Top Montenegro Broj 2 by Avacom d.o.o. Shop

Broj 2 • novembar 2012 • cijena: 3€

SAVJETI ZA NAUTIČARE, RIBARE, ĐE SU RIBARSKE POSTE U BOKI, FAŠINADA, BOKELJSKA NOĆ...

MAGAZINE CONTENT: TOURISM 8. 18. 20. 26. 30.

Famous world brands in Montenegro Top Article: (Only) good hotels insufficient for elite tourism Ambassadors of Montenegro Uniqueness of Kotor - Part 1 Herceg Novi - The Green Oazis

IMPRESSUM Founder and publisher:

HERITAGE 34. 36. 40.

Our Lady of the Rocks Monuments of Boka - Three Chapels Tivat - Then and now

BUSINESS 46.

Seasonal employment in Montenegro

SEA 50. 52. 56. 58. 60.

Training ship “Jadran“ Fishing posts in Montenegro End of the season - Obligations don’t abate Dangerous “Dragana“ Trends in inovation

SPORT & HEALTH 62. 66. 70. 73.

Interview: Vlade Divac - Sport is for everyone Lionesess went down in history Football transfers - Sheiks strenghten PSG Archery - An Ancient tradition

LIFESTYLE 74. 78. 80. 82. 86.

World’s Most Beautiful Women - Monica Bellucci International summer carnival of Kotor From a Pannonian navy fan pit Travelling: Amsterdam - Sin City Work and health

Avacom Doo Tivat

Director: Zlatko Vučinović info@topmontenegro.com

Chief editor: dr Andrija Petković info@topmontenegro.com

Graphic design: Design Studio Avacom info@topmontenegro.com

Contributors: Tamara Milenković Nikola Perković Stevan Kordić Slavko Mandić Adrijan Vuksanović Zorica Čubrović Miško Kordić Anton Gula Marković Bogdan Gormoticeanu Aleksandar Barinov Žana Perović Filip Petričević dr Milenka Vraneš - Grujičić dipl.ing.pejz.arh Milica Berberović Aleksandar Dragojević Cvijetin Kojić Stefan Petović Ranko Milović

Front page: Zlatko Vučinović

TECHNOLOGY 88.

Sailing across the android sea

Časopis Top Montenegro je upisan u evidenciji ministarstva kulture Crne Gore pod rednim brojem 711

www.topmontenegro.com

Editor’s address: Avacom doo, Tivat, Njegoševa 1 Tel: +382 32 673270

Circulation: 5.000

A WORD FROM THE EDITOR

Poštovani čitaoci,

rugi broj Vašeg i našeg časopisa „Top Montenegro“ je pred nama, nadamo se u skladu sa svim Vašim očekivanjima. Najbolji svjedok toga jesu i zanimljive teme koje u njemu možete pročitati. Prije svega tu je ekskluzivni intervju sa Damirom Radončićem i njegovo prenošenje utisaka koji su dvojicom predstavnika džet seta svjetskog sporta, Ronald de Bur i Pep Gvardiolom, stekli tokom svoje posjete Tivta i Crne Gore. O završenoj, ali i sezonama koje su pred nama pričao nam je Ministar turizma i zaštite životne sredine Predrag Sekulić, a ništa manje zanimljiv nije ni razgovor sa košarkaškom legendom i sadašnjim predsjednikom Olimpijskog Komiteta Srbije Vladom Divcem. U rubrici „Najljepše žene svijeta“ ovoga puta samo za Vas predstavljamo zanosnu Moniku Beluči, a zahvaljujući „Top Montenegru“ imaćete priliku da se prošetate ulicama Amsterdama. Naravno, nismo zaboravili ni „Naša mala mista“ tako da vjerujemo da će tekstovi o Tivtu, Kotoru i Herceg Novom za Vas biti zanimljivi i rado čitani.

U ovom broju posebnu pažnju poklanjamo i onima koje su nas ovog ljeta najviše zadužile. Naravno, u pitanju su „srebrne lavice“, rukometašice Crne Gore, koje su nam podarile prvu Olimpijsku medalju, a kako je ko od fudbalskih klubova pazario u ljetnjem prelaznom roku i koliko je miliona potrošio, možete saznati ako u ruke uzmete „Top Montenegro“. Pred vama su i ekskluzivne ribarske priče, kao što je ona o Dragani, jednoj od najotrovnijih riba i nadamo se korisna i zanimljiva priča o ribarskim poštama. Sve u svemu, mala ali odabrana ekipa “Top Montenegra” pripremila je zanimljivo štivo. Vjerujemo, čak i bolje od našeg prvijenca, a slabije od trećeg broja, koji će izaći krajem decembra. Uživajte,

dr Andrija Petković

Glavni i odgovorni urednik

Dear reader, Second issue of your favorite “Top Montenegro” magazine is in front of you and we sincerely hope that it will live up to all your expectations. Greatest assets of this issue will be interesting themes we have covered for you. Primarily, we did an exclusive interview with Damir Radončić, about his friendship with two of the world’s jet-set representatives, Ronald De Boer and Pep Guardiola and their impressions of Tivat and Montenegro. Minister of Tourism and Environmental protection, Predrag Sekulić, provided us with information about now already finished season, but also about the season ahead of us, while President of the Olympic Committee of Serbia, Vlade Divac posed truly interesting interlocutor. “Most Beautiful Women In The World“ column presented interesting biography of Monica Bellucci, while streets of Amsterdam are no longer unacquainted thanks to “Top Montenegro“. Of course, “Our Little Towns“ column was not forgotten by any means, so we believe that articles about Tivat, Kotor and Herceg Novi will have your undivided attention. This issue of “Top Montenegro“ magazine paid special tribute to those who

brought us joy this summer. Of course, it’s all about “silver lionesses“, women handball Montenegrin national team, runners-up at this year’s summer Olympic games. Football transfers, news and actualities from this year summer transfer market await for you in this, second issue of “Top Montenegro“ magazine. And that’s not all, we brought you exclusive fishing reportages, about Dragana, one of the most poisonous fish and the interesting yet useful coverage about fishing posts. To cap it all, redaction of „Top Montenegro“ consisted of small but well selected team of journalists and researchers once again pushed the limits to provide diverting articles for you. We hope that second issue of “Top Montenegro“ magazine will leave even better impression than the first one, and we promise that the third issue, avalaible in late December will be THE BEST issue yet.

With a hope that you will enjoy the magazine,

Chief Editor, Dr. Andrija Petković

Дорогие читатели! Перед вами второй номер вашего и нашего журнала «Top Montenegro», который, надеемся, оправдает все ваши ожидания. Лучшее тому подтверждение – интересные статьи, которые вы в нем найдете. Прежде всего это эксклюзивное интервью с Дамиром Радончичем и его рассказ о впечатлениях двух звезд мирового спорта, Рональда де Бура и Пепа Гвардиолы, от посещения Тивата и Черногории. О завершившемся, а также о предстоящих сезонах мы побеседовали с министром туризма и охраны окружающей среды Предрагом Секуличем. Не менее интересен и разговор с легендой баскетбола и в настоящее время президентом Олимпийского комитета Сербии Владе Дивацем. В рубрике «Красивейшие женщины мира» на этот раз специально для вас представляем обворожительную Монику Беллуччи. Кроме того, благодаря «Top Montenegro» у вас будет возможность прогуляться по улицам Амстердама. Конечно, мы не забыли и нашу малую родину и уверены, что вас заинтересуют материалы о Тивате, Которе и Херцег-Нови и вы с удовольствием прочтете их. В этом номере особое внимание мы уделили и тем, кто больше всего

порадовал нас этим летом. Конечно, речь идет о «серебряных львицах», черногорских гандболистках, которые подарили Черногории первую олимпийскую медаль. О том, какие приобретения сделали различные футбольные клубы в летний трансферный период и сколько миллионов потратили, вы также узнаете, взяв в руки «Top Montenegro». Представляем вашему вниманию и эксклюзивные рыбацкие рассказы, в частности о большом морском драконе, или по-черногорски Драгане, одной из самых ядовитых рыб, и, надеемся, полезный и интересный рассказ о рыбацких «постах». Как видите, маленькая, но дружная команда «Top Montenegro» подготовила интересный номер. Надеемся, он даже лучше нашего «первенца», хотя и слабее третьего номера, который выйдет в конце декабря.

Приятного чтения,

Др. Андрия Петкович

Главный и ответственный редактор

INFO: GENERAL INFORMATION: Area: 13.812 km ² Population: 620,000 Length of borders: 614 km Capital: Podgorica (population: 186 000( Old Capital: Cetinje Currency: Euro Coastline: 293 km Number of beaches: 117 Length of beaches: 52 km The longest beach: Great Beach (Ulcinj) - 13 km The highest peaks: Maja Rosit (Prokletije) - 2524 m; Zla Kolata (Prokletije) - 2534m; Dobra Kolata (Prokletije) - 2528m; Bobotov Kuk (Durmitor) -2523 m The largest lake: Lake Skadar The deepest canyon: Tara - 1,300 m National Parks: Durmitor, Biogradska gora, Lake Skadar, Lovćen, Prokletije Largest bay: Boka Kotorska Bay Climate: Continental-Mediterranean Average air temperature: 27.4 º C Max. temperature: 27.1 º C Number of sunny days per year: 240 Swimming season: 180 days Sea: Dark blue Sea transparency: 38-56 m Time zone: GMT +1 Electricity: 220V/50Hz IMPORTANT PHONE NUMBERS: Information: 1181 Ambulance: 124 Police: 122 Exact time: 125 Weather forecast: 044800200 Firefighters: 123 Roadside assistance: 19807 Wake-up service: 1181 Telegram: 126 International calls: 1201 Montenegro Customer Care: 1300 - Travel Service - information, complaints and appeals Police appeals and complaints from citizens: 9821 SOS line for victims of trafficking: +382 (20) 656166, +382 (20) 232232 Information for users of all networks: 1180 www.topmontenegro.com

TAXI SERVICE: Đir taxi (Tivat, Kotor): 19737 Red taxi (Tivat, Kotor): 19714 More taxi (Herceg Novi): 19730 Alo taxi (Podgorica): 19700 Vip taxi (Budva): 19666 Star taxi (Bar): 19744 Mobile providers: Telenor: 1188 T-Mobile: 1500 M:tel: 1600

OTHER IMPORTANT NUMBERS: Geo build Geodetic measurements: +382 69 487 838

Public notary: Rajko Janković - Tivat: +382 32 673 900 Irena Kovačević - Kotor: +382 69 151 757

MEDIA SPONSORS:

SINMON DOO

Kalimanj bb, Tivat +382 32 673 560 www.padella.me

• Profesionalne uniforme Kuvarske, konobarske, medicinske… • Profesionalne kuhinje • Barski program • Posuđe i escajg • Čaše i staklena galanterija • Inventar za švedski sto • Potrošni materijal

TOURISM INTERVJU: PREDRAG SEKULIĆ, MINISTAR TURIZMA I ODRŽIVOG RAZVOJA CG

SVJETSKI BRENDOVI

U CRNOJ GORI Tačne podatke o prihodima od turizma ostvarenim u ovoj godini imaćemo krajem decembra mjeseca, odnosno po okončanju kalendarske godine. U svakom slučaju, mišljenja sam da ne treba žuriti sa podvlačenjem crte ispod ove turističke sezone. TM: Procjena Vlade je bila da će u 2012. prihodi od turizma biti tri odsto veći nego 2011., a noćenja dva odsto više. Na osnovu dosadašnjih pokazatelja da li će to biti ostvareno?

Predrag Sekulić, Ministar Turizma i održivog razvoja Crne Gore

eliki svjetski brendovi značajno doprinose promociji naše ponude. Uz postojeće brendove domaća vina, Porto Montenegro, Aman Sveti Stefan… realizacijom projekata Orascoma na Luštici, Qatar diara na Plavim horizontima, Kumbora, Hiltona Crna Gora i drugih turistička Crna Gora dobiće ono što nam trenutno najviše nedostaje, a to su veliki hoteli visokih kategorija, sa operaterima prepoznatim širom svijeta. TM: Vaša ocjena dosadašnjeg toka sezone u Crnoj Gori, ostvareni rezultati – posjeta i prihodi za osam mjeseci ? - Moram da izrazim zadovoljstvo dosadašnjim tokom sezone i postignutim rezultatima, iako smatram da uvjek postoji prostora za napredak, obogaćivanje i podizanje kvaliteta usluge. U prvih 7 mjeseci Crnu Goru je posjetilo 4,6% više turista u odnosu na isti period prethodne godine i oni su ostvarili 6,1% više noćenja u odnosu na prvih 7 mjeseci 2011. godine. Trenutna popunjenost hotela je znatno bolja u odnosu na 2011. godinu, kao i buking, broj gostiju, prema posljednjim podacima Nacionalne turističke organizacije od prošlog petka, je za 14% veći u odnosu na isti period prethodne godine, pa opravdano, sa velikim optimizmom, očekujemo da će sezona trajati do početka novembra i da ćemo zabilježiti porast broja turista i ostvarenih noćenja u odnosu na prethodnu godinu.

www.topmontenegro.com

- Procjena Vlade Crne Gore za 2012. godinu je rast turističkog prometa od 3%, mi smo uvjereni da ćemo ostvariti zacrtani rast i uz dobru postsezonu koju imamo u najavi premašiti predviđeni postotak rasta. Sama činjenica da smo i ove godine nastavili pozitivan trend povećanja broja turista koji borave u našoj destinaciji, kao i povećanje ostvarenih noćenja iziskuje zadovoljstvo, pogotovo kada se uzme u obzir aktuelna ekonomska kriza i slabljenje kupovne moći turista. Za našu turističku destinaciju ne jenjava interesovanje i to nam ukazuje da ostvareni rezultati nijesu slučajnost i daje nam za pravo da očekujemo bolje rezultate, od nekoliko procenata, u svakom pogledu od prethodne sezone. Ovi rezultati su posebno vrijedni kada se zna da se čitava Evropa nalazi u teškoj ekonomskoj krizi a da je recesija prisutna i u našem regionu.

TM: Kakvi su ovogodišnji rezultati aktivnosti na suzbijanju “sive ekonomije” u turizmu? - Sve zemlje svijeta, ma koliko ekonomski bile razvijene u većoj ili manjom mjeri imaju sivu zonu. Takva situacija je i u Crnoj Gori. Iz godine u godinu bilježimo sve bolje rezultate po pitanju prijave neregistrovanih izdavaoca smještaja, jer i oni sami uviđaju da registracijom i promocijom njihovog smještaja od strane lokalnih i Nacionalne turističke organizacije ostvaruju mnogo veći benefit. Na više od 20 međunarodnih i regionalnih turističkih berzi katalog privatnog smještaja, u koji su uključeni svi registrovani izdavaoci, se distribuira svim zainteresovanim turističkim agencijama i individualnim posjetiocima sajma. Gubici u državnom Budžetu prouzrokovani sivom ekonomijom, kada je u pitanju turizam, odnosno naplata boravišne takse, predstavljaju problem koji se postepeno rješava. Koordinacioni tim za pripremu i praćenje turističkih sezona je upoznat sa svim problemima u turzimu i sivoj ekonomiji. Donijeto je nekoliko promotivnih mjera koje su motivisale vlasnike neregistrovanih smještajnih objekata da prijave svoje objekte, pojednostavljena je procedura prijave pa su sada potrebna samo dva papira (uz zahtjev se dostavljaju Posjedovni list i Upotrebna dozvol ili atest za struju), intezivirane su kontrole turističke inspekcije što je rezultiralo daljim izdavanjem odobrenja za rad privatnog smještaja

i registrovanih izdavaoca smještaja. Turistička inspekcija u saradnji sa komunalnim inspekcijama lokalnih samouprava i službenicima Uprave policije je prisutna u svim crnogorskim opštinama, sprovodi kontrole plaža, turističkih i ugostiteljskih objekata (hotela, restorana, noćnih klubova..), ulaže velike napore u borbi protiv dilera soba, raftera… Zakonskim rješenjima i dodatnim kontrolama turističke inspekcije ubijeđeni smo da ćemo u doglednom vremenskom periodu riješiti navedene probleme i gubitke u državnom Budžetu svesti na zenemarljiv iznos.

TM: Dokle se stiglo u pregovorima sa niskobudžetnim avio kompanijama? Kakve su šanse da naredne sezone budu prisutne u Crnoj Gori i da se na taj način poboljša turistički promet i prihodi od turizma? - Poznata Vam je činjenica da Bord direktora kompanije Ryanair nije prihvatio predlog ugovora o saradnji, ukazujući na činjenicu da komercijalni elementi nijesu prihvatljivi. Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i JP ‘’Aerodromi Crne Gore’’ su i dalje zainteresovani za uspostavljanje saradnje sa Ryanairoma ali i svim drugim nisko budžetnim avio kompanijama koje bi turistima približile našu zemlju i u pogledu cijena učinjeli značno pristupačnijom. Interesovanje postoji, pa po nezvaničnim informacijama Britanska kompanija Jet2.holidays najavila je da će naredne godine lansirati produžene vikendpakete za odmor u Crnoj Gori za turiste iz Velike Britanije, što bi svakako predstavljalo dobar početak saradnje sa niskobudžetnim avioprevoznicima i ujedno poziv drugim zainteresovanim kompanijama da uspostave linije sa našom zemljom.

Plavim horizontima, Kumbora, Hiltona Crna Gora i drugih dobićemo ono što nam trenutno najviše nedostaje a to su veliki hoteli visokih kategorija, sa operaterima prepoznatim širom svijeta. Takođe i manji hoteli visokih kategorija (poput Forza Mare u Kotoru) značajno doprinose promociji naše destinacije, jer u njima veoma često borave svjetske poznate ličnosti. Lično mislim da ne treba brendirati pojedinačne proizvode ili projekte već čitavu državu Crnu Goru kao turističku destinaciju. TM: Svjetski Savjet za turizam i putovanja (WTTC) procijenio je da će Crna Gora u narednih 10 godina imati najbrži rast direktnog učešća turizma u BDP od 11,8 odsto godišnje, kakve su domaće prognoze? - Nadamo se da će se procjene WTTC-a ostvariti, rekao bih da smo na dobrom putu jer već godinama bilježimo konstantan porast turističkih dolazaka i turističkih prihoda. Neophodno je unaprijediti turističku infrastrukturu, izgraditi visokokvalitetne hotele, dovesti niskobudžetne avio prevoznike i nastaviti sa podizanjem nivoa usluge, kako bi povećali posjećenost u pred i postsezoni i gostima nudili nove proizvode. Kada je riječ o narednom desetogodišnjem periodu u Crnoj Gori, s obzirom na navedeno i uz očekivanja da će se značajne projektne aktivnosti brže realizovati, prognoze su da će učešće turizma u BDP-u, tokom sledećih deset godina, prosječno rasti stopom od 8-10%. TM: Turizam Crne Gore i globalna ekonomska kriza? Vaše mišljenje o tome kako to da se kapaciteti hotelai sa najboljom i ujedno najskupljom ponudom najlakše prodaju i u vremenu krize? - Svjedoci ste da smo i u ovim godinama ekspanzije ekonomske krize uspjeli da budemo među rijetkim zemljama koje su

imale pozitivan bilans na kraju godine. Prihodi od turizma i broj gostiju koji dolazi u našu zemlju je u stalnom porastu, što ukazuje da interesovanje za našu destinaciju raste, iako zbog slabljenja kupovne moći turisti postaju znatno probirljiviji. Poseban uspjeh turizma Crne Gore je činjenica da smo opet napravili kvalitativni iskorak kada je u pitanju nivo usluge. To je i karakteristika crnogorskog turizma u posljednjih nekoliko godina i rekao bih da je to glavni razlog zbog čega nam se gosti vraćaju i zbog čega imamo nove goste na Crnogorskom primorju. Hoteli sa najkvalitetnijom i najskupljom ponudom i u doba krize imaju rasprodate sve kapacitete iz razloga što su posljedice krize najteže pogodile tzv. srednju društvenu klasu. TM: Kad počinju pripreme zimske sezone, planovi i očekivanja? - Pripreme za zimsku sezonu su već otpočele, podsjećam Vas da smo od prošlogodišnje zimske turističke sezone prihodovali oko 10 785 000 eura. Nadamo se da ćemo ove zimske sezone ostvariti bolje rezultate od prethodne. Struktura smještajnih objekata na Žabljaku i u Kolašinu, kao dva najveće zimska centra, se postepeno popravlja, renoviran je hotel Žabljak, imamo najave da će HTP Primorje hotel Planinku dovesti do nivoa od 5 zvjezdica, otvoreno je i nekoliko manjih hotela, ovih dana je objavljen tender za Skijalište Savin kuk pa se nadamo da će i ono biti u podpunosti funkcionalna do početka sezone, i ove godine će svakog vikenda biti organizovane manifestacije na skijalištima u Kolašinu, Vučju i na Žabljaku. Svjesni smo postojećih problema i nedostataka i radimo na uklanjanju istih, a uz povoljne vremenske uslove očekujemo i uspješnu zimsku turističku sezonu i bolje rezultate u odnosu na prethodnu godinu.

TM: Vina podgoričkih “Plantaža” i Porto Montenegro su dva izuzetna brenda crnogorskog turizma. Njima se ove godine pridružio i Sveti Stefan. Ali to još nije dovoljno. Kakvi su projekti Vlade na planu brendiranja našeg turističkog proizvoda i ukupne ponude? - Crna Gora je mala zemlja i jasno nam je da veliki svjetski brendovi značajno doprinose promociji naše ponude. Osim navedenih, realizacijom projekata Orascoma na Luštici, Qatar diara na

www.topmontenegro.com

TM: Odakle očekujete najbrže efekte u turizmu u kratkoročnom periodu? - Kao što znate turizam nije privredna grana poznata po brzom povraćaju investicija. Potrebno je pripremiti turističku infrastrukturu, kvalitetnim marketingom i promocijom izboriti se na tržištu, kvalitetnom ponudom i stalnim inovacijama u ponudi zadovoljiti potrebe turista. Smatram da ćemo i dalje bilježiti porast turista sa naših najvažnijih emitivnih tržišta ali i porast interesovanja turista iz Azije, Australije i Amerike, pa će sve investicije u turizmu, uz postojeću ponudu, znatno doprinjeti raznolikosti naše ponude i podizanju kvaliteta, što će dovesti do bržeg povraćaja uloženih sredstava.

TM: Opština Budva je najavila četiri značajne investicije u turističke kapacitete u narednom periodu. Da li Vi možete da najavite kakva osvježenja ponude u 2013. godini? - Očekujemo početak gradnje hotela u Heceg Novom (“Polar star”), Ulcinju (prije svega hotela “Galeb” ali i nekih drugih) ... Takođe imamo izraženo interesovanje za izgradnju nekoliko manjih hotela kako na primorju tako i u planinskom dijelu Crne Gore - prije svega Kolašinu ... Raspisan je tender za Ski cenrtar Durmitor ali i za prodaju prostora bivše kasarne na Žabljaku. TM: Vaša ocjena promotivnog nastupa Crne Gore u svijetu. Da li je adekvatno usmjerena i prisutna na nama najznačajnijim emitivnim tržištima? Ove godine bilježimo osjetnije prisustvo francuskih turista, dok Kineza, Japanaca i nekih drugih nije bilo u najavljivanom broju iako su ta tržišta mnogo veća i jednako su bila marketinški “pokrivena” kao rusko, francusko, srbijansko…? - Posjeta turista sa udaljenih tržišta je na prošlogodišnjem nivou (imamo porast broja gostiju iz Japana za 2,27%, pad turista iz SAD-a od nekoliko procenata - naravno statistika zna da bude varljiva tako da se ovo povećanje može odnositi i na svega desetak turista). Na tržištima udaljenih zemalja Amerike, Azije i Australije turističku ponudu prezentujemo zajedno sa ponudom drugih turističkih destinacija u okruženju kao objedinjenu ponudu Regiona. Razlog ovakvog vida promocije treba tražiti u boljoj prepoznatljivosti naše destinacije, mogućnosti uvezivanja naše sa ponudom naših susjeda, jer su većinom gosti sa udaljenijih emitivnih tržišta više zainteresovani za obilazak zemalja u kojima

www.topmontenegro.com

borave nego za tipičan odmor na primorju ili planinama. Vjerujem da će dolaskom nisko budžetnih avio kompanija troškovi prevoza biti znatno smanjeni što će rezultirati većim brojem turista iz navedenih područja. Što se tiče Evrope i regiona naših najvažnijih emitivnih tržišta, tu ponudu prezentujemo samostalno, imamo veoma dobre kanale komunikacije sa medijima, oglašavamo se na na globalnim TV mrežama, novinama, elektronskim portalima, prisustvujemo na skoro svim najvažnijim sajmovima turizma, radimo road show kampanje, imamo predstavništva NTO u 4 zemlje (Njemačka, Slovenija, Srbija, BiH). TM: Crnogorsko turističko udruženje (CTU) je odlučilo da samostalno organizuje promociju i nastupa na berzama i sajmovima odvojeno od nacionalne i lokalnih turističkih organizacija. Vaš komentar? - Mislim da to nije dobra odluka, mi svakako imamo razumjevanje za postupak CTU-a i prema najavama lokalnih samouprava broj privremenih lokacija za sledeću sezonu će bit znatno smanjen. Privremene lokacije ne možemo u potpunosti ukloniti iz naše turističke ponude iz razloga što je Crna Gora destinacija za sve turiste, tako da ne možemo omogućiti samo ponudu eksluzivnog turizma, moramo imati ponudu i za nižeplatežnu klijentelu koja traži privremene objekte. Ne podržavamao paralelne prezentacije i promociju Crne Gore, jer mi smo mala destinacija, takvim vidom promocije trošili bi mnogo više sredstava, a svijetu bi slali lošu sliku o nama.

TM: Što i u kojim rokovima možemo očekivatii od Luštice Development, Quatar Diara i od Azerbedžijanaca u Kumboru? Većina stanovništva je bila skeptična prema Porto Montenegru, a nakon tog uspješnog projekta i Svetog Stefana, sada svi očekuju čuda - što im možete poručiti kada će početi da oni kao građani osjećaju prve blagodeti tih velikih investicija? - Od investitora na Luštici, Plavim horizontima i Kumboru očekujemo da ispoštuje date rokove i dinamiku, te da u dogovorenom roku završe izgradnju hotelskih kompleksa i drugih objekata. Bojazan lokalnog stanovništva je razumljiv i prisutan ne samo u turizmu i u Crnoj Gori već i u svim drugim privrednim granama i mnogo razvijenijim i bogatijim zemljama. Brendovi poput Amana i Porto Montenegra su Sveti Stefan, odnosno opštine Budvu i Tivat uvrstili među najpoželjnije destinacije na Mediteranu, sa veoma visokim nivoom ponude. To potvrđuju i brojne svjetske poznate ličnosti iz svijeta sporta, filma, muzike, biznisa koji su redovni gosti našeg primorja. Dolazak poznatih ličnosti znatno utiče na promotivne aktivnosti tih mjesta pa i ostali turisti žele da dodju i vide gdje su oni

boravili. To građanima ovih opština omogućava više beneficija, počev od konkurisanja za posao u ovim objektima do razvijanja sopstvenog biznisa itd.

usluge u njima. Sva turistička preduzeća koja posluju uspješno nemaju potrebu za ozbiljnijim promjenama, međutim ako se procijeni da bi privatizacijom nekog preduzeća n j e g o v a produktivnost bila poboljšana a usluga dovedena na veći nivo u tom slučaju se opredijeljujemo za novog vlasnika. TM: Ima li najava za nove veće investicije u turizmu? Kakva je perspektiva turističkih preduzeća čiji je većinski vlasnik država i dokle se stiglo sa privatizacijom Instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu?

TM: Kada možemo računati da se u ponudu uključe hotelski kapaciteti prodatih hotela “Fjord”, “Igalo”, Tamaris”, “As”, “Galeb”, “Lido”, “Jadran”, “Jezera”, “Plavsko jezero”, “Turjak”…, koji su već duže isključeni iz ponude?

- U skorijoj budućnosti očekujemo realizaciju projekata na Luštici, Plavim horizontima, Kumboru, raspisaćemo tender za turistički kompleks Mediteran na Žabljaku, kao i za Bigovo, očekujemo početak gradnje hotela u Heceg Novom (“Polar star”), Ulcinju (prije svega hotela “Galeb” ali i nekih drugih), završetak hotela Hilton Crna Gora u Podgorici, postoje brojne mogućnosti za razvoj greenfield investicija, tako da nemam sumnje da će se, po okončanju ekonomske krize uz sve povoljnosti koje im naša država nudi, investitori ponovo vratiti u Crnu Goru. Turistička preduzeća u kojima država ima udio su značajan činilac naše ponude. Jedan od najboljih primjera je HG Budvanska rivijera koja godinama bilježi porast prihoda i uspješno rekonstruiše svoje objekte i podiže nivo kvaliteta, kako samih objekata tako i

- Kao jedan od vidova suočavanja sa svim investitorima koji ne ispunjavaju preduzete obaveze, Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju prioritetnih turističkih lokaliteta, kojom će biti omogućeno da se za nepokretnosti u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost, a koje se nalaze u zoni prioritetnog turističkog lokaliteta jedinica lokalne samouprave, shodno Zakonu o porezu na nepokretnosti utvrdi viša poreska stopa od propisanih i to za: - ugostiteljski objekat kategorije 3*** od 2 do 2,5% tržišne vrijednosti nepokretnosti; - ugostiteljski objekat kategorije 2** od 3 do 3,5% tržišne vrijednosti nepokretnosti; - ugostiteljski objekat kategorije 1* od 4 do 4,5% tržišne vrijednosti nepokretnosti i - ugostiteljski objekti koji se ne kategorišu od 5 do 5,5% tržišne vrijednosti nepokretnosti.

Definisane poreske stope primjenjivaće se od početka treće fiskalne godine od dana donošenja akta Vlade o utvrđivanju prioritetnog turističkog lokaliteta i odgovarajuće planske dokumentacije. Na ovaj način, primjenom utvrđenih poreskih stopa na nepokretnosti u kojim se obavlja ugostiteljska djelatnost stimuliše se poslovanje ugostiteljskih objekata više kategorije, nivoa 4 i 5 zvjezdica koji čine okosnicu razvoja turističke privrede, imajući u vidu da je porez na nepokretnosti za ove kategorije od 0.1 do 1% tržišne vrijednosti nepokretnosti. Vlada se odlučila na ovaj potez da bi sadašnje vlasnike turističkih objekata, koji ne ulažu dovoljno sredstava u podizanje kvaliteta objekata koji imaju 1,2 ili 3 zvjezdice, a nalaze se na atraktivnim pozicijama primorala da kvalitet i nivo usluge u objektima podignu na rang od 4 i 5 zvijezdica ili da objekte prodaju nekome ko će moći to da uradi. Razgovarali: Nikola Perković i Zlatko Vučinović

SPORTSKI TURIZAM U CRNOJ GORI - Ulažu se veliki napori u cilju produženja pred i postsezone, svakako da osim kongresnog turizma u tom periodu trebamo iskoristiti velike potencijale za razvoj sportskog, religijskog i lječilišnog turizma. Što se tiče sportskog tuizma moram istaći da Crna Gora ima izuzetne prirodne potencijale koje moramo ispratiti odgovarajućom turističkom infrastrukturom. Za smještaj turista su nam potrebni veći hoteli visokih kategorija sa odgovarajućim sadržajima (moderno opremljene teretane i fitness sale, bazeni, wellness i spa). Moram reći da su u Ulcinju, Baru, Budvi i Tivtu vidjljivi pomaci po ovom pitanju, planirana je izgradnja sportske zone u Kolašinu koja će umnogome upotpuniti ponudu u ovoj već poznatoj pripremnoj bazi sportista. Što se tiče kajakaša i biciklista, slažem se da nijesu potrebna velika ulaganja jer su uslovi u akvatorijalu Boke ali Skadarskog i Pivskog jezera fenomenalni, i putna infrastuktura za bicikliste je u dobrom stanju, međutim ekspanziju ovog vida turizma možemo očekivati izgradnjom pratećih objekata, prije svega visokokvalietnih hotela.

www.topmontenegro.com

Famous world brands in Montenegro

he fact is that we have continued the positive trend in the number of tourists staying in our country and overnight stays, so everyone employed in tourist industry are more than satisfied, especially when you take current economic crisis and the decline in the purchasing power of tourists into account. Unabated interest for our tourist destination indicates that achieved results are not coincidence, which gives us right to expect better results than the last season for at least few percents. 4,6 percent more tourists visited Montenegro and 6,1 percent more overnight stays were made in the first seven months than in the same period last year. We will have the exact details of the revenues generated from the tourism this year at the end of calendar year (end of December). These results are especially valuable when you consider that the whole of Europe is in a difficult economic crisis, and the recession is present in our region. In any case, my opinion is that you should not rush with the drawing the line under this season, said the Minister of Sustainable Development and Tourism of the Republic of Montenegro Predrag Sekulić in an exclusive interview for “Top Montenegro” magazine.

TM: How would you rate 2012 season in Montenegro hitherto? - I have to express my satisfaction with the course of the season and the results achieved, although I think that there is always room for improvement, enrichment of offer and services. We will have the exact details of the revenues generated from the tourism this year at the end of calendar year (end of December). In any case, my opinion is that you should not rush with the drawing the line under this season. In the first seven months, Montenegro was visited by 4.6 percent more tourists than in the same period last year, and they have made 6.1 percent more overnight stays than in the first seven months of 2011. The current occupancy rate is much better than in 2011 (14 percents higher than in the same period last year), as well as booking and number of guests, according to the latest data from the National Tourist Organization. This is why we expect with great (and justified) optimism that the season will last until the beginning of November and that number of tourists and number of overnight stays will increase

www.topmontenegro.com

compared to previous year. We will have the exact details of the revenues generated from the tourism this year at the end of calendar year (end of December). In any case, my opinion is that you should not rush with the drawing the line under this season.

that it will launch extended weekend holiday packages for tourists from UK next year, which would certainly constitute a good beginning of cooperation with low-cost carriers and also an invitation to other interested companies to establish line(s) to Montenegro. TM: “Plantaže” wines from Podgorica and Porto Montenegro have become two exceptional brands of Montenegrin tourism. Sveti Stefan joined them this year, but that is still not enough. What are the Government projects in the field of branding our tourist products and the overall offer?

TM: Governments assessments are that income from tourism will be 3 percent higher this year than in 2011 and that percentage of overnight stays is going to rise for 2 percent. Can that be accomplished, based on current indicators? - Montenegro government estimated that overall tourist trade will increase by at least 3 percent; we are confident that we can achieve growth and exceed projected rates of growth with a good post-season smiling upon on us. The very fact that we have continued positive trends in number of tourists and overnight stays is indeed satisfactory, especially when you take current economic crisis and the decline of purchasing power of tourists into account. Unabated interest for our tourist destination indicates that achieved results are not coincidence, which gives us right to expect better results than the last season for at least few percents. These results are especially valuable when you consider that the whole of Europe is in a difficult economic crisis, and the recession is present in our region.

- Montenegro is a small country and it is clear that major global brands contribute significantly to the promotion of our offer. In addition to the above, with the implementation of Orascom project in Luštica and Qatari Diar project: “Blue Horizon”, Kumbor and Hilton Montenegro, Montenegro will finally get what it’s currently obviously missing the most – high category hotels of world renowned operators. Also, smaller high category hotels (like Forza Mare in Kotor) contribute significantly to the promotion of our destination, because they are often place of choice of global celebrities. Personally, I think that we should brand entire country as tourist destination, not just individual projects or products.

TM: What progress has been made in negotiations with low-cost airlines? What are the chances that the next season one of the low-cost companies will schedule flights to Montenegro and thereby improve the tourist trade and tourism revenues?

TM: World Tourism and Travel Council (WTTC) has estimated that Montenegro will have the fastest growth of the direct participation of tourism to GDP (11,8 percent) annually. What is the domestic prognosis?

- It is a well known fact that Board of Directors of Ryanair did not accept the draft agreement on cooperation, pointing to the fact that the commercial elements are not acceptable. Ministry of Sustainable Development and Tourism, the Ministry of Transport and Maritime Affairs and POE “Airports of Montenegro” continue to be interested in establishing cooperation with Ryanair and all other low-cost companies which would enable affordable prices and therefore give the tourists the opportunity to experience the beauties of Montenegro. Interest exists, and according to the unofficial information, British company, Jet2.holidays announced

- We hope that the WTTC estimates will come true. I would say that we are on the right track; we have been constantly increasing tourist arrivals and tourist incomes for years. It is necessary to improve the tourist infrastructure, build high-quality tourist facilities, bring lowcost airline carriers and continue to raise the level of service in order to maximize attendance in preseason and postseason. As for the next ten years in Montenegro, given the above and with the expectations that significant tourist projects will realize faster, the prognosis is that the share of tourism in GDP, over the next ten years, will experience the average growth rate of 8-10 %.

TM: Tourism in Montenegro and the global economic crisis? What is your opinion on how to best sell out the best and most expensive hotel capacities in the time of crisis? - Even in these years of expansion of the economic crisis, we have managed to be amongst the few countries that have had a positive balance at the end of the year. Tourism revenues and number of guests who come to our country is on the constant rise, indicating that the interest in our destination is growing, although the tourist have become much more fastidious because of weakening purchasing power. A particular success of Montenegrin tourism is the fact that we have made a qualitative step forward when it comes to the level of service. That has been the main characteristic of Montenegrin tourism in the past several years and this is one of the main reasons why our guests return and why we have constant stream of new guests on the Montenegrin coast. Highend hotels have all sold out their capacities because the consequences of the crisis have hit “middle class” the hardest.

TM: Municipality of Budva has announced for significant investments in tourist facilities in the future. Would you announce some of the refreshments in the tourist offer in 2013? - We expect to begin construction of hotels in Herceg Novi (“Polar Star”) and Ulcinj (primarily hotel “Galeb” but also some others). We have also expressed interest in building several small hotels on the coast and in the mountainous regions of Montenegro - primarily Kolašin. Durmitor Ski Center and former military barracks are put to the auction. TM: What can we expect and in what timeframe from Luštice Development, Qatar Diar and Azerbaijani in Kumbor? Most people were skeptical of Porto Montenegro, and after enormous success of this project and Sveti Stefan, now everyone expects miracles. What is your message to people of Montenegro, when will citizens experience first benefits of these large investments? - We expect the investors in Luštica, Kumbor and Blue Horizons to respect the given terms and dynamics and complete construction of hotel complexes and other facilities in a timely manner. Fears of the local population are understandable and present not only in tourism and in Montenegro, but in all other industries, and in much more

developed and richer countries. Brands like Aman and Porto Montenegro ranked Sveti Stefan, and Municipalities of Budva and Tivat amongst the most desirable destinations in Mediterranean, with a very distinctive high-level content. Numerous global celebrities – actors, musicians, sportsmen and businessmen have confirmed this through their loyalty to Montenegrin coast. Celebrities greatly influence the promotional activities of these destinations and inspire other tourists to come and see where their heroes/heroines are staying. How can this benefit citizens of these communities? Possibilities are endless, from applying for jobs in newly built facilities to growing their own business. TM: Is there any announcement of major new investments in the tourism industry? What is the perspective of mostly state owned tourist companies? - In the near future we expect the implementation of projects in Luštica, Blue Horizons and Kumbor. We will launch the tender for tourist complex “Mediterranean” on Žabljak, as well as Bigovo. We expect to begin construction of hotels in Herceg Novi (“Polar Star”) and Ulcinj (primarily hotel “Galeb” but also some others) and to complete the works on Hilton Montenegro in Podgorica. There are many opportunities for the development of greenfield investment, so I have no doubts that more investors will come to Montenegro once economic crisis ends. Tourist companies in which state has an interest and stake are significant factor in our offer. One of the best examples is HG “Budva Riviera” which has been increasing revenues and incomes successfully over the years. “Budva Riviera” has also been raising the quality of their facilities and improving the offer in them. All tourist companies that operate successfully have no need for any major change, however, if it is decided that the privatization of the company will improve its productivity and level of service, we will start the search for new owners willing to invest their time and their assets.

TM: When are the capacities of sold hotels, where service has been long discontinued, “Fjord”, “Igalo”, “Tamaris”, “As”, “Galeb”, “Lido”, “Jadran”, “Jezera”, “Plavsko jezero”, “Turjak” going to be back in offer? - As one of the ways of dealing with all investors who do not fulfill the obligations undertaken, the Government adopted a decision to prioritize tourism locations which will allow to establishes higher tax rate according to the Law on Tax

Property, prescribed for following: - tourist facility, category 3 *** 2 to 2.5% of the market value - tourist facility, category 2 ** 3 to 3.5% of the market value - tourist facility, category 1 * 4 to 4.5% of the market value - tourist facilities that are not categorized 5 to 5.5% of the market value Defined tax rates will apply from the beginning of the third fiscal year from the date of establishing the act of priority of the tourist sites and the appropriate planning documentation by the Government. In this way, appliance of the established tax rates will stimulate the catering business on 4 and 5 star level, which make up the backbone of the development of tourism industry, bearing in mind that the property tax for this category is 0.1 to 1% of their market value. The Government decided to take this step to encourage the current owners of tourist facilities, which do not invest enough resources in improving the quality of facilities with 2 or 3 stars and situated in attractive locations to improve quality of their service to 4 or 5 star level or sell their business to someone who is able to do that. TM: This fall Montenegro will host Congress of the German agencies – DRV. Are we prepared to take this opportunity and promote Montenegro as a possible destination for the German tourists? - Bearing in mind that the DRV congress is held every year at different strategically important destinations and that is intensively promoting host country of the congress it will sure have significant impact on the promotion of Montenegrin tourist product on the German market and beyond. DRV (Deutscher ReiseVerband) is the most important German association of travel agencies and tour operators that together with ASTA (U.S.) and ABTA (UK) is one of the top three world tourism associations. Over 80 percent of the German market turnover is generated by members of the DRV. Considering that Congress will bring together 800 to 1000 representatives of the German tourism industry, and that amongst them will be members of German tourist media portals and magazines it is necessary to maximize our efforts to justify the decision of DRV to hold DRV Annual Congress in our country. In addition, it is important to note that representatives of Montenegrin tourist businesses and facilities have the opportunity to meet and exchange contacts with leading representatives of the German tourism industry. Also, this will be an opportunity to take all necessary action on the state and local level and make every effort so that our country is properly positioned in this important market. Nikola Perković Zlatko Vučinović

www.topmontenegro.com

Всемирные бренды Черногории

рупные всемирные бренды вносят значительный вклад в продвижение нашего продукта. Благодаря уже ставшим брендами местному вину, Порто Монтенегро и Аман Свети Стефан, а также после реализации проектов «Orascom» на Луштице, «Qatar Diari» в районе пляжа Плави Хоризонти, в Кумборе, проекта «Hilton Crna Gora» и других туристическая Черногория получит то, чего нам сейчас больше всего не хватает, а именно большие отели высших категорий с операторами, известными во всем мире. Тот факт, что и в этом году наблюдается положительная тенденция увеличения числа туристов, приезжающих в нашу страну, а также увеличения срока их пребывания, очень радует, особенно если учесть экономический кризис и снижение покупательной способности туристов. К нашему туристическому направлению не угасает интерес, а это значит, что достигнутые нами результаты неслучайны, и дает нам основание ожидать еще лучших результатов на несколько процентов во всех областях по сравнению с предыдущим сезоном. В первые семь месяцев Черногорию посетило на 4,6 % больше туристов, и они пребывали в стране на 6,1 % дольше по сравнению с аналогичным периодом в прошлом году. Точные данные о доходах от туризма, полученных в этом году, будут у нас к концу декабря месяца, то есть по окончании календарного года. Такие результаты особенно важны, если вспомнить, что вся Европа переживает тяжелый экономический кризис, и рецессия не обошла стороной и наш регион. «В любом случае я считаю, что не нужно торопиться и подводить черту под этим туристическим сезоном», – сказал министр устойчивого развития и туризма Правительства Черногории Предраг Секулич в интервью журналу «TOP MONTENEGRO». «TOP MONTENEGRO»: Как вы оцениваете сезон в Черногории на данный момент? - Должен выразить удовлетворение течением сезона на данный момент и достигнутыми результатами, хотя считаю, что всегда есть возможность для развития, расширения спектра и повышения качества услуг. Точные данные о доходах от туризма, полученных в этом году, будут у нас к концу декабря месяца, то есть по окончании календарного года. В любом случае я считаю, что не нужно торопиться и подводить черту под этим туристическим сезоном. В первые семь месяцев Черногорию посетило на 4,6 % больше туристов, и они пребывали в стране на 6,1 % дольше, чем за первые семь месяцев 2011 года. Заполненность отелей на данный момент значительно выше по сравнению с 2011 годом, а бронирование, число гостей, согласно последним данным Национальной туристической организации от прошлой пятницы, на 14 % больше по сравнению с тем же периодом прошлого года. Так что мы не без

www.topmontenegro.com

оснований с большим оптимизмом ожидаем, что сезон продлится до начала ноября и что мы отметим рост числа туристов и длительности их пребывания по сравнению с прошлым годом. Точные данные о доходах от туризма, полученных в этом году, будут у нас к концу декабря месяца, то есть по окончании календарного года. В любом случае я считаю, что не нужно торопиться и подводить черту под этим туристическим сезоном. «TOP MONTENEGRO»: По расчетам правительства, доходы от туризма должны были в 2012 году увеличиться на 3 % по сравнению с 2011-м, а длительность пребывания – на 2 %. Верны ли эти расчеты, если судить по показателям на данный момент? - По оценкам правительства Черногории, объем туристического рынка увеличится на 3 %, и мы уверены, что достигнем указанного показателя, а благодаря хорошему «постсезону», который прогнозируется, даже превысим предусмотренный процент роста. Сам факт, что и в этом году продолжается положительная тенденция увеличения числа туристов, приезжающих в нашу страну, а также увеличения срока их пребывания, очень радует, особенно если учесть экономический кризис и снижение покупательной способности туристов. К нашему туристическому направлению не угасает интерес, а это значит, что достигнутые нами результаты неслучайны, и дает нам основание ожидать еще лучших результатов на несколько процентов во всех областях по сравнению с предыдущим сезоном. Такие результаты особенно важны, если вспомнить, что вся Европа переживает тяжелый экономический кризис и рецессия не обошла стороной и наш регион.

«TOP MONTENEGRO»: Как продвигаются переговоры с низкобюджетными авиакомпаниями? Какова вероятность того, что в следующем сезоне они появятся в Черногории, увеличив таким образом туристический поток и доходы от туризма? - Как вам известно, Совет директоров компании «Ryanair» не принял проект соглашения о сотрудничестве, указав на то, что коммерческая часть неприемлема. Министерство устойчивого развития и туризма, Министерство транспорта и мореходства, а также Государственное предприятие «Аэропорты Черногории» и дальше заинтересованы в налаживании сотрудничества с «Ryanair», а также любыми другими низкобюджетными авиакомпаниями, которые могли бы сделать нашу страну более доступной для туристов в транспортном и ценовом плане. Заинтересованность есть, например, по неофициальной информации, британская компания «Jet2.holidays» объявила о том,

что в следующем году введет расширенные уик-энд-пакеты для отдыха в Черногории для туристов из Великобритании, а это, конечно, стало бы хорошим началом сотрудничества с низкобюджетными авиаперевозчиками и вместе с тем стимулом для других заинтересованных компаний наладить авиасообщение с нашей страной. «TOP MONTENEGRO»: Вина «плантаций» Подгорицы и Порто Монтенегро – два хорошо известных бренда черногорского туризма. В этом году к ним присоединился и Свети Стефан. Но этого еще недостаточно. Каковы планы правительства относительно брендирования нашей туристической продукции и создания «продаваемого имиджа» страны в целом? - Черногория – маленькая страна, и мы понимаем, что крупные всемирные бренды вносят значительный вклад в продвижение нашего продукта. Помимо уже названных с реализацией проектов «Orascom» на Луштице, «Qatar Diari» в районе пляжа Плави Хоризонти, в Кумборе, проекта «Hilton Crna Gora» и других мы получим то, чего нам сейчас больше всего не хватает, а именно большие отели высшей категории с операторами, известными во всем мире. Также и не такие большие отели высшей категории (вроде «Forza Mare» в Которе) очень способствуют рекламированию нашего направления, так как в них довольно часто останавливаются всемирно известные личности. Лично я считаю, что нужно брендировать не отдельную продукцию или проекты, а страну Черногорию в целом как туристическое направление. «TOP MONTENEGRO»: По оценкам Всемирного совета по туризму и путешествиям (WTTC), Черногория в следущие 10 лет продемонстрирует самый быстрый рост прямого вклада туризма в ВВП – 11,8 % ежегодно. А каковы национальные прогнозы? - Надеемся, что прогнозы WTTC осуществятся. Я бы сказал, что мы на правильном пути, так как уже на протяжении нескольких лет отмечается постоянное увеличение числа туристов и доходов от туризма. Необходимо улучшить туристическую инфраструктуру, построить высококлассные отели, привлечь низкобюджетных авиаперевозчиков и продолжать повышать уровень сервиса, чтобы увеличить посещаемость в периоды до и после основного сезона и предложить гостям новый продукт. Говоря о следующем десятилетнем периоде для Черногории с учетом сказанного выше и ожидания, что важнейшие проекты будут реализованы быстрее, прогнозы таковы, что вклад туризма в ВВП в течение ближайших десяти лет в среднем вырастет на 8 – 10 %.

«TOP MONTENEGRO»: Туризм Черногории и глобальный экономический кризис. Как вы прокомментируете то, что номера в самых лучших и в то же время самых дорогих отелях легче всего продаются в период кризиса? - Вы видите, что и в годы расширения экономического кризиса нам удалось стать одной из немногих стран, которые имели положительный баланс в конце года. Доходы от туризма и число гостей, которые приезжают в нашу страну, постоянно растут, что свидетельствует о том, что интерес к нашему направлению повышается, несмотря на то, что из-за снижения покупательной способности туристы становятся гораздо требовательнее. Особым достижением для туризма Черногории является то, что мы снова осуществили качественный прорыв в плане уровня обслуживания. Это особенность черногорского туризма в последние несколько лет, и я бы сказал, что это главная причина, по которой наши гости возвращаются и по которой на Черногорском побережье появляются новые гости. Самые лучшие и в то же время самые дорогие отели полностью заполнены даже в период кризиса потому, что последствия кризиса тяжелее всего сказались на так называемом среднем классе.

«TOP MONTENEGRO»: Муниципалитет Будва объявил о четырех крупных инвестициях в гостиничный бизнес в следующем периоде. Можете ли вы рассказать о новых предложениях 2013 года? - Ожидается начало строительства гостиницы в Херцег-Нови («Polar star»), Ульцине (прежде всего отеля «Galeb», а также некоторых других)… Также выражена заинтересованность в строительстве нескольких меньших отелей как на побережье, так и в горной части Черногории (в первую очередь в Колашине)… Объявлен тендер по Горнолыжному центру «Дурмитор», а также по продаже помещений бывших казарм в Жабляке.

с очень высоким уровнем сервиса. Это подтверждают и многие широко известные личности из мира спорта, кино, музыки, бизнеса, которые регулярно отдыхают на нашем побережье. Посещения известных личностей оказывают большое влияние на рекламу этих мест, так как другие туристы хотят приехать и посмотреть, где останавливались звезды. От этого местное население названных муниципалитетов получает много выгод – от появления новых рабочих мест в данных объектах до развития собственного бизнеса и т. д. «TOP MONTENEGRO»: Ожидаются ли новые крупные инвенстиции в туризм? Какова перспектива туристических предприятий, основная часть которых принадлежит государству? - В ближайшем будущем мы ожидаем реализацию проектов на Луштице, в Плави Хоризонти, Кумборе, объявим тендер по туристическому комплексу «Mediteran» в Жабляке и по Бигово. Ожидается начало строительства отеля в Херцег-Нови («Polar star»), Ульцине (прежде всего отеля «Galeb», а также некоторых других), завершение отеля «Hilton Crna Gora» в Подгорице, существует много возможностей для «гринфилд-инвестиций», то есть развития новых сфер деятельности. Так что я не сомневаюсь в том, что по окончании экономического кризиса благодаря всем тем преимуществам, которые предоставляет наша страна, инвесторы снова вернутся в Черногорию. Туристические компании, в которых государство имеет долю, являются важным элементом нашего рынка. Один из лучших примеров – Гостиничная группа «Будванская Ривьера», которая на протяжении многих лет отмечает рост прибыли, успешно реконструирует свои объекты и повышает уровень качества как самих объектов, так и предоставляемых в них услуг. Все успешно работающие туристические предприятия не нуждаются в серьезных переменах, однако если анализ покажет, что после приватизации эффективность работы какого-либо предприятия увеличится, а сервис поднимется на более высокий уровень, то оно перейдет к новому собственнику.

«TOP MONTENEGRO»: Что и в какие сроки можно ожидать от «Lušticа Development», «Quatar Diar» и от азербайджанцев в Кумборе? Большая часть населения скептически относилась к Порто Монтенегро, а после этого успешного проекта и Свети Стефана теперь все ждут чудес. Что вы им можете сообщить, когда им как гражданам начнут приносить первые положительные плоды эти крупные инвестиции?

«TOP MONTENEGRO»: Когда в туристическое предложение будут включены проданные отели «Fjord», «Igalo», «Tamaris», «As», «Galeb», «Lido», «Jadran», «Jezera», «Plavsko jezero», «Turjak» и другие, которые уже долгое время не рекламируются?

- От инвесторов на Луштице, в Плави Хоризонти и Кумборе мы ожидаем, что они будут придерживаться оговоренных сроков и темпов, то есть в назначенный срок завершат строительство гостиничных комплексов и других объектов. Опасения местного населения понятны и характерны не только для туризма и Черногории, но и для всех других отраслей экономики и хорошо развитых и богатых стран. Бренды вроде Амана и Порто Монтенегро сделали Свети Стефан, муниципалитеты Будву и Тиват одними из самых привлекательных мест Средиземноморья

- В качестве одной из мер влияния на всех инвесторов, которые не выполняют взятые на себя обязательства, правительство приняло Решение об утверждении приоритетных туристических районов, которое позволит в соответствии с Законом о налоге на недвижимость повысить налоговую ставку на недвижимость, которая используется для гостинично-ресторанного и туристического бизнеса и которая находится в приоритетных туристических районах единиц местного самоуправления. Ставка составит для:

www.topmontenegro.com

гостинично-туристических объектов категории 3*** – от 2 до 2,5 % рыночной стоимости недвижимости; гостинично-туристических объектов категории 2** – от 3 до 3,5 % рыночной стоимости недвижимости; гостинично-туристических объектов категории 1* – от 4 до 4,5 % рыночной стоимости недвижимости; гостинично-туристических объектов без категории – от 5 до 5,5 % рыночной стоимости недвижимости. Указанные налоговые ставки начнут применяться с начала третьего фискального года со дня принятия акта правительства об утверждении приоритетных туристических районов и соответствующей плановой документации. Таким образом, применение утвержденных налоговых ставок на недвижимость, которая используется для гостинично-ресторанного и туристического бизнеса, будет стимулировать работу объектов высшей категории, уровня четырех-пяти звезд, которые являются основой развития туристической отрасли. Налог на недвижимость для этих категорий составит от 0,1 до 1% рыночной стоимости недвижимости. Правительство решилось на этот шаг, чтобы те, кто в настоящее время владеет туристическими объектами и не вкладывает достаточное количество средств в повышение качества объектов, имеющих 1, 2 или 3 звезды и находящихся в привлекательных местах на побережье, выводили качество и сервис в объектах на уровень 4 и 5 звезд или продавали объекты тем, кто в состоянии это сделать. «TOP MONTENEGRO»: Черногория этой осенью принимает Конгресс немецких агентств DRV. Насколько мы готовы использовать эту возможность для рекламы среди самой желанной клиентуры и сделать так, чтобы в ближайшие годы немецких туристов стало больше на наших курортах? -Учитывая то, что Конгресс DRV каждый год проводится в разных стратегически важных регионах и интенсивно рекламирует принимающее государство в течение всего года перед проведением, указанный Конгресс окажет существенное влияние на продвижение черногорского туристического продукта на рынок Германии и не только. DRV (Deutscher ReiseVerband) является самой крупной немецкой ассоциацией туристических агентств и туроператоров, которая наряду с ASTA (США) и ABTA (Великобритания) входит в тройку крупнейших туристических ассоциаций мира. Свыше 80 % продукции немецкого рынка создают члены DRV. Принимания во внимание то, что конгресс соберет от 800 до 1000 представителей немецкой туристической отрасли, среди которых также будет и большое количество представителей немецкой туристической прессы, необходимо приложить максимум усилий, чтобы оправдать решение DRV провести годовой конгресс в нашей стране. Кроме того, следует отметить, что представителям черногорского гостинично-ресторанного и туристического бизнеса представится возможность познакомиться и обменяться контактами с важнейшими представителями немецкой туристической сферы. Также это возможность как на государственном, так и на региональном уровне сделать все необходимое и приложить максимум усилий, для того чтобы должным образом позиционировать нашу страну на этом важном и престижном рынке. Златко Вучинович Никола Перкович

TOP tema: Perspektiva razvoja turizma u Crnoj Gori

Elitnom turizmu nedovoljni samo dobri hoteli

zgradnja rizorta sa mješovitom upotrebom izuzetno je važna za strategiju ukupnog razvoja turizma, koja treba da je usredsređena na stvaranje odgovarajuće ravnoteže između hotelskih kapaciteta i rezidencijalnih jedinica, kako bi se podstakao privredni razvoj, a uz to i otvorila kvalitetna radna mjesta Piše: Nikola Perković Zbog nedostatka smještajnih kapaciteta u hotelima sa četiri i pet zvjezdica Crna Gora ne može na pravi način odgovoriti na povećanu potražnju turista iz Evrope, Rusije i cijelog svijeta za smještajem u ovakvim objektima. U Strategiji razvoja turizma Vlada Crne Gore je istakla da je, baš zbog toga, dopuna ponude objektima visokog standarda, zajedno sa povećanjem kapaciteta i svih sadržaja za one turiste koji idu na odmor tokom cijele godine, od posebnog značaja za ukupan turistički promet naše zemlje. Predviđanja ekonomskog rasta u sektoru turizma u privredi Crne Gore zasnovana su na strategiji stvaranja konkurentnog proizvoda. Sve to dopunjeno sa nizom luksuznih smještajnih kapaciteta, mogućnostima za zabavu i razne vrste rekreacije, uz zaštitu baštine i očuvanje spektakularnih prirodnih pejzaža.

Uključenje luksuznih brendova Turistički kompleksi za mješovitu upotrebu su dugoročne investicije i nijesu šeme za obogaćivanje u kratkom roku. Vlada Crne Gore pridaje veliku važnost uključivanju međunarodnih luksuznih hotelskih brendova u rizorte sa mješovitom upotrebom ili urbanističke komplekse. Oni su generatori održive potražnje na segmentima tržišta sa visokim prinosom, a istovremeno stvaraju veće prihode od poreza rizorta, koji imaju istu viziju da stvaraju pozitivan ekonomski uticaj kroz razvoj različitih komponenti projekta integrisanog rizorta.

Da za kvalitetnije smještajne kapacitete nema problema potvrdilo se i ove sezone u Crnoj Gori. Dok su se na Crnogorskom primorju hotelijeri i izdavaoci soba borili za svakog turistu, hoteli sa četiri i pet zvezdica nijesu osećali recesiju. Hoteli sa kvalitetnijom ponudom poput “Splendida”, “Maestrala”, “Palasa”, “Belvi Ibero Stara”, “Montenegra”, “Avale”, Queen of Montenegra”, “Astoria”, “Forca mare”, “Duomo”... su cijelo vrijeme bili gotovo puni, a uz to u njima su često boravile ličnosti iz svjetskog džet seta. Za elitu nema krize Svi ovi primjeri su najbolja potvrda i dokaz da za elitni odmor nema krize. U vezi strateškog značaja koji je Vlada dala izgradnji turističkih kompleksa sa mješovitom upotrebom, budući da započinje druga faza održivog razvoja hotela i rizorta, navedeno je pet ključnih tačaka: -viđenje izgradnje turističkih kompleksa sa mješovitom upotrebom, faktore neophodne za uspjeh, uklapanje tih kompleksa u Vladinu strategiju razvoja, zašto su turistički rizorti sa mješovitom upotrebom važni za turizam i kao najvažnije – šta Crna Gora nudi kvalifikovanim strateškim investitorima. Za nas se turistički kompleks sa mješovitom upotrebom sastoji najmanje iz jednog tradicionalnog hotela, vila, rezidencijalnih objekata za prodaju ili stambenih jedinica etažne svojine, suvlasničkih jedinica kao što su, između ostalog, tajm-šering apartmani, klubovi, spa centri, konferencijski centri, golf igrališta, skijališta i drugi zimski sportski centri, maloprodajni objekti i drugo. Projekti u razvoju kao što je Porto Montenegro – rizort sa mješovitom upotrebom koji u središtu ima marinu za mega jahte sa vrhunskim standardima u zaštiti životne sredine i, pored toga, maloprodajni centar, luksuzni hotel sa vilama i apartmanima u samom centru grada, treba da posluži kao primjer. Drugi primjeri projekata turističkih kompleksa sa mješovitom upotrebom su, između ostalog: projekat izgradnje turističkog ekološkog grada Luštica, ostrvo Sveti Marko, Ski-selo na Bjelasici, Velika Plaža, Ada Bojana, Valdanos i Kumbor.

Dobar primjer Porto Montenegro Projekti u razvoju kao što je Porto Montenegro – rizort sa mješovitom upotrebom, koji u središtu ima marinu za mega jahte sa vrhunskim standardima u zaštiti životne sredine i maloprodajni centar, luksuzni hotel sa vilama i apartmanima u samom centru grada, treba da posluži kao primjer. Glavni investitor projekta je kanadski biznismen Peter Munk, osnivač Barrick Gold korporacije. Ostali investitori su: Lord Jacob Rothschild, Nathaniel Rothschild, Bernard Arnault, Sandor Demjan i Anthony Munk

Kvalifikovani investitori Po predviđanjima tvoraca Strategije kombinacija rustičnog šarma sa luksuznim hotelima, građenim po svim standardima zaštite životne sredine, i sa nekretninama rezidencijalnog tipa, integrisanih sa maloprodajom, sportom i zabavom, a podržanim efikasnim bankarskim, telekomunikacionim, saobraćajnim i građevinskim sektorom predstavljaju mapu puta ka ekonomskom prosperitetu. ”Mi tražimo kvalifikovane investitore i graditelje koji posjeduju vještine i sposobnost da naprave inovativne turističke komplekse sa autentičnim iskustvima. Jednostavno rečeno, mi tražimo investitore i razvojne partnere koji će izgraditi ekonomski i ekološki održive rizorte“, poručuju iz Vlade. Faktor vrijeme Crna Gora je otvorena za biznis sa značajnim kanalima za grinfild investicije ili pretvaranje postojećih objekata na atraktivnim lokacijama u inovativne turističke komplekse. Ona je otvorena za strateške investitore i graditelje rizorta koji su posvećeni zaštiti životne sredine i prirodnih resursa.

(ONLY) Good hotels insufficient for elite tourism

ack of hotel capacities with four and five stars is preventing Montenegro to properly respond to increasing demand of tourists from Europe, Russia and all around the world for such facilities. The Tourism Development Strategy of the Government of Montenegro said that, therefore, the amendment of the offer with high category objects and contents for tourists visiting Montenegro all year round, is of immense importance for the total tourist traffic in our country.

spectacular natural scenery. This season was once again spectacular for high category hotels in Montenegro. While on the Montenegrin coast hotels and private accommodations fought for every tourist, hotels with four and five stars are surely miles from the recession. Hotels like “Splendid”, “Maestral”, “Palace”, “Belvi Ibero Star”, “Montenegro”, “Avala”, Queen of Montenegro”, “Astoria”, “Forca mare”, “Duomo” have been nearly full during entire summer, and were often a place of choice for world jet-set.

Predictions of economic growth in the tourism sector in the economy of Montenegro are based on a strategy of creating competitive products. All this is complemented with a range of luxury accommodations, entertainment options, and various forms of recreation, while protecting the heritage and preserving

No crisis for the world elite All of these examples are the best proof and evidence that there is no crisis in selling elite and luxury holiday packages. Regarding strategic importance which the government gave to the construction of tourist complexes with mixeduse, since the second phase of sustainable development of hotels and resorts began, 5 key points were listed: construction of tourist complexes with mixed-use, define factors necessary for success of this project, integration of planned tourist complexes in government’s development strategy, define why tourist complexes with mixeduse are important for tourism, what Montenegro has to offer to qualified strategic investors. We think that a mixed-use tourist complex is composed of at least one traditional hotel, villas, apartment buildings for sale or

Для элитного туризма недостаточно просто хороших отелей

з-за нехватки четырех- и пятизвездочных отелей Черногория не может должным образом удовлетворить повышенный спрос туристов из Европы, России и всего мира на апартаменты такого типа. Именно поэтому в Стратегии развития туризма правительство Черногории особое значение для развития туризма нашей страны придает пополнению предложения объектами высшей категории, увеличению их площади и улучшению всей инфраструктуры для тех туристов, которые приезжают на отдых на протяжении всего года. Прогнозы экономического роста в туристическом секторе экономики Черногории основаны на стратегии создания конкурентоспособной продукции. То, что качественные апартаменты не пустуют, подтверждает и этот сезон в Черногории. В то время как на Черногорском побережье владельцы небольших отелей и комнат боролись за каждого постояльца, четырех- и пятизвездочные гостиницы не почувствовали рецессию.

резиденциальных объектов для продажи или жилых объектов этажной собственности, а также объектов совместной собственности, как, например, таймшер-апартаменты, клубы, спа-центры, конференц-центры, поля для гольфа, лыжные и другие зимние спортивные базы, магазины розничной торговли и др. Развивающиеся проекты, как курорт Порто Монтенегро смешанного использования с портом для мегаяхт, построенный в соответствии с высочайшими стандартами по охране окружающей среды, где имеются торговый центр, отель класса люкс с виллами и апартаментами в самом центре города, должен стать примером. Среди других примеров проектов туристических комплексов смешанного использования – проект строительства туристического экологического города Луштица, остров Свети Марко, Горнолыжный поселок на Беласице, Велика Плажа, Ада Бояна, Валданос и Кумбор.

Элите кризис не помеха

Квалифицированные инвесторы

Все эти примеры – лучшее свидетельство того, что для элитного отдыха кризис не помеха. В связи со стратегическим значением, которое правительство придает строительству туристических комплексов смешанного использования, начинается второй этап развития отелей и курортов. Ключевыми для него являются пять моментов: планирование строительства туристических комплексов смешанного использования, определение факторов, необходимых для успешной реализации проектов, внесение этих проектов в Правительственную стратегию развития, определение значения курортов смешанного использования для туризма и самое главное – предложения Черногории для квалифицированных стратегических инвесторов. Для нас туристический комплекс смешанного использования состоит как минимум из одного традиционного отеля, вилл,

По прогнозам авторов Стратегии, сочетание деревенского шарма с роскошными отелями, построенными в соответствии со всеми нормами по защите окружающей среды, и с недвижимостью резиденциального типа, а также магазинами розничной торговли, спортивными и развлекательными центрами, поддерживаемыми эффективным банковским, телекоммуникационным, транспортным и

residential condominium units and co-ownership units like timesharing apartments, spas, clubs, conference centers, golf courses, retail stores etc. Projects in development like Porto Montenegro – mixeduse resort with mega-yacht marina and the highest standards in environmental protection, should serve as an example. Other examples of tourist complexes with mixeduse include: the island of St. Marko, ski village in Bjelašica, Great Beach, Ada Bojana, Valdanos Beach and construction of tourist eco-city on Luštica peninsula. Qualified investors According to the forecasts of creators of Tourism Development Strategy, combination of a rustic charm with luxury hotels, built in accordance with standards of environmental protection, and residential type estates integrated with retail, sports and entertaining contents which are supported by efficient banking, telecommunications and construction sectors is the only proper way to economic prosperity. “We are seeking qualified investors and developers who have the skills and ability to create innovative tourism complexes to provide authentic experience. Simply put, we are looking for investors and development partners to build economically and environmentally sustainable resorts “, said the government. Time factor Montenegro has opened for business with significant channels for Greenfield investment or conversion of existing buildings in prime locations in innovative tourism complexes. Montenegro is also open to strategic investors and developers devoted to protection and preservation of environment and natural resources. Nikola Perković строительным секторами, – это путь к экономическому процветанию. «Мы ищем квалифицированных инвесторов и застройщиков, которые обладают навыками и возможностями по строительству инновационных туристических комплексов с уникальными услугами. Проще говоря, мы ищем инвесторов и партнеров, которые построят экономически и экологически безубыточные курорты», – заявляют в правительстве. Фактор времени Черногория открыта для бизнеса и имеет значительный потенциал для «гринфилд»-инвестиций или превращения существующих объектов в привлекательных местах в современные туристические комплексы. Она открыта для стратегических инвесторов и строителей курортов, которые уделяют внимание охране окружающей среды и природных ресурсов. Никола Перкович

www.topmontenegro.com

ZA “TOP MONTENEGRO” RAZGOVARAMO SA NAŠIM PROSLAVLJENIM RUKOMETAŠEM DAMIROM RADONČIĆEM O BORAVKU RONALDA DE BURA I PEPA GAVRDIOLE U BOKI KOTORSKOJ

AMBASADORI

CRNE GORE

O Razgovarao: Zlatko Vučinović

no čime Tivat može da se pohvali, jesu svakako njegovi ljudi, koji su se u raznoraznim branšama dokazali širom svijeta. Jedan od njih svakako je i Damir Radončić, rukometaš koji je na parketu vojevao bitke širom planete. Naravno, da je kao priznato ime u svijetu rukometa, u sferi sporta sticao brojna prijateljstva. Jedno od onih, koje možemo okarakterisati kao neraskidiva je i ono sa holandskim reprezentativcem Ronaldom de Burom. Specijalno za “Top Montenegro”, zahvaljujući Damiru, razgovarali smo sa njim u hotelu “Primavera” u Tivtu i prenosimo Vam njegove utiske o Tivtu, Crnoj Gori, sportu… - U svojoj igračkoj karijeri Ronald nije stizao mnogo da putuje jer su obaveze prevelike, ali se nije ni nadao da će u posljednje vrijeme sve to nadoknaditi. Tako je stigao i do Boke i Crne Gore o kojoj je dosad znao samo zahvaljujući slikama koje sam mu slao preko mailova. Međutim, kad je došao jednostavno je ostao bez teksta. Fotoaparat mu je non – stop bio u rukama, nije mogao da vjeruje da postoji ovakvo prekrasno, a mirno i ušuškano mjesto. Rekao mi je da je iznenađen, da je ovo nešto najprirodnije, najljepše, najromantičnije što je vidio u svom životu.

www.topmontenegro.com

Montenegro svi vezuju za Latino Ameriku. Sada je sve ovo novo za njega ali rekao je da će u budućnosti više vremena provoditi ovdje, a na moj nagovor je pristao da on i njegov brat Frank, u pravom smislu, budu ambasadori Crne Gore, da dođu u jednu novu, javnu posjetu kompletnoj Crnoj Gori, volio bi sve da vidi. Na sve to pristao je i Pep Gvardiloa. Mislim da bi to bila odlična prilika za sportsku i turističku promociju nove Crne Gore, jer takvi ljudi pomjeraju granice reklamiranja destinacije. Tu su sada i Katar Diar gdje su promoteri i jedan i drugi, kao i Oraskom, interes je veliki i za jedne i za druge da upravo oni budu tu. Kada je Ronald vidio golf terene na Luštici zaista se oduševio, bio je veoma iznenađen uslovima. U Kataru smo se ustajali u 6 ujutru i igrali do 10 i to je to. Kasnije je 50 stepeni, nema svježine, nema vazduha. Ovdje pirka vjetrić, tu je pogled na cijelu Boku, golf teren sa 18 rupa. On je cijelo to vrijeme slikao i slao bratu fotografije.

da me posjeti, obiđe. Kada su ljudi čuli, svi su htjeli da ga ugoste. Tivat je moj dom, ja sam rođen na Pinama i ulazeći u Porto vraćao sam film jedno 20 godina unazad i zapitao se da li je moguće da je jedna najtraženija sportska ličnost na svijetu sa mnom tu ispred mog doma, u jednoj tako opuštenoj atmosferi. To je za mene bilo ostvarenje sna. Nisam htio ni u jednom trenutku da on dobije utisak da sam ga doveo iz komercijalnih razloga i zato sam morao da budem veoma pažljiv, jer ako nekome kažeš, poješće te novinari i kompletna javnost. To bi porušilo njegov mir, a mir je sve što je on tražio nakon toliko godina. I jako sam srećan i ponosan što je za svoj odmor prihvatio taj moj predlog, upravo zahvaljujući tom našem prijateljstvu iz Katara, gdje smo u periodu od godinu i po prošli zajedno dosta toga.

TM: Zahvaljujući tebi udostojeni smo posjete nekoliko vrhunskih sportskih asova koji su, igrajući na svim meridijanima, vidjeli raznorazne ljepote ovoga svijeta. Ti si rekao da je njih fascinirala Boka i da su se na neki način i emotivno vezali za ovu prirodu. - Sa Gvardiolom sam već pet, šest godina u razgovorima. Često sam u Barseloni, idem tamo svakih mjesec i po. Gledao sam, zahvaljujući Pepu, finale svjetskog klupskog prvenstva u Abu Dabiju, zatim dva finala evropske Lige šampiona. Dva puta je ugostio ekipu u kojoj moj sin igra fudbal. Imao sam potrebu da mu se odužim i da ga zovem

Zavolio Crnu Goru: Pep Gvardiola

ODUŠEVLJENJE „TOP MONTENEGROM“ TM: Htjel bi da čujemo utiske o prvom broju časopisa. Damire, ti si naravno imao prilike da pročitaš to izdanje, ali imao je i Ronald de Bur, kakvi su njegovi utisci? Damir: Imao sam prilike da pročitam prvi broj i zaista moram reći da sam iznenađen. U svakom smislu se vidi kvalitet, vidi se neki red. Stiče se utisak da to nije početak, već da se godinama radilo na tome, zaista sam oduševljen. Ronald je takođe imao priliku da prelista časopis i bio je veoma iznenađen jer je navikao da debelo plaća za takve časopise. Bio je počastvovan što smo mu poklonili primjerak i odmah je pitao šta je to, gdje je to, bio je iznenađen da ovdje postoji tako nešto. TM: Dakle, zahvaljujući tom prijateljstvu sa tobom odlučio je da posjeti Crnu Goru i sada mnogi njegovi prijatelji slušaju priče o tome kako je on vidio jednu od najljepših turističkih destinacija. - Upravo tako. Oni vrlo malo znaju o Crnoj Gori i kao što je rekao g-din Žarko Radulović, znaju za Jugoslaviju i slušaju priče. Mislili su da ovdje neće biti sigurni, loš glas nas je svih ovih godina pratio. U međuvremenu Hrvatska je uradila mnogo toga na promociji sebe kao turističke destinacije, sada to isto radi i Crna Gora. Naravno, da sam i ja sa svoje strane učinio sve da razbijem taj loš glas koji nas je pratio. Najviše razgovorima sa svojim prijateljima. Eto, sad su nas i posjetili i siguran sam da će to dati puno pozitivnih efekata. TM: Lokalna samouprava je u poslijednje vrijeme radila dosta na promociji turizma, koliko su oni na tebe ostavili utisak ozbiljnosti i da li je tvoja procjena da će to ostati na nivou obećanja ili će se sa ovim ljudima praviti neki aranžmani koji će nas vinuti u sam vrh svjetskog turizma? - Što se Gvardiole tiče, ja sam znao da će ponijeti dobre emocije odavde, samo ako se bude osjećao komotno, sigurno, ako bude imao mir. Zaista nije bilo problema, niko ga nije ometao. Ja sam ga nakon svega pitao „Pep, svi mi u državi bi bili počastvovani ako bi mogli da imamo jednu tvoju javnu posjetu Crnoj Gori, da bude zabilježena kamerama, posjeta Budvi, ostalim turističkim destinacijama, od sjevera do

juga.’’. On je na to pristao i rekao da nema nikakvih problema, dok su mu neki drugi nudili mnogo više, on se osjećao nesigurno i odbijao je svakakve ponude. Pričao sam, nakon njegovog pristanka i sa ljudima iz Vlade i oni su prepoznali šansu i nadam se da će doći do saradnje, da će on biti svojevrsni ambasador naše države u svijetu narednih nekoliko godina. Predložio sam i da mu se da jedan plac, jedna mirna luka gdje ga niko ne bi dirao. Pristao je, pa će i u budućnosti sigurno doći ovamo. TM: A Ronald de Bur? - Ista stvar je i sa Ronaldom de Burom, on shvata da je Boka idealno mjesto, koje je mnogo bliže od Turske, u koju turisti iz tih zemalja stalno idu. Prekrasno mjesto skriveno brdima, sa idealnom klimom, idealnim uslovima. Ronald i njegov brat su spremni da ovdje krenu sa otvaranjem Ajaksovog fudbalskog kampa. Moram napomenuti da je to škola fudbala koja je među najjačima na svijetu, sa Johanom Krojfom na čelu, čovjekom koji je postavio stub današnje Barselone i njenog ogromnog uspjeha. Ljudi iz opštine moraju ovo da prepoznaju i oni su odgovorili pozitivno na moj predlog. Nadam se da će u budućnosti ovdje postojati jedna akademija, mali teren gdje bi oni mogli da igraju utakmice i obavljaju pripreme. Tu bi naša djeca mogla da igraju, ime kao što je Ajaks svakako bi privuklo sponzore i investitore. Nadam se da su ljudi toga svjesni, jer moramo da djelujemo jako brzo. Ne smijemo propustiti ove ljude, jer oni tu nisu samo da nam nešto uzmu, već i da nam daju mnogo više.

Odmor uz Top Montenegro: Ronald de Bur

TM: Potrebno je reći da imamo Porto Montenegro kao primjer uspješnog investiranja u Crnu Goru, to je takođe i uspješan vid partnerstva na koji je naišao i Pep Gvardiola i sigurno se uvjerio da ovdje postoje uslovi za velika ulaganja. - Naravno, ali to nije samo Pep. Tu je njegov brat, uspješan biznismen i član parlamenta u Kataloniji i još nekoliko uspješnih i važnih ljudi u svojoj pokrajini, a po mnogo čemu se slažu sa našim razmišljanjem i sviđa im se ovo mjesto, svi oni žele da budu ambasadori Crne Gore u toj jako bitnoj španskoj pokrajini. Moram pomenuti ljude koji su mi mnogo pomogli i koji su ih ugostili, a to su Miško Joketić, zatim Lazar Ćatović i gospodin Žarko Radulović, koji je ugostio i gospodina Alberta Puđa, čovjeka glavnog za sve mlađe kategorije u fudbalskom klubu Barselona. Ne mogu a da im se ne zahvalim. TM: Svi znamo za ta svjetska imena, ali da malo predstavimo i tebe. Ti si vrhunski sportista, ponikao u našem Tivtu. Ostalo da čujemo od tebe, da i drugi tivatski mladi sportisti, vide pred sobom jednu uspješnu sportsku i životnu priču. - Ja sam kao mlađi shvatio da moram da odem negdje da bih uspio. Dugo sam se kolebao i razmišljao da li da ostanem, ali sam shvatio da za uspjeh moram da tražim bolje uslove, bolje timove. Danas je drugačije, počeo je poslovni svijet da dolazi kod nas. Moja želja je da dovedem sportski svijet, da ova djeca ne moraju da idu vani. Zašto jedna prava fudbalska www.topmontenegro.com

NAJVAŽNIJI EDUKACIJA I UPORNOST TM: Koliko je po tebi talenat bitan u odnosu na upornost? Damir: Ja bih talenat sveo na svega dva do tri posto. Ispred su edukacija i upornost i to je moja poruka mladim ljudima, ali takođe je bitna i komunikacija. Imam i jedan primjer za to: prije neki dan smo sjedali zajedno Ronald de Bur i ja, i pored nas je sjedao jedan momak, fudbaler, 19 godina ima. Jako je talentovan i čak igra istu poziciju kao što je Ronald igrao u reprezentaciji i u klubu. Rekao sam mu da ga slobodno pita nešto, da popriča sa njim, a on nije ni riječi progovorio, samo je pognuo glavu. To ne može tako, sjutra kad pitam Ronalda da li se sjeća tog mladog talenta, on se neće sjetiti, jer svaki dan on sjedi sa ko zna koliko klinaca koji igraju fudbal. Ali ako ga pitam da li se sjeća dječaka koji je pričao s njim 10 minuta, koji ga je pitao za raznorazne savjete i bio spreman da sluša, on će se sjetiti tog momka. To je veoma važno, komunikacija je jedan od stubova uspjeha u životu, pa tako i u sportu. Nama je jako potreban taj stručni rad sa djecom. Imamo dobre škole, ali još uvijek nemamo dobre uslove i to mora da se postigne kako naši mladi talenti ne bi išli odavde. akademija ne bi bila u Tivtu, ukoliko neki moćni ljudi žele da nam izađu u susret. Ja sam morao da odem i sedam godina nisam vidio svoje roditelje, zbog želje za uspjehom. Igrao sam osam godina u Njemačkoj, u najjačoj ligi na svijetu. Četiri godine sam proveo u Španiji, zatim je došao Katar više kao zadovoljstvo, ja sam dotakao vrhunac sportske karijere. Danas su ljudi opterećeni drugim stvarima, velika je kriza, ali tako malo nam treba da te ljude zadržimo ovdje, da nešto veliko napravimo. Danas ova djeca mogu da imaju uslove, nije mi jasno da jedna onakva dvorana ne funkcioniše, da nemamo klimu u dvorani. Neshvatljivo mi je da se grade crkve, džamije i hramovi, a da nemamo obdanište. Želim da kažem da je za mene najbitnije da ova djeca imaju uslove, da imaju pravu školu,

neko sportsko usmjerenje, da vode zdrav život. U budućnosti će ovdje doći jedan Bora Milutinović. Čovjek koji ima pet svjetskih prvenstava iza sebe, sa različitim reprezentacijama, koji je svugdje prošao bolje nego kod nas. Koliko je ponižen u svojoj državi a koliko je cijenjen u inostranstvu. Neću da naša djeca moraju da prođu ono što sam ja prošao. Želim da im se pruži šansa ovdje, da ne moraju da napuštaju svoje porodice. Jednom prilikom kad smo posjetili Kotor, rekao sam Pepu da Kotor ima vaterpolo klub koji je prvak Evrope, a faktički nemaju ni bazen, jer ono gdje oni igraju se teško može nazvati bazenom. On nije mogao da vjeruje, rekao mi je da je primjetio da su ljudi sa ovih prostora fizički veoma predodređeni da se bave sportom. Zato to treba iskoristiti i pružiti im vrhunsku edukaciju, a ovi ljudi to itekako mogu da im pruže.

Rad sa mladima: Ronald je zainteresovan za realizaciju Ajaksovog fudbalskog kampa u Tivtu

KATAMARANOM KROZ BOKU Važno je istaći, ponovo, da je i Pepu i Ronaldu, izuzetno značajno bilo to što ih tokom njihovog boravka niko nije ometao, uznemiravao. Osjećali su se jako sigurno i opušteno, bez pritisaka sa strane. Pep je vozio katamaran kroz Boku sa nekoliko flaša vina i vikao „ajmo Montenegro!“. Nisam mogao da vjerujem. Oni su stekli veliko povjerenje nakon svega, i to je veliki motiv da se vrate ovdje. Ronaldova djeca su rekla da im je ovo bio najljepši odmor u životu, bez pratnje su se vraćali u hotel, potpuno opušteni – prenosi Damir Radončić lijepe uspomene svojih cijenjenih gostiju.

AMBASSADORS OF MONTENEGRO

hat Tivat can brag about are certainly its citizens, tight bunch of successfull individuals in many different fields of work. Amongst them, one name stands out – Damir Radončić, handball player that fought on the sport battleground all across the planet. As a celebrated sportsman he made numerous friendships with other aces. One of his best friends is famous Dutch football player, Ronald De Boer. Exlusively in ‘’Top Montenegro’’ and thanks to Damir we interviewed him to find out what are his impression of Montenegro, Tivat, sport...

www.topmontenegro.com

- During his career Ronald did not travel much due to obligations, but he couldn’t assume at all that he will make that up. And before he knew it, he found himself in Montenegro and in Boka, places he saw only on the pictures I’ve been sending him for many years. But once he came, he was astonished by the beauty of Boka Bay. His camera was constatly in his hands, he told me he cant believe that a place this beautiful and yet so peacefull, calming, natural, preserved and romantic can exist. TM: Thanks to you Montenegro was visited by couple of ultimate sport aces

that saw a lot of beautiful locations during their careers. But, according to you, each one of them was fascinated by Boka and in a way all of the became emotionally bonded to this area. - I’ve met Guardiola five or six years ago. I visit Barcelona frequently, every month and a half or so. Thanks to Pep I’ve been at the World Club Cup final in Abu Dhabi and two Champion League finals. Guardiola invited soccer club my plays in twice to visit Barcelona. This is why felt that I somehow have to return a nice gesture to him. And once people heard who is coming, everyone wanted to host him.

Tivat is my home, I was born on Pine and while we entered Porto Montenegro I asked myself: ‘’Is it possible that one of the most famous coaches in the world is sitting here with me in such a relaxed atmosphere?’’ TM: Local authorities have done a lot to promote tourism lately, what is your opinion on ther efforts and do you think that all planned projects can live up to launch Tivat at the very top of world tourist offer? - Well, I sure know that, as well as Pep was concerned, he was to return home with only good emotions as long as he had peace, safe of security and comotion. And this is why I’m happy we had no problems at all. I proposed to organize an official visit, with press, journalist, cameras and everything that follows one such event and Pep agreed almost instantly. This is impressive because he usually avoids such type of media promotion. After he left Montenegro, I talked to some people from government and talked them into making him something like a Montenegrin ambassador in the next few years. We have also offered him a small estate, a place he’d call his safe harbour and he once again agreed so Montenegro will see Pep Guardiola again, that is sure. TM: We’re all familiar with these world famous names, but why wouldn’t you tell us more about yourself? After all, you are an ultimate sportsman, born

Born to succeed: Guardiola has won champions league both as a player and as a manager. He is ranked among the most successful football managers of all time

in Tivat and it would be nice if young talents from Tivat could read about your life and your successes. - I realized that I have to search for better training conditions, better teams in order to succeed. Today things changed, bussiness world is already well present in Montenegro. I’m trying to present Montenegro to people from world of sport, so our children can stay home. For example, why not make a proper football academy here, in Tivat, when a lot of influential people wants to help? I had to leave Montenegro young, and I haven’t seen my parents in seven years. I’ve spent eight years in Germany, four years in Spain and I ended my career in Qatar, land where I’ve spent my final sport days and where I truly enjoyed.

TM: You had an oportunity to read the first issue of our magazine. Ronald De Boer also read it. What are your impressions? - I was caught off-guard. This is world class magazine, well ordered with quality seen on every single page. It is like that you have prepared this for years ahead, I am truly fascinated. Ronald has also read the magazine and was surprised because he had to pay a lot of money for such magazines in other countries. He kept one copy of the magazine because he was unusually curious about the people and the way ‘’Top Montenegro’’ function, especially here in Montenegro. Zlatko Vučinović

ПОСЛЫ ЧЕРНОГОРИИ

ем Тиват может похвалиться, так это людьми, добившимися успеха в разнообразных областях. Дамир Радончич, гандболист, участвовавший в поединках на паркете по всей планете, безусловно, один из них. Конечно же, будучи знаменитостью в мире гандбола, он приобрел много друзей в мире спорта. Среди них и игрок сборной Голландии Рональд де Бур, дружбу с которым можно назвать неразрывной. Благодаря Дамиру специально для «TOP MONTENEGRO» мы узнали его впечатления о Тивате, Черногории, спорте и делимся ими с вами…

Дамир: На протяжении игровой карьеры у Рональда не было возможности много путешествовать, так как на него было возложено очень много обязанностей. И он даже не надеялся, что в последнее время ему удастся все это наверстать. Так он добрался и до Которского залива и Черногории, которую до сих пор знал лишь по фотографиям, которые я слал ему по электронной почте. А когда приехал, просто лишился дара речи. Не выпускал из рук фотоаппарат ни на минуту и просто не мог поверить, что существует такое прекрасное и вместе с тем спокойное и заповедное место. Он сказал мне, что поражен, что это самое настоящее, самое красивое и самое романтичное из всего, что он видел в своей жизни.

«TM»: Благодаря тебе мы удостоились посещения несколькими спортсменами первой величины, которые играют по всему миру и видели всевозможные красоты земли. Ты говоришь, их впечатлил Которский залив, и они даже каким-то образом «почувствовали» здешнюю природу... Дамир: С Гвардиолой я уже общаюсь пять-шесть лет. Часто бываю в Барселоне, езжу туда каждые полтора месяца. Смотрел благодаря Пепу финалы мирового клубного чемпионата в Абу-Даби, позже два финала европейской Лиги чемпионов. Он два раза принимал команду, в которой мой сын играет футбол. www.topmontenegro.com

Я должен был его отблагодарить, пригласить к себе в гости. Когда здесь об этом узнали, все захотели его принять. Тиват – мой дом, я родился в Пине и, заходя в Порт, «перемотал пленку» на 20 лет назад и спросил себя, возможно ли, что один из самых востребованных спортсменов мира здесь, со мной, возле моего дома, в такой непринужденной обстановке. «TM»: Органы местного самоуправления в последнее время много внимания уделяют развитию туризма. Как ты оценил бы их работу, останется ли все это на уровне обещаний или будут сделаны определенные шаги, которы выведут нас на вершину мирового туризма? Дамир: Что касается Гвардиолы, я знал, что у него останутся хорошие воспоминания от посещения Черногории, только если он будет чувствовать себя комфортно, расслабленно, уверенно, если будет иметь покой. И с этим не было проблем, ему никто не мешал. После всего я ему сказал: «Пеп, для всего населения страны было бы честью, если бы ты приехал в Черногорию с официальным визитом, чтобы камеры запечатлели посещение Будвы и других туристических мест с севера на юг». Он согласился и сказал, что нет проблем, хотя некоторые предлагали

www.topmontenegro.com

ему намного больше, но он чувствовал себя не в своей тарелке и отказывался от предложений. Получив его согласие, я переговорил с людьми из правительства, они оценили эту возможность, и я надеюсь, что мы наладим сотрудничество и он станет своеобразным послом нашего государства в мире на ближайшие несколько лет. Я предложил, чтобы ему дали участок в какой-нибудь тихой бухте, где ему никто не будет мешать. Он согласился, так что в будущем наверняка приедет сюда. «TM»: Все мы хорошо знаем мировых знаменитостей, но давай представим и тебя. Ты первоклассный спортсмен родом из нашего Тивата. Остальное расскажи сам, чтобы другие тиватские молодые спортсмены узнали историю спортивного и жизненного успеха. Дамир: В молодости я понял, что должен уехать, чтобы добиться чего-то. Долго колебался и думал, оставаться или нет, но понял, что, для того чтобы добиться успеха, нужно искать лучшие условия, лучшие команды. Сейчас все по-другому: деловые люди начали добираться и до нас. Я хотел бы привести сюда большой спорт, чтобы детям не надо было уезжать за границу. Почему бы не организовать настоящую

футбольную академию в Тивате, если некоторые влиятельные люди захотят пойти нам навстречу? Мне пришлось уехать, и я семь лет не видел своих родителей, желая добиться успеха. Восемь лет играл в Германии, в сильнейшей лиге мира. Четыре года провел в Испании, затем поехал в Катар – больше для удовольствия, я оказался на вершине спортивной карьеры. «TM»: Хотелось бы услышать твои впечатления от первого номера журнала. Дамир, у тебя, конечно, была возможность прочитать тот выпуск и у Рональда де Бура тоже. Какое у него впечатление? Дамир: У меня была возможность прочитать первый номер, и должен сказать, что я удивлен. Во всех смыслах видно качество, определенная структура. Складывается впечатление, что это не начало, что журнал уже выходит годами, так что я восхищен. Рональд также имел возможность пролистать журнал и был поражен, потому что привык дорого платить за такие журналы. Ему было очень приятно, что мы подарили ему номер, и он сразу спросил, что это, где это, не ожидал, что здесь есть нечто подобное. Златко Вучинович

I R A F A S JEEP

KOTOR - DRAGULJ NAŠE KULTURNE BAŠTINE (I DIO(

Piše: Slavko Mandić kad je svijeta i vijeka. Dolazili s nekom umjerenom radoznalošću koju uvijek izaziva susret sa novim, a odlazili gotovo bez daha, napojeni snažnom eruptivnom snagom koja prosto tjera duh iz boce izvan omeđenih prostora ljudskih mogućnosti u neke druge, vanvremenske. Može to samo ljepota, jedinstvena, neponovljiva. Ona za koju je stvoritelj posebno dan odvojio da bi je vajao iz svoje unutrašnjosti i ostavio svima nama za divljenje. To je Kotor i to je Boka Kotorska.

od sjenama Pestingradske mističnosti i ljepote, odakle budnim okom u tiha predvečerja vila Alkima prostire zaštitnički plašt, sanjari Kotor. Papska bazilika, katedrala Svetog Tripuna ispod koje je more, a iznad plavo nebo tvori ne rijetko sliku od koje se učini onome koji je opčinjen gleda, da je zaplovila i uhvatila se u koštac sa burama i neverama, prkosna izranjajući u priču od koje gotovo zastaje dah. Sa njom, ruku pod ruku sveti Luka, pričajući naraštajima priču o vjekovnom suživotu, o skladu raznolikosti vjerske i nacionalne koja je krasila i krasi Kotor i njegove žitelje dajući primjer svima, šaljući poruku snažnu onima koji dolaze o postanku i opstanku ljudskom, dok su se drugi međusobno trijebili nikako ne prihvatajući da mogu i moraju zajedno. Palate gospodske, u jedinstvenom Kotoru najbolje govore o životu kroz vrijeme koje se stoljećima mjerilo, o tolikoj raskoši i raznolikosti, statusnim simbolima, običajima. Podsjećaju nas kapetanski saloni na otmenost, stari jedrenjaci na smisao života ovdašnjeg čovjeka, srebro i zlato na odraz bogatstva i snage. Pohodili su turisti Kotor od

www.topmontenegro.com

Drevnim gradom, bez obzira na godišnje doba i vrijeme, turisti jednako škljocaju foto aparatima, žureći da zabilježe više. Zuje kamere žurno da što ne propuste od ulaza glavnog pa ulicama i uličicama, trgovima, pjacama i pjacetama koje su tako prosute po gradu da na krvotok liče. Sve je više onih koji se zapute do tvrđave San Đovani odakle je pogled na drevni Kotor, grad svjetske kulturne i prirodne baštine, i jedan od 25 najljepših zaliva svijeta, proglašen 2000-te godine jedinstven. Kada se za godinu liftom bude dolazio do vidikovca na 260m visokom San Đovaniju, sa turističkim i ugostiteljskim ponudama, doći će do punog izražaja značaj 4.5 km kotorskih bedema, visine i do 20 metara a širokih do 20, građenih vjekovima, sa očuvanim fortifikacionim sistemom koji će, u svojoj osmišljenosti sadržajima i raznovrsnim mogućnostima pružiti novi turistički kvalitet i predstavljati svojevrsnu atrakciju koja će se utkati u mapu nezaobilaznih destinacija. Sa koje god strane da uđete u Kotor, zastanete za trenutak. Dočekaće vas neko drugo vrijeme uz pitanje: kako je moguće da je sve to stvorila ljudska ruka? Od Glavnih gradskih vrata, ili vrata od mora, u renesansno baroknom stilu, koje je nekada more zapljuskivalo, prolazimo kroz svod sa čije se desne strane nalazi gotički reljef iz 15 vijeka na kome je uklesana Bogorodica sa Hristom, a na drugoj je Sv Tripun koji u ruci drži grad. U grad se može još i Sjevernim i Južnim vratima. Sjeverna su izgrađena u spomen na neuspjeli napad turskog

admirala Hajrudina Barbarose 1539. godine. Južna gradska vrata ili Vrata od Gurdića nisu imala samo jednu kapiju kao Morska i Sjeverna, već čitav sistem od tri pojasa kapija iz različitih perioda gradnje. Ideja je da se vrata osposobe i prilikom pučkih svečanosti, ali ne samo tada, stave u funkciju vremena iz koga potiču. Od Glavnog gradskog trga, na kome je smještena kula sa satom, jednom od simbola drevnog Kotora, Napoleonovog pozorišta i Kule gradske straže, Stuba srama ispred koje bi bio postavljen prekršioc tako da svi znaju što je uradio i na koji način se ogriješio o pravila koja

su besprekorno funkcionisala, nižu se prelijepe palate sa tradicionalnim vrijednostima, u koje prkosno stoje poput kakvog jedinstvenog vremeplova sa čijih kamenih fasada odzvanja priča minulog. Pomenućemo palate: Beskuća, sa gotički portalom, koji je predstavljao pravo remek djelo gotike a pripadao je porodici Bizanti, palatu Bizanti iz 14 vijeka, sa renesansnim i odlikama baroka. Danas je u tom prostoru smještena kotorska opštinska Skupština. Palatu Pima, sagrađenu nakon velikog zemljotresa 1667. godine sa prekrasnom renesansnom terasom, prozorima i balkonom koje snažno drže 12 konzola u baroknom stilu. Na drugoj

strani je palata Buća, raskošnog gotičkog stila u svom izvornom obliku, od koga je na žalost danas sačuvana samo jedna bifora sa zapadne strane. Palata je pripadala jednoj od najznačajnijih kotorskih porodica, gotičku palatu Drago iz 14 i početka 15 vijeka u kojoj je danas Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture, baroknu palatu Grgurina, smještenu na trgu slavne Bokeljske mornarice. Građena je u baroknom stilu, sa fasadom na kojoj dominiraju kameni balkoni sa balustradama. Danas je u palati Pomorski muzej Crne Gore Kotor, koji čuva od zaborava bogatstvo i sjaj pomorstva ovoga kraja kroz vjekove.

Ljepota i jednistvenost drevnog Kotora ogleda se u činjenici da u njemu ništa nije isto. Sve je mimo poznate simetrije u nekim drugim mediteranskim gradovima. Nema dvije iste ulice, dva ista trga, zgrade, pjace ili pjacete. Nijesu ni poznati kotorski krovovi isti. Zbuni mnoge taj neobičan sklad različitosti koji prosto tjera onoga ko u njemu uživa da taj osjećaj odnese sa sobom tražeći novi susret sa pričom koju svaki kamen ima za sebe, dajući je nesebično onome ko iole pokaže interesovanje za put po njenom trajanju. (Nastavak u narednom broju...)

www.topmontenegro.com

Uniqueness of Kotor

nder the shade of Pestingrad mystique and beauty, where in the quiet evenings fairy Alkima spreads her protective mantle, Kotor dreams. Papal Basilica, the Cathedral of St. Tryphon, is a picture so beautiful, almost magically trapped between the sea and blue sky that many think that this bastion of faith can sail through any storm, any tempest and rise in defiance in a breathtaking story. With it, hand by hand, St. Luke tells us the story of coexistence of numerous generations, religious and ethnic diversity which was and still is so typical for Kotor and its residents – sending a strong message of human emergence and survival to those who come and those who refused to accept multiculturalism. Noble palaces in unique Kotor are the best reminders of unseen splendor, luxury, long forgotten customs, ancient status symbols and diversity. Captain salons evoke memories of elegance just as old sailing ships remind us what was the meaning of life for local people – silver and gold as a reflection of wealth and power. Tourists have visited Kotor since the beginning of the time. They came with a mild curiosity, which we often feel when experiencing something new and left almost breathless, imbued with strong eruptive force that simply sets the spirits free out of confining space of human possibilities to a totally different sphere. Only unique and majestic beauty can do that. A beauty, so breathtaking, that it has been said that The Creator spent an entire day to carve it from the Earth so we can admire it. This is Kotor, this is Boka Bay. Tourists snap their cameras, frantically rushing to catch more sights around the ancient city regardless of time and season. Buzzing cameras don’t miss anything – picturesque alleys, squares and streets which form bloodstream of Kotor.

Number of those visiting Fortress of San Giovanni is ever increasing. And reason? To catch a mindblowing view of Kotor, city that was in 2000 proclaimed as one of the 25 most beautiful bays in the world and a part of world cultural heritage. Once an elevator is put to function (expected in 2013), and guests climb on top of 260m high San Giovanni, all 4.5km of Kotor fortification walls will come to the fore. These walls 20m high and up to

www.topmontenegro.com

20m wide have been built for centuries and are crucial part of Kotor fortification system which is expected to enrich and improve tourist offer and become unique attraction which will be inserted into must-see destination folder. One thing is sure. It does not matter what side you enter Kotor from, you will stop for a moment. Relic of ancient times will welcome you with a

built in 14th century, excellent example of renaissance style with some baroque features. Bizanty palace is today used by Kotor city council. Pima palace was built after the great earthquake in 1667, with a gorgeous renaissance terrace but with balcony and windows that strongly held 12 consoles in baroque style. Palace Buća,

question: “Is it possible that human hand created all of this?” Road takes you from the main city gate, done in renaissance-baroque style, to an arch where gothic relief from 15th century in which Holy Virgin and the Child are carved into can bee seen. On the opposite side is a relief of St. Tryphon holdinf the city on the palm of his hand.

property of one of the most influental families of its time, was located opposite of the Pima palace, breathtaking palace of sumptuous Gothic style in its original form. Unfortunately, only one biforus remained until today. Gothic Drago palace originating from 14th and the beginning of the 15th century is now used by the Regional Institute for Protection of Cultural Heritage. Baroque palace Grgurina is located on the famous Boka navy square. It was built in baroque style, with a stone façade dominated by balconies with balustrades. Today, palace serves as a Maritime Museum of Montenegro in Kotor, preserving the memory of opulence and splendor of this maritime region.

City can also be entered through the Northern and Southern gates. North gate was built in the memory of botched attack Turkish admiral Hairudin Barbarossa conducted in 1539. Southern gate or Gate of Gurdići had the entire system composed of three entrances from different periods while North gate and the Sea gate had only one entrance. The idea is to empower all the gates and use put them in function of time from which they derive during public festivities. Beautiful palaces of immense traditional value, stand defiantly like a time machine with stone facades returning echoes of the past times, adorn the main city square, also a location of world famous Clock Tower (symbol of Kotor since the ancient times), Napoleon’s theater and City Guard Towers. Let’s say couple of words about palaces: Beskuća palace, with a gothic portal, which posed a true masterpiece of gothic, was owned by Bizanty family. Same family also owned Bizanty palace,

The beauty and uniqueness of ancient Kotor are reflected in the fact that there are no same 2 attraction or things to see. Everything is outside the already established pattern of some other Mediterranean cities. No two streets, squares or markets are the same. Even the famous Kotor roofs differ significantly. Many are confused by this strange harmony of difference which simply makes everyone eager to unselfishly share this story of stone to anyone willing to show interest and enjoy in Kotor.

Slavko Mandić

УНИКАЛЬНЫЙ КОТОР

од сенью мистичного и живописного Пестинграда, под неусыпным оком виллы Алкина в тихих сумерках дремлет Котор. Наблюдателю, завороженному видом Папской базилики, или собора Святого Трипуна, нередко кажется, будто она, паря между лазурным небом и морем и борясь с ветрами и бурями, «вынырнула» здесь, отчего буквально захватывает дух. С ней рука об руку – церковь Святого Луки, повествующая потомкам о вековом сосуществовании различных народов, о религиозном и этническом многообразии, которое и сейчас является украшением Котора и его жителей. Это пример и хороший урок для всех, кто сюда приезжает, о происхождении и выживании человечества, в то время как люди убивают друг друга, не желая осознать, что они могут и должны жить вместе. Благородные дворцы Котора лучше всего повествуют о жизни на протяжении столетий, о роскоши и разнообразии, символах статуса и обычаях. Капитанские покои напоминают нам об аристократической утонченности, древние парусники – о смысле жизни здешнего человека, серебро и золото – о богатстве и мощи. Туристы посещали Котор с давних пор. Их приводил сюда обычный интерес, который вызывает всякая встреча с новым, а уезжали они почти задыхаясь от восторга, переполненные яркими впечатлениями, которые переносят человека из обычного пространства во вневременное. Должно быть, все дело в красоте, уникальной и неповторимой, сотворению которой Бог посвятил целый день, вложив в нее душу и оставив всем нам на удивление. Это Котор и Которский залив. В древнем городе независимо от времени года и погоды туристы все так же щелкают затворами фотоаппаратов, спеша запечатлеть как можно больше. Быстро жужжат видеокамеры, чтобы ничего не упустить из виду, начиная от главного входа и заканчивая улицами и улочками, площадями и сквериками, которые растеклись по городу, напоминая кровеносную систему. Все больше тех, кто заходит в крепость Сан-Джованни, откуда открывается вид на древний Котор, город мирового культурного и природного наследия, и один из 25 самых красивых заливов на земле, объявленный в 2000 году уникальным. Когда через год можно будет

подняться на лифте на смотровую площадку Сан-Джованни на высоте 260 м с различными туристическими объектами и ресторанами, можно будет по достоинству оценить 4,5 км которских стен высотой и шириной до 20 м, строившихся веками, с сохранившейся фортификационной системой, которая, наполненная богатым содержанием и разнообразными возможностями, станет своеобразнойд остопримечательностью и появится на туристической карте в числе прочих обязательных для посещения объектов. С какой бы стороны вы ни входили в Котор, всегда остановитесь на мгновение. Вас встретит другая эпоха, и вы невольно зададитесь вопросом: «Возможно ли, что все это творение рук человеческих?» Миновав Главные городские ворота, или Морские ворота, в ренессансно-барочном стиле, которые когда-то захлестывали волны, проходим через арку, на правой стороне которой находится готический барельеф XV века, на котором высечена Богородица с Христом, а с другой стороны – святой Трипун, держащий на ладони город. В город также можно попасть через Северные и Южные ворота. Северные сооружены в память об отражении нападения турецкого адмирала Хайраддина Барбароссы в 1539 году. Южные городские ворота, или ворота Гурдича, состояли не из одних ворот, как Морские и Северные, а из целой системы из трех рядов ворот, построенных в различные периоды. Планируется отреставрировать эти ворота, чтобы можно было использовать их во время народных гуляний (но не только тогда) по назначению, которое у них было в эпоху, когда они создавались. От Главной городской площади, на которой находятся башня с часами, один из символов древнего Котора, Театр Наполеона и Башня городской стражи, а также Позорный столб, у которого ставили преступника, чтобы все знали, что он сделал и каким образом

нарушил правила, которые беспрекословно соблюдались, начинаются красивейшие дворцы с традиционными декоративными элементами, чьи каменные фасады повествуют историю прошлого и являются своеобразной машиной времени. Стоит отметить дворец Бескуча с готическим порталом, который являлся настоящим шедевром готики и принадлежал семье Бизанти, и дворец Бизанти XIV века с чертами ренессанса и барокко. Сейчас в этом здании находится которское муниципальное собрание. Заслуживает внимания дворец Пима, построенный после большого землетрясения 1667 года, с прекрасной ренессансной террасой, окнами и балконом, который поддерживают 12 консолей в барочном стиле. Напротив расположен дворец Буча в роскошном готическом стиле в своем первоначальном виде, от которого, к сожалению, до наших дней сохранилось лишь одно окнобифора на западной стороне. Дворец принадлежал одной из самых влиятельных которских семей. В готическом дворце Драго XIV – начала XV века сейчас размещается Региональный институт охраны культурного наследия. Дворец Гргурина на площади знаменитого Бокельского флота сооружен в барочном стиле, его фасад украшают каменные балконы с балюстрадами. Сегодня здесь находится Морской музей Черногории, хранящий от забвения богатую и блестящую историю мореходства этого края на протяжении веков. Красота и уникальность древнего Котора заключается в том, что все в нем неповторимо. Все здесь не так, как в известных своей симметричностью средиземноморских городах. Здесь нет двух одинаковых улиц, двух одинаковых площадей, зданий. Даже знаменитые которские крыши неодинаковы. Многих поражает эта необычная гармония различий, которая заставляет тех, кто восхищается ей, сохранить это чувство и искать новой встречи с историей, которой здесь дышит каждый камень и которая становится даром для всех, кому интересно совершить путешествие во времени.

Славко Мадич www.topmontenegro.com

GRAD CVIJEĆA I ZELENILA

Piše: Milica Berberović, dipl.ing.pejz.arh. rve asocijacije koje se javljaju kada se govori o Herceg Novom su slogani „grad mimoza“, „grad cvijeća“, „grad zelenila“,.... Brojni turisti i gosti sa oduševljenem govore o bujnom zelenilu koje se susreće na svakom koraku, o rijetkom i egzotičnom bilju koje se rijetko može naći na ovim prostorima. Postoje brojni opisi grada mnogih književnika i putopisaca koji sa ushićenjem govore o ljepoti grada i njegovih „đardina“, mirisu narančinog cvijeta, ljepoti bogumila koje se uspinju po fasadama kuća... „Svuda se u njemu i oko njega mogu naći najrazličitije voćke, bilje i cveće koje je teško naći zajedno na nekom drugom mestu: naranče, smokve, datule, bademi, biberovo drvo, oleandri, glicinije, mimoze, kamelije, magnolije, aloje, kaktusi, lovori, kedrovi, čempresi, palme, eukaliptusi. Herceg Novi je jedan veliki botanički vrt iznad lazurnog mora...“(Dragan M. Jeremić, „Herceg Novom u čast“, iz predgovora za knjigu D. Kostića „Impresije – Viđenja Herceg Novog“) Šta se u stvari krije iza slogana „grad zelenila“? Šta se krije iza mnogobrojnih opisa grada kao „zelene oaze“ , „grada vječnog cvijeća i zelenila“, ... Gradske vlasti su davno shvatile da uređeni grad privlači turiste te su se tokom cijelog prošlog vijeka trudile da grad uljepšaju.

www.topmontenegro.com

Sada već daleke 1935. godine „Glas Boke“, list za privredna i prosvjetna pitanja, donosi tekst pod naslovom „Uređujmo i poljepšavajmo naša mjesta“ u kom se kaže da „ za uspješan razvoj turizma, pošumljenje kraja, poljepšanje mjesta subtropskom florom te uresnim biljem i cvijećem jeste jedan od bitnih njegovih uslova.“ „Bilo bi poželjno i potrebito da u svom mjestu oživite Društvo za poljepšanje mjesta i da utičete na sve mještane da i oni uljepšanjem svoje kuće i njezine neposredne okoline doprinesu opštem poljepšanju mjesta, jer to ne donosi samo moralne i materijalne koristi mjestu, nego indirektno svakom pojedincu u mjestu i ugledu svake kuće.“ Tako su se počeli uređivati trgovi, ulice, hotelske bašte,privatni đardini,...Formirala su se razne društva za uljepšanje grada kao Društvo za poljepšanje Igala „Tamaris“, Društvo za pošumljenje i uljepšanje „Savina“, Društvo za poljepšanje Bijele „Pijavica“,... Mnogi ugledni građani su se angažovali na uređenju grada, tako da se danas na ulicama, na najneobičnijim mjestima mogu naći stogodišnje palme, bogumile koje rastu iz asfalta i kamena, drvoredi zimzelenih magnolija i hrastova, divlje naranče duž ulica, eukaliptusi koji oduševljavaju svojom veličinom. Tradicija uređivanja i oplemenjivanja svojih okućnica prenosila se kroz generacije. Pomorci i trgovci su sa svojih putovanja donosili i različito egzotično bilje kao uspomene na daleka putovanja.

Priča se da je jedan od gradonačelnika ovog grada sa početka dvadesetog vijeka g din Mirko Komnenović tražio od pomoraca da obavezno donesu biljke sa svojih putovanja koje su se zatim sadile i njegovale. Mnoge od njih se nisu adaptirale na klimu koja vlada na ovim prostorima, ali su isto tako mnoge opstale i prilagodile se na uslove sredine u tolikoj mjeri da su postale sastavni dio pejzaža. Tako da danas ne možemo zamisliti sliku grada bez palmi , bez limuna, naranača, bogumila, a agave su se u tolikoj mjeri prilagodile i odomaćile da se razmnožavaju i razvijaju potpuno spontano – nalazimo ih u prirodi kao dio prirodne vegetacije. „Ovo njegovo bilje oplemenuje čitav grad i čini ga izrazito poetičnim, silni kamen u njemu gubi se i postaje najednom lelujav, kao od zelenog vazduha da je; u predjelu sazdanom od surovih visokih brda, sumornih, tužnih, i od mora koje se kao rijeka uvuklo do pod njihova stopala – ono pretvara ovaj grad u neobično prijatnu oazu, za koju egzaltacije kanda dovoljno nema.“ ( D. Kostić „Impresije – viđenja Herceg Novog“) Uporedo sa uređivanjem grada i parkova oko hotela uređivali su se i đardini oko privatnih kuća. Prvo su to bile vile i kuće bogatijih građana dok je danas to jedan opšti trend ali i obaveza svih. Početkom prošlog vijeka osnovali su se veliki đardini bogatijih porodica.... Po ugledu na njih nastali su mnogi drugi đardini i još uvijek nastaju. Književnik Marko Car je pisao da “... u izvjesno doba godine, kad su limunovi i naranče u cvijetu, stanovnici moraju čak i danju da zatvaraju prozore svojih kuća, jer bi ih inače opio preveć oštar miris iz vrtova i avlija.“

POLIKLINIKA MANSA MEDICA

Dr spec Radmila Starčević internista Crna Gora ; Tivat II Dalmatinska b.b. br tel. 032 674 397, mob. 069 086 152 ; 069 570 009

Veliko iskustvo u praksi proteklih godina omogućilo je da se napravi najkvalitetniji program, sa apsolutnim uspehom, jer ovaj program u potpunosti odgovara našem prosečnom čoveku, zato je registrovn u ovom obliku. Ovaj oblik programa je proizvod ličnog rada Dr Ane Gifing sa preko 7000 pacijenata sa različitim zdravstvenim problemima. Po licenci Dr Ane Gifing sada u Tivtu u Poliklinici Mansa Medika Dr Radmila Starčević učiniće i Vama dostupan ovaj pregled i program. Anti Aging program obuhvata sve neophodne dijagnostičke procedure koje se obavljaju u okviru našeg centra za dijagnostiku

U internističkoj ambulanti vrše se: INTERNISTIČKI PREGLED ULTRAZVUČNA DIJAGNOSTIKA EHO: SRCA, ABDOMENA, ŠITASTE ŽLEZDE KOLOR DOPLER KRVNIH SUDOVA HOLTER EKG HOLTER PRITISKA SPIROMETRIJA ALERGO TEST ANALIZA SASTAVA TELA NA IN BODY 520 ANTI AGE program po licenci Dr Ane Gifing

· Analizu sastava tela, na In Body 520 analizatoru, koji nam omogućava precizan uvid u to kakav je sastav našeg tela. Šta naše telo koristi, ili ne koristi u svrhu stvaranja životne energije, određivanja bazalnog metabolizma, fitnes skora. · Ultrazvučni pregled abdomena, (jetre i pankreasa kao ključnih organa za varenje), pregled štitne žlezde i nadbubrežnih žlezdi (važnih za normalan metabolizam) na Acuson X 300, kao i skrinig velikih krvnih sudova (aorte i karotida), u cilju dijagnostike arterioskleroze. · Obavezne su i laboratorijske analize krvi, (KKS, šećer, trigliceridi, holesterol-analize mogu biti stare do 6 meseci). · Višemesečnim konsultativnim pregledima i kontrolama, pratimo postignute rezutate.

have put their best efforts throughout the 20th century to embellish city landscape. Way back in 1935, a local newspaper for economic and educational issues – “Voice of Boka” published an article titled “Arrange and adorn your surroundings” which stated that forestation of the area with subtropical flora, ornamental plants and flowers is one of the key prerequisites for successful tourist development. “It would be convenient and desirable if local residents would start a branch of Society for embellishing of the city and appeal their friends and neighbours to do the same – decorate their houses and its immediate surroundings. This will benefit not only our city as an entity but also each individual and his reputation.” Today we can no longer imagine Herceg Novi without palms, lemons, oranges and bougainvillea flowers. Agaves have adapted so well that they are developing and breeding completely spontaneously.

GREEN OAZIS hen thinking about slogans of Herceg Novi, amongst the first associations that arise to our mind sure have to be: “Mimosa City”, “City of flowers”, “Green City”… Numerous tourists and visitors will be delighted with lush greenery encountered at every turn and exotic, rare plants which can only be seen in Herceg Novi. Countless descriptions of writers enthusiastically praise beauty of the city and its “djardins” (flower alleys), the scent of orange and bougainvillea flowers that cover balconies and house walls… “In and around the city you can see the most diverse flowers, fruits, plants found only here: oranges, figs, dates, almonds, pepper trees, oleander, wisteria, mimosa, camellia, magnolia, aloes, cacti, bay laurel, cedar, cypress, palm, eucalyptus etc. Herceg Novi is simply a large botanical garden overlooking the azure sea.” (Dragan M. Jeremić “In honor of Herceg Novi” preface to the book of Duško Kostić “Impressions – Vissions of Herceg Novi”) What is actually hidden beneath the slogan “Green City” and names such as “Green oasis” and “City of eternal greenery”? Local authorities have recognized the importance of attractive and unique appearance a city should posses in order to attract tourists and

“These plants refine entire city, giving it romantic and poetic looks; might stone which dominates the area is lost under ornamental flowers and becomes almost transparent, made of green air. In the area entirely constructed of rugged high mountains, which at times seem gloomy and sad, plants turned Herceg Novi into unusually pleasant oasis, without enough exaltation.” (Duško Kostić “Impressions – Vissions of Herceg Novi”) Along with the forestation and decoration of the public areas, private “djardins” (flower alleys) made their first appearance. Wealthier citizens started something what has now become a trend in entire Herceg Novi in their private houses and villas. At the beginning of the past century a number of wealthier families founded impressive and majestic “djardins” which have become a rolemodel for many other “djardins”. Writer Marko Car wrote: “… at certain times of the year, when lemon and orange blossom, residents are forced to close their windows even during the day, otherwise they would become mesmerized by overwhelming scent from their gardens and courtyards.” Milica Berberović, dipl.ing.pejz.arh.

ЗЕЛЕНЫЙ ОАЗИС ервые ассоциации, возникающие при упоминании Херцег-Нови, – «город мимоз», «город цветов», «город зелени»… Многочисленные туристы и гости с восхищением говорят о богатой растительности, окружающей вас на каждом шагу, о редких и экзотических растениях, которые нечасто можно увидеть в этих местах. Есть множество описаний города, сделанных писателями и путешественниками, которые с восторгом отзывались об очаровании города и его садов, аромате цветов апельсина, красоте бугенвиллей, украшающих фасады домов… «Повсюду в нем и в его окрестностях можно увидеть разнообразные плодовые деревья, растения и цветы, которые редко увидишь вместе где-нибудь еще: апельсинное дерево, инжир, финиковые пальмы,

www.topmontenegro.com

миндаль, Авраамово дерево, олеандры, глицинии, мимозы, камелии, магнолии, алоэ, кактусы, лавр, кедры, кипарисы, пальмы, эвкалипты. Херцег-Нови – это один большой ботанический сад у лазурного моря…» (Драган М. Еремич, «В честь Херцег-Нови», из предисловия к книге Д. Костича «Впечатления: Виды Херцег-Нови») Что же в действительности означает эпитет «город зелени»? Что представляет собой город, в многочисленных описаниях называемый «зеленым оазисом», «вечнозеленым и вечноцветущим городом»? Городские власти давно осознали, что благоустроенный город привлекает туристов, и поэтому на протяжении всего прошлого века старались сделать город как можно красивее.

В далеком 1935 году в экономическом и культурно-просветительском издании «Голос Боки» появляется статья под заголовком «Благоустроим и улучшим наш край», в которой говорится, что «для успешного развития туризма озеленение региона, украшение местности субтропической флорой, декоративными растениями и цветами является одним из важных условий». «Желательно и необходимо создать в своем районе Общество по благоустройству района и побуждать всех местных жителей, чтобы они приводили в порядок свои дома и прилегающую к ним территорию, таким образом внося свой вклад в благоустройство всего региона, так как это не только приносит моральное удовлетворение и материальную выгоду району, но и косвенно каждому его жителю в отдельности и внешнему виду каждого дома .» Сегодня невозможно представить себе город без пальм, лимонных и апельсинных деревьев, бугенвиллей, а агавы настолько приспособились и прижились, что распространяются и растут совершенно независимо от человека.

«Эта растительность украшает весь город и делает его невероятно поэтичным, массивный камень растворяется в ней, внезапно становясь хрупким и будто сотканным из зеленого воздуха; в окружении суровых высоких гор, угрюмых, печальных, и моря, которое, как река, омывает до половины их подножия, она превращает этот город в прелестный оазис, которым, кажется, можно восторгаться бесконечно.» (Д. Костич «Впечатления: Виды Херцег-Нови») Наряду с благоустройством города и парков вблизи отелей благоустраивались и сады частных домов. Поначалу это были виллы и дома богатых горожан, а сейчас это всеобщий тренд и обязанность. В начале прошлого века разбивались большие сады для богатых семейств… По их образцу появились и до сих пор появляются многие другие. Ученый Марко Цар писал: «…В определенное время года, когда цветут лимонные и апельсинные деревья, местным жителям приходится даже днем закрывать окна своих домов, так как в противном случае их опьянит слишком сильный аромат из садов и дворов.»

Trg Magnolija, Tivat

HERITAGE

red baroknim Perastom, u srcu Boke kotorske, već stoljećima bdiju otoci Gospe od Škrpjela i sv. Jurja. Najznačajnije marijansko svetište u Kotorskoj biskupiji nastalo je nasipanjem kamenja. Sve je započelo u noći 22. VII. 1452. godine, kada su ribari, braća Mortešić pronašli ikonu Blažene Djevice Marije s Kristom na hridi, tj. škrpjeli. Jedan od njih je čudesno ozdravio moleći se Bogorodici. Nakon toga Peraštani su narednih 220 godina nasipali kamenje i potapali stare brodove oko škrpjela, kako bi stvorili otok i crkvu na njemu. Do 1603. potopljeno je oko stotinjak brodova. Prva crkva Gospe od Škrpjela sagrađena je godine 1484., a današnji oblik dobija nakon potresa 1667. U spomen na pronalazak Gospine ikone na škrpjeli i ozdravljenje ribara, svakog 22.VII., već punih 560 godina, vezane

barke idu od Perasta ka Marijinom svetištu, noseći kamenje kako bi bacanjem u more ojačali otok. U barkama su muškarci, dok ih žene pozdravljaju s obale. Za vrijeme ove procesije na moru pjevaju se bugarštice. Kad prva barka, u kojoj je peraški župnik, gradonačelnik Kotora i predstavnik Bokeljske mornarice stigne do Školja, crkveno zvono pozdravlja taj svečani trenutak. Nakon toga, barke formiraju prsten oko Gospina otoka, simbolizirajući povezanost s Nebeskom Majkom. Manifestacija je dobila ime po talijanskoj riječi »fascia«, što znači traka ili povez, jer barke, međusobno povezane i napunjene kamenjem, plove ka otoku. Iz arhivskih se dokumenata može doznati da su jedne godine, zbog loših vremenskih prilika, u Fašinadi bile samo dvije barke, dok je njihov najveći broj iznosio 82.

Od nekadašnjih pedesetak manifestacija, pored Fašinade, veliki broj ljudi privlači i blagdan Uznesenja Blažene Djevice na Nebo, tj. Velike Gospe, a što je ujedno i patron Školja. Svake godine 15. VIII. brojni vjernici hodočaste Gospinom svetištu, proseći od nje moćni zagovor. Kulminacija svečanosti je sv. Euharistijsko slavlje, koje obično predvodi neko od visokih crkvenih vjerodostojnika. Toga dana nepregledno mnoštvo barki i brodica hita škrpjelskoj Gospi, a čitava Boka kao da postaje jedna crkva, s oltarom na peraškom školju. Ove divne, višestoljetne tradicije posljedica su žive vjere, kojom su se hranili ljudi pod bokeškim nebom i koja danas nadahnjuje na život u miru, ljepoti i skladu. Adrijan Vuksanović

www.htpmimoza.me

FAŠINADA KUP Fašinada kup je regata koju je J.K. Lahor ove godine organizovao po deseti put. Ali po prvi put u sazivu nove uprave kluba, kao reizabranog organizacionog odbora regate. Kao i poslednjih nekoliko godina regata je trajala 2 dana, i podijeljena je na dvije etape (Perast-Tivat TivatPerast) sa svečanom dodjelom nagrada koja je održana na ostrvu Gospe od Škrpjela. Ove godine učestvovalo je 46 brodova i preko 200 takmičara podijeljeni po klasama: Po dužini: Klasa:

I do 5,90 m II od 5,91 do 6,90 m III od 6,91 do 7,90 m IV od 7,91 do 8,90 m V od 8,91 do 10,50 m VI od 10,51 do 12,00 m VII od 12,01 do 13,90 m VIII preko 13,91 m

Hobie Cat, Blue26, Maxi i Barke na jedra U organizaciji regate pomogli su Porto Montenegro koji je obezbijedio trodnevni besplatan vez u njihovoj marini kao i organizaciju zabave prve večeri regate, koja se nastavila u caffe baru Regata (gostovao bend TOĆ), kao i hotel Splendid koji je obezbijedio kompletan ketering za glavnu proslavu na Gospi. Filip Petričević

OUR LADY OF THE ROCKS

he most important Marian shrine in the Diocese of Kotor, Our Lady of the Rocks, was created by filling stones. It all started on 22.7.1452, when the brothers Mortešić, local fishermen, found the icon of the Virgin Mary with Christ on the rocks. One of them was miraculously healed by praying to the Virgin Mary. After that, people of Perast unloaded the rocks and sank old ships around the Rock for the next 220 years, to create the island and the church on it. Up to 1603 about one hundred ships were submerged. First Church of Our Lady of the Rocks was built in the 1484, and it obtained its present form after the earthquake in 1667. To commemorate the discovery of the icon and healing of the fisherman, each July 22 for 560 years in row, tied barges go from Perast towards Marian shrine carrying stones that are going to be loaded off into see thus strengthening the island. The event is named after the Italian word “fascia”, meaning tape or bandage, because tied barges filled with stones sail in a group to the island. From the archive documents we can find out that, due to bad weather, Fascinada counted only two barges, while the record breaking number totals at 82 barges! Numerous believers, tourists and visitors are attracted to the feast of the Assumption. Every year on August 15 many believers make pilgrimages to the shrine of Our Lady,

praying for her mercy and help. Celebration culminates with St. Eucharistic jubilation. Innumerable multitude of boats and barges rushes towards island of Our Lady of the Rocks, and entire Boka merges into one giant church, with an altar on the Perast ridges. These lovely, century-long, traditions are a consequence of the living faith, which feeds good people of Boka and inspires you to live in peace, beauty and harmony under the majestic Boka sky. Adrijan Vuksanović

Госпа од Шкрпела

ажнейшее святилище Марии в Которской епархии, церковь Богоматери-на-Рифе, или Госпа од Шкрпела, возникла с каменной насыпи. Все началось 22 июля 1452 года, когда рыбаки, братья Мортешич, нашли икону Блаженной Девы Марии с Христом на рифе, то есть «шкрпеле». Один из них чудесным образом излечился, молясь Богородице. После этого жители Пераста на протяжении следующих 220 лет насыпали камни и топили старые корабли у рифа, чтобы создать остров и церковь на нем. До 1603 года было затоплено порядка сотни кораблей. Первая церковь Богоматери-на-Рифе была построена в 1484 году, а современный облик она приобрела после землетрясения 1667 года.

В память о нахождении иконы Богородицы на рифе и о выздоровлении рыбака каждого 22 июля уже в течение 560 лет из Пераста к святилищу Марии направляются связанные лодки, нагруженные камнями, чтобы, сбросив их в воду, укрепить остров. Это мероприятие получило название от итальянского слова «fascia», что в переводе означает «лента» или «связка», потому что лодки плывут к острову, связанные друг с другом и наполненные камнями. В архивных документах есть сведения о том, что однажды из-за плохой погоды в Фашинаде принимало участие всего две лодки, а наибольшее зафиксированное их количество – 82. Многие люди стекаются и на праздник Богородицы. Каждый год 15 августа многочисленные верующие совершают паломничество к святилищу Богородицы и просят ее о заступничестве. Кульминацией торжества является Святая Евхаристия. В этот день множество лодок и небольших кораблей причаливает к церкви Богоматери-на-Рифе, а весь Которский залив будто превращается в одну церковь с алтарем на перастском острове. Эта чудесная многовековая традиция – свидетельство крепкой веры, которая питает души людей под бокельским небом и которая сейчас вдохновляет на жизнь в мире, красоте и гармонии. Адриян Вуксанович

www.topmontenegro.com

SPOMENICI BOKE KOTORSKE

Piše: Zorica Čubrović

ako je don Niko Luković, u svojoj knjizi Boka Kotorska, zbog njene starine, uvrstio u znamenitosti Stoliva i kapelicu sv. Trojice, o položaju, arhitekturi i istoriji ovog sakralnog spomenika vrlo malo se do sada znalo. Pažnju javnosti kapelica je na sebe skrenula od nedavno kada su u njenoj neposrednoj blizini započeti radovi na igradnji novih kuća koje se podižu na mjestu ranijih, građenih u drugoj polovini 20. vijeka. Naime, crkvica se nalazila u okviru privatnog posjeda koji je prešao u ruke novog vlasnika. Njen položaj na samoj obali mora, i orjentacija prema moru opstajali su kao njeno jedino neporemećeno bitno svojstvo dok je sa svih ostalih strana crkvica bila pritiješnjena stepeništima, prolazima, stablima i vegetacijom susjednih objekata. Zahvaljujući brizi mještana, neposrednih susjeda crkvice sv. Trojstva, posebno gospodina Luke Lukovića, crkvica sv Trojstva je postala predmet stručne pažnje Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Kotor. U preduzetim poslovima na njenoj zaštiti

www.topmontenegro.com

prioritet su imala arhitektonska i arheološka istraživanja, sa ciljem otkrivanja građevine ispod nanosa zemlje kojom je bila zatrpana unutrašnjost bočne prostorije, dijelom krov i originalna niveleta poda. To je građevina malih razmjera, pravougaone osnove, otvorena na strani prema istoku. Njen svod je prelomljen u tjemenu a krovni pokrivač od kojeg su se sačuvali ostaci na sjevernoj strani je od kamenih ploča. Ispod zatečenog maltera u unutrašnjosti kapele otkriveni su ostaci fresko-dekoracije koji će tek biti predmet otkrivanja i konzervacije. Sa južne strane, u poznijoj etapi dozidana je bočna prostorija sa zasebnim ulazom i jednovodnim krovom uklopljenim u krov kapele. Istraživanja su omogućila da se sagleda arhitektura kapelice i njen razvoj te da se steknu podaci koji su predstavljali osnovu za izradu projekta njene restauracije i uređenja prostora u neposrednoj okolini. U proučavanju kapelice posmatrana su njena najznačajnija svojstva i karakteristike. Uočeno je da njen položaj i arhitektonski izraz predstavljaju zajedničke odlike i dviju kapelica na susjednim sličnim lokacijama Bokokotorskog zaliva. Obje se nalaze na južnoj strani tjesnaca Verige. Prva, crkva Gospe od Andjela, nalazi se na najisturenijem rtu, na strani prema Perastu, a druga je crkvica Gospe od Rizi, smještena na samoj obali, zapadno od položaja na kome se od davnina nalazi crkvica Gospe od Anđela. Na arhivski dokument iz 1526. godine, u kome se pominju obje crkvice na Verigama, ukazao je don Gracija Brajković. To je testament Milinje iz Perasta, na italijanskom jeziku, u kome on ostavlja 2 groša za misu u crkvi Gospe od Rizi i 4 groša za dvije mise u crkvi Gospe od Anđela.

U arhitekturi crkvice Gospe od Anđela jasno se uočavaju dvije faze gradnje. Stariju fazu predstavlja njen istočni dio koji je nakon produžetka crkve prema zapadu, u drugoj fazi, pretvoren u oltarski prostor. Prvobitna je, dakle, crkvica predstavljala kapelu, građenu na sličan način kao i kapelica sv. Trojstva, sa svodom prelomljenim u tjemenu i otvorena prema zapadu. I njoj se prilazilo sa mora. Zbog razloga odbrane strateški veoma značajan položaj na kome se nalazi Gospa od Anđela, bio je utvrđen i zajedno sa ostrvom sv. Đorđa predstavljao je važnu tačku u fortifikacionom sistemu Perasta. Stoga je, u trećoj etapi gradnje, uz crkvicu izgrađena odbrambena kula sa bistijernom. Na nadvratniku ulaza u kulu, na strani prema zapadu, uklesan je natpis u kome se pominju obnavljanja 1585. i 1654. godine. U mirnodopskim vremenima kompleks se mogao jednostavno pretvoriti u manastir. Ostaci ognjišta sa dimnjakom sačuvali su se do danas.

Iz testamenta Milinje iz Perasta saznajemo da je ova crkvica bila u funkciji početkom 16. vijeka a njena arhitektura sa prelomljenim svodom u tjemenu govorila bi u prilog pretpostavci da je sagrađena u 15. vijeku kao što se to može reći i za kapelu sv. Trojstva i Gospu od Anđela. I crkvica Gospe od Rizi je imala dvije faze gradnje. U poznijoj fazi produžena je prema zapadu za oko 90 cm i tom prilikom sagrađen je zapadni zid sa vratima i rozetom iznad njih. Osobine gradnje druge faze jasno se izdvajaju u odnosu na prvobitnu. Zidovi su tanji a svod dograđenog dijela je polukružan u tjemenu. Istaknuta je i denivelacija u podu. Može se pretpostaviti da je i prvobitni krov Gospe od Rizi bio pokriven kamenim pločama kao kod crkve na Verigama i kod sv. Trojstva u Stolivu.

THREE CHAPELS lthough Don Niko Luković included Chapel of St. Trinity in the attractions of Stoliv because of its antiquity very little is known so far about position, architecture and history of this sacred monument. Chapel drew media attention only recently, when construction of new houses started in its immediate area. New houses are built on the location of old building, built in the second half of 20th century. Namely, the church was located within private property, sold to a new owner. Chapels position on the very sea coast and orientation towards sea have remained its only undisturbed essential characteristic for a long time, while on the other sides church was choked by stairs, passages, trees and vegetation adjacent structures. Thanks to the care of local residents, the immediate neighbors of Church of St. Trinity, and especially thanks to Mr. Luka Luković, the chapel has become the subject of expert attention of the Regional Institute for Protection of Cultural Monuments of Kotor. The work undertaken

U podnožju zapadne fasade kapelice Gospe od Rizi prislonjena je pravougaona ploča sa natpisom u gornjem dijelu na kome je napisan tekst:

Jovan Martinović i Tomasz Plociennik su ovaj natpis pročitali i protumačili i ovom prilikom se njegovo značenje po prvi put objavljuje. Naime, na ploči je napisano sledeće: Ovdje počiva Stefan Valentin Kerulesku. Pored karakterističnog prilaza kapelicama koji je zamišljen da bude sa

to protect it, was primarily architectural and archaeological research, with a goal to uncover parts of the building buried under the layers of soil: mostly interior of the side room, part of the roof and floor. It is a building of a small-scale, rectangular, open on the east side. Its arch is pointed at the crown, and the roof cover (only north side of the roof is preserved) is made of stone slabs. Remains of the chapel fresco decoration were discovered below the plaster and there are yet to be properly preserved. In the later period, one more room was added on the souh side, with a separate entrance and sloped roof incorporated into already existing roof of the chapel. Conducted studies allowed us to gain the insight of architecture of the chapel, its development and to acquire data that formed the basis for the project of its restoration and space planning in the vicinity. Careful study of the chapel included its most significant features and characteristics. It was noted that its position and architectural expression are common features of the two chapels at similar

mora, te vremena nastanka (15. vijek), istih stilskih odlika i arhitekture, opisane tri kapelice na obali Bokokotorskog zaliva povezuje još jedna sličnost. Ova sličnost je, nažalost, njihovo stanje koje odražava dugotrajnu napuštenost. Njihov, međutim, značaj ogleda se u činjenici da svaka posebno i sve tri zajedno odražavaju način života u Boki, pokazujući jednu do sada neuočenu istorijsku sliku izgleda njene obale na kojoj su u određenom ritmu građene kapelice kojima se pristupalo barkama. Njihov raspored i ritam čine dio izuzetnog pejzaža Boke Kotorske o kojem je potrebno posvećeno brinuti i obnoviti ga kao jednu od najznačajnijih vrijednosti.

locations in adjacent bay Boka Bay. Both chapels are located on the south side of the Verige gorge. The first one, Church of Lady of the Angels is located on the most protruding ness, on the side facing Perast and the second one, Church of Riza Blessed Virgin, on the very coast, west of Church of Lady of the Angels ancient location. Archival document from 1526 where both chapels are mentioned was appointed to by Don Gracija Brajković. It is a testament of Milinja from Perast, written in Italian, where he leaves 2 pence for a mass in Church of Riza Blessed Virgin and 4 pence for two masses for Church of Lady of the Angels. The architecture of the Church of Lady of the Angels clearly shows two phases of construction. Its eastern part, transformed into an altar after the extension of the church to the west, represents the earlier phase. Originally, church was only a chapel, built in the same way as Church of St. Trinity, with a pointed arch at the crown and open to the west. Visitors and pilgrims had to approach church from the sea. For the strategic reasons, location of the Church of Lady of the Angels was very www.topmontenegro.com

important and therefore fortified as one of the most significant points in Perast fortification system. Defensive tower and cistern were added for those reasons in third phase of construction. The lintel of the entrance to the tower on the west side bears the inscription mentioning renovations in 1585 and 1654. In peacetime complex could be easily converted into a monastery. The remains of the fireplace with a chimney remained preserved until today. From the testament of Milinja from Perast we learned that this church was operational in the early 16th century and its architecture with the pointed arch at the crown speaks in favor of the assumption that it was built in the 15th century, same period Church of St. Trinity and Church of Riza Blessed Virgin were built in. Church of Riza Blessed Virgin also passed two phases of construction. It was extended to the west for about 90cm, west wall with doors and rosette above them was build in the at a later stage. Features of the construction of the second phase can be clearly distinguished from the features of the first phase. The walls are thinner and the arch of the extended part is semicircular. Different levels of the floor are highlighted. It is assumed that church roof was covered with same stone slabs found on the roofs of Church of Lady of the Angels and Church of St. Trinity in Stoliv. At the foot of the west façade of the Church of Riza Blessed Virgin abuts a

THREE CHAPELS есмотря на то, что дон Нико Лукович в своей книге «Которский залив» в числе до стопримечательно стей Столива называл и старинную церковь Св. Троицы, о расположении, архитектуре и истории этого сакрального памятника до сих пор было известно очень мало. Внимание общественности часовня привлекла недавно, когда в непосредственной близости от нее начались работы по строительству новых домов, которые стали появляться на месте старых, возведенных во второй половине XX века. Строительство началось, после того как церквушка, находившаяся в частной собственности, перешла к новому владельцу. Ее расположение у самого моря и фасад, развернутый к нему, остались неизменными, но со всех сторон церковь оказалась зажата ступенями, проходами, деревьями и растительностью соседних объектов.

www.topmontenegro.com

rectangular plate with an inscription at the top, which says: ACIODIHNESTE STEFAN VALE DINKERULOSGO Jovan Martinović and Tomasz Plociennik read this epitaph, and came with an interpretation, now published for the first time: “Here lies Stefan Valentin Kerulesku” In addition to the characteristic features of all three chapels – approach from the sea, Благодаря заботе горожан, непосредственных соседей церкви Св. Троицы, особенно господина Луки Луковича, часовня Св. Троицы стала объектом внимания специалистов из Регионального института по охране памятников культуры Котора. Среди предпринятых мер для ее охраны главная роль отводилась архитектурным и археологическим исследованиям, целью которых было открытие постройки под слоем земли, скрывавшим боковое помещение, часть крыши и первонача льный уровень пола. Это небольшая п о с т р о й к а , прямоугольная в основании, со входом с восточной стороны и сводчатым потолком. Ее кровля, часть которой сохранилась на северной стороне,

same time of construction (15th century), same style and same architecture, one more similarity connects these churches. This similarity is, unfortunately, their poor state, that reflects their long-term abandonment. Significance of these historical monuments lies in the fact that each of them separately and all of them together reflect the way of life in Boka Bay, showing a previously unprecedented historical picture of Boka coast where chapels only approachable by little boats were built. Their rhythm and their locations are part of the exceptional scenery of Boka Bay, unique area in need of dedicated care and attention, which we should rebuild and renew as one of the most important values.

Zorica Čubrović

сложена из каменных плит. Под раствором внутри часовни были обнаружены фрагменты фресок, которые теперь станут объектом изучения и консервации. С южной стороны на более позднем этапе к церкви была присоединена боковая пристройка с отдельным входом и односкатной крышей, примыкающей к крыше часовни.

Исследования позволили изучить архитектуру церкви и ее развитие, а также получить информацию, необходимую для ее последующей реставрации и обустройства близлежащей территории. При изучении часовни были определены ее главные особенности и характеристики. Было установлено, что ее расположение и конструкция имееют общие черты с церквями в других местах Которского залива. Обе такие церви находятся на южной стороне пролива Вериге. Первая церковь, Госпе од Анджела, находится на самом выдающемся мысе напротив Пераста, а вторая, Госпе од Ризи, расположена на берегу, западнее того места, на котором с давних пор возвышается церковь Госпе од Анджела. На архивный документ 1526 года, в котором упоминаются обе церкви в проливе Вериге, указал дон Грация Брайкович. Это завещание Милине из Пераста на итальянском языке, в котором он завещал две монеты на богослужение в церкви Госпе од Ризи и четыре монеты на две службы в церкви Госпе од Анджела. В архитектуре церкви Госпе од Анджела явно прослеживаются два этапа строительства. В ранний период появилась ее восточная часть, которая с расширением церкви на запад на втором этапе была превращена в алтарную часть. Изначально же церковь

представляла собой часовню, сооруженную таким же образом, как и часовня Св. Троицы, со сводчатым потолком и фасадом, развернутым на запад. Вход в нее был с моря. В целях обороны стратегически важное место, на котором находится церковь Госпе од Анджела, было укреплено и вместе с островом Св. Джорджа являлось важным звеном фортификационной системы Пераста. Так что на третьем этапе строительства наряду с часовней была построена и оборонительная башня с цистерной для воды («бистиерной»). Над входом в башню на западной стороне выбита надпись, в которой упоминается ее обновление в 1585-м и 1654 годах. В мирные времена комплекс легко превращался в монастырь. Остатки очага с дымоходом сохранились до сих пор. Из завещания Милине из Пераста узнаем, что эта церковь функционировала с начала XVI века, а ее архитектура со сводчатым потолком дает основание предположить, что она была построена в XV веке, что можно сказать и о часовне Св. Троицы и Госпе од Анджела. Церковь Госпе од Ризи также строилась в два этапа. В более поздний период она была расширена на запад примерно на 90 см, при этом была возведена западная стена с воротами и окном-розеткой над ними. Черты второго этапа строительства четко выделяются по сравнению с первым. Стены тоньше, а свод пристроенной части полукруглый. Заметна и неровность пола. Можно предположить, что и первоначальная крыша

церкви Госпе од Ризи была сложена из каменных плит, как и в церкви Вериге и часовне Св. Троицы в Столиве. К основанию западного фасада часовни Госпе од Ризи прислонена прямоугольная плита с надписью в верхней части: ACIODIHNESTE STEFAN VALE DINKERULOSGO Йован Мартинович и Томас Плоциенник прочли и перевели эту надпись, и сейчас ее содержание стало известно впервые. На плите написано следующее: «Здесь покоится Стефан Валентин Керулеску». Помимо необычного входа со стороны моря и появившихся в XV веке других особенностей архитектурного стиля три описанные церкви на берегу Которского залива объединяет еще одна черта. Это, к сожалению, их многолетняя заброшенность. Между тем их значение заключается в том, что каждая в отдельности и все три вместе, они отражают образ жизни в Которском заливе, сохраняют исторический вид его берегов, на которых в определенные промежутки времени возводились часовни, до которых можно было добраться на лодках. Они являются неотъемлемой частью уникального пейзажа Которского залива, о них необходимо заботиться, чтобы сохранить этот пейзаж как одну из самых больших ценностей. Зорица Чубрович www.topmontenegro.com

TIVAT - NEKADA I SADA

Grad Tivat, današnja turistička atrakcija, i sve što nudi turistima i mještanima, do skoro je za mnoge predstavljao “put ka Herceg Novom” ili “ ono mjesto na crnogorskom primorju, gdje se nalazi aerodrom”. Medjutim, Tivat nije samo grad, koji raširenih ruku dočekuje sve njegove posjetioce, on je mjesto gdje su kamen, bedemi i more pisali istoriju. eško je zamisliti da je na području Tivta i prije nove ere bio Tivat, ne kakvog ga danas poznajemo, ali ipak vrijedan riječi i pera. O samom porijeklu imena Tivata postoje različita mišljenja i različiti istorijski podaci. Istorija ne bi bila “učiteljica života”, a da ne obiluje legendama. Jedna, takva, prelijepa legenda smještena je u trećem vijeku prije nove ere u Tivtu i njegovoj okolini. Legenda kaže da je Tivat dobio ime po ilirskoj kraljici Teuti, koja je vladala od 231 g. p.n.e. do 229 g.p.n.e. Najviše pisanih podataka o Teuti možemo naći u djelima grčkog istoričara Polibija. Sam naziv Tivat je mogao biti izveden i iz imena hrišćanskih svetaca (Theodorus, Theodotus, Theodosius); iz keltske riječi touto, što znači grad; ili iz jos jedne keltske riječi tivad, što znači pijesak. Nakon smrti svoga supruga Agrona (231 g.p.n.e.), koji je osnivač ilirskog kraljevstva , Teuta je vladala iz Risna, a ljetnjikovac joj se nalazio u Tivtu. Tadašnji Risan je naseljavalo ilirsko pleme Risoniti, po kojem grad i nosi ime. Osnivač plemena Risoniti je Agron-Teutin suprug. O značaju tadašnjeg Risna govori činjenica da su Risoniti kovali svoj novac. Nedaleko od Risna, u Perastu, Teuta je naselila pleme Pirusta, čija je uloga bila da stražare i čuvaju ulazak u tivatski zaliv-tjesnac Verige. Prema ovoj legend sva tri grada i Risan i Perast i Tivat, nose svoja imena još od Ilira. Teutinu vladavinu je karakterisao njen teror, kao i teror njenih podanika, koji će je kasnije izdati Rimljanima. Teutini gusari su “vladali” jadranskim i jonskim morem, odnosno ova područja su stavili pod svoj surovi nadzor. Nije prošlo mnogo vremena i prvi su se pobunili Rimljani, šaljući miroljubivo poslanstvo Teuti u posjetu, nakon koje ona obećava da njene flote neće napadati rimske brodove, ali da ne može da utiče na ponašanje i gusarenje svojih podanika, jer je to njihova lična stvar. Reklo bi se da je ovaj stav vrlo liberalan za kraljicu stare ere. U međuvremenu, Teuta napada današnji Drač, a napada i osvaja današnji Krf, na kojem ostavlja da vlada svog podanika Dimitrija Farskoga. Podstaknuti ovim dešavanjima, Rimljani ne sjede dugo skrštenih ruku i dolazi do prvog rimsko-ilirskog rata 229 g.p.n.e. Rimska vojska je bila mnogo brojnija i bolje naoružana, i nakon izdaje svojih podanika Teuta biva prisiljena na predaju i na mir, koji je svojim uslovima

www.topmontenegro.com

mnogo oštetio samo ilirsko kraljevsto.Teuta se odrekla prijestola u ime maloljetnog posinka Pinnesa. Nedugo nakon što je svrgnuta sa prijestola, Rimljani napadaju Teutinu prijestonicu Risan. Teuta se sa svojim blagom i svojim podanicima sakrila u tvrđavu, gdje je mjesecima izdržavala opsadu. Kada je vidjela da neprijatelju ne može odoljeti sa blagom se bacila u vodopad podzemne vode, ostavivši za sobom legendu o izgubljenom blagu. I tako legenda rađa legendu, koje se stapaju u istoriji, ostavljajući nas da razmišljamo da li se to sve tako baš desilo. Stare legende, priče i fotografije najljepše nam je dočarao Miško Kordić, vječiti zaljubljenik u svoj rodni grad. Miško Kordić je tvorac fotografija pod nazivom Tivat nekada i sada i kolekcionar istih. Njegove izložbe smo mogli posjetiti u nekoliko proteklih mjeseci u Tivtu u galeriji Buća. Zamolili smo ga da nam ukratko opiše svoju strast prema Tivtu i zapravo čime se on to bavi. Ovom prilikom mu se zahvaljujemo. Tamara Milenković

TIVAT - NEKADA I SADA ama priča o Tivtu nekada i sada je nastala sasvim slučajno. Gledajući neke stare fotografije Tivta pomislio sam da bi bilo zanimljivo uporediti Tivat nekada i sada, i vidjeti sve promjene kroz koje je grad prošao u proteklih sto i više godina. Pošto radim kao fotograf, napraviti sličnu fotografiju i nije bio neki problem, barem sam tako mislio u početku. Izabrao sam jednu fotografiju nastalu 1933. god. koja je nastala blizu mjesta gdje živim, uzeo sam fotoaparat i krenuo ka toj lokaciji. Ubrzo nastaju i prvi problemi, pronaći tačnu lokaciju i mjesto fotografisanja se ispostavilo nije ni malo lak zadatak, tako da je prvi pokušaj prošao bezuspješno. U drugom pokušaju dobro sam proučio pozicije kuća koje još postoje naspram okolnih brda, razne uglove i sva ostala obilježja koja su mi mogla pomoći. Nisam više ni siguran da li sam uspio iz drugog ili trećeg pokušaja napraviti fotografiju koja je nastala na tom istom mjestu davne 1933. godine. Nakon prve uspješne fotografije ubrzo nastaje druga, treća i tako redom su se nizale, tako da sam došao do stotinjak fotografija koje su na neki način prikazivale presjek u vremenu, Tokom fotografisanja nailazio sam na razne izazove. Recimo na nekim fotografijama je bilo teško prepoznati o kojem dijelu grada se tačno radi, na nekim fotografijama je bilo teško pronaći tačan ugao fotografisanja, dok je na nekima bilo čak i nemoguće napraviti istu fotografiju. Uglavnom sve te sitnice su ono što me intrigiralo i na neki način sam jedva čekao da krenem na novu lokaciju i vidim sve promjene koje su se desile od perioda nastanka određene fotografije. Gledajući sve te fotografije imao sam osjećaj kao da se i sam nalazim u tom presjeku vremena, tako da su me nekada same fotografije činile tužnim a nekada radosnim. Kroz cijelu tu priču i povratak u prošlost kroz fotografije, Tivat mi je sve više prirastao srcu tako da su iz svega toga i nastale neke nove ideje. www.topmontenegro.com

Ubrzo nakon fotografija pokrenuo sam i web sajt posvećen Tivtu www.teodo-tivat.com na kome sam krenuo da postavljam priče i stare fotografije iz Tivta i okoline. Jedina namjera u svemu tome mi je bila da približim ljude i dočaram im duh Tivta nekada, da sačuvam od zaborava sve te priče i fotografije kao i ljude koji su živjeli u Tivtu i učinili ga onakvim kakav je danas. Jednostavno sam želio da svima pružim taj osjećaj povratka u prošlost i jedno prelijepo iskustvo koje sam i sam doživio kroz fotografiju. I tu se priča ne završava, nakon web sajta krenuo sam da sakupljam i kupujem stare fotografije i razglednice Tivta iz cijelog svijeta i na neki način poslije svih tih godina se te iste fotografije vraćaju na mjesto odakle su i krenule na put nekada davno. Ni malo lak i veoma skup hobi, ali naprosto ljubav prema Tivtu je ipak jača od svega. Mada svaki put kada mi na adresu stigne fotografija koja je Tivat napustila prije sto ili više godina, emocije su ono što tada prevagne i to je upravo ona čar i ljepota koja me pokreće da sve to radim. Nakon svega mogu da se pohvalim da posjedujem preko 400 starih fotografija Tivta u digitalnom i štampanom izdanju, veliki broj priča vezanih za Tivat, i što je najvažnije veliki broj posjetilaca iz cijelog Svijeta. Najljepša nagrada za moj rad je upravo ta kada mi neko pošalje pismo podrške i uz to pošalju fotografije iz privatnih albuma. Ljudi se pronalaze na tim fotografijama, pronalaze svoje pretke i prisjećaju se nekih drugih vremena, a to upravo znači da sam uspio u svojoj namjeri. Hvala svima koji pomažu i podržavaju ovaj projekat. Miško Kordić

TIM BIRO” d.o.o. Tivat“ Društvo za pravno i poslovno savjetovanje sa pružanjem usluga iz građansko - pravne oblasti • svojinski, obligacioni i porodični odnosi • radni odnosi • stambene djelatnosti i katastar nepokretnosti Vršimo konsultantske aktivnosti u vezi sa poslovanjem i ostalim upravljanjem privrednih društava sa uslužnim aktivnostima kao podrška poslovanju Kancelarijsko - administrativne usluge

Tivat – Then and now

TEUTA IN TIVAT

ity of Tivat, modern tourist attraction, with all its contents and rich offer was up until recently only minor station on the way to Herceg Novi or “that place in Montenegro where the airport is”. However, Tivat is not just a city open for eager tourists and curious visitors; it is a place where stone, bastions and sea have written out pages of history… It is hard to imagine that Tivat was populated even in ancient times. That wasn’t Tivat as we know it today, it significantly differed, but is still impressive and majestic. There are different opinions and inconsistent historical data about origin of the name Tivat. History wouldn’t be “life’s teacher” if it wasn’t plentiful with legends and myths. One such beautiful legend is located in third century BC in Tivat and surrounding area. Legend has it that Tivat was named after Illyrian queen Teuta (ruled 231 BC- 229 BC). Most of the written data about Teuta can be found in the chronicles of Greek historian Polybius. Word “Tivat” itself was probably derived from names of Christian saints – Theodorus, Theodosus, Theodosius; another theory is that “Tivat” has Celtic origins, from words touto (city) or tivad (sand). Following the death of her spouse and founder of Illyrian kingdom in 231 BC, Teuta ruled from Risan while her summer house was stationed in Tivat. Risan was inhabited by a tribe which city its name – Risoniti. Founder of Risoniti tribe was Teutas husband – Agron. Risan was progressive and significant city, with its own currency and economy. Not far from Risan, Pirusti, yet another of countless Illyrian tribes, settled in Perast, with a mission to guard and protect entrance to Verige gorge. And this is how, according to the legend, Tivat, Risan and Perast got their names more than 2000 years ago. Teuta’s rule was characterized by tyranny of both her and her subjects who will later betray her to the Romans. Teuta’s pirates ruled over Adriatic and Ionic Sea for years. It wasn’t before long and Romans rebelled, sending a peaceful mission to almighty Illyrian queen. Teuta made a promise – her ships will not attack Roman fleet, but she pointed out that she can’t control or restrict behavior of her vassals. Quite a liberal attitude for an ancient ruler. In the meantime, Teuta conquered Drač and island of Corfu where she crowned her vassal Demetrius Farski as a ruler of those territories. As a respond to increased activity of Illyrian queen Romans declared war in 229 BC. Better trained and equipped they stormed Illyrian troops and forcer Teuta to sign unfavorable treaty. Teuta abdicated only to be inherited by her under-aged son, Pinnes. Romans attacked Risan where brave Illyrian queen resisted for months surrounded by handful of faithful vassals and countless treasures. When defeat became inevitable, Teuta jumped into underground waterfall with all of her prized possessions leaving the legend of lost treasure behind. And so, one legend gave birth to another only to be merged into whirlpool of history, leaving us conceived over destiny of ancient heroes… Old legends, stories and photographs were presented to staff of “Top Montenegro” magazine by Miško Kordić, eternal devotee to his native city. Miško Kordić is creator of photo series named “Tivat – Then and now”. His exhibition can be seen in gallery Buća, Tivat. We asked him to briefly describe his passion for Tivat and to tell us more about his works. We would like to use this opportunity and thank him for the time he spent with us.

ntire project “Tivat – Then and now” occurred by chance. I stumbled upon some old photos of Tivat and I thought: Would it be interesting if we compare Tivat of today with Tivat of the past, Tivat as our ancestors knew it? Since I am a professional photographer - making a similar picture won’t be a big problem, at least I thought so! I chose a photo made in 1933 near my home, grabbed my camera and went to the location. Soon the first problem arose, finding the exact location and place of photographing turned out to be a lot harder than I imagined, so my first attempt was unsuccessful. My second try was better planned – I’ve spent hours studying the position of surrounding houses, hills, different angles and every other landmark that could help me. I’m no longer sure how many times took me to make an identical photo as one that originated in 1933. My first successful photo was followed by second, third and many others up until a moment I realized I have around hundred photos from different eras of Tivat. During the shooting I came across a variety of challenges. I had problems with identifying what parts of Tivat photos were made in, finding precise angle of shooting, while some photos turned out to be almost impossible to replicate. All these little things intrigued me, so I couldn’t wait to visit a location and see what has changed. Looking at all the photos I felt I’m caught in a magic time capsule – sometimes I felt joy, sometimes grief and sorrow. Entire story and return to the past through photos made me fall in love with Tivat even more so I already have some new ideas. Shortly after I started “Tivat – Then and now” project I created a website dedicated to Tivat: www.teodotivat.com, where photos and old Tivat stories and legends can be found. My intention was to unite people, evoke their memories and save beautiful local myths, photos and people that have made Tivat what it is today from falling into oblivion. I just wanted to give everyone the feeling of returning to the past and a beautiful experience that I’ve had through photography. But story doesn’t end here. After I’ve started a website I started collecting old postcards from Tivat from all around the globe. And in a way those postcards are coming home, place where they started their long journey from. Not easy and very expensive hobby, but love towards Tivat is stronger than anything. But each and every time a postcard arrives to my address, emotions prevail and this is exactly why I keep doing this. After all, I can proudly say that I own over 400 photos of Tivat in digital and printed edition, numerous stories related to Tivat and what’s most important – a large number of visitors from around the world. The best award for my efforts is when someone sends me letter of support along with photos from private photo albums. People recognize their families, find their ancestors and evoke memories of time long gone and that was my intention from the very start. I would like to thank everyone who’s helping and supporting this project.

Tamara Milenković

Miško Kordić www.topmontenegro.com

Теута в Тивате

ород Тиват, сейчас являющийся туристической достопримечательностью, со всем тем, что он предлагает туристам и местным жителям, не так давно для многих был лишь «дорогой в Херцег-Нови» или «тем местом на черногорском побережье, где находится аэропорт». Между тем Тиват не только город, который с распростертыми объятиями ждет всех своих гостей. Это место, где камни, крепостные стены и море создавали историю. Трудно представить, что в районе Тивата и до новой эры находился Тиват. Не такой, каким мы его знаем сейчас, но все же заслуживающий внимания. О самом происхождении названия Тиват есть разные предположения и различные исторические сведения. История не была бы «учительницей жизни», если бы не изобиловала легендами. Одна такая очень красивая легенда родилась в третьем веке до нашей эры в Тивате и его окрестностях. Легенда гласит, что Тиват получил свое название в честь иллирийской царицы Теуты, правившей с 231 года до н. э. до 229 года до н. э. Больше всего письменных сведений о Теуте можно найти в записях греческого историка Полибия. Само название Тиват могло образоваться от имен христианских святых (Теодорус, Теодотус, Теодосиус); от кельтского слова «тоуто», которое означает «город», или от еще одного кельтского слово «тивад», что значит «песок». После смерти своего супруга Агрона (231 г. до н. э.), основателя Иллирийского царства, Теута правила из Рисана, а ее летняя резиденция находилась в Тивате. Тогдашний Рисан населяло иллирийское племя рисонитов, по названию которого назвали город. Основатель племени рисонитов – Агрон, муж Теуты. О значении тогдашнего Рисана свидельствует тот факт, что рисониты ковали собственные деньги. Неподалеку от Рисана, в Перасте, Теута поселила племя пирустов, чьей задачей была охрана входа в тиватский залив – пролив Вериге. Согласно этой легенде, все три города, и Рисан, и Пераст, и Тиват, получили свои названия еще от иллирийцев. Для правления Теуты был характерен ее террор, а также террор ее подданных, которые позже сдадут ее римлянам. Теутены пираты «правили» Адриатическим и Ионическим морями, взяв эти районы под свой суровый контроль. Но прошло немного времени, и первыми возмутились римляне. Они отправили мирное посольство к Теуте, после чего она пообещала, что ее флот не будет нападать на римские корабли, но заявила, что не может повлиять на поведение и пиратство своих подданных, потому что это их личное дело. Можно сказать, что это очень либеральные взгляды для царицы древности. В то же время Теута нападает на современный Драч, нападает и завоевывает современный Крф, где оставляет своего наместника Димитрия Фарского. Под влиянием этих событий римляне не сидели долго сложа руки и в 229 году до н. э. начали римско-иллирийскую войну. Римская армия была намного больше и гораздо лучше вооружена, и после предательства своих подданных Теута была вынуждена признать поражение и заключить мир, условия которого были очень невыгодны для Иллирийского царства. Теута отреклась от престола в пользу несовершеннолетнего пасынка Пиннеса. Вскоре после того как Теуту свергли с престола, римляне напали на столицу Теуты Рисан. Теута со своими сокровищами и подданными укрылась в крепости, осада которой длилась месяцами. Когда она увидела, что врага не одолеть, бросилась с сокровищами в подземный водопад, оставив после себя легенду об утерянном кладе. Так легенда порождает легенду, они сливаются в истории, а нам остается лишь догадываться о том, что же происходило на самом деле. Древние легенды, повести и фотографии лучше всего оживляет в нашем воображении Мишко Кордич, на всю жизнь влюбленный в свой родной город. Мишко Кордич – автор фотографий под названием «Тиват когда-то и сейчас» и их коллекционер. Его выставку можно было посетить на протяжении нескольких прошедших месяцев в Тивате, в галерее Буча. Мы попросили его коротко рассказать о своей страсти к Тивату и о том, чем он занимается. Пользуясь случаем, благодарим его. Тамара Миленкович

www.topmontenegro.com

Тиват когда-то и сейчас Рассказ о Тивате когда-то и сейчас появился совершенно случайно. Рассматривая некоторые старые фотографии Тивата, я подумал, что было бы интересно сравнить тот Тиват, каким он был когда-то, и тот, каким он есть сейчас, и увидеть все перемены, через которые город прошел за долгие годы. Так как я фотограф, сделать подобные снимки не было проблемой (по крайней мере я так думал поначалу). Я выбрал одну фотографию, сделанную в 1933 году неподалеку от места, где я живу, взял фотоаппарат и отправился к этому месту. Вскоре возникли и первые трудности: найти точное расположение и ракурс, с которого фотографировали, оказалось не так-то просто, так что первая попытка была неудачной. Для второй попытки я хорошо изучил расположение домов, которые до сих пор стоят среди окружающих гор, разные ракурсы и все остальные особенности, которые могли мне помочь. Уже не могу с уверенностью сказать, со второй или с третьей попытки мне удалось сделать снимок с того самого места, с которого фотографировали в далеком 1933 году. Вскоре после первой удачной фотографии появляется и вторая, и третья… Так они постепенно накапливались, и у меня уже была сотня снимков, которые на свой лад показывали временной срез. Во время съемок я сталкивался с различными проблемами. Скажем, по некоторым фото было трудно определить, о какой именно части города идет речь, для других было тяжело найти точный ракурс съемок, а третьи вообще невозможно было сделать так, чтобы они полностью соответствовали исходным. В принципе все эти детали меня определенным образом увлекали, и я не мог дождаться того момента, когда отправлюсь на новое место и увижу все перемены, которые произошли со времени появления той или иной фотографии. Когда я рассматривал все эти снимки, меня не покидало чувство, будто я сам нахожусь в том временном периоде, поэтому сами фотографии иногда вызывали у меня грусть, а иногда – радость. Благодаря всему этому и путешествию в прошлое с помощью снимков Тиват становился все дороже моему сердцу, а в процессе возникали и какие-то новые идеи. Вскоре после фотографирования я создал и интернет-сайт www.teodotivat.com, посвященный Тивату, где стал размещать истории и старинные снимки Тивата и его окрестностей. Единственной целью всего этого для меня было показать людям старый Тиват и передать его атмосферу, уберечь от забвения все эти истории и фотографии, а также людей, которые жили некогда в Тивате и сделали его таким, какой он сейчас. Я просто хотел поделиться со всеми тем ощущением возвращения в прошлое и прекрасным опытом, которые сам получил благодаря фотографии. Но на этом история не заканчивается. После создания интернет-сайта я начал собирать и приобретать старинные фотографии и открытки Тивата по всему миру, и каким-то образом после стольких лет эти снимки возвращаются туда, откуда они и начали свое путешествие когда-то. Это отнюдь не простое и весьма дорогое хобби, но любовь к Тивату все-таки сильнее всего. А когда мне присылают фотографию, которая покинула Тиват сто или больше лет назад, меня переполняют эмоции, и это главное, на самом деле в этом и заключаются вся прелесть и очарование, из-за которых я этим занимаюсь. Наконец я могу похвастать, что у меня уже больше 400 старинных фотографий Тивата в электронном и печатном виде, множество историй, связанных с Тиватом, и самое главное – большое число посетителей со всего мира. Самая лучшая награда за мои труды – это когда кто-то присылает мне письмо со словами поддержки, а вместе с ним и фотографии из собственных альбомов. Люди находят себя на этих фото, находят своих предков и вспоминают другие времена, а это значит, что я действительно достиг своей цели. Спасибо всем, кто помогает и поддерживает этот проект. Мишко Кордич

Location: Lepetane, Tivat www.montenegro-coast-properties.com

E-mail: zlatkovu@gmail.com Tel: +382 32 686 035, +382 69 045 185, +382 67 301 046

49.850€ Total netto surface: 41,98m2 Indoor Surfaces: 21,44m2 Outdoor Surfaces: 22,54m2 Terrace size: 14,7m2 Store room: 5,84m2 Seaview: Yes Parking: Yes

99.800€ Total netto surface: 82.34 m2 Indoor Surfaces: 50,8 m2 Outdoor Surfaces: 31,54m2 Distance to the sea: 20 m Number of bedrooms: 1 Parking: Yes Number of terraces: 2

85.000€ Total netto surface: 87,52 m2 Indoor Surfaces: 53,54m2 Outdoor Surfaces: 36,52m2 Distance to the sea: 20 m Seaview: Yes Parking: Yes Number of terraces: 2

GPS: N 42˚ 28’ 5’’, E 18˚ 41’ 22‘‘

BUSINESS PIŠE: VUKICA JELIĆ , DIREKTOR ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE

SEZONSKO ZAPOŠLJAVANJE

U CRNOJ GORI

rna Gora kao turistička zemlja, svoju privrednu aktivnost zasniva, prije svega na uslugama vezanim za hotele, restorane, druge ugostiteljske objekte, trgovine, I sl. Kvalitet usluga je ključan za pozicioniranje jedne destinacije i njenu konkurentnost, koja nije moguća bez stručnih i kvalifikovanih zaposlenih. Jedna od glavnih karakteristika turističke privrede je njen izražen sezonski karakter, npr. u toku ljetnje turističke sezone potrebe za radnom snagom se i nekoliko puta povećaju, u odnosu na ostale periode godine. Ove godine na sezonskim poslovima je do 20.08.2012. godine bilo zaposleno 8.364 lica sa evidencija nezaposlenih. Čak i zemlje iz regiona, kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, vide našu turističku sezonu, kao dobru priliku za ublažavanje problema sa

www.topmontenegro.com

nezaposlenošću i zapošljavanjem svojih građana u toku turističke sezone na našem Primorju. Tome u prilog govori i činjenica da je do 20.08.2012. godine izdato više od 14.500 radnih dozvola za strance. Najviše izdatih radnih dozvola je za građane Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Rusije, u oblasti turizma i ugostiteljstva, građevinarstva, trgovine, poljoprivrede i ostalih uslužnih djelatnosti. Praksa pokazuje da je broj zaposlenih stranaca u jeku turističke sezone značajno veći od registrovanog i da rade u zoni sive ekonomije. Upravo iz tog razloga, ali i razloga povećanja učešća domaće radne snage na sezonskim poslovima, Zavod realizuje drugu godinu za redom projekat “Zaposlimo naše mlade na sezonskim poslovima”. Ovaj projekat je pozitivan primjer aktivnosti koje dovode do većeg zapošljavanja domaće radne snage, a posebno mladih, u toku ljetnje turističke sezone, tako što se poslodavcima dodjeljuju mjesečne subvencije, ako zaposle mlade do 25 godina, državljane Crne Gore, na sezonskim poslovima. Benefiti koje imaju poslodavci je subvencija u iznosu od 100 eura po zaposlenom radniku mjesečno, za mlade, koji nemaju nikakva radna iskustva i 80 eura za mlade, koji su već radili i imaju neka radna iskustva. Prošle godine je posredstvom ovog projekta zaposleno 1750 mladih od kojih je 64% đaci i studenti, a 36% lica sa evidencije nezaposlenih. Njihovo prosječno angažovanje je bilo 2 mjeseca, a 263 poslodavca je koristilo

subvencije. Najviše angažovanih mladih je u turizmu i ugostiteljstvu, trgovini, neznatno u poljoprivredi i građevinarstvu. I ove godine projekat traje do 30.septembra, dosadašnji podaci pokazuju da se slični rezultati očekuju i ove godine. Upravo ovi sezonski poslovi predstavljaju odličan „poligon“ za sticanje prvih radnih iskustava, za primjenu naučenog u praksi, za razvijanje radnih navika, kulture rada, može se spojiti ugodno sa korisnim, a to je raditi dva do tri mjeseca, biti na moru i još po nešto zaraditi. Procjene se

kreću da više od 70% svih poslova, koji se nude tokom trajanja turističke sezone predstavljaju tzv.pomoćni poslovi, poslovi koji se uče kroz rad i to relativno brzo. Direktor Zavoda za zapošljavanje, Vukica Jelić ističe: „Aktivnostima kojima se podstiče veće uključivanje domaće radne snage, a posebno mladih, dalekoročno se doprinosi razvoju ljudskih potencijala, bez kojih nije moguć ni razvoj turističke privrede, ni Crne Gore kao turističke destinacije, što nam je svima jedan od strateških ciljeva. Vukica Jelić Direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore

ZAPOSLIMO NAŠE MLADE

Projekat »Zaposlimo naše mlade na sezonskim poslovima« podrazumijeva dodjelu subvencija poslodavcima koji zaposle: - mlade do 25 godina, koji su državljani Crne Gore i u proteklih šest mjeseci nisu bili u radnom odnosu, - da se zapošljavanje odnosi na rad u periodu od 01.06.2012. do 30.09.2012. godine, - da se odnosi na obavljanje sezonskih poslova.

ZAPO[LJ AVANJE MLADIH JE NAJBOL JA INVESTI CIJA ZA BUDU]N OST - Zahtjev sa navedenom dokumentacijom se podnosi u dva primjerka: područnoj jedinici Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (biroi rada i kancelarije), prema sjedištu poslodavca, odnosno mjestu rada, - Odluku o dodjeli subvencije poslodavcima za zapošljavanje mladih na sezonskim poslovima donosi direktor nadležnog biroa rada, u roku od pet dana, od dana podnošenja zahtjeva, - Subvencija se isplaćuje za radni odnos u trajanju do trideset dana, - Za radni odnos duži od mjesec dana podnosi se novi zahtjev, - Poslodavci za jedno isto lice ne mogu koristiti subvencije po osnovu ovog projekta i Uredbu o subzapošljavanje za vencijama određenih kategorija nezaposlenih lica (Sl. list CG br. 19/11).

na lade je a aše m n m i o v o era slim osl Z a p o n s k i m p t i v n i h m ja n j e s e z o a o d a k a p o š lj a v anje j e d n d a z a z stimulis nja. Z a v o Gor e za pošljava Crne nskog za sezo

Ciljevi projekta »Zaposlimo naše mlade na sezonskim poslovima« su: - povećanje zapošljavanja mladih do 25 godina starosti, - povećanje učešća domaće radne snage na sezonskim poslovima, - sticanje radnog iskustva kod mladih u toku i neposredno nakon završetka školovanja, - obezbjeđivanje zarade mladima radi poboljšanja kućnih budžeta (plaćanje školarina, knjige, garderoba, ljetovanje...), - podrška turističkoj privredi i smanjenje rada u zoni »sive ekonomije«.

www.zzzcg.org

SUBVENCIJA IZNOSI:

- 100 € mjesečno za lica bez radnog iskustva, - 80 € mjesečno za lica sa radnim iskustvom.

NA SEZONSKIM POSLOVIMA

KONTA KTI: Biro rada PODGORICA Kancelarija Cetinje Kancelarija Danilovgrad Kancelarija Kolašin CIPS PODGORICA Biro rada BAR Kancelarija Ulcinj Kancelarija Budva CIPS BAR Biro rada HERCEG NOVI Kancelarija Kotor Kancelarija Tivat Biro rada NIKŠIĆ Kancelarija Plužine Kancelarija Šavnik Biro rada BERANE Kancelarija Rožaje Kancelarija Plav Kancelarija Andrijevica Biro rada BIJELO POLJE Kancelarija Mojkovac Biro rada PLJEVLJA Kancelarija Žabljak -

020/406 800, 406 801 041/236 064, 236 065 020/812 672, 812 805 020/860 030, 860 031 020/406 838, 406 891 030 /313 048, 313 723 030 /412 213, 412 110 033/402 557, 402 130 030/311 367, 311 463 031/323 711, 324 451 032/ 325 732, 301 348 032/674 585, 674 586 040/214 161, 212 289 040/271 295, 271 295 040/266 400, 266 401 051/233 332, 231 313 051/271 343, 271 343 051/255 060, 255 061 051/230 660, 230 660 050/432 422, 430 071 050/470 051, 470 051 052/356 743, 356 741 052/360 030, 360 031

Z AV O D Z A Z A P O [ l J AVA N J E C R N E G O R E EMPLOYMENT AGENCY OF MONTENEGRO

Bulevar revolucije br.5, 81000 Podgorica - Crna Gora Tel: +382 20 405 272 Fax: +382 20 243 982

www.zzzcg.org

Dokumentacija: - Zahtjev za isplatu subvencije - tipski obrazac (preuzima se u područnim jedinicama Zavoda za zapošljavanje Crne Gore ili sa našeg sajta www.zzzcg.org ) - Kopiju Ugovora o radu sa nezaposlenim licem, - Prijava o zasnivanju radnog odnosa iz Poreske uprave – obrazac JPR (ovjeren od strane Poreske uprave), - Kopija radne knjižice lica na koje se odnosi subvencija.

Seasonal employment in Montenegro s a tourist country, Montenegro economic activity is primarily based on services related to hotels, restaurants and other similar tourist facilities. Quality service, which is not possible without the professional and skilled employees, is essential for the positioning of a destination and its competitiveness. One of the main characteristics of the tourism industry is its expressed seasonal nature. For example, during the summer season need for labor force is couple of times greater when compared to other periods of the year. This year, 8364 unemployed people have found seasonal jobs (information as of 20.08.2012). Even countries in the region, such as Serbia, Croatia and Bosnia and Herzegovina see our tourist season as a good opportunity to ease the problem of unemployment of their citizens. This is supported by the fact that as of 20.08.2012 over 14,500 working permits for foreigners were issued. Most working permits were issued to citizens of Serbia, Bosnia and Herzegovina, Macedonia and Russia mostly in the field of tourism and hospitality industry, construction, trade, agriculture etc.

Practice has showed that the number of foreigners employed at the height of tourist season is significantly higher than that registered and that great deal of seasonal workers is operating in the gray economy. Precisely for this reason, but also because of increasing participation of local labor on seasonal jobs, the Bureau implemented the project “Employ our young people on seasonal jobs” for second consecutive year. This project is a good example of activities that led to greater employment of local labor, particularly young people, in the course of the summer tourist season. Employers are awarded monthly subsidy for hiring young people up to 25 years, citizens of Montenegro, on seasonal jobs. Benefit that employers have is a subsidy in the amount of EUR 100 per employee, per month for the young people who have no work experience, and EUR 80 for young people who are already have some work experience. Last year 1750 young people were employed through this project (64% students and pupils, 36% unemployed). Their average engagement was 2 months, and 263 employers used subsidies.

Сезонная работа в Черногории кономика Черногории как туристической страны прежде всего держится на услугах, связанных с отелями, ресторанами, а также другими туристическими и торговыми объектами и пр. Качество услуг является ключевым для позиционирования курорта и его конкурентоспособности, которая немыслима без профессиональных и квалифицированных кадров. Одна из главных особенностей туристического хозяйства – его выраженный сезонный характер. Например, в течение летнего туристического сезона потребность в рабочей силе увеличивается в несколько раз по сравению с другими периодами года. В этом году, по данным Службы занятости, на сезонную работу до 20.08.2012 года было принято 8 354 человека. Даже жители стран региона, то есть Сербии, Боснии и Герцеговины, Македонии, считают наш туристический сезон хорошим временем для решения проблемы безработицы и трудоустройства своих граждан в течение туристического сезона на нашем побережье. Об этом свидетельствует и тот факт, что до 20.08.2012 года иностранцам было выдано больше 14 500 разрешений на работу. Преимущественно гражданам Сербии, Боснии и Герцеговины, Македонии и России и в основном в сфере туризма и услуг, гостинично-ресторанного дела,

www.topmontenegro.com

строительства, торговли и сельского хозяйства. Практика показывает, что число работающих иностранцев в разгар туристического сезона значительно превышает число зарегистрированных и что многие из них работают в теневом секторе. Именно по этой причине, а также для того, чтобы устроить на сезонную работу больше местных жителей, Служба занятости на протяжении уже двух лет реализует проект «Трудоустроим нашу молодежь на сезонных работах». Этот проект – хороший пример эффективного способа трудоустроить местную рабочую силу и в частности молодежь в течение летнего туристического сезона, благодаря тому что работодатели получают ежемесячные субвенции при приеме на сезонную работу молодых людей до 25 лет, являющихся гражданами Черногории. Выгода, которую получают работодатели, – субвенция в размере 100 евро в месяц за молодого человека без опыта и 80 евро – за того, у кого уже имеется какой-то опыт работы. В прошлом году этот проект помог трудоустроить 1750 молодых людей, из которых 64 % – школьники и студенты, а 36 % – лица, пришедшие с биржи труда. В среднем срок их работы составил 2 месяца, причем 263 работодателя получали субвенции. Больше всего молодежи задействовано в

Most young people engaged in tourism and hospitality industry and trade, their engagement in construction and agriculture was marginal. This year, the project will run until September 30th and the data collected so far indicates that we can expect similar results this year. These seasonal jobs present an excellent “training ground” for the acquisition of the first work experience, to put theory into practice, develop work ethics and working culture. One can combine business with pleasure, spend some time at the seaside and even earn some money. Estimates range that over 70% of all jobs which are offered during the summer season are so called “side jobs”, where you learn your duties relatively fast, for the time you spent at work. Director of the Institute for Employment Vukica Jelić said: “Activities that encourage greater involvement of local labor, particularly young people, contribute to development of human resources in long-terms. Without it, it is almost impossible to develop tourist industry, nor Montenegro as tourist destination which is a strategic goal for all of us.” Vukica Jelić, Director of the Employment Agency of Montenegro туристической и гостинично-ресторанной сфере, торговле, незначительная часть – в сельском хозяйстве и строительстве. В этом году проект длится до 30 сентября, по имеющимся на сегодняшний день данным, и в этом году ожидаются аналогичные результаты. На самом деле эти сезонные работы являются отличным «полигоном» для приобретения первого опыта работы, для применения полученных знаний на практике, для развития профессиональных навыков, культуры труда. Можно совместить приятное с полезным: поработать два-три месяца, побывать на море и еще что-то заработать. По оценкам, больше 70 % всех работ, которые предлагаются в течение туристического сезона, представляют собой так называемые вспомогательные работы, то есть те, где одновременно учатся, причем довольно быстро. Директор Службы занятости Вукица Елич подчеркивает: «Программы, направленные на трудоустройство местного населения, особенно молодежи, в долгосрочной перспективе способствуют развитию человеческого потенциала, без которого невозможно ни развитие туристического хозяйства, ни Черногори как туристического направления, а ведь это одна из стратегических целей для всех нас». Вукица Елич, директор Службы занятости Черногории

SEA SIMBOL POMORSKE TRADICIJE CRNE GORE

I S T O R I J AT BRODA

SHIP’S HISTORY

rod je izgrađen u periodu od 1931. do 1933. godine u Hamburgu u Njemačkoj, a prema narudžbini Mornarice Kraljevine Jugoslavije. Porinut je u more 25. juna 1931. godine, a dovršen 27. juna 1933. godine, kada je zaplovio za Jugoslaviju. U luku Tivat uplovio je 16. jula 1933. godine, a Kraljevskoj Mornarici je predat na svečanosti 19. avgusta 1933. godine u Splitu. Tom prilikom je i kršten imenom „JADRAN”. Osnovna namjena muje bila obuka pitomaca Pomorske vojne akademije i podoficirske škole. Do II svjetskog rata, izvršavajući namjenske zadatke, izvršio je sedam školskih krstarenja od kojih je najznačajnije bilo u periodu od 20. aprila do 31. avgusta 1938. godine kada je posjetio luke sjeverne Amerike (Njujork i Boston). II svjetski rat je proveo u Italiji pod imenom „Marko Polo”, gdje je do 1943. godine služio za obuku, a nakon toga kao most na jednom od kanala u Veneciji. U domovinu je vraćen 1946. godine, a po završenom generalnom remontu u Tivatskom Arsenalu 1949. godine, ponovo je uvršten u sastav Jugoslovenske Ratne Mornarice sa predratnom namjenom i imenom. Do 1991. godine i raspada SFRJ brod je služeći svojoj osnovnoj namjeni izvršio još pet krstarenja. Događaji iz 1991. godine brod zatiču u velikom remontu u MTRZ „Sava Kovačević” u Tivtu. Remont je završen 1994. godine kada je brod ponovo zaplovio u sastavu Ratne Mornarice SRJ. Od tada do danas obavio je još jedanaest školskih krstarenja među kojima se posebno izdvajaju krstarenje za Lisabon na izložbu ,,EXPO ‘98” 1998. godine, krstarenje za Portsmaut na proslavu „Trafalgar 200” 2005. godine, Sailingt to Barcelona 2008. godine i Tivat-Istanbul-ConstancaPirej-Tivat, 2009. godine. Brod „Jadran” je najstariji brod Mornarice Crne Gore i simbol je pomorske tradicije ovih krajeva. Matična luka broda je Tivat.

rdered by Royal Yougoslav Navy, The Ship has being built from 1931 to 1933 in Hamburg (Germany). She was launched on 25th of june in 1931 and completed on 27th ofjune in 1933, when she sailed for Yougoslavia. She sailed in the port ofTivat on 16th of july in 1933 and was given to Royal Navy at the ceremony on 19th of august in 1933 in Split. It was then she had being christened “Jadran” (“The Adriatic”). Her basic purpose had been training of the Naval Academy cadets and students of petty officer school. Until the begining of the World War Two, she has being engaged in seven training voyages, among which the most significant voyage had been from 20th of april to 31st of august in 1938, when The Ship had visited the ports of North America (New York and Boston). During the WW II The Ship was at Italy, where she was used as training ship by the name of “Marco Polo” and fmaly as bridge over a canal in Venice. She was returned to homeland in 1946, radicaly rebuilted at Tivat Arsenal in 1949 and included in Yougoslav Navy. Until the decay of SFRJ in 1991, The Ship has being engaged in five more training voyages. Events in 1991 find her in MTRZ “Sava Kovačević” in Tivat during major maintenance. Maintenance was fmished in 1994 and The Ship once again sailed within Navy of SRJ. From 1994 till now she accomplished nine more training voyages among which the most interesting were the voyage to Lisabon at the exibition “EXPO 98” in 1998 and the voyage to Portsmouth at the celebration “Trafalgar 200” in 2005. Sailing to BARCELONA 2008 and Tivat -Istanbul- ConstancaPirej-Tivat. “Jadran” is the oldest ship in Montenegro Navy and she is the symbol of the maritame tradition. Ship’s home port is Tivat.

www.topmontenegro.com

ИСТОРИЯ КОРАБЛЯ орабль строился в период с 1931-го по 1933 год в Гамбурге, в Германии, по заказу ВМС Королевства Югославии. Был спущен на воду 25 июня 1931 года и завершен 27 июня 1933 года, когда и направился в Югославию. В порт Тиват корабль прибыл 16 июля 1933 года, а Королевским ВМС был передан на церемонии 19 августа 1933 года в Сплите. Тогда он и получил название «JADRAN». Он предназначался главным образом для обучения учащихся Морской военной академии и школы младшх офицеров. До Второй мировой войны, выполняя свои задачи, корабль совершил семь тренировочных плаваний, из которых самым важным было длившееся с 20 апреля по 31 августа 1938 года, когда карабль заходил в порты Северной Америки (Нью-Йорк и Бостон). Вторую мировую войну корабль провел в Италии под именем «Marko Polo», где до 1943 года служил для обучения, а позже использовался как мост на одном из каналов Венеции. На родину корабль был возвращен в 1946 году, а после капитального ремонта в тиватском «Арсенале» в 1949 году снова вернулся в состав военно-морского флота Югославии с довоенным предназначением и именем. До 1991 года и распада СФРЮ корабль, выполняя свою основную функцию, совершил еще пять плаваний. Во время событий 1991 года корабль находился на капитальном ремонте на судоремонтном заводе «Sava Kovačević» в Тивате. Ремонт был завершен в 1994 году, и корабль снова присоединился к ВМС СРЮ. С тех пор до настоящего времени осуществил еще 11 тренировочных плаваний, среди которых стоит отметить плавание в Лиссабон на выставку «EXPO ‘98» 1998 года, плавание в Портсмут на празднование «Trafalgar 200» в 2005 году, рейс в Барселону 2008 года и рейс Тиват – Стамбул – Констанца – Пирей – Тиват 2009 года. Корабль «JADRAN» – старейший корабль ВМС Черногории и символ мореплавательских традиций этих мест. «Родной» порт корабля – Тиват.

THE SYMBOL OF MONTENEGRIN MARITIME TRADITION

www.topmontenegro.com

U BOKI SE POTEGAČAMA RIBA LOVI OD XIV VIJEKA

Bokokotorskom zalivu, mala plava riba, u najvećem obimu srdela i inćun, tradicionalno se love, gotovo isključivo, mrežama potegačama uz upotrebu vještačkog svjetla u priobalnom području. Ovaj tip ribolova, u zalivu Boke Kotorske, ima vjekovnu tradiciju. Prvi podaci o lovu srdele nalaze se u Arhivu grada Kotora i potiču iz 1331. godine. Mjesta na obali gdje se nakon zapasa jata, izvlači, odnosno poteže mreža, zove se ribarska posta. To je dio obale, oko 150 metara dužine, sa šljunkovitim ili pjeskovitim dnom, koje nije ograđeno, gdje nije izgrađena ponta ili mulo, dakle mjesto gdje se neometano može izvući mreža sa ulovom na obalu.

U Bokokotorskom zalivu je takvih posti u nekim prošlim vremenima bilo oko 200, a danas ih je ovim katalogom popisano ukupno 106. Svaka posta ima svoj naziv, prikazana je fotografijama, sadrži podatke o geografskoj dužini i širini, poziciji i opisu same lokacije, kao i grafički prikaz lokacije na mapi Zaliva. Treba naglasiti da se ribarska posta koristi isključivo noću i u ranim jutarnjim satima, kada se i obavlja aktivnost ribolova na ovaj način. U ostatku dana, one se neometano mogu koristiti kao kupalište. Na morskom dnu poste na udaljenosti od 100 metara od obale ne smije se bacati kamenje, šut, olupine automobila i drugi kruti predmeti koji bi ometali izvlačenje mreže, niti se more ispred poste smije

ograđivati konopima i plutajućim bovama. Takođe, ne treba postavljati stubove sa jakim uličnim svjetlom u blizini poste, jer to onemogućava uspješno mamljenje i sakupljanje ribe na svjetlo ferala. Posta mora biti vidno označena tablom, sa njenim imenom, rednim brojem, dužinom obale koji čini i uputstvima za njeno održavanje. Osnovni cilj ovog projekta je očuvanje i zaštita ribarskih posti, te očuvanje tradicionalne metode ribanja. Na osnovu ovog projekta ministarstvo nadležno za poslove ribarstva donijelo je Pravilnik o načinu korišćenja, održavanja, zaštite, označavanja, kao i dužini obale, nazivu i mjestu ribarske poste.

U zalivu se odvija mrijest jednog dijela populacije male plave ribe. Jedan dio svog životnog ciklusa ove ribe provode u zalivu, a kasnije odlaze na otvoreno more gdje dopunjuju stokove male plave ribe koji su predmet velikog komercijalnog ulova. Iz toga razloga monitoring se vrši svake godine sa ciljem da ne dodje do prelova male plave ribe na području zaliva, tako da se uspostavi optimalna ravnoteža između količine ribe koja se ulovi i prinove. Razvojem turizma na Crnogorskoj obali, dio obale se pretvara u turistička naselja, hotele, centre nautičkog turizma.

Naravno, to je neophodno slijedeći razvoj Crne Gore u tom pravcu, međutim moramo poštovati i ono čime su se ljudi ovdje bavili vjekovima, a to je upravo ribarenje mrežama potegačama. U skladu sa tim, napravljen je ovaj katalog ribarskih posta, njih 106, sa cilljem da sačuva tu tradicionalnu aktivnost koja ima kulturološku i istorijsku vrijednost na ovim prostorima.

objavljen je kao Pravilnik Zakona o morskom ribarstvu Republike Crne Gore.

Katalog posta u Bokokotorskom zalivu ima snagu zakona i

fikovano ovi identi vano ne Tivat identifiko Na području opšti je ukupno 13 posti Na područj u opštine Kotor iden je ukupno tifikovano 75 ribarsk ih posti

rceg N pštine He o ju č ru d Na po ti o 17 pos je ukupn

FISHING POSTS

n the Boka Bay, small pelagic fish, mostly sardines and anchovies, is traditionally hunted almost exclusively with the use of seines and artificial light in the coastal area. This is a centuries old tradition in the Boka Bay region. First recorded data about this way of fishing dates all the way back to 1331. Place on the coast where the seine is drawn after the flock is lured is called fishing post. It is part of the coast which is not fenced, with gravel or sandy bottom where you can smoothly pull the nets with your catch out. There were about 200 of these fishing posts in Boka Bay in the past and 106 remained until today. Each fishing post has its own name, is shown in photos as well as a graphical display of the location on the map of the Bay and it contains information on longitude, latitude and its position. It should be noted that the fishing posts are functional only by night and during early morning hours, only times when this type of fishing is allowed. The rest of the day, they can be used just as regular beaches. Throwing and dumping of stones, car wrecks and other solid objects is forbidden at a distance of 100 meters of the coast, because it would hinder the extraction of the nets. It is not allowed to place ropes, hedges or floating buoys in the area of the fishing post. Public lighting should not be strong otherwise it will preclude successful decoy of the fish to lanterns. Fishing post must be clearly marked with a board containing its name, number, length of coastline and instructions for maintenance. The main objective of this project is to conserve and protect fishing posts and preservation of traditional methods of fishing. Based on this project and in collaboration with Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management new bylaw was initiated. This bylaw should precisely regulate the use and conservation of fishing posts. One part of the population of the small pelagic fish spawns in the Boka Bay Area. First phase in the life cycle of these fish is located in the bay, before

Рыбацкие посты

Которском заливе мелкую пелагическую рыбу, главным образом сардин и анчоусов, по традиции ловят почти исключительно неводами с использованием искусственного света в прибрежной зоне. Этот тип рыбной ловли в Которском заливе имеет богатую историю. Первые сведения о ловле сардин можно найти в Архиве Котора, они датируются 1331 годом. Места на побережье, где рыбаки вытягивают сети со своим уловом, называются рыбацкими «постами». Это часть побережья длиной около 150 м с каменистым или песчаным дном, на которой нет ограждений, пирсов или причалов, это место, где можно беспрепятственно вытянуть сеть с уловом на берег. В Которском заливе таких постов когда-то было порядка 200, а сейчас их в этом каталоге приводится всего

they go to the open sea where they complement stocks of small pelagic fish which are subject to large commercial fishing. For this reason, the monitoring is carried out every year in order the prevent overfishing of small pelagic fish in the bay area and to establish delicate and optimal balance between the amount of fish caught and newly spawned fish. With the development of tourism in Montenegro, part of coast is converted into tourist resorts, hotels, nautical centers etc. Of course, this is the logic consequence of the rapid development, but we still have to respect tradition that people here have practiced for centuries. Hence a catalog presenting all 106 fishing posts was made, with intent to preserve this cultural activity with immense cultural and historical value to this region. Catalog of the fishing posts in Boka Bay has the force of law and was published as the Ordinance of Marine Fisheries of The Republic of Montenegro.

www.topmontenegro.com

106. У каждого поста есть свое название, все они показаны на фотографиях, имеются сведения о географической длине, ширине и расположении каждого, описание самой местности, а также графический указатель места на карте залива. Главная цель этого проекта — сохранение рыбацких постов, то есть традиционных методов рыбной ловли. Ожидается, что в сотрудничестве с Министерством сельского хозяйства, лесничества и водного хозяйства на основе этого проекта будет инициировано принятие подзаконного акта относительно рыбной ловли, которым будут детально урегулированы использование и охрана рыбацких постов. В заливе происходит нерест части популяции мелкой пелагической рыбы. Часть своего жизненного цикла эти рыбы проводят в заливе, а позже уходят в открытое море, где пополняют стаи мелких пелагических рыб, которые составляют основную массу коммерческого улова. Поэтому каждый год проводится мониторинг, цель которого — не допустить перелова мелкой пелагической рыбы на территории залива и установить оптимальное соотношение между количеством рыбы, которую вылавливают и которая воспроизводится. С развитием туризма на черногорском побережье часть побережья превращается в туристические поселения, появляются отели, центры водного туризма. Конечно, необходимо, чтобы Черногория развивалась в этом направлении, но в то же время мы дожлны с уважением относиться и к той деятельности, которой местное население занималось веками, а это именно рыбная ловля с использованием неводов. В связи с этим создан этот каталог рыбацких постов в количестве 106, чтобы сохранить традиционное ремесло, имеющее культурную и историческую ценность для этих мест. Каталог постов в Которском заливе имеет законную силу и создан как Положения Закона о морском рыбном хозяйстве Республики Черногории.

Hotel Montenegrino Hotel Montenegrino**** jedan je od najekskluzivnijih hotela na crnogorskom primorju i prvi privatni hotel u Crnoj Gori. Kapacitet hotela je 10 luksuzno opremljenih soba sa pogledom na more ili baštu. Smještaj je na bazi noćenja sa doručkom. Sobe su jednokrevetne i trokrevetne. Hotel je nagrađen od strane Novosadskog sajma sa 3 velike zlatne medalje. Svaka soba ima: klimu, mini bar, plazma TV sa satelitskim programom, internet priključak, sef, papuče za jednokratnu upotrebu, umjetničke slike, pisaći sto, pomoćni stočić. Kupatila u zavisnosti od veličine sobe imaju kadu ili tuš kabinu i opremljena su sa: fenom za sušenje, SOS-om i ostalim neophodnim sadržajem. U okviru hotela posluju restoran i caffe bar Lungo Mare koji se nalazi na obali mora. Za svoje goste organizujemo: splavarenje rijekom Tarom, izlete (Crna Gora, Hrvatska, Dubrovnik), izlete brodo i fish picnic. U ponudi su još rent-a-car i yacht charter.

Restoran Montenegrino sa mediteransko-kontinentalnom kuhinjom, otvoren 1992. god. jedan je od najboljih restorana u Crnoj Gori. Na međunarodnom sajmu osvojili smo 6 velikih zlatnih medalja kao i mnogobrojne pohvale i priznanja. Prioritet u našoj ponudi dajemo specijalitetima iz mora. Nudimo isključivo lovljenu ribu prve kategorije, sve vrste školjki, domaće lignje, hobotnice kao i sve vrste rakova. Sve ovo pripremamo na razne načine i po želji gosta. U ponudi imamo i jela sa roštilja od kojih izdvajamo: specijalitet Montenegrino sa 4 vrste kvalitetnog mesa, njeguški stek, jagnjeći kotlet i naš poznati biftek na žaru. Trebamo spomenuti da se na našem meniju mogu pronaći raznovrsna topla i hladna predjela, razne salate, rižota i jela sa špagetima kao i čuveni tartar biftek. Restoran “Montenegrino” je u lancu nacionalnih restorana gdje možete dobiti jela iz crnogorske nacionalne kuhinje. Restoran raspolaže sa 40 mjesta, a u ljetnjem periodu je otvorena bašta. Njegujemo tradiciju dobrog domaćina i stoga se možemo pohvaliti i širokim izborom pića i nudimo vam: ekstra izbor domaćih i stranih pića, veliki broj koktela, domaću rakiju i vino iz vlastite proizvodnje. Posebno smo ponosni na bogatu vinoteku u čijoj kolekciji možete birati: domaća, italijanska, francuska, portugalska, argentinska i druga vina.

DIJALOG S POVODOM: RAJKO BAROVIĆ, DIREKTOR JP MORSKO DOBRO

povećem mozaiku iliti neophodnom lancu onih koji su decenijama „uđenuli i snažno učvrstili“ svoju kariku u našu najprofitabilniju fabriku novca bez dimnjaka - turizam, nedvojbeno jeste i Javno preduzeće „Morsko dobro“. Brojni zadaci i obaveze ove recentne institucije logičan su povod za razgovor sa njenim čelnikom Rajkom Barovićem.

TM: Glavna sezona prešla je svoj zenit i već se - po bilansu i procjeni meritornih - još jedna turistička „berba“ može proglasiti uspješnom. - Svakako da je na kraju svake sezone najbitnija krajnja procjena i ocjena njene uspješnosti, a ujedno je to i period kad se, osvrtom unazad, moze konstatovati šta je obilježilo, kako u pozitivnim tako i u onim manje pozitivnim utiscima. Kad je u pitanju ovo prvo, svakako da, sa aspekta i angažmana JP Morsko dobro, imamo značajno unaprijeđen nivo uređenosti kupališta i svih segmenata koji su relevantni za njihovo dobro funkcionisanje i kvalitetnu dispoziciju gostima. Sporadično, gosti se žale na buku, skutere, nepoštovanje oslobađanje polovine plaže od plažnog mobilijara na nekim kupalištima, tako da ćemo, svi u okviru svojih nadležnosti, rješavati ove probleme, kako bi kompletan utisak koji gosti odnesu i prenesu svojim sugrađanima bio što bolji. TM: Ima li vremena za predah ili... - Pa, prije bih rekao da vremena ima za jedan dubok udah pred mnoštvom aktivnosti koje se u zimskom periodu odvijaju u okviru drugih sagmenata našeg poslovanja - a to je realizacija projekata uređenja i izgradnje zone morskog dobra, kao i brižljivo planiranje investicija za narednu godinu. U Ulcinju nastavljamo uređenje i revitalizaciju „Borova šume“, radove na popravci i adaptaciji valobrana na izgrađenoj lučici „Kacema“, kako bi smo kvalitetno odgovorili na potrebe građana u vezi sa zimskim korišćenjem lučice, a u toku je izrada projektne dokumentacije za uređenje nekoliko važnoih lokaliteta - Velike i Male skele, izradu parapetnog zida uz ivicu puta u Borovoj šumi i slično. Sa velikim zadovoljostvom možemo kazati da krajem ovog mjeseca počinju radovi na sveobuhvatnom uređenju Šušanjske plaže i njenog zaleđa, u dužini 500m, za koji je opština Bar već sprovela kompletnu proceduru i izabrala najpovoljnijeg izvođača, a JP Morsko dobro će finansirati izgradnju tri privremena ugostiteljko-trgovinska objekta. Takođe su ugovoreni, a radovi za izradu betonskog parapetnog zida u dužini 400 metara u Čanju, što predstavlja prvu fazukompletnog uređenja plaže i neposredne okoline. U toku je tender za završetak prošle godine započetog posla na uređenju dijela obale u Sutomoru, od restorana „Tri Duda“ do „Maliby“-a, a u fazi izrade projektne dokumentacije i dobijanja odobrenja za građenje su poslovi uređenja „Trga“ i „Pergola“ u Sutomoru, kao i revitalizacija plaže i izgradnja sezonskog pristaništa u Sutomoru. U opštini Budva, početkom oktobra počinju, ili bolje rečeno, nastavljaju se

www.topmontenegro.com

radovu na konačnom završetku uređenja priobalnog prostora u Petrovcu koje Morsko dobro finansira zajedno sa opštinom Budva. U pripremi je, a i završeno, nekoliko projekata koji čekaju na svoju realizaciju u toku ove ili početkom naredne godine, a to su popločavanje i uređenje šetališne staze uz more od Savičića potoka do luke, parterno i holtikulturno uređenje Gradskog parka, izrada projekta za novu rasvjete na Slovenskoj plaži i slično. Za područje opštine Kotor, ukoliko tenderski postupak bude doveden do kraja, nastavićemo radove na konačnom završetku III faze uređenja obele u Dobroti, od „Plagenata“ do Instituta za biologiju mora, i na taj način zaokružimo cijeli projekat. Do kraja ove godine počećemo radove na uređenju obale u Pčnju, u dužini 100m, koji predstavlja tzv.„Mjesni korzo“, a ovih dana je otvaranje ponuda za projektovanje rekonstrukcije i sanacije nekoliko velikih, vremenom urušenih ponti, na krajnjem dijelu Dobrote. Slijede nam razgovori sa opštinom Kotor, u vezi realizacije jednog velikog projekta za koji već imamom dobijeno odobrenje, a to je izgradnja pješačke staze sa potrebnom infrastrukturom i javnom rasvjetom, od Perasta do Risna. S obzirom da se radi o relativno velikoj investiciji, ukoliko dođe do njene realizacije, odvijaće se u fazama. Najveće investicije u tekućoj i narednoj godin očekuju nas u opštini Tivat, s obzirom da je završen glavni projekat sveobuhvatnog uređenja centralnog gradskog prostora „Pine“. U toku je završetak projekta uređenja obale na lokaciji „Belane“ gdje se planira izgradnja otvorenog ljetnjeg bazena sa pratećim sadržajima, kao i projekti sanacije pristaništa na „Opatovu“i izgradnja pješačke staze sa uređenjem obale na „Ponti Seljanovo“. Najvažnija investicija u opštini Herceg Novi koju će Morsko dobro u saradnji sa opštinom otpočeti tokom ove godine, je popločavanje i uređenje centralnog dijela šetališta Pet Danica, od plaže „Rafaelo“ do bivšeg hotela „Igalo“ u dužini cca 320 metara. Završetkom ove dionice Morsko dobro komplettira uređenje preko 1,5km šetališta, od hotela „Plaža“ do „Igala“.Tu su i nekoliko drugih projekata koji su u fazi izrade, kao što je uređenje obale u Igalu, na Škveru i slično. TM: Koliko Prostorni plan za morsko dobro pruža mogućnosti za proširenje plažnih kapaciteta, nautički turizam i ostale sadržaje koje podrazumijeva prestižna turistička desinacija? - Prostorni plan morskog dobra rađen je prije početka ozbiljnijeg razvoja nautičkog turizma kod nas. Takođe, nakon njegovog donošenja došlo je do intenzivne izgradnje na širem obalnom području što je rezultiralo značajnim povećanjem pritiska na zonu morskog dobra u smislu potrebe za novim – dodatnim kupalištima kao i zahtjeva za izgradnju novih marina. Između ostalog, i to su bili razlozi da Vlada pokrene izradu Prostornog plana za Obalno područje koji ima za zadatak da ocijeni „nosive kapacitete“ obale,, pa na osnovu potreba i zahtjeva djelatnosti i funkcija iz zaleđa, dimenzioniše sadržaje na obali – morskom dobru. Svakako da je od primarnog značaja planiranje kupališta i sadržaja nautičkog turizma kao osnovne turističke infrastrukture. Tako, treba ostaviti da se kroz planski postupak ocijeni eventualni nedostatak kupališta i predvide nova i/ili redefinisanjem funkcija u zaleđu smanji pritisak na obalu. Što se tiče sadržaja nautičkog turizma, svi planirani kapaciteti još nijesu realizovani a, s druge strane, interesovanje investitora prevazilazi sada planirane kapacitete. Stoga i taj segment treba strateški osmisliti i dimenzionisati kroz PP Obalnog područja. Razgovarao: Zlatko Vučinović

End of the season – Obligations don’t abate

n the ever increasing mosaic or the unbroken chain of those who have strongly threaded their links in our most profitable industry – tourism, POE “Coastal Zone” undoubtedly takes a significant place. Numerous duties and obligations this institution fulfils on daily basis pose logical reason to interview a man in charge of entire machinery – Rajko Barović.

TM: Peak of the season is over, and yet another tourist season can be declared as successful, by balance and by assessing the merits. R.B Final assessment and the evaluation of performance are certainly most important at the end of each season, and this is also a period when we can distinguish positive from less positive impressions. When it comes to the above, from the aspect of POE “Coastal Zone” and our engagement, we have significantly improved the level of organization on our strands and all segments that are relevant to their well-functioning and efficient disposal of guests. Sporadically, customers complain about the noise, scooters, irreverence of releasing half of the beach from the beach equipment on some beaches, so we are going to, all within our jurisdictions, solve these problems, in order to keep the impression that customers carry and convey to their fellow citizens as good as possible. TM: Do you have any spare time, to rest and maybe take a break from the exhausting season? R.B Well, I would say that we have time for one deep breath before we continue with multitude of activities that take place during winter, in other segments of our business – realization of the project of design and construction in the coastal zone, and careful planning of investments for the coming year. We will continue the planning and the revitalization of the “Pine Forest” in Ulcinj and works on reconstruction and adaptation of the harbor breakwater on the build“Kacema”harbor. We can inform you with a great pleasure that works on comprehensive reconstruction of Šušanjska beach and its hinterland, 500 meters in length will beging by the end of this month. Municipality of Bar has already conducted the complete procedure and chose the contractors, while POE “Coastal Zone” will fund the construction of three temporary catering and trade objects. Contracts concerning construction of concrete parapet wall 400 meters long in Čanj have also been signed. Tender for completion of works on Sutomore coast,from restaurant “Three Mulberries” up to “Maliby” which started last year is still in progress. Projects concerning the reconstruction and decoration of “Trg” and “Pergol” are in stage of development of project documentation and obtaining building permits. We have also made plans for revitalization of the beach and construction of seasonal pier in Sutomore.

In the municipality of Budva, works on the final reconstruction of coastal area in Petrovac are going to start, or rather continue, in the early October. Project is financed by both POE “Coastal Zone” and Municipality of Budva. Regarding the Municipality of Kotor, if tender procedure is brought to an end, we will continue work on the final touches in third phase of reconstruction of the part of the coastline in Dobrota, from “Plagenat” all the way to Institute of Marine Biology and thus wrap up the whole project. By the end of this year we will start work on the reconstruction of the 100m of coastline in Prčanj. The largest investments in the current and next year are expected in Tivat. Works on completing the decoration of the coast on the “Belane” site are in progress and we have also made plans to build an open summer pool with outbuildings as well as remediation of pier in Opatovo and construction of a hiking trail in Ponti Seljanovo. The most important investment in Municipality of Herceg Novi which our organization is going to implement in cooperation with the city authorities is going to be the reconstruction and paving of the central part of the Pet Danica promenade, from “Rafaelo” beach to former Hotel “Igalo”, some 320 meters in length. TM: How many possibilities will Spatial Plan for Coastal Zone provide for the expansion of beach capacities, nautical tourism and other contents included in offer of what is promoted as a prestigious tourist destination? R.B Spatial Plan for Coastal Zone was made before serious development of nautical tourism in our country. Also, after its adoption there has been intensive development in the wider coastal area, which resulted in a significant increase in pressure on the coastal zone in terms of the need for new - additional beaches as well as requests for the construction of new marinas. Among others, these were the reasons why the government initiated the development of the Spatial Plan for Coastal Zone. Certainly it is of primary importance to plan the layout of beaches and nautical facilities, when you look at them as basic tourist infrastructure. This, it should be left to assess the possible lack of beaches and redefine their use through planning processes, especially in the hinterland, which would relieve pressure on the hot-spots on the coast. As for the contents of nautical tourism, all the planned capacities are not yet realized, and, on the other hand, the interest of investors now exceeds planned capacities. Therefore, this segment should be strategically designed and dimensioned through regional spatial plan for coastal areas. Interview conducted by: Zlatko Vučinović

СЕЗОН НА ИСХОДЕ, РАБОТА – НЕТ

еотъемлемой частью довольно большой мозаики или цепи тех, кто десятилетиями «возводил и укреплял» нашу самую процветающую фабрику без трубы по производству денег, то есть туризм, является государственное предприятие «Морское хозяйство». Многочисленные цели и функции этой организации – логичный повод для разговора с ее руководителем Райко Баровичем.

TM: Главный сезон прошел уже свой зенит и, судя по балансу и оценке экспертов, еще один туристический «урожай» уже можно объявить хорошим. Р. Б. Конечно, в конце каждого сезона самым важным является подведение итога и оценка его успешности, в то же время это период, когда, оглядываясь назад, можно отметить как положительные, так и не очень положительные впечатления. Что касается первых, естественно, в связи с работой ГП «Морское хозяйство», то мы существенно подняли уровень обустройства пляжей и всего того, что относится к их нормальному функционированию и качественному размещению гостей. Периодически гости жалуются на шум, скутеры, несоблюдение правила освобождать половину пляжа от пляжного инвентаря в некоторых местах, так что мы будем в рамках своих полномочий решать эти проблемы, чтобы общее впечатление, с которым гости уезжают и которым делятся со своими согражданами, было как можно лучше. TM: Есть ли время для отдыха или… Р. Б. Я бы сказал, что есть время на один глубокий вдох перед большим объемом работы, которая в зимний период появляется в рамках других сфер нашей деятельности, а это различные проекты по обустройству и сооружению зоны морского хозяйства, а также скрупулезное планирование инвестиций на следующий год. В Ульцине мы продолжаем обустройство и реконструкцию «Борова шума», работы по ремонту и усовершенствованию волнореза в построенном порту «Кацема». С большим удовольствием можем отметить, что в конце этого месяца начинаются работы по всестороннему обустройству Шушаньского пляжа и его окрестностей протяженностью 500 м, для проведения которых муниципалитет Бар уже завершил процедуру выбора исполнителя с наименьшей ценой, а ГП «Морское хозяйство» будет финансировать строительство трех временных гостинично-торговых объектов. Также заключен договор на работы по возведению бетонной парапетной стены длиной 400 м в Чане. Продолжается тендер на завершение начатых в прошлом году работ по обустройству части побережья в Сутоморе – от ресторана «Три Дуда» до «Малибу». На этапе подготовки проектной документации и получения разрешения на строительство работы по обустройству «Трга» и «Пергола» в Сутоморе, а также реконструкция пляжа и сооружение сезонной пристани в Сутоморе.

В муниципалитете Будва в начале октября начинаются, точнее возобновляются, работы по завершению обустройства прибрежной территории в Петроваце, которые «Морское хозяйство» финансирует вместе с муниципалитетом Будва. Что касается муниципалитета Котор, когда закончится тендерный процесс, мы продолжим работы по завершению третьего этапа обустройства побережья в Доброте – от «Плагената» до Института биологии моря, окончив таким образом целый проект. До конца этого года мы начнем работы по обустройству побережья в Прчане протяженностью 100 м. Наибольшие инвестиции в текущем и следующем году ожидаются в муниципалитете Тиват. Продолжаются завершение проекта по обустройству побережья в районе «Белане», где планируется строительство открытого летнего бассейна с сопутствующими компонентами, а также проекты по санации пристани на «Опатов» и строительству пешеходной дороги с обустройством побережья на «Понти Селяново». Важнейшая инвестиция в муниципалитете Херцег-Нови, которую в сотрудничестве с Муниципалитетом сделает в течение этого года «Морское хозяйство» – мощение и обустройство центральной части парка Пет Даница – от пляжа «Рафаэлло» до бывшего отеля «Игало» длиной 320 м. TM: Какие перспективы заложены в Территориальный план морского хозяйства относительно расширения пляжей, морского туризма и других сфер, которые подразумевает престижное туристическое направление? Р. Б. Территоральный план морского хозяйства разрабатывался до начала серьезного развития у нас морского туризма. Также после его принятия началось интенсивное строительство на обширной прибрежной территории, в результате чего усилилось давление на зону морского хозяйства в связи с потребностью в новых (дополнительных) пляжах, а также требованием о строительстве новых портов. Это были некоторые из причин, по которым правительство начало разработку Территориального плана для прибрежной территории. Конечно, первостепенное значение имеет планирование пляжей и компонентов морского туризма как основной туристической инфраструктуры. Так, следует в процессе планирования оценить возможную нехватку пляжей и предусмотреть новые и/или путем изменения функций прилегающей территории уменьшить давление на побережье. Что касается элементов морского туризма, все запланированные проекты еще не реализованы. С другой стороны, интерес инвесторов превышает запланированные сейчас проекты. Таким образом, и этот сегмент необходимо разработать и учесть в территориальном плане прибрежной зоны. Беседовал: Златко Вучинович

www.topmontenegro.com

U BOKOKOTORSKOM ZALIVU ŽIVI I JEDNA OD NAJOTROVNIJIH VRSTA RIBA

nogi gosti “najljepšeg zaliva na svijetu” uz dobru hranu, sjajan provod, druženje uz muziku, i sl. okušaće se i ove godine u ribolovu. Ihtiofauna Boke dijeli gostoljubivost predjela i ljudi, i najveći broj riba koje se mogu susresti u Zalivu spada u bezopasne. Ipak, pomenućemo jednu ribu za koju se to ne može reći... Morski pauk, Dragana, Pauk Bijelac (Trachinus draco), ribica je, koju ćete svakako nastojati da izbjegnete. Svakog ljeta se događa da poneko neupućen, ipak doživi neprijatnost susreta sa njom. Zato - daćemo vam neke najvažnije instrukcije kako da prije svega prepoznate ovu ribu, a zatim i kako da se ponašate ako dođete u kontakt sa njom.

Postoje još tri vrste pauka (“žutac”, “mrkulj” i “crnac”), ali je bijelac daleko najviše zastupljen, pa ovdje praktično o njemu i govorimo. Pauka karakterišu visoko postavljene oči, donja vilica duža od gornje, i šare (vidi slike!), za koje bih vam preporučio da ih shvatite kao slova nekog egzotičnog pisma, sa značenjem: “NE DIRAJ - OTROVNO!”. Na škržnom poklopcu ima bodlju okrenutu unazad, a sličnu bodlju ima i na prvom leđnom peraju. Upravo ubodom ovih bodlji, morski pauk ubacuje svoj toksin u tijelo žrtve (čitaj: neopreznog ribara), sa dramatičnim posljedicama... Na mjestu uboda javlja se jak bol, koji može trajati satima, slijedi nesvjestica, povraćanje, lupanje srca, povišena temperatura... Opisani su, mada na sreću jako rijetko, i smrtni slučajevi. Pa, što uraditi ako vam se ova beštijica ipak zadesi na udici kao slučajni, neželjeni ulov? Stari, iskusni ribari, uspijevali su da izbjegnu opasne bodlje i da skinu pauka sa udice. Kuvanje ili pečenje uništava toksin pauka, koji

www.topmontenegro.com

je termolabilan, pa pauk može da završi i kao obrok. Neki kažu da je najbolje ubaciti ulovljenom pauku prst u usta i tako ga imobilisati, pa zatim pažljivo ukloniti udicu! Ipak, ja vam savjetujem da uradite što i autor ovog teksta: žrtvujte malo najlona i par udica i oslobodite se g-đice “Dragane” - u Boki ima sasvim dovoljno lijepe, ukusne, a pritom i bezopasne ribe, da biste trošili vrijeme na nju!! A, što uraditi ako vas pauk ipak ubode? Pa, sjetimo se - otrov je termolabilan! Treba zaroniti mjesto uboda u tečnost (vodu) topliju od 40˚C i potražiti pomoć ljekara! Dobićete jednu injekciju i priču o ljetnoj avanturi sa jednom opasnom Draganom... dr Jovica Latković

Dangerous Dragana any visitors of the “most beautiful bay in the world” will, alongside amazing food, excellent music and great entertainment, take a fishing tour. Ichtyofauna of Boka Bay is strangely similar to natives of this beautiful area – most of the fish you will encounter is harmless. However, we will mention one fish for which above can not be said. The Greater Weever also called White Weever; “Dragana” (lat. Trachinus Draco) is a fish you should definitely try to avoid. Each and every summer at least couple of unaware yet curious tourists has an unpleasant encounter with this majestic inhabitant of Boka Bay depths. This is why we will give you instructions on how to recognize the Greater Weever and how to behave if you come into immediate contact with it. Three more species of weevers are currently recognized – black weever, yellow weever and brown weever. White weever is the most frequent in the Boka Bay region. This type of weever

Опасная Драгана ногие гости «самого красивого залива на свете», насладившись вкусной едой, отличным времяпровождением, общением под музыку и т. д., захотят в этом году отправиться и на рыбалку. Ихтиофауна Которского залива не мнее гостеприимна, чем весь регион и его жители, и большинство рыб, встречающихся в заливе, безопасно. Однако следует рассказать об одной рыбе, к которой это не относится… Большой морской дракон (Trachinus draco), по-русски называемый также большим морским скорпионом, или змейкой, а по-черногорски – морским пауком, или «Драганой», – это рыбка, от которой следует держаться подальше.

is characterized by high-set eyes; lower jaw is longer than the upper jaw and a unique, exotic looking pattern which warns: “HIGHLY TOXIC – DO NOT TOUCH”. Its sting is facing backwards and is located on the gill cover with a similar sting on the first dorsal fin. Weever injects its toxin through these stings with dramatic consequences: severe pain that can last for hours followed dizziness, vomiting, palpitations, fever… Fatal cases have been described but are, fortunately, very rare. Well, we can hear you asking: “What am I supposed to do if one of these beasts befalls on my hook as a random catch?” Old, experienced fishermen can manage to avoid dangerous stings and get weever of the hook. Weevers thermolabile toxin can be neutralized with proper treatment – cooking or baking, so you can even taste the weever if you feel adventurous. Some say that the best way to immobilize Greater Weever is to put a finger in its mouth and then carefully remove the

Тем не менее каждое лето некоторые неосведомленные, к сожалению, всетаки встречаются с ней. Поэтому дадим вам несколько важных инструкций относительно того, как, во-первых, распознать эту рыбу, а во-вторых, как поступить, если вы контактировали с ней. Существует еще три разновидности морских драконов (малый, полосатый и средиземноморский), но большой встречается гораздо чаще, поэтому здесь речь пойдет именно о нем. У этой рыбы высоко посажены глаза, нижняя челюсть больше верхней, имеются узоры (смотрите изображения!), которые советуем вам воспринимать как слова какой-то экзотической письменности, означающие: «Не трогай: ядовито!» На жаберной крышке находится шип, направленный назад, подобный шип находится и на первом спинном плавнике. Именно после укола этих шипов яд большого морского дракона попадает в тело жертвы (читайте: неосведомленных рыболовов) со всеми вытекающими трагическими последствиями… В месте укола появляется сильная боль, которая может продолжаться часами, затем следует потеря сознания, рвота, сильное сердцебиение, повышается температура… Описаны и смертельные случаи, к счастью, очень редкие.

hook. However, we encourage you to follow the example given by the author of this article – sacrifice nylon and a pair of hooks to release Miss “Dragana”, Boka Bay will provide you with enough beautiful, delicious and harmless fish. And what if the weever manages to harm you? Remember, its toxin is thermolabile so treat a puncture site with water (liquid) warmer than 40˚C and seek medical help! You will get injection of antidote and a story of summer adventure with one dangerous “Dragana”. Dr. Jovica Latković

Так что же делать, если это чудище все же случайно поймается на вашу удочку, если у вас будет такой нежелательный улов? Старым опытным рыбакам удавалось избежать опасного укола и снять морского дракона с крючка. При варке или запекании яд этой рыбы разрушается, так как он термолабилен, так что морского дракона можно употребить в пищу. Некоторые говорят, что лучше всего положить пойманному дракону палец в рот и таким образом обездвижить его, после чего аккуратно достать крючок. Однако я рекомендую вам сделать то же, что и автор этих строк: пожертвовать небольшим количеством нейлона и парой крючков и избавиться от «госпожи Драганы». В Которском заливе вполне достаточно хорошей, вкусной и при этом безопасной рыбы, так что не стоит тратить время на дракона! А как быть, если он все-таки уколол вас? Вспомните о том, что яд термолабилен! Нужно погрузить место укола в жидкость (воду) с температурой выше 40 °С и обратиться за помощью к врачу! Получите одну инъекцию и байку о летнем приключении с опасной Драганой… Др. Йовица Латкович www.topmontenegro.com

INOVACIJE NA PROIZVODIMA KOJE OSVAJAJU KUPCE

TIHI GENERATORI

ngleski ugledni magazin International Boat Industry nedavno je objavio tekst o brodskim generatorima i tehničkim trendovima u njihovoj proizvodnji. U članku se, između ostalog, navodi kako kupci imaju sve više želja. Među njima prednjače zahtjevi za nižom cijenom, manjim gabaritima i većom snagom. Babet van Vejs iz Vetusa ističe da su korisnici naviknuti na luksuz kod kuće i na brodu ga se ne žele odreći. To znači da hoće više struje za PC računare, laptopove, mikrotalasne, HiFi i klima-uređaje, televizore... Stalne inovacije Proizvođači nastoje izaći u susret takvim zahtjevima, pa ekipe stručnjaka stalno rade na inovacijama čiji je cilj isporuka više električne energije. Englez Čarls Sterling, koji se generatorima bavi od 1992., tvrdi, pak, kako su neki nemarni proizvođači jahti glavni krivci za manjak električne energije. - Trebao bi postojati neki minimum standarda kvaliteta baterija, tako da motorni brod prosječne veličine može imati struju barem 24 sata. Umjesto toga, svjedok sam situacija da baterije daju struju samo tri sata, pa je vlasnik prisiljen uključiti generator - kaže Sterling. Na listi želja kupaca je i NMEA 2000 kompatibilnost, što je prva prezentovala firma Vesterbeke. Jedan od čelnika te firme Robert Vesterbeke navodi još neke zanimljivosti u vezi s tim što ljudi žele. - Stariji vlasnici plovila i profesionalni ribari uglavnom hoće jednostavne generatore koji se lako mogu popravljati jer nisu baš na ti s modernom elektronikom. Sasvim drugačija priča je s mlađim ljudima koji su navikli na laptopove, pa zahtijevaju digitalnu kontrolu i sofisticirane generatore - tvrdi Vesterbeke.

Generator Fišer Panda

Da je tako, znaju dobro i u njemačkoj firmi Fišer Panda. Njihov šef prodaje u Velikoj Britaniji Lindsi Ros izričito tvrdi kako kupce dijele na stare i mlade. Česta želja kupaca je maksimalno tihi rad generatora, o čemu posebno vode računa u američkom Camins Onanu. Njihov čelnik Marine Businessa Lucio Krol navodi da su nedavno u SAD-u, na 1200 četvornih metara, otvorili laboratoriju za akustična testiranja, najveću takve vrste u svijetu. Zlatko Vučinović

TEST IRITACIJE - Proveli smo cijeli niz testova o uticaju buke na ljudsko uho i došli do zaključka da nije bitna samo njena jačina, nego i frekvencija. Stoga želimo praviti generatore s tehnologijom promjene frekvencija kako bi buka manje iritirala ljude. Prvi u seriji takvih generatora s izmijenjenim i puno podnošljivijim frekvencijama buke, jeste dizelska verzija od 6/7,5 kW (50/60 Hz) - kaže Kroll. Cummins Onan uživa inače veliki ugled jer je na tržištu već 80 godina, a puno govori i podatak da njihove generatore ugrađuju devet od deset najpoznatijih svjetskih proizvođača brodova. Trenutno proizvode 21 model generatora u rasponu snage od 4 do 99kW.

Kamins Onan dizel generator

www.topmontenegro.com

TRENDS IN INOVATION

eputable English magazine “International Boat Industry” recently published an article about the ship’s generators and technical trends in their production. The article, among other things, says that customers want to customize their generator. Most of demands deal with price, dimensions and strength. Babette Van Vejs from Vetus emphasizes that users are accustomed to luxury at home and they don’t want to give it up aboard. It means that they want more power for PCs, laptops, microwaves, HiFi and air conditioning, television... Manufacturers are trying to meet these demands so expert teams are constantly working on innovations designed to supply more electricity. Englishman Charles Sterling, which deals with generators since 1992, argues however, that some negligent manufacturers of yachts are the main culprits for the lack of electricity. “We should set at least minimum standards for battery quality so that the average size motor boat can have electricity for at least 24 hours. Instead, I have witnessed situations where battery provides power for only three hours so the owners were forced to start up the generator”, says Sterling.

In the wish list of customers is NMEA 2000 compatibility, first presented by the Westerbeke Company. One of the company leaders, Robert Westerbeke, introduced us to some other interesting facts about what people usually want. “The older boat owners and professional fishermen usually want simple generators that can be easily repaired because they’re not so much into modern electronics. It is quite a different story with the younger people who are used to laptops and digital control and require sophisticated generators”, said Westerbeke. German company “Fischer Panda” is also closely keeping an eye on the market. Their sales manager in the UK Lindsay Ross also claims that customer groups can be divided into old and young. Amongst the most common customer demands is that generator should be as noiseless as possible, so American company “Cummins Onan” specialized for such type of generators. Company has recently built the laboratory for acoustic testing in the US, the largest of its kind in the world, spreading at more than 1200 square meters, as it was announced by the Lucio Kroll, CEO of the company. Zlatko Vučinović

Постоянные инновации

роизводители стараются удовлетворить такие требования,

и команды профессионалов постоянно разрабатывают инновационные проекты, задача которых – предоставление большего количества электроэнергии. Англичанин Чарльз Стерлинг, занимающийся генераторами с 1992 года, однако, утверждает, что некоторые небрежные производители яхт являются главными виновниками нехватки электроэнергии. - Необходимо, чтобы был установлен какой-то минимальный стандарт качества батарей, чтобы моторная лодка средней величины могла быть обеспечена электричеством не менее 24 часов. Вместо этого я сталкивался с ситуацией, когда батареи дают электричество только три часа, так что владельцу приходится включать генератор, – говорит Стерлинг. Среди пожеланий покупателей – NMEA 2000-совместимость, которую первой презентовала фирма Vesterbeke. Один из руководителей этой фирмы, Роберт Вестербеке, рассказывает еще о некоторых интересных пожеланиях клиентов.

- Владельцы судов в возрасте и профессиональные рыбаки, как правило, хотят простые генераторы, которые можно легко отремонтировать, так как они не на «ты» с современной электроникой. Совсем другое дело – молодые люди, которые привыкли к ноутбукам и хотят цифровое управление и сложные генераторы, – говорит Вестербеке. Это хорошо знают и в немецкой фирме Fišer Panda. Ее главный менеджер по продажам в Великобритании Линдси Росс также указывает на то, что прослеживается деление покупателей на пожилых и молодых. Наиболее частое пожелание покупателей – как можно

более бесшумная работа генератора, чему придают особое значение в американской фирме Camins Onan. Руководитель ее отдела Морского бизнеса Луцио Крол говорит, что недавно в США на площади 1200 м² была открыта самая большая в мире лаборатория акустических исследований такого рода. Златко Вучинович www.topmontenegro.com

SPORT & HEALTH

EKSKLUZIVNO PROSLAVLJENI KOŠARKAŠKI AS, VLADE DIVAC, U RAZGOVORU ZA TOP MONTENEGRO

SPORT JE ZA SVE Piše: Zlatko Vučinović

roslavljeni jugoslovenski i srpski košarkaš Vlade Divac, jedan od prvih Evropljana koji je zaigrao značajniju ulogu u NBA ligi, daleke 1989. kada su ga kao 26og pika na draftu izabrali LA Lakers. U najjačoj ligi svijeta postigao je 13.398 koševa. Ipak, najsjajnije trenutke NBA karijere imao je u Sakramento Kingsima, gdje je njegov dres sa brojem 21 povučen iz upotrebe što je najveća čast koju klub može da dâ igraču. Vlade Divac je danas predsjednik Olimpijskog komiteta Srbije, ali i ambasador dobre volje Ujedinjenih nacija, i izabran u Izvršni odbor Svjetske asocijacije nacionalnih olimpijskih komiteta. Sa njim smo obavili razgovor u prijatnom ambijentu hotela Magnolija u Tivtu. TM: Gospodine Divac, košarka je Vaš život. Sa reprezentacijama Jugoslavije i srpsko-crnogorske federacije, osvojili ste ukupno 11 medalja što na evropskim, što na svjetskim prvenstvima, odnosno olimpijskim igrama. Možete li uporediti vrijeme kad ste Vi igrali i ovo danas? - Nekada se igralo sa više žara za reprezentaciju, pa su samim tim rezultati dolazili. Ako nemate entuzijazam i iskren odnos prema sportu onda nećete ni doći do rezultata. Isto tako i društvo je

bilo sređenije, bolji odnos prema sportu, i uopšte odnos prema državi bio je kvalitetniji. Dosta smo toga lošeg prošli u kratko vrijeme pa ne treba da nas čudi da se situacija razvijala u tom smjeru, ali vjerujem da će stvari doći polako na svoje mjesto. TM: Jedan ste od prvih Evropljana koji je zaigrao u NBA. Proglašeni ste za ambasadora dobre volje Ujedinjenih naroda. Kako je bilo igrati u najprestižnijoj košarkaškoj ligi na svijetu tada, ima li razlike u odnosu na danas? - Ne vidim neku veliku razliku ali dosta igrača kod nas, ali i u Evropi nisu značajniji faktor u svojim klubovima i to onda utiče na mlade igrače kad dođu u NBA. Veoma je važno da se u NBA ode kada ste i fizički i psihički spremni, a ne ranije nego što treba. NBA liga je veoma naporna u svakom pogledu i nije se

lako izboriti za neku minutažu. Morate prije svega da vjerujete u sebe i da odete tamo da bi igrali, a ne sjedali na klupi. Mnogi talentovani igrači, koji su otišli u NBA prije vremena, nikada nisu uspjeli da dokažu svoj ogromni potencijal. TM: Šta mislite, da li se u sport danas ulaže dovoljno ? - Onog trenutka kada smo počeli da imamo razne škole, tipa škole fudbala, škole košarke itd, tad smo počeli da padamo rezultatski, jer nemoguće je imati vrhunski sport, a da on bude privilegija za one koji imaju da plate te škole. Sport mora da bude pristupačan svima. Takav pristup sport po svojoj vokaciji ne prihvata. Posljedica toga je da gubimo mnogo talenata koji su upravo uglavnom iz provincija. Nažalost, danas da biste se bavili sportom morate imati roditelje koji će da vam plate to što je jako skupo i tu sport gubi jednu od osnovnih komponenata i posljedice su da brojni talenti nikad ne budu

BITNO JE UŽIVATI Ja i svojoj djeci savjetujem isto a to je da se bave onim što vole i ako je to sport treba uživati u njemu i ne treba biti opterećen da morate doći do NBA ili lige šampiona nego da budete sretni u tome što radite i onda to samo po sebi dođe. Ne možemo svi biti NBA igrači ili igrati za Čelzi. Bitno je da djeca uživaju u sportu, a oni nekako mnogo pritisaka imaju i od trenera i od roditelja da moraju da uspiju u tome. Ne moraju, moraju da daju sve od sebe a rezultat koji bude bude.

otkriveni. TM: Vi pored svega nosite još jedno važno zvanje tj. Vi ste predsjednik OK Srbije i koristim priliku da Vam čestitam na osvojenim medaljama na proteklim OI. Istina žao mi je zbog naše izgubljene bronze u vaterpolu ali to je sport i ja Vam sportski čestitam i na tom uspjehu. Sjajne su one djevojke koje su osvojile medalje u streljaštvu i tekvondo-u.

TM: Srbija i Crna Gora se često sreću na velikim takmičenjima u sportovima u kojima su obje reprezentacije uspješne na svjetskom nivou. Kakva je saradnja?

TM: Kako ste pratili naš nastup na OI i kako nas ocjenjujete i što prognozirate.

- Svakako treba sarađivati i da ne dolazimo u situaciju da jedni drugima uzimamo bilo talentovane bilo gotove igrače. Kad izbjegnete tu vrstu sukoba onda vam se otvaraju mogućnosti saradnje, prije svega na trenerskom dijelu tj. na edukaciji trenera. Mi imamo talente ali ono što manjka i u Srbiji i u Crnoj Gori je trenerski kadar i treba da edukujemo naše trenere da budu na još većem nivou. TM: Kako ocjenjujete uspjehe crnogorske košarke u kvalifikacijama za šampionat Evrope iduće godine u Sloveniji. Kako vidite našu reprezentaciju kad nam se priključe i asovi kao što su Nikola Peković i Nikola Vučević?

- Pratio sam nastup Crne Gore na OI jer mi je emotivno bliska i svim srcem sam joj želio uspijeh. Prije svega drago mi ja za vaše rukometašice koje su napravile istorijski uspijeh. Pa žao mi je svakako i vaterpolista i što smo došli u situaciju da se borimo za tu jednu medalju, umjesto da, recimo, odigramo finalnu utakmicu. Crna Gora inače akcenat treba da stavlja na sportove u kojima ima već rezultata, uključujući i fudbal, ali i borilačke sportove.

- Put vam je jako upečatljiv. Moram da pohvalim te momke i stručni štab. Nije mi iznenađenje da su se plasirali, ali ovakav baš ubjedljiv put bez poraza me je iznenadio. Poznavajući Lukin rad znao sam da će te se plasirati. Teško da prema Luki Pavićeviću mogu da budem objektivan, jer mi je veliki prijatelj, ali zaista mislim i da je odličan trener. Kad se priključe Peković i Vučević, vi ste se možda već svrstali za jednog

- Hvala. Srbija je do sad osvojila 102 medalje, jer kao pravnom sljedbeniku SFRJ pripadaju joj i te medalje, to je lijepo objasnio predsjednik hrvatskog OK Zlatko Mateša. Stota medalja je bila od Ivane Maksimović u streljaštvu. One su perspektiva našeg sporta i očekivali smo te rezultate kasnije ali one su to postigle sada i dale i nama obavezu da poguramo te sportove.

Nezaboravni tandem: Vlade Divac i Dražen Petrović

od kandidata za medalju na EP. Inače, uvijek je teško kad imate NBA igrače, taj ritam tamo je mnogo komplikovan i treba biti pametan kako ih odmoriti i uklopiti u sastav koji je ove kvalifikacije prošao prije svega srcem. Ako realno govorimo kvalitet nije na nivou elitnih evropskih timova, ali oni su srcem i požrtvovanošću izborili taj status. TM: Šta je uzrok slabijih rezultata reprezentacije Srbije? - Pritisak koji su imali. Srpska reprezentacija takođe nije ta koja je elitna u Evropi iako su je svi postavili da bude na tom mjestu i samim tim taj pritisak koji su nosili nisu umjeli da iznesu. Čudi me, ipak, da smo (reprezentacija Srbije) došli u situaciju da se u zadnjoj utakmici borimo hoćemo li da uđemo ili ne. Ne čudi me da su imali problema protiv Crne Gore i Izraela, ali iznenadili su me protiv Estonije. Bolji ne pobjeđuju uvijek, u sportu morate da budete pošteni prema sebi i da date maksimum da biste mogli da očekujete rezultat. TM: Da li je regionalna košarkaška liga rješenje za kvalitet više? - Ja sam to govorio još prije desetak godina kad sam bio predsjednik KK Partizan. Mi smo bili posljednji koji su se protivili takvoj vrsti takmičenja. Ne zato što jadranska liga nije dobra, naprotiv, ali koncept nije dobar iz razloga što je ona zatvorena liga gdje timovi ulaze po ključu. Ja mislim da ta liga treba da postoji ali po principu otvorene lige pa da jednostavno kvalitet presudi pa neka neke www.topmontenegro.com

godine bude i osam ekipa iz Hrvatske, ako imaju taj kvalitet. Partizan, Zvezda i Cibona su tri najinteresantnije ekipe i oni treba da dođu i da igraju i u malim gradovima da bi promovisali taj sport. Regionalna liga jeste nešto što je bolje za košarku svih tih zemalja, ali ja samo kažem kako koncept treba da bude drugačiji. Postoji razmišljanje da bude otvorena ali da se omogući i B liga, da se omogući manjim sredinama i manjim klubovima da funkcionišu u regionalnoj ligi. TM: Mediji su najavljivali da će se npr. u Lepetanima, koje je naučno obrađeno kao jedno je od najzdravijih mjesta na Mediteranu, praviti neka vrsta sportskog naselja sa terenima za fudbal, salama za košarku i druge dvoranske sportove, bazenima, hotelima za sportiste i drugim sadržajima u tom vidu. Da li imate ambicije za uključenje u tu priču? - Ja mislim da će ova ideja oko nacionalnog olimpijskog centra u CG omogućiti takvo nešto jer kad imate uslove za to onda to sport ume da iskoristi. Upoznat sam da će u Lepetanima takav jedan kompleks da se formira i to je dobro sa više aspekata. Takođe znam da je Lepetane naučno definisano kao najzdravije mjesto na mediteranu sa najviše joda u vazduhu i sa zdravim vazdušnim strujanjima a to su jako bitne činjenice kada je u pitanju određivanje lokacije za tako ozbiljan poduhvat kao što je nacionalni olimpijski centar. To je idealno mjesto za olimpijce iz regiona i mi smo i o tome razgovarali na ovom forumu da kada u svojim zemljama i gradovima nemaju mogućnosti da onda koriste taj centar. To bi bila sigurno odskočna daska i za sportki turizam koji Crnoj Gori objektivno nedostaje. Ja lično nisam zainteresovan ni za kakav biznis u Crnoj Gori iako su mediji o tome iznosili neistine, ja sam u biznisu vode.

HUMANOST NA PRVOM MJESTU Što me vuče naprijed? Potekao sam iz porodice kakvih je najviše bilo u ondašnjoj državi. Krenuo sam od nule i svoje snove ostvario veoma mlad. S vremena na vrijeme sam se okretao iza sebe i pitao zašto ja, zašto drugi nemaju mogućnosti da dođu u tu situaciju. To je mene 90tih kopkalo jer sam ja otišao iz jedne prelijepe zemlje sa ukorjenjenim opštim vrijednostima, vaspitanjem iz porodice, i teško proživljavao što se sve dešavalo i imao sam želju da bar nekoj djeci sa tih prostora pomognem i da bar malo ublažim posljedice. To sam intezivirao kad sam prešao iz LA u Beograd. Kad sam došao u Beograd bio sam šokiran koliko raseljenih ima o kojima nema dovoljno brige, želimo da idemo u Evropu a zatvaramo oči na probleme koje smo sami sebi kreirali kao društvo. Ne možete biti zadovoljni ako vam komšija nema bar mogućnost da od svog rada zaradi za život ili da imate na par km od sebe ljude bez krova nad glavom, kako da budete zadovoljni svojim životom ako ste u takvom saznanju. Pa sam ja tako pokrenuo tu akciju i evo skoro 2000 ljudi je našlo svoj dom i ostalo je još dvije hiljade da smjestimo. Da pomenem i ovo oko Nikole Vujičića, čovjeka rođenog u Australiji, našeg porijekla, rođen bez ruku i bez nogu. On je najveći motivator i govornik i u tom smislu i došao je preko naše fondacije u BG da priča sa studentima prije svega o tome da je našem društvu potrebno da ne bude depresivno nego pozitivno. Da iz toga što imamo kreiramo sebi život jer u traženju onoga što nemaš može proći ceo život. Treba imati cilj i ići ka njemu ali treba krenuti sa onim što imaš. Vidite mi se stalno u sportu vadimo da nemamo uslove i sl. Nisam ni ja imao uslove, znate da sam rođen u Prijepolju, trenirao sam u salama koje nemaju grijanje ni parket, a to je mogao biti izgovor za neostvarivanje rezultata.

SPORT IS FOR EVERYONE TM: Mr. Divac, basketball is your life. You have won 11 medals at European Championship, World Championship and Olympic games while playing for national teams of Yugoslavia and then SerbiaMontenegro confederation. Is there any difference between the time when you were just making your first steps and today’s approach to the game? - Players from my generation played with a lot more passion for their national teams, and the good results came as a reward for the effort we have made during our time on national team. If you do not posses enough enthusiasm and honest attitude towards sports your results will be under all expectations. I have to point out that we have also lived in a much more ordered society, with better general attitude towards state at the first place, as well as sport. Nations on the Balkan experienced a lot of bad things

www.topmontenegro.com

in such a short period of time that it is no wonder our situation evolved in the wrong direction, but I firmly believe that things will come slowly into place. TM: You have become one of the first Europeans ever that played in NBA. You have also been proclaimed as a Good Will Ambassador by the United Nations. What was it like to be a part of the best basketball championship in the world and what has changed since then? - I don’t see any major difference, but a lot of players from this area, as well as from the entire Europe, never manage to become key factors in their clubs, which affects them greatly once they come to NBA. It is of the greatest importance to realize that one can dare to try his luck in NBA only at the height of his physical and mental preparedness. NBA league is an exhausting by all means and it is

truly difficult to earn even couple of minutes on the court. You have to believe in yourself, show proper attitude and go there to play and not sit on the bench. An entire pleiad of talented players failed to unleash their enormous potential only because they went to NBA unprepared.

TM: What is your opinion on investments in sport?

СПОРТ ДЛЯ ВСЕХ

- The very moment when various schools and academies of football, basketball etc. came to existence we have experienced massive drop in results in every single sport discipline. Why? Because it is impossible to have and build a professional sport while at the same time making it a privilege that only few can afford. We have to make sport affordable. Other approaches to sport will only be negated by its vocation. Consequences are that we are losing a lot of young talents, mostly from provincial areas. Unfortunately, to play sports you have to have parents who can undertake enormous expenses and this is exactly where sport lost one of its basic components with already said consequences – numerous talents will never be discovered.

«TM»: Господин Дивац, баскетбол – это ваша жизнь. Играя за сборные Югославии и Сербско-Черногорской федерации, вы завоевали в общей сложности 11 медалей на чемпионатах Европы и мира, включая Олимпийские игры. Можете ли вы сравнить то время, когда вы играли, с современной действительностью?

TM: Among other titles you carry the title of the President of the Olympic Committee of Serbia. I would like to take this opportunity and congratulate you on all the medals Serbia won at this year Olympic games. It’s true we’re sorry we lost silver in water polo but that’s all sport and we congratulate you once more. Girls who won medals in taekwondo and shooting have also been amazing. - Thank you. Serbia has won 102 medals at the Olympic games so far, as a legal successor of the SFRY, and Zlatko Mateša from Croatian Olympic Committee explained that. Ivana Maksimovic, phenomenal shooter, won our 100th medal. Our young talents represent the perspective of our sport and we expected all these results later, but they achieved success this year, obliging us to support these sports. TM: Serbia and Montenegro often meet at the competitions and both countries achieve successes on regular basis. Is there any cooperation? - Cooperation is needed to avoid misunderstandings and situations where we take talented players from each other. Once you manage to avoid that kind of confrontation, an entire specter of possibilities opens up, especially in the field of education. Montenegro as well as Serbia posses a lot of talents, but what we lack is educated sport staff and that is exactly something we should work on in the future. Zlatko Vučinović

- Когда-то за сборную играли с большей самоотдачей и именно поэтому добивались результатов. Если нет энтузиазма и бескорыстного отношения к спорту, не будет и результата. К тому же и общество было более «правильным», лучше относилось к спорту и к государству вообще. Мы прошли через много испытаний за короткое время, и неудивительно, что ситуация развивалась в этом направлении, но я верю, что постепенно все станет на свои места. «TM»: Вы один из первых европейцев, начавших играть в НБА. Вас назначили послом доброй воли ООН. Как вам игралось в самой престижной баскетбольной лиге мира и отличается ли то, что было тогда, от того, что происходит сейчас? - Я не вижу какой-то большой разницы, но многие игроки у нас и в Европе не ценятся в своих клубах, и это влияет на молодых игроков, которые идут в НБА. Очень важно попасть в НБА, когда ты физически и морально готов к этому, а не раньше, чем нужно. Лига НБА – это тяжелый труд во всех смыслах, и нелегко бороться каждую минуту. Прежде всего нужно верить в себя и идти туда, для того чтобы играть, а не сидеть на скамье. Многим талантливым игрокам, пришедшим в НБА раньше времени, так и не удалось реализовать свой огромный потенциал. «TM»: По вашему мнению, сейчас делается достаточно для развития спорта? - В тот момент, когда у нас появились разные школы (вроде футбольной, баскетбольной и других школ), наши результаты стали ухудшаться, потому что невозможно воспитать выдающихся спортсменов, если спорт является привилегией тех, кто может оплатить учебу в этих школах. Спорт должен быть доступным. А при такой доступности маловероятны хорошие достижения. Как следствие, теряем много талантов, как правило, из провинции. К сожалению, сегодня, чтобы заниматься спортом, надо иметь родителей, которые оплатят вам весьма дорогостоящее обучение.

Таким образом, нет одного из главных условий для развития спорта, из-за чего многочисленные таланты так никогда и не будут открыты. «TM»: Вы помимо прочего занимаете еще один важный пост – президента Олимпийского комитета Сербии. Пользуясь случаем, хочу поздравить вас с завоеванием медалей на прошедших Олимпийских играх. Мне очень жаль, что мы упустили серебро по водному поло, но это спорт, и я вас поздравляю с этой победой. Девушки, завоевавшие медали по стрельбе и тхэквондо, тоже выступили блестяще. - Спасибо. На счету Сербии сейчас 102 медали, поскольку как правопреемнику СФРЮ ей засчитываются и полученные тогда медали, что хорошо объяснил президент хорватского Олимпийского комитета Златко Матеша. Сотую медаль завоевала Ивана Максимович по стрельбе. Это будущее нашего спорта, мы ожидали таких результатов позже, но удалось добиться их сейчас, что обязывает нас развивать эти виды спорта. «TM»: Сербия и Черногория часто встречаются на крупных соревнованиях по тем видам спорта, в которых обе сборные успешно выступают на мировой арене. Можно ли говорить о сотрудничестве? - Конечно, нужно сотрудничать и не допускать ситуации «переманивания» талантов и уже состоявшихся игроков друг у друга. Если удастся избежать конфликтов такого рода, откроются возможности для сотрудничества, прежде всего в том, что касается тренеров, то есть подготовки тренеров. У нас есть таланты, но проблема и Сербии, и Черногории – тренерские кадры. Нужно обучать наших тренеров, чтобы повысить их квалификацию. Златко Вучинович www.topmontenegro.com

CRNOGORSKE RUKOMETAŠICE OBILJEŽILE NAŠE UČEŠĆE U LONDONU 2012. GODINE

LAVICE ISPIS

ajveći svjetski događaj ovog ljeta, ne samo kad je sport u pitanju, svakako su bile 30. Olimpijske igre u Londonu. Preko 10.000 takmičara iz cijelog svijeta, borilo se na ostrvu za medalje, ali i za čast i ugled zemalja iz kojih su dolazili. Svakako da će još mnogo vode poteći Temzom dok se utisci sumiraju, ali već sada možemo tvrditi da je najmasovnija smotra najboljih takmičara planete ispunila očekivanja. I u sportskom i u organizacionom smislu. Naravno, grešaka i propusta je bilo. Počev od onog sa skandalom oko miješanja himni Sjeverne i Južne Koreje, do praznih mjesta na tribinama, namjenjenim onima koji su imali privilegiju da dobiju sponzorske karte. Ipak, život je suviše kratak da bi pamtili loše strane. London 2012. godine ipak je ponudio mnogo više lijepog, onog što često možemo okarakterisati sentencom „ta sva vremena“.

www.topmontenegro.com

Imali smo prilike da se divimo veličanstvenom plivaču Majklu Felpsu koji je sa svoje 22 medalje skupljene na tri različite Olimpijade ušao u sportsku istoriju, zatim nezaustavljivom atletskom sprinteru Usainu Boltu sa Jamajke, još jednom američkom košarkaškom „dream team“-u predvođenom Lebronom Džejmsom i Kobijem Brajantom i čitavom plejadom sportista koji su iz dana u dan medaljama i rekordima radovali svoje navijače. Ipak, za nas u Crnoj Gori, ove Olimpijske igre ostaće upamćene po ženskoj rukometnoj reprezentaciji koja je u najmlađu državu na planeti donijela prvu olimpijsku medalju od obnavljanja nezavisnosti. „Zlatne lavice“ ispisale su istoriju crnogorskog sporta i vratile se sa velikim srebrom. Da ne bješe već sad zloglasnog sudijskog para iz Francuske, čuvenih sestara Bonaventura(Šarlot i Žili),

vrlo je vjerovatno da bi se naše „lavice“ popele i stepenicu više i iz Londona donijele zlato... Uostalom, o tome svjedoče i riječi crnogorske rukometne heroine Bojane Popović: - To se vidjelo odmah, počevši od isključenja do situacija u kojoj nama sviraju korake na drugom, a njima ni na petom ne sude. Mi smo to očekivale, samo mi je žao što su uspjele da nas iznerviraju glupim suđenjem i unesu nam nervozu u igru. Znale smo da će tako da bude, nije slučajno da nam sude i ovdje i u Brazilu. Uvijek kada treba, njih dvije sude za Norvešku. Na cijelom turniru se nisu pojavljivale, a sada jesu – govorila je ogorčena poslije finalnog meča najbolja rukometašica planete. No, i pored svega, nama koji smo od prvog do posljednjeg dana bili uz „zlatne lavice“ nisu mogle, ni sestre Bonaventura da ukradu strahoviti osjećaj ponosa što

ALE ISTORIJU Amerika vratila primat

Poslije Olimpijskih Igara u Pekingu, kada im je primat najuspješnije sportske nacije na planeti preotela Kina, sportisti SAD uspjeli su da se u Londonu ponovo vrate na mjesto koje im objektivno pripada i da osvoje najviše medalja. Naime, sportisti SAD su ukupno osvojili 104 medalje (46 zlatnih, 29 srebrnih i 29 bronzanih). Za njima slijede sportisti Kine sa 88 medalja (38, 27, 23), dok je treće mjesto zauzela selekcija domaćina Velike Britanije sa 65 odličja (29, 17, 19). Kad je riječ o zemljama sa prostora bivše SFRJ, onda možemo konstatovati da su se u Londonu u najboljem svijetlu predstavili sportisti Hrvatske sa 6 medalja (3 zlata, 1 srebro i 2 bronze). Drugo mjesto dijele reprezentativci Slovenije i Srbije sa 4 (1, 1, 2), a za njima je i Crna Gora sa jednim srebrom. Predstavnici Bosne i Hercegovine i makedonije nisu uspjeli doći do medalja.

smo na Olimpijskim Igrama svijetu predstavili jedan tim koji je krasio osjećaj čvrstine i zajedništva. I onda kad stvari nisu išle kako treba. Možda bi svi mi, u našem Montenegru mogli da se ugledamo upravo na njih. Priželjkivali smo i drugu medalju, onu vaterposlku, međutim do nje nismo došli. Baš kao i u Pekingu 2008.godine, „crnogorske ajkule“ zauzele su onu za takmičare na Olimpijadi najgoru poziciju. Četvrtu... I ponovo su nam u tom meču za bronzu na put stali reprezentativci Srbije. I ponovo se baš kao i u Kini stvorio utisak da smo mogli i morali više. Zaista šteta što se jedan sjajni sportista Vladimir Gojković nije od vaterpola oprostio sa reprezentativnom medaljom, onako kako je tu uradila jedna i neponovljiva Bojana Popović, koja je na rukometnom parketu poslije olimpijske medalje osvojila gotovo sve što se osvojiti može. O učinku ostalih crnogorskih sportista malo toga možemo reći. Svakako da je za neke poput jedriličara Milivoja Dukića ili bacača diska Furtulu London bio prilika da steknu dragocjeno iskustvo, koje će im sigurno pomoći u njihovim borbama za nove Olimpijske igre u brazilskom Rio de Žaneiru kroz četiri

Felps najuspješniji Kad je o individualnom učinku riječ onda je najuspješniji sportista Olimpijskih Igra u Londonu američki plivač Majkl Felps koji je došao do 6 odličja (4 zlata i 2 srebra). Slijedi ga fenomenalni sprinter sa Jamajke Usain Bolt sa tri zlatne medalje, a Felpsov zemljak i kolega po sportu Rajan Lohte osvojio je 2 zlata, 2 srebra i jednu bronzu. U konkurenciji sportistkinja najbolja je američka plivačica Misi Frenklin sa 4 zlata i jednom bronzom, Alison Smit osvojila je 3 zlata i po srebro i bronzu,a atletičarka je na trećem mjestu. U pitanju je Alison Feliks sa tri zlatne medalje.

godine. Šteta za našeg „barjaktara“ Srđana Mrvaljevića što se pred London suočio sa hepatitisom. Čini se da je mogao do medalje da je bio potpuno zdrav. U svakom slučaju, možemo reći da se, u odnosu na ostale selekcije, malobrojna crnogorska ekspedicija vraća visoko uzdignute glave, zahvaljujući prije svega sjajnom i (ne)očekivanom uspjehu rukometašica. Još jednom, od srca im čestitamo sa vjerom da će po onoj narodnoj treća biti sreća i da će na trećim Olimpijskim igrama na kojima Crna Gora bude učestvovala kao samostalna država rezultat biti još bolji, da će vitrine biti ukrašene i sa kojom medaljom više. A do tad ne ostaje nam ništa nego da poručimo: „Do viđenja London i hvala, dobro došao Rio 2016.“ dr Andrija Petković www.topmontenegro.com

LIONESSES WENT DOWN IN HISTORY

orld’s biggest event this summer, not just in sports, was 30th Olympic games in London. Over 10,000 competitors fought for medals as well as honor and prestige of their countries. A lot of time will go by while the impressions fade away, but one thing is sure – the largest parade of athletes in the planet did live up to the expectations (in both ways, sport and organizational). However, people of Montenegro will remember this Olympic Games thanks to women national handball team who brought first Olympic medal to the youngest country in the planet, since gaining independence. “Golden lionesses” wrote out new pages in history of Montenegrin sport and returned home with silver medal. And if it wasn’t for now already infamous referee couple from France, Bonaventura sisters, Charlotte and Julie, it is highly likely that our “lionesses’ could have gone one step further and bring gold medal. Montenegrin handball heroin and best player in the world Bojana Popović, confirmed this: “It was obvious from the very beginning of the match, starting from scandalous suspensions and up to situations where we were called for traveling on the second step and Norwegian players were making even up to five steps without any penalties. Although we expected that kind of treatment, it reflected negatively on entire team. We knew that this is going to happen, and I can assure you – it is no coincidence that same referee couple judged us here as well as in Brazil. It is almost they’re always there when Norway is playing. They haven’t showed up on the entire tournament besides final game.” But, after all, Bonaventura sisters could not take away strong sense of pride to anyone who was together with “Lionesses” from the very start. Compactness and fellowship our national team showed were more than impressive throughout entire tournament, even when the things were not going the right direction. Perhaps all of us should look up to them and try to learn something. Entire nation was hoping for yet another medal – the water polo one, however we were left disappointed. Just as in Beijing in 2008, Montenegrin “sharks” ended up in a worst position for every athlete competing in Olympic Games – 4th place. Results of other members of Montenegrin expedition to London will not be discussed about in this issue of magazine, but is certain that for some, like discus thrower Danijel Furtula and sailor Milivoj Dukić, London presented unique opportunity to experience Olympic atmosphere which will be of tremendous help when they enter battlegrounds in Rio de Janeiro in 2016. Dr. Andrija Petković

www.topmontenegro.com

ЛЬВИЦЫ ВОШЛИ В ИСТОРИЮ

ажнейшим событием этим летом в мире, причем не только спортивном, были, конечно же, XXX Олимпийские игры в Лондоне. Больше 10 000 участников со всего света боролись на острове не только за медали, но и за честь и имидж тех стран, из которых приехали. Конечно, еще много воды утечет в Темзе, пока можно будет обобщить впечатления, но уже сейчас можно сказать, что самый масштабный смотр лучших спортсменов планеты оправдал ожидания. И в спортивном, и в организационном плане. А нам, черногорцам, эти Олимпийские игры запомнятся благодаря женской гандбольной команде, которая принесла самому молодому государству на земле первую олимпийскую медаль с момента провозглашения независимости. «Золотые львицы» вошли в историю черногорского спорта и вернулись с почетным серебром. А если бы не уже скандально известная судейская пара из Франции, сестры Бонавентура (Шарлотта и Жили), очень возможно, наши «львицы» поднялись бы на ступень выше и привезли бы из Лондона золото... Об этом говорит и черногорская гандбольная героиня Бойана Попович: - Это было видно сразу, начиная с исключения и заканчивая ситуацией, когда нам свистят шаги на втором, а им и на пятом не судят. Мы этого и ожидали, просто мне жаль, что им удалось вывести нас из себя бездарным судейством и внести нервозность в игру. Мы знали, что так и будет, неслучайно нас засудили и здесь, и в Бразилии. Всегда, когда нужно, эти двое судят в пользу Норвегии. Они не появлялись на протяжении всего турнира, а теперь тут как тут, – рассказывала огорченная финальным матчем лучшая гандболистка планеты. Но, несмотря ни на что, у нас, тех, кто с первого до последнего дня болел за «золотых львиц», даже сестрам Бонавентура не удалось украсть чувство огромной гордости от того, что на Олимпийских играх мы показали миру команду, которую красили стойкость и сплоченость. Даже тогда, когда что-то шло не так, как надо. Может быть, всем нам в нашем Монтенегро следовало бы брать с них пример. Нам хотелось получить и вторую медаль по водному поло, но не удалось. Совсем как в Пекине в 2008 году, «черногорские акулы» заняли наихудшее для спортсменов на Олимпиаде место – четвертое... О результатах других черногорских спортсменов можно сказать немного. Конечно, для некоторых вроде яхтсмена Миливоя Дукича или метателя диска Фуртулу Лондон стал возможностью получить драгоценный опыт, который им наверняка пригодится в борьбе на новых Олимпийских играх в бразильском Рио-де-Жанейро через четыре года. Др. Андрия Петкович

PRVOG SEPTEMBRA ZAVRŠEN LJETNJI PRELAZNI ROK ZA SEZONU 2012/13

Piše: dr Andrija Petković pitanju njemačkih klubova zabilježene su prije starta sezone 2010/2011 kada je potrošeno “samo” 87 miliona eura. Po rastrošnosti prednjači Borussija Menhengladbah s 31.2 miliona, slijede Bajern (29.8) i prvak Borusija Dortmund (26.5). Ipak, Njemci po rastrošonosti nisu na prvom mjestu. Ta „laskava“ titula pripada klubovima koji se bore u engleskoj Premijer ligi, dok su se na drugo mjesto probili Italijani. Potrošili su 350 miliona eura. Treća je Bundesliga, četvrti Francuzi, a tek peti Španci. Nakon Rusa slijedi engleski Championship, pa turska liga. Inače premijerligaški klubovi su potrošili 490 miliona funti, od čega 110 miliona posljednjeg dana prelaznog roka. Velike cifre u samom finišu trošili su Totenhem (11.8 miliona plaćeno Lionu za golmana Uga Ljorisa), Mančester Siti (Havi Garsia 16 miliona plaćen Benfiki) i Sautempton (Gaston Ramirez, 12 miliona plaćen Bolonji). Posebno zanimljiv podatak je da su čak 300 miliona funti od ukupnog troška engleski klubovi proslijedili u inostranstvo, a svega 50 miliona funti u niži Odabrao Madrid: Luka Modrić engleski rang. Kada je o klubovima riječ onda pomalo neočekivano prednjači francuski prvoligaš PSŽ. „Prinčevi“, kako je nadimak ovog kluba, u vlasništvu su prebogatog katarskog biznismena Naser El Kaleifa koji je samo ovoga ljeta potrošio blizu 250 miliona eura na pojačanja od kojih su najzvučnija ona koja su na „Park prinčeva“

sjenci Olimpijskih igara u Londonu, ovoga ljeta odvijao se prelazni rok za fudbalere. Tačno u ponoć 31. avgusta je završen, a oni koji nisu u predviđenom roku našli klub, moći će da karijeru u novom klubu nastave u slučaju pronalaska angažmana u Rusiji, Izraelu ili na dalekom Istoku. Ekonomska kriza u svakom slučaju uticala je na to da se gazde klubova koji caruju najvažnijom sporednom stvari na svijetu i te kako zamisle i svoje novčanike prazne onda kada je to zaista neophodno. Ipak, to ne znači da se pretjerano škrtarilo. Naprotiv... Tako je recimo u njemačkoj Bundes – ligi, umalo postavljen novi rekord. Bundesligaši su ovog ljeta potrošili ukupno 186,230.000 eura na igračka pojačanja. Rekordan je bio ljetni prelazni rok 2007. godine kada su njemački prvoligaši isplatili odšteta u visini od 194 miliona eura, dok su pred početak prošle sezone potrošili 132 miliona. Najslabije aktivnosti na igračkom tržištu po

www.topmontenegro.com

Za Pariz u paketu: Ibrahimović i Silva

stigla u liku brazilskog reprezentativca Tijaga Silve. Stopama svog nekadašnjeg saigrača iz Milana pošao je Šveđanin bosanskohercegovačkog porijekla Zlatan Ibrahimović, a značajan će u novoj sezoni za četu Karla Anćelotija biti i nekadašnja zvijezda Napolija Ezekil Laveci. Inače, ni sva ova pojačanja neće, kako prebogati šeik iz Katara misli biti dovoljna da se osvoji Liga šampiona. Uostalom, klub prošle godine nije uspio da osvoji ni titulu u zemlji „pijetlova“ (drugi, iza Monpeljea), pa je titula u Francuskoj prioritet supersnažnom timu. - Osvajanje Lige šampiona nije lak posao. Čelsi je prošle sezone bio impresivan, ali na taj trofej čekali su devet godina, od kada ih je kupio Roman Abramovič - rekao je Kelaif.

prelaznom roku najviše zaradili, ističe se Milan. „Rosoneri“ su na prvom mjestu sa zarađenih blizu 70 miliona eura, ali su objektivno i igrački daleko slabiji nego prethodnih sezona (pored Silve i Ibrahimovića, ostali i bez Kasana). Zahvaljujući transferu Luke Modrića u Real engleski Totenhem na listi najprofitabilnijih klubova zauzima drugo mjesto. Prvo ime prelaznog roka kad je o igračima riječ je već pomenuti Tijago Silva. Njega je PSŽ platio 42 miliona eura, dakle dva više nego što je Bajern dao za Martineza, koji je drugo mjesto podjelio sa supertalentovanim Belgijancem Edenom Hazardom. Inače, u Evropi ćemo zahvaljujući PSŽ-u ove sezone gledati još jednog fenomenalnog Brazilca. Ne, nije u pitanju toliko najavljivani Nejmar. U Pariz je direktno iz Sao Paola stigao Lukas Moura za takođe 40 miliona eura, nešto više nego što je Čelzi platio sjajnog brazilskog „olimpijca“ Oskara koji se na „Stemford Bridž“ preselio iz redova Internasionala. Tek na šestom

Pravo pojačanje: Robin Van Persi

Poslije PSŽ-a, za rekonstrukciju tima pred novu sezonu najviše je potrošio upravo aktuelni evropski šampion Čelsi, a na trećem mjestu je Bajern, koji je dobro odriješio kesu kako bi na svoju velelepnu „Alians Arenu“ doveo španskog reprezentativca i sad već bivšeg člana Atletika iz Bilbaa Havija Martineza. Platio ga je ni manje ni više nego 40 miliona eura. Od klubova koji su u ovom

1 Milan (Italija)

mjestu je čovjek zbog kojeg navijači Arsenala ovog ljeta umalo nisu linčovali svog omiljenog Francuza Arsena Vengera. Naime „topdžija“ je crveno bijeli dres ekipe sa „Emirejtsa“ zamjenio jednim još crvenijim. Naravno, da je u pitanju dres „crvenih đavola“ i čete Sir Aleksa Fergusona – Mančester Junajteda. Dakle, klubovi su manje ili više uspješno završili ovoljetošnji prelazni rok. Brojni transferi su ostvareni, čini se da ih je još više ostalo u skladu sa onom narodnom krilaticom „tresla se gora rodio se miš“. Ko je pogodio u procjenama, a kome bi bilo bolje da je pare bacio kroz prozor, pokazaće vrijeme.

Tiago Silva

Milan - PSŽ

42.000.000 €

Eden Hazard

Lil - Čelzi

40.000.000 €

Lukaš Moura

Sao Paulo - PSŽ

40.000.000 €

Havi Martinez Bilbao - Bajern

40.000.000 €

Oskar

Internasional - Čelzi

32.000.000 €

R. Van Persi

Arsenal - Man Utd

30.700.000 €

Luka Modrić

Totenhem - Real

30.000.000 €

Ezekiel Laveci Napoli - PSŽ

26.000.000 €

Z. Ibrahimović

Milan - PSŽ

21.000.000 €

Aleks Song

Arsenal - Barselona

19.000.000 €

Malaga - Arsenal

19.000.000 €

70.000.000 €

1 PSŽ (Francuska)

141.000.000 €

Santi Kazorla

2 Totenhem (Engleska) 67.380.000 €

2 Čelzi (Engleska)

103.800.000 €

Musa Dembele Fulam - Totenhem

19.000.000 €

3 Arsenal (Engleska)

56.050.000 €

3 Bajern (Njemačka)

70.300.000 €

Džo Alen

Svonsi - Liverpul

19.000.000 €

4 Đenova (Italija)

54.300.000 €

4 Totenhem (Engleska)

65.400.000 €

Lacina Traore

Kuban - Anži

18.000.000 €

5 Sao Paulo (Brazil)

43.000.000 €

5 Mančester J. (Engleska) 64.700.000 €

Marko Reus

Borusia M. - Dortmund 17.100.000 €

6 Lil (Francuska)

40.000.000 €

6 Mančester S. (Engleska) 64.200.000 €

Šinji Kagava

Dortmund - Man Utd

7 Bilbao (Španija)

40.000.000 €

7 Juventus (Italija)

52.400.000 €

Gaston Ramirez Bolonja - Sautempton 15.200.000 €

8 Villareal (Španija)

38.900.000 €

8 Inter (Italija)

46.500.000 €

Stiven Flečer

9 Inter (Italija)

35.000.000 €

9 Arsenal (Engleska)

43.000.000 €

Matija Nastasić Fiorentina - Man Siti

15.200.000 €

10 Udineze (Italija)

33.400.000 €

10 Liverpul (Engleska)

42.600.000 €

Džek Rodvel

15.000.000 €

SHEIKS STRENGTHEN PSG ithin the shadow of the 2012 Olympic Games in London went on summer football transfer market. This year market was closed exactly at midnight on August 31, so those players which have not managed to find a new club will have to wait for the winter transfer market unless they are willing to continue career in Russia, Israel or one of the countries in the Far East. Economic crisis has surely influenced people who rule over the most important thing in the world – club patrons, to be more sparing. However, that does not mean that club financiers were stingy. Quite contrary…

Thus, for example, new record was almost set in German national championship. Clubs from Bundes League have spent 186 million euros in total. Previous record was set in 2007/2008 season when teams spent 194 million euros compared to “only” 132 million euros spent last season. In the 2010/2011 season there was almost no active clubs on the transfer market, with “humble” 87 million euros exchanged in various transfers. Borrusia Moenchengladbach led the caravan with 31,2 million euros spent, followed by Bayern Munich (29,8 million euros) and Borrusia Dortmund (26,5 million euros). However, the Germans took only third place in this extravagant race. “Flattering” title of the biggest spender went to Premier League clubs, which have spent 490 million euros

Vulverh. - Sanderlend Everton - Man Siti

16.000.000 € 15.200.000 €

and second place went to teams from Calcio League (350 million euros). French teams positioned themselves at the fourth place, with only slight lead over the clubs from Spanish Primera. Russian, Turkish and teams from English Championship lag behind most popular clubs in Europe. To illustrate how wealthy and influential clubs from the Premier League are, we are going to present you with a stunning fact: they have spent 110 million euros only the last day of this years transfer market. Great figures and mind-blowing number appeared in financial books of Tottenham Spurs, Manchester City and Southampton. 300 million euros from the total sum of 490 millions was spent abroad and only 50 million euros went to lower divisions of England football. www.topmontenegro.com

French club, Paris Saint Germain, leads the race, a little bit unexpectedly. Popular club from the French capital is property of wealthy Qatari businessman Nasser Al-Khelaifi who has spent 250 million euros only this summer. What are the results? Bombastic transfers of teammates from Milan, Thiago Silva, member of Brazil national team and Zlatan Ibrahimović, Swedish striker. Ezekiel Lavezzi will also pose a significant addition to Carlo Ancelotti. Even all these signings will not be enough to win the Champions League. At least that is the opinion of the club’s owner. After all, club failed to win the national championship so that is going to be a priority for this super-strong team. “Winning the Champions League is all but an easy job. Chelsea was impressive last year, but it took them 9 years to win the trophy from the moment Roman Abramovich bought them”, said Khelaifi. On the top of the list of clubs which have earned the most from selling players is Milan with 70 million euros of incomes but also far less competitive team than the last season.

Tottenham Spurs climber to second position of the most profitable clubs thanks to transfer of Luka Modrić to Real Madrid. Thiago Silva was the most expensive player of the summer transfer market (42 million euros), 2 more than Bayern Munich paid for Javi Martinez (40 million euros) and super-talented Eden Hazard. One more phenomenal Brazilian player moved to Europe thanks to PSG. And no, it is not much awaited Neymar. Straight from Sao Paolo came Lucas Moura only to be followed by his colleague from the Brazilian “Olympic” team – Oscar, who signed Chelsea and left Internacional. At the bottom of the list is Robin Van Persie, man who almost got famous Arsene Wenger fired when he changed Arsenal jersey for jersey of Manchester United and became soldier of Sir Alex Fergusson. And that is it; clubs have closed another chapter on the transfer market. Numerous transfers occurred, and even more remained at the level of speculation. Only time will tell who made successful transfers and who threw his money through the window. Dr. Andrija Petković

New force: Eden Hazard

ШЕЙХИ УСИЛИЛИ ПРИНЦЕВ

тени Олимпийских игр в Лондоне этим летом прошел трансферный сезон для футболистов. Ровно в полночь 31 августа он завершился, и те, кто за отведенное время не успел найти клуб, смогут продолжить карьеру в новом клубе только в случае приглашения в Россию, Израиль или на Дальний Восток. Экономический кризис, безусловно, привел к тому, что хозяева клубов, правящие второй по важности вещью в мире, призадумались и открывают свои кошельки, лишь когда это действительно необходимо. Однако это не значит, что они слишком скупы. Напротив…

Лукас Моура

www.topmontenegro.com

Что касается клубов, несколько неожиданно выглядит лидерство французского клуба первой лиги «ПСЖ». «Принцы», как называют представителей клуба, принадлежат богатейшему катарскому бизнесмену Нассеру Аль-Хелайфи, который только этим летом потратил около 250 миллионов евро на усиления, из которых самым значимым стал пришедший в «Парк принцев» игрок сборной Бразилии Тиаго Силва. По стопам своего бывшего коллеги по «Милану» пошел швед родом из Боснии и Герцеговины Златан Ибрагимович. Важным в новом сезоне для команды Карло Анчелотти станет и в прошлом звезда «Наполи» Эзекиль Лавесси. Но и всех этих усилений, по мнению богача шейха из Катара, недостаточно для победы в Лиге чемпионов. Ведь в прошлом году клубу не удалось завоевать даже титул в «стране петухов» (он стал вторым после «Монпелье»), так что титул Франции – главная цель суперсильной команды. – Победа в Лиге чемпионов – непростая задача. «Челси» в прошлом сезоне впечатлил, но этого трофея ждали девять лет, с тех пор как клуб приобрел Роман Абрамович, – сказал Хелайфи. Что касается игроков, первое имя трансферного сезона, – это уже

упомянутый Тиаго Силва. «ПСЖ» отдал за него 42 миллиона евро, что на два больше, чем «Бавария» заплатила за Мартинеса, который делит второе место с суперталантливым бельгийцем Эденом Азаром. В Европе благодаря «ПСЖ» в этом сезоне мы увидим еще одного феноменального бразильца. Нет, речь идет не только об объявленном Неймаре. В Париж прямо из Сан-Паулу прибыл Лукас Моура, за которого также заплатили 40 миллионов евро, – чуть больше, чем «Челси» отдал за блестящего бразильского «олимпийца» Оскара, ушедшего на «Стэмфорд Бридж» из рядов «Интернационале». Лишь на шестом месте человек, из-за которого болельщики «Арсенала» этим летом чуть не линчевали своего любимого француза Арсена Венгера. «Бомбардир» сменил красно-белую форму команды «Эмирейтс» на «еще более красную». Конечно, речь идет о форме «Красных Дьяволов» и команде сэра Алекса Фергюсона «Манчестер Юнайтед». Таким образом, клубы более или менее успешно завершили этот летний трансферный период. Много трансферов произошло, но, кажется, еще больше не произошло, как гласит пословица: «Гора мышь родила». Кто не прогадал, а кто выбросил деньги на ветер, покажет время. Др. Андрия Петкович

TRADICIJA KOJA TRAJE MILENIJUMIMA V

treličarstvo je vještina gađanja lukom i strijelom. Ovo oružje prije pronalaska vatrenog oružja, korišteno je kao vojničko oružje i kao lovačko oružje, u dugom periodu ljudske istorije. Tačan datum početka upotrebe ovog oružja nije sa sigurnošću poznat. Prvi kameni vrhovi strijela pronadjeni u Africi datiraju iz vremena od oko 25 hiljada godina prije nove ere. Smatra se da početak upotrebe ovog oružja u Evropi datira od oko 10 hiljada godina p.n.e. Oko 2800 god.p.n.e. prvi kompozitni luk napravljen je u Egiptu. Pravljeni su od drveta, životinjskog roga na krajevima, utegnuto životinjskim žilama i prirodnim ljepilima. Tetiva luka pravljena je od životinjskih žila. Ovi lukovi imali su domet (pri kosom hicu) preko 400 metara a njihove strijele mogle su probiti oklope tadašnjih vojnika. Pomenimo još i Mongole, koji su koristili kompozitni luk zatezne sile oko 30-40 kiloponda i izvanredno vladali ovom vještinom gađanja, sa tla i sa konja. Godine 1520 izumljena je musketa (vatreno oružje) čime počinje era razvoja vatrenog oružja i napuštanja luka kao vojnog i lovačkog rekvizita. Poslednji put da se strijelci lukom koriste u vojnim okršajima datira iz 1644.god u Engleskoj.

U sportskom smislu, prva organizovana nadmetanja u ovoj vještini datiraju iz 16. i 17. vijeka u Škotskoj, Engleskoj, itd. U principu se pod pojmom streličarstvo danas podrazumijeva sportsko streličarstvo (postoji i lovno streličarstvo). Streličarstvo pripada grupi tzv. ˝bijelih sportova˝, ono je olimpijski sport. Kao savremeni sport, se prvi put pojavljuje na drugim Olimpijskim igrama, 1900 god. u Parizu. Bilo je još na tri OI, 1904, 1908 i 1920 god. nakon čega je skinuto sa programa zbog nejedinstvenih pravila. Svaki organizator OI postavio je neku svoju streličarsku disciplinu pa se rezultati nisu mogli upoređivati, niti voditi rekordi. Streličarstvo je ponovo uvršteno na program OI 1972 god. u Minhenu. Danas postoji nekoliko međunarodnih streličarskih organizacija, ali temelji moderne streličarske organizacije postavljeni su 1931 god. osnivanjem Međunarodne streličarske federacije FITA (Federation Internationale de Tir a l´ Arc). Utvrđena su nova jedinstvena pravila i discipline koje se gađu u cijelom svijetu, rezultati se mogu upoređivati i voditi svjetski rekordi. Streličarstvo je sport kojim se mogu baviti i muškarci i žene bilo kog doba starosti. To je prije svega individualni sport, koji zahtijeva umješnost, strpljenje, upornost, koncentraciju i psihičku stabilnost. Streličarstvo omogućava boravak i kretanje u prirodi, a u zimskom periodu se odvija u dvorani, tako da se aktivnosti odvijaju tokom cijele godine. Za streličarstvo se slobodno može reći da je porodični sport u rekreativnom i u takmičarskom pogledu. U isto vrijeme i na istom takmičenju u principu mogu gadjati roditelji i djeca, pa i djedovi, svako u svojoj kategoriji i u svom stilu.

STRELIČARSKI KLUB ”KOTOR“ www.skkotor.com +38169 354 110 www.topmontenegro.com

SVESTRANOST Pored fenomenalnog izgleda Monika Beluči je prepoznatljiva i po tome što tečno govori nekoliko svjetskih jezika. Pored maternjeg italijanskog, priča španski, engleski i francuski jezik. Istovremeno, poznavaoci filma zapamtili su je i kao člana žirija na filmskom festivalu u Kanu. Spomenimo još i to da je najviše novca za jednu ulogu dobila za snimanje filma „Koliko me voliš“ za koji je plaćena 1,7 miliona dolara.

www.topmontenegro.com

LIFESTYLE

NAJLJEPŠE ŽENE SVIJETA - MONIKA BELUČI

Piše: dr Andrija Petković

ez obzira na svoje godine, a rođena je u Kastelu (Italija) 30.septembra 1964.godine, popularna glumica i model Monika Beluči i dalje je jedna od dama koje se redovno pojavljuju na svim listama najljepših žena svijeta. Uostalom, kako je sama nekoliko puta priznala, godine joj ne predstavljaju teret, a jedino čega se prelijepa Italijanka boji je smrt. Rođena je kao jedino dijete Luiđija Belučija, inače vlasnika transportnog preduzeća i Marije Đustineli. Ljubav prema umjetnosti i lijepom, dakle, naslijedila je od majke, koja se bavila slikarstvom. Sa modom je počela da se bavi u 16. godini života, a manekenstvu se ozbiljnije posvetila po upisivanju prava na univerzitetu u Peruđi. Da joj advokatura neće biti osnovna okupacija u životu brzo joj je postalo jasno, tako da se već 1988. godine seli u „grad mode“ Milano, gdje počinje da radi za „Elite“, a veoma brzo i za najčuvenije brendove iz Nju Jorka i Pariza, poput „Elle“ i „D&G“. No, mankenska pista postala joj je suviše „uska“, a budući da je od 1990. godine uzimala i časove glume, riješila je da se oproba i pred malim ekranima. U početku je prolazila uglavnom nezapaženo, a malo veću pažnju privukla je u američkom filmu Bram Stokerov Drakula. Ne zbog svog sjajnog glumačkog talenta, već zbog činjenice da se u jednoj od scena iz filma pojavljuje „kao od majke rođena“.

za njenu glumačku karijeru jeste i brak sa francuskim glumcem Vensonom Kaselom, sa kojim je 2004. godine dobila kćerku Devu. Inače, Monika Beluči je prije braka sa kaselom od 1989. do 1995. godine bila vjerena za glumca Nikolu Farona.

NAJ POLJUBAC U svojoj, sad već možemo reći, bogatoj filmskoj karijeri, Monika Beluči dobila je i nekoliko vrijednih nagrada. To je prije svega nagrada „Saturn“ za najbolju sporednu glumicu, za ulogu u filmu „Pakt sa vukovima“, te nagrada „Cezar“, za najobećavajaću glumicu, za ulogu u filmu „Apartman“. Posebno zanimljiva jeste MTV nagrada dobijena za najbolji poljubac u filmu, i to u sceni snimanoj za potrebe filma „The Matrix:Reloaded“.

Poslije filma „Pod sumnjom“ u kojem je igrala sa glumačkim veličinama kao što su Džin Hekman i Morgan Friman, doživljava svojih pet minuta velike slave. Naime, dobija glavnu ulogu u filmu „Malena“ u kojem glumi prelijepu udovicu koju muškarci obožavaju, a koju žene mrze i zavide joj. Ovaj film predstavljao je, u pravom smislu te riječi odskočnu dasku u njenoj karijeri. Ne samo zato što je nominovana Nagradom publike na evropskom filmskom festivalu, već što se poslije tumačenja lika Malene Skrodija, uloge ređaju kao na filmskoj traci. Posebno zapažena njena ostvarenja bila su u filmovima „Pakt sa vukovima“, „Jecaji sunca“, „Asteriks i Obeliks: Operacija Kleopatra“, „Matriks“ i drugi. Pored ovih uloga, kojima je postala prepoznatljiva u filmskom svijetu, veoma važno

www.topmontenegro.com

Malèna

«МАЛЕНА»

egardless of her age, and she was born on 30th September, 1964 in Castello, Italy, popular actress and model Monica Bellucci is still considered to be one of the most beautiful women in the world. After all, as she repeatedly admitted, years have never been a burden for her, despite death being the only thing she was ever afraid of.

есмотря на свой возраст (а родилась Моника в Кастелло, в Италии, 30 сентября 1964 года), популярная актриса и модель Моника Беллуччи продолжает оставаться одной из тех дам, которые регулярно появляются во всех рейтингах самых красивых женщин мира. А вообще, как она сама неоднократно признавалась, годы не волнуют ее, единственное, чего боится прекрасная итальянка, – это смерть.

She was born as the only child of Luigi Bellucci, owner of Transport Company and Maria Guistinelli, a painter. She inherited love towards art and sense of beauty from her mother. She entered world of fashion at the age of 16, and seriously commited to modeling after she enrolled into University of Perugia where she studied Law and Advocacy. It quickly became clear to everyone that she will not live of advocacy – in 1988 she moved to “fashion capita” – Milano. She signed contract with “Elite” and soon after, most famous brands from New York and Paris were battling to get her signature. From 1990 she started taking acting classes, firmly resolved to try her luck in front of TV screens. At the beginning she went largely unnoticed, only to draw some attention with a role in Bram Stokers “Dracula” – not because of her dazzling talent, but due to a scene where she left little to viewers’ imagination.

Моника – единственный ребенок Луиджи Беллуччи, владельца транспортной компании, и Марии Джустинелли. Любовь к искусству, прекрасному, Моника унаследовала именно от матери, которая была художницей. В мир моды девушка пришла в 16 лет, а серьезно заниматься модельным бизнесом начала после поступления на юридический факультет университета в Перудже. Ей быстро стало ясно, что юриспруденция не будет ее основной специальностью в жизни. И уже в 1988 году она переехала в «столицу моды» Милан, где начала работать в агентстве «Elite», а совсем скоро – сотрудничать со всемирно известными брендами Нью-Йорка и Парижа, в частности с «Elle» и «D&G». Но на модельном поприще ей стало слишком тесно, и с 1990 года она брала уроки актерского мастерства, решив попробовать себя на телевидении. Поначалу ее не замечали, но после роли в американском фильме «Дракула» по Брэму Стокеру на нее обратили внимание. Не благодаря ее блестящему таланту, а благодаря тому, что в одной из сцен картины она появилась «в чем мать родила».

Her 2000 movie “Under suspicion” where she played alongside with Gene Heckman and Morgan Freeman brought her five minutes of fame. Namely, she was given a leading role in the movie “Malèna” in which she plays a beautiful widow that men love and woman hate and envy. This movie represented, in the true sense of the word, springboard in her career. She got nominated with Audience Award at the European Film Festival and roles were offered to her one after another. Especially notable were her roles in “The brotherhood of the wolf”, “Tears of the Sun”, “Asterix and Obelix: Mission Cleopatra” and “Matrix”.

После фильма «Под подозрением», где партнерами Моники по съемочной площадке были такие выдающиеся актеры, как Джин Хэкмен и Морган Фримен, она наконец дождалась своих пяти минут славы. Она получила главную роль в картине «Малена», где сыграла красавицу вдову, которую обожают мужчины и ненавидят завистливые женщины. Этот фильм стал настоящим трамплином в ее карьере. И не только потому, что она получила за эту роль Приз зрительских симпатий на Европейском кинофестивале, а потому, что после появления в образе Малены Скродия от предложений сниматься у нее отбоя не было. Особо заметны ее достижения в фильмах «Братство волка», «Слезы солнца», «Астерикс и Обеликс: Миссия «Клеопатра», «Матрица» и других.

In addition to these roles, which have helped her to become recognizable in the movie world, she married Vincent Cassel, French actor with whom in 2004 she got daughter Deva. From 1989-1995 Monica Bellucci was engaged to Nicola Farron. Dr. Andrija Petković www.topmontenegro.com

Помимо этих ролей, благодаря которым о ней заговорили в мире кино, очень важным для ее актерской карьеры стал брак с французским актером Венсаном Касселем. В 2004 году у супругов родилась дочь Дева. Хотя до свадьбы с Касселем Моника Беллуччи с 1989-го по 1995 год была помолвлена с актером Николя Фарроном. Др. Андрия Петкович

Turističke atrakcije: Ljetnji kotorski karneval i Bokeška noć

ZASIJALI PALACE, ANTIKE, TARACE Piše: Nikola Perković

Ljetnji kotorski karneval e prve avgustovske subotnje večeri Kotor je bio epicenter velike turističke žurke. Poznato je da taj dragulj na dijamantskoj peril svjetske kulturne baštine ne plijeni ljepotom prirode, niti divljom - vild beauty. Tu ne “obara s nogu” prirodna ljepota, već djelo ljudskih ruku sazdana od kamena. A svaki kamen – istorija. Svaki objekat – spomenik istorije i kulture. Sve zajedno čini dragulj koji je u svjetskoj kulturnoj baštini zauzeo zavidno mjesto i zavrijedio zaštitu UNESCO-a. Duh, atmosfera, “zaustavljeno vrijeme”, čine Kotor posebno atraktivnim u svako doba godine, a ljetnje fešte još privlačnijim.. Završna priredba Internacionalnog ljetnjeg kotorskog karnevala otpočela je defileom karnevalske povorke duge oko dva kilometra. U veličanstvenom defileu kroz špalir brojnih gostiju i njihovih domaćina, u kojem je, prema procjeni organizatora, bilo oko 35 hiljada posmatrača, učestvovalo je preko 20 karnevalskih grupa, od kojih 15 iz Kotora po dvije grupe iz Makedonije, Rijeke i Korčule i po jedna iz Budve, Pančeva i sa Sicilije. U karnevalskoj povorci su bile i kotorska Gradska muzika i “Gradska glazba Šibenika” koja je bila gost ovogodišnjeg kotorskog karnevala. Svaka karnevalska grupa u svom nastupu imala je nešto posebno, karakteristično i atraktivno, što je publika znala da prepozna i nagradi aplauzima. Po maštovitosti i kreativnosti prve simpatije osvojila je kotorska art grupa “Montenegro”. No, kada su se pojavile grupe sa Korčule u kojima su se ispod velike maske u obliku gusjenice skrivale atraktivne plesačice oduševljenje publike je bilo povećano.

Dobro raspoloženje i oduševljenje posmatrača zadržale su i nastavile svojim nastupom i karnevalska grupa “Feral” koja je slavila svoj 11. rođendan i u čijim je redovima bio najmlađi učesnik - beba stara svega šest mjeseci. Gosti iz Makedonije i “Havajke” iz Hrvatske podigle su temperature na uzavrelom kotorskom asfaltu. Za maštovitost kreacije karnevalskog nastupa publika je posebno pozdravila grupe mladih feštađuna i feštađunki “Facebook” i “Zemlja nedođija” iz Kotora. Vesela karnevalska povorka kretala se od hotela Fjord, preko rive do Tabačine ispred glavnih vrata Starog grada do sjevernog ulaza. Zatim su karnevalisti prodefilovali ulicama Starog grada do glavnog gradskog trga, gdje je fešta nastavljena do kasnih večernjih sati. Na glavnom gradskom trgu održan je koncert muzičkih sastava Taliri iz Dubrovnika i Kulersi iz Beograda. Sviralo se, igralo i pjevalo na svim trgovima i pjacetama. Orila se pjesma, stara Bokešča. Zasijali su palaci, antike, tarace…

Bokeljska noć I ovoga ljeta je na vodenoj pozorniciispred kapija drevnog Kotora priređena najstarija turistička i kulturno-zabavna manifestacija Bokeljska noć. Ona je treće avgustovske okupila oko 30 hiljada poklonika prave fešte bokeške. Ovu feštu nad feštama, učinile

www.topmontenegro.com

su posebno atraktivnom 44 barke čiji su ih vlasnici na jedinstven i originalan način ukrasili i maštovito predstavili. Tako maskirane barke i čamci, koji su se kretali od muljanske rive, hotela „Fjord“ do Lučke kapetanije, izazivali su oduševljenje posmatrača koji su ih pozdravljali sa kotorske rive. Za posjetioce je najoriginalnija barka bila „Sto godina Titanika“, koja prednjim dijelom kao da je počela da tone, ali se ipak onaj veći dio držao na površini. Njeni kreatori i tvorci, odlukom petočlanog žirija, dobili prvu nagradu. Drugo mjesto pripalo je vlasnicima barke „Sveti Matija“ koji su napravili „crkvu“ na palubi, dok je treće mjesto zauzeo izuzetno maštovito urađen „Motor na vodi“. Nakon trostrukog defilea i odluke žirija uslijedio je veliki vatromet, koji je obasjao cijeli grad. Pod raznobojnim svijetlom čitavi zaliv i grad Kotor sa svojim zidinama izgledali su nestvarno. Ovu jedinstvenu manifestaciju, koji mnogi nazivaju “Maskenbal na vodi”, Kotorani su počeli organizovati još prije tri vijeka, a zabilježeno je da joj je 1938. godine prisustvovao engleski kralj Edvard, a 1959. godine i predsjednik ondašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, maršal Josip Broz Tito. Tradicija se nastavlja i ljubomorno štiti i čuva od zaborava, na zadovoljstvo brojnih turista koji zbog ljtnjih fešta dolaze u Kotor.

International Summer Carnival of Kotor

hat first Saturday in August, Kotor was an epicenter of a majestic tourist party. It has been a well known fact that Kotor, a jewel in the crown of world cultural heritage does not catch the eye of numerous tourists with beauty of its nature, but with its stone manmade marvels. Every stone is part of history, every object is a monument of history and culture. All together makes a gem of a world cultural heritage and a city under protection of UNESCO. Unique spirit and atmosphere combined together to attract tourists to Kotor all year round and to make summer festivals even more attractive. The final event of International Summer Carnival of Kotor began with a carnival parade, aproximately two kilometers long. By some estimates over 35,000 people were present at the event. City music of Kotor and City music of Šibenik, this year’s guest at the festival also took part in the carnival procession. Each carnival group had something special, distinctive and attractive in its appearance, and that was recognized by spectators and awarded with stentorian applauses. Art group “Montenegro” from Kotor established themselves as the most creative and imaginative artists this year. However, when art group from Korčula emerged where attractive dancers performed under mask of a giant caterpillar audience was truly delighted. Gaiety and audience’s enthusiasm were also kept up

by a carnival group “Feral“, which has celebrated its 11 birthday together with their youngest member – 11 months old baby. Guests from Macedonia and “Hawaiian“ from Croatia raised the temperature on the streets of Kotor. For imaginative creation of carnival apperance, audience especially supported young artists from art groups “Facebook“ and “Neverland“. Antique palaces and terraces simply shined…

Boka Nights Water-stage in front of the gates of ancient Kotor hosted the oldest cultural and entertaining event, Boka Nights, once again this summer. 30,000 pilgrims gathered to show their love and appreciation for true, remarkable Festival of Boka. This year’s feast of feasts was marked by 44 attractive boats whose owners put a lot of effort in decoration and presentation of their beauties. Thus disguised boats and barges, located from muljan Riva all the way up to Port Authority aroused the enthusiasm of observers who greeted them from the promenade. Visitor chose barge “Hundred years of Titanic” as the

Летний которский карнавал

первый субботний вечер августа Котор стал эпицентром туристических гуляний. Известно, что эта жемчужина в ожерелье мирового культурного наследия, находящаяся под охраной ЮНЕСКО, поражает не первозданной красотой природы, а творениями рук человеческих, созданными из камня. Здесь каждый камень – история, каждое здание – культурный памятник. Дух, атмосфера, «застывшее время» делают Котор притягательным в любое время года, но его летние фестивали еще притягательнее. Финальное шоу Международного летнего которского карнавала началось с шествия карнавальной процессии длиной около двух километров. Торжественное пестрое шествие

многочисленных гостей и жителей города, по оценкам организаторов, собрало около 35 тысяч зрителей, в нем участвовало более 20 карнавальных групп, из которых 15 представляли Котор, по две приехали из Македонии, Риеки и Корчулы и по одной – из Будвы, Панчево и с Сицилии. В карнавальном шествии принимал участие также которский городской оркестр и «Городской оркестр Шибеника», который стал гостем которского карнавала в этом году. Выступление каждой карнавальной группы отличалось от остальных, в каждом была своя изюминка, что особенно оценила публика, щедро вознаградив участников аплодисментами. Сначала больше всего зрительских симпатий благодаря фантазии и креативности завоевала которская арт-группа «Монтенегро». Но после появления групп из Корчулы с большой маской в виде гусеницы, под которой скрывались привлекательные танцовщицы, публика пришла в еще больший восторг.

Бокельская ночь И этим летом на водной сцене перед воротами древнего Котора проводилось старинное культурно-развлекательное представление «Бокельская

most original one. Front end of the barge appeared to be sinking but somehow boat managed to stay on the surface. Five-member jury awarded the first prize to its creators. Second place went to the owners of the boat “St. Mathew” for its unique and original church built on deck while third place went to extraordinary and very imaginative project – “Motorbike on the water”. This unique event, also called “Masquerade on the water” by many, citizens of Kotor first organized three centuries ago. This tradition continues and jealously protects and keeps old customs from falling into oblivion, to the satisfaction of all tourists visiting Kotor for summer fests.

Nikola Peković

ночь». 3 августа она собрала около 30 тысяч поклонников настоящего бокельского праздника. Это самое главное шоу сделали особенно интересным 44 лодки, хозяева которых украсили и представили их оригинальным и неповторимым способом. Нарядные лодки плыли от Мулянской набережной, отеля «Fjord» к Лучке Капетание, вызывая восхищение зрителей, которые наблюдали за ними с которской набережной. Наиболее интересной для гостей фестиваля стала лодка «Сто лет «Титаника», передняя часть которой как бы начала тонуть, но большая часть все-таки держалась на поверхности. Ее создатели по решению жюри из пяти человек получили первый приз. Второе место заняли владельцы лодки «Свети Матия», которые соорудили «церковь» на палубе, а на третьем оказался очень креативно выполненный «Мотоцикл на воде». Это уникальное представление, которое многие называют «Маскарадом на воде», жители Котора начали проводить еще три столетия назад. В 1938 году на нем присутствовал английский король Эдвард, а в 1959 году – президент тогдашней Социалистической Федеративной Республики Югославии маршал Йосип Броз Тито. Традиция продолжается и бережно хранится на радость многочисленным туристам, которые приезжают в Котор, специально чтобы побывать на летних фестивалях. Никола Перкович

www.topmontenegro.com

akon više od decenije Panonska Mornarica je uplovila u naš glavni grad. Digli su svoja jedra, onako lagano - lalinski. Dugo ih nijesmo vidjeli, nedostajali su, zaista: „Dugo su bili daleko, da li ih poželeo neko“. Poželio ih je cijeli Stadion Malih Sportova u Podgorici. Došli su i „vratili osmijeh u grad“. Moramo pohvaliti organizaciju koncerta i zahvaliti istima, što su nam Đoleta vratili u Crnu Goru. U fan pit-u su bili obožavaoci i poštovaoci slavnog kantautora, svi su pjevali kao jedno. Bio je to trijumf i spektakl duha. Suze radosnice na sve strane i stihovi, koji su se davno urezali u naše duše. Vratio se Đole da nam ispuni srca i tijela pozitivnom energijom, kojom uvijek isijava. Bili su na stadionu i „neki novi klinci“, koji su binu preplavili mandarinama i malim, bijelim zečevima. Bilo je mnogo marama u publici, ali nije bilo „belih žoržet marama“. U fan pit-u su dijelile strast prema pjesmama i blonde-anakonde i male garave. Bilo je tu mnogo drugova do groba, kao i lijepih protinih ili nečijih drugih kćeri.. „Berba `59” će se tek pamtiti, kao što sada pamtimo Sevdalinku i djevojku, koja se čudno zove Bosna. Cijeli orkestar na bini sa „pajacem, koji nam je drag“ i fenomenalni virtuoz Duje. Đole se poslije šalio „Nemojte puno da mu aplaudirate, uobraziće se Duje, pa će da se odluči na solo karijeru, a ja sam onda gotov. Mi smo trideset godina zajedno“. Otkrio nam je Đole i neke detalje iz privatnog života. Na jesen će “postati deda”. U ulici Jovana Cvijića rašće još jedan klinac, zbog čega se zajedno radovao cijeli stadion. Jedino je „Boža zvani Pub“ vodio svoju solo kartašku politiku. Đorđe Balašević je održao tročasovni koncert, gdje smo svi postali jedna duša, koja je pjevala o iskonskim vrijednostima i o ljubavi. Dan pred koncert Đole je zasadio bagrem na Cetinju. Sada ostaje da vidimo ko će se pod tim bagremom ljubiti, „bosonogi i odbegli od sna“. I tako „otišao je Cirkus“ iz našg glavnog grada, Panonska Mornarica nas je pozdravila do slijedećeg viđenja, a mi smo ostali punog srca i sa vjerom da ćemo se opet sresti. “Čak i to što ga tol`ko volemo, mi volemo”. Tamara Milenkovic

www.topmontenegro.com

From a Pannonian Navy fan pit fter more than a decade Pannonian Navy sailed into our capital. They raised the sails, slowly, without rush, like through “lale”. We haven’t seen them in a long time, and they were truly missed: “Long time far away, has anyone missed them yet?” They were missed by an entire Stadium of Small Sports in Podgorica. They returned and “brought smiles back into this city”. We must commend the organization of the concert and thank them to everyone who contributed in bringing Djole back to Montenegro. Hardcore fans and admirers of a celebrated songwriter sang like one in the fan pit. This was a unique spectacle and a triumph of spirit. Well known lyrics, engraved in our souls, brought rivers of tears of joy. Djole

came back to feel our hearts and bodies from his well of positive energy. Stadium also saw “some new kids” overcoming the stage with “mandarins and little white bunnies”. Passion towards Djole’s music was shared by “blonde anacondas”, “little brunnetes” etc. There were many “companions to the grave without chronic joint inflammation” and “beautiful archpriest daughters” at the stadium. “Vintage ‘59” will sure be remembered as well as “Sevdalinka” and a girl, strangely named Bosnia. It was a unique experience, with entire orchestra on the stage with “jester, dear to all of us” and the phenomenal virtuoso Duje. “Don’t give him a lot of applauses, he’ll get cocky and leave me and we have been together on the stage for almost 30 years now”, said Djole. Djole also discovered some details from

personal life. He is going to become a grandfather in the fall. One more kid will grow up in the Street of Jovan Cvijic, which is why the whole stadium rejoiced together. Only “Boža a.k.a The Pub” ran his solo card policy. Đorđe Balašević held a three-hour concert, where we all became one soul, singing about love and genuine values. On the day before the concert Đole planted acacia in Cetinje. Now it remains to see who will kiss under the acacia tree, “barefoot and escaped from a dream”. So, “The Circus” left our city, Pannonian Navy said goodbye until the next meeting, leaving us with a full heart and a faith in the reunion. “We even love the fact, that we love him so much”. Tamara Milenković

ИЗ ФАН-ЗОНЫ «ПАНОНСКОГО ФЛОТА» пустя более десяти лет «Панонский Флот» (Panonska Mornarica) причалил к нашей столице, неспешно подняв паруса. Давненько мы их не видели, успели соскучиться, в самом деле: «Долго были далеко – заскучал ли кто?». За ними заскучал целый Стадион малых спортивных состязаний в Подгорице. Они пришли и «вернули городу улыбку». Следует отдать должное организаторам за хорошую организацию концерта и за то, что вернули Джоле в Черногорию. В фан-зоне находились поклонники и почитатели знаменитого песенника, все, как один, пели. Это был триумф и спектакль духа. Слезы радости повсюду и стихи, давно запавшие в наши души. Джоле вернулся, чтобы наполнить сердца и тела положительной энергетикой, которую

он всегда излучает. Была на стадионе и «какая-то новая молодежь», наводнившая сцену мандаринами и маленькими белыми зайчиками. Было много платков в толпе зрителей, но не было «белых шелковых платков». В фан-зоне любовь к песне разделяли и «блонды-анаконды», и «маленькие брюнетки». Здесь было много «друзей до гроба без хронических воспалений суставов», а также «красивых протопоповых» или чьих-то других дочек. Запомнился «Урожай ‘59», как сейчас помним «Севдалинку» и девушку с необычным именем Босния. Целый оркестр на сцене с «шутом, который нам дорог» и феноменального виртуоза Дуе. Джоле позже шутил: «Не аплодируйте ему слишком много, а то Дуе возгордится и решит начать сольную карьеру, а я тогда пропал. Знаете, мы тридцать лет вместе». Поделился с нами Джоле и некоторыми

подробностями личной жизни. Осенью он готовится стать дедушкой. На улице Йована Цвиича появится еще один ребенок, и этому порадовался весь стадион. Только «Божа по кличке Пуб» может сдавать хорошие песни, как карты. Джордже Балашевич провел трехчасовой концерт, на котором все мы слились в одну душу, поющую об истинных ценностях и о любви. В день перед концертом Джоле посадил акацию в Цетинье. Посмотрим теперь, кто будет целоваться под этой акацией «босоногий и убежавший от сна»… «Уехал цирк» из нашей столицы, «Панонский Флот» простился с нами до следующей встречи, оставив нам воодушевление и веру в то, что мы снова увидимся. «Даже то, что мы его так любим, мы любим». Тамара Миленкович

www.topmontenegro.com

PUTOVANJA - AMSTERDAM

Piše: dr Andrija Petković

oj prvi susret sa Amsterdamom, glavnim gradom Holandije bio je sve samo ne očekivan. Bio je, najblaže rečeno, poražavajući... Voda rijeke Amstel, koja sa čitavom mrežom svojih kanala siječe „sjevernu Veneciju“ uzduž i poprijeko bila je mutna, prljava. Gradom gotovo mahnito jure hiljade i hiljade biciklista, a raznorazni mirisi miješaju se u nozdrvama. Zar je ovo Amsterdam, zar je ovo prijestonica grijeha, bilo je prvo pitanje koje mi je prošlo kroz glavu. Bila je to sada već daleka 2006. godina, poznata i po tome što se u susjednoj Njemačkoj igralo Svjetsko prvenstvo u fudbalu, pa smo

www.topmontenegro.com

iz obližnjeg Diseldorfa za tili čas stigli do Amsterdama, o kojem smo čuli bezbroj divnih priča. I doživjeli, u tom se trnutku činilo, veliko razočaranje. Međutim, nije tako... Ovo je bio samo prvi utisak o gradu koji je kao malo ribarsko mjesto na obali rijeke Amstel osnovan u 12. vijeku. Što smo duže boravili u njemu bio je sve ljepši i veličanstveniji, i upravo zbog toga na rastanku sa njim dao sam sebi obećanje: ponovni susret sa njim je siguran. No, da krenemo redom. Dok mislima i dalje koračam gradovima svjetskih metropola u kojima sam boravio, misli me uvijek iznova vuku Amsterdamu. Da bi ste ga obišli onako

kako valja, potrebno je ukrcati se u jedan od bezbroj turističkih brodića koji Vas vode kroz mnogobrojne kanale rijeke Amstel. Samo tako moći ćete u pravom smislu te riječi upoznati svo kulturno i istorijsko bogatstvo Amsterdama. Danas, podatka radi, da kažem da grad ima nešto više od 700.000 stanovnika. Njegov centar, čiji je oblik određen kružnim vodenim kanalima sagrađen je u 17. vijeku, a dok putujete njima pred Vašim očima smjenivaće se Rembrantov muzej, muzej Van Goga, Veliki gradski muzej, Tehnički muzej... Naravno ovo su samo neki od muzeja koje je potrebno obići. Boravak u Amsterdamu ne znači ništa ukoliko

Ispod nivoa mora Posjetite Amsterdam što je prije moguće, jer... Ukoliko uslijed globalnog zatopljavanja dođe do porasta nivoa mora, Amsterdam će biti jedan od prvih poplavljenih gradova na planeti. Naime, vjerovali ili ne, on se nalazi ispod nivoa mora. Najniža tačka Amsterdama leži na 6.7 m ispod nivoa mora.

u okviru Vašeg boravka tamo nijeste posjetili i Muzej seksa, Muzej hašiša i marihuane ili Muzej Madam Tiso. Naravno, za Vašu informaciju, ulazak u bilo koju od ovih, sa punim pravom možemo reći, monumentalnih kulturnih institucija, a istovremeno i turističkih atrakcija, prilično je papren. Čak i za tamošnje standarde. Recimo samo, da je za ulazak u muzej voštanih figura, potrebno izdvojiti 80 eura. Na pisca ovoga teksta poseban utisak ostavio je ipak susret sa kućom Ane Frank. Jednostavno, pred očima su oživjele uspomene na malu jevrejsku djevojčicu, koja je zatočena zidovima svog doma,

pokušavala da preživi strahote II svjetskog rata i vodila svoj dnevnik. Inače, isti taj Amsterdam danas je stjecište raznoraznih kultura i običaja. Mozaik različitosti... Ukusa i mirisa. I naravno hrane. Preporučujemo piletinu u vinu od borovnica. Nećete se pokajati. Nezaobilazan dio Amsterdama predstavljaju čuveni „Cofee shop“ gdje je prodaja hašiša i marihuane potpuno legalna. Čak šta više, podrazumjeva se. Upravo zbog toga ljepuškasta konobarica bila je neprijatno iznenađena kad smo odbili da sa jednog od „bogatih“ menija tamošnjeg kafića koji nevjerovatno sliči na policijsku stanicu, naručimo...

Odmahnula je rukom. Kao da se pita: „šta ćete Vi u Amsterdamu?“ Noć se prebrzo spustila. Bilo je vrijeme i za posjetu čuvenoj „Ulici crvenih fenjera“(De Wallen). Čuvenoj po prostituciji i uličnoj prodaji lakih droga. Zbilja je jedinstvena. Iz više od 30.000 kabina mame Vas manje ili više zanosne „kraljice noći“, „prodavačice ljubavi“. Svaka od njih ima svog makroa. I posebno da napomenemo: Fotografisanje u ovoj ulici nije dozvoljeno. No te „papirne“ fotografije nisu Vam ni potrebne. Svaka slika iz Amsterdama za cijeli život urezaće Vam se u sjećanje. Kao prelijepa i vrijedna uspomena, koja će Vas uvijek ponovo vući u grad grijeha. www.topmontenegro.com

SIN CITY

y first encounter with Amsterdam, the capital of the Netherlands was anything but expected. It was disappointing, to say the least… The water of the river Amstel, which cuts all across “Northern Venice” with its network of canals, was dull and dirty. Thousands of cyclists were chasing almost frantically around the city, while various smells and flavors mingled in the nostrils. Is this Amsterdam, can this be the capital of sin, I asked myself. While I invoke the memories of all the cities I visited, my thoughts are constantly directed towards Amsterdam. The best way to properly meet Amsterdam is to embark on one of the numerous tourist boats which will guide you through countless channels of river Amstel. Only then you will be able to realize how grand, how majestic, how unique cultural and historical heritage of Amsterdam is. According to official records, over 700,000 people inhabit Amsterdam today. City center, bounded by circular water channels, was built in 17th century and is home to The Rembrandt House Museum, Van Gogh Museum, Amsterdam Museum, NEMO (Science and Technology) Museum, etc. The writer of this article was, however, most impressed by house of Anne Frank. Revived memories of a little Jewish girl, imprisoned amongst the walls of her own home, who tried to survive all the horrors of World War II, are more than enough to touch the soul of even the toughest and crudest hearts.

Amsterdam today is a confluence of customs and cultures. Mosaic of diversity… Mixture of exotic tastes, smells and of course – food… We recommend you to try chicken in blueberry wine sauce and we promise – you will not regret it! World famous “Coffee Shops” where the sale of hashish and marijuana is completely legal are an indispensable part of Amsterdam. Use of psychotic substances is implied – pretty waitress seemed almost offended and unpleasantly surprised when we refused to order from one of the “rich menus” we encountered in a police station like coffee shop. She shook her hand – as if she was asking: “What are you doing in Amsterdam?!” Dr. Andrija Petković

ГОРОД ГРЕХА

оя первая встреча с Амстердамом, главным городом Голландии, была в высшей степени неожиданной. Точнее, она была просто поразительной… Воды реки Амстел, целая сеть каналов которой пересекает вдоль и поперек «северную Венецию», были мутны и грязны. По городу бешено гоняют тысячи велосипедистов, а разнообразные запахи смешиваются в удивительный букет. «Неужели это и есть Амстердам, столица греха?» – был первый вопрос, который мелькнул у меня в голове. Но обо всем по порядку. Когда я мысленно путешествую по городам мировых держав, в которых бывал, меня больше всего тянет в Амстердам. Чтобы осмотреть его как полагается,

www.topmontenegro.com

нужно сесть на один из многочисленных туристических теплоходов, которые курсируют по многочисленным каналам реки Амстел. Только так вы сможете оценить по достоинству в полном смысле этого слова все культурное и историческое богатство Амстердама. Сегодня, скажу для справки, в городе проживает чуть больше 700 000 человек. Облик его центра, построенного в XVII веке, создают круговые водные каналы, во время путешествия по которым вашему взору открываются Музей Рембрандта, Музей Ван Гога, Большой городской музей, Технический музей… Но на автора этих строк особое впечатление произвело все же посещение дома Анны Франк. Перед глазами сразу же ожили воспоминания о маленькой еврейской девочке, заточенной в стенах собственного дома, которая пыталась пережить ужасы Второй мировой войны и вела свой дневник. Сегодня Амстердам – это еще и смешение разнообразных культур и традиций. Мозаика отличий… Вкусов и ароматов. И, конечно, еды. Рекомендуем попробовать цыпленка в черничном вине – не пожалеете! Невозможно обойти вниманием ту часть Амстердама, где расположены «Coffe shop», где продажа гашиша и марихуаны не только абсолютно легальна, но даже более того. Именно поэтому симпатичная официантка была неприятно удивлена, когда мы отказались заказать чтолибо из одного из самых «богатых» меню местных кафе, которые невероятно напоминают полицейский участок… Махнула рукой, будто спрашивая: «Так что вы делаете в Амстердаме?» Др. Андрия Петкович

Dragi prijatelji, U predhodnom broju magazina Top Montenegro smo vas upoznali sa posebnom vrstom “Zi” espresso kafe (cialdama) i malim profesionalnim kafematima za kancelarije, otvorene šankove, ordinacije, idr pravna i fizička lica. Ovim putem želimo još jednom da vam zahvalimo na velikom interesovanju koje smo opravdali našim prisustvom i druženjem uz kafu u vašim poslovnim i ugostiteljskim prostorijama. Danas vam predstavljamo nešto za šta ste već čuli ali niste bili u prilici da probate, jednu od najprodavanijih espresso kafa na balkanu i šire, kafu u zrnu u pakovanju od 1kg ekstra kvaliteta po ekstra pristupačnoj cijeni (BEZ USLOVA O POTROŠNJI KAFE) i gotovu mljevenu espresso kafu u vakum pakovanju od 250g, za one koji kod kuće već imaju manje kafemate. Uz vaše interesovanje i naš servis postanite i Vi jedan od mnogih zadovoljnih potrošača.

Ukoliko vam se sviđa naša poslovna politika, kontaktirajte nas, a mi ćemo vas posjetiti u što kraćem periodu i donijeti na poklon pakovanje odabrane kafe na degustaciju kao i svu prateću opremu kako bi vaš užitak ispijanja kafe u potpunosti bio zadovoljen, a naš cilj opravdan. IL TUO CAFFE je spoj sa jakim i intezivnim ukusom sastavljenim od zelene Robusta kafe i dijela Arabice, posebna mješavina za ljubitelje kafe koji žele da uživaju u zadovoljstvu jake kreme i punog ukusa espressa. Pakovanje sadrži oko 120 doza kafe. Cijena sa PDV-om = 13.45 € Cijena sa PDV-om i popustom za avansnu uplatu = 12.11€ LINEA ESPRESSO je izbalansirana mješavina najbolje Robusta i Arabica zelene kafe, i daje espresso jedinstvenog ukusa sa puno kreme. Sve tradicionalne tajne dobrog espressa su upakovane kod ove vrste sa posebnim jednosmjernim vazdušnim ventilom. Cijena sa PDV-om = 17.55 € Cijena sa PDV-om i popustom za avansnu uplatu = 15.80 €

GUSTOSA je mješavina sa intezivnom aromom i jakim ukusom, zahvaljujući ukusu koji ostaje na nepcu u ustima i nakon ispijanja kafe posebno je pogodna za konzumaciju nakon obroka i za one koji vole pravi italijanski espresso. Pakovanje u vakumu garantuje očuvane dobre karakteristike kafe. Pakovanje sadrži oko 30 doza kafe. Cijena sa PDV-om = 4.90 € Cijena sa PDV-om i popustom za avansnu uplatu = 4.43 € DOLCE je mješavina koja je pogodna za sve one koji vole sladak i delikatan ukus, idealna je za jutarnju kafu uz doručak kao i sastojak poslastice i sladoleda. Pakovanje u vakumu garantuje očuvane dobre karakteristike kafe. Cijena sa PDV-om = 4.10 € Cijena sa PDV-om i popustom za avansnu uplatu = 3.70 €

„VIVA LAZARO” doo Podgorica Office: 020 660 499 Mob. 068 33 44 55 e-mail: vivalazaro@t-com.me www.zicaffe.com

SAVJETI KAKO ODRŽATI ZDRAVLJE NA RADNOM MJESTU

Piše: dr Milenka Vraneš - Grujičić (ordinacijavranes@t-com.me( Pravilan položaj na radnom mjestu

akvim se poslovima bavite i u kakvim uslovima radite? Da li se osjećate iscrpljeno nakon radnog dana i da li ste ispunjeni i zadovoljni vašim poslom? Veliki dio vremena provodite sjedeći, malo vam vremena ostaje za sebe! Kako da ostanete zdravi i dugo radno sposobni? U današnjim uslovima biti zaposlen i imati radno mjesto je velika sreća. Postoje mnoge štetnosti na vašem radnom mjestu koje vas mogu ugroziti. Radno mjesto mora biti zdravo da bi mi ostali zdravi. „Zdrav radnik na zdravom radnom mjestu“ je globalni plan Svjetske zdravstvene organizacije. Posmatrajmo administrativne radnike. U kakvom i kolikom prostoru rade i sa koliko ljudi u kancelariji, kakve su radne površine, od čega su izgrađeni zidovi, kakav je radni sto, osvjetljenje, temperatura, ventilacija, ima li buke, vibracija, isparenja... Danas se ne poštuju osnovna načela nauke o radnom prostoru, kao ni zakonom definisani standardi. Imitirajući zapad, privatni poslodavci prave radni prostor zajedno za mnogo izvršilaca. Preporučeno je kakva radna stolica treba da bude, kakva je radna površina i sa kakvim materijalima treba raditi. Radni prostor je potrebno prilagoditi

fiziološkim potrebama čovjeka. Stolica na kojoj sjedimo mora biti prilagođena svakom tijelu i njegovoj građi. Kičma je stub mladosti. Kaže se „mladi smo onoliko koliko nam je mlada kičma“. Dok sjedimo, stolica mora čvrsto podupirati kičmu, sa ulegnućem u predjelu slabina. Ruke se slobodno moraju kretati, prsti bez napora obavljati poslove. Pored prave kičme, ugao između trupa i nogu, nadkoljenice i podkoljenice treba da bude prav. Ruke se moraju udobno smjestiti na radnu površinu, tastaturu, bez krivljenja i napetosti. Ekran bi trebao stajati u nivou očiju, kako bi vratna kičma ostala prava. Sami procijenite da li sjedite ispravno i da li osjećate napetost u mišićima? Hronične mišićne tenzije će poremetiti cirkulaciju, oslabiti ishranu ćelija, izazvati ukočenost i bol, a dugotrajne će izazvati vidljive promjene deformisane kičme i poremećeno držanje tijela. Kod osoba koje sjede duže od osam sati, značajno je povećan rizik od nastanka kardivaskularnih bolesti. Sintetički, hemijski materijali od kojih se danas uglavnom pravi sve, su izvori alergija, peckanja u očima i nosu, problema sa disajnim organima. Preporučuje se prirodno osvjetljenje, svjetlost da ravnomjerno pada na radni sto, bez sjenki, sa lijeve strane radne povrsine kod dešnjaka. Vještačka ventilacija kroz sistem filtera i kruženja vazduha koncentriše štetne materije, pogoduje razvoju mikroorganizama u filterima, isušuje vazduh i tako ugrožava zdravlje zaposlenih. Posebno je štetno pušiti i biti u društvu pušača, što mi nikako ne preporučujemo. Duvanski dim sa vrha cigarete je po svom sastavu opasniji od onog koji udiše pušač. Imate i zakonom dato pravo na čisti vazduh i uvijek odreagujte kada neko puši u vašem okruženju. Sami pušači moraju poštovati vaš stav, u njihovom je interesu da „preskoče“ makar jednu cigaretu. Tako su sebi poklonili 8 minuta života, kako je statistika izračunala. Poznato je da pušači u pušenju pronalaze ventil za pražnjenje od stresa na radnom mjestu, puše sve veći broj cigareta, na kraju ga „ne gase“. Tako ugrožavaju i sebe i svoju okolinu. Danas je najčešća situacija - Na skučenom radnom prostoru, uz pojačanu cirkulaciju ljudi, gužvu i galamu, umanjuje se koncentracija i povećava disbalans zaposlenog. Pod stalnim nadzorom se gube sloboda i spontanost u

www.topmontenegro.com

izražavanju, a time ugrožava produktivnost. Na dugu stazu to povećava razdražljivost, raste napetost i pojavljuju se tegobe u vidu premora i iscrpljenosti. Hroničan stres na radu djeluje kumulativno, njegovo štetno dejstvo se uvećava sa vremenom trajanja, čak se ugrožava i genetski materijal. Njemački naučnici su snimili isužene telomere, završetke DNK lanca, što je odgovaralo fizičkoj istrošenosti radnika. Svakodnevno vidimo „usahle“ ljude oko sebe, iscrpljene od prekomjernog , neuslovnog rada. Čovjek se na radu mora osjećati udobno i opušteno. U prijateljskom okruženju, u miru i tišini i sa osmjehom na licu i zadovoljstvom u srcu ni jedan mu rad neće ugroziti zdravlje.

VJEŽBE NA RADNOM MJESTU Poznato nam je da Kinezi rade vježbe na ulicama, parkovima, dok u Japanu prekidaju radni proces da bi svi zajedno, na radnom mjestu, odradili vježbe. Svako od nas je odgovoran za svoje zdravlje. Preventiva je najbolja medicina. Klasična medicina sve više prihvata alternativne i tradicionalne metode liječenja. Koje god tegobe da imate, biće vam preporučeno kretanje, duboko disanje i opuštanje, uz redovnu i regulisanu ishranu. Kako da uklopite kretanje i vježbe dok radite? Kada dolazite na posao odaberite brzi hod, bez automobila, ako je to moguće. Brzim hodom ćete odraditi zagrijavanje svih mišića, razgibavanje svih zglobova. Srce će brže kucati i više će krvi stići do mozga, a usput ćete se osloboditi stresa i mnogo se bolje osjećati. Na poslu radite pokrete razgibavanja i istezanja zglobova i automasažu. Sve to treba odrađivati svakodnevno i bez napora, u tome trebate uživati. Pokušajte da vam ovo postane navika i sastavni dio vašeg ponašanja. Preporučuje se na svakih sat vremena sjedenja, deset minuta vježbi u vidu istezanja, zagrjavanja, opuštanja i meditacije. Disanje, duboko i opušteno, uz sve gore navedene vježbe, će imati posebno dobar efekat protiv stresa.

Work and Health

hat kind of jobs do you work and in what conditions. Do you feel exhausted after work and have you fulfilled and satisfied with your work? A large part of the time is spent working, you find a bit time remains for yourself! How to stay healthy and long working age? In present conditions to be employed and have a job is a great fortune. There are many hazards in your workplace that you can compromise. Workplace must be healthy so that we stay healthy. The WHO Global Strategy for Occupational Health for All. Consider the administrative staff. What kind and how much space work and how many people in the office, such as the desktop, of which the walls were built, such as a desk, lighted, temperature, ventilation, any noise, vibration, fumes ... Today we are not respected basic principles of occupational health or legally defined standards. Imitating the West, private employers make work space together for many employees. The law prescribes what work chair should be, what is the working area and what kind of materials should be used. The workspace is necessary to adjust to the physiological needs of man. The chair on which we sit to be adjusted for each body and its structure. The spine is a column of youth. It says “we are young as long as the spine of our young.” While sitting chair must firmly support the spine, with the dimple in the loins. Hands must be free to move, fingers effortlessly perform activities. In addition to making the spine, the angle between the torso and legs, thighs and Lower thighs should be straightforward. Arms should be comfortably accommodate on the desktop, keyboard, without bending and tension. The screen should stand at eye level, to the rights of other cervical spine. Only you can decide whether you sit properly and if you feel tension in your muscles. Chronic muscle tension will disrupt the circulation, weaken cell feeding, cause stiffness and pain, and the long-term will cause a noticeable changes of the deformed spine and distorted posture. For people who are sit for more than eight hours, significantly a high incidence of cardiovascular disease. Synthetic chemical materials of which today mainly makes all are the sources allergies, eye irritation and nose, breathing problems. Recommended natural light, the light that falls equally to the worktable, without a shadow on the left side of the desktop with the right-handers. The artificial ventilation through a system of filters and air circulation, concentrating harmful substances, favors the development of micro-organisms in the filter, dry the air and so endanger the health of employees. It is especially harmful to smoke and be in company of smokers, we strongly advise

against. Tobacco smoke from cigarettes is at the top of its structure more dangerous than that which the smoker inhales. You have the law gave the right to clean air and always react negatively when someone smokes around you. Smokers themselves must respect your attitude, it is in their best interest to skip at least one cigarette. So they gave themselves eight minutes to live, how to calculate the statistics. It is well known that smokers find smoke in the drain valve of workplace stress, smoking more and more cigarettes in the end it does not go off. Thus endangering themselves and their environment. Dr. Milenka Vraneš - Grujiči

Здоровья и труда

акую работу вы будете делать и в каких условиях. Чувствуете ли Вы себя исчерпала после работы, и вы выполнили и удовлетворены своей работой? Большая часть времени тратится сидя, вы мало времени иметь для себя! Как оставаться здоровым и длинные здоровые? В сегодняшних условиях найти работу и иметь большую работу это счастье . Существует много опасностей на рабочем месте, что вы можете идти на компромисс. На рабочем месте должны быть здоровыми, так что мы остаемся здоровыми.«Здоровый работник здоровых рабочих мест,” глобальной повестки дня Всемирной организации здравоохранения. Рассмотрим административного персонала. Какие и сколько места сделать и как много людей в офисе, например, на рабочем столе, из которых стены были построены, например, на столе, освещенном, температуры, вентиляции, шума, вибрации, дыма ... Сегодня мы не уважать основные принципы рабочее пространство науки, или юридически установленным стандартам. Подражание Западу, частные работодатели делают рабочее пространство вместе в течение многих сотрудников. Какова рекомендуемая рабочее

кресло должно быть, что это рабочая зона и какие материалы должны быть сделаны. В рабочей области необходимо адаптироваться к физиологическим потребностям человека. Стулья мы сидим на быть адаптирована к каждому телу и его структура. Позвоночник является колонна молодежи. Он говорит: “ молодым людям так, как мы есть молодой позвоночник“.Сидя в кресле должны твердо поддерживать позвоночник, с углублением в пояснице. Руки должны свободно передвигаться, пальцы легко выполнить. В дополнение к позвоночнику, угол между туловищем и ногами, бедра и нижнего бедра должны быть прямой угол . Ruke должна разместиться на рабочий стол, клавиатура, без изгиба и напряжения. На экране должна стоять на уровне глаз, чтобы права других шейного отдела позвоночника. Только вы можете решить, сидите ли вы должным образом, и если вы чувствуете напряжение в мышцах? Хроническое напряжение мышц будет нарушать кровообращение, ослабляют клетки кормления, вызывают скованность и боль, и в долгосрочной перспективе привести к заметным изменениям плохо позвоночника и искаженной осанки. У людей, которые сидят более восьми часов, значительно повышенный риск сердечно-сосудистых заболеваний. Синтетические химические вещества, используемые в настоящее делает все источники аллергии, жжение в глазах и носу, проблемы с дыханием. Рекомендуемая естественный свет, свет, который падает ровно на столе, без тени на левой стороне стола с правшами.Искусственная вентиляция через систему фильтров и циркуляции воздуха, концентрации вредных веществ, способствует развитию микроорганизмов в фильтрах, сухой воздух и тем самым поставить под угрозу здоровью работников. Это особенно вредно курить и находиться в компании курильщиков, мы не рекомендуем. Табачный дым от сигарет находится на вершине своей структуре более опасно, чем то, что курильщик вдыхает. У вас есть закон давал право на чистый воздух и всегда. Надо реагировать, когда кто-то курит вокруг вас. Курильщики сами должны уважать ваше мнение, что это в их интересах, чтобы “пропустить” по крайней мере одну сигарету. Таким образом, они дали себя восемь минут, чтобы жить, как рассчитать статистику. Хорошо известно, что курильщики находят дыма в сливной клапан на рабочем месте стресс, курение все больше и больше сигарет, в конце его «не выходит». Таким образом, опасности себя и свое окружение. Др. Миленка Вранеш Грујичић

www.topmontenegro.com

TECHNOLOGY NAJBOLJE CRNOGORSKE APLIKACIJE ZA ANDROID

Pripremio: Zlatko Vučinović rna Gora je poslije tromjesečnog konkursa pod nazivom „Prvi izazov: Dobro došli u Crnu Goru”, dobila i zvanično najbolje domaće aplikacije za Android. „Prvi izazov” je organizovalo Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije uz partnersku podršku kompanije Telemont, zvaničnog distributera HTC proizvoda za Crnu Goru. Ministarstvo je obezbijedilo 6.000 € za tri najbolje aplikacije, a HTC i Telemont pametne telefone za još osam autora. U nastavku predstavljamo sve pristigle aplikacije...

DivAct Montenegro Najpotpunija aplikacija, te nas ne iznenađuje što je pobjednik. Ovdje možete saznati nešto o crnogorskoj hrani, istražiti nacionalne parkove i endemske biljne i životinjske vrste. Veza s Google Maps-om je unaprijeđena, omogućava da saznate nešto više o gradovima i zanimljivim lokacijama. Conquer Montenegro SE Autor aplikacije je odabrao 15 atraktivnih mjesta u Crnoj Gori koja bi svaki turista trebalo da posjeti i ukratko ih opisao. Ako obilazite Crnu Goru, ova aplikacija će biti od pomoći. Montapp Aplikacija koja vas vodi kroz Crnu Goru, njene atrakcije, restorane, kafiće. Pronaći ćete i kulturno-istorijske znamenitosti Crne gore i njihovu lokaciju. Tu su i vremenska prognoza, spisak banaka, rentakar i mnoge druge korisne informacije. Narodna kuhinja (Traditional Cuisine) Lijepo dizajnirana aplikacija će umnogome doprinijeti dobrom glasu koji prati tradicionalnu kuhinju Crne Gore. Pomoći će vam da odaberete one restorane koje turisti preporučuju. Ulcinj Gotovo da nema turiste koji na letovanju u Crnoj Gori nije obišao bar neku od lokacija Ulcinjske uvale - Veliku plažu, plažu Valdanos ili Adu Bojanu. U aplikaciji „Ulcinj” pronaći ćete njihove

www.topmontenegro.com

lokacije, smeštaj, kao i preporuke za obilazak. Neka bude čisto Jedina aplikacija sa ovog spiska koja se bavi ekologijom. Daje prikaz kritičnih ekoloških tačaka i afirmiše Crnu Goru kao ekološku državu. Montenegrin tourist phrases simpatičan, jezgrovit, ali sadržajan rečnik crnogorskih fraza koji prevodi s pet evropskih jezika. Crnogorska jezera Jedna od najboljih aplikacija u ovom takmičenju – detaljan opis atraktivnih crnogorskih jezera, a jedan klik vas dijeli do učitavanja rute u Google maps. Jednostavno i korisno. Vjerski turizam Aplikacija pomaže vjernicima i turistima prilikom obilaska vjerskih objekata u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju pravoslavni manastiri, katoličke katedrale ili džamije. MNE Aplikacija namijenjena prije svega onima koji ne znaju mnogo o Crnoj Gori. Pomaže turistima da stignu u Crnu Goru, otkriju zanimljiva mjesta i pronađu smještaj. WiFi Montenegro Korisna aplikacija koja pomaže kori snicima da pronađu slobodne WiFi zone na području Crne Gore. Te zone su obilježene zelenom bojom.

Stari crnogorski kuvar Aplikacija je jednostavna za upotrebu, a bogata je receptima dobrih starih domaćih jela iz kuhinja crnogorskih domaćica. Discover Montenegro Aplikacija sadrži kalkulator razdaljine između mjesta gdje se korisnik nalazi i odabranog mjesta u Crnog Gori, za koje odmah možete vidjeti i vremensku prognozu i druge bitne informacije. Montenegro Guide Iscrpan vodič kroz Crnu Goru - primorje, ravnicu i Podgoricu, sa osvrtom na značajne turističke centre i istorijske podatke. Pohvaljujemo dizajn aplikacije. ExtremeMNE Ako volite ekstremne sportove a put vas vodi u Crnu Goru, sigurno se nećete razočarati ni izborom sportova ni ovom aplikacijom. Rafting, paraglajding, ronjenje i druge avanture čekaju vas u Crnoj Gori, a detalje potražite u ovoj aplikaciji. MNE Trekking Guide Vodič kroz pješačke i planinarske staze Crne Gore, sa obilježenim rutama na mapi.

MonteStart Pored uobičajenih informacija izdvojili bismo funkciju „Događaji”, koja će vam po moći u odabiru perioda za ljetnji provod na dinamičnoj crnogorskoj rivijeri.

Montenegro planinarenje Popularne staze, slike crnogorskih planina ali i savjeti o tome šta ponijeti sa sobom, glavne su funkcije ove planinarske\ aplikacije.

Turizam CG Mali pretraživač koji raspolaže infor macijama o smještaju, restoranima, lokacijama bankomata, plaža, skijališta, pa čak i ambasada.

Budva Travel Aplikacija prosto mami da posjetite najpopularnije crnogorsko ljetovalište. Bogata baza informacija o plažama, smještaju, obogaćena i galerijama slika kojima je teško odoljeti.

Dobrodošli Aplikacija koja olakšava snalaženje kroz Crnu Goru. Podjednako je zgodna za pješake i za vozače, a nudi i korisne savjete za turiste koji nisu odlučili šta će posetiti u Crnoj Gori.

infoMNE Aplikacija promoviše gradove, kulturnoistorijske spomenike i prirodne ljepote Crne Gore. Korisnik može lakše planirati svoje putovanje i dijeliti svoje slike i utiske s prijateljima.

ParkMe Aplikacija koja pojednostavljuje zonsko parkiranje u Podgorici.

Welcome to Montenegro Zanimljiva aplikacija uz pomoć koje pronalazite odredište jednostavnim odabirom grada i vrste objekta koji želite da posjetite.

Montenegro Još jedna od aplikacija koja ističe prirodne ljepote Crne Gore, kako obale tako i planinskog dijela. Autoru samo predlažemo da ubuduće koristi i naša slova. Aplikacija je dostupna i na engleskom jeziku. PG Vodič Kao što joj i samo ime kaže, ova apli kacija će vam olakšati boravak u crnogorskoj prestonici i predložiti lokalitete koje svakako vredi posetiti.

Podgorica Sve što vam kao posjetiocu glavnog grada Crne Gore može zatrebati, nalazi se u ovoj aplikaciji.

DivAct Montenegro – awarded for the most comprehensive application. Here you can learn about Montenegrin food, research about national parks and endemic species of plants and animals in Montenegro. Improved connection to Google Maps will help you learn more about cities and interesting locations. Conqueror Montenegro SE – author of thislication chose 15 most attractive locations in Montenegro, ones that every tourist should visit, and briefly described them. If you plan on touring Montenegro, this application will be of immense help.

Vremenska prognoza Provjerite vremenske uslove u bilo kojem gradu u Crnoj Gori - brzo i sasvim jednostavno. Crnogorska vina Priča o istoriji vina, nastanku i razvoju kompanije „13. jul plantaže“, kao i pozitivnom uticaju vina na zdravlje zadržaće pažnju ljubitelja vina.

Benzinske pumpe Većina benzinskih pumpi u Crnoj Gori popisane su u okviru ove aplikacije. Dobro je proučite ako putujete kroz Crnu Goru motornim vozilom.

Sailing across the Android Sea

ontenegro has now officially gotten best domestic Android applications, after competition “First Challenge: Welcome to Montenegro” has finished after three months. “First challenge” was organized by Ministry of Telecommunications and Information Society in partnership with “Telemont” company, official distributor of HHTC products for Montenegro. The Ministry has provided € 6,000 as an award for top three applications, and “Telemont” provided HTC smartphones for eight authors. We will mention some of the best:

Taxi CG Detaljan imenik taksi prevoznika u svim većim gradovima Crne Gore.

MontApp – this is your guide through Montenegro, its attractions, restaurants, cafes. You will find information about cultural and historical sites in Montenegro, as well as information about weather forecast, list of banks, list of rent-a-cars etc. Narodna Kuhinja (The National Cuisine) – this neatly designed application will greatly contribute to the good reputation that follows the traditional cuisine of Montenegro. It will help you choose restaurants recommended by other tourists. Ulcinj – there is almost no tourist who has not visited one of the attractions of Ulcinj – The Great Beach, Valdanos Beach or Ada Bojana. “Ulcinj” application will help you find wanted locations, accommodation and recommendations on what to visit. Neka Bude Cisto (Keep It Clean) – the only application from this list that deals with ecology. It shows the location of key ecological points and promotes Montenegro as an ecological state. Montenegrin Tourist Phrases – nice, concise but also comprehensive glossary of Montenegrin

phrases translated into 5 different European languages. Crnogorska Jezera (Montenegrin Lakes) – one of the best applications of this competition. In contains detailed descriptions of attractive Montenegrin lakes and you’re only one click away from loading your route into Google Maps. Application is well designed, but simplified and easy to use. Vjerski Turizam (Religious Tourism) – application designed for believers and religious people. It will help you locate religious objects spread throughout Montenegro – orthodox churches, catholic cathedrals and Islamic mosques. WiFi Montenegro – this is useful application that will help users to locate free WiFi zones in Montenegro. Zones are marked by green color. Stari Crnogorski Kuvar (Old Montenegrin Chef) – application is simple and easy to use, rich in recipes of old and traditional Montenegrin dishes, straight from kitchens of Montenegrin housewives. www.topmontenegro.com

Tivat, Njegoševa 1

ACER Aspire One D270-26Cws

10.1” 1024x600 LED, Intel® Atom™ N2600, 2 jezgra, 1.6GHz, 1GB DDR3, 1xDDR3 vga Intel® GMA 3600, do 64MB, 320GB SATA, 802.11b/g/n Wi-Fi, LAN 10/100Mbps, HDMI, VGA D-sub, 3xUSB 2.0, 2x3.5mm audio, Čitač kartica , webcam, Acer Crystal Eye, Litijum-jonska, 3-ćelijska, Bijeli (Seashell White), 1.2kg

• www.avacom.me • 032/673-270, 069 347 997

Compaq Presario CQ57-405SM

Intel Core i5-3317U 1.7 GHz, 4096 MB, DDR3, Intel HD Graphics 4000, Core: 350-1100 MHz, 800 MHz, 13.3 inch 16:9, 1366x768 pixel, AU Optronics B133XW01 V2, TN LED, glossy,HDD 500GB + 20 GB SSD Cache, 2 USB 3.0, HDMI, Kensington Lock,Card Reader, Wireless, 4.0 BT, 1.36 kg Power Supply: 0.2192 kg, 36.4 Wh Lithium-Ion, Windows 7 Home Premium 64 Bit,

ACER ASPIRE E1-571-52454G50MNKS

15,6”, Intel Dual Core B815 1,60 GHz, 2048 MB DDR3, 1366x768, SATA 320 GB, Free DOS, Intel HD (do 762 MB), DVD±RW, 1x 10/100 Ethernet, 802.11b/g/n, Bluetooth, USB 2.0x3, 2,55 kg

15.6”, Intel® Core™ i5 Processor 2450M 2.5 GHz, Intel HD Graphics 3000, 4GB DDR3, HDD 500GB, DVD-RW, WiFi b/g/n, Webcam, HDMI, USB 3.0, card reader, 6-cell Li-Ion, black, 2.49kg

AVACOM Free4Net Toshiba 46TL933 3D LED TV 46”, FULL HD SMART TV, Wi-Fi ready Modul: 3D LED TV, full HD, AMR 200Hz, kontrast 1.000.000:1 Video: EPG, Digital Noise Reduction, HDMI-CEC (REGZA-LINK) Audio: Dolby Digital Plus, Dolby Volume, Audyssey EQ, 2 x 10W Smart TV: Toshiba Places, Toshiba Apps Connect, WiFi ready, WiDi, DLNA, Konektori: HDMI x 4, USB x 2, Component Video x 1, Composite Video x 1, Digital Audio Out x 1, PC Input x 1, Scart x 1, Headphone x 1, LAN x 1, Boja: Brushed silver finish, Garantni rok: 2 godine

ACER Aspire S3-391-53314G52add

AVACOM TOP GAMER

NAJTANJI NA SVIJETU!!!

• CPU: Intel Core i5-3570 3.40GH 6MB cache(3.8GHz Turbo Boost), 4 jezgra, HyperThreading, 8MB Intel® Smart Cache, 32nm • MB: MAXIMUS V GENE, 1155, Intel® Z77 Express Chipset • HDD: WD Caviar Black 1TB , 64 MB • MEM: DDR3 8 GB 1600MHZ HyperX • VGA: Asus NVD GTX650-DC-1GD5, 1GB DDR5 • OPT: LG DVD-RW • Kućište: CoolerMaster Miditower Case Elite 431, 500W, ATX, w/Side, Window, BlueLED Fan12cm, All Black Inside,Tooless, Black

Gigabyte AMD MB, GA-E350N AMD E- 350D Dual core 1.6 GHz, HDMI, Gigabit Ethernet 2GB DDR3 1333MHz, 320GB SATAII HDD WD AMD Radeon HD6310 VGA/HDMI, DVD±R/RW, MidiTower, case 500W Google Nexus 7” IPS LED/ NVIDIA Tegra 3 Quad Core 1.2 GHz/1GB DDR3 16GB Android 4.1 Jelly Bean, IPS panel, 10 finger multitouch support, NVIDIA Tegra 3 Quad-Core 1.2Ghz, RAM 1GB, 16GB, WLAN b/g/n 2.4GHz, BT3.0, 1.2 MP Front Camera, Headset Jack, 1x microUSB, 2x Digital microphone, 2 x HQ speakers, 1x Docking PIN, G-Sensor, Light Sensor, Gyroscope, E-compass, GPS

NOTEBOOK TORBE NOTEBOOK BAG 15’’ NOTEBOOK BAG 17’’

LG 32LS5600 LED TV 32”, full HD

1.8’’ Color ekran, MP3 player, FM radio, MicroSD do 16GB, vibracija, ugrađene igrice, do 8h razgovora

Resolution 1920 x 1080, Edge LED, Dynamic MCI 100 Hz, DVB-T/DVBC/ CI+, Triple XD Engine, Dolby Digital Decoder, Infinite Surround, Clear Voice II,DLNA Certified (Wired), Simplink, USB 2.0 (DivX HD, JPEG, MP3...), EPG, Intelligent Sensor, TV Side: CI Slot x 1, HDMI 1.4 x 1, USB 2.0 x 1, Headphone out x 1.

8GB 16GB 32GB

XWAVE MP4 Player S-48 4GB PINK, BLUE, RED

GENIUS SP-HF500A 2x7.5W, od drveta

GENIUS MAURUS

Gaming USB MOUSE

TERABYTE UNIVERSAL LAPTOP ADAPTER

LG E2242C-BN LED MONITOR

21.5’’ widescreen, 16:9, 1366x768, 200 cd/m2, VGA, DVI, FULL HD, 5ms, D-Sub, Boja crna, LED, Tilt

NOKIA 101 DUAL SIM

PRN MLJ SM ML-2160

ML-2160/SEE, 20 str/min, 8,5 s, 1200x1200 dpi, 8 MB, SPL, 150 listova, USB, Toner MLT-D101S

Objekta na tržište objedinjuje renomirane svjetske proizvođače najkvalitetnijih materijala i okova za opremanje enterijera, harmonizuje kreativnost, tehnologiju, estetski ugođaj sa primenom novih idejnih rešenja i praktičnih metoda koji oplemenjuju Vaš životni prostor... Na Vama je da odaberete materijale, boje, dezene i dimenzije .... Ostalo je Naš posao

GPS: N 42˚ 22’ 40’’, E 18˚ 44’ 46’’

objektanamjestaj@t-com.me

Adresa: Industrijska zona b.b., Kotor

Tel: (+382 32) 331 530 (+382 67) 513 343 Fax: (+382 32) 331 530

Website: www.shellmontenegro.com