OLA
e faasoa faamatalaga mo a’oga i le gagana Samoa
www.ola888.com
PULETINI A’OGA
Tala: O la’u pasese aupito taua
Talanoa A’oga: ma le alii loia o Ma’a
06 MATI 2017 ~ Lomiga 5 ~ Upega Tafailagi: www.ola888.com ~ Telefoni (03) 382 6674 ~ Tuatusi: saili.niupac@gmail.com; evaleon.books@gmail.com ~ E le faatauina ~ A Free Publication
E le’i ila le faitau miliona na togia mo a’oga E le’i taitai ona ila le faitau miliona tālā na folafola e le malo e faalelei ai a’oga. E lua folafolaga na manino mai i le 2016, muamua o le $359 miliona e faavae ai suiga fou i le faiga o a’oga ma le tapenaina o le aufaigaluega (IES). Lua o le $155 miliona e faaauau ai sea polokalame i lona lima tausaga. E oo mai nei na’o se $26 miliona ua faaalu, totoe ai se $333 miliona. E mau eseese. Faapea mai se tasi taofi e le’i lava se taimi e su’esu’e ai le aogā o nisi suiga, ma ua popole le malo i le avatu o tupe ae taumate se faaiuga manuia. O Chris Hipkins o le Leipa e manatu ia e le’i lava ni feutaga’iga mautu ma matua ma faiganuu o loo nonofo ma tali. A o Lynda Stuart, peresitene o le NZEI e manatu e lelei le faateletelegese. E le faigofie ona faatino se suiga. E to’atele a’oga o loo faatu’iese pea i nei fuafuaga a le malo; o isi foi ua i le ’ato.
MAUAA I LE FAASINOMAGA AVE I WAIKATO E LE GAGANA: Le tamaitai o Foa Samuelu na ‘ai silia i le su’ega a le NCEA i le Gagana Samoa. Lua ana sikolasipi na maua e mafai ai ona a’oga fua i le iunivesite a Waikato. Afua mai i le aai a Magele sa a’oga i le Kalama a Teine Aukilani. Tuua Samoa faato’a 2 ona tausaga ae sosolo lelei le tautala lelei foi tomai tusitusi. Fai mai Foa e faigata le su’ega ae sa tapena lelei i ai. O lana ta’utinoga ua mafua ona oo i faamanuiaga ona o le mauaa i lona faasinomaga ma le tofi o se teine Samoa. Ia malo Foa, manuia le alo atu mo le sailiga o le tusipasi loia. Vaai le avanoa lenei i le suafa Foa Samuelu, loia faamoemoeina o le lumana’i. Tolu gagana e tautala ai, e iai le Maori, o loo ia aveina nei i Waikato. Malo finau malo.
Tala le gafa o le gagana i le itumalo o Malaporoa i le motu i Saute Pe fai mai e mamao i saute Malaporoa e oo lava i ai le faasoa a le gagana. Auā i le mea o iai le Samoa e iai ma lana gagana e atia’e ai. O se Aso Toona’i fiafia mo nisi o le mamalu o Samoa e alala i le aai o Blenheim, Malaporoa, ina ua tatala la latou falea’oga fou mo le fanau laiti. O se fale mautu lea mo fanau laiti e sauni ai mo le a’oga. O le fale ta’alo a o se falea’oga foi auā e fa’aaoga ai le gagana Samoa e a’oa’o ai a latou taaloga. O le fale sa fausia i le fesoasoani a le matagaluega o A’oga ma e fa’aaoga foi e le vasega ta’alo a Toga. Ae avanoa le fale mo isi foi faiganuu Pasefika pe a mana’omia le fa’aaogaina. Na faaalia e se sui o le matagaluega le taua o le fale ma le galuega a le matagaluega e fesoasoani e faatumu le ava i le va o le aiga ma le potua’oga. E to’atele fanau Pasefika o loo misi le fesoasoani ona o pa puipui o gagana e fesoota’i ai.
Nisi o tina o loo galulue i le Fale ta’alo fou ma se vaega o le aua’o’oga i Blenheim O le tofia o nisi o le aufaigaluega Samoa e fesoota’i ma faiganuu Pasefika, o se fesoasoani tele lea mo latou. E pei o le alii o Mark Tulia e mafai ona talanoa i le faaSamoa sa faigofie ai feutaga’iga. E sili ona maulalo le numera o fanau
Pasefika e auai i se a’oga amata i le itumalo. E faale to’atele ni aiga Samoa e alala i Malaporoa, na’o se 2.3 pasene o lona faitau aofa’i o le lanu Pasefika, pe a ma se 1000 tagata pe a tuufaatasi.
ITULAU 2
O LA
06 MATI 2017 LOMIGA 5
Ripoti o le Vaiaso:
50,000 aiga i Karaiesetete aafia i le pe o le paoa E sili atu i le 50,000 afe ni fale i totonu o Karaiesetete na aafia i le pe a le paoa i le taeao o le Aso Tofi na se’i mavae. O le lata i le ‘afa o le 11 na pe ai faafuase’i ma aafia ai galuega, a’oga, e aofia ai ma moli o le auala e 37 ni tuugamoli na pepe uma. O se taimi i luma e maua ai se auiliiliga o ni aafiaga o le mea na tupu i nofoaga e pei o falema’i ma aiga. Na mafai ona toe faaola vave ni nai aai e iai Dobson, Runanga, Ngahere ma Moana. Talu mai le Aso Tofi ua mafai ona faaleleia se vaega tele o nofoaga sa afaina. E tusa ma se 130 ni nofoaga na aafia i lenei faaletonu. O le pe o le paoa e fesoota’i i mu o loo feagai ma nisi vaega o le itumalo i lenei taimi, o loo avea pea ma se faamata’u i vaega o le taulaga ma nofoaga o galuega ma pisinisi e taulata i ai. Peita’i o le faamata’u sili o faato’aga lafumanu ma aiga e nonofo tonu ai i
Auckland University European Students Association strength through honour
vaega nei o loo aga’i i ai le sosolo a le afi. Ae le gata i lena a o faato’aga laau toto ma manu e nonofo ai. I le Aso lulu na galulue ai le ‘aufuimu e faalalo se afi e lata i Hanmer Springs, na mafua ai ona tapuni le alatele i le motu i saute (South Island Highway) mo se 7 itula. E valu ni tama’i afi na amata mai ai le mu na alu a’i avea ma ni mataafi tetele se fa. I se vaaiga lautele, e le o fesoasoani auga o le tau i le leai o se timu ua mago ai le vao, aemaise le itu i matu o le itumalo. Ua atoa nei se tolu tausaga o feagai lea itu ma se lamala. O se popolega lea mo le to’atele.
Tali Vitoria Ueligitone i le mana’oga o pulea’oga Ua tali le iunivesite a Vitoria i Ueligitone i le valaau a pulea’oga mo se fesoasoani i le faaleleia o la latou matafaioi. Ua ofoina nei se faailoga ua fuafuaina tonu e faalelei ai tomai o i latou i le faiga o le galuega. O le tusipasi MA i mea taule ta’ita’iga o A’oga Maualuluga, e fou i le lisi o tusipasi a le a’oga. I lea tusipasi o le a tapena ai le vasega o pulea’oga i vaega taua o le tiute i nei foi vaitaimi o suiga o’oo’o i le tulaga o a’oga ma le faatinoga. Ua faailoa le tulaga o le televave o suiga. O suiga i le faiga o a’oga ma le vao sootaga ma faiganuu eseese e ao ona malamalama ai le pulea’oga. E taua le malamalama i tu ma aganuu a fanau aemaise lava i Aukilani. I nei foi aso ua faatupula’ia a’oga, o nisi a’oga ua laasia le 3000 tamaiti, e le faigofie. E mana’omia foi sina silafia i mea tautupe ma lona faasoaga talu ai ua avea nei tupe ma se tasi vaega taua o le tiute. O lenei foi tusipasi o se fuafuaga tuutuumamao i se lu’i o loo faafua mai, o le sooga lea o le fau. Ua iloa le to’atele o pulea’oga ua
Faailoa se lagona o le AUSA i le faalapotopotoga Fou—AUESA
Byron Bentley, pule Kolisi a Macleans
aulia le ta’i 50 tausaga le matutua, ua feoloolo foi le numera ua laasia le 60 ma ono tula’i mai ai se faafitauli i le le lava o ni ta’ita’i agavaa e pulea a’oga pe a malolo i latou. “E iai le tau e totogi pe a le sauni atu nei,” saunoa le alii pule o le kolisi o Macleans, Byron Bentley. O Bentley ma isi pule e to’alua e ana le tonu lenei na mafua ai ona faavae le tusipasi. O le tusipasi e fausia i mau faaletaofi atoa ma le vaega faatino. Faata’ita’iga, ua iai se 70 ni pule ua ofo latou te fesoasoani i le vaega lona lua lea. Latou te faasino ma ofoina atu fautuaga i a i latou a’o’oga pe a asiasi atu i o latou ofisa. E talitonu le alii pule ua mana’omia tele e a’oga ni pule ua a’oa’oina lelei i nei lava taimi ina ia o faatasi ma le saosaoa o suiga.
Ua faailoa se lagona o le faalapotopotoga a tama ma teine a’oga o le iunivesite a Aukilani i se tasi faalapotopotoga fou e ta’u ai foi le igoa o le iunivesite. O le AUESA o le faaumi o le Auckland University European Students Association (asosi a le aua’o’oga Europa iunivesite a Aukilani). Lea faato’ā faavae ma e ta’u mai i lona igoa ituaiga sui e auai—o tama ma teine a’oga tupuga mai i matua Europa. O lana faamuamua o aganuu Europa ma measina e iloa ai, poo le agaga mitamita i na tu ma aga faa-Europa. Ae o loo nofo taumate le AUSA ma le to’atele pe o le a tonu lona faamoemoe, aemaise o lona fa’aaogaina o faatusa na iloa ai le vaega faaupufai a Hitila, le Nazi, lauiloa i le faailogalanu ma le vaai maulalo i isi e le o ni Europa. O le taulagi o le upu ’white pride’ e tau atagia ai se sootaga ma taofi faa-Hitila poo lana pati na molia i le maliliu o se faitau miliona Iutaia ma isi foi ituaiga. Ae na ta’utino lana peresitene e le faapena la latou mafutaga, o lo latou faamoemoe e aga’i tonu lava i mea tauaganuu Europa, e patipatia tu ma aga a nuu ta’itasi i totonu o lea konetineta. A o le popolega o le peresitene o le AUSA e aga’i tonu i ni si’uleo felogoa’i i luga o Facebook ma isi ala o talanoaga, e toe talia mai ai na sa fa’aaoga e le Nazi. O upu e molia ai le inoino i isi e le o le lanu pa’epa’e. Saunoa le peresitene o le AUSA e faamanino le eseesega o le tautala sa’oloto ma lena e faavae i se lagona inoino i isi. O se taimi o lenei tausaga e palota ai le asosi (AUSA) mo le taliaina o le AUESA o se tasi vaega o lana taupulega. Na faailoa se taofi o le komesina o le va fealoa’i o tagata, Susan Devoy i le mataupu. Faapea mai ua sauni e mataitū lelei alumaga o lenei mafutaga fou. Fai mai Devoy, e le se mea leaga lou mimita i lau aganuu, ae le faapea o le a tineia ai mitamitaga o isi tagata i a latou foi aganuu.
06 MA TI 2017 LO MIGA 5
Talanoa A’oga ma Maa
O LA
ITULAU 3
Ma’a le loia o se faaa’oa’o lelei mo fanau i Karaiesetete
E le o Ma’a lakapi o Ma’a le Loia. O Maa, faapuupuu o Maamaa, ae iloa uma e tagata ia Maa. O Maa o lona faiva o le loia, e galue i se ofisa loia i New Brighton, e faapitoa la latou tautua i le taliina o mana’oga tauletulafono o le mamalu lautele. E ofoina atu e leai se totogi. O le faatupega o lea tautua e fesoasoani mai ai le malo. O Maa sa soifua ma tupu a’e i le aai o Linwood, sa a’oga i le tulagalua a Linwood Ave, alu lea i I le sauniga talia ai o se loia: Tina ia Mao, Maa, se pa’aga, ma le tamā ia Ga’ia Fiatā Shirley Boys ae faaiu i le iunivesite a Kenetaperi. Na faauu ai i lona tusipasi e lua mataupu i gagana e lua. O se tasi lea ona malosiaga faapitoa—loia ma mea tau tamaoaiga i le faatinoga o lana tautua. ‘O loo avea pea le Igilisi ma pa pupuni i le e auala i fefaataua’iga (law & to’atele o nai o tatou tagata i ni fesoasoani i commerce). O Maa e maua i ai fanau tutupu a’e le nonofo ai i lenei atunuu,’ o le ta’utinoga i Niu Sila e paleni gagana e lua; e ono lea a Maa. O le aogā lea o lana faaSamoa. E to’atolu ona uso, iunivesite uma ma faaseseina oe i le sosolo o le talanoa
Faasoa o le Vaiaso:
tautatala i le gagana e pei o Maa. E faafetaia e ia o latou matua i le tausiga ma le tapu’eina i le gagana, lea ua iloa nei le taua ina ua matutua ma faigaluega. O tua’ā o Maa o Ga’ia ma Tofamamao Faletanoa’i. O le tofa ia Ga’ia Fiatā Faletanoa’i e mai alalafaga o Faleatiu ma Taga i Salafai. O le tina ia Tofamamao ‘Mao’ Tuilaepa e mai le afioaga o Apai i Manono; teine foi o le motu mai le alalafaga o Puleia. O le tele o taimi avanoa o le alii loia e faaalu i le tausiga o ona matua, e momoli i le lotu ma fesoasoani i le tausiga o lona tamā ua apoia e gasegase i lenei taimi. O loo nonofo faatasi pea ma ona matua, e le’i faia sona ama, e le’i atoa fo’i lona 30; ae i le taimi nei o loo fiafia lava ia i lana galuega. A e mana’omia le fesoasoani a Maa, faafesoota’i le tuatusi lenei— maa.evalu@canlaw.org.nz Saili Aukuso
Ua lava ma totoe fautuaga pe ana se mea e fa’aaoga
I le vaiaso na se’i tuana’i na foa’i mai ai e se tasi faia’oga lausilafia ni kopi se tolu o ni tusi saunia lelei. E lata lava i se 600 le aofa’i o itulau pe a tuufaatasi. O se poroketi su’esu’e a le matagaluega sa galulue ai ma isi foi uso Pasefika, e iai le tuufaatasiga lenei o le anotusi faatasi ma ni fautuaga lelei se tele. E taua le foa’i talu ai o le na foa’ia o se tasi faia’oga matua i le faiva, o se foma’i i mataupu taua’oga, o se Pasefika, sa mautulaga i tofiga taualoa i totonu o le matagaluega o a’oga. Sa maua le avanoa e autilo ai i le anotusi ma iloa le tele o mea e fesoota’i i fesili o loo saili ni o latou tali e le malo i lenei taimi. I se fefaaalia’iga ma le faia’oga na atagia ai se lagona i le uiga masani o e umia le pule i mea tau a’oga. E foliga e le amana’ia e i latou ni fautuaga i su’esu’ega a faia’oga su’esu’e Pasefika. O le iuga o le toe poloa’iina foi o nisi sailiga fou, tula’i mai ai se faaputuga o fautuaga e tumu ai fatatusi. A o su’esu’ega fou e le tu i se ‘ea, e tu i luga o su’esu’ega na muamua, ma toe aumai ai foi fautuaga sa mua’i faatu mai. I le tele o su’esu’ega o loo galulue ai le ausu’esu’e i mea taua’oga, e iloga le sailiga mo ni tali i le tulaga faaletonu o fanau Pasefika ma i latou e le o le Igilisi le gagana muamua. E talitonu le faia’oga o loo
tatou nonofo lava ma tali o na fesili e le nafataulima e isi e le o ni Pasefika. I taulagalaga fou a le malo lea ua ave ai le faataua i le galulue felagolagoma’i, e tele ni fesili i le uiga o le felagolagoma’i. Ae maua i veape Peretania collaborate, innovate ma isi, le agaga e fetala’i ma la tatou soalaupule, i lona uiga o le faia o ni tonu i se tulaga aloa’ia, tuuavanoa ma tumua’i tutusa. E foliga e le o aliali lena tulaga i fuafuaga a le malo ma faatinoga i a’oga. O se tasi o faitioga i le polokalame IES, o le le lava o ni feutaga’iga sa fai ma faiganuu Pasefika. Mo le Pasefika, e taua gagana i le fale, o tu ma aga, ma o faamamafa foi na a le tele o su’esu’ega e ala i fautuaga tuuina atu i le malo ma i latou e tusia ‘anava’ a’oga. E iai ni poroketi e fuafua tonu i fanau Pasefika ae leai ni tagata su’esu’e Pasefika e iai; pe iai foi ae gata i le tulaga faufautua, pe tuu ai suafa e faamalosi ai le talosaga ona gata ai lea. E tupu le manatu na’o le fa’aaoga o Pasefika i o latou tomai, ae le faitauina i le saofa’iga a le aufaitonu. Ae le fou lea mea. Sa ui mai ai foi uso Maori, a o lenei ua finau e faamatuu atu le pule e fai ai e i latou tonu o a latou tamaiti. O le tele o su’esu’ega a alii ma tamaitai Pasefika e faatatau lava i mea tau Pasefika; o loo maua i ai le tele o mea anoa e tali ai le vao fesili ma faafitauli taua’oga Pasefika. I nisi taimi e mau eseese le Pasefika
su’esu’e ma le polofesa o loo vaavaaia. Pe mafua ona o le eseese o lalolagi o loo tilotilo atu ai i le faafitauli e tasi. Pe le o le mafuaaga lea o le le maua o se tonu i le faaletonu faifai umi o ausiga, ona o le le tuuavanoa o i latou e pule i se tuualalo a le ausu’esu’e Pasefika. Na afea lea e Anae i lana pepa ‘teu le va’, e aofa’ia ai le vao mea taua e ao ona malamalama ai se tagata su’esu’e i lo tatou lalolagi o ni Pasefika auliuli; ta’ua e Airini le aganuu, Tuafuti le pululima, a’oga i gagana e lua le valaau a isi suafa su’esu’e. Fai mai le upu a le alii o Maslow, afai na’o le samala lau meafaigaluega, e au ina e tilotilo i soo se faafitauli o se fao; o le valaau a le ausu’esu’e Pasefika, e le se fao le faafitauli o nei fanau. E tele ma anoanoa’i fautuaga taua a le ausu’esu’e Pasefika i lenei sailiga mo ni tali mautu, e iai lena a le faia’oga sa ta’ua; ae afai e le fa’aaogaina, ona moni lea la tatou upu i faiva ma le tiute o le foe; e aoga pe a fa’aaoga, e maumau pe a faataatia; fai mai lea, ‘ua na’o se foe e faae’e i le tau’. Ua malosi le taofi e fia fa’aaoga a tatou foe e alo ai lo tatou vaa Pasefika, e pei ona finau foi tama a le laueleele.
“mafaufauga o le vaiaso” O le faailogalanu o le leaga aupito sili i le lalolagi i nei aso. Pope Faranisisi
O LA
I TULA U 4
~ O la’u pasese aupito taua ~ Na gata mai la tatou tala i la’u folafolaga i la’u pasese ou te alu atu e asi ia. O ia na fai mai ia te a’u, ma na ou foi nei ma le poloa’i, pei o se fe’au mai le lagi e tatau ona usita’ia, e le i le faamalosi ae i le alofa. Na ou alu sa’o lava i lo matou fale, ua lagona le vaivai i le ma talanoaga; ua mana’omia se malologa. Na ou manatua le teutusi na tuu mai e le loomatua, na tuu ifo nei lo’u lima e siaki poo iai lava i totonu o le taga o lo’u peleue. E mafiafia le teutusi, ‘ai e telē se tupe ua tuu i ai e la’u pasese. Ae sa leai so’u naunauga e tatala, sa ou faapea e lelei le tuu se’i iai se taimi, ma ina ua ou taunuu i lo matou fale, na ou nanaina loa faatasi ma a’u pepa taua. Na foi mai lo’u toalua ma le ma fanau i le afiafi ae fetaui ma lo’u te’i a’e ona ou faamatalā lea i ai le ma tafaoga. Na talie ma faapea a le tala a lo’u to’alua, “Ua fai le uo teine a le tou tamā. E ese le laitiiti.” Ua alu le talie a le ma fanau. “O ai la lona igoa?” o le fesili lea a lo’u afafine matua. Ua maua ai a’u i le tulimanu. E le’i ta’uina mai e la’u pasese lona igoa, ae ou te manatua sa ou ta’ua i ai lo’u igoa, lo’u igoa atoa. O le aia tatau lena a se pasese pe faailoa mai lona igoa pe leai; ae lelei mo se avetaavale le faailoa o ia, e tupu ai le talitonu i le pasese o ia o se tagata lelei ma faatuatuaina. Pe o le mea ua galo i le loomatua tu ma aga faaaloalo, pe o le mea foi e iai se mafuaaga faalilolilo! Na ou alu e faigaluega i le afiafi, ma le isi afiafi e sosoo ai, feiloa’i atu foi i pasese masani ma pasese faato’a fetaui i ai. E iai se toeaina matua pe a ma le 80 ona tausaga. Sa ou pikia mai i le malae vaalele, e sau mai Niu Sila, faato’a toe oo mai lea i Sini, talu aso sa nofo ai; e sau e fia feiloa’i i ana uo sa aumea i na aso a o talavou.
06 MATI 2017 LOMIGA 5
Laufatu Samoa
Lenei ua liua la’u vaai ma iloa atu se tama’ita’i momosi ma talavou talu tala a le toeaina amoso. Pe le o Eva Katana lea sa ma tafafao? Ailoga foi, ‘ai lava o se to’atasi i le lasi o fetu a mou atu e tumu ai Sini. Ou te lei moe lelei i le po o le Aso Toona’i, faapea si o’u to’alua poo le a le mea ou te moe te’ite’i ai. I la’u miti o loo alu le ma tafaoga ma Eva Katana le teine faitifaga ta’uta’ua. Faato’a 18 ona tausaga ae 19 a’u. I le taeao o le Aso Sa i le ta o le “Ua sui la’u vaai i le vaega lenei o le 10 na ou taunuu ai i le lotoā o tagata taulaga, ua leva aso,” o lana tala lea. matutua, o se atufalega papa’e “O i nei e nofo ai la’u uo e igoa ia Eva, faasau’atoa i luga o se mati’e. o se tamaitai ta’uta’ua i o matou taimi i le E pei na talanoa o ma mafaufau, ou pese ma le siva ma le faatinoga o ata te taunuu atu ua faatali mai la’u tifaga. E fiafia lava ia i le lanu pa’epa’e pasese faapitoa. Na ma feofoofoa’i ma le lanu mumu. A le mumu lona sakete fiafia ma alu loa le ma ti’eti’ega. e pa’epa’e,” o le tala lea a la’u pasese Ua ma toe uia uma magaala sa ma toeaina. asia i le po o le ulua’i ti’eti’ega, lenei ua Ona fesoota’i lea o foliga o mea na ou sanisani lana talanoa mai, ua le pei o le po e foliga e faanoanoa lona si’uleo. manatua ma le tala a la’u pasese fou. Na ou manatua le upu a le isi a’u ‘Pe le o la’u pasese faapitoa lea e faatatau pasese, o se failotu, fai mai e lelei le i ai le tala a le alii lenei?’ tomanatu i le ao, ae ‘aua lava i le po. Ua amata ona avatu la’u faalogo ina ua Ae fai mai foi le upu a le isi a’u faapea mai le toeaina e enaena sasa’o lona pasese, o ia o se fatupese, A e mana’o lauulu. E mumu sesega ona alafau. i se pese fiafia ‘aua le fatuina i le po, “Ou te le iloa poo nofo lava i lona fale faatali se’i ao. sa iai, ua leva tausaga ma te le o toe Ou te le iloa pe sa’o ae ou te iloa fetusia’i.” gofie i foliga ma si’uleo. “O ai foi lona suafa atoa?” “E lei faapea lo’u fiafia i lo’u olaga “O Eva Katana. I o matou taimi e iloa matua se’ia ou feiloa’i atu i lau uma lava e tagata. Ae tele mea ou te iloa susuga,” o le tala lea a le loomatua. e le iloa e isi,” o lana faaopoopo lea. “Faafetai pe afai o sou lagona Na tuu la’u pasese i se faletalimalo i le lena,” o la’u tali lea. tasi pito o le taulaga ma lana upu e atoa Ia te a’u e foliga o se ata tifaga o se masina e nofo ai ona toe foi lea i loo ma fa’aataina, o a’u ma Eva Katana Niu Sila. le teine o le ata i le ata o le seneturi. “A e iloa se tala, e te maua lava a’u i le E uma le ma tafaoga ua ta tonu lava fale lenei,” o lana toe upu lea. le tasi, ua ma sauni e tuua parataiso Ou te le’i soona mafaufau tele i le ae toe foi i le lalolagi masani. A o alu le ma taavale a o loo toeaina, e tele lava pasese faapea ou te mamafa i lo’u mafaufau la’u upu sa fai feiloa’i i ai, e malaga mai e su’e ni ‘aumea i lo’u afafine. ‘Ou te foi mai ma le igoa i toe ataata o le mālama. o la’u “uo teine”’. E tasi le mea o loo taula’i i ai la’u vaai, O se mea le faaaloalo le fesili. E o le ma feiloa’iga ma la’u pasese faapitoa. foliga e pa’ōpapa pe a e masani lelei i Tuai mai ia le Aso Sa ou te alu ai e vaai. se tagata ae toe fesili poo ai lona igoa. A ua avea le tala a le toeaina o Iakopo Ona ou tau mafaufau lea poo le a se ma mea ua toe faatutu mai ai nisi ata fou faiga e mamulu mai ai le suafa o le i lo’u ulu. E le lauloomatutua uma, o isi tama’ita’i. Ua tau lo’u mafaufau i le e iloa atu lava i pa’u maanuminumi foliga toeaina o Iakopo. ausiusi a o teine talavou. I le tu ma le Faamae’a i le vaiaso fou. savali le teine faitifiga ma talenia.
06 MATI 2017 LOMIGA 5
O LA
ITULAU 5
Sponsored by Evaleon Books
O LOU TALA SAMOA HISTORY APIA 1830
“Ne’i mea ane ua galo”
05—11 MATI 05 Mati 1973 Tofia Pio Taofinuu I le vasega o katinale lotu Katoliko 06 Mati 1951 Faavae ulua’i Au a Teine e Misi Eteuati i Malua; Tooa Salamasina FA avea ma ulua’i peresetene 07 Mati 2011 Tauto Mata Keli Tuatagaloa o le ulua’i tama’ita’i i le tofi faamasino faaitumalo Mati 1967 Amata tautua a le Au o le Filemu (US Peace Corps) i Samoa Mati 1960 Tatala femalaga’iga a le Polenisia i le va o Apia ma Pago Pago
08 Mati 1995 Tatala Falema’i o Malietoa Tanumafili II i Tuasivi 09 Mati 1928 Taunuu manuao Niu Sila HMS Dunedin ma le HMS Diomede 10 Mati 1930 Tuua Samoa e le Minisita o Puipuiga a Niu Sila John Cobbe, ma le fautuaga i lona malo e le tatau ona toe auina i Samoa ni fitafita e ta’ita’ia ni pulega malo Mati 1881 Folafola le tupu o Malietoa Laupepa e konesula e to’atolu
Tautua a ‘Pisikoa’ o se vaega o le tala Ua leva ona faavae sootaga i le va o Samoa ma le malo tele o Amerika i soo se vaega o fesoota’iga. Mai le taimi o pulega faakolone e afua mai ai le lalagaina o fāiā nei: Faamalo—I le 1877 na auina ai se savali a le malo Taimua ma Faipule i Amerika ma se talosaga mo le puipuiga a lea malo. Na sainia ai se feagaiga faauo i le va o Samoa ma Amerika. Ofi mai ai Amerika i le finauga mo le pule e taufalo ponaivi ai ma Siamani ma Peretania. Ona iai lea o Alapati Sitanipeka i le tala, ia ma le konesula Amerika e to’atolu ai le taupulega. Se’ia faama’ape i le maliega i Perelini i le 1899. O loo fa’aauau pea lea fāiā ma Samoa e ala ia Amerika Samoa ua avea ma se teritori. To’atele alii ma tamaitai o le lanu Samoa ua foa’i o latou ola mo le puipuiga o le tofi o Amerika, ma saga faamausali ai lena fāiā faamalo. Faalelotu: I le 1863 na taunuu ai le savali a le Ekalesia o le Au Paia o Aso e Gata ai (Lotu Mamona) i Samoa, amata mai le itu i sasa’e, ma avea
11 Mati 2003 Peleseuma. Tofia Tuiloma Neroni Slade Faamasino i le Fale Faamasino lalolagi
ma ulua’i lotu Amerika e faavae i o tatou laufanua. Talu mai lena taimi
Mati 1889 Taunuu le USS Trenton i Apia
Pasefika mai le pule faasausili a Iapani. O loo ua umi le masele o le
ua mausali ma feuluulua’i le faasoa i taofi ma agaifanua ma ata o pulega. E le fesiligia le sao a le faaAmerika i le tele o vaega o le olaga faaSamoa ma lona atina’e e auala mai i le Lotu Mamona. Puipuiga— Na taunuu ma aumau le malini Meleke i le 1942 ona o le puipuiga o le nofo filemu talu mai le 1942, ae mautinoa le tāua o lena fāiā pe a toe lutaluta le tai i upufai o le Pasefika. Gafa—E iai ni alii ma ni tamaitai Amerika na to’ai i fanua ma filifili e nonofo. E to’atele na tala gafa i aiga Samoa ma faavae ai ni ituaiga fou o aiga Samoa. O loo faaauau
Fepuari-Mati i le Tala Faasolo o Niu Sila
pea sea faiā tagata e ala i faaipoipoga i le va o tagata e to’alua.
05 Mati 1830. Amata le taua a tamaitai i Kororareka 06 Mati 1947. Tatala le fa’ili simefoni a Niu Sila 07 Mati 1842. Uluai faasalaga o le oti i Niu Sila, o se alii Maori 08 Mati 1929. Uluai ata tifaga le leoa e iai ma se musika i tua 09 Mati 1956. Mate le mumua alofagia o Opo 10 Mati 1869. Faavae le Koluse a Niu Sila; 1995. Uluai taaloga a le Warriors a Aukilani
NIUPAC PUBLICATION
NIUPAC 2011
Editors: Levi Tavita ~ ltavita8@gmail.com Muliagatele V. Fetui ~ v.fetui@auckland.ac.nz Saili Aukuso ~ saili.niupac@gmail.com
peresitene o Keneti le Au o le Filemu. Ua atoa nei le 50 tausaga talu ona fai le tautua a le Au o le Filemu poo pisikoa e pei ona lauiloa ai, i Samoa. O se laasaga lata mai i le ata faasolo o la tatou fāiā feosiosia’i ma lea malo. Ae le gata ai iina le talaga o la tatou fāiā, e tele foi isi itu e le lava talatalaina. Itu lelei—Ua avea alii ma tamaitai ‘Pisikoa’ o ni savali lelei mo le gagana i Amerika. Faatasi ma le Mamona e iloga se sao i tusi ma alaga’oa Samoa, e fa’aaoga ma faalauiloa ai le gagana.
EVALEON BOOKS & NIUPAC PUBLISHING Telefoni (03) 382-6674. Imeli: evaleon.books@gmail.com
Email: evaleon.books@gmail.com Phone: (03) 382-6674 Postal: 39 Basingstoke Street, Aranui, Christchurch 8061 All rights reserved. This bulletin and its content is protected by copyright laws of New Zealand and international conventions. Except for educational purposes, any other activity pertaining to its use is prohibited. OLA understands the rights of other copyright holders whose material we use and acknowledge always—apart from our own.
Filemu faaAmerika—E pei foi o le filemu faaRoma. Na amata e le
Tautua e ala i le gaosia o alaga’oa mo a’oga (tusi mo le a’oa’oina o le faitau i le gagana Samoa, tusi e a’oa’o ai gagana, kalena, posters, yearbooks, brochures). E tautua fo’i i le fa’aliliuga o gagana, ma le tapenaina o ni tusi e fia lomia i so’o se sionara o fatuga. Sponsors: New Zealand Lottery Commission
Evaleon Books & Niupac Publishing
06 MATI 2017 LOMIGA 5
O LA
I TUL A U 6
Tulimanu o Pola
Siaki sese mai le IRD ma tala mai Malaporoa
PASI ATU LA TATOU PULETINI I LE TOU A’OGA, AIGA, LOU TUAOI, AU UO, E AOGĀ MO LE FANAU A’OGA Igoa: Michelangelo Aso Fanau: 06 Mati 1475 Ausiga: Faatagata o Tavita i le lisi o galuega ta’uta’ua e tele—ta faatagata, tusiata, fatusolo, tusi mamanu Fetu: Pise O le suafa atoa, o Michelangelo di Buonarroti Simoni, ae lausilafia i lona igoa muamua. O se tasi o taleni aupito lauiloa a Italia i lona taimi. E lelei le tusiata o tagata atoa mamanu o fale ma galuega faapena, vane faatagata, o se fatusolo foi. O le tele o lana a’oga i tomai ta’ua i luga e mai ona faia’oga sa faigaluega faata’ita’i ai, ma le potomasani i le tago e fai. O isi e pu’e mai i feuma’iga ma isi tufuga ta’uta’ua o lana tupulaga. Na iloa lana taleni e tagata e ala i ana galuega se lua—o ni faatagata o le tupu Isaraelu o Tavita, ma lena o Iesu ua maliu i aao o Maria lona tina. E fasefulu tausaga o galue i le tusiga ma le fauga o le tuugamau o Pope Iulio le 2. O isi ana galuega o ata ma faatagata ma lana ata o le Faamasinoga Mulimuli, valiina i le fa’alo o le falelotu i Roma ua faamau ai lona suafa i e aupito ta’uta’ua o taimi uma. E tusa ma se 300 ni solo na ia tusia, o le tele e mo se uo tama’ita’i. Na maliu i lona 88.
ATI A’E UPU
tekonolosi tisitale. Vasega—fuiupu nauna. ituaiga tekonolosi e faaaoga ai fuainumera o ni faailoga e suia upu ma ata, ma vave ai ona femolita’i faamatalaga. Soa Peretania—digital technology.
Taeao manuia i le mamalu o le aufaitau viia le agalelei o le Matai. Faatulou. Ia, e le tusa le agalelei o le Alii ma le leaga o nisi tagata ola (Tulou). E faatatau la’u tala i le vaega taufaasese o loo tumu ai luga o peau o fesoota’iga. Vaiaso talu ai na vili mai ai se tagata fai mai o loo iai se vaegatupe i le ofisa o lafoga e fia totogi mai i la’u tusitupe. Na vave ona ou apoa le agaga o le taaloga, o’u fesili atu lea pe fia, ae fai mai e $1.3 miliona. Ou fai atu loa, “ia, faalogo lelei mai, ou te mana’o e fa’aaoga le tupe e fesoasoani ai i le tou aiga, faasoa e oe, a totoe se mea faatau ai ni ou tainifo fou. . .” E le’i uma atu la’u tala ae ‘i’i mai ua motu le soo. Malo lava Malaporoa, manaia le fale ae taua le anofale. O si tuualalo, fafaga pea latou i le tatou polesi—la tatou gagana, e malolosi lelei ai. Manaia le ata i luma. Fautuaga—sauni lelei sau pea manaia i aso faapenei, e ta’uleleia uma ai tatou. E leai so’u faafitauli i le mafutaga lea ua faatu mo fanau Europa i le iuni a Aukilani; tele mea lelei ua tatou maua mai a latou tu ma aga, faatufugaga, o pese ma tala ua tatou mauoloa ai foi. Na faato’a sese uma mea a Europa ina ua tula’i mai Hitila. Ae na sese mai lava i le ave sese o le tala i a Noa ma le fanau ma le fetuu i lona atalii, o se tala ua fa’aaoga sese e le ‘aufaailogalanu. Ia, ae lelei ai ni mea i le ‘onanā o ni toeaiina. Te’i a’e loa ua māsiasi, fetuu tamaiti. Toe aumai le faatatau o le tala e sipa. Ua alu sipa ai lava le lalolagi. Ae sa’o foi le faasoa o le vaiaso, a e fia talitonu asiasi i se faletusi lata ane. Tele galuega aoga e maua ai. Mai su’esu’ega sa fai. Tusi fou, tele foi tusi tuai. Ma meli e talai atu ae sau ai le pefu o fe’au taufaasese; toe tapuni vave loa. Faitau atu i se pepa i fanau e ta’ilua gagana ua su’e faamalosi le Igilisi ae le’i a’oa’oina ai; uma le su’ega vaai atu e maulalo togi fai mai lea e vaivai tamaiti. E iai su’ega e faamalosi fanau e tusi tali i le Igilisi ae faato’a o mai i o latou atunuu o loo tau a’o le Igilisi; a o a latou gagana ia o loo su’e ai! O mea faalavea aao nei e afua mai luga i e umia le pule. A ia manuia lava le vaiaso.