kisik i ostavili da umre kako se ne bi morali mučiti i voziti je u Knin. To nije ništa drugo nego pokušaj ubojstva na osobito podmukao i okrutan način – napominje Radić

li, L23,5, CRP 123, te subferilna temperatura 37,4 C. Umjesto antibiotika i lijeka za snižavanje temperature, liječnica neurolog Sandra Celić Bunkić, propisala joj je Akineton tablete koje se koriste kod Parkinsove bolesti, što je izvan svake pameti. Osim toga, umjesto kašaste hrane Ensure plus, što sam ja tražio, doktorica joj je dala Fresubin, od čega joj se povećala glukoza u krvi, koja je zbog upalnog procesa ionako bila povećana. Treba li napominjati kako joj ne bi bila propisana nikakva kašasta hrana da ja nisam tražio – naglašava Radić. Tražio je, tvrdi, da se njegova majka tada smjesti u bolnicu, ali njegov zahtjev je odbijen jer ‘nije za neurološki odjel’. -Tražio sam da se dovede internist i odvede na interni odjel, no doktorica mi je rekla da tu ona ne može ništa učiniti i da ne može prijeći preko ‘nekih pravi-

458. / 10. prosinca 2014. / 11

šibenskih liječnica

avili je da umre!’ Županović: Ako je bilo propusta ispravit ćemo ih

Da vam budem iskren, stvarno ne znam ništa o ovom slučaju. Ako je gospodin Radić svoje pismo ubacio u naš sandučić namijenjen pritužbama pacijenata, a nema razloga ne vjerovati mu s obzirom da je, kako kažete, poslano i na adresu Ministarstva te jedan primjerak imate i vi, sigurno će ga razmotriti naše povjerenstvo te se očitovati o tome. Međutim, ponavljam još jednom, ovo je prva informacija koju čujem, a prema ovome što ste mi kazali radi se o prilično ozbiljnoj situaciji. Zbog svega toga, a ne imajući uvid u sve činjenice, jako teško mi je bilo što konkretno kazati. Ali, ako je i došlo do kakvih propusta učinit ćemo sve kako se ne bi ponavljali – kazao je sanacijski upravitelj OB Šibenik Ante Županović.

la’.Kakva su to pravila? Takva da kad vide da se netko približava kraju života ne muče se s njim u bolnici nego ga vrate kući, jer će ionako umrijeti. Jesu li to one najavljene mjere štednje u zdravstvu? Ako jesu, jeste li vi donijeli ta ‘pravila’ ili ministar koji je bio prije vas?– pita Radić u pismu ministra zdravlja. Svoju je majku, nastavlja, vratio kući, ali nedugo nakon toga stanje joj se još više pogoršalo. Ni drugi posjet šibenskoj bolnici Radiću nije ostao u najboljem

sjećanju. -U pratnji Hitne pomoći 28. lipnja, ponovo smo došli u bolnicu. Ovoga puta zbog gušenja kašastom hranom Fresubin. Ni ovoga puta se nije našao nikakv upalni infiltrat pluća, iako se na snimci pluća, jer je bio loš snimak, nije sve dobro vidjelo. To mi je nekoliko dana poslije potvrdio i dr. Mario Jurin, no svejedno su napisali da je nalaz uredan. Dijagnosticiran je Cattarrhus Respiratorius Bronchitis Ac., te je dobila tablete Novocef od 500 miligrama. Umjesto antibiotika u obliku sirupa, dali su joj te velike tablete koje nije mogla progutati. Liječnica koja je pregledala, Eva Čubrić, internist, nije se udostojila ni da me primi, a majka nije uopće više mogla ni govoriti, pa samim tim ni dati bilo kakav podatak o sebi. Cijelo to vrijeme sam proveo čekajući u hodniku. Nakon svega, medicinska sestra sa šaltera priopćila mi je da bolesnica ide kući, i usput priupitala da zašto smo je opet doveli u bolnicu kada joj stanje neće ići nabolje, nego sve gore. Odgovorio sam joj da nije ni čudo da ide na gore kada se na vrijeme ne pomogne i na pravi način. Kada sam joj rekao da se majka zamalo ugušila, odgovorila mi je: ‘Svima se nama desi da se nekada ‘malo zagrcnemo’– kaže Radić. Po drugi put je, nastavlja, svoju majku u teškom stanju vratio kući, no ono ‘pravo’, kako sam kaže, uslijedilo je trećim dolaskom u šibensku bolnicu. -Nakon nekoliko dana, 3. sprnja, kada više nikako nije mogla uzimati ni kašastu hranu niti piti, i tekućina joj je izlazila na nos, ponovno smo došli u bolnicu. Pregledao ju je internist Mario Jurin te joj je dijagnosticirana Bronchopneumonia. Odmah

je upućena na interni odjel, odakle je nakon nekoliko dana prebačena na produženo liječenje u Knin. Za doktora Jurina imam samo riječi hvale, ali ponašanje doktorice Silvane Burazer prelazi okvire normalne komunikacije. Spomenuo sam joj kako do ovoga ne bi vjerojatno došlo da su je prvi put ostavili u bolnici te propisali odgovarajuću terapiju. Na te riječi je jednostavno podivljala i počela urlati. Uhvatio ju je neki napadaj bijesa i ludila. Vikala je da zašto ja ogovaram njene kolege, da nisam normalan, te me istjerala iz ordinacije. Govorila mi je da ako ne bude mjesta u Kninu, da će bolesnicu vratiti kući, jer da i ona ima staru mater u kući o kojoj se brine i da neće nikoga držati sto danana odjelu. A prošlo je tek dva dana otkako je primljena na odjel – govori Radić. ‘OSTAO SAM ZGROŽEN’ Ipak, ono najgore i ono zbog čega Radić i danas žali što nije pravovremeno reagirao, dogodilo se prije prebacivanja njegove majke u Knin. -Dan prije nego što je trebala biti prebačena u Knin, zločinci su joj isključili kisik i ostavili da umre kako se ne bi morali mučiti i voziti je u Knin. To nije ništa drugo nego pokušaj ubojstva na osobito podmukao i okrutan način. Samo mi je krivo što sam taj dan bio sam u posjeti, tako da nema nikoga tko bi potvrdio ove moje riječi. Još više mi je krivo što odmah nisam zvao policiju. Ostao sam zgrožen onim što sam vidio. Ležala je na leđima, s teškom upalom pluća, nije mogla disati, kisik isključen, usta otvorena, a jezik joj se zalijepio i osušio.Navukao sam rukavice koje sam nosio sa sobom i iz usta

CAFFE BAR/NIGHT BAR

Kuglana

joj izvukao veću količinu katara. Tada sam otišao kod glavne sestre i rekao da se čitava sasušila i da neće još dugo. Tek tad su otišli kod nje, oprali joj usta i priključili kisik. Tako je nekako izdržala do ujutro, 08. lipnja, kada je i prebačena u Knin, gdje je nakon nešto više od mjesec danapreminula, usprkos poduzetim mjerama liječenja, a kao uzrok smrti navodi se Sepsis – govori Radić. U pismu navodi kako ne smatra da je njegova priča ništa posebna. Svašta se, kaže, može čuti od ljudi i pacijenata koji čekaju po čekaonicama i hodnicima šibenske bolnice. Nema, nastavlja, namjeru iznositi tuđe priče, a još manje komentirati ih i provjeravati jesu li istinite, ali ako je samo mali dio toga istina, ono što se dešava u bolnici, tvrdi radić’užasno je i stravično’. - Ovim opet ne želim reći da su svi u šibenskoj bolnici loši, jer svugdje ima i dobrih i zlih ljudi, a samo dobar čovjek može biti dobar liječnik. Što se tiče Opće bolnice ‘Hrvatski ponos’ u Kninu mogu reći da s pravom nose to ime. Zaista su hrvatski ponos. Pogotovo moram pohvaliti liječnike i osoblje ženskog odjela za produženo liječenje na čelu s voditeljicom dr. Ankom Vujnović - zaključuje. Radić dosad nije dobio nikakav odgovor od ministra Varge. Ne bi trebalo biti čudno ni da ga u dogledno vrijeme i dobije, ali sumnjamo kako obaveze ministra, i Ministarstva zdravlja opterećenog konstantnom borbom s uštedama i krpanjem minusa, uključuju ono što ljudima koji završe u bolnici ponekad nasušno treba - ljudskost, razumijevanje i suosjećanje, makar smo i sami svjesni kako priča nema sretan završetak.

tel.091 2140 956

Kvalitetan glazbeni i zabavni noćni program Uživo praćenje utakmica Bilijar Pikado Flipper Kladionica Sportski paket TV kanala Wi Fi

Sedam dana

12 / 10. prosinca 2014. / 458.

KIŠNI TJEDAN Na korak smo do obaranja rekorda iz 1966. godine

ŠIBENIK OPET POD VODOM

Gradske vlasti planiraju sanaciju Voda se na Poljani skuplja zbog uskog profila cijevi postojeće odvodnje, a za rješavanje problema u Docu, u suradnji s Lučkom upravom Šibensko-kninske županije izrađen je projekt podizanja rive, te će se ovom problemu u skorom vremenu i pristupiti

piše Daria Validžić daria.validzic@sibenski-tjednik.hr

jedan za nama obilježen je velikim količinama oborina koje su padale u cijeloj županiji. Kiša gotovo da i nije stala svih pet radnih dana, što je ponovno izazvalo probleme u Šibeniku i županiji.Poplavljene su neke od glavnih prometnica, centar Šibenika u nekoliko je navrata bio pod vodom, kao i Dolac, koji već poslovično poplavi svaki put kada padne veća količina kiše.Vodice ovoga puta nisu toliko teško pogođene poplavama kao što je to slučaj bio u rujnu, doznajemo od vodičke gradonačelnice Branke Juričev-

Martinčev. Podsjetimo, tada je gotovo cijeli centar Vodica bio pod vodom, a najkritičnije je bilo oko autobusnog kolodvora, gradske tržnice i pošte. Ukupna šteta koju su građani i Grad Vodice tada pretrpjeli iznosi oko 10 milijuna kuna. Ni Tribunj, kojeg je također prije tri mjeseca pogodila nezapamćena poplava sa štetom od preko 1,7 milijuna kuna, ovoga puta nije imao većih problema. U ŠIBENIKU OPET PROBLEMI Šibenik u novom kišnom ciklusu nije bio te sreće. Ponovno su se javili stari problemi. Doduše, u slučaju rotora u Mandalini još je prošle godine ustanovljeno kako do poplava dolazi zbog neodgovarajućeg

ŠIBENIK METEO: OČEKUJE NAS JOŠ CIKLONA DO KRAJA GODINE Darko Begić kaže kako nas do kraja tjedna očekuje uglavnom pretežno sunčano vrijeme, do srijede praćeno burom. U četvrtak i petak vjetar će se smiriti, a u subotu okrenuti na jugo, tako da nam nova ciklona stiže već u nedjelju, koja donosi novu jaču naoblaku i oborine već početkom idućeg tjedna. - Oborina će do kraja godine sigurno biti, a hoćemo li oboriti rekord iz 1966. godine teško je predvidjeti – zaključuje Begić.

sustava odvodnje oborinskih voda, a komunalna tvrtka Vodovod i odvodnja nedavno je pristupila rješavanju tog problema izgradnjom kolektora za jugoistočni dio grada. Trenutno su u tijeku radovi na tri komponente: izgradnji crpne stanice u Ražinama, tlačnog cjevovoda od crpne stanice do TLM-a/Brodomerkura, te izgradnji kolektora od Dalmarea do crpne stanice Mandalina koji bi trebao značiti konačno rješenje problema poplavljenog rotora. Taj dio radova trebao bi biti gotov za dva do tri mjeseca, doznajemo od direktora Vodovoda Mihe Mioča. Ravnatelj Županijske uprave za ceste Ante Parat kaže kako u županiji postoje ceste na kojima se problemi poplave povremeno

458. / 10. prosinca 2014. / 13 piše: Patrik Patafta

u najkritičnijih točaka

jave, ali oni nisu toliko ozbiljni da bi se ceste zatvarale. - Kod rotora u Mandalini u startu se znalo da je problem u neadekvatnom sustavu odvodnje i to se sada rješava. Sličnih problema u županiji nema. Bilo je dijelova cesta koje su uslijed kiša oštećeni, ali to se sanira. Inače smo županija koja po strukturi terena nema većih problema s poplavama od kiša. U županiji uz ceste postoje kanali I., II. i III. reda koji su uglavnom pod nadležnosti Hrvatskih voda i kako do sada uglavnom nije bilo problema, održavanje je bilo nešto slabije – objašnja-

va Parat. Ovoga puta posljedice obilatih padalina najviše su se osjetile u samom gradskom središtu, na Poljani i glavnim gradskim prometnicama koje je okružuju. Uzrok je, doznajemo od gradskih vlasti, osim u enormnoj količini padalina koje se ranije nisu događale, i u infrastrukturi koja nije predvidjela niti je prikladna za nesmetan prolaz vode prema tlu. USKI PROFIL CIJEVI - Voda se na Poljani skuplja zbog uskog profila cijevi postojeće odvodnje, a mijenjat će se prilikom izvođenja radova na Poljani, nadamo se tijekom 2015. godine. Za

rješavanje problema u Docu, bolnoj točki našeg starog grada, u suradnji s Lučkom upravom Šibensko-kninske županije izrađen je projekt podizanja rive, te će se ovom problemu u skorom vremenu i pristupiti. Štete nastale zbog vremenskih neuvjeta nisu zbrajane, a Grad, u skladu s mogućnostima, sanira štete nastale na javnim površinama. Tijekom ove godine najveća šteta dogodila se na Zlarinu, a ostale su financirane kao redovna komunalna infrastruktura – kaže Mladena Baran Jakelić iz Ureda gradonačelnika. U svakom slučaju, vidljivo je da je probleme koji uzrokuju poplave na prometnicama i javnim površinama čim padne veća količina oborina nužno što hitnije riješiti. Čitava godina obilježena je ekstremnim vremenskim prilikama, a naročito oborinama. Ukupno gledajući, od početka godine do kraja prošlog tjedna na području Šibenika palo je ukupno 1273 mm oborina, a rekord najkišnije godine drži 1966. kada je palo 1309 mm, što bi značilo da se Šibenik ozbiljno približio rušenju rekorda do kraja 2014. Predsjednik udruge Šibenik Meteo Darko Begić još je ovog ljeta upozorio kako meteorološki ekstremi više nisu samo mogućnost, već i naša stvarnost te kako je nužno početi im se prilagođavati. Prilagodba odvoda oborinskih voda na cestama i javnim površinama definitivno je jedno od rješenja na koje će lokalne vlasti što prije morati obratiti pažnju kako bi svojim sugrađanima osigurali sigurno i normalno kretanje gradom čak i u, više ne tako rijetkim, trenucima kada se ‘nebo spaja sa zemljom’.

Šibenčarenje Jugo-vrijeme

Zdravko Mamić je gostujući kod Aleksandra Stankovića za prazne tribine na Maksimiru okrivio klimatske prilike, odnosno, hladnoću. Tako se, eto, i vrijeme svrstalo među ‘jugoslavenske elemente i antihrvate’ koji žele srušiti gazdu Dinama.

Šibenska pirueta

Ispred Osnovne škole Faust Vrančić u ponedjeljak je otvoreno klizalište. Doduše, s nekoliko dana zakašnjenja. Ali, bolje ikad nego nikad, jer su neki već pomislili da će nas gradska uprava po pitanju klizališta – ‘nasanjkati’.

Nije ‘izrudario’ potpise Ivan Rude zapeo je već na prvom koraku svog puta na Pantovčak. Naime, nije uspio prikupiti potrebnih deset tisuća potpisa. Šibenski odvjetnik uspješno je proveo predstečajni postupak u nekoliko firmi, ali mu je zato (pred)kampanja završila – stečajem.

SNAGA piše: Nikolina Nakić

U iščekivanju Božića

ovo adventsko doba vrlo lako upadamo u jednu zamku. Priznajem da sam i sama nekoliko puta u nju upala, i sad baš pazim da mi se to ne ponovi. Uhvati te, nazovimo to tako, predbožićno ludilo. Sve se nekako ubrzava, posao, obaveze, dječje provjere i priredbe u školi, domjenci, čestitke-sve je pred nama. Za mene to sve počne biti stvarno kad me mama nazove dan poslije Sv Nikole (na taj dan još je pristojna i samo mi čestita imendan) i krene pričati o pranju prozora, zavjesa, ormara s gornje strane (tko uopće gleda ormare s gornje strane?) i kolačima. E sad, prednost toga da vam je mama 300 kilometara daleko je u tome da zbilja ne može svojim okom koje detektira čak i mog kućnog ljubimca pauka kako blaženo spava svoj zimski san,vidjeti da su prozori zamrljani čokoladom i raznoraznim otiscima dlanova koji mi se motaju po kući, što je zbilja izvrsno, no nedostatak je u tome da ne može ni - pomoći.

Samo Isusa nije bilo nigdje! Njega se sve češće zaboravlja pozvati na vlastiti rođendan. U američkom Božiću on je postao politički nekorektan, takav sam dojam dobila. Gledajući sve to shvatila sam kakav Božić ne želim. Ne želim zapinjati u gužvama da kupim dvadesetu stvar koja mi uopće ne treba, kititi kuću kao da idu svatovi, slagati ormar koji će za dva dana biti ionako zakrčen – ustvari udovoljavati vlastitoj fantaziji kako bi sve to trebalo izgledati, a putem uspješno pogubiti sve ono na što me ustvari asocira ovo doba godine. Mir.Sreću.Tišinu.Skromnost. Nekako smo prešutno u mojoj obitelji okrenuli leđa toj histeriji i pokušali se fokusirati na bit. Ne znam koliko smo u tome uspjeli, no proteklih sam godina sama sebe poštedjela svega što nema veze s tim blagdanom, i ispalo je bolje nego što sam očekivala. Shvatiš na kraju da ti ničega ne fali, a da imaš ono najvažnije: radost susreta s Njime.

PROSINAČKI NEMIR

NE ŠTEDITE NA LJUBAVI

Pa sam se posljednjih godina uspješno oduprla urođenom nemiru koji se u meni javi u prosincu kad moje inače vrlo tolerantno oko počne opažati prašinu, mrlje ili – nered. Zamislite majku četvero djece od 1-12 godina koja počne opažati nered - to je izvor konstantnog stresa!Kad počnem listati ili još gore, guglatirecepte za kolače, znam da sam dosegla kritičnu točku i da je krajnje vrijeme da izađem iz božićnog žrvnja u koji riskiram pasti.Da obavim sve, a izgubim – sebe. Pa onda dođe Božić, a ja sam umorna i ne uživam zapravo u njemu, ne na onaj način na koji bi zbilja trebalo. U tišini i spokoju, s onima koje voliš. Svi zajedno, i svak ponaosob s Djetetom. Gledala sam nedavno jednu inače vrlo popularnu američku seriju čiji glavni junaci provode zajedno te blagdanske dane i nisam se mogla oduprijeti dojmu kako i mi svake godine postajemo sve sličniji cijeloj toj Coca- Cola slici Božića.I drvca su bila okićena, i svi su bili u šestoj brzini, i sve se blistalo, i bilo je brdo hrane, i svirale su božićne pjesme, i svi su bili u blagdanskoj euforiji ili blagdanskoj depresiji, i svega je bilo i previše.

Naravno da ne možemo i ne trebamo ignorirati događaje i obaveze koje prosinac sa sobom nosi. Oni često budu sažetak truda kroz cijelu godinu, evaluacija , druženje i kao takvi imaju svoje čari. No shvatila sam da u njima želim uživati, a da me ne opterećuju, pa onda sve više doziram gužvu,a povećavam vrijeme koje kao obitelj provodimo zajedno. Živim u velikoj obitelji u kojoj je pronaći mirni kutak nemoguća misija, u kojoj dani i tjedni lete i prolete u obavezama oko posla i djece i baš jedva čekam taj kraj godine kad naglo usporimo ,budemo kod kuće i naprosto uživamo. I svake godine, ako izbjegnem prosinačku zbrku, dobijem prosinačku bajku. Koju sad već tako željno iščekujem, a na kraju koje uvijek kažem jednostavno:Hvala Ti.Što si me stavio tu gdje jesam. S ljudima koje volim, i koji vole mene.Što si odabrao baš mene da budem žena svom čovjeku, majka svojoj djeci.Kćer svojim roditeljima . Sestra svojoj sestri.Prijatelj prijateljima. To je bit Božića kojeg čekamo.S Djetetom dolazi ljubav, a na nama je da je dijelimo. I da jedino na njoj, ako je moguće, ne štedimo.

Sedam dana

BUDI U ŠIBENIKU Za Novu godinu samo Dubio

Zovu ljude na pr a ne znaju gdje ć

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

bjašnjavajući u javnosti zašto je iz gradskog proračuna u ovim teškim vremenima oko 45 tisuća eura potrošeno samo za honorar benda Dubioza Kolektiv koji će Šibenčane uveseljavati u najluđoj noći u godini, šibenski gradonačelnik Željko Burić ustvrdio je kako doček Nove godine na otvorenom u Šibeniku mora postati prepoznatljiva, a ne jedna u nizu sličnih manifestacija, koja bi trebala privući i ljude iz drugih gradova.

Prema njegovim riječima,Šibenik se ove godine sprema napraviti veliki iskorak prema cilju da se sezona produži što se više može, a sam grad postane i prava zimska destinacija. Kako bi program dodatno pojačali, organizator dočeka, Artim produkcija dovodi popularni bend Elemental koji bi trebao biti dodatna atrakcija i faktor koji će presuditi brojnim mladim ljudima iz Hrvatske i regije da baš Šibenik odaberu za svoju novogodišnju destinaciju. Međutim, kako to gotovo uvijek biva u Šibeniku, gradonačelnik je izračunao sve – atrakciju koja vuče benefite za lokaciju, nacionalnu agenciju za booking koja prodaje aranžmane, pa čak i fak-

458. / 10. prosinca 2014. / 15

ubiozu Kolektiv platili 45 tisuća eura

roslavu Nove 2015., će ih smjestiti!? kao jednoj od najačih u Hrvatskoj i koja pokriva cijelu regiju. Naravno, neki iznajmljivači će sve uraditi sami.

U privatnom smještaju možemo računati tek s 200 do 300 kreveta. Po ljeti ih je skoro tisuću, ali većina ih nema grijanje, a dosta tih kreveta iznajmljuju ljudi koji ni ne žive u Šibeniku, i ne da im se dolaziti za Novu godinu – pomirljivo će Karađole

700

kreveta samo je raspoloživo na području čitavog Šibenika tor mladosti koji će vijest o urbanom Šibeniku proširiti mnogo brže nego starija populacija, za koju se doček organizirao prijašnjih godina – osim jednog ključnog detalja – smještaja. NEMA KAPACITETA Za neku veliku najezdu gostiju Šibenik jednostavno nema dovoljno smještajnih kapaciteta. Zbog tog detalja za glavu se hvata i direktor Turističke zajednice Grada Šibenika Dini Karađole. - U privatnom smještaju možemo računati tek s 200 do 300 kreveta. Po ljeti ih je skoro tisuću, ali većina ih nema grijanje, a

dosta tih kreveta iznajmljuju ljudi koji ni ne žive u Šibeniku, i ne da im se dolaziti za Novu godinu na tri dana i otvarati svoje apartmane. Tako da raspolažemo s nekoliko hostela, tih 300 kreveta u privatnom smještaju i hotelom Jadran, ukupno oko 700 kreveta. Naravo da to nije dosta, ali mora se nekako pokrenuti priča o Šibeniku kao zimskoj destinaciji–pomirljivo će direktor Turističke zajednice Šibenik Dino Karađole. Naravno, u priču se mogu uključiti i okolna mjesta, poput Podsolarskog, Brodarice i Žaborića, ali i tamo je glavni problem što se ljudima neće dati dolaziti

zbog tri dana iznajmjljivanja, jer se radi uglavnom o vikend naseljima. - Nama je namjera napraviti turistički iskorak i s brojkama, da se vidi da je za ovu Novu godinu ostvareno, recimo, tri tisuće noćenja, znatno više nego lani. Ali, trenutno raspolažemo u samom gradu s najviše 700 kreveta. U budućnosti, kad se izgrade novi hoteli, ali i privatni iznajmljivači krenu pripremati svoje kapacitete za zimu, bit će bolje. Ponavljam, ta priča se ipak mora pokrenuti- kaže Dino Karađole. Ovogodišnji novogodišnji aranžmani za doček u Šibeniku povjereni su agenciji Kompas,

SMJEŠTAJ UVJETOVAO PROGRAM?! Na koji bi se način destinacija bez smještaja zimi trebala profilirati u zimsko turističko središte pitanje je na koje nitko nije dao odgovor. Hrvoje Jelković iz Artim produkcije koja organizira doček, doduše, pokušava okrenuti pilu naopako pa kaže kako je problem sa smještajnim kapacitetima uvjetovao ovogodišnji novogodišnji program. - Elemental, Dubioza kolektiv i Ti ritu piri pip bendovi su koji će privući uglavnom mlade ljude. A mladi ljudi su fleksibilni sa smještajem, nije im problem nedostatak hotela, spavat će u sobama, apartmanima, hostelima. Da se inzistiralo na ‘ozbiljnijem’ programu, ne bi za takvu strukturu ljudi imali adekvatan smještaj– uporan je Jelković, međutim niti on ne pojašnjava gdje bi trebao noćiti veći broj ljudi, neovisno o dobnoj starosti, kada kreveta jednostavno nema, a apartmani, sobe i hosteli o kojima priča imaju ukupno oko 700 ležajeva. Na koncu, s obzirom da je za doček Nove 2015. godine potrošen ogroman novac, a sve s ciljem motiviranja gostiju za dolazak u Šibenik, postavlja se opravdano pitanje – jer ipak će većinu troškova platiti šibenski porezni obveznici – koja je bila svrha takve rastrošnosti? Ako odgovor na ovo pitanje glasi: kako bi se zadovoljilo 300 stranaca za koje smo u stanju naći smještaj, tada on, sasvim sigurno, niti izbliza ne opravdava rastrošnost. Da je gradu potreban iskorak to je u cijelosti točno, ali kad se već iskoračuje, a sve to plaćaju građani, tada treba biti oprezan u planiranju kako se investicija svima nama ne bi – obila o glavu.

Sedam dana

VESELO DRUŽENJE Učenici šibens

‘Želja nam učiniti tra piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

čenici i profesori šibenske Privatne gimnazije ove su godine po drugi put organizirali druženje i darivanje učenika Centra za odgoj i obrazovanje Šubićevac povodom obilježavanja dana sv. Nikole. U sklopu akcije prikupljali su male znakove pažnje, poput slatkiša, odjeće i igračaka. Pozitivne energije u šibenskoj Privatnoj gimnaziji prigodom darivanj nije manjkalo: učenici su se družili uz smijeh, pjesmu i ples, a jedan od učenika gimnazije dobio je ulogu sv. Nikole koji je svojim vršnjacima podijelio prigodne poklone. Iza cijele akcije stoji mlada profesorica talijanskog i ruskog jezika Bernarda Marasović, koja nam je priznala kako je svake godine učenici Centra koji im dođu u posjet razvesele i dirnu. SKUPLJALI CD-OVE - Na ideju sam došla sasvim slučajno. Jednu sam večer srela Luciju Škugor koja radi u Centru te smo zajedno došle na ideju da bi mogle napraviti suradnju gimnazije i Centra. Pošto se bližio sv. Nikola, dogovorile smo se da učenici iz Centra dođu kod nas, na svojevrstan izlet, a zajedno s kolegama organizirala sam učenike da prikupljaju slatkiše, odjeću i igračke i tako je to spontano krenulo. Ove godine fokusirali smo se na razne DVD-ove i glazbene CD-ove, budući da su nam iz Centra rekli da im toga nedostaje. Prvi susret bio je odličan, i dobra prilika da se i naši učenici susretnu s djecom s posebnim potrebama, a oni su im pokazali koliko je život zapravo jednostavan. Otvoreni su, puni ljubavi i pozitivne energije tako da su svi bili oduševljeni – priča Bernarda i dodaje kako su prve godine bili malo ukočeni i nisu znali kako reagirati, ali već ove godine su malo opušteniji i uključeniji, o čemu svjedoči i činjenica da su gimnazijalci sami inicirali organiziranje ovogodišnje akcije. Akcijom su oduševljeni i u Centru Šubićevac, iz kojeg za ove mlade ljude dolaze samo riječi hvale, a njiho-

458. / 10. prosinca 2014. / 17

BENSKE PRIVATNE GIMNAZIJE ORGANIZIRALI AKCIJU ZA UČENIKE CENTRA ŠUBIĆEVAC

m je ovakve susrete adicionalnima’

Učenici su jako dobro prihvatili ovu akciju, otvoreni su za druženje i međusobnu razmjenu iskustava. Ovakvo druženje utječe na razvoj njihovog emocionalnog odnosa sa svojim vršnjacima, na uključivanje u širu društvenu zajednicu i razvoj socijalnih vještina – kaže Marina Vrankulj

vim učenicima ovakvi susreti mnogo znače. RAZVOJ EMOCIONALNOG ODNOSA - Učenici su jako dobro prihvatili ovu akciju, otvoreni su za suradnju, druženje i međusobnu razmjenu iskustava. Ovakvo druženje jako utječe na razvoj njihovog emocionalnog odnosa sa svojim vršnjacima, na uključivanje u širu društvenu zajednicu i razvoj socijalnih vještina. Kada smo krenuli danas tu, susreli smo se s problemom. Naime, većina je učenika htjela ići, jer su bili i prošle godine, svi su se ugodno osjećali i bilo im je to nezaboravno iskustvo. Ove su nas godine vremenske neprilike malo omele, pa smo morali doći našim kombi-

jem. Moram priznati da je bilo razočaranih učenika koji su, nažalost, morali ostati, ali sve ćemo mi to nadoknaditi. Naša školska priredba održat će se 19. prosinca i pozvali smo u goste naše prijatelje iz Privatne gimnazije. Mislim da ćemo na taj način zadovoljiti one učenike koji nisu mogli doći, a i ispričat ćemo im i kako je nama danas ovdje bilo. Ja se nadam i vjerujem da će se suradnja održati jer je atmosfera u školi, kada im dođemo u posjet, jako ugodna, topla i vesela – kaže pedagogica Marina Vrankulj iz Centra Šubićevac. Želja da ovakvi susreti postanu tradicionalni postoji i u Privatnoj gimnaziji, a s obzirom na interes učenika s jedne i druge strane, takvo što neće biti teško ostvariti.

Sedam dana

DRUGI

SALDO U MINUSU Završili sezonski poslovi,

Dok većina poslodavaca o POGLED piše: Mija Baljkas

Granice u suosjećanju

Još je Aristotel definirao suosjećanje kao bol koju izaziva predodžba zla koju nanosi patnja nekom tko to ne zaslužuje. Aristotel nije živio naše današnje živote,ali je znao da čovjek pod emocijama mijenja mišljenje. Danas smo otišli toliko daleko da je pri stvaranju reklama glavni cilj doticanje ljudskih emocija

aljda ovo blagdansko vrijeme u većini ljudi budi suosjećajnost sprambližnjih i potrebitih oko sebe. Nemoguće je pratiti sve humanitarne akcije, dobrotvorne zabave, balove iina događanja s ciljem pomoći drugima. U svakom čovjeku slike bolesne djece, gladnih obitelji bude suosjećajnost. Suosjećajnost nadilazi sve religije i nacije i jednako je prisutna usvim ljudima, bez obzira na mjesta življenja,odgoja,obrazovanje i slično.Koliko suosjećajnost može ujediniti ljude i nacije najbolje smo vidjelina primjeru poplava u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni. Tada su paketi iz svih zemalja stizali u te zemlje.

POJAM ZANIMLJIV OD DAVNINA

A do tih poplava to se činilo nemogućom misijom. Da je suosjećanje kao pojam od davnina budio rasprave i izazivao različita mišljenja vidimo iz poznatih djela grčkih filozofa. Naime,još je Aristotel definirao suosjećanje kao bol koju izaziva predodžba zla koju nanosi patnja nekom tko to ne zaslužuje. Aristotel nije živio naše današnje živote,ali

je znao da čovjek pod emocijama mijenja mišljenje. Danas smo otišli toliko daleko da je pri stvaranju reklama glavni cilj doticanje ljudskih emocija jer se tada najlakše i najbrže kupuje određeni proizvod. Koliko se samo manipulira ljudskim osjećajima prilikom izbora i političkih kampanja. Ponekad mi se čini da stranački ili ovih dana, predsjednički kandidati imaju pripremljen govor pun emocija različit od grada do grada u koji dolaze, s ciljem da što brže dođu do emocija ljudi.

POGAĐANJE U OSJEĆAJE

I ne pokušavajući umanjiti potrebu da svaki čovjek treba razvijativlastitu suosjećajnost, svatko od nas treba sam sebi postaviti pitanjekoliko suosjećajnost utječe na naš svakodnevni život.Koliko puta prešutimo sve ono što bi trebali reći zbog suosjećanja spram te osobe. Koliko puta odgodimo ili ne donesemo neke životne odluke zbogsuosjećanja. Suosjećanje je vrlina svakog čovjeka, ali nužna je granica. Da ne ugušimo sami sebe zbog suosjećanja spram nekog tko vrlo dobro pogađa u slabe točke - naše osjećaje.

piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

ve težu gospodarsku situaciju na šibensko-kninskom području najbolje oslikavaju brojke Zavoda za javno zdravstvo – Područne službe Šibenik. Broj nezaposlenih porastao je od konca rujna do konca listopada za 1.104 osobe. Posljedica je to u najvećoj mjeri prestanka trajanja sezonskih poslova, ali i posljedica poslovnih poteškoća lokalnih tvrtki. Jedna od većih tvrtki koja je poslala veliki broj radnika na ulicu je Tvornica prešanih proizvoda, jedna od tri tvrtke proistekle iz šibenskog TLM-a. U jednom trenutku ta je tvrtka otkazala suradnju za čak oko 40 radnika, dok je u jednom trenutku u pitanje dovedena i egzistencija ostalih 130 zaposle-

nika koji dva mjeseca nisu dolazili na posao, niti im je u tom periodu isplaćena plaća. Dok se uprava tvornice pokušava financijski osoviti na noge i pregovara s predstavnicima ministarstava i poslovnih banaka, prateći, zapravo, gospodarski pravac kojim je krenula većina tvrtki u županiji, svijetli primjer dolazi iz Knina. SVIJETLI PRIMJER Tvornica vijaka DIV d.o.o. organizirala je Dane otvorenih vrata u prostorijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područni ured Šibenik, te u ispostavama Knin, Drniš i Vodice, a sve s ciljem kako bi zaposlila 93 nova radnika. Za proizvodnju vijčane robe, spojnih elemenata i sustava te ostalih strojnih dijelova i metalnih proizvoda, čiji je plasman na tržištu, kako napominju iz te tvornice, već

Voda iz Jaruge još uvijek nije za piće

reporuka Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije o prokuhavanju vode s vodocrpilišta Jaruga i dalje je na snazi. Podsjetimo, od subote 6. prosinca voda se, zbog obilnih kiša, zamutila zbog čega je za cijeli priobalni dio Šibensko-kninske županije, sela u šibenskom zaleđu Pokrovnik, Pakovo Selo, Perković, Mirlović Zagora, dio Unešića izdana preporuka za građanstvo

da zamućenu vodu treba prokuhavati i taložiti. Iz šibenskog Vodovoda danas doznajemo kako je i preporuka i dalje na snazi, a javnost će na vrijeme biti informirana o njenom ukidanju. -Zamućenost je nešto niža nego proteklih dana, no zbog mjera predostrožnosti preporuka stoji te građanstvu preporučamo da vodu i dalje prokuhavaju – kazala nam je Anita Vlaić iz Vodovoda.

458. / 10. prosinca 2014. / 19

povećan broj nezaposlenih

otpušta, DIV zapošljava 93 radnika Tvornica vijaka DIV d.o.o. organizirala je Dane otvorenih vrata u prostorijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područni ured Šibenik, te u ispostavama Knin, Drniš i Vodice, a sve s ciljem kako bi zaposlila 93 nova radnika

foto: Dolores Bura

osiguran zahvaljujući kvaliteti proizvoda i dobro razvijenoj distribucijskoj mreži, DIV zapošljava mehaničare, automatičare, električare, bravare, zavarivače, tehnologe strojarskog održavanja i pripreme rada, šefa kemijskog laboratorija i ostale kadrove potrebne u proizvodnom procesu. NOVI TVORNIČKI POGON Štoviše, nastavljaju, velika potražnja za proizvodima DIVa uvjetovala je izgradnju novog tvorničkog pogona kapaciteta 100 tisuća tona standardnih vijčanih elemenata. Za sva navedena radna mjesta nužno je imati završenu trogodišnju ili četverogodišnju srednju školu, osim za automatičara za kojeg se mogu javiti i oni sa završenom višom ili visokom stručnom spremom. Natječaj traje do 24. prosinca ove godine.

Intervju Ozren Matijašević, čelnik hurs-A o gospodarskoj situaciji

Za intelektualne usluge Uprava TLM-a plaćala je milijune ljudima koji su tvornicu doveli do bankrota! Da postavimo jedno retoričko pitanje - bi li u TLM-u bilo viška radnika da vlasnici i Uprava nisu prodavali proizvode svojim poduzećima po prosječnoj cijeni manjoj od tržišne za 250 eura po toni. Kad se taj iznos pomnoži sa dvadesetak tisuća tona godišnje dobiju se milijunski iznosi

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

ožete li na samom početku ocijeniti dosadašnji rad aktualne Vlade RH i u kojoj mjeri su, ako uopće i jesu, ispunili očekivanja radnika i sindikata? Hrvatska udruga radničkih sindikata HURS kontinuirano i argumentirano iznosi podatke koji pokazuju da su protekle tri godine ove Vlade zaslužile ocjenu nula. Tako smo ocijenili njihovih prvih sto dana, a to se

potvrđuje i sad, u zadnjoj godini mandata. Niti jedno od predizbornih obećanja nije ispunjeno, dapače, strmoglavili smo se na samo dno i to u svim segmentima - nezaposlenost, pad BDP-a, pad osobne potrošnje, broj blokiranih građana, osiromašenje, nedovoljne investicije i slabo povlačenje sredstava iz EU fondova, baš nigdje nema pozitivnog pomaka. Aktualna Vlada najgora je Vlada koju smo imali od 1990. godine. Kontinuirani pad BDP-a uz izostanak ikakve osmišljene reakcije na očite strukturne pro-

bleme države i gospodarstva temelj su takvom stavu, dok odnos prema građanima, demokraciji i ljudskim pravima upotpunjuju dojam debakla. Na drugo pitanje odgovorit ću zaobilazno i osobno jer teško je špekulirati o nečijim dojmovima, stavovima i očekivanjima. Ono što mogu potvrditi je činjenica da su se tijekom mandata aktualne Vlade obistinile gotovo sve crne slutnje i strahovi koji su me mučilina početku njihova mandata. UMANJENA PRAVA RADNIKA Dosta negativnih reakcija iza-

zvao je i nedavno donesen novi Zakon o radu. Možete li nam na konkretnim primjerima kazati koje su manjkavosti tog zakona? Tijekom 2014.godine donesen je novi Zakon o radu, ali i novi zakoni o zaštiti na radu te o reprezentativnosti za kolektivne pregovore, čime je izvršena mala ‘reforma’ radnog prava. Ukupni rezultat je razočaravajući, doneseni su propisi lošije kvalitete od starih, a pritom su prava radnika dodatno umanjena. Ono što posebno ističemo je činjenica da je Vlada u zemlji sa 312 tisuća nezaposlenih i s lošim rezul-

458. / 10. prosinca 2014. / 21

Intervju

458. / 10. prosinca 2014. / 22

Tvornicu elektroda i ferolegura se nije smjelo zatvoriti dok god država nije osigurala uvjete za otvaranje zamjenskih radnim mjesta, ali isključivo proizvodnih. Slično je i s drugim gospodarskim subjektima koji su zatvarani u poratnim godinama

tatima u privlačenju investicija i otvaranju radnih mjesta van državnog sektora omogućuje poslodavcima da dodatno iscrpljuju zaposlene radnike omogućujući duži tjedni rad, čineći time medvjeđu uslugu nezaposlenima, a posebno mladima, koji se sve više iseljavaju iz Hrvatske. Nakon svega, ostao je dojam kako zadovoljni nisu ni radnici ni poslodavci. Ima li prema vama ova Vlada, s obzirom da ipak govorimo o Vladi socijaldemokrata, jasno izraženu viziju kojom bi zaštitila radnike, a kad govorimo o radnicima mislimo na one koji svoj kruh zarađuju radeći kod privatnika? Naravno! To ćevam uvijek svi reći. Ipak vjerujem da dio poslodavaca dobro skriva zadovoljstvo jer su uspjeli realizirati neke svoje ideje. Ova Vlada daleko je od socijaldemokratske. Na prve poteze (oprost duga, smanjenje poreza na dohodak) ne bismo u protivnom čekali do kraja mandata kada vlade počinju pripremu za nove izbore. Vlada je pompozno tek prije dva tjedna najavila prve ‘socijalne mjere’ u svom mandatu. Uvjetno rečeno socijalne, jer se, pritisnuta gospodarskim crnilom, isključivo u predizborne svrhe odlučila na par tzv. socijalnih poteza u vidu opraštanja

dijela duga najugroženijima. Tanka je to slamka spasa koja nas neće izvući. Broj blokiranih građana iznosi 320 tisuća, dugovanja su se popela na 29 milijardi i u toj skupini su nekadašnji srednji sloj građanstva, zaposleni kod privatnika, mali poduzetnici i obrtnici, koji jednostavno ne mogu preživjeti i u blokadi su. Sve Vladine mjere spasa uvijek su rezervirane za velike igrače, pa se tako i predstečajne nagodbe kod nas primjenjuju selektivno i izgubile su svoj prvotni smisao. Činjenica od koje se ne može pobjeći, a koju smo spomenuli ranije, je konstantan pad BDP-a. Posljedice toga vidljive su u svim segmentima i slojevima društva, a u obećanja o izlasku iz ovog ambisa malo tko više i vjeruje. U kakvom stanju se nalazi hrvatska industrija, i gospodarstvo općenito, te kojim potezima ova, ili neka buduća vladajuća garnitura, može aktivirati procese koji bi doveli do konkretnijeg povećanja industrijskog rasta i kvalitete života općenito? Ni najoptimističniji ministri ove Vlade više ne mogu pobjeći pred crnim brojkama koje ih (pre)stižu.Kako uopće možemo govoriti o investiranju, kada je jasno da smo povukli svega 20

posto od predviđenih sredstava iz EU fondova? Ovo je Vlada nestručnjaka, neznalica koja nije uzela ni ono što nam se nudilo. I još s tom nevjerojatnom lakoćom indolencije i nečinjenja izlazi pred javnost i tvrdeći da situacija uopće nije loša.Mi smo prema najnovijim analizama časopisa ‘The Economist’ među 15 gospodarski najlošijih zemalja. Ulaganje u turizam, brodogradnju, realni sektor i investicije, to je ono što ja vidim kao put ka izlasku iz krize. Industrija i gospodarstvo u Hrvatskoj u nezavidnoj su poziciji.Uvjeti poslovanja u Hrvatskoj su takvi kakvi jesu, a stanje investicija najbolji je pokazatelj isplativosti poslovanja.Ako se nekome ne isplati ovdje otvoriti neki pogon, pitamo se kako se isplati onima koji tu već posluju. Onda vidimo da je tih koji još uvijek ovdje posluju sve manje i manje te da propadaju i oni koji su poslovali bolje od drugih. Došli smo čak i do toga stadija da neki namjerno propadaju da bi zaradili, o čemu mediji ovih dana nešto više pišu nego na početku mandata ove Vlade. Uglavnom, pored objektivno loše situacije i strukturnih problema koji otežavaju poslovanje u Hrvatskoj, tu je i dodatni problem pomanjkanja jasne ideje kako

krenuti naprijed. Čini mi se da su jedina karta na koju ova Vlada otvoreno igra fondovi EU, što mi se čini nedostatnim i neodgovornim prema građanima koji su na rubu živaca ali i gladi. Ono što je veći problem jest činjenicada je ljudima jasno da Vlada nije uz njih. To je poanta i gafa sa šnitama kruha i njihovom debljinom, ministarskih jakuzija i grijanih siceva limuzina, sve pod zastavom socijaldemokrata. Normalno je da se takvi boje naroda, referenduma i demokracije. Ono što netko tko želi uspješno upravljati ovom zemljom mora napraviti u dva koraka. Prvi je uspostava većeg stupnja povjerenja vlasti u narod i naroda u vlast, a drugi je poticanje razvoja industrije u onim granama u kojima imamo komparativne prednosti, bilo zbog položaja, dostupnosti sirovina ili stručnim znanjima kojima raspolažemo, odnosno, možemo raspolagati. GAZDA SE UVIJEK IZVUČE Nažalost, i nedavni izlazak na ulicu tristotinjak radnika šibenskog TLM-a pokazao je još jednom surovu zbilju u kojoj se nalazi radništvo u Hrvatskoj. Zašto nam radnici svoje zarađene plaće potražuju na ulicama i zašto se, bez obzira što loše poslovne

458. / 10. prosinca 2014. / 23

procjene i zatvaranje tvrtki spada u ‘normalni’ kapitalistički način života, ti isti vlasnici adekvatno ne sankcioniraju kako bi se smanjila mogućnost da zbog svojih ‘loših’ procjena neka druga skupina ljudi, u tvrtci s drugim nazivom, ali istim vlasnikom ne završi na ulici? Gospodarski kriminal u Hrvatskoj je desetljećima jedan od gorućih problema. Tvrtka propadne, radnici završe na ulici, a ‘gazda’ se uvijek izvuče. To jest modus operandi. I oni primjeri koji završe na sudu zbog dugotrajnosti sudskih postupaka, na kraju se ‘razvodne’, a kratkih rukava gotovo uvijek ostaju radnici. I predstečajne nagodbe uvedene su kao slamka spasa da se zadrže radnici i zaposlenici, ali kod nas je i to krenulo naopako. Oni koji trebaju, ispadaju iz igre, mutikaše dobivaju tu privilegiju i zbog takvog selektivnog pristupa i to postaje kazneno djelo. Evo, svježih primjera ima svakodnevno, Vox i Reno Sinovčić, recimo. Nevjerojatno je kako se to uvijek ponavlja i kako tome ne možemo stati na kraj. Ili, što je vjerojatnije, tome se ne želi stati na kraj. Svjedoci smo tragične zbilje da hrvatski radnici svoje plaće traže na ulici dok se istodobno njihovi vlasnici ponašaju ko pijani miljarderi. Upravo je TLM jedan od eklatantnih primjera. To je nepodnošljivo, to je nemoralno, to bi svaka država u kojoj vrijede određena moralna i pravna načela trebala sankcionirati. Pogotovo je ovakva praksa u poduzećima koji su vlasnike dobili kroz privatizaciju na hrvatski način, malverzacijama i nezakonitim radnjama. I nikada takvi vlasnici neće imati osjećaja niti prema poduzeću niti njegovim zaposlenicima, kakav bi imali da je to izvorno njihova firma ili da su u njenu kupnju uložili svoj novac, svoju imovinu. Na žalost,ni Država nije odredila čvršća, nedvosmislena pravila po kojima bi vlasnik za isplatu plaća radnicima i njihovom zbrinjavanju trebao jamčiti imovinom svojih povezanih poduzeća, pa čak i vlastitom imovinom. Čini se kako su i sindikati dosta kasno reagirali na situaciju u TLM-u. Zašto se toliko dugo čekalo? Ne bih se složio s tom konstatacijom o kasnoj reakciji, pogotovo kad je riječ o mom Hrvatskom sindikatu metalaca na čijem je čelu Zdravko Burazer.

Osobno sam zajedno s njim u više navrata tražio reviziju ugovorenih odnosa u TLM-u, kako u tadašnjem Fondu za privatizaciju, tako i u AZTN-u, ukazujući od samih početaka na neke čudne poslovne odluke. Prije svega reagirali smo kad je jedan član tadašnjeg Konzorcija Feal iz Širokog brijega TLM-ovoj Prešaonici prodao zastarjeli tehnološki stroj, a u svojim pogonima instalirao najmoderniji tehnološki stroj. Na žalost, tada nismo imali podršku niti od kolega iz drugog sindikata, a niti od stručnog kadra iz Prešaonice koji su sve to nijemo promatrali. Posebna priča je kad smo kod odustajanja Aluflexpacka od TLM-ove Valjaonice i raspisanog natječaja za preuzimanje iste, od tada dva zainteresirana kupca, jasno podržali firmu ‘Montana’ iz Švicarske, naspram sadašnjeg vlasnika društava ‘Euris’ i ‘Fintrust’, a koja su u vlasništvu obitelji Pejčinoski iz Beča. Opet su kolege iz drugog sindikata imale drugačiji stav i njihova opcija je bio Pejčinoski, kojeg su podržale i sve rukovodeće strukture u Valjaonici. Malo je poznato da je zbog svog javnog istupa, u kojem je pokušao ukazati na činjenice koje su govorile u korist ‘Montane’, a ne ‘Eurisa’, Zdravko Burazer ostao bez radnog mjesta. Osim toga, postoje mnogi članci, video i tonski zapisi koji zorno pokazuju da je Hrvatski sindikat metalaca ukazivao na sve probleme koji su se sada proročki točno pokazali kao tragična zbilja TLM-a. ŠTETILI TVRTCI Slažete li se da je krut stav o neotpuštanju radnika bio u neskladu s realnim poslovnim prilikama u TLM-u, odnosno da je zapošljavao više radnika nego što je to bilo financijski podnošljivo? Ni ovdje se ne bih složio s tim stavom o višku zaposlenika u TLM-u, pogotovo u ova dva proizvodna društva, Valjaonici i Prešaonici. Ovo iz prostog razloga što njihova financijska izvješća jasno pokazuju da bi i u slučaju da su svi radnici radili bez plaće gubitci bili tek neznatno manji. To je teško shvatljivo,ali je na žalost tako. S druge strane, u ukupnim troškovima trošak radnika npr. u Valjaonici bio je nešto iznad šest posto, što slikovito govori da je Uprava trebala štedjeti na nekim drugim stvarima, a ne na

smanjenju broja radnika. Tragična je činjenica da je u TLM-u, u zadnjih desetak i više godina, što je radnika bilo manje gubitak bio veći. I nije samo u TLM-u bilo tako... Ili da postavimo jedno retoričko pitanje - bi li u TLM-u bilo viška radnika da vlasnici i Uprava nisu prodavali proizvode svojim poduzećima po prosječnoj cijeni manjoj od tržišne za 250 eura po toni. Kad se taj iznos pomnoži sa dvadesetak tisuća tona godišnje dobiju se milijunski iznosi. Ili da kroz ove godine privatizacije, samo u Valjaonicama, nije isplaćen iznos za intelektualne usluge od 35 milijuna kuna i da ne nabrajam još, vjerojatno nitko tada ne bi ni spominjao višak radnika.Zamislite ironije, isplatiti toliki novac za intelektualne usluge i nemoralno visoke plaće onima koji su vodili firmu i onima koji su savjetovali firmu, a na kraju su ti isti ljudi TLM doveli do bankrota. Šibenik je dugi niz godina živio isključivo na račun industrije. Danas su stvari bitno drugačije i malo tko da više ozbiljno i razmišlja o povratku na dane kada su gradom kolone autobusa dovozile i odvozile radnike. Može li se Šibenik ponovo okrenuti ozbiljnim industrijskim ulaganjima i koliko je realno očekivati da će prihodi od turizma doprinjeti razvoju grada? Šibenik je samo kolateralna žrtva svih nesposobnih Vlada u RH, koje nisu imale, a na žalost ni sada nemaju jasnu strategiju razvoja hrvatskog gospodarstva. Nešto slično, ali u manjem opsegu, je neimanje strategije razvoja ni vlasti na lokalnoj razini.Tvornicu elektroda i ferolegura se nije smjelo zatvoriti dok god država nije osigurala uvjete za otvaranje zamjenskih radnih mjesta, ali isključivo proizvodnih. Slično je i s drugim gospodarskim subjektima koji su zatvarani u poratnim godinama. Maćehinski odnos prema praćenju događanja u TLM-u kao jedinom proizvođaču aluminija u Hrvatskoj, te prešutno mirenje s činjenicom da se TLM dovede u bezizlaznu situaciju je za svaku osudu i ne ide u prilog proklamiranoj Vladinoj politici. Ima, hvala Bogu, i svijetlih primjera uspješnih tvrtki kao što su ‘Ivanal’te‘Zagreb Montaža’ sa svojim sestrinskim tvrtkama i još nekoliko manjih. Sve ovo ukazuje da bi, s konsolidiranim TLM-om kroz no-

Tvrtka propadne, radnici završe na ulici, a ‘gazda’ se uvijek izvuče. To jest modus operandi. I oni primjeri koji završe na sudu zbog dugotrajnosti sudskih postupaka, na kraju se ‘razvodne’, a kratkih rukava gotovo uvijek ostaju radnici

vog vlasnika i onih nekoliko uspješnih poduzeća, Šibenik ponovno mogao imati razvijenu industriju kao okosnicu daljnjeg razvoja ovoga grada. Paralelno s tim, u Šibeniku bi konačno trebalo i utvrditi sudbinu Luke Šibenik koja je sada ovisna samo o svojem koncesionaru, Kutinskoj Petrokemiji, te će, ukoliko se dogode najave o promjeni sirovinske osnove i tržišta, doći u velike probleme. O Luci i njenoj sudbini valjalo bi hitno raspraviti na tijelima lokalne vlasti. S druge strane, Šibenik iako ima sve prednosti za razvoj turizma, po meni daleko zaostaje za stvarnim mogućnostima. Činjenica je da već godinama egzistira problem oko hotela u Primoštenu, a da su veliki problemi vezani i za lokalnu tvrtku ‘Rivijera’ i njeno poslovanje. Apsurdna je situacija da je ove sezone broj noćenja bio ispod očekivane jer pojedini hoteli nisu bili ni izdaleka spremni odgovoriti na zahtjeve gostiju. Zato držim da turizam u ovakvim uvjetima poslovanja, s kratkim trajanjem sezone, sa izostankom kvalitetne gastro ponude i van pansionske ponude, teško može postati oslonac razvoja gospodarsva u Šibeniku pa i u čitavoj Hrvatskoj.

UDRUŽENJE HRVATSKIH TRGOVAČKIH KUĆA

Vikend Akcija

.12. 4 1 . 12.12

meso akcija 10.12. - 14.12.

22 99 kn/kg

SVINJSKI VRAT

19 99 kn/kg

CARSKO MESO

TELEĆA KOLJENICA

38 99 kn/kg

TELEĆA LOPATICA

1 49 kn/kg

KRUMPIR

1 99

kn/kom

KRUH RAŽENI MIJEŠANI 300 G

TRGOVAČKI LANAC ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

4 kn

AKCIJSKA CIJENA + POKLON

129 99 kn/kg

BAKALAR

29 99

kn/kom

NUTELLA 750G

17 99

5 99

kn/kom

ŠEĆER 1KG

GRAŠEVINA 2L

Hipermarket u

kn/kom

HIP

kn/kom

PERWOL 4L

HIP

kn/kom

PILEĆE HRENOVKE 200G, GAVRILOVIĆ

A ERM RK

1899

A ERM RK

TOALETNI PAPIR VIOLETA 8/1

9 99

HIP

7 99

A ERM RK

HIP

Vodicama!

kn/kom

SIRUP AMARENA 1L, MARASKA

Grad Šibenik 022/431 000 fax: 022/431 099

26 / 10. prosinca 2014. / 458.

Autobusni kolodvor 060/368 368

Šibenik

Željeznički kolodvor 022 / 333-699

Turistička zajednica 022/212 075 fax: 022/200 183 tz-sibenik@si.t-com.hr Bolnica 022/641 641 Dom zdravlja 022/334 421

Gradski parking tel: 022/200 770 fax: 022/200 771

Jadranska banka 022/242 242 022/242 101

Gradske ljekarne 022/332 620

Zelenilo 022/212 331

Policijska uprava 022/347-111

Gradska Čistoća 022/332 325

SREtAN KRAJ Šibensku prijevozničku tvrtku preuzeo Čazmatrans

Okončan stečaj u ATP Šibenik, spašena 163 radna mjesta Lisičak navodi kako je tvrtka Čazmatrans Nova iskazala zainteresiranost za preuzimanje poslova i radnika Autotransporta Šibenik, te kako su u daljnjim pregovorima dogovoreni svi uvjeti preuzimanja šibenske prijevozničke tvrtke

piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

tečajni postupak šibenskog Autotransporta je pri kraju, nakon čega će tu tvrtku preuzeti društvo za prijevoz putnika u domaćem i inozemnom prometu Čazmatrans Nova iz Čazme, izvijestio je priopćenjem Stjepan Lisičak, predsjednik Sindikata prometa i veza Hrvatske (SPVH).Lisičak navodi kako je tvrtka Čazmatrans Nova iskazala zainteresiranost za preuzimanje poslova i radnika Autotransporta Šibenik, te kako su u daljnjim pregovorima dogovoreni svi uvjeti preuzimanja šibenske prijevozničke tvrtke.

Na ovaj način, nastavlja Lisičak, omogućen je nastavak poslovanja ATP-a i spašena su 163 radna mjesta. ANGAŽMAN SINDIKATA Predsjednik SPVH-a navodi kako je stečaj uspješno proveden zahvaljujući angažmanu sindikata u pronalaženju strateškoga partnera, a uz potporu stečajnog upravitelja Ivana Rude. Još prije dvije godine, kada je započeo stečaj ATP-a, naglašava Lisičak, SPIVH je počeo pregovore s predstavnicima Čazmatransa, pa je konačan dogovor uvelike potpomognut naporima sindikata. Odluku o provođenju stečaja s preustrojem u šibenskom ATP-u donio je Nadzorni

odbor tvrtke u listopadu 2012. RIJEŠENA DUGOVANJA Odluka je donesena nakon prosvjeda radnika koji su odbili poslušnost Upravi, zbog neisplata nekoliko plaća i putnih troškova, ali i uvidjevši kako stanje u tvrtci ne ide nabolje. Stečaj s preustrojem podržali su i sindikati vidjevši u tome jedino rješenje za spas od problema koji su bili brojni, od dotrajalog voznog parka do ogromnog dugovanja u iznosu od čak 70 milijuna kuna u najvećoj mjeri prema Ministarstvu financija – Poreznoj upravi. U određenom trentku na situaciju u ATP-u reagirali su i iz šibenske gradske uprave inicijati-

Stjepana Radića 100 | 22000 Šibenik-Hrvatska | tel.: +385 22 332 325 +385 22 332 485 | +385 22 333 825 | fax: +385 22 310 982 | info@cistoca-sibenik.hr

vom da se osnuje gradska tvrtka za prijevoz putnika koja bi imala adekvatan vozni park i pokrivala sve i rentabilne i nerentabilne linije na šibenskom području. Gradonačelnik Željko Burić tada je najavio kako su u Poljskoj pronašli primjere gradova koji su osnovali tvrtke koje su u cijelosti posložile promet gradskim ulicama, osmislile i gospodare parkiralištima, te su uz pomoć europskih fondova obnovile sve gradske prometnice. Najavio je tada kako se radi kalkulacija za osnivanje tvrtke koja bi imala 25 autobusa različitih veličina za šire gradsko područje, te koja bi preuzela veliki dio zaposlenika ATP-a. Na sreću, sve to nije bilo potrebno.

Grad Drniš 022/888 830 022/888 831 www.drnis.hr Drniš Tourism Board info�tz-drnis.hr 022/888 619

Upravni odjel za prost. uređenje i gradnju 022/886 881

Ministarstvo financija Porezna Uprava Drniš 022/887 989

Općinski sud Drniš 022/888 400 Prekršajni sud Drniš 022/886 049

Ured državne uprave 022/887 076 Nacionalni park KRKA 022/888 252

Zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu 022/888 097 Centar za socijalnu skrb 022/886 042 Stočarski selekcijski centar 022/888 097

458. / 10. prosinca 2014. / 27

Drniš

PROJEKT POLJANA Josip Begonja odgovorio Vlatki Duilo na optužbe

Troškovnik smo ‘probili’ za osam posto zbog nužnih radova! Šetnica: Pričat ćemo s vlasnicima… Nemalo smo se iznenadili kada smo vidjeli barikade na netom otvorenoj šetnici do mlinice na Čikoli. Put je rađen prema starim katastarskim precrtima i na trasi nekadašnjeg puta. Utvrdili smo vještačenjem da je sporno 12 kvadrata koji su u privatnom vlasništvu. Na mjestima smo ušli jedan metar u privatni teren. S vlasnicima ćemo pričati, ali kako bilo, šetnica je široka dva i pol metra te će čitavom duljinom biti prohodna – napominje Begonja.

piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

rniški gradonačelnik Josip Begonja reagirao je na konferenciji za medije na tvrdnje županijske vijećnice i predsjednice drniškog HNSa Vlatke Duilo kako je gradska vlast prekršila zakon i pravila u projektima rekonstrukcije gradske Poljane,sklapavši naknadne ugovore koji su povisili cijenu projekta za čak 20 posto, te uređenja šetnice do mlinice na Čikoli. Na obje ove teme, kazao je Begonja, Duilo je iz gradske uprave tijekom proteklih sedam mjeseci primila makar 400 stranica fotokopirane dokumentacije, a gradska uprava je na raspolaganju i za buduće upite. Da je Grad Drniš bilo što skrivao, kaže Begonja, tako se transparentno nikad ne bi ponašali. Podsjeća kako je za rekonstrukciju drniške Poljane još 2008. godine bespovratna sred-

stva dodijelio Fond za regionalni razvoj, i to u maksimalnom iznosu od dva milijuna kuna, što je trebalo iznositi 50 posto investicije. NOVAC BIO NAMJENSKI Novac je na račun Grada sjeo još krajem 2008. godine. Nakon iznenadne smrti gradonačelnika Ante Dželalije, nastavlja Begonja, njegova zamjenica sa svim gradonačelničkim ovlastima postala je Vlatka Duilo koja je, napominje, umjesto da je pokrenula projekt obnove Poljane, od Ministarstva regionalnog razvoja dva tjedna nakon Dželalijine smrti zatražila prenamjenu namjenskog novca kojim je namjeravala urediti prometnice u poslovnoj zoni. Na izvanrednim izborima na vlast je došao Begonja koji je, kako tvrdi, Ministarstvo izvijestio kako će Grad Drniš novac ipak potrošiti namjenski, na gradski trg. - Tada počinju taštine. Duilo nije mogla prihvatiti činjenicu

da ona novac nije uspjela potrošiti, a da ga ova vlast sada troši na ono za što je namijenjen – napominje Begonja. Na natječaju za izvođača radova odabran je najpovoljniji ponuđač, tvrtka Graditelj svratišta, s ponudom od 2,9 milijuna kuna. Begonja ne opovrgava da se tijekom izvođenja radova pokazala potreba za izvođenjem dodatnih radova, međutim kaže kako je bila riječ o rampi za invalide, novom stubištu, te dotrajalim instalacijama čije stanje nije bilo poznato prije no što su se otkopale. Potvrdio je, također, kako su sklopljena četiri ugovora o dodatnim radovima, međutim, kaže, ne u razlici od 20 posto u odnosu na prvu ugovorenu cijenu, već tek od osam posto. VJEŠTAK ODOBRIO - Ugovorili smo posao za 2,9 milijuna kuna, a sa svim dodatnim radovima platili smo ga 3,2 milijuna kuna. Što se tiče kamenih ploča na Poljani, za koje

Duilo tvrdi da su neadekvatne i nisu po ugovoru, istina je da su one debljine 8,8 centimetara, a ne kako stoji u ugovoru 10 centimetara, no od projektantice Sanje Pamuković dobili smo potvrdu da su ploče adekvatne za ugradnju, a da se razlika u cijeni između traženog i dobivenog treba dogovoriti između Grada i izvođača. Sudski vještak kojeg smo nakon toga kontaktirali kako bi procijenio razliku u cijeni između onoga što je ugovoreno i onoga što je ugrađeno utvrdio je kako je Grad oštećen za 17.393 kune, a na temelju vještva s izvođačem radova izveli smo sudsku nagodbu tijekom koje nas je izvođač oštetio sa čak sto tisuća kuna! – naglašava Begonja. Drniški gradonačelnik napominje kako u čitavoj priči ništa nije sporno, a sva dokumentacija je na raspolaganju svima koji je žele vidjeti. Ipak, zaključuje kako ga više ništa ne iznenađuje kada je u pitanju Vlatka Duilo.

28 / 10. prosinca 2014. / 458.

Vodice

Gradska uprava 022/444-900

Turistička zajednica 022/443- 888

Ambulanta 022/443- 169

Autobusni kolodvor 022/443-627

Komunalni redar 022/444-910 Komunalno poduzeće 022/443 309 Policija 022/443-150

Knjižnica 022/442-095 Stom. ordinacija 022/442-834 Matični ured 022/443-036

Lučka kapetanija 022/443-055 Poštanski ured 022/442-200 DVD Vodice 022/441-324

Ljekarna 022/443-168 Veterinarska služba 022/443-355

GRAD VODICE osobito je senzibiliziran po pitanju problema invalidnih osoba, što

U Vodicama se osobe s invaliditetom piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

ovodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom u Vodicama je prošlog tjedna održan okrugli stol na temu ‘Važnost uspostave socijalnih usluga u lokalnoj zajednici’ s ciljem senzibiliziranja javnosti o tome kako ‘svi jednako zaslužujemo biti dio zajednice i uživati u svim segmentima života’. - Dobrom suradnjom gradskih stručnih službi, pružanjem podrške kulturnih ustanova i poslovnih subjekata osobama s invaliditetom, može se učiniti više kako se one ne bi osjećale zapostavljene i isključne – istaknuto je, između ostalog, na okruglom stolu, a koji je dio šire suradnje Grada Vodica i civilnog sektora na poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom. Tako je, između ostalog, program ‘Reful – jačanje civilnog sektora u rješavanju problema zajednice’, kojeg su zajednički osmislili Košarkaški klub invalida Vodice i vodička HVIDRA, uz stručnu podršku Grada Vodica, prošao na natječaju Europskog socijalnog fonda, raspisanog u okviru Operativnog programa ‘Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013.’, a njegovom će se realizacijom omogućiti razvoj aktivnosti socijalnog uključivanja osoba s invaliditetom na području Vodica. SURADNJA S CIVILNIM SEKTOROM Riječ je o projektu vrijednom 200 tisuća kuna, a u prvom redu pomoći će se dvjema spomenutim udrugama, čiji će članovi po završetku projekta koristiti usvojena znanja i iskustva te ih prenositi na udruge koje nisu direktno bile obuhvaćene ovim projektom, a koje imaju pozitivan utjecaj na razvoj i provedbu

Dobrom suradnjom gradskih stručnih službi, pružanjem podrške kulturnih ustanova i poslovnih subjekata osobama s invaliditetom, može se učiniti više kako se one ne bi osjećale zapostavljene i isključne – istaknuto je na okruglom stolu održanom povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom

aktivnosti kojima se poboljšava kvaliteta i uključivanje invalidnih osoba u svakodnevni društveni život. Da je Grad Vodice osobito senzibiliziran po pitanju problema invalidnih osoba potvr-

đuju još niz programa, projekata i aktivnosti. Među njima je i projekt ‘Sportom protiv društvene isključenosti’ kojeg je, nakon provedenog natječaja, Ministarstvo branitelja financiralo sa 30 tisuća kuna,

a čiji je cilj poboljšati psihičko i fizičko zdravlje hrvatskih branitelja s invaliditetom kroz razvoj sportsko rekreativnih aktivnosti invalidnih osoba te kvalitetno ispunjavanje njihova slobodnog vremena.

458. / 10. prosinca 2014. / 29

Vodice

što potvrđujE niz projekata realiziranih u suradnji s civilnim sektorom

ne osjećaju građanima drugog reda Također, s ciljem osiguranja nesmetanog pristupa gradskim i javnim ustanovama, izgrađene su rampe do ambulante i ljekarne, pošte, banke, te gradske knjižnice u kojoj postoji i lift za invalidne osobe, a rampe su postavljene i na Plavoj plaži te plaži u Srimi. Nedavno je, uz sufinanciranje Ministarstva branitelja, ugrađen aqualifter, praktično i automatizirano pomagalo, na plaži Lovinčić u Vodicama, kojim se omogućuje jednostavan i siguran ulazak u more osoba s invaliditetom. Njegova je nabava koštala 145 tisuća kuna, od čega je Ministarstvo pokrilo 100 tisuća kuna. SENZIBILIZIRANJE JAVNOSTI Valja spomenuti i kako je u gradskoj upravi zaposleno više osoba s invaliditetom nego je to zakonom propisano, te kako je u zgradi Grada Vodica, uz pomoć 220 tisuća kuna dobivenih iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ugrađeno hidraulično dizalo. S ciljem aktiviranje i uključivanja odraslih osoba s intelektualnim teškoćama u redovne aktivnosti lokalne zajednice, Grad Vodice pružio je podršku Centru za socijalnu inkluziju Ši-

benik pri otvaranju Kluba osoba s intelektualnim teškoćama u Ulici hrvatskih boraca 34. Klub je osnovan u sklopu trogodišnjeg programa ‘Razvoj mreže socijalnih usluga i podrška socijalnom uključivanju osoba s intelektualnim teškoćama na području Šibensko-kninske županije’, financiranog od strane Ministarstva socijalne politike i mladih. Kroz partnerstvo s Gradom Vodice osigurano je korištenje gradskog prostora u kojemu

‘Okitaši’ uzeli pet medalja na karate turniru ‘Ploče Open 2014.’ Pet medalja osvojili su članovi Karate kluba Okit iz Vodica na 3. Međunarodnom turniru ‘Ploče Open 2014.’, na kojem je nastupilo 550 natjecatelja iz četrdesetak klubova iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Na najviše postolje popeo se Matija Vlahov koji je do zlata došao u kategoriji mlađih učenika do 30 kilogra-

se održavaju redovita druženja, komunikacijske radionice i ostale aktivnosti usmjerene osnaživanju korisnika. OSNOVAN KLUB OSOBA S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA - Na taj su način socijalne usluge postale dostupnije osobama s intelektualnim teškoćama u mjestu njihovog življenja, čime je potaknuto socijalno uključivanje ljudi s teškoćama u život zajednice.

Vijesti

ma. Srebrom su se okitili Laura Bosotin u kategoriji učenica do 40 kilograma, te Luka Božac u kategoriji mlađih kadeta do 48 kilograma, dok su bronce uzeli Sascha Ianachi Copić (mlađe učenice do 32 kilograma) te Klara Vendl (mlađe kadetkinje do 50 kilograma). Korak do medalje bili su, pak, Antonio Vendl, Patrick Adžaga i Iva Franjković. (pp)

S druge strane, namjera je da se otvorenjem ovog Kluba dogodi i značajna promjena u svijesti šire društvene zajednice u odnosu prema osobama s invaliditetom jer će se povećati njihova vidljivost kao i uvažavanje potencijala koje osobe s invaliditetom imaju. Općenito, zajednica je dobila na kvaliteti jer su se smanjile emocionalne i socijalne tenzije kakve i inače postoje kod nezaposlenih osoba – ističu u Gradu Vodice.

30 / 10. prosinca 2014. / 458.

Rogoznica

Općina Rogoznica 022 559 040

Turistička zajednica 022 559 253

Ljekarna 022 558 330

Komunalni redar 022 558 320

Dječji vrtić 022 559 473

Stom. ordinacija 022 558 392

Osnovna škola 022 558 083

Ambulanta 022 559 032

Lučka kapetanija 022 559 045

Poštanski ured 022 559 080 DVD Rogoznica 022 559 294 Župni ured 022 559 065 Jadranska banka 022 559 540

BLAGDANSKO OZRAČJE BLAGDANSKO VRIJEME OSJEĆA SE I U OŠ ROGOZNICA

Osnovnoškolci se veselili uz matematičke zagonetke

piše Rade Kristić rade.kristic@sibenskiportal.hr

an prije same proslave blagdana sv. Nikole, 6. prosinca, u pratnji Krampusa, sv. Nikola posjetio je učenike prvih i drugih razreda Osnovne škole u Rogoznici. Iako je Rogoznicu taj dan zahvatilo veliko nevrijeme praćeno velikom kišom, sv. Nikola i ove godine nije propustio posjetiti najmlađe osnovnoškolce te ih darovati prigodnim poklonima. VESELO DRUŽENJE - Sv. Nikola i Krampus su, ustvari, naši učenici koji idu u šesti razred i već par godina svojim dolaskom i pojavom uveseljavaju učenike prvih i drugih razreda. Imaju oni i svoju koreografiju i nastup, tako da su dobro uvježbani, no ovaj put pr-

vašići su ih iznenadili s nekoliko pitanja na koja su morali dobro razmisliti kakav će im odgovor dati. Sve skupa je prošlo u jednom veselom i zabavnom druženju, a kako su svi bili dobri, šibe se ovaj put nisu morale dijeliti – govori nam ravnateljica OŠ Rogoznica, Dijana Goleš. Posjetu sv. Nikole, prethodilo je dan ranije, u četvrtak, 4. prosinca, i druženje uz matematičke igre. Organizirane na nivou cijele Hrvatske, rogoznički osnovnoškolci po drugi su put svoje matematičko znanje, uz pomoć roditelja, savladavali kroz zadatke osmišljene na jedan zabavniji i ležerniji način. - Ovo je druga godina kako za učenike predmetne i razredne nastave organiziramo matematičke igre. Nositelj cijelog projekta je Hrvatsko matematičko društvo koje svim školama u Hrvatskoj pošalje iste zadatke,

Odaziv roditelja i učenika bio je odličan. Sve skupa nas je bilo nešto više od 40 i mogu vam reći kako je bilo i onih koji su željeli ostati još – kaže Goleš

i na samim ravnateljima i učiteljima je na volju da odaberu zadatke – kaže Goleš. Zanimanje za ovu kombinaciju učenja i zabave pokazao je veliki broj roditelja i učenika, koje se nakon jednosatnog druženja privelo kraju. MATEMATIKA KROZ IGRU - Odaziv roditelja i učenika bio je odličan. Sve skupa nas je bilo nešto više od 40 i mogu vam reći kako je bilo i onih koji su željeli ostati još. Inače, sve je zamišljeno kao zabavna igra uz rješavanje matematičkih zadataka prilagođenih dobnim skupinama koje su pratili i naši nastavnici. Matematika je uglavnom svim učenicima jako teška i nezanimljiva pa je i ovo jedan od načina da se kroz igru i zabavu pokuša pronaći način kako je kroz jedan drugi oblik aktivnosti još više približiti učenicima – kaže Goleš.

Murtela d.o.o. 022/436-521 fax: 022/436-536 murtela@si.t-com.hr

OŠ Murterski škoji 022/435-260 022/435-505

Narodna knjižnica i čitaonica 022/435-500; fax: 022/435-571

Lučka kapetanija tel. 022/435 - 190 kapetanija-sibenik@ pomorstvo.hr

Turistička zajednica 022/434-995 ; fax: 022/434-950 info@tzo-murter.hr Ambulanta 022/435 - 262

DVD Murter 022/436 060 099 267 6840 Stom. ambulanta 022/436 - 026 Ljekarna Skračić 022/434 - 129

458. / 10. prosinca 2014. / 31

Murter

ARGONAUTA Predstavljen program za održivo korištenje morskih resursa

Argonauta organizira radionice i predavanja o zaštiti mora Najviše ćemo raditi na kampanji podizanja svijesti javnosti sa ciljem uključivanja građana u zaštitu mora i pridobivanja podrške javnosti za provođenje mjera zaštite

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

druga Argonuta iz Murtera jedan je od projektnih partneraprojekta za održivo korištenje morskih resursa, čiji je opći cilj zaštita bioraznolikosti Jadranskog mora s posebnim naglaskom na NATURA 2000 područja Primorsko-goranske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije kroz partnerski pristup svih dionika, kaže Luka Ježina iz Argonuate. OPĆI CILJEVI Kako bi se postigao taj cilj, nastavlja Ježina, definirani su i

pojedinačni ciljevi poput održavanja radionica za lokalne dionike (ronilački centri, iznajmljivači plovila, brodari/izletnici, ribari, vlasnici zemljišta u zaštićenim područjima) sa ciljem podizanja svijesti, osposobljavanja za implementaciju principa održivosti u svakodnevnom poslovanju i sudjelovanje u procesima donošenja odluka. - Najviše ćemo raditi na kampanji podizanja svijesti javnosti sa ciljem uključivanja građana u zaštitu mora i pridobivanja podrške javnosti za provođenje mjera zaštite. Ova kampanja uključuje izradu informativno-edukativnih brošura i letaka, te web stranica i aplikacije za ‘pametne

telefone’ koji će služiti kao platforma za povezivanje svih zainteresiranih dionika- kaže Luka Ježina. PROJEKT TRAJE 18 MJESECI Nosioc projekta je Institut Plavi svijet (Veli Lošinj), a projektni partneri su Plavi svijet Vis (Vis), udruga Argonauta (Murter), javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima Primorsko-goranske županije Priroda (Rijeka) te javna ustanova Nacionalni park Kornati (Murter). Realizacija projekta je započela u rujnu 2014., a trajat će ukupno 18 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta je 115 tisuća eura.

Dovršetak info parka Maslina i naš otok Upravni odbor udruge Modrave Murter-Betina poziva održao je redovnu godišnju skupštinu u ponedjeljak 8. prosinca u prostorijama mjesnog doma u Betini. Predložen je plan rada za sljedeću godinu, a dogovoren je i završetak radova na info parku ‘Maslina i naš otok’ u Modravama.

32 / 10. prosinca 2014. / 458.

Tribunj

Općina Tribunj 022 446 349 www.tribunj.hr

Turistička zajednica 022 446 143 www.tz-tribunj.hr

Ambulanta 022 446 174 Stom. ambulanta 091 537 3720

Jadranska banka 022 446 992

Kornati 022 446 790

Kult. udruga Tribunj 022 447 170

Marina Tribunj Adriatiq 022 447 145

Morski Rak 022 446 229

Hrvatska pošta 022 446 - 855

Idea Intimare 022 447 230

Tempus Fugit 022 446 513

LAUREATI Tribunj po prvi put u povijesti nagradio istaknute pojedince

Borisu Papandopulu posthumno nagrada za životno djelo

Nagrada za životno djelo Općine dodijeljena je posthumno uglednom hrvatskom skladatelju i dirigentu, maestru Borisu Papandopulu, koji je posljednjih petnaest godina života proveo u Tribunju u kojemu je skladao 170 djela

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

ovodom Dan Općine Tribunj i blagdana sv. Nikole, na svečanoj sjednici Općinskog vijeća, održanoj 5. prosinca u prostorijama Kulturnog centra, Općina Tribunj je po prvi puta od svog osnivanja dodijelila javna priznanja. Prije same dodjele, prisutnima, među kojima su bili Šibensko-kninski župan Goran Pauk, njegov zamjenik Zoran Smolić, gradonačelnica Vodica Branka Jurićev-Martinčev i pročelnica Upravnog odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj Jadranka Fržop, obratila se predsjednica Općinskog vijeća Dijana Gru-

belić, te načelnik Općine Damir Pilipac. Osvrnuvši se u kratkim crtama na projekte koji su u ovoj godini završeni ili se privode kraju, te najavivši one koji su u planu u sljedećem razdoblju, načelnik Općine prepustio je riječ županu Goranu Pauku. NAGRADE OPĆINE -Općina Tribunj svojim radom u posljednjih osam godina u potpunosti je opravdala razloge svog osnutka. Iako se radi o jednoj od najmanjih općina u našoj županiji, projekti koji su odrađeni, a posebno oni u najavi, daju nam za pravo vjerovati u još brži i jači razvoj ove Općine – između ostalog kazao je Pauk. Nakon toga pristupilo se dodjeli javnih priznanja Općine

Tribunj. Nagrada za životno djelo Općine koja se dodjeljuje istaknutim pojedincima koji su svojim djelovanjem obilježili vrijeme i sredinu u kojoj su djelovali te čiji je rad trajno dobro Općine Tribunj i Republike Hrvatske,dodijeljena je posthumno uglednom hrvatskom skladatelju i dirigentu,maestru Borisu Papandopulu, koji je posljednjih petnaest godina života proveo u Tribunju u kojemu je skladao 170 djela, gotovo trećinu svog opusa. Nagrada za životno djelo dodijeljena je i osnivaču i dugogodišnjem predsjedniku Kluba DDK ‘Jurjevgrad’, Zdravku Babunu, koji je svojim nesebičnim zalaganjem i trudom uspio motivirati stanovnike općine

Tribunj, ali i njihove goste, da daruju krv i time spašavaju ljudske živote. PLAKETE ZA SPORTSKE USPJEHE Nagradu Općine Tribunj, koja se dodjeljuje fizičkim i pravnim osobama za osobite uspjehe u razvoju društvenih odnosa i unapređenja gospodarstva, obrazovanja, znanosti, kulture, tjelesne kulture, zdravstva, socijalne skrbi i drugih djelatnosti, dobili su Frane Grubelić – Tople, Ante Durmanić – Aćo i Zlata Tomažim – Rašćan. Plaketu Općine Tribunj za osobite uspjehe postignute u sportu dobili su David Jabuka – višestruki državni prvaku biciklizmu te Olivera Matičev – svjetska prvakinja u športskom ribolovu.

Općina Pirovac 022/467 423 022/467 077 fax: 022/466 086

Turistička zajednica 022/466 770 tz-pirovac @si.t-com.hr

Vrilo d.o.o. 098 308 054 vrilo.d.o.o. @si.t-com.hr

Poštanski ured 022/348 828

Komunalni redar 098 982 3045

Prometno redarstvo 095 74 69 416

Ambulanta 022/467 080

Župni ured 022/467 085

Ljekarna 022/467 099

458. / 10. prosinca 2014. / 33

Pirovac

KOMUNALNI RADOVI Postavlja se javna rasvjeta i vodovodna mreža

Nastavljaju se radovi na poboljšanju komunalne infrastrukture

Drago mi je da u kontinuitetu otvaramo nova gradilišta i ulažemo u podizanje komunalnog standarda na području naše općine. To ćemo činiti i dalje na zadovoljstvo svih mještana i gostiju - rekao je načelnik Gulam

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

ako su i ranije najavljivali čelni ljudi Općine Pirovac, nakon završetka turističke sezone krenut će se intezivnije u obnavljanje i rekonstrukciju dotrajale komunalne infrastrukture. Nakon što je šibenska tvrtka Vodovod i odvodnja sredinom svibnja produžila dio vodovodne mreže u dijelu Zadarske ulice, te obavio rekonstrukciju dijela vodovodne mreže u Pirovačkoj

ulici, započeli su radovi na rekonstrukciji vodovodne mreže Ulice Bravari. Radovi vrijedni 171 tisuću kuna, s PDV-om, trajat će do kraja prosinca. NOVI PRIKLJUČCI - Ovom zahtjevnom rekonstrukcijom zamijenit će se dotrajale salonitne cijevi, te osigurati da i taj dio Pirovca dobije vodu bolje kakvoće. Osim toga, ovim građevinskim radovima stvorit će se i uvjeti za nove priključke – kaže nam načelnik Općine Pirovac Ivan Gulam.

U isto vrijeme započeli su i radovi na izgradnji javne rasvjete na području Podravske, Istarske, Slavonske i Radničke ulice. Vrijednost ovih radova je oko 220 tisuća kuna, također s PDV-om, a stanovnike ovih ulica svjetlost bi trebala obasjati nakon isteka predviđenog roka od 60 dana, na koliko se ugovorom izvođač TEC - ELEKTROINSTALACIJE d.o.o, obavezao radove i završiti. DRUGA FAZA U PROLJEĆE Načelnik Gulam napominje kako će se ovim radovima zavr-

šiti i prva faza izgradnje javne rasvjete za naselje Glavičica. -Druga faza, i nastavak radova na kompletnom postavljanju javne rasvjete u naselju Glavičica, predviđena je za proljeće iduće godine i s tim bi završili taj dio predviđenih radova. Veseli nas što i dalje u kontinuitetu otvaramo nova gradilišta i ulažemo u podizanje komunalnog standarda na području naše općine, a to ćemo činiti i dalje na zadovoljstvo svih mještana i gostiju Pirovca - rekao nam je načelnik Gulam.

34 / 10. prosinca 2014. / 458.

Tisno

TZ Tisno 022 438 604

HP - Hrvatska Pošta 022 439 250

Lučka kapetanija 022 439 313

TZ Betina 022 434 996

FINA Tisno 022 438 499

Jadranska Banka 022 438 486

TZ Jezera 022 439 120

HEP Tisno 022 438 503

Dom zdravlja Tisno 022 438 427

Ljekarna 022 438 512 Hotel Borovnik 022 439 700

KRENULO JE Potpisan ugovor za hoteslki kompleks na Jazini

Ugovorena gradnja hotelskog centra vrijedna 100 milijuna eura Ovaj hotel bit će prva takva investicija na cijelom otoku Murteru u zadnjih 30 godina. Vjerujem da će se zbog ovakvih investicija nakon završenog školovanja na Murter vraćati mladi ljudi- rekao je prilikom potpisivanja ugovora Ivan Klarin

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

govor za veliki hotelskozdravstveni kompleks na Jazini u Tisnom potpisali su danas u ime Općine Tisno načelnik Ivan Klarin, te u ime ruskog investitora Aqua Relaxio Alexei Frolov.

KONTROLNA TOČKA – Radi se o tek o jednoj kontrolnoj točki ovog velikog projekta, ovim potpisom pravi posao tek započinje. Ovaj hotel bit će prva takva investicija na cijelom oto-

ku Murteru u zadnjih 30 godina, i značit će puno za razvoj otoka. Vjerujem da će se zbog ovakvih investicija nakon završenog školovanja na Murter vraćati mladi ljudi- rekao je prilikom potpisivanja ugovora Ivan Klarin. – U Hrvatsku sam se zaljubio na prvi pogled, ovo je predivna zemlja, s predivnim ljudima. Dok tu još nisam kupio kuću, tražio sam dobar hotel u kojem se mogu smjestiti, ali nisam puna toga pronalazio. Sad ćemo izgraditi jedan baš takav, koji zadovoljava najviše standarde. Bit će riječ o detox SPA tipu hotela, naglasak ponude stavit ćemo na zdravstveni tu

365 dana u godini bit će otvoren tišnjanski kompleks

rizam. Time ćemo i bitno produžiti sezonu u Tisnom, u dogledno vrijeme i na svih 365 dana. Investicija je vrijedna 100 milijuna eura, zaposlit ćemo u u hotelu preko 400 ljudi –istaknuo je u ime tvrtke investitora Rus Aleksei Frolov.

Podršku projektu došao je izraziti i ministar turizma Darko Lorencin te ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić. PODRŠKA LORENCINA - Upravo ovakvi projekti su ono što Hrvatskoj treba, hoteli visoke kategorije, i na tome treba i u budućnosti staviti naglasak strategije hrvatskog turizma- rekao je ministar Lorencin. Ugovorom je ruski investitor obavezan u idućih pet godina postaviti kamen temeljac budućeg hotela na Jazini. Zemljište je država poklonila Općini Tisno 2013. godine.

458. / 10. prosinca 2014. / 35

DRAGI UMIROVLJENICI!

UDRUŽENJE HRVATSKIH TRGOVA

Vaš Šibenski tjednik osigurao je za Vas besplatno oglašavanje ‘SJEĆANJA’ na vaše najdraže Info telefon: 022/215-154

HSU: Oštar istup Silvana Hrelje u Saboru

Vladu nije briga za 3860 umirovljenika

UDRUŽENJE HRVATSKIH TRGOVAČKIH KUĆA

Akcija! . 10.12. - 16.12

Dodao je kako ne razumije zašto Vlada ne želi spasiti 3.860 korisnika dokupa mirovine, te izjavio da time šalje poruku da je nije briga za te ljude- rekao je Hrelja

2 49 kn/kg

luk žuti

kn/kom

KENT KREMALI TANGO 300G

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

astupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja na početku prošlotjedne saborske sjednice zatražio je u ime Kluba zastupnika HSU stanku kako bi upozorio na probleme 3860 umirovljenika koji su, zbog nerazumijevanja Vlade, ostali bez dijela mirovina.

OTVORENO PISMO - Tražimo stanku kako bih pred hrvatskom javnošću i u Hrvatskom saboru progovorio, vjerojatno posljednji put, o problemima 3860 umirovljenika koji su primali doživotnu otpremninu, odnosno dokupljenu mirovinu. Oni su se svim klubovima u Hrvatskom saboru obratili otvore-

nim pismom i mislim da zaslužuju da se nešto kaže o onome što ih muči- rekao je Hrelja. Hrelja je u svom govoru još jednom ponovio da je riječ o institutu koji je pune 24 godine redovito podmirivao obveze prema svojim korisnicima. Naglasio je kako je do prekretnice u radu poduzeća koje ga je provodilo došlo 2006. godine. - HANFA je tada praktički proglasila embargo rekavši da institut nije usklađen sa zakonom, a u Saboru smo prošle godine u prosincu donijeli Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine- ustvrdio je Hrelja. Dodao je kako ne razumije zašto Vlada ne želi spasiti 3 860 korisnika dokupa mirovine, te izjavio da time šalje poruku da je nije briga za one ljude koji su se odlučili da umjesto jednokratne

potrošnje i uzimanja visoke otpremnine imaju doživotnu socijalnu sigurnost. Naglasio je da obrazloženje Vlade kako ne može intervenirati u privatna društva ne stoji jer su sve vlade do sada intervenirale u privatna društva. NEOPOREZIVI STATUS - Treba gledati opću društvenu korist ovog instituta, a tvrdnje su nadobudnih da se radi o financijskom inženjeringu ili lancu sreće potpuno neutemeljene jer je u tom slučaju Hrvatska sudionik u lancu sreće iz razloga što je 2001. godine tom institutu dala neoporezivi status. Kada nekome država da neoporezivi status to je jasna poruka poslodavcima da trebaju u cilju socijalne sigurnosti zbrinjavanja viška zaposlenika koristiti taj model- rekao je Hrelja.

10 99

kn/kom

10 99

DVOPEK NORMALE 330G

kn/kom

DOMESTOS PINE

Djelo karticE se mogu predignuti u udruzi umirovljenika u Šibeniku, Sarajevska 7, 22000 Šibenik, tel: 022 214 028

Eko Kornati

458. / 10. prosinca 2014. / 36

Utvrda Tureta jedna je od najvećih povijesnih znamenitosti Kornata

Utvrda cara Justinijana zanimljiva turistima i arheolozima V

eć je odavno poznato da su Kornati tajna oaza za elitni turizam. Dok obični smrtnici stotinjak otočića mogu promatrati samo iz turističkog broda, gosti koji dolaze jahtama mogu i doslovno hodati malim kraškim poljima, kamenim obroncima te lučicama. Jedno od nezaobilaznih lokaliteta koje turisti trebaju posjetiti, a koji dominiraju nacionalnim parkom je utvrda Tureta. Riječ je o bizantskoj građevini izgrađenoj u šestom stoljeću, a napuštenoj u srednjem vijeku. Sagradio ju je car Justinijan, koji je inače sagradio 14 sličnih utvrda na cijelom Jadranu. Vrlo zanimljiva je i starokršćanska trobrodna bazilika koja se nalazi u podnožju utvrde, a na kojoj je i danas vidljiv veći dio apside i dio nekadašnjih temelja. S obzirom na veličinu crkve (30 x 13 m), pretpostavlja se da je u to vrijeme na Kornatima boravio znatan broj stanovnika.

otoku Kornatu ispod bizantske utvrde nalazi se crkvica Gospe od Tarca. Podsjetimo, prisutnost čovjeka na Kornatima datira iz doba neolitika. O tome svjedoči nalazak kamene sjekire na otoku Kornatu. Prva potvrđena kolonizacija zbiva se u vrijeme Ilira o čemu svjedoče nalazi malih četverokutnih nastambi i gomila (tumulusa).

ZA VOJNU SLUŽBU Inače, utvrda Tureta služila je vojnoj službi za nadzor plovidbe Jadranom. Arheološkim istraživanjem cijelog okolnog područja – posebno obronaka brda, pronađeni su i uzorci prapovijesne keramike, te obalni nasip, prepun

dijelova sitnog keramičarskog posuđa i amfora koji datiraju od 1. stoljeća prije Krista. Sve ovo je dokaz da kornatsko otočje u arheološkom smislu krije još mnogo iznenađenja. Osim utvrde Tureta, koja dominira cijelim kornatskim arhipelagom, na

TRAGOVI ANTIKE Iz doba Rimljana potječe Villa rustica u Proversi i bazen za ribe na Svrsati. Ostali tragovi antičke gradnje danas su uglavnom pod morem: pristanište u Piskeri i Sipnatama, lučki uređaji u Veloj Proversi, solana u Sipnatama. Stog,a da se zaključiti da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se područje proučilo i na adekvatan način valoriziralo, a sve s ciljem kulturno - turističke ponude Parka. Inače kopneni dio parka u potpunosti je u privatnom vlasništvu.

Nacionalna ekološka mreža

Plemeniti gorostas

našem Jadranu obitava stotine vrsta školjkaša, mnogi su rijetki i zaštićeni, neki su prekrasni, a većina jako ukusna, ali samo je jedna školjka plemenita i uz to još i najveća. Taj gorostas je periska (Pinna nobilis). Ono što zaboravljamo je da na latinskom jeziku nobilis znači plemenit pa je puno ime ove školjke-plemenita periska. Veliki ljudi često znaju biti nezgrapni, slično je i u životinjskom svijetu, dok kod ove školjke, iako je div prema svim ostalim školjkama Jadranskog mora ,ima nešto plemenito i graciozno. Možda je

to zbog njezinog uspravnog držanja dok strši s morskog dna. Ili je razlog njezina boja i tekstura koja kao da je ukradena s oprave neke dvorske ljepotice? Koji god da je pravi razlog za ovakvo ime, ovom školjkašu itekako pristaje. Plemenita periska živi na pjeskovitom dnu plitkih priobalnih područja. Prednjim, šiljastim dijelom ljušture zakopana je u sediment, na dubinama od 2 do 30 m. Posebno je značajna u livadama morskih cvjetnica, ali je gustoća njezinog naselja rijetko veća od jednog primjerka na 10 m2 površine morskog dna. Periska je sredozemni endem i

rasprostranjena je u čitavom Jadranu. Zbog ugroženosti populacije periske, zaštićena je prema Zakonu o zaštiti prirode, te je sakupljanje, uništavanje i trgovina ovom vr-

stom strogo zabranjena. Stoga, ako iduće ljeto roneći naiđete na ovog dragocjenog plemenitog gorostasa dobro ga pogledajte i uživajte u pogledu, ali ga ne dirajte!!!

Eko Krka

458. / 10. prosinca 2014. / 37

RAZMJENA ISKUSTAVA Centar Puljani ugostio poduzetnike uz Krku

U Puljanima održan 2. Susret tradicijskih proizvođača i gospodarstvenika

avna ustanova Nacionalni park Krka u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode, konzorcijem AVALON foundation iz Nizozemske, OKLom i Austrije i Ecologicom iz Zagreba, te Udruženjem obrtnika i Udrugom Bagatin iz Šibenika, organizirala je u Centru Puljani drugi po redu susret tradicijskih proizvođača i gospodarstvenika uz Krku. Osim što su prezentirani proizvodi lokalnih i inozemnih proizvođača, održane su dvije radionice, na temu dobrih praksi suradnji javnih ustanova za zaštitu prirode s poljoprivrednicima, te praktičnih primjera uspješne suradnje obrtnika s udrugama.

BRENDIRANJE PROIZVODA Prikazujući primjere dobre

suradnje među javnim ustanovama i poljoprivrednicima, radionica je obuhvatila postupke izrade, brendiranja i prodaje proizvoda baziranih na prirodnim vrijednostima, korištenje mjera ruralnog razvoja i slično. Na radionici su osmišljeni dobri i poticajni primjeri za lokalno gospodarstvo. Prikaz suradnje udruženja obrtnika s tradicionalnim i umjetničkim obrtima uprizorio je tu specifičnu korelaciju, s naglaskom na plasiranje proizvoda i organizaciju manifestacija kojima se promiču određene djelatnosti. Obje radionice bile su namijenjene poljoprivrednicima i gospodarstvenicima uz Krku, te predstavnicima javnih ustanova za zaštitu prirode i županijskim javnim ustanovama. (jd)

Reportaža

TRADICIONALNA MANIFESTACIJA Cijeli je prosinac posvećen djeci i dječjem stvaralašt

Dvije tisuće Šibenčana na otv Sve manifestacije kao da zaobilaze periferne gradske kvartove, a mi smo Božićnim čarolijama željeli pokazati da su i ti kvartovi sastavni dio Šibenika-kaže Keke

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

renule su još jedne Božićne čarolije, manifestacija koja se po 22. put održava u Šibeniku, a posvećena je djeci i dječjem stvaralaštvu, ponajprije pjesmi i plesu. Božićne čarolije su najstarija dječja božićna manifestacija ovakvog tipa u cijeloj Hrvatskoj. Organizira je agencija Leon trade, uz potporu Grada Šibenika, u njoj svake godine sudjeluje i do tisuću šibenske djece, a božićni duh na ulicama grada ove godine je prisutan punih mjesec dana. I METERIZE SU ŠIBENIK Svečano otvaranje, kao i prošle godine, održan je u sportskoj

dvorani Osnovne škole Meterize, čime su organizatori i na simboličan način željeli pokazati kako su Meterize sastavni dio Šibenika. - Meterize, kad ih gledate ovako sa strane, djeluju kao mali grad za sebe, nepovezan sa Šibenikom. Dovoljno je daleko od samog centra grada, tu imate školu, dućane, crkvu, poštu, zapravo sve što vam je potrebno za život. Sve manifestacije kao da zaobilaze periferne gradske kvartove, a mi smo Božićnim čarolijama željeli pokazati da su i ti kvartovi sastavni dio Šibenika. Tako da se dio programa odvija u Ražinama, dio na Meterizama, dio na Šubićevcu, dio u centru grada kaže Željko Koloper Keke, idejni začetnik, pokretač i glavni organizator Božićnih čarolija.

458. / 10. prosinca 2014. / 39

stvaralaštvu

vorenju Božićnih čarolija

Sama dvorana na Meterizama bila je prepuna, što i ne čudi, budući da je te nedjelje na pozornicu izašlo skoro 400 djece iz šibenskih plesnih skupina, zborova, udruga, vrtića i škola. Gledalište je bilo prepuno, po slobodnoj procjeni, našlo se tu odjednom i dvije tisuće ljudi, više nego li na Baldekinu dan ranije na utakmici GKK Šibenik. A i atmosfera je bila jednako vatrena. Naravno, našao se tu i Djed Božićnjak, kojeg je, kao i obično, utjelovio glumac Anđelko Babačić. - Ovo mi je drugi put tu na

Meterizama da sam Djed Božićnjak, a na Čarolijama sam od samih njihovih početaka. Već ima roditelja čija djeca tu nastupaju, sjećaju me se od kad su i oni sami bili djeca, a Djed Božićnjak uvijek isti - smije se Babačić, koji će kroz cijeli mjesec na šibenskim ulicama uveseljavati djecu. U dvoranu smo ušli taman kad su nastupila djeca iz Dječjeg vrtića Osmijeh, po mnogima se radilo o jednom od najefektnijih nastupa te vesele večeri. BEBE NA SVE ČETIRI - Imamo ovu dječju pjesmi-

cu u pozadini, svu djecu, staru četiri i pet godina obukli smo u bebe, a cijela koreografija odrađena je na sve četiri, puzajući. Relativno brzo su djeca usvojila sve te ‘korake’, ali za svaki slučaj ja sam tu kraj pozornice, malo im sufliram gdje i kad da krenu- kaže teta iz vrtica Osmijeh. Nastupile su i njihove starije kolegice, zapravo već iskusne djevojčice iz plesne skupine Sjene, i to na koreografiju posvećenoj popularnoj Pipi Dugoj Čarapi. Moderan hip-hop ples demonstrirale su cure iz plesne skupine Extreme. - Volimo plesati, i nije nam teško trenirati skoro svaki dan. Dvorana je puna, ali svejedno nemamo tremu, imamo mi ovakvih nastupa već puno - kažu Sandra, Kata i Lidija. U publici, među brojnim roditeljima, rođacima, susjedima i prijateljima mladih plesačkih zvijezda našli su se i gradonačelnik Željko Burić, župan Goran Pauk, Mirjana Žurić i Novica Ljubičić. Iako često nemaju isto mišljenje, župan i gradonačelnik oko ocijene Božićnih čarolija bili su jednoglasni. - Odlično je ovo, sviđa nam se i uživamo. A osobito nam je drago da se otvaranje odvija na Meterizama, ne u centru grada, čime i rubni šibenski kvartovi postaju sastavni dio grada. Uostalom, kome se ne bi svidjelo na jednom mjestu ovoliko rasplesane, raspjevane i razdragane djece - kažu i župan i gradonačelnik. Nakon malih izvođača i njihovih nastupa, na red je došlo da se i oni malo zabave iz pozicije gledatelja, a za to su se organizatori Božićnih čarolija zbilja iskazali. Na scenu u dvorani je stupio megapopularni Magazin i ludilo je nastupilo od prvog takta. Svakog dana, sve do 20. prosinca, kad će se u šibenskom kazalištu održati završna gala večer, na šibenskim ulicama i kvartovima čeka nas novi djelić ovogodišnjih Božićnih čarolija.

Program 22. Božićnih čarolija 9.,10.,11. i 12. prosinca – Dječja radionica u đardinu i gradskoj knjižnici od 9,30 do 10,30 sati 13.prosinca. – Osnovna škola Ražine u 17 sati, Društvo Naša djeca i Leon trade - Prigodna dječja predstava povodom sv. Luce 15. prosinca - Centar Šubićevac, humanitarna priredba Leon trade i Moto kluba Galeb /Casperove Božićne čarolije 15. prosinca - Gradska knjižnica Juraj Šižgorić u 18 sati, promocija autobiografske knjige Alena Slavice ‘Životni autoput’ 16. i 17. prosinca – Đardin i knjižnica u 18 sati, čitanje prigodnih božićnih priča 16. prosinca - Đardin u 18 sati, Božićne gurmanske ćakule Ive Kronje i Željka Krnčevića 20. prosinca – HNK u Šibeniku u 20 sati, završna gala priredba

MENTALNA

MATINEJA piše: Mario Krnić Broj 55, režija Kristijan Milić

Kultura PODRŠKA Zanimljiv projekt širi se Šibenikom

Šibenski gimnazijalci ukl u Papergirl projekt piše Snježana Klarić snjezanaklaric5@gmail.com

P B

roj 55 Kristijana Milića po svim je medijima najavljivan kao pravi film akcisjki film o Domovinskom ratu, kao film koji se ne bavi toliko propitivanjem odnosa između Srba i Hrvata, često patetičnim domoljubljem, i ostalim stvarima uz koje smo dosad vezivali hrvatske filmove ratne tematike novjeg datuma. Najavljivalo se da Milića zanima samo akcija, da se gledatelju približi što su ti dragovoljci zapravo doživljavali na bojištu. I zaista, film je pucačina od početka do samog kraja, često sam sticao dojam da Milića nije toliko ni zanimala tragedija hrvatskih vojnika stradalih u Kusonjama u kući broj 55, da mu je više stalo do same izvedbe akcionih scena. Pucanje, eksplozije, često nedefinirana akcija, ne zna se kad tko s koje strane puca i na koga. Ali, ipak, sasvim zadovoljavujuće, iako bi bilo bolje da Milić nije toliko inzistirao na usporenom snimanju, neke scene se ipak čine previše. Zapravo me film jako podsjetio na Carpenterov ‘Napad na policijsku stanicu br. 13’, četnici su pokazani kao bezlični zombiji koji samo naviru i naviru. Da ne bi ispalo da su totalno bez karaktera, efektno je Milić pokazao samo jednom scenom na kraju, efektno je pokazao da se u Kusonjama zapravo desio bezuman pokolj. Dobar film, osviježenje na hrvatskoj filmskoj sceni, ali ‘Živi i mrtvi’ i dalje mi ostaju najbolji Milićev film.

apergirl projekt Šibenik u najmanju je ruku zaintrigirao Krešimirov grad. Tek što se ovaj umjetnički projekt pojavio u gradu, za sobom je povukao nemali broj sljedbenika. Ovog prosinca sprema se druga, prigodna izložba i podijela umjetničkih radova, a u tijeku je prikupljanje istih. Posebno aktivni u prikupljanju radova pokazali su se učenici šibenske Gimnazije Antuna Vrančića koji su u svom hodniku postavili Papergirl kutiju. Sve to komentirala je šibenska Papergirl, naša kolegica Daria Validžić.

ŠKOLSKI KUTAK -Gimnazijalci su nam već samim uređenjem Papergirl Šibenik kutka u njihovoj školi pokazali koliku količinu talenta i kreativnosti možemo očekivati

BLAGDANSKI KADAR Šibensk

Otvorena tradicio

lanovi Fotokluba Šibenik i ove su godine otvorili tradicionalnu izložbu uoči blagdana sv. Nikole i Šibenske regate krstaša, 6. prosinca, te su još jednom pripremili niz fotografija kojima će uljepšati šibenski Dolac. OTVORENO DO DALJNJEG Izložba ‘Čovik, brod, more’ otvorena je u caffe baru Domald, u Šibeniku, točno na blagdan sv. Nikole.

ISTINA ĆE VAS

458. / 10. prosinca 2014. / 41

OSLOBODITI

ljučili se

Posebno aktivni u prikupljanju radova pokazali su se učenici šibenske Gimnazije Antuna Vrančića koji su u svom hodniku postavili Papergirl kutiju od njih. Oduševljeni smo i s nestrpljenjem očekujemo njihove radove! Ma kakva kiša, danas nam sija sunce – napisala je na svom Facebook profilu, nastavljajući:

piše: don Darko Poljak

Bojite li se demona?

-Kakvu god zahvalu napisali, imamo osjećaj da nije dovoljno pa ćemo se držati jednostavnosti. Hvala cijeloj ekipi koja se uključila u akciju, a posebno Antoniji i Miji koje su naš kutak ovako stajliš opremile. Ponosni smo što vas imamo u svojim redovima – priznala je šibenska ‘papirnata djevojka’. POMAKNUTI ROKOVI Na koncu obavijest zasve one koji se planiraju uključiti u zimsko izdanje Papergirl Šibenik projekta - zbog činjenice da se radovi pristigli na mail moraju printati i da će to trajat neko vrijeme jer su tiskare u prosincu prebukirane, rok za slanje radova pomaknut je na 22. prosinca. Ako radove šaljete na adresu ili ih planirate ostaviti u nekoj od Papergirl kutija, za vas vrijedi stari rok 26.prosinca.

nski fotografi za blagdan sv. Nikole

onalna izložba Fotokluba Sedamnaest članova šibenskog fotokluba još su se jednu godinu potrudili počastiti grad i sugrađane izložbom koja nudi uvid u sve ono što znači život u Šibeniku, a predgovor za njihov katalog napisala je Zdenka Bilušić, voditeljica Centra za vizualnu kulturu djece i mladih pri Gradskoj knjižnici ‘Juraj Šižgorić’.

Izložba je to koja se održava u caffe baru Domald s namjerom da se članovi kluba oduže vlasniku ugostiteljkog objekta Vladi Kužini što im je prvi pružio mjesto za redovita okupljanja prije nego što su s vremenom preselili u sportsku dvoranu Miminac, nekadašnji Partizan. Izložba će biti otvoren do daljnjeg. (sk)

svijest mi iskače scena iz američkog nadnaravnog trilera ‘Obred’: scena prikazuje egzorcista, velškog isusovca Lucasa Trevant (u filmu ga utjelovljuje sjajni A. Hopkins) u dugom crnom kaputu, sa svećeničkim šeširom i bos, odsutna pogleda i desne ruke koja se nervozno trese. Pogled mu je usmjeren na kupole Vječnog grada. Približava mu se malena, zaigrana djevojčica. On joj primiče zlokobno drhtavu ruku, kao da je hoće pomilovati po obrazu. Umjesto toga, snažno joj opali pljusku i udalji se s istim odsutnim pogledom. Jedan je anonimni gledatelj internetskog kanala You Tube film opisao otprilike ovako: ‘Uznemirujuće (…). Dosad nisam osjetio ništa usporedivo s viđenim. Strah i uzbuđenje zajedno.’ Ako vam je pod ruku došao životopis Sv. Antuna Pustinjaka i njegov put u osamu, s ciljem da u osami pronađe Boga, onda se vidi da ga put osame nije doveo samo u Božju blizinu, nego i u blizinu zla: ‘Odlazi iz našeg kraljevstva! Što ćeš stvoriti u pustinji? Nećeš izdržati naša navaljivanja!’, čuju se cerenja demona. Zlo ga je otvoreno susrelo. Antunova osama pokazala se kao neugodno drugovanje sa zlom. Morao je započeti borbu sa zlom da mu bivanje u pustinji ne postane zao udes, nego da ga pustinjska osama – kako je želio – približi, odvede Bogu.

OPHOĐENJE S DEMONIMA

Njegovo iskustvo postalo je tipično za rano monaštvo. Monasi su otkrili da ih put k Bogu vodi ponajprije u borbu s mračnim silama. Osjećali su se rascijepljeni između Boga i drugih snaga (moći), koje su ih od Boga željele odvojiti. Te su moći prepoznavali u svojim željama, nagonima, motivacijama i emocijama. Oni su ih nazvali demonima. Iscrpno i do u tančine opisivali su različite vrste demona, njihove tehnike i metode kojima podjarmljuju ljude. Ponudili su i brojne savjete za suprotstavljanje istima. Ima li razlike između demona iz filma ‘Obred’ i Antunovih demona? Čini se da ima. U filmu se težište stavlja na pitanje postojanja ili ne demona. Tako mladi sjemeništarac Michael Kovak prelazi put od početnog skepticizma i psihologiziranja teme (opsjednutost nije ništa drugo doli psihička bolest) do uvjerenja u opstojnost demonskih bića. Ovo uvijek budi i malo jeze, zar ne? Nasuprot tome, Antun Pustinjak i monaška tradicija u prvi plan stavljaju ispravno ophođenje s demonima. Njihov je nauk o demonima praktičan, ne teoretski. Oni su opisivali razne vrste demona (nauk o osam opačina, ili sedam smrtnih grijeha), bavili se njihovim tehnikama zavođenja, promišljali načine kako im se suprotstaviti i boriti se s njima, određivali iz iskustva

‘dijagnoze’ izlječenja ili pobjede nad demonima. Ono što monasi opisuju kao demone rođeno je iz njihova samopromatranja. Oni poznaju mehanizme ljudske duše i istančane puteve koji mislima, raspoloženjima i strastima žele zavladati čovjekom. Monasi se bave sobom. Tajnoviti procesi u ljudskoj psihi za monahe se najbolje mogu objasniti djelovanjem demona. Po njima, misli i emocije izvana napadaju čovjeka i žele ga podjarmiti. To iskustvo prepoznajemo u svakodnevnim izričajima poput ‘Što te je spopalo?’ ili ‘K’o da je vrag ušao u njega’. Oni pokazuju da djelovanje nesvjesnih kompleksa (tako je demona opisao psiholog C. G. Jung) doživljavamo kao djelovanje samostalnog bića koje nas izvana nadahnjuje emocijama i mislima.

ODMAK OD ZLA

Kad monasi govore o demonima, onda žele opisati određenu zbilju koju su iskusili. U opisu im na raspolaganju stoji jezik koji ne poznaje razliku pojmovnog i slikovnog, nego u sebi ujedinjuje pojam, sliku, riječ i simbol. Ako njihove opise shvatimo kao slike stvarnog iskustva, onda nam mogu biti pomoć u razumijevanju i ophođenju s našim iskustvima. Ali, ako bismo htjeli napustiti područje iskustva te htjeli pojmovno i znanstveno shvatiti demone, onda bismo izgubili pomoć u tumačenju naših iskustava, stvorili bi nova bića i strah od njih. Tada mislimo da su ta bića posvuda, poput objekata našeg vanjskog svijeta; postaju super bića, grozna i zanimljiva istovremeno. Baš kako ih je opisao anonimac s početka teksta, nakon gledanja filma ‘Obred’, zar ne? Međutim, u tom slučaju promašujemo ono što su nam monasi s njihovim naukom o demonima htjeli reći: monahe ne zanima bit i biće demona, nego njihovo djelovanje te, posljedično, psihički i duhovni procesi. Oni opisuju što se događa u ljudskoj duši kad se uputi u potragu za Bogom – kako je ugrožena s mnogostrukim napadima kojima je cilj odvojiti od Boga i od vlastita zdravlja. Oni se, na kraju svega, bave ljudskom dušom, sobom samima, čak i kada se bave demonima. U vremenu smo Došašća. Ono je snažno vrijeme liturgijske godine. Kršćani tada bdiju, da prepoznaju Boga koji dolazi. U tekstovima koji će slijediti iz bližega ćemo bdjeti uz monahe i njihove tehnike ophođenja s demonima. Njihovim (u)poznavanjem, vjerujem, upoznat ćemo bolje nas same i naše ‘demone’; a kad upoznamo demone, otkrit ćemo i snagu koja ih izgoni, a ne događa se bez naše suradnje. Bog postaje djelotvoran u nama odmicanjem nas samih od našega zla, a time – Božjom prisutnošću u maloj pobjedi nad vlastitim zlom – pojačava se u nama i osjećaj svetosti našeg života.

UDRUŽENJE HRVATSKIH TRGOVAČKIH KUĆA Svi domaći proizvođači voća i povrća i obiteljska poljoprivredna gospodarstva su dobrodošli! Plaćanje odmah!

Zainteresirani se mogu javiti na broj mobitela 099/2317367 i mail: marija.baljkas@djelo.hr

Proizvode domaćih proizvođača povrća i voća: kupusa, krumpira, selena, mrkve, petrusimena, pomidora, tikvica, blitve, salate, kapule, luka, balancana, poriluka, brokula, kukumara, špinjače; jabuka, trešanja, višanja, lubenica, cata, bresaka, smokava, grožđa, mandarina... Djelo otkupljuje na otkupnom punktu u sklopu svog hipermarketa i poslovnog centra u Vodicama svakoga jutra od 5 do 14 sati.

Kupnjom proizvoda ŠIBENSKIH i HRVATSKIH proizvođača u Djelo prodavaonicama sudjelujete u humanitarnoj akciji „Šibensko srce“ pri čemu 10% prodajne vrijednosti svakog artikla (bez PDV-a) ovog mjeseca doniramo

SARi KOSTADINOVoj (8) Kupujmo ŠIBENSKI i HRVATSKI PROIZVOD i POMOZIMO jer ŠIBENSKO SRCE JE VELIKO! HVALA! Potražite oznaku na Djelo policama!

ije

Kupone sakupi i

sti

spizui

lja nik

pokup

IME I PREZIME: ADRESA:

MOB:

ŠIBENSKOG TJEDNIKA’

SKIM TJEDNIKOM’

A’ K I N

UDRUŽENJE HRVATSKIH TRGOVAČKIH KUĆA Izvlačenje dobitnika svake prve srijede u mjesecu u 9.40 sati u eteru Radio Šibenika

G KO S N

BE ‘ŠI

D TJE

JE T M

I A' K L DOMAĆA KRAVICA ČVRSTI E S J Sakupi kupone u vrijednosti od 1000 kn i EN A ‘D J zajedno s podatcima JOGURT (ime i prezime,ZA ZDRAV I B I C adresa, broj mobitela) POČETAK pošalji na adresu: DANA! A AK A Š GRATIS Šibenski tjednik, IVN

E ES

kifla OTi kalcija, čvrbjelančevina M O punovrijedan proizvod naSvaki kupac koji od od od 10.12. do 16.12. u PR mijenjen svim uzrastima. bilo kojoj prodavaonici ‘Djela’ kupi ‘Šibenski tjednik’,

ZA NAGRADNU IGRU, Kao bogat izvor Jurja Barakovića 2, sti jogurt biološki je 22000 Šibenik

IT D U

PECIVO

B ŠIBENSKI PROIZVOD ZA 5 i najopširniji O R tjednik u Županiji, dobiva na dar PECIVO KIFLA Ljudi pokušavaju riješiti problem pretilosti na ‘P

najrazličitije načine. Jedan od načina je i dijeta, odnosno izbjegavanje unošenja prevelikih količina hrane, a time i kalorija u organizam. Novija istraživanja ukazuju da se tijekom dijete ne bi

’ M O NIK

Sport HAPPY END Košarkaši Šibenika protiv Zagreba kreirali nevjerojatan preokret

‘Građani’ poput Rockyja piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

ugo će se pričati o subotnjoj utakmici između Šibenika i Zagreba. Preokret koji se kreirali ‘građani’ podsjetio je na filmove o Rockyju. Znate ono, u prvih desetak rundi Rockyja bi prebili ‘kao vola u kupusu’, da bi se u posljednjoj rund i ‘digao iz

mrtvih’ i serijom udaraca poslao protivnika u ‘carstvo snova’. Tako nekako izgledala je i sportska drama na Baldekinu. ‘Narančasti’ su 30 minuta bili ‘na konopcima’, u nekoliko navrata sudac im je odbrojavao (-20 poena razlike), da bi onda ‘uskrsnuli’ u posljednjoj rundi (četvrtini) i s rukama u zraku, u zagrljaju navijača dočekali, dočekali posljednji gong (sirenu). Kako su nakon utakmice kazali neki igrači Šibenika, niti oni sami nisu vjerovali da se nakon, blago rečeno, očajne prve tri četvrtine mogu vratiti. JEDINO FUNCUTI VJEROVALI U ČUDO Iskreno, i autor ovog teksta pred kraj treće četvrtine počeo je pisati ‘ne-

krolog’ narančastima. ‘Mravi’ iz Trnskog dominirali su parketom, Jeronimo Šarin uzalud je miksao igrače, tražio dobitnu kombinaciju, ali ništa nije dalo naslutiti d a se nešto može ‘iskemijati’. Jedino su Func u t i vjerovali u čudo. I kod dvadesetak poena minusa A tribina je ‘gorjela’. A onda, u zadnjoj četvrtini, prednost Zagreba počela se ‘mic po mic’ topiti. Zapravo, već je trica Petanija u po-

‘Narančasti’ su 30 minuta bili ‘na konopcima’, u nekoliko navrata sudac im je odbrojavao (-20 poena razlike), da bi onda ‘uskrsnuli’ u posljednjoj rundi i s rukama u zraku dočekali posljednji gong

sljednjim sekundama treće četvrtine, kojom su ‘građani’ smanjili na -12, probudila nadu da je Rocky ipak živ. U tih zadnjih deset minuta probudili su se centri Šamadan i Marcijuš (pridružili se Blaći), proradili su i dalekometni šutevi Bašića i Petanija i odjednom se narančasti bili tu, u egalu, da bi petnaestak sekundi prije kraja Bašić doveo Šibenik u prvo vodstvo Šibenika na utakmici. Bio je to, pokazalo se, ‘nokaut’ Zagreba. Rocky je ponovo pobijedio.

458. / 10. prosinca 2014. / 45

NASTAVAK TRADICIJE ‘Metla’ gazde Jollyja i ove je sezone u punom pogonu

Josip Stojanović bi trebao kopirati ili Zdravka Mamića ili Dražena Medića piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

urbulentno. Riječ je to koja najbolje opisuje aktualnu sezonu Jollyja. Prvenstvo nije ni počelo, a ‘metla’ gazde Josipa Stojanovića već je ‘pomela’ Mladena Erjavca. Treneru koji je na ljeto doveden za ‘velike svari’, za, kako je to u intervjuu Šibenskom tjedniku uoči početka sezone kazao sportski direktor Davor Vidačak, ‘iskorak zvan regionalna liga’, pokazana su izlazna vrata nakon što je u deset pripremih utakmica upisao devet poraza. Umjesto njega je iz Crne Gore doveden Momir Milatović, ali niti on nije dočekao barem kraj prvog dijela sezone. I njemu je presudio rezultat, svega tri pobjede u devet utakmica.

sam zatražio raskid suradnje, u što je, iskreno, teško povjerovati. Taj ‘zacrtani plan’ se nakon lošeg ulaska u sezonu od ‘iskoraka zvan regionalna liga’ promijenio u ‘stvaranje momčadi za budućnost’. Iako je, zapravo, od početka bilo jasno da ‘bankari’ s kadrom s kojim su ušli u prvenstvo teško mogu napraviti rezultatski iskorak u odnosu na dvije prethodne sezone, kada su

ušli u doigravanje. Dapače, već ja tada bilo jasno kako je pred Jollyjem teška borba za ulazak u Ligu za prvaka. U međuvremenu se ionako skromni igrački kadar dodatno ‘razrijedio’. Ante Mašić, najzvučnije ljetno pojačanje, baš poput Erjavca, nije dočekao ni prvo kolo A1 lige, pa je završio u Kaštelama, gdje pruža i više nego solidne partije, da bi

PROMJENA PLANA Desetak dana prije toga Vidačak nas je uvjeravao kao je Milatovićeva pozicija sigurna, kako ‘nastavljaju zacrtanim planom’. Navodno je crnogorski stručnjak

Produžetak koban za Šibenčanke Za razliku od košarkaša, košarkašice Šibenika svoju su subotnju triler utakmicu izgubile. Mladi sastav trenera Dragana Ognjenovića poražen je na Baldekinu od Novog Zagreba 64:68, i to nakon produžetaka, pa su tako ostale samo na jednoj pobjedi u osam utakmica. Novom Zagrebu bila je to, pak, druga pobjeda. Bio je to zanimljiv i neizvjestan susret od prve

do posljednje minute. Na žalost, u produžecima su se gošće pokazale s(p)retnijima te uzele pobjedu. Kod Šibenčanki je odličnu utakmicu odigrala Periša koja je upisala double-double (25 poena, 10 skokova), a pratile su je Šolić sa 16 te Cigić sa 12 ubačenih poena. U sljedećem kolu košarkašice Šibenika gostuju kod Trešnjevke. (pp)

prošlog tjedna s ‘bankarima’ raskrstio i playmaker Martin Junaković , koji je također trebao biti jedan od nositelja igre. VIDAČAK DOKAZAO DA IMA TRENERSKU ŽICU Tko god naslijedio Milatovića (u trenutku pisanja ovog teksta ime novog trenera neće biti poznato) imat će težak zadatak, ispuniti (nerealno) visoke ambicije uprave kluba s momčadi koju ima na raspolaganju. Stoga bi možda najpoštenije bilo da Josip Stojanović kopira Zdravka Mamića pa da za trenera postavi sportskog direktora Vidačka. Uostalom, Vidačak je u veljači 2013. godine, nakon smjene Hrvoja Vlašića, privremeno sjeo na klupu ‘bankara’ i u dvije utakmice upisao dvije pobjede, prije nego je trenerske uzde prepustio Ivanu Veliću. Dakle, očito ima trenersku ‘žicu’. Druga opcija je, pak, da se Stojanović povede primjerom predsjednika NK Zagreba Dražena Medića, koji je za trenera postavio - sebe. Ali, sumnjamo da će se takvi scenariji dogoditi. Jer, najteže je ‘pomesti ispred svog praga’.

Vijesti

46 / 10. prosinca 2014. / 458.

Sport

Ivo Krečak novi je direktor i predsjednik uprave šibenskog trećeligaša

Cilj je povezati sve struje u klubu piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

apokon je izabran novi direktor i jedini član uprave šibenskog nogometnog trećeligaša. Riječ je o Ivi Krečku, bivšem nogometašu i nogometnom sucu, koji je na toj funkciji naslijedio Novicu Ljubičića, a odluka o njegovom imenovanju donesena je na prošlotjdnoj sjednici Nadzornog odbora. - Volio bih da je moj nasljednik izabran prije, ali, što je, tu je. U klubu više neću obavljati nikakvu funkciju, ali Ivi i Šibeniku uvijek stojim na raspolaganju, kao prijatelj kluba. Ivi želim puno uspjeha i nadam se kako će što prije dobiti i pojačanje u upravi i da će imati veću podršku Nadzornog odbora nego što sam je ja imao – kazao je Ljubičić, koji je, podsjetimo, ostavku podnio još 4. listopada. Njegov nasljednik svjestan je, kaže, kako neće imati lagan zadatak.

TREBAM POMOĆ U UPRAVI - Lakše se snalazim na terenu, ali ovo je moj klub od malih nogu pa sam odlučio prihvatiti poziv da pomognem. To je za mene čast ali i obveza i nadam se, kao što je istaknuo Novica, da ćemo se što prije ekipirati u upravi kako bismo ispunili, kako sportske ciljeve, tako i one financijske – kazao je novi predsjednik uprave i direktor kluba sa Šubićevca, te nastavio: - Cilj je povezati sve struje u klubu, da se svi uhvatimo za isti štap. Nisam član niti jedne stranke i osobno ću raditi najbolje što mogu, ali za pokrenuti neke stvari trebat ću podršku ljudi koji su obećali više se aktivirati u pomoći klubu. Ono što za sada mogu obećati jest da će se svaka kuna koja dođe u klub racionalno potrošiti – kazao je Krečak, dodajući kako je po onome što je čuo od svog prethodnika, malo nelogično da se Grad Šibenik nije više aktivirao oko kluba. Ponovio je kako je jedan od osnovnih ciljeva povratak Šibenika u drugu ligu. - Želja mi je vratiti što više do-

Volio bih da je moj nasljednik izabran prije, ali, što je, tu je - kazao je Novica Ljubičić maćih momaka na Šubićevac, da oni budu kostur ekipe. POVRATAK DOMAĆIH IGRAČA - I ako kasni plaća domaći dečki će igrati jer je to njihov klub – objasnio je Krečak, iza kojeg je petnaestogdišinja sudačka karijera, a posljednju sezonu radio je i kao kontrolor u drugoj ligi. - Sada sam sve to ‘zamrznuo’. Nisam došao u klub da se uhljebim, ovo nije profesionalna funkcija. Dobro sam situiran, bavim se turizmom, imam posao (voditelj voznog parka u jednoj šibenskoj građevinskoj firmi), tako da je moj jedini cilj dati svoj doprinos klubu u kojem sam od devete godine – zaključio je Ivo Krečak.

458. / 10. prosinca 2014. / 47

U-19 REPREZENTACIJA Održan ždrijeb elitnog kola kvalifikacija

Duje Ćalet Car i društvo put na Euro traže preko Italije, Škotske i Austrije piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

rvatska U-19 nogometna reprezentacija saznala je suparnike u elitnom kolu kvalifikacija za Europsko prvenstvo 2015. godine. Selekcija Zorana Vulića čiji je standardni član Duje Ćaleta Car, a na širem popisu je i Frane Bitunjac, igrat će protiv Italije, Škotske i Austrije, a kvalifikacijski turnir održat će se od 26. do 31. ožujka sljedeće godine u Austriji, iako je u igri za domaćinstvo bila i Hrvatska. Plasman na Euro izborit će samo prvoplasirana momčad na turniru.

Mladi vatreni plasman u elitno kolo kvalifikacija potvrdili su na Šubićevcu, u posljednjoj utakmici 3. skupine, odigravši 0:0 protiv vršnjaka iz Turske

ŠIBENIK ZASLUŽIO DOMAĆINSTVO I U IDUĆIM KVALIFIKACIJAMA Podsjetimo, Duje Ćaleta Car i društvo plasman u elitno kolo

kvalifikacija potvrdili su na Šubićevcu, u posljednjoj utakmici 3. skupine, odigravši 0:0 protiv vršnjaka iz Turske. Prije toga su u Sinju i Dugoplju svladali Estoniju i Island. Dodajmo kako su ‘mini vatreni’ saznali i suparnike na početku idućeg kvalifikacijskog ciklusa. Igrat će

u skupini 2, u kojoj su još Mađarska, Crna Gora i Kazakhstan, a domaćin tog turnira, koji će se igrati od 18. do 23. rujna, bit će Hrvatska. Bilo bi lijepo kad bi Šibenik, koji se pokazao kao odličan domaćin, opet dobio mogućnost da ugosti mladu nacionalnu selekciju.

Hana Huljev brončana na turniru u Varaždinu Mladi članovi Karate kluba Šibenik nastupili su nedavno na 10. Karate kupu Sv. Nikola u Varaždinu. Riječ je o iznimno jakom natjecanju koje je ove godine okupilo preko 400 natjecatelja iz 51 kluba iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U takvoj konkurenciji bio je pravi podvig doći do medalje, ali je to pošlo za rukom Hani Huljev koja se u

Vijesti

konkurenciji učenica iznenađujuće okitila broncom. Ostalih sedam šibenskih karataša i kartašica također nisu bili loši, zauzeli su uglavnom četvrta i peta mjesta. - Neke velike rezultate ovoga puta nismo ni očekivali, cilj je bio vidjeti i probati kako izgledaju jaki turniri – kazao je trener Zoran Zoričić. (pp)

potrazite na

www.sibenskiportal.hr

Sport

48 / 10. prosinca 2014. / 458.

ODBOJKA Uzbudljiv dalmatinski derbi na Baldekinu

Nakon još jedne drame Zadar prekinuo pobjednički niz Šibenčana piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

subotu su odbojkaši Šibenika na Baldekinu s tribina svjedočili nevjerojatnoj pobjedi košarkaša Šibenika nad Zagrebom, da bi se večer kasnije sami spustili na parket i sami bili sudionici još jednog sportskog trilera. Na žalost, s nesretnim završetkom za njih. Naime, nakon niza od osam pobjeda u 2. skupini 1.A Hrvatske odbojkaške lige, igrači Paskvala Skelina izgubili su od Zadra u pet setova. Bio je to ne samo dalmatinski derbi, već i derbi kola s obzirom da su se sastale prvoplasirana i drugoplasirana momčad. Šibenčani su unatoč večerašnjem porazu

i dalje ostali na čelu ljestvice, ali Zadrani sada zaostaju četiri boda (21-17). VRATILI SE NAKON 0:2 Bio je to vrlo sličan meč onom iz Zadra, iz drugog kola, kada su Skelinovi momci nakon zaostatka 0:2 u setovima kreirali nevjerojatan preokret, te slavili u petom setu 16:14. I ovog puta Šibenik je izgubio prva dva seta (20:25, 21:25), da bi se onda u sljedeća dva vratili u susret (26:24, 25:20). Činilo se tada kako ćemo svjedočiti još jednom potpunom preokretu i nastavku niza nepobjedivosti. Ali, ovog puta nije išlo, gosti su peti set dobili 15:12 . Šteta, ali bez obzira na poraz, momci ne smiju očajavati niti klonuti duhom. Što sigurni smo, i neće. Ove su

Šibenčani su unatoč nedjeljnom porazu i dalje ostali na čelu ljestvice, ali Zadrani sada zaostaju četiri boda (21-17) sezone već u nekoliko navrata pokazali kako su puni samopouzdanja i nadamo se kako će se već u sljedećem kolu, na gostovanju kod Centurion Pule, vratiti pobjedničkim navikama.

Vijesti

15.Šibenska regata krstaša u znaku Splićana i Dubrovčana Iza nas je još jedna, 15. po redu Šibenska regata krstaša u organizaciji JK Val. Na žalost, vremenske (ne) prilike poremetile su dio programa ali, sve u svemu, bio je to još jedan uzbudljiv jedriličarski spektakl u akvatoriju šibenske luke. Što se tiče onog sportskog, natjecateljskog dijela, nakon što je u petak zbog slabog vjetra otkazano Valovo klupsko monotip prvenstvo, u subotu se vrijeme donekle smilovalo, pa je gradonačelnik Željko Burić pucnjem iz topa označio početak 15. Šibenske

regate krstaša. Na regatno polje izašlo je tridesetak jedrilica iz Hrvatske, Italije, Mađarske i Švedske, a nakon dva održana plova pobjedu je odnijela posada ‘Dubrovnika’, iz JK Orsat. Završnog dana, u nedjelju, održan je Kup Jadranske banke, monotip triple race regata, koja je okupila najbolje posade po skupinama. Slavila je posada jedrilice ‘Orion’ splitskog Labuda, predvođena skiperom Tomislavom Bašićem, koja se tako okitila naslovom ukupnog pobjednika 15. Šibenske regate krstaša. (pp)

Informacije

Reklamacije

Draga 14, Šibenik Cijena poziva s PDV-om: 1,74 kn/min s fiksnog; 2,96 kn/ min s mobitela

Draga 14, Šibenik reklamacije@gradski-parking.hr

060 368 368

AUTOBUSNI KOLODVOR Informacije

tel. 022 218 459 Velimira Škorpika 5, Šibenik pauk@gradski-parking.hr

Draga 14, Šibenik tel.: 022 200 770 I fax.: 022 200 771 www.gradski-parking.hr

ODJEL ZA PREMJEŠTANJE VOZILA

tel. 022 212 205 fax. 022 212 255

SEKTOR PARKIRALIŠTA Informacije

tel. 022 200 770 fax. 022 200 771 Draga 14, Šibenik brod@gradski-parking.hr

BRODSKA LINIJA 501 KRAPANJ - BRODARICA

458. / 10. prosinca 2014. / 49

GIMNASTIKA Pet medalja na međunarodnom turniru u Crnoj Gori

Ritmičarke Šibenika zablistale u Budvi piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

atarina Mileta, Aneta Unić i Leonarda Abramović, članice Gimnastičkog kluba Šibenik-Dalmacija, nastupile su proteklog vikenda na jakom međunarodnom turniru ‘Dani Budve 2014.’. I to vrlo uspješno. Naime, na natjecanju koje je okupilo ritmičarke iz 20 klubova iz nekoliko europskih zemalja, mlade Šibenčanke osvojile su pet medalja, a valja istaknuti kako je šibenski klub bio jedan od rijetkih hrvatskih predstavnika na turniru. Katarina Mileta osvojila je srebrno odličje u vježbi bez rekvizita u godištu 2005., dok je njezina klupska kolegica Aneta Unić uzela dvije medalje. ZAVRŠNICA SEZONE U konkurenciji 2004. godišta u vježbi bez rekvizita bila je druga, a u vježbi s obručem treća. Leonarda Abramović također se okitila s dva odličja, i to broncama, za vježbu bez rekvizita te za

Odličja su za GK Šibenik – Dalmacija, u konkurenciji 20 klubova, osvojile Katarina Mileta, Aneta Unić i Leonarda Abramović

vježbu s obručem. Nastupom u Budvi GK ŠibenikDalmacija približio se kraju s na-

tjecanjima za ovu kalendarsku godinu. Članove kluba očekuje još nastup na prijateljskom tur-

niru u Trogiru, a ‘šlag na tortu’ još jedne uspješne godine bit će božićni i novogodišnji nastupi.

Održan tradicionalni teniski turnir murterskih osnovnoškolaca

enisači iz OŠ Murterski škoji proteklog su vikenda 24 godinu zaredom održali svoj tradicionalni tenisku turnir. Na terenima na Slanici okupilo se tridesetak dječaka i djevojčica koji su bili podijeljeni i dvije dobne skupine, a zbog velikog broja mečeva igralo se na jedan dobiveni set. U kategoriji od prvog do četvrtog razreda prvo mjesto osvojila je Irena Kovačević koja je u finalu sa 6:4 bila bo-

lja od Lucije Šandrić, dok je u susretu za treće mjesto Danijel Comway sa 6:3 svladao Andriju Bilića. U kategoriji od petog do osmog razreda Sven Pleslić opravdao je ulogu favorita svladavši u finalu Bruna Girina 6:0, a bronca je pripala Petru Ercegu koji je u meču za treće mjesto u tie-breaku bio bolji od Gabrijela Mudronju. Sudionicima turnira pehare i medalje uručio je organizator i voditelj turnira, teniski trener Šime Marić. (pp)

Sport

50 / 10. prosinca 2014. / 458.

Kninski ‘tigrovi’ iz Ploča se vratili s tri bronce KSO Šibenik dobio fair play trofej na Kupu Hrvatske

U K

arataši i karatašice kninskog Tigra proteklog su vikenda još malo obogatili klupsku riznicu medalja. Na međunarodnom turniru u Pločama, koji je okupio petstotinjak natjecatelja iz Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ‘Tigrovi’ su

REPUBLIKA HRVATSKA ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

predvođeni trenerom Miroslavom Okićem osvojili tri medalje, sve tri brončanog sjaja. Zaslužili su ih Šime Miljković i Leonardo Bošnjak u konkurenciji mlađih kadeta, te Milana Vukmirović u konkurenciji učenica. (pp)

Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Ispostava Rogoznica Klasa: UP/I-361-06/13-01/125 Ur. broj: 2182/1-16/3-14-2 Rogoznica, 05.12.2014.g.

Čakovcu je od 28. do 30. studenog održan 8. Kup Hrvatske u sjedećoj odbojci na kojem je sudjelovalo 13 ekipa koje se natječu u Hrvatskoj ligi sjedeće odbojke. Među njima i KSO Šibenik koji je zauzeo solidno peto mjesto. Riječ je o velikom uspjehu s obzirom da je klub tek prije petnaestak dana dobio termin u dvorani OŠ Petar Krešimir IV na Šubićevcu. Nakon poraza od ekipe IOK Zagreb, koja je na koncu osvojila pobjednički

trofej, ostvarili smo tri uzastopne pobjede protiv Siska, Splita i Agrama. Valja istaknuti kako smo kao najkorektnija ekipa osvojili trofej za fair - play – kazao je predsjednik kluba Gordan Drenski. Boje KSO Šibenik na Kupu Hrvatske branile su: Ivica Bašelović, Ivica Jurin, Gordan Slavica, Sanja Slavica, Slobodan Čogelja, Dejan Muselinović, Josip Hrg, Mirko Pajić, Boris Sardelić, Neven Periša, Gordan Drenski. (pp)

U sjećanje na našeg utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice i prvog predsjednika Republike Hrvatske

Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Šibensko-kninske županije, Ispostava Rogoznica, temeljem članka 173. stavka 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13), a u svezi članka 216. stavka 1. i članka 217. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12) u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja po zahtjevu TIHOMIRA ŽUPANOVIĆA iz Splita, Odeska 6, BRUNA ŽUPANOVIĆA iz Splita, Radmilovićeva 45 i JAGODE ŽUPANOVIĆ iz Splita, Radmilovićeva 45, za zahvat u prostoru: izgradnja stambene građevine na novoformiranoj građevinskoj čestici koja se formira od čest. zem. 2772/2, 2773/2, 2774/2, 2775/2, 2776/2, 2777/2, 2778/2 i dijelova čest. zem. 2767/5 i 2806/3 K.O. Rogoznica, objavljuje:

JAVNI POZIV Vlasnicima i nositeljima drugih stvarnih prava na nekretninama na kojima se zahvat u prostoru planira i koje graniče s predmetnim nekretninama, da se očituju kao stranke u predmetnom postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja. Svi pozvani mogu izvršiti uvid u idejni projekt T.D. 07-1-13 iz ožujka 2013.g. izrađen od ovlaštenog arhitekta Krešimira Zmijanovića dipl.ing.arh. “FACTOR STUDIO“ d.o.o. Zagreb, koji je podloga za izdavanje rješenja o uvjetima građenja, te dati svoju izjavu u prostorijama ovog Upravnog odjela u Rogoznici, Obala Hrvatske mornarice b.b., dana 19.12.2014.g. u vremenu od 7,30-11,30 sati. Stranke se mogu odazvati osobno ili preko svog opunomoćenika. Potrebno je dostaviti na uvid osobnu iskaznicu i dokaz o pravnom interesu. Ukoliko se stranka ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda, postupak će se nastaviti u skladu s pravilima postupka i materijalnom propisu. Ovaj javni poziv će biti objavljen u tisku, na oglasnoj ploči ovog Upravnog odjela, te izložen na predmetnoj čestici.

STRUČNI SURADNIK Mate Klarić, ing. graditeljstva

dr. FRANJU TUĐMANA Hrvatska demokratska zajednica Šibensko-kninske županije Sv. misa zadušnica će se održati 10. XII. 2014. u Šibeniku u 18 sati u crkvi Gospe van grada. Neka mu je vječna slava i hvala!

U sjećanje na prvog hrvatskog predsjednika

dr. Franju Tuđmana 10.12.1999. – 10.12.2014. utemeljitelja samostalne, slobodne i demokratske hrvatske države.

Grad Šibenik

gradonačelnik Željko Burić

U sjećanje na prvog hrvatskog predsjednika

dr. Franju Tuđmana 10.12.1999. – 10.12.2014. utemeljitelja samostalne, slobodne i demokratske hrvatske države.

Šibensko-kninska županija župan Goran Pauk

Šibenski kanal piše: Rade Kristić

Vijesti

broj 76.

### Sven sorić:

Želja nam je dogodine n

PJ Harvey sprema knjigu poezije ‘The Hollow Of The Hand’

a jesen 2015. PJ Harvey najavila je izlazak svoje prve knjige. ‘The Hollow Of The Hand’ je projekt nastao u suradnji s ratnim fotografom i filmskim redateljem, Seamusom Murphyjem, i bazira se na utiscima sa zajedničkog putovanja po svijetu između 2011. i 2014. godine. Za riječi je naravno zadužena PJ Harvey, dok je za slikoviti prikaz, Kosova, Afganistana i SAD-a, koje su samo jedne od posjećenih destinacija, zadužen Murphy. ‘Prikupljanje informacija s lica mjesta neopisivo je i jedninstveno iskustvo. Već dugo mi je želja bila upoznati ljude iz zemalja kojima sam fascinirana, a samo slijedeći vlastite instikte možemo otkriti koliko daleko možemo otići – kazala je u najavi knjige PJ Harvey.

‘Ljestve’, ‘Olovo? i ‘Mulj’, naslovi su tri EP-a sa po tri pjesme mladog sisačkog trojca ###. Glazbeno se najbolje snalaze u noise vodama, no odlično se snalaze i u nastojanju da filmski prikažu svoje pjesme. Naime, za svaku od do sada objavljenih pjesama napravili su i video spot, a za EP ‘Mulj’ napravili su i eksperimentalni film prikazan i na ovogodišnjem DORF-u. Za naše prvo upoznavanje zadužen je bio Sven, gitarist i po potrebi basist ###. Od kada postoje ### i tko su članovi benda? -Kao nekakav početak može se uzeti jesen 2012. godine kada smo kao odlučili nešto početi raditi, ali možda bi realnije bilo kazati kako smo tek 2013. stvarno odlučili ozbiljnije svirati. Od prvog

dana, osim mene, tu su još Jurica na gitari i Goran na bubnjevima. U ovih, sada već dvije godine, uspijeli ste i objaviti neke materijale. Možeš li nam kazati o čemu se konkretno radi? -Upravo smo izdali i naš treći EP koji se zove ‘Olovo’, a prošle godine objavili smo još dva, ‘Ljestve’ i ‘Mulj’. Na svakom od njih nalaze se po tri pjesme i za svaku pjesmu napravili smo i video spot. Pošto sve što radimo, radimo sami, a to, podrazumijeva se, osim pjesama, uključuje i objavljivanje materijala, izradu omota, plakata i svega ostalog što uz to ide, odlučili smo se objavljivati manje pjesama ali koje bi uvijek bile predstavljene sa svojim video spotom. Naravno da to ne isključuje opciju rada na cije-

lom albumu, ali za sada nam je i ovako dobro. Interesantna je ta priča s video spotovima. Bendovi se uglavnom odlučuju napraviti spotove za singlove koji izađu s albuma, a vi imate jedan sasvim drugi pristup. Radite li i video spotove sami ili imate pomoć sa strane? -Dosta nam je važan i taj dio cijele priče tako da dosta pažnje posvećujemo i vizualnom identitetu svake pjesme. Nismo nikakvi control freakovi i sveznalice, ali volimo ovo što radimo i uživamo u svakom trenutku koji ima doticaja sa našom glazbom. Što se tiče same realizacije video spotova, dio smo tima koji funkcionira pod imenom b.a.k.a. i koji se osim tog filmskog dijela bavi i postavljanjem instalacija, izložbi i drugih srodnih stvari. Kako je

458. / 10. prosinca 2014. / 53

Novi albumi

nastupiti na SuperUhu

Nažalost, južnije od Siska još uvijek nismo bili, ali nadamo se kako bi u proljeće mogli doći u Split i Šibenik. Velika želja nam je nastupiti i na SuperUhu sljedeće godine, a kako određene kontakte imamo, možda nam se želja i ostvari. jedan dio b.a.k.a. tima iz Rijeke, uspijeli smo naše instalacije postaviti i na riječkoj Harteri, a kasnije su ti radovi bili prestavljeni i na jednoj izložbi, također u Rijeci. U Rijeci smo prošle godine u prosincu imali retrospektivu filmova i video spotova vezanih uz bend, a konceptualni film za ‘Mulj’ prikazan je i na ovogodišnjem DORF-u. Dosta posla koji sigurno traži i dosta vremena, odricanja, ali i novaca. Imate li nekakve svakodnevne poslove kojima financirate svoj entuzijazam? -Da, imamo. Teško da bi se išta od ovoga moglo i napraviti da ne radimo, ali trenutno smo u situaciji da si to možemo priuštiti jer nemamo obiteljskih obaveza pa nam je utoliko lakše. Jura inače radi u banci, a ja se još uvijek

bavim svojim studiranjem i radim ponešto sa strane tako da imamo koliko toliko solidne uvijete za ulaganje u naše projekte. Sva trojica ste iz Siska. Kakva je situacija u gradu po pitanju alternativne scene? -Situacija je u najmanju ruku grozna. Može zvučati ružno, ali Sisak je što se toga tiče ipak jedna velika provincija. Kultura je na nuli, a jedina dobra stvar koja se u zadnje vrijeme dogodila je festival Željezara na kojemu smo imali priliku i nastupiti. Sve ostalo je za zaborav. Na svu sreću blizu nam je Zagreb pa tako nadoknađujemo sve što nam u Sisku nedostaje. E, da ne zaboravim, u Sisku postoji odlična elektronska scena sa dosta zanimljivih ljudi i to je za svaku pohvalu.

Rekao si da ste nastupili na festivalu Željezara. Gdje ste još svirali? -Imali smo nekoliko nastupa u Zagrebu, Rijeci, Vinkovcima i nedanvno po drugi put u Beogradu. Baš s Punčkama iz Vinkovaca smo napravili zajedničku kazetu u limitiranoj količini od samo 30 komada, a moram napomenuti da nas je do sada najviše oduševilo sviranje u Beogradu. Dubrovnik, Split, Zadar i Šibenik još uvijek niste posjetili? - Nažalost južnije od Siska još uvijek nismo bili, ali nadamo se kako bi u proljeće mogli doći u Split i Šibenik. Velika želja nam je nastupiti i na SuperUhu sljedeće godine, a kako određene kontakte imamo, možda nam se želja i ostvari.

Pixies Doolittle 25 – B-Sides, Peel Sessions and Demos

bilježajajući okruglih 25 godina od obajvljivanja svog drugog studijskog albuma, ‘Doolittle’, Black Francis, Joe Santiago i Dave Lovering, članica originalne postave, basistica Kim Deal, prije dvije godine po drugi put je napustila bend i odlučila se više posvetiti svom drugom bendu The Breeders, na zadovoljstvo svojih fanova širom svijeta u prodaju su pustili ekskluzivni box-set od 3 CD-a na kojemu se uz originalni album na prvom CD-u, nalaze još i B-strane i snimka sa Peel Sessiona iz 1988. i 1989. godine na drugom te do sada neobjavljeni demo snimci na trećem CD-u, sa nekoliko pjesama koje se do sada nisu našle na niti jednom službenom izdanju. O samom albumu bespotrebno je trošiti riječi i sipati hvalospjeve jer osim što se radi o njihovom najboljem albumu, ovo je čisto subjektivno mišljenje, radi se i o albumu čije se ime nalazi jako visoko i na popisu najutjecajnijih ostvarenja alternativnog rocka. Onaj dio u kojemu će se najviše uživati, a sigurno i više puta preslušavati, odnosi se na Peel Session snimke i demo materijale. Dok su pjesme sa Peel Sessiona manje više u istom obliku kakav već dugi niz godina odzvanja u uhu, demo snimke su iskreni i neiskvareni čin otkrivanja i s ove distance gledajući sazrijevanja benda o kojemu se previše ne priča. Pixies je, bez potrebe razbijanja na ‘proste faktore’, dovoljno slušati.

Mamma Mia!

MALI DOM naziv je sirotišta u Keniji koji vodi fra Miro, a kojemu svatko može pomo

Pomognite fra Miru i njegovoj m Svaka ova narukvica pretvorit će se u hranu za Mali dom, lijekove i pomagala za bolesnu djecu, gumene cipelice, mrežice za komarce, bilježnice i pomoći će nam da obnovimo školu u selu koju vodi fra Miro – kratko su nam poručili volonteri Malog doma kada smo i sami odlučili donirati određen iznos

sjedeći u toplini svog doma i sa piše Snježana Klarić snjezana.klaric@sibenski-tjednik.hr samo nekoliko klikova ‘mišem’

eđusobno pomaganje ne pita za kilometre. Posebno ne u stoljeću u kojem se tehnologija pobrinula da nam udaljenosti nisu opravdanje za nedjelovanje. Već samo

možemo učiniti mnogo. Mnogo ćemo učiniti i donacijom u iznosu od 25,00 kuna za sirotište Mali dom u Keniji, u Africi. Opet, u zamijenu za donaciju dobit ćete afričku rukotvorinu, odnosno narukvicu kao dokaz svog dobročinstva, a ako baš hoćete, bit ćete i vrlo ‘stajliš’.

POPRAVNI IZ ALTRUIZMA Iako bismo o pomaganju potrebitima trebali razmišljati tijekom cijele godine, ako nam to već nije običaj, zadnji mjesec u godini izvrsna je prilika za popravni iz predmeta empatije, altruizma. Naravno, to vrijedi za one koji su u mogućnosti izdvojiti svoje vrijeme, novac, višak potrepština... Nije altruizam

na nivou svijeta rezerviran samo za milijardere poput Bill Gatesa i njemu sličnima. Dječjem sirotištu u Africi, Mali dom koji je osnova fra Miro, najmlađi hrvatski misonar. Svoj život Fra Miro posvetio je pomaganju najmlađima među nama, najpotrebitijima među nama i to na mjestu praktički zaboravljenom od ostatka svijeta, na

potrazite na

www.sibenskiportal.hr

458. / 10. prosinca 2014. / 55

moći donacijom

misiji u Keniji Dragi naši članovi i simpatizeri, čast nam je i zadovoljstvo pozvati Vas na predizborni skup HDZ-ove kandidatkinje gđe. Kolinde Grabar Kitarović, koji će se

održati 13.12.2014. (subota) u Hrvatskom narodnom kazalištu - Šibenik, s početkom od 20:00 sati. Radujemo se Vašem dolasku!

mjestu kojeg se sjetimo u prigodnim situacijama poput ovih. Selo Lower Subukia u planinskom djelu centralne Kenije adresa je Malog doma gdje su utočište pronašla brojna djeca koja su s dolaskom fra Mira dobila priliku za koliko – toliko normalniji život od onog koji bi vodili bez njega. To su djeca koju su vlastite obitelji odbacile zbog mentalnog ili fizičkog invaliditeta. Žive u selu bez struje i puteva, siromaštvo i sve što ono sa sobom povlači njihova su svakodnevica. Ili su barem bila do dolaska hrvatskog misionara koji je sa sobom doveo tračak nade u bolje sutra i dobrotu ljudi. U Malom domu dobili su – dom, priliku za edukaciju, socijalizaciju... - Svaka ova narukvica pretvorit će se u hranu za Mali dom, lijekove i pomagala za bolesnu djecu, gumene cipelice, mrežice za komarce, bilježnice i pomoći će nam da obnovimo školu u selu koju vodi fra Miro – kratko su nam poručili volonteri Malog doma kada smo i sami odlučili donirati određen iznos. NARUKVICE PRIJATELJSTVA Tzv. narukvice prijateljstva

nose i neke poznata hrvatska imena poput pjevačica Jelene Rozge ili Lane Jurčević koje nisu odoljele šarenilu istih i želji da pomognu. Svatko tko želi donirati Malom domu u Keniji, pridružiti se fra Miru i volonterima da svijet doista bude ljepše mjesto za život svima, ne samo odabranima, već ovog prosinca, više informacija može potražiti na Facebook stranici Mali dom, a od ovog tjedna u funkciji je i internetska stranica misije koja glasi www.malidom.com. Ako smatrate da potrebitih ima i u Hrvatskoj, u Šibeniku, slobodno djelujte i u lokalnoj zajednici. Iz iskustva znamo da Caritasova Pučka kuhinja neće, na primjer, odbiti fritule ili bilo koji drugi prigodni kolač ili neko drugo jelo na Badnje jutro. No i s tim, 25,00 kuna cijena je jedne kutije štetnih cigareta, ne osobito potrebnog laka za kosu ili, pak, kalorične bombonjere, a bez svega toga, sigurni smo, možete jedan dan. Osim toga, narukivca koja je posljedica dobrog djela idealan je poklon pod božićnim drvcem na Božićno jutro kad se slavi rođenje najvećeg od svih dobrotvora, pa slijedite Njegov primjer.

REPUBLIKA HRVATSKA ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Ispostava Rogoznica Klasa: UP/I-361-06/13-01/126 Ur. broj: 2182/1-16/3-14-2 Rogoznica, 05.12.2014.g.

Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Šibensko-kninske županije, Ispostava Rogoznica, temeljem članka 173. stavka 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13), a u svezi članka 216. stavka 1. i članka 217. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12) u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja po zahtjevu TIHOMIRA ŽUPANOVIĆA iz Splita, Odeska 6, BRUNA ŽUPANOVIĆA iz Splita, Radmilovićeva 45 i JAGODE ŽUPANOVIĆ iz Splita, Radmilovićeva 45, za zahvat u prostoru: izgradnja stambene građevine na novoformiranoj građevinskoj čestici koja se formira od čest. zem. 2808/2 i dijelova čest. zem. 2767/5 i 2806/3 K.O. Rogoznica, objavljuje:

JAVNI POZIV Vlasnicima i nositeljima drugih stvarnih prava na nekretninama na kojima se zahvat u prostoru planira i koje graniče s predmetnim nekretninama, da se očituju kao stranke u predmetnom postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja. Svi pozvani mogu izvršiti uvid u idejni projekt T.D. 07-3-13 iz ožujka 2013.g. izrađen od ovlaštenog arhitekta Krešimira Zmijanovića dipl.ing.arh. “FACTOR STUDIO“ d.o.o. Zagreb, koji je podloga za izdavanje rješenja o uvjetima građenja, te dati svoju izjavu u prostorijama ovog Upravnog odjela u Rogoznici, Obala Hrvatske mornarice b.b., dana 19.12.2014.g. u vremenu od 7,30-11,30 sati. Stranke se mogu odazvati osobno ili preko svog opunomoćenika. Potrebno je dostaviti na uvid osobnu iskaznicu i dokaz o pravnom interesu. Ukoliko se stranka ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda, postupak će se nastaviti u skladu s pravilima postupka i materijalnom propisu. Ovaj javni poziv će biti objavljen u tisku, na oglasnoj ploči ovog Upravnog odjela, te izložen na predmetnoj čestici.

STRUČNI SURADNIK Mate Klarić, ing. graditeljstva

Mamma Mia!

56 / 10. prosinca 2014. / 458.

EXTREME MAKE OVER 22-godišnja Josipa Mustafić zasjala poput holivudske zvijezde

Novi ‘look’ mlade majke

PRIJE

POSLIJE

Fotogenična i opuštena Josipa odlično se snašla u ulozi modela, a nova frizura i make up oduševili su nju i njezine ukućane

piše Daria Lešić urednik@sibenskiportal.hr Novu sezonu Extreme Make Overa Šibenskog tjednika i Šibenskog portala otvorila je 22-godišnja Josipa Mustafić! Simpatična i vesela majka dvoje djece odlično se snašla u ulozi modela i naš tim oborila s nogu. Josipina preobrazba započela je u preuređenom salonu ‘Family’ na Brodarici gdje se prepustila stručnim rukama naše Meri Kardum. Dogovor oko frizure ‘pao’ je na lagani bob uz uvijek atraktivne valove, korijen kose približen je Josipnoj prirodnoj boji, a po dužini i vrhovima osvježeni su njezini postojeći pramenovi u svijetlim tonovima koji odlično pristaju Josipinoj nježnoj puti.

SMOKEY EYES Potom je uslijedilo šminkanje. Naša vizažistica Katarina Maglov na lijepom Josipinom licu koristila je tople tonove i naglasila njezine velike oči ‘smokey eyes’ tehnikom dok su usne naglašene neutralnom bojom ruža. Rezultat? Josipino oduševljenje i zadovoljstvo našeg tima. Nakon frizure i make up-a na red je došao modni fotosession. Odjevena u kombinacije koje je izabrala stilistica Maria Kiara Matić, a dok je iza objektiva bila fotografkinja Sanja Lydia Kulušić, 22-godišnja Josipa pozirala je poput profesionalnog modela. Opuštena i vedra naša kandidatkinja zablistala je u sva tri modna outfita koja smo za nju pripremili - školski, rokerski i damski. Sve odjevne kombinacije u koje

je Josipa ‘uskočila’ pronašli smo u trgovini Leo store (Medulićev trg i Dalmare centar) gdje su već započela sniženja od 20 posto na kvalitetne i inspirativne modne marke Jack & Jones, Vero Moda, Only te Big Star. Naša Marija Periša iz Mary nakita Josipi je darovala svečane naušnice i pripadajući prsten koje će 22-godišnjakinji itekako poslužiti na nadolazećim blagdanskim proslavama. S obzirom da su naočale neizostavni modni accessories svakoj ženi koja drži do svog izgleda, u Optici Petra na Šubićevcu Josipi smo pronašli prekrasne naočale koje odgovaraju obliku njezina lica. Ukoliko tražite idealne sunčane i dioptrijske naočale Optika Petra prava je adresa, a u tijeku je blagdanska akcija jer do 31.

prosinca ćete uz kupnju jednih progresivnih naočala (3u1) dobiti još jedna progresivna stakla gratis. U tijeku je i akcija minus 20 posto na tanje naočalne leće za visoke dioptrije, a polarizirane sunčane naočale možete naći po cijeni već od 450 kuna. ZADOVLJNA KANDIDATKINJA Da je Make over uspio, svjedoči Josipin širok osmijeh i sreća na licima njezinog supruga i svekrve. - Prezadovoljna sam, frizura mi je prekrasna, a čitavo iskustvo bilo je odlično! Zabavila sam se, ali i osjetila kako je to kada si jedan dan samo ti u centru pažnje. Hvala vam svima – poručila je Josipa kojoj su naši suradnici darovali i prigodne poklone.

MODNI DODATAK

piše: Maria Kiara Matić

Kaput

STYLING 1 (školski) Only haljina 309 kn Pieces ruksak 419 kn Pieces čizme 439 kn Dioptrijske naočale Guy La Roche 1.060 kn

STYLING 2 (rokerski) Pieces hlače 389 kn Vero moda vesta 159 kn Vero moda prsluk 389 kn Pieces čizme 499 kn Sunčane naočale Ray Ban 1.120 kn

STYLING 3 (damski) Only haljina 389 kn Vero moda vesta 489 kn Pieces torba 229 kn Pieces remen 99 kn Sunčane naočale Furla 1.044 kn

imi nosimo više slojeva odjeće i, osim što nastojimo da nam bude toplo u tome, trudimo se da to sve skupa daje dojam dobrog stila. Tako, primjerice, neku košulju, džemper i sako možemo imati u dobroj kombinaciji s trendi kaputom. Kada smo već kod kaputa, to je najpopularniji odjevni predmet u hladnom dijelu godine. Ove godine bi se najviše mogli tražiti ženstveni dugi kaputi koji slijede liniju tijela, te kaputi s kožnim rukavima koji se uklapaju u svaki style. Što se tiče boja, dominiraju vječna crna, tamnoplava i siva. Zapravo, crni kaput je kao i crna haljina, svaka žena to mora imati. Ipak ako imate hrabrosti, volite boje onda su za vas svakako kaputi svijetlih tonova i već ih možete nositi ove zime, apsolutni su hit. Kaput u tonovima roze ili neke svjetlije nijanse plave i vi imate glavni adut za svoju modnu kombinaciju. Još dok sam išla u školu kupila sam si rozi dugi kaput, predivnog strukiranog i ženstvenog kroja, kopčanje na botuniće i ruska kragna. Od moje srednje škole do nedavno on je samo stajao u ormaru. Model i boja su mi bili riskantni i nisam ga se usudila nositi ranije, čudim se samo što ga nisam bacila. Ipak, dizajnerica Roza mu je dala malo svog ‘sjaja’ i sad je to kaput koji osvaja sve modne kritike. Predlažem da i vi zavirite u svoje ormare, možda imate neki stari kaput koji je baš sad in i vi mu možete dati novi sjaj kao što je i moj dobio. Vrijedi ona, moda se uvijek vraća!

Preporučujemo:

53 autora, 260 autorskih tekstova, 1100 ilustracija svih vrsta, 2282 natuknice o Dalmaciji u kazalu imena i pojmova, format B5 (16,5 x 23,5 cm), 800 stranica u boji, tvrdi uvez, zaštitna kutija, isporuka na kućnu adresu Priredili i uredili: Marin Kuzmić i Ante Mekinić

SPECIJALIZIRANA TRGOVINA MUŠKE MODE KOMPLETAN ASORTIMAN GLAMUROZNE I CASUAL ODJEĆE. MATURANTIMA 20% POPUSTA ZA GOTOVINSKA TE 10% POPUSTA ZA OBROČNA PLAĆANJA.

Izdavač:

600 kn

299 kn do isteka zaliha!

O knjizi: »Dalmacija – hrvatska ruža svjetova« moćno je, antologijsko štivo koje prvi put na jednome mjestu riječju i slikom raznih i raznorodnih autora ispisuje dvomilenijsku opstojnost Dalmacije u svim njezinim segmentima i značajkama. Punih šest godina ispisivali su je, upućeno i znalački, ponajbolji hrvatski znanstvenici, literati, publicisti, umjetnici, fotografi... njih pedeset i troje perom, a još toliko fotografijom i crtežom. Ova, po mnogima dosad najsveobuhvatnija knjiga o Dalmaciji, može se iščitavati kao monografija, publicistika ili esej, ali i kao sveopći pojmovnik, leksikon, rječnik, zbornik, kronika, enciklopedija... Međutim, kako je čitali da čitali sigurno je da nikoga, kome je do Dalmacije i Hrvatske stalo, neće ostaviti ravnodušnim!

Informacije i narudžbe:

ŠIBENSKI TJEDNIK

tel: 022 215 514 • mob: 099 262 4245 marketing@novi-tjednik.hr

Sve najvažnije o Dalmaciji u njenoj povijesti

BLAGDANSKI

POPUSTI

Parfemi i poklon paketi

od 10 do 50%

Stjepana Radića 4 / Tel: 022/214 254

Blagdanski izlog

458. / 10. prosinca 2014. / 59

Stiže Božić i Nova godina: Božićno uređenje sa stilom

Kako ukrasiti božićno drvce

tiže vrijeme Božića i Nove godine, a vi ste odlučili okititi božićno drvce. Na prvi pogled jednostavan zadatak, ali evo ipak nekoliko praktičnih i estetskih savjeta. Mjesto za bor najčešće se nalazi na vidljivom mjestu na kojem obitelj provodi najviše vremena, što je obično u dnevnoj sobi. Treba obratiti pažnju da drvce ne bude preblizu vatre ili radijatora, kako bi što duže održalo svježinu. Vrlo bitno je fiksirati drvce na postolju kako ne bi došlo do rušenja, posebice ako imate djecu ili kućne ljubimce.

Iako kod ukrašavanja bora zaista nema pravila i sve je individualno, stručnjaci savjetuju da se ne koristi više od tri različite boje

NAJVIŠE TRI BOJE Iako kod ukrašavanja bora zaista nema pravila i sve je individualno, stručnjaci savjetuju da se ne koristi više od tri različite boje i da se treba voditi računa o njihovom međusobnom slaga-

nju. Jedna od najpopularnijih božićnih boja zasigurno je crvena koja simbolizira radost, sreću i ljubav. Crvene kuglice, crvene mašne i razigrani ukrasi najče-

šći su odabir kada su božićni ukrasi u pitanju. U stopu je prate zlatne nijanse, a zlatna boja koja simbolizira svjetlost i toplinu odlično se nadovezuje uz crvene nijanse. Posljednjih nekoliko godina pojavio se i trend ‘jednobojnih’ jelki, koje su najčešće ukrašene plavim, ljubičastim ili bijelim dekoracijama. Ipak, kada je običaj ukrašavanja bora u pitanju, prilagodite ukrase, boje kuglica i materijale sebi i svojem ukusu. Postoji nekoliko nepisanih pravila o rasporedu i načinu na koji okititi bor. Ako za ukras koristite lampice, prvo provjerite jesu li sve ispravne. Ako želite da vam cijeli bor sjaji, krenite od unutrašnjosti prema van po cijeloj visini drvca. Danas se koriste LED lampice koje se ne zagrijavaju bez obzira na to koliko dugo su upaljene, a također su dostupne i u raznim bojama.

Organizacija poslovnih i svečanih domjenaka u Hotelu Panorama u Šibeniku. Očekuje Vas atraktivna ponuda u pripremi našeg kuharskog majstora

DI CAPRIO:

VAŠ NAJBOLJI IZBOR SVEČANE ODJEĆE

POČELI VELIKI BLAGDANSKI POPUSTI

Dio bogate ponude trgovine Di Caprio u Dalmare centru već je na blagdanskim popustima, od čega izdvajamo muške i ženske kapute, vunene džempere te hlače i jakne od samta kao i dio asortimana haljina. Di Caprio nudi kompletan svečani program za sve vrste posebnih prigoda: domjenke, zakuske, večere, koktel partije, doček Nove Godine, maturalne plesove i ostalo. Nikako ne propustite i uvjerite se sami u prigodnu blagdansku ponudu.

Predraga Galijevskog Galije. Dođite i uvjerite se!

Informacije i rezervacije na 213 398 i na e-mail:hotel-panorama@si.t-com.hr

Blagdanske cijene pića u Caffe Mihovilu! Od 20.12. - 31.12. za sve redovne posjetitelje uživajte u svom omiljenom piću po izuzetnim cijenama te grickalice gratis! Osigurajte svoje mjesto za domijenak po fantastičnim cijenama pića, a mi ćemo Vam pripremiti gratis fritule, kroštule i grickalice te koktel ili shooter dobrodošlice!

Rezervacije i info na tel. 098/746 824

SUPER PONUDA Strana alkoholna pića Jegermeister 12 kn Johnnie Walker 12 kn Absolut 10 kn Havana club 10 kn Southern confort 12 kn Jack Daniels 12 kn Chivas 15 kn Bailey’s 12 kn Tequila 12 kn Malibu 12 kn Domaća alkoholna pića Amaro 6 kn Pelinkovac 6 kn Orahovac 6 kn Stock 6 kn Rakije 6 kn

Kurent

Predaja malih oglasa: 022

U zadnji tren Prodajem željeznu ogradu s plastičnim staklima, 20 metara u Rogoznici, visina ograde 1 m. Povoljno. 091 884 6251 Prodaje se automobil Citroen Xara, RT 1.4, 55 KV, boja srebrena, benzinac, proizvodnja 2003. god. Info na mob.: 099/3128709 Studentima i zaposlenima iznajmljujem 2 jednosobna i 2 dvosobna stana s terasom i dvorištem iznad katedrale. Mob: 099 3333 585 Ozbiljna obitelj traži u najam komforniji stan, od 70 m2 i više na području od centra grada prema Krvavicama. Mob. 099 262 4245. Prodajem bačve. Info na: 0993376303

Direktor: Joško Živković

josko.zivkovic@novi-tjednik.hr

Glavna urednica: Jelena Devčić urednik@novi-tjednik.hr

Redakcija: Patrik Patafta, zamjenik glavne urednice

patrik.patafta@novi-tjednik.hr Snježana Klarić | snjezana.klaric@novi-tjednik.hr Daria Lešić | daria.lesic@novi-tjednik.hr Rade Kristić | rade.kristic@novi-tjednik.hr Mario Krnić | mario.krnic@novi-tjednik.hr Daria Validžić | daria.validzic@novi-tjednik.hr Josipa Bolanča, fotograf | josipa.bolanca@novi-tjednik.hr

Trazim garazu ili slican skladisni prostor za pohranu stvari kućanstva i to na području od Gorice do Kožare. Kontakt 0989416016 Primošten i okolica Bilini, Prhovo, tražim stan ili manju kuću po mogućnosti nenamješteno ili polunamješteno u najam na duže vrijeme. Mob: 091 3646 093

Urednica priloga Mamma mia! Antonija Radić | antonija.radic@novi-tjednik.hr Grafika: Nera Lovrić, grafička urednica | grafika@novi-tjednik.hr Duška Radečić | grafika@novi-tjednik.hr Ana Jakelić, ana.jakelic@novi-tjednik.hr

Prodajem motor Yamaha Buldog BT 1100-1063 cm3. Srebrne boje, garažiran, u odličnom stanju, proizvodnja 2003.g. Cijena 4.000 Eur. MOB: 098 /71 4440

Marketing: Violeta Blatančić, voditeljica marketinga

Prodajem gliser, Reful 490 open fishermana, motor Honda 40 KS, 4 takta (max 200 sati rada). Prvi put u moru 2008. g. Motor redovito servisiran. Flapsovi, inox konzola sa 4 nosača za štapove, navigacijska svjetla, bimini, nosač pomoćnog motora, špirun sa koloturnikom, inox ograda, inox rukohvati, tenda motora i konzole. 7.500 Eur. 098 /71 4440

violeta.blatancic@novi-tjednik.hr | marketing@novi-tjednik.hr

Tisak: TISKARA ZAGREB Svi tekstovi i fotografije vlasništvo su Šibenskog tjednika i zabranjeno ih je neovlašteno koristiti.

www.sibenskiportal.hr

stanovi

- prodajem

Prodajem stan od 92 m2, sunčan. 091 565 4267 Prodajem stan od 34 m2, namješten, na prvom katu. 095 808 16 88

nekoliko maslina u Gačelezima, površine 1.750 m2, cijena po dogovoru. Info na br.: 095/8380124 GORICA stan 28m2 u visokom prizemlju kamene kuće, 1 soba, uređen i useljiv, EC=C, konoba 20m2, kolni prilaz. INTERSERVIS Nekretnine

PLIŠAC stan 68m2 u prizemlju, 2-soban, renoviran, podrum 19m2, EC=E. INTERSERVIS Nekretnine Prodaje se stan od 60m2, 1. kat na Njegoševom trgu 098/626 393

ŠUBIĆEVAC garsonjera 40,80m2, 1. kat novogradnje, ima balkon, uređena i odmah useljiva, centralno, EC=A. INTERSERVIS Nekretnine Tel. 099 213 21 09 i 091 150 66 47 VIDICI stan 74,96m2, 4. kat, 2-soban, balkon, pogled na more, EC=C, u otkupu. INTERSERVIS Nekretnine

MATE KOP

ZEČEVO

Prodaje se stan od 60 m2, 1. Kat na Njegoševom trgu 098/626393 Prodajem hitno trosobni stan od 82m2, prizemlje sa posebnim ulazom i velikom terasom na Meterizama. Info na broj: 091/5714970 DOLAC stara konoba 18m2 u prizemlju, struja, voda, za kompletnu adaptaciju, kolni prilaz. INTERSERVIS Nekretnine

mob: 091/880-7472

Prodaje se poljoprivredno zemljište sa

pizzeria

KIKE

dostava na kućnu adresu

330-141

tel.

CENTAR dvoetažni stan 100,60m2, 3. kat, centralno grijanje, južna strana, terasa 25m2, EC=B. 103.000 € INTERSERVIS Nekretnine ŽABORIĆ jednosobni stan 49,55m2, prizemlje novogradnje, terasa 13m2, parking, EC=B. INTERSERVIS Nekretnine BALDEKIN stan 66,58m2 blizu bolnice, 2 sobe, 2. kat, za adaptaciju, EC=G. 69.900 € INTERSERVIS Nekretnine VODICE stan 49,90m2 u novogradnji, 2 sobe, balkon, parking, EC=C. 75.000 € INTERSERVIS Nekretnine KRVAVICE stan 58,38m2, 1. kat, 2 sobe, 2 balkona, centralno, useljiv i u otkupu, EC=E. 59.500€ INTERSERVIS Nekretnine Tel. 099 213 21 09 i 091 150 66 47 BRODARICA stan 94m2 u prizemlju kuće, 3-soban, centralno, veranda, garaža, okućnica 350m2, EC=D, do mora 300m. INTERSERVIS Nekretnine Prodajem trosoban stan od 100 m2 u centru Šibenika, a može i zamjena za Zagreb. Info na br.:091/5322838 Vodice – prodajem stan 71 m2 + podrum, 2 terase, parking, blizina mora 300 m il mijenjam za manji stan u Šibeniku ili Biogradu. Ima ECB, info na br.: 098/577296 Prodaje se jednosobni uređen stan garsonjera, površine 25 m2, na Šubićevcu preko puta nogometnog igrališta. Cijena po dogovoru. 091/520930

stanovi

- iznajmljujem

iznajmljujem stan povoljno, u obiteljskoj kući, Vodice. Info na 091/5594468 Mlada obitelj s djecom traže u najam kuću s okućnicom ili veći stan na duže vrijeme, područje Šibenika i okolice. Info na mob.: 091/5329031 Prodaje se građevinsko zemljište u Drnišu od 450m2 sa građevinskom dozvolom, info na mob.: 091/5466300 U centru Drniša prodaje se stan od 90m2, info na mob.: 091/5466300 Iznajmljujem u Vodicama dvosobni i jednosobni stan na duže vrijeme u blizini škole. Info na mob.: 099/2538955 Iznajmljujem dvosoban namješten stan u Šibeniku, info na mob.: 091/7834940 Tražim cimera u stanu u Zagrebu, nepušača, predio grada Srednjaci. Info na: 091585-3341 Iznajmljujem sobu, kuhinju i kupaonicu studentici ili zaposlenoj osobi. Useljivo odmah. Ul. Ive Zaninovića 19. 091/508-8096 Iznajmljujem jednosoban ili dvosoban namješten stan na brodarici sve informacije na broj 098 997 62 39 Iznajmljujem jednosoban namješten stan zaposlenom paru 091 565 4267 Iznajmljujem jednosoban namješten stan u Zagrebu 098/705-270 Iznajmljujem jednosoban namješten stan samcima 098/917-8924 Na maloj loži u centru starog grada iznajmljujem dva manja apartmana za 2 osobe, studentima ili parovima s jednim djetetom od 01.10. do 01.06.. Info na br.: 098/432240

215 154

Želite li objaviti oglas, kontaktirajte nas na tel: 01 6065 275 ili e-mail: usluge@moj-posao.net

IZDVAJAMO:

Prodajni predstavnik - rezervni dijelovi za teretna vozila (m/ž) Inter Cars d.o.o. Rok prijave: 20.12.2014., cijela Hrvatska - obilazak postojećih te pronalazak novih kupaca - prezentacija proizvoda i usluga odjela - aktivna komercijalna... Više saznajte pod oznakom: 250265

Vodoinstalater (m/ž) Zepter Zest d.o.o. Rok prijave: 15.12.2014., cijela Hrvatska Zepter, vodeća tvrtka u Direktnoj prodaji... Više saznajte pod oznakom: 250253

WEB (Javascript & PHP) Developer (m/f) EltSystems USA Rok prijave: 11.12.2014., Home office ELT Systems seeks a Web developer with drive, passion, and creativity... Više saznajte pod oznakom: 250050

Diplomirani inženjer strojarstva za nadzor nad zavarivanjem (m/ž) IDS GmbH Rok prijave: 13.12.2014., Južnoafrička Republika, Njemačka, Hrvatska - koordiniranje kontrolnih i radnih aktivnosti u proizvodnji - priprema zavarivačke dokumentacije za proizvodnju... Više saznajte pod oznakom: 249363

Zamjenik šefa kuhinje (m/ž) MojPosao za klijenta Rok prijave: 13.12.2014., Dalmacija Naš Klijent, hotel u Dalmaciji, svoj uspjeh temelji na uspjehu svojih zaposlenika, njihovom znanju i vještinama... Više saznajte pod oznakom: 250175

MICE Sales Executive - Specijalist kongresa i događanja (m/ž) Dubrovački vrtovi sunca d.o.o. Rok prijave: 13.12.2014., Orašac

FPS - Project Engineer (m/f) ALFA LAVAL AALBORG A/S Rok prijave: 12.12.2014., cijela Hrvatska Alfa Laval Aalborg A/S (Croatia Branch) is looking for a Customer Supporter to join our Repair Order Execution team... Više saznajte pod oznakom: 249225

Prodajne aktivnosti –pravovremena komunikacija i slanje ponuda u skladu sa poslovnim planom... Više saznajte pod oznakom: 250150

Voditelj poslovnice / franšizni partner (m/ž) Inter Cars d.o.o. Rok prijave: 21.12.2014., Istarska županija, Osječko-baranjska županija U potrazi ste za boljim poslom? Poznajete automobile i želite raditi u auto industriji?

Deutschsprachiger Kundenberater (m/w) Meritus Plus d.o.o. Rok prijave: 14.12.2014., Zagreb, Split, Osijek Meritus Plus sucht qualifizierte Kandidaten für die Position Deutschsprachiger Kundenberater (m/w)... Više saznajte pod oznakom: 250443

Više saznajte pod oznakom: 249742

Samostalni stručni suradnik / Senior Medical Representative (m/f) Gedeon Richter Croatia d.o.o. Rok prijave: 10.12.2014., Dalmacija

Voditelj računovodstva i financija (m/ž) Jako vino d.o.o. Rok prijave: 17.12.2014., Bol na Braču

Objavljujemo natječaj za radno mjesto: Samostalni stručni suradnik...

Tvrtka Jako vino d.o.o. u Bolu na Braču, mlada je tvrtka u razvoju koja uspješno nastavlja tradiciju Prve dalmatinske vinske zadruge...

Više saznajte pod oznakom: 250348

Više saznajte pod oznakom: 250356

Lako je usporediti svoju plaću ili odrediti plaću svojih zaposlenika

uz MojaPlaća.hr

marketing@novi-tjednik.hr Iznajmljujem u centru grada dvokrevetnu sobu s wc-om, kupatilom i posebnim ulazom uz mogućnost uporabe kuhinje. Info na mob: 098/721 447 STAN 51m2 potpuno oprenljen na predjelu Stare ceste iznajmljujem studentima ili manjoj porodici. 098/432-240 IZNAJMLJUJEM stan u centru Šibenika info na mob: 099 404 0758, IZNAJMLJUJEM trosoban namješten stan na Baldekinu (blizina fakulteta) info na mob: 091 539 8388 Iznajmljuje se dvosoban stan namješten u centru grada, isključivo studentima/cama 099 8543616, 022 214 525 IZNAJMLJUJEM apartmane u zgradi Stjepana Radića 1. kat, pogled na Šibenski kanal, 3 zvjezdice. 2 sobe dvokrevetne, 2 pomoćna ležaja, parking. Mob. 095 523 5653. Iznajmljujem namješten stan u centru grada(na Gorici) studentima/ cama i srednjoškolcima. 099 592 0651 Iznajmljujem sobe u namještenom stanu, (u blizini poliklinike) 091 592 4599 Iznajmljujem poslovni prostor opremljen za geodetski ured (nije uvjet) u centru grada s osiguranim parkingom. 439-286 ili 091/4380850 znajmljuje se dvosoban stan u Šibeniku. Podsolarsko 62, poseban ulaz, 1. kat u obiteljskoj kući. 1500 kuna 022 350 594. Iznajmljujem jednosobni sunčan stan, namješten, zaposlenom paru ili dvjema zaposlenim djevojkama, poseban ulaz, odvojena struja i voda.Stan je u Crnici na glavnoj cesti i odmah useljiv. Mob.091/9554892 TRAŽI SE jednosobni ili manji dvosoban stan za samca na području od Vidika do Šubićevca, po mogućnosti u zgradi, okvirne cijene oko 200 eura. 091/587-2248 Iznajmljuje se dvosoban namješten stan u Zagrebu,Rudeš,1. kat(može se koristiti i kao poslovni prostor),površine 59,25m2 + 1,25m2 ostave u podrumu. tel: 098 9814 367, 098 266 717, 022 354 241 Iznajmljujem stan u Bilicama 50 m2 kod općine, cijena 1300 kn. 091/2522169 IZNAJMLJUJE se jednosoban stan od 10.9. do 5.6 na Brodarici. Tel. 091

458. / 10. prosinca 2014. / 61

1122292 ili 350 900. IZNAJMLJUJEM apartman u Zagrebu. Info na 091 250 8821.

sjećanje

IZNAJMLJUJEM dvokrevetnu garsonjeru u Vodicama ženskoj osobi na neodređeno vrijeme. Zaseban ulaz. Tel. 095 899 1412. IZNAJMLJUJEM trosoban stan u Varaždinskoj ulici blizu fakulteta, prednost studentima, zvati na 091 433 3300.Miro. TraŽim u najam 2-soban ili 3-soban komforan namjesten stan blizu centra grada na duze vrijeme.091 31 20 281 IZNAJMLJUJEM jednosobni uređeni i namješteni stan u Zagrebu. Tel. 098 705 270. Studentima iznajmljujem trosobni uređeni stan u središtu Šibenika. 099 7333629. TRAŽI se stan u najam 092 173 00 18 Traži se u najam stan u zgradi na duže vrijeme zaposlenom bračnom paru. 091 971 6797 Iznajmljuje se namješten apartman za samce ili parove bez djece u Crnici. Info na 098/922 5722 Iznajmljuje se 2-soban i 1-soban stan radnicima ili studentima na Brodarici. Na br. mob. 091/506 9521 Iznajmljuje se namješten stan u Zagrebu, 48m2, centralno grijanje i klima. Info na mob. 091/356 2560 Iznajmljuje se dvosobni stan u centru grada zaposlenim curama ili studenticama, 098/9884992. Iznajmljuje se 3 soban namješten stan u kući u Njivicama, nasuprot Plodina. mob. 099/724 8391 Zagreb, iznajmljuje se namješten stan u Zagrebu, 48 m2, centralno grijanje i klima. mob 091/356 25 60

Marijan Baljkas 15. VIII. 1934. - 8. XII. 2010. Prolazi vrijeme, a tuga, bol u našim srcima Tvoja obitelj vrijeme. Info: 091/321 88 31 KUPUJEM stan, jednosobni, u centru Šibenika, od Doma zdravlja i Doca do sportske dvorane. Tel. 091 525 2288. Prodajem jednosobni stan u Zagrebu, 31 m2 u predio Borovje, 2 minute od tramvajske stranice, na drugom katu. 52000 eura ili mijenjam za stan u Šibeniku 0955124343. Šubičevac, prodajem dvosoban stan na Šubičevcu, novi nenamješten, površine 50m2 + 10m2 terase. 091/5594468 Prodaje se super povoljno stan na Šubičevcu, dvoiposoban, konforan, 69 m2, na jugu, cijena 70.000 EUR. 095/5419818 Prodajem klimu Panasonic CU/PW 12 GKE , nova, neraspakirana, u originalnoj ambalaži. Grijanje 3.8 KW, hlađenje 3.4 KW. Energetska učinkovitost A/A. Cijena 2.700 kuna. 099/2527623 PRODAJE se stan 95 m2 i 24 m2 u Šibeniku. Tel. 022 338 981. Mijenjam trosoban stan u Zagrebu,69 m2 za odgovarajući u Šibeniku. Info na: 098 966 8919

Tražim stan u najam na duže vrijeme za 2 osobe na području Vodica ili Tribunja. info na br tel. 091/530 4747

Kupujem stan do 40 – 50 m2 u Šibeniku, poželjno na području od Baldekina do Vidika. Info na: 091/791 8035

Iznajmljujem sobu u centru grada, parking osiguran, info na 098/ 224 728 IznajmljujeM jednosoban stan na Njegoševom trgu (na prvom katu) samcima ili ženskoj osobi. 091/587 1524.

PRODAJEM stan u Šibeniku, predio Bermude, 41 m2, kompletno renoviran, vlasništvo 1/1. Tel. 098 721 488.

Mijenjam jednosoban stan u Zagrebu za jednosoban stan u Šibeniku. Info. na mob.: 0981976745 Traži se u najam dvosoban ili trosoban stan u Vodicama ili Šibeniku na duže

Prodaje se stan u centru Drniša 90 m2 i građevinsko zemljište 450 m2 sa građevinskom dozvolom. 091/5466300 PRODAJEM povoljno stan 52 m2, ulica Bana Josipa Jelačića. Tel. 214 451. Prodajem preuređeni stan na Šubićevcu od 70 m2, info: 095/5419818

PRODAJEM dva stana u obiteljskoj kući. 100 m2 i 50 m2. Tel. 338 981. VRLO POVOLJNO SE PRODAJE trosoban stan na Njegoševom trgu (70m2). Info na mob.:099 594 8505 PRODAJEM trosoban stan, 82 m2, 2 kat na Šubićevcu, 095/8095317. Prodajem trosobni stan na Šubićevcu 70 m2, 1. Kat. Odmah useljiv, cijena 82.000 EUR. Info na 095/5419818. PRODAJEM dva jednosobna sunčana stana kod igrališta blizu Banja. Tel. 091 955 4892. Prodajem stan na Šubićevcu, dvoiposobni, 1. Kat, odmah useljiv. 095/5419818 Prodajem dovosobni stan na lokaciji Baldekin II, od 46,25 m2,na prvom katu. Sa balkonom i odličnim rasporedom. Cijena: 1.250 eura/m2 095/582-78-07 Šubićevac, prodajem dvosoban stan,70m2,1 kat. Info: 095 541 9818

SJEĆANJE

Jere Palinić 9.12.2014. Navršava se sedam tužnih godina od smrti gospodina Jere Palinića. Za njim tuguje supruga s obitelji.

sjećanje Na dragog

Josipa Čalu

6. 12. 2009. - 6. 12. 2014. Vrijeme prolazi, a ti si uvijek u našim srcima i mislima. S ljubavlju Tvoji najmiliji

Počivao u miru Božjem! sjećanje

PRODAJE se stan na Staroj cesti, oko 200 m2 (uključena okućnica i konoba). Te. 098 870 102.

Dinka Jurković Periša

Šubićevac,prodajem stan,70m2, dvosoban,1 kat. Mob: 095 541 9818

9. 12. 2005. - 9. 12. 2014.

PRODAJEM 4-sobni stan u Vodicama, 113 m2, za 107 000 eura. 098 132 0766. PRODAJEM uređeni stan od 33 m2 u Novom Zagrebu, blizina tramvaja, vrtića, tržnice. Moguća zamjena. Tel. 098 705 270. PRODAJEM poljoprivredno zemljište u Gaćelezima, 4091 m2. . 098 161 6906. Prodaju se 3 terena, 2 red od mora, u predjelu Prosika - Pirovac, , cijena na upit. Info na 022/216 711

Prošlo je devet godina otkad nisi s nama. Rado te se sjećamo i pamtimo po tvojoj dobroti i ljubavi prema nama. Tvoja kći Dragica Unuke Natalija, Vesna, Josipa sa obitelji

Počivala u miru Božjem!

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – DO SUBOTE DOSTA SUNCA Pretežno sunčano ili vedro bit će tijekom srijede. Ujutro će puhati umjerena do jaka bura, podno Velebita olujna s orkanskim udarima. Bura će u drugom dijelu dana sve više slabiti, osobito u Dalmaciji. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od -2 do 3°C, uz obalu i na otocima od 4 do 10°C. Najviše dnevne temperature od 7°C ponegdje u zaobalju do 11°C na obali i otocima.

Pretežno sunčano ili vedro vrijeme nastavit će se tijekom četvrtka. Noću će puhati slaba, rijetko gdje umjerena bura. Danju će zapuhati slab vjetar zapadnih smjerova, navečer ponovno slaba bura. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od -3 do 2°C, uz obalu i na otocima od 3 do 9°C. Najviše dnevne temperature od 7°C ponegdje u zaobalju do 12°C uz more.

U petak će biti pretežno sunčano. Navečer na sjevernom Jadranu postupno naoblačenje. U noći će biti tiho ili uz slabu buru, danju će vjetar okretati na slabo jugo koje će navečer na sjevernom Jadranu jačati. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od -3 do 2°C, uz obalu i na otocima od 3 do 10°C. Najviše dnevne temperature od 8°C ponegdje u zaobalju do 13°C na otocima.

TV program

Utorak, 16. prosinca

Ponedjeljak, 15. prosinca

Nedjelja, 14. prosinca

Subota, 13. prosinca

Petak, 12. prosinca

Cetvrtak, 11. prosinca

Srijeda, 10. prosinca

62 / 10. prosinca 2014. / 458.

HRT 1 06:40 Najava 06:55 Dobro jutro, Hrvatska 07:00 Vijesti 07:05 Dobro jutro, Hrvatska 09:25 Bijela ljepotica 10:15 Zapadna obala Amerike: Sjeverna Kalifornija, dokumentarna serija

HRT 1 06:40 06:42 06:55 09:25 10:15

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Bijela ljepotica Zapadna obala Amerike: Središnja Kalifornija, dokumentarna serija 11:05 Dr. Oz (4), talk show

HRT 1 06:40 06:55 09:25 10:15

TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Bijela ljepotica Zapadna obala Amerike: Južna Kalifornija 11:05 Dr. Oz (4), talk show 11:45 TV kalendar 12:00 Dnevnik 1

HRT 1 07:17 TV kalendar 07:30 Putem europskih fondova 07:30 The Nevadan, američki film 09:10 Normalan život, emisija o obitelji i osobama s invaliditetom

HRT 1 07:32 TV kalendar 07:45 Klasika mundi 08:05 Filmovi Michaela Powella i Emerica Pressburgera: Život i smrt pukovnika Blimpa 10:10 Press klub 11:00 Velečasni Brown

HRT 1 06:42 06:55 07:00 07:05 09:20 10:10

TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Bijela ljepotica 1783. - Godina kad je čovjek poletio, film 11:05 Dr. Oz (4), talk show

HRT 1 6:40 TV kalendar 06:55 Dobro jutro, Hrvatska 09:20 Bijela ljepotica, telenovela 10:10 Traits d'Union, dokumentarna serija 11:05 Dr. Oz (4), talk show 11:45 TV kalendar

Dr. Oz (4), talk show TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan: Franak - što nakon presude Potrošački kod Jezik za svakoga Društvena mreža Eko zona Što vas žulja?

16:30 Regionalni dnevnik 17:00 Vijesti 17:20 Hrvatska uživo 18:00 Stipe u gostima 18:35 Potjera, kviz 19:30 Dnevnik 20:00 Snow Queen Trophy 20:15 Skitancije: Divlji ljepotan 21:10 Paralele 22:00 Otvoreno 22:45 Zavičaj (1), serija

HRT 2

TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti Svaki dan dobar dan: Mame blogerice Paralele Društvena mreža Ličko prelo, emisija pučke i predajne kulture Što vas žulja? Regionalni dnevnik

17:00 17:20 18:00 18:35 19:30 20:03

HRT 2

12:25 Boja strasti, telenovela 13:10 Svaki dan dobar dan: Instrukcije 13:40 Labirint 14:25 Riječ i život 14:55 Pozitivno 15:20 Kulturna baština: Zbirka Dujšin-Ribar 15:35 Znanstveni krugovi 16:00 Što vas žulja? 16:30 Regionalni dnevnik

17:00 17:20 18:00 18:35 19:00 19:30 20:10

10:00 10:30 11:45 12:00 12:25

17:00 Vijesti 17:20 Snaga volje (3/16) 18:05 Manjinski mozaik 18:25 Lijepom našom: Matulji 19:30 Dnevnik 20:05 Loto 7/39 20:15 Moj tjedan sa Marylin, film 21:15 Lov, dansko-švedski film 22:57 Vijesti iz kulture

11:05 11:45 12:00 12:25 13:10 13:40 14:10 14:25 15:35 16:00 11:45 12:00 12:25 13:10 13:40 14:25 15:30 16:00 16:30

Kućni ljubimci Subotom ujutro TV kalendar Dnevnik 1 Veterani mira, emisija za branitelje 13:45 Prizma - multinacionalni magazin 14:35 Beskućnica na Hardvardu, film 16:20 Potrošački kod

12:00 Dnevnik 1 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u 2 15:05 Mir i dobro 15:30 Gospodin Selfridge, serija 16:25 Vrtlarica 17:00 Vijesti 17:20 Moje digitalno ja - ljudi, računala, osjećaji, do-

20:10 21:00 21:50 22:35

Vijesti Hrvatska uživo Stipe u gostima (6) Potjera, kviz Dnevnik Snow Queen Trophy vinjete Večer na 8. katu Labirint Otvoreno Zavičaj (1), serija (12)

Vijesti Hrvatska uživo Stipe u gostima (6), Iza ekrana Javna stvar Dnevnik Ciklus James Bond: Operacija Grom, film 22:00 Noćna kavana 22:47 Vijesti iz kulture 23:00 Neds, film (119')*

kumentarni film Volim Hrvatsku (9/15) Dnevnik Loto 6/45 Ne dao Bog večeg zla, hrvatski film 22:10 Damin gambit 22:55 Vijesti iz kulture 23:05 Lovci na natprirodno, serija 18:15 19:30 20:05 20:15

13:40 14:25 15:35 16:00 16:30 17:00

TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Treća dob - emisija za umirovljenike Rijeka: More (R) Društvena mreža Glas domovine Što vas žulja? Regionalni dnevnik Vijesti

17:20 18:00 18:35 19:30 20:10

12:00 12:25 13:10 13:40 14:25 15:35 16:00 16:30 17:00 17:20 18:00

Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan Poslovna zona Društvena mreža Turistička klasa Što vas žulja? Regionalni dnevnik Vijesti Hrvatska uživo Stipe u gostima (6)

18:35 Potjera, kviz* 19:30 Dnevnik 20:03 Snow Queen Trophy 20:10 Piramida 21:10 Pogledi: Želja - imati stan 22:05 Otvoreno 22:50 Zavičaj (1), serija (12) 23:55 Vijesti iz kulture 00:05 Snimka kazališne predstave

11:45 12:00 12:25 13:10

20:45 21:20 21:55 22:40

Hrvatska uživo Stipe u gostima (6), Potjera, kviz* Dnevnik Glas naroda, humoristična serija Zapisano u kostima: Legionar iz Resnika Poslovna zona Otvoreno Zavičaj, serija

06:35 07:00 09:00 09:30

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Izazovi: Ribica, izraelski dokumentarni film 09:45 Školarci obavještajci 10:15 Degrassi (7), serija 10:45 Generacija Y

06:35 Lijeni Grad 07:00 Juhuhu 09:00 Školski sat: Ledena doba 09:30 Kokice 09:45 Školarci obavještajci 10:15 Degrassi (7), serija 10:45 Ni da ni ne 11:35 Putovanja željeznicom:

HRT 2 06:35 Lijeni Grad 07:00 Juhuhu 09:00 Školski sat 09:30 Puni krug 09:50 Plesni izazov 10:15 Degrassi 11:15 Village Folk 11:30 Samo dalje na istok: Vla-

HRT 2 06:45 Lijeni Grad 07:00 Juhuhu 09:10 Babybonus 09:25 Val d'Isere: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M), prijenos 1. vožnje* 10:30 100% poduzetnik 10:55 Lidijina kuhinja

HRT 2 06:30 Najava 06:35 Lijeni grad 07:00 Juhuhu 09:00 Linus i prijatelji, serija za djecu 09:25 Val d'Isere: Svjetski skijaški kup - slalom (M), prijenos 1. vožnje

HRT 2 06:35 Lijeni Grad 06:55 Juhuhu 09:00 Školski sat 09:30 Znanost za djecu 09:50 Plesni izazov 10:15 Degrassi 10:45 Briljanteen 11:25 Putovanja željeznicom

HRT 2 06:35 Lijeni Grad 07:00 Juhuhu 09:00 Školski sat 09:30 Glazbena i likovna kultura za djecu 09:45 Plesni izazov 10:15 Degrassi 10:40 RECI, info teen magazin

11:10 Napravljeno po mjeri 11:25 Putovanja željeznicom (4): Vlakom po jugu Australije 12:34 Kako urediti dom za prodaju 13:00 Ubojstvo, napisala je 13:45 Okus Grenlanda 14:10 Nakon svih ovih godina 16:00 Školski sat: Zdrava srijeda... ili čemu služe vlakna?

17:40 18:30 18:55 19:35 20:03 20:40

Vlakom kroz deltu Nila 12:20 Kako urediti dom za prodaju? (2) 13:20 Ubojstvo, napisala je 14:05 Okus Grenlanda 14:30 Nakon Amy 15:55 Kuhajmo zajedno 16:00 Školski sat:Ledena doba 17:45 Indeks* 18:25 Village Folk: Manuelov porto

18:30 Simpsoni (23) 19:00 Tree Hill (9), serija 19:55 Leopardi - neprirodna priča, dok. film 20:45 Nogomet, Europska liga - emisija* 21:00 Nogomet, Europska liga: Sevilla - Rijeka, prijenos* 22:55 Nogomet, Europska liga - emisija i sažeci*

kom kroz Sardiniju 12:15 Kako urediti dom za prodaju 13:15 Ubojstvo, napisala je 14:00 Okus Grenlanda 14:25 Gracie, američki film 16:00 Školski sat: Uhvati korak! 17:45 Briljanteen* 18:25 Crtani film 18:40 Simpsoni (23) 19:00 Tree Hill (9), serija

19:45 Rukomet - EP (Ž): Hrvatska - Nizozemska 20:05 Rukomet - EP (Ž): Hrvatska - Nizozemska 21:45 Rukomet - EP (Ž): Hrvatska - Nizozemska 22:05 Ubojstva bez kajanja, serija (12) (5/6)* 23:40 Zločinački umovi (8), serija (12) (17/24)* 0:25 Sinovi anarhije (5), serija

11:25 11:55 12:00 12:25

Vrtlarenje (2) Kuhajmo zajedno Glazba, glazba...* Val d'Isere: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M) Dobar, bolji, najbolji... britanski slastičar (2) Ciklus James Bond: Operacija Grom Kod budućnosti (R)* Melodije Istre i Kvarnera

2014. - retrospektiva 19:00 Garaža: F5/Morso* 19:30 Lidijina kuhinja, dokumentarna serija 20:00 Vjenčanje, američki film 21:35 Marš na Washington, dokumentarni film 22:35 Sinovi anarhije (5), serija 23:20 Sinovi anarhije (5), serija 00:05 Večer s Joolsom Hollandom

10:20 10:40 10:50 11:00 12:00 12:25

I to je Hrvatska Biblija (nije kod. na sat.) Portret Crkve i mjesta Barilovićki Cerovac: Misa Pozitivno (R)* Val d'Isere: Svjetski skijaški kup - slalom (M), prijenos 2. vožnje* 13:20 Posljednji vilenjak, američki film 94' 15:00 Babybonus, emisija

15:30 Magazin LP* 16:00 Olimp* 16:45 Sportski prijenosi, snimke, dokumentarci...* 19:30 100% poduzetnik 20:00 Odmetnice, francuskomeksičko-američki film 21:35 HNL - emisija 22:35 Zona, španjolsko-meksički film (12) 97'*

12:10 Kako urediti dom a prodaju? 13:10 Ubojstvo, napisala je, serija 13:55 Okus Grenlanda, dokumentarna serija (2/10)* 14:10 Ožiljci na srcu, američki film 16:00 Školski sat 16:45 Juhuhu 17:45 RECi, info teen magazin

18:10 Dječja usta 18:25 Humoristična serija 18:55 Tree Hill (9), serija 19:35 Okus Grenlanda 20:10 Šlep Šou: Opća opasnost 21:00 Ubojstvo (3), serija 22:00 Holivudski frizer, američki film 23:55 Završni udarac 00:40 Uvijek je sunčano u Philadelphiji

11:10 Dječja usta 11:30 Putovanja željeznicom (4): Vlakom kroz Sankt Peterburg, dokumentarna serija 12:15 Kako urediti dom za prodaju? 13:05 Ubojstvo, napisala je 13:50 Okus Grenlanda, dokumentarna serija 14:15 Tajna Anda, film

15:55 Kuhajmo zajedno, emisija pod pokroviteljstvom 16:00 Školski sat* 18:30 Humoristična serija 19:00 Tree Hill (9), serija 19:40 Okus Grenlanda 20:10 Generacija Y* 20:35 Nedjeljom ujutro, subotom navečer, serija 21:05 Ubojstvo (3), serija (12)

13:35 14:25 16:30 16:55

Ni da ni ne Simpsoni (23), Tree Hill (9), serija Okus Grenlanda Nogomet, LP - emisija* Nogomet, LP: Barcelona - PSG, prijenos* 22:40 Nogomet, LP - emisija i sažeci* 23:25 Rukomet - EP (Ž): Hrvatska - Njemačka, snimka

458. / 10. prosinca 2014. / 63

nova TV 05:25 Dnevnik Nove TV 06:05 Ninja kornjače 06:30 Slugterra 07:00 Monster high 07:25 Ninja ratnici 07:55 Crna ruža 09:10 Inspektor Rex 11:15 Zauvijek susjedi

nova TV 05:15 Dnevnik Nove TV 06:05 Ninja kornjače 06:30 Slugterra 07:00 Monster High 07:25 Ninja ratnici 07:55 Crna ruža 09:10 Inspektor Rex 11:15 Zauvijek susjedi

nova TV 05:15 Dnevnik Nove TV 06:10 Ninje kornjače 06:35 Slugterra 07:00 Monster high 07:25 Ninja ratnici 08:55 Crna ruža 09:10 Inspektor Rex 11:15 Zauvijek susjedi

nova TV 05:15 06:05 06:20 07:20 07:50 08:15 08:45 09:25

Dnevnik Nove TV Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers Monster high: 13 želja

nova TV 05:15 06:05 06:20 07:20 07:50 08:15 08:45 09:25

Dnevnik Nove TV Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers Power Rangers

nova TV 05:15 Dnevnik Nove TV 06:10 Ninja kornjače 06:35 Slugterra 07:00 Monster high 07:55 Crna ruža 09:10 Inspektor Rex 11:15 Zavuvijek susjedi 12:45 Inspektor Rex

nova TV 05:35 Dnevnik Nove TV 06:25 Pac-Man 06:50 Slugterra 07:15 Ever after high 07:40 Ninja ratnici 08:25 Crna ruža 09:25 Inspektor Rex 11:25 Zauvijek susjedi

RTL

11:55 inMagazin 12:45 Inspektor Rex 14:45 Ninja ratnici 15:15 Zauvijek susjedi 16:00 Kud puklo da puklo 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:15 Lud, zbunjen, normalan 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža 21:05 Kud puklo da puklo

22:05 Lud, zbunjen, normalan 22:45 Večernje vijesti 23:05 Posljednja luka

11:55 inMagazin 12:45 Inspektor Rex 14:45 Ninja ratnici 15:15 Zauvijek susjedi 15:55 Kud puklo da puklo 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:20 Pun pjat 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža 21:05 Kud puklo da puklo

22:05 Provjereno 23:15 Večernje vijesti 23:30 Zviždačica, igrani film 01:40 Posljednja luka, igrani film 03:25 Đavolja odvjetnica (21/22) 04:10 Astro savjetnik 05:10 Kraj programa

RTL

11:55 inMagazin 12:45 Inspektor Rex 14:45 Ninja ratnici 15:15 Zauvijek susjedi 15:55 Kud puklo da puklo 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:10 Lud, zbunjen, normalan 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža 21:05 Kud puklo da puklo

22:05 10000 prije Krista, igrani film 00:10 Alibi za ubojstvo, igrani film 02:00 Zviždačica igrani film (R) 04:00 Astro savjetnik [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 18 godina] 05:00 Kraj programa

RTL

10:50 Kud puklo da puklo 12:50 inMagazin 14:20 Provjereno 15:25 Pun p'jat 16:10 Tvoje lice zvuči poznato 17:00 Vijesti Nove TV 17:10 Tvoje lice zvuči poznato, emisija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Sherlock Holmes: Igra sjena

22:35 Ghost rider2: Duh osvete [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 00:30 Spartan, film [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 02:35 Alibi za ubojstvo 04:05 Astro savjetnik 05:05 Kraj programa

10:50 13:50 15:50 16:35 17:00 17:10

Kud puklo da puklo Velike djevojke ne plaču InMagazin vikend Bijeli lovac, crno srce Vijesti Nove TV Bijeli lovac, crno srce

19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Tvoje lice zvuči poznato (11/12) 22:30 Djevojka za pamćenje 00:30 Ghost rider 2: Duh osvete 02:25 Spartan igrani film, repriza 04:10 Đavolja odvjetnica (22/22) 05:00 Kraj programa

14:45 Ninja ratnici 15:15 Zauvijek susjedi 15:55 Kud puklo da puklo (64/160) [repriza] 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:15 Lud, zbunjen, normalan (3/24) [repriza] 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža 21:05 Kud puklo da puklo

22:05 Lud, zbunjen, normalan 22:45 Večernje vijesti 23:05 Showtime 01:00 F 1: Pogled u budućnost 02:00 Djevojka za pamćenje [repriza] 03:45 Osumnjičeni 04:30 Astro savjetnik 05:10 Kraj programa

12:00 inMagazin 12:50 Inspektor Rex 14:50 Ninja ratnici 15:20 Zauvijek susjedi 15:55 Kud puklo da puklo serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:15 Lud, zbunjen, normalan 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža

21:05 22:05 22:45 23:05

01:00 Sljedeći petak 02:45 Osumnjičeni

Kud puklo da puklo Lud, zbunjen, normalan Večernje vijesti Smrtonosna izdaja [programski sadržaj nije pri mjeren za osobe mlađe od 12 godina] 00:55 Ukleti brod [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 18 godina]

06.10 06.55 07.10 07.40 08.55 10.05 11.00 12.15

RTL Danas Virus attack Aladdin Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja Hitna služba Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja

06.55 07.10 07.40

Virus attack, animirana serija Aladdin, animirana serija Pomorska ophodnja, akcijska serija 08.55 Pomorska ophodnja, akcijska serija

RTL 05:05 05:45 06:10 06:40 07:05 07:35 08:05 08:20

RTL Danas, Timon i Pumbaa Aladdin Tenkai vitezovi Vatre ivanjske Vatre ivanjske TV prodaja Vatre ivanjske

RTL 06:15 Aladdin, animirana serija 06:45 Tenkai vitezovi 07:10 TV prodaja 07:25 Vatre ivanjske, dramska serija 08:40 Vatre ivanjske, dramska serija

RTL 06.05 Virus attack, animirana serija 06.20 Tenkai vitezovi, animirana serija 06.50 Pomorska ophodnja, akcijska 07.45 TV prodaja 08.00 Pomorska ophodnja

RTL 06.10 RTL Danas, informativna emisija 06.55 Virus attack 07.10 Tenkai vitezovi, animirana serija 07.40 Pomorska ophodnja, akcijska 08.55 Pomorska ophodnja,

13.10 Hitna služba 14.10 Sve u šest, magazin 14.35 Pet na pet 15.25 Vatre ivanjske 16.30 RTL Vijesti 17.00 Dr. House 18.00 Sve u šest 18.30 RTL Danas 19.15 Pet na pet 20.00 Vatre ivanjske 21:00 Tri, dva, jedan - peci!

22:40 23:35 00:00 00:50 01:40

kulinarski show Dr. House dramska serija RTL Vijesti informativna emisija CSI (12) kriminalistička serija Heroji iz strasti dramska serija (S2E5) CSI (R) (12) kriminalistička serija

13.10 14.10 14.35 15.25 16.30 17.00 18.00 18.30 19.10 19.15 20.00

21:00 22:40

Tri, dva, jedan - peci!, kulinarsi show Dr. House, dramska serija

Hitna služba Sve u šest, magazin Pet na pet Vatre ivanjske RTL Vijesti Dr. House Sve u šest RTL Danas RTL Vrijeme Pet na pet Vatre ivanjske

00:15 RTL Vijesti

10.05 Hitna služba, dramska serija 12.15 Pomorska ophodnja, akcijska kriminalistička 14.10 Sve u šest, magazin 14.35 Pet na pet, kviz 15.25 Vatre ivanjske, dramska serija 16.30 RTL Vijesti 17.00 Dr. House 18.00 Sve u šest, magazin

19.15 20.00 21:00 22:40 23:05 23:10 00:55 02:40

09:45 10:45 11:00 13:10 15:00 16:30 16:40 18:30 19:10

Vatre ivanjske TV prodaja Moćne patke, igrani film, komedija Rin Tin Tin, igrani film, obiteljsk Tri, dva, jedan - peci! RTL vijesti Tri, dva, jedan - peci! RTL danas RTL vrijeme

19:15 Tko će ga znati! 20:00 Hobit: Nočekivano putovanje, TV premijera 23:20 Mlađa punoljetnica, komedija 01:20 Gremlini 2, igrani film, komedija 03:25 Astro show (18) emisija uživo 04:25 RTL Danas (R) informativna emisija

09:45 10:00 11:05 12:40 15:05

TV prodaja Rin Tin Tin TV prodaja Hobit: Neočekivano putovanje, igrani film Ljubav je na selu

16:30 16:50 18:30 19:15 19:15 20:00 22:10 01:10

RTL vijesti Tri,dva, jedan - peci!, kulinarski show RTL danas RTL vrijeme Tko će ga znati! Sam u kući 2, igrani film, komedija Ljubav i praznici, igrani film, komedija CSI: Miami

09.15 10.10 12.20

Hitna služba, dramska serija Pomorska ophodnja, akcijska serija Hitna služba, dramska serija Sve u šest, magazin Robin Hood, igrani film, RTL Vijesti, informativna emisija Dr. House

18.00 18.30 19.10 19.15 20.00 21.00 22.50

Sve u šest, magazin RTL Danas, informativna emisija RTL Vrijeme, informativna emisija Pet na pet, kviz Vatre ivanjske, dramska serija Uhvati Bingo ritam Dr. House, dramska serija

16.30 17.00 18.00 18.30 19.10 19.15 20.00 21.00 22.30

RTL Vijesti, informativna emisija Dr. House Sve u šest, magazin RTL Danas RTL Vrijeme, informativna emisija Pet na pet, kviz Vatre ivanjske Ljubav je na selu Dr. House

13.15 13.45 16.30 17.00

10.05 Hitna služba 11.00 Pomorska ophodnja, akcijska serija 12.00 TV prodaja 12.15 Pomorska ophodnja, akcijska serija 13.10 Hitna služba 14.10 Sve u šest, magazin 14.35 Pet na pet, kviz 15.25 Vatre ivanjske, dramska serija

Pet na pet, kviz Vatre ivanjske Tri, dva, jedan - peci! Gremlini 2: Novo leglo, igrani film, komedija Eurojackpot Gremlini 2: Novo leglo, igrani film, komedija Oči zmaja, igrani film Heroji iz strasti

ATRIUM-2015-letak-A5.pdf 1 27.11.2014. 13:25:26