I Hrvatska ima svoj 'grad svjetlosti' opjevan kroz glazbu

Zvukovi starog Zagreba

I Hrvatska ima svoj 'grad svjetlosti' opjevan kroz glazbu

tekst / Sanja Plješa zagrebački vergl je originalan, s tipičnim zagrebačkim štihom

Naša je misija obogatiti kulturni život grada Zagreba, budući da Zagreb za razliku od mnogih europskih gradova nema svog verglaša – rekao je Miran Hadži Veljković, idejni tvorac Zagrebačkog vergla

Zagrebački vergl je originalan, s tipičnim zagrebačkim štihom

Vergl ili verglec…Oni stariji će se sjetiti o čemu je riječ, ali mladi zasigurno neće. No, ona pozitivna vibra nekadašnjeg vergleca ponovno će ispuniti hrvatski glavni grad i vratiti mu nekadašnji prepoznatljiv štih.

Za to se pobrinuo Miran Hadži Veljković iz Kraljeva ulica, koji je prije mnogo godina pokušao vratiti prepoznatljivost Zagreba pjevajući na ulici. Vremena su se promijenila, ali je ostalo jedno, a to je da Zagreb mora postati prava europska metropola.

„Naša je misija obogatiti kulturni život grada Zagreba, budući da Zagreb za razliku od mnogih europskih gradova nema svog verglaša. Spojiti bajkovitim i romantičnim prikazom 19. i 21. stoljeće na atraktivnim lokacijama – Trg bana Jelačića, ugao Tkalčićeve, Markov trg, ali po potrebi i ostalim lokacijama u gradu“, rekao je Miran Hadži Veljković, začetnik ideje i tvorac projekta Zagrebački vergl.

Još se malo trebamo prisjetiti vremena Kraljeva ulice, koje je davno Hadži osnovao sa Zlatkom Petrovićem-Pajom 1987. godine. Hadži se u vergl zaljubio u Parizu početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća i bio dio pariškog glazbenog “podzemlja”. Upoznao je grad svjetlosti, ali je njega i zagrebačke pjesme upoznao Pariz. U Parizu je ostao umjesto deset dana, četiri godine.

Po povratku iz Francuske prenio je svoja pariška iskustva na zagrebačke ulice. Hadži i Pajo postali su u Zagrebu pioniri ulične svirke. Kraljevi ulice, čiji su članovi bili i Zoran Lovrić i pokojni Ladislav Demeterfy, pune su 33 godine zabavljali Zagrepčane i njihove goste. Svirali su po svim većim europskim gradovima, a u Rusiji su svojom pjesmom “Romansa” osvojili nagradu “Šansona godine”. Osnivači su uličnog festivala Cest is d’Best i niza uličnih manifestacija. Više puta sudjelovali su na Dori, natjecanju za hrvatsku predstavnicu na Euroviziji. Prvi put 2006. s pjesmom “Kao san”, zatim 2007. s “Pjesmom za novčić”, da bi 2008. pobijedili s pjesmom “Romansa” s kojom su se iste godine plasirali u finale Eurovizije.

Vergl će biti prisutan na atraktivnim lokacijama grada zagreba: Trg bana Jelačića, ugao Tkalčićeve, Markov trg, ali po potrebi i ostalim lokacijama

Tipičan zagrebački štih

Projekt Zagrebački vergl je originalan, s tipičnim zagrebačkim štihom. Vergl se želi približiti mlađim generacijama, koje diktiraju što se sluša. Novim aranžmanima, potrebnom logistikom i bogatim repertoarom koji uključuje domaću i stranu glazbu, koju diktira publika, planira se do 2023. godine iz svake zemlje svijeta iz koje turisti dolaze u Zagreb imati barem jedna pjesma.

Zagrebački vergl radi na istom principu kao tradicionalni vergl, ali tehnički poboljšan u skladu s vremenom. Izvođačke mogućnosti su daleko veće. Umjesto perforiranog papira, Zagrebački vergl koristi MIDI sistem koji omogućuje aranžiranje i pohranu više od tisuću pjesama. Spoj 19. i 21. stoljeća., papir se perforira, ali u elektroničkom obliku.

Logistika za uspješno obavljanje zadataka su glazbenici, pjesnici, glumci i svi koji su zainteresirani za bogatiji kulturni i zabavni život Zagreba. Sudjelovanje na okupljanjima u povodu gradskih i državnih blagdana, gostovanje po školama i ustanovama te suradnja s izvođačima iz cijele Hrvatske i inozemstva, dio su misije kao i turistička promocija.

“verglaši obično samo okreću vergl, tako da su skladbe isključivo instrumentalne, a u slučaju zagrebačkog vergla to nije tako – verglaš okreće vergl, pjeva i svira”

Spoj tri stoljeća

Kako će izgledati Zagrebački vergl 21. stoljeća? Bit će to nova kulturno turističko zabavna atrakcija, jedinstvena po izgledu, glazbenim, te izvođačkim mogućnostima.

Osnovu vergla će svakako predstavljati originalne orguljice, frulice i udaraljke, a Hadži će dodati još ksilofon i bas, kako bi dobio veće bogatstvo zvuka tako da vergl bude interesantan i mlađima. Majstor u Engleskoj izradit će starinske dijelove za vergl, a Hadžijev sin Nikola će ga izgraditi.

Kako je najavio Hadži, vergl će biti „vergl na kotačima“, a Zagrepčani i posjetitelji našeg grada uživat će u bogatstvu repertoara od klasične glazbe, preko tradicionalnih popevki do obrade starih i najnoviji domaćih i stranih hitova. Dakle, za svakoga ponešto. „Ako zatreba, bit će i tehno vergl“, naglasio je u svom stilu Hadži.

Bitno je naglasiti da je to „uhu ugodan zvuk“ u kome će svi uživati. U planu je da do 2023. godine Zagrebački vergl može odsvirati barem po jednu pjesmu iz svake zemlje svijeta.

„Verglaši obično samo okreću vergl, tako da su skladbe isključivo instrumentalne. U slučaju Zagrebačkog vergla to nije tako, verglaš okreće vergl, pjeva i svira. Zagrebački vergl je koncipiran da bude orkestar šašavih i simpatičnih instrumenata“, naglasio je Hadži.

Cjelokupna produkcija i izrada Zagrebačkog vergla bit će domaća, samo se dio instrumentarija nabavio iz Engleske.