Mišija groznica

from VIXA izdanje Listopad 2021

Utočište u prirodi

Kako se zaštititi od mišje groznice?

Povećani broj glodavaca uzrok je za novu opasnost za naše zdravlje u obliku mišje groznice. Ovu akutnu zaraznu bolest (stručno hemoragična groznica s renalnim sindromom – HMRS) uzrokuju hantavirusi koji u prirodnim žarištima cirkuliraju uglavnom među glodavcima poput miševa, voluharica i štakora. Pooštrena deratizacija i suzbijanje glodavaca najviše pomažu. Rekordni broj zaraženih mišjom groznicom Obično se svake godine prijavi samo nekoliko desetaka slučajeva, a veća izbijanja su otkrivena: 2014. godine, 209 zaraženih , 2017. zaraženih 389 osoba, i 2019. kada se zarazilo 197 osoba. Samo u prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno je preko 250 zaraza (izvor HZZJ) Mišja se groznica obično javlja u proljetno-ljetnim, a u manjoj mjeri u jesenskim mjesecima. Često je povezana s vrtlarenjem, poljskim radom, aktivnostima na otvorenom, rekreacijom i čišćenjem mjesta na kojima su vidljivi tragovi i izmet glodavaca (čišćenje tavana, podruma). Češće se javlja u ruralnim područjima, ali moguća je i u gradovima gdje glodavci izmetom kontaminiraju predmete i hranu u podrumima i skladištima.

Simptomi mišje groznice

Bolest se prenosi na ljude udisanjem virusa preko izmeta i mokraće zaraženih glodavaca. Izlučevine zaraze hranu, vodu i okoliš, a ljudi se zaraze radeći na polju ili u vrtu, u prostorima gdje se nalaze zaraženi glodavci i konzumirajući zaraženu hranu. Srećom, bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Vrijeme od infekcije do pojave znakova bolesti je 2 - 4 tjedna, a bolest se može odvijati u nekoliko faza. U početku se pojavljuju visoka temperatura sa groznicom, jaka glavobolja, bolovi u lumbalnom predjelu i trbuhu. Pacijenti imaju bolne oči, s crvenilom na licu i očima , a u slučajevima teške bolesti, nakon nekoliko dana visoke temperature pojavljuju se krvarenja na koži i sluznici te smanjeno izlučivanje mokraće i zatajenje bubrega. Pacijenti trebaju bolničko liječenje. Oporavak traje tjednima ili mjesecima. Cjepiva nema a smrtnost od mišje groznice bolesti je 5 – 15%.

Preventivno sprječavamo pristup glodavcima u podrum i smočnice, provodimo deratizaciju i dezinfekciju površina onečišćenih izmetom i urinom, prilikom čiščenja prostorija koristimo zaštitne maske za zaštitu dišnih putova i minimaliziramo kontakt s glodavcima i njihovim izmetima. Ako u prostoru nađemo mrtve miševe ili njihov izmet, prostor temeljito prezračimo bez zadržavanja u njemu , a zatim dezinficiramo površine na kojima se nalazi izmet ili poginuli miševi. Tijekom rada koristimo rukavice od lateksa. Nakon dezinfekcije i uklanjanja izmeta i uginulih glodavaca, prostor i površine mokro očistimo tako, da ne dižemo prašinu i temeljito operemo ruke.

Presudna je učinkovita zaštita od prenositelja zaraze

Za suzbijanje miševa i štakora preporučujemo upotrebu rodenticidnih mamaca Ratimor koji su dostupni u 4 oblika: mekani mamac, parafinski blokovi, žitni mamac i peleti iz prešanih žitarica.

Ratimor mekani mamac je izuzetno sočan, dokazano najjestiviji mamac na tržištu i glodavci mu ne mogu odoljeti čak i kada je na raspolaganju dovoljno druge hrane. Pogodan je za sve stambene prostore, kao i za smočnice, podrume, spremišta za bicikle i skladišta. Ratimor Parafinski blokovi nešto su tvrđi i zbog svog sastava korisni su i u vlažnim prostorijama (kao što su staje, vlažna skladišta, kanalizacijski i šahtovi za otpadne vode, ...) te u okolici zgrada. Odlični su i za suzbijanje štakora. Oba oblika mamca djeluju nakon jednog hranjenja. Kako bismo postigli još veću učinkovitost, mamci imaju i zakašnjelo djelovanje (čak do 4 dana), jer samo na taj način glodavci loš osjećaj ne povezuju s mamcima. Mamci se postavljaju pored zidova uz koje se kreću spomenuti štetnici sve dok mamci nestaju. Ne treba ih dodavati kad ostaju, što znači da štetnika više nema ili više ne posjećuju to mjesto. Mamci sadrže i gorko averzivno sredstvo koje izaziva povraćanje prilikom gutanja, što je dobra zaštita za domaće životinje.