#USUDISEposaditi-VODIČ ZA VRTLARSKU SEZONU-PROLJEĆE

USUDI SE #posaditi SPECIJAL

IZDAVAČ BIOMEDIA usluge j.d.o.o.

www.vixa.com.hr

SURADNICI

Helena Prpić

Krešimir Horvat

Ivana Jelačić

Marica vrtlarica

Kristina Škrbec

PRODAJA OGLASNOG PROSTORA info@biomedia.biz

NASLOVNICA Fotografija NOVI POČETAK

FOTOGRAFIJE

Pixabay

Unsplash

Arhiva BIOMEDIA

Uzgajanje vlastite hrane odličan je način da budete sigurni u ono što jedete. Ali u početnom zanosu prilikom ideje o uzgoju najčešće se pogubimo u moru informacija kako započeti sezonu i što zapravo uzgajati.

Većina se svake sezone susreće sa situacijom da uslijed velike ponude posade previše sorti, što na kraju završi sa previše plodova ili neukusnim biljkama koje nitko ne želi jesti.

Što kažete na ovo:

„zaboravite na ono što mislite da biste trebali uzgajati i uzgajajte samo ono što ćete zaista koristiti“

Dok malo bolje razmislite, ideja uzgoja onoga što ćete ubrati u malim količinama svaki dan, umjesto da pokušavate planirati pun vrt onoga što mislite da bi on trebao imati, osim novca, uštedjet će vam i vrijeme i živce.

I KORISTITI

Krenimo s nekoliko ideja za početak uzgoja koje su baš za vas. Ali imajte na umu da je ovo samo vodič za sadnju, koji bi vam trebao pomoći da razmislite o tome što biste realno željeli od vrta ove sezone i koje ćete koristi imati od takvog uzgoja. Stoga ovaj vodič koristite kao kreativnu odskočnu dasku i potražite specifične metode sadnje prema vašim potrebama.

UZGOJ POVRTNIH KULTURA

BOB j

ednogodišnja biljka, razgranatog korijena s zeljastom i šupljom stabljikom koja izraste od 60 do

80 cm. Ima bijele cvjetove sa crnim šarama. Nakon cvatnje razvijaju se debele mahune koje u konačnoj

veličini dosežu i do 30 cm, a u sebi mogu imati od 4 do 8 velikih zrna. Unutar mahune je spužvasto bijelo tkivo u kojem sazrijevaju sjemenke, koje mijenjaju boju iz zelene u bijelo zelenkastu. Izrazito velike sjemenke beru se još dok su zelene.

BROKULA p

ripada kupusnjačama, glavica sadržava preko 87g vode, oko 3g bjelančevina (sirovih) te 5g ugljikohidrata. Također ima visoki sadržaj karotena, a zbog svojih vrijednih sastojaka pripisuje joj se antikancerogena svojstva. Korijen je sličan kao i kod ostalih kupusnjača, dok stabljika naraste i do 1m. Listovi su na srednje dugim peteljkama, dok se na vrhu stabljike formira zbijen cvat s cvjetnim pupovima zelene, ljubičaste, žute i bijele boje. Ako kojim slučajem ne uberemo brokulu pravovremeno, grane će se izdužiti i plod će izgubiti tehnološke vrijednosti.

POTREBNA TEMPERATURA

ZA KLIJANJE SJEMENA 15 C o

VRIJEME SADNJE/SJETVE SIJEČANJ

OKOPAVANJE

TIJEKOM CIJELE SEZONE

POLOŽAJ

ZA RAST

SUNCEPOLUSJENA

PRIHRANA TIJEKOM RASTA ORGANSKIM GNOJIVOM

POTREBNA TEMPERATURA

ZA RAST

10-20 Co

BLITVA d

vogodišnja biljka koja u svojoj prvoj godini razvija dubok i razgranat korijen, zadebljan u gornjem dijelu, stabljiku i lisni dio. Dok se u drugoj godini razvija razgranata cvjetna stabljika koja može narasti i do 1m. Uzgaja se radi lišća, koristi se kuhana u malo vode i začinjena uljem i češnjakom. Također priprema se i kao pirjano povrće pomiješano sa drugim vrstama. Često je nadomjestak špinatu za osobe koji ga ne vole. Dobra je za reguliranje probave, valjan diuretik a često se preporuča kod slabokrvnosti. Korisna je i u prehrani dijabetičara jer smanjuje glukozu u krvi te štiti jetru.

OKOPAVANJE

PREMA POTREBI

ZBOG UKLANJANJA

KOROVA

CELER

CELER d

vogodišnja biljka,od kultivara najpoznatiji je Praški orijaš, stari češki kultivar. Noviji kul-

tivari imaju srednje bujno lišće, krupni okrugli ili ovalni zadebljali korijen. Pokožica je glatka, a čupavo korijenje ima samo na donjem dijelu, što olakšava vađenje i čišćenje. Unutrašnjost je bijela, bez šupljine a nakon kuhanja ne mijenja bijelu boju.

CIKLA d

vogodišnja biljka koja u prvoj godini formira korijen, stabljiku i listove, dok u drugoj godini razvije cvjetnu stabljiku, cvjet, plod i sjeme. Uzgaja se u proljeće i u ljeto, a karakteristična je po tome što ima kratko vegitacijsko razdoblje. Prema obliku može biti okrugla i cilindrična. U ishrani je značanjna zbog svojih energetskih vrijednosti, sadrži vitamin te mikro i makro elemente. Izrazito je bogata mineralima, ugljikohidratima, mastima te bjelančevinama i zbog toga ju smatramo zdravom namirnicom. Pripisuju joj značenje biljka vitalnosti obziom da sadrži folate, željezo, magnezij, vitamin te kalij.

CVJETAČA d

vogodišnja zeljasta biljka, porijekom s Mediterana i Bliskog istoka, proširila se po cijelom svijetu. Sustav korjenja je kod cvjetače slabo razvijen, lišće je jajastog oblika, s izduženom lisnom drškom dok se položaj razlikuje prema sorti. Poznata je i po svojim visokim hranjivim vrijednostima, sadrži oko 12% suhe tvari, 3% bjelančevina te do 1% mineralnih tvari.

Uzgaja se od proljeća do jeseni ali iz presadnica.

DINJA

jednogodišnja je biljka koju ubrajamo i u voće ali i u povrće. Cvatnju započinje početkom ljeta, a bere se u jesen. Prepoznatljiva je po svom mirisu i okusu, raznih oblika (okurglog, ovalnog) zreli plod seže do 2kg težine. Tvrda kora može biti glatka, naborana te mrežasta s režnjevima.

Unutrašnji dio, sami tim i jestivi najčešće je narančaste ili svjetlozelene boje sa šupljinom u sredini koja je isponjena sjemenkama. Biljka rasta i do 3metra, tamnozelenih listova koji su po rubovima nazubljeni. Plod sadrži visokih 95% vode, 1% bjelančevina, biljnih vlakana, limunske kiseline te preko 5% šećera.

Vitaminska je bomba prepuna karotena, vitamin B i C, a od mineral je bogata kalijem fosforom, magnezijem, kalcijem, željezom, cinkom i bakrom.

LUBENICA

LUBENICA s

pada u jednogodišnje zeljaste

biljke koja razvija snažan korijenov system u zoni do 40cm tla dok glavni korjen dopire u dužinu do čak 3m. Snažna razgranata biljka sa puzavim vrijžama koje ovisno o sorti mogu izrasti i do 4metra. Žuti cvjetovi se otvarajau u jutarnjim satima i cvjetaju samo jedan dan, dok neoplođeni ženski cvjetovi ostanu otvoreni i slijedeće dane. Lubenica je samooplodna biljka koja se često proizvodi iz presadnice no može se i direktno uzgojiti iz sjemena posađenog u vrt-zemlju.

ČEŠNJAK u

zgaja se još iz doba Egipćana, smatran je svetom biljkom i često se pronalazio u grobnicama faraona. Zbog svoje intenzivne arome i okusa koristi se kao povrče ali prije svega kao dodatak jelima. Zbog svog sastava ima visoku nutritivnu vrijednost, sadrži bjelančevine, masti, ugljikohidrate, vlakna te minerale: natrij, kalij, magnezij, kalcij, fosfor, željezo, sumpor. Od vitamin u češnjaku su prisutni: karoten, vitamina E, B1, B2, B3 i vitamin C. Zbog svog eteričnog ulja koje sadrži sumpor i biljni antibiotic – alicin pridaje mu se zdravstvena vrijednost.

RUJAN LISTOPAD

SUNČANA STRANA

PRIHRANA TIJEKOM RASTA ORGANSKIM GNOJIVOM

ENDIVIJA p

oznata kao dvogodišnja poljoprivredna kultura proizvodi se i troši kao jednogodišnje povrće. Listovi formiraju rozetu, a mogu biti glatki, jako ili slabo naborani, ovalnog, okruglog ili nazubljenog oblika u različitim bojama. Tri su osnovne forme: Eskariol- dugi ovalni listovi, Kovrčava-narezani sitni listovi, te Frizee – krupna rozeta s velikim brojem listova.

18-20 Co

VRIJEME SADNJE/SJETVE VELJAČA-OŽUJAK LIPANJ-KOLOVOZ

OKOPAVANJE TIJEKOM CIJELE SEZONE

POLOŽAJ ZA RAST

SUNČANA STRANA

PRIHRANA KOMPOSTOM PRIJE SADNJE

POTREBNA TEMPERATURA ZA RAST

10-20 Co

GRAŠAK

GRAŠAK

zeljasta je jednogodišnja biljka, prepuna bjelančevina, šećera, škroba i lesitina. Korjen je vre-

tenast, razgranat, koji prodire duboko u tlo (do 120 cm). Visina biljke ovisi o sorti, perastog lista koji završava viticom koja služi za prihvačanje oslonca. Ima cvjetove leptirastog oblika, bijele boje. Mahune ovisno o sorti različitog su oblika, dužine i širine kao i kombinacija boja. Broj zrna u mahunama ovisan je o sorti.

GRAH j

ednogodišnja biljak, najbogatiji je izor biljnih bjelančevina. Vretenast i razgranat ima korjen, sa velikim brojem sitnih korijenovih dlačica. Visina biljke ovisi o sorti. Listovi su srcoliki sa cvijetovima dok plod mahuna, oblik, boja kao i veličina ovisi o sorti.

KELJ

dvogodišnja izdržljiva biljka koja podnosi viskoke i niske temperature kao i mraz. Listovi su mjehurasti ne prilježu jedan na drugi pa glavica nije toliko tvrda kao kod kupusa. Boja listova je tamnozelena do žuto zelena (unutarnji). Postoje i kultivari koji se koriste zbog svojih dekorativnih svojstava.

PUPČAR v

isoka stabljika sa spiralno raspoređenim listovima. U prihrani dušikovim gnojivima treba biti oprezan(ne pretjerivati) jer postoji mogućnost da se vegetacija produži i plodovi ostanu rastresiti. Uzgaja se iz presasdnica, pašu mu hladnija ljeta i veći postotak vlage u zraku. Bere se u više navrata i to odzdo prema gore jer tako dozrijva. Potrabno mu je navdonjavanje te jedna prihrana. Da bi se poticao rast glavica u pazušcima listova, mora se odrezati vršni pup na biljkama najkasnije do početka rujna. S berbom se počinje potkraj studenog, a berba traje kroz cijeli prosinac i siječanj. U unutrašnjosti RH se mogu brati i pod snijegom jer podnosi temperaturu i do -10 °C.

KOMORAČ

postoje tri varijeteta F. v. var. vulgare – divlji komorač, F. v. var. dulce – uzgaja se kao začinska i ljekovita biljka te F. v. var. azoricum – koristi se za povrće.

Ima dubok, snažan i razgranat korijen. U vegetativnoj fazi stabljika mu je skraćena i obavijena rukavcima. Cvjetna stabljika naraste preko 1m, a na vrhu nosi cvat (štitac). Cvjetovi su žuto-zelene boje.

POTREBNA TEMPERATURA

ZA KLIJANJE SJEMENA

15-20 Co

VRIJEME SADNJE SVIBANJ LIPANJ

POLOŽAJ ZA RAST

SUNČANA

OKOPAVANJE

PREMA POTREBI

ZBOG UKLANJANJA KOROVA

POTREBNA TEMPERATURA

ZA RAST

KUKURUZ KUKURUZ

jednogodišnja je biljka, njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte i uvjeta uzgoja. Po dužini vegetacije sve hibride kukuruza možemo razvrstati u rane (od 90-110 dana), srednje rane (od 120-135 dana) i kasne vegetacije (od 135145 dana). Kukuruz najbolje uspijeva na dubokim, plodnim tlima. Teška, zbijena, slabo propusna, kisela te slabo plodna tla nisu prikladna za kukuruza.

je jednogodišnja biljka koja se uzgaja kao salatni krastavac na otvorenom,u staklenicima i plastenicima, te kao industrijski (kornišon). Konzumira se u sviježem i kiselom stanju, a cijenjen je zbog svoje male kalorične vrijednosti. Krastavac ima slabo razvijen korijen, vrlo plitkog grananja. Biljka (vriježa) je puzajuća, razgranata, dužina ovisi o sorti i uvjetu uzgoja. Dužina može biti i do 3 m. Listovi su krupni, a sa donje strane poneke sorte imaju i bodljikaste izrasline. Krastavac je biljka koja na istoj vriježi razvija muške i ženske cvjetove. Često se više razvijaju muški cvjetovi i prinos je tada vrlo nizak. Zato se za tržište uzgajaju hibridi krastavaca sa ženskim cvjetovima.

OKOPAVANJE

KUPUS

dvogodišnja zeljasta biljka koja razvija veliki pup, savijanjem lišća. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvjetno stablo i sjeme. Korijenov sistem se sastoji od nekoliko debljih žila iz kojih izbija skup bočnih žila. Pojedine žile prodiru u tlo i do 1 m. Nadzemni dio, tj. glavica ovisi o sorti i težini i može biti od 30-50 cm. Upotrebljava se u svježem, kuhanom ili konzerviranom stanju naročito tijekom zime.

KORABICA

dvogodišnja biljka koja u prvoj godini nakon četvrtog ili sedmog pravog lista počinje zadebljavanje stabljike, dok ne poprimi kuglast, kuglasto spljošten ili ovalan oblik. Svijetlo zelene je ili ljubičaste boje. Listovi su spiralno raspoređeni na dugim peteljkama. Ime je dobila od njemačkih riječi Kohl, što znači kupus i Rabi, što znači repa, koje dobro opisuju njezin okus nakon kuhanja. Koraba je vrlo hranjivo, ukusno povrće koje je otpornije na sušu od ostalih kupusnjača te uspijeva na područjima gdje nije moguć uzgoj repe.

KRUMPIR

je višegodišnja zeljasta biljka. Potječe iz peruanskih Anda u kojima se uzgajao i prije 8 000 godina Sirovi gomolji u prosjeku

sadrže: 75 % vode, 18.2 % škroba, 2 % bjelančevina, 1.5 % šećera, 1 % celuloze, 0.1 % masti, 0.2 % kiselina. Odličan je izvor složenih ugljikohidrata (škroba), vitamina C i B, ne sadrži kolesterol i sol (NaCl), a sadrži potrebne minerale kao kalij, magnezij i željezo.Cijela biljka osim gomolja je otrovna jer sadrži alkaloid solanin. Stabljika se dijeli na nadzemni i podzemni dio, doseže visinu od 30-150 cm, a razvija se iz klice gomolja (vegetativno razmnožavanje) ili iz pravog sjemena (generativno razmnožavanje). Stoloni su podzemne bočne stabljike, a rastu horizontalno. Zadebljanjem stolona razvija se gomolj koji je modificirani dio podzemne stabljike - stolona. Glavni je rezervni organ krumpira i služi za prezimljenje i reprodukciju. Pokožica gomolja različitih je boja od žute do ljubičaste, a meso najčešće bijele do žute boje, ponekad i ljubičaste ovisno o sorti. Korijen je prilično plitak, od 40-50 cm, samo u rahlim tlima do 1 m dubine. Razvija se na podzemnom dijelu stabljike i bočno se grana do 45 cm, a u slučaju sijanja krumpira razvije se glavni korijen s mnogobrojnim bočnim korijenjem. Dozrijevanjem krumpira korijen polako odumire. vixa.com.hr

SUNCE POLUSJENA

LUK b

iljka je s dvogodišnjim razvojem. Ima razgranat korijenov sistem s vrlo malo korijenovih dlačica, pa je moć usisavanja vrlo slaba. Lukovica se sastoji od pravog stabla (plitice), suhih ovojnih ljuski, sočnih mesnatih listova i od jednog do više pupoljaka. List se sastoji od asimilacijskog zelenog dijela (peraje) i neasimilacijskog dijela (lisnog rukavca). Pera su šuplja, na vrhu konusna sa voštanom prevlakom ili bez nje. Cvjetonosno stablo se razvija u drugoj godini života. Cvat je loptasta i sadrži do 1000 cvjetova. Luk je biljka dugog dana i ne podnosi zasjenjivanje.

OKOPAVANJE

MATOVILAC MATOVOVILAC

koristi se kao svježa salata zimi i u rano proljeće. Kao niskoenergetska namirnica ima prednost za kontrolu pretilosti, ali djeluje i umirujuće na živce, vjerojatno zbog sadržaja valerijanske kiseline. Postoje dva oblika: “velik“ ili “širokolisni“ te tamniji, kompaktniji “zeleni“ tip koji je popularan u zapadnoj Europi, ali manje plodan. Dvogodišnja je biljka, razmjerno kratke vegetacije (8 – 10 mjeseci od sjetve do fiziološke zrelosti), ali može se uzgajati i kao jednogodišnja kultura. Listovi su ovalni, glatkog ruba i s vrlo sitnim dlačicama. U generativnoj fazi razvije se razgranata cvjetna stabljika sa sitnim plavičasto-bijelim cvjetovima.

Kao korjenasto povrće cijenjena je posebno zbog hranjivog i naročito vitaminskih i mineralnih sastojaka. Karakterističan je sadržaj suhe tvari od 12-17 % u kojoj prevladavaju ugljikohidrati. Mrkva sadrži provitamin A (karotin) koji iznosi 5.4-19.8 mg/100g. Najviše ga ima u sorti narančastog korijena. Pored toga u korijenu mrkve nalaze se i drugi vitamini, B1, B2, B6, C, D, E i K.

U prvoj godini stvara korijen namijenjen tržištu i preradi, a u drugoj stvara generativne organe cvijet, plod i sjeme. Oblik i veličina korijena može biti različit što ovisi o sorti, međutim, za ljudsku ishranu najčešće je korišten valjkast oblik.

Usisna moć korijena je velika, pruža se prilično duboko u tlo, a na njemu se nalazi puno bočnih žilica. Lišće je složeno perasto, a cvjetonosno stablo nosi bijele cvjetove u štitastoj cvati. Plod je obavijen s karakterističnim bodljama na površini.

Jednosjemeni plodići služe kao sjemenski materijal za sjetvu.

OKOPAVANJE

PREMA POTREBI

PERŠIN

otvara apetit, pospješuje probavu, smanjuje nadimanje i grčeve u crijevima. Povoljno djeluje na cirkulaciju krvi, pa se preporučuje srčanim bolesnicima. Upotrebljava se i u kozmetici i proizvodnji mirisa. Od eteričnih ulja najviše je zastupljen apiol, zatim sedanolid, limonen, selinen i drugi. Čaj od peršina pospješuje rad bubrega i jetre i pomaže pri izlučivanju kamenca. Listovi su mu bogati vitaminom C. Svježi list peršina ukras je mnogim jelima, a dodaje se pri kuhanju na kraju pripreme da što manje izgubi od mirisa, arome i ostalih korisnih sastojaka. Postupno se trgaju vanjski listovi rozete, a iz vegetacijskog se vrha stalno oblikuje novo lišće. Kultivari peršina listaša mogu biti glatkih ili kovrčavih liski. Poželjan je uspravan rast, čvrstih peteljki, da se lakše slaže u vezice. Od lisnatih sorti peršina s jednostavnim listovima najraširenija je sorta Domaći liščar. Oblikuje jako razvijenu lisnu rozetu s izrazito puno listova. Listovi su glatki i izrazito aromatični, a korijen uglavnom račvast i slabo razvijen. Od sorta s naboranim, kovrčavim listovima najčešće se uzgaja sorta Non-plus-ultra. Listovi su atraktivnog izgleda i služe ponajviše za dekoraciju različitih jela.

Sjeme poriluka polagano niče, u pravilu je potrebno 2-3 tjedna. Za uzgoj kvalitetnih presadnica potrebno je oko 6-8 tjedana. Za jesensku i zimsku proizvodnju presadnice se uzgajaju na otvorenom, a sjetvu je moguće obaviti sijačicama. Pri takvoj sjetvi sije se oko 750 sjemenki po m2. Poriluk se presađuje u redove razmaka 30 cm na razmak 10-20 cm u redu, ovisno o vremenu uzgoja. Za ljetni uzgoj sije se na manji razmak, a za jesenski na veći. Prije presađivanja presadnicama se skrati korijen i vrhovi listova. Na težim tlima za sadnju se koriste sadilice koje presadnice sade na dubinu 10-12 cm te se kasnije nagrće zemlja.

OKOPAVANJE

PAPRIKA

Cijenjena zbog visokog sadržaja vitamina (posebno C), zatim šećera, bjelančevina, mineralnih soli i dr. Koristi se tijekom cijele godine, u svježem stanju, i u prerađenom stanju (konzervirana i smrznuta). Najviše se proizvodi u kontinentalnoj zoni, oko 82%. Jednogodišnja je biljka, korjen joj je vretenast, razgranat, ali ne ide duboko u tlo i prilično je slabe usisne moći. Dužina korijena ovisi o sorti, ali uglavnom dug je od 50-70 cm. Nadzemni dio je drvenast u donjem dijelu, visine od 50-200 cm. Cvijet paprike može biti pojedinačan ili u grupi, uglavnom je bijele boje.

PATLIDŽAN

Uzemljama Afrike i Azije, kao i na Mediteranu cijeni se kao korisno povrće i nazivaju ga mesom jer je bogato biljnim bjelančevinama, male je kalorične vrijednosti. Dospijeva od svibnja do studenog, može se uzgajati na otvorenom i u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici), posebno u južnim krajevima RH. Patlidžan ima vretenast slabo razvijen korijenov sistem koji se pruža u dubinu do 80 cm. Stablo je grmoliko, razgranato, visoko od 40-100 cm već prema sorti. Listovi su naizmjenično raspoređeni. Cvjetovi izbijaju pojedinačno ili u grupi i svijetlo ljubičaste su boje ili bijeli. Oprašivanje je autogamno (samooprašivanje). Vegetacijski period od nicanja do berbe traje 100-130 dana.

RADIČ

Karakterističan je njegov osebujan gorkast okus od intibina, a od ugljikohidrata najviše je zastupljena fruktoza i inulin, što ima osobitu vrijednost u prehrani dijabetičara. Otporna je višegodišnja biljka koja se uzgaja kao jednogodišnja zbog blijedih listova ili korijenja. Postoje tri osnovna tipa: lisnati radič, glavati radič te radič koji se uzgaja zbog korijena iz kojeg se u zatamnjenom prostoru proizvode etiolirani vršni pupovi. Korijen mu je kraći, jako razgranjen i tek neznatno zadebljan. Boja listova je tamnozelene ili svijetlo zelene boje (može biti i crvena), a glavne žile su bijele boje. U mediteranskom području moguć je uzgoj gotovo cijele godine, a u kontinentalnom u proljetnom i jesenskom razdoblju.

ROTKVICA

Karakterističan je njegov osebujan gorkast okus od intibina, a od ugljikohidrata najviše je zastupljena fruktoza i inulin, što ima osobitu vrijednost u prehrani dijabetičara. Otporna je višegodišnja biljka koja se uzgaja kao jednogodišnja zbog blijedih listova ili korijenja. Postoje tri osnovna tipa: lisnati radič, glavati radič te radič koji se uzgaja zbog korijena iz kojeg se u zatamnjenom prostoru proizvode etiolirani vršni pupovi. Korijen mu je kraći, jako razgranjen i tek neznatno zadebljan. Boja listova je tamnozelene ili svijetlo zelene boje (može biti i crvena), a glavne žile su bijele boje. U mediteranskom području moguć je uzgoj gotovo cijele godine, a u kontinentalnom u proljetnom i jesenskom razdoblju.

RAJČICA RAJČICA

je jednogodišnja biljka, uzgaja se u zatvorenom i otvorenom prostoru. Dijelimo ju na srednje ranu i kasnu. Ima dobro razvijen vretenast korijen s puno bočnih žila, a glavni korijen prodire u tlo do 1,5 m dubine. Najveća masa korijenovog sistema razvija se do dubine od 4050 cm što ovisi o kvaliteti tla. Biljka isto tako stvara i adventivno korijenje. Stablo je zeljasto, razgranato, a visina se kreće od 0,5-3 m što ovisi o uzgoju. Svi zeleni djelovi biljke obrasli su dlačicama, a cvjetovi su skupljeni u grozd. Boja cvjeta je žuta. Oprašuje se uglavnom autogamno (samooprašivanje), ali u suvremenoj proizvodnji u zaštićenom prostoru oprašivanje potiće čovjek.

SALATA

Salata je bogata vitaminom C, B1, B2, karotinom i dr. Od mineralnih tvari bogata je soli kalija, željeza, fosfora i dr. Iz glavnog korijena salate izbijaju postrane korijenove žilice prvog i drugog reda. Kako je salata jednogodišnja zeljasta biljka masa korijena smještena je u površinskom sloju tla, to je očito kod biljaka koje se uzgajaju iz presadnica. Lišće je sjedeće, ovalno, okruglo, nazubljeno što ovisi o sorti salate. Cvijetno stablo je razgranato, a na vrhu grana nalaze se glavičaste cvati sa žutim cvjetovima. Salata je samooplodna biljka. Sjeme za sjetvu je sitno, a klijavost zadržava 4-5 godina.

OKOPAVANJE

ŠPINAT ŠPINAT

jednogodišnja zeljasta biljka koja potječe iz zapadne Azije (područja današnjeg Irana) gdje se uzgaja i konzumira već više od 2 000 godina. Preko 1/3 ukupne suhe tvari špinata čine bjelančevine, koje sadrže sve esencijelne aminokiseline. Bogat je mineralima, naročito željezom, a od vitamina karotenom, vitaminima B skupine i vitaminom C. Špinat ima sposobnost većeg nakupljanja nitrata koji potencijalno mogu postati štetni, naročito za djecu mlađu od godine dana. Sami nitrati nisu štetni, ali prelaskom u nitrite mogu izazvati methemoglobinemiju, koja u ekstremnom slučaju može biti i smrtonosna. Nitrati se većim dijelom nalaze u peteljci lista, pa se korištenjem samo plojke eventualni negativni učinci smanjuju. Pospješuje izlučivanje vode iz organizma, a time olakšava rad srca i bubrega te snizuje krvni tlak. Špinat se ne preporučuje reumatičarima i bubrežnim bolesnicima zbog pospješivanja stvaranja kamenca u bubrezima.

TIKVE

TIKVE

jednogodišnje biljke, a izvorno dolaze iz Amerike. Danas se uzgajaju kultivirane vrste u toplim područjima svijeta, a dozrijevaju u kasnu jesen. Korijen je vrlo razgranat i glavnina se nalazi u površinskom sloju tla. Stabljika je vriježa duga oko 10 m, obrasla dlačicama i većinom se ne grana. Listovi su krupni i na dugim peteljkama. Cvjetovi su jednospolni, a biljka jednodomna. Cvjetovi traju samo jedan dan. Najčešće ih oprašuju pčele. Sjeme je ovalno i spljošteno, krem bijele boje i apsolutne težine 150 – 350 g. Najukusnija je čvrsta buča, teška u odnosu na veličinu i mat boje kore (ne sjajne). Najukusnija ima i najvišu prehrambenu vrijednost. Buče s mekom korom treba izbjegavati jer to može biti znak da je vodenasta i neukusna, a dijelovi natopljeni vodom ili plijesni znak su kvarenja. Lako se kvari kad je oštećena. Iako je buča za konzumaciju dostupna od kolovoza do ožujka, najbolja je u jesen, u listopadu i studenom, kada je koncentracija hranjivih tvari najviša, okus najbolji, a cijena najniža. Današnja bundeva razvila se iz divlje bundeve koja je rasla na području između Gvatemale i Meksika. Indijanci su se prema njoj odnosili s takvim poštovanjem, pa su je pokapali s mrtvima, kao hranu na njihovu posljednjem putovanju.

TIKVICE

TIKVICE

imaju vrlo razgranat korijen čija se glavnina nalazi u površinskom sloju tla. Stabljika je vriježa duga oko

10 m, obrasla dlačicama i većinom se ne grana. Listovi su krupni i na dugim peteljkama. Cvjetovi su jednospolni, a biljka jednodomna. Sjeme je ovalno i spljošteno, krem bijele boje i apsolutne težine 150 –350 g. Tikvice su vrlo cijenjena podvrsta tikve duguljastih plodova nalik krastavcima, zelene ili žute boje. Najčešće se ubiru i pripremaju kad narastu do duljine od 10 do 15 cm.

Osnova gotovo svakog supstrata je treset.

Treset je organski talog koji nastaje razgradnjom i taloženjem organskih ostataka u močvarama. Ima nekoliko faza razgradnje. Prvo nastaje bijeli treset koji je prepun hranjivih tvari. On se ispod vodene površine razlaže i taloži u crni treset koji je zapravo prvi stupanj nastajanja ugljena.

Treset se rado koristi u vrtlarstvu jer rahli tlo i popravlja strukturu tla, a s obzirom da gotovo i ne sadrži hranjive tvari idealna je osnova za izradu supstrata. Tada se dodavanjem određenih hranjiva dobiva supstrat prilagođen različitim vrstama biljaka.

Međutim, kisele je reakcije što mnogim biljkama ne odgovara, te je potrebno dodavati razne dodatke (poput kalcija) za neutralizaciju.

Ono najvažnije od svega, njegova proizvodnja iziskuje isušivanje močvara, što izuzetno uništava okoliš, te se sve više naziva ekološki neprihvatljivim proizvodom u uzgoju biljaka.

SUP STRA TI

Dodatak supstratima je humus i gnojivo

Humus je vrlo plodna vrsta tla nastala razgradnjom organskih tvari. Vrlo je bitan jer povoljno utječe na biološka svojstva tla, odnosno potiče razmnožavanje mikroorganizama.

Gnojiva u supstratima najčešće su u praškastom ili granuliranom obliku, te dodana u točno određenom omjeru ovisno za koju se vrstu biljaka supstrat koristi. Pokazatelj prisutnosti gnojiva u pakiranju svakog supstrata je oznaka NPK.

Sada kada smo razjasnili osnovne sastojke svakog supstrata, trebamo razjasniti i zašto je u ponudi toliko vrsta istih. Zar nisu svi supstrati dobri za sjetvu i sadnju biljaka? Ne, nisu. Potrebno je odabrati točno određeni supstrat za ono za što se koristi.

Vrste supstrata

Univerzalni supstrati

za uzgoj bilja

takvi supstrati zapravo su mješavina različitih dijelova i u sebi mogu sadržavati humus, treset, perlit, umjetna gnojiva i koru drveta, grubljeg su sastava i kao takvi se najčešće koriste za presadnju biljaka u teglama ili na otvorenim gredicama

Supstrat za sjetvu i presađivanje ovakav supstrat najčešće sadrži treset i ponešto humusa, a svojom laganom teksturom omogućuje nježnim biljkama nicanje iz sjemena i daljnji rast

Supstrat za kaktuse ovaj supstrat izuzetno je prozračnog sastava, najčešće s dodatkom pijeska (sitnije ili grublje granulacije) i vrlo propusan što je izuzetno važno prilikom uzgoja kaktusa i sukulenata

Supstrat za orhideje

ova vrsta supstrata najčešće je mješavina veće količine kore drveta i ponešto treseta, a koristi se za sadnju isključivo orhideja

Supstrat za sobno bilje ovakav supstrat najčešće se izrađuje od čistog treseta s većim dodatkom gnojiva pa samim time smanjuje potrebu za njegom biljaka u obliku prihrane narednih nekoliko mjeseci nakon presađivanja

Supstrat za citruse takvi supstrati finijeg su sastava, najčešće dodatno obogaćeni hranjivim sastojcima te dodacima poput željeza

Supstrat za zelene biljke i grmove ovo je supstrat finije granulacije, najčešće s dodatkom kokosovih vlakana radi bolje propusnosti, te gnojiva s većim udjelom dušika

Supstrat za rodondendone i bobičasto voće ovaj supstrat načinjen je iz većih količina treseta, što ga čini izuzetno kisele reakcije, a uz dodatke gnojiva pogodan je za uzgoj biljaka koje traže pH tla nižim, odnosno za rodondendone, hortenzije, azaleje te bobičasto voće

Iako se na tržištu mogu pronaći gotovi supstrati za sjetvu i sadnju, onaj kojeg izmješate kod kuće zapravo će dati savršenu notu na samom početku uzgoja. Takav supstrat je jednostavno izraditi u omjeru 1:1:2 odnosno 1 dio perlita( ili vermakulita ili pomica ili zeolita), 1 dio kokosovih vlakana i 2 dijela finog supstrata za uzgoj bilja.

Na deklaraciji svakog supstrata navedeni su, osim gnojiva, i razni dodaci. Oni se u pravilu dodaju kako bi poboljšali strukturu samog supstrata i obogatili ga.

Vrste dodataka u supstratima

Kokosova vlakna

ovo je obnovljiva sirovina i nastaje kao nusprodukt prerade kokosa, što ga čini odličnim ekološko prihvatljivim proizvodom. Kokosova vlakna ne sadrže teške metale, bakterije i štetne organizme. Izuzetno dobro zadržavaju vlagu, poboljšavaju prozračnost i strukturu tla, biorazgradiva su, što ih čini idealnim dodatkom svake priče u vrtlarenju.

Lavine granule

to je prirodan vulkanski granulat koji zadržava vlagu u tlu, a na tržištu su u ponudi oni sitnije i grublje granulacije.

Vermakulit

prirodni mineral koji se obično nalazi u mješavinama tla za sadnju, posebno u onima za uzgoj presadnica. Sastavni je dio supstrata zato što pomaže u zadržavanju vode.

Perlit

vrlo lagan dodatak tlu u obliku bijelih komadića nalik stiroporu. Najčešće se nalazi u gotovim susptratima za sadnju sobnog i balkonskog bilja. To je prirodni mineral koji zadržava vrlo malo vlage i sprječava zbijanje tla. Drugim riječima, perlit pomaže da se tlo brže isuši, a mješavinu čini vrlo poroznom.

Zeolit

mineral vulkanskog podrijetla, poznat po tome što na sebe veže štetne tvari iz tla i na taj način štiti biljke. Isto tako veže hranjive tvari iz gnojiva, a zbog velikog upijajućeg svojstva, postupnim otpuštanjem, osigurava biljkama redovitu opskrbu hranom. Zbog granuliranog oblika služi i kao prozračivač tla, a zbog već spomenute velike sposobnosti upijanja vode, ublažava posljedice prekomjerne vlage kao i duža sušna razdoblja.

Pomice ili kamen plavac

izvrstan je dodatak tlu za regulaciju vlage i prozračivanje. Za razliku od drugih proizvoda od vulkanskih stijena za vrt, poput vermikulita i perlita, spreman je za korištenje izravno iz zemlje, bez potrebe za industrijskim tretmanima. Sadrži vrlo malo minerala u tragovima i ne razgrađuje se. Poboljšava strukturu tla, te zadržava višak vlage unutar svoje porozne strukture. Djeluje poput spužve, zadržava vodu dok je biljkama ne zatreba. Zatim tu vodu stalno ispušta u tlo. Njegova jedinstvena struktura može smanjiti potrebe za zalijevanjem do 35%.

što Kako odlučiti uzgajati

Zamislite da sjedite u udobnoj fotelji s omiljenom

šalicom čaja okruženi šarenim katalozima

sjemenske robe. Pregledavate svaki od njih i divite se stotinama čak tisućama prekrasnih sorti koje možete izabrati.

Na kraju je vrijeme da donesete odluke i odaberete što ćete zaista uzgajati. Ali, vaše su oči veće od vašeg vrta i nema šanse da ćete imati prostora za uzgoj svega s vašeg popisa.

Umjesto da svaki paketić sjemenki koji vam zapne za oko ubacite na vaš popis, zastanite na nekoliko minuta i pobliže pogledajte svoj životni stil postavljajući sebi sljedeća pitanja:

1

.Što redovito kupujete u trgovini?

Razmislite o tome što kupujete u trgovini kroz tjedan. Postoji li nešto na tom popisu što možete uzgajati u vlastitom vrtu ove godine? Ako tijekom zime kupujete puno bobičastog voća za jutarnje smoothije, dodajte sadnice malina u svoj vrtni plan. Ili ako vaša djeca vole tjesteninu i umak od rajčice za večeru uzgojite rajčice i zamrznite ih za zimu.

2

.Koja se jela svaki mjesec pojavljuju na jelovniku vaše obitelji?

Razmislite o nekim od svojih omiljenih jela pa vidite možete li uzgajati neke od sastojaka, kao što su češnjak, luk, paprika, kukuruz i rajčica.

3

.Koje je povrće vrlo skupo za kupovinu?

Razmislite o najskupljim artiklima koje kupujete u trgovini ili na tržnici svake sezone. Koje od tih stvari možete uzgajati u svom vrtu ove godine?

Volite li imati na tanjuru mladi špinat? Ponekad cijene mladog špinata u trgovinama dosežu vrtoglave iznose, zato u proljeće i jesen možete posaditi nekoliko gredica i uživati u raznim jelima čiji je glavni sastojak upravo špinat.

4.Što će vas usrećiti da uzgajate u svom vrtu?

Vrtlarstvo je izvor radosti za mnoge od nas. Ovim pitanjem tražite od svojih misli da se odmaknu i poslušaju svoje srce. Neke od stvari koje odlučimo posaditi možda nemaju financijskog ili strateškog smisla, ali nas jednostavno čine sretnima.

“Odvojite nekoliko minuta da se odmaknete i preispitate svoje navike u jelu, kuhanju i kupovini namirnica. To će vam pomoći da donesete odluke o odabiru sjemena. “

Kad sijemo a kad?sadimo

POVRĆE UZGOJENO IZ SJEMENA

Nevjerojatno je da će maleno, izuzetno sićušno sjeme nabubriti i niknuti te na kraju izrasti u predivnu mrkvu, visoku stabljiku rajčice ili rasprostranjenu lozu krastavca. Ne možemo imati vrt bez sjemena i biljaka; oni su ono zbog čega naši vrtovi doslovno žive.

No, ne sadi se svako povrće na isti način. Neko povrće se obično uzgaja iz sjemena, a za uzgoj drugog trebate imati gotovu sadnicu.

Kada planirate svoj vrt i naručujete i skupljate zalihe za sezonu, jedna od najvažnijih stvari koju trebate znati je trebate li sjemenke ili biljke za povrće koje želite uzgajati.

Neko povrće najbolje uspijeva kada je u vrtu uzgojeno direktno iz sjemena, a neko bolje uspijeva posađeno kao presadnica. Kada imate plan o tome kako ćete posaditi svako povrće, moći ćete se pripremiti za uspjeh tako što ćete se pobrinuti da imate zalihe koje su vam potrebne pri ruci kada počne vrtna sezona.

Izravno vađenje sjemena iz paketića i sadnja u vrtnu gredicu naziva se izravna sjetva. Ako ste ikada uzgajali mahune, mrkvu ili špinat, vjerojatno ste ih na ovaj način posadili u svom vrtu.

Neko povrće ne voli kada im se korijenje dira tijekom rasta, pa uzgoj takvih presadnica nije dobra ideja. U ovu kategoriju spadaju biljke kao što su mrkva, rotkvica, cikla i repa.

Prednosti izravne sjetve su: Izravna sjetva omogućuje vrlo brzu i jednostavnu sadnju na velikim površinama. Ne morate uzgoj započeti i brinuti se o mladim biljkama u svojoj kući, što smanjuje posao uključen u uzgoj takvog povrća. Kupnja sjemena je općenito jeftinija od kupnje gotovih presadnica.

Nedostaci izravne sjetve su: Tek posijane biljke zahtijevaju veliku pažnju u samom početku. Morat ćete se pobrinuti da vrtna gredica bude stalno vlažna dok sjeme ne proklija. Sjeme koje je tek proklijalo ima vrlo sićušne listove, pa su takve biljke često osjetljivije na bolesti i štetnike.

Tek proklijalo sjeme također se natječe s korovom. Često ćete primijetiti da korov raste istom brzinom kao i povrće.

Ako posijete povrće pregusto, možda ćete morati prorijediti svoje biljke kako biste im dali prostor koji im je potreban za rast.

Budući da sjemenke u početku trebaju toliko pažnje, ako

ste netko tko nije u stanju posvetiti veliku pozornost svom vrtu, možda biste trebali razmisliti o uzgoju povrća iz presadnica umjesto onog izravno iz sjemena.

Povrće koje se uzgaja direktno iz sjemena: rikola, mahunarke, cikla, mrkva, korijander, kukuruz, kopar, češnjak, endivija, pastrnjak, krumpir, rotkvice, mješavina salata, špinat, repa

Gdje kupiti sjeme?

Ne preporučamo da čekate do prvog lijepog dana u proljeće, a zatim otrčite u trgovinu da se opskrbite sjemenkama. To će vjerojatno dovesti do kupovine onoga što vam ne treba i vrlo vjerojatno gubitka puno novca.

Gotovo je nemoguće stajati u vrtnom centru i strpljivo čitati opise na poleđini paketića. A bez ovih informacija, možda ćete na kraju odabrati stvari koje ne odgovaraju vašem vrtu.

Zato je naručivanje sjemena putem interneta važan prvi korak u planiranju uspješne sezone.

Kada koristite webshop koji u ponudi ima sjeme različitih vrsti voća, povrća i cvijeća, za planiranje ćete imati dovoljno vremena. Sjednite, pročitajte o različitim sortama i svjesno odaberite one za koje se čini da odgovaraju vašem vrtu i potrebama.

Kada uzmete gotovu sadnicu povrća, iskopate rupu u tlu i posadite je u svoj vrt, to se zove presađivanje. Takva biljka se naziva presadnica, a sami postupak sadnje presađivanje. To je biljka koju ste uzgojili iz sjemena u svom domu ili je kupili u rasadniku ili vrtnom centru.

Zašto neko povrće presađujemo umjesto da ga direktno sijemo?

POVRĆE UZGOJENO IZ PRESADNICA

Prednosti presađivanja su: Vrtlari koji žive u hladnijim klimatskim uvjetima s kraćim vremenom vegetacije toplotnih biljaka mogu dati prednost određenom povrću tako da ga posade kao veće biljke umjesto da ga uzgajaju iz sjemena. To osigurava da će biljka imati dovoljno vremena da naraste do pune veličine kada raste na otvorenom. U ovu kategoriju naročito spadaju paprika, patlidžan i rajčica.

Sadnice također olakšavaju mjerenje razmaka između biljaka u vašem vrtu. Ovo je posebno važno ako pokušavate uzgojiti što više hrane na jednom mjestu. Također se nećete morati vraćati i prorjeđivati guste nasade kao što to ponekad činite s povrćem koje izravno sijete.

Nedostaci presađivanja su: Morate pronaći izvor presadnica. Iako je moguće naručiti sadnice putem interneta, vrlo često

ih možete kupiti i po vrtnim centrima ili u rasadnicima. U ovom slučaju ste ograničeni dotupnim sortama koje se najčešće nalaze u ponudi.

Povrće koje se najčešće uzgaja kao presadnice: šparoge, bosiljak, brokula, prokulice, kupus, cvjetača, celer, patlidžan, vlasac, kelj, poriluk, mažuran, menta, origano, peršin, paprika, rabarbara, batat, estragon, timijan, rajčica

Imajte na umu da vam sadnja presadnica može dati dobar zalet za početak sezone. Umjesto da čekate da sjeme proklija u vrtu, možete preskočiti taj period čekanja i posaditi presadnicu.

Ovo je povrće koje možete sijati direktno u vrt ili posaditi iz presadnica:

Pak choi, krastavac, komorač, korabica, zelena salata (glavata), dinja, bamija, bundeva, mladi luk, tikvice, blitva

ključuspješnu sadnju za PLODORED

Jedan od najvažnijih stavki uspješne sadnje vrta promatranjeje

Izuzetno je važno zabilježiti svoja iskustva iz godine u godinu. To će vas kroz godine učiniti iskusnim vrtlarem. Uz to, bilješke će vam pomoći da pravilno rasporedite biljke po vrtu, odnosno pravilno se pridržavate plodoreda.

Što je plodored?

Jednostavno rečeno, plodored je uzgoj kulture na drugom mjestu u vrtu svake godine. Cilj plodoreda je organski maksimizirati zdravlje i prinos vaših usjeva iz godine u godinu.

Masovna proizvodnja jedne vrste biljaka izvrstan je recept za katastrofu. Uzgoj istog usjeva iz godine u godinu uvelike iscrpljuje hranjive tvari u tlu i privlači mnoge štetočine. Iz tog razloga vrtlari koji se bave masovnom proizvodnjom često posežu za korištenjem štetnih pesticida i gnojiva.

Zašto je plodored važan dio organskog vrtlarstva?

Ostvaruje velike prinose, a istovremeno održava vaše tlo zdravim i plodnim.

Omogućuje vrtlaru da uzgaja zdrave i rodne usjeve bez dodavanja štetnih gnojiva koja štete tlu ili koriste otrovne pesticide.

Sprječava bolesti u tlu

Kako biste postigli maksimalnu korist plodoreda, podijelite svoj vrt na četiri područja, a svoje usjeve u četiri kategorije (mahunarke, kupusnjače, plodovito i korijenasto povrće). Rotirajte grupe usjeva kroz četiri određena vrtna područja u rotaciji od četiri ciklusa.

Svaka kategorija ili skupina usjeva ima specifične potrebe i svojstva. Važno je pridržavati se određenog redoslijeda plodoreda kako bi se postiglo najbolje zdravlje i prinos.

Svaka kategorija ili skupina usjeva ima specifične potrebe i svojstva. Važno je pridržavati se određenog redoslijeda plodoreda kako bi se postiglo najbolje zdravlje i prinos.

Koje su to kategorije usjeva?

GRUPA

Mahunarke: fiksiraju dušik u tlu i pripremaju tlo za skupinu kupusnjače koje zahtijevaju visoku količinu dušika

U ovu skupinu spadaju: grašak, grah, mahune

GRUPA

Plodovito povrće: Veliki potrošači hranjiva u tlu koji zahtijevaju manje dušika za rast i više fosfora za bolju proizvodnju plodova.

U ovu skupinu spadaju: rajčice, paprike, krastavci, tikve, dinje, patlidžan, krumpir

GRUPA

Kupusnjače: koriste puno dušika u tlu. To priprema tlo za plodovitu skupinu koja zahtijeva manje dušika

U ovu skupinu spadaju: brokula, cvjetača, kupus, kelj, blitva, prokulica

GRUPA

Korijenasto povrće: najbolje uspijevaju na kraju rotacije usjeva, kada su hranjive tvari u tlu niske. Za rast im je potreban kalij, stoga ga dodajte ako želite najbolje rezultate.

U ovu skupinu spadaju: luk, češnjak, mrkva, cikla, pastrnjak, repa, rotkvice

Brzorastuće lisnato povrće za salatu (osobito špinat), začinsko bilje, tikvice i tikve obično se mogu saditi svugdje gdje ima dodatnog prostora. Ovi usjevi

neće ometati susjedne biljke i često će koristiti okolnim usjevima.

Kadazapočeti sjetvu u zatvorenom

Kako biste odredili kada početi sa sjetvom u zatvorenom prostoru, uvijek pročitajte upute na paketiću. Trebao bi vam reći preporučene datume za svaku vrstu.

trebali biste ih početi saditi u zatvorenom prostoru šest do osam tjedana prije vašeg prosječnog posljednjeg datuma mrza. Tako možete napraviti popis svega što je potrebno.

Općenito

Ne morate kupovati tonu skupe opreme da biste posijali sjeme u zatvorenom prostoru, ali trebat će vam nekoliko stvari. U ovom odjeljku govorit ću o tome što je potrebno, kao i o dodatnim stavkama koje je lijepo imati.

Točan odabir vremena jedna je od najvećih borbi za nove vrtlare. Možda će na početku biti malo pokušaja i pogrešaka, ali ne brinite, snaći ćete se.

IZABERITE PRAVE POSUDE ZA UZGOJ

Korištenje spremnika koji su posebno dizajnirani za uzgoj sjemena u zatvorenom prostoru olakšat će posao. Dakle, ako ste početnik, preporučamo korištenje mini plastenika ili kupovinu neke vrste starter kita. Posude i njihovi poklopci savršene su veličine. Prozirni poklopac propušta svjetlost i vlagu, sprječava prebrzo isušivanje tla i pomaže u zadržavanju topline.

OSIGURAJTE DODATNO SVJETLO

KORISTITE KVALITETNO

TLO ZA SJETVU

Najbolja vrsta supstrata za sjetvu u zatvorenom prostoru je sterilna, lagana mješavina bez treseta i vrtne zemlje koja se brzo cijedi i zadržava vlagu. Što god radili, nemojte štedjeti kada je u pitanju vrsta supstrata kojeg kupujete. Kvaliteta je ovdje vrlo važna. Korištenje pogrešne vrste može spriječiti klijanje ili uzrokovati druge probleme u uzgoju.

Iako je prozor okrenut prema jugu idealno mjesto za uzgoj biljaka u zatvorenom prostoru, neće pružiti dovoljno jako ili dosljedno svjetlo. Nepružanje odgovarajuće rasvjete najveća je pogreška koju čine početnici i jedan od glavnih uzroka neuspjeha. Teško je uzgajati jake, zdrave sadnice u zatvorenom prostoru bez korištenja umjetnog svjetla. Možete kupiti sustav rasvjete ili nabaviti uređaj sa žaruljom. Po želji, možete napraviti vlastite svjetiljke za sadnice.

ŠTO VAM JE POTREBNO ZA UZGOJ BILJA IZ SJEMENA?

TOPLINSKA PROSTIRKA

Iako nije potrebna, toplinska prostirka je stvarno dobra stvar za uzgoj sjemena u zatvorenom prostoru. Dodavanje donje topline ispod vaših sjetvenih posuda pomaže u klijanju. Ne brinite, ne morate kupiti jednu za svaki plastenik ili policu, možete ih rotirati. Nakon što većina sjemena proklija, premjestite toplinsku prostirku ispod drugih posuda.

KAKO KORAK PO KORAK POSIJATI SJEME

Ono najbolje kod uzgoja sjemena u zatvorenom prostoru je to što je sadnja zapravo najlakši dio. Ovdje su upute korak po korak.

KORAK 1:

Pripremite tlo - napunite posude zemljom, pa lagano zalijevajte tlo kako biste ga navlažili. Ako se zemlja slegne, dodajte još i ponovno zalijte.

PRIPREMITE SVOJU OPREMU

Prethodno postavljanje vaše opreme stvarno pomaže ubrzavanju stvari. Postavite svoje police i objesite svjetla. Ako imate posude koje ćete ponovno koristiti, ključno je prvo ih očistiti i dezinficirati kako biste spriječili probleme s bolestima i gljivicama. Sada je također izvrsno vrijeme da izvršite inventuru svojih zaliha i kupite sve što vam je potrebno za početak rada kada dođe vrijeme sjetve.

Korak 2:

Posadite sjeme - možete prvo napraviti rupe u koje ćete ubaciti sjeme. Ili ih lagano utisnite u tlo do točne dubine sadnje. Opće pravilo je posaditi sjeme dvostruko dublje nego što je široko. Ono sićušno se može samo posuti po površini zemlje.

Korak 3:

Pokrijte ih zemljom – pokrijte svako sjeme, a zatim nježno zemlju utisnite kako biste osigurali da dođe u kontakt sa sjemenom.

Korak 4:

PRONAĐITE NAJBOLJU

LOKACIJU ZA UGOJ IZ SJEMENA

Idealno mjesto za uzgoj sjemena u zatvorenom prostoru je mjesto koje nije prometno, temperatura se kreće između 15 i 25C, ima dobar protok zraka i dovoljno prostora za sve.

Zalijevajte posude - plijte vodu u posudu, a ne preko vrha zemlje. Zalijevanje vode preko vrha ili naglo zalijevanje moglo bi istisnuti sjeme iz zemlje.

Korak 5:

Stavite ih na toplo mjesto - Stavite svoje posude u prostoriju koja je oko 20C ili ih stavite na toplinsku prostirku.

sjemena uvjetima u kućnim Uzgoj

SVJETLO TOPLINA

ZALIJEVANJE

SVJETLO

Uglavnom, nećete morati brinuti o svjetlu za uzgoj sve dok ne počnete vidjeti zelene biljčice u svojim posudama. Međutim, nekima je zapravo potrebna svjetlost da bi uopće proklijale. U svakom slučaju, pazite da svjetla cijelo vrijeme objesite samo nekoliko centimetara iznad posuda.

Od trenutka kada prvo sjeme proklija, i sve dok je u zatvorenom prostoru, trebali biste uključiti svjetla 12-16 sati svaki dan.

TOPLINA

Većina sjemena najbrže klija kada je temperatura tla konstantno oko 20C. Ovdje će vam vaša toplinska prostirka doista dobro doći. Umjesto toga, možete posude pokušati staviti na radijator ili ventilacijski otvor (sve dok nije prevruće). Samo imajte na umu da ovakvi izvori topline mogu puno brže isušiti tlo, stoga ih pažljivo promatrajte.

ZALIJEVANJE

Održavajte tlo ravnomjerno vlažnim tijekom klijanja. Ovo može biti vrlo osjetljiva tema, ali u osnovi se tlo nikada ne smije potpuno osušiti ili biti mokro. Kada trebate dodati još vlage u tlu, nježno ulijevajte vodu u sjetvene posude, ali ne preko vrha. Boca s raspršivačem će tu biti od velike koristi.

PRIHRANA

Ne morate koristiti gnojivo dok vaše sadnice ne dobiju svoje prve prave listove. Kad se to dogodi, hranite ih slabom dozom organskog tekućeg gnojiva.

Sada kada vaše sjeme počinje rasti u zatvorenom prostoru, naučite sve što trebate znati o tome kako se brinuti za sadnice.

Mnogo je pojmova povezanih s vrstama sjemena – hibridno, stare sorte, GMO i organsko. Kao vrtlaru, važno je znati koje vrste sjemena kupujete i od koga.

Kako bismo vam pomogli u donošenju vlastitih odluka, evo nekoliko definicija s kojima ćete se htjeti upoznati dok kopate po svojim popisima za nabavku sjemena.

Organsko sjeme

Uzgojeno je prema ekološkim standardima koje mora biti certificirano. Proces certificiranja uključuje inspekciju poljoprivrednih polja, procesa i zapisa kako bi se osiguralo da proizvođač slijedi standarde takvog uzgoja, kao što je uzgoj bez sintetičkih gnojiva, pesticida ili fungicida.

Mnogi proizvođači sjemena nude organsko i neorgansko sjeme za istu sortu. Ako imate ekološki vrt, kupnja organskog sjemena ima smisla jer se sjeme uzgaja u sličnim uvjetima kao i vaš vrt. Organsko sjeme povrća ponekad je skuplje od konvencionalnog sjemena.

Hibridno sjeme

Hibridno sjeme rezultat je križanja dviju različitih matičnih biljaka u kontroliranom okruženju. Uzgajaju se kako bi odabrali određene poželjne karakteristike kao što su boja, slatkoća i otpornost na bolesti.

Ovo sjeme se često naziva F1 hibridima. Neki proizvođači sjemena, stavljaju oznaku F1 na proizvod kako bi vas obavijestili da se radi o hibridu. Hibridizacija je prirodan proces i nije isto što i GMO sjemenke. Uzgajivači bilja stvaraju hibridne biljke jako dugo.

Nedostatak hibridnih sorti je taj što ako pokušate sačuvati sjeme, nećete dobiti biljku koja je "ista" kao original iz kojeg ste sačuvali sjeme. Iz tog razloga ljudi koji čuvaju svoje sjeme povrća ne bi trebali uzgajati hibride jer spremanje sjemena rezultira nepredvidivom mješavinom biljaka.Hibridi se većinom uzgajaju kod OPG-ova i na velikim poljoprivrednim farmama jer su to zapravo najučinkovitije sorte.

Nema apsolutno nikakvog razloga da se držite podalje od sjemenki hibridnog povrća.

Stare sorte

Sjeme starinskih sorti prenosilo se s jedne generacije na drugu tijekom vremena. Ne postoji točna definicija koliko sjeme treba biti staro da bi se smatralo naslijeđem, iako neki izvori navode 40-50 godina.

Naslijeđene sorte se ne nalaze često na većem komercijalnom tržištu zbog različitih karakteristika koje povrće ponekad čine neprikladnim za proizvodnju velikih razmjera – nedostatak ujednačenosti, kratak rok trajanja ili poteškoće u transportu na velike udaljenosti. No, posebnost starih sorti leži u često jedinstvenim i zanimljivim pričama o ljudima i obiteljima koje su ih uzgajale. Još jedna prednost starih sorti je da je njihov uzgoj način da se očuva genetska raznolikost naše opskrbe hranom. Sveukupno, broj sorti sjemena povrća dostupnih na globalnom tržištu s vremenom se znatno smanjio ponajviše zbog nečistog oprašivanja biljaka drugim sortama. Iz tog razloga danas je vrlo teško govoriti o zaista starim, tzv. bakinim sortama.

Genetski modificirani organizmi (GMO sjemenke)

Sjeme je izmijenjeno pomoću genetskog inženjeringa.

Genetski inženjering uključuje brisanje ili umetanje gena, obično iz različitih vrsta, kako bi se razvile specifične osobine kao što su otpornost na štetočine i herbicide, poboljšan rok trajanja ili povećana nutritivna vrijednost.

Za razliku od hibridnog, GMO sjeme se stvara u laboratoriju.

Stručnjaci po prirodi

Uzgojite svoje omiljene biljke s najučinkovitijim zemljama

PLANTELLA ZEMLJE sadrže sve potrebno kako bi vaše: balkonsko cvijeće, povrće, začinsko bilje, ukrasne biljke bili zdravi i bujni cijelu sezonu.

Zemlja za citruse i orhideje

Zemlja za vrt

IDEALzemlja za ukrasne biljke i vrt

Zemlja za rododendrone

BALKONIAzemlja za balkonsko cvijeće

STARTBIO zemlja za prve sjetve i pikiranja

ORGANSKA

ZEMLJABIO zemlja za vrt i cvijeće

KOMPRIMIRANA

ZEMLJA

BIO zemlja za rajčice i za borovnice i biljke koje vole kiseli pH

NEMOJTE zaboraviti navlažiti supstrat prije dodavanja sjemena. Ako svoje sjeme dodate u suhi supstrat, a zatim pokušate zaliti vodom, postoji šansa da ćete sjeme istisnuti na površinu. Ako je sjeme izuzetno sitno poput origana ili petunije, vjerojatno ćete ih isprati iz zemlje i morati krenuti ispočetka.

NEMOJTE započinjati sjetvu prerano. U žurbi da krenete što prije sijati, lako je upasti u zamku sjetve i posijati sve prerano, te će se biljke boriti sa uvjetima koji ih mogu uništiti, jer proljetni mrazevi još nisu prošli.

NEMOJTE podcijeniti količinu svjetlosti koju sićušne biljke trebaju za rast. Ako koristite fluorescentna svjetla za rast biljaka, svakako ih podesite tako da ne budu više od 10 centimetara iznad vrhova vaših biljaka. Ako su vaše biljke blijede i izdužene, to je znak da im treba više svjetla.

Očvrsnite svoje biljke prije nego što ih presadite na otvoreno. Mlade biljke važno je nježno prilagoditi na nove uvjete u vanjskom okruženju.

NEMOJTE se razočarati ako pogriješite. Vrlo vjerojatno ćete napraviti nekoliko pogrešaka kada počnete sa sjetvom, ali to će vas na kraju naučiti puno toga.

problema u sijetvi i kako ih se riješiti 6.

1. UVENUĆE SADNICA

Ponekad će se činiti da sadnice rastu jake, kada iznenada uvenu. Ovo je jedan od najčešćih problema tijekom uzgoja biljaka iz sjemena s kojim se vrtlari suočavaju. Srećom, postoji nekoliko načina na koje možete spriječiti da se prigušivanje ikada dogodi.

- Pretjerano zalijevanje

Pretjerano zalijevanje je najčešći uzrok uvenuća. Kada prečesto zalijevate svoje sadnice, dopuštate razvoju bolesti u tlu, uzrokujući uvenuće biljaka. Kako ne biste pretjerali sa zalijevanjem sjetvenih posuda, dodajte vodu tek kada se tlo u njima počne sušiti. Zalijevanje s dna također će vam pomoći da izbjegnete pretjerano zalijevanje vaših sadnica.

- Dezinfekcija

Drugi način da se izbjegne ovaj uobičajeni problem prilikom uzgoja presadnica je planiranje unaprijed.

Prije sjetve sjemena provjerite je li vaša oprema sijanje sterilna tako što ćete dezinficirati sve svoje posude za sijanje i alat prije njihove upotrebe.

- Supstrat

Odabir pravog supstrata također je ključan. Trebali biste se odlučiti za visokokvalitetni supstrat namijenjen uzgoju presadnica umjesto klasičnog supstrata za uzgoj biljaka.

2. SJEME NE KLIJA

Postoji nekoliko razloga zašto sjeme uopće neće izrasti. Prvo provjerite da vaše sjeme nije prestaro. Ako sjeme nije pravilno pohranjeno, šanse za klijanje su manje vjerojatne. Za pravilno pohranjivanje sjemena, pobrinite se da je na hladnom i suhom mjestu.

Temperatura i voda također doprinose tome hoće li vaše sjeme rasti. Baš kao što različite biljke imaju različite potrebe u vrtu, različite sjemenke trebaju različite uvjete kada rastu u zatvorenom prostoru.

Usjevi za hladno vrijeme (kupus, cvjetača, brokula itd.) zahtijevaju niže temperature od usjeva za toplo vrijeme (paprika, rajčica, patlidžan itd.). Ti usjevi za toplo vrijeme mogu zahtijevati izvor topline od 20C kada ih uzgajate u zatvorenom prostoru.

Zahtjevi za vlagom su još jedan faktor koji treba uzeti u obzir. Većina sjemenki treba ravnomjerno vlažno tlo – previše ili premalo vode također može uzrokovati probleme s rastom.

Posljednji čimbenik koji treba uzeti u obzir ako vaše sjeme nikada ne proklija je odnos između dubine sadnje i svjetlosti. Nekim sjemenkama zapravo je potrebna svjetlost da bi proklijale, pa će biti, ako ih preduboko posadite, prisiljene da ostanu bez energije prije nego dođu do površine tla.

3. BLIJEDA BOJA LISTOVA

Promjenjeno ili izblijedjelo lišće znači da postoji problem koji treba brzo riješiti.

U većini slučajeva možete spasiti svoje sadnice ako se problem odmah otkloni, ali ako je šteta ozbiljna, sadnica možda neće preživjeti. Problemi s tlom i zalijevanjem obično su uzrok bljedolikog lišća.

Kao što je već spomenuto, svakako zalijevajte svoje biljke pravilno (po mogućnosti odozdo) i odaberite kvalitetnu mješavinu supstrata kako biste osigurali da vaše sjeme, kasnije i sadnice, dobivaju hranjive tvari koje su im potrebne.

Vaše sadnice također mogu izgorjeti. Opekline od gnojiva su proizašle iz upotrebe jakih kemijskih gnojiva. Kako biste ublažili ovu vrstu opeklina, prijeđite na prirodna ili organska gnojiva kada hranite svoje sadnice.

Opekline od sunca također mogu uzrokovati promjenu boje lišća. Ako sumnjate da je problem opeklina od sunca, odmah maknite svoje sadnice s neizravne sunčeve svjetlosti.

Kako biste izbjegli buduće opekline od sunca, pravilno očvrsnite svoje sadnice za uvjete na otvorenom, tako što ćete ih svaki dan ostaviti na vanjskim uvjetima nekoliko sati i to na sjenovitom mjestu prije nego što ih stavite na izravnu sunčevu svjetlost.

4. SLABE SADNICE

Ponekad će sadnice niknuti, ali neće rasti. Ovo je uobičajen problem koji se može riješiti vrlo jednostavno. U većini slučajeva slabe sadnice su rezultat nedostatka hranjivih tvari, problema s navodnjavanjem ili temperaturom.

Ako vašem tlu nedostaju hranjive tvari, vaše sadnice neće pravilno rasti. Postoje razne hranjive tvari koje vaše sadnice trebaju da bi izrasle u jake i zdrave, uključujući dušik, kalcij, magnezij, kalij i fosfor. Kako bi tlo za vaše sadnice bilo bogato hranjivim tvarima, hranite svoje biljke organskim biljnim gnojivom slijedeći upute na proizvodu.

Kao što su zalijevanje i temperatura bili važni kada ste posijali svoje sjeme, te elemente morate regulirati kako vaše sadnice rastu. Topli usjevi trebaju temperature od oko 25C da bi uspjeli.

Također, pazite da previše ne zalijevate svoje sadnice. Previše vode može spriječiti da korijenje vaših sadnica dobije prijeko potreban kisik, što može usporiti rast vaših biljaka. Ne zaboravite zalijevati svoje biljke tek kada se tlo počne sušiti i dodajte dovoljno vode da navlažite, a ne natopite zemlju.

Pravilno očvrsnite sadnice za uvjete na otvorenom

5. TANKE, IZDUŽENE PRESADNICE

Uzgoj presadnica u zatvorenom prostoru često rezultira tankim, dugonogim biljkama. Većinu vremena, ove dugonoge presadnice su rezultat problema s rasvjetom i mogu se lako popraviti.

Jedan od najboljih načina da svoje presadnice učinite otpornijima jest da iskoristite sunčane dane i omogućite svojim sadnicama da uhvate malo neizravne sunčeve svjetlosti. Ako je vrijeme još uvijek previše hladno da biste stalno iznosili svoje presadnice na otvoreno, pokušajte dodati više rasvjete na područje njihovog uzgoja.

Kako se vaše sadnice ne bi natjecale za svjetlo, također pomaže prorijediti pretrpane sjetvene posude kako se približava vrijeme za presađivanje. Da biste to učinili, izrežite najslabije sadnice na razinu tla tako da samo jedna biljka raste po 1cm2. Nikada ne vadite biljku iz zemlje, jer možete riskirati da zajedno s njom izvučete i onu čvršću biljku.

6. INSEKTI I BOLESTI

Iako prisutnost buba i plijesni oko vaših sadnica nije štetna, morate riješiti izvor tog problema kako biste osigurali zdrav urod.

Plijesan je obično uzrokovana prekomjernim zalijevanjem, prenapučenošću ili nedostatkom cirkulacije zraka. Kako biste izbjegli prekomjerno zalijevanje, zalijevajte samo kada je tlo suho i održavajte ga vlažnim, a ne natopljenim.

Prenatrpanost sjetvene posude se može otkloniti prorjeđivanjem presadnica ili presađivanjem u veće posude za sadnice.

Kako biste povećali cirkulaciju zraka u vašem području uzgoja, dodajte ventilator u prostoriju i dopustite mu da puše po vašim sadnicama. Ne samo da će to povećati protok zraka oko vaših biljaka, već će pomoći i u isušivanju vlažnog tla.

Pregusta sjetva također može privući crne mušice, koje se hrane trulim organskim materijalom poput nezdravog korijena sadnica. Kako biste kontrolirali problem mušica dok se vaše biljke suše, postavite žute ljepljive zamke u blizini biljaka kako biste ih uhvatili.

Stručnjaci po prirodi

Uzgojite svoje

ukusno domaće povrće

Sve smo više svjesni prednosti uzgoja i konzumacije domaće i prirodne hrane. Upotrebom visokokvalitetnih prirodnih i učinkovitih proizvoda urod će biti zdrav, bogat, sočan i punog okusa. Uzgojite svoje voće i povrće s Plantellom i uštedite.

1. ODABIR ORGANSKOGA GNOJIVA I ZEMLJE NAJVIŠE UTJEČE NA KVALITETU I PLODNOST

Visokokvalitetna 100% organska gnojiva Bio Plantella Nutrivit Univerzal i specijalna za rajčice, lisno povrće, jagode i borovnice idealna su za obogaćivanje tla te dognojavanje biljaka. Bio Plantella Organska zemlja za BIO vrt i cvijeće komprimirana je i jednostavna je za nošenje.

2. ORGANSKA PRIHRANA BILJAKA POTIČE POVEĆANJE URODA

Gnojiva Bio Plantella Vrt i Organsko za rajčice iz morskih algi za bolji rast i bolji urod. Bio Plantella Vita sadrži aminokiseline za odličan rast i brzu regeneraciju biljka nakon stresa - suša, tuča, mraz ...

Mikrohranjivo Bio Plantella Kalcij sprječava truljenje vrhova i pucanje plodova rajčica.

NOVO POTRAŽITEKOD PRODAVAČA.

s nama.

3. ZAUSTAVIMO PUŽEVE

100 % PRIRODNO I UČINKOVITO

Bio Plantella Arion - NOVO rješenje protiv puževa: djeluje odmah, iznimno je otporno na kišu - do 14 dana i ne šteti korisnim životinjama te okolini.

akon nekoliko tjedana uzgoja biljaka u zatvorenom prostoru, sadnice više nisu tako male, vani je dovoljno toplo i skoro je došlo vrijeme da ih presadite na otvoreno. Ali vaše biljke nisu navikle na sunce, nisu dovoljno jake da izdrže nalete vjetra, a kiša bi ih mogla slomiti. Sve do sada vaše presadnice su rasle u savršenom kućnom okruženju.

Dakle, od sada, vaš sljedeći korak je da ih očvrsnete, ili drugim riječima, postupno navikavate na vanjske uvjete, a zatim ih presadite u vrt.

Zašto upute na paketićima sjemena govore o danima?

Na paketićima sjemena često ćete vidjeti nekoliko dana koji su navedeni odmah nakon sorte. Naveden broj dana je prosječan broj dana koji će trebati toj sorti da proizvede prve plodove za berbu.

Imajte na umu da je to prosječan broj dana. To može biti nekoliko dana ili tjedana ranije, odnosno kasnije ovisno o klimatskim uvjetima. Ne samo da dani za berbu ovise o klimi, već i o vremenskim prilikama svake godine. Topliji dani općenito će ubrzati dane za berbu, dok je zahlađenje može odgoditi.

BILJKE SU SPREMNE

“Zašto upute na paketićima govore o danima? “

Ali postoji jedno upozorenje. Za rajčice, paprike i slične biljke, broj dana ne uključuje one dane provedene u zatvorenom prostoru gdje e biljke uzgajaju kao presadnice. Broj dana za berbu obično počinje kada biljke presadite na otvoreno.

Dakle, čak i ako počnete sa sjetvom u zatvorenom početkom veljače za rajčicu sorte Super Sweet 100 (65 dana), nemojte očekivati da ćete imati rajčice u travnju. Međutim, ako presađivanje obavite 15. travnja, rajčice možete očekivati 65 dana kasnije, krajem lipnja.

Razumijevanje opisa biljaka

Kada pregledavate opise biljaka na sjemenskim paketićima, obratite pažnju na to da li se u katalogu spominje okus određene sorte. Rajčica bi mogla dati ujednačen plod otporan na pucanje, ali ako nema okusa, radije tu sortu preskočite. Sorte koje se uzgajaju za komercijalnu proizvodnju nemaju isti domaći okus kao druge vrste. Komercijalne sorte se obično uzgajaju kako bi bile prikladne za transport.

Rajčice mogu biti determinantne ili nedeterminantne, ovisno o sorti. Determinantna znači da će biljka narasti do određene visine, a zatim prestati rasti. To znači da će većina rajčica sazrijeti u razdoblju od 4 do 6 tjedana. Ovo je sjajno ako planirate sačuvati puno plodova. Nije baš super ako želite rajčice tijekom cijele sezone. Nedeterminantne rajčice proizvode plodove tijekom mnogo dužeg vremenskog razdoblja, iako često ne daju toliko odjednom. Također će nastaviti rasti tijekom cijele sezone, tako da je ovim sortama potrebno puno potpornja kako se ne bi prevrnule.

Presadimo

sadnice vrt u svoj

Presađivanje sadnica u vrt je uzbudljivo. Ali da bi one to preživjele, morate taj postupak učiniti na pravi način i u pravo vrijeme. Proljetno vrijeme je nepredvidivo i može biti teško shvatiti kada je sigurno presaditi sadnice u vrt.

Ako to učinite prerano, to će rezultirati frustracijom ako kasni mraz uništi sav vaš naporan rad.

Sve to vrijeme proveli ste brinući se o svojim sadnicama u zatvorenom prostoru, tako da sigurno ne želite da uvenu čim ih presadite na otvoreno. U nastavku ćemo vam otkriti najbolje vrijeme za presađivanje sadnica i pokazati vam kako to učiniti korak po korak.

PRIPREMA ZA PRESAĐIVANJE SADNICA U VAŠ VRT

U samom početku važno je jeste li sadnice pravilno pripremili za veliki potez. Ne možete ih uzeti iz svog toplog i ugodnog doma i staviti ih ravno u vrt. To bi vjerojatno bilo katastrofalno.

Umjesto toga, prvo ih morate očvrsnuti kako biste bili spremni za život na otvorenom.

Što god radili, nemojte preskočiti ovaj korak!

KAKO OTKRITI TOČAN TIMING

KADA PRESADITI SADNICE

Točan datum kada presaditi sadnice vani ovisi o nekoliko čimbenika. Svodi se na to gdje živite, konzistenciju tla i vrste biljaka koje imate.

Kako biste točno odredili vrijeme, prva stvar koju trebate znati je vaš prosječni zadnji datum mraza. Ako ne znate koji je dan u vašem području, provjerite u lokalnom vrtnom centru.

Od tog datuma oduzmite dva tjedna i tada možete saditi otporne starte. Zatim, u prosjeku, trebate pričekati dva tjedna nakon tog datuma da presadite svoje neotporne sadnice.

No, budući da je to samo prosjek, nekoliko godina će biti mraza kasnije od tog datuma. Dakle, upotrijebite ove brojke kao grubu mjeru. Pripazite na prognozu i pričekajte dva puna tjedna nakon posljednjeg mraza da posadite osjetljive biljke.

Uvijek je bolje pričekati tjedan ili dva, nego prerano saditi presadnice koje vole toplinu.

UVERITE SE DA JE TLO SPREMNO

Možda ste čuli da biste trebali pričekati da tlo postane obradivo prije nego što presadite sadnice u svoj vrt. Ali što to znači?

Tlo je obradivo kada se potpuno odmrzne i više nije natopljeno vodom od snijega i kiša. Nikada ne biste trebali pokušavati obraditi zemlju kada je mokra ili ljepljiva. Trebala bi biti umjereno vlažna i pahuljasta.

Lako je provjeriti je li tlo spremano. Jednostavno zgrabite šaku zemlje i pokušajte s njom napraviti loptu u šaci.

Ako se mrvi, a ne zalijepi u kuglu, onda je spremno za rad. Ako se lijepi, pričekajte nekoliko dana i ponovno provjerite.

PRIČEKAJTE NAJBOLJE VRIJEME ZA PRESAĐIVANJE

SADNICA

Ovo može biti iznenađenje, ali vrijeme je važan čimbenik za presađivanje sadnica u vaš vrt. U idealnom slučaju, trebali biste to učiniti po oblačnom danu kada je u prognozi slaba kiša. Izbjegavajte vruće, sunčane ili suhe dane jer to može povećati rizik od transplantacijskog šoka. Ako nema oblaka na vidiku, planirajte to učiniti rano ujutro ili navečer. Tako ćete izbjeći vrhunac vrelog popodnevnog sunca.

KAKO PRESADITI BILJKE

Koraci za presađivanje zapravo su vrlo jednostavni. Da biste bili sigurni da to radite na pravi način, jednostavno slijedite ove upute.

Korak 1:

Odmaknite malč - Ako imate malč u svom vrtu, onda ga gurnite u stranu kako biste omogućili dovoljno prostora za sadnju svake sadnice. Ne morate uklanjati sav malč s gredice, to bi bio previše posla! Samo ga odmaknite sa mjesta gdje želite staviti svaku sadnicu.

Korak 2:

Iskopajte plitku rupu - Napravite rupe za sadnju dvostruko šire i dublje od posude u kojoj je biljka rasla. Prvo dodajte organsko granulirano gnojivo i kompost u rupu. To će pomoći da se vaše novozasađene sadnice brže učvrste i ojačaju.

Korak 3:

Uklonite sadnice iz posude - ovdje budite vrlo nježni. Nikada ih nemojte izvlačiti ili držati izravno, jer biste im mogli slomiti nježne stabljike. Umjesto toga, pažljivo ih izvucite iz posude, držeći ih samo za korijen. Da biste to učinili, okrenite ih naopako i stavite prste na obje strane stabljike. Zatim stisnite dno posude dok ne postane dovoljno labavo da se lako skine.

Korak 4:

Posadite sadnicu - Ako je korijenje potpuno vezano za posudu, možete ih lagano razdvojiti da ih malo olabavite. Ipak, budite oprezni, jer neke biljke ne vole da im se korijenje poremeti. Stavite svoje sadnice u rupu na istoj dubini na kojoj su bili u posudi.

Korak 5:

Ispunite rupu – Smjestite biljku na sredinu rupe i napunite ostatak zemljom da potpuno pokrije sve korijenje.

Korak 6:

Zalijevajte svoj vrt - Koristeći nježan mlaz na vašem vrtnom crijevu, duboko zalijevajte svaku sadnicu. To će pomoći da se smanji rizik od šoka.

Prednosti presađivanja sadnica

Postoje mnoge prednosti rasađivanja sadnica, a to je izvrstan način da osigurate da vaše sadnice rastu kvalitetno i ostanu zdrave. Rasađivanje sadnica daje im više prostora za rast i sazrijevanje. Ako se sadnice predugo drže u malim sjetvenim posudama, to može usporiti njihov rast.

ŠTO SE DOGAĐA AKO PRERANO PRESADITE SADNICE?

Ako se presađuju prerano, sadnice su u mnogo većoj opasnosti od oštećenja uslijed kasnog proljetnog zahlađenja. Čak i izdržljive sorte vjerojatno neće preživjeti ako temperatura padne ispod nule tijekom početnog razvoja. Čekanje može biti teško, ali pričekati malo uvijek je najsigurnije.

Ako ih slučajno presadite prerano, onda ih tijekom hladnih noći zaštitite nekom vrstom pokrivala.

KOLIKO VELIKE TREBAJU BITI SADNICE PRIJE PRESAĐIVANJA?

U idealnom slučaju prije presađivanja, sadnice bi trebale biti barem dvostruko više od njihovih posuda. Dakle, to bi bilo visine oko 10 centimetara.

KAKO PRESADITI SADNICE U VEĆE KONTEJNERE/POSUDE

Rasađivanje presadnica važno je kako biste uzgojili jake biljke za vaš vrt. Presađivanje sadnica je uzbudljivo jer znači da vaše biljke rastu. Presađivanje u veće posude znači veće, zdravije biljke za vaš vrt!

TREBA LI SADNICE ZAISTA PRESADITI?

Kratak odgovor je ne. Ne treba sve sadnice presaditi. Rasađivanje je stvar izbora svakog vrtlara i korak koji nije potreban za svaku biljku. Zapravo, sadnice biste trebali rasaditi samo ako im je to potrebno. Ne pokušavajte presađivati sitne ili nedovoljno velike presadnice.

Neke će sadnice biti sasvim u redu da ostanu u sjetvenim posudama sve dok ih ne premjestite na otvoreno. Ali ima onih koje će patiti ako se predugo ostave vezane u tim sićušnim sjetvenim posudama.

Što je sjeme veće, to je vjerojatnije da ćete ga morati presaditi. Sadnice koje počinju kao malene sićušne sjemenke možda neće zahtijevati presađivanje. S druge strane, velike će sadnice najbolje rasti ako se presađuju u veće posude kako sazrijevaju.

KADA PRESADITI SADNICE ?

Postoji nekoliko znakova na koje morate obratiti pažnju kako biste točno znali kada premjestiti sadnice u veću posudu.

Vrijeme je za rasađivanje sadnica kada:

• su narasle dvostruko više od visine posude u kojoj se nalaze

• vidljivo je korijenje koje raste iz drenažnih rupa posude

• prestale su rasti ili je njihov rast usporen

• tlo se suši tako brzo da morate zalijevati svakodnevno

NAJBOLJI SUPSTRAT ZA RASAĐIVANJE

Kada je riječ o vrsti tla za presađivanje, imate izbora. Ne morate kupovati nikakvu posebnu zemlju za sadnice, možete koristiti sve što imate pri ruci. Samo pazite da zemlja koju odaberete nije preteška (i nikada nemojte koristiti vrtnu zemlju!).

Najbolje je biljke rasaditi laganom mješavinom kako bi njihovo korijenje moglo neometano rasti. Također, nemojte koristiti vrstu supstrata koje sadrži gnojivo, jer može naštetiti osjetljivim sadnicama.

RAZLIČITE VRSTE POSUDA ZA SADNICA

Kada je riječ o odabiru najbolje vrste posude za rasađivanje sadnica, treba imati na umu nekoliko stvari.Odaberite posudu koja je otprilike dvostruko veća od sjetvenih posuda i budite sigurni da imaju rupe za drenažu na dnu.

Posude koje se ne mogu saditi zajedno s biljkom

Ove vrste posuda obično su izrađene od plastike. Neke od njih možete ponovno koristiti iz godine u godinu, dok druge sami izrađujete od recikliranih materijala. Evo nekoliko primjera:

Plastične posude za višekratnu upotrebu

Plastične čaše

Posude za jogurt

Donja polovica plastičnih boca za vodu

Ostale male plastične posude koje možete pronaći

Posude za sadnju zajedno s biljkom

Posude za sadnju izrađene su od biorazgradivih materijala, a možete ih posaditi izravno u vrt. Evo nekoliko primjera za svaki:

Čašice od kokosa

Posude od recikliranog papira

Tresetne posude

Posude izrađene od drugih organskih materijala

Nakon što odredite koju od vaših sadnica treba presaditi, vrijeme je da ih pripremite za veliki potez. Kako olakšali ovaj postupak, svoje sadnice dobro zalijte nekoliko sati prije nego što ih presađujete. Vlažna zemlja oko korijena bolje će se držati od suhe, što olakšava presađivanje.

Njega presađenih sadnica

Nakon što posadite svoje sadnice u nove posude, postoji šansa da će doživjeti šok. To znači da mogu uvenuti nekoliko dana nakon presađivanja. Nemojte paničariti ako se to dogodi, to je uobičajeno.

Samo ih stavite pod svjetla, održavajte tlo stalno vlažnim i odgodite gnojidbu dok se ne oporave. Trebale bi ponovno izgledati zdravo za nekoliko dana.

KADA, KAKO I ČIME HRANITI SVOJE SADNICE

Gnojivo za sadnice kontroverzna je tema među majstorima vrtlarima. Iako je trebate li gnojiti presadnice stvar osobnog izbora, mnoge studije sugeriraju

opskrbu dodatnim hranjivim tvarima što na kraju rezultira čvrstim sadnicama. Te sadnice bolje

preživljavaju u vrtu nakon presađivanja i daju više uroda tijekom sezone. Ali većina novih vrtlara nema

pojma kada, čime i kako hraniti svoje presadnice.

U ovom vodiču pronaći ćete odgovore na najčešće postavljana pitanja o gnojidbi presadnica i najbolja gnojiva prikladna za mlade sadnice.

Kada početi gnojiti sadnice?

Trebali biste početi hraniti svoje presadnice povrća i cvijeća blagom dozom gnojiva kada dobiju prve setove pravih listova.

To je zato što su hranjive tvari potrebne da sadnice razviju prvi set listova, već upakirane u sjeme.

Kad sjemenke proklijaju i proviruju iz tla, prvo razvijaju 'kotiledone'.

Kotiledoni izgledaju malo drugačije od stvarnog lišća koje presadnice vaše biljke na kraju razviju.

Funkcija kotiledona je upijati sunčevu svjetlost, pretvarati je u hranu i slati pripremljenu hranu cijeloj

biljci sve dok se ne razviju prvi pravi listovi i ne preuzmu svoje redovite dužnosti.

Kotiledoni djeluju kao surogati za pravo lišće.

Kotiledoni žute i na kraju otpadaju kako sadnica raste. Nakon što razvije prvi set pravih listova, biljci su potrebne dodatne hranjive tvari.

Kada NE gnojiti sadnice

Znati kada ne treba hraniti sadnice jednako je važno kao i znati kada ih hraniti. Gnojidba presadnica pod stresom pogoršat će stanje.

Kad su sadnice pod stresom, reći će vam.

• Listovi sadnica su visećipotrebna im je voda.

• Sadnice su visoke i dugonogetrebaju svjetlost.

• Vrhovi nekih listova su suhi i smeđiizgorjeli su od previše svjetla, sunca ili gnojiva.

• Sadnice padaju na tlomogu biti zaražene s plijesni.

Najprije biste trebali riješiti problem i ne započinjati s prihranom dok sadnice ne izgledaju normalno.

Sada kada znate kada početi gnojiti presadnice, možda ćete htjeti znati koja su najbolja gnojiva, kako ih primijeniti i koliko često ih koristiti bez da oštetite sadnica.

Gnojivo sadrži tri različite hranjive tvari koje trebaju biljkama:

DUŠIK (N), FOSFOR (P) KALIJ (K)

Kombinacija je poznata kao omjer N-P-K

Dušik (N) pomaže u razvoju lišća i stvaranju klorofila, koji je odgovoran za zelenu boju lišća.

Fosfor (P) pomaže u razvoju korijena i stvaranju cvijeća i plodova.

Kalij (K) pomaže u razvoju korijena i jače stabljike.

Koja su najbolja gnojiva za sadnice? Mlade sadnice najbolje je prihranjivati blagom dozom uravnoteženog gnojiva

(jednaki dio N-P-K) ili gnojiva s većom količinom dušika i kalija (npr. 5-2-3 ili 3-1-2).

U ovoj fazi su tekuća gnojiva bolja od grauliranih. Gnojivo može biti organsko ili neorgansko, ovisno o vašem izboru.

Gore predloženi omjer N-P-K pomoći će razvoju novih listova, formiranju gustog korijenskog sustava, povećanju rasta i promjeni boje lišća u tamniju bujnu zelenu.

Koliko često treba gnojiti sadnice?

Prva primjena treba biti u vrijeme presađivanja sadnica. Dva tjedna nakon presadnje počnite s primjenom tekućeg gnojiva. Trebate nastaviti s primjenom tekućeg gnojiva svaki tjedan dok sadnice ne budu spremne za prijenos u vrt.

Ako slijedite ovaj raspored gnojidbe, presadnice paprike ćete nahraniti tekućim gnojivom oko 4 do 5 puta prije nego što budu presađene na otvorenom.

Za svaki alat vlastiti akumulator i punjač?

POWER FOR ALL ALLIANCE

Pravi akumulator za vaš dom

To je skupo, naporno i neodrživo. Mi imamo rješenje!

Jedno te isti akumulator od 18 V napaja više od 100 kućnih, vrtnih i kućanskih alata tvrtke Bosch, primjerice, akumulatorske izvijače, ubodne pile, šišače za živicu, kosilice, čistače za primjenu na otvorenom, vrtne pumpe, kućanske usisavače i još puno toga. Neovisno o tome koji alat odabereš, akumulator je kompatibilan sa svim alatima iz programa POWER FOR ALL ALLIANCE.

Više ti nisu potrebni dodatni akumulatori i punjači pa tako štediš prostor i novac, a ujedno i štitiš okoliš sa svakom novom kupnjom. Umjesto kupnje seta s akumulatorom jednostavno odaberi jeftiniji verziju samo uređaja bez akumulatora i punjača. Samo ti je jedan akumulator potreban za čitav niz snažnih alata za brojne primjene u i oko čitave kuće.

MAKSIMALNA FLEKSIBILNOST

Sustav fleksibilno proširiv na mnoge alate.

VELIKE UŠTEDE

Štedi prostor. Štedi novac. Čuva okoliš.

KOMPETENTNOST AKUMULATORA

Vodeći u akumulatorskoj tehnologiji još od 1969. g.

Punjači i akumulatori dio su „POWER FOR ALL 18V“ akumulatorskog sustava s litij-ionskom tehnologijom te se mogu prilagodljivo kombinirati sa svim uređajima za kuću i vrt iz „Power for All Alliance” sustava za uživanje u fleksibilnosti uz uštedu novca

'Power for All Alliance', jedan od prvih bežičnih saveza između marki s proizvodima za cijeli dom, ponudit će korisnicima još više prednosti u bliskoj budućnosti. Zahvaljujući zamjenjivom akumulatoru vrijeme rada produljeno je samo jednim pokretom. Dovoljno je umetnuti akumulator 18V POWER FOR ALL u alat i on odmah postaje spreman za upotrebu. Jednostavnije i fleksibilnije ne može biti. 'Power for All Alliance' osnovan 2020. sada uključuje 10 dobro poznatih i popularnih marki: Bosch, Gardena, Gloria, Wagner, Rapid, Flymo, Steinel, au budućnosti i Husqvarna, Kübler Workwear i PerfectPro s jednom baterijom i jednim punjačem za sve primjene u cijelom domu.

NOVITETI IZ POWER FOR ALL ALLIANCE

ADVANCEDGLUE 18V

Višenamjenski pištolj za vruće lijepljenje sa snažnim svojstvima lijepljenja

Snažno lijepljenje zahvaljujući sposobnosti stalnog održavanja visoke temperature

Brzo se zagrijava i spreman je za lijepljenje za samo 90 sekundi

Visok kapacitet lijepljenja od 20 g po minuti

Način rada s dvije postavke temperature pruža veću svestranost zahvaljujući primjeni s visokom i niskom temperaturom POWER FOR ALL: jedan akumulator i punjač za sve sustave alata iz asortimana Home & Garden

UNIVERSALTACKER 18V-14

Velika snaga za različite „uradi sam” primjene

Snažno pribijanje i zabijanje čavala u tvrdo i meko drvo

Podesiva snaga hoda za manju ili veću udarnu snagu

Okidač na dnu za sekvencijalno pribijanje i brzo učvršćivanje

Sustav Push + Release za kontroliran i siguran rad

Praktični indikator praznog spremnika sa spajalicama ili čavlima

Tehnologija Syneon Technology za optimalnu snagu i maksimalno vrijeme rada

Kompatibilno s akumulatorom Bosch 18V POWER FOR ALL

EASYHEDGECUT 18-52-13

Jednostavno i lagano rezanje uz optimalne performanse

Bosch sustav protiv blokiranja za neprekidno rezanje

18 V akumulatorske škare za živicu malene težine

POWER FOR ALL 18 V litij-ionski akumu lator jamči optimalne performanse

Nož duljine 52 cm s razmakom između zubaca od 15 mm za lagane poslove

šišanja

Bežična mobilnost za slobodu kretanja po vrtu

EASYMOWER 18V-32-200

Kompaktna i lagana kosilica od 18 V koja omogućuje jednostavno održavanje trave u manjim vrtovima

Alat malene težine i izvrstan za manevriranje

Gornja ručka je sklopiva za kompaktnu pohranu

Češljevi za travu jamče savršene rezul tate na rubovima i uz zidove

3 visine rezanja, od 20 do 60 mm

KOLOVOZ RUJAN LISTOPAD

KAO I LJUDI, NI BILJKE NE PODNOSE NEKE SVOJE JEDINKE.

Dobri susjedi pak pozitivno utječu na rast, štite od bolesti i štetočina.

Tako krastavci vole blizinu bosiljka, kamilica je odličan susjed kupusnjačama, grahoricama, salati, blitvi i špinatu, češnjak jača otpornost biljaka na plijesan te ostale gljivične bolesti, bosiljak pojačava okus rajčice, a salata je odličan susjed i idealna kultura za popunjavanje praznih dijelova gredice svim biljkama osim peršinu, grahu i cikli.

Treba napomenuti da su tikvenjače podosta nevjerne biljke, što znači da se različite sorte vole križati, pa je dobro saditi ih na različitim dijelovima vrta ili samo jednu sortu po sezoni.

Ne zaboravite u plan vrta ubaciti začinsko bilje i cvijeće. Za uzgoj su najjednostavniji bosiljak, peršin, celer, vlasac i kamilica. Osim što su dobri susjedi većini biljaka, potiču rast, odbijaju štetnike i bolesti, dekorativne su biljke koje dobro uspijevaju i u ukrasnim teglama, a prikladne su za pripremu čajeva ili kao začini u raznim jelima.

BLITVA

BOB

BROKULA

DOBRI SUSJEDI LOŠI SUSJEDI

GRAH, KUPUS, MRKVA, ROTKVICA, KADIFA

KUPUS, CELER, KRASTAVAC, SALATA, GRAŠAK, KRUMPIR, TIKVE, RUŽMARIN, KADULJA, ŠPINAT, KUKURUZ ŠEĆERAC, KADIFA

VLASAC, KOROMAČ, ČEŠNJAK

CELER, KAMILICA, KOPAR, RUŽMARIN, KADIFA ORIGANO, JAGODA, RAJČICA

BUNDEVA SLATKI KUKURUZ, KADIFA KRUMPIR, KADULJA

CELER

CIKLA

CVJETAČA

ČEŠNJAK

ENDIVIJA

GRAH

GRAŠAK

KORABA

KRASTAVAC

KUKURUZ

KUPUS

LUK

MRKVA

GRAH, KRASTAVCI, KAMILICA, KUPUSNJAČE, KORABICA, PORILUK, RAJČICA

GRAH, KOPAR, KRASTAVCI, ČEŠNJAK, KUPUSNJAČE, KORABICA, KORIJANDAR, KIM, SALATA, TIKVICE, LUK

GRAH, CELER, KAMILICA, KOPAR, ORIGANO, KADIFA

JAGODE, MALINE, VOĆKE, RUŽE, TULIPANI, KRASTAVCI, MRKVA, CIKLA, RAJČICA

GRAH, KUPUSNJAČE, PORILUK, KOMORAČ

JAGODE, KRASTAVCI, KRUPMIR, KUPUSNJAČE, KORABICA, SALATA, CIKLA, CELER, RAJČICA

KOPAR, KOMORAČ, KRASTAVCI, KUPUSNJAČE, KORABICA, SALATA, KUKURUZ, MRKVA, ROTKVICA, TIKVICE

ŠPAROGA, GRAH, CIKLA, CELER, MATOVILAC, PORILUK, SALATA, LUK, GRAŠAK, KRUMPIR, ROTKVICA, ŠPINAT, KADIFA

GRAH, BOB, GRAH, CIKLA, KUPUS, CELER, KOPAR, KOROMAČ, ČEŠNJAK, SALATA, LUK, GRAŠAK, KADIFA

GRAH, BOB, KRASTAVAC, KOPAR, ARTIČOKA, SALATA, DINJA, PASTRNJAK, GRAŠAK, KRUMPIR, ROTKVICA, SUNCOKRET, RAJČICA, KADIFA

BOB, GRAH, KAMILICA, VLASAC, MATOVILAC, KRASTAVAC, KOPAR, ENDIVIJA, BLITVA, PORILUK, SALATA, MENTA, GRAŠAK, ROTKVICA, RABARBARA, RUŽMARIN, KADULJA, ŠPINAT, KADIFA

CIKLA, REPA, MRKVA, KAMILICA, MATOVILAC, KRASTAVAC, KOPAR, KORABA, SALATA, PAPRIKA, JAGODA, KADIFA

GRAH, CELER, VLASAC, KOPAR, ČEŠNJAK, BLITVA, PORILUK, SALATA, MAŽURAN, LUK, GRAŠAK, PAPRIKA, RUŽMARIN, KADIFA, RAJČICA

PAPRIKA BOSILJAK, MRKVA, VLASAC, PORILUK, LUK, KADIFA, RAJČICA

PATLIDŽAN

PERŠIN

PORILUK

PROKULICA

RAJČICA

ROTKVICA

SALATA

ŠPINAT

GRAH, BOB, GRAH, KUKURUZ, KADIFA

VLASAC, TORKVICA, JAGODA, KADIFA, RAJČICA

KUPUS, MRKVA, CELER, MATOVILAC, ENDIVIJA, KORABA, SALATA, PAPRIKA, RAJČICA, JAGODA, KADIFA

PASTRNJAK, KRUMPIR, SLATKI KUKURUZ

KRUMPIR, KUKURUZ, PORILUK, ŠPINAT

GRAŠAK, KRUMPIR, JAGODA, RAJČICA

GRAH, GRAŠAK, KUPUSNJAČE

GRAŠAK, KOMORAČ, ČEŠNJAK, PORILUK, LUK

GRAŠAK, KRUMPIR, ČEŠNJAK, PORILUK

KRASTAVAC

KORABA, KRUMPIR

CIKLA, CELER

ORIGANO

GRAG, PORILUK, PERŠIN, PASTRNJAK, GRAŠAK, KRUMPIR, RAJČICA

PASTRNJAK

SALATA, LUK

GRAH, CIKLA, ČEŠNJAK, LUK, GRAŠAK

KRUMPIR, KADULJA, KADIFA, TIMIJANRUŽMARIN, JAGODA, RAJČICA

BOSILJAK, GRAH, MRKVA, CELER, ENDIVIJA, PORILUK, SALATA, MENTA, PERŠIN, PAPRIKA, ROTKVICA, ŠPINAT, KADIFA

CIKLA, BROKULA, PROKULICA, CVJETAČA, KOPAR, KOMORAČ, LUK, PASTRNJAK, GRAŠAK, KRUMPIR, RUŽMARIN

GRAH, KUPUS, MRKVA, BLITVA, SALATA, PERŠIN, ŠPINAT, JAGODA, KUKURUZ, RAJČICA, KADIFA KRASTAVAC

BOB, KUPUS, MRKVA, CELER, KRASTAVAC, KOPAR, KOMORAČ, ČEŠNJAK, KORABA, PORILUK, MENTA, LUK, GRAŠAK, BUNDEVA, ROTKVICA, RABARBARA, JAGODA, KUKURUZ, RAJČICA, KADIFA

BOB, GRAH, KUPUS, CELER, VOĆKE, KORABA, KRUMPIR, ROTKVICA, RABARBARA, JAGODA, KADIFA, RAJČICA

TIKVICA GRAH, LUK, KADIFA

GRAH, CIKLA, PERŠIN, PASTRNJAK

Svrha planera je pojednostaviti život, pomoći u što boljem upravljanju vremenom i održati fokus!

Od sada imate priliku besplatno preuzeti i koristiti ovih nekoliko planera u vašem svakodnevnom životu.

vixa.com.hr

Vrtlarski

Tjedni planer

Ne zaboravi: