OLA
e faasoa faamatalaga mo a’oga i le gagana Samoa
www.ola888.com
Tatala a’oga fou i Kalaisetete
Laufatu: O le malaga i saute
PULETINI A’OGA
Malia Lata
06 FEPUARI 2017 ~ Lomiga 1 ~ Upega Tafailagi: www.ola888.com ~ Telefoni (03) 382 6674 ~ Tuatusi: saili.niupac@gmail.com; ola.niupac@gmail.com ~ E le faatauina ~ A Free Publication
Tilotilo Haeata i avanoa o polokalame e fa’aaoga ai le gagana O loo tilotilo le pulega o le a’oga fou a Haeata i Aranui, i avanoa o polokalame e fa’aaoga ai la tatou gagana e a’o’oga ai le fanau. Na faamaonia lea ina ua maua se talanoaga ma se tasi o tamā matua o le aai, le alii faife’au, Rev Fitifiti Luatua, o ia fo’i o se sui o Samoa ma le Pasefika i totonu o le fono faufautua a le a’oga fou. O loo ua opea i maota se lagona faapea i matua Samoa i Aranui. I le taimi nei o loo tilotilo toto’a i ai le aufaatonu, saunoa Luatua. E lagolagoina e le alii faife’au sea taulagalaga. E malosi lona taofi o le auala tonu lea e tatau ona uia e i tatou auā se lumana’i o fanau i le gagana, ma le tausiga o lo latou tofi o ni Samoa i nuu fou ua aumau ai. Saunoa fo’i se tasi o matai Samoa, le tofa ia Samuga Poliko Vili, e faaleo se lagona o matua o le aai, e piiama i sea talitonuga e tasi. O lona alo laitiiti e lelei le tautala i le fale, ae mana’omia se fa’aauauga pe afai e ulufale i le a’oga. O lea e moomia ai ni polokalame faapea. Sa talanoa fo’i ma le alii fautua Samoa i mataupu taua’oga a le Iunivesite o Kenetaperi, le tofa ia Lealiie’e Tufulasi Taleni, ma saga opogiina ai sea lagona mo ni polokalame faapea e lagolagoina le fanau i Kalaisetete. Na ia ta’ua e faapea o le tasi lea vaega ua avatu i ai le vaai a le iunivesite i le tulaga i su’esu’ega, e pei ona iai nei se sikolasipi ua ofoina e su’esu’eina ai le aogā o sea auala mo fanau a Samoa ma le Pasefika i totonu o le taulaga. O le taeao o le Aso Faraile, 3 o Fepuari 2017, na tatala ai faitoto’a o le lotoa fou i le fanau, mo le amatalia o a latou a’oga i lenei tausaga. E lata i se 900 le aofa’i na resitara igoa e fia ulufale, e 70 le aofa’i o faia’oga o le a galulue i le lotoa fou.
Matua ma fanau i le taeao o le Aso Faraile, sauni e ulufale i totonu o potua’oga mo le 2017
Mark Tulia (MOE), Samuga Poliko Vili (Aranui), Sam Uta’i (ARA), Reverend Fitifiti Luatua (CPIT)
E tusa ma se 30 pasene o le fanau o Pasefika, 30 Maori ma le 30 o Papalagi (pakeha). O le isi 10 pasene o fanau Asia ma isi ituaiga. E pei ona silafia, o le lotoa fou lenei sa ulua’i tu ai le kolisi a Aranui, a o lea ua tuufaatasi nei ma isi a’oga e tolu
(Wainoni, Avondale ma Aranui Tulagalua). O loo faaauau pea galuega a le autufuga i vaega o le lotoa e fia faamae’a lelei. O se taimi o Mati e faaulufale aloa’ia ai. E mafai e le lotoa ona faaofia se 1200 tamaiti, molimau le alii o Mark Tulia. Saili Aukuso/LTavita
O LA
ITULAU 2
06 FEPUARI 2017 LOMIGA 1
Ripoti o le Vaiaso:
Tatala ni a’oga fou se tolu i le taulaga a Kalaisetete E tolu ni a’oga fou na tatala uma i le vaiaso na se’i tuana’i i totonu o le taulaga a Kalaisetete. Muamua lava le aai a Rolleston, e lua ana a’oga fou na faaulufale i le amataga o le vaiaso. O le kolisi fou ua faaigoa lava i le igoa o le aai (Rolleston College), o lana ulua’i kolisi lea ua faatuina, ma o se tali a le malo i le mana’oga o matua. Talu le mafui’e na se’i mavae, o Rolleston le isi pito o le itumalo o loo aga’i i luga le faaopoopoga o aiga fou e alala ai. O le isi a’oga o se tulagalua, faaigoa ia Lemonwood Grove, e lima i ai tulagalua a le aai. Ma lona tolu, o Haeata i le aai o Aranui, sa tatala i le Aso Faraile mo fanau. O nei galuega e tolu ua loa ona tapena mai ma e le o ni tama’i galuega, e pei ona molimau le tusitala. O Haeata le galuega aupito taugata; e lata i le $300 miliona lona tau. E tusa ma se 750 le aofa’i o fanau e mafai ona a’o’oga i le lotoa fou lenei, i lalo o le vaaiga a le pule ma se vasega o ni faatonu se to’afa. E 70 le aofa’i o faia’oga o le a galulue ai. I le kolisi a Rolleston e 220 le aofa’i o tamaiti na fuafua e ulufale; o latou e amataina le Tausaga 9 ma faapea ona faasolosolo ai i luga. E 25 le aofa’i o faia’oga e galulue ai. Ma le tulagalua fou o Lemonwood Grove, e 50 tamaiti fou na ulufale, ma faia’oga e to’alima. O Haeata o le miti ua liutino mo le alii pule o Andy Kai Fong ma taiulu o le lotoa fou i Aranui. O le faanaunauga e siitia le tulaga o le aai e fesoota’i tonu i le tulaga maulalo o lona tamaoaiga e faatusatusa ia Rolleston ma isi vaega o le taulaga. Na afea lea i saunoaga o le aso. E talitonu le alii pule o le a taliina lea faanaunauga e ala i le filosofia e ave ai le taula’iga i le tamaitiiti, atoa le aga o le faasoa sa’oloto. I lea faiga e fesaua’i ai le tufa i le va o tausaga (matutua–laiti), i se si’osi’omaga a’oga e sa’oloto ma tatala. E atagia lea i le faiga fou o potua’oga e leai ni puipui, ma vasega e fefiloi tausaga. E iai le manatu e sili se a’oga e maua e le tamaitiiti i le a’oga mai le isi tamaitiiti poo latou e matutua. E malosi fo’i le taofi e sili atu le faasoa e maua i ni faia’oga se to’alua pe to’atolu e
galulue faatasi i lo le na’o le to’atasi e galue na’o ia. I se asiasiga a le tusitala i le lotoa a Haeata na iloa ai le tulaga maualuga o lona faatotogaina. E le gata i potua’oga ma mea e tua i ai le fanau, a o alaga’oa faaonaponei e lagolagoina tapenaga a faia’oga. E ono tupu se lagona i le fanau o se isi malae lakapi telē lenei ua avea ma se falea’oga.
A o le faanaunauga sili i nisi o matua sa siligia so latou taofi, talosia ia tutusa le maualuluga o ona puipui ma miti a le fanau o loo ua avea nei mo latou lenei lotoa matagofie. O le lotoa a Haeata ma isi a’oga sa ta’ua o ni fua aliali o faaiuga a le malo, na mafua ina ua tula’i mai mafui’e na lepetia ai le taulaga ma isi vaega o le itumalo. O se taimi o Mati e umusa ai Haeata.
06 FE P UA RI 2017 L O MIGA 1
O LA
Faasoa o le Vaiaso:
ITULAU 3
Talanoa A’oga ma Pola;
O le sāvali faatoa i le taeao E fiafia le faasoa e faatalofa atu i le mamalu o le aufaitau a le OLA Puletini A’oga i le amataga o lenei tausaga fou. 2017 o le tausaga o le toa i le kalena a tagata Saina. Fai mai o le toa afi e tusa ia latou mau faalepoto anamua o aso fanau ma o latou faamatalaga. E iai toa eleele, toa vai, toa u’amea, toa laau. E atagia i foliga o le manu lona uiga, poo lea e mafua ai la tatou igoa ae le o atagia i soa o isi gagana. Muamua, o le toa o le avefeau o le taeao, na te fafagu po tagata e feala i luga i fe’au ma galuega o le aso; latou te taulaga se malaga poo se faiva. E faaigoa e nisi nuu anamua o le fofoga o atua. Lua, e auaumamā ma to’aga; fai mai fo’i e agamalie ma lotoalofa. Ae tali tutusa lava ona malosiaga ma vaivaiga. E faalialia ma mitavale. E vavevave ma maoluma ai i le le lava papale. O se ata lena o i tatou fo’i! Ae tasi le uiga e tuese ai mai isi, o lona naunau malo. Na’o le lua taimi e vivini ai le toa, o le vaveao e fafagu le lalolagi, ma lena ua a’emalo le fagatuaga. E molimau le pese. Lenei ua toe gaoioi malie uili o le nofoaafi e amata le isi taamilosaga faaletausaga. Mou atu le 2016 ma ona lavasiga i ausiga mata’ina ma ni pine iloga e faamanatu ai, ae olioli mai le 2017 ma ona fo’i fafagu ma lu’itau. O nisi o fafagu o ni leo ua autausagā o fetalia’i i puipui o lau faafofoga ma la’u faalogo. Pe vivini le toa i le tuumumusu a tuaa e pei o le mau a Tui Atua i lana tusi, poo le leo itiiti o le Agaga Alofa e fai se fe’au ua leva le tuua. Poo le mafaufau tatau e logo mai e tula’i e fai sina faamalositino. Pe toe faata’ita’i ona fai le lotu afiafi sa masani ai. Ua leva ona vivini le toa mai na tausaga, ma alu a’i taomia i le mau leo faasalaese. Na maua se avanoa e asiasi atu ai i aiga i lena itu o le Tasimane, ma talatala ai ma uso ma tuafafine i mataupu tauleaiga. E leai se aiga e leai se mataupu i o latou tofi tauleaganuu, ae le faigofie le feiloa’i. A maua ni avanoa, o ni avanoa fa’aauro ia. Sa agiga le upu “se’i moe le toa” i le talanoaga. A o le fesili a nisi o sui o le talanoaga, “a o afea la e ala ai?” O le tali, e ala mai lava i le taeao, ae le taua le ala soo, e taua le te’i mai ua a’e se manatu. Ua maua se tofa o loo
faatali i ai le aiga—le aulotu— le a’oga—le mafutaga. E lua ni fa’aaogaga o le upu. Muamua o se faanoi e mafaufau ai i nisi togafiti ma ni faanoi fou. Lua, o se faauilavea a le tofa tatala i aso e lutaluta ai le sailiga. Se’i tomanatu, toe fesili i ala o le vavau, toe lafo le upega, e pei o upu i le Tusi. O le tali a se tasi sui o le talanoaga, E le ina seia vivini le isi toa. E le ina seia fai e isi se galuega lelei sa tatau ona tatou faia. Na maua se avanoa e talanoa ai ma se alii Kiui e alala i Ausetalia ua toe fo’i mai e asi lona aiga i Kalaisetete. O lana malaga e fia vaai i lona tamā ua matua, tele tausaga e lei toe feiloa’i; ae o le ‘autu moni o le malaga, o le taumafai e sufi lona tamā e toe faaauau le talanoaga masani ma isi ona uso e eseese o latou tina. Na mafua le eseesega ona o ni nogatupe a ona uso i lo latou tamā, ua le faamaoni e totogi. O lana finau, e le tatau ona avea tupe ma se faapogai e saga eseese ai se tamā ma se fanau. Maua le avanoa i le tuuaga e tilotilo atili ai i tusi fou a Tui Atua; e ma’eu le ma’elegā o lana afioga pe a manatu o loo feagai foi ma le vao tiute i lona tulaga o le ao o le malo. O lana tali i le sāvali faatoa o le taeao, lea ua tatou faasoaina—nei ma e luā. O le fa’aauauina o le tautua a le OLA o se lu’i mo e o loo galueaiina. E le ona ua vaivai le naunau a o le taimi avanoa e fua i isi fo’i valaau ma tiute tauleaiga. Atonu la o le fafagu mo latou ma tatou uma i lenei tausaga; ia utagia le si’uleo malo o le toa—e faamalosi i lou finagalo ma lo’u loto. O iai fe’au tuua, fe’au tāua, fe’au fa’aauau, e le tuua se’i fai e isi, ae fai nei loa a o maua le avanoa. E pei o le tala i le alii Kiui sa ta’ua i luga. O le tala fiafia mo tatou uma pe afai e mulita’ia le mau faaSaina. Faapea mai o le 2017 o se tasi o tausaga manuia ia tatou fuafuaga ma galuega e fia fai.
“mafaufauga o le vaiaso” Ia outou tutu i ala ma vaavaai, ma fesili i ala o le vavau, poo i fea le ala lelei. Ieremia 6.16.
Finau mo le a’oa’oina o le gagana Maori, tatala Haeata i Aranui Ua sau le vaa na tiu tau mai i le vaa na tau, a o loo mamau pea lago o le vaa na fao i afolau. O le upu e faatatau i aga o le gataifale, a o femalaga’i o tatou tuaa i luga o peau o le vasa. E ta’u mai sa le mapu le feasiasia’i, le fiafia e sailiili matagi aua avanoa i mea e tausi ai atoa le ola maloloina, ma o loo faaauau pea e oo mai i nei aso. A taunuu ma tuta i taulaga ona feofoofoa’i lea i le soifua maua ma le lagi e mama. Ae faasili le viiga ma le faafetai i le Tautai Sili. O ia lava le pogai o taunuuga lelei uma, aua o ia e pule i matagi, e pule i le sami e pule foi i lo outou soifua ma lo tatou ola. Ia, muamua lava, ua poloaiina a’u e le pulega a lenei tautua e faasilasila atu nai suiga i la tatou puletini mo le aga i luma. Ua sui nei le igoa o le vailau lenei i le ‘Talanoa A’oga.’ E ofoina atu foi ma le faaaloalo le avanoa i soo se tasi lava e faasoa ai sona taofi poo se finagalo i soo se mataupu taua’oga i lenei vailau. Lua, o le a le toe ofoina le itulau o le paso ona o ni mafua’aga le ma’alofia. Ae e avanoa pea i a tatou paso tuai o loo maua i lomiga tuai, i luga o la tatou upega. O loo iai se fuafuaga e tapena se itulau faapitoa e saili i ai paso ma nisi taaloga, pe a maua le taimi e faataunuu ai. Ae alo maia, o nai tala foi nei o mea sa tutupu i le vaiaso na se’i mavae. Muamua le fuafuaga a nisi o pati faaupufai e avea le gagana Maori ma se mataupu e a’oina e fanau a’oga uma mai le Tausaga 1 e aulia le 10. Ua faailoa nei se fuafuaga a le Green mo le saunia o se tulafono e a’oina ai le te reo Maori, ma ua iai le lagolago a nisi sui faipule o le Leipa. E le’i faailoaina se finagalo o le malo. Ia, talosia sea fuafuaga. E iai le manatu e lelei lea faatatau mo tatou foi. E mafai ona tatou tilotilo atu i ai o se avanoa e una’ia ai si a tatou foi gagana i luma. Manatua foi o se mataupu maaleale lenei i polokiki a Niu Sila. Faaauau i le itulau mulimuli
O LA
I TULA U 4 O SE FAAMAU O SE MALAGA: SAUNIA E LPS TAVITA
~ O le malaga i Saute ~ E le masani le faalogo pe a ta’u se malaga a se tasi e alu i saute. Saute e faatatau i le motu tele ma malulu o Aotearoa, Te Wai Pounamu i le pito i lalo; Motu i Saute i le ta’u masani. Ina ua manino le mata o le vai o ma’ua e o i saute, na muamua tu mai i lo’u mafaufau le tala a le toeaina o lo matou aiga na sau i Niu Sila i le 1960. Fai mai o le motu i saute e tumu i mauga aisa e tafefea ane i le matafaga, ma le kiona e ufitia aai ma le fanua. Na’o Maori e mafai ona nonofo ai. I nei fo’i aso o le taumalualua o saute i mafui’e, ua gasolo tagata uma i Aukilani tainane le taugata o fale. Na’o le autafafao e lolofi i saute, ma sina vasega e asia ona o nisi mafuaaga. E to’afa la matou aumalaga. O ma’ua e to’alua ma pusi fagafao e lua. Na tuua lo matou tuatusi tuai i Manurewa, Aukilani, i le amataga o Ianuari (aso 6), ae matou taunuu i Kalaisetete i le aso lona tolu. I le Honda CRV ua 10 ma ona tupu tausaga le matua na fai ma vae o la matou sopo. Na tapena lelei le taavale auā le saogalemu, e mamao le ala. Na’o mea taua ma sili le mana’omia na faatumu ai le taavale; na fao uma le keli e pa o pusi, e autilo mai i totonu pei e tuufesili poo le a le mea ua tupu. O le isi na amata ona tagi faalii e le fia alu; ou te malamalama, o a’u le isi. I le toe tepa i tua, e iai e na agalelei. E le o se fe’au faigofie le sifi, e le tau faaupuina. O e na fesoasoani i le tapenaina o le fale i totonu ma fafo, le la’uina ese atu o meafale i se nofoaga e teu ai, ma fuafua ai mo la latou fo’i malaga atu i saute i se taimi. I nei feuma’iga e faaalia ai le aao fesoasoani o le Alii i le taimi e sili le mana’omia ai. O le alii Maori o Henry ma si ona to’alua o Joss, o ni tua’oi e fou mai i lo matou auala, e ana le loli na fai ai le galuega. Faato’a lua o la vaiaso ae fetaui ma le sifi. O Henry ua lata i se 70 ona tausaga, ae muliga le talavou i le gaioi i le siiga o pusa mamafa. E faato’aga le faiga o le faiva o se e tomai
i le teu uta taavale. E moni le upu, o le e tali mai i le taimi o lou mana’o, o le uo moni lena. Whakawhetai ki a koutou nui atu. Avea ia lenei faamau e tauia ai le agalelei. Na taunuu le sopo i Taupo ua leva le afiafi, saili ai lava se api; ae fai mai le moli mumu, No Vacancy. Alu se taimi o feoa’i e su’e se potu avanoa. E leai lava. O le iuga na momoe i le taavale pei se aiga sulufa’i. I le tama’i aai o Foxton na iloa ai ua le fia fai mea le isi sui o le aumalaga. Ina ua afe i se paka e fai sina koma na maua ai lona avanoa e faailoa lana tete’e. O Bing Bing na iloa lava lona le fia alu ese ma le nofoaga ua masani ai. O ia o le pele a o ma tuaoi i Manurewa. E tausi to’atele e i latou. Na o ane ona aiga fai (tina ma fanau) e faamavae ina ua faaee le malaga. Na oso i fafo Bing Bing ma le pa ma alu loa i le atoa i se taufusi e lata ane. O le taufusi e loloto ma sa lapata’ia ma’ua e nisi o le aai e le tatau ona ma soso i ai. E ufitia le taufusi atoa e le vaotu, ma e na’o pusi ma manu laiti e mafai ona laasia. Ua uma upu faaoleole e le gaua’i mai le tamaitai faalii, ma tonu ai loa o le a tuu ia e fai lona loto, ua popole ne’i tuai le malaga, misi le vaa mo Picton. Ae na ofo mai le fesoasoani a se tasi tina e nofo ai i le aai, e tuu atu ia te ia la ma avega. O Bing Bing e pei o se tasi tagata o le aiga, a ua avea le ofo a le tina ua tau māmā ai le avega faanoanoa. O loo matou fesoota’i pea ma le tina. O se tasi o vaega faamalieina o lenei feleleiga i saute o le malaga i luga o le vaa mai Ueligitone e fia maua Picton. Ua toe mafaufau i Samoa i femalaga’iga i le va o Upolu ma Savaii poo lena foi ma Tutuila. Ae leai sa tatou vaa i Samoa e faatusa i ai vaa nei. Na fai lava si o’u ofo, ta te lei ti’eti’e muamua i se meli telē, ae ua tau lata lava i ai le vaa lenei (ata).
06 FEPUARI 2017 LOMIGA 1
Laufatu Samoa
Na umi le sopo mai Picton i Kalaisetete ona sa tuli le mamao e aga’i i Nelesoni; e vave Kaikoura, a o le faalavelave sa tapuni le auala ona o lepetiaga e mafua i le mafui’e. A o se avanoa lelei na mafai ai ona matamata atu i lena itu o Niu Sila, i ona laufanua ma atumauga o saute sa tatou a’oina i le geography i aso la. O lea faato’a faafesoota’i le upu ma le mea moni. O nisi taimi e fosi le saosaoa o le taavale ona o se kiu ne’i poloka ae tupu ai le faalavelave. O le tasi fili o le ala e ao ona utagia, o le nofo umi i le foeuli a ua lagona le vaivai. E iai ni nai tulimoe na oso, ae faafetai e le’i tua i se faalavelave. Lesona: E lelei pe a to’alua ni avetaavale e fesuia’i i malaga uumi nei. A lagona le vaivai, afe loa i tua e fai sina moeiini. Ae aua lava le tuuavanoa auā e tupu ai le faalavelave. E tele lava tala o le malaga, ae manatu ua lava lea. Ae avea lenei avanoa e molimoli atu ai se faafetai faalelava i a ma uo ma i latou uma na tofu sao i le faaiuga manuia o le malaga. O lenei malaga i saute o se lesona i le tāua o le alu ma le loto i ai (po o le le tatau ona ave faamalosi ae le mana’o ai, e pei ona tupu ia Bing Bing, a’oa’oina ai a’u i le alu musuā), le aao tali mana’o o le Alii e ala i le agalelei o isi, i taimi e sili le moomia ai; ma isi lava a’oga taua e maua i musumusuga a le savili, na’o le tagata malaga e malamalama lelei ai.
06 FEPUARI 2017 LOMIGA 1
O LA
ITULAU 5
Sponsored by Evaleon Books
O LOU TALA SAMOA HISTORY APIA 1830
“Ne’i mea ane ua galo”
05 —11 FEPUARI 02 Fepuari 1990 Osofa'ia Samoa e le afa o Ofa; to'avalu maliliu Cyclone Ofa hits Samoa; eight lives lost 4 Fepuari 1887 Auai Samoa i le pulega soofaatasi Polenisia a le tupu Hawaii Samoa joins Polynesian Federation of Hawaiian king Kalakaua 4 Fepuari 1930 Faalauiloa iuga a Luxford mataupu i e na maliliu i lima o leoleo (1929) Judge Luxford publishes verdict re ‘Black Saturday shooting 6 Fepuari 1912 Maliu Mataafa Iosefo
lagomau i Mulinuu Mataafa Iosefo has died 8 Fepuari 1876 Momoli Sitanipeka i Fiti Steinberger on board HMS Barracouta sent to Fiji 11 Fepuari 1977 Asia Samoa e le tupu tamaitai Egelani o Elisapeta le 2 Queen of England Elizabeth the 2nd visits Apia 11 Fepuari 1991 Savavali tagata Samoa i Los Angeles i le faaiuga a le faamasinoga i le leoleo na fasiotia le auuso Tualaulelei Samoan community in Los Angeles walks in protest on acquittal of police officer who killed the Tualaulelei brothers, Pouvi and Italia
Fepuari i le Tala Faasolo o Niu Sila 4 Fepuari 1985. Taofia le ulufale o le vaatau Amerika HMS Buchannan i Niu Sila e le malo 6 Fepuari 1840. Saini le Feagaiga i Waitangi i le va o papalagi (Peretania) ma Maori, 40 ta’ita’i Maori na saini 12 Fepuari 1909. Goto le vaa la’upasese SS Penguin i le vainuu o Kuki, na’o le 30 na sao mai i le aupasese e 102
NIUPAC PUBLICATION
NIUPAC 2011
Editors: Levi Tavita ~ ltavita8@gmail.com Muliagatele V. Fetui ~ v.fetui@auckland.ac.nz Saili Aukuso ~ saili.niupac@gmail.com
177 tausaga o le feagaiga i Waitangi, e a la? Ua atoa ai i le aso lenei le 177 tausaga talu ona faamau le maliega i le va o Maori ma Papalagi (malo Peretania) e nonofo faatasi. Ua avea nei ma se aso taua faailogaina i le kalena a le malo ma tagata uma o lenei atunuu. O le fesili e ono tupu mai, e a la? E iai sona taua mo tatou Samoa ma isi na mulimuli mai? O le tali e telē le taua. E le ese Samoa ma isi aganuu o loo naunau mo se tulaga amana’ia i totonu o Aotearoa. Ae a fua i le le amana’ia ma le le faatauaina o gagana a faiganuu laiti, e aliali ai se lape tuga i le feagaiga mo isi e le o ni Maori poo ni papalagi. E iai le manatu pau lo tatou ala i malo o o tatou uso Maori, auā e le eseese naua a latou agaifanua ma taofi ma i tatou. O i latou o uso i le gafa, i la tatou fāiā faaPolenisia. O faafitauli o Maori e le ese ma o tatou faafitauli, tainane o latou le isi paaga i le feagaiga. O loo feagai pea Maori ma faiga faailogalanu, faafitia i o latou eleele ma le tofi e pulea ai e i latou i latou lava. Faafitia i le faasoa taule tamaoaiga e mafua ai le vao faafitauli taule soifuaga. E tutusa ai a tatou avega o loo tauave. Atonu o le lu’i mo ta’ita’i o Samoa i Samoa ma Niu Sila foi o le atia’e o lea faia toto ma aano ma Maori. E foliga o loo tatou aga’i pea i le na’o le malo (pule ai papalagi). Ae talitonu e iai ni avanoa lelei e tula’i mai mo tatou pe a soso teisi i o tatou uso e ona le fanua.
EVALEON BOOKS & NIUPAC PUBLISHING Telefoni (03) 382-6674. Imeli: evaleon.books@gmail.com
Email: evaleon.books@gmail.com Phone: (03) 382-6674 Postal: 39 Basingstoke Street, Aranui, Christchurch 8061 All rights reserved. This bulletin and its content is protected by copyright laws of New Zealand and international conventions. Except for educational purposes, any other activity pertaining to its use is prohibited. OLA understands the rights of other copyright holders whose material we use and acknowledge always—apart from our own.
Sainiina o le Feagaiga i Waitangi i le aso 6 o Fepuari 1840
Tautua e ala i le gaosia o alaga’oa mo a’oga (tusi mo le a’oa’oina o le faitau i le gagana Samoa, tusi e a’oa’o ai gagana, kalena, posters, yearbooks, brochures). E tautua fo’i i le fa’aliliuga o gagana, ma le tapenaina o ni tusi e fia lomia i so’o se sionara o fatuga. Sponsors: New Zealand Lottery Commission
Evaleon Books & Niupac Publishing
I TUL A U 6
06 FEPUARI 2017 LOMIGA 1
O LA
Talanoa A’oga ma Pola:
O NI VAAIGA I LE LOTOA A HAEATA: Ata i luga o le alii pule o Andy Kai Fong si’omia e Reverend Fitifiti Luatua ma Mark Tulia; Ata tutotonu o le moa e fai ai taaloga a le fanau ma le mutia e nofonofo ai; Ata i lalo o le faamalama o le tasi falea’oga tele i le lotoa, lena e iai le faaupuga faa-Samoa lena, A’oa’oga o le Lumana’i. E 30 pasene o tamaiti a’oga i Haeata o fanau Pasefika, e silia i le ’afa o lena o tamaiti Samoa.
Ua fia ni tausaga o finauina lenei mau i totonu o le palemene, ua siliga foi i le pati a Maori lava ia ona faapine. Ia, se’i tatou matamata poo fea e fai i ai le tuligasi’a. Afai e lagolago e le National lona uiga ua utagia le pa’o a le logo, ua lata le palota, soo se mea sa le mafai ona fai ua mafai nei. Ua faigata ona o ese ma tulaga, ua suamalie le ‘u’u o le pule. O loo feagai Niu Sila ma le tulaga tuga o le le lava o faia’oga. Taimi nei lava e lata i se 700 ni avanoa faia’oga o loo tau su’e nisi e faatumuina. E sili ona mafatia le taulaga o Aukilani. Ua vave ona tusilima le itu agai i le malo ma ana faiga faavae. Faatetele le mafatia i le tuua e faia’oga o le taulaga ona ua le mafaia le taugata o totogi o fale. Ona pau le filifiliga mo a’oga o le sii i luga o le numera o vasega, faaopoopo ai le mamafa o le avega ma le toto maualuga mo faia’oga. O loo faaauau pea su’esu’ega a le matagaluega i le a’oga a Papatoetoe Intermediate talu ona maua se faiga faaalatua e fa’aaoga sese ai tupe a le autogi lafoga. O tupe sa togia mo a’oga a le fanau a ua faaaoga e fai ai totogi faasili mo faia’oga sinia. Faamau i le api le PD ae iloa ane o ponesi e tafafao ai le vaega lea i le Gold Coast. Tasi lea a’oga iloga le pa’u maulalo o ausiga i le National Standards. Ia, e le ofo ai se isi, pe a manatu foi o Aukilani i Saute e tupu ai nei faiga. E talitonu Toma ina ua vaai, e iai le asiasiga a le sui o lenei puletini i le a’oga fou i Aranui. Afai o se tamaitiiti Tausaga 1 faato’a ulufale, e mautinoa e ofo i le lapopo’a ma le maualuluga o falea’oga. Faapea ia o se malae lakapi. Ia talosia e le oso ai le fia lakapi i le taimi sese. Manaia falea’oga ma o latou totoga faaonaponei, ae le o le tali lena. O le tali o loo i le loto o le tamaitiiti, e ao i susuga i faia’oga ona galulue mai le loto i fafo ona aoga lea o nei mea taugata ua saunia mo latou. E faaiu le lipoti i le tala faanoanoa, i le tuua o le mafutaga e le tamaitai faia’oga o Malia Lata. O Malia sa galue i le Sir Edmund Hillary Collegiate i Otara. Molimau ana uo i se faia’oga lelei ma to’aga i le faiva. Tau ina faamaise le agaga faamafanafana i le tamā ma le aiga faanoanoa, le fanau a’oga ma uso a faia’oga sa galulue. Taga’i i le ata o loo i le itulau i luma. Tatou toe talanoa foi i mea tau a’oga.