Danijel Dorotić 4.c OŠ Milana Langa
Dio Hrvatske najbogatiji prirodnom baštinom Ima 5 nacionalnih parkova,a to su: N.P. Paklenica N.P. Krka N.P. Mljet N.P. Kornati N.P. Brijuni
Proglašena nacionalnim parkom 19.10.1949. Ime je dobila po smoli crnog bora, paklini Nalazi se na gotovo nešumskom dijelu Velebita Izrazito bogata šumska zajednica Stanište je endemske biljke pljeskarice (Arenaria Orbicularis) Najviši vrhovi su Vaganski vrh(1757m) i Sveto brdo(1753m)
Proglašen nacionalnim parkom 1985. Najljepši slapovi su Skradinski buk i Roški slap
Proglašen nacionalnim parkom 11.11.1960. Nalazi se na zapadnoj strani otoka Mljeta Čine ga dva duboka zaljeva s vrlo uskom vezom s otvorenim morem i otočićem na sredini jednog zaljeva na kojemu se nalazi samostan
Proglašen nacionalnim parkom 1980. Najrazvedenija skupina otoka u Sredozemlju Sastoji se od 140 nenaseljenih otočića, hridi i otoka
Proglašeni nacionalnim parkom 27.10.1983. Očuvana sredozemna vegetacija, zoološki vrt u prirodi te bogato kulturno nasljeđe iz doba Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije
Ima 6 parkova prirode, a to su: P.P. Biokovo P.P. Telašćica P.P. Učka P.P. Vransko jezero P.P. Lastovsko otočje P.P. Velebit
Proglašen parkom prirode 16.6.1981. Najviši vrh je Sveti Jure (1762m) Stanište više od 40 biljnih endemičnih vrsta, npr. biokovsko zvonce
Zaljev na Dugom otoku Najsigurnija i najveća prirodna jadranska luka Najviši hrvatski klifovi
Proglašen parkom prirode u travnju 1999.
Najviši vrhovi su Vojak (1401m) i Veli Planik (1272 m)
Najveće jezero u Hrvatskoj, rijedak primjer kriptodepresije, krško polje ispunjeno vodom
KRIPTODEPRESIJA= jezero čija se površina nalazi iznad, a dno ispod razine mora
Proglašen parkom prirode 29.9.2006. Park obuhvaća 44 otočića, hridi i grebena, najveći od njih su Lastovo i Sušac
Najveće zaštićeno područje u Hrvatskoj U njemu se nalaze dva nacionalna parka- Sjeverni Velebit i Paklenica
Najvrijedniji dijelovi kulturne baštine Primorske Hrvatske su: Stari grad Dubrovnik Dioklecijanova palača u Splitu Povijesni Trogir Eufrazijeva bazilika u Poreču Šibenska katedrala sv. Jakova Svi su pod zaštitom UNESCO-a
Gradske zidine su građene od 13. do 17. stoljeća Kula Minčeta-na sjeveru dovršena 1464.,gradio ju Juraj Dalmatinac Kula Bokar-na zapadu građena prema nacrtima firentinskog graditelja Michelozza Michelozzija Utvrda sv.Ivan-na jugoistoku, gradio ju Paskoj Miličević Tvrđava Lovrijenac-na zapadu povijesni simbol otpora Mletačkoj republici, Gibraltar Dubrovnika Tvrđava Revelin-na istoku građena je 1462. Gradska vrata od Pila-zapadna vrata,sagrađena 1537.,na njima je bio pokretni most Gradska vrata od Ploča-istočna gradska vrata iz 15. stoljeća
Građena je od bijelog vapnenca dopremanog s Brača i Trogira, sedra koji se vadio iz korita obližnjih rijeka i opeke koja je izrađivana u radionicama smještenim u blizini Ne zna se kad je počela izgradnja palače, pretpostavlja se da je to bilo oko 295. godine
Osnovali su ga Grci s otoka Visa u 3.st. prije Krista Najznačajniji spomenik je trogirska katedrala čiji je portal zapadnih vrata izradio majstor Radovan
Nastala u 6.st za vrijeme biskupa Eufrazija i cara Justinijana 1. Bazilika, zapravo katedrala Uznesenja Marijina počela se graditi 553. godine Do danas je doživjela niz promjena, pa na izvornom izdanju ranokršćanske crkve stoji crkva u gotičkom izdanju
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku građena je od 1431. do 1536 . U njezinoj izgradnji su sudjelovali Juraj Dalmatinac, Nikola Ivan Firentinac, Francesco di Giacomoiz, Antonio di Pierpaolo Busato i Lorenzo Pincino