Projekat sufinansira
Projekat finansira
EKOLOÅ KA PRAVNA KLINIKA
Projekat realizuju
Module 1 - The Law on Free Access to Information/ Zakon o slobodi pristupa informacijama Bosna i Hercegovina - SG BIH 28/00, 45/06, 102/09, 62/11, 100/13, Republika Srpska - SG RS 20/01, Federacija Bosne i Hercegovine - SN FBIH 32/01, 48/11 • • • • • • • •
Ko može tražiti informacije Od koga se informacije mogu tražiti Kako se može tražiti informacija U kom obliku i koje informacije se mogu tražiti Izuzetak od objavljivanja Test javnog interesa Odgovor nadležnog organa Uloga Ombudsmana
Ko može tražiti informacije? Fizičko lice-osoba bez obzira na: • državljanstvo; • nacionalnost; • mjesto prebivališta; • Pravno lice (udruženja građana, preduzeća...) bez obzira na sjedište.
U kom obliku i koje informacije se mogu tražiti? Zakon je utvrdio slobodan pristup informacijama kao opšte pravilo i propisao da se može tražiti: • pisana, audio, vizuelna, elektronska ili neka druga forma; • svaki materijal koji sadrži činjenice, mišljenja, podatke ili bilo koje druge teme, uključujući kopiju.
Kod kojih informacija se može utvrditi izuzetak od slobodnog pristupa? Zakon u odnosu na opšte pravilo slobode pristupa predviđa utvrđene izuzetke: • • • •
•
informacije vezane za interese odbrane, sigurnosti i zaštita javne bezbjednosti; spračavanje kriminala i njegovo otkrivanje; komercijalne informacije; kada organ opravdano utvrdi da zahtjev sadrži povjerljive komercijalne interese treće strane, ima obavezu informsati treću stranu o zahtjevu i pravo da utvrdi izuzetak, ukoliko se treća strana pisano obrazloženo protivi objavljivanju informacija; informacije kada organ opravdano utvrdi da tražene informacije uključuju lične interese koje se odnose na privatnost trećeg lica.
Kod kojih informacija se može utvrditi izuzetak od slobodnog pristupa? Test javnog interesa! Organ mora objaviti informaciju, iako ona spada u jednu kategoriju izuzetaka, ako javni interes za poznavanjem te informacije nadmašuje štetu kojom se može nanijeti njeno objavljivanja.
Od koga se informacije mogu tražiti? Informacija se može tražiti i dobiti od : • izvršnih organa (vijeće ministara, vlade entiteta, kantona i disktikta Brčko, službe opština ili gradova); • zakonodavnih organa (parlament BiH, Parlametni / Skupštine entiteta, kantona i distrikta Brčko, opština ili gradova); • pravosudnih organa (sudovi na nivou BiH, entiteta, kantona ili distrikta Brčko, javna tužilaštva, javna pravobranilaštva ).
Od koga se informacije mogu tražiti? Organa koji obavljaju javnu funkciju u skladu sa Zakonom: • javne ustanove, javna preduzeća, pravnih lica koja su pod kontrolom ili u vlasništvu organa (nije definisano da li su pravna lica u manjinskom vlasništu organa obavezni dati informaciju); • pravnih lica koji se finansiraju iz javnih fondova.
Kako se može tražiti informacija? Podnošenjem pisanog zahtjeva koji treba biti: • napisan na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini; • obrazložen tako da zahtjev sadrži dovoljno detalja o prirodi ili sadržaju tražene informacije; • potpisan, i pečatiran ako zahtjev podnosi pravno lice. U zahtjevu nije potrebno navoditi razloge traženja informacija.
Kakav odgovor se može dobiti? Na podnešeni zahtjev organ može da: • odobri pristup informacijama u cjelosti; • odobri pristup informacijama djelimično; • odbije pristup informacijama; • ne odgovori-ćutanje administaracije.
Šematski pristup ZAHTJEV ZA PRISTUP INFORMACIJAMA Pisana forma na jednom od službenih jezika BiH Navedeni podaci za potrebnim informacijama Ime, prezime ili firma podnosioca, kontakt
Zahtjev odbačen: Organ nije nadležan Obavezan da uputi nadležnom organu u roku od (BiH /FBiH -8; RS – 15) dana Zahtjev nepotpun: Obavjestava stranku za dopunu zahtjeva u roku od 8 dana
Zahtjev odobren: Organ donosi rješenje u roku od 15 dana Rješenje sadrži: Informacije o načinu pristupa informacijama Mogucnost umnozavanja Zahtjev odobren, stranka nezadovoljna: Mogućnost ponošenja žalbe ili pokretanja upravnog spora
Ćutanje administracije: Nedostaje odgovor u propisanom roku od 15 dana
Zahtjev odbijen: Organ donosi rješenje (obavijest) u roku od 15 dana Rješenje sadrži. Zakonski osnov za izuzeće Pouka o pravnom lijeku Uputstva za obraćanje Ombudsmanu
Odobravanje informacija podrazumijeva • • •
Pristupanje u prostorije organa; Fotokopiranje ili neku drugu vrstu umnožavanja; Plaćanje u skladu sa Pravilnikom.
Obavijest ili rješenje sadrže • • • • •
zakonski osnov i razloge odbijanja, odnosno uvođenja izuzetaka u slučaju kada odbije informaciju; pravo na podnošenje žalbe; rok (8-15 dana) za podnošenje žalbe; naziv organa kome se podnosi žalba; pravo da se obrati Ombudsmenu BiH.
Ukoliko organ ćuti, stranka ima pravo da se obrati: • • • •
Ombudsmenu BiH; Upravnoj inspekciji; Drugostepenom organu; Upravnom sudu.
Koja je uloga Ombudsmana BiH u slobodi pristupu informacijama? Po pitanju izrade ili podnošenja zahtjeva, ćutanja organa Ombudsmen može da pomogne u postupku po podnešenom zahtjevu. Prema Zakonu Ombudsman je ovlašten da: • sačinjava i dostavlja informaciju, kao što su vodiči i opšet preporuke za olakšanje provođenja i upotrebe zakona; • uključuje u godišnje izvještaje posebnog dijela koji se odnosi na njegove aktivnosti; • predlaže instrukcije o primjeni Zakona svim nadležnim organima.
Module 2 – Administrative procedure and disputes legal framework/ Pravni okvir za upravni postupak i upravni spor • • • • • •
The Law on Administrative Procedure An appeal against the act which refusing information Extraordinary legal remedies The Law on Administrative Disputes The lawsuit in an administrative dispute Legal remedies in administrative disputes
UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNI SPOR ZAKONI Bosna i Hercegovina: Zakon o upravnom postupku („Službeni glasnik BiH“ broj: 29/02, 12/04, 88/07 i 93/09); Zakon o upravnim sporovima („Službeni glasnik BiH“ broj: 19/02, 88/07, 83/08 i 74/10). Federacija Bosne i Hercegovine Zakon o upravnom postupku („Službene novine FBiH“ broj: 2/98 i 48/99); Zakon o upravnim sporovima („Službene novine FBiH“ broj: 9/05); Republika Srpska Zakon o opštem upravnom postupku („Službeni glasnik RS“ broj: 13/02, 87/07 i 50/10); Zakon o upravnim sporovima („Službeni glasnik RS“ broj: 109/05);
Žalba kao redovni pravni lijek • • •
Protiv prvostepenih rješenja; Elementi žalbe (odluka koja se pobija, naziv organa, broj, datum); Istaći u kom pogledu je žalilac nezadovoljan.
Ko i kada može podnijeti žalbu u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti životne sredine? •
•
• •
Organizacija koja je učestvovala u postupku donošenja Rješenja o odobravanju studije uticaja na životnu sredinu ili Ekološke dozvole; Zainteresovana javnost ako nije učestvovala u postupku-ovo učestvovanje omogućili su Arhuska konvencija, Zakon o zaštiti životne sredine / okoliša, Zakon o opštem upravnom posutpku i upravnom sporu; U roku od 15 – 8 dana kada je dostavljena; Predaje se organu koji je donio odluku, ali je naslovljena na viši organ.
Kada se podnose i koji su vanredni pravni lijekovi? •
•
Protiv pravosnažnih rješenja u postupku donošenja Rješenja o odobravanju studije uticaja na životnu sredinu ili Ekološke dozvole; Ponavljanje postupka i naročiti slučajevi poništavanja, ukidanja i mijenjanja rješenja (mijenjanje i poništavanje u vezi sa upravnim sporom, poništavanja i ukidanje po pravu nadzora, ukidanje i mijenjanje pravosnažnog, rješenja uz pristanak ili po zahtjevu stranke, vandredno ukidanje, oglašavanje rješenja ništavim)
Vanredni pravni lijekovi Ponavljanje postupka •11 razloga za ponavljanje •Može tražiti stranka i po službenoj dužnosti •Rok teče od dana kada su se stvorili uslovi za primjenu svakog razloga •Subjektivni rok- mjesec dana •Objektivni rok – pet godina, a u nekim razlozima i duže od pet Mijenjanje i poništavanje rješenja u vezi sa upravnim sporom •Pokreće ga nadležni organ •Da je pokrenut upravni spor •Ako uvažava zahtjeve tužbe •Poništi ili izmjeni svoje rješenje iz razloga kojih bi sud mogao poništiti •Da se ne vrijeđa pravo stranke ili trećeg lica
Šematski prikaz postupka po zahtjevi za slobodan pristup informacijama ZAHTJEV ZA PRISTUP INFORMACIJAMA - Pisana forma na jednom od službenih jezika BiH - Navedeni podaci za potrebnim informacijama - Ime, prezime ili firma podnosioca, kontakt Zahtjev odobren: - Organ donosi rješenje u roku od 15 dana Rješenje sadrži: - Informacije o načinu pristupa informacijama; Mogućnost umnožavanja Zahtjev odobren, stranka nezadovoljna: - Mogućnost podnošenja žalbe ili pokretanja upravnog spora
Ćutanje administracije: Nedostaje odgovor u propisanom roku od 15 dana
Zahtjev odbijen:
- Organ
donosi rješenje (obavijest) u roku od 15 dana. Rješenje sadrži: Zakonski osnov za izuzeće; - Pouku o pravnom lijeku; - Upustva za obraćanje Ombudsmanu.
Zahtjev odbačen: - Organ nije nadležan; - Obavezan da uputi nadležnom organu u roku od (BiH / FBiH – 8; RS – 15) dana Zahtjev nepotpun: - Obavještava straku za dopunu zahtjeva u roku od 8 dana.
Pravni lijekovi i mogući postupci 1. Kada je dozvoljena žalba protiv rješenja: - Pravo podnošenja žalbe drugostepenom organu zbog nezadovoljnog rješenja ili ćutanja administracije; - Rok – 15 dana od dana prijema rješenja / isteka roka za donošenje rješenja; - Žalba se predaje nadležnom organu, putem prvostepenog organa; - Prvostepeni organ može sam riješiti stvar ili uputiti na dalje rješavanje po žalbi; - Ako drugostepeni organ ne riješi predmet po žalbi stranka ima pravo ulaganja podneska u roku od 15 dana; - Ako se ne riješi po ponovnom traženju stranka ima pravo pokrenuti upravni spor. 2. Kada nije dozboljena žalba protiv rješenja - Može se pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana prijema rješenja;. 3. Upravna inspekcija - Podnosi se prigovor; - Dužna dati odgovor u roku od 30 dana; - Ako stranka nije zadovoljna odgovorom može uložiti žalbu nadležnom ministarstvu za upravne poslove u roku od 8 dana; - Protiv rješenja ministarstva može se pokrenuti upravni spor.
UPRAVNI SPOR
Kada i ko može pokrenuti upravni spor? • • • •
Protiv odluke drugostepenih organa po žalbi; Protiv odluke drugostepenih organa (ekološke dozvole i studije uticaja); Organizacija koja je učestvovala u postupku donošenja Rješenja o odobravanju studije uticaja na životnu sredinu ili Ekološke dozvole; Zainteresovana javnost ako nije učestvovala u postupku-ovo učestvovanje omogućili su Arhuska konvencija, Zakon o zaštiti životne sredine / okoliša, Zakon o opštem upravnom postupku i upravnom sporu.
Čime se pokreće upravni spor? Tužba podnosi iz razloga: • Pogrešne primjene materijalnog prava; • Pogrešnog nepotupnog utvrđenog činjeničnog stanja; • Pogrešne primjene pravila postupka. Pravni lijekovi u upravnom sporu • Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke; • Zahtjev za ponavljanje postupka.
Šta ukoliko je odluka u upravnom sporu negativna? • •
Pravo na pravne lijekove; Podnošenja Apelacije Ustavnom sudu BiH.
Module 3 - The Law on Environmental Protection and the Aarhus Convention/ Zakon o zaštiti životne sredine i Arhuska konvencija
• The right of access to environmental information • Public participation in decision making on environmental issues • Access to justice and environmental permitting procedure
Zakon o zaštiti životne sredine i Arhuska konvencija
Federacija Bosne i Hercegovine • Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine FBiH“ broj: 33/03 i 38/09). Republika Srpska • Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS“ broj: 71/12, 79/15) .
Koje informacije se mogu tražiti iz oblasti životne sredine?
•
•
•
Zakoni o zaštiti životne sredine / okoliša su decidno prepisali da je dozvoljeno tražiti informacije: stanja, zaštite, održivom korištenju ili unapređenju elemenata životne sredine (vazduh, voda, zemljište, pejzaž, prostor i prirodna područja, biodiverzitet; komponenata kao što su supstance, energija, buka i radijacija, djelatnosti i administrativne mjere, sporazuma o zaštiti životne sredine, planova i programa koji utiču ili postoji vjerovatnoća da će uticati na elemente životne sredine, analize troškova i korisnih efekata i drugih ekonomskih analiza; stanja zdravlja stanovništva i bezbijednosti, životnih uslova, kulturnih dobara i građevina, u mjeri u kojoj su ili bi mogli da budu pod uticajem stanja elementata životne sredine ili preko ovih elemenata pod uticajem faktora.
Kada se tražena informacija može odbiti? Zahtijev može biti odbijen ako ima štetan uticaj na: • međunarodne odnose, odbranu ili opštu bezbijednost; • tok postupka, pravo lica na pravedno suđenje i mogućnost organa uprave da sprovede krivični ili disciplinski postupak; • povjerljivost informacija koje se tiču trgovine i industrije i informacije o emisijama koje su bitne za zaštitu životne sredine, ukoliko je to utvrđeno posebnim propisom s ciljem zaštite ekonomskih interesa; • prava intelektualne svojine;
Kada se tražena informacija može odbiti? •
•
•
povjerljivost ličnih podataka i/ili dokumenata koje se odnose na fizička lica u slučaju da ta lica nisu dala saglasnost za otkrivanje datih informacija javnosti, ukoliko je to zakonom utvđeno; interese trećeg lica koje je obezbijedilo tražene informacije, a da na to nije bilo obavezno i ukoliko to lice ne da saglasnost za otkrivanje datog materijala; životnu sredinu na koju se informacije odnose, kao što su mjesta uzgoja rijetkih vrsta.
Kako se ostvaruje učešće javnosti u donošenju odluka u oblasti zaštite životne sredine? Javnost se obaviještava o mogućnosti učestvovanja: • informacija putem sredstava javnog informisanja; Učešće javnosti se ostvaruje kroz: • javnu rasprave; • uvid u javno izloženu dokumentaciju. Učešće javnosti se mora obavezno osigurati u: • postupcima procjene uticaja projekata na životnu sredinu; • postupcima izdavanja ekoloških dozvola; • predloženim djelatnostima koje mogu imati značajan uticaj na životnu sredinu.
Šta podrazumijeva informisanje putem sredstava javnog informisanja? Informisanje preko sredstava javnog informisanja podrazumijeva davanje informacija o: - predloženim djelatnostima i podnesenom zahtjevu; - predviđenom postupku, uključujući informacije o: • pokretanju postupka; • mogućnosti za učešće javnosti; • vremenu i mjestu javne rasprave, ako je predviđena; • nadležnim organima od kojih se mogu dobiti bitne informacije i kod kojih javnost može izvršiti pristup bitnim informacijama;
Šta podrazumijeva informisanje putem sredstava javnog informisanja? •
• • •
nadležnim organima ili drugom zvaničnom organu kojima se mogu podnijeti primjedbe, pitanja i vremenski rok za podnošenje primjedbi ili pitanja; stanju životne sredine relevantnom za predloženje akte; činjenici da je data djelatnost podložna entitetskom ili prekograničnom postupku procjene uticaja na životnu sredinu; prijedlogu rješenja za izdavanje okolinskih dozvola.
Koje informacije se moraju obezbijediti prilikom javnog uvida u dokumentaciju?
• • • • •
Na besplatan uvid se moraju omogućiti informacije koje se odnose na: opis lokacije, fizičkih i tehničkih karakteristika predložene aktivnosti uključujući procjenu očekivanih emisija; opis značajnih uticaja predložene aktivnosti po životnu sredinu; opis mjera koje su predviđene za sprečavanje i/ili smanjenje štetnih uticaja, uključujući emisije; kratak netehnički rezime navedenih podataka; prikaz osnovnih alternativnih rješenja provučenih od podnosioca zahtjeva;
Koje informacije se moraju obezbijediti prilikom javnog uvida u dokumentaciju? •
osnovne izvještaje i stručna mišljenja koja su pripremili organi nadležni za zaštitu prirode, zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa, poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu, zaštitu zdravlja i ostali zaintresovani organi (to su organi čije se mišljenje pribavlja prilikom razmatranja i odlučivanja o zahtjevu za predhodnu procjenu uticaja na životnu sredinu).
Rokovi za reagovanje na javno objavljivanje odluka organa •
•
U postupku javnog uvida u dokumentaciju 30 dana od prvog dana uvida zainteresovana strana može podnijeti primjedbe, sugestije ili mišljenja; Podnešeni prijedlozi, mišljenja i sugestije javni organi nisu obavezni usvojiti, ali su u obavezi to evidentirati.
Postupci u oblasti životne sredine • • •
Strateška procjena na životnu sredinu; Studija uticaja na životnu sredinu; Ekološka dozvola.
Šta sadrži Rješenje kojim se odobrava Studija uticaja na životnu sredinu? • • •
da je studija izrađena u skladu sa zakonom; da je nosilac projekta obavezan da preduzme mjere za zaštitu životne sredine utvrđene u studiji; da se studija uticaja smatra sastavnim dijelom rješenja o odobravanju studije.
Šta sadrži Ekološka dozvola? • • • • •
granične vrijednosti emisija za zagađujuće materijale zasnovane na važećim propisima ili najbolje raspoloživim tehnikama; mjere za zaštitu zemljišta, vazduha, vode, biljnog i životinjskog svijeta; mjere za upravljanje otpadom koji proizvodi postrojenje; uslove za praćenje emisija uz određivanje metodologije i učestalosti mjerenja; mjere za uslove života u vanrednim situacijama.
Pravni lijekovi protiv rješenja Zakona o zaštiti životne sredine
• •
Prvostepena rješenja lokalnih organa uprave – žalba drugostepenom organu; Drugostepena rješenja - tužba u upravnom sporu protiv
Module 4 – Competencies and role of the institutions/ Nadležnosti i uloga organa javne uprave (inspekcije i tužilaštvo)
The competence of inspection and prosecution, file misdemeanor and criminal proceedings Presentation - Practical experience of inspectors, field and subjects of monitoring Access to justice in the field of environmental pollution by the Aarhus Convention and violations of the provisions of national legislation in the field of environment
UPRAVNA INSPEKCIJA Zakon o upravnoj inspekciji SG RS 1/15, 109/12
Postupak pred upravnom inspekcijom • •
•
Pisanje predstavke i obraćanje fizičkog ili pravnog lica upravnoj inspekciji; Rokovi za obraćanje: od tri mjeseca od dana saznanja ili ugrožavanja prava (subjektivni rok), šest mjeseciod dana učinjene povrede, odnosno ugrožavanja prava (objektivni rok); Obaveza pisanog obavještavanja o preduzetim radnjama u roku od 30 dana od dana prijema podneska.
U kom pogledu je određeno to postupanje? • • • • •
Rješavanje upravnih stvari u propisanim rokovima; Prijema podnesaka i postupanja po njima; Izvršenje upravnih akata i sprovođenje administrativnih izvršenja u određenim rokovima; Rada prvostepenog organa po žalbi; Blagovremeno dostavljanje podataka kojima organ raspolaže, odnosno vodi propisanu evidenciju na traženje drugih državnih organa ili institucija.
Ekološki inspektor (Zakon o inspekcijama 74/10, 109/12, 94/45) Ekološki inspektor obavlja inspekcijski nadzor u pogledu pridržavanja propisa koji se odnose na zaštitu životne sredine, ekologije, upravljanja otpadom i u drugim upravnim područjima kada je to određeno posebnim propisom. U svom radu ekološki inspektor može: •naložiti donošenje, stavljanje van snage ili odgađanje izvršenja odgovarajućeg akta i preduzimanje drugih odgovarajućih upravnih mjera predviđenih posebnim propisom potrebnih radi otklanjanja nezakonitosti, nepravilnosti i nedostataka u radu, •zabraniti kontrolisanom subjektu obavljanje djelatnosti, određeno ponašanje, postupanje ili preduzimanje radnji koje su u suprotnosti sa zakonom ili drugim propisom, do otklanjanja nezakonitosti, nepravilnosti i nedostataka, •narediti kontrolisanom subjektu otklanjanje nezakonitosti, nepravilnosti i nedostataka određujući način i rok za njihovo otklanjanje i •preduzeti i druge mjere i radnje predviđene posebnim propisom.
KRIVIÄŒNA PRIJAVA
Pravni osnov i krivična djela Krivični zakon FBiH
• • • • • •
Glava XXVI pod nazivom Krivična djela protiv okoliša, poljoprivrede i prirodnih dobara: Onečišćenje okoliša – član 303. KZ FBiH; Ugrožavanje okoliša napravama – član 304. KZ FBiH; Ugrožavanje okoliša otpadom – član 305. KZ FBiH; Ugrožavanje okoliša bukom – član 306. KZ FBiH; Proizvodnja štetnih sredstava za liječenje životinja – član 307. KZ FBiH; Nesavjesno pružanje veterinarske pomoći – član 308. KZ FBiH;
Pravni osnov i krivična djela Krivični zakon FBiH • • • • • • •
Neovlašćeno obavljanje veterinarskih usluga – član 309. KZ FBiH; Nepostupanje po propisima za suzbijanje bolesti životinja i bilja – član 310. KZ FBiH; Prikrivanje postojanja zarazne bolesti kod životinja – član 311. KZ FBiH; Zagađivanje stočne hrane ili vode za napajanje stoke – član 312. KZ FBiH; Uništenje zasada – član 313. KZ FBiH; Nesavjesno postupanje u prometu pesticida – član 314. KZ FBiH; Pustošenje šuma – član 315. KZ FBiH;
Pravni osnov i krivična djela Krivični zakon FBiH • • • • • • •
Šumska krađa – član 316. KZ FBiH; Izazivanje šumskog požara – član 317. KZ FBiH; Mučenje i ubijanje životinja – član 318. KZ FBiH; Protuzakonit lov – član 319. KZ FBiH; Protuzakonit ribolov – član 320. KZ FBiH; Onečišćenje, uništenje i nedozvoljeni izvoz spomenika kulture i zaštićenih objekata prirode – član 321. KZ FBiH; Nedozvoljeno obavljanje istraživačkih radova i prisvajanje spomenika kulture – član 322.; KZ FBiH
Krivični zakon Republike Srpske Glava XIII pod nazivom Krivična djela protiv životne sredine: • Zagađivanje životne sredine- član 415; • Zagađivanje životne sredine otpadnim materijama-član 416; • Ugrožavanje životne sredine bukom-član 417; • Protivpravna izgradnja i stavljanje u pogonobjekata i postrojenja-član 418: • Oštecenje objekata i ure daja za zaštitu životne sredine-član 419; • Uništenje ili oštecenje zašticenog prirodnog dobra-član 420; • Proizvodnja štetnih sredstava za lije cenje životinja-član 421;
Krivični zakon Republike Srpske • • • • • • • •
Zagađivanje hrane i vode za ishranu, odnosno napajanje životinja-član 422; Nepostupanje po propisima za suzbijanje bolesti životinja i biljačlan 423; Nesavjesno postupanje u prometu pesticide-član 424; Nesavjesno pružanje veterinarske pomo član 425; Neovlašceno obav ljanje veterinarskih usluga-član 426; Uništenje zasada-član 427; Neizvršenje odluke o mjerama zaštite životne sredine-član 428; Unošenje opasnih materija u Republiku Srpsku-član 429;
Krivični zakon Republike Srpske • • • • • • • •
Šumska krada-član 430; Pustošenje šuma-član 431; Izazivanje požara-član 432; Mučenje i ubijanje životinja-član 433; Iznošenje u inostranstvo posebno zaštićenih biljaka ili životinjačlan 434; Uzurpacija nekretnina-član 435; Nezakonit lov-član 436; Nezakonit ribolov-član 437;
Ko i kako se pokreće krivični postupak? • • •
Tužilaštvo (RS - Okružno tužilaštvo, Republičko tužilaštvo) (FBiH-Kantonalna tužiteljstva, Federalno tužiteljstvo); Službena dužnost na osnovu informacija koje tužilac sazna (anonimna dojava, mediji...); Podnešena krivična prijava, ukoliko tužilac ocijeni da postoji dovoljno osnova za sumnju.
Kako prijaviti krivično djelo? • •
• •
Svaki građanin u BiH ima pravo prijaviti krivično djelo; Usmeno - osoba koja podnosi prijavu se upozorava na posljedice lažnog prijavljivanja i o tome se sačinjava zapisnik, a ako je prijava učinjena telefonom, onda se sačinjava službena zabilješka; Pisano (prijava) - ako je podnesena sudu ili nekom drugom organu, prijava se odmah proslijeđuje nadležnom tužitelju; Forma nije obavezna.
Šta se radi po podnešenoj krivičnoj prijavi? • • a) b) c) d) e) •
Tužilac naređuje provođenje istrage; Tužilac ne naređuje sprovođenje istrage u slučajevima: ako je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije krivično djelo; ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba učinila krivično djelo; ako je nastupila zastara; ako je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem; ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost. O neprovođenju istrage, kao i o razlozima za to tužilac će obavijestiti oštećenog i podnositelja prijave u roku od tri dana, a ove osobe imaju pravo podnijeti prigovor u roku od osam dana od prijema obavijesti o neprovođenju istrage.
Module 5 - Practical exercise on the base of the existing cases/ Praktična vježba po osnovu postojećih/okončanih slučajeva • Case studies – presentation of existing cases in Bosnia and Herzegovina and Czech Republic • Exercise on the basis of examples, work in groups on defining the content of the RfI • Presentation of the work in groups • Discussion and Conclusions
Module 6 - The new potential cases of the Environmental Legal Clinic of Aarhus centers/ Novi potencijalni slučajevi Ekološke pravne klinike i Arhus centra
• Presentation of cases from practice of Aarhus Centre Banja Luka and Arnika Czech Republic • The barriers and how to overcome them (discussion) • Presentation of potential cases • Analysis of specific cases (group work) • Presentation of analysis of group work • Discussions, recommendations and conclusions • Division of homework assignments and frame of consultation process with a senior lawyer and professors from the Faculty of Law
Module 7 – Engagement of the junior lawyers on identified cases/ Angažman mladih pravnika/studenata prava na identifikovanim/novim slučajevima
• Internship in Aarhus center, analyzing and tracking the assigned cases • Study tour to Czech Republic – Experience and practical advises sharing
Projekat sufinansira
Projekat finansira
Hvala za paĹžnju!
Projekat realizuju