OLA 10 - 2017

Page 1

OLA

   

   

 





e faasoa faamatalaga mo a’oga i le gagana Samoa

www.ola888.com

   

PULETINI A’OGA

Ripoti: Taeao o le fanau i Hornby

Laufatu: O aso o le mativa na!

10 APERILA 2017 ~ Lomiga 10 ~ Upega Tafailagi: www.ola888.com ~ Telefoni (03) 382 6674 ~ Tuatusi: saili.niupac@gmail.com; evaleon.books@gmail.com ~ E le faatauina ~ A Free Publication

Saili matagi mai le pulega ma faia’oga a le Samoa Primary

Feiloa’i fiafia i le lagi e mamā: Le aumalaga a le Samoa Primary mai Samoa fiafia e faailoa lo latou faaoloaga, o ni tusi mo le fanau. Ata J.McCaffery

O aga o sailiga matagi e fesoota’i tonu i le malaga ma lona auiluma. Sefulutolu tausaga o le malaga, ae sui pea aga a le savili. I lea agaga fesailia’i le mafua’aga o le autovaa mai o le pulega a le Samoa Primary ma ana faia’oga i Samoa e fia maua Aukilani. I le vaiaso ua sola na to’ai taunuu ai le faiga malaga, o tamaitai pule e to’atolu ae faapea susuga i faia’oga ma le mamalu o le laumua. O aga o le faamoemoe e fesoota’i tonu lava i ona sini

taua’oga, se’i māta’itu foi aga o le faiva i Niu Sila nei. E pei ona silafia e nisi, o le Samoa Primary o se a’oga tuma’oti o loo mulita’ia atagalue o polokalame a’oga e fa’aaoga tutusa ai gagana e lua e a’oa’o ai le fanau. O se a’oga lenei i Samoa e manino lana ta’utinoga i lona faatauaina o le gagana Samoa, ana tu o ni vaega taua o lana ta’iala a’oga. O le Samoa Primary o se tali a i latou na afuaina, i se mana’oga mo se tapenaga tausaafia o fanau e ta’ilua

a latou gagana, Igilisi ma le gagana Samoa, auā se lumana’i fiafia i totonu o lo latou lava atunuu. E ese foi le faiga o lenei a’oga mai faiga masani, e tausoa le tiute o le pule: O Anne Carter Leauga, Pa’ū Iosefa Iakopo ma Susan Mose o pule faatasi i latou. O se a’oga tuma’oti na afua mai i se miti e fia so’oa le ulua’i laa a le fanau mai le A’oga Amata i le A’oga Tulagalua. O susuga i pule a’oga sa a’oa’oina i Niu Sila i le faiva, galulue foi i le faiva i Niu Sila ma

Samoa a o le’i aga atu e faavae le Samoa Primary. Ua 13 tausaga o le tautua a le SPS mo le atunuu. E pei ona ta’ua, o le naunauga e fia asiasi mai e fesoota’i i le tapenaga o le aufaigaluega. Na tali i lea mana’oga nisi o tamaitai ma alii ua lausilafia foi i Aukilani i polokalame o a’oga e fa’aaoga ai gagana e lua. O le susuga i le foma’i, Dr Patisepa Tuafuti ma John McCaffery sa taulamua i le talimana’o. O la laua tautua sa ofoina e aunoa se totogi mo le faiga malaga. Faaauau itulau e lua


O LA

ITULAU 2

10 APERILA 2017 LOMIGA 10

Ripoti o le Vaiaso:

Taumanuia le faamoemoe o le poroketi a le CORE Education mo A’oga Amata Ua taumanuia le faamoemoe o le poroketi sa fitaituga ai le aufaigaluega a le CORE i Karaiesetete mo le lua tausaga sa faatino ai. Na maua le avanoa e auai i le fiafia a i latou sa faia i le maota o le alii foma’i, Dr Bruce McKenzie ma le faletua ia Ruta McKenzie. Sa patipatia ai le faaiuga manuia, sa fa’aaoga ai ni a’oga se lua. Sa faatautaia le sailiga e susuga i tamaita’i o le CORE, Keryn Davis ma Ruta McKenzie. O le autu o le su’esu’ega, Tapu’eina ma le faalaei’auina o tamaiti ia latou galuega o loo atagia ai lo latou faasinomaga, o a latou gagana, tu ma agaifanua. Sa mulita’ia le auala o le faiga pa’aga e feasiasia’i solo ai faia’oga mai le North Beach A’oga Amata ma lena o le Mapusaga A’oga Amata. O le faataunuuina o asiasiga i le va o faia’oga ma a’oga e lua na mafai ai ona matau tu ma agaifanua faa-Samoa o loo a’oa’oina ai tamaiti o le Mapusaga A’oga Amata ae faapena fo’i ia North Beach. E faataua aso faailoga a Samoa i la’ei ma tu e masani ai. E faapena foi i le gagana e ala i pese ma tauloto ma siva.

Susuga i alii ma tama’ita’i o le faiga pa’aga a a’oga e lua sa auai i le su’esu’ega a le CORE Education

O galuega faatino e iai le gasesega o mea’ai ma le gaosiga o meataulima. E toto foi le fatu o upu lelei ma talitonuga silisili e ala i le tautala ma le faalogo. Sa ta’ita’ia le lotu e le faletua o le toeaina o Elisapeta Vili (EFKS) mai le Mapusaga A’oga Amata, ona fai lea le tufatufaga o nai meaalofa mo susuga i faia’oga e ala i le

faalavalava sa ota faapitoa mai Samoa. E tele ni faafetai o le afiafi auā ua tini taunuu le faamoemoe. Na faai’u i se taumafataga faa-Samoa saunia lelei sa tali ai le sua. O le mae’a o le tasi fe’au e amata ai le isi, o iai nisi valaau fou mo le aufaigaluega o loo faatali mai luma. Saili Aukuso

fa’aauau ~ tala o le malaga Samoa Primary i Aukilani i Saute O i laua sa nafa ma le fe’au o le faamaopoopo i ona vaega taua uma, fesoasoani i ai le ofisa o le Ulimasao ae faapea aiga. O nisi o a’oga sa asia e le malaga o May Road i Mt Roskill, pulea’oga ai Lynda Stuart. O le a’oga lenei e fai lana a’oga amata Samoa ae iai foi lana iunite Samoa e fa’aaoga ai le gagana Samoa ma le Igilisi e a’oa’o ai le fanau. Asia foi e i latou le A’oga FaaSamoa A’oga Amata, pule ai le tama’ita’i o Jan Taouma i Grey Lynn. Talimalo foi le EFKS Mata’aga A’oga Amata. O le a fa’aauau le asiasiga i lenei foi vaiaso. O le a afea muamua Rosebank Road i Aukilani Sisifo i se taimi o le asō. A o ataeao Aso Lua e vala’aulia ai le malaga e Sutton Park, i lana iunite Samoa O le Masina Vaaia. Meaalofa a le aiga McCaffery o tusifaitau na e fesoasoani i le galuega a tamaitai faia’oga. Ata J.McCaffery Aso Lulu e asia ai Finlayson Park i saunia mo le aumalaga; faaopoopo le agalelei Manurewa i lana iunite Samoa O le le filialii ae maua le avanoa o le aumalaga e i tusifaitau Samoa ma alaga’oa faapena e Taiala. Afea foi le tulagalua a Te asia ai nai aiga i totonu o Aukilani. moomia tele i le polokalame i Samoa. Matauranga i lea lava aso. Ae taualuga Sa alofagia le malaga i soo se itu o le O se taimi o le vaiaso fou e toe taliu ai le uto le faigamea i le valaau a le kolisi o faatinoga o le tu ma aga fa’aaloalo e masani ai i fanua. Kia Aroha i East Tamaki i le Aso Tofi, Samoa ma Papalagi foi. Faaalia le alofa tula’i pule ai Dr Anne Milne. Ona tatala lea

o matua ma a’oga i gasesega ma tapenaga

Faatasi ma se lipoti mai ia John McCaffery i Aukilani


10 APERILA 2017 LOMIGA 10

O LA

ITULAU 3

Ripoti o le Vaiaso:

Tatala se falea’oga fou mo le Pasefika A’oga Amata i Hornby O le tatalaina o se A’oga Amata Fou a le Pasefika mo fanau Pasefika e le faigofie lona tauamataina. A o le Aso Faraile 7 o Aperila sa tatala aloa’ia ai le Aoga Amata Fou a le Pasefika i le pitonuu o Hornby i le aai o Karaiesetete. Sa muamua lava i le sauniga lotu ma le otiina o le lipine e tatala aloa’ia ai le galuega fou. Na faaulufale le mamalu o le auvalaaulia ma amatalia loa faafiafiaga o le aso. Sa auai le tamaitai faipule o Jenny Salesa, le sui o le Matagaluega o A’oga mai Ueligitone, o sui mai nisi o faalapotopotoga tuma’oti a le malo Niu Sila, susuga a faafeagaiga aemaise o le mamalu o pulea’oga ma faiaoga, ma Talavou ta’ahine mo tamasi’i Tonga, lona uiga e aulelei le faka-Tonga. Aulelei foi lo latou sao i le aso. matua Pasefika. O nisi nei sa latou molimauina lenei o le faatuina o A’oga Amata mo fanau O le faafoeina o le Polokalame o le Aso galuega tele ma le matagofie o le a Pasefika, ina ia silafia ai e matua ma nai o sa nafa lea ma le Afioga Magele Safune, fa’aaogaina e alo ma fanau. tatou tagata o le a sili atu ausiga a tamaiti matagofie faafiafiaga sa saunia e nai fanau ua O le faauluuluga o lenei A’oga o loo mai polokalame Pasefika na i lo tamaiti o a’o’oga ai nei i le a’oga fou. taulamua ai le Barnados i lona faatinoga, loo i A’oga Amata a papalagi. E le toe Sa saunia foi le keke e faailogaina ai lenei ae o le Pulega o le a’oga o loo nafa lava faailoaina lea mau ona e taua le gagana matati’a fou o se A’oga Pasefika fou e ese mai ma susuga i tamaitai faiaoga mai le muamua a le tamaitiiti i le a’oina o le fo’i i isi polokalame fou ua faatuina. O le Pasefika e aofia ai Maori, Samoa, Toga, gagana lona lua. taualuga o faigamea, o le ‘aiga tele o taumafa ma Rarotonga. O le itu lelei o le tulaga o lenei A’oga felanulanua’i faaPasefika na saunia e matua E tusa ma le lima tausaga o galulue Amata fou ona o loo fausia lava i le lotoa o ma faia’oga e talisua ai le auvalaaulia. mai nisi o le Komiti Faafoe e aofia ai loo iai le A’oga Tulaga lua a Hornby, o lona E momoli le faafetai tele a lenei auaunaga i e i latou mai le Pasefika i le tapenaga. uiga o tamaiti uma mai le A’oga Amata o le uma sa tofusao i le afuaga mai o le galuega E fia faailoa ai le sao o nisi o susuga i a faaauau atu i le A’oga Tulaga Lua i matagofie ma le taugata, o le a fa’aaogaina e faafeagaiga e pei o le susuga ia Fitifiti totonu lava o le lotoa e tasi. E le mamao fanau Pasefika. O le latou faamanatu, tautuana Luatua ma nisi o faafeagaiga sa ese le tulaga o le Kolisi Maualuga a Hornby la tatou mau tauave, E maua malo i lo tatou taulamua mai le amataga. ma le a’oga, o le a faigofie ona gasolo atu tutu faatasi. Faamanuia le Atua i le aga i luma O isi taitai Pasefika i totonu o i ai le fanau pe a mae’a lo latou taumafai o le a’oga fou. matagaluega a le malo, pule tuma’oti i le Tulaga Lua. Saili Aukuso e pei o le faletua ia Ruta McKenzie (CORE), le tofa ia Fue Kose Seinafo (Matagaluega o A’oga) le faletua ia Lima Magele (Matagaluega o A’oga) ma lona alii afioga ia Magele Safune, Siale Faitotonu (Toga), ma sui mai faiganuu Pasefika i totonu lava o Hornby. Sa matagofie sauniuniga uma o le faamoemoe aemaise o failauga sa filifilia sa latou faasoa i le galulue faatasi ma le saili malo o nai o tatou tagata i a’oga a le fanau. O se tasi o saunoaga sa faamanatu mai le taua o le vaai mamao i le faatauaina o tu ma agaifanua, ma le faaolaolaina o gagana Pasefika i Aotearoa nei. Tinio le miti o le faamoemoe ua taunuu: Susuga i ta’ita’i Pasefika sa tofusao i lenei galuega ua tino mai O le faamoemoe maualuga


O LA

ITULAU 4

Faasoa o le Vaiaso:

Eseta o le 2017 ma le faapalepale i le lalolagi O le vaiaso paia lenei i le kalena a lotu Kerisiano, a o sauni atu le lalolagi e faamanatu le maliu o le Alii Faaola mo le lata i se 2000 taimi. E leai se isi faasoa e sili a’e i lena. I aga o le 2017 e maua ai se ata o mea e lata mai i o tatou lagona o ni Samoa talitonu i le Atua. E tasi le upu e tu mai, o le faapalepale. Sa tauilo malo i le gafa o upu ma le gagana poo fea tonu le a’a; e foliga e uso masaga le faapalepale ma le onosa’i. Afai o le onosa’i o se meaalofa e le ‘aumaua—o se tasi vaegamea i le fua o le Agaga e tusa i le aposetolo, o le faapalepale la o se meaalofa e o faatasi ma le tofa ma le faautaga ua lava tapena i le potomasani, mai se a’oga ua lava i se lalolagi o aga fetala’i. O lea e taua ai le upu faapalepale i le tausiga o le va fealoa’i, le nofo lelei o tagata, malo ma nuu tainane mau eseese i taofi faamalo, faalelotu, faaleaganuu ma mea uma faapena. Tasi le mataupu o loo laualuga i le faafogafoga a Samoa i lenei itula o le taimi, pua’iina atu foi i le lalolagi, o lena o le tamaitai Samoa e manatu lona aiga ma nisi ua auala ai ni faaaliga faalelagi. E le o toe po se lilo ua fetoa’i ai le tofa ma le moe; ua va ai le fogavaa i lena o le nuu ma le ekalesia; ta’ita’i ma le lafu mamoe, ua avea ma ala ua mavae ai matua ma le fanau, i se tasi o mea taua— tapua’iga—e le o so latou loto a o se filifiliga ua una’ia faamalosi. Ua mafua ai ona tuua e se faifeau lana galuega ae le’i mana’o i ai. Mafua ai ona tete’a se nuu lotu ma la latou feagaiga. Lua o le mataupu i le tulafono o loo ta’oto i Paga, e sui ai le faavae, ma avea ai Samoa o se malo e faavae i le na’o le Kerisiano. Afai ae taunuu le suiga ona avea lea le Atua o Samoa ma se Atua Kerisiano ae le o se Atua o lotu. I le patua o le suiga e foliga e fesoota’i tonu i aga a le taimi ma lu’itau lapopo’a o loo ua aliali a’e i le lalolagi. I le faamata’u a le Isis ma faalapotopotoga na e ta’u ai le lotu Isalama, poo lea ua manatu ai ta’ita’i o le malo e lelei ona puipui Samoa mai lena faamata’u. O nei mataupu e lua e tulaga ese lava i lo tatou tala. I le ulua’i mataupu e leai se isi mea faapea na tupu muamua pe tau faatusatusa i ai; se’i vagana le tala ia Sio Vili, poo ni mea uiga ofoofogia e aafia ai se mana e maualuga a’e, e pei o tagata e uluitinoina ma tautala mai ai se tagata ua

maliu, poo se tasi aitu lausilafia. O le fefe ma le mata’u i le mea e le iloa, e māta’utia, o lena e masani ona faavae ai sa tatou tali atu i ni mea tutupu mai faapea. O le tasi moliaga o le Alii na mafua ai le satauro, o le faivavega i le pule a agaga leaga. E faigofie ona ta’u le agaga leaga o le tusitala auā e le talitonu le tagata e mafai e le isi tagata ona fai se mea e sili a’e; ua na’o le Atua e faia mea ofoofogia. E leai se faamata’u sili i le pule e tusa ma lena o se tagata noa e tula’i a’e, pe o fea lava le nofoaga ma le malae. E manino ma malamalama lea i le fesaga’iga a Iesu ma ta’ita’i o le lotu Iutaia; na mafua ai le naunau e ave ese. Ae naunau le malo e faamamao ese le faamata’u a le aufaatupu vevesi e ala i le tulafono. (Tele molimau i le tala faasolo e ta’useseina se na miti o le saogalemu). E fetoa’i le agaga faapalepale ma le agaga taumau i le pule. Auā i lena uiga taumau e ufitia ai le vaai i le finagalo moni o le Atua, e pei ona avea le tala o le Eseta ma faata’ita’iga e gata ai. Na’o nai ta’ita’i na iloa ai le uta a le faife’au poto i lena itula aupito taua o faiga filifiliga a tagata, ‘afai e le mai le Atua lea mea, e fa’aalia lava i se taimi’, ae le o se mea e tu’ifao ai se isi. E iai e saili mo tofi ma e saili i le moni; tatou te maua le moni ina ua le fefefe tusa pe maumau ai o tatou tofi. O le faapalepale o se upu na te pu’epu’emaua le uiga loloto o sea aga, agaga poo se meaalofa foi. O le upu o le taimi e suia le agaga o le talalotu ma le faasinosinolotu sa amata mai ai lo tatou tala ma lena vaogagana e le toe fia ta’ua. I nei aso ua sisiva patele ma tamaitai sā i o latou malumalu, faapea o se lotu Penetekoso ae leai, o le faailoga o le tagata e tapua’i sa’oloto. E manatu e le taua i le Alii pe e te tapua’i taoto e pei o le Feepo pe tu faaaloalo, a o le agaga le mea e taua. O le tatalo ia vave ona to’ia tatou uma i lea agaga, aemaise o tatou ta’ita’i o loo faamoemoe i ai le manuia i a latou faaiuga.

“mafaufauga o le vaiaso” E tutupu matagi i liu o vaa. Upu a Samoa

10 APERILA 2017 LOMIGA 10

Tulimanu o Pola

Fe’au o timuga, onosa’i o Iopu ma ta’ita’i fia tau Malo le folau manuia, tatou faafetaia pea Lē o loo tu i le foe; ui i le loua o le tau ae pei o upu o le pese lotu, O oe le tautai lelei pule i le vasa nei. Ia, o le toe vaiaso foi lenei o a’oga a le fanau, maua sina malologa mo latou, ua fetaui ma le malosi mai o le malulu. E le faaesea se tasi e le pule le agaia a malosiaga faanatura. Faafetai e le o ta’ua se maumau o le soifua, na’o meatotino. Ae talosia ia vave ona toe faafoisia le tulaga faaletonu mo le tele o aiga i Aukilani, Edgecumbe o loo sili le mafatia, ma itumalo uma na ua satia i le ma’ema’eā o le matagitimu. Faitau atu i le tala faasolo o Niu Sila e malie foi. I le amataga o le seneturi 20 na malosi ai le tetee i le gaosiga o le pia ma le taumafaina. Aua la ne’i tofotofo se isi toe lalaga a’e le fesili. I nei aso ua toe foi lava i le fai o le pulū a le toeaina ia i lona faleo’o. A o lenei mea o le fa’asasa, ia e pei lava o le tamaitiiti ua poloa’iina e ‘aua le ‘aia kuki o loo i le fagu. E moeiini fua a o le loto o loo i totonu o le fagu. Ae iai mea e tatau ona sa taputapu, o fualaau oona e iai le P. Ou te manatua le finauga sa fai a se autalavou i Samoa i le taimi a o ta’u le fuafuaga e faatu le falepia i Vaitele. Autu o le finauga, e tatau ona taofi le fuafuaga. Sa fai lava le manatu o le tagata ia, ma e fulisia uma e tatau ona taofi. Na’o le toatasi na faasalaese, o lana mau ’aua le taofia fua. Auā tusa lava pe tu le falepia ae a leai nisi e faatau, e fai fai a tapuni. Sa faapea uma le isi vaega inu pia o le a faasagasaga atu le toeaina e sasa latou i upu, auā e le inu pia, ae leai. E taua le filifiliga sa’oloto, ae le o le fai o le amio a le faresaio e fa’asa isi ae faataga ia. Ia o tali a tama matutua. Ae le tutusa uma onosa’i e pei o le lauga a le faasoa. O isi e faopusa e alu le aso o faasolosolo. O loo tau saili e sikola pe o le a tonu lava le mafuaaga o le loto onosa’i o le toeaina e iloa faatasi ma le upu. E manatu isi e le se toeaina onosa’i Iopu. Mafua lea auā o se tagata e malosi lona taofi i le mea amiotonu. O Iopu o le faatusa o le tagata o loo ta’ua i le Salamo 1. Amuia le tagata . . . Lona lua, o lona tulaga taualoa ma le tamaoaiga. Malolosi atalii ma afafine, tele mea i ona lima. faaauau i le itulau mulimuli


O LA

10 APERILA 2017 LOMIGA 10

I TUL A U 5

O aso o le mativa na aso o le mativa ma le le tagolima e sili ona manatua, e sili foi se a’oga aogā e maua mai ai. Auā o aso o le mativa e totogo ai lagona o le alofa ma le agaga femulumulua’i i le va o matua ma fanau. I aso o le mativa e faavae ai le agaga finafinau ma le sailimalo i fanau talu le manatu alofa i le pologa o matua o loo tilotilo atu i ai. O lo’u igoa o Matile, o a’u o le ulumatua o le fanau, e toafa o’u uso ae to’alua o’u tuagane. O se aiga matitiva lo matou aiga, o o’u matua e o mai i le motu o Salafai. Na maua se fasi fanua i Fugalei mai le Ekalesia Katoliko ma matou nonofo ai. O si fasi eleele lena na tausi ai matou e to’afitu. O lo’u tamā e la’u popo i luga o le uafu, e le taitai lava lona totogi e totogi ai le lisi ma tausi ai lo matou aiga. Peita’i e feoloolo le su’isu’i a lo’u tina, sa masani ona o mai i ai tagata o lo matou vaiaai e su’i ai o latou ofu ma togiga a’oga a a latou fanau. O tupe na sa tausi ai si o matou aiga. Ina ua matutua o’u tuagane ona maua lea o le galuega a le isi alii i le fale’aiga o Ah Mau. Ou te manatua lava le aso na sau ai lo’u tuagane ma ona foliga fiafia ma faapea mai, “Ua sii lo’u tulaga, ua ou le toe tata fafie, o lea ua tofi a’u e le pule ou te tu i le falai tele.” Na talie lo matou aiga i le malie o lana tala, ae faapea mai lo’u tamā, “Ailoga e te iloa a tofi le tagata i le falai tele o lona uiga o le falai pito vevela lena.” “Vevela ia a o le mea sili ua sii le totogi,” o le tali lavea’i lea a lo’u tina mo lo’u tuagane, ma matou talie. Ae ui lava i nei avanoa faigaluega ae e le taitai lava ona ‘a’u le faasoa a o’u matua e tausi ai se fanau to’atele ma

toe faaa’o’oga foi matou. Ou te manatua na aso e usu i le a’oga e leai se mea’ai, toe fo’i mai pe na o se falaoa poo se kopai. Matou te feoa’i solo i vaiaai i Apia e su’e meatafuafi, e tae mai ai ma mea aogā a isi aiga. Ou te manatua le o maiga o leoleo i lo matou fale na vili e le tamaloa afakasi, fai mai ua matou tase’ia pou o le pa o lona fanua. Na fai i ai lo’u tuagane ua pala pou, o le mea lena ua matou tase’ia ai. E laki auā o nai leoleo e masani ai o’u matua i le lotu. Na tupu se faalavelave i luga o le uafu ma maliu ai lo’u tamā, ua tuua ai na o lo’u tina ma i matou; e le faamatalaina le faigata o le olaga i na taimi. Ua leai lo’u tamā sa faamoemoe i ai mea uma, ua tauau e faaletonu ai le totogiga o la matou lisi. Ae na avea le maliu o si o’u tamā ma auala i se tasi laasaga fou mo lo matou aiga. O le faauo a lo’u tina o se tama’ita’i taupousa e masani lava ona tafao mai i lo matou fale. O se tama’ita’i papalagi Niu Sila, ua leva ona ofo ane i o’u matua lana fesoasoani ou te alu ai i Niu Sila, peita’i e musu lo’u tamā. O le mana’o o lo’u tamā e avea a’u ma se monike i Vailima. Peita’i la na sui uma nei fuafuaga ina ua maliu si o’u tamā. Na tonu loa i lo’u tina e toe talanoa i lana uo e tusa i lana ofo. Na talisapaia e le tama’ita’i taupousa. O loo mana’omia e le tama’ita’i se tasi e fesoasoani i le vaaiga o le fale o lona tina i Napier i Niu Sila. O lona tina ua matua ma e mana’o foi i se tasi la te nonofo ma fesoasoani i le tausiga o ia. Na faagaoioi uma loa e le tama’ita’i taupousa le faiga

Laufatu Samoa

o o’u pepa malaga ma ou faamavae atu loa i si o’u tina ma nai o’u tei, i luga o le uafu tuai, e alu le tulula e momoli matou i gatai i le mea o loo taula mai ai le Tofua. E ui i lo’u faanoanoa i le tuua o si o’u tina ma le aiga, ae na maua sina fiafia auā sa ma faimalaga ma le tama’ita’i taupousa e momoli a’u i Niu Sila i lona aiga. Sa ou alu foi ma le agaga talitonu i le upu a lo’u tina, atonu o le auala lea mai le Alii e faaeaina ai si o matou aiga mai le pologa o le mativa ma le le tagolima. Na toe taliu le tama’ita’i taupousa i Samoa ina ua atoa se masina o le faamasani ai o a’u i lona tina, o Hildred lona suafa, ma se fale papalagi telē, ou te le i vaai lava i ai i Samoa. E fa potu o le fale, e peisea’i e fe’ilafi mea uma i la’u tilotilo. Mo le taimi muamua ua iai lava se potu e ta’u o so’u potu, e mafua ai ona tau soo lo’u mafaufau i si o matou fale mau’u e fau i apa pala taetae solo ane e lo’u tamā i le gutu o le Vaisigano. Na maua la’u galuega i le falema’i, e fesoasoani i le faamamāina ma le suiga o ie’afu ma solo o e mama’i. Ua feoloolo foi si a’u nanu i lo’u faalogo i isi pe a fenanui. Sa iai foi nai teine Samoa se to’alua sa fesoasoani ia te a’u. E uma ane le lima tausaga a ua ou vaaia le faasoaga o ie moega i le isi poloka atoa o le falema’i. O le tasi foi mea taua na ou a’oina mai i lea taimi o le tausiga o tagata mama’i. Sa iai se taimi na tau leai ai ni tausima’i ma faapea loa ona fa’aaogā matou i nisi tiute faatausima’i. Sa faapea foi ona mafanafana la ma mafutaga ma si o’u tina papalagi o Hildred a o faagasolo tausaga. O ia e fautua mai ou te alofa i lo’u tina ma nai o’u tei i Samoa. Ae sili lava lo’u fiafia pe a maua mai tusi mai si o’u tina o loo manuia latou, ua maua le Fa’aauau i le isi itulau


I TULA U 6

O LA

10 APERILA 2017 LOMIGA 10

Laufatu Samoa

O se meatotino a le OLA Puletini A’oga

Fugalaau po (O le pese i lē na tuai ona alafa’i)

tupe na lafo atu, ua fa’aaogā se vaega e totogi ai pili o nai o’u uso laiti i le a’oga. O tusi nei e faitau faafia pe a na o a’u i lo’u potu, pe a foi mai i la’u galuega I le tasi aso na talanoa mai ai si o’u tina papalagi ia te a’u, ua mana’o e su’e sana teine tausima’i faigaluega e tausia ia ma matou nonofo faatasi. Ua faasolo ina matua ma ‘auma’ia, ma ua mana’omia e ia se teine faigaluega e vaaia tulaga ia. E lelei le totogi, e nofo fua foi i le fale o le loomatua pe a mana’o i ai. Ou te le i toe faatali ae ou oso atu loa, “E leai se mea e su’e ai se tasi, a foi o le mea lena na ou sau ai, e tausi oe.” “Leai, e mana’omia e si ou tina i Samoa lau fesoasoani, ma le isi mea, e iai tomai faapitoa e mana’omia mo le galuega. Ua lava lau galuega lena e fai o le tapenaga o le ta fale, ma fai a ta mea’ai, ma fai a ta faatau, ae aua e te popole,” o le upu lea a si o’u tina papalagi. Na maua le teine tausima’i, o Mercy lona igoa. O se tama’ita’i mai Peretania e matua ia te a’u i se lima tausaga. Ua to’atolu ai nei lo matou aiga, ma o se aiga fiafia. I afiafi o le taumalulu matou te nonofo ai faasasaga i le magalafu o loo talali, o le pusi o Muddy (fai mai Hildred o le faapuupuu lea o Muldoon—o le loomatua o le Leipa a’ia’i). E moe Muddy i autafa o le afi, ae ta mai e le loomatua se pese i lana piano ma matou pepese ai faatasi. E manatua pea na vaaiga i lo’u mafaufau, ae sa oso ai lo’u fia alu i Samoa i na taimi. Na tusi mai lo’u tina e aua lava ona ou mafaufau ou te toe foi atu, e leai se lumanai mo a’u i Samoa, ae lototele ma faamalosi, toeitiiti o’o mai ni aso lelei. Na pei lava si teine tausima’i o so’u uso matua, na ia iloa lo’u naunau e fia iloa le faiga o lona faiva, ma o lea na ia sasaa uma mai ai ia te a’u lona poto i le faiga o lana galuega. Na ou taofia uma lenei atamai pei o le

taulotoina o upu o le losalio a le matou lotu. E tolu tausaga o la matou mafutaga, ae faate’ia a’u ina ua faapea mai Mercy o ia o le a toe fo’i i lona aiga i Peretania, ua mana’o mai si ona tina e fo’i atu e tausi ia. Na o ia le tama a ona matua, na te le faafitia le manao o lona tina. Na matou fetagisi ma faamavae atu ia Mercy, ma lana upu na fai i lo ma tina papalagi, “E le toe su’ea se isi au tausima’i, o lena ua ou ta’uina mea uma ia Matile.” Ona avea loa lea o a’u ma tausima’i i si o ma tina pa’epa’e. Ua ou le toe usu nei i la’u galuega i le falemai auā o lea ua maua la’u galuega fou. Ua ou fiafia fo’i ua leai se toe savali i le malulu e faatali le pasi, ua faasao ai foi nai na seleni e lafo i Samoa. E le i atoa se fitu o’u tausaga i Niu Sila ae umusa lo matou fale papalagi i Samoa. E $3000 tala Niu Sila le tau o le galuega, e faamau lelei i la’u api mea uma. E lua potu moe i tua o le faasee ma le faletaele, ae faataalaelae le pito i luma. ‘Pei uma lava o le fale o Lisi’, o le tala lea a lo’u tina i le tusi. Ae tu mai pea i lo’u mafaufau le ata o le fale atigiapa tutulu sa matou faaofiofi ai. Ioe, e le galo na aso o le mativa. E le galo foi mafutaga mafanafana na faavae mai ai. Auā ana tele ni tupe a o’u matua po ua ou nofo lava i Samoa e oo mai i lenei aso, ae na mafua ona ou oo i Niu Sila ma nofo ai ona o le fia sa’oloto mai i le pologa o le mativa. Ou te faafetai la i le mativa ua mafua ai ona ma feiloai ma si o’u tina agalelei o Hildred (ua maliu), ma si o’u uso papalagi o Mercy (o loo ma fesoota’i pea). Ma ou maua ai lenei tamaoaiga mai le uili a si o’u tina papalagi, o le fale sa matou nonofo ai, o se fanua ma se isi fale e tu i le matafaga. O ai na manatu e maua nei faamanuiaga ona o le mativa!

Na ou tau i se fuga na tuai ona alafa’i o loo tu i autafa o se ala pogipogi; o se ala auiti ou te iloa i le isi o’u alofivae o loo solia le mutia—e iai le isi o loo ma tauva mo se tuvaega mautu; I le moa o se fetaula’igaala i le malama mu itiiti e tu ai; maualuga i isi uma i le vao ituaiga; na’o ia lava—ua te’i malie a’e i le taufono a le po—ua amata lana tiu fa’aalialiavale a o maua le taimi; O se ataata umī ma le taufaafefe na faamalo’ulo’u ifo o se manu fe’ai i le fagogo e ea lona ulu ma autilo mai i vaipou u’amea ma papa aulefu; o se soa ioimata saualii uumi na ofoina se filifiliga i lē sa ma tauva ua na pasia a’u; i matau e avatua ia i le pupula maloā o se tama’i taulaga; i ama i ni si’uleo taofiofi se tele i luga o se tosi o le igoa Maori; Na aulia e ia le isi po—ina ua avatua uma mea o ia te ia; Ui e lē amana’ia—e le’i tauina foi e se tasi (e leai sona sasala); Ae tumu saisai i le alofa ifo: Tainane i totonu o le ana pogisa na ou tu ai ou te iloa lelei atu. L Tavita © 2017


10 APERILA 2017 LOMIGA 10

O LA

ITULAU 7

Sponsored by Evaleon Books

O LOU TALA SAMOA HISTORY APIA 1830

“Ne’i mea ane ua galo”

09—17 APERILA 09 1872 Talosaga ta’ita’i Samoa i le peresitene Amerika e vavae atu Samoa i le tausiga a lea malo 10 1974 Tatala Faletalimalo ‘Tusitala’ mo le faaaogaina 11 1900 Lauga Kovana Solofa i luma o se potopotoga tele o Samoa 1877 Tofia Louis Elloy aposetolo mo Samoa Katoliko 12 1981 Saini se maliega i le va o Samoa ma Niu Sila, tautua femalaga’i i le ‘ea 13 2002 UST. Malo David Tua ia Fres Oquendo i le fusi NABF, Ts. 8

14 2000 Faasala minisita tuai e to’alua i moliga ua mafua ai le maliu o se tasi minisita 1945 Aso fanau Tuilaepa Sailele Malielegaoi 16 1972 Maliu se pisikoa osofa’i e se malie gatai o Aleipata 1970 Tauto Tupua Tamasese Lealofi IV tofi palemia 1964 Filifilia Fiame Mataafa ma palemia mo le faatolu o taimi; Kapeneta—Talamaivao Ulualofaiga, Toomata Lilomaiava, Papalii Poumau, Tuatagaloa Simaile, Faalavaau Galu, GFD Betham, FCF Nelson 17 1987 Samoa Air i lana uluai malaga va o Apia ma Tutuila 1973 Asia Apia e le palemia a Niu Sila Norman Kirk

Aperila i le Tala Faasolo o Niu Sila 10 Aperila 1919. Palota Niu Sila pe fa’aauau le talia o le gaosia ma le faatauina atu o le pia poo le te’ena fo’i. Na fulisia le aupalota e te’ena se’ia taunuu mai le palota faapitoa a fitafita Niu Sila o i tafa o le taua; 32,000 o le 40,000, na palota e fa’aauau. Iuga: 264,189 e fa’aauau, 253,187 e te’ena. Na malo le fa’aauau ona o le palota a fitafita.

NIUPAC PUBLICATION

NIUPAC 2011

Editors: Levi Tavita ~ ltavita8@gmail.com Muliagatele V. Fetui ~ v.fetui@auckland.ac.nz Saili Aukuso ~ saili.niupac@gmail.com

O le aso 2 o Mati 2001 na amata ai le faiga palota a Samoa e tusa ma aiaiga o i lona faavae. E 93,212 le aofa’i o e na palota e tusa i faamau a le Resitara o Faigapalota. E fa pati na taufetuli mo le sini, muamua le HRPP o loo tu malo, ta’ita’ia e Tuilaepa Sailele Malielegaoi; lua, le SNDP (Samoa National Development Party), ta’ita’ia e le tamaaiga Tupua Tamasese Efi. O le isi lua e fou, le SUPP (Samoa United People Party) ma le SAP (Samoa All People). E tofu le pati ma le manulauti sa faatau atu i le aupalota ma le atunuu. HRPP o le savali o le fa’aauau, itu agai sa latou apoina le leo tetee e faasaga i le teuteuga o le tulafono o palota e noatia ai i latou o i fafo e fia tauva mo le tofi faipule. E iai le tulafono e suia ai le 12 masina i le 3 tausaga, faamamaluina ia Iulai 6 2000. Aga’i foi la latou kemupeni i faiga fa’aalatua ua tutupu i lalo o le vaavaaiga a le HRPP, le faatauina atu faasolitulafono o tusifolau i tagata Saina ma Taiuana, o faaletonu taupulega o le Kamupani Vaalele o le Polenisia. Na aumai le iuga e toe fa’aauau le HRPP peita’i e le’i maua le ’afa sa masani ona ia taulimaina i palota ua mavae; e 23 nofoa na ia maua, 13 le SNDP, 12 le Au Tututo’atasi, 1 mo le SUPP. Tula’i mai le Au Tututo’atasi i le tulaga o lē tofi pule; peita’i na aga’i le to’atele o i latou e lagolago le HRPP. O i latou ia na lagolagoina le tauaveina pea o le tulaga ta’ita’i e Tuilaepa Sailele Malielegaoi. I le aso 15 o Mati na toe tofia ai e le Ao o le malo Tuilaepa o le palemia, toe filifilia Toleafoa Faafisi o le Fofoga o le Fono. Filifilia foi Misa Telefoni e avea ma Sui Palemia. Sui foi le tulaga o le Itu Agai ina ua faase’e ese Tupua Tamasese mai upufai e tauave nisi tiute. Molimau e lagolago ai—Faamau a le Fono Samoa

EVALEON BOOKS & NIUPAC PUBLISHING Telefoni (03) 382-6674. Imeli: evaleon.books@gmail.com

Email: evaleon.books@gmail.com Phone: (03) 382-6674 Postal: 39 Basingstoke Street, Aranui, Christchurch 8061 All rights reserved. This bulletin and its content is protected by copyright laws of New Zealand and international conventions. Except for educational purposes, any other activity pertaining to its use is prohibited. OLA understands the rights of other copyright holders whose material we use and acknowledge always—apart from our own.

Toe tepa palota Samoa 2001

Tautua e ala i le gaosia o alaga’oa mo a’oga (tusi mo le a’oa’oina o le faitau i le gagana Samoa, tusi e a’oa’o ai gagana, kalena, posters, yearbooks, brochures). E tautua fo’i i le fa’aliliuga o gagana, ma le tapenaina o ni tusi e fia lomia i so’o se sionara o fatuga. Sponsors: New Zealand Lottery Commission

Evaleon Books & Niupac Publishing


O LA

I TUL A U 8

PASI ATU LA TATOU PULETINI I LE TOU A’OGA, AIGA, LOU TUAOI, AU UO, E AOGĀ MO LE FANAU A’OGA Igoa: Tuilaepa Sailele Malielegaoi Aso Fanau: 14 Aperila 1945 Ausiga: Palemia o Samoa, ulua’i tusipasi mataupu fefaataua’iga Fetu: Arisi

E atoa i le tausaga fou le 20 tausaga o le avea o Tuilaepa Sailele Malielegaoi ma ta’ita’i o le malo Samoa i le tofi palemia. O le umi foi lea o lana ta’ita’iga i le vaega faaupufai a le HRPP o loo faumalo i le tofi o Samoa talu le tuto’atasi. E le o sina ausiga mo se tama mai tuā faaeaina e ala i le a’oga. Soifua a’e i Lepa Aleipata, a’oa’oina i a’oga a le lotu Katoliko, ulufale i le iunivesite a Aukilani, maua tusipasi i mea taule tamaoa’iga ma fefaataua’iga. O le ulua’i tusi o lea mataupu na maua e se Samoa. Ulufale i upufai o lona itumalo (Lepa) i le 1980, pale i le tofi ta’ita’i i le 1998, o le ua sili le umi o lona tauaveina. E fa kemupeni o faiga palota na ia ta’ita’ia ma malo ai foi le HRPP. O nisi o itula tupito o le tala o Samoa na tutupu i lalo o lana vaavaaiga, e iai le sunami o le 2009 na satia le tele o nuu o lona itumalo. O loo faaauau pea le tala. Faamanuia atu tama ma teine faitau a le OLA A’oga i le aso soifua, 72 tausaga. Malo le soifua i lau afioga.

www.ola888.com 

ATI A’E UPU

matapoto o le fili. Vasega— fuiupu nauna. Uiga: (lotu) faatatau ia Satani i lona natura o se ua iai le poto e ta’ita’i ese tagata mai le Atua ma lona finagalo; o se paga tauva mata’alia. Ua maua le auauna i le matapoto o le fili, ina ua faalatalata foi ia i le faitoto’a o Seoli.

10 APERILA 2017 LOMIGA 10

E seāseā se tagata faapea e maua i le oono. Na’o tatou matitiva ma tigaina e oono, fe’onosi, onosa’ia tiga ma faigata o le olaga. O le latou finau la, ana leai le papala e le loto maulalo Iopu, ana leai le malaia na oo ia te ia e le a’oa’oina i le lesona onosa’i. Ia masalo. Tele ni ata o le upu faapalepale, poo le lava papale ae ua ou mafaufau pe fetaui lea mo ituaiga e iai Hitila ma Saddam. Pe tatau ona tatou onosa’ia le leaga o nei ituaiga. Ailoga e tatau. Misi e nisi ta’ita’i lotu le avanoa e faatonu ai Hitila, Musolini ma latou na; o lo latou itula tupito i lalo o le la e susulu ai, ma faitaulia ai i le tala faasolopito. Fai mai o le faapalepale ae leai, o le pala’ai ma le fefe i le oti. Telē le faapalepale o le Alii i faresaio ae na te le onosa’ia a latou amioga faafiatonu ma le talapepelo E leai se isi taimi i le tala faasolo o le lalolagi ua sili ona faapopoleina ai i le tulaga taule ta’ita’iga. Fai mai si mea a Kim-Il Un o Kolea Matu, fai atu si mea a Trump o Amerika. Fai mai si mea a le alii Filipaina o Tumete’e. Oso mai le ma’i o le peresitene Rusia ia. Ma le ua sili ona nati, o le ta’ita’i Suria o Assad (X MAD); e iai se ta’ita’i e nofo ma toe fa’a’onana ona tagata i se kasa oona? Na’o le isi nati na faia, Sad-damned. Ua talanoa nisi i le Taua Lona Tolu, e mafua i le taufai nati uma o nei ta’ita’i. Lea ua vevela le va fealoa’i o Meleke ma Rusia, toe itiiti faalogo atu ua pupuna, mu loa se isi. E feagai le Eseta ma mafatiaga i nisi o aiga i Niu Sila nei ona o le pule le agaia a le Natura. E molia mai se fe’au malosi i le uiga faasausili o le tagata. Le ’ai faaloloto ma le faatautala o malo tetele ma malolosi. O le iuga, e totogi e tatou uma ma le foafoaga le tau. Tatou nei, fanau ma fanau ataeao. Mulia’i, avea le avanoa o totoe e faaoo atu ai le faafetai a tauaiga o le aumalaga a le Samoa Primary i le alofa tula’i o a’oga, pule ma laumua ta’itasi. E ui e le’i tini pa’o le uto i le faamoemoe ae ona o le avanoa ua maua. Ia, na’o le Atua e toe faatutumu ma faamanuia atu i le agalelei ua tele. Faapena foi ia i laua sa nafa ma le fe’au faamaopoopo; i latou sa lagolago. Aiga pe le aiga, uo pe le uo, itiiti pe tele, ae na lipotia le taupati atu e lagolago le faamoemoe. Tele upu a le Tusi e fai i ai, ae iai foi a tatou upu, A e iloa a’u i Siulepa ou te manatua foi oe i Togamau. A ia manuia tele le Eseta. Toe feiloa’i foi i le amataga o le a’ega lona lua. Se upu ua sala faafoi mai. Soifua.


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.