OLA
e faasoa faamatalaga mo a’oga i le gagana Samoa
www.ola888.com
Sooga o le Tala: O LE PENINA. Ua fotu mai ulua’i tama’i
O lou tala faasolo:
100 tausaga Malifa
Laufatu:
A o le sili o na mea o le alofa
PULETINI A’OGA
04 APERILA 2016 ~ Lomiga 10 ~ Upega Tafailagi: www.ola888.com ~ Telefoni (09) 269-6186 ~ Tuatusi: saili.niupac@gmail.com; evaleon.books@gmail.com ~ E le faatauina ~ A Free Publication
Lē maluelue le taofi o se pule i le ta’alo sa’oloto
O Bruce McLachlan o le pule o le A’oga a Swanson, ma o se tasi e le faigofie ona fesuia’i lona mafaufau i le mea ua talitonu i ai. I se talanoaga a le alii pule ma le Stuff Education na ia ta’utino ai i le leai o se suiga o le anava a Swanson i lalo o lana pulega. O Swanson o se tasi o a’oga e leai sana tulafono i le sa’olotoga o tamaiti e taaalo ai. O se vaaiga e ese mai le lotoā a lea a’oga, e pei ona molimau se kilipi o se ata. E mau e e fe’aei i laau, mau e vili uila a o isi e femo’ei solo e leai ni seevae. E toe tu mai a’oga i Samoa i aso la i nei vaaiga. Na mafua ona fesiligia le alii pule ona o se tulafono fou e ono togisala ai se pulea’oga i se faalavelave e tupu mai i se tasi o le fanau i totonu o le lotoa. I le tulafono lenei o le a mafai ai e leoleo poo matua ona molia le pule i se faalavelave e tupu; e avanoa ai le faamasinoga e fai le togisala i ana meatotino poo le tamaoaiga. Tusia i le tulafono le oo atu o se togisala i le $600,000. Ae e le popole i ai McLachlan. O lona manatu e le tatau ona sui le anava a lana a’oga ona o le faamata’u a le tulafono. Aemaise fo’i pe a tilotilo i fua aliali o le anava i le ola a’oga o fanau. O le tele o faafitauli o loo maua i isi a’oga e le maua i Swanson. Ma e talitonu McLachlan e mafua ona o le sa’olotoga e gaoioi le tino, maua ai le malosi ma le fiafia, ae aliali mai i ausiga i totonu o le potua’oga. Ua avea Swanson ma auga o talanoaga a le ausu’esu’e i inei ma fafo fo’i.
mānava a le oti KASA OONA: Fafaga ai le laulagi mai fale gaosimea i Asia, Amerika, Europa, Aferika, ae afaina ai malo laiti a le Pasefika. Faamau—30% kaponi a le lalolagi e mitiia e le Vasa Pasefika, mafua ai ona mafanafana le suavai, pepe ai i’a ma amu, magoto ai motu. O se mataupu lenei e tatau ona laualuga i Taiala A’oga a malo uma, aemaise malo Pasefika.
E ono le toe iai se tama e pe’a i se laau E mautinoa o le a tele ni suiga ma ni fetuuna’iga i anava ta’alo a a’oga talu le faatula’i mai o le tulafono fou o le saogalemu i lotoā faigaluega. E pei ona ulua’i lipotia i lenei puletini, ma le mau lipoti a nusipepa le tulafono ma lona uiga, o le sipelaina mai e le tulafono o i latou e tuua’iina, ma le malosi o le tulafono e faasala ai. Mo a’oga, o lena tiute e pa’u tonu i le pule o le a’oga. I le vaai a nisi matua ma a’oga o lenei tulafono o le a fai ma pa pupuni i le sa’olotoga o fanau ma le atina’e i le tino ma le mafaufau, tainane o ausiga faapotua’oga. O nei vaega uma e fesoota’i e pei ona molimau foma’i o taaloga. O le popolega e aga’i tonu i pule ma a latou filifiliga e fai mo le
manuia o a’oga. E pei ona fa’aalia e se tasi pule, e foliga ua saisai o latou lima e le tulafono. O le a le toe sa’oloto atoatoa ai e fai ni fuafuaga talu ai aafiaga totino. O le isi vaega e aafia o tolauapiga, talu ai e aafia ai le vao gaioiga e ono tupu ai se faalavelave (manu’a poo lena e tuga atu). Ua taofia nei e nisi a’oga le toe fe’aei o tamaiti i luga o laau se’i mautinoa lelei le faamatalaga o le tulafono. O le asō, aso 4 o Aperila, e amata ai lona faamamaluga.
ITULAU 2
OLA
Ripoti o le Vaiaso:
Sui le a’oga: Mana’o o matua ae le o le fanau I la tatou lipoti o le vaiaso ua mavae na talanoa ai i le tulaga o fanau e a’o’oga i fafo atu o sone o loo nonofo ai. E faavae mai lea i le lipoti a le Sunday Star Times. Ta’ua i lena lipoti le tusa ma se 80,000 fanau o loo iai i lea vasega i le atunuu atoa. I Aukilani, e tusa ma se 15 pasene o fanau e aafia ai. O le autausavali e aga’i mai fafo—mai Aukilani i Saute ma Sisifo, a o a’oga o loo tausinio i ai o na e tu Taulaga ma vaiaai tuloto. Sa su’esu’eina le mafuaaga, ma e foliga mai o matua o loo tausolomua. O le naunauga faamatua e saili le a’oga sili atu e a’o’oga ai fanau o le faapogai muamua lea. Ae e tele ni molimau mai fanau ua faaalia ai se lagona le fiafia ia i latou i faaiuga a o latou matua. E pei o nisi o teine sa talanoa i le Sunday Star, na latou faaalia e faapea o ni faaiuga fai faamalosi; e le’i manana’o ai. O le iuga mo nisi, o le faaletonu ai o ausiga lelei sa molimauina i a’oga tuai
sa a’o’oga ai. Faamatala e se tasi teine e faapea, E le malamalama ona matua i le taua o le si’osi’omaga i le a’oga a le fanau; o le mea ua tupu, ua toe taumafai e a’oa’o ona faamasani i se si’osi’omaga fou. O le i’uga mo nisi e le lelei. O isi matua e tulei e fanau; i latou na e fia o i a’oga taugata i totonu o taulaga. Ona alu ai lava lea o matua i le faalolo, ma omia ai i lona faatupega. O loo finau pea le malo mo le taofiofia o sone, ma faamalosi’au fo’i i le fanau e aga’i i a’oga a a latou aai. O le fe’au e fia molia i le fanau, e maua le sini i soo se a’oga, pe a tinou i ai.
Te’ena se vaega taua o le tala faasolo e le matagaluega Ua tuua’iina le Matagaluega o A’oga i lona te’ena o le fanoga o fanau a’oga Maori mo le a’oa’oina o se tasi vaega taua o le tala faasolo i totonu o a’oga a le atunuu. O tala i Taua o Fanua o se tasi o vaega matailoga i le tala faasolo o Niu Sila, peita’i e le o aveina i ai se faamamafa a le Taiala a Niu Sila. Na mafua ai ona uia lotoā o le palemene e Waimarama Anderson ma Leah Bell (ata), e faaleo sea lagona le fiafia i le Komiti o Mataupu tau Maori a le palemene. E le o se lagona faato’ā tupu a’e a o se mataupu ua leva lona lagaina e fanau ma ta’ita’i Maori. E manatu i latou e le o a’oa’oina le tala moni o mea na tutupu i lenei atunuu. O nei vaega o le tala faasolo ua tele ni su’esu’ega e faia i ai ae le o atagia lenei i totonu o le Taiala ma ana faamuamua. Aisea? “E mumusu le matagaluega e aliali i luga le mea moni,’ saunoa se faia’oga ma se ta’ita’i Maori fo’i.
A o le mafuaaga a le Matagaluega e faapea, afai e fai ni suiga, o lona uiga o le a aafia ai le pule faitalia o i a’oga e filifili sa’oloto ai. O le tasi vaega o le talosaga o le iai o ni alaga’oa e lagolagoina ai lenei mataupu i Taua o Fanua. E o faatasi lenei ma se talosaga mo se aso faamanatu e faailoga ai lea vaega taua o le tala faasolo. I le vaitau o Taua o Fanua na amata ai le faiga o le ave faamalosi o eleele o Maori e le malo ma Papalagi. Na sili ona aafia Waikato ma Taranaki. I le 1860, na umia ai e Maori le 80% o eleele o le Motu i matu; aulia mai le 2000, toe na’o se 4%.
04 APERILA 2016 LOMIGA 10
OTOOTOGA O se tala lelei mo A’oga Amata O se tala fiafia mo A’oga Amata le faaopoopoina o le numera o alii e ulufale i le faiva. E 6 ni alii ua amata a latou toleniga e avea ma ni faia’oga, o se faaaliga lea mai le pulega a le Vision, o se a’oga e iai ni ona lala i Aukilani, Kalaiesetete ma Hamilitone. O se ausiga maualuga lea, pe a manatu i le ‘alofia o le faiva e le itupa o alii. Na’o le 2 pasene o faia’oga A’oga Amata o ni alii. Faaalia le fiafia o nei alii ia latou filifiliga ua fai. O le tasi na filifili i le faufale ma le faia’oga AA, ua malo le faia’oga. 500,000 tamaiti e a’o tomai lavea’i E 500,000 le aofa’i o fanau a’oga o le a manuia i se polokalame e a’o ai tomai i le puipuiga o le ola saogalemu. E $1.15 miliona ua togia e le ACC e lagolago ai le faatinoga o lea polokalame a’oga. O loo to’atele pea fanau e aafia i faalavelave faafuase’i. E mafua lea ona o le leai o ni tomai e puipuia ai i latou mai le afaina. Atoa fo’i tomai e tapa i ai pe a tupu se faalavelave. E tusa ma le 349,000 faalavelave e aafia ai fanau (14 i lalo) i tausaga ta’itasi. Toe tusi le tala faasolo Afai e te le fiafia i le tusiga o le tala faasolo o lou atunuu, e mafai lava ona e toe tusia e oe. O le mea lena na fai e Tamsin Hanley, o se faia’oga na manatu e le o sa’o le tusiga o le tala o Niu Sila i totonu o tusi a’oga. O lea na ia amata ai loa le poloketi. Na mae’a ae leai se tupe e lolomi ona fa’aaoga lea o lona fale e mokesi ai le galuega. Faaalia e Hanley, o tusi o loo salalau nei o na e tusia e Papalagi, a ua mana’omia se vaai a tagata o le eleele i lenei mataupu. O le masina fou e tatala aloa’ia ai lana galuega mo le faitauina. Se maliega a leoleo ma a’oga O loo ua iai nei i se tulaga taufaaiu se pepa o maliega i le va o leoleo ma le SPANZ, e faafetauia ai amioga le taupulea a fanau a’oga. E faatatau tonu lea i le faaaogaina o telefoni feavea’i e tauupu ma faaaliali ai ata o fusuaga ma uiga mataga ma le le faaaloalo. O le SPANZ o le asosi a pulea’oga o Kolisi a Niu Sila. O se taimi lata mai e faailoa ai ona auiliiliga mo le silafia lautele.
04 APERILA 2016 LOMIGA 10
Faasoa o le Vaiaso:
Tulimanu a Pola:
Pe le ua ova le polevale i le saogalemu o fanau? O le faalavelave i le maina eli koale o le Pike River Mine e mafua ai le tulafono. Le tulafono lea sa faamamalu i le asō, e faatonutonu ai le tulaga o le saogalemu o nofoaga faigaluega. O se tulafono e fesoota’i tonu ma le agaga popole o matua i le saogalemu o a latou fanau i totonu o lotoā a’oga. O lea agaga popole o se mea fou nei, ae sa le’i faapea. Ma e le faigata ona iloa le mafuaaga. Ua leai se nofoaga o toe malu ai le fanau ‘ai le faamata’u a e faamata’u, le fa’aaoga sese o fanau e tagata matutua, ua saga fagaina ai sea popolega. O mea foi sa le soona popole ai matua i la aso ua avea ma popolega autu i nei aso. Ua tai tutusa ai le popole i le faamata’u a e leaga ma se manu’a e ono tupu mai i taaloga. O le popolega, pe le ua ova lo tatou popole ae afaina ai fanau. I nei aso ua le toe savavali tamaiti i le a’oga e pei o le masani e lei mamao atu, o isi ua le toe sa’oloto e ta’a’alo na’o latou i fafo; lenei ua suia i le momoli ma toe piki i le taavale, le taofiofi i totonu o fale e fesaga’i ma le TV pe mafuta ma le Play Station. I su’esu’ega i Amerika ma Peretania, ua aliali mai ai ni aafiaga tuga mo fanau iti, toe lava 7 aso i totonu o fale, e aunoa se gaioiga e ala i le ta’alo pe fai se fe’au aogā. O aafiaga i le tino ma le mafaufau e le itiiti. Ua maua nei tamaiti galemulemu ma tino vaivai ma paie ona o le leai o se faamalositino e ala i le ta’alo. E tasi mai le lima tamaiti e maua i le ma’i puta a o le’i ulufale i le tulagalua. Ua tupu ai se popolega i malo ma ta’ita’i, i le tula’i mai o se tupulaga ua ova puipuia—e foliga ua fausia mo se olaga faalagolago, ina ua faafitia ia i latou se olaga sa’oloto, talu le soona popole o matua i le saogalemu. A leai se potomasani i le olaga e faigata ona tutu na’o latou e amata se olaga fou pe a matutua. Aisea? Auā e mana’omia le tago i ai ma fai, tofo i le tiga o le savali, le faiga o se mea’ai, le totogiga o se pili. A leai, na’o le ola faalagolago i matua i mea uma. E iai se tasi na lafo le upu, O fanau a Samoa e tausi ina ia ola faalagolago pea i matua, a o fanau a Papalagi e
ITULAU 3 ITULAU 3
OLA
tausi ina ia mafai ona tutu na’o latou. Sau se aso na’o latou, a ua iloa ona pulea o latou lava lumana’i. E moni, ua eseese aso. Aso la sa sa’oloto le savali le ta’alo ma le tafao auā sa maualuga le tulaga o le saogalemu i nuu ma malo. Ae peita’i e le suia ai le moni ma le taua o le tuuavanoa i le fanau i soo se auala e atia’e ai lo latou malosi i le tino, mafaufau ma le loto. O nisi matua ua ova le puipui—e oo i le ta’ele i le vai ta’ele (e a’o ai le aau) e mumusu—e popole ne’i malelemo; pe o i fafo e taaalo—e popole ne’i lavevea pe mama’i; e fai le tusi i le faia’oga e faanoi ai le le alu o le tama i le api a le vasega. Lenei ua faasosolo atu le popole i le ta’ita’i o se a’oga. Faapefea? E ala i se tulafono. Ua tupu le masalo pe le se togafiti. Ua toe manatua le tala i le ‘oti e faasola i le vao; e togisala mo le agasala a le nuu. E le ave esea ai ni itu lelei o le tulafono mo le puipuia o tagata faigaluega, ae mo le alii pule o Swanson, e leai sana faitauga i ai, faapitoa i vaega na na te ta’uvaivaiina. Aisea? Auā ua mautu lona taofi, ua molimau lava ia i itu lelei o le tuusa’oloto o fanau e taaalo. Ua sauni foi e totogi le tau o lona talitonuga. O le mea moni e leai se a’oga i Niu Sila e alo tamala i le puipuiga o le saogalemu o fanau i taimi o taaloga ma faatinoga faagaoioi—e oo lava foi i le a’oga a Swanson. Auā o pule ma faia’oga o ni matua foi. Ua iai foi tulafono ma taiala e limata’ita’iina ai le puipuiga. O le a le taofia e lenei tulafono fanau i le fepe’ei pea i luga o laau ma pou telefoni. Taupeupe i luga o pa manuki ma faapopoleina ai le pule. E le o se avega lea e tatau ona toe faaee ia i latou, i le taimi a o tau saili ni pule.
“mafaufauga o le vaiaso” O le alofa ua pei lava o se maa; e le mafai ona vavae. Joyce Time
Bruce le toa a Swanson ma tala fenanata’i a le savili Talofa lava. O nai motuga afa fo’i nei e maua mai ia tatou lipoti o le lomiga 10. Muamua le a’oga lea a le toeaina o Bruce. Ese fo’i le tilotilo a Bruce ia, aisea e te’ena ai i le fanau lo latou mausa ae o le mea na tatou o mai uma ai lava; a le ta’alo e pei e mageso le tino? Ia, fai mai Bruce e le popole pe falepuipui, e lelei fo’i lena taimi e faitau ai ni ana tusi se tele. Ia malo Bruce. O le tala lea i le finau a Maori i le le tusia o le tala moni e malie fo’i. Faapea ua ao Tearoa a o lea lava e pogisa. Fai o le gaoi o fanua toe mumusu e tusi le tala moni, ua ova le le sa’o. Faapena fo’i le mataupu i le ave o fanau i a’oga fai mai e maua ai foma’i ma fomeni; ae e le sa’o lena manatu, e maua fo’i foma’i ma faia’oga i Otara ma Porirua. Ai lava o le pesitī (faa-Samoa a Pole o le prestige). OLA Ou te le iloa o loo tu pea le falea’oga a Siamani i Samoa; ou te ofo i le sao mai. Manatua fo’i o soo se fale tuai lava i Samoa e tu fua a ua oia. O fale tuai a malo ma lotu e taumafai lava e faasao ma tausi pea pe a iai se taua i le tala faasolo, a o Samoa la e leai. Fau nei le mauga o le isi ta’ita’i ae sua taeao e le katapila e fau ai le mauga o le isi. Ese fo’i le loloto o le tofa a Samoa—e sua i lalo. Maeu le faataua o measina. Ou te auai fo’i i le faasoa o lenei vaiaso. Pei lava ua tatou soona popole i le saogalemu o fanau. Manatua aso la i Samoa e o e taeele i le sami; faato’ā pisi lava pe a malemo se tamaitiiti. Alu e toli popo, e leai se isi e tu atu i lalo ma se ie e sapo ai pe a see pa’ū ifo. A pa’ū ifo lava ua pa’ū. Ae lei molia lava se matua i le tuulafoa’i. Leai. Manatua malae o nisi a’oga e ma’ā ma tumu i tagutugutu laau. Ae kami ai lava le lakapi ma le polo fasilaau, leai se isi na lavea. Mea lena e ta’u o le potomasani. I nei aso ua to’atele tamaiti e matua mumusu e o i fafo e ta’a’alo, ae fia nofonofo e fai le Play Station. O ai la e tuua’iina? Fesili ane lava le matua ia. Sa tatau ona faatau i ai sana polo kilikiti. Ae o la’u itulau o le vaiaso o le Laufatu Samoa. Malie eseese nota o le musika i le alofa. Pe usu faafia e le uma le fia faalogologo. Ae toe talanoa fo’i.
I TUL AU 4
Fatuga o solo: Autu: ALOFA Saunia e le Vasega O le Taiala 8 Tausaga 2011 Finlayson Park School, Manurewa
1 O le alofa o le Atua E le mafai ona fua Na foa’i mai lona atalii e faasala, e faamagalo ai a tatou agasala O le alofa o le Atua e le mafai Ona faamatala E pei o se li’o e leai sona gata’aga. Thylo Toailoa 2 A e alofa ma foa’i tupe Tatou te fifilemu tai pei lava o ni lupe Jonathan 3 O le alofa o le Atua e le uma A o le alofa o le tagata e mavae E pei o le lalolagi e iai suiga.
8 O le alofa e iai i so’o se tagata Pei o lou uso, uo, tamā ma tina O le alofa o Keriso e fa’apei o le Malamalama. Ote 9 Pe a e alofa i so’o se tasi E te mauaina le ola matalasi Ae pe a e faalogogatā ma ulavale. E te le mauaina le ola faavavau.
Jesse
Penny 15 O le alofa ua pei lava o se ma’a ua le mafai ona vavae. Joyce Time
10 A ou va’ai i le tina ma lana tama o loo ’u’u lima Ona ou manatua lea o le upu, alofa. Petaia
12 O le alofa o le Atua e faapei o le nuanua e felanulanua’i E fa’apei fo’i o se vaitafe e tafe pea e le mate O le alofa e fa’apei o lo’u tina I lana galuega e fai i aso uma O le alofa o se ‘a’upega o upu ma tala.
6 O le alofa o Keriso e faamaoni Connelly Lemuelu Ia te A’U.
Pe ana fai e umi atu se ananafi i le malamalama;
16 O le alofa ua ta’atia i lalo o le laau Kerisimasi Ua fiafia le lalolagi Aemaise alii ma tama’ita’i.
Ma pe ana fai e faitau maila
le umi o se ‘ata, po ua ou opomauina Shakespeare i lo’u fatu, ma vali sou ata i upu.
17 E malamalama mai e pei o se la A o totonu e felanulanua’i e pei o se nuanua E ofoofogia le alofa o le Atua O le mafua’aga lena na maliu ai o ia.
Pe ana fai e tumau le talavou, ma alofagia i ta’ua e le taimi;
Po ua ta faato’ilaloina o miti leaga uma, ma fetufa’i manatu atili i lalo o le pulu. Pe ana fai e fua faavavau le avapui, ma tutumau
Zebalda 18 E mamae le tava’e i ona fulu Faapei o lo’u alofa ia Samoa lo’u nuu Uumau le alofa ne’i te’i ane Ua mamulu. Jennifer Suataualoa 19 A e alofa i le Atua e te usita’i i ou matua A e alu i le fale tatalo E faaali ai lau amio faaaloalo.
aso lelei, Po ua ou ioe atoa i le fiafia ua ou maua. Pe ana fai e le sui le matagi ma le lagi auaoa i luga a’e, Po ua laulogo teisi sa’u ‘ata, Ma pu’epu’emaua le auro i lou lauulu.
Peita’i e sola le taimi faatasi ma le la; Se’ia avea le faatofa o se faanoanoa, ma se gaogao e le faatumuina,
Mele Galo
E tumau se’ia ta toe feiloa’i Eseese.
7 E te mafatia ma e manuia i le alofa.
13 O lona alofa e silisiliese E susulu mai ai le la. E pele lava le alofa o le Atua. E maualuga lava i so’o se mea.
20 O le alofa o se mea tiga Pe a faamavae ma fa’atofa Pe a alu se tasi e le toe sau Pe aisea e faapea ai?
Sam
Aevanu
Savaliga
Martha Nikolao
ananafi
Easter
A leai e maua ai lou i’uga.
5 O le alofa e mai le Atua.
Laufatu Samoa
14 Alofa mai alofa atu E tata ai le fatu.
Eric Vatau
11 O lona alofa na fai ai le lalolagi Robbyn O lona alofa na fai ai le tagata O lona alofa na foa’i mai ai 4 E sau mai le loto ma lou fatu lona alo pele E nofo mau i ina ae le sola atu E fai ma togiola e tasi ae afe. E tatau ona e alofa i taimi Miracle Savea uma
Willie Tuala
04 APERILA 2016 LOMIGA 10
OLA
O le fatusolo: Igoa: Momoe Malietoa Von Reiche Soifua a’e i Samoa. A’oa’oina i a’oga a Samoa ma Niu Sila. E fa ni tusi o solo ua lomia i lona igoa. O ia o se tusitala i tala a tamaiti ma se tusiata lauiloa. Poem Yesterday translated by OLA Puletini A’oga
04 APERILA 2016 LOMIGA 10
ITULAU 5
OLA
Sponsored by Evaleon Books
O LOU TALA SAMOA HISTORY “Ne’i mea ane ua galo” APERILA 03-09 03 1948 Tauaofia uluai aufono filifilia, 12 sui Samoa, 5 Papalagi 1931 Foi Aleni i Niu Sila 1824 Afea Tutuila malaga suesue saienitisi Rusia o Otto von Kotzbue 04 1964 Toe filifilia Fiame Mataafa tofi palemia 05 1982 Lauina iuga Faamasino Sili, St Johns teena ai vaega 16&19 tulafono o faigapalota 1963 Tuua le malo e Tupua Tamasese Meaole 06
1981 Savalia Apia e tagata faigaluega a le malo (PSA) ona o totogi 1937 Aso Fanau o Peter Maivia 1901 Faasalalau atu le uluai lomiga a le uluai nusipepa Siamani i le atunuu 07 1917 Maliu Siaosi Palauni i le aiga, Sini, Ausetalia 1916 Amata aloa’ia pulega o a’oga lalo o Niu Sila, i Malifa—Beaglehole
08 1988 Palota a Samoa. Malo Tofilau ma le HRPP 1973 Maliu JW Davidson, tusitala Samoa mo Samoa & fautua i le tusiga o le faavae; i Papua Niu Kini
APERILA I LE TALA FAASOLO O NIU SILA 07 Aperila 1856. Avea Nelesoni (Nelson College) ma ulua’i kolisi faavaeina a le malo i le atunuu. E to’avalu tama vasega amata; lenei ua silia i se 1000 e a’o’oga ai. E 2 ana palemia (Bill Rowling, Jeoffrey Palmer), ma se sui palemia (Don McKinnon); ma se saienitisi iloga (Rutherford).
NIUPAC PUBLICATION
NIUPAC 2011
Editors: Levi Tavita ~ ltavita8@gmail.com Muliagatele V. Fetui ~ v.fetui@auckland.ac.nz Saili Aukuso ~ saili.niupac@gmail.com
100 tausaga o Malifa talu pulega a Niu Sila I le 1915 na tofia ai le alii o John C Beaglehole (ata i luga) e avea ma Faatonu Sili o A’oga a Samoa i Sisifo. I faamau a le tala faasolo, o Malifa o le a’oga na uluai faavaeina e Siamani i le 1908 e a’oa’o ai fanau a le atunuu, sa ulua’i galue ai le alii faifeau o Faletoese. I le 1909 na fai ai se faaopoopoga ina ua faatu se a’oga nofotumau, na’o fanau a matai e a’o’oga ai. Ae muamua le a’oga a Leifiifi. O Leifiifi sa faavae faapitoa mo le a’oa’oina o fanau a Papalagi. Mulimuli ane ulufale foi fanau totolua poo na e fai faaiu Europa. I le aso 7 o Aperila 1916 na amata aloa’ia ai a’oga i Malifa i lalo o pulega a Niu Sila. Na vave ona alia’e faafitauli o le fe’oma’i ona o le lolofi atu o fanau a le atunuu e saili avanoa. Aemaise nuu o le Vaimauga, ma na e tulata i Apia. Mulimuli ane faavae a’oga a le malo i nuu a o A’oga a Faifeau na faatumuina le ava mai na tausaga e tele. O le 1948 na faataoto ai se polokalame a’oga faaonaponei i lalo o le ta’ita’iga a KR Lambie, e aofia ai le atunuu atoa. E iai ona faavae le Kolisi o Samoa (1953), Avele (1957), ae muamua le A’oga Faafaia’oga (1938). I le 1966 na tula’i mai ai Aiono Fanaafi i le tulaga Faatonu, ma faailo le fe’au o le taua o le fa’aaogaina o le gagana muamua (Samoa) e a’oa’o ai le fanau. I le ata pito i luma le falea’oga a Siamani ua avea nei ma Fale o Mataaga a le Malo o Samoa—i Malifa.
EVALEON BOOKS & NIUPAC PUBLISHING Telefoni (09) 269-6186. Emeli: evaleon.books@gmail.com
Email: evaleon.books@gmail.com Phone: (09) 269-6186 Postal: PO Box 43122 Mangere Town Centre, AUK 2153 All rights reserved. This bulletin and its content is protected by copyright laws of New Zealand and international conventions. Except for educational purposes, any other activity pertaining to its use is prohibited. OLA understands the rights of other copyright holders whose material we use and acknowledge always—apart from our own.
“O tu’ioti iloga i le tala faasolo”
Tautua e ala i le gaosia o alaga’oa mo a’oga (tusi mo le a’oa’oina o le faitau i le gagana Samoa, tusi e a’oa’o ai gagana, kalena, posters, yearbooks, brochures). E tautua fo’i i le fa’aliliuga o gagana, ma le tapenaina o ni tusi e fia lomia i so’o se sionara o fatuga. Sponsors: New Zealand Lottery Commission Evaleon Books & Niupac Publishing Wheelers Books (NZ)
I TUL AU 6
OLA
John Steinbeck
04 APERILA 2016 LOMIGA 10
Laufatu a Samoa
O LE PENINA Na fa’afoliga le te’i a le foma’i. ‘Ou te le’i fa’alogo i ȃi.’ Ua fesili, ‘O teu lelei la i se mea? A e mana’o ȃi, e mafai ona ou teua i totonu o la’u sefe e loka ȃi ȃ’u mea tāua,’ o lana upu lea. I lea taimi ua mau le pupula a Lino, ua Vaega 3: malo ti’a’a ȏna foliga. ‘Ua uma ona teu UA FOTU MAI lelei,’ o lana tali lea. ‘Taeao e fa’atau ȃi ona ULUA’I TAMA’I ou totogia lea o oe.’ Na sisi’i tau’au o le foma’i, ae le emo lana pupula i mata o Lino. Na ȋa ȋloa lelei o lo’o tanu le penina i se mea i totonu o le ȏna lima, tilotilo i lana ȗati, ua tula’i Ina ua toe fo’i i lona fale, na nofo ȋfo le fale, e lē pine e ȃga’i ȏna si’umata i le ȋtū fa’atasi ma lana ato i lona lima. foma’i ma ȃutilo i lana ȗati. Na avane e tonu o le fale o lo’o tanu ȃi. Na vave ona so’o le tala o le ma’i o le lona aiga lana mea’ai o le ȃfiȃfi o se keke ‘E ȃlofa ȃtu pe afai e gaoia ae le’i pepe i vaifale o tuā’oi, auā o le ma’i, o se sukalati ma se fuāla’au aina, ua tilotilo fa’atauina,’ o le foma’i lea, ua ȋa ȋloa ȃtu le fili lea o ȇ matitiva, e soso’o ma le galala i emo o mata o Lino ȃga’i i le ȋtū o le fola e i mea’ai e peisea’i e le tau ȃi lona loto. le fia ’ai. Ua lagona le femusua’i, ‘Pau lea I fale o tuā’oi na’o le tasi le tala ‘autū lata i se pou o lona fale lau. o le mea e maua i le laki, na’o ȗo leaga e o talanoaga, ua fa’apea ȃ latou se’i Ina ua ȃlu le foma’i ma ta’ape fo’i tuā’oi aumai ȃi.’ Ua latou fetuleni ȃtu i le fale lau ae ta’oto ȋfo Lino i tafatafa o le ta’igaȃfi ma fa’atalitali po’o fea e ȋ’u i ȃi le tala. Ua o Lino. E le’i leva ae tumu totonu ma fafo. fa’alogologo i leo o le po, le fafati malie o fa’aȃogā o latou lima e fa’atusatusa ȃi le Ua latou talatalanoa lemu i lenei mea lapo’a o le penina, fa’atasi ma taga e tau galu i le matāfaga, le ȏu a maile mai se fa’anoanoa ua tula’i mai i le taimi o le fa’ailoa ȃi lona matagofie tele. tulimanu taumamao, le tolotolo mai a le fiafia. ‘E pule lava le Atua.’ Na lolofi ȃne E amata ȃtu nei la latou faitau, pe savili e ȗlufia lona fale lau ma le femusuȃ’i tina matutua i tafatafa o Susana e fa’amata e liliu e le penina ȗlu o Lino ma a tuā’oi i totonu o ȏ latou fo’i fale lau. Auā e fesoasoani i se mea latou te mafai. Susana, fa’apei ona liliu e le oa ma le lē o momoe nei tagata i le po atoa; o lo’o Ae ȗlufale mai loa ma le foma’i, e tamao’āiga ȗlu o ȋsi fo’i. Ua latou ȋloa uma feȃla ma talanoa ma toe momoe, ma toe mulimuli mai ȃi lona soa. Ua felaga’i ȃi lava le mafua’aga o le sau o le foma’i. Na feȃla fo’i. Na mavae sina taimi ona tu lea te le natia se mea, e ta’utino le mea e lelei lo’omatutua pei se toloa’i a se matuāmoa. i luga ma savali i le faitoto’a o lona fale. Ua ȋa sapai le pepe ma su’esu’e, ma tago mo ȋa. Na ȋa lagona ȃtu le nanamu o le savili i lona ȗlu. ‘Ua ȗlu le ona’, o lana tala lea. I fafo i le augutu o le mulivai o lo’o ma fa’alogologo pe ȋai se leo e ese mai, o ‘Ae se’i taumafai ȃtu i ȃi.’ tumu ȃi au’ia, o lo’o fa’aulutalae ma ȏna mata o lo’o su’eni le pouliuli, auā ua Na tapa nei i se vai, ma ȋa fa’atulutulu lagona e lona tino le musika a lē o leaga ua feosofi pe a osofa’i e se auȋ’a lapopo’a o lo’o i totonu o le ȋpu ni matāua se tolu o le saili ni ȃ latou mea’ai. E lagona ȃtu i fa’alatalata ȃne, ua fe’ai ȃi ma ȃtuȃtuvale. amonia, ua ȋa fa’afa’amaga le gutu o le totonu o fale le pa’ō mai o sauaga a ȋ’a Ona ȃlu ȃne lea i le aumai le penina i le lapopo’a o lo’o fai. Ua ȃlu ȃ’e le sau malulu pepe ma sasa’a loa le vaila’au i totonu. mea sa nanā ȃi. I lalo tonu o lona moega na Na tale ma faufau’e’ē le pepe a o Susana mai le Fagaloa ma to’a i luga o la’au ma ȋa toe eli ȃi se ȋsi pu ma tanu ȃi. e leai se mea na misi i lana va’ai. fepi’iti ȃi. O tama’i manu fo’i ua feoȃ’i e O lo’o nofo Susana i le ȋsi itu o le ‘Ua laki ou te ȋloa le mea e fai i le ona saili ni ȃ latou mea’ai, ae lama e le aeto ta’igaȃfi ma mata’i ȃne ȃna mea o lo’o fai. o le akarava,’ o le tala lea a le foma’i. Ua o le po. Ua fesili ȃne ia te ȋa, “O ȃi se ȋsi o lo’o e Na tu mai se tama’i maile i le faitoto’a fa’amimigi ona tau’au ma sisi’i ȏna lima e popole i ȃi?” ta’u ȃne le ȋ’uga faigata e ȏno ȏ’o i ȃi. o le fale, e ȗliȗli ma pulepule mūmū ȏna Ua saili e Lino le tali ȃupito sili, ona A o Lino ua masalosalo, ua lē emo ȏna mata. Na nofo ȋfo ma matamata ȃne i le tali ȃtu lea, ‘O tagata uma lava.’ Na lagona mata i le ato a le foma’i lea o lo’o matala ai a Lino. Na ia mata’ia le aiga o ȃna pi i ȏna tino se ȃtigi malo ua ȗfitia ȃi. mai. O le la e tu’u mai ȃi le fagu o lo’o ȋai i fa’atasi ma se panikeke ae fa’aȋ’u i le Mulimuli ȃne ua latou ta’o’oto e malolo, ȋnuina o le pulaki. Ua ma’ona ona ta’ai lea totonu le pauta pa’epa’e. E le’i leva ae o i la’ua fa’atasi ma le pepe, lea ua sapai i maua le to’a o le pepe. Ua ȋ’u ina moe, a ua lima o Susana, ua lē tu’uina i lona moega. o lana tapa’a ma toe ȇa ȃ’e i le leo o lona to’alua, ‘Lino’. Na tu i luga ma savali ȃtu, vaivai lava i le mea na tupu. Na tu’u ȃtu e E fetaui lea ma le toe fe’emo a aloiafi mai le foma’i le pepe i lima o Susana. ‘Ua na ȋa ȋloa lelei ȃtu le popole i foliga o le mugalafu ma mou ȃi. manuia lau tama,’ o lana upu lea. Na Susana. Ua tu ma tilotilo ae tau le ȋloa A ua le mapu lona mū i le mafaufau o ȃtu. Ona ȃ’a ȃtu lea i lona vae ni ȃlala i le tilotilo ȃtu Susana ma le loto fa’afetai. Lino, a o moe na miti iā Penetito ua poto e Ua tapuni le ato a le foma’i. ‘O le ȃ se mata o le ȃfi e fa’amalamalama ȃi. Ua faitau, ma o le a mafai e se tasi o lona aiga taimi e te manatu e totogi mai ȃi le pili?’ va’ai ma ȋloa ȃi ona foliga ua mu, ma se ona ta’u ȃtu ia te ȋa le fa’amaoni o mea suāvai pa’epa’e ua tafe mai i ȏna laugutu. o lana fesili lea i se leo malu. uma. I lana miti, o lo’o faitau e Penetito se ‘A taulia loa la’u penina ona totogi ȃtu O fa’ailoga ȋa o le ona pe a o’o i le manava, tusi lapo’a lava e pei se fale lona telē. Ona lea,’ o le tali lea a Lino i se si’uleo maulalo. ufitia lea o le ȋtulau e le pogisā ma toe ua ȋloa ȃtu lona mafatia. ‘Oi, e ȋai sau penina? Se penina lelei?’ Na to’otuli ȋfo Lino i autafa o lana ȃvā. lagona ȃtu ȃi le musika a lē o leaga, ua o le fesili lea a le foma’i ma le naunau ane. tafiti; ua ȃla ȃi Susana. Ona te’i lea o Lino ‘Lona ȗiga na ȋloa lava e le foma’i,’ o lana Ae fa’asalavei ȃne loa le tali o le pese masalo lea, ua tau lona mafaufau i le i le musika leaga o lo’o ta mai i totonu ia a tuā’oi i le leo e tasi. ‘Ua maua e ȋa le pauta pa’epa’e. Ua feluea’i e Susana ma te ȋa, ua ta’oto’oto ma ona taliga ua laulā. oȋoȋ musumusu i le Pese a le Aiga atonu e Penina a le Lalolagi, o la latou alaga E le’i pine ae ȏna fa’alogoina se leo malu ȃlu ese ȃi le tāma’i, ua amata ona ȃupua’i faitasi lea, ma fa’aali ȃne i ȏ latou e ȃga’i mai i le pito o le fale e pei o se limatusitagata ma ȏ latou limamatua le ma tafiti le pepe i ȏna lima. Ua ȏ’o ȋfo le manatu, o sina migoi, sina pa’i a se ȃlofivae telē o le penina. fa’aletonu ia Lino, ua mānavanava le i le palapala, le ȏlo malie a se mānava e ‘O le a avea Lino ma se ȃli’i maumea.’ musika a lē o leaga i lona ȗlu ma tauȃu e taofiofi. Na taofi le mānava a Lino ae se’i O se penina lenei e le’i va’aia muamua.’ O fa’alogo. tineia ȃi le pese a Susana o lo’o fai. ȃ latou molimau ȋa. Na uma le mea’ai a le foma’i, ua solo Faaauau itulau mulimuli >
04 APERILA 2016 LOMIGA 10
I TUL AU 7
OLA
UILI FAU UPU
PASO I GAGANA E LUA
1.
l
o
________________________ ________________________ ________________________
UILI FAU’UPU #08 1. alii—man; alii—guy;
6
9
o
t
10
Lelei tele = 8 upu Lelei = 6 upu ___________________________ ___________________________ ___________________________
SUDOKU #10 (TAALOGA I NUMERA)
TALI GALUEGA OLA 08
5
12
13
14
15 16
17
20
21
22
18
23
19
24
Lelei atoa = 12 upu
Su’e le faaloloto; tusi sona faamatalaga:
FAIGOFIE / FEOLOOLO / FAIGATA
4
8
Tusi uma upu/ fuiupu e ta’i 4-8 mata’itusi, ma o latou soa i le Igilisi (E faitau ai ma upu ta’ua i le 1, 2 & 3)
4.
Saili ni upu se 5 e
________________________ ________________________ ________________________
3
11
faaiu i le loto
3.
2
7
o le loto i le Igilisi:
2.
1
o
f
Ta’u mai ni soa se tolu ________________________ ________________________ ________________________
Faatumu le paso i upu/igoa o le gagana Samoa. Fill crossword with Samoan words.
a l a
Saili tali o fesili o lo’o i lalo. Pule oe pe sipela i luma (clockwise) po’o tua (anticlockwise). E sa le feosoosofa’i.
Fa’atumu pusa numera (tama’i sikuea) i fuainumera 1 i le 9. Ia uma ane le galuega ua maua atulaina ta’itasi (tu, fa’alava) o iai le 1 i le 9. E tofu le atulaina ma lona fa’atulagaga e ese mai le isi.
©sudokuessentials
4. taeao—morning; taeao— tomorrow; taea—collected; taea—be addressed in full; laoa—an orator’s house; laoa—choked; ma isi
F A A T A U P A T A
T
O
A T U A L
V
E
I
A
P
M A F U I
S
U A A L U M A L O
E
S
T
E
A
M
F T
G
A O A O I
N A
L
U
A
F A O I
L
L A
E
M A U L U U L U G
U
R
K I
T A U A L U G A
V A S T O
TALI PASO # 08
TALI SUDOKU #08
alii—chief (matai) 2. atalii, faalii, tamalii, Su’esu’ega: saualii, ma isi F1. O le a le tausaga na maua ai Mekuri? I le TLM 265 na faamau ai e le alii 3. aliitaeao. Veape. Eleni o Timocharis; ae ua leva lava ona Nauna. Gagana faapitoa. o atu matai o se nuu e faafeiloai se malaga e ala i tu masani. Na aliitaeao le nuu i le malaga a le palemia mai Niu Sila. E $100 lona lafo mai le aliitaeao a le nuu.
iloa e le ausuesue a le lalolagi 3000 tausaga a o Lumanai le Mesia. F2. O le a le tausaga na maua ai Venusi? Na iloa lava mai taimi o le uluai tagata; talu ai e iloa lelei atu i le vaai. F3. O le a le umi e taamilo ai Nepetune i le la? E 164.79 tausaga e taamilo ai i le la; faatusatusa lena ma le 365 aso i le tausaga e taamilo ai Eleele (Lalolagi) i le la. F4. Aisea na faasala ai Kalileo e le lotu? Ina ua fai mai Kalileo e taamilo le lalolagi i le la. Sa manatu le lotu e taamilo mea uma i le lalolagi. Ae sa’o Kalileo.
© PasoSamoa,1988
25
26
Faalava~Across 1 which one? (2,3) 4 forefront (5) 7 Complete: Alu _ (3) 8 flap wings (5) 9 League player (5) 10 tight, fast (3) 11 Isaiah in Samoan (5) 12 four times (3,2) 15 any (2) 16 fret, worry (5) 17 ceremonial ground (5) 20 desire (11) 25 wail (pl.) (4) 26 move (5)
Lalo~Down 1 Super: Christian ? (10) 2 to honour (9) 3 source of wealth (9) 4 Cricket: first to bat (5) 5 Bird: heron (5) 6 avocado in Samoan (5) 13 roam (3) 14 flag (3) 17 Museum (Auckland); of old technology (3) 18 challenge (3) 19 Samoan for Eve (3) 21 village (3) 22 friend (2) 23 nibble, bite (3) 24 cooking oil (3)
Su’esu’ega: Ta’u mai le tali sa’o o le fesili. F1. O ai le soo na faafitia Iesu? F2. O ai le soo na faalataina Iesu? F3. O ai le soo na le talitonu ua toe tu Iesu? F4. O ai le soo na muai faaali i ai Iesu Toe Tu? F5. E to’a fia soo na savavali ma Iesu i le ala i Emau?
POLE MA PAPA Papa, na e palota i le fu’a a Johhny?
Oi le solo taele, fai a si taugata o solo o le faamati
Fia ‘ai a i se asikulimi
OLA
I TULAU 8
04 APERILA 2016 LOMIGA 10
o le penina . . .
PASI ATU LA TATOU PULETINI
I LE TOU A’OGA, AIGA, LOU TUAOI, AU UO, OU AIGA I SAMOA MA NUU MAMAO; E AOGĀ MO LE FANAU A’OGA Laauli Michael Jones, Aso fanau—8 Aperila 1965 Jerome Kaino, Aso fanau—6 Aperila 1983 Fetu—Arisi. O tagata o le fetu lenei e lauiloa i taaloga, o ni
ta’ita’i o tagata, o ni e e ta’imua i faigamalaga Aulia le 51 o Laauli, a o Kaino o lona 33. Suafa lausilafia i le taaloga o le lakapi ma le All Blacks a Niu Sila. Tali tutusa a la ausiga i le taaloga. Mo le fanau laiti, saili se avanoa e su’esu’e ai tala o nei alii ta’uta’ua. Manuia o lua aso soifua.
www.ola888.com
ATI A’E UPU
togisala. Vasega: veape, nauna. Uiga masani—totogi atu se tau o se faasalaga i se tasi; o se tagata na te faia lea tiute o le totogi o le sala. Uiga faalelotu. Iesu o le togisala mo le tagata agasala. Isi upu e tau i ai—totogi, sala, faasala, togisalaina, togiola, togiolaina, faasalaga
Na ȋa ȋloa o lo’o ȋai se mea pogisā i totonu o lona fale o lo’o taofi fo’i lana mānava, se’i fa’alogo fo’i. Na fa’apea ȃ ȋa o se ȃta i lona mafaufau. Ae te’i i le fa’alavelave o le lima o Susana e lapata’i, ona ȋa lagona ȃtu lea o le leo ua toe ȃga’i mai—o le musumusu a se vae i luga o le fola malo ma le elieli a ni ȃtigilima i le palapala. Na ȏsofia Lino e se fefe le mataofiofia ua suia nei i se fa’alii ȗiga ese. Na aapa ȃne lona lima i lona fatafata o lo’o tautau ȃi lana suluga, ona puna lea pei se pusi ua to’atama’i, ua ȏso i luga e ȏsofa’i le tulimanu tonu e manatu o lo’o fa’apuga ȃi le mea ȗliȗli. Na ȋa lagona ni ofu, ua sasau ȃtu ua misi, ua toe lia’i ua tau i se ofu, ae taia nei lona ȗlu i se uila malosi ma ta’ape ȃi ma vili i le tiga. Na ȋa lagona ȃtu le fe’eli o vae o ni tagata o lo’o taufetuli, ona filemu lea. Na lagona e Lino le toto mafanafana ua sisina ȋfo i lona muāulu, ma le vala’au a Susana, ‘Lino! Lino!’ I lona si’uleo le mata’u tele. Ua suia le tiga o le ȋta i se malulu ȗiga ese, ua tali ȃtu, ‘Ou te lē o ȃfaina. Ua ȃlu ese le mea lea.’ Na tolotolo ȃne nei i lona moega. O lo’o fa’aola e Susana le ȃfi. Ua maua e ȋa se malala ma ȋa lafo ȃtu i ȃi alava mamago o sana ma feula se’ia te’i mai. Mai se tulimanu na aumai ȃi e Susana se moliga’o ua tutu ma tu’u i luga o se ma’a o le mugalafu. Ua fa’anati. Ua lolō le pito o lona ȗfiȗlu i le vai ma to’o ese ȃi le toto mai le muāȗlu o Lino. ‘E leai se mea o ȋai.’ o le tala lea a Lino, o ȏna mata ma lona leo e malulu ma ma’a’a, fa’atasi ma se inoino ua sasao ȃ’e. Lenei o ȃtupopolega ua leva le fatufatuȃ’i ua masua nei i luga, ua lē toe fa’atali Susana. ‘E leaga lenei mea,’ o lana tagi tautala lea. ‘O lenei penina o se ȃgasala. E ȋ’u ina tatou fano ȃi,’ ua si’i ȃ’e lona si’uleo i luga. ‘Ave e tia’i, Lino. Avane e nuti i se ma’a. Ave e tanuma’i ia aua ona ȋloa le mea na tanu ȃi. Pe ave e togi i le sami. Ua na’o mea leaga na te aumai. Lino, lo’u to’alua e, tatou te fano i le mea lenei.’ I le malama o le afi e ȋloa ȃtu ȃi le tetemū o ȏna laugutu ma ȏna mata ua fa’atumulia i le mata’u. Peita’i ua sagatonu le va’ai a Lino, o lona mafaufau ma lona finagalo ua mautonu. ‘Pau ȃ lea o lo tatou ȃvanoa,’ o lana upu lea. E tatau ona ȃlu le tama i le ȃ’oga. E tatau ona ȏso ese ma le pa puipui o lo’o tatou nonofo ȃi.’ ‘Tatou te fano uma lava Lino, fa’alogo mai. E o’o lava i le tama,’ o Susana lea. ‘Soia.’ o Lino lea ua pao ȃtu lona to’alua. ‘Aua ne’i ou toe faalogo ȃtu i se tala e fai mai. Taeȃo tatou ȏ e fa’atau le penina, ma mou ȃtu ȃi ma le leaga, ae na o le lelei e toe mai ȃi. Soia lava, si o’u to’alua e.’ Na pupula to’a Lino ma le ȋta ȃga’i i le ȃfi, na ȋa ȋloa le sapelu o lo’o mau pea i lona lima, na si’i ȃ’e e ȋa ma ȋa ȋloa se laina tuaȋti o le toto o lo’o pipi’i i lona lau. Na manatu e solo ese i lona ofu ae fa’afuase’i lona fa’agotoina ȋfo i le palapala ma mamā ȃi. Na tilotilo ese Susana e ȃunoa ma se tala e toe tali ȃtu ȃi. E faaauau