VRSTE SJEMENA

10 Što trebate

znati o različitim vrstama sjemena:

Mnogo je pojmova povezanih s vrstama sjemena – hibridno, stare sorte, GMO i organsko. Kao vrtlaru, važno je znati koje vrste sjemena kupujete i od koga. Kako bismo vam pomogli u donošenju vlastitih odluka, evo nekoliko definicija s kojima ćete se htjeti upoznati dok kopate po svojim popisima za nabavku sjemena.

Organsko sjeme

Uzgojeno je prema ekološkim standardima koje mora biti certificirano. Proces certificiranja uključuje inspekciju poljoprivrednih polja, procesa i zapisa kako bi se osiguralo da proizvođač slijedi standarde takvog uzgoja, kao što je uzgoj bez sintetičkih gnojiva, pesticida ili fungicida.

Mnogi proizvođači sjemena nude organsko i neorgansko sjeme za istu sortu. Ako imate ekološki vrt, kupnja organskog sjemena ima smisla jer se sjeme uzgaja u sličnim uvjetima kao i vaš vrt. Organsko sjeme povrća ponekad je skuplje od konvencionalnog sjemena.

Hibridno sjeme

Hibridno sjeme rezultat je križanja dviju različitih matičnih biljaka u kontroliranom okruženju. Uzgajaju se kako bi odabrali određene poželjne karakteristike kao što su boja, slatkoća i otpornost na bolesti.

Ovo sjeme se često naziva F1 hibridima. Neki proizvođači sjemena, stavljaju oznaku F1 na proizvod kako bi vas obavijestili da se radi o hibridu. Hibridizacija je prirodan proces i nije isto što i GMO sjemenke. Uzgajivači bilja stvaraju hibridne biljke jako dugo. Nedostatak hibridnih sorti je taj što ako pokušate sačuvati sjeme, nećete dobiti biljku koja je "ista" kao original iz kojeg ste sačuvali sjeme. Iz tog razloga ljudi koji čuvaju svoje sjeme povrća ne bi trebali uzgajati hibride jer spremanje sjemena rezultira nepredvidivom mješavinom biljaka.Hibridi se većinom uzgajaju kod OPG-ova i na velikim poljoprivrednim farmama jer su to zapravo najučinkovitije sorte.

Nema apsolutno nikakvog razloga da se držite podalje od sjemenki hibridnog povrća.

Stare sorte

Sjeme starinskih sorti prenosilo se s jedne generacije na drugu tijekom vremena. Ne postoji točna definicija koliko sjeme treba biti staro da bi se smatralo naslijeđem, iako neki izvori navode 40-50 godina.

Naslijeđene sorte se ne nalaze često na većem komercijalnom tržištu zbog različitih karakteristika koje povrće ponekad čine neprikladnim za proizvodnju velikih razmjera – nedostatak ujednačenosti, kratak rok trajanja ili poteškoće u transportu na velike udaljenosti. No, posebnost starih sorti leži u često jedinstvenim i zanimljivim pričama o ljudima i obiteljima koje su ih uzgajale. Još jedna prednost starih sorti je da je njihov uzgoj način da se očuva genetska raznolikost naše opskrbe hranom. Sveukupno, broj sorti sjemena povrća dostupnih na globalnom tržištu s vremenom se znatno smanjio ponajviše zbog nečistog oprašivanja biljaka drugim sortama. Iz tog razloga danas je vrlo teško govoriti o zaista starim, tzv. bakinim sortama.

Genetski modificirani organizmi (GMO sjemenke) Sjeme je izmijenjeno pomoću genetskog inženjeringa. Genetski inženjering uključuje brisanje ili umetanje gena, obično iz različitih vrsta, kako bi se razvile specifične osobine kao što su otpornost na štetočine i herbicide, poboljšan rok trajanja ili povećana nutritivna vrijednost. Za razliku od hibridnog, GMO sjeme se stvara u laboratoriju.

Podliježu zakonu o intelektualnom vlasništvu, pa je protuzakonito čuvati sjeme. Najčešće sjemenke vrtnog povrća nisu GMO, uglavnom zato što je fokus bio na većem svjetskom poljoprivrednom tržištu. Općenito, mali vrtlari ne moraju brinuti da će zabunom kupiti GMO sjeme.

12