OLA 4 - 2017

Page 1

OLA

   

   

 





e faasoa faamatalaga mo a’oga i le gagana Samoa

www.ola888.com

   

PULETINI A’OGA

Tala: O la’u pasese aupito taua

A’oga: Taeao o le feiloa’iga

27 FEPUARI 2017 ~ Lomiga 4 ~ Upega Tafailagi: www.ola888.com ~ Telefoni (03) 382 6674 ~ Tuatusi: saili.niupac@gmail.com; evaleon.books@gmail.com ~ E le faatauina ~ A Free Publication

Valaau le Pati o Avanoa mo le faaitiitia o su’ega e su’e ai le fanau O le pati o Avanoa (Opportunities Party) o le pati fou lea a le alii milionea o Gareth Morgan, ua na faatuina mai ni fuafuaga fou e faatatau i le su’esu’eina o fanau e ala i su’ega. O ni fuafuaga ua faaalia i ai se lagona malamalama o se tasi iuni a faia’oga, e faamata foi e apoina e matua ma le mamalu lautele. E talitonu lenei pati ua tele le mau su’ega e su’e ai le fanau. Ua tatau ona tuu lea faiga o loo mulita’ia e Niu Sila, e faata’ita’i i le tele o atunuu o le lalolagi, saunoa Morgan le ta’ita’i. O se mataupu foi ua loa le taufalo i le va o le malo ma iuni tetele e lua a faia’oga, le NZEI ma le PPTA. E tali tutusa mau a iuni ma le pati fou i le tulaga i su’ega, ua soona faamamafa e le malo su’ega ona o mafuaaga e le fesoota’i ma faamoemoega sili o a’oga, ia a’oa’oina fanau i vaega uma e aoga mo lo latou atina’e. E manino le folafolaga a le Pati o Avanoa i tagata o Niu Sila, o le a faaitiitia e lana pati su’ega e su’e ai le fanau, ae faatele se taimi e fai ai a’oga. O lona manatu, ua tele naua taimi e fa’aalu i su’ega ma le a’oa’oina o su’ega nai lo taimi e fai ai a’oga. O le iuga o le le mauaina e le fanau o se a’oga e paleni ma lautele ina ua taula’i i le na’o se vaega se tasi. O le a leai ni pili a’oga e totogia mo fanau i a’oga amata, faato’a fai se su’ega i le tausaga mulimuli o fanau i le tapulaa maualuga. O lona uiga, o le a le toe faia ni su’ega NCEA se’i vagana se su’ega se tasi i le Tausaga 13.

Gareth Morgan, ma se tasi o ta’ita’i o le pati

Tauiloina o se amataga sili: gasolo manuia poroketi Kenetaperi i auala e faalelei ai le faitau

O LE ‘AU: Mai le agavale. Associate Prof.essor Sonja MacFarlane, Distinguished Professor Niki Davis, Dr Amy Scott, Lealiiee Tufulasi Taleni, Leona Harris (Phd candidate), Leanne Wilson (Phd candidate), Saili Aukuso (Phd candidate), Melissa Derby (Phd candidate, Nikita Gregory (Phd candidate); e fai ma sui o le ’au. E le o iai le ’au atoa i le ata.

Ua fa’aaoga le upu ‘faitau’ e soa ai le literacy, tekonolosi mo le technology, le tisitale mo le digital, faaeleterone mo le electronics, i lenei ripoti. E pei ona atagia i le ulutala, o le tauiloina pe valoia se amataga fou, o le sini lea o se poroketi o loo galulue ai nei ni sui o le Iunivesite a Kenetaperi. O se amataga fou mo le fanau laiti o loo sili le mana’omia o le fesoasoani i totonu o Karaiesetete, tainane Niu Sila. E fa tausaga o le poroketi, o le a tilotilo ai i le sootaga o le faitau ma le atina’e o le tagata atoa, e aofia ai le tausiga i le ola maloloina, le atina’e i le faitau i ona vaega uma, e maua ai ni fanau saunia lelei e ulufale atu ma se tapenaga lelei i le a’oga. O le agaga i tua o le su’esu’ega atoa, ia faailoa ma matematea ni auala aoga e lavefau i mana’oga o fanau a le taulaga, ma taumafai loa e faalelei, nai le toe togafiti mulimuli ane a ua tuai. O lenei foi su’esu’ega o loo taula’i tonu lava i faiganuu e aofia ai tagata o atumotu (Pasefika), o i latou e maua i ai le tele o fanau e le o ausia tapulaa i

tomai faitau. O loo sili le pagatia i le tulaga i le ola maloloina e fesoota’i lelei ma le atina’e i le mafaufau, e faavae ai se amataga lelei i le a’oga. O le iai ma faailoaina o le taua o gagana a le fanau i le fale na mafua ai ona faaofi le su’esu’ega i gagana e lua o se tasi vaega taua o le poroketi. Mo le silafia, e fa su’esu’ega tetele i totonu o le poroketi e fesaua’i ona sini. E iai le su’esu’ega numera 3 o loo taula’i i le autu, Emerging bilinguals in the digital world, poo le tulaga o fanau e ta’ilua gagana i se lalolagi o le tekonolosi tisitale. Ua filifilia ai le gagana Samoa e amata ai sea sailiga mo ni tali. I le su’esu’ega lenei o loo ta’itai ai tamaita’i e to’alua, polofesa Niki Davis ma le polofesa Lagolago, Una Cunningham. O Niki o lana mataupu le a’oga i auala faaeleterone (e-learning), a o Una o se faamatua i mataupu tau i gagana e lua. I lona faatinoga o le a faia ni fono ma matua, ma faaaoga foi alaga’oa fesoota’i e momoli ai le fe’au i le taua o nei ituaiga polokalame mo fanau, ina ia manino matua i le taua o gagana i le fale, ma polokalame a’oga e fa’aaoga lelei ai.


ITULAU 2

O LA

27 FEPUARI 2017 LOMIGA 4

Ripoti o le Vaiaso:

Faafeiloa’i Saili Aukuso e le A’oga i mea taua’oga a le Iunivesite Kenetaperi O le taeao o le Aso Faraile na se’i tuana’i na faataunuu ai le faamoemoe o le A’oga i Mea tau A’oga a le iunivesite o Kenetaperi, e faafeiloa’i ma faaulufale se tasi o ana teine a’oga fou. O Saili Aukuso o se faia’oga ua leva foi ona galue i le faiva, peita’i na maua e ia se avanoa e toe fa’aauau ai le sailiga i sana su’esu’ega sa faia i polokalame tau gagana e lua, a o galue i Aukilani. O le avanoa a’oga e tauala i se sikolasipi sa faalauiloaina e le iunivesite a Kenetaperi i Karaiesetete, na talosaga i ai ma ia mauaina. O lea avanoa o le a mafai ai ona auai i se su’esu’ega a le A’oga e tolu ni tausaga le umi; ma le faamoemoe e mae’a faatasi ai ma lona faailoga o le foma’i (PhD) i lea taimi. Sa saunoa le fofoga o le aso, Lealiiee Tufulasi Taleni e faamatala le taua o le taeao ma lona uiga. O se sikolasipi muamua lea ua ofoina e le A’oga o Mea tau A’oga mo le Pasefika, i lenei mataupu. O le avatua o le faataua a le A’oga i su’esu’ega tau i a’oga i gagana e lua o se faailoga o lana faamamafa i lenei taimi, i lenei lava mataupu, aemaise o le sailiga mo ni tali faamaoni i ni auala e faalelei ai taumafaiga a fanau Pasefika i totonu o Karaiesetete, tainane le atunuu. Saunoa foi le tasi o taiulu o le poroketi, Polofesa Niki Davis, e saga momoli le taua o lenei fa’aaliga fou mo le A’oga. “O le filifilia o se sui mai le Pasefika e galue i lenei poroketi o se laasaga fou lea mo le A’oga i mea faatauaina; o se sikolasipi muamua foi lea ua ofoina mo le Pasefika i le tala faasolo o le A’oga.”

O le filifilia o Saili e faavae lea i le taua o lana su’esu’ega sa fai, atoa foi le potomasani i le faagaoioiina o nei ituaiga polokalame, saunoa le tama’ita’i polofesa. Na’o Saili e filo ai i le vasega o tama ma teine a’oga o loo galulue mo le tusipasi PhD, e tumu i a i latou Nisi o malo valaaulia sa auai i lea taeao mai atunuu i fafo. E laitiiti le numera o alii ma tama’ita’i “O faamanuiaga e aumai i le Atua, e ala Samoa o loo aveina le faailoga foma’i i le eseese mai i o tatou olaga. Ou te tuai mai i iunivesite. Niu Sila, e le’i mafaufauina ou te laasia sea O le susuga ia Saili Aukuso sa amata mai mamao i la’u malaga o se faia’oga, ae ou te lana tautua i Samoa, taunuu mai i Niu Sila talitonu e faamanuia le Atua pe a faamaoni ma ma toe a’oa’oina ai i le faiga o le galuega filigā i le tiute,” saunoa le faia’oga. i lenei atunuu. Muamua i le A’oga “E telē le fesoasoani a la’u gagana muamua Faafaia’oga i Karaiesetete. Galue ai lea i ia te a’u i la’u malaga, i se si’osi’omaga e Bishopdale faavaitaimi, ulufale i Ueligitone faataua ai le tele o gagana, ma o latou aogā e mo le Dip.TESL e tasi le tausaga, maua ai tali ai fesili e le mafai e le Igilisi poo se tasi le avanoa faigaluega i Strathmore i gagana ona tali. E mana’omia e fanau ni tali Ueligitone lava, a o pulea’oga ai Faatili aupito talafeagai i o latou mana’oga faitau.” Iosua Esera. Sosoo ai ma Finlayson Park Sa mamalu le taeao i le auai o sui o le i Aukilani, galue foi i le kolisi a Magele ma aufono faufautua a le A’oga. O le laulau lenei le A’oga Tulagalua a Robertson Road i e fetapa’i ma faiganuu e faavae ai fautuaga Magele lava. O lana a’oga mulimuli o lelei auā fuafuaga auiluma a le a’oga. Sutton Park i Magele, Aukilani i Saute. Saunoa le tofa ia Lealiiee e fai ma sui o le I le 2001 na ia maua ai se avanoa a’oga A’oga e faafetaia le auvalaaulia sa potopoto. (sikolasipi) na auala ai se su’esu’ega i Sa auai foi ni sui o le aiga o Saili i lea mataupu tau i gagana e lua. Ua faalua lea faamoemoe faitauina mo ia. i le avanoa lenei, ta’ua e Saili, “e le [Ata i lalo: Saili ma lona aiga ma sui o le A’oga laumaua.” ma faiganuu Pasefika sa auai]


27 FE P UA RI 2017 L O MIGA 4

O LA

Faasoa o le Vaiaso:

Talanoa A’oga ma Ariana Letiu

E iai se aogā o telefoni feavea’i i a’oga a le fanau? E le o se fesili fou lenei fesili. A ua toe laga ona sa fesili mai ai se tina, e le’i mautali i lea taimi. O lea ua manatu ai e fai ma autu o la tatou faasoa i lenei vaiaso. E le tau faamatalaina, o nei aso ua pule le telefoni feavea’i i alofilima o fanau mai le taeao e aulia le itula e malolo ai. O aga na ua avea nei ma ni tu masani. A ua tatou iloa e le na’o le alofilima a o le mafaufau atoa, ua tosina i ai ma pulea le fa’aaogaga o le taimi, poo le faaaoga sese foi o le taimi, fai mai nisi. I tausaga e lei mamao atu pau le mea sa avagalima i se tama ma se teine a’oga o lana ato a’oga pe leai foi se mea. Alu a’i le taimi ua maua ni meafaigaluega e fesoasoani, e pei o le calculator, ua vave ai le su’ega o tali ae maumau ai faiva i tomai faavae i le gaosiga o numera i le na’o le mafaufau. Lenei ua tatou iai tonu i le taimi o le pule aoao a le initaneti, na o na e pa’i lava i se ki tali mai. Ua sui ai a tatou tu ma aga sa masani ai; muamua i le aiga, lua i le a’oga ma soo se nofoaga. Ua sui ai aga o sootaga ma isi, e le ta’ua sootaga faavaomalo ma atunuu. E malie pe a tatou faatusatusa tu masani a aiga i aso la ma aso nei. Sa masani ona talanoa fesaga’i, tilotilo atu tilotilo mai. I nei aso ua talanoa i luga o telefoni. Pe nonofo faatasi i le potumalolo ae talanoa gugu e ala i telefoni, pe fesili le tamā ae tali punou mai le atalii o loo mua le tilotilo i le tama’i tioata. E tupu ai se manatu pe o tu fou nei o le a sui ai tu ma aga mo aiga o le lumana’i. Pe alu a’i le toe tautatala ma feganavai ae talanoa o tatou mafaufau e ala i telefoni. O ni mea nei ua matauina o ni faasoesa i tu masani o loo tausia ma afifi ai le va fealoa’i o tagata, ua lu’itauina nei: 1. Faalavelave le tatagi i taimi o talanoaga taua; afai la e fetagisi uma telefoni a tamaiti i se potu a’oga, ailoga o se potua’oga. 2. Faalavelave i le agaga taula’i; i le lotoa a’oga e mana’omia le taula’i atoa o le mafaufau i su’esu’ega o loo fai; peita’i ua avea le telefoni ma taula’iga o manatu, e nofo faatalitali i se valaau/fe’au e sau. 3. E le fa’aaloalo. Ua avea le telefoni ma auala e faaali ai o tatou uiga le faaaloalo i isi; e mua le popole e tali i lo se tagata sa talanoa i ai; ua tau le maua ni talanoaga fesaga’i masani ona o telefoni. 4. Solitulafono. Ua avea le telefoni ma auala mo nisi e taufaasese ai i le kopiina o tali i su’ega; ua avea le telefoni ma se oloa e tosina i ai le vaai a le augaoi; e mafai ona

ITULAU 3

gaoi ai faamatalaga ma ata; ma fepasia’i ai tala ma ata matagā ma taua’imisa ai. Mulia’i ae le itiiti le taua o le fa’aaoga e nisi e faaali ai uiga saua ma le fia malosi, ua mafua ai le pule o nisi fanau i o latou ola 5. Faalavelave. E tutupu ai faalavelave faafuase’i (fesoasoani mai le upega a le electronics hobby i lenei lisi). E le fesiligia itu lelei, pe a fa’aaoga lelei, o le agaga lea o le fesili autu, poo a ni ona aoga o le telefoni i le faaleleia o a’oga a le fanau. O le upu moni e le o matuā manino se tali i lenei taimi. O loo mataitū pea aga o su’esu’ega o loo faia, e le tele foi ni sailiga ua faamauina i totonu lava o lo tatou lotoifale faitele—ae le ta’ua faiganuu laiti, e iai ma tatou foi. E le faigofie ona aliali ni lelei pe a faatusatusa i le faula’iga o mea faale lelei e fesoota’i i ai. Atonu la e lelei ona amata le sailiga e ala i le tilotilo muamua i faaletonu ma saili ni auala e fo’ia ai. E iai nisi taofi e faapea mai e leai se tulaga o le telefoni i totonu o se lotoa a’oga. Periota. O isi e faapea mai e iai, ae tatau ona tuu ese ma lima o fanau i le taimi a o fai le a’oga. Ma isi foi e manatu o se vaega lava o le olaga faaonaponei, ma e tatau ona faamasani i ai. E iai se a’oga o loo ua sauni lona faavaeina i Aukilani. E a’oa’o i lea a’oga tu ma aga fa’aaloalo masani ua tauau e lepetia ona o le telefoni ma aga fou ua alia’e mai. E amata iā Aperila i se nofoaga i Parnell. O taulagalaga faapea e maua ai le tali o le fesili, ma malamalama ai fanau i tu ma aga fa’aaloalo e tatau ona taofi mau i ai. Ae fa’aatoa ane i sou finagalo.

“mafaufauga o le vaiaso” O le mea o iai le alofa, e iai le ola. Mahatma Gandhi, faia’oga Initia

Ariana i se tasi o su’esu’ega le mata’uta’ua aafia ai teine talavou O le tama’ita’i o Ariana Letiu e a’oga i le Iunivesite a Karaiesetete (UC) ma o loo galue nei i lona faailoga lona lua (MA) e su’esu’e ai se tasi mataupu e aafia tonu ai tama’ita’i talavou. O lana autu su’esu’e e mautinoa e lavea i le lisi o autu le mata’uta’ua i talanoaga masani ma faasoa lautele. O le fia iloa lea o lagona o loo nonofo ma fanau teine e feagai ma ma’itaga a o a’o’oga, poo latou foi talavou ua le toe a’o’oga ae vave ona oo i lea tulaga. Peita’i e tu ese le su’esu’ega lenei ona e le o Niu Sila e fai ai ae o loo fuafua e fai i Samoa. Sa maua se talanoaga ma Ariana e faamatalatala atili ai le faamoemoe o lana su’esu’ega. “O la’u autu o se mataupu e taua ia te a’u, ou te fia iloa atili uso Samoa i la’u tupulaga o loo feagai pe sa feagai ma se tulaga faapea, ae pe o le a se lagolago latou te maua i se si’osi’omaga e le talia gofie ai.” E le faigata ona iloa le uiga faaali o le tele o matua Samoa pe a tula’i mai fanau i ni tulaga faapea, e mafua ai ona fai e nisi fanau ni filifiliga faigata, i taimi sili ona maaleale ai lagona, O tala i pepe e lafoa’i e iloga se numera o fanau Pasefika e aafia ai, e le na’o Niu Sila nei a o Samoa foi ma isi motu o le Pasefika. O loo mafaufau pea pe sui lana sailiga i se faatusatusaga o Samoa ma se isi motu o le Pasefika. O Ariana o loo a’oga i le Pacific Studies i le nofoaga o le MacMillan Brown i le lotoa autu. E fiafia i ona faia’oga ma e talitonu foi o loo lelei le lagolagoina o ia ma isi i le tautua a le iunivesite mo fanau a le Pasefika. Ae mana’omia se faaleleiga i fesoasoani tautupe mo su’esu’ega e pei o lana o loo ua galue ai. O Ariana sa avea ma teine ulu o le kolisi a le Cathedral, o lona BA o le Geography sa faia lava i totonu o le UC. O le toe upu a le talanoa a’oga, Faamalosi! Saunia e Saili Aukuso


O LA

I TULA U 4

~ O la’u pasese aupito taua ~ E 20 tausaga sa ou galue ai o se avetaavale la’upasese. Ou te fiafia i le galuega aua e le pule mai se isi ia te a’u. O le a se isi galuega e sili le sa’oloto ma faafiafia loto, i le feiloa’i atu i lea tagata ma lea tagata, pe taualoa pe leai, pe mauoloa pe vaivai. E le faailogaina e i latou se avetaavale. Ae na vave ona ou iloa le isi itu taua o lenei galuega. O se galuega auauna i isi mana’oga o pasese ou te aveina. I le po e liua ai la’u taavale e avea ma se potu e ta’uta’u ai agasala a tagata, o o latou faanoanoaga ma mea lilo i o latou olaga. O tagata nei ou te matuā le iloa, a o lenei ua sasaa mai ni mea mamafa i o latou loto, e uio ma fetagisi nisi. I le ao e avea ai la’u taavale ma se potumalolo e fetufa’i ai ma ni tagata popoto, latou te faasoa mai ae ou faalogologo; poo ni pasese faitala malie, e faaoso fiafia ma uma vave ai le aso. Poo se miti auro e te miti ai foi. Poo nisi latou te iloa le taua o sa’u fautuaga, latou te faamalo ma faafetai mai. Ua avea lea ma mea ua sui ai la’u vaai i le uiga o la’u galuega. Ua ou le usu e su’e ni a’u tupe a ua ou alu e faafeiloa’i ma fesoasoani i tagata. O nisi e le lava le totogi o le pasese, ae ou te tuua e o, ou te iloa ona pau o le tupe ua iai. O le mea na vave ona ou iloa, ua faaopoopoina lo’u tamaoaiga, i la’u galuega fesoasoani o loo fai. Ae tasi la’u pasese e le mafai ona galo i lo’u mafaufau. Na vili mai la matou faletaavale ou te alu i se tuatusi e piki se pasese o loo faatali mai. Ma le faatonuga e tu’itu’i le faitoto’a pe a ou taunuu atu. O le ta o le 2 i le po, ua oso mai le manatu pe le o se ‘onā poo se tagata leaga. Peita’i ua malo ia te a’u le lagona atonu o se tasi e fia maua la’u fesoasoani. Ou te taunuu i le tuatusi ae ta tonu

27 FEPUARI 2017 LOMIGA 4

Laufatu Samoa

I le ma ti’eti’ega na ia faasino mai i a te a’u le fale pu’eata, o lana galuega muamua ina ua uma lana a’oga. Na ia faasino mai le falesa i le moa o le taulaga sa faaipoipo ai ma lona to’alua. Ua pasi atu la ma taavale i luma o se faletalimalo tele lava ona faapea mai lea, “O le pito i luga sa iai le tamaloa Farani, sa a’o ai a ma siva ma si o’u to’alua. I nisi taimi e le mapu le talanoa mai a o isi taimi ua le pisa. Ona ou iloa lea o loo tomanatu. Ae te’i ua fesili mai, Ae a lau susuga, lava ma le ’afa o le lua. O se atufalega “E iai sou aiga?” umi ae pogisa atoa le magaala. Atonu na Ona ou faamatala lea i ai, e iai lo’u pe le paoa i lena afiafi. to’alua ma le fanau laiti e to’atolu. E 5. E laki e iai lo’u moli uila. Na ou oso loa i 3 ma le 1 le matutua. fafo ua ki ma ou savali i le faitoto’a “Alofa lelei i ai,” o lana upu lea. muamua ma tu’itu’i. Mo se tolu itula na ma taamilomilo ai Na ou te’i i le tatala mai o le faitoto’a ma la’u pasese, ma ma’ua fefaasoa’ai, ae tu mai i o’u luma se tamaitai matua se’ia faapea mai lana upu, “Faafetai ua lava, o loo uu i lona lima se moliga’o. malie lata vaai, ae ta o loa.” “Ua ou le iloa le mea ua tupu, ai ua pe le Ma te taunuu i le lotoa o tagata paoa, o lana upu faafeiloa’i lea i se leo matutua ae ta tonu lava le ono i le malu ma vaivai. taeao. E tino ‘ausē, pe tusa ma se 80 ma ona Na ou oso i fafo ma tatala lona tupu ona tausaga. O lona peleue ma le faitoto’a ona ou alu lea to mai i fafo sakete mumu, ma lona pulou pa’epa’e ma lana atopa’u mai le keli. Na ou iloa atu seevae papa’e. O loo mau lana uu i se se tamaitai tausima’i o loo aga’i mai faamalu tuai. I ona autafa se atopa’u, ma se nofoafaiuili. Atonu ua leva le faatali atu i la’u pasese. fausaga tuai, e foliga e lanu moli. “E fia le ta pasese?’ o le fesili lea a “E sa’o oe, ‘ai ua faaletonu le paoa,” o la’u le loomatua. tali lea ma ou aapa atu i le atopa’u. “E le afaina, o la’u meaalofa ia te oe “Faafetai, matuā e tama lelei tele!” o le upu lea a le loomatua, a o ma savavali i se afiafi manaia,” o la’u tali lea. “Ae tatau ona tausi lou aiga.” faatasi atu i le taavale. “Malie mai oe tina, o la’u meaalofa.” Ua faae’e le ‘ato i le keli ona ou “Malie mai oe, ia e talia foi la’u fesoasoani lea e faamau lona fusipa’u. meaalofa,”o lana olega lea. “Matuā e agalelei tele!? “E sili lou mana’omia o le tupe, o a’u “E le afaina, o le vaega o la’u galuega. lea e faigaluega,” o la’u foi lea olega. Ina ua ou nofo a’e i lo’u nofoa ae faapea “Alofa mai i le olega a se loomatua,” mai le tala a le loomatua, “E te malie i le o lana upu lea i se leo faamama’i. talosaga a se loomatua?” Ua leai se isi a’u faanoi e mafai, ona “Saunoa ia,” o la’u tali lea. ou aapa atu lea i se pepa e foliga i se “E mafai ona ta taamilo atu i totonu o le teutusi, o loo faalala mai e ia. taulaga.” “E mafai ona e toe sau e asi a’u, poo “Ae ou te iloa le ala puupuu, o la’u lea. lea vaiaso?” o lana olega lea. “E le afaina, o lea e lava lo’u taimi, ou te “E mafai, ou te sau e asi oe i le Aso toe fia vaai lava . . .” Sa, ta o lea e ti’eti’e,” o la’u tali vave Ona amata lea ona faamatala mai atu lea. ia te a’u lana tala. O le tala o lona olaga. Na liua ona foliga i se ’ata, ma “Toe o a’u o loo totoe o lo’u aiga. Fai mai faapea mai, “Faapea lava e le toe maua la’u fomai ua le toe tele ni o’u aso, ae lelei se isi o’u avanoa. Faafetai.” ona ou alu e nofo i le fale o tagata Faauma le tala i le vaiaso fou. matutua e vaai lelei ai a’u.


27 FEPUARI 2017 LOMIGA 4

O LA

ITULAU 5

Sponsored by Evaleon Books

O LOU TALA SAMOA HISTORY APIA 1830

“Ne’i mea ane ua galo”

26 FEP—04 MATI 26 Fepuari 2003 Ueligitone. Tauaao le talosaga a le Sitiseni i le palemene mo le solia o le tulafono na taofia ai lona faataunuuina 26 Fepuari 1988 Tofia Tofilau Eti ma palemia o Samoa 28 Fepuari 1963 Auina taiulu matagaluega e 15 a le malo mo le faaleleia atili o tomai i Niu Sila 28 Fepuari 1944 Tuumalo Taisi Nelesoni ta’ita’i o le Mau 01 Mati 2002 Faalelei Falelatai ma le tamaaiga Tuimalealiifano ona o eseesega taimi tuana’i 01 Mati 1949 Tofia Sir Guy Powles avea ma Komesina Sili Niu Sila i Samoa

01 Mati 1938 Aso fanau (lona 79) o le ao o le malo Samoa Tui Atua Tupua Tamasese 01 Mati 1900 Amata pulega a Siamani

117 tausaga talu le pule a Siamani i Samoa Ua atoa ai le 117 tausaga talu ona sisi le fu’a a Siamani i Mulinuu, ma

02 Mati 2001 Palota. Malo le HRPP, 28 sui 02 Mati 1994 Savavali le ‘mau a pule ma tumua’ e faailoa le tetee i le vagst 03 Mati 1930 Fono le malo ma sui o le Mau, ta’ita’i e Faumuina ma Tuimalealiifano

amata mai ai le lalagaina o le tala e faaSiamani ona foliga. Na’o se 13 tausaga ma ni masina le umi o le pulega (Solofa ma Sulusi), a o auga o lena pule o loo lagonaina pea i soo se vaega sa iloa ai lona faatinoga i le soifuaga o tagata Samoa, mai lena taimi. Pulega: O loo talanoa pea le ausu’esu’e ma iloilo ma toe iloilo pe na faape’i le pule a Siamani, ma faatusatusa foi i le pule a Niu Sila na sooina. Fa’aaoga e le alii tusitala Peretania o JW Davidson le upu ‘ramshackle’, ae le masino foi le mau faitioga faasaga i le pule a Niu Sila ia. Atina’e: E leai se isi pulega e faaluaina Siamani i le atiina a’e o laufanua o Samoa i se tulaga maualuga, avea ma se alamanuia malosi mo lona tamaoaiga i lea taimi. I luga o faavae na faataoto e Siamani na tu ai le

04 Mati 1934 Faaee Taisi Nelesoni i luga o le Maui Pomare, e faatafea i Niu Sila

pulega a Niu Sila. Su’esu’ega: E iloga le sao a nisi o alii Siamani i lo

04 Mati 1930 Aso lona lua o le fono a ta’ita’i o le Mau ma le malo

mea tau su’esu’ega. Measina: o nisi o vaega ta’uleleia mo le pulega

tatou tala tuufaasolo, suafa e pei o Kramer ma Shultz, i le faamauina, ua tatou avanoa ai i se vaaiga ma se molimau i le olaga ma le mau a Samoa i lea taimi. Moni e le atoatoa, ae le ave esea lona sao taua i a Siamani o lona auau i a tatou tu ma aga, ui ina faitioina Solofa i le soona aia ma fa’aaoga sese lana pule faamalo. Ae ana leai Solofa e leai se tala ia Lauaki ma le Mau a Pule, ma silafia ai e le lalolagi tomai o Samoa i faiva faaupufai o malo, i lea taimi. Pei foi o le tula’i mai o Taisi Nelesoni mulimuli ane i le finauga a Samoa faasaga ia Niu Sila. Gafa: Ua loa ona tala gafa Samoa i Siamani ma ni faiā tautupu

Fepuari-Mati i le Tala Faasolo o Niu Sila 27 Fep 1951. Solo tetee tagata faigaluega i luga o le uafu, atoa se 5 masina o le vevesi ma leoleo 28 Fep 1945. Fasioti e le fili le alii o David Russel na sola ma toe pu’eina, foa’i i ai le pine taualoa—Koluse a Siaosi 29 Fep 2004. Maua e le ata Niu Sila Lord of the Rings faailoga (Oscars) e 11

NIUPAC PUBLICATION

NIUPAC 2011

Editors: Levi Tavita ~ ltavita8@gmail.com Muliagatele V. Fetui ~ v.fetui@auckland.ac.nz Saili Aukuso ~ saili.niupac@gmail.com

taimi na mafua ai ona toe faafoi faamalosi nisi i Siamani, pei foi ona fai e le malo Niu Sila i alii Saina. Fanua ma Suafa: Mai ia Solofa le poloa’i e faavae se komisi na afua ai le pulega na avea ma se faamasinoga o loo gaoioi pea e oo mai i lenei taimi. O se tuu lena a Siamani mo Samoa i se otootoga faasamasamanoa ma faaleiloga, e le mafai ona talatalaina i lenei tama’i ava. Na’o se tomanatu e ala i se fesili, ana se mea e leai se taua muamua, ma fa’aauau pea le pule a Siamani i Samoa, poo a ni foliga o lo tatou tala e tula’i mai?

EVALEON BOOKS & NIUPAC PUBLISHING Telefoni (03) 382-6674. Imeli: evaleon.books@gmail.com

Email: evaleon.books@gmail.com Phone: (03) 382-6674 Postal: 39 Basingstoke Street, Aranui, Christchurch 8061 All rights reserved. This bulletin and its content is protected by copyright laws of New Zealand and international conventions. Except for educational purposes, any other activity pertaining to its use is prohibited. OLA understands the rights of other copyright holders whose material we use and acknowledge always—apart from our own.

Europa, ma saga faaualoa ai lena vaega o le tala. Ona o polotiki o le

Tautua e ala i le gaosia o alaga’oa mo a’oga (tusi mo le a’oa’oina o le faitau i le gagana Samoa, tusi e a’oa’o ai gagana, kalena, posters, yearbooks, brochures). E tautua fo’i i le fa’aliliuga o gagana, ma le tapenaina o ni tusi e fia lomia i so’o se sionara o fatuga. Sponsors: New Zealand Lottery Commission

Evaleon Books & Niupac Publishing


I TUL A U 6

27 FEPUARI 2017 LOMIGA 4

O LA

Tulimanu a Pola: Rev Fitifiti Luatua Andy Kai Fong

E tatau ona tuuavanoa Morgan i pusi O le sone ma lona tau: o se ulutiga mo matua ma aiga e nonofo ai

E le o toe po se lilo i le tulaga o faafitauli ua tula’i mai ona o le mataupu i sone o a’oga. I lea faiga ua faailoga eseese ai sone i o latou tau faaletamaoaiga e fua i nofoaga poo aiga e nonofo ai. E tula’i mai ai le faafitauli i aiga limavaivai ua omia i se sone taugata, ma afaina ai i le tau o fale totogi. Poo aiga foi e fia faalatalata i nofoaga o a’oga a le fanau ae fetaia’i ma le maualuluga o tau o fale. E leai se isi vaega o le atunuu o loo sili ona aafia i lenei e pei o Aukilani. I se ripoti a le tama’ita’i o Corazon Miller o le NZ Herald, o loo ta’ua ai se su’esu’ega sa fai i ni a’oga se 33, ma ua iloa ai le faamaoni o lea tulaga. I sone

taugata, ua tula’i mai nei le tau o se faletotogi 3 potu moe i le va o le $700-900 i le vaiaso. O le tau o se fale faatau i aai e iai Remuera, Parnell, ma Epsom o le $2 miliona. O le itu malie i le su’esu’ega o le tula’i mai o a’oga tesile maulalo i le pito i luga o le lisi. O Auckland Girls Grammar (T3) e $841 le 3 potu i le vaiaso, ma Selwyn (T4) e $895. Ua tuua’iina le faiga e faailoga eseese ai sone a’oga, ma le tulafono e vaoia ai le faaulu o fanau i sone a’oga e le o nonofo ai. O loo aga’i ina faatetele le faafitauli mo Aukilani aemaise i lenei vaitau o le siisii pea i luga o le tau o fale ma mea e nonofo ai.

To’avalu faia’oga molia i le soli tua’oi E to’avalu ni faia’oga sa su’esu’eina i le soli tuaoi i le va ma fanau a’oga, o i latou na molia i le faia o ni auala e faalata ai le fanau i ni mafua’aga faaletatau. O Ie isi to’afitu na molia i le faaoolima matagā ma ua solia nei o latou igoa mai le lesitala a faia’oga. E to’atasi ua tuli ona o le faaalia o ni aga sauā ma le

isi ua faate’a ona o le taufaasese. O i latou uma nei na i se aofa’iga e 22 ua toesea o latou suafa mai le api lesitala. Faaalia e le peresitene o le mafutaga a Pulea’oga, Whetu Cormick, e faanoanoa i le maualuga o le numera, ae i se tasi itu foi o se faailoga e ta’u mai o loo aogā ma gaoioi lelei faiga e taofia ai.

Taeao manuia i le mamalu o le aufaitau mai tumutumu maualuluga e aulia se aupito laitiiti, viia le agalelei o le Matai. Faatulou atu. Talofa lava. Ia, e ese foi aga a lena vaiaso ua sola atu. Ai ona o le vevela o le mu mai le motu pito i lalo fetaui ma le aasa o le tau o fale i Aukilani, e iai le manatu ana faaliu mu uma poo penei ua tatou toe foi i Parataiso i Lefaga. Ia, meamanū nai tala fiafia e pei o lena ua maua ai se savili malu. E pei o le tula’i mai o Gareth Morgan ma le Pati o Avanoa. Lea ua folafola le a’o’oga fua o tamaiti ma faamanifi nei mea o su’ega. Ia ua tatou iloa uma lava e le iloa se poto o se tamaitiiti i se su’ega. Auā o isi e lelei le pu’e o faamatalaga ma tusi i lalo a o isi e le faapena, ae poto e fai le faalifu ma faamatala se tala malie. A tatou tilotilo la i le tula’i mai o fanau Asia e avea faailoga ma sikolasipi a’oga, e mafua i le to’a’aga e a’o tauloto faamatalaga e maua ai le A, fai mai lea e ese le poto. Ia e moni e tatau lava ona iai ni taimi e su’e ai fanau i mea ua a’oa’oina, ae le o le avea o le su’ega ma ‘auga o aute. O le su’ega ua na’o se tasi vaega e faalelei ai le atina’e o fanau mo le aga’i i luma. Ia tailo poo le a sou taofi. Pau lo’u popolega o si a’u fagafao pusi o Kina; ina ua faalogo mai o lea ma te talanoa ma Morgan, na pei o le anoa le faufau e’e’. O la’u fesili tuusa’o i lenei pati, o le a le tou faiga faavae i pusi a le atunuu? Fautuaga: Afai tou te manana’o e suipi i le palota, folafola loa ni a’oga mo pusi, e fia a’o’oga foi latou. Ou te le iloa poo le a sou finagalo i le faasoa o lenei vaiaso, o la’u faitioga ua talanoaina soo foi lenei mataupu. E leai lava se suiga. O la’u lava fautuaga i a’oga, matua tatala le avanoa i fanau e taaalo ai ia latou telefoni, e fai fai a fiu, ona toe foi lava lea i le leitio. E lagolagoina e la’u uo o Fili lo’u manatu. O le susuga ia Fili e vaaia le Fale e ta’u o le Fale Talanoa i totonu o le tasi lotoa a le iunivesite o Kenetaperi. O le fale lenei e fai ai fono a le vasega faufautua i mataupu tau Pasefika. Faafetai Fili. O Fili o le a fai ma o’u sui pe a ou le avanoa i nisi taimi. A ia manuia lava fuafuaga o lenei vaiaso. Soifua.


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.