Šibenski tjednik broj 460 by Kocka d.o.o.

Cijena 6 kn • Broj 460 • od 23. do 30. prosinca 2014.

ŠIBENSKA DELICIJA

RECEPT ZA LUGANIGE TAJNA JE KAO I ONAJ ZA COCA-COLU! ŽUPANIJU DRMA KRIZA

TIJEKOM 2014. GODINE ČAK 7.042 GRAĐANA S BLOKIRANIM RAČUNOM

DON MARINKO MLAKIĆ:

Zaboravili smo koja je moralna poruka Božića ISSN 1848-3127

Na simboličkoj ali i stvarnoj razini tu je sve manje Božića Isusa, a sve više Djeda Božićnjaka, sve rjeđe se čuje 'Sretan Božić!', a sve više 'Sretni blagdani!'. I to je ono što čini danas našu kulturu proturječnom

od 23.12. do 29.12.

Pecivo sunce www.bioci.hr

SIBENIK INFO INFO MAGAZIN - RIVIERA ŠIBENIK

Tema broja Timeline

DUŽNIČKO ROPSTVO S kakvim smo financijskim pokaz

Građani Šibenika duguj

Srijeda, 17.12. Ekipa Turističke zajednice grada Šibenika pobjednik Freetulijade

Četvrtak, 18.12. Gradu Šibeniku odobvreno 95 tisuća kuna za nastavak projekta Next Bike

Petak, 19.12. Održana sjednica Gradskog vijeća, donesen proračun za 2015. godinu

Subota, 20.12. U hotelu Jadran osnovani šibenski reformisti

Nedjelja, 21.12. Obilježena 22. godišnjica osnutka 15. domobranske pukovnije 'Petar Krešimir IV'

Ponedjeljak, 22.12. Ušli smo u božićni tjedan, cijeli grad spreman za dostojanstvenu proslavu

Utorak, 23.12. Predstavljanje slike Plaža akademskog slikara Željka Senečića u knjižnici

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

orazni statistički podaci, koje je objavila FINA zaključno s 31. listopadom, i dalje ukazuju na trend povećanja broja blokiranih građana, pravnih i fizičkih osoba te rasta ukupnog dugovanja prema sre-

dišnjoj državi, jedinicama lokalne i regionalne samouprave te ostalim vjerovnicima. Ukupno, broj hrvatskih građana čiji su računi pod blokadom porastao je sa 299.795, iz 2013. godine, na 319.592 blokirana hrvatska građanina. Proporcionalno tom povećanju, povećao se i ukupni dug za gotovo 5,7 milijardi kuna, te sad iznosi 29,54 milijarde kuna. Ništa bolji

podaci nisu ni u našoj županiji, te iako se ne radi o prevelikom povećanju ukupnog dugovanja i broju blokiranih građana, zabrinjava konstantno povećanje i ne pronalaženje izlaza iz ovakve situacije. Kraj 2013. godine, u blokadi je dočekalo 6,860 građana Šibensko-kninske županije, dok je prema zadnjim podacima FINE taj broj porastao za 182, te ih je

460. / 23. prosinca 2014. / 3

pokazateljima zaključili 2014. godinu

ju 307 milijuna kuna Prema evidenciji FINA-e, tvrtki i obrtnika koji su do 31. listopada imali blokirane račune na šibensko-kninskom području bilo je 1.664. Od tog broja, čak 1.120 bilo je blokirano dulje od godinu dana

532

milijuna kuna iznosio je ukupan dug tvrtki i obrtnika sa županijskog područja

trenutno 7,042. Udio blokiranih građana u broju stanovnika županije iznosi 6,44 posto, što je ipak nešto manje od hrvatskog prosjeka koji iznosi 7,47 posto. Porastao je i broj blokoranih građana u samom Šibeniku, te je u odnosu na njih 2.977 od prošle godine, trenutno 3.038 građana u blokadi. Isto tako, povećao se i njihov ukupan dug, koji se s prošlogodišnjih 268 milijuna

kuna povećao na nešto više od 307 milijuna kuna. Prosječno, ne i relevantno, svaki od blokiranih bio je dužan nešto više od 100 tisuća kuna. Ukupan udio blokiranih građana Šibenika iznosi 6,6 posto. PROBLEMI U POSLOVANJU Kriza nije zaobišla niti tvrtke ni obrtnike. Prema evidenciji FINA-e, tvrtki i obrtnika koji su

do 31. listopada imali blokirane račune na šibensko-kninskom području bilo je 1.664. Od tog broja, čak 1.120 bilo je blokirano dulje od godinu dana. Ukupno te su tvrtke i obrtnici zapošljavali 2.607 radnika koji u određenom trenutku, zbog blokade vjerojatno nisu primili plaću. Iznos njihovih neplaćenih obveza dosezao je ukupno preko 532 milijuna kuna. Za donošenje cjelokupne slike stanja gospodarstvenih prilika u Šibensko-kninskoj županiji i gradu Šibeniku trebat će sačekati još neko vrijeme. Kako smo u neslužbenom razgovoru informaciju iz Županijske gospodarske komore, pravni subjekti nisu više obvezni podnositi tromjesečna, pa čak ni polugodišnja stanja svoga poslovanja, te se tek završetkom godine podvlači crta i cjelogodišnje poslovanje, prema zakonskom roku do kraja travnja, predaje na uvid komori. Teško je pronaći olakšavajuće faktore ovakvom načinu uvida u stanje na terenu, koje bi se sveopćom informatizacijom i umreženim sistemima realno trebalo odigravati puno brže, te se stvarne brojke o gospodarskom razvoju županije u 2014. godini mogu očekivati tek sredinom naredne godine, što je, s obzirom na želju i potrebe ulaganja u gospodarski sektor, budimo iskreni, ipak malo prekasno. Kako god, neke su stvari i bez službeno potvrđenih podataka vidljive, pa se barem ona kapitalna ulaganja i investicije mogu nabrojati. ULAGANJE DIV-A Sredinom rujna DIV Grupa je u Kninu otvorila novi dio tvornice za proizvodnju vijaka. Gradnja je započela još 2010. godine, a na površini od 22.000 kvadratnih metara instalirane su 23 linije za proizvodnju vijčane robe. Cijela investicija, proizvodni pogon, dvije poslovne zgrade, skladište i potpuno novi energestski sustav s trafo-stanicom i rasklopi-

nastavak na sljedećoj stranici....

Barometar

Akcija Mir i dobro koju provodi PU šibensko-kninska očito je urodila plodom, čini nam se kako nikad nije bilo manje petardi u tjednu prije samog Božića.

Prodja božićnih borića svake godine ide sve slabije, kažu nam prodavači. Da ipak sve nije toliko crno, Šibenčani jelke kupuju u zadnji čas. Pozitivna nula.

Gromoglasno najavljivani doček Nove godine u Šibeniku i očekivana najezda turista za najluđu noć u godini očito se rasplinula kao mjehutr od sapunice. Upita nema!

4 /23. prosinca 2014. / 460.

Sedam dana

piše: Patrik Patafta

Šibenčarenje Žileti s kapulom i ajvarom

Dragan Paravinja završio je u zatvorskoj bolnici jer je progutao tri žileta, odnosno, jednokratne britvice. Što ga je nagnalo na takav čin nije poznato. Poznato je, međutim, da Paravinja odbija jesti ono što se priprema u zatvorskoj kuhinji. Pa je, biće, ogladnio.

Kad se mala lica slože Predsjednički kandidati Ivo Josipović, Kolinda Grabar – Kitarović i Ivan Vilibor Sinčić 'opalili' su zajednički selfie. Od te bi fotografije mogli napraviti i zajednički predizborni plakat. S porukom – 'tko god pobijedio, isto vam se piše'.

Stigao račun

U Hajduku se čudom čude što im je HNS opalio kazne za neodigrani derbi. Valjda su očekivali da će proći lišo. Trebali su znati da revolucija iziskuje određene žrtve. I da 'revolucija jede svoju djecu'. A 'pojela je' predsjednika uprave kluba Marina Brbića, četiri člana Nadzornog odbora i tri boda.

štem, iznosi oko 35 milijuna eura, a prema procjenama čak 400 ljudi bi izravno trebalo pronaći svoje novo radno mjesto, dok bi ih još 350 neizravno, dobavljači, nabava i logistika, sudjelovalo u cijelom procesu. Početkom prosinca raspisan je i natječaj za zapošljavanje 93 nova radnika, dok se od daljnjeg zapošljavanja odustalo zbog nedostatka kvalificirane radne snage. Investicija koja će obogatiti i na jedan viši nivo podignuti turističku ponudu Šibenika i cijele županije je i ove godine započeta izgradnja luksuznog hotela u Mandalini. Turska korporacija Dogus grupa, koja je do sada u Hrvatsku uložila više od 200 milijuna eura, u impresivno zdanje luksuznog Hotela 'Šibenik', koje će se prostirati na preko 50.000 kvadratnih metara, u prvu fazu uložit će 20 milijuna eura. Još uvijek nije poznato koliko bi se ljudi moglo i zaposliti u hotelu, no u djelo već provedena zamisao turskog investitora o usavršavanju šibenskih studenata u Turskoj daje naslutiti kako računaju na veliki broj kvalitetno osposobljenog domaćeg kadra. Sam kompleks sastojat će se od 69 soba, 3 VIP vile, nautičkog kluba s restoranom, dječjim klubom, wellnes, spa i rekreativnom zonom, dok će prekrasno zamišljena šetnica na samom

Sredinom rujna DIV Grupa je u Kninu otvorila novi dio tvornice za proizvodnju vijaka. Gradnja je započela još 2010. godine, a na površini od 22.000 kvadratnih metara instalirane su 23 linije za proizvodnju vijčane robe

vrhu hotela, kao i cjelokupni sadržaj, biti otvorena za sve građane. Plan otvaranja hotela, i završetak prve faze projekta, predviđen je prije početka turističke sezone iduće godine. Jedno od većih gradilišta u Hrvatskoj proteklih godina, uz nemale poteškoće s izvođačem radova i dobivanjem uporabne dozvole, bio je i ove godine završeni gat Vrulje. Novi, atraktivni,

prostor donio je i 500 metara obale za privez brodova u međunarodnom i domaćem prometu, veliko parkiralište i šetnicu, a u potpunom sjaju zabljesnut će tek izgradnjom putničkog terminala, koji bi trebao generirati i nova radna mjesta. Ipak, od 12 milijuna eura uloženih u ovu značajnu investiciju, najviše bi koristi trebali imati gospodarski subjekti izravno uključeni u turističku ponudu grada i županije, čiji bi proizvodi, a uzimajući u obzir broj gostiju koji bi kruzerima doputovali u Šibenik, lakše, i svakako u većoj količini, trebali pronaći put do naših gostiju. ULAGANJE U VODOOPSKRBU Prije mjesec dana započeli su radovi na 10 milijuna eura teškoj investiciji izgradnje kolektora i sustava odvodnje jugoistočnog dijela Šibenika. U tijeku su radovi na izgradnji kolektora od Dalmarea do Mandaline, čime će se napokon u zaborav pasti učestale poplave oko rotora u Mandalini, dok će se izgradnjom glavne crpne stanice u Ražinama, krajnji rok za ovu fazu je kraj 2016., riješiti i kanalizacijski sustav za oko 2,5 tisuće stanovnika Ražina i Ražina Donjih. Treća faza je spajanje kućanstava Brodarice, Podsolarskog i Krapnja, a za ovaj dio će se natječaj raspisati iduće godine.

460. / 23. prosinca 2014. / 5

U 2015. Šibenik s proračunom od 209 milijuna kuna

ibensko Gradsko vijeće sa 16 glasova za i uz protivljenje vijećnika SDP-a, HNS-a i Iris Ukić Kotarac s NL Stipe Petrine prihvatilo je proračun grada Šibenika za 2015. godinu u iznosu od 209 milijuna kuna. Prema riječima gradonačelnika Željka Burića, pri njegovom slaganju u gradskoj upravi vodili su se dvjema smjernicama – kako zadržati razvoj, a istodobno neopteretiti građane novim nametima. Kazao je kako su svi gradonačelnici, pa tako i on, pri slaganju budžeta za iduću godinu bili 'u gabuli' s

Vijesti

obzirom da je Vlada RH promijenila porezne stope te tako smanjila prihode jedinica lokalne samouprave. -Nismo odustali niti od jedne zatečene investicije niti smo skinuli one koje su nam bile u planu. Nismo povećali cijene vrtića, prijevoza, komunalnu naknadu niti komunalni doprinos…Bit će teško izvršiti ovaj proračun, ali s obzirom da sam optimist vjerujem kako će krenuti nekakav vid dotoka novca i gospodarska aktivnost što će se odraziti i na gradski proračun – kazao je Burić. (dl)

Sedam dana

BLAGDANSKA TRPEZA Tradicionalni specijaliteti neizostavan su

Recept za luganige čuva piše Daria Validžić daria.validzic@sibenski-tjednik.hr

ožić i dani oko njega vrijeme su koje se pamti po druženju s obitelji i dobroj ‘spizi’. Kuhaju se tradicionalna jela i slastice, a u Šibeniku blagdanski je stol nezamisliv bez aromatičnih kobasica luganiga, Badnjak ne može proći bez bakalara na sto načina, a život se tijekom cijelog prosinca sladi fritulama. I dok su bakalar i fritule blagdanska gastronomska tradicija u čitavoj Dalmaciji, pa i šire, luganige su specifične za šibenski kraj. Priču o tome kako su točno stigle u Šibenik nitko ne zna sa sigurnošću.

TAJNA RECEPTURA LUGANIGA Ono što se zna jest da su ime dobile po talijanskom gradu Luganu, odakle su stigle u Šibenik, vjerojatno nakon II. svjetskog rata. U svoju mesnicu, koja se nalazila na mjestu Nove Pošte, luganige je iz Italije donio Đakovčanin Ivica Mutavčić, šibenski zet koji je svoj zanat prenio na šegrta, mesara Ozrena Maričića. On je, pak, tajnu pripreme ovog specijaliteta prenio bratu, danas umirovljenom mesaru Zdeslavu Maričiću. Recept za luganige brižljivo se čuva, tajan poput onog Coca-Colinog, a svaki mesar koji ih u Šibeniku danas pravi ima svoju inačicu. Interes za ovim kobasicama je, kažu mesari, velik i širi se i izvan granica naše županije. - Recept za luganige nismo baš doslovno naslijedili, nego smo skupljali podatke od starijih mesara koji su ih prije radili, u vrijeme dok je prerada bila gdje je danas nova pošta. Pravimo ih ima dobrih 15 godina, pa smo ih usavršili. Sad, je li to dovedeno do te mjere kakve su one izvorno bile, nemoguće je ustanoviti, ali ljudi su zadovoljni. Evo, sad su nam baš maloprije bili ljudi iz Splita koji dolaze već četiri, pet godina. Cijena za kilogram je 50 kuna, iako su začini koji u njih idu

Zoran Sladić stvarno preskupi, ali budući da je to blagdanski, božićni specijalitet, stavili smo cijenu koja je prihvatljiva većini građana – priča Zoran Sladić iz mesnica Sladić. Ista je cijena i u mesnici Ivić, u kojoj luganige radi Mate Pamuković, po svome receptu. - Od koga ga je on dobio, ne znam, vjerojatno ga je naslijedio od starijih kolega. Taj recept ide s koljena na koljeno – objašnjava nam Petar Ivić i dodaje kako je interes za ove aromatične kobasičice izuzetno velik. Ima, kaže, dosta Šibenčana koji žive u Zagrebu kojima su luganige slali čak i autobusom, a potražnja je velika i među Splićanima. Ove je godine mesnica Ivić ‘sezonu’ otvorila dosta rano, već za Sve svete, a u redovnoj će ih ponudi imati do

sv. Tri kralja. - Onda radimo pauzu do Uskrsa, kada ih ponovno pravimo. U periodu između, radimo ih prema narudžbi – priča Ivić. DOBAR BAKALAR - SAVIJENI REP Badnjački objed gotovo da ne može proći bez bakalara. Ova svestrana namirnica može se pripremati na mnogo načina, a u Šibeniku je za blagdane najpopularniji bakalar na crveno, odnosno na dalmatinski brudet, sa ‘šalšom’ i krumpirima. Također, mnogi šibenski ugostitelji ovaj period koriste kako bi svojim gostima predstavili različite načine pripremanja bakalara, a među njima je i restoran Atrium koji ove godine organizira Dane bakalara od 17. do 24. prosinca. - Ove godine pripremat ćemo

460. / 23. prosinca 2014. / 7

su dio svakog šibenskog blagdanskog stola

a se kao i onaj za Coca-Colu! Dobar bakalar prepoznat ćete po savijenom repu, idealna gramaža suhog bakalara je 600 grama i mora imati lijep miris, nikako užegli – savjetuje Krešimir Čogelja iz Atriuma

Petar Ivić

između 15 i 20 različitih vrsta bakalara, i od sušenog i od svježeg. Osim bakalara na brudet, koji se u Šibeniku još zna spremati i s tjesteninom, popularan je i ‘na bjanko’, koji se priprema od sušene ribe, s temeljcem od bakalara, a začinjava se ma-

slinovim uljem. Zanimljive su i juhe od bakalara, u kojima se on kombinira sa svježim povrćem. Krem juhe pripremaju se od svježeg, a bistre od suhog bakalara. Tu su još i paštete, zapečeni bakalar, pohani na nekoliko načina… Uglavnom, kombiniramo kuhinje iz cijelog svijeta, a poveznica je, naravno, bakalar – objašnjava Krešimir Čogelja iz Atriuma. Budući da je meštar od svog zanata, zamolili smo ga da s nama podijeli nekoliko savjeta o tome kako odabrati kvalitetan bakalar. - Dobar bakalar prepoznat ćete po savijenom repu, idealna gramaža suhog bakalara je 600 grama i mora imati lijep miris, nikako užegli. Naravno, prilikom kupovine potrebno je provjeriti je li dobro očišćen, jer se danas na tržištu zna naći i roba sumnjive kvalitete – savjetuje Čogelja i dodaje kako je trenutno teško naći svježi, odnosno svježi zasoljeni bakalar. Jednom kada odaberete pravi, kvalitetni bakalar, mogućnosti pripreme uistinu su brojne, pa je među njima lako pronaći ono što će najviše odgovarati vašem nepcu.

OSOBITOSTI Neobična šibenska tradicija njeguje se i danas

Ove godine ‘Proslava’ se obilježila Freetuladom

ritule su se, prema tradiciji, u Šibeniku prvi put pekle za Proslavu, 17. prosinca, ali i u ostale blagdanske dane koji su slijedili bile su, i još uvijek jesu, neizostavna delicija. Ove je godine organizacijski tim manifestacije ‘Budi u Šibeniku’ inspiriran tim podatkom upravo 17. prosinca organizirao Freetuladu, gurmansko natjecanje u friganju fritula. - Sudjelovalo je ukupno šest ekipa, a pobijedila je ekipa Turističke zajednice grada Šibenika. Bilo je tu stvarno različitih

recepata: od onih s kvascem, bez kvasca, s različitim vrstama rakije, s čokoladom kao tajnim sastojkom, cimetom pa čak i muškatnim oraščićem. Mi tradicionalisti zagovarali smo posne fritule bez jaja, a modernisti fritule s jajima, tako da se razvila i zanimljiva rasprava – priča Morana Periša, jedna od članica organizacijskog tima Freetulade. Na kraju, došli su do jedinstvenog zaključka: ma kakve sastojke u fritule stavljali, da bi bile dobre, tijesto treba tući s mnogo ljubavi. (sk)

Sedam dana

8 / 23. prosinca 2014. / 460.

ZAKONODAVSTVO Prijedlog zakona o pomorskom dobru zakuhao atmosferu

Grad Šibenik osnovat će svoju L piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

ovi prijedlog zakona o pomorskom dobru koji bi se početkom iduće godine trebao naći na čitanju u Saboru, uzrokovao je veliko nezadovoljstvo, osobito među županima jadranskih županija kojima novi prijedlog oduzima najviše ovlasti na pomorskom dobru. Novi zakon predviđa da županije i dalje upravljaju najvećim dijelom pomorskog dobra, no dio dosadašnjih sredstava bi se preusmjerio u državni proračun. Konkretno, novim Zakonom jadranske županije izgubile bi i do 40 milijuna kuna prihoda, odnosno od dosadašnjih 33 posto prihoda od koncesija, županiji ostaje 20 posto uz daljnju obvezu sanacije pomorskog dobra te 100 posto od naknada za korištenje

1,7

milijuna kuna izgubit će Šibenskokninska županija od koncesioniranja

Boris Berović prvi čovjek šibenskih ‘Reformista’ Šibenik je siguran grad, kriminal u padu

Uredu gradonačelnika prošlog je petka održana 3. sjednica Odbora za prevenciju kriminala Grada Šibenika. Sjednici je predsjedao zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta ,a razgovaralo se o stanju sigurnosti u Gradu Šibeniku tijekom 2014.godine te o provođenju akcije Mir i dobro, koja se redovito provodi ususret i tijekom božićno- novogodišnjih blagdana. – Stanje sigurnosti na području Županije i grada Šibenika tijekom 2014. godine ocijenjeno je povoljnim, broj kaznenih djela općeg kriminala je smanjen, a intenzivno se radi i na smanjenju organiziranog i gospodarskog kriminala te preprodaji i uporabi droga – rekao je načelnik Policijske uprave Šibensko-kninske županije Ivica Kostanić. (dl)

U Šibeniku je prošle subote osnovana gradska organizacija Narodne stranke Reformisti. Za predsjednika stranke izabran je Boris Berović, dok su potpredsjednici Sanja Kale i Jeronim Ivčić. Stranka u Šibeniku za sada broji oko 50-ak članova, a do proljeća je planirano osnivanje županijske organizacije i pove-

ćanje članstva na troznamenkastu brojku. Osnivačkoj skupštini šibenske podružnice nazočio je i predsjednik Reformista Radimir Čačić koji je čestitao izabranom vodstvu. Kazao je kako je Šibenik itekako važan u političkoj ponudi s kojom Reformisti izlaze na tržište. Novoizabrani predsjednik šibenskih Reformista Boris Berović istaknuo je kako se u svom angažmanu neće voditi jeftinim politikanstvom, a blagostanje ljudi na području na kojem djeluje bit će mu glavna preokupacija. (dl)

460. / 23. prosinca 2014. / 9

Lučku upravu? Ukoliko zakon Šibeniku omogući formiranje vlastite Lučke uprave, to ćemo učiniti i kvalitetno gospodariti istom – kaže Danijel Mileta

pomorskog dobra, dok oko 20 milijuna kuna, u cijelosti odlazi u državni proračun, napominju župani u priopćenju koje su poslali medijima. Bez sredstava od koncesije Šibensko – kninska županija ostat će bez 1,7 milijuna kuna. DOZVOLA GRADSKOG VIJEĆA Informaciju o tome na koji će se način podijeliti odgovornost nad pomorskim dobrom između gradova i županija nije znao komentirati nitko od naših sugovornika jer do objave zakonskog prijedloga nedostaje informacija. No, Željko Dulibić, ravnatelj Lučke uprave Šibensko-kninske županije upozorava na drugi segment koji će novi zakon uvesti vezano uz lučka područja kojim, gospodare lučke uprave. Ukoliko se okolnosti tako poslože, Županijska lučka uprava mogla bi ostati bez čitavog lučkog područja koje se nalazi na administrativnom području

Grada Šibenika, ističe Dulibić. - Novi prijedlog zakona svim gradovima većim od 35 tisuća stanovnika zakon omogućava da, uz suglasnost Gradskog vijeća, osnuju vlastite Lučke uprave i gospodare lučkim područjem na njihovom teritoriju. Konkretno, Šibenik će također dobiti tu mogućnost i ukoliko Gradsko vijeće tako odluči, moći će osnovati svoju Lučku upravu pod koju će potpasti lučka područja u zaljevu, uvali sv. Petra, Martinskoj i na otocima Zlarin, Kaprije i Žirje. Iako će netko ovo vidjeti kao dobar prijedlog, moram priznati da nisam pobornik istoga iz praktičnog razloga. Prihodi Županijske lučke uprave u ovom su trenutku dostatni za pokrivanje plaća djelatnika i ostalih troškova, te za investiranje u lučko područje, što činimo svake godine. Ukoliko bi se taj iznos podijelio na dva dijela, jedini efekt koji bismo dobili bio bi otvaranje

novih radnih mjesta u gradskoj Lučkoj upravi, no nestalo bi novca za investiranje – drži Dulibić, dodajući da mu se iz tog razloga taj prijedlog čini lošim. GRAD: ISKORISTIT ĆEMO PRILIKU Međutim, da će Grad Šibenik teško propustiti priliku za ulaskom u posjed lučkog područja koje se nalazi na njegovom administrativnom teritoriju dade se jasno iščitati iz izjave zamjenika gradonačelnika Šibenika Danijela Milete. - Poznato nam je da je zakon u proceduri, no riječ je o zakonskom prijedlogu koji je već pet godina u pripremi i stalno doživljava nove izmjene. Ipak, ukoliko zakon Šibeniku omogući formiranje vlastite Lučke uprave, to ćemo učiniti i kvalitetno gospodariti istom. Nova pravila bi se trebala odraziti i na gradski proračun, no u kolikoj mjeri ne znamo dok ne vidimo konačan prijedlog zakona – navodi Mileta.

Sedam dana

10 / 23. prosinca 2014. / 460.

MIR I DOBRO Unatoč apelima policije da se petarde koriste s pažnjom, one postal

ZORANA VRBIČIĆ:

Roditelji djeci kupuju pirotehnik

piše Daria Validžić daria.validzic@sibenski-tjednik.hr

tkako su krajem 2010. godine donesene izmjene Zakona o eksplozivnim tvarima, ulice hrvatskih gradova donekle su tiše i sigurnije. Podsjetimo, prema spomenutim izmjenama zakona, pirotehnička sredstva II. razreda, u koji spadaju petarde, žabice, konfeti za osobnu uporabu, manje rakete i drugi slični proizvodi, te pirotehnička sredstva III. razreda (pirotehnika za srednje vatromete) mogu se legalno

prodavati osobama starijima od 18 godina u periodu od 15. prosinca do 1. siječnja. Spomenuta se sredstva mogu prodavati samo u prodavaonicama oružja i streljiva te prodavaonicama koje imaju odobrenje za prodaju pirotehničkih sredstava. Njihova je upotreba zabranjena u zatvorenim prostorijama i na prostorima gdje se okuplja veći broj osoba. Također, ne smiju se upotrebljavati od 2. siječnja do 26. prosinca, osim u posebnim slučajevima uz odobrenje Ministarstva.Međutim, s otvorenjem ‘sezone’ u vrijeme blagda-

na, najveći broj petardi može se čuti upravo sa školskih dvorišta i ulica na kojima se okupljaju djeca i mladi. Srećom, ove godine još nije bilo zabilježenih stradavanja, no period u kojem je dozvoljena upotreba pirotehničkih sredstava tek je počeo. PETARDE PRIVLAČNE ZBOG ADRENALINA Pedagoginja Zorana Vrbičić kaže kako je djeci osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, pa i nekim odraslima u pirotehničkim sredstvima privlačan adrenalin koji izazivaju. - Ta populacija ne razmišlja o posljedicama koje bi te na-

prave mogle imati po njihovo zdravlje, razmišljaju samo o uzbuđenju koje im ona pružaju. Postoje slučajevi u kojima roditelji sami s djecom odlaze u kupovinu pirotehničkih sredstava jer ih ne smatraju ničim lošim. Prema tome, ukoliko sam roditelj nema ništa protiv toga da mu dijete rukuje eksplozivnim napravama, nema te institucije koja može uredovati, barem ne u ovom zakonskom okviru koji dijelom dopušta, a dijelom zabranjuje njihovu upotrebu. Znači, zabranjena je upotreba tijekom cijele godine, osim u ova dva blagdanska tjedna, što znači da dominira mišljenje da

460. / 23. prosinca 2014. / 11

le nezaobilazan dio božićnog šušura

ku i u tome ne vide ništa čudno! Ukoliko sam roditelj nema ništa protiv toga da mu dijete rukuje eksplozivnim napravama, nema te institucije koja može uredovati, barem ne u ovom zakonskom okviru koji dijelom dopušta, a dijelom zabranjuje njihovu upotrebu – kaže Vrbičić

se petarde povezuju s blagdanskim ozračjem. Istovremeno, u tom dozvoljenom periodu bilježi se i najviše stradavanja i oštećenja imovine. Tome smo, nažalost, svjedoci svake godine. AKCIJA MIR I DOBRO Moje osobno stajalište je da blagdani mogu proći i bez nepotrebne pucnjave i ugrožavanja vlastitog i tuđeg zdravlja, a osim toga, ta buka podsjeća na neke ružne događaje iz naše povijesti, na Domovinski rat i mislim da bi blagdane mogli uistinu provesti bez toga, u miru – kaže Vrbičić.

Policijske uprave diljem Hrvatske od 1993. godine provode akciju ‘Mir i dobro’, kako bi božićni i novogodišnji blagdani protekli u miru te kako bi se povećala opća sigurnost građana. Prošlogodišnja akcija trajala je od 16. prosinca do 9. siječnja ove godine, a u tom je periodu na našem području oduzeto ukupno 46 komada pirotehničke galanterije, četiri komada oružja, 963 komada raznog streljiva, te dva komada eksplozivnih sredstava, doznajemo od glasnogovornice PU Šibensko-kninske Marice Kosor. - U to je vrijeme počinjeno ukupno šest prekršaja za koja su, osim punoljetnih osoba, prekršajno prijavljene i dvije maloljetne osobe – navodi Kosor te dodaje kako će se i ove godine na području cijele Hrvatske provoditi akcija ‘Mir i dobro’kako bi uz pravilnu uporabu i propisan način prometa pirotehničkih sredstava za zabavu doprinijeli sigurnosti ljudi i imovine, a posebno djece i mladih. KAZNE ZA FIZIČKE OSOBE OD TISUĆU DO 5 TISUĆA KUNA - Poučeni dosadašnjim iskustvom, policija učestalo u sklopu akcije ‘Manje oružja, manje tragedija’, a u ovo vrijeme i akcije ‘Mir i dobro’ upozorava građane na opasnost od zlouporabe oružja, eksplozivnih i rasprskavajućih sredstava, kao i nepravilne uporabe pirotehničkih sredstava za zabavu, a koji su bili uzrokom ozljeđivanja. To potvrđuju naši statistički pokazatelji: na našem području u ovo vrijeme su, zbog nepravilne uporabe pirotehničkih sredstava za zabavu, osim punoljetnih osoba, najčešće ozljeđivana djeca i maloljetnici – objaš-

njava Kosor. Tijekom akcije ‘Mir i dobro’ policijski službenici PU šibensko-kninske kontinuirano će nadzirati sva prodajna mjesta na području županije. Ukoliko se utvrde nepravilnosti, pirotehnička sredstva će se oduzeti, a protiv pravne ili fizičke osobe će nadležnom Prekršajnom sudu podnijeti optužni prijedlog ili prekršajni nalog. Propisane kazne na ovu vrstu prekršaja su za fizičke osobe od tisuću do pet tisuća kuna, a za pravne osobe od 20 do 40 tisuća kuna. Ukoliko uočite bilo kakve nepravilnosti vezane uz prodaju i upotrebu pirotehničkih sredstava, pri-

javite ih najbližoj policijskoj postaji ili pozivom na broj 192. Također, još je uvijek u tijeku i akcija ‘Manje oružja, manje nasilja’ stoga iz MUP-a apeliraju na građane koji još uvijek u svojem posjedu imaju oružje da ga dragovoljno, bez sankcija predaju. Međutim, radi vlastite sigurnosti oružje nemojte donositi sami: dovoljno je da nazovete 192 ili najbližu policijsku postaju, a stručni i osposobljeni policijski službenici će civilnim vozilom i u civilnoj odjeći doći kod vas i preuzeti ga.

Zorana Vrbičić

Sedam dana

12 / 23. prosinca 2014. / 460.

NAJVESELIJE VRIJEME U GODINI Njeguju se stare, ali i utemeljuju nove tradicije

ŠIBENSKI OBIČAJI

Božić će se provesti u krugu

piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

rijeme oko Božića mnogima je najdraže vrijeme u godini. Dani su to kada se obitelj okuplja u toplini doma, svakodnevni stresovi i problemi ostavljaju se po strani, njeguju se tradicionalni običaji ili osmišljavaju novi. Mnogi Šibenčani koje je staza života uputila van Šibenika upravo će za Božić stići u svoj grad kako bi blagdane proveli s obitelji i prijateljima. Okićene ulice odišu svečanim ozračjem i teško je, unatoč svom stresu koji priprema blagdan-

Franko Vidović, saborski zastupnik SDP-a

Teo Petani, košarkaš

Božić ću provesti u Šibeniku i jedva čekam doći iz Zagreba i malo odmoriti. Ne planiram ići nigdje, osim u crkvu. Dakle, Božić ću provesti kući, s obitelji, gledati televiziju i družiti se uz dobru hranu.

Božić ću provesti u kućnoj atmosferi. Nemamo neku posebnu obiteljsku tradiciju, sve je to klasika. Na Badnjak ćemo kititi bor, neizostavne su i fritule, polnoćka i obiteljsko druženje.

Vinko Brešan, redatelj Božić ću provesti s roditeljima u Šibeniku. Nemamo nikakvih posebnih tradicija ni običaja. Plan je biti doma, gledati televiziju, jesti i uživati.

460. / 23. prosinca 2014. / 13

obitelji i prijatelja skog slavlja neminovno ostavlja za sobom, biti mrzovoljan i neraspoložen.

Kazivači spominju da su se 17. prosinca, na Proslavu, pripremale fritule, slavilo se po gradu uz pjesmu, plesalo se kolo na Poljani, sve do ponoći kada bi gradom odjekivala crkvena zvona – objašnjava etnologinja Marija Krnčević Rak

Danijel Mileta, dogradonačelnik Šibenika Kod mene je Božić klasičan, sa svim klasičnim tradicijama koje se njeguju. Provest ću ga u Šibeniku s obitelji. Za blagdanski meni zadužena je moja supruga, a sve što ona spremi je odlično tako da oko toga nemam briga.

Franka Klarić, glumica Ivan Zoričić, karate trener I ovaj Božić proteći će mi kao i svi ostali do sada: u krugu obitelji, u toplini doma, uz druženje i veselje. Održavamo tradicionalne običaje koji se njeguju od davnina, poput kićenja bora za Badnjak, poklona koje ostavljamo pod bor, obiteljskog ručka za Božić…

Ove godine ću, kao i svake, Božić provesti s obitelji, a pridružit će nam se i moj dečko koji će doći iz Zagreba. Moji tradicionalno idu na polnoćku, a ja na svečanu božićnu misu. Ove godine možda budemo imali jednu novost. Tata, naime, ima ideju da ove godine umjesto jelke okitimo maslinu, ali ne znam još hoće li mu ta ideja proći. Badnjak ću provesti s prijateljima. To nam je već tradicija: oni dođu iz Zagreba, pa se okupimo i navečer idemo vani.

ŠIBENSKA PROSLAVA Kada već pričamo o običajima, šibenski kraj ima svoje specifičnosti. Naime, Šibenik i njegova uža okolica jedini u Hrvatskoj slave ‘Proslavu’ 17. prosinca, u osminu pred Božić. Podrijetlo ovog običaja ne može se sa sigurnošću utvrditi, ali pretpostavlja se da potječe iz daleke prošlosti, kada su poganski narodi slavili rađanje boga Sunca. - Kazivači spominju da su se taj dan pripremale fritule, slavilo se po gradu uz pjesmu, plesalo se kolo na Poljani, sve do ponoći kada bi gradom odjekivala crkvena zvona – objašnjava etnologinja Marija Krnčević Rak. RIJEČI JURJA ŠIŽGORIĆA Od pradavnih poganskih običaja potječe i datum slavljenja Božića: Crkva u Rimu je, želeći potisnuti to pogansko slavlje, na isti dan počela slaviti rođenje Isusa Krista. O tome, još u 15. stoljeću, piše i Juraj Šižgorić u svome djelu ‘De morbius quibusdam Sibenici’, portretirajući i šibenske božićne običaje: - Kao što su se za vrijeme Saturnalija u Rimu dječaci igrali orasima, a odrasli se ljudi kockali, donosili darove i zauzvrat dobivali na gozbi druge darove, tako se taj običaj održava u gradu Šibeniku o najvećoj svetkovini, Rođenju Gospodinovu, u onom mjesecu u kojem su to radili u okviru Saturnalija, a mi, uklonivši pogansku zabludu, za vrijeme Božića. Na taj datum Šibenčani kite i bor, što je još jedna specifičnost, navodno kako bi se prisjetili pobjede nad Turcima. Provjerili smo među poznatim i uglednim Šibenčanima imaju li neke svoje, specifične božićne tradicije te kako i gdje planiraju provesti predstojeće blagdane. Njima, kao i vama, želimo sretan i blagoslovljen Božić

Izjave

Radimir Čačić, čelnik ‘reformista’ Trebamo ljude koji su se dokazali u svojoj profesionalnoj karijeri, a sastav ljudi koje smo okupili dobra je garancija da ćemo otvarati velike teme i projekte. Šibenik je jedna od četiri ključne točke Dalmacije i siguran sam da će pokazati sposobnost da predvodi ovaj dio Dalmacije.

Ivica Kostanić, načelnik PU šibensko-kninske Stanje sigurnosti na području Županije i grada Šibenika tijekom 2014. godine ocijenjeno je povoljnim, broj kaznenih djela općeg kriminala je smanjen, a intenzivno se radi i na smanjenju organiziranog i gospodarskog kriminala te preprodaji i uporabi droga.

Željko Burić, gradonačelnik Šibenika TLM ima znanje, kapacitet i tržište da zaposli i do 2000 ljudi. Nažalost, Grad Šibenik ne može bitno utjecati na ono što se događa u TLM-u, to je ipak trgovačko društvo koje ima svoje vlasnike. Ono što ja tumačim iz medija da je u TLM uloženo daleko više od onoga što je bila obveza.

Sedam dana

DRUGI NA SKIJANJE SE ID POGLED

SNJEŽNE RADOSTI Šibenčani će i ove godine

piše: Mija Baljkas

Tko se još sjeća prosvjeda branitelja?

Šibenčanima na

Ma ne čude me toliko naši političari, koliko mediji. Dok u udarnim vijestima imamo informacije o prosvjedima u svakom manjem mjestu, o prosvjedima branitelja ništa. I novinari šutke prolaze pored branitelja koji prosvjeduju u Savskoj

ogli bi reći, već skoro mjesecima, odnosno 50 i više dana hrvatski branitelji prosvjeduju. Prvih dana braniteljskih prosvjeda o tom su obavještavale sve medijske kuće. Danas-šutnja! I, ako ste mislili da su njihovi prosvjedi završili, nisu. Oni i dalje žive u Savskoj u Zagrebu. Pokušavajući definirati kako je moguće da jedna tako osjetljiva skupina prosvjeduje, a da i vlast i oporba šutke prolaze pored njih. Doslovce, šutke. I znam da bi mi sad simpatizeri političkih stranaka odgovorili da su bili ini političari. Jesu, dok su branitelje pratili svjetla televizijskih kamera i diktafon novinara.

GDJE SU SVI DANAS?

To što su branitelje na početku prosvjeda posjetili ministri,predsjednik ,predsjednički kandidati… Pitam se gdje su svi oni danas.Ma ne čude me toliko naši političari,koliko mediji.Dok u udarnim vijestima imamo informacije o prosvjedima u svakom manjem mjestu, o prosvjedima branitelja ništa.

I novinari šutke prolaze pored branitelja koji prosvjeduju u Savskoj. Ne mogu se ne zapitati kako je to moguće. Uopće neću ulaziti u osnovanost braniteljskih zahtijeva.Rasprave o ovome ostavit ću za veće stručnjake. Ali, bez obzira da li su braniteljski prosvjedi osnovani ili ne,mislim da je država trebala pokazati veću skrb,brigu i zahvalnost prema istima. U moru branitelja zasigurno je određen broj takozvanih lažnih branitelja,ali najviše je ipak istinskihbranitelja Domovinskog rata!

VEĆA BRIGA

Bez obzira na zahtjeve branitelja, mislim da je država trebala pokazati veću brigu za iste. Bilo je nužno organizirati adekvatnu skrb za iste. I to kako prije predmetnih prosvjeda, tako i sad. I pri tom ne mislim na financijsku pomoć, već na onu ljudsku, psihološku. Tužno je da oni koji su za našu slobodu dali svoje zdravlje prosvjeduju već 50 i više dana, a da smo svi kolektivno zaboravili na njih...

piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

ibenčane će i ove godine zaobići ‘bijeli Božić’, a ni dugoročne prognoze za zimu ne predviđaju da bi se mogao voziti slalom s Tanaje. Oni koji uživaju u zimskim radostima i ove će godine zadovoljenje svojih želja morati potražiti na nekom od europskih skijališta, kao i većina

Hrvata zaljubljena u taj snježni sport. Unatoč krizi, to je luksuz kojeg se ljudi, imali smo prilike primijetiti posljednjih godina, teško odriču. Uglavnom se štedi tijekom godine i plaća na rate, ali gušti su gušti i skijati se mora. U tri smo šibenske putničke agencije provjerili koliko su Šibenčani zainteresirani za skijanje ove godine i koje su njihove omiljene destinacije, te koliko dugotrajna recesija utječe na nji-

460. / 23. prosinca 2014. / 15

odine biti redoviti gosti europskih skijališta

DE UNATOČ KRIZI

ajdraže staze u Austriji i Italiji Raduje nas što su i mlađi ljudi počeli uplaćivati aranžmane. Valjda je svima već dosta te recesijske depresije, pa ljudi uštede tijekom godine kako bi si ipak mogli priuštiti pokoje putovanje – kažu iz agencije NIK

hov interes za snježnim radostima. OSJETI SE BLAGI POMAK NA BOLJE Iz agencije NIK tours kažu nam kako je interes za skijanje ove godine uglavnom na razini prošle, ali se ipak osjeti pomak na bolje, ne samo po pitanju skijanja, već i putovanja za Novu godinu i ostalih aranžmana. - Što se skijanja tiče, uglavnom

se radi o uvijek istim strankama koji godinama već uplaćuju te pakete. Međutim, nakon nekoliko godina stagnacije, ove godine primjećujemo da je ipak malo ‘življe’. Raduje nas što su i mlađi ljudi počeli uplaćivati aranžmane. Valjda je svima već dosta te recesijske depresije, pa ljudi uštede tijekom godine kako bi si ipak mogli priuštiti pokoje putovanje. Najpopularnija skijališta i ove godine su u Austriji, Itali-

ji i Francuskoj, dok je Slovenija podbacila jer ove godine tamo nema snijega. Inače je Francuska popularna jer, zbog nadmorske visine, ima najbolju garanciju snijega i kvalitetne staze. Prve uplate krenule su već u rujnu ove godine, ljudi uglavnom plaćaju na rate. Najpopularniji period, onaj u kojem na skijanje odlazi najviše ljudi je za vrijeme školskih praznika, nakon Nove godine, a cijene sedmodnevnog

polupansiona u dvokrevetnoj sobi po osobi se kreću u prosjeku oko četiri tisuće kuna. Međutim, ove smo godine imali i nekoliko uplata za Novu godinu u Austriji. Ti su aranžmani nešto skuplji, jer uključuju i doček, i kreću se oko 14 tisuća kuna za dvije osobe – kažu iz NIK toursa. NAJPOPULARNIJA AUSTRIJSKA SKIJALIŠTA U drugoj šibenskoj agenciji, Magtoursu, kažu nam kako kod njih ne vlada prevelika potražnja za skijaškim paketima, ali je ona ipak na razini prošle godine. - To su sve ljudi koji i inače idu na skijanje, pa su nam redoviti klijenti, ali nemaju Šibenčani toliku kulturu i naviku skijanja kao, recimo, Zagrepčani. Najpopularniji period svakako je od 3. do 10. siječnja, kada nudimo i brojne akcije, a tradicionalno su najpopularnija talijanska (Kronplatz, Madonna di Campiglo) i austrijska (Bad Kleinkirchheim, Nassfeld) skijališta – objašnjavaju iz Magtoursa. Slično pričaju i u Kompasu, iz kojeg kažu kako su kod njih najprodavanija skijališta koja imaju škole skijanja na hrvatskom jeziku, a to su Passo Tonale i Kronplatz u Italiji te Turracher Höhe i Katschberg u Austriji. - Skijališta u Sloveniji privlačna su obiteljima s malom djecom zbog blizine, a francuska skijališta odabiru oni koji vole kvalitetne staze, kojih u Francuskoj ne manjka. Naši se ljudi rijetko odlučuju za francuska skijališta jer je do tamo teže doći zbog udaljenosti, a smještaj je skromniji, ali nađe se onih kojima upravo zbog kvalitetnih staza koje nude nije teško ‘potegnuti’ i do tamo – priča Slavica Škovrlj iz Kompasa i dodaje kako je i kod njih najpopularniji tzv. ‘skijaški tjedan’ od 3. do 10. siječnja, ali posljednjih godina povećan je interes i za tjedan iza toga kada su cijene aranžmana ipak nešto povoljnije.

Sedam dana

OKOLIŠ Gradska čistoća prip

I Šibenik se piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

ini se kako ni poslije pet mjeseci otkako je prošao rok koji je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode dalo jedinicama lokalne samouprave za uspostavu uvođenja obaveze prikupljanja komunalnog otpada primarne selekcije, nije učinjeno mnogo. Građanima su, u ovisnosti o njihovim potrebama, trebale biti podijeljene kante za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, papir, staklo, bio i miješani otpad, ali kako u pojedinim mjestima još uvijek nisu izgrađena ni reciklažna dvorišta, niti je definiran odvoz različitih vrsta komunalnog otpada, te na kraju ni cijena odvoza po kojoj bi komunalna poduzeća vršila naplatu, tako i provedba cijelog projekta debelo kasni. Jedini koji su u Šibensko-kninskoj županiji ispoštovali ovaj rok su Općina Tisno i Grad Vodice, dok ostali još tapkaju u mraku.Iako su u čestom kontaktu s resornim ministarstvom, kada, kako i pod kojim uvjetima će se krenuti u ovaj iznimno zahtjevan i složen projekt, nije još uvijek poznato ni šibenskim komunalnim službama. Ono što ipak najviše zanima Šibenčane, osim modela po kojemu će odvajati otpad, jeste kako će se, s obzirom na veliki broj onih koji žive u zgradama i u staroj jezgri, organizirati prikupljanje otpada, te krajnja cijena naplate usluge.

ČEKA SE UREDBA - Treba naglasiti da uredba o komunalnom otpadu još uvijek nije donesena, tako da još uvijek nije poznato kako i na koji način će se u budućnosti formirati cijena usluge.Od onog fiksnog dijela, pa do varijabilnog dijela koji bi u svakom slučaju trebao motivirati krajnjeg korisnika. Komunalcima bi sasvim sigurno odgovaralo da fiksni udio bude što veći, s obzirom na očekivano povećanje troškova prikupljanja, dok bi preostali dio ipak trebao motivirati krajnjeg korisnika. Naime, u prijedlogu uredbe dosta se izlazi ususret krajnjem korisniku, na način da mu se omogućuje odluka o zapremnini kante, broju odvoza i slično, što bi sigurno dodatno zakompliciralo posao komunalcima.Na spomenutu uredbu pristiglo je više od stotinu primjedbi, te je za očekivati da će konačni tekst uredbe biti puno drugačiji od prijedloga Uredbe – kaže nam direktorica Gradske čistoće Šibenik,

460. / 23. prosinca 2014. / 17

iprema projekt kanti za odvajanje otpada

e sprema za selektiranje otpada Drniš se priprema za selektiranje otpada Grad Šibenik zajedno s Gradskom čistoćom, s obzirom na broj stanovnika i karakteristiku područja, predvidio bi maksimalno dvije posude za prikupljanje otpada od kojih bi jedna bila za MKO, a druga za korisni otpad – KAŽE Sanja Čatlak

Sanja Čatlak. -Grad Šibenik zajedno s Gradskom čistoćom, s obzirom na broj stanovnika i karakteristiku područja, predvidio bi maksimalno dvije posude za prikupljanje otpada od kojih bi jedna bila za MKO, a druga za korisni otpad.Sistem dviju kanti svakako olakšava posao i komunalnom društvu, a i krajnjem korisniku. Za stambene zgrade u kojima nije moguće primijeniti sustav prikupljanja od vrata do vrata, jedna od opcija bi bila korištenje zajedničkih kontejnera skorisničkim identitetom, poznata kao sustav komora, na kojima bi se korisnik identificirao putem

kartice. Problem stare gradske jezgre bi se trebao riješiti putem vrećica, no još se ispituju sve moguće varijante. S obzirom na očekivan porast troškova,smanjio bi se broj odvoza na maksimalno jednom tjedno za komunalni otpad, odnosno dva puta mjesečno za korisni otpad – kaže Čatlak. NASTAVAK PROJEKTA BIKARAC Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji sa Šibensko-kninskom županijom, Gradom Šibenikom te tvrtkom Bikarac izrađuje projektnu dokumentaciju za 2. i 3. fazu projekta Bikarac. U sklopu toga, Gradska čistoća kroz projekt

sudjeluje u onom dijelu cjelokupnog procesa koji se odnosi na način prikupljanja i prijevoza koji bi u budućnosti bio kompatibilan s budućim MBO postrojenjem. - U sklopu projekta predvidjet će se sva potrebna oprema, kante, čipovi, kamioni, te softverska podrška, neophodna za uvođenje i uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Slijedom toga, napravljena je analiza trenutnog sustava prikupljanja, te predložene moguće varijante prikupljanja, potrebna oprema od broja kanti, kontejnera, zelenih otoka te reciklažnih dvorišta – završava Čatlak.

rad Drniš je putem nositelja aktivnosti prikupljanja i odvoza komunalnog otpada Rada d.o.o., a poslije putem pravnog slijednika Gradske čistoće Drniš d.o.o., postavio sredinom prošle godine 11 ‘zelenih otoka’ raspoređenih po cijelom gradu.Time smo omogućili našim građanima da samostalno odlože papir, PET, MET i staklenu ambalažu odvojeno od ostalog komunalnog otpada. Za prikupljanje iste nabavljeno je novo komunalno vozilo uz potporu Fonda za zaštitu okoliša. Pridržavajući se svog plana i programa gospodarenja otpadom u tijeku je nabavka još 10 zelenih otoka, čije postavljanje treba obuhvatiti rubne dijelove grada i dijelom prigradskih naselja. Određena je lokacija za gradnju reciklažnog dvorišta čija je projektna dokumentaciju u samom završetku, a čija će investicija u projekt izgradnje i nabavke potrebne opreme iznositi cca 2,3 milijuna kuna,kraj projekta je predviđen koncem 2015. Kako je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom reguliran način na koji se vrši naplata usluge čistoće i koji se zasniva na količini proizvedenog otpada, upravo smo u tijeku razrade modela naplate koji će uzeti u obzir i sociljano - ekonomski položaj naših korisnika. Za sam Grad Drniš je u tijeku prikupljanje podataka o točnom broju članova domaćinstva, kako bi projektom ‘Prikupljanje od vrata do vrata’ omogućili svakom domaćinstvu potrebnu veličinu kante. Eventualno čipovi za kontrolu pražnjenja se na iste kante mogu uvijek dodati, ovisno o novčanim sredstvima. U svakom slučaju, možemo biti zadovoljni odazivom građana selektiranju otpada, što pokazuju zeleni otoci. Ovim putem se zahvaljujemo svakom pojedincu, svim institucijama,te svim gospodarstvenicima koji svojim savjesnim ponašanjem pridonose ovom projektu za ljepši i čišći Grad Drniš i lijepu našu nam Domovinu Hrvatsku – kaže Marinko Šindilj iz Gradske čistoće Drniš.

Čestit i blagoslovljen Božić i sretnu i uspješnu Novu 2015. godinu žele vam Predsjednik GV Dr.sc. Ivica Poljičak

Gradonačelnik dr. Željko Burić

Svim žiteljima Grada Skradina želimo čestit i blagoslovljen Božić i sretnu Novu godinu! Gradonačelnik

NEDILJKO DUJIĆ

i članovi gradskog vijeća

Svim žiteljima županije želimo sretnu i uspješnu Novu 2014. godinu!

Intervju Don Marinko Mlakić, generalni vikar Šibenske biskupije o proslavi Božića

Tradiciju poštujemo, ali udaljili smo se od moralne poruke Božića Na simboličkoj ali i stvarnoj razini tu je sve manje Božića Isusa, a sve više Djeda Božićnjaka, sve rjeđe se čuje ‘Sretan Božić!’, a sve više ‘Sretni blagdani!’. I to je ono što čini našu kulturu danas proturječnom

piše Daria Validžić daria.validzic@sibenskiportal.hr

oliko se proslava Božića kakvu danas poznajemo odmaknula od tradicionalnog poimanja Božića? Čini mi se da se samo izvanjsko slavljenje i nije toliko odmaknulo od tradicionalnog Božića. Ljudi će rado slaviti, čestitati jedni drugima, družiti se, pjevati božićne pjesme, otići na ponoćku i slično. Tako se uglavnom i dosad radilo. Međutim, udaljili smo se od nutarnjeg sadržaja Božića, od njegove teološke i moralne poruke. Ona se može dohvatiti samo

ozbiljnim vjerničkim zalaganjem. Kako ljudi danas nisu na to spremni – duhovna lijenost je problem – teološka poruka Božića ostaje prilično po strani. Umjesto toga, imamo prilično neuvjerljive poruke o miru i dobroti koje nemaju pravog utemeljenja. Ljudi ih olako izriču i još lakše zaboravljaju. Na simboličkoj ali i stvarnoj razini tu je sve manje Božića Isusa, a sve više Djeda Božićnjaka, sve rjeđe se čuje ‘Sretan Božić!’, a sve više ‘Sretni blagdani!’.I to je ono što čini našu kulturu danas proturječnom. Slavimo Božić, a tako se svojski trudimo onaj njegov pravi nutarnji sadržaj zanemariti, čak i ukloniti iz jav-

nosti. Tako smo potrebni mirai prave duhovnosti, a u isto vrijeme bježimo od Onoga koji nam jedini to može podariti. SLUČAJ AZIMUT Prema vašem mišljenju, je li i u Šibeniku zavladao duh konzumerizma? Konzumerizam, mentalitet koji kao vrijednost priznaje samo profit i zabavu, zavladao je cijelom našom kulturom i ozbiljno prijeti da je pretvori u pravu nekulturu, odnosno negaciju one izvorne kulture koja je izgradila naše društvo. Tu kulturu je, ne bi se to smjelo nikako zaboraviti, bitno oblikovalo kršćanstvo. Pitate za

Šibenik?U njemu se odigralo nekoliko događaja u protekloj godini koji su, držim, vrlo očiti primjeri negativne transformacije naše kulture iza koje se jasno prepoznaje duh potrošačkog mentaliteta ili konzumerizma. Spomenut ću snimanje ‘Igara prijestolja’ i famozni slučaj Azimut. To su javni događaji u kojima se Crkva našla nasuprot javnosti i pri tome bila proglašena, zamislite, kulturocidnom, zaostalom, netolerantnom, onom koja nas hoće vratiti u srednji vijek… U jednom Šibeniku, pod svodovima slavne Jurjeve katedrale, biskup i Crkva su, eto, postali zatirači kulture i napretka. Da ti zdra-

460. / 23. prosinca 2014. / 21

Intervju

459. / 17. prosinca 2014. / 22

Čestit i blagoslovljen Božić želi vam

Dragi žitelji Šibensko-kninske županije, neka dolazak Božića u svima vama probudi zadovoljstvo u srcu, udijeli mir u vašim domovima i potakne nadu u bolje sutra.

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

U nadolazećoj novoj 2015. godini želim vam puno zdravlja, osobne i obiteljske sreće, zadovoljstva i ostvarenje svih želja. Čestit Božić i sretnu novu godinu želi vam vaš župan Goran Pauk

va pamet stane! Osobno me ne čudi toliko zaluđena mladost niti trgovci i ugostitelji kojima je samo profit važan, pa niti političari koji su uglavnom oportunistički gledali da izvuku koji bod za sebe. Moram priznati da me začudio sam Šibenik. Pitao sam se tih dana gdje su šibenski intelektualci, kulturni radnici, novinari i drugi razboriti ljudi? Tako je malo bilo glasova razuma. Zar su se bojali?! Kako to da su sve to mirno promatrali i da se sve to tako lako zaboravilo? Bojim se te ravnodušnosti, te odsutnosti brige za istinu i pravdu, za vrijednosti koje su izgradile našu kulturu i naš grad. Poštuju li se dovoljno običaji i vrijednosti koje su se njegovale kroz povijest? Sasvim je očito da potrošačka kultura nema sluha za vrijednosti tradicije. Valja kazati, kada govorimo o tim vrijednostima, da one nisu nešto usputno i nevažno. Te vrijednosti su u temelju naše kulture. Usuđujem se kazati da s njima ona stoji ili pada. One je, nadam se, još uvijek drže. Ipak, bojim se da u tom smislu sve više padamo i urušavamo se. Čak me i ne brine u prvom redu to što je Crkva u tom procesu najčešće na udaru kao najznačajniji kreator i zagovornik tih vrijednosti i što pri tome gubi utjecaj i ljude. Ja se za Crkvu ne bojim. Ona će opstati.Svaka kriza za nju je izazov da se iznutra pročisti. Štoviše, tomu se i veselim. Koliko će biti utjecajna u društvu budućnosti, vidjet ćemo. To ne ovisi samo o njoj. Ali, bojim se za sve ono dobro u tradiciji što se olako propituje i odbacuje. Bojim se zbilja te pogubne površnosti i lakoće s kojom to činimo. DRUŠTVO PREDRASUDA Crkvu se često prozivalo da se s oltara mogu čuti sugestije za koga glasati. Je li Crkva u Hrvatskoj previše ispolitizirana? I to je tema kojoj se najčešće ne pristupa trezveno, bez predrasuda i ideologiziranja. Mi smo društvo silnih predrasuda i proturječnosti na gotovo svim područjima života, a posebno na području politike. Imam često dojam da nam se to odnekud smišljeno podmeće. Kada se k tomu pridodaju sve rane, frustracije i podjele koje opasno opterećuju naš narod, onda nije čudo da se

Ja se za Crkvu ne bojim. Ona će opstati. Svaka kriza za nju je izazov da se iznutra pročisti. Štoviše, tomu se i veselim. Koliko će biti utjecajna u društvu budućnosti, vidjet ćemo. To ne ovisi samo o njoj. Ali, bojim se za sve ono dobro u tradiciji što se olako propituje i odbacuje

tako ozbiljno pitanje kao što je angažman Crkve u politici ispolitiziralo preko svake mjere. Spada u poslanje Crkve da svojim vjernicima i svima koji su voljni čuti njezin glas izlaže svoj nauk i pomaže im da u skladu s načelima vjere donose ispravne odluke. Politika je samo jedno područje na koje se to odnosi. Licemjerno je od mnogih da dovode u pitanje javni angažman Crkve onda kada im to ne odgovara, a kada im odgovara onda je podržavaju i hvale. S obzirom na učestale (islamističke) terorističke napade, smatrate li da se vjera zloupotrebljava za promoviranje nekakvih ekstremističkih stavova? Na žalost, da. I to se događa. Zloupotreba vjere lako se dogodi kada ona nije usklađena s razumom. Međutim, odgovor na ekstremizam nije relativizam, pogotovo ne onaj koji ne uviđa razliku izmeđuvjerskogekstremizma i čvrstog i dubokog uvjerenja. Vjerom se nikada ne može opravdati nasilje već, naprotiv, vjera prva treba ustati protiv svakog nasilja. Otajstvo Božića između ostalog i tu poruku u sebi nosi.

460. / 23. prosinca 2014. / 23

Najsnažniji je odgovor na svaki ekstremizam i nasilje je upravo Božić. On nam otkriva Boga koji je postao čovjekom, rodio se siromašan u štalici te je umro na križu opraštajući svojim progoniteljima. U teškim vremenima u kakvima se trenutno nalazi Hrvatska i njezini građani, primjećujete li da se ljudi više okreću vjeri? Nekakvo značajno okretanje vjeri, moram priznati, ne primjećujem. Više se radi o pojedinačnim slučajevima, najčešće kada se pojedine osobe nađu u teškim životnim iskušenjima i traže utjehu u vjeri. Istina, to često zna biti površno. Ljudi hoće brza rješenja pa su skloni posezati za vrlo sumnjivim duhovnim ponudama. Naprotiv, u porastu je vjerska ravnodušnost. A ona zna biti pogubnija od same nevjere. U Knjizi Otkrivenja je napisano: ‘O da si studen ili vruć! Ali jer si mlak, ni vruć ni studen, povratit ću te iz usta.’Vjerujem da je iskreni nevjernik, onaj čija je nevjera rezultat iskrenog traženja u kojem još nije došao do svjetla vjere, na dobrom putu prema Bogu. I mnogi koji iskreno i uporno traže od nevjernika postanu vjernici. Ravnodušnost je pogub-

Zloupotreba vjere lako se dogodi kada ona nije usklađena s razumom. Međutim, odgovor na ekstremizam nije relativizam, pogotovo ne onaj koji ne uviđa razliku između vjerskog ekstremizma i čvrstog i dubokog uvjerenja. Vjerom se nikada ne može opravdati nasilje

na jer se odriče traženja. Ona se zadovoljava s polovičnim, s kompromisima, s formama, pa i s grijehom. To je duhovna lijenost koja odbija svaki ozbiljan duhovni izazov. Držim da je to jako loše, jer je naprosto nedostojno čovjeka kao bića koje ima razum da traži i slobodu da se opredjeljuje. DATI ŠANSU VJERI Koju biste poruku poslali Šibenčanima u vrijeme kada slavimo Kristovo rođenje? Božić je otajstvo koje se ne može ljudskim razumom potpuno razumjeti.Ali nije zato rješenje da od njega bježimo, da ga se bojimo. Treba Božiću dati šansu vjeri. Svatko najprije sam za sebe, a onda i svi zajedno kao društvo čiji su korijeni kršćanski, dakle božićni. Danas pravu radost Božića, onu tihu koja se događa u dubini ljudskog srca, čovjek može doživjeti samo onda kada se otme svoj ovoj zaglušujućojbuci i vrevi, koja nas doslovno otima samima sebi,i posveti vremena svojoj duši. Dobro bi bilo da ovih dana ozbiljno zastanemo kod jaslica i da u njima očima vjere otkrijemo Boga koji i meni dolazi da mi otkrije tko sam i zašto stvoren.

Ljekarna baldekin dežurna je do četvrtka, 25. prosinca 2014.

UDRUŽENJE HRVATSKIH TRGOVAČKIH KUĆA

Vikend Akcija

.12. 8 2 . 26.12

meso akcija 24.12. - 28.12.

22 99 kn/kg

SVINJSKI VRAT TELEĆA KOLJENICA

39 99

38 99

kn/kg

SVJEŽA DOMAĆA PURICA

1 49

TELEĆA LOPATICA

2 99

kn/kom

KRUH ŠLAPA 300G

kn/kg

KRUMPIR

2 88 kn/kg

BRAŠNO 1KG, ULTRA TRGOVAČKI LANAC ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

4 kn

kn/kg

AKCIJSKA CIJENA + POKLON

SIR DŽIUGAS (24 mjeseca vrenja)

14 99

kn/kom

99 kn/kg

14 99

KISELI KUPUS GLAVA

kn/kom

ORAHNJAČA I MAKOVNJAČA 400g

PJENUŠAVO VINO 0,75L

Hipermarket u

A ERM RK

HIP

kn/kg

SIR BODULAC

7 99

kn/kom

KINDER ČOKOLADA 100G

A ERM RK

17 99

69 99

A ERM RK

JAJA PUREX

HIP

kn/kom

HIP

0 99

HIP

Vodicama!

kn/kom

VINO JURE

26 / 23. prosinca 2014. / 460.

Grad Šibenik 022/431 000 fax: 022/431 099

Šibenik

Autobusni kolodvor 060/368 368 Željeznički kolodvor 022 / 333-699

Turistička zajednica 022/212 075 fax: 022/200 183 tz-sibenik@si.t-com.hr Bolnica 022/641 641 Dom zdravlja 022/334 421

Gradski parking tel: 022/200 770 fax: 022/200 771

Jadranska banka 022/242 242 022/242 101

Gradske ljekarne 022/332 620

Zelenilo 022/212 331

Policijska uprava 022/347-111

Gradska Čistoća 022/332 325

BIVŠE KINO Nastavlja se projekt dvorane za društvena događanja i kongrese

Završena prva faza uređenja polivalentne dvorane u kinu Odeon Slijede građevinski radovi na izradi vanjskih slojeva zaštite objekta hidro - izolacija i termo – izolacija, vanjske stolarije, te nastavak radova na unutarnjem dijelu koji se odnosi na izradu instalacija i pregrada

piše Daria Lešić urednik@sibenskiportal.hr

IBENIK - Zamjenici gradonačelnika Šibenika Danijel Mileta i Nikica Penđer obišli su zgradu bivšeg kina Odeon, povodom završetka radova na statičkoj sanaciji objekta u kojem se uređuje moderna polivalentna, multifunkcionalna dvorana. Tom prigodom zamjenik gradonačelnika Mileta naveo je kako, bez obzira što je država Gradu Šibeniku uzela dio proračunskih sredstava, očekuje da će radovi na Odeonu biti gotovi do

kraja mandata, dakle do 2017. godine. Nijedan šibenski projekt neće stati, nastavio je Mileta, te nastavio kako se sve radi u zaokruženim fazama. REZERVIRANO U PRORAČUNU - Ovogodišnji radovi na statičkoj sanaciji kina Odeon stajali su oko 1,5 milijuna kuna, a za 2015. je u proračunu rezervirano 1,2 milijuna kuna za radove na vanjskoj ovojnici zgrade - rekao Mileta. Nakon uklonjenog nevezanog betona na svim površinama, ispitan je beton pull off metodom, sanirane su grede i strop i to strojnim nanošenjem

reparaturnog polimercementnog morta, pojasnio je na gradilištu Mato Tolić, predstavnik tvrtke Sitolor d.o.o. koja izvodi radove.Prije nanošenja reparaturnog morta injektirane su pukotine na gredama te je zamijenjena oštećena i zaštićena vidljiva armatura, kazao je Tolić. NEKOLIKO FAZA Slijede građevinski radovi na izradi vanjskih slojeva zaštite objekta hidro - izolacija i termo – izolacija, vanjske stolarije, te nastavak radova na unutarnjem dijelu koji se odnosi na izradu instalacija i pregrada.

Stjepana Radića 100 | 22000 Šibenik-Hrvatska | tel.: +385 22 332 325 +385 22 332 485 | +385 22 333 825 | fax: +385 22 310 982 | info@cistoca-sibenik.hr

Dvorana nekadašnjeg kina Odeon rekonstruirat će se u nekoliko faza, radi stavljanja u funkciju polivalentne dvorane namijenjene odražavanju kino i kazališnih predstava, kulturno-glazbenih događanja, konferencija i kongresa. Vrijednost osnovnog projekta je osam milijuna kuna, a investicija je podijeljena u faze po godinama, sukladno osiguranim sredstvima u proračunu Grada Šibenika i Ministarstva kulture. Ministarstvo kulture u 2013. godini odobrilo je 400.000 kuna za projekt, a u 2014. čak 700.000 kuna.

Grad Drniš 022/888 830 022/888 831 www.drnis.hr Drniš Tourism Board info�tz-drnis.hr 022/888 619

Upravni odjel za prost. uređenje i gradnju 022/886 881

Ministarstvo financija Porezna Uprava Drniš 022/887 989

Općinski sud Drniš 022/888 400 Prekršajni sud Drniš 022/886 049

Ured državne uprave 022/887 076 Nacionalni park KRKA 022/888 252

Zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu 022/888 097 Centar za socijalnu skrb 022/886 042 Stočarski selekcijski centar 022/888 097

460. / 23. prosinca 2014. / 27

Drniš

VISOKO OBRAZOVANJE S blagdanima stigle i prigodne nagrade za odlikaše

Grad Drniš stipendira 16 studenata s gradskog područja piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

rad Drniš među ponudama koje su pristigle na natječaj za dodjelu novčanih potpora studentima u školskoj godini 2014./2015. odabrao je kandidate koje u najvećoj mjeri zadovoljavaju pravila, a kojima će biti dodijeljena novčana pomoć iz gradskog proračuna. Na natječaj koji je objavljen u studenom ove godine javilo se dvadeset i šest studenata. Nakon provedenog postupka, Komisija za odabir studenatautvrdila je da zamolbe dviju studentica nisu sukladne uvjetima natječaja, a da su tri prijavljene studentice koje su stekle pravo na gradsku potporu, ranije ostvarile pravo na stipendiju Županije Šibensko-kninske te su istu i prihvatile. Stoga je formirana lista od 16 studenata kojima su u subotu dodijeljene potvrde o stipendiranju. AKTIVNI STUDENTI Dobitnici stipendija Grada Drniša, prema rang listi koja je dostupna u drniškoj gradskoj upravi i na gradskim web stranicama su Josipa Ivić, Angela Maretić, Emanuela Maretić, Branimir Rezić,Ivana Lovrić, Marija Prpa, Josip Galić, Stipan Čupić, Ana Knez, Ivana Marin, Luka Čupić, Marin Jukica, Petra Šiklić, Do-

risDžale, Mario Gali i Goran Ercegovac. Inače, drniški su studenti iznimno aktivni u gradovima studija, što se vidi prema radu Zavičajne udruge studenata Dalmatinske zagore u Zagrebu,koja mahom okuplja studente s područja Knina i Drniša- Udruga je, prema pisanja Radio Drniša, priredila Božićnu humanitarnu večer pod geslom ‘Usudi se pomoći!’, uz pomoć sponzora iz cijele županije. U akciji su prikupljena sredstva

Sretan i blagoslovljen Božić želi vam Grad Drniš!

koja će donirati u obliku paketa dvjema obiteljima, po jednoj u gradu Kninu i Drnišu. NOVO VODSTVO Studenti koji kroz rad Udruge trude se promovirati svoj kraj, običaje i druge posebnosti, pokazali su tako još jednom i svoju brigu za najpotrebitije u rodnom kraju. Ovaj hvale vrijedan projekt samo je jedan od ciljeva udruge, koja je uspješno nastavlja s radom pod novim vodstvom.

Naime, u subotu, 13.prosinca, održana je izborna skupština na kojoj je umjesto Antonije Močić za novog predsjednika izabran Tomislav Odak, dok potpredsjednik je Stipan Čupić. Dužnost tajnika Zavičajne udruge studenata Dalmatinske zagore povjerena je Luki Čupiću. Članovi novog predsjedništva su Ante Džaja i Ivana Menđušić, dok tročlani Nadzorni odbor čine Stjepan Zelić, Kristina Minga i Antonia Vucić kao predsjednica odbora.

28 / 23. prosinca 2014. / 460.

Vodice

Gradska uprava 022/444-900

Turistička zajednica 022/443- 888

Ambulanta 022/443- 169

Autobusni kolodvor 022/443-627

Komunalni redar 022/444-910 Komunalno poduzeće 022/443 309 Policija 022/443-150

Knjižnica 022/442-095 Stom. ordinacija 022/442-834 Matični ured 022/443-036

Lučka kapetanija 022/443-055 Poštanski ured 022/442-200 DVD Vodice 022/441-324

Ljekarna 022/443-168 Veterinarska služba 022/443-355

KONTRA Gradonačelnica Vodica Branka Juričev Martinčev reagirala na prozivke SDP-ove vijećnice Marije Alfirev

‘Nije istina da Vodice stagniraju, naše projekte prepoznala je i Vlada’ piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

akon što je nedavno gradska vijećnica SDP-a Marija Alfirev prozvala Gradsku vlast da se ‘uspavala’, naglašavajući da bi se umjesto imena koja će se nalaziti na spomeniku žrtvama komunizma trebala pozabaviti smišljanjem novih projekata, odnosno kako turistički oživjeti Vodice koje su ove sezone zabilježile pad broja dolazaka i noćenja, reagirala je gradonačelnica Branka Juričev Martinčev. Između ostalog, istaknula je kako nisu istinite tvrdnje da Vodice stagniraju, da se ne ulaže u infrastrukturne projekte.

NEISTINITE TVRDNJE - Upravo su u Vladi Republike Hrvatske u nekoliko navrata ove godine naglasili kako su čak dva velika vodička projekta, Izgradnja kanalizacijske mreže i Obilaznice Vodice, među najspremnijim projektima za sufinanciranje iz fondova Europske unije. Kritika SDP-ove vijećnice da se za izgradnju kanalizacije nepotrebno čekaju sredstva Svjetske banke umjesto da je radove financirao sam Grad, u najmanju ruku začuđuje. Govorimo o projektu vrijednom 46 milijuna eura i treba biti svjestan da taj iznos Grad i njegovi građani ne bi mogli samostalno financirati, čak ni kroz nekoliko desetljeća i to uz uvođenje znatnijih novih opterećenja za građane. Da se stvari kreću i da se kontinuirano i uporno radi na realizaciji ovog velikog zahvata, govori i činjenica da je prije nekoliko dana nadležno ministarstvo objavilo da će ovu investiciju Grad Vodice i Općina Tribunj sufinancirati u iznosu od sedam posto dok će ostatak nov-

Kritika da se za izgradnju kanalizacije nepotrebno čekaju sredstva Svjetske banke u najmanju ruku začuđuje. Govorimo o projektu vrijednom 46 milijuna eura i taj iznos Grad ne bi mogao samostalno financirati ni kroz nekoliko desetljeća

ca biti osiguran iz fondova EU, državnog proračuna i proračuna Hrvatskih voda – kazala je vodička gradonačelnica. Dodala je kako nitko u Gradu ne krije da je ovogodišnja turistička sezona slabija od prošle, ali da za to postoje objektivni razlozi. - Razlozi leže u smanjenju hotelskih smještajnih kapaciteta koji su zatvoreni i u predstečajnim nagodbama. Grad Vodice novim projektima, kroz realizaciju projekta HERA, te novim kulturnim događanjima želi pozicionirati Vodice kao atraktivnu zabavnu i kulturnu destinaciju. Kontinuirano se ulaže u uređenje plaža; dvije gradske plaže nositelji su Plave zastave, u tijeku je izrada dokumentacije za izgradnju Županijskog centra za posje-

titelje u Račicama, a Vodice su ušle i u projekt 365 Ministarstva turizma kao cjelogodišnja destinacija te su kao takve prepoznate i od Ministarstva turizma. Također, novim prostornim planom hotelskim je kućama omogućena brža izgradnja kvalitetnih kapaciteta s četiri i više zvjezdica, sve kako bi Vodice postale još poželjnijim turističkim mjestom za odmor s bogatom ponudom kroz sport i rekreaciju, wellness i kulturnu baštinu – istaknula je Branka Juričev Martinčev. OSIGURAN TEREN ZA NOVI VRTIĆ Osvrnula se i na prozivke SDPove vijećnice na manjak vrtićkih kapaciteta. - Vodice već nekoliko posljednjih godina more slake brige oko upisa sve djece u ustanovu predš-

kolskog odgoja. Činjenica je da je djece više nego što ih može primiti gradski dječji vrtić. Međutim, prema provedenom istraživanju UNICEF-a, treba naglasiti da je u Vodicama broj upisane djece daleko veći od državnog prosjeka. Ipak, svjesni da današnja situacija kad vrtić djeluje osim u domicilnoj zgradi i u nekoliko iznajmljenih prostora, može biti samo privremeno rješenje, Grad Vodice je osigurao površinu na kojoj će biti izgrađen novi u Doćinama za čiju se izgradnju upravo izrađuje potrebna dokumentacija – kazala je gradonačelnica, zaključivši kako je o temi spomenika izlišno bilo što komentirati ‘kad se zna da pitanje spomenika potencira upravo Udruga antifašista i antifašističkih boraca te SDP grada Vodica.’

460. / 23. prosinca 2014. / 29

Vodice ATRAKCIJA Održana prezentacija projekta uređenja arheološkog parka

Velika Mrdakovica kao ‘hrvatska Mikena’ piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

svrnut ću se na Luju Marunu, začetnika arheologije u Hrvata, koji je Bribirsku Glavicu nazvao hrvatskom Trojom. Stoga Veliku Mrdakovicu s punim pravom možemo nazvati hrvatskom Mikenom- kazao je Toni Brajković, arheolog Muzeja grada Šibenika, voditelj arheološkog lokaliteta Velika Mrdakovica u zaleđu Vodica. Za šest dana bit će gotova prva faza radova na spomenutom lokalitetu, gotova je otprilike petina arheoloških radova. Kad bi se sve zgotovilo, za nekih 10-15 godina, Velika Mrdakovica postala bi jedina arheološka lokacija na svijetu koja je u potpunosti istražena. Radi se o velikom

zahvatu uređenja tri odvojena arheološka lokaliteta - liburnsko - rimskog na samom tjemenu brda, nekropole na padini te rimske cisterne u podnožju - u jednu arheološku cjelinu. POVUĆI ŠTO VIŠE NOVACA IZ EU Radovi se sufinanciraju u okviru projekta HERA, a raspoloživi budžet za Šibensko-kninsku županiju iznosi 272 tisuće eura, od čega je 15 posto financirala Županija. - Nastojat ćemo izvući što više novaca iz EU da se radovi na Velikoj Mrdakovici u potpunosti završe. Provedbom ovog projekta doprinijet ćemo i razvoju kulturnog turizma. Slični projekti koji su već realizirani potaknut će razvoj jedne od 12 kulturnih ruta predviđenih projektom HERA - rekao je župan Goran

Radi se o velikom zahvatu uređenja tri odvojena arheološka lokaliteta - liburnsko - rimskog na samom tjemenu brda, nekropole na padini te rimske cisterne u podnožju - u jednu arheološku cjelinu

Čestit Božić želi vam Grad Vodice!

Pauk prilikom prošlotjednog obilaska lokaliteta, a koji će zasigurno turističku ponudu Vodica podići na još viši nivo. – Uređenje ovog jedinstvenog arheološkog parka uvelike će doprinijeti kulturno - turističkoj ponudi grada Vodica i cijele županije - rekla je gradonačelnica Vodica Branka Juričev - Martinčev. Između ostalog, na lokalitetu će se postaviti i solarna rasvjeta, info table i teleskopi na kovanice jer se s Velike Mrdakovice pruža veličanstven pogled. Inače, po arheološkim nalazima i materijalima, Velika Mrdakovica može se povezati sa arheološkim lokalitetima u Apuliji, Santoriniju, a pronađene su i cigle Pansiane, izrađene u carskim radionicima cigli u Akvileji.

30 / 23. prosinca 2014. / 460.

Rogoznica

Općina Rogoznica 022 559 040

Turistička zajednica 022 559 253

Ljekarna 022 558 330

Komunalni redar 022 558 320

Dječji vrtić 022 559 473

Stom. ordinacija 022 558 392

Osnovna škola 022 558 083

Ambulanta 022 559 032

Lučka kapetanija 022 559 045

Poštanski ured 022 559 080 DVD Rogoznica 022 559 294 Župni ured 022 559 065 Jadranska banka 022 559 540

HORTIKULTURA Rogozničani protiv nametnika koji uništava palme

Privatnici, vlasnici palmi, javite se komunalcima! piše Rade Kristić rade.kristic@sibenskiportal.hr

ao i većina dalmatinskih gradova i mjesta, i Rogoznica se može podičiti velikim brojem palmi, jednog od specifičnih obilježja biljnog bogatstva na području u kojemu živimo. Čak 173 palme nalaze se na rogozničkim javnim površinama, a sasvim sigurno ih je još puno više od toga na privatnim posjedima. Nažalost, zadnjih nekoliko godina, a posebno nakon ulaska Hrvatske na jedinstveno Europsko tržište, kontrola uvezenih sadnica palmi nije bila na zavidnom nivou, te je sve više palmi zaraženo crvenom palminom pipom, nametnikom čije ličinke izjedaju meko palmino tkivo, te neminovno dovode do njenog propadanja. U borbu protiv ovog nametnika još početkom godine krenuli su i rogoznički komunalci, ali bez pomoći ljudi koji palme imaju na svojim terenima teško da će postići značajniji učinak. OBAVIJEST VLASNICIMA PALMI - Upravo ovih dana, točnije 15. prosinca, uputili smo obavijest svim vlasnicima palmi na području Općine Rogoznica, o zaštiti svojih palmi. Mi smo u ožujku, u suradnji s tvrtkom Parkovi i nasadi iz Splita, krenuli s prvim tretmanom 173 palme, koliko ih ima na javnim površinama, te smo istu stvar napravili i početkom listopada. Kakvi će rezultati

Vlasnici palmi mogu se javiti u ured komunalnog poduzeća ‘Škovacin’ svakog radnog dana od 9 do 12 sati, ili više informacija dobiti na broj telefona 022/558-427

biti, teško je prognozirati, jer nas u veljači očekuje i zadnje predviđeno tretiranje i zaštita, te se nadamo kako ćemo postići zadovoljavajuće rezultate – kaže nam direktor rogozničkog komunalnog poduzeća ‘Škovacin’, Marko Vidović. Tretiranje koje splitska tvrtka provodi nije besplatna, ali kako napominje Vidović, u slučaju većeg broja zainteresiranih smanjila bi se i cijena tretiranja palmi. - Naša je želja da nam se javi što veći broj ljudi kako se ovaj

izuzetno agresivni nametnik ne bi i dalje širio, ali i kako bi smanjili cijenu izlaska na teren i stručni tretman. Nas će tretman palmi na javnim površinama izaći 40 do 50 kuna po jednoj palmi, što je za toliki broj prihvatljiva cijena. Naravno da bi u slučaju malog broja zainteresiranih cijena bila i veća, pa i ovim putem još jednom pozivamo sve vlasnike palmi da nam se jave što hitnije kako bi se zajedno uhvatili u koštac s ovim problemom – kaže Vidović.

Vlasnici palmi mogu se javiti u ured komunalnog poduzeća ‘Škovacin’ svakog radnog dana od 9 do 12 sati, ili više informacija dobiti na broj telefona 022/558-427. NE LIJEČITE SAMI Na kraju, Vidović je apelirao i na same vlasnike da se ne upuštaju u samostalno liječenje zaraženih palmi, s obzirom da se crvenu pipu može uništiti jedino biološko-kemijskim tretmanom pod strogo kontroliranim uvjetima.

Čestit Božić želi vam

Općina Rogoznica

Murtela d.o.o. 022/436-521 fax: 022/436-536 murtela@si.t-com.hr

OŠ Murterski škoji 022/435-260 022/435-505

Narodna knjižnica i čitaonica 022/435-500; fax: 022/435-571

Lučka kapetanija tel. 022/435 - 190 kapetanija-sibenik@ pomorstvo.hr

Turistička zajednica 022/434-995 ; fax: 022/434-950 info@tzo-murter.hr Ambulanta 022/435 - 262

DVD Murter 022/436 060 099 267 6840

460. / 23. prosinca 2014. / 31

Murter

Stom. ambulanta 022/436 - 026 Ljekarna Skračić 022/434 - 129

ARGONAUTA Održana radna akcija i tribina o obnovi suhozida

Predstavljen Akcijski plan obnove murterskih suhozida Tema radionice bila je poticanje volontiranja u svrhu korištenja i širenja znanja tradicionalne vještine izgradnje suhozida

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

rošle srijede u Murteru, u organizaciji Udruge Argonauta, održana je javna tribinu na kojem su predstavljeni rezultati projekta ‘Obnovimo naše suhozide’. Na tribini je predstavljen ‘Akcijski plan sustavne obnove suhozida murterskog kraja’, a posjetitelji su mogli pogledati i izložbu fotografija snimljenih tijekom radnih akcija obnove suhozida provedenih u protekloj

godini. Zadnja takva akcija održana je tri dana ranije, u sklopu projekta ‘Oživljavanje lokalnih tradicijskih praksi održivog korištenja prirodnih resursa otoka Murtera i njegove prirodne regije’ obnavljani su drevni suhozidni bedemi liburnskog grada Colentuma. POTICANJE VOLONTIRANJA - Tema ove radionice bila je poticanje volontiranja u svrhu korištenja i širenja znanja tradicionalne vještine izgradnje suhozida. Akciji se odazvalo oko pedeset volontera - kaže Luka Ježina iz Udruge Argonauta.

Projekt provode udruge Argonauta, Feniks, 4 Grada Dragodid i Modrave Murter-Betina i Park prirode Vransko jezero u sklopu programa IPA 2011 ‘Potpora organizacijama civilnog društva za razvijanje partnerstava za održivo korištenje zaštićenih područja u Hrvatskoj, uključujući moguća područja unutar NATURA 2000’. PROJEKT FINANCIRA EU - Projekt financira Europska unija, a sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske - kaže Luka Ježina. Inačer, EVS - Europska volon-

Čestit Božić želi vam Općina Murter

terska služba je program koji omogućuje mladim ljudima (od 17 do 30 godina) da volontiraju do 12 mjeseci u jednoj od programskih ili partnerskih zemalja. Program promiče solidarnost među mladima i aktivno građanstvo. Tako da se među volonterima na obnovi suhozida u Colentumu našlo volontera i iz Poljske, Češke, Italije, Francuske i Bugarske. Volonteri iz Murtera ići će ili su već bili na sličnim akcijama u inozemstvu, a najviše se ide u Italiju, gdje su također pokrenute velike akcije obnove tradicionalnih suhozida.

32 / 23. prosinca 2014. / 460.

Tribunj

Općina Tribunj 022 446 349 www.tribunj.hr

Turistička zajednica 022 446 143 www.tz-tribunj.hr

Ambulanta 022 446 174 Stom. ambulanta 091 537 3720

Jadranska banka 022 446 992

Kornati 022 446 790

Kult. udruga Tribunj 022 447 170

Marina Tribunj Adriatiq 022 447 145

Morski Rak 022 446 229

Hrvatska pošta 022 446 - 855

Idea Intimare 022 447 230

Tempus Fugit 022 446 513

FINANCIJSKI PLAN Općinsko vijeće prihvatilo prijedlog

Usvojen proračun za 2015. od 10,39 milijuna kuna Valja istaknuti kako su najvažniji prihodi jedinica lokalne i područne samouprave upravo prihodi od poreza na dohodak, a zbog izmjene Zakona o porezu na dohodak očekuje se znatno smanjenje istih – naglasio je načelnik Pilipac

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

a sjednici Općinskog vijeća Tribunja, održanoj u ponedjeljak 22. prosinca, predložen je proračun za 2015. godinu, te projekcija proračuna za 2016. i 2017. godinu, što predstavlja srednjoročni okvir te ukazuje na smjernice razvoja za naredne dvije godine. Okvirni opseg prihoda novim prijedlogom proračuna za 2015. godinu neznatno prelazi planirane prihode za 2014. godinu, a predložen je u iznosu nešto većem od 10,39 milijuna kuna, za 2016. 10,44 milijuna kuna, što je oko 0,5 posto

više nego za 2015. godinu, a za proračun za 2017. godinu predlaže se iznos 10,5 milijuna kuna, što je povećanje od otprilike 0,5 posto u odnosu na 2016. godinu. PRIHODI OD POREZA -Valja istaknuti kako su najvažniji prihodi jedinica lokalne i područne samouprave upravo prihodi od poreza na dohodak, a zbog izmjene Zakona o porezu na dohodak očekuje se znatno smanjenje istih. Upravo zbog toga rashodi i izdaci planiraju se u skladu s realnom procjenom proračunskih prihoda i primitaka, a u planu proračuna za period od 2014. do 2016. godine izvršena je projekcija proračuna za 2015.

godinu u ukupnom iznosu 9 milijuna i 699,282 tisuće kuna – kaže načelnik Općine Tribunj, Damir Pilipac. Isto tako, napominje Pilipac, ovim prijedlogom plana proračunOpćine Tribunj za 2015. godinu neće se značajno mijenjati u usporedbi sa rebalansom za 2014. godinu, a proračun za 2015. veći je za 1,18 posto od rebalansa za 2014. godinu, te je za 6,7 posto veći od projekcije za 2015. godinu koja je izrađena u planu proračuna za 2014. godinu. NAJVIŠE ZA INFRASTRUKTURU Najveći dio novca iz proračuna otići će na razvoj i upravljanje kapitalnom infrastrukturom

i objektima, odnosno gotovo 4,6 milijuna kuna, a između ostalog, ovim novcem sanirat će se obala od Trga do parkirališta, asfaltirati dio ulica, otkupiti zemljište za gradnju groblja, te urediti igralište balotane. Prijedlogom proračuna za potrebe javne uprave i administracije izdvojit će se oko tri milijuna kuna, a za program održavanja komunalne infrastrukture još 900 tisuća kuna. Predviđena su ulaganja od 720 tisuća kuna u programa sufinanciranja dječjeg vrtića, dok će se u odnosu na ovu godinu, za razvoj civilnog sektora i udruga izdvojiti nešto manja sredstva, odnosno 384 tisuće kuna.

Čestit Božić želi vam Općina Tribunj

Općina Pirovac 022/467 423 022/467 077 fax: 022/466 086

Turistička zajednica 022/466 770 tz-pirovac @si.t-com.hr

Vrilo d.o.o. 098 308 054 vrilo.d.o.o. @si.t-com.hr

Poštanski ured 022/348 828

Komunalni redar 098 982 3045

Prometno redarstvo 095 74 69 416

Ambulanta 022/467 080

Župni ured 022/467 085

460. / 23. prosinca 2014. / 33

Ljekarna 022/467 099

Pirovac

ULAGANJA Općinsko vijeće prihvatilo financijski plan za iduću godinu

Proračun Općine Pirovac za 2015. godinu bit će razvojan piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

a 14. sjednici Općinskog vijeća održanoj u četvrtak, 18. prosinca, gotovo jednoglasno prihvaćen je prijedlog proračuna Općine Pirovac za 2015. godinu. Od jedanaest općinskih vijećnika, njih deset je podiglo ruku za usvajanje novog proračuna dok je jedan viječnik bio suzdržan. Ukupni prihodi i primici planirani su u iznosu od 13 milijuna i 199 tisuća kuna, a predviđeno ostvarenje raspoloživih sredstava,odnosno viška prihoda iz 2014. godine iznosi 1 milijun i 50 tisuća kuna.

RAZVOJNA KOMPONENTA -Ukratko, proračun za iduću godinu ima iznimno izraženu razvojnu komponentu. Za nas postoje pet važnih kapitalnih projekata, a to su Dječji vrtić, za koji je u idućoj godini u planu izrada kompletne projektne dokumentacije kako bi se što prije aplicirao putem EAFRD-a za izgradnju, Poduzetnička zona Torine koju vlasnički riješavamo s DUUDI-jem, a krenuli smo i u izradu urbanističkog plana uređenja, te odlukom osnovali zonu, Plaža Lolić za koju završavamo ukupnu projektnu dokumentaciju sredstvima MINTa, a po istom principu radimo i za plažu Starine u idućoj godini,

te projekt odvodnje aglomeracije Pirovac-Tisno-Jezera, za čiju su projektnu dokumentaciju sredstva već odobrena, a naš proračun u idućoj godini predviđa izradu snimaka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta po predviđenoj trasi – kazao nam je načelnik Općine, Ivan Gulam. Osim ovih pet kapitalnih projekata u idućoj godini, između ostalog, proračunom su planirani i građevinski radovi na uređenju Trga Bezdan, zatim rekonstrukcija pirovačke ambulante i stomatološke ordinacije i prilagodba invalidima, izvedba sportske luke na ‘Staroj rivi’, digitalizacija kino dvorane, čime Pirovac ponovno dobiva moderno kino, izgradnja novog dječjeg igrališta u centru Pirovca, rekonstrukcija društvenog doma u Kašiću, izgradnja nove grobne aleje i potpornog zida na groblju sv. Ante, nabavka nove ljetne bine i uređenje tržnice.

no dijete od tri tisuće kuna,a za svako daljnje dijete istih roditelja naknada se dodatno uvećava za iznos od tisuću kuna. Isto tako, jednokratna pomoć stimulacijskog karaktera za novosklopljeni brak i dalje iznosi tri tisuće kuna. Po prvi put Općina Pirovac će sa 50 posto iznosasvim osnovnoškolcima u školskoj godini 2015./2016.financirati udžbenike, nastavit ćemo, također, sufinancirati prijevoz srednjoškolcima, kao i posebnu ranije ukinutu liniju Kašić – Škriline – Pirovac, te stipendirati akadems k e građa-

NAKNADA ZA NOVOROĐENE Proračun za iduću godinu ima i nikad izraženiju socijalnu komponentu sa naglaskom na pronatalitetnu politiku koju, kako u ime svih vijećnika Općine napominje načelnik Gulam, prepoznajemo kao veliki izazov. -Pojačavamo jednokratnu pomoć stimulacijskog karaktera roditeljima za novorođe-

Sretan i blagoslovljen Božić želi vam Općina Pirovac

ne, što smo po prvi put uveli ove godine.Osim ovih nabrojenih projekata, vjerujemo da ćemo uspjeti realizirati i još nekoliko milijunskih projekata kroz velike državne tvrtke (HEP, Hrvatske vode, Hrvatske ceste) koji nisu direktno vidljivi u proračunu za iduću godinu - zaključio je načelnik Ivan Gulam.

34 / 23. prosinca 2014. / 460.

Tisno

TZ Tisno 022 438 604

HP - Hrvatska Pošta 022 439 250

Lučka kapetanija 022 439 313

TZ Betina 022 434 996

FINA Tisno 022 438 499

Jadranska Banka 022 438 486

TZ Jezera 022 439 120

HEP Tisno 022 438 503

Dom zdravlja Tisno 022 438 427

Ljekarna 022 438 512 Hotel Borovnik 022 439 700

OTVARANJE Drugi dnevni boravak za sve Tišnjane

Nakon 140 godina Tisno opet dobilo knjižnicu i čitaonicu piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

akon 140 godina Tisno je prošlog petka opet dobilo Narodnu knjižnicu i čitaonicu. U prizemlju zgrade Općine Tisno načelnik Ivan Klarin svečano je otvorio knjižnicu i čitonicu na stotinjak kvadrata prostora, u kojem je, uz police s oko šest tisuća naslova, uređen i prostor s dva računala s internetskim pristupom, velika stol za druženje, te prigodan kutak za najmlađe.

KUTAK ZA NAJMLAĐE Tamo će roditelji, dok razgledaju knjige po policama, ili čitaju dnevni, tjedni i mjesečni tisak, kao i brojne stručne magazine, moći ostaviti djecu da se zabavljaju. -Kad smo krenuli s ovim projektom obnove Narodne knjižnice i čitaonice, namjera nam je bila da ona postane drugi dnevni boravak za sve Tišnjane. Kad pogledam danas kako sve to skupa izgleda, mogu slobodno reći da smo u svojoj namjeri i uspjeli- svečano je otvorio knjižnicu Ivan Klarin. Svečano otvaranje knjižnice, koje je vodio općinski vijećnik Branko Pavlov, uveličala su i djeca iz tišnjanske osnovne škole, odglumila su igrokaz ‘Majstori pjevači’. Pročitani su i ulomci

iz djela Vjekoslava Kaleba, jednog od najznačajnijih hrvatskih književnika, rođenog Tišnjanina. Umirovljenicima, učenicima i studentima članarina će biti besplatna, a ostali će plaćati 70 kuna godišnje. OPTIMALNIH 15 TISUĆA KNJIGA - Tišnjani će tu moći posuđivati knjige i koristiti prostor čitaonice, tu ćemo organizirati i razne kulturne događaje, predstave, radionice, kompjuterske tečajeve i slične aktivnosti. To

Kad smo krenuli s ovim projektom obnove Narodne knjižnice i čitaonice, namjera nam je bila da ona postane drugi dnevni boravak za sve Tišnjane

neće biti samo knjižnica, nego centar kulturnog života u Tisnom – kaže Ivan Klarin. Fundus knjižnice u dogledno vrijeme nastojat će se proširiti na 10 tisuća naslova. - Na policama ima mjesta za 15 tisuća knjiga, to bi bila brojka kojoj težimo i koja bi bila optimalna za našu kjnižnicu- napominje Ivan Klarin. Podsjetimo, Ministarstvo kulture izdvojilo je 900 tisuća, a Općina Tisno oko 100 tisuća kuna za uređenje knjižnice i čitaonice.

Čestit Božić želi vam Općina Tisno

460. / 23. prosinca 2014. / 35

DRAGI UMIROVLJENICI! Vaš Šibenski tjednik osigurao je za Vas besplatno oglašavanje ‘SJEĆANJA’ na vaše najdraže Info telefon: 022/215-154

UDRUŽENJE HRVATSKIH TRGOVA

POREZ Od ovog mjeseca nešto viši prihodi za umirovljenike

Povećan neoporezivi dio dohotka mirovina

UDRUŽENJE HRVATSKIH TRGOVAČKIH KUĆA

Akcija! . 24.12. - 30.12

Povećanjem neoporezivog dijela mirovina plaćanja poreza na dohodak bit će oslobođeno oko 80 tisuća umirovljenika, a barem još 145 tisuća umirovljenika osjetiti će povećanje mirovine

2 49 kn/kg

luk žuti

1099

kn/kom

DVOPEK NORMALE 330G

2 99

kn/kom

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

zmjene poreza na dohodak, kojima se povećava neoporezivi dio dohodaka i mirovina, počeo će se primjenjivati od početka prosinca ove godine.

IZRAČUNI VLADE Neoporezivi dio dohotka povećava se s 2200 na 2600 kuna, a mirovina s 3400 na 3800 kuna. Prema izračunima Vlade, povećanje od 400 kuna utjecat će na povećanje plaća za oko 1,2 milijuna radnika u zemlji, dok će podizanje granice za naplatu stope od 40 posto povećati plaće oko 150 tisuća građana. - Povećanjem neoporezivog

dijela mirovina plaćanja poreza na dohodak bit će oslobođeno oko 80 tisuća umirovljenika, a procjenjuje se da će barem još 145 tisuća umirovljenika osjetiti povećanje mirovine - poručuju iz Udruge umirovljenika grada Šibenika. 50 KUNA VIŠE Već u ovom mjesecu radnik s prosječnom plaćom trebao je dobiti pedesetak kuna više. Oni koji zarađuju više od prosjeka mogu računati na stotinjak kuna veću plaću, a onima s plaćom iznad 19.751 kuna bruto plaće će rasti i više od 900 kuna. Minimalna plaća, ona od 3.017 kuna, ubuduće uopće neće biti oporeziva pa će u neto iznosu rasti 28,71 kunu, odnosno iznosit će 2.413,60 kuna na ruke.

I dalje traju prijave za Banju Vrućicu I dalje traju prijave za novogodišnji izlet u bosansko liječilište Banju Vrućicu. - U odnosu na redovne izlete, za novogdišnji arnžman treba platiti 200 kuna više, što uključuje doček Nove godine u hotelu, prigodnu večeru, živu glazbu, ali i reprizu dočeka sa 1. na 2. siječnja. Udruga umirovljenika participirat će u tih dodatnih 200 kuna sa polovicom iznosa. Dakle, umirovljenike članove udruge doček i repriza koštat će samo sto kuna poručuju iz Udruge umirovljenika grada Šibenika.

PASIRANA RAJČICA ,ULTRA

24 99

kn/kom

FAKS 2KG

Djelo karticE se mogu predignuti u udruzi umirovljenika u Šibeniku, Sarajevska 7, 22000 Šibenik, tel: 022 214 028

Eko Kornati

460. / 23. prosinca 2014. / 36

NA MEDITERANU NP Kornati radE cijele godine, no turisti pristižu tek u proljeće

Nautičari na Kornatima J

oš će neko vrijeme proći prije nego što turistička sezona u Hrvatskoj produži svoje trajanje. Da je zimski turizam u Hrvata još uvijek nepoznanica svjedoči i slučaj Nacionalnog parka Kornati koji svoja vrata drže otvorenim svih 365 dana u godini, no tek s Uskrsom bilježe prve posjetitelje i to – nautičare. Što hoće reći da upravo u ovom trenutku, na početku veljače, Kornatsko otočje zjapi prazno, a takva situacija će potrajati sve dok ne zatopli.

ISKONSKI MEDITERAN Prema riječima ravnatelja Javne ustanove Nacionalnog parka Kornati Nevena Bausa, jednom kad zatopli, a plovila se konačno upute put Kornata, posjetitelji neće zateći ništa novo. Tu, na Kornatskom otočju sintagma ‘Mediteran kakav je nekoć bio’ zaista dobije svoje puno značenje. – Što se tiče ove sezone nemamo nikakvih velikih zahvata u smislu infrastrukturnih poboljšanja – kazao je ravnatelj Baus. Osim kontejnera ugrađenih u

Tek s dolaskom onih pravih ljetnih, suncem okupanih dana počinje vrijeme organiziranih posjeta Kornatskom otočju

suhozide na otoku Vela Panitula koji će biti dovršeni na vrijeme, ostaje nam nadati se da će Uprava NP Kornati uspjeti do kraja opremiti Posjetiteljski centar smješten na Vruljama i već u ovoj turističkoj sezoni otvoriti svoja vrata. Period od Uskrsa do početka mjeseca lipnja obično se bilježi kao vrijeme rezervirano za nautičare. Tek s dolaskom onih pravih

ljetnih, suncem okupanih dana počinje vrijeme organiziranih posjeta Kornatskom otočju. MOTIVACIJA NAUTIČARIMA Dok čekamo na sunčane dane, posjetimo da se cijene ulaznica u NP Kornati kreću od 150 kuna, do čak 1.500 kuna što je najviša cijena koju će nautičari platiti za plovilo veće od 25 metara i kartu ku-

pljenju izvan Nacionalnog parka. Razlike u cijeni karte kupljenje unutar NP Kornati ili izvan Parka ravnatelj pravda motivacijom da se ulaznice kupe na vrijeme, prije negoli se uđe u akvatorij Kornata. Sve pojedinosti vezane za kupnju karata svi zainteresirani izletnici mogu pronaći na internetskim stranicama Nacionalnog parka, http://www.kornati.hr/hrv/index.asp. (sk)

Nacionalna ekološka mreža

Sivi sokol

tručni savjetnik pri Javnoj ustanovi Nacionalni park Kornati, biolog Zlatko Ružanović otkrio nam je zanimljivog stanovnika Kornatskog arhipelaga – sivog sokola ili latinski Falco peregrinus. - Da bismo barem djelomično shvatili zašto je ova vrsta toliko dragocjena za ovo područje moramo znati osnovne činjenice – upozorava biolog, te navodi: - Prema Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske ova vrsta spada u kategoriju rizične gnijezdeće populacije. U pravilu, to znači da se radi o vrsti koja je suočena s visokim rizikom od izumiranja. Sivi sokol, čija obitavališta prona-

lazimo i na Kornatima, zaštićen je i Zakonom o zaštiti prirode, kao rizičnu skupinu priznaje ga i Bonska konvencija, Washingtonska konvencija, te je jedan od ‘krivaca’, veli Ružano-

vić, zašto su Kornati svrstani u Nacionalnu ekološku mrežu kao važna područja za ptice u Hrvatskoj. - Procjena ukupne gnijezdeće populacije za Hrvatsku je između 160 do 200 parova. Od tog broja 90 posto živi u primorskom djelu i njegovom zaleđu, a samo se deset posto odnosi na gorski i panonski dio – upozorava biolog. Populacija sivog sokola najbrojnija je u sredozemnoj Hrvatskoj, a zahvaljujući činjenici da je riječ o prilagodljivoj vrsti ptica, staništa su im raznolika, od otvorenih do šumovitih područja, u unutrašnjosti ili uz more. Ipak, za lov su im potrebna otvorena područja, dok gnijezda savijaju

na liticama, stijenama ili drugim nepristupačnim položajima kakvih na Kornatima pronalaze u izobilju. - Nisu društvene ptice, stoga se gnijezde samotno. Monogamni su, a veze su vjerojatno doživotne – priča nam biolog NP Kornata. Sivi sokol se isključivo hrani drugim pticama, pa im se na jelovniku nađu ptice veličine vrapca do sive čaplje ili guske, te nerijetko i sisavci, vodozemci, gušteri ili kukci. - Uobičajeni način lova je da se dignu iznad plijena i žustro obruše na njega brzinom i do 250 kilometara na sat. Zamislite takav sudar, a da nakon njega ostanete živi i zdravi – zaključuje Ružanović. (sk)

Eko Krka

460. / 23. prosinca 2014. / 37

POVODOM 30. ROĐENDANA Natječaj Javne ustanove NP Krka

Traže se najzaslužniji za razvoj svijesti o NP Krka

avna ustanova Nacionalni park Krka iduće godine obilježava 30. obljetnicu otkako je zbog svojih prirodnih ljepota i očuvanje netaknute flore i faune zaslužila taj status zaštićenog prirodnog dobra. Kako bi se ova okrugla obljetnica obilježila na adekvatan način, iz Javne ustanove pripremili su poseban program kojim će prije svega zahvaliti svim

posjetiteljima, ljubiteljima prirode i poklonicima ljepota NP Krke. PREDLOŽITE OSOBU Javna ustanova, naime, raspisala je natječaj koji je otvoren za sve zainteresirane pojedince, udruge i ustanove, a čiji je osnovni cilj odabrati nekoga tko je na osobit način doprinio očuvanju prirodne i kulturno-povijesne ba-

Sretan i blagoslovljen Božić!

KORNATI Nacionalni park National park

Javna ustanova, naime, raspisala je natječaj koji je otvoren za sve zainteresirane pojedince, a čiji je osnovni cilj odabrati osobu koja je na osobit način doprinijela očuvanju prirodne i kulturnopovijesne baštine te razvoju Nacionalnog parka Krka

štine te razvoju Nacionalnog parka Krka. Stoga pozivaju sve stanovnike šibensko-kninskog područja, ali i sve one koji su posjetili park i imaju saznanja o njegovim ljepotama da predlože onoga za kojeg smatraju da je iz nekog razloga obilježio rad Javne ustanove, da je pomogao da se pojača svijest o važnosti očuvanja područja parka ili je svojim djelovanjem pridonio njegovom razvoju. - Nominirajte osobu, udrugu, školu ili ustanovu. Uz ime obavezno napišite i nekoliko kratkih informacija o njima kako bi se olakšao izbor – napominju iz JU NP Krka. Pojedincima čiji doprinos u JU NP Krka ocijeni najistaknutijim, uručit će se zahvalnice, prigodom svečanog obilježavanja 30. rođendana. Sve nominacije možete slati u inbox facebook profila JU NP Krka. (jd)

Reportaža priprema za blagdane Bogata ponuda božićnih borova, kupaca sve manje

Šibenčane stisla kriza, ne kup piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

tiže Božić! Uz obavezne darove (premda ih je sve manje i sve su jeftiniji u ovo recesijsko vrijeme), ono čega se skoro nitko neće odreći svakako je lijepo, zeleno božićno drvce. A njih, kao i prošlih godina, po Šibeniku ne nedostaje. Dapače, čini se da ih ima i previše, barem u odnosu na mali broj kupaca koje smo susreli na uobičajenim punktovima gdje Šibenčani kupuju svoj bor, na kružnom toku na Meterizama, kod Kauflanda, kod Tommyja na Vidicima i u šibenskoj Dragi iznad autobusnog kolodvora. NEMA U BOSANSKOJ Ove godine ostali smo bez jednog standardnog punkta, radovi na Bosanskoj ulici nisu zaustavili samo promet, ove godine tamo nema ni borića. Dakle, kupaca ima slabo, tu i tamo tek po koji, ali kako smo u obilasku bili u petak 19. prosinca, bilo je još vremena da prodavači rasprodaju ono što su za ovaj Božić namijenili Šibenčanima. Šibenčani, zna se, i onako sve rade u zadnji čas, tek kad stisne ‘priša’. Zato smo o borićima popričali s prodavačima, a oni o tom lijepom drvu znaju puno. - Evo, ovo vam je danska jela, najkvalitetnije drvo, najljepše se grana, iglice su joj najdeblje i najizdržljivije, otpadaju znatno sporije od iglica domaće smreke, koju također imamo u ponudi. Lijepa je i ona, dapače, mnogim Šibenčanima je i draža od ove uvozne iz Danske, nekako više odiše domaćim štihomkaže Ivica Pleadin iz šibenske firme Fructus, šef prodajnog punkta na ‘kružnom’ toku kod Meteriza. Cijena danske jele i domaće smreke skoro je ista, ljepši primjeci visoki između dva i tri metra koštaju oko 300 kuna. Ali, nađe se tu borića za svačiji džep, najmanje, točnije rečeno,

Kako je Nusret izvan sustava PDV-a, jer je riječ o proizvodu njegovog obiteljskog gospodarstva, s njim se oko cijene možete i cjenkati

postali snalažljivi, konstruirani su posebni topovi, jelka se kroz njih provuče, grane se stisnu, krošnja se omota mrežicom i od raskošnog bora dobijete tek nešto širi sklopljeni suncobran. Stane skoro u svaki auto, a nije teško ni za ponijeti kući na leđima, po starinski. Jedini problem po Pleadinu, ali i po svim prodavačima u gradu je što ljudi nemaju novaca, znatno jači argument od ranog datuma zašto prodaja iz godine u godine sve slabije ide. najniže primjerke od nekih metar visine možete dobiti i za 50 kuna. - Ispod te cijene nemamo ništa, što je ljudima često teško objasniti. Nema tu cjenkanja, za svaki bor izdajemo račune, koliko piše da košta toliko kupac mora i dati. Jedino pred sam Božić znamo smanjiti malo

cijene, da ipak rasprodamo sve ove borove. Danske jele uvezli smo, naravno, iz Danske, a domaću smreku nabavili smo u Pokupskom blizu Siska- kaže Ivica Pleadin. Ako mislite da vam za prebaciti do kuće bor od tri metra visine treba makar solidan kombi, varate se. Prodavači su

SVE SLABIJE I SLABIJE -Lani nam nije ostalo puno borova, tek nekoliko. A kako mi se ove godine čini i kako je počelo, ostat će nam ih znatno više. Stisla je ljude kriza- kaže Pleadin. Slično razmišlja i prodavač Saša ispred Kauflanda, ponuda borova mu je manje više ista

460. / 23. prosinca 2014. / 39

puju više ni boriće

Danska jela je najkvalitetnije drvo, najljepše se grana, iglice su joj najdeblje i najizdržljivije, otpadaju znatno sporije od listića domaće smreke – kaže Ivica Pleadin kao i na Meterizama. - Kažu mi kupci da je još rani datum. Prve godine sam ovdje, pa valjda još nisam upoznat s navikama Šibenčana, ali moram primijetiti da sam lani u Zagrebu na ovaj datum već prodao puno borića. Istina da u Zagrebu ima puno više ljudi, ali je i puno jača konkurencija, pa se sve to nekako iznivelira. Nadam se da će biti bolje do Božića, lokacija mi je odlična, u ovaj shopping centar dolazi dosta ljudi, valjda će netko od njih primijetiti i ove moje božićne jelke- kaže pomalo nezadovoljni Saša. Na parkiralištu kod Tommya

na Vidicima borove prodaje Nusret Mehić, koji, za razliku od prodavača na Meterizama i kod Kauflanda, borove sam uzgaja na svojih četiri hektara zemlje u blizini Slavonskog Broda. Nusret sa svojom obitelji tu već više godina prodaje boriće, a i kod njega je priča ista, svake godine je sve gore i gore. Međutim, kako sam podiže i dansku jelu i smreku i srebrenu jelu, Nusret je prava enciklopedija, o borovima zna ama baš sve. - Moram znati sve, jer jele su, iako se to ne bi reklo, osjetljive biljke ako ne rastu u podneblju odakle originalno dolaze. Primjerice, uvezao sam sadnice

danske jele, koja se u našim klimatskim uvjetima u Slavoniji sasvim drugačije ponaša od domaće smreke. Ako je puno kiše grane joj idu u širinu, iglice su deblje, takav bor je slabije tražen. S druge strane, ako je puno sunca, počne se sušiti. Morate im stalno pridavati potrebnu pažnju, nije to samo ono, kao to je stablo, pusti ga da rastekaže Nusret. OSJETLJIVE BILJČICE Sumnja da bi borovi uspjeli bez svakodnevne brige na našoj, dalmatinskoj vrućoj mediteranskoj klimi. - Tko se želi iskušati u tom

hortikulturnom izazovu, za njih imamo spremne jele zasađene u lonce sa zemljom. Pa kad im dosadi u kući, mogu je presaditi u vrt. Nisu ništa skuplje od ovih, nazovimo ih ‘jednokratnih’kaže Nusret. Kod njega smo našli i najskuplju jelu u gradu, preko četiri metra visoku dansku ljepoticu. Kako je Nusret izvan sustava PDV-a, jer je riječ o proizvodu njegovog obiteljskog gospodarstva, s njim se oko cijene možete i cjenkati. Tko zna, možda vam i spusti za koju kunu. Božić se opasno približio, ako još niste kupili svoju jelu, sad znate gdje ćete ih naći.

MENTALNA

MATINEJA piše: Mario Krnić Distopija na Beverly Hills način

Kultura

POVIJEST UMJETNOSTI danas piše i mlada ilustratorica Dora Ba

Bez sarkazma ne bih fu kao Monsieur Dorian piše Snježana Klarić snjezanaklaric5@gmail.com

M M

ladi zgodni tinejdžeri trče pustopoljinama u neposrednoj budućnosti, nakon velikih kataklizmi koje su zadesile našu jadnu planetu Zemlju. Zvuči vam poznato? Naravno da zvuči, kad smo zadnjih godina naprosto zatrpani filmovima skoro iste tematike, koje eksploatiraju tinejdžere gore nego što je to radio popularni Beverly Hills. Dakle, imamo Igre gladi, Maze runner, Divergance, Enders game i još neke naslove koje se bave upravo navedenom tematikom, a likovi iz tih filmova već se nalaze na posterima mladih ljudi po cijelom svijetu. To i ne bi bilo tako loše, da, ama baš odreda, svi ti filmovi nemaju još jedan zajednički nazivnik, a to je da su dozlaboga loši. Izdvojio bih tu samo drugi dio Igara gladi, nakon prvog filma koji je tek pola prvih sata biuo donekle zanimljiv, dobili smo sasvim solidan nastavak. Ovaj aktualni, treći, još nisam gledao. Iskreno, i ne zanima me baš. Ovo ostalo, ti Enderi i Labirinti je ubi bože. Što je najzanimljivije, sve su to filmovi rađeni po književnim djelima, koja su također pravi hitovi među mladom čitalačkom publikom. I, nameće se samo jedan zaključak tko je za to zapravo kriv! Kriva je vampirska saga ‘Sumrak’, kad je mogla već ta žena zaraditi toliku lovu na prelijepim mladim vampirima, zašto ne bi i na nekakvom tinejdž Mad Maxu iz grozne budućnosti? Katastrofa, samo se treba sjetiti kako je dobar film bio Loganov bijeg, a obrađivao je istu tematiku. Srećom, u svibnju nas čeka i novi Mad Max, hoću distopiju na pravi, surovi i sirovi način.

lada umjetnica Dora Barbarić, rođena u Slavonskom Brodu, 21-godišnja je ilustratorica čiji radovi oduševljavaju mnoge, a trenutačno studira povijest umjetnosti u Splitu. Slavonskobrodsku adresu nedavno je zamijenila vodičkom. A šibensko-kninsko područje postalo je bogatije za još jednu mladu umjetnicu neobičnih sklonosti. Svoje ilustracije izrađuje uglavnom prigodom vjenčanja. U posao je ušla s još jednom domaćom umjetnicom, šibenskom fotografkinjom Sanjom Lydijom Kulušić s kojom je sad već, osim poslovnih veza, vežu i obiteljske ‘prilike’. Dora i Sanja u prvoj polovici ove godine sklopile su ‘deal’ pa budući mladenci kao trajnu uspomenu na veliki dan – vjenčanje, mogu imati i svoje ilustracije s Dorinim potpisom, a u tom slučaju on glasi – Monsieur Dorian. Njene ilustracije krasi sarkazam, a pogledati se mogu na istoimenoj Facebook stranici, tumblru.

CRTAM CIJELI ŽIVOT Nekako mi se čini da te šibenska javnost i šire bolje upoznala nakon suradnje s fotografkinjom Sanjom Lydiom Kulušić. Kako je došlo do te suradnje? Sanju znam otkad je prohodala s mojim bratom Tomislavom, a sklopile smo ‘deal’ s ilustracijama za vjenčanje prije ovog ljeta. Inače, počela sam se baviti ilustracijama prije godinu dana, kad sam napravila blog na tumblru. Kad si počela ilustrirati? Kako si ‘otkrila’ ljubav prema ilustracijama koje su, koliko mogu primijetiti, posebne u

Trenutno prodajem par dizajna na majicama na booteeq.hr , na society6. com se mogu naći jastučići i platnene torbe, a na svojoj stranici sam lansirala mini kolekciju nakita koji povremeno radim po narudžbi smislu nekakve ironije, sarkazma? Jesam li na pravom putu opisujući ih tim riječima? Crtam cijeli život, no kad sam krenula na faks posvetila sam se

njemu i nekako zapostavila svoj hobi. Također, tražila sam neki stil crtanja u kojem bih se mogla prepoznati, te sam se našla u svojim ilustracijama. One su

ISTINA ĆE VAS

460. / 23. prosinca 2014. / 41

arbarić

unkcionirala

OSLOBODITI

piše: don Marinko Mlakić

Može li čovjek biti kao Bog?

n a stale pod utjecajem moje okoline, splitske scene, ali i općenito svjetske umjetničke scene. Točno je da često koristim sarkazam u svojim radovima, mislim da bez toga ne funkcioniram kao Mons. Dorian. INSPIRACIJA IZ OKOLINE Gdje se sve mogu vidjeti tvoje ilustracije i mogu li ti se javiti zaintersirani koji bi možda tvoje radove voljeli vidjeti na nekim svojim radovima npr majicama, šalicama, nakitu....?! Trenutno prodajem par dizajna na majicama na booteeq.hr, na society6. com se mogu naći jastučići i platnene torbe, a na svojoj stranici sam lansirala mini kolekciju nakita koji povremeno radim po na-

rudžbi. Je li realno očekivati u budućnosti možda izložbu tvojih radova? Izložba… Mislim da će izložba još pričekati jer bih htjela za nju napraviti određen broj radova koji se upotpunjuju po priči i smislu, što može potrajati. Iz čega crpiš inspiraciju za crtanje? Inspiraciju crpim iz okoline u kojoj sam, to sve nekako prolazi kroz moju osobnu prizmu. Uglavnom su to žene s vilinskom kosom i životinje obučene kao odrasli ljudi, što mi se učinilo zgodnim pa često koristim te motive. Živiš li od ilustracija ili je riječ o hobiju? Od ilustracija ne živim, zaradim si za džeparac tu i tamo.

rije više godina u jednom katoličkom časopisu naišao sam na kratko pismo jedne vjernice čitateljice. Bila je vrlo začuđena, jer je na duhovnojobnoviod voditelja čula rečenicu: ‘Bog je postao čovjekom, kako bi čovjek postao Bogom!’Pozivajući se na opis istočnoggrijehau Knjizi Postanka bila je uvjerena da se radi o krivovjerju te jepitala zapojašnjenje. Nije čudno da iskren vjernik pomisli kako ovako formulirana vjera u utjelovljenje zvuči heretično. Iskustvo nedostojnosti pred Bogom jedno je od najpotresnijih iskustava vjere. Zbilja, teško bi se iskren vjerniksvjestan svojih grijeha i slabosti usudiotek tako pomisliti da bi mogao postati ‘kao bogovi’. Tim više imamo li pred očima Sveto pismokoje krivnju za sve zlo i patnju koje čovjek trpi svaljuje upravo na takvu težnju Adama i Eve.Ipak, upravo je to ‘sudbina’ koju je Bog namijenio svima nama kada je čovjeka – i muško i žensko – stvorio ‘na svoju sliku, sebi slična’. I ta istina u temelju je otajstva Božića. Razlog radi kojeg je Bog postao čovjekom i došao među nas zbilja je taj da čovjek postane ‘zajedničar božanske naravi’, napisao je sv. Petar. Tumačeći tajnu utjelovljenja Katekizam Katoličke Crkve (br. 460) najprije navodi članak Vjerovanja u kojem se ona spominje: Isus Krist je ‘radi nas i radi našega spasenja sišao s nebesa; i utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice i postao čovjekom’, a zatim navodi nekoliko istaknutih crkvenih naučitelja koji govore o pobožanstvenjenju čovjeka. Sv. Atanazije Aleksandrijskidoslovno kaže:’Zaista Sin Božji je postao čovjekom da nas učini Bogom’,a veliki sv. Toma Akvinski: ‘Jedinorođeni Sin Božji, hoteći nas učiniti dionicima svoga božanstva, uzeo je našu narav da bi, postavši čovjekom, ljude učinio bogovima.’

KRIVI NAČIN

Što je onda bilo tako grješno u činu Adama i Eve kada htjedoše ‘biti kao bogovi’? Svakako ne njihova težnja za božanskim životom. To je sveta težnja koju je sam Bog usadio u naša bićakada nas je stvarao na svoju sliku. ‘Za sebe si nas, Gospodine, stvorio, i nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi’, napisao je sv. Augustin. Krivi je, međutim, način na koji su to Adam i Eva htjeli postići.Nasjedajući na bešćutnu laž zavodnice zmije, povjerovali su da im sam Bog to brani zapovjedivši im da ne jedu sa stabla spoznaje dobra i zla. U analizi ove biblijske priče obično se zanemaruje činjenica kako je Eva u razgovoru sa zmijom krivo interpretirala Božju zabranu.Naime, u rajskom vrtu dva su stablaposebno spomenuta.

Jedno je stablo života,nasred vrta, i s njega su mogli jesti do mile volje. Drugo je stablo spoznaje dobra i zla, s kojeg nisu smjeli jesti. Drugim riječima Bog nije prvim ljudima uskratio ništa od života. Sve im je dao na raspolaganje. Bog hoće da ljudi ‘imaju život u izobilju’. Jedino što je od njih tražio jest da poštuju princip života, odnosno spoznaju dobra i zla kakvu je on ugradio u stvoreni svijet. Čovjek dakle ne bi smio vlast razlikovanja dobra i zla uzeti u svoje ruketepo vlastitom nahođenju dobro izvrtati u zlo, a zlo u dobro. To ga vodi u propast i u smrt. A Eva je zmiji kazala kako im je Bog zabranio jesti ‘plod stabla što je nasred vrta’!?(Da bi otklonili uobičajeno svaljivanje krivnje samo na Evu, važno je spomenuti da je ona jednako i na Adamu. Njegova je zadaća bila da Evu podsjeti na pravi smisao zapovijedi i zaštiti je od zavodničke laži zmije, a njega tu nije bilo!?) Iz ovoga možemo zaključiti kako svako zlo, svaki neposluh i grijeh prema Bogu ima korijen u nepoznavanjuBoga i onoga što je zbilja njegova volja za nas. To, bez daljnjega, vrijedi i danas. Upravo je nevjerojatno kako sami kršćani ne poznaju sadržaj kršćanske vjere. I kako nemaju potrebu da ga upoznaju!? Zar je čudo da se tako izokrenuokriterij spoznaje dobra i zla?

POSLJEDICA GRIJEHA

Posljedica grijeha je da se oboma ‘otvaraju oči’. Ali spoznaja je ponižavajuća: nisu postali ‘kao bogovi’ nego goli i postiđeni (govor savjesti). Stide se sami sebe, od Boga bježe a jedno drugo osuđuju. Kad čovjek odbaci Boga, čija je slika, ni sam više ne zna tko je.Zar to nije naš svijet? Plaća je grijeha smrt, kaže sv. Pavao. Međutim, kako kaže jedna misna molitva,iako je neposlušan izgubio njegovo prijateljstvo, Bog čovjeka nije ostavio pod vlašću smrti, nego nam je svima milosrdno pritekao u pomoć da ga tražeći nađemo. Da bi nas spasio od prokletstva grijehaismrti te ponovno mogućim učinio zajedništvo čovjeka i Boga, Bog sam dolazi k nama. Božji Sin Isus Krist napušta svoje božansko prijestolje, silazi u našu grješnost kako bi nas ponovno vratio u zajedništvo s Bogom. ‘Doista, kao što su neposluhom jednoga čovjeka mnogi postali grešnici tako će i posluhom Jednoga mnogi postati pravednici’, piše sv. Pavao. Crkva zato Isusu Kristu vidi’Novog Adama’ koji je došao je da ispravi ono što je po ‘starom Adamu’ srušeno. Istom analogijom Gospa je ‘Nova Eva’. Zbilja, istina je: Bog je postao čovjekom, kako bi čovjek postao Bogom! Sretan Vam Božić!

Šibenski tjednik + Cinestar poklanjaju vam 2x2 ulaznice za dječji film svakog tjedna. Pošaljite vaše podatke: ime i prezime, broj mobitela na mail:

Vas nagraðuje!

manji, ali jednako veliki

Kupon za pretplatu

marketing@novi-tjednik.hr .

tromjesečna pretplata

polugodišnja pretplata

13 brojeva – 78 kn (1 broj gratis)

26 brojeva – 156 kn (2 broja gratis) 52 broja – 312 kn (3 broja gratis)

NAČIN PLAĆANJA

Općom uplatnicom ili virmanom Na žiro račun

Broj komada Jadranska banka

godišnja pretplata

Naziv tvrtke Ime i prezime

2411006-1100040029 Svrha doznake

Adresa

Pretplata na Šibenski tjednik Poziv na broj (upisati MB)

Tel/fax

Ispunjeni kupon s fotokopijom uplatnice/virmana pošaljite na adresu: Šibenski tjednik (za pretplatu) / J. Barakovića 2, HR - 22000 ŠIBENIK

MB:

UDRUŽENJE HRVATSKIH TRGOVAČKIH KUĆA Svi domaći proizvođači voća i povrća i obiteljska poljoprivredna gospodarstva su dobrodošli! Plaćanje odmah!

Zainteresirani se mogu javiti na broj mobitela 099/2317367 i mail: marija.baljkas@djelo.hr

Proizvode domaćih proizvođača povrća i voća: kupusa, krumpira, selena, mrkve, petrusimena, pomidora, tikvica, blitve, salate, kapule, luka, balancana, poriluka, brokula, kukumara, špinjače; jabuka, trešanja, višanja, lubenica, cata, bresaka, smokava, grožđa, mandarina... Djelo otkupljuje na otkupnom punktu u sklopu svog hipermarketa i poslovnog centra u Vodicama svakoga jutra od 5 do 14 sati.

Kupnjom proizvoda ŠIBENSKIH i HRVATSKIH proizvođača u Djelo prodavaonicama sudjelujete u humanitarnoj akciji „Šibensko srce“ pri čemu 10% prodajne vrijednosti svakog artikla (bez PDV-a) ovog mjeseca doniramo

NIKU STRIKOMAN (4) Kupujmo ŠIBENSKI i HRVATSKI PROIZVOD i POMOZIMO jer ŠIBENSKO SRCE JE VELIKO! HVALA! Potražite oznaku na Djelo policama!

ije

Kupone sakupi i

sti

spizui

lja nik

pokup

IME I PREZIME: ADRESA:

MOB:

ŠIBENSKOG TJEDNIKA’

SKIM TJEDNIKOM’

A’ K I N

UDRUŽENJE HRVATSKIH TRGOVAČKIH KUĆA Izvlačenje dobitnika svake prve srijede u mjesecu u 9.40 sati u eteru Radio Šibenika

G KO S N

BE ‘ŠI

D TJE

JE T M

I A' K L DOMAĆA KRAVICA ČVRSTI E S J Sakupi kupone u vrijednosti od 1000 kn i EN A ‘D J zajedno s podatcima JOGURT (ime i prezime,ZA ZDRAV I B I C adresa, broj mobitela) POČETAK pošalji na adresu: DANA! A AK A Š GRATIS Šibenski tjednik, IVN

E ES

sUNCE OTi kalcija, čvrbjelančevina M O punovrijedan proizvod naSvaki kupac koji od od od 23.12. do 29.12. u PR mijenjen svim uzrastima. bilo kojoj prodavaonici ‘Djela’ kupi ‘Šibenski tjednik’,

ZA NAGRADNU IGRU, Kao bogat izvor Jurja Barakovića 2, sti jogurt biološki je 22000 Šibenik

IT D U

PECIVO

B ŠIBENSKI PROIZVOD ZA 5 i najopširniji O R tjednik u Županiji, dobiva na dar PECIVO SUNCE Ljudi pokušavaju riješiti problem pretilosti na ‘P

najrazličitije načine. Jedan od načina je i dijeta, odnosno izbjegavanje unošenja prevelikih količina hrane, a time i kalorija u organizam. Novija istraživanja ukazuju da se tijekom dijete ne bi

’ M O NIK

Sport EKSPRESNO Na Izbornoj skupštini žns-a izabran novi/stari predsjednik

Dulibiću novi mandat, Ljubičić odustao od kandidature zbog mira u stranci piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

uno vike nizašto’ ili ‘tresla se brda, rodio se miš’. Tako bi se ukratko mogla opisati događanja oko Županijskog nogometnog saveza, a koja su zaključen u petak tako što je dosadašnji predsjednik Željko Dulibić dobio novi četverogodišnji mandat na čelu Saveza. Naime, Dulibić je bio jedini kandidat za predsjednika, a njegovu kandidaturu podržalo je

17 od 21 kluba, tako da je njegovo ponovo ‘ustoličenje’ na Skupštini bilo samo stvar formalnosti, dobivši jednoglasnu podršku prisutnih delgata. BEZ PROTUKANDIDATA Podsjetimo, kao mogući Dulibićevi protukandidati spominjali su se predsjednik NK Vodice Marin Mikšić, ali i Novica Ljubičić, HDZ-ov stranački kolega Željka Dulibića. Kako smo nedavno pisali, ovaj potonji se, dok je još obnašao dužnost direktora i jedinog člana

Članovi IO-a i NO-a Izabrani su i članovi Izvršnog odbora ŽNS-a. U njega će osim predsjednika Željka Dulibića sjediti i Drago Tokmagdžija, Mladen Bukarica, Valentino Pranjić, Marin Mikšić (svi dopredsjednici), Dražen Bumbak, Ante Šošić, Damir Čapin, Siniša Petrović, Ivica Dujić, Ante Rakić, Ante Kulušić te Petar Mazarekić. U Nadzorni odbor izabrani su, pak, Joško Vučenović, Željko Šimunac i Neven Baus.

uprave HNK Šibenik, požalio kako je Nadzorni odbor kluba sa Šubićevca, njemu iza leđa, dok je bio na putu, odlučio da će njihov predstavnik na Skupštini biti Dulibić. Na koncu se Ljubičić povukao, čini se prije svega zbog mira u stranci, iako smo iz nekoliko izvora čuli kako bi dobio podršku većine klubova da se kandidirao. Spreman ga je bio podržati i Mikšić, najglasniji kritičar Dulibićeve nogometne vlade, vjerojatno ispravno procijenivši kako bi Ljubičić imao veće izglede za predsjednički mandat. Na kraju je, kako je to već uobičajeno u hrvatskom sportu, politika ponovo presudila. Ono što ‘bode u oči’ je da su svi p r e d - stavnici županijskih klubova koje smo kontaktirali prije održavanja Skupštine izrazili nezadovoljstvo stanjem u županijskom nogometu, uz dodatak kako dobar dio odgovornosti leži i na vodstvu Saveza. Unatoč tome odlučili su starom/novom predsjedni-

Na kraju je, kako je to već uobičajeno u hrvatskom sportu, politika ponovo presudila

ku dati još jednu šansu. IZVUĆI ŽUPANIJSKI NOGOMET IZ GLIBA Pred Željkom Dulibićem i njegovim timom sada je težak zadatak izvući županijski nogomet iz gliba i opravdati ukazano povjerenje. A ‘glib’ je uistinu dubok. Nogometna perjanica županije i nositelj kvalitete, HNK Šibenik, koprca se u trećoj ligi, Županijska liga spala je na četiri kluba, na nekim utakmicama igrači su su doslovno borili za goli život (slučaj Kistanje), mnogi klubovi ne mogu sastaviti momčad jer se mladi više ne žele baviti nogometom (tko im može zamjeriti!?), nema prave podrške gradova i općina,...Sve su to izazovi s kojima će se morati uhvatit u koštac čelništvo ŽNS-a.

460. / 23. prosinca 2014. / 45

ZREO ZA VELIKE STVARI Upoznajte mladog tribunjskog biciklistu Davida Jabuku

Biciklizam je za mene način života piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

za Davida Jabuke fantastična je sezona. Mladi tribunjski biciklist svoju je bogatu riznicu trofeja i medalja obogatio s gomilom novih odličja s raznih natjecanja, a najvrjedniji među njima ona su osvojena na državnim prvenstvima. Popis je uistinu impozantan – državni prvak na kronometru, juniorski prvak na cestovnom usponu, juniorski viceprvak na cestovnom Prvenstvu Hrvatske, brončani na juniorskom prvenstvu u ciklokrosu. Stoga ne čudi što je David nedavno dobio i nagradu Općine Tribunj za osobite uspjehe u sportu. - Da, bila je to dobra godina za mene i potvrda da sam na pravom putu – kaže David koji će uskoro napuniti 18 godina. Ako ste mislili da su ga ovi uspjesi uljuljkali, prevarili ste se. Naime, iako je sezona gotova, David se već priprema za sljedeću, pa smo ga tako omeli u treningu.

PUNO ODRICANJA I MAKSIMALNA POSVEĆENOST - U siječnju je u Šibeniku na rasporedu Prvenstvo Hrvatske u ciklokrosu, tako da radim na snazi. Želim spreman dočekati novu sezonu kako bih ispunio zacrtane ciljeve. A ciljevi su istaknuti se u domaćoj konkurenciji i osigurati si mjesto u jednoj od inozemnih ekipa – ističe Jabuka koji će u novoj sezoni voziti za BK Zadar. O njegovoj ambicioznosti svjedoči i podatak kako je dogovorio suradnju s Vladimirom Miholjevićem. Riječ je o najuspješnijem hrvatskom biciklistu koji se prije dvije godine umirovio, ali je ostao u biciklizmu kao trener. - Suradnja s njim sigurno će mi puno donijeti, i po pitanju treninga ali i po pitanju prehrane, koja je jako bitna u ovom sportu – kaže David. Kao što je poznato, biciklizam je jedan od najzahtjevnijih i naj-

O Davidovoj ambicioznosti svjedoči i podatak kako je dogovorio suradnju s Vladimirom Miholjevićem. Riječ je o najuspješnijem hrvatskom biciklistu koji se prije dvije godine umirovio, ali je ostao u biciklizmu kao trener

napornijih sportova, što potvrđuje i David. SVESTRAN BICIKLIST - Sport je to koji zahtjeva puno odricanja i maksimalnu posvećenost. Dakle, nema izlazaka, svaka minuta spavanja je bitna, mora se voditi računa o prehrani. Tijekom sezone trenira se dvadesetak sati tjedno, kombinirano u teretani i na bicikli, a do rezultata se dolazi samo višegodišnjim napornim radom. Međutim, ako netko voli ovaj sport kao što ga je volim, ništa mu nije teško – ističe mladi Tri-

bunjac, koji se biciklizmom počeo baviti prije pet godina. - U to vrijeme u Tribunju je osnovan BK Kamena pa sam se zajedno s nekoliko prijatelja od-

lučio upisati, vidjeti kako će me ići. Nije trebalo dugo da se ‘zakačim’, pa je kroz ovih nekoliko godina biciklizam za mene postao ne samo sport kojim se bavim, nego način života – objašnjava David. Ono što ga krasi je svestranost, o čemu svjedoče i medalje osvojene u raznim disciplinama. - Za sada su moj forte kronometar, brdo, odnosno cestovni uspon, a cilj mi je popraviti šprint. U svakom slučaju, uživam u svim disciplinama. Važno je da sam na bicikli – zaključio je David Jabuka.

Sport

46 / 23. prosinca 2014. / 460.

NOGOMET Mirko Labrović novi je trener šibenskog trećeligaša

Neće biti lako, ali ne bojim se. O mene najbolje govore rezultati, u svim klubovima u kojima sam do sada radio imao sam uspjeha. Ovo nije samohvala, već samo iznosim brojke – istaknuo je Labrović

‘Želim ‘diplomirati’ u Šibeniku, odnosno, vratiti ga u prvu ligu’ piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

irko Labrović novi je trener šibenskog trećeligaša. Iako su neki očekivali zvučnije ime, odnosno, domaćeg stručnjaka na klupu narančastih, izbor je pao na relativno mladog trenera iz Cetinske krajine koji je poznat tek boljim poznavateljima trećeligaških zbivanja. Iza sebe ima desetogodišnje trenersko iskustvo, od tog je većinu proveo u NK Hrvace, a onda je sjeo na klupu drugoligaša Junaka, pa se na kratko vrati u Hrvace da bi prije dolaska na Šubićevac vodio četvrtoligaša OSK iz Otoka. U svim tim klubovima Labrović je imao

vrlo dobre rezultate. - Kao što smo i najavili, htjeli smo trenera koji dobro poznaje treću ligu i koji je spreman 24 sata živjeti i raditi s ekipom. Vjerujem da smo to dobili u Mirku, da će nam pomoći u ostvarenju cilja, a to je vraćanje u viši rang – kazao je direktor Šibenika Ivo Krečak. PRVO ‘MATURA’ PA ‘DIPLOMA’ Ono što se dalo zaključiti na njegovom predstavljanju jest da je Labrović ambiciozan i studiozan trener, ali i samouvjeren. - Ovo je velik izazov za mene, rekao bih matura, a hoće li biti velika ili mala, vidjet ćemo. Međutim, krajnji cilj je ‘diplomirati’ na klupi Šibenika. Dakle, prvi korak je povratak u drugu ligu, a ‘diploma’ bi bila vraćanje Ši-

benika u prvu ligu, gdje mu je i mjesto – poručio je Labrović, te nastavio: - Neće biti lako, ali ne bojim se. O mene najbolje govore rezultati, u svim klubovima u kojima sam do sada radio imao sam uspjeha. Ovo nije samohvala, već samo iznosim brojke. – Ističe kako nije imao prilike gledati svoju novu momčad uživo, ali će to nadoknaditi preko videozapisa. - Već sam prostudirao statističke pokazatelje igrača, predstoji detaljna analiza kroz videozapise nakon čega ću sa suradnicima donijeti zaključke o daljnjim koracima. Tada ćemo odlučiti i o pojačanjima. Slažem se da prednost moraju imati domaći momci, a ono čemu treba težiti jest dovesti igrače koji će

biti pojačanja za drugu ligu. Dakle, trebamo gledati dugoročno – zaključio je Labrović. KARTELO: PRVI DOJMOVI SU ODLIČNI Osim direktora Krečka, podršku novom treneru na predstavljanju došli su dati i njegov pomoćnik Ivan Bulat, te kapetan Marko Kartelo. - Za sada me se novi trener jako dojmio. Vidi se da je vrlo studiozan i ambiciozan i upravo takav stručnjak nam je trebao, koji će dati cijelog sebe. Mi igrači potrudit ćemo se da mu pristupom na treninzima i utakmicama maksimalno olakšamo posao – kazao je Kartelo. Kažimo kako će pripreme za drugi dio sezone najvjerojatnije početi 14. siječnja.

460. / 23. prosinca 2014. / 47

SPEKTAKULARAN KRAJ POLUSEZONE Željko Silov od sreće pokidao majicu

Jesenski naslov ‘sletio’ u Crnicu piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

alonogometaši Crnice jesenski su prvaci 2.HMNL jug. Šibenska momčad i prije zadnjeg kola osigurala je tu laskavu titulu, ali o susret u Trogiru još će se dugo pričati. Epilog tog susreta je da je Željko Silov u erupciji oduševljenja pokidao majicu. Ali, krenimo redom. Crnica je imala velikih problema sa sastavljanjem momčadi za gostovanje kod fenjeraša lige. Naime, Silov nije mogao računati na dva Dragana, Vukovića i Radmana. Potonji je imao poslovne obveze u Rijeci dok je Vuković morao odraditi suspenziju zbog kartona. O kakvom hendikepu je riječ najbolje govori podatak kako je spomenuti dvojac u protekle tri godine postigao više od polovice golova Crnice. FIZIOTERAPEUT NAJTRAŽENIJI ČOVJEK U SVLAČIONICI Osim toga zbog ozljeda je upitan bio i nastup Baričića, Žarkovića i Mijata pa je najtraženiji čovjek u svlačionici bio fizioterapeut Ivan Pertušić. Vodstvo kluba u takvoj je situaciji brzo reagiralo pa je brzopotezno doveden Mate Bugarija, bivši hrvatski reprezentativac, a aktiviran je i Ante Rašić. S tako ‘sklepanom’ i ‘izraubanom’ momčadi Crnica je s puno respekta istrčala kontra Trogira. Krenulo je dobro. Žarković je u ranoj fazi doveo Šibenčane u vodstvo. Međutim, samo nekoliko minuta kasnije isti igrač zbog

Bio je to uistinu spektakularan kraj prvog dijela 2.HMNL jug za malonogometaše Crnice, koji će u drugi dio prvenstva ući sa sedam bodova više od drugoplasiranog Hajduka ši što Trogirani koriste i ponovo povisuju na dva gola razlike.

ozljede završava utakmicu, a da stvar bude gora Ivan Perica dobiva drugi žuti karton (zaboravio skinuti markirnu majicu!). Bez još dva bitna igrača momčad Željka Silova do poluvremena se našla u rezultatskom minusu (2:3), da bi na startu drugog dijela primila i četvrti gol. Slijedi tada nova nevolja. I vratar Baričić primoran

je zbog ozljede napustiti igru, a zamjenjuje ga mladi Niko Đaković koji odmah nes(p)retno prima gol za 5:2 domaćina. Međutim, nema predaje. Crnica 13 minuta prije kraja vadi vratar i kreće na sve ili ništa. Rizik se isplatio, pa Jurković i Bugarija devet minuta prije kraja smanjuju na 5:4. Potonji minutu kasnije nesretno grije-

NEZAPAMĆENO SLAVLJE Ipak, prava drama tek slijedi. Prvo u 35. minuti Jurković zabija za 6:5 da bi Bugarija minutu kasnije svojim trećim golom poravnao na 6:6. Dvije minute prije kraja dogodila se prava erupcija oduševljenja u redovima Crnice kad je Rašić zabio za vodstvo, da bi Jurković (prvi hat-tric u dresu Crnice) u posljednjoj minuti zabio za konačnih 8:6 za Crnicu. Uslijedilo je neviđeno slavlje Šibenčana, a najveća žrtva toga ispala je majica Željka Silova koju je od sreće pokidao sa sebe. Bio je to uistinu spektakularan kraj polusezone za malonogometaše Crnice koji će u drugi dio prvenstva ući sa sedam bodova više od drugoplasiranog Hajduka.

Svima želimo čestit Božić i Novu godinu Svim žiteljima naše županije sretan Božić i uspješnu Novu godinu žele djelatnici Rivine Jaruge d.o.o. Skradin

Sretan Božić i uspješnu Novu godinu!

Čestit Božić želi vam zlatarna Domdjoni

Čestit Božić i sretna Nova 2015. godina

Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik Ul. Kralja Zvonimira br. 50, 22000 Šibenik 022/311-830; fax: 338-200; Dežurna služba: 778-100

460. / 23. prosinca 2014. / 49

KICKBOXING Uspješan nastup šibenskih klubova na ‘Croatia Openu’ u Makarskoj

Svih pet članova ‘Petra Krešimira IV’ uzelo medalje, Karmela Makelja iz ‘Dalmatina’ srebrna u debiju

Turnir u Makarskoj sigurno će dugo pamtiti članica ‘Dalmatina’ Karmela Makelja. Bilo je to njezino prvo službeno natjecanje i odmah ga je ‘začinila’ odličjem

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

akarska je nedavno bila domaćin najmasovnijeg kickboxing turnira u ovom dijelu Europe, ‘Croatia Opena’, koji je ove godine okupio 566 natjecatelja iz 70 klubova iz devet zemalja, u svim disciplinama i svim uzrasnim skupinama. Među njima

su bili i članovi dvaju šibenskih klubova, KBK-a Petar Krešimir IV i KBK-a Dalmatino, koji su ostvarili vrlo zapažene nastupe. Ukupno su osvojili šest medalja, od toga je njih pet završilo u vitrinama ‘Petra Krešimira IV’, a jedna ali vrijedna u trofejnoj riznici ‘Dalmatina’. STOPOSTOTNI UČINAK Ono što je zanimljivo i za svaku pohvalu jest da se svih pet

boraca ‘Petra Krešimira IV’ okitilo medaljama. U seniorskoj konkurenciji, u disciplini fullcontact, srebrom su se okitili Frane Kursar (do 63,5 kilograma) i Davor Petković (do 86 kilograma), dok je broncu uzeo Ivan Vrcić (do 81 kilograma). Kod juniora Tomislav Bogdanović popeo se na najviše postolje osvojivši zlatnu medalju u disciplini fullcontact (do 81

kilograma), dok se u istoj disciplini (do 63,5 kilograma) Mateo Skroza okitio srebrom. - Zadovoljni smo rezultatima, iako je uz malo sreće moglo biti i bolje. U svakom slučaju, nastup na ovom turniru poslužio je za prikupljanje iskustva koje će im dobro doći u daljnjoj karijeri – kazao je trener KBK-a Petar Krešimir IV Joško Sunara. PRVO PA MUŠKO Turnir u Makarskoj sigurno će dugo pamtiti članica ‘Dalmatina’ Karmela Makelja. Naime, bilo je to njezino prvo službeno natjecanje i odmah ga je ‘začinila’ odličjem. Šibenčanka je nastupila u disciplini K-1, a do srebra je došla nakon što je u polufinalu tehničkim nokautom u prvoj rundi svladala predstavnicu splitskog Pitbulla, da bi u finalu, podijeljenom odlukom sudaca, izgubila od standardne juniorske reprezentativke Ane Filipović iz Ivanić Grada. Boje KBK-a Dalmatino u Makarskoj je branio i Romano Prelević. On je također nastupio u disciplini K-1, u kategoriji starijih kadeta do 69 kilograma, ali ga je u prvoj borbi zaustavio mađarski predstavnik.

Sport

50 / 23. prosinca 2014. / 460.

Dario Šarić brani naslov najboljeg europskog mladog igrača o čemu svjedoči i podatak da je u studenom proglašen najkorisnijim igračem Eurolige, čime je postao najmlađi MVP u povijesti tog prestižnog klupskog natjecanja.

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

IBA je ovih dana objavila imena kandidata u izboru za najboljeg mladog košarkaša ‘Starog kontinenta’.

Na listi ‘deset veličanstvenih’ očekivano se našao i Šibenčanin Dario Šarić, koji se sjajno snašao u svom novom klubu, turskom Anadolu Efesu. Iako mu je tek 20 godina, Dario je jedan od nositelja istanbulskog košarkaškog giganta,

ŽESTOKA KONKURENCIJA Valja podsjetiti kako je šibenski košarkaški dragulj lani osvojio nagradu za najboljeg europskog mladog igrača, što znači da ove godine brani tu laskavu titulu. Konkurencija mu je žestoka. Na listi je niz fantastičnih mladih igrača, a među njima je još jedan Hrvat, Dragan Bender koji trenutno brani boje izraelskog drugoligaša Ironi Ramat Gana, gdje je poslan na posudbu iz velikog Maccabija iz Tel Aviva. Želite li glasati za Darija (ili nekog drugog) možete to uči-

niti na portalu FIBA Europa, a glasanje je otvoreno do 16. siječnja.

Desetorica veličanstvenih Dario Šarić (Anadolu Efes/Hrvatska) Dragan Bender (Ironi Ramat Gan/ Hrvatska) Jusuf Nurkić (Denver Nuggets/BiH) Giannis Antetokounmpo (Milwaukee Bucks/Grčka) Cedi Osman (Anadolu Efes/Turska) Aleksandar Vezenkov (Aris/Bugarska) Domantas Sabonis (Gonzaga/Litva) Stefan Peno (Barcelona/Srbija) Sviatoslav Mihailiuk (Kansas/Ukrajina) Federico Mussini (Reggio Emilia/ Italija)

Pratite nas na facebook.com/ CineStarMultiplexi

Ne propustite: NOĆ U MUZEJU: TAJNA GROBNICE 4IZVORNI NASLOV: Night at the Museum: Secret of the Tomb 4REDATELJ: Shawn Levy 4GLUMCI: Robin Williams, Ben Stiller, Owen Wilson 4ŽANR: avantura, komedija, obiteljski 4TRAJANJE FILMA: 97 minuta

MUZEJSKOM ČUVARU Larryju Daleyu (Ben Stiller) i Jedediahu (Owen Wilson) u novim se pustolovinama po svjetovima oživljenih izložaka ovaj puta pridružuju glumačke legende Robin Williams kao Theodore Roosevelt, Ben Kingsley i Mickey Rooney.

PADDINGTON 4SINKRONIZIRANO 4IZVORNI NASLOV: Paddington 4REDATELJ: Paul King 4GLASOVI: Filip Juričić, Pero Juričić 4TRAJANJE FILMA: 95 minuta

OVAJ PERUANSKI MEDVJEDIĆ svoje londonske avanture započinje kada se nađe sam i izgubljen na stanici Paddington. No, sreća mu se osmjehne kada ga pronađe obitelj Brown.

Samo u CineStaru:

CineStar - Šibenik • Velimira Škorpika 23 - Dalmare Centar, www.blitz-cinestar.hr • Rezervacije kino ulaznica: 060 32 32 33 - Cijena 1,74kn/min za pozive iz fiksne mreže sa PDV-om – Cijena 2,96kn/min za pozive iz mobilne mreže sa PDV-om Blitz-CineStar Adria d.o.o., Lanište 32, 10000 Zagreb, OIB 97409654703; kontakt info 01/4686602

Sretan Božić želi vam

Šibenski kanal piše: Rade Kristić

Vijesti

broj 78.

Dejan Milivojević Dža

‘Kritiziramo društvo u barem nam je savjes

U prodaji hrvatsko izdanje knjige o legendarnim The Clash

iječ je o originalnoj knjizi ‘The Clash’ koju su napisali Joe Strummer, Mick Jones, Paul Simonon i Topper Headon, a po prvi puta, ‘velika pink knjiga’ dostupna je i na hrvatskom jeziku. Knjiga na čak 384 stranice donosi priču o jednom od najznačajnijih bendova svih vremena i prvo je službeno izdanje o The Clashu koje su osmislili članovi grupe. S jedinstvenim uvidom u arhivu The Clasha, ova ključna knjiga na jednom mjestu otkriva ekskluzivne materijale kao što su plakati s turneja, rijetke naslovnice, umjetničke radove članova i raznoliku memorabiliju te fotografije benda iz privatnog života, na pozornici, u studiju i na putovanjima, a svaki član osobno svjedoči o svom životu u grupi. Bili su savršena četvorka samo pet godina, ali su u tom periodu objavili šesnaest strana LP vinila i 17 singlova, gotovo bez prestanka su bili su na svjetskoj turneji, uvijek su bili dostupni za intervjue, uvijek su dozvoljavali obožavateljima ulazak i druženje u backstageu, nikad nisu prestali propitivati ustaljene obrasce, ne samo u glazbenom biznisu, nego i u političkom ustroju svijeta, u pjesmama i u intervjuima. Cijena ovog jedinstvenog izdanja iznosi 259 kuna, a može se pronaći u svim Dallas Music Shopovima.

snovani ste još 1987. godine, i bez obzira na manje više uobičajene promjene u postavi, ostali ste vjerni čvrstom i žestokom rock zvuku koji je i vaša, uz vrlo britke i nedvosmislene tekstove, prepoznatljiva vrijednost. Tko su danas članovi benda i na čijem pogonskom gorivu putuje Dža ili bu? Starijih ili novih članova benda? Iz prve postave benda su samo bubnjar Dejan Milojević, Kid, odnosno moja ma-

lenkost, i pjevač Nebojša Simeunović, Sabljar. Tu su još i gitarista Igor Panić – Zigi,koji je sa nama od 1996. godine, ali i dvojica novih članova, gitarista Vladan Vasiljević – Vaske, i basista Vuk Pavlović. Mi smo uvijek bili koncertno dosta aktivni, a pogotovo od kako su novi članovi došli, i donijeli svježu krv, tako da mi praktički ne stajemo sa svirkama. U protekle dvije godine smo odsvirali preko 120 koncerata,

a turneja se nastavlja i dalje, pa se može nazvati i ‘Never Ending Tour’. I nakon više od 25 godina otvoreno i kritički promatrate svijet oko sebe. Kako je neminovna činjenica da živimo na trusnom i idealnom terenu za mito, korupciju, kvazidemokraciju i sve druge oblike primitivizma, tema sigurno neće nedostajati. No, ima li kakve konkretne koristi od toga i osjećate li se kao svojevrsni korektiv društva?

460. / 23. prosinca 2014. / 53

a ili bu:

Novi albumi

u kojemo živimo i st čista’ Kako stoje stvari ovdje će uvijek biti aktualne iste teme koje pogađaju sve nas u cijeloj regiji, i tu se u malo čemu razlikujemo. Materijalne koristi sigurno nema od toga što kritiziramo društvo u kome živimo, ali bar nam je savjest mirna jer ne šutimo i ne skrivamo glave u pjesku kao nojevi. Medijska situacija u Srbiji je nikad gora, mjesta za iskrene kritike nema, a to se čak ni 90-ih nije događalo. Favoriziraju se samo bendovi koji pjevaju o nevažnim stvarima, nazovi ‘rockeri’ koji kombiniraju narodnjake uz svoju svirku. Upravo iz tih razloga smo mi non-stop na turneji jer jedino tako ljudi koji misle svojom glavom mogu dijeliti energiju s nama. nikad nismo prestali s radom S radom ste prestali nakon albuma ‘Kao da ničeg nije bilo’ objavljenog 1998. godine, da bi se nakon punih deset godina vratili albumom ‘Ultramuk’. Možeš li nam otkriti razloge zbog kojih ste se odlučili prekinuti svirati i jeste li tada imali namjeru vratiti se? Mi praktički nikada nismo ni prestali sa radom, ali nas je bombardiranje 1999. omelo u radu, jer upravo kada nam je izašao četvrti album ‘Kao da ničeg nije ni bilo’ i kada smo trebali krenenuti na promotivnu turneju, počelo je bombardiranje, pa smo morali otkazati cijelu turneju. Nakon prestanka bombardiranja imali smo i neke privatne prepreke za nastavak rada, ali smo već 2000. godine krenuli snimati novi album koji je nažalost nestao zbog kvara na kom-

Živimo u hektičnom vremenu kojeg ne želimo biti dio. Ljudi misle da je to nemoguće, ali zapravo je vrlo lako ako izbacite TV iz kuće i uživate u druženju s obitelji i prijateljima. Život je lijep, ali ga mediji ne prikazuju takvim. Zato se naš novi album zove ‘Love and Music’

pjuteru. Nakon toga, jedan od osnivača benda, basista Duško Milojević, iz privatnih razloga napušta bend, pa smo narednu godinu proveli vježbajući materijale s novim basistom, i povremeno odsvirali po neki koncert. Usporedo s tim, spremali smo album ‘Ultramuk’ kojeg smo cijelog snimili 2005. ali smo objavljivanje čekali do 2007. Posljednji album ‘Kukavo leto’ producirao vam je le-

gendarni Theodore Yanni. Jeli vam ta suradnja donijela neka nova iskustva i kako je bilo raditi s čovjekom koji je nama ipak najpoznatiji iz vremena kada je producirao albume EKV-a? Album ‘Kukavo leto’ smo snimali u studiju ‘Fabrika’, a spremali smo ga više od dvije godine. Sve to vrijeme točno smo znali šta želimo, a Theodore Yanni je to pretočio u zvuk. U svakom slučaju od čovjeka s njegovim iskustvom podosta se može naučiti. Nedjeljni koncert je ujedno, ako se ne varam, i vaš prvi nastup u Šibeniku. Čeka li nas presjek kroz cjelokupnu karijeru ili baziranje na novim materijalima? Upravo tako. Ovo će biti naš prvi nastup u Šibeniku. Nažalost, mi smo tek nedavno počeli svirati u Hrvatskoj, a sve zbog glupih proceduralnih razloga koji su bili na snazi do prije neku godinu. Moram reći da smo izuzetno zadovoljni odzivom koji dobijamo od hrvatske publike i to smo najbolje iskusili na jednom od najvećih hrvatskih festivala, InMusicu u Zagrebu, na kojemu smo prošle godine svirali, i gdje nas je većina ljudi po prvi put slušala. Komentari i reakcije na naš nastup bili su fenomenalni. Nadam se da će nas i u Šibeniku publika dobro prihvatiti i da ćemo u budućnosti češće dolaziti. Pošto nam je ovo prvi nastup u Šibeniku, publika će biti u prilici čuti presjek čitave karijere uključujući stvari sa posljednjeg albuma, ali i nekoliko pjesama koje će se naći na našem novom, sedmom, albumu čije je snimanje upravo u tijeku.

The Domino State Open Heart World

rugi album londonskog alter-indie sastava The Domino State ni nakon nekoliko preslušavanja ne ostavlja toliko upečatljiv dojam kao što je ostavio prvi kontakt s najboljom im pjesmom na albumu,’Roses’. Dok im se na njihovom debi albumu ‘Uneasy Lies To Crown’, nemaštovito koketiranje različitim glazbenim utjecajima donekle i moglo provući, ‘Open Heart World’ ostavlja još veći broj upitnika. A jedan od njih svakako glasi jesu li The Domino State stvarno alter-indie bend, i žele li to uopće biti? Alternativni bi mogli svakako biti ako s druge strane posložimo gomilu bendova s pop predznakom, no i pjesmuljci poput ‘Will It All Be Diferrent Now?, pa čak i najavni singl ‘Your Love’, nisu slamka za koju bi se imalo ozbiljniji poznavatelj alternativne glazbene scene mogao uhvatiti, dok indie danas više ni ne znači ono što je u izvornom obliku nosilo težinu i osnovnu karakteristiku definicije, neovisnost o velikim izdavačkim kućama. Uz spomenutu ‘Roses’, svijetliji i barem donekle originalniji trenuci mogu se pronaći u popističnoj ‘This Is Grey’, melankoličnoj ‘Ww Will Surrender’ i ‘No Glory’ čije bi refrenske particije trebale zadovoljiti širi spektar alter publike. ‘Open Heart World’ neće nikoga izbaciti iz cipela, ali ako je i samo zbog ‘Roses’, valjalo ga je barem poslušati.

Mamma Mia!

ZORAN RADIN od 1998./1999. iz hobija i ljubavi bavi se DJ-ingom koji ga je svojedobno

piše Snježana Klarić snjezana.klaric@sibenski-tjednik.hr

oran Radin, Šibenčanin, muž i otac dvojice sinova, kad nije na ‘redovitom’ poslu ili s obitelj, bavi se svojom drugom velikom ljubavi. Radin je svojoj generaciji i onima ‘mrvu’ mlađima poznatiji kao DJ Zorro. Ovog ljeta mogli smo ga čuti u akciji u sklopu prvog izdanja SuperUho festivala gdje je nastupio na Akustika stageu na gradskoj plaži Banj. Puštao je glazbu i van Šibenika, a onda je stigao rujan, ponovo se aktivirao Mangan Rules klub gdje ga se može čuti jednom mjesečno.

ČETIRI MJESECA NA BALIJU Stekla sam dojam da te zadnjih godina nismo baš imali priliku često čuti u Šibeniku, odnosno da si se vratio na scenu s dolaskom SuperUha. Je li to točno? Nije da mene nije bilo. Prisutan sam tu cijelo vrijeme, jednostavno, nisam imao prilike za nastupe u Šibeniku kao što sam ih prije imao. To je ta neka razlika. Kažeš da nisi imao prilike nastupati u Šibeniku. A vani?! Dobro, ne baš van države jer,

Sretan Božić i Nova godina

SuperUho press

DJ ZORRO: DJ-ing je velika lju ali od nje se ne živi što se toga tiče, nastupao sam u Bosni i Hercegovini, ali jedno vrijeme puštao sam glazbu na Baliju u Indoneziji. Tamo sam bio četiri mjeseca, nastupao sam po klubovima pa sam tamo ostvario, ajmo reći, nekakav uspjeh. To je bilo u studenom 2010. godine. Što je ‘kumovalo’ tom svojevrsnom izbivanju sa scene? Ne znam. Da budem iskren, nikad se nisam bavio organizacijom partyja nego bi me uvijek zvali da sviram. A kako sam već dugi niz godina u tome, mislim da mogu reći da u današnje vrijeme ima puno više DJ-jeva nego što je to bilo u moje vrijeme. Sad je na organizatorima da odluče koga će zvati, koga neće. Sad je tu Mangan Rules club gdje si čest glazbeni gost. Tamo sam jednom mjesečno. Sjećaš li se svojih početaka? Što se tiče mojih početaka, recimo da sam tamo negdje 1998./1999. godine prvi put nastupio. Kao DJ nisam ograničen na jednu vrstu glazbe, već volim biti raznolik. Moja glazba kreće se od nekakvog housea, tech housea pa do techna. Od techna nikad nisam volio ‘hard’ zvuk, zvuk koji je za mene i malo naporan, a ovako što idem stariji više volim mekaniju glazbu, koja je slušnija, melodičnija, koja nije

Čestit Božić i sretnu Novu godinu svim žiteljima šibensko-kninske županije

ISPOD

LANCUNA

dobno odveo na Bali, u Indoneziji

ubav,

piše: Antonija Radić

Predizborno raspoloženje

Mislim da mogu reći da u današnje vrijeme ima puno više DJ-jeva nego što je to bilo u moje vrijeme

ljudima naporna. Možeš li usporediti scenu sa svojih početaka i danas? Nekako mi se čini da danas u Šibeniku ima ‘tona’ DJ-jeva. Ima ih više nego prije, ali zna se što je kvaliteta. Nikad nisam bio komercijalni DJ, nikad nisam ulazio u komercijalne glazbene pravce. Mada volim slušati sve. Razlika je u publici. Što se tiče publike danas je toliko i ne poznam, a što se tiče glazbe ona se promijenila u zadnjih pet do deset godina. Barem ovi glazbeni pravci koje osobno pratim su evoluirali. Prije je glazba koju sam puštao imala 136 udaraca u minuti, sad puštam glazbu koja

ima 126 udaraca u minuti ali je puno slušljivija, kvalitetnija nego što je prije bila. Kad nastupam, ljudi mi prilaze s nekakvim respektom. Uglavnom sve svoje setove sviram. Vidi se trud, uloženo vrijeme... Zapravo, možda bi bilo ispravnije reći da se danas više pojedinaca voli nazivati DJ-ima? Da, tu bih se složio. Nikad se nisam bavio produkcijom jer za to treba imati dosta vremena, a meni je DJ-ing uvijek bio kao jedna vrsta hobija. Znači, uvijek sam imao svoj posao, a DJ-ing je bio za slobodno vrijeme. Nikad nisam živio od toga niti mislim da ću moći. To je jedna velika ljubav. VEZE I POZNANSTVA Imaš li kakav plan za dalje? Sad si u Mangana. Ovo ljeto bio je aktualan SuperUho festival... Ovog ljeta bio sam dosta angažiran. Imao sam sedam, osam nastupa. Bilo je Živogošće, Ljubuški, SuperUho, pa su momci radili Kupus fest gdje je isto bilo lijepo. Za iduće ljeto je prerano govoriti. Kako jedan DJ uopće može doći do angažmana u Šibeniku? To ide preko poznanstava ili..? Pa, kao i u svemu, tako i ovdje to ide po nekakvom sistemu veza i poznanstava. Tako je oduvijek.

Svim kupcima i žiteljima Šibensko-kninske županije želimo čestit Božić i sretnu Novu godinu! Stjepana Radića 4 / Tel: 022/214 254

rijeme je Božića, blagdana, ali i presjedničkih izbora. Hrvatska ponovo bira svog predsjednika. Umjesto lampica, jelki i ostalog popratnog veselja koje obilježava ovaj period u godini, čini mi se da su ipak prevladali flayeri, tiskane brošure, jumbo plakati, televizijski programi su ‘izbombardirani’... Na razne propagandne načine, predsjednički kandidati zadobivanju povjerenje kod naroda. Ne bih se čudila da nam je npr. ministar Bauk (poznat po uštedi), otkrio način kako uštedjeti na kuglicama i ukrasnom nakitu ove godine, kako ne potrošiti, a uljepšati svoj dom. ‘Baukove kućne čarolije’! A, usput bi mogao i prekoriti svoga kolegu, ministra Vargu, jer nije vrijeme za odlaske na skijanje, već je vrijeme sakupljanja zaliha hrane u duplje!

RECIKLIRANJE I UŠTEDA

Sav taj silni propagandni materijal koji svaki ponaosob od potencijalnih predsjednika printa u ogromnim količinama, prije reciklaže mogao bi poslužiti kao nakit ili ukras za dom, ured, jelku, ili, na primjer, za Adventski vijenac (četiri svijeće s likovima - četiri predsjednika). Svaku nedjelju zapalimo po jednu svijeću, za svakog kandidata. Umjesto zvijezde Repatice, na vrh jelke možemo postaviti figuru Kolinde Grabar Kitarović, sredinu okitimo likom Ive Josipovića, jer na taj dio dolaze crvene lampice, a Kujundžićevim brošurama zamijenimo sve likove iz Jaslica (on je dovoljan), osim kolijevke. Nju popunimo sa Siničićem (I. V. S.). Poklone pod borom napunimo njihovim biografijama. Fali jedino Markić, a ‘to’ je šteta ne ‘objesiti’, pa može poslužiti za ‘ukras’ blagdanskog stola. Šteta o ičemu drugom razmišljati ovih blagdana, osim za koga ćemo glasovati. Mediji su totalno opsjednuti političarima, a očito je da to jedino zanima ovaj jadan izmanipuliran narod. Mediji se bave onim što narod upija, odnosno kupuje. Žutilo i politika! Među četvoricom veličanstvenih teško je odabrati, naći pravi izbor. Nije mi jasno zašto svi hrle na presjedničku poziciju, na vrh države koja je u rasulu. Da sam ja ‘netko’, osim što bih svim majkama izbrisala bore (Indexi), na predsjedničko mjesto nitko ne bi mogao zasjesti, ako ne bi imao na svom

privatnom bankovnom računu barem 100 milijuna Eura, te razne vrijedne pokretnine i nekretnine. Jer takav netko barem bi u startu garantirao da mu ambicija nije osiromašenje naroda i punjenje vlastitih i džepova bliže rodbine. Nego, taj netko je ispunio svoje materijalne snove te se želi dokazati društvu svojim sposobnostima, pa kako je sebi stvorio, postoji vjerojatnost da će i nama svima pomoći. Takav sistem se i provodi u uređenim državama. A, ovi naši se natječu tko je ‘siromašniji’ i taj, nažalost, bolje prolazi kod naroda. Onoga tko biciklom ide u Sabor, ovaj narod uzdiže u nebesa. Pa, kako će nam biti dobro, kad se mi natječemo tko ima manje? Totalno poremećene vrijednosti kod nas su na snazi.

KRIVI KRITERIJI

Umjesto da se predsjednik vozi u Bentleyu i putuje privatnim avionima i da svi mi od svojih primanja možemo sebi priuštiti lagodan život, pa da svi uživamo u lijepom i bogatom društvu, naši ljudi su se počeli zadovoljavati time što nitko nema pa, eto, nisu jedini! To je najbolji put ka zločestom, pokvarenom, licemjernom, lažljivom i lošem društvu. Siromaštvo vodi do zla! Pa, vidite li što su nam svima skupa napravili? To je očiti pokazatelj bijede ovog izlaganog i opustošenog puka. Ove godine na predsjedničke izbore se htio ‘upustiti’, odnosno sakupljao je potpise da bi se mogao kandidirati, i jedan Šibenčanin. Baš sam se tada našla u điru gradom, pa sam i ja išla onom šibenskom: ‘naš čovik’. O čovjeku ništa ne znam, osim što mu poznam oba sina, koji su sasvim pristojni dečki. Na trenutak sam se ponadala da će netko novi donijeti i novog duha... Nije prošao, ali to ne znači da Šibeniku ne bi mogao pomoći, ako je voljan bio biti predsjednik puno većeg teritorija. Sigurna sam da će ga vodeći ‘prepoznati’, kao što su ‘prepoznali’ i mlade pametne ljude s kojima su se okružili i s kojima postižu sjajne rezultate. Nikad nije bilo bitnije i hitnije da se udružimo i da se napokon pokrenemo, a da partizane, ustaše, četnike, domobrane ostavimo zapisane tamo gdje im je mjesto, u povijesti. Sutra, budućnost, bolji život su ključne riječi za razradu kod svih nas! A, posla imamo.

Blagoslovljen Božić i sretna Nova godina

Vam želi blagoslovljene i lijepe božićne blagdane i što uspješniju i zdraviju novu 2015.godinu!

Zagreb Montaža Grupa

Svim žiteljima županije želimo sretan Božić!

Čestit Božić te sretna i uspješna Nova 2015.

Svim žiteljima županije želimo sretan Božić i Novu godinu Ministarstvo unutarnjih poslova RH Policijska uprava Šibenska-kninska

Svim žiteljima Šibensko-kninske županije želimo blagoslovljen i čestit Božić! HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

460. / 23. prosinca 2014. / 57

ZA SVAKI DAN PONEŠTO Caffe night bar Kuglana organizira niz koncerata

Ispratite godinu uz DJ-a, karaoke show, Đubrivo i Teške osjećaje u Kuglani

Imamo live gostovanja, DJ-jeva, lokalnih bendova... Za svačiji ukus ponešto, a opet kvalitetno i zanimljivo – skreće pozornost na program Kuglane njegov urednik Igor Bergam

piše Snježana Klarić mom početku prazničkog tjedna snjezana.klaric@sibenski-tjednik.hr sprema se party pod nazivom Božićno Rockanje.

o kraja 2014. godine ostalo je još malo, ali opet sasvim dovoljno da stanovnici Krešimirovog grada godinu isprate u zabavnom ritmu. U tom naumu pomoći će program caffe night bara Kuglana na Šubićevcu, u Šibeniku koji za period od 23. do 27. prosinca, dakle, svakog dana bez iznimke, sprema odličan glazbeni repertoar. Za utorak, 23. prosinca, na sa-

LUDA NOĆ, TAJ BADNJAK - Trajat će od 21 sat, pa dok ne padnemo s nogu. Tko je bio na nedavnom after partyju Vrane zna o čemu pričam – govori urednik glazbenog programa Kuglane, Igor Bergam. Na Badnjak u Šibeniku izlazak vani gotovo je obvezan, a odličan provod više – manje garantiran. Badnjak u Kuglani neće zaostajati za nijednim programom u gradu jer ono

što se gore sprema još se nigdje dosad nije čulo. Imena stara, ali aranžman nešto drugačiji. - Posjetitelje Kuglane na tu blagdansku večer zabavljat će trio pod nazivom, smišljenim samo za tu priliku, El Gato. Na prvu, to nam ne govori ništa, ali ako znamo da trio čine Ante Prgin, Viktor Grgas Grando uz pomoć Sandra Miljuša, onda kužimo da je riječ o okosnici L’Koka i znamo da ćemo svjedočiti vrhunskoj svirci kvalitetnih glazbenika. Upad je besplatan – navodi Bergam. Na sam dan, od-

nosno noć Božića, u četvrtak, 25. prosinca, sprema se bitno drugačiji, nešto mirniji program, ali zabave neće izostati. U četvrtak u Kuglani održat će se karaoke, a to uvijek bude pravi ‘show program’. Četvrtkom laganini, a petak, 26. prosinca, opet žestoko. GOSTI IZ SPLITA I TISNOG - Petak je vrijeme da se vratimo live gostovanjima i žestokoj svirci. Đubrivo, kultni splitski punk – metal bend dolazi u Šibenik nakon dvije godine. Ponovno na staro mjesto događaja, u Kuglanu. Ovaj put sviraju uživo i prvi put svoj novi dugoočekivano album ‘Krvave bajke’ na koji su obožavatelji čekali punih sedam godina. Đubrivo su poznati po svojim eksplicitnim tekstovima i jako žestokom live nastupu i očekuje nas skakanje i vrištanje. Kao predgrupa nastupit će mladi šibenski death metalci Porko Dio – priča Bergam, dodajući da je upad na koncert ova dva benda svega trideset kuna. Teški osjećaji naziv je benda koji stiže iz obližnjeg Tisnog. Riječ je autorskom bendu čije su live izvedbe posebno hvaljene. Sami za sebe kažu da izvode techno, punk, rock, electric blues, reggae, ska i sviraju u subotu, 27. prosinca, u Kuglani. Ulaz na jedan od posljednjih koncerata u Šibeniku u ovoj godini je besplatan pa možemo reći da Kuglana časti.

Preporučujemo:

53 autora, 260 autorskih tekstova, 1100 ilustracija svih vrsta, 2282 natuknice o Dalmaciji u kazalu imena i pojmova, format B5 (16,5 x 23,5 cm), 800 stranica u boji, tvrdi uvez, zaštitna kutija, isporuka na kućnu adresu Priredili i uredili: Marin Kuzmić i Ante Mekinić

SPECIJALIZIRANA TRGOVINA MUŠKE MODE KOMPLETAN ASORTIMAN GLAMUROZNE I CASUAL ODJEĆE. MATURANTIMA 20% POPUSTA ZA GOTOVINSKA TE 10% POPUSTA ZA OBROČNA PLAĆANJA.

Izdavač:

600 kn

299 kn do isteka zaliha!

O knjizi: »Dalmacija – hrvatska ruža svjetova« moćno je, antologijsko štivo koje prvi put na jednome mjestu riječju i slikom raznih i raznorodnih autora ispisuje dvomilenijsku opstojnost Dalmacije u svim njezinim segmentima i značajkama. Punih šest godina ispisivali su je, upućeno i znalački, ponajbolji hrvatski znanstvenici, literati, publicisti, umjetnici, fotografi... njih pedeset i troje perom, a još toliko fotografijom i crtežom. Ova, po mnogima dosad najsveobuhvatnija knjiga o Dalmaciji, može se iščitavati kao monografija, publicistika ili esej, ali i kao sveopći pojmovnik, leksikon, rječnik, zbornik, kronika, enciklopedija... Međutim, kako je čitali da čitali sigurno je da nikoga, kome je do Dalmacije i Hrvatske stalo, neće ostaviti ravnodušnim!

Informacije i narudžbe:

ŠIBENSKI TJEDNIK

tel: 022 215 514 • mob: 099 262 4245 marketing@novi-tjednik.hr

Sve najvažnije o Dalmaciji u njenoj povijesti

Blagdanski popusti na svu kolekciju satova 10 do 50% za sva gotovinska plaćanja

Stjepana Radića 4 / Tel: 022/214 254

Blagdanski izlog

460. / 23. prosinca 2014. / 59

BUDI U PARKU

VELIKA NAGRADNA IGRA

Šibenskog tjednika i Šibenskog portala KAKO OSVOJITI JEDNU OD ATRAKTIVNIH NAGRADA: Budi u parku, uživaj u najljepšem blagdanskom ozračju. Prati www.sibenskiportal.hr , napravi fotografiju tebi najljepšeg detalja adventa u parku i pošalji u inbox portala. Svaki drugi dan, slika s najviše likeova osvaja jednu od ovih atraktivnih nagrada: ŠTO DONOSI PROSINAC U DI CAPRIU? Veliki prosinački popusti u Di Capriu

Prosinac u Di Capriu donosi pregršt svečanih prigoda od domjenaka, Božića do dočeka Nove 2015. Godine. Izgledajte lijepo i svečano u odjeći trgovine Di Caprio - sada po sniženim cijenama od 30 - 50%. Vaš Di Caprio.

1. Omega(N cp) - ručak ili večera vrijednost 500 kn 2. Zlatna R ibica - ruča k ili večera vrijednost 500 kn 3. Paparaz zo (Dalmare ) - ručak ili večera za 4 os 4. Stari Gra obe dza 2 osobe ”Egzotika na stolu” 5. Marenda -S 6. Gradska piza za dvoje+dijete Vijecnicavečera za 2 7. Pizzeria “Kike” - 4 p iz 8. Tapas 2 x ručak il ze i večera za 2 osobe

Napravite božićne poklone sami!

ko još niste kupili poklone za svoje najmilije evo jednog kreativnog savjeta. Obične bijele šalice ili šalice pastelnih boja možete oslikati markerima za keramiku. Ispišite na njima zgodnu personaliziranu poruku, misao ili sami oslikajte set šalica točkicama ili drugim uzorkom. Markeri za keramiku postoje u raznim bojama, a mogu se nabaviti u hobby trgovinama ili online. Nakon primjene markera, porculansko posuđe se ili suši na zraku, ili se peče u pećnici kako bi se boja fiksirala na keramiku. Ova ideja zaista je prikladan poklon svima – prijateljima, članu obitelji, partneru.

Kurent

Predaja malih oglasa: 022

U zadnji tren Prodajem željeznu ogradu s plastičnim staklima, 20 metara u Rogoznici, visina ograde 1 m. Povoljno. 091 884 6251 Prodaje se automobil Citroen Xara, RT 1.4, 55 KV, boja srebrena, benzinac, proizvodnja 2003. god. Info na mob.: 099/3128709 Studentima i zaposlenima iznajmljujem 2 jednosobna i 2 dvosobna stana s terasom i dvorištem iznad katedrale. Mob: 099 3333 585 Ozbiljna obitelj traži u najam komforniji stan, od 70 m2 i više na području od centra grada prema Krvavicama. Mob. 099 262 4245. Prodajem bačve. Info na: 0993376303

Direktor: Joško Živković

josko.zivkovic@novi-tjednik.hr

Glavna urednica: Jelena Devčić urednik@novi-tjednik.hr

Redakcija: Patrik Patafta, zamjenik glavne urednice

patrik.patafta@novi-tjednik.hr Snježana Klarić | snjezana.klaric@novi-tjednik.hr Daria Lešić | daria.lesic@novi-tjednik.hr Rade Kristić | rade.kristic@novi-tjednik.hr Mario Krnić | mario.krnic@novi-tjednik.hr Daria Validžić | daria.validzic@novi-tjednik.hr Josipa Bolanča, fotograf | josipa.bolanca@novi-tjednik.hr

Trazim garazu ili slican skladisni prostor za pohranu stvari kućanstva i to na području od Gorice do Kožare. Kontakt 0989416016 Primošten i okolica Bilini, Prhovo, tražim stan ili manju kuću po mogućnosti nenamješteno ili polunamješteno u najam na duže vrijeme. Mob: 091 3646 093

Urednica priloga Mamma mia! Antonija Radić | antonija.radic@novi-tjednik.hr Grafika: Nera Lovrić, grafička urednica | grafika@novi-tjednik.hr Duška Radečić | grafika@novi-tjednik.hr Ana Jakelić, ana.jakelic@novi-tjednik.hr

Prodajem motor Yamaha Buldog BT 1100-1063 cm3. Srebrne boje, garažiran, u odličnom stanju, proizvodnja 2003.g. Cijena 4.000 Eur. MOB: 098 /71 4440

Marketing: Violeta Blatančić, voditeljica marketinga

Prodajem gliser, Reful 490 open fishermana, motor Honda 40 KS, 4 takta (max 200 sati rada). Prvi put u moru 2008. g. Motor redovito servisiran. Flapsovi, inox konzola sa 4 nosača za štapove, navigacijska svjetla, bimini, nosač pomoćnog motora, špirun sa koloturnikom, inox ograda, inox rukohvati, tenda motora i konzole. 7.500 Eur. 098 /71 4440

violeta.blatancic@novi-tjednik.hr | marketing@novi-tjednik.hr

Tisak: TISKARA ZAGREB Svi tekstovi i fotografije vlasništvo su Šibenskog tjednika i zabranjeno ih je neovlašteno koristiti.

www.sibenskiportal.hr

stanovi

- prodajem

Prodajem stan od 92 m2, sunčan. 091 565 4267 Prodajem stan od 34 m2, namješten, na prvom katu. 095 808 16 88

nekoliko maslina u Gačelezima, površine 1.750 m2, cijena po dogovoru. Info na br.: 095/8380124 GORICA stan 28m2 u visokom prizemlju kamene kuće, 1 soba, uređen i useljiv, EC=C, konoba 20m2, kolni prilaz. INTERSERVIS Nekretnine

PLIŠAC stan 68m2 u prizemlju, 2-soban, renoviran, podrum 19m2, EC=E. INTERSERVIS Nekretnine Prodaje se stan od 60m2, 1. kat na Njegoševom trgu 098/626 393

ŠUBIĆEVAC garsonjera 40,80m2, 1. kat novogradnje, ima balkon, uređena i odmah useljiva, centralno, EC=A. INTERSERVIS Nekretnine Tel. 099 213 21 09 i 091 150 66 47 VIDICI stan 74,96m2, 4. kat, 2-soban, balkon, pogled na more, EC=C, u otkupu. INTERSERVIS Nekretnine

MATE KOP

ZEČEVO

Prodaje se stan od 60 m2, 1. Kat na Njegoševom trgu 098/626393 Prodajem hitno trosobni stan od 82m2, prizemlje sa posebnim ulazom i velikom terasom na Meterizama. Info na broj: 091/5714970 DOLAC stara konoba 18m2 u prizemlju, struja, voda, za kompletnu adaptaciju, kolni prilaz. INTERSERVIS Nekretnine

mob: 091/880-7472

Prodaje se poljoprivredno zemljište sa

pizzeria

KIKE

dostava na kućnu adresu

330-141

tel.

CENTAR dvoetažni stan 100,60m2, 3. kat, centralno grijanje, južna strana, terasa 25m2, EC=B. 103.000 € INTERSERVIS Nekretnine ŽABORIĆ jednosobni stan 49,55m2, prizemlje novogradnje, terasa 13m2, parking, EC=B. INTERSERVIS Nekretnine BALDEKIN stan 66,58m2 blizu bolnice, 2 sobe, 2. kat, za adaptaciju, EC=G. 69.900 € INTERSERVIS Nekretnine VODICE stan 49,90m2 u novogradnji, 2 sobe, balkon, parking, EC=C. 75.000 € INTERSERVIS Nekretnine KRVAVICE stan 58,38m2, 1. kat, 2 sobe, 2 balkona, centralno, useljiv i u otkupu, EC=E. 59.500€ INTERSERVIS Nekretnine Tel. 099 213 21 09 i 091 150 66 47 BRODARICA stan 94m2 u prizemlju kuće, 3-soban, centralno, veranda, garaža, okućnica 350m2, EC=D, do mora 300m. INTERSERVIS Nekretnine Prodajem trosoban stan od 100 m2 u centru Šibenika, a može i zamjena za Zagreb. Info na br.:091/5322838 Vodice – prodajem stan 71 m2 + podrum, 2 terase, parking, blizina mora 300 m il mijenjam za manji stan u Šibeniku ili Biogradu. Ima ECB, info na br.: 098/577296 Prodaje se jednosobni uređen stan garsonjera, površine 25 m2, na Šubićevcu preko puta nogometnog igrališta. Cijena po dogovoru. 091/520930

stanovi

- iznajmljujem

IZNAJMLJUJE SE uređeni poslovni prostor na Dobriću. (26m2). Info: 091/222-1302 iznajmljujem stan povoljno, u obiteljskoj kući, Vodice. Info na 091/5594468 Iznajmljujem dvosoban stan u centru grada studentima. Info na br.: 099/7045089 Mlada obitelj s djecom traže u najam kuću s okućnicom ili veći stan na duže vrijeme, područje Šibenika i okolice. Info na mob.: 091/5329031 Prodaje se građevinsko zemljište u Drnišu od 450m2 sa građevinskom dozvolom, info na mob.: 091/5466300 U centru Drniša prodaje se stan od 90m2, info na mob.: 091/5466300 Iznajmljujem u Vodicama dvosobni i jednosobni stan na duže vrijeme u blizini škole. Info na mob.: 099/2538955 Tražim cimera u stanu u Zagrebu, nepušača, predio grada Srednjaci. Info na: 091585-3341 Iznajmljujem sobu, kuhinju i kupaonicu studentici ili zaposlenoj osobi. Useljivo odmah. Ul. Ive Zaninovića 19. 091/508-8096 Iznajmljujem jednosoban ili dvosoban namješten stan na brodarici sve informacije na broj 098 997 62 39 Iznajmljujem jednosoban namješten stan zaposlenom paru 091 565 4267 Iznajmljujem jednosoban namješten stan u Zagrebu 098/705-270 Iznajmljujem jednosoban namješten stan samcima 098/917-8924 Na maloj loži u centru starog grada

215 154

Želite li objaviti oglas, kontaktirajte nas na tel: 01 6065 275 ili e-mail: usluge@moj-posao.net

IZDVAJAMO:

Prodajni predstavnik - rezervni dijelovi za teretna vozila (m/ž) Inter Cars d.o.o. Rok prijave: 20.12.2014., cijela Hrvatska - obilazak postojećih te pronalazak novih kupaca - prezentacija proizvoda i usluga odjela - aktivna komercijalna... Više saznajte pod oznakom: 250265

Vozač motornog vozila (m/ž) Strojar - rukovatelj građevinskim strojevima (m/ž) Zagrebgradnja Rok prijave: 19.12.2014., Zagreb, Zadar, Trogir Rukovanje građevinskom strojevima na gradilištu (bager, kombinirka). Više saznajte pod oznakom: 250874

Savjetnik za poslovne odnose u Odjelu poslovanja sa srednjim poduzećima (m/ž) Societe Generale - Splitska banka d.d. Rok prijave: 31.12.2014., Split, Varaždin Opis posla: • akvizicija novih klijenata, te održavanje poslovnog odnosa s postojećim klijentima • povećanje tržišne pozicije Banke... Više saznajte pod oznakom: 250854

WEB (Javascript & PHP) Developer (m/f) EltSystems USA Rok prijave: 11.12.2014., Home office ELT Systems seeks a Web developer with drive, passion, and creativity... Više saznajte pod oznakom: 250050

Dostavljač na skuteru (m/ž) Tisak d.d. Rok prijave: 26.12.2014. Rijeka Tisak d.d. je najveći maloprodajni lanac kioska te vodeći hrvatski distributer tiskovina, duhanskih proizvoda, pre-paid bonova operatera i ostale komercijalne robe... Više saznajte pod oznakom: 250834

Građevinar - voditelj projekta (m/ž) FALKENSTEINER HOTELMANAGEMENT d.o.o. Rok prijave: 24.12.2014., Zadar Kao pojačanje našeg tima u centralnom uredu u Zadru u što kraćem roku tražimo osobu za radno mjesto s punim radnim vremenom... Više saznajte pod oznakom: 250638

Voditelj prodaje hotelskih kapaciteta (m/ž) CRVENA LUKA d.d. Rok prijave: 23.12.2014., Biograd na moru - razvija i potiče sve potrebne i prikladne radnje za postizanje prodajnih ciljeva svog... Više saznajte pod oznakom: 250607

Financijski kontrolor (m/ž) EUROPSKI OBALNI AVIOPRIJEVOZNIK d.o.o. Rok prijave: 22.12.2014., Kaštel Štafilić - pripremanje financijskih izvještaja pripremanje svih poreznih izvještaja - podrška kod završnih financijskih aktivnosti krajem godine... Više saznajte pod oznakom: 250600

Brodski mehaničar u charteru (m/ž) Brodski električar - elektroničar (m/ž) Prodavač plovila (m/ž) Yacht centar Baotić d.o.o. Rok prijave: 18.12.2014., Seget Donji

Skladištar (m/ž) Voditelj izvođenja rudarskih radova (m/ž) Maraš d.o.o. Rok prijave: 16.12.2014., Zadar, Vrsi

Tražimo djelatnike za navedena radna mjesta...

Ako volite svoj posao i želite raditi u poticajnom okruženju...

Više saznajte pod oznakom: 250800 Šef kuhinje (m/ž) Prizma art d.o.o. Rok prijave: 20.12.2014., Seget Donji - organizacija cjelokupnog rada kuhinje uz osiguravanje visoke razine usluge... Više saznajte pod oznakom: 250215

Više saznajte pod oznakom: 250661 Samostalni knjigovođa (m/ž) Nautički centar Trogir d.o.o. Rok prijave: 19.12.2014., Seget Donji Nautički centar Trogir d.o.o. traži samostalnog knjigovođu čiji posao će obuhvaćati: - knjiženje ulaznih... Više saznajte pod oznakom: 250472

Lako je usporediti svoju plaću ili odrediti plaću svojih zaposlenika

uz MojaPlaća.hr

marketing@novi-tjednik.hr iznajmljujem dva manja apartmana za 2 osobe, studentima ili parovima s jednim djetetom od 01.10. do 01.06.. Info na br.: 098/432240

znajmljuje se dvosoban stan u Šibeniku. Podsolarsko 62, poseban ulaz, 1. kat u obiteljskoj kući. 1500 kuna 022 350 594.

Iznajmljujem u centru grada dvokrevetnu sobu s wc-om, kupatilom i posebnim ulazom uz mogućnost uporabe kuhinje. Info na mob: 098/721 447

Iznajmljujem jednosobni sunčan stan, namješten, zaposlenom paru ili dvjema zaposlenim djevojkama, poseban ulaz, odvojena struja i voda.Stan je u Crnici na glavnoj cesti i odmah useljiv. Mob.091/9554892 TRAŽI SE jednosobni ili manji dvosoban stan za samca na području od Vidika do Šubićevca, po mogućnosti u zgradi, okvirne cijene oko 200 eura. 091/587-2248 Iznajmljuje se dvosoban namješten stan u Zagrebu,Rudeš,1. kat(može se koristiti i kao poslovni prostor),površine 59,25m2 + 1,25m2 ostave u podrumu. tel: 098 9814 367, 098 266 717, 022 354 241

STAN 51m2 potpuno oprenljen na predjelu Stare ceste iznajmljujem studentima ili manjoj porodici. 098/432-240 IZNAJMLJUJEM stan u centru Šibenika info na mob: 099 404 0758, IZNAJMLJUJEM trosoban namješten stan na Baldekinu (blizina fakulteta) info na mob: 091 539 8388 Iznajmljuje se dvosoban stan namješten u centru grada, isključivo studentima/cama 099 8543616, 022 214 525 IZNAJMLJUJEM apartmane u zgradi Stjepana Radića 1. kat, pogled na Šibenski kanal, 3 zvjezdice. 2 sobe dvokrevetne, 2 pomoćna ležaja, parking. Mob. 095 523 5653. Iznajmljujem namješten stan u centru grada(na Gorici) studentima/ cama i srednjoškolcima. 099 592 0651 Iznajmljujem sobe u namještenom stanu, (u blizini poliklinike) 091 592 4599 Iznajmljujem poslovni prostor opremljen za geodetski ured (nije uvjet) u centru grada s osiguranim parkingom. 439-286 ili 091/4380850

Iznajmljujem stan u Bilicama 50 m2 kod općine, cijena 1300 kn. 091/2522169 IZNAJMLJUJE se jednosoban stan od 10.9. do 5.6 na Brodarici. Tel. 091 1122292 ili 350 900. IZNAJMLJUJEM apartman u Zagrebu. Info na 091 250 8821. IZNAJMLJUJEM dvokrevetnu garsonjeru u Vodicama ženskoj osobi na neodređeno vrijeme. Zaseban ulaz. Tel. 095 899 1412. IZNAJMLJUJEM trosoban stan u Varaždinskoj ulici blizu fakulteta, prednost studentima, zvati na 091 433

460. / 23. prosinca 2014. / 61 3300.Miro. TraŽim u najam 2-soban ili 3-soban komforan namjesten stan blizu centra grada na duze vrijeme.091 31 20 281 IZNAJMLJUJEM jednosobni uređeni i namješteni stan u Zagrebu. Tel. 098 705 270. Studentima iznajmljujem trosobni uređeni stan u središtu Šibenika. 099 7333629. TRAŽI se stan u najam 092 173 00 18 Traži se u najam stan u zgradi na duže vrijeme zaposlenom bračnom paru. 091 971 6797 Iznajmljuje se namješten apartman za samce ili parove bez djece u Crnici. Info na 098/922 5722 Iznajmljuje se 2-soban i 1-soban stan radnicima ili studentima na Brodarici. Na br. mob. 091/506 9521 Iznajmljuje se namješten stan u Zagrebu, 48m2, centralno grijanje i klima. Info na mob. 091/356 2560 Iznajmljuje se dvosobni stan u centru grada zaposlenim curama ili studenticama, 098/9884992. Iznajmljuje se 3 soban namješten stan u kući u Njivicama, nasuprot Plodina. mob. 099/724 8391 Zagreb, iznajmljuje se namješten stan u Zagrebu, 48 m2, centralno grijanje i klima. mob 091/356 25 60 Tražim stan u najam na duže vrijeme za 2 osobe na području Vodica ili Tribunja. info na br tel. 091/530 4747

Iznajmljujem sobu u centru grada, parking osiguran, info na 098/ 224 728

Josip Jurić Bepo

Mijenjam jednosoban stan u Zagrebu za jednosoban stan u Šibeniku. Info. na mob.: 0981976745 Traži se u najam dvosoban ili trosoban stan u Vodicama ili Šibeniku na duže vrijeme. Info: 091/321 88 31 KUPUJEM stan, jednosobni, u centru Šibenika, od Doma zdravlja i Doca do sportske dvorane. Tel. 091 525 2288. Prodajem jednosobni stan u Zagrebu, 31 m2 u predio Borovje, 52000 eura ili mijenjam za stan u Šibeniku 0955124343. Šubičevac, prodajem dvosoban stan na Šubičevcu, površine 50m2 + 10m2 terase. 091/5594468 Prodaje se super povoljno stan na Šubičevcu, dvoiposoban, konforan, 69 m2, na jugu, cijena 70.000 EUR. 095/5419818

28. 12. 2014. 20 godina

Prošlo je 20 godina tuge i boli od kada si nas napustio, ali si uvijek u našem sjećanju Supruga Neda sa djecom i ostalom obitelji

sjećanje Dana 29. 12. 2014. navršava se tri godine od kada nas je zauvijek napustila naša draga i voljena supruga, majka, baka i sestra

Zdravka Srdinić

Prodajem klimu Panasonic CU/PW 12 GKE , nova, neraspakirana, u originalnoj ambalaži. Grijanje 3.8 KW, hlađenje 3.4 KW. Energetska učinkovitost A/A. Cijena 2.700 kuna. 099/2527623 PRODAJE se stan 95 m2 i 24 m2 u Šibeniku. Tel. 022 338 981. Mijenjam trosoban stan u Zagrebu,69 m2 za odgovarajući u Šibeniku. Info na: 098 966 8919 Kupujem stan do 40 – 50 m2 u Šibeniku, poželjno na području od Baldekina do Vidika. Info na: 091/791 8035 PRODAJEM stan u Šibeniku, predio Bermude, 41 m2, kompletno renoviran, vlasništvo 1/1. Tel. 098 721 488. Prodaje se stan u centru Drniša 90 m2 i građevinsko zemljište 450 m2 sa građevinskom dozvolom. 091/5466300 PRODAJEM povoljno stan 52 m2, ulica Bana Josipa Jelačića. Tel. 214 451. Prodajem preuređeni stan na Šubićevcu od 70 m2, info: 095/5419818 PRODAJEM dva stana u obiteljskoj kući. 100 m2 i 50 m2. Tel. 338 981. VRLO POVOLJNO SE PRODAJE trosoban stan na Njegoševom trgu (70m2). Info na mob.:099 594 8505 PRODAJEM trosoban stan, 82 m2, 2 kat na Šubićevcu, 095/8095317.

sjećanje

IznajmljujeM jednosoban stan na Njegoševom trgu (na prvom katu) samcima ili ženskoj osobi. 091/587 1524.

žena Josipa Draga naša Zdravka, hvala ti na tvojoj dobroti i ljubavi prema svima, a naročito prema unucima koje si najviše voljela. Nećemo te nikada zaboraviti i uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima Tvoji najmiliji

Počivala u miru Božjem! Prodajem trosobni stan na Šubićevcu 70 m2, 1. Kat. Odmah useljiv, cijena 82.000 EUR. Info na 095/5419818. PRODAJEM dva jednosobna sunčana stana kod igrališta blizu Banja. Tel. 091 955 4892. Prodajem stan na Šubićevcu, dvoiposobni, 1. Kat, odmah useljiv. 095/5419818 Prodajem dovosobni stan na lokaciji Baldekin II, od 46,25 m2,na prvom katu. Sa balkonom i odličnim rasporedom. Cijena: 1.250 eura/m2 095/582-78-07

Šubićevac, prodajem dvosoban stan,70m2,1 kat. Info: 095 541 9818 PRODAJE se stan na Staroj cesti, oko 200 m2 (uključena okućnica i konoba). Te. 098 870 102. Šubićevac,prodajem stan,70m2, dvosoban,1 kat. Mob: 095 541 9818 PRODAJEM 4-sobni stan u Vodicama, 113 m2, za 107 000 eura. 098 132 0766. PRODAJEM uređeni stan od 33 m2 u Novom Zagrebu, blizina tramvaja, vrtića, tržnice. Moguća zamjena. Tel. 098 705 270.

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – OD PETKA ZAHLAĐENJE

očetak tjedna će biti suh i dalje uz visoke temperature. Jutro će u ponedjeljak biti svježe, u Zagori ponegdje uz kratkotrajnu maglu i slab mraz. Danju uz sunčana razdoblja i nešto oblaka uz slabo jugo pa dolazi neobično visoka temperatura za doba godine. Ujutro oko nule, uz more i na otocima 4-7°C, a danju od 12 do 15 Celzijevih stupnjeva. U utorak pretežno sunčano i toplo. Ujutro već toplije nego u ponedjeljak uz minimalnu temperaturu od 3 u

zaleđu do 9°C na otocima. Danju uz dosta sunca i slab vjetar vjerojatno lovimo 15 stupnjeva u hladu. Najtopliji dan u tjednu mogao bi biti upravo Badnjak. Već od jutra djelomično sunčano i toplo. Vjetar slab. Jutarnja temperatura od 4 do 10, a najviša dnevna mogla bi porasti do 15 Celzijevih stupnjeva. Na Badnju večer nema pahulja, bit će suho i toplo uz temperaturu od 5 do 10°C. Prema prognozama čini se da ove godine nećemo imati bijeli Božić. Baš se

oko samog Božića vidi moguća promjena vremena, ali uz moguću slabu kišu jer bi temperatura zraka i dalje bila previsoka za snijeg. Temperatura zraka bit će još uvijek od 7 do 15°C. Za blagdan sv. Stjepana oborine će brzo prestati, a zapuhat će jaka bura uz zahlađenje.. Za vikend će biti hladnije, osobito ujutro u Zagori uz mraz koji je ponegdje moguć i uz obalu, a i danju će biti prohladno, ali se čini suho. Želimo vam sretan Božić.

TV program

Utorak, 30. prosinca

Ponedjeljak, 29. prosinca

Nedjelja, 28. prosinca

Subota, 27. prosinca

Petak, 26. prosinca

Cetvrtak, 25. prosinca

Srijeda, 24. prosinca

62 / 23. prosinca 2014. / 460.

HRT 1 06:40 Najava 06:55 Dobro jutro, Hrvatska 07:00 Vijesti 07:05 Dobro jutro, Hrvatska 09:25 Bijela ljepotica 10:15 Zapadna obala Amerike: Sjeverna Kalifornija, dokumentarna serija

HRT 1 06:40 06:42 06:55 09:25 10:15

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Bijela ljepotica Zapadna obala Amerike: Središnja Kalifornija, dokumentarna serija 11:05 Dr. Oz (4), talk show

HRT 1 06:40 06:55 09:25 10:15

TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Bijela ljepotica Zapadna obala Amerike: Južna Kalifornija 11:05 Dr. Oz (4), talk show 11:45 TV kalendar 12:00 Dnevnik 1

HRT 1 07:17 TV kalendar 07:30 Putem europskih fondova 07:30 The Nevadan, američki film 09:10 Normalan život, emisija o obitelji i osobama s invaliditetom

HRT 1 07:32 TV kalendar 07:45 Klasika mundi 08:05 Filmovi Michaela Powella i Emerica Pressburgera: Život i smrt pukovnika Blimpa 10:10 Press klub 11:00 Velečasni Brown

HRT 1 06:42 06:55 07:00 07:05 09:20 10:10

TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Bijela ljepotica 1783. - Godina kad je čovjek poletio, film 11:05 Dr. Oz (4), talk show

HRT 1 6:40 TV kalendar 06:55 Dobro jutro, Hrvatska 09:20 Bijela ljepotica, telenovela 10:10 Traits d'Union, dokumentarna serija 11:05 Dr. Oz (4), talk show 11:45 TV kalendar

Dr. Oz (4), talk show TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan Potrošački kod Jezik za svakoga Društvena mreža Položaji, betlemaši, kralji 15:59 Sloboda iza rešetaka,

16:30 17:00 17:21 18:05 18:39 19:30 20:18 20:25

dokumentarni film Regionalni dnevnik Vijesti Hrvatska uživo Stipe u gostima Potjera, kviz* Dnevnik Loto 7/39 Narodil se mladi kralj, igrano-glazbeni TV film 21:00 Put, igrani film*

HRT 2

11:45 12:00 12:25 13:10

18:05 18:40 19:30 20:03

Stipe u gostima (6), Potjera, kviz* Dnevnik Snow Queen Trophy vinjete Večer na 8. katu 14. VIP božićni koncert, snimka (oko 75') Tko pjeva zlo ne misli Lope, španjolsko-brazilski film (12)

HRT 2

12:25 Boja strasti, telenovela 13:10 Svaki dan dobar dan: Instrukcije 13:40 Labirint 14:25 Riječ i život 14:55 Pozitivno 15:20 Kulturna baština: MUO Zbirka fotografija15:35 Znanstveni krugovi 16:20 Doktor Živago, američki film (184'12)*

19:30 Dnevnik 20:03 Snow Queen Trophy vinjete 20:10 Izbori za predsjednika RH - sučeljavanje kandidata 22:15 Ciklus James Bond: Dijamanti su vječni 00:15 Filmski maraton 1. film* 01:55 Granica kontrole, američko-japanski film (12)

HRT 2

10:00 10:30 11:45 12:00 12:25

Kućni ljubimci Subotom ujutro TV kalendar Dnevnik 1 Veterani mira, emisija za branitelje 13:45 Prizma - multinacionalni magazin 14:35 Mladenka za Božić, američko-kanadski film* 17:00 Vijesti

17:20 Snaga volje (5/16) 18:10 Manjinski mozaik 18:30 Lijepom našom: Virovitica (1/2) 19:30 Dnevnik 20:03 Snow Queen Trophy vinjete 20:06 Loto 7/39 20:15 U životinjskome umu, 21:10 Pisac iz sjene, američki film (oko 125')*

12:00 12:30 13:25 14:00 15:05 15:30 16:25 17:00 17:20

Dnevnik 1 Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u 2 Mir i dobro Gospodin Selfridge (2), Vrtlarica Vijesti Kulturna baština: Zbirka Gvozdanović

17:40 Volim Hrvatsku (11/15) 18:55 Izbori za predsjednika RH - izborna noć i objava rezultata 19:30 Dnevnik 20:03 Snow Queen Trophy vinjete 20:06 Loto 6/45 --:-- Izbori za predsjednika RH - izborna noć i objava rezultata

11:45 12:00 12:25 13:10 13:40 14:25 15:35 16:00 16:30 17:00

TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Treća dob - emisija za umirovljenike Rijeka: More (R) Društvena mreža Glas domovine Što vas žulja? Regionalni dnevnik Vijesti

17:20 18:00 18:35 19:30 20:03

12:00 12:25 13:10 13:40 14:25 15:35 16:00 16:30 17:00 17:20 18:00

Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan Poslovna zona Društvena mreža Turistička klasa Što vas žulja? Regionalni dnevnik Vijesti Hrvatska uživo Stipe u gostima (6)

18:35 Potjera, kviz* 19:30 Dnevnik 20:03 Snow Queen Trophy 20:03 Snow Queen Trophy vinjete 20:10 Piramida 21:10 Trebižat - priča o jednoj vodi i jednom narodu, dokumentarni film 22:15 Otvoreno 23:00 Odvjetnička elita (2) (12)

11:05 11:45 12:00 12:25 13:10 13:40 14:10 14:25 15:30

13:40 14:25 15:15 17:00 17:20

TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti Svaki dan dobar dan: Mame blogerice Paralele Društvena mreža Marija iz Nazareta, film Vijesti Lijepo je biti benediktinka, dokumentarni film

20:10 21:05 22:25 00:00

20:10 20:45 21:20 21:55

Hrvatska uživo Stipe u gostima (6), Potjera, kviz* Dnevnik Snow Queen Trophy vinjete Glas naroda Adam i Eva, dokumentarna serija (1/4) Poslovna zona Otvoreno

06:35 07:00 09:00 09:30

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Izazovi: Ribica, izraelski dokumentarni film 09:45 Školarci obavještajci 10:15 Degrassi (7), serija 10:45 Generacija Y

06:35 Lijeni Grad 07:00 Juhuhu 09:00 Školski sat: Ledena doba 09:30 Kokice 09:45 Školarci obavještajci 10:15 Degrassi (7), serija 10:45 Ni da ni ne 11:35 Putovanja željeznicom:

06:35 Lijeni Grad 07:00 Juhuhu 09:00 Školski sat 09:30 Puni krug 09:50 Plesni izazov 10:15 Degrassi 11:15 Village Folk 11:30 Samo dalje na istok: Vla-

HRT 2 06:45 Lijeni Grad 07:00 Juhuhu 09:10 Babybonus 09:25 Val d'Isere: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M), prijenos 1. vožnje* 10:30 100% poduzetnik 10:55 Lidijina kuhinja

HRT 2 06:30 Najava 06:35 Lijeni grad 07:00 Juhuhu 09:00 Linus i prijatelji, serija za djecu 09:25 Val d'Isere: Svjetski skijaški kup - slalom (M), prijenos 1. vožnje

HRT 2 06:35 Lijeni Grad 06:55 Juhuhu 09:00 Školski sat 09:30 Znanost za djecu 09:50 Plesni izazov 10:15 Degrassi 10:45 Briljanteen 11:25 Putovanja željeznicom

HRT 2 06:35 Lijeni Grad 07:00 Juhuhu 09:00 Školski sat 09:30 Glazbena i likovna kultura za djecu 09:45 Plesni izazov 10:15 Degrassi 10:40 RECI, info teen magazin

11:10 Napravljeno po mjeri 11:25 Putovanja željeznicom (4): Vlakom po jugu Australije 12:34 Kako urediti dom za prodaju 12:55 Slučaj Djeda Mraza, američki film 84'31* 17:53 Božićni gala koncert u Bjelovaru 2011. (R)* 18:54 Ne daj se, Floki!, serija za

djecu (3/5) (R)* 19:26 Badnja svjetlost, crtani film* 20:00 Koko i duhovi, hrvatski film (R)* 21:36 Božićni koncert "Tiha noć u Vukovaru"* 23:00 August Rush, američki film* 00:54 Čudo u 34. ulici, američki film (R)*

Vlakom kroz deltu Nila 12:20 Kako urediti dom za prodaju? (2) 13:20 Ubojstvo, napisala je 14:05 Okus Grenlanda 14:30 Koko i duhovi, film za djecu (R)* 16:00 Juhuhu* 18:00 Kokice* 19:00 Ne daj se, Floki!, serija za djecu 30'32 (4/5)*

19:30 Roktave priče: Sretan Medin Božić, crtani film 20:00 Baka gangster, britanski film* 21:05 Nedodirljivi, francuski film (120')* 23:10 Robbie Williams: Večer u Palladiumu, snimka koncerta (60')* 00:10 Imela nad Manhattanom, američki film*

kom kroz Sardiniju 12:40 Carolin Božić, američki film (82')* 14:10 Robbie Williams: Večer u Palladiumu, snimka koncerta (60')* 15:10 Baka gangster, britanski film* 16:10 Juhuhu* 17:15 Briljanteen* 19:00 Ne daj se, Floki!, serija za

djecu 30'50 (5/5)* 19:30 Roktave priče: Sretan Medin Božić, crtani film 20:00 Božić u Ciboni, prijenos* 21:55 Božić donosi ljubav, mini-serija (1/2)* 23:30 Božić donosi ljubav, mini-serija (2/2)* 01:00 Carolin Božić, američki 02:25 George Clark: Čudesne zamisli (2) (5/9)*

11:25 11:55 12:00 12:25

Vrtlarenje (2) Kuhajmo zajedno Glazba, glazba...* Val d'Isere: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M) 13:35 Dobar, bolji, najbolji... britanski slastičar (2) 15:05 Ciklus James Bond: Dijamanti su vječni, britansko-američki film 116'* 17:00 Kutija šibica, prijenos*

19:00 Puni krug - specijal* 19:30 Garaža: Zabranjeno pušenje oko 31'* 20:05 Ledeno doba 1, animirani film (78')* 21:30 Labuđe jezero, balet na ledu (85'12") 23:00 Ples po rubu, serija 89'16 (1/4)* 00:30 Večer s Joolsom Hollandom (42) (4/8)*

10:20 10:40 10:50 11:00 12:00 12:25

I to je Hrvatska Biblija (nije kod. na sat.) Portret Crkve i mjesta Barilovićki Cerovac: Misa Pozitivno (R)* Val d'Isere: Svjetski skijaški kup - slalom (M), prijenos 2. vožnje* 14:15 Ledeno doba 1, animirani film 78'* 15:40 Olimp*

16:25 Oberstdorf: Novogodišnja turneja četiri skakaonice, prijenos* 18:15 Kutija šibica, prijenos finala i utakmice veterana* 20:05 Ledeno doba 2, animirani film 88'* 21:40 Zvjezdani ratovi Epizoda I: Fantomska prijetnja, američki film 131'*

12:10 Kako urediti dom a prodaju? 13:20 Ledeno doba 2, animirani film 88'* 14:55 Semmering: Svjetski skijaški kup - slalom (Ž), prijenos 1. vožnje* 16:40 Vaterpolo, SL: Hrvatska Crna Gora, prijenos* 17:55 Semmering: Svjetski skijaški kup - slalom (Ž),

prijenos 2. vožnje* 18:45 RECi, info teen magazin* 19:10 Dječja usta* 19:25 Paulovo i Nickovo veliko kulinarsko putovanje (2), dokumentarna 20:00 Mary i Max, australski animirani film 88'48* 21:35 Sport u 2014.* 23:10 Rudo Y Cursi, meksičkoamerički film (15) 97'*

11:10 Dječja usta 11:30 Putovanja željeznicom (4): Vlakom kroz Sankt Peterburg, dokumentarna serija 12:15 Kako urediti dom za prodaju? 12:55 Slučaj Djeda Mraza, američki film 84'31* 14:30 Mary i Max, australski animirani film

16:00 Juhuhu* 18:00 Sport u 2014.* 19:30 Paulovo i Nickovo veliko kulinarsko putovanje (2), dokumentarna serija (2/8)* 20:00 Šegrt Hlapić, hrvatski film 98'37 (R)* 21:45 Plavi grom, američki film (12) 105'* 23:35 Zimska kost, američki

460. / 23. prosinca 2014. / 63

nova TV

11:55 inMagazin 12:45 Inspektor Rex 13:25 Richie Rich: Božićna želja 15:15 Zauvijek susjedi (77/100) 15:55 Kud puklo da puklo (69/160) [repriza] 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:15 Lud, zbunjen, norma-

lan (7/24) [repriza] 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Kud puklo da puklo 21:05 Božić vragolastog Dennisa 22:55 Priča o Isusovom rođenju 01:00 Fred Mraz 03:10 Malo drugačiji Božić [repriza]

RTL

11:55 inMagazin 12:45 Inspektor Rex 13:20 Božić s Holly 15:15 Zauvijek susjedi 15:55 Kud puklo da puklo 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:20 Pun pjat 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža 21:05 Kud puklo da puklo

21:05 Putovanje u središte zemlje 2 23:00 Četiri Božića 00:50 Odmor u lisicama 02:35 Fred Mraz [repriza] 04:35 Kraj programa 03:30 Astro savjetnik [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 18 godina]

RTL

11:55 inMagazin 12:45 Inspektor Rex 14:45 Ninja ratnici 15:15 Zauvijek susjedi 15:55 Kud puklo da puklo 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:10 Lud, zbunjen, normalan 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža 21:00 Želim život

22:05 Lovci na djeveruše

RTL

10:50 Kud puklo da puklo 12:50 inMagazin 14:20 Provjereno 15:25 Pun p'jat 16:10 Tvoje lice zvuči poznato 17:00 Vijesti Nove TV 17:10 Tvoje lice zvuči poznato, emisija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Bjegunac 22:35 Amerikanac

00:40 Putnik 57 02:10 Alcatraz [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 03:45 Frikovi (13/16) 04:30 Astro savjetnik [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 18 godina]

10:50 Kud puklo da puklo 13:55 Goonies

17:10 Aljaska 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Tvoje lice zvuči poznato 22:45 Cura na zadatku 00:50 Bjegunac [repriza] 03:10 Frikovi 04:30 Astro savjetnik [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 18 godina]

06:15 Aladdin, animirana serija 06:45 Tenkai vitezovi 07:10 TV prodaja 07:25 Vatre ivanjske, dramska serija 08:40 Vatre ivanjske, dramska serija

21:05 Sučeljavanje predsjedničkih kanidata

RTL

05:15 Dnevnik Nove TV 06:10 Ninja kornjače 06:35 Slugterra 07:00 Monster high 07:55 Crna ruža 09:10 Inspektor Rex 11:15 Zavuvijek susjedi 12:45 Inspektor Rex

14:45 Ninja ratnici 15:15 Zauvijek susjedi 15:55 Kud puklo da puklo (64/160) [repriza] 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:15 Lud, zbunjen, normalan (3/24) [repriza] 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža serija

22:35 Večernje vijesti

06.05 Virus attack, animirana serija 06.20 Tenkai vitezovi, animirana serija 06.50 Pomorska ophodnja, akcijska 07.45 TV prodaja 08.00 Pomorska ophodnja

nova TV

12:00 inMagazin 12:50 Inspektor Rex

15:20 Zauvijek susjedi 15:55 Kud puklo da puklo serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:15 Lud, zbunjen, normalan 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža 21:05 Kud puklo da puklo 22:05 Lud, zbunjen, normalan 22:45 Večernje vijesti

05:25 Dnevnik Nove TV 06:05 Ninja kornjače 06:30 Slugterra 07:00 Monster high 07:25 Ninja ratnici 07:55 Crna ruža 09:10 Inspektor Rex 11:15 Zauvijek susjedi

nova TV 05:15 Dnevnik Nove TV 06:05 Ninja kornjače 06:30 Slugterra 07:00 Monster High 07:25 Ninja ratnici 07:55 Crna ruža 09:10 Inspektor Rex 11:15 Zauvijek susjedi

nova TV 05:15 Dnevnik Nove TV 06:10 Ninje kornjače 06:35 Slugterra 07:00 Monster high 07:25 Ninja ratnici 08:55 Crna ruža 09:10 Inspektor Rex 11:15 Zauvijek susjedi

nova TV 05:15 06:05 06:20 07:20 07:50 08:15 08:45 09:25

Dnevnik Nove TV Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers Monster high: 13 želja

nova TV 05:15 06:05 06:20 07:20 07:50 08:15 08:45 09:25

Dnevnik Nove TV Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers Power Rangers

nova TV

05:35 Dnevnik Nove TV 06:25 Pac-Man 06:50 Slugterra 07:15 Ever after high 07:40 Ninja ratnici 08:25 Crna ruža 09:25 Inspektor Rex 11:25 Zauvijek susjedi

16:10 inMagazin vikend 17:00 Vijesti Nove TV

14:50 Ninja ratnici

00:25 Plavuša 02:15 Putovanje u središte Zemlje 2

06.10 06.55 07.10 07.40 08.55 10.05 11.00 12.15

RTL Danas Virus attack Aladdin Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja Hitna služba Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja

06.55 07.10 07.40

Virus attack, animirana serija Aladdin, animirana serija Pomorska ophodnja, akcijska serija 08.55 Pomorska ophodnja, akcijska serija

RTL 05:05 05:45 06:10 06:40 07:05 07:35 08:05 08:20

RTL Danas, Timon i Pumbaa Aladdin Tenkai vitezovi Vatre ivanjske Vatre ivanjske TV prodaja Vatre ivanjske

RTL

RTL 06.10 RTL Danas, informativna emisija 06.55 Virus attack 07.10 Tenkai vitezovi, animirana serija 07.40 Pomorska ophodnja, akcijska 08.55 Pomorska ophodnja,

13.10 Hitna služba 14.10 Sve u šest, magazin 14.35 Pet na pet 15.25 Vatre ivanjske 16.30 RTL Vijesti 17.00 Dr. House 18.00 Sve u šest 18.30 RTL Danas 19.15 Pet na pet 20.00 Vatre ivanjske 21:00 Tri, dva, jedan - peci!

kulinarski show Sam u kući 4 igrani film, komedija Kolo sreće igrani film, komedija Božićno drvce - TV premijera (R) igrani film, romantična komedija 03:15 RTL Danas (R) informativna emisija

13.10 Hitna služba 14.10 Sve u šest, magazin 14.35 Pet na pet 15.25 Vatre ivanjske 16.30 RTL Vijesti 16:45 Božićna avantura 18.00 Sve u šest 18.30 RTL Danas 19.10 RTL Vrijeme 19.15 Pet na pet 20:00 Božićna priča o igračkma

- TV premijera igrani film, animirani 20:30 Sam u kući 5 - TV premijera igrani film, komedija 22:10 Djed Božićnjak 2 igrani film, obiteljski 00:20 Gamer (15) igrani film, akcijski triler/ znanstveno-fantastični

10.05 Hitna služba, dramska serija 12.15 Pomorska ophodnja, akcijska kriminalistička 14.10 Sve u šest, magazin 13:45 Djed Božićnjak 2 (R) igrani film, obiteljski 15:50 Sam u kući 5 (R) igrani film, komedija 16:30 RTL Vijesti informativna emisija

16:45 Sam u kući 4 igrani film, komedija 18:00 Sve u šest 18:00 Sve u šest magazin 18:30 RTL Danas 19:15 Pet na pet 20:00 Niko - božićna potraga igrani film, obiteljska animirana fantazija 21:45 Luda božićna zvona

09:45 10:45 11:00 13:15

Vatre ivanjske TV prodaja Moćne patke, igrani film, komedija Dvanaest muškaraca za Božić (R) igrani film, romantična komedija 15:00 Luda božićna zvona (R) igrani film, komedija 16:30 RTL Vijesti

16:40 Luda božićna zvona (R) igrani film, komedija 17:00 Tri, dva, jedan - djeca peku! (R) kulinarski show (S1E1/2) 18:30 RTL Danas 19:15 Tko će ga znati! 20:00 Veliki snježni izazov igrani film, obiteljska komedija 22:00 Redovnice nastupaju

09:45 10:00 11:05 14:50

TV prodaja Rin Tin Tin TV prodaja Veliki snježni izazov igrani film, obiteljska komedija 16:30 RTL Vijesti informativna emisija 16:40 Luda božićna zvona (R) igrani film, komedija 16:50 Tri, dva, jedan - peci! (R)

18:30 RTL Danas 00:45 CSI: Miami - nove epizode (12) kriminalistička serija (S10E3/19) 01:40 CSI: Miami - nove epizode (12) kriminalistička serija (S10E4/19) 02:40 Astro show (18) emisija uživo

09.15 10.10 12.20

13.15 Sve u šest, magazin 16.30 RTL Vijesti, informativna emisija 17.00 Dr. House 18.00 Sve u šest, magazin 18.30 RTL Danas, informativna emisija 19.15 Pet na pet, kviz 20.00 Vatre ivanjske, dramska serija 21.00 Uhvati Bingo ritam

Hitna služba, dramska serija Pomorska ophodnja, akcijska serija Hitna služba, dramska serija

10.05 Hitna služba 11.00 Pomorska ophodnja, akcijska serija 12.00 TV prodaja 12.15 Pomorska ophodnja, akcijska serija 13.10 Hitna služba 14.10 Sve u šest, magazin 14.35 Pet na pet, kviz 15.25 Vatre ivanjske, dramska serija

21:30 23:10 01:30

16.30 17.00 18.00 18.30 19.10 19.15 20.00 21.00 22.30

RTL Vijesti, informativna emisija Dr. House Sve u šest, magazin RTL Danas RTL Vrijeme, informativna emisija Pet na pet, kviz Vatre ivanjske Ljubav je na selu Dr. House