Peršin i kako ga uzgojiti

Kako uzgojiti peršin? Koristite ga tijekom cijele godine!

Uzgoj peršina je tradicija Mediterana jer se koristio već u doba starih Grka i Rimljana, i kao hrana i kao lijek za ublažavanje trauma i ozljeda.

Peršin ( Petroselinum crispum ) je zeljasta biljka s mesnatim korijenom koja se uzgaja uglavnom zbog aromatičnog lišća . Imaju visok sadržaj minerala i vitamina A i C te se dobiva vrlo jako eterično ulje. Osim za kuhanje, listovi peršina i danas su cijenjeni zbog svojih pročišćavajućih, diuretičkih i antianemičnih svojstava.

Međutim, treba ga koristiti prema uputama liječnika, jer visoke koncentracije mogu dovesti do intoksikacije.

Osim lišća, peršin u divljini daje male žute cvjetove već od druge godine uzgoja: ali ih ne viđamo u našim vrtovima jer se uzgaja kao jednogodišnja biljka.

Uzgoj peršina: kako imati lišće tijekom cijele godine

Peršin je otporan na hladnoću, a idealna temperatura za uzgoj je između 15°C i 20°C. Ispod 5 ° C biljka pati. Najbolje je sunčano mjesto, ali dobro raste i u polusjeni. Najbolje uspijeva u blizini jagoda, rajčica i rotkvica, dok ga treba držati podalje od zelene salate.

24

Sjetva u vrtu ili teglama obavlja se od ožujka do listopada, sve dok minimalne temperature ne padnu ispod 13°C. U hladnijim mjesecima možemo posegnuti za sijanjem već u veljači, kako bismo dobili sadnice koje ćemo presaditi kada minimalne temperature prijeđu 13°C. Sjetva se vrši posipanjem na dubinu od 0,5 cm, vodeći računa da voda ispari kako bi se tlo dobro navlažilo i pogodovalo ukorjenjivanju sjemena. Sjetva će se obavljati postupno kroz mjesece, tako da će se i berba lišća postupno odvijati tijekom godine. Sakupljaju se najveći listovi ili biljku možemo odrezati nekoliko centimetara od površine/korjena: tada pustimo da novi izbojci ponovno rode. Grančice s listovima možete držati 4-5 dana tako da ih stavite u vodu (potrebno mijenjati svaki dan) ili u hladnjaku (umotane u vlažnu krpu). Alternativno, listovi se zamrznu dok su još svježi, kako bi bolje zadržali aromu. Obrada tla u vrtu mora se obaviti dubinski i dosta unaprijed, obogaćujući zemlju organskim gnojivom, npr. peletrirani stajski gnoj. Za uzgoj u teglama, pravokutnim kutijama ili posudama, koristimo univerzalni kvalitetni supstrat. Zalijevati treba redovito i u određenoj količini, osobito između sjetve i nicanja ili ljeti ako biljka raste u posudama (osobito ako je izložena suncu). U vrtu nije potrebna daljnja gnojidba. Za uzgoj u posudama, s druge strane, možemo obnoviti hranjive elemente u tlu ciklusom gnojidbe s organskim tekućim gnojivom, razrijediti u vodi te zalijevati jednom mjesečno.

Obični peršin sorta je s ranim vegetativnim ciklusom i najaromatičnija je. Ima središnji korijen, složene listove, peraste i duge peteljke. Lišće je glatko i fino nazubljeno, s prilično finom, uspravnom, kratkom i srednje zelenom stabljikom. Divovski peršin iz Italije ima veliko, nazubljeno lišće s vrlo visokom stabljikom. Listovi su nazubljeni i svijetle zelene boje. To je sorta s ranim vegetativnim ciklusom. Jedna je od najčešće konzumiranih aromatičnih vrsta. Kovčavi peršin ima kovrčavo lišće i fino nazubljeni rub lista, tamnije zelene boje od običnog peršina . Vrlo je produktivna sorta. Koristi se u kuhinji ne samo kao začin već i za ukrašavanje jela za posluživanje, zahvaljujući posebnom obliku listova. Ima srednje rani vegetativni ciklus.