NJEGA PRESAĐENIH SADNICA

Nakon što posadite svoje sadnice u nove posude, postoji šansa da će doživjeti šok. To znači da mogu uvenuti nekoliko dana nakon presađivanja. Nemojte paničariti ako se to dogodi, to je uobičajeno. Samo ih stavite pod svjetla, održavajte tlo stalno vlažnim i odgodite gnojidbu dok se ne oporave. Trebale bi ponovno izgledati zdravo za nekoliko dana.

18

KADA, KAKO I ČIME HRANITI SVOJE SADNICE

Gnojivo za sadnice kontroverzna je tema među majstorima vrtlarima. Iako je trebate li gnojiti presadnice stvar osobnog izbora, mnoge studije sugeriraju opskrbu dodatnim hranjivim tvarima što na kraju rezultira čvrstim sadnicama. Te sadnice bolje preživljavaju u vrtu nakon presađivanja i daju više uroda tijekom sezone. Ali većina novih vrtlara nema pojma kada, čime i kako hraniti svoje presadnice.

U ovom vodiču pronaći ćete odgovore na najčešće postavljana pitanja o gnojidbi presadnica i najbolja gnojiva prikladna za mlade sadnice.

Kada početi gnojiti sadnice?

Trebali biste početi hraniti svoje presadnice povrća i cvijeća blagom dozom gnojiva kada dobiju prve setove pravih listova. To je zato što su hranjive tvari potrebne da sadnice razviju prvi set listova, već upakirane u sjeme. Kad sjemenke proklijaju i proviruju iz tla, prvo razvijaju 'kotiledone'. Kotiledoni izgledaju malo drugačije od stvarnog lišća koje presadnice vaše biljke na kraju razviju. Funkcija kotiledona je upijati sunčevu svjetlost, pretvarati je u hranu i slati pripremljenu hranu cijeloj biljci sve dok se ne razviju prvi pravi listovi i ne preuzmu svoje redovite dužnosti. Kotiledoni djeluju kao surogati za pravo lišće. Kotiledoni žute i na kraju otpadaju kako sadnica raste. Nakon što razvije prvi set pravih listova, biljci su potrebne dodatne hranjive tvari.

Kada NE gnojiti sadnice

Znati kada ne treba hraniti sadnice jednako je važno kao i znati kada ih hraniti. Gnojidba presadnica pod stresom pogoršat će stanje.

Kad su sadnice pod stresom, reći će vam.

• Listovi sadnica su viseći - potrebna im je voda. • Sadnice su visoke i dugonoge - trebaju svjetlost. • Vrhovi nekih listova su suhi i smeđi - izgorjeli su od previše svjetla, sunca ili gnojiva. • Sadnice padaju na tlo - mogu biti zaražene s plijesni.

Najprije biste trebali riješiti problem i ne započinjati s prihranom dok sadnice ne izgledaju normalno. Sada kada znate kada početi gnojiti presadnice, možda ćete htjeti znati koja su najbolja gnojiva, kako ih primijeniti i koliko često ih koristiti bez da oštetite sadnica.

Gnojivo sadrži tri različite hranjive tvari koje trebaju biljkama:

DUŠIK (N), FOSFOR (P) KALIJ (K)

Kombinacija je poznata kao omjer N-P-K

Dušik (N) pomaže u razvoju lišća i stvaranju klorofila, koji je odgovoran za zelenu boju lišća. Fosfor (P) pomaže u razvoju korijena i stvaranju cvijeća i plodova. Kalij (K) pomaže u razvoju korijena i jače stabljike.

Koja su najbolja gnojiva za sadnice?

Mlade sadnice najbolje je prihranjivati blagom dozom uravnoteženog gnojiva (jednaki dio N-P-K) ili gnojiva s većom količinom dušika i kalija (npr. 5-2-3 ili 3-1-2). U ovoj fazi su tekuća gnojiva bolja od grauliranih. Gnojivo može biti organsko ili neorgansko, ovisno o vašem izboru. Gore predloženi omjer N-P-K pomoći će razvoju novih listova, formiranju gustog korijenskog sustava, povećanju rasta i promjeni boje lišća u tamniju bujnu zelenu.

Koliko često treba gnojiti sadnice?

Prva primjena treba biti u vrijeme presađivanja sadnica. Dva tjedna nakon presadnje počnite s primjenom tekućeg gnojiva. Trebate nastaviti s primjenom tekućeg gnojiva svaki tjedan dok sadnice ne budu spremne za prijenos u vrt.

Ako slijedite ovaj raspored gnojidbe, presadnice paprike ćete nahraniti tekućim gnojivom oko 4 do 5 puta prije nego što budu presađene na otvorenom.

20

22