Privrednik 75 by bobo Marketing

GODINA XV • BROJ 75 • VITEZ • LIST ZA PODUZETNIŠTVO - KULTURU - MARKETING • 3KM

Ulica Kraljice Katarine, 88300 Čapljina, Bosna i Hercegovina T: 387 36 810 815 F: 387 36 809 082 E: mogorjelo@makarthoteli.com

U OVOM BROJU DONOSIMO: Aktualni razgovor:

Hutovo blato ima resurse za svjetsko zanimanje prijatelja prirode

Razgovor s povodom:

Izgradnjom kampusa postat ćemo jedno od najmodernijih u regiji

Aktualno:

Novi početak, uz najavu suradnje s hrvatskim visokoškolskim ustanovama

Privrednik Uvodnik 7 IZ BROJA U BROJ Srednjobosanska brza cesta domaćem konzorciju? 8 BiH ispunila uvjete MMF-a 9 BiH: Broj novih firmi manji za 64 posto 10 Uskladišteno tek 5000 tona krušnog žita 11 AKTUALNI RAZGOVOR Hutovo blato ima resurse za svjetsko zanimanje prijatelja prirode 12 RAZGOVOR S POVODOM Izgradnjom kampusa postat ćemo jedno od najmodernijih u regiji 16 POSLOVNI USPJESI Prihvaćeno financijsko izvješće za prvih osam mjeseci 18 PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE Za zdravlje i ljepotu 20 Uvijek... i uvijek korak ispred najboljih! 21 Vrhunska ponuda, usluga i osmijeh 22 Šest kompanija iz BiH na AKTUALNO Deloitteovoj Top 100 listi 26 Ministar Herceg turistička osoba godine 27 Početkom prosinca počinje proces homologacije u BiH 29 Novi početak, uz najavu suradnje s hrvatskim visokoškolskim ustanovama 30 Imamo glomaznu i neučinkovitu administraciju 31 BH REGIJE Šteta na usjevima 4,8 milijuna maraka 33 Otvorena livnica aluminijskih odljevaka MLM Alutec Bugojno 34 Sindikati prijete demonstracijama u Sarajevu 35 Svečano otvorena i nova srednja škola u Čitluku 36 Strane investicije 2009. godini pale čak 40 posto u odnosu na godinu prije 38 REGIONALNE VIJESTI Babina Greda dobila potporu 40 Ikea odustala od ulaganja u Srbiju 41

43 Stečaj kao dobro rješenje: Pevec u milijunskom plusu INVESTICIJE 44 Led neće više „ubirati“ ljetinu 45 Za godinu dana nova Klinika za onkoligiju PROJEKTI 47 Uz toplice i elektranu predviđena još izgradnja staklenika 48 Prometnica od koje se očekuje poticaj razvoju gospodarstva 49 Ideja obitelji Sadiković – za potpuni suživot s prirodom BURZA / FINANCIJSKO POSLOVANJE 51 Kreditni rejting BiH nepromijenjen 52 EBRD podržava leasing aktivnosti u BiH 53 Novi zakon o deviznom poslovanju zbunio i institucije DOGAĐAJI 54 Mostar i ove godine sanjao svoj filmski san 56 Dani vjenčanja Vitez 57 Marku Greguru nagrada “Marko Martinović Car” 58 „Suptilnost razlike“ i svečana akademija Akademija Matice hrvatske Mostar 60 Simultankom do svjetskog šahovskog prvenstva 61 Ivan Mikulić i Lana Jurčević pjevali na hercegovačkoj večeri u Stuttgartu PRENIJETO IZ TISKA 62 Izvući najviše od svojih ljudi danas je najbolja poslovna politika 64 Pogriješili ste - pa što? Dobro je to za razvoj vodstva MODERNO POSLOVANJE 68 Model koji pomaže da spoznamo svoje jake i slabe strane 70 Nitko se nije rodio kao loš radnik, ali to može postati IZDVOJENO 72 Sve više djece u posjetu Konjičkom klubu „Vranac“ POSLJEDNJA VIJEST 75 Bruto domaći proizvod zabilježio realni pad od 2,82 posto 76 Za 10 godina 64% obnovljive energije

...impresum... IZDAVAČ: Inter 96 d.o.o. • ZA IZDAVAČA: Darko Juričić • GLAVNI UREDNIK: Mario Mlakić • IZDAVAČKI SAVJET: Franjo Rajković, dipl. oec., Nada Filipović, Željko Kocaj • NOVINARI: Miroslav Vasilj, Milijana Kos, Dragana Sivonjić, Ana Drmač, Vedran Mihojević, Misijana Brkić-Milinković, Zvonimir Živković, Anita Glibić • FOTOGRAFIJE: Siniša Skenderija, Stojan Lasić • ADRESA REDAKCIJE: Stjepana Radića 2, 72250 Vitez, BiH • GRAFIČKA PRIPREMA I DIZAJN: Borislav Sučić • TISAK: SUTON, Široki Brijeg • MARKETING: Radica Bošnjak • Telefoni: +387 30 717 096 • Fax: +387 30 717 095 ;+387 36 329 629 • GSM: 063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail: info@privrednik.ba • Web: www.privrednik.ba • Žiro račun: 1610700003470054 Raiffeisen bank d.d. BiH - filijala Vitez Mišljenjem nadležnog Federalnog ministarstva list BH Privrednik oslobođen je plaćanja poreza na promet, broj 04-15-4671/03. Zabranjeno svako neovlašteno kopiranje i korištenje materijala lista bez pismenog odobrenja urednika

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

Kristal 1/1

Uvodnik

nutarnja prekomplicirana struktura države Bosne i Hercegovine i dalje odbija bilo kakvu pomisao stranih ulagača na ozbiljnije poslovne projekte ulaganja u privredu naše zemlje. Ozračje izborne preglasne retorike u kojoj se i o ozbiljnim i neozbiljnim stvarima govorilo povišenim tonovima i s previše emocija, dodatno sluđuje ljude koji žele iole ozbiljno promišljati o eventualnim ulaganjima u bh. privredu. Na izvjestan način potvrdila je ovo i direktorica marketinga generalnog sajma bh. privrede ZEPS, Dževdana Hukeljić, naglašavajući ipak optimizam da je povećan broj domaćih izlagača pozitivan znak, koji možda govori o sazrijevanju svijesti domaćih privrednika o potrebi promocije proizvoda i usluga. U kojoj mjeri ovaj optimizam ima svoje realno utemeljenje pokazat će vrijeme sajmovanja u Zenici, kao i rezultati ovogodišnjeg najvećeg okupljanja poduzetnika u BiH. Da li će netom završeni Opći izbori, točnije njihovi (ne)očekivani rezultati pomoći u stvaranju kvalitetnijeg okruženja za poslovna ulaganja ili će neizostavno gurnuti privredu u ćorsokak iz kojega će se biti teško vratiti, pokazat će vrijeme koje je pred nama. Od brzine konstituiranja i rekomponiranje vlasti na svim razinama zavisit će i dinamika stvaranja ovog okruženja koje treba stvoriti preduvjete za privredni razvitak. Iako je,

prema ocjenama iz regije, zakonodavstvo BiH solidno usklađeno sa propisima EU-a i ne stvara formalne zapreke za ino – ulaganja, činjenica je da ona izostaju ili se događaju u zanemarivoj mjeri. Problem se javlja u implementaciji propisanog i u realizaciji smjernica koje teorijski i zakonski omogućuju razvitak poduzetničkog okruženja- Globalna recesija je jedan od razloga kojim se često „racionaliziraju“ propusti u privrednom sektoru. No, činjenica je da se u predizborno vrijeme na volšeban način probudi poduzetnički duh i najvećih spavača u administraciji i birokraciji. Grade se i popravljaju putovi, asfaltira se na sve strane, a gotovo svakodnevno se otvaraju i neki industrijski pogoni ... Kao da se pojavi neke naznake jasne projekcije i sustavnog rada, koji kronično nedostaje u vremenu kada ne biramo novu vlast. Da li ne znamo ili ne želimo? Da li je sustav u kojem ne postoje jasni planovi niti ikakva odgovornost nešto što nam potajno zapravo svima odgovara i u čemu se najbolje snalazimo? Na ova pitanja ćemo morati jako brzo odgovarati ako ne želimo propustiti i posljednje prilike za stvaranje okruženja u kojem će ulaganje u bh. privredu biti nešto što se, kako domaćim poduzetnicima tako i inozemnim investitorima biti prirodna stvar, a ne napor pred kojim brojni odustaju.

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

IZ BROJA U BROJ

Srednjobosanska brza cesta domaćem konzorciju? Najnižu ponudu za izradu glavnog projekta brze ceste Lašva - Donji Vakuf, između četiri ponude, dostaio je domaći konzorcij IPSA Institut Sarajevo i Divel Sarajevo.

sjedištu Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta u Mostaru, u ponedjeljak su otvarene ponude za Izradu glavnog projekta brze ceste Lašva - Donji Vakuf na dionici Lašva - Petlja Nević polje duljine 23,66km. Najnižu ponudu je dostavio Bh. konzorcij IPSA Institut Sarajevo i Divel Sarajevo u vrijednosti 7.206.335,52 KM.

Ponude su dostavile 4 tvrtke ili konzorcija. Osim Bh. konzorcija to su Centar za puteve Vojvodine iz Srbije (10.319.026,72 KM), Konzorcij IGH Zagreb (Hrvatska), IGH Mostar (BIH) i Eko - plan Mostar (11.820.542,48 KM), Inocsa (Španjolska) (12.484.410,12) KM. Predmet ugovora je izrada glavnog projekta brze ceste LašvaDonji Vakuf na dionici Lašva - Petlja Nević polje (23,66 km) koji obuhvata snimanje i izradu geodetskih podloga, izradu idejnog projekta predmetne dionice, izradu elaborata za dobijanje urbanističke suglasnosti, izradu elaborata exproprijacije sa parcelacijom zemljišta, izradu glavnog projekta do razine projekta

za izvođenje (uključujući planove oplate, planove i razradu armature i ostalo), izradu elaborata za dobivanje konačnih suglasnosti u postupku dobivanja građevinske dozvole, inžinjerskogeološke i geotehničke istražne radove i izradu geotehničkih projekata u skladu s Pravilnikom o geotehničkim istraživanjima i ispitivanjima te organizaciji i sadržaju misija geotehničkog inžinjerstva.

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

Ugovor predviđa i projekt izmještanja postojećih instalacija na mjestima kolizije sa brzom cestom, glavni projekt instalacija za potrebe brze ceste, arhitektonsko-građevinski projekt pejzažnog uređenja, glavni projekat zatvorenog sistema naplate te ostale projekte (zaštite od buke, hidrologije, hidrotehnike i sl.), a prema specifikaciji i u skladu sa projektnim zadatkom datim u tenderskoj dokumentaciji.

IZ BROJA U BROJ

BiH ispunila uvjete MMF-a Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH prihvatio je rebalans proračuna, čime je omogućio isplatu mirovina, invalidnina i naknada brojnim socijalnim kategorijama do kraja godine.

akon prihvaćanja rebalansa neće biti ugrožen sporazum s MMF-om i drugim međunarodnim financijskim institucijama koje podržavaju financijsku stabilnost BiH. Parlament je odobrio prijedlog federalne vlade o povećanju proračuna za 116 milijuna maraka, kako bi se osigurala isplata mirovina do kraja godine, isplata dugova prema braniteljima, kao i invalidnina te pomoći trima ugroženim županijama. “Osigurano je povećanje transfera za Zavod mirovinskoinvalidskog osiguranja od 98 milijuna maraka (oko 380 milijuna kuna), čime ćemo osigurati isplatu mirovina do kraja ove godine. Uz to, osigurana su 2,4 milijuna za isplate raznih dugova braniteljima kao i za isplatu invalidnina od 26,5 milijuna maraka. Time također ova kategorija može biti mirna do kraja ove godine”, rekao je federalni ministar financija Vladimir Bevanda. Dodao je i kako su osigurani transferi ugroženim

županijama Posavskoj, Bosanskopodrinjskoj i Hercegbosanskoj. Prema njegovim riječima, povećanje proračuna rezultat je povećanih izvornih prihoda, prije svega poreza na dobit. Dodao je da je MMF uvjetovao nastavak standby aranžmana rebalansom proračuna

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

i odobravanje treće i četvrte tranše pomoći u studenome ove godine. Uz to, deblokiraju se i sredstva Europske komisije za potporu proračunu te Svjetske banke.

IZ BROJA U BROJ

BiH: Broj novih firmi manji za 64 posto U Bosni i Hercegovini trenutačno je registrirano 145.249 privrednih subjekata, a od toga 31.180 su po obliku društva DOO firme, odnosno društva s ograničenom odgovornošću.

stalih 117.185 subjekata čine samostalne trgovinske radnje (STR), samostalne obrtničke radnje (SOR), samostalne ugostiteljske radnje (SUR) i drugi oblici. Oko 3.116 subjekata je registrirano, ali nemaju oblik društva, podaci su koje je u priopćenju poslao LRC Kreditni biro, u suradnji s New Market Consulting. Od ukupnog broja registriranih DOO firmi, u Republici Srpskoj posluje 30 posto privrednih subjekata ili 9.704, u Federaciji BiH 66 posto ili 21.076, dok je u Brčko Distriktu registrirano 1.266 ili četiri posto privrednih subjekata. Što se tiče rezultata poslovanja, podaci su dostupni za 25.565 privrednih subjekata, a od tog broja 10.558 ostvarilo je viši prihod, dok je 14.982 prihodovalo manje u 2009. godini, u odnosu na godinu prije. Iako je u odnosu na 2008. godinu, u 2009. čak 14.982 ili 59 posto privrednih subjekata prihodovalo manje, ipak je 18.076 ili 71 posto privrednih subjekata poslovalo pozitivno, dok je 29 posto ili 7.391 poslovalo s gubitkom. Trgovci su u 2009. godini ostvarili 20.832.861.700 KM prihoda, što je 45,70 posto od

ukupnog prihoda svih djelatnosti, a neto dobit iznosila je 242.196.175 KM ili 26,15 posto od ukupne neto dobiti svih djelatnosti. Kada je riječ o broju osnovanih poduzeća, od 01.01.2010. 15.09.2010. godine, u BiH je osnovano 1.336 DOO privrednih društava, što je za 64 posto manje u odnosu na 2009. godinu, kada je osnovano 2.197, i za 114 posto manje u odnosu na 2008., kada je osnovano 2.865 poduzeća. Osim toga, u

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

periodu od 01.01.2010. - 15.09.2010. godine registrirano je i 7.280 STR, SZR, SUR i ostalih obrtnika ili 35 posto manje nego 2009. godine, kada je taj broj iznosio 9.853, ili 65 posto manje nego 2008. godine, kada je taj broj iznosio 11.731. Inače, LRC Inženjering d.o.o. Kreditni biro, u suradnji s New Market Consulting d.o.o. Sarajevo, periodično objavljuje izvješća o kretanjima na bh. privrednom tržištu.

IZ BROJA U BROJ

Uskladišteno tek 5000 tona krušnog žita Ove godine poljoprivredni proizvođači s područja Posavske županije prijavili su u proljetnoj sjetvi oko 7350 hektara zasijanih žitaricama od čega je pod merkantilnom pšenicom bilo 2200 hektara.

„Što se prinosa tiče oni su među najlošijim posljednjih godina jer su ovogodišnju proizvodnju zadesile dvije poplave i visoke temperature između njih. Prinosi su uslijed toga slabiji za 50 % od planiranih“, pojašnjava ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Posavske županije Mato Brkić. Urod je naime bio tek 2500 do 4500 kg po hektaru merkantilne pšenice a sveukupno je uskladišteno oko pet tisuća tona pšeničnoga zrna. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je zagarantiranu cijenu merkantilne pšenice roda 2010. godine u iznosu 0,35KM/kg, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva izdvojilo je temeljem Naputka za ostvarenje novčanih potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji 0,12 KM/kg a Županijsko ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 0,01 KM/kg prodate pšenice roda 2010. godine.

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

AKTUALNI RAZGOVOR

Hutovo blato ima resurse za svjetsko zanimanje prijatelja prirode Najbolju suradnju, odnosno podršku u projektima, daju nam Federalno ministarstvo okoliša i turizma koje je ovdje implementiralo niz projekata, te Federalno ministarstvo kulture i sporta – kaže Zovko. BHP: Gosp. Zovko, Park prirode Hutovo blato postao je, čini se, važno i nezaobilazno turističko odredište u ovome dijelu Hercegovine. Što danas možete ponuditi svome gostu? Što je sve posljednjih godina urađeno na obogaćivanju ponude? Zovko: Istina je da je Park prirode „Hutovo blato“ postalo važno turističko odredište u ovom dijelu Hercegovine. Nažalost, nije nezaobilazno jer brojni tour operatori, agencije, prijevoznici i privatnici koji se bave dovođenjem gostiju, nisu stavili u svoju ponudu ovu destinaciju. Ne može se reći da je to slučajno, jer u turizmu, nažalost, postoje određeni lobiji koji za sebe uzimaju cijeli dio „turističkog kolača“, čime pokazuju sebičnost, te nepravdu prema prirodnim vrijednostima i samim posjetiteljima. Već godinama nastojimo to stanje promijeniti. Isto tako, probleme u posjećenosti ovom području stvara vizni režim i čekanja na državnoj granici, te nelojalna konkurencija u dolini Neretve. Danas Park može ponuditi svom gostu niz rekreativnih sadržaja, te odličnu domaću kuhinju i ručak u prirodi. Svakako je najatraktivnija vožnja brodicama kroz ambijent netaknute prirode - fotosafari, zatim vožnja kanuima, biciklima, športski ribolov, šetnja, razgledanje edukacijske i poučne staze, promatranje s uređenog vidikovca, kupanje na rijeci Krupi, održavanje seminara, radionica i znanstvenih skupova. Posljednjih godina, urađeni su brojni poslovi na zaštiti, unaprjeđenju, održanju i promidžbi ovoga bisera prirode, a što se, složit ćete se, ogleda i u značajno poboljšanoj ponudi. BHP: U Parku prirode nalazi se i motel. S koliko kapaciteta danas raspolaže?

Zovko: Motel “Park”, nekada motel

Nikola Zovko, direktor Parka prirode Hutovo blato

“Karaotok”, danas raspolaže s 34 ležaja u četrnaest soba i dva apartmana, te oko 250 stolica raspoređenih u restoranu, staklenoj bašti, caffe baru, lovačkom salonu i ljetnoj bašti. Uvjeti boravka su na visokoj razini, jer se posvećuje velika pozornost svakome gostu, a stalno se obavljaju dodatna dotjerivanja i ulaganja u ovaj objekt. Hotel vodi tvrtka „Makart Hoteli“ d.o.o. Čapljina. Ugostiteljstvo je visoko profesionalizirano, a partnerski odnosi iznimno dobri gdje se, što treba posebno naglasiti, poštuju uvjeti zaštite prirode i okoliša, uz odvijanje samo dopuštenih djelatnosti u ovome zaštićenom području. Tvrtka „Makart Hoteli“ planira povećati kapacitete i obogaćivati ponudu Parka, u čemu imaju našu potporu..

BHP: U vašim projektima, navode se, između ostalih, i zaštita opstanka divljih konja u Parku prirode, opremanje zbirke muzeja, izgradnja zgrade muzeja, osmatračnica i revitalizacija plovnih objekata, sadnja drvoreda… Dokle se stiglo BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

s tim projektima? Suočavate li se s problemima, preprekama? Kakva rješenja nudite? Zovko: Divlji konji u Parku prirode posebna su atrakcija. Krdo je nastalo od nekoliko jedinki koje su, tijekom ratnih godina, našle dom u divljini ovih prostora. Sami su se izborili za opstanak, te razmnožili, tako da danas krdo ima više od 40 konja i ždrjebadi. I dalje su oprezni i vrlo teško ih je pronaći. Nekada su u močvari, nekad u brdskom području; nastoje živjeti dalje od čovjeka, a spremni su i napasti svakoga tko ih ugrožava. Pojava vukova u parku dodatno ih uznemirava i ugrožava daljnje širenje populacije. Projekt zaštite i opstanka divljih konja realizirali smo prije deset godina, a danas, nažalost, nemamo sredstava nastaviti projekt. Projekt obnove zgrade koja će služiti za uspostavu zbirki biljnog i životinjskog svijeta, nismo još završili, te na tome i dalje radimo. Prepreka realizaciji te ideje jest nedostatak financijskih sredstava. U posljednjih godinu dana,

AKTUALNI RAZGOVOR

imamo probleme i s isplatom plaća za uposlenike koji rade na zaštiti i očuvanju ovoga područja. Naime, ograničenja u obavljanju djelatnosti - osobito zabrana odvijanja lovnoga turizma, značajno je umanjila prihode Parka. U isto vrijeme, osnivač Javnoga poduzeća, a to je Vlada HNŽ/K, uvećala je dotacije, te je Park normalno funkcionirao do prošle godine. Sada Vlada financira samo 30% naših potreba, tako da je Nadzorni odbor bio prinuđen donijeti odluku da 12 uposlenika zaštite, ide na neplaćeno odsustvo. Došli smo u situaciju da je zaštićeno područje potpuno nezaštićeno. Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a, kao resorno ministarstvo, i Skupština Javnog poduzeća, prihvatili su financijski plan koji omogućava normalno funkcioniranje poduzeća, ali već punu godinu dana nam se i dalje umanjuju sredstva 70% u odnosu na prihvaćeni financijski plan. Za ovakve poteze Ministarstvo i Vlada ne daju objašnjenje i tako je temeljna djelatnost zaštite dovedena u pitanje. BHP: Po Vašim procjenama, koliko turista godišnje posjeti Park prirode Hutovo blato i možete li povući paralelu između zanimanja turista za tu destinaciju, te konkretne koristi čapljinskoj općini?

Zovko: Vlastiti prihodi Parka još uvijek ne omogućavaju održivost ovoga područja. Park posjeti godišnje oko 1.000 turista, što je samo 10% u odnosu na prijeratne godine. Jedino možemo istaknuti da se, iz godine u godinu,

povećava broj učenika koji posjećuju Park koncem školske godine, i to iz škola iz cijele FBiH. Ove godine zabilježili smo 5.500 učenika.U budućnosti planiramo ovdje, na brdašcu Karaotok, uspostaviti edukacijski centar, te još više učiniti privlačnim ovo područje za potrebe učenika i školu u prirodi, za cijelo područje BiH, pa i šire. Hutovo blato ima resurse za svjetsko zanimanje prijatelja prirode. Uostalom, upisano je u Ramsarski popis međunarodno važnih vlažnih staništa pri UNESCOvom direktoratu u Parizu, u kojem se nalazi oko 150 močvarnih staništa u svijetu koji su od posebnog značaja za cjelokupno čovječanstvo na našem planetu. Nažalost, mi sami nismo još prepoznali te vrijednosti. Pametnom politikom otvorile bi se goleme mogućnosti i koristi za općine Čapljinu i Stolac, na čijem području se nalazi, te osnivača Hercegovačko-neretvansku županiju. BHP: Spomenuli ste planove o edukacijskom centru. No, već imate edukacijsku stazu… Što se to može naučiti u Parku prirode Hutovo blato?

Zovko: Uz edukacijsku stazu za potrebe učenika i svih ljubitelja prirode, ove godine smo uredili i poučnu stazu koja ide brdskim dijelom parka do vidikovca „Gradina“. Edukacijska staza nudi sve informacije o parku, brojnost biljnog i životinjskog svijeta, vrste ptica, riba, biljaka, kukaca, vodozemaca, sisavaca,itd…, jedan privlačan način za učenike. Poučna staza nudi rekreativno planinarenje, razgledanje atrakcija,

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

upoznavanje biljnih vrsta s naglaskom na ljekovito bilje, te pogled s vidikovca na svih šest jezera i rijeku Krupu koji su biser ovogavlažnog staništa. U Parku prirode se može, za vrlo kratko vrijeme,puno toga naučiti. Na raspolaganju posjetiteljima je i stručni vodič. BHP: Tko su partneri Parka prirode? S kim ste dosad ostvarili najčvršću suradnju i u čemu se ta suradnja ogleda?

Zovko: Partneri parka su,svakako institucije i osobe koje prepoznaju prirodne vrijednosti ovoga područja . Od inozemnih može se reći da je to, u prvom redu, Regija Lombardija i Regija Toscana iz Italije, MVP Kraljevine Španjolske, MVP Njemačke, Švicarska agencija za obnovu i suradnju, Regionalni centar za zaštitu okoliša za jugoistočnu Europu (REC), Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF), RAMSAR, Parkovi prirode iz Italije: San Rossore, Ticcino, i drugi parkovi iz RH i Vlada RH. Od domaćih partnera teško je sve pobrojiti. U prvom redu je to federalna Vlada, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo kulture i sporta, NP „Sutjeska“, NP „Kozara“, PP „Blidinje“, PP „Biambare“, „Šume Herceg-Bosne“, LS „Herceg-Bosne“, Općine Čapljina i Stolac, Turistička zajednica HNŽ, brojne NVO, posebno „Lijepa naša“ , „Močvara“, „Bura“, itd. Najbolju suradnju, odnosno podršku u projektima, daju nam Federalno ministarstvo okoliša i turizma koje je ovdje implementiralo niz projekata, te

AKTUALNI RAZGOVOR

Federalno ministarstvo kulture i sporta. Uz podršku Ribolovnog saveza BiH (gosp. Nikola Puce), Predsjedništva BiH (gosp. Željko Komšić, federalne Vlade (gosp. Gavrilo Grahovac, Vjekoslav Bevanda, Nevenko Herceg), županijske Vlade i Općina Čapljina i Stolac, 2007. godine, ovdje je održano 27. Svjetsko klupsko prvenstvo u športskom ribolovu, gdje su sudjelovali ribarski klubovi iz 25 država. BHP: Može li se, onda, govoriti o potpori vlasti razvitku i projektima Parka prirode Hutovo blato?

Zovko: Potpora vlasti? Financiranje parka i svih drugih parkova u BiH nije riješeno zakonom na odgovarajući način. Parkovi su,u odnosu na vodoprivredu, šume, udruge, općine, županije , potpuno zapostavljeni. Financiranje se svodi na kvalitetu naših projekata i na milost političara. U takvoj situaciji ističem da imamo podršku općinskog načelnika Čapljine, te spomenutih ministarstava i ministara u federalnoj Vladi. Od županijske Vlade kao našeg osnivača,očekujemo da riješi financiranje zaštite – a obveze je preuzela „Odlukom po preuzimanju osnivačkih prava“ od dejtonski ugrožene Vlade HRHB. BHP: Unatoč svemu, kakva je strategija razvoja i plan Parka prirode za iduće razdoblje?

Zovko: Planovi parka i strategija razvoja su da ovo zaštićeno područje postane snažan edukacijski centar u ovom dijelu Europe uz uređenje i uspostavu mnogobrojnih sportsko-rekreacijskih sadržaja. Osnova za to je,prije svega,

prostorno planska dokumentacija čija je izrada u tijeku. Kroz projekt GEF-a koji financira Svjetska banka,Park prirode će uskoro riješiti prostorni plan, plan upravljanja i pročistač otpadnih voda,što će biti osnova za pokretanje brojnih djelatnosti, kako parka, tako i lokalnog stanovništva. Isto tako, kroz projekt “Dijelimo vode” koji financira WWF, nastojat će se osigurati minimalni proticaji vode iz gornjih horizonata za zaštitu biljnoga i životinjskog svijeta. Zbog izuzetno niskog vodostaja u sušnim mjesecima,između 630 biljnih vrsta, 163 vrste ptica (80) gnjezdilica, 24 vrste riba (10 endema), brojne vrste će nestati ukoliko se, iz ponora gornjih horizonata, ne bude osiguralo dovoljno proticaja vode koja unosi život u ovo močvarno stanište kroz vlastita 62 izvora. Uz to, bez plovnosti jezerima ovog parka nije moguće obavljati ni turističku djelatnost.

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

BHP: Posjeduje li područje juga Hercegovine dovoljno razvijenu infrastrukturu u cilju dovođenja većega broja gostiju/turista? Gdje je danas turistička ponuda ovoga dijela Hercegovine, u usporedbi s ostatkom BiH? Zovko: Mislim da u Hercegovini treba još puno ulagati u obogaćivanje turističke ponude. Postojeća infrastruktura nije dovoljna i nije na odgovarajućoj razini, osobito za višednevni boravak turista. Mislim da trebamo više koristiti domaću kuhinju, domaća vina i druge domaće proizvode, brendirati ih,i ponuditi posjetiteljima. Turistička ponuda ovog dijela Hercegovine je, po meni,razvijenija od ostatka BiH, ali najviše zahvaljujući pojedincima koji to rade obiteljski ulažući sebe i sve svoje u turističku sezonu. Ali, isto tako, treba i zdrava strategija države, više reda i

AKTUALNI RAZGOVOR

potpore zdravim projektima.

BHP: Jeste li se i u kojoj mjeri oporavili od prošlogodišnjih poplava?Postoje li preventivne mjere i konkretni koraci u slučaju ponovnih velikih vremenskih nepogoda? Zovko: Što se tiče poplave, o tome se može ispričati cijela priča . Kao prvo, Hutovo blato ima ogroman značaj u vrijeme dotoka velikih količina voda u sliv Neretve. Ono je, zapravo zaslužno što ne dolazi do plavljenja naselja uz Neretvu, od Počitelja do Rogotina u RH. Ono poprima i zadrži ogromne količine vode iz dotoka oba sliva (Neretva i Trebišnjica) te tako ih polagano odvodi rijekom Krupom i donjim tokom Neretve prema moru. Prošla godina je bila jedna od rijetkih gdje su, u isto vrijeme, bili ogromni dotoci vode iz oba sliva i plima koja je značajno podigla more, te je,u jednom trenutku, došlo do izlijevanja Krupe preko zaštitnih nasipa. Na sreću, uz angažiranje ljudi i sredstava,nije došlo do probijanja nasipa. Djelatnici parka su u tim aktivnostima odigrali glavnu

ulogu. Nažalost, sanacija kritičnog djela nasipa nije do sada urađen, te nam predstoji strahovanje od visokih voda i iduće zime. Štete koje je učinio visoki vodostaj biljnom i životinjskom svijetu su ogromne. Stručno povjerenstvo je o tomu napravilo zapisnik koji smo proslijedili relevantnim institucijama, ali sve je ostalo na tome.

niz srednjevjekovnih gomila, na zaravnima stećaka i što još, reći osim da je čovjek ovdje uz blato i od blata živio od davnina. Naša je uloga u tome da ga ostavimo ovako lijepog budućim generacijama kao što su ga naši djedovi ostavili nama. Razgovarala: M. B. Milinković

BHP: I , na koncu, za naše čitatelje, koji ne znaju mnogo o ovom biseru prirode, navedite nešto iz „osobne iskaznice“ Parka prirode Hutovo blato? Po čemu je ovo područje značajno i specifično?

Zovko: Hutovo blato je specifično po tome što je to posljednja močvara u kršu na Mediteranu i jedna od rijetkih na svijetu. Karakterizira je izuzetna biološka raznolikost na malom prostoru, pet prirodnih netaknutih jezera, rijeka Krupa koja teče ponekad i od ušća prema izvoru (kad Neretva naglo raste). Tu se nalazi i poznato arheološko nalazište Desilo puno amfora, ilirskih grobova, grčkih brodova i prapovijesnih eksponata, a na krečnjačkim grebenima

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

RAZGOVOR S POVODOM

Izgradnjom kampusa postat ćemo jedno od najmodernijih u regiji

BHP: Kakvi su planovi Sveučilišta za novu akademsku 2010/2011.. godinu? Majstorović: U želji za oblikovanjem vlastite budućnosti u novom europskom kontekstu naše Sveučilište davno je prepoznalo činjenicu da će u svijetu koji se stalno mijenja postojati stalna potreba za prilagodbom sustava visokoga obrazovanja kako bi i ovaj visokoobrazovni prostor ostao konkurentan i u stanju odgovoriti na brojne izazove. Na žalost, u zemlji brojnih problema kao što je naša ni provedba reforme visokoga obrazovanja ne teče onako kako bi smo htjeli i željeli. Unatoč tome što se BiH opredijelila za njenu provedbu, nakon skoro desetljeća, mnogi pokazatelji upozoravaju kako smo još uvijek opterećeni hipotekama prošlosti zbog kojih se na europskoj sveučilišnoj karti svrstavamo među rijetke pred kojima je još uvijek dilema provesti reformu ili zadržati postojeće stanje koje bi nam kao takvo, zapravo onemogućilo priključenje europskom obrazovnom prostoru. Stoga je u planovima Sveučilišta prioritet daljnja provedba reforme koju promovira Bolonjski proces, a to znači prihvaćanje i uvođenje europskih standarda i vrijednosti na naše Sveučilište. Kako bi uspješno odgovorilo tom izazovu naše Sveučilište u Mostaru kao i druga sveučilišta u BiH se moraju suočiti s neminovnim promjenama, pripremiti se za njih i odlučno ih provesti. Prije svega to podrazumijeva provođenje postupnih promjena u pravcu izgradnje integriranog, istraživački usmjerenog i učinkovitog sveučilišta kojeg će karakterizirati akademska autonomija, strateško planiranje, razvijen sustav osiguranja kvalitete, nastava informirana istraživanjem, suvremeni menadžment ljudskih i financijskih resursa, te integrirani ICT sustav. BHP: Gdje je u svemu tome uloga države?

Majstorović: Preduvjet za reforme

Rektor Sveučilišta u Mostaru prof dr. sc. Vlado Majstorović

je izgradnja novoga institucionalnog okvira, koji bi trebao uspostaviti standard prema kojemu bi se poboljšalo upravljanje Sveučilištem, ali i zaštitila njegova autonomija. Uz to za provedbu reforme obrazovanja, pored deklarativnih zalaganja potrebni su dodatni koraci i djelovanje na svim razinama bosanskohercegovačke vlasti. Za uspješnu provedbu svega navedenoga potrebno nam je jedinstveno i odgovorno zalaganje cijele akademske zajednice, uzajamno povjerenje vlada i sveučilišta na partnerskoj osnovi, izdvajanje više sredstava za znanje i obrazovanje i naravno odgovarajuća zakonska regulativa podudarna s europskom u području visokog obrazovanja. BHP: Kako ste zadovoljni proteklom akademskom godinom?

Majstorović: Gledano iz aspekta nastave u cjelini možemo biti zadovoljni. Prema izvješćima fakultetskih vijeća članica Sveučilišta nastava se odvijala prilično redovito. Sada se trenutačno nalazimo pri samom završetku akademske 2009./2010. U tijeku su BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

završni rujanski ispitni rokovi. Pravu ocjenu uspješnosti nastavnoga procesa i rada studenata u obrazovnom dijelu imat ćemo tijekom mjeseca listopada kada se okonča statistička obrada podataka o prolaznosti na ispitima. Ova akademska godina značajna je po tome što je to godina u kojoj svoje školovanje završava prva generacija studenata koji su krenuli po nastavnom planu i programu usklađenom prema odredbama Bolonjske deklaracije. Znači na Sveučilištu dobivamo prve magistre struke. Nadalje proteklu akademsku godinu karakterizira pokretanje trećega ciklusa (poslijediplomskih studija) na pojedinim članicama Sveučilišta. Na taj način Sveučilište je realiziralo sva tri ciklusa nastave predviđena Bolonjom, pri čemu je osiguranje kvalitete naš trajni prioritet. BHP: Kako ste zadovoljni radom studenata?

Majstorović: Njihov rad cijenimo prema uspješnosti studiranja, ali i prema aktivnostima koje realiziraju u okviru rada u Studentskome zboru Sveučilišta u Mostaru. Zaista sam

RAZGOVOR S POVODOM

zadovoljan radom Studentskoga zbora koji iz godine u godinu dostiže zavidnu kvalitetu rada i predstavlja zaista veliku snagu našega Sveučilišta. Značajnim želim istaknuti često spominjanu mobilnost studenata, nastavnika, suradnika i administrativno tehničkog osoblja zato što je Sveučilište u protekloj godini i na tom planu postiglo vidan napredak. Naime i mobilnost je jedna od prioritetnih odrednica koja se razvija na Sveučilištu. Moram izraziti svoje zadovoljstvo razvojem aktivnosti ovog programa na našem Sveučilištu te interesom i naših studenata, ali i studenata s deset Sveučilišta iz EU-a koji žele studirati na našem Sveučilištu. BHP: Što kažu konkretni podaci vezano za razmjenu studenata?

Majstorović: Konkretno osam naših studenata je dobilo stipendije za studij na sveučilištima Groningen (Nizozemska), Leuven (Belgija), Brno (Češka) i Ankara (Turska). Na naše sveučilište je također došlo osam studenata sa sveučilišta Vilnius (Litva), Brno (Češka), Granada (Španjolska), Graz (Austrija) i Turku (Finska). Jedna administrativna djelatnica sa Sveučilišta Latvija i jedna profesorica sa Sveučilišta Ankara su dobile stipendiju za jednomjesečni boravak na našem Sveučilištu. Dvije naše asistentice su dobile stipendiju za jednomjesečni boravak na Sveučilištu u Bolonji. Ovaj program se nastavlja i ovim putem pozivam zainteresirane studente da kontaktiraju Ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u cilju dobivanja dodatnih informacija. BHP: Što konkretno Bolonja donosi studentima? Majstorović: Stjecanje novih znanja, vještina i kompetencija.

BHP: Kakve su promjene u izvođenju nastave? Majstorović: Prije svega promjena studijskih programa u izvedbenom dijelu. Dakle promjenu starih navika u načinu izvođenja nastave, a to znači uvesti kontinuiran interaktivni rad sa studentima, stalno praćenje i ocjenjivanje studenata kompatibilno s ECTS bodovima, a koji se odnose na izražavanje ostvarenih znanja, vještina i kompetencija.

BHP: Donosi li Bolonja promjene u načinu ocjenjivanja? Majstorović: Završetkom nastave iz

pojedinoga kolegija ocjena studentima trebala bi biti oko 70 posto formirana temeljem postignutih ocjena kolokvija, testova, seminarskih radova, projekata i slično. Prema tome završni ispit bi trebao biti formalni čin zaključivanja konačne ocjene, čime student stječe i predviđeni broj ECTS bodova za taj kolegij. BHP: Hoće li nove generacije diplomanata zbog svoga zvanja bachelar ili ekvivalenta (provostupnik) imati problema pri zapošljavanju?

Majstorović: Ne bi trebalo biti problema, poglavito stoga što su propisana akademska zvanja završenog dodiplomskog studija jedinstvena za cijeli visokoobrazovni europski prostor, pa samim time i za nas u Bosni i Hercegovini. Tržište rada će brzo prepoznati nova akademska zvanja koja se stječu nakon završenog prvog ciklusa. BHP: Koja su poboljšanja u odnosu na prethodnu godinu? Majstorović: Kada se govori o poboljšanjima treba istaknuti da smo uspjeli poboljšati uvjete rada svih sudionika nastavnoga procesa. Vama je vjerojatno poznato da je Sveučilište otvorilo novu suvremeno opremljenu zgradu Filozofskog fakulteta, kao i Fakulteta zdravstvenih studija. Nadalje, dobivanjem prostora i objekata nekadašnje vojarne Stanislava Baje Kraljevića stvoreni su uvjeti za rad posebnih studija tjelesne i glazbene kulture. Osim toga na tim istim prostorima naš Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet podigao je ogledne plantaže na kojima studenti kroz praktičan rad povezuju teoriju s praksom. Također BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

na našim poslijediplomskim studijima imamo preko stotinu polaznika čime realiziramo naše opredjeljenje za stalnim kadrovskim jačanjem Sveučilištima. BHP: Koje su prednosti Vašeg Sveučilišta i zbog čega bi mladi trebali da izaberu vaše Sveučilište?

Majstorović: Prije svega za očekivati je da će završetkom izgradnje kampusa naše Sveučilište postati jedno od najmodernijih sveučilišta u regiji. Sve to nam omogućava uspješniju provedbu Bolonjskoga procesa i osiguranje kvalitete koju držimo njegovom glavnom odrednicom. Stalni razvoj i rast Sveučilišta osiguran je kroz brojne aktivnosti kao što su: kontinuirano osuvremenjivanje nastavnih planova i programa, pokretanje znanstvenih istraživanja, uspostavljanje i razvoj mreže međusveučilišne suradnje, kako unutar BiH tako i u široj regiji i Europi, kao i suradnje s gospodarstvom. Osim toga danas je Sveučilište punopravni član najznačajnijih europskih i regionalnih sveučilišnih asocijacija i akademskih mreža, s vrlo uspješnom i intenzivnom međunarodnom suradnjom. Sve ovo pokazuje da Sveučilište u Mostaru kontinuirano radi na izgradnji snažne, autonomne i integrirane akademske zajednice nastavnika i suradnikaistraživača, umjetnika i studenata, te svih ostalih zaposlenih, inkorporirano u međunarodnu sveučilišnu mrežu. Dakako tu su i brojni kvalitetni studiji ali i naš nastavni kadar s kojim se Sveučilište ponosi. Također Mostar je postao pravo sveučilišno središte. Uistinu puno je razloga zbog čega bi sadašnje i buduće generacije trebale izabrati Sveučilište u Mostaru. Razgovarao: M. Vasilj

POSLOVNI USPJESI

Prihvaćeno financijsko izvješće za prvih osam mjeseci Na osmoj ovogodišnjoj sjednici Nadzornoga odbora Aluminija d.d. Mostar, koja je održana 23. rujna, prihvaćeni su Financijsko izvješće za razdoblje od siječnja do konca kolovoza i Izvješće Uprave Društva o odobrenim sredstvima za nabavu osobnih sredstava za razdoblje od 15. veljače do 15. kolovoza tekuće godine, zajedno s Rebalansom Plana poslovanja.

nj su uvrštena očekivanja učinaka mjera štednje do kraja godine. Članovi Nadzornoga odbora dali su suglasnost Upravi za pokretanje aktivnosti oko početka pregovora sa svim dugoročnim opskrbljivačima čiji ugovori istječu 2011. godine. Na sjednici je prihvaćena i Odluka o uputama za redoviti godišnji popis, a imenovano je i Središnje povjerenstvo za popis imovine i sredstava, te članovi inventurnih povjerenstava Aluminija za 2010. godinu.

Izraelsko-američki Energtek Inc. zainteresiran za konkretnu suranju

Direktor izraelsko-američke tvrtke Energtek Inc., Lev Zaidenberg, u pratnji svojih suradnika, boravio je u radnomu posjetu Aluminiju. Izraelsko-američki gosti predstavili su svoje poslovanje, s nakanom uspostave dugoročne poslovne suradnje. Naime, Energtek je svjetski lider u prijevozu prirodnoga plina prema non pipe tehnologiji (tamo gdje nema plinovoda ostvaruje se opskrba poduzeća prirodnim plinom). Primjenom non pipe tehnologije zajamčena je ušteda između 20 do 25% od sadašnjih troškova za energente, dok se smanjuje i ispuštanje štetnih plinova do čak 90%. Razlika u odnosu na klasični način isporuke plina u posudama pod tlakom, jeste u tomu što je Energtek razvio poseban način komprimiranja prirodnoga plina, kojim se jednaka količina plina isporučuje pri 3 do 4 puta nižem tlaku. Tako su značajno smanjeni kapitalni, kao i troškovi kasnijega održavanja cjelokupne plinske opreme. Primjena njihove metode kod nas bi podrazumijevala izgradnju punionice i punjenje posuda plinom na mjestu gdje postoji plinovod, potom izgradnju prijemnoga postrojenja skupa s

mjernim uređajima na mjestu isporuke (u Aluminiju), neprekidnu isporuku plina cestovnim putom (tegljačima) u Aluminij, priključivanje punih posuda i preuzimanje praznih. Iz Energeteka su voljni pripomoći i pri zamjeni opreme pri prelasku s lož-ulja na prirodni plin.

Malezijsko visoko izaslanstvo u „Aluminiju“

U „Aluminiju“ je boravio Daesung Kim, mlađi direktor upravljanja u južnokorejskoj tvrtki „Global Siis co., ltd“. Kim je donio ponudu za redoviti otkup „Aluminijeva“ primarnog metala za korejsko tržište, u prvomu redu za tvrtku „Hyundai Aluminum co., ltd“. S obzirom na ovaj posjet i iskazano zanimanje, u „Aluminiju“ očekuju otvaranje prostora za izvoz mostarskoga metala i na azijsko tržište. Razgovarano je i o mogućnostima zajedničkih ulaganja, u prvom redu u elektroenergetske projekte, ali i proizvodnju dijelova za automobilsku industriju te projekt recikliranja aluminija.

Direktor „Aluminija“ Ivo Lasić s najbližim je suradnicima ugostio izaslanstvo, upoznao ih s trenutačnim stanjem u poduzeću, ali i u gospodarstvu u BiH uopće.

„Aluminij „zanimljiv i južnokorejskim tvrtkama

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

„Aluminij“ je posjetio NJ.E. veleposlanik Malezije u BiH Zulkifli Adnan, Razlog njegova posjeta jest zanimanje pojedinih malezijskih poduzeća za redoviti otkup proizvoda mostarskoga „Aluminija“, s ciljem njihove prerade u toj jugoistočnoj azijskoj državi.

I Talijani žele suradnju

„Aluminij“ je posjetilo izaslanstvo talijanske gospodarske komore iz regije Abruzzo. Razmatrana je mogućnost uspostave suradnje Hercegovine s pokrajinom Abruzzo, konkretnije – „Aluminija“ s nekim od više desetaka tisuća tvrtki koje su članicama spomenute gospodarske komore. Kako su i sami gosti istaknuli, posjet najvišega izaslanstva ove talijanske pokrajine, svjedokom je ozbiljnosti

POSLOVNI USPJESI

njihovih nakana. U radnome posjetu „Aluminiju“ boravila su i izaslanstva dugogodišnjih partnerskih tvrtki švicarskoga „Glencore“-a i austrijskoga „Amaga“.

„Končar“ za suradnju s „Aluminijem“

Predsjednik Uprave „Končar – Elektroindustrije d.d.“, ujedno i predsjednik udruge „Hrvatski izvoznici“, Darinko Bago, također je posjetio Upravu „Aluminija“, predstavio posljednja dostignuća svoje tvrtke i razgovarao s čelništvom mostarske tvornice o nastavku višegodišnje suradnje, u vidu nabavke i ugradnje nekih od „Končarevih“ proizvoda. U „Aluminiju“ je, naime, još i prije Domovinskoga rata, a i poslije, ugrađeno dosta „Končareve“ opreme...

Kanađani i Crnogorci – u „Aluminiju“ se mnogo toga može naučiti

Stručnjaci kanadske tvrtke „SNCLavalin- Rudarstvo i Metalurgija“, jedne od pet najboljih svjetskih tvrtki globalnoga dizajna, domaćim su stručnjacima predstavili prijedlog optimizacije tvornice na primjeru simulacije obuke i logistike, a s ciljem poboljšanja na svim područjima, počevši od ušteda pa do unaprjeđenja znanja i vještina djelatnika. „SNC-Lavalin“ međunarodni je lider u savjetovanju, dizajnu, inženjerstvu i izgradnji pogona za preradu minerala, uključujući sve prateće infrastrukturne sastavnice. U „Aluminijevoj“ Ljevaonici bili stručnjaci tvornice „Kombinat aluminija Podgorica“ iz Crne Gore, predvođeni Robertom Tangom, direktorom za osuvremenjivanje poslovnih sustava „KAP“-a i za upravljanje projektima. Obišli su pogon Ljevaonice. „KAP“ je najvećim proizvodni div u Crnoj Gori, na koji otpada 51% od ukupnoga izvoza u toj državi, a povod posjetu „Aluminiju“ bio je upoznavanje vodstva podgoričkog kombinata s provedenim projektom osuvremenjivanja mostarske Ljevaonice.

Novi logo na Upravnoj zgradi – ponos „Aluminija“ Upravna

zgrada

Aluminija,

koju

potpisuje arhitekst Davorin Smoljan, dobila je je, naime, reprezentativan logotip na krovu. Tako je ukrašena zaštitnim tvorničkim znakom, koji su, poštujući jedinstvenost stiliziranog slova A, izradili djelatnici mostarske tvrtke Print studio. Logotip je osmišljen i predviđen tako da svijetli u sumrak i tijekom noći. U izradi ovoga, 150 cm visokoga i 200 cm širokoga znaka, napravljenog od inoksa i s prednje strane presvučenoga tamnoplavim pleksiglasom, do kraja se poštivala jedinstvenost Aluminijeva znaka.

„Aluminij“ i kultura: Otvorena izložba starih fotografija „Hrvoja, priređena pjesnička večer

U Klubu „Aluminij“ otvorena je dokumentarno-povijesna izložba pod nazivom Iz staroga albuma Hrvatskoga glazbeno-pjevačkog društva „Hrvoje“ Mostar, u povodu 120. obljetnica postojanja HGPD-a „Hrvoje“ Mostar i 20. obljetnice postojanja Klape Hrvoje, o kojoj je podrobno govorila prof. Marija Zelenika, predsjednica Društva, srdačno se zahvalivši Upravi Aluminija i djelatnicima Galerije i Kluba Aluminij na ustupanju prostorija, osmišljavanju kataloga i suorganizaciji ovoga kulturnog događaja. U organizaciji „Aluminija“ d.d. Mostar i Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, priređena je interaktivna pjesnička večer u Klubu „Aluminij“, a odabrane su stihove kazivali Miljenko Mića Stojić, BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

Pero Pavlović, Dragan Marijanović, Marina Kljajo-Radić, Antun Lučić i Darko Juka.

„Aluminij“ i sport: Tradicionalni malonogometni turnir i posjet čelnih ljudi olimpijskih odbora JI Europe

U „Aluminijevu“ Relax središtu na Buni, otvoren je ovogodišnji, tradicionalni, osmi po redu, malonogometni turnir, „Aluminij d.d. 2010. – Vlado Ivanković“. Kao i svake godine, organizator turnira je NSZ „Aluminij“, a Uprava Društva je i ove godine pružila jednoglasnu potporu. Snage će odmjeriti ukupno 12 momčadi. „Aluminij“ je bio domaćinom i čelnim ljudima olimpijskih odbora čak osam država jugoistočne Europe. U ime „Aluminija“, susretu je nazočio direktor Sektora za komercijalne poslove Enco Bukovac, ujedno i predsjednik Nadzornoga vijeća Olimpijskoga odbora BiH. Priređen je domjenak u „Aluminijevu“ restoranu, a gosti su darovani vlastitim vinima i rakijom, iz „Aluminijevih“ podruma. Piše: M. B. Milinković

PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE

Za zdravlje i ljepotu U svijetu sveprisutna Estetska kirurgija, uz koju uglavnom vežemo imena poznatih estradnih i drugih zvijezda, bavi preoblikovanjem normalnih struktura tijela kako bi poboljšali pacijentovi izgled ili samopouzdanje.

ekonstruktivna kirurgija bavi se abnormalnim strukturama tijela, uzrokovana defektima, razvojnim abnormalnostima, traumama, infekcijama, tumorima ili bolestima. Generalno se može reći da rekonstruktivna kirurgija djeluje na poboljšavanje funkcija.

Rekonstruktivna i estetska kirurgija nadohvat ruke

Višegodišnje znanje i stečeno iskustvo iz oblasti Plastično-rekonstruktivne kirurgije, Opće kirurgije, Kirurgije dojke i Estetske kirurgije mr. med. sc. dr. Nedžad Dizdarević prenosi na pacijente u novootvorenoj privatnoj ordinaciji, koja se nalazi u zeničkom naselju Crkvice. Dr. Dizdarević, inače specijalista Plastične i Opće kirurgije, posebno naglašava Kirurgiju dojke, jer je magistrirao na toj temi, te danas posebno aktualna Estetska kirurgija. „Danas postoje brojne mogućnosti rekonstrukcije i nadomjeska dojke, iako, moram primijetiti da se vrlo malo žena javlja zbog tog problema“, kaže dr. Dizdarević. „Dojka je simbol

ženstvenosti i majčinstva i žene bi trebale bez susprezanja zatražiti pomoć. U bolničkom sustavu liječenja ti su zahvati potpuno besplatni, pa zbog toga ni financijski element ne može biti prepreka“, kaže dr. Dizdarević. Naglašava kako treba praviti razliku između rekonstruktivne i estetske kirurgije, jer Zavodi zdravstvenog osiguranja u tom slučaju ne snose troškove. No, ni tu nije ista situacija u svim kantonima u F BiH. „U nekim kantonima pacijentica ima pravo na besplatan implantat, a u nekima ne“, kaže dr. Dizdarević, izdvajajući kako u konkretnom slučaju Zeničko-dobojskog kantona u posljednjih godinu dana proteza nema, za razliku od Sarajevskog kantona, gdje se te proteze mogu dobiti besplatno. „Besplatne implantate imaju i pacijentice u Zagrebu i Beogradu, gdje sam često boravio“, navodi mr. med. sc. Nedžad Dizdarević, koji je tijekom svog školovanja boravio ne samo u tim gradovima, nego i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, ali i u Sloveniji i Francuskoj.

I estetska kirurgija je kirurgija

Prednosti rekonstruktivne i estetske kirurgije u odnosu na, primjerice, opću kirurgiju jest što nema posljedica i komplikacija opasnih po život pacijenta. Međutim, dr. Dizdarević ističe kako je neosnovano i mišljenje, uvriježeno kod nas, da se Estetska kirurgija ne smatra kirurgijom. „Pacijenti jednostavno previde ono „kirurgija“ u nazivu „Estetska kirurgija“, kaže on. „Nije to samo „idem ja to nešto popraviti“, nego je ipak kirurgija, koja sa sobom nosi mogućnost komplikacija, kao i kod rekonstruktivne kirurgije, pa i pacijent prije zahvata mora dati svoj pristanak BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

i potpis, odnosno mi, kao liječnici, dužni smo ga upoznati sa svim onim što ga očekuje“, kaže vlasnik privatne ordinacije „Dr. Dizdarević“. Najčešće operacije iz oblasti estetske kirurgije kod nas su operacije povećanja dojke, operacija spuštenih gornjih očnih kapaka, ravnanja stomaka i operacija klempavih ušiju.

Uz specijalističku ordinaciju “Dr. Dizdarević”, na istoj adresi, u Zenici u naselju Crkvice, ulica Derviša Imamovića br. 3, nalazi se i Optički studio, čija je vlasnica mr. med. sci. Dizdarević dr. Admira, specijalista za Očne bolesti. U optičkom studiju može se obaviti besplatna kontrola vida i određivanje dioptrije uz veliki izbor dioptrijskih okvira i stakala. Sve informacije možete dobiti na broj telefona 032/244-545. Piše: D. Sivonjić

PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE

Uvijek... i uvijek korak ispred najboljih!

une četiri godine, u svijetu bh kladionica, na samom vrhu, svoje mjesto drži Sportska kladionica „BET-Live“. Naravno kako je to veliki uspjeh, te smo izuzetno sretni radi njega, a ne želimo, ni u kom slučaju, reći kako je to naš cilj.

Cilj nam je napredovati, graditi poduzeće koje jeste i treba biti respektabilno u državi, a prepoznatljivo po brandu i izvan granica BiH. Sjedište poduzeća „BET-Live“ d.o.o. je u Novom Travniku. Tu su nam srce, mozak i duša! Tu smo ponikli. Tu smo otvorili našu prvu Poslovnicu i tu ostajemo...

„BET-Live“ ima i dva sestrinska poduzeća, jedno u Istočnom Sarajevu, a drugo u Distriktu Brčko. Sva tri poduzeća vode se istim načelom poslovanja – biti u trendu, poštivati zaposlene i korisnike usluga tj. igrače, te poslovati po zakonskim regulativama. Sportska kladionica „BET-Live“ inače je poznata i kao veliki donator humanitarnih projekata, kulturno-sportskih manifestacija i raznoraznih akcija u cijeloj BiH. „Krivo je mišljenje kako su Kladionice leglo kriminala i mafije. Uz stalne stipendije mladima, sudjelovanja na Samo „BET-Live“ d.o.o. Novi Travnik ima preko 650 zaposlenih, te više od 270 Poslovnica. To je podatak koji može poslužiti svima koji, u posljednje vrijeme, intenzivno napadaju Kladionice i nazivaju ih ‘leglom’ rada na crno i poreznim dužnicima. Računica je jednostavna, sa ili bez kalkulatora, jer „BET-Live“ poštuje Zakon države u kojoj radi.

kulturnim i sportskim manifestacijama, redovito pomažemo i humanitarne akcije. Treba se samo prisjetiti koliko smo akcija sami osmislili i donirali ogromne količine novca u humanitarne svrhe“, poručila je Danijela Dujo, PR Kladionice. Ova branša imperativno je i pogled u svjetska tehnološka dostignuća, jer nove igre i načini klađenja zahtijevaju praćenje trendova i inovacija, a naši igrači itekako cijene nove ponude, opširne mogućnosti i sigurne isplate. Prepoznali su nas po ‘live’ klađenju, a danas su uz nas jer smo im omogućili skoro pa neograničene mogućnosti – klađenje na utrke pasa, bingo, loto, SMS klađenje, happy days, e-ticketi.... Tu je i naše glasilo „Info BET-Live“ u kojemu igrači imaju kompletne ponude, upute i informacije o klađenju, zanimljivosti i BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

U našem slučaju 25. srpnja, 2006. godine ALEA IACTA EST. Odlučili smo, kao i svi pravi, iskreni i pomalo opsesivni kladioničari baciti kocku i neka smo! Zajedno s najnovijim ponudama, u aktualnom svijetu i svježim informacijama idemo velikim koracima naprijed, ka vrhu... vijesti iz Kladionice. Naše su Poslovnice suvremeno opremljene i adaptirane za ugodno i aktualno praćenje rezultata i, naravno, klađenje. Većinski dio njih nalazi se na frekventnim ulicama, u trgovačko-prodajnim centrima, te uz ili u sklopu ugostiteljskih objekata. Pripremila: D. Dujo

PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE

Vrhunska ponuda, usluga i osmijeh Sve gore navedeno donijelo je čapljinskom Hotelu “Mogorjelo” – Zlatnu turističku ružu 2010.

jepota hercegovačkog okruženja, rođena iz ljubavi kamena i rijeke, savršeno je mjesto za stavljanje krune vašoj vječnoj ljubavi i poštovanju. Pobrinut ćemo se da početak vašega zajedničkog života pamtite po kvalitetnoj usluzi, vrhunskoj fešti i veselim dragim ljudima koji su s vama proslavili vaš veliki dan.

Svaki detalj vašega vjenčanja prilagodit ćemo vašim željama, jer vaše vjenčanje je - naše vjenčanje.

Hotel “Mogorjelo 4*” nudi vrhunski ambijent luksuznog vjenčanja iz bajke, dok hotel “Park Karaotok” daje vašem vjenčanju miris borova i šum povjetarca, usred sedam prirodnih jezera Parka prirode “Hutovo blato”.

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

Nakon veselja, darovat ćemo Vam odmor iz snova na žarkom suncu otoka Hvara, u Hotelu “Podstine Exclusive”!

Uz pjesmu galebova, imat ćete priliku uživati u našem wellnessu, intimi privatne plaže i večerima pod zvijezdama uz žamor neumornih cvrčaka.

PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE

Recite UZIMAM, to je riječ koju najbolje slavimo! – tako poručuju iz Makart Hotela d.o.o., u sklopu kojih posluje i gore navedeni Hotel “Mogorjelo” u Čapljini, jedan od bisera hotelske i, općenito, ugostiteljske ponude ovoga dijela Hercegovine.

Apartamani s imenima bogova Hotel “Mogorjelo” koji se može podičiti s četiri zvjezdice, u svojoj ponudi ima četrdeset dvokrevetnih soba s pogledom na rijeku Neretvu i grad Čapljinu, kao i tri apartmana, čija će vas imena, na trenutak, vratiti u doba antičke grčke i njezinih božanstava Demetra, Hera, Ares.

Sve su sobe opremljene mini-barom, toaletom s tuš kabinom i sušilom za kosu, TV-om, telefonom i klima uređajem. I apartmani su opremljeni vrhunskom opremom i u njima se svaki gost može osjećati kao u vlastitom domu. Apartman Demetra - Apartman C - mini-bar, toilette / tuš-kada, sušilo za kosu, TV, telefon, klimauređaj, panoramska terasa s PČ180’; Apartman Hera - Apartman A - mini bar, toilette - tuš kabina + tuš kada, sušilo za kosu, TV, telefon, klima uređaj, panoramska terasa s PČN180’; Apartman Ares - Apartman B - mini bar, toilette / tuš kabina + pomoćni T., sušilo za kosu, TV, telefon, klima uređaj, panoramska terasa s PČN180’. Tijekom cijele godine, Hotel “Mogorjelo” nudi niz različitih sadržaja i pogodnosti. Tako postoji mogućnost

ležaja u svim sobama, opremljen je s dva lifta. Check in je u 14, a check out u 11 sati, na raspolaganju vam je i buffet doručak, a tu su i Wireless internet / lobby bar - business bistro, čuvani parking (24-satni nadzor), concierge - info pult, rom service od 6.30 do 23 sata, te shuttle service 24 / 7.

Uživajte u delicijama restorana siesta

Restoran “Siesta” spektakularan je spoj prelijepog interijera i vrhunske kuhinje. Hrana u kojoj gosti mogu uživati na hotelskoj terasi, uz pogled na zelenu Neretvu, pripremljena je brižno i prema najboljim domaćim receptima. Raznovrsna ponuda jela u ovom restoranu uspijeva zadovoljiti ukuse najvrsnijih gurmana, koji rado odabiru upriličiti svečanosti

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

ili poslovne sastanke u ugodnom ambijentu restorana Mogorjelo. Skupine gostiju koje u prolazu trebaju lagani ručak i okrjepu, ili su u potrazi za autohtonim specijalitetima, također su česti posjetitelji ovoga restorana. Restoran posebnim čini vjerni tim od deset osoba koje pridonose opuštajućoj atmosferi i kvalitetnoj usluzi!

Organizacija različitih proslava i eventa

Uz vjenčanja koje organiziraju u prelijepom ambijentu, Hotel “Mogorjelo” nudi i organiziranje različitih drugih svečanosti. Stoga ističu: - Kapaciteti i osoblje Hotela “Mogorjelo” učiniti će Vaš dan upravo onako kako ste ga i zamišljali prije negoli ste odlučili:

PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE

reći „DA!“... obradovati svoje najmilije rođendanskom proslavom... okupiti društvo povodom maturalne večeri ili krstiti Vaše novorođenče...

Što god da zamislili i odlučili, mi ćemo biti uz Vas do samoga kraja realizacije nastojeći da Vam taj dan ostane u Vašem najljepšem sjećanju...

Dakle, upravo je Restoran „Siesta“, idealan za organizaciju manjih proslava do 80-tak gostiju. Nudi 80 sjedećih mjesta u unutrašnjem dijelu i 40 sjedećih mjesta na vanjskoj neretvanskoj terasi. Na jelovniku se nudi: domaća kuhinja, roštilj, Mogorjelo specijaliteti, ostali jelovnici po želji gosta, a u ponudu je uključeno piće. Po vašoj želji, mogu osigurati i animatore – klaune, komičare, pantomimičare, a poseban dar hotela su tamburaši.

Hotel “Mogorjelo”, inače, ima dvije fleksibilne konferencijske dvorane dimenzija 100m2 i 550m2, kapaciteta od 10 do 620 osoba.

Obje dvorane su odlično opremljene tehničkim pomagalima, te smještene u zasebnom krilu hotela, s posebnim ulazom, predsobljem i barom za

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE

potrebe sudionika kongresa, seminara, sastanaka ili svečanosti.

Tehnička pomagala na raspolaganju su LCD projektori, flipchart stalci, te flipchart pisala i papyri. Dodatna sredstva na upit su: usluga ozvučenja, usluga simultanog prevođenja, audio / video snimanje, te faksiranje, fotokopiranje, printanje.

srednje veličine, hotel “Mogorjelo” nagrađen je Zlatnom turističkom ružom 2010. Inače, ove su godine tri priznanja otišla u Čapljinu; Općina Čapljina sa svečane se dodjele vratila kao najbolja mala destinacija BiH, Ozrenko Matić kao najbolji vinar i vinogradar, i Hotel “Mogorjelo” kao najbolji hotel!

- Ponosni smo i zahvalni svim kolegama i suradnicima koji čine naše stalno napredovanje mogućim. Hvala zaposlenicima Makart hotela Čapljina koji imaju sve zasluge za dobivanje ovog iznimnog priznanja struke – kazala je managing direktorica hotela Mirjana Šutić.

I na izlete u organizaciji “Mogorjela”

Uz sve ovo, Hotel Mogorjelo, nudi i organizaciju izleta u poznate hercegovačke, ali i hrvatske turističke destinacije: Međugorje, Počitelj, Hutovo blato, Troju/Gabelu, Mostar, rimsku vilu Mogorjelo, pećinu Vjetrenicu, slapove Kravice, te Dubrovnik i Split.

Zlatna turistička ruža BiH – treći put

A da se rad, ustrajnost i kvaliteta prepoznaju, najbolje pokazuje činjenica da je ove godine, na dodjeli Zlatne turističke ruže u Brčkome, upravo Hotel “Mogorjelo”, treću godinu za redom, okrunjen priznanjem za najbolji hotel u BiH! Naime, U kategoriji hotela

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

AKTUALNO

Šest kompanija iz BiH na Deloitteovoj Top 100 listi Na Deloitteovoj listi vodećih kompanija u Adria regiji prema prihodima od prodaje, Bosna i Hercegovina ima šest predstavnika. Najbolje je plasirana Elektroprivreda BiH, koja se nalazi na 25. mjestu.

rvu poziciju na regionalnoj listi kompanija prema prihodima od prodaje zauzela je hrvatska Agrokor grupa, a lider po ostvarenom neto profitu također je jedna hrvatska kompanija – HT grupa. Na Deloitteovoj listi Adria Top 100, kreiranoj prema prihodima od prodaje ostvarenim u prošloj godini, dominiraju hrvatske kompanije sa 35 predstavnika. Slijedi Slovenija s 31, Srbija s 23, BiH sa šest, Makedonija s četiri te Crna Gora sa svega jednom kompanijom predstavnicom. Vodeće mjesto na regionalnoj listi zauzela je Agrokor Grupa, zahvaljujući više od 3,6 milijardi eura prihoda od prodaje ostvarenih u 2009. godini. Agrokor slijedi još jedan hrvatski predstavnik, INA Grupa, koja je ostvarila preko 2,7 milijardi eura prihoda od prodaje. Među deset vodećih kompanija u Adria regiji nalaze se još

redom: Mercator Grupa, Petrol Grupa, Delta, EPS, HEP Grupa, Revoz, NIS te Gorenje Grupa. Dakle, vodeće pozcije zauzele su mahom firme iz energetskog sektora i sektora robe široke potrošnje, pri čemu je slovenski proizvođač automobila, Revoz, jedina kompanija iz proizvodnog sektora koja se plasirala među deset lidera u regionalnoj ekonomiji. Firme iz sektora robe široke potrošnje brojčano dominiraju na listi, a ostvarile su i najveći prihod od prodaje (udio od 35 posto u prihodima 100 vodećih), pokazujući time otpornost ovog sektora na recesiju koja je prošle godine ostavila svoj trag u regiji. Najbolje plasirana kompanija iz Bosne i Hercegovine je JP Elektroprivreda BiH (25. mjesto), a na listi se još nalaze: ASA Prevent grupa (50. mjesto), BH Telecom (57.), Elektroprivreda Republike Srpske (69.), MIMS grupa (79.) i Aluminij d.d.

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

(95.). «Usporedba ovogodišnje liste vodećih tvrtki u Adria regiji s listom koju je Deloitte objavio prošle godine pokazuje da su, ukupno gledajući, prihodi od prodaje u 2009. godini opali za 12 posto u odnosu na godinu prije. Riječ je o očitim posljedicama slabljenja gospodarskih aktivnosti pod utjecajem globalne ekonomske krize koja je zahvatila i našu regiju, doduše nešto kasnije no razvijenije ekonomije Zapada, kao i deprecijacije nekih lokalnih valuta u odnosu na euro», napominje Vladimir Milošević, partner u Deloitteu. Najveći pad prihoda od prodaje, od čak 23,7 posto, zabilježio je proizvodni sektor. Deloitte je kreirao i listu deset vodećih tvrtki prema netoprofitu, koja pokazuje drugačiji snaga od onog na listi lidera prema prihodima od prodaje. Vodeća na listi su dva telekom operatera, HT Grupa i Telekom Srbija. HT Grupa je u 2009. godini ostvarila neto profit od 276 miliona eura. Na listu vodećih prema neto profitu plasirala se i jedna kompanija iz Bosne i Hercegovine, BH Telecom, koji je zauzeo 8. mjesto.

AKTUALNO

Ministar Herceg turistička osoba godine Centralna bosanskohercegovačka svečanost obilježavanja Svjetskog dana turizma održana je od 24. do 26. rujna nizom radnih i promotivnih aktivnosti kojima je domaćin Brčko Distrikt, a pokrovitelji Vijeće ministara BiH, Vlada Brčko Distrikta, Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Ministarstvo trgovine i turizma RS.

runa trodnevne svečanosti svakako je dodjela priznanja Zlatna turistička ruža pojedincima, turističkim objektima i organizacijama za ostvarene izuzetne uspjehe u afirmiranju turističkih potencijala u Bosni i Hercegovini. U nazočnosti velikog broja predstavnika bosanskohercegovačke turističke

strukture, predstavnika državnih, entitetskih i lokalnih tijela uprave, diplomatskog zbora i kulturnog i javnog života, u prepunoj dvorani Doma kulture u Brčkom i uz izravan tv prijenos Radio-televizije Republike Srpske, priznanja za ostvarene izuzetne uspjehe u afirmiranju turističkih potencijala u Bosni i Hercegovini dodijeljena su pojedincima, turističkim

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

objektima i organizacijama u petnaest kategorija. Priznanja najuspješnijim po kategorijama uručile su poznate osobe iz javnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine koje su svojim istupima dale punu potporu obilježavanju Svjetskog dana turizma, ukazujući na važnost prepoznavanja potencijala koji leže u bosanskohercegovačkom turizmu i ljudima o kojima turizam ovisi. Prema ocjeni glavnog žirija kojim je predsjedao Aleksandar Đurić, voditelj Službe za turizam Vlade Brčko Distrikta, ovogodišnji šampioni turizma su Grad Banja Luka, Grad Sarajevo te cjelokupno područje Tuzlanske županije. Zlatni pehar gostoljubivosti u 2010. godini zaslužili su Prnjavor i Kreševo, dok su najboljim turističkim manifestacijama u funkciji obogaćivanja turističke ponude proglašeni bihaćki međunarodni ekološki sajam EKOBIS, manifestacija Kozara etno i Večernjakov pečat. U kategoriji najuspješnije mikrodestinacije ovogodišnji laureati Zlatnog turističkog ključa su Banja Luka, Neum i Sarajevo, a nagrade za turističku osobu ili kolektiv godine dobili UCODEP, Ministarstvo trgovine

AKTUALNO

i turizma RS, ugledni dugogodišnji turistički djelatnik Milan Babić i dr. Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma u Vladi Federacije BiH. Obraćajući se nazočnima ministar Herceg iskoristio je prigodu zahvaliti se svima onima koji su svojim radom pridonosili i pridonose tome da bosanskohercegovački turizam postane značajan gospodarski resurs, a naše destinacije mjesta ugodnijega odmora gostiju, ali i mjesta boljega, sretnijeg i ugodnijeg življenja svojih građana kako je kazao Herceg. „ Zajedno smo stvorili mnogo toga na što možemo biti ponosni. Međutim, treba biti realan pa kazati kako se brojni turistički potencijali i dalje nedovoljno koriste, ali i to da još

uvijek nismo pružili maksimum ljudskih potencijala koji se kriju u turizmu. Stoga je vrijeme koje je pred nama prilika za novi iskorak. Zajedno moramo nastaviti stvarati zdravo i poticajno okruženje u kojem možemo vjerovati jedni drugima i u kojem ćemo slijediti iste turističke snove i ciljeve“, naglasio je federalni ministar okoliša i turizma. Piše: M. Mlakić

Ostali dobitnici Zlatne turističke ruže 2010 U kategoriji Smještajni i ugostiteljski kapaciteti konkurencija restorani Restoran ELITE CLUB 31 AVAZ TWIST TOWER Sarajevo, restoran ĐERDAN Gradiška, restoran ALAS Banja Luka, restoran COLOSEUM CLUB Sarajevo, restoran JEZERO TRN Laktaši, restoran KOLUBARA Brčko U kategoriji Smještajni i ugostiteljski kapaciteti konkurencija hoteli manji Hotel BEVANDA Mostar, hotel BRASS Sarajevo, hotel MOGORJELO Čapljina, hotel VIŠEGRAD Višegrad, hotel GRAND POSAVINA Brčko U kategoriji smještajni i ugostiteljski kapaciteti konkurencija hoteli veći Hotel KARDIAL Teslić, hotel REUMAL Fojnica, hotel SUNCE Neum, hotel BOSNA Banja Luka, hotel RADON PLAZA Sarajevo, hotel MARŠAL Bjelašnica U kategoriji turistička agencija koja je dovela najviše gostiju UNIS TOURS Banja Luka, KOMPAS Sarajevo, RESPECT Zenica U kategoriji Najbolji vinar i vinogradar ZORAN OBREN VUKOJE Trebinje OZRENKO MATIĆ Čapljina, MIRO ĆORIĆ Podrum Andrija Čitluk U kategoriji Priznanje turističkoj zajednici ili organizaciji za iskazani aktivitet i unapređenje turizma TURISTIČKA ORGANIZACIJA GRADA BANJA LUKA, TURISTIČKA ZAJEDNICA HNŽ/K, TURISTIČKA ORGANIZACIJA RS U kategoriji Priznanje turističkom projekt menadžeru SENAID ŠABANOVIĆ, direktor TZ ZENIČKO-DOBOJSKE ŽUPANIJE DRAGANA IVANOVIĆ, direktorica TURISTIČKE ORGANIZACIJE FOČA, JASMINKA HADŽAJLIJA, voditeljica podružnice TURISTIČKE ZAJEDNICE HNŽ/K u Konjicu U kategoriji Priznanje jedinici lokalne uprave za rezultate u razvoju turizma OPĆINA DERVENTA, KONJIC, PRIJEDOR, OPĆINA CENTAR SARAJEVO, KOZARSKA DUBICA, GRAD ISTOČNO SARAJEVO U kategoriji Priznanje načelniku općine - gradonačelniku za rezultate u razvoju turizma na području lokalne zajednice IBRAHIM HADŽIBAJRIĆ, načelnik općine Stari Grad Sarajevo DRAGAN PAJIĆ, gradonačelnik Brčko Distrikta DRAGOLJUB DAVIDOVIĆ, gradonačelnik Banja Luke U kategoriji Priznanje za najuspješniji turistički projekt EKO CENTAR LJEKARICE Prijedor, ETNO SELO STANIŠIĆ Bijeljina, ŠPORTSKO REKREACIJSKI CENTAR ČAJUŠA Kupres U kategoriji najuspješnija destinacija konkurencija manje mjesto TESLIĆ, RIBNIK, GORAŽDE, ČAPLJINA, ŠIPOVO I NEUM

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

AKTUALNO

Početkom prosinca počinje proces homologacije u BiH Proces homologacije kojim će se provjeravati tehnička uslađenosti vozila koja se budu uvozila u BiH sa europskim propisima i ekološkim stadardima trebao bi, prema najavama, početi do 4. prosinca ove godine.

očnije, prema riječima Drage Talijana, direktora EIB Internacional - Centar za motorna vozila Banja Luka kompanije koja je na čelu konzorcija za primjenu Pravilnika o homologaciji, izvršene su sve pripremne radnje da se sa homologacijom pojedinačnog vozila započne 1.11.2010. godine, a mjesec dana kasnije bi trebala započeti homologacija tipa vozila. Inače, homologacija tipa vozila znači da se provodi postupak ispitivanja za komplet novih vozila koja dolaze na tržište BiH, a homologacija pojedinačnog vozila je homologacija svih polovnih vozila koja dolaze pojedinačno, ali i homologacija novih vozila ako se uvoze pojedinačno.

Ekološki zahtjevi

Talijan ističe da se uspostavljanjem sustava homologacije u Bosni i Hercegovini neće više moći uvesti niti registrovati vozila koja ne zadovoljavaju sigurnosne i ekološke zahtjeve definirane propisima koje je BiH usvojila. Takva vozila su npr. vozila sa upravljačem na desnoj strani, vozila koja nemaju motore sa minimalno EURO 3 karakteristikom, nivoom propisane buke itd. Kaže da se u početnom periodu mogu očekivati i problemi zbog neinformisanosti te da svi koji namjeravaju kupovati vozila u inozemstvu prije toga pribave tzv. COC dokument ili potvrdu proizvođača na osnovu kojih se može zaključiti da li ta vozila zadovoljavaju postavljene zahtjeve. Ovo je potrebno pribaviti jer se može desiti da se takva vozila ne mogu vratiti u zemlju iz koje dolaze. Inače, homologacija, odnosno provjera usklađenosti s normama euro 3, se odnosi na one sklopove, uređaje i opremu koji doprinose većoj sigurnosti svih sudionika u prometu, zaštiti okoline kao i uštedi energije

smanjenjem potrošnje motora unutarnjim sagorijevanjem.

Euro 3 norme

Tako će se homologacija odnositi na svjetlosno-signalnu opremu, upravljački mehanizam, uređaje za kočenje, sustav elastičnog oslanjanja. Također i na priključke za sigurnosne pojaseve, sigurnosne pojaseve, sjedišta, čvrstoća i njihovo pričvršćenje, zračni jastuci, zaštita od požara, naslone za glavu, sigurnosna stakla, zaštita vozača od volana pri sudaru, putnička kabina “kruta na deformacije” kao i deformacijske zone u prednjem i stražnjem dijelu vozila. I motori vozila koja se budu uvozila moraju ispunjavati “euro 3” norme odnosno imati posebni uređaj na motoru koji sprečavaju ispuštanje štetnih plinova u zraku. Također svi dijelovi na tom motoru moraju biti originalni ili originalni rezervni dijelovi iz ovlaštenih servisa. I ostali dijelovi automobila moraju imati pečat originalnog rezervnog dijela. Ipak, uvođenje ovih standarda građani će morati i platiti. Ministarstvo BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

komunikacija i prometa BiH bi vrlo brzo trebalo propisati cjenovnik usluga vezanih za poslove homologacije vozila, a prema nekim neslužbenim informacijama homologacijski pregled, u ovisnosti od vrste automobila, koštat će najviše 300 KM.

Već registrirana vozila ne podliježu homologaciji

Talijan napominje da vozila koja su već registrirana u BiH ne podliježu homologaciji i moći će se voziti sve dotle dok zadovoljavaju uvjete da prođu tehnički pregled. Piše: M. Mlakić

AKTUALNO

Novi početak, uz najavu suradnje s hrvatskim visokoškolskim ustanovama Nova akademska godina počela je za studente Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ u Travniku.

imboličnim „Svečanim časom“, održanim u kongresnoj dvorani Franšiznog centra BiH u Vitezu, gdje se izvodi i nastava za dio studenata ovog Sveučilišta, ozvaničen je početak nastave u novoj 2010./2011. godini.

Ovom uvodnom predavanju, osim samih studenata, nazočili su i rektor Sveučilišta prof. dr. Nikola Grabovac, predsjednik Upravog odbora Franjo Rajković, izvršni manager mr. Senad Tatarević, načelnici općina Vitez i Travnik Vlado Alilović i Tahir Lendo, te poseban gost iz Hrvatske, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa dr. Đuro Njavro. Upravo s ovom Visokom poslovnom školom, kao i drugim sličnim visokoškolskim ustanovama iz okruženja, najavljeno je potpisivanje sporazuma o suradnji, na zadovoljstvo, prvenstveno studenata.

Zadovoljni brojem upisanih studenata

„S početkom listopada počela je i ova akademska godina na Sveučilištu/ Uiverzitetu „Vitez“ Travnik“, kazao je rektor Grabovac, dodajući kako je zadovoljan brojem zainteresiranih studenata. „Upisano ih je blizu 450, a mi im možemo garantirati kvalitetu studiranja imenima naših uglednih profesora“, naglasio je Grabovac, ističući profesore Hasana Muratovića, Borisa Tihog, Miloša Trifkovića, Ratka Juričića i druge. Studenti Sveručilišta/ Univerziteta „Vitez“ mogu se odlučiti za studiranje na Fakultetu poslovne ekonomije, Fakultetu poslovne informatike, Fakultetu pravnih znanosti i Fakultetu zdravstvene njege. Razlog više za studiranje na ovom Sveučilištu, koje je svoje novo ime dobilo polovicom ove godine (raniji Otvoreni univerzitet Apeiron,op.a.) jest što je obrazovna koncepcija utemeljena na europskim standardima u sustavu permanentnog bodovanja i ocjenjivanja, organizaciji studija, didaktičkim metodama i suvremenim nastavnim planovima i programima. Također, praksa na

Sveučilištu je bazirana na najboljim iskustvima i tradicijama europskih sveučilišta uz primjenu svih reformskih principa iniciranih bolonjskim procesom. Ono što već upisane generacije studenata posebno ističu kao pogodnost studiranja a ovom Sveučilištu jest interaktivan rad s malim grupama studenata, čime se postiže visoka motivacija studenata i vrlo visoka prolaznost, utemeljena na znanju i aktivnosti samih studenata. Također, studentima je omogućeno redovito i izvanredno studiranje, studiranje uz rad i tzv. studiranje na daljinu. Uz prigodan program, kojim je službeno i počela nova akademska godina na Sveučilištu/ Univerzitetu „Vitez“ Travnik, proglašeni su i pohvaljeni najbolji studenti, a pohvale im je uručio rektor Sveučilišta, prof. dr. Nikola Grabovac, koji je, osim čestitki ponajboljim studentima, predstavio način rada i školovanja a ovom Svučilištu.

O Zagrebačkoj školi ekonomije i managmenta

Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) je jedinstvena, visokoškolska, neprofitna odgojnoobrazovna ustanova, čiji razvoj usmjerava Upravno vijeće škole, kojeg BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

čine predstavnici osnivača, ugledni znanstvenici te član imenovan od strane Ministra znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Dekan i jedan od suosnivača škole je dr. Đuro Njavro. Programski savjet škole čine ugledni znanstvenici iz Hrvatske i svijeta te poduzetnici i manageri, također, iz Hrvatske i svijeta. Predsjednik programskog i Upravnog vijeća škole je prof. dr. Josip Bombelles (John Caroll University, Cleveland, USA). Profesori, predavači i asistenti ZŠEM dolaze iz reda afirmiranih znanstvenika i pedagoga, te uspješnih profesionalaca, managera i poduzetnika iz Hrvatske i inozemstva.

Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) je privatna visoka škola. Osnovana je prema Zakonu o visokom školstvu, a s ciljem da polaznicima pruži najbolje obrazovanje koje je ravnopravno onome s najboljih svjetskih škola. Zadatak je škole polaznike oplemeniti znanjem i vještinama za snalaženje i uspjeh u konkurentnom i globaliziranom gospodarstvu sutrašnjice. Piše: D. Sivonjić Foto: K. Kavazović

AKTUALNO

Imamo glomaznu i neučinkovitu administraciju Agencija za državnu službu FBiH predstavlja jedinstvenu i samostalnu stručnu službu koja, između ostalih, vrši poslove realizacije procesa zapošljavanja državnih službenika na zahtjev organa državne službe FBiH, odnosno organiziranja i realiziranja stručnog obrazovanja i usavršavanja državnih službenika zaposlenih u organima državne službe.

rajem kolovoza ove godine Agencija je izdala obavijest kandidatima i svim ostalim zainteresiranim za njezin rad da su natječajne procedure za izbor državnih službenika, pokrenute na zahtjev kantonalnih, gradskih i općinskih organa, zaustavljene do donošenja odluke nadležnih organa o daljem postupanju Agencije. „Naime, Ustavni sud F BiH, donio je presudu i utvrdio da odredba članka 1. stavak 1. Zakona o državnoj službi u FBiH u dijelu koji glasi: “kantona, grada i općine” nije u skladu s Ustavom FBiH. Aktom Ustavnog suda FBiH, broj: S-40/10 od 28.07.2010.godine, obavješteni smo da se nakon objavljivanja Presude, 09.06.2010.godine, odredbe Zakona ne mogu primjenjivati na kanton, grad i općine“, priopćila je tada Agencija, napominjući da se sve objave na internet stranici Agencije, kao i druge radnje iz nadležnosti Agencije, a koje se odnose na kantone, gradove i općine, zaustavljaju do daljnjeg, osim iz nadležnosti Odjeljenja Agencije za Hercegovačko-neretvanski i Zapadnohercegovački kanton. Nakon toga uslijedili su opravdani prosvjedi predstavnika jedinica lokalne samouprave, jer se zbog primjene ove presude Ustavnog suda došlo u poziciju u kojoj nije bilo moguće popunjavati upražnjena mjesta u općinama i kantonima.

Nemogućnost zapošljavanja državnih službenika

Sead Maslo, direktor Agencije za državnu službu FBiH (ADS) kaže kako je nužno dati širi osvrt na ovu problematiku. „Postupajući sukladno zaključcima Vijeća ministara,

Sead Maslo, direktor Agencije za državnu službu F BiH

entitetskih Vlada i Brčko Distrikta, još od prije pet godina proveden je konkretan postupak na reformi javne uprave u BiH i njenim entitetima. Rezultat toga je donošenje Zakona o državnoj službi u F BiH, koji je uspostavio jedinstven mehanizam za provedbu procedura prijema državnih službenika, njihovu selekciju, kvalifikaciju, a samim tim je uspostavljen i registar državnih službenika na području F BIH, kojega vodi Agecija“, kaže Maslo. Napominje kako je Agencija zadužena i za edukaciju državnih službenika, te da se cijeli taj sustav pokazao uspješnim, jer je, prema nnjegovim riječima, uveden red u procedure zapošljavaja, podignut je stupanj obrazovanja, edukacije i efikasnosti rada. „Slogan Agencije je integritet, uslužnost i efikasost! To je ono što se željelo ponuditi našim korisicima, administracijama na razini entiteta, kantona i općina“, naglašava Sead Maslo, nastavljajući pojašnjavati BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

gdje je nastao problem s jedinicama lokalne samouprave. „Problemi nastaju nakon što je proveden postupak pred Ustavnim sudom o ustavnosti Zakona od državnoj službi i primjenama odredaba tog Zakona prema nižim razinama vlasti. Postupak je poveden na zahtjev predstavnika Zapadnohercegovačkog katona i, nakon provedenog ispitivanja osnovanosti, na Ustavnom sudu FBiH donesena je presuda u proljeće 2009. godine. Nakon objavljivanja presude u srpnju ove godine nastali su konkretni problemi. Naime, Ustavni sud F BiH donio je odluku kojom prestaje nadležost ADS da provodi proceduru selekcije i izbora i kvalifikacije kadrova koji su u katonima i općinama. Dakle, mi prema kantonima i općinama ne možemo više pružati usluge, osim ako bi kantoni preuzeli svoje zakonodavne aktivnosti i evetualno povjerili te nadležnosti na osnovu propisa svojih zakonodavih tijela Federaciji“, kaže

AKTUALNO

direktor ADS FBiH. Potvrđuje da se i sama Agencija suočila s problemom da postoje zahtjevi za provedbu postupka objavljivanja upražnjenih radnih mjesta i selekcije kadrova iz općina i kantona. „Međutim, bili smo primorani obavijestiti kantonalne i općinske vlasti da više nismo u mogućnosti pružati im usluge, te smo uputili dopise premijerima i ministrima pravde u kantonima kojima ih obavještavamo o pravoj prazini i potrebi da kantoni, u suradnji s federalnim vlastima, pokušaju riješiti ovaj problem u što kraćem roku kako bi se prava prazina otklonila“, kaže Maslo, ističući kako su neki kantoni poduzeli konkretne korake, poput Hercegovačko-neretvanskog i Posavskog, koji su propisom Vlade na privremenim osnovama povjerili nadležnost Agenciji. Direktor Agencije Sead Maslo kaže kako oni, na osnovu tih propisa, primjenjuju Zakon o državnoj službi i provode postupak oglašavanja upražnjenih radnih mjesta i selekcije kadrova za ta dva kantona i općine koje su na njihovom području. „Očekujemo, naravno, da se to konačno riješi donošenjem zakonskih propisa u

skupštinama tih kantona“, kaže Maslo, istovremeno najavljujući kako će i Ze-Do i Tuzlanski kanton na svojim skupštinama uskoro predložiti preuzimanje Zakona o državnoj službi FBiH. Direktor Maslo, također, napominje kako je Agencija sačinila cjelovitu informaciju i uputila je premijeru i zamjenicima premijera FBiH, ukazujući na ove probleme i tražeći da se što prije uspostave kontakti s kantonalnim Vladama, kako bi se ovaj problem na dogoročan način riješio, a imajući u vidu činjenicu da ne bi bilo dobro ugroziti do sada postignute rezultate u reformi javne uprave.

Suradnja sa Savezom općina i gradova u FBiH

Sead Maslo, direktor ADS FBiH kaže kako je Agencija, u suradnji sa Savezom općina i gradova u FBiH uključena u procedure oko donošenja Zakona o uposlenicima lokalne samouprave, što je, također, kako ističe, „jako bitan propis kroz koji nastojimo ugraditi rješenja prihvatljiva za Federaciju i kantone, ali i same općine“. „Nadalje, sukladno Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi, koju je prihvatila i naša zemlja, lokalne vlasti imaju pravo, u mjeri u kojoj je to njima potrebno, organiziraju vlastitu lokalnu administraciju. Pozivajući se na tu Povelju, lokalne vlasti su podnijele inicijativu Komisiji za lokalnu samoupravu u federalnom Parlamentu i Komisija je početkom ljeta donijela zaključak da federalna Vlada treba pokrenuti proceduru zakonodavnne inicijative za taj propis. Propis je urađen na nivou radnog teksta, kojeg je potrebno usuglasiti, a svakako smatram da u taj proces trebaju biti uključeni i predstavnici federalne i kantonalnih vlasti kako bi se postiglo sveprihvatljivo rješenje ne dovodeći u pitanje dosada

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

postigute rezultate u reformi javne uprave“, kazao nam je Maslo.

Reforma javne uprave

Na upit je li zadovoljan dosadašnjim stupnjem reforme javne uprave s obzirom da je jedan od ciljeva ADS efikasija uprava, Maslo ističe kako je, osim podizanja efikasnosti, važno i pitanje smanjenja broja uposlenih u javnoj administraciji, posebno one kategorije uposlenika koja obavlja jedostavnije poslove. Kaže kako će upravo u tom pravcu ići racionalnizacija. „Poznato je da je u BiH javni sektor preglomazan i opterećuje proračune svih razina vlasti. O tome se mora voditi računa. U narednom razdoblju to će biti i jedan od zahtjeva EU na putu BiH ka eurointegracijama da se stvori racionalna, dobro obučena i efikasna administracija, prije svega uslužno orijentirana“, kaže Maslo. Pitamo, na kraju, slažemo li se u ocjeni da imamo preglomazu, a neučinkovitu administraciju? Direktor ADS FBiH Sead Maslo dokumentira to pokazateljima, koji, kako kaže da je to očigledno pogotovu ako gledamo omjer namještenika i službenika koji obavljaju konkretne poslove i koji je na strani namještenika, što je negativan pokazatelj. „U današnjem vremenu kada su tehološka i tehnička sredstva toliko uznapredovala, nije potrebno angažirati toliki broj niskokvalificiranih radnika i u tom pravcu će reforma siguro ići, da se smanji broj namještenika. Konkretno, u ADS 75% su državni službenici, a 25 % namještenici, za razliku od nekih općina ili kantonalnih vlasti gdje je taj omjer obrnut i to je pokazatelj koji govori o administraciji danas“, zaključuje Sead Maslo, direktor ADS FBH. Piše: D. Sivonjić

BH REGIJE

Šteta na usjevima 4,8 milijuna maraka U poplavama prouzročenim izlijevanjem Save i tzv. zaobalnih voda u lipnju je na području općine Orašje pričinjena ukupna materijalna šteta u iznosu od 5.074.384,98 maraka.

om je prirodnom katastrofom bilo pogođeno 2500 domaćinstava, potopljeno je skoro 3000 hektara poljoprivrednih površina te stotinjak stambenih i gospodarskih objekata. Najveće štete procijenjene su u Donjoj Mahali, zatim u Tolisi, Oštroj Luki, Boku, Kostrču i tako redom u svim ostalim naseljima ovoga kraja. Općinske su se vlasti zbog pretrpljenih šteta obratile za pomoć Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Županije Posavske te zatražile naknadu štete poljoprivrednicima. Prema konačnom izvješću Povjerenstva za procjenu šteta ukupne štete u poljoprivrednoj proizvodnji, nastale zbog velikih količina padavina i visokog nivoa zaobalnih voda rijeke Save, iznose 4.773.000,96 KM. S obzirom da je poljoprivreda osnovna gospodarska aktivnost na oraškom području Općina je u dopisu predložila iznalaženje novčanih sredstava preraspodjelom sredstava koja su planirana za poticaje

i premije u poljoprivredi a koja neće biti utrošena zbog smanjenih prinosa u biljnoj proizvodnji. Početkom lipnja je, podsjetimo, oraški kraj zahvatilo jako olujno nevrijeme praćeno obilnom kišom koja je neprestano padala skoro četiri dana. U tome je razdoblju zabilježeno oko 150

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

litara padalina po četvornom metru što je količina koja se ispada u četiri i to najkišovitija mjeseca tijekom godine. Tako veliku količinu vode odvodni kanali nisu mogli apsorbirati a dodatni problem stvarala je i visoka razina Save koja je u samo dva dana porasla za oko pet metara. Piše: Z. Živković

BH REGIJE

Otvorena livnica aluminijskih odljevaka MLM Alutec Bugojno Slovenska kompanija Mariborska livarna Maribor svečano je otvorila nove tehnološke kapacitete tvornice aluminijskih tlačnih odljevaka za automobilsku industriju MLM Alutec Bugojno.

ove kapacitete su simboličnim rezanjem vrpce otvorili predsjednik uprave Mariborske livarne Maribor, Branko Žerdoner, premijer Vlade Federacije BiH, Mustafa Mujezinović i načelnik općine Bugojno, Hasan Ajkunić. Mariborska livarna Maribor će do 2015. godine u Bugojnu, gdje je početkom ove godine kupila ljevaonicu i u aprilu pokrenula proizvodnju odljevaka za europsku automobilsku industriju, zaposliti preko 100 ljudi, a vrijednost ukupnih ulaganja iznosit će 7,5 miliona eura.

Grupacija Mariborska livarna Maribor bilježi više od 85 godina tradicije obrade obojenih metala. Pouzdan je dobavljač svjetske automobilske, mehaničke i električne industrije te građevinarstva, a široj javnosti su poznati prije svega po poznatoj robnoj marki sanitarnog pribora Armal i aluminijskim radijatorima Aklimat. U Sloveniji, gdje zapošljavaju preko 700 ljudi, u ovoj godini planiraju ostvariti nešto manje od 70 miliona eura prihoda od prodaje. Sa pažljivim strateškim odlukama i kontinuiranim intenzivnim razvojem proizvoda, nedavnu krizu u automobilskoj industriji uspješno su prebrodili i uspjeli konsolidirati svoju poziciju kod strateških partnera. Odluka o proširenju proizvodnje na BiH zasniva se na perspektivnom razvojnom potencijalu i dobrim uvjetima za strane ulagače. Osim toga, ulaganje u vlastitu ljevaonicu u Bugojnu, za Mariborsku livarnu je zahtjevna, ne samo zbog visokog uloženog kapitala, već i radi logističkog i tehnološkog aspekta, budući da već u prvoj fazi proizvodnje moraju osigurati vrhunsku kvalitetu. Otvaranju novih tehnoloških kapaciteta MLM Alutec Bugojno prisustvovali su brojni državni i privredni predstavnici, među njima, pored premijera Vlade Federacije BiH Mustafe Mujezinovića, i slovenski ambasador u BiH Andrej Grasselli, savjetnik za ekonomske poslove Veleposlanstva Republike Slovenije u BiH Emiljan Žorž, načelnik i drugi predstavnici Općine Bugojno i Srednjobosanskog kantona, kao i mnoge važni predstavnici poslovnih partnera Mariborske livarne Maribor iz Slovenije, BiH i drugih zemalja. Nakon svečanog otvaranja, koji je sa energičnim nastupom obogatila slovenska rock grupa Rock Partyzani, gosti su imali priliku obići nove proizvodne kapacitete tvornice i proslaviti otvaranje u krugu tvornice.

Noć ranije Mariborska livarna u suradnji s Općinom Bugojno, za stanovnike Bugojna i okoline, u tamošnjoj dvorani organizirala je besplatan koncert Rock Partyzana, koji su dobro ugrijali publiku i učvrstili uvjerenje da je suradnja između Slovenije i Bosne i Hercegovine uspješna, saopćeno je iz ove kompanije. Piše: M. Mlakić

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

BH REGIJE

Sindikati prijete demonstracijama u Sarajevu Predsjednik Vlade Posavske županije Mijo Matanović izvijestio je predstavnike svih sindikalnih podružnica koje djeluju na ovome području o stanju proračuna u polugodišnjem razdoblju te o dopisu pomoćnika ministra financija u Vladi FBiH kojim se traži pristupanje rebalansu proračuna i to smanjenjem primanja za novih 10%.

elnici svih podružnica a osobito policije i zdravstva izrazili su razočaranje takvim prijedlogom i najavili odlazak u Sarajevo ukoliko se bude inzistiralo na daljem smanjenju osobnih dohodaka koji su, istaknuto je, ionako najniži u cijeloj Federaciji.

„Od prve godine mandata uočili smo nepravednost Zakona o pripadnosti javnih prihoda. Nažalost, s 37 milijuna u 2007. godini sada u našem proračunu možemo računati na jedva 26 milijuna KM. U ovogodišnjem proračunu za njegovi izvršenje nedostaje nam 5 milijuna KM i to su sredstva koja svi zajedno na svoj način moramo tražiti da bi zadovoljili sve grantovske stavke. Naravno da su od strane sindikata opravdana pitanja zašto neke druge županije imaju određene povoljnije situacije, zašto je netko u stanju da isplaćuje regres a netko ni ono osnovno, zašto se donosi zakon o plaćama na razini Federacije... Kad bi primijenili zakon, ništa drugo osim plaća ne bi mogli isplaćivati. Sve su to pitanja na koja je teško dati odgovor, ali za njih moramo pronaći mjesto na višim razinama vlasti, prije svega na federalnoj Vladi i u Parlamentu i to kroz apel svih nas da se izmijeni Zakon o pripadnosti javnih prihoda i da naša

županija bude ravnopravno tretirana s ostalim županijama i kantonima u FBiH“, kazao je predsjednik županijske Vlade Mijo Matanović.

Diskriminirajući položaj Predsjednik Samostalnog sindikata Posavske županije, Ramiz Subašić prenio je ogorčenje iz svih podružnica sindikata na prijedlog smanjenja plaća za 10 %. “Zbog čega državni dužnosnici postupaju linearno prema svim kantonima? To je nepravedno, jer trebali bi znati da su plaće u Posavskoj županiji na zadnjem mjestu u Federaciji. Mi smo u diskriminirajućem položaju u odnosu na ostale, primjerice prema Goraždanskom kantonu od kojega smo po svim kriterijima veći i brojniji a u proračunu imamo godišnje manje od njih čak 7-8 milijuna KM za branitelje, prosvjetne radnike, socijalno ugrožene, zdravstvo i sve ostale proračunske korisnike. Za ovo što nam spremaju nije odgovorna Vlada Posavske županije, to je krivnja Zakona koji je donesen na štetu stanovnika naše županije. Osnovna je poruka svih sindikata ŽP i svih sindikata proračuna ŽP da se u što kraćem vremenu ovaj zakon ispravi, da žitelji ŽP uživaju ista prava kao i žitelji Goražda, Mostara, Sarajeva i svih ostalih mjesta“, kazao je predsjednik Samostalnog sindikata Županije posavske Ramiz Subašić.

Najavio je kako će, ukoliko Vlada F BiH ne učini ništa u smislu pomoći ovom području, 4 000 do 5 000 radnika krenuti ka Sarajevu na prosvjede. Mijo Matanović napomenuo je kako svi problemi leže u Zakonu koji regulira podjelu PDV-a na razini države. Obadvojica su se složila da je od uvođenja toga zakona naknada za rad uposlenicima u Posavskoj županiji pala za 40 do 50 posto odnosno, kako Matanović kaže, Posavska županija je ušla u padajući koeficijent pa se prihodi ne ostvaruju u onom obimu u kojemu su potrebni za funkcioniranje županije. Piše: Z. Živković

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

BH REGIJE

Svečano otvorena i nova srednja škola u Čitluku I ove je godine, 55. put, u Čitluku održana višednevna turističko-kulturno-gospodarstvena manifestacija „Dani berbe grožđa – Brotnjo 2010.“ godine, uz središnje okupljanje na Broćanskom trgu.

“Dane berbe grožđa – Brotnjo 2010.” otvorila je predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto, koja je tom prigodom istaknula: “Brotnjo je kraj koji je bogata riznica kulturno-povijesne baštine, spoj prirode, tradicije, turističkih potencijala i vrhunske kvalitete. A tome se još dodaju snažan duh, odanost svome kraju i ljudima, ustrajnost, rad i marljivost ovih ljudi. Ova značajna manifestacija sigurno snažno doprinosi boljem prezentiranju kulture, tradicije, povijesti i gastro brendova, kako Brotnja tako i cijele Hercegovine. Posebno naglašavam poduzetnički duh Brotnjaka koji se, uistinu, osjeti na svakom koraku”. Prvi čovjek čitlučke općine načelnik Ivo Jerkić u svome je govoru istaknuo kako su ovogodišnji „Dani berbe grožđa“ povijesni zbog otvaranja nove zgrade Srednje škole dr. fra Slavka Barbarića u Čitluku. „Dani berbe...“ za nas vrlo značajan događaj koji se obilježava već 55 godina, a sve je krenulo kada su ljudi željeli pjesmom i veseljem uveličati zadovoljstvo ubranim plodovima i

to s vinograda prenosili u podrume. Ovdje se svake godine okupe brojni vinogradari i vinari koji žele pokazati plodove svoga rada… U kulturno-umjetničkom programu nastupili su HKUD „Brotnjo” – koji su izveli scenski prikaz – kako nastaje vino - od berbe do otakanja u bačve, HKUD „Čerin”, klapa Međugorje, KUD ‘‘Ivan Kapistran Adamović’’ iz Čepina, HKUD ‘‘Kralj Tomislav’’ iz Tomislavgrada, HKUD ‘‘Kruševo’’ iz Kruševa, HKUD ‘‘Drijeva’’ Gabela, HKUD ‘‘Napredak’’ iz Bijeloga Polja, HKUD ‘‘Sv. Ante’’ iz Dretelja¨, HKUD ‘‘Sv. Ana’’ - Ljuti Dolac, HKUD ‘‘Sv. Ante’’ Cim - Mostar, HKUD ‘‘Fra Jozo Križić’’ Roško Polje, ženska klapa ‘‘Brotnjo’’, te muška klapa ‘‘Suha’’. Posebno iznenađenje bili su tamburaši – „Pleteri“ iz Križevaca, čiji je nastup bio dar prijateljskih Križevaca gradu Čitluku. Priređeno je, dakako i besplatno kušanje vina, grožđa i hercegovačkih delicija, a na Broćanskom se trgu družilo i pjevalo do ranih jutarnjih sati. U sportskome dijelu manifestacije održan je Međunarodni atletski festival „Memorijal Bože Gagro“, koji BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

od ove godine nosi ime tragično preminulog sportskog djelatnika i gospodarstvenika, pokretača atletike u Čitluku i utemeljitelja Atletskoga kluba “Brotnjo”, Bože Gagre. Na atletskom festivalu koji se odigrao na gradskom stadionu Bare u Čitluku, nastupilo 300-njak mladih atletičarki i atletičara iz šesnaest klubova Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Upriličena su natjecanja u šesnaest disciplina, Također, u sklopu kulturnog dijela “Dana berbe grožđa” i, ujedno, Dana Matice hrvatske u Brotnju, predstavljena je knjiga prof. dr. sc. Šimuna Muse „Studije i ogledi”, te knjiga iz edicije „Hrvatska književnost u BiH – broj 8, 10 i 12”. Predstavljena je i knjiga „Niža realna gimnazija” Čitluk u povodu 60.obljetnice utemeljenja te škole i pedeset pete obljetnice osnutka Općine i turističko - kulturno - gospodarske manifestacije „Dani berbe grožđa Otvorena je izložba slika, grafika i skulptura Udruge hrvatskih likovnih umjetnika „Čičak”.

Otvorena zgrada nove srednje škole u Čitluku

Kao što je na otvaranju manifestacije u pozdravnom govoru istaknuo načelnik Općine Čitluk Ivo Jerkić, ovogodišnji 55. “Dani berbe grožđa”, ući će u povijest i zbog činjenice da je svečano otvorena zgrada nove Srednje škole dr. fra Slavka Barbarića u Čitluku. Nova škola ima kapacitet više od 1 000 učenika.

BH REGIJE

Raspolaže s 20 učionica, osam kabineta, prostorima za zbornicu, knjižnicu i nastavnike, velikim predvorjem za školske priredbe, prilazima i dizalom, a počela je s radom koncem rujna. Inače, škola nosi ime uglednog znanstvenika, međugorskog svećenika , pokojnog dr. fra Slavka Barbarića, a temeljni je kamen za ovu zgradu položen u svibnju 2006. Zgradu nove škole svečano je otvorila

perspektivu mladim Brotnjacima. Ovo je naš dar našoj mladosti. Oni ovaj dar zaslužuju jer oni su jamac naše opstojnosti na ovim područjima.

predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto, a načelnik Čitluka Ivo Jerkić u svom je govoru naglasio: “Danas stojimo pred ovom prelijepom zgradom koja mijenja i uljepšava razglednicu Čitluka. Ona je ponos Brotnjaka. Iz ovoga zdanja će izaći naraštaji obrazovanih mladića i djevojaka koji će nastaviti gdje mi stanemo i biti lučonoše našega života, naše broćanske hrvatske kulture. Današnji dan ostat će upisan velikim slovima u povijesti općine Čitluk. Danas slavimo blistavu berbu naših napora i načas zaboravljamo opasnost od jezive propasti. Kad spominjem povijest, želim reći da je ovo povijesni događaj jer puštanjem škole u rad otvaramo

vinogradarstva. O uzrocima i štetnosti kloroze (žutice) vinove loze govorila je doc. dr. sc. Andrijana Filipović. Prof. dr. sc. Ivan Ostojić upoznao je nazočne sa sve većim problemom koji muči hercegovačke vinogradare – štitastim ušima.

Stručna predavanja iz vinarstva i vinogradarstva

Kao što je to već uobičajeno, u sklopu “Dana berbe grožđa” u Čitluku, održana su i stručna predavanja iz vinarstva i

“U štitaste uši pripada veliki broj štetnika na voćkama, vinovoj lozi, ukrasnim biljkama. Štete koje štitaste uši pričinjavaju vinovoj lozi su mnogostruke a protiv njih se borimo na više načina: struganjem stare kore, mehaničkim uklanjanjem, kemijskom primjena insekticida”, istaknuo je. Mr.sc. Viktor Lasić govorio je o temi -

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

„Virusi vinove loze”.

O malolaktičnoj fermentaciji biološkom procesu transformacije jabučne kiseline u mliječnu kiselinu i ugljikov dioksid, govorio je mr.sc. Tihomir Prusina, istaknuvši kako vina u kojima se odvija taj proces imaju mekši i blaži okus, s kompleksnijom aromom. I ove su godine, stručna predavanja iz vinarstva i vinogradarstva izazvala veliku pozornost. Inače, generalni je pokrovitelj i ovogodišnje manifestacije u Čitluku, Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Pripremila: Misijana B. Milinković

BH REGIJE

Strane investicije 2009. godini pale čak 40 posto u odnosu na godinu prije Inozemni investitori odustali su od ulaganja u BiH zbog krize, ali i strukturnih slabosti. Osim u dijaspori mogli bi ih potražiti među onima koji ulažu u isplative investicijske proizvode. No tek treba definirati kakvi su to proizvodi.

ovi statistički podaci Centralne banke BiH (CBBiH) pokazuju da je u 2009. zabilježen priljev izravnih inozemnih ulaganja od 346 milijuna KM, što je 1,4 posto BDP-a. Taj iznos potvrđuje negativan utjecaj svjetske financijske krize na ekonomiju BiH u 2009. godini, smatraju u CBBiH. Godinu dana prije izravne strane investicije bile su znatno veće 1,42 milijarde KM. Unatoč tadašnjem početku globalne ekonomske krize u BiH tijekom 2008. realizirani su visoke strane investicije koje su dosegnule 5,7 BDP-a. Na nizak ukupan iznos izravnih ulaganja u 2009. osim niske razine ulaganja u vlasnički kapital samo 258 milijuna KM te u ostali kapital od 311 milijuna KM znatno su utjecale negativne zadržane zarade u neto iznosu od 223 milijuna KM. Negativne zadržane zarade rezultat su gubitaka pojedinih poduzeća s izravnim ulaganjima, a što nije bio slučaj u prethodnim godinama. I dok je u 2008. najviše investirano u područje prerađivačke industrije (537 milijuna KM), u 2009. najviše je ulaganja zabilježeno u trgovini (179 milijuna KM). Trgovina bilježi rast izravnih stranih ulaganja od oko 27 milijuna KM. Ulaganja u prerađivačku industriju bilježe znatan pad te su iznosila 170 milijuna KM. Najviše negativnog utjecaja svjetska financijska kriza je prošle godine imala na područje financijskog posredovanja, što se izražava u negativnim vrijednostima izravnih ulaganja (odljevima) od 91 milijun KM.

Presušio izvor kapitala

Savjetnik za ekonomska pitanja u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH) Duljko Hasić naglašava kako su strana ulaganja u posljednjih desetak godina znatno utjecala na gospodarski razvoj te bila snažan izvor kapitala

Poslovno okruženje koji je utjecao na ekonomski rast. BiH je privukla velika strana ulaganja, ali je većina kapitala investirana u preuzimanje vlasničkih udjela čiji su prihodi trošeni za popunjavanje proračunskih deficita. BiH nema razvojnu strategiju i ciljeve adekvatne makroekonomske politike koja bi implementirala te ciljeve. Zbog toga visina i učinci stranih ulaganja nisu dosegnuli željenu razinu - ističe Hasić. Prema njegovu mišljenju, pad izravnih stranih ulaganja za 40 posto u odnosu na prethodnu godinu rezultat su pritiska globalne financijske i ekonomske krize te posljedica gotovo posve iscrpljenih mogućnosti privatizacije i strukturalnih slabosti ekonomije BiH, što je usporilo investicijske procese. Također dodaje kako su ipak najvažniji razlozi za pad investicija unutarnji problemi BiH, loša poslovna klima i činjenice da se vlasti ne bave dovoljno zakonskom regulativom glede poslovanja i stvaranja povoljnijega poslovnog okruženja u Bosni i Hercegovini. BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

Govoreći o strukturi investicija Hasić navodi kako ‘greenfield’ investicije u BiH padaju iz godine u godinu zbog loših mjera, loših zakona, pogrešnog postavljanja prioriteta i nedostatka potpore dobrim poslovnim investicijama. Dodatni je problem to što u strukturi ulaganja u BiH velik dio otpada na privatizaciju, odnosno preuzimanje postojećih pravnih subjekata. Umjesto toga težište bi trebalo biti na ‘greenfield’ investicijama, odnosno pokretanju posve novoga poslovnog subjekta.No čak i u postojećim ‘greenfield’ investicijama struktura nije povoljna za gospodarski napredak BiH. - Najčešća takva ulaganja nisu proizvodna, iako ima i takvih vrijednih hvale, nego su to ulaganja u velike trgovačke centre čije djelovanje ima sav niz negativnih posljedica na domaće gospodarstvo. Precizni podaci o ukupnom sudjelovanju takvih ulaganja u ukupno uloženim sredstvima stranih investitora nisu poznata i ne mogu se često čuti. No posve je nedvojbeno da su ona najmanji dio ukupnih, a među njima

BH REGIJE

ponovno dominiraju neproizvodna, dakle struktura veoma zabrinjava i nema većih promjena u kreiranju povoljnoga poslovnog okruženja za ulagače. Bez povećanja udjela takvih investicija u BiH nema dugoročne perspektive ekonomskog i društvenog razvoja - kaže Hasić i dodaje kako takve investicije imaju poželjan učinak jer početni priljev novca u gradnji takvog centra donosi novac i zapošljava radnike. Međutim, kaže, potom ti pozitivni efekti vrlo brzo iščeznu.

Zbog toga je, kako navodi, iznimno važno unaprijediti i stabilizirati poslovno okruženje u odnosu na one susjednih država te definirati ‘investicijske proizvode’ BiH u realnom sektoru ekonomije, ponajprije u industriji, koji mogu biti atraktivniji od ostalih zemalja.- Nužno je uspostaviti sustavni sklop na razini države i entiteta za ubrzan razvoj različitih oblika partnerstva između privatnog i javnog sektora te na tom području posebnu pozornost posvetiti privlačenju stranih investicija, gdje bi strani ulagači bili privučeni u strateške razvojne projekte javno-privatnog partnerstva - tvrdi ekonomski savjetnik u VTKBiH. Ključni ciljevi koji se žele postići javno-privatnim partnerstvom jesu ulaganje u fizičku infrastrukturu, ponajprije u transport i energetiku, ali i u znanstveno-tehnološku i poslovnu infrastrukturu, što bi činilo osnovu povećanja produktivnosti i konkurentnosti ekonomije BiH.

Ključni problemi

No, kako ističe Hasić, ključni problemi za investitore u BiH i dalje su politička nestabilnost u zemlji i porezna politika. Osim tih su registracija poslovanja, dobivanje boravišne i radne dozvole, porezi, građevinske dozvole, ostvarivanje prava koja proizlaze iz radnih odnosa, te zakoni o gospodarskim društvima, izvršnom postupku i likvidaciji kompanija. - Želim posebice istaknuti da su registracija tvrtke i biznisa u BiH te procedure pokretanja biznisa doista previše komplicirane. Osim toga okviri za strane investicije nisu ujednačeni u svim mjestima u BiH, ne postoji harmoniziranost zakonodavne

regulative, plaća, beneficija i poreza. Sve to otežava privlačenje stranih investicija i odvlači ih u uređenije zemlje. Jedna od najvećih zapreka za strane investicije, a posebice one ‘greenfield’, predugi su rokovi i komplicirana procedura za registraciju poduzeća - zaključuje Hasić.Ipak, kako tvrdi, blagi rast makroekonomskih pokazatelja može biti dobar znak za postupno poboljšanje opće klime za inoulaganja. Takvi pozitivni rezultati nakon dugoga razdoblja potaknut će poduzeća na širenje planova inoulaganja od 2011. i nadalje, što će potaknuti priljev izravnih inoinvesticija. Sigurno je da će taj rast ipak biti skroman jer će biti rezultat

kratkoročnog utjecaja paketa posebnih Vladinih mjera na svim razinama u BiH. Dugoročna, kaže, rješenja treba tražiti u stvaranju klastera i okrupnjavanju proizvodnje, započinjanju pregovora i dijaloga sa zemljama u regiji tako da se nađu rješenja koja bi svima koristila, a posebice u privlačenju kvalitetnih investicija. Priredio: Ž. Kocaj

Privlačan novac gastarbajtera Prema nekim procjenama BiH je na drugome mjestu u svijetu po brojnosti emigranata u odnosu na ukupan broj stanovnika. Kapaciteti dijaspore su važni brojčano, glede obrazovne strukture, a i s obzirom na financijske potencijale. Do sada se financijski utjecaj izražavao dominantno putem doznaka, bilo formalnim bilo neformalnim novčanim tijekovima. Imajući u vidu navedene činjenice, potrebno je, kako navodi ekonomski savjetnik VTKBiH, različitim aktivnostima maksimizirati razvojni uticaj migracije. To znači olakšati ili ukloniti zapreke za priljev migrantskih doznaka (posebice putem formalnih financijskih tijekova), olakšati i stimulirati transfer i investiranje kapitala, znanja i tehnologije dijaspore te osnažiti njihov uticaj na gospodarski rast i razvoj uključivanjem u različite razvojne projekte.

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

REGIONALNE VIJESTI

Babina Greda dobila potporu Načelnik općine Domaljevac-Šamac Željko Josić primio je u posjet izaslanstvo općine Babina Greda iz RH na čelu s načelnikom Josipom Krnićem. Na radnom su sastanku predstavljeni razvojni planovi ovih općina u kontekstu prekogranične suradnje i predpristupnih fondova Europske unije namijenjenih za projekte prekogranične suradnje.

om je prilikom dogovoreno da Domaljevac-Šamac podrži Babinu Gredu u kandidiranju projekta izgradnje pristaništa na rijeci Savi na predjelu Dubočica a da Babina Greda zauzvrat podrži DomaljevacŠamac pri iskorištavanju njihovog dijela rijeke Save kroz projekte turističke namjene. Sava nas spaja a ne razdvaja, složili su se općinski načelnici i ukazali na potrebu zajedničkog nastupanja prema predpristupnim fondovima. Pristanišna luka u Dubočici, pojašnjeno je na tome sastanku, predviđena je za tzv. rasute terete a u prvom redu za otpremanje povrća koje će biti uzgajano u budućoj poslovnoj zoni kod Babine Grede. Nakon sastanka gosti su posjetili područje Centra I u Domaljevcu u kojem je nedavno stavljena u funkciju

zelena tržnica te vrtić na kojem se kraju privode radovi na vanjskom uređenju a potom i Poslovnu zonu Malo Blato koja je izazvala posebno zanimanje budući je u potpunosti izgrađena domaćim kapitalom. Tijekom posjeta načelnici

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

Josip Krnić i Željko Josić dogovorili su intenzivniju suradnju Babine Grede i Domaljevca-Šamca ističući da će ona biti posebno od koristi mještanima i jedne i druge općine. Piše: Z. Živković

REGIONALNE VIJESTI

Ikea odustala od ulaganja u Srbiju Bez obzira što će se više orijentirati na trgovinu nego na proizvodnju, Ikea od srpske vlade traži pogodnosti pri dobivanju zemljišta.

oslije višemjesečnog zatišja na relaciji srpska vladaIkea, ponovno je počelo “prepucavanje” preko medija. Božidar Laganin, direktor Agencije za inozemna ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), izjavio je kako švedska kompanija od vlade traži poseban status pri izboru lokacije za gradnju prodajnog prostora, a da zauzvrat ne nudi ništa. Reagirala je Milena Vujičić, menadžerica Ikee za odnose s javnošću, tvrdeći kako Ikea želi nastaviti započete investicije gradnje robne kuće i trgovačkog centra vrijedne 300 milijuna eura čime bi se stvorili uvjeti za zapošljavanje 2000 ljudi. Vlada i Ikea već dvije godine ne uspijevaju naći zajednički jezik oko zemljišta na kojem bi se gradili robna kuća i trgovački centar. Vlada je spremna ustupiti pogodnu lokaciju, ali pod uvjetom da se Ikea obveže izgraditi i tvornicu namještaja, dok u švedskoj tvrtki ne žele uložiti još milijardu eura, koliko bi stajala njena izgradnja. Ikea namjerava proširiti djelatnost u Srbiji isključivo na trgovinu. Unatoč tome smatraju da je prodaja dovoljna da se dobije zemljišna lokacija po povoljnoj cijeni, odnosno bez objavljivanja natječaja na koji bi se mogle prijaviti i druge zainteresirane kompanije. Što se tiče proizvodnje, u Ikei smatraju kako je, za sada, dovoljna suradnja sa Simpom i nekoliko drugih proizvođača namještaja koji godišnje isporuče robu u vrijednosti nekoliko desetaka milijuna eura. Tako je za ovu godinu ugovorena proizvodnja dječjih kreveta sa Simpom za 15 milijuna eura koji će se prodavati preko Ikeine prodajne mreže.Prema riječima Milene Vujičić, Ikea je u srpske proizvođače namještaja u proteklih pet godina uložila tri milijuna eura.

Ništa zauzvrat

U Hrvatskoj na čekanju

S druge strane, Laganin ističe kako ne vidi zašto bi Ikei bilo ustupljeno gotovo besplatno zemljište, ako oni ne nude ništa zauzvrat, odnosno ne ulažu novac u proizvodnju. Za SIEPA-u dosadašnja Ikeina ulaganja nisu dovoljna da im se ustupi lokacija po nižoj cijeni od tržišne. Prema najnovijem stanju stvari, kaže Milena Vujičić, Ikea je odustala od zahtjeva da ima ekskluzivnu mogućnost kupnje zemjišta. Prigovori su sada više usmjereni na sporost službi u dobivanju dozvola za početak gradnje robne kuće i centra.

Ikea je s HAC-om u Rugvici dogovorila gradnju pristupnih prometnica za svoj centar. Međutim, pojavio se problem plaćanja prenamjene zemljišta zbog kojeg projekt kasni.

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

Pripremio: M. Mlakić

REGIONALNE VIJESTI

Najbolja inovacija – djelo osnovaca iz BiH „Prvi institut inovatora i istraživača Irana“ procijenio je da je „štap sa signalnim priborom“, čiji su autori učenici OŠ iz Vrbanje – najbolja, među 220 inovacija iz sedam zemalja!

rijatno je bio iznenađen Valentin Inzko, Visoki predstavnik Međunarodne zajednice, sinoć, u avionu iz Zagreba, kada je vidio priznanja koja su dobili bh. inovatori, na samo nekoliko sati ranije završenoj 8. Zagrebačkoj međunarodnoj izložbi inovacija i novih proizvoda Arca 2010! Posebno mu je bilo drago kada je vidio da su među nagrađenima i učenici osnovne škole. Nagrađeni osnovci su Milenko Savanović, Miloš Ubović i Nebojša Žutić, učenici Osnovne škole „Stanko Rakita“ iz Vrbanje, kod Banjaluke. „Prvi institut inovatora i istraživača Irana“ procijenio je da je njihov „štap sa signalnim priborom“ – najbolja, među 220 inovacija iz Hrvatske, te BiH, Irana, Mađarske, Rumunjske, Rusije i Slovenije! Osim ove, dobili su i diplomu međunarodnog žirija Arke, sa umjetnički izrađenom plaketom!

Zlatna plaketa i za veterana

Njihov višestruko stariji kolega, službeno umirovljenik ali neumorni stvaratelj, Sarajlija Enver Ibrović, dobio je zlatnu plaketu, za „kaskadnu visokonaponsku sondu“. Inovacija je osmišljena tako da se, koristeći

uobičajeni mjerni instrument (kojim se mjeri napon do 1.000 volti), može izmjeriti voltaža do 10.000 V! Ako se zna da se na zagrebačkoj izložbi nagrađuje do 30% izloženih radova, onda je dobra vijest da su nagrađene još tri, od naših ukupno 10 inovacija, sve tri brončanim plaketama: Milka Matešić, iz Bihaća, za „mast za liječenje psorijaze“, Pavel Pavelka, iz Sarajeva, za „organsko đubrivo“ i Sašenko Sadiković, iz Ljubuškog, za „uređaj za bušenje do dubina ispod 12 km“. „Za doprinos

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

razvoju svjetskog inovatorskog pokreta“,spomenuti iranski Institut dodijelio je priznanje (vazu) Huseinu Hujiću, generalnom tajniku Asocijacije inovatora BiH i članu Izvršnog komiteta Svjetske federacije inovatorskih organizacija. Izložba je po prvi put održana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, a tu će se održavati i ubuduće, što na svoj način nagovještava da će inovatori donositi nova znanja i spoznaje u ovaj hram znanja. Piše: M. Mlakić

REGIONALNE VIJESTI

Stečaj kao dobro rješenje: Pevec u milijunskom plusu Pevec je, iako u stečaju, u proteklih šest mjeseci ostvario promet od 250 milijuna kuna i dobit od 1,5 milijuna kuna, izvijestio je novinare Darko Šket, stečajni upravitelj Peveca

d posrnule tvrtke kojoj je prijetila potpuna propast Pevec danas zapošljava 826 radnika, posluje sa 250 dobavljača od kojih je 85 posto domaćih, a sve svoje obveze prema državi i dobavljačima podmiruje u roku. No kako bi sve to opstalo, Skupština vjerovnika bi trebala usvojiti stečajni plan koji će se uskoro početi izrađivati u suradnji sa zagrebačkim Pravnim fakultetom. Šket je najavio da će se temeljiti na pretvaranju tražbina vjerovnika drugoga isplatnog reda u vlasničke udjele, zaposlenicima bi se trebala isplatiti sva potraživanja (oko 38 milijuna kuna), dok bi banke trebale pristati reprogramirati potraživanja na 10 do 15 godina.

Problemi s Raiffeisenom

Planove bi im mogla pomrsiti Raiffeisen banka koja je već pokrenula ovrhu nad Pevecovim najprofitabilnijem centrom u Jankomiru, no Šket se ipak nada da će se nagoditi s RBA, a razgovor s predstavnicima banke zatražit će idućeg tjedna. Budu li se događaji razvijali kako planira stečajna Uprava, u idućih mjesec ili dva nacrt stečajnog plana bio bi završen, a do travnja bi ga mogla usvojiti i Skupština vjerovnika. Inače, Pevec u stečaju je iz asortimana izbacio prehrambene proizvode, a namjerava ostvariti snažnu suradnju s domaćim proizvođačima namještaja. «Nastojat ćemo se u 2011. isprofilirati kao domaći prodajni lanac tehničke robe, namještaja i građevinskog materijala», najavio je Dejan Fičko, komercijalni direktor Peveca, dodajući kako će postati važan prodajni kanal za domaće proizvođače namještaja. Mićo Ljubenko, pravni zastupnik grupe vjerovnika, izrazio je zadovoljstvo poslovnim rezultatima i stečajnom upravom.

I vjerovnici zadovoljni “Ne vjerujem da bi neki novi menadžeri napravili više nego što je napravio ovaj sudski menadžment”, rekao je Ljubenko, a u sličnom tonu nadovezao se i Mario Božiković, direktor splitske tvrtke Mark 2, jednog od Pevecovih dobavljača. “Naše je iskustvo iz poslovanja s Pevecom u posljednjih šest mjeseci pozitivno. Promet se povećava, a plaća se sukladno dogovoru, što je danas izuzetno važno u poslovanju”, kaže. Od 14 centara koji su radili prije stečaja danas ih je otvoreno 11, dok su

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

ostali ocijenjeni neperspektivnima. Od tih 11 dva centra (u Kutini i Koprivnici) posluju s gubitkom iako Šket kaže da se poslovanje i tamo popravlja. «Zatvaranje tih centara značilo bi velike fiksne troškove pa smo odlučili ipak pokušati. Budu li i dalje na gubitku, posegnut ćemo za drugim mjerama, poput smanjenja broja radnika, no danas o tome ne razmišljamo jer su rezultati i u tim centrima sve bolji», rekao je Šket. Priredio: M. Mlakić Izvor: poslovniportal.info

INVESTICIJE

Led neće više „ubirati“ ljetinu U organizaciji Udruge voćara oraške općine u Matićima je prezentirana protugradna mreža čija je osnovna namjena zaštita nasada voća od ledotuče, ali i od ožegotina odnosno oštećenja koja nastaju sunčevim zračenjem te mogu značajno umanjiti kvalitetu plodova.

rezentacija je upriličena na imanju Jose Živkovića, vlasnika jedne od najvećih parcela jabuka na ovome području, koji se voćarstvom počeo baviti 2007. godine. „U proteklom sam razdoblju kontinuirano ulagao značajna sredstva u nove tehnologije. Voćnjak je tako opremljen sustavom za navodnjavanje po sistemu kap po kap, proizvodnja je maksimalno osuvremenjena, a postavljanje protugradne mreže na za to izgrađene stupove samo je kruna dosadašnjih investicija. Pod mrežom je oko 5 hektara voćnjaka i to je, koliko znam, prva takva investicija u Posavskoj županiji“, kaže Živković.

Promociji su uz brojne voćare nazočni bili ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Mato Brkić, te ministar branitelja Joso Marković. „Poljoprivreda je poligon upošljavanja, a posebice nekadašnjih branitelja koji nemaju drugog izvora prihoda“, istaknuo je u Matićima Marković napominjući kako je njegovo

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

ministarstvo već pomagalo zadruzi koju su formirali branitelji. Mreža će prije svega jabuke štititi od grada, a tek se treba ispitati pruža li zaštitu i od mraza. Joso Živković se nada kako će mu se ta investicija isplatiti, pogotovu kada se zna da je protugradna zaštita u Posavskoj županiji jako loša. Općinsko vijeće Orašja donijelo je inače na zadnjoj sjednici odluku o poticanju postavljanja protugradnih mreža u voćnjacima, izgradnje sustava za navodnjavanje u voćarskoj proizvodnji, nabavke termički difuzne folije za pokrivanje plastenika, traktorskog atomizera i traktorskog malčera za voćnjak, nabavke uređaja za hlađenje mlijeka i mužnju te «mini» mješaonice stočne hrane i sustava za napajanje u farmama. Cilj Odluke je obuhvaćanje poticajima što šireg spektra poljoprivrednih proizvođača. Na ovaj način će osim voćarske proizvodnje biti prepoznati i drugi vidovi poljoprivredne proizvodnje povrtlarska, peradarska, svinjogojska, govedarska i proizvodnja mlijeka. Piše: Z. Živković

INVESTICIJE

Za godinu dana nova Klinika za onkoligiju U krugu novoga objekta Sveučilišne kliničke bolnice Mostar na Bijelome Brijegu, upriličena je svečanost polaganja temeljnog kamena za novu Kliniku za onkologiju.

redit za gradnju klinike u vrijednosti od 6,6 milijuna američkih dolara, osigurao je Saudijski fond za razvoj, a jamstva su dali Skupština i Vlada Hercegovačkoneretvanske županije, te Zavod zdravstvenog osiguranja HN županije. Temeljni kamen su položili, i time označili početak radova na novoj Klinici, predsjednik Vlade Hercegovačkoneretvanske županije Srećko Boras i predstavnik Saudijskog fonda za razvoj Mohamed Al-Dalilan V.d. ravnatelja SKB Mostar prof. dr. Ante Kvesić kazao je kako je vrijednost građevinskih radova oko 8,8 milijuna KM. Zajedno s glavnom opremom, vrijednost cijeloga projekta iznosi oko 15 milijuna KM. Inače, Saudijski fond za razvoj financirao je i projekte u mostarskom RMC-u dr.Safet Mujić, Konjicu i UKC Sarajevo.

Prof. dr. Kvesić je dodao kako je to veliki dan i za Mostar i za regiju, da je napokon privedena kraju priča koja traje pet godina, da je novac tu i da se očekuje da će radovi na izgradnji nove Klinike za onkologiju KB-a Mostar trajati najviše godinu dana. “Zahvaljujem, prije svega, Ministarstvu financija BiH i ministru Draganu Vrankiću, potom Ministarstvu financija Federacije BiH na čelu s ministrom Vjekoslavom Bevandom i Samirom Bakićem.Iskrena hvala i gradonačelniku Mostara Ljubi Bešliću,koji je, kao pravi domaćin, u svim našim projektima,te agilnim članicama Udruge “Novi pogled” i Zajednici žena HDZ-a BiH “Kraljica Katarina Kosača” na potpori i organiziranju donatorskih večera za mostarsku Onkologiju”, naglasio je prof.dr. Kvesić.

Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić je istaknuo kako je izgradnja mostarske Onkologije od neizmjerne važnosti za grad na Neretvi jer će, ne samo Mostarci, već i građani cijele Hercegovine, napokon imati primjerenu liječničku skrb po koju neće morati ići u veće centre – Sarajevo, Split i Zagreb. Kako je planirano, nova suvremena Klinika

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

za onkologiju SKB Mostar imat će dva linearna akceleratora i CT-simulator za planiranje terapije. Na izobrazbi u Splitu već se nalazi dvoje fizičara. Piše: M. B. Milinković

BH REGIJE

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

PROJEKTI

Uz toplice i elektranu predviđena još izgradnja staklenika Zagrebački „Geoen“, tvrtka specijalizirana za iskorištavanje geotermalnih potencijala u RH i općinske vlasti Babine Grede dogovorili su zajedničko poduzimanje svih aktivnosti potrebnih za stavljanje u funkciju izvorišta termalne vode otkrivenog kod ovoga sela u županjskoj Posavini.

rema izrađenom idejnom rješenju, na površini od 50tak hektara oko geotermalne bušotine niknut će brojni turistički, industrijski i poljoprivredni objekti. „U prvoj fazi na tome prostoru planiramo pokrenuti povrtlarsku proizvodnju s tim što će staklenici koji će se u početku prostirati na oko četiri hektara biti zagrijavati vodom koju ćemo ionako crpiti radi utvrđivanja rezervi na geotermalnom polju. Nakon kopanja druge bušotine uslijedit će izgradnja elektrane snage do 1100 kW i toplane te proširivanje staklenika. Skupa s lokalnom zajednicom potom bi, ponudom geotermalne energije po minimalnim cijenama, privlačili investitore zainteresirane za izgradnju primjerice hotelskih kompleksa s otvorenim i zatvorenim bazenima“, kaže suvlasnik „Geoena“ Dragan Jurilj.

Prva lopata, kako se slikovito izrazio na svečanosti potpisivanja pisma namjere, trebala bi biti zakopana početkom iduće godine do kada se očekuje ishođenje građevinske dokumentacije za staklenike. Energana bi niknula u roku od tri naredne godine a zatim, nadaju se u Općini i „Geoenu“, i svi ostali predviđeni objekti. „Samo u prvim staklenicima bit će uposleno 30-40 radnika a njihov će se broj proporcijalno povećati s izgradnjom staklenika na planiranoj površini od 10 hektara. Radnu snagu trebat će i buduća energana, hoteli, hipodrom…Dobije li posao nekoliko stotina Babogredaca to će značiti osiguranu egzistenciju za isto toliko obitelji“, ističe općinski načelnik Josip Krnić. Puno uz to lokalne vlasti očekuju i od rudne rente. Naknada za eksploataciju geotermalne vode godišnje će, kako se procjenjuje, iznositi više od 6,5 milijuna kuna od čega polovica pripada Babinoj Gredi. Izvorni proračun ove općine zadnjih

godina nije bio veći od 3 milijuna. Geotermalno izvorište otkrila je inače INA u potrazi za naftom. Od centra sela udaljeno je tek oko 1 kilometar a po izdašnosti i u energetskom smislu puno je kvalitetnije od izvora pored kojih su izgrađene Tuheljske, Varaždinske ili Stubičke toplice. Izdašnost bušotine je naime 200 kubičnih metara vode u satu a temperatura vode je 121,1 stupanj celzija. Dnevna proizvodnja termalne vode, radi lakšeg shvaćanja bogatstva ovoga prirodnog resursa, odgovara također dnevnoj proizvodnji oko 300 MWh struje ili 25000 litara nafte. Piše: Z. Živković

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

PROJEKTI

Prometnica od koje se očekuje poticaj razvoju gospodarstva Na sastanku upriličenom u Novom Gradu kod Odžaka, kojemu su nazočni bili županijski i općinski čelnici, predstavnici Ministarstva komunikacija BiH, te brojni gospodarstvenici i mještani ovoga kraj,a prezentiran je projekt gradnje autoceste koridora Vc kroz Posavsku županiju s posebnim naglaskom na gradnju mosta preko Save kod Donjeg Svilaja.

vi sudionici skupa ocijenili su predstojeći početak izgradnje ove međunarodne prometnice povijesnim trenutkom koji će donijeti gospodarstveni uzlet ne samo odžačkom kraju nego i cijeloj županiji. „U bližoj povijesti odžačkog kraja i Posavske županije bilo je mnogo povijesnih trenutaka, ali ovo što smo doznali prezentacijom glavnog projekta autoceste koridora Vc i mosta na rijeci Savi kod Svilaja, čija realizacija odbrojava dane, za nas je povijesni trenutak i ponajbolja ovogodišnja vijest. Ova cesta više je od same prometnice. Ona će značiti poticaj gospodarstvu, a s tim dolazi zapošljavanje, poticaj povratka, obnove, u najkraćem donosi živost i život jednom povratničkom području koje zaslužuje dobiti ovakav projekt jer je prvo područje BiH u koje su se povratnici gotovo stopostotno vratili“, istakao je predsjednik županijske Vlade Mijo Matanović.

vozila koja napuštaju autocestu te uobičajeni sadržaji za takve vrste prometnica. Piše: Z. Živković

Ishođena je sva potrebna dokumentacija za spomenuti projekt, zahvaljujući čemu je federalna Direkcija za autoceste već počela raditi na pripremi Elaborata za eksproprijaciju i tenderske dokumentacije za izbor izvođača. Radovi bi, kako se planira, trebali početi na proljeće 2011. Godine, a budu li svi utvrđeni rokovi izgradnje ispoštivani promet će ovim područjem poteći u 2012. godini. U okviru istoga projekta bit će riješeno i pitanje graničnoga prijelaza što će također biti obaveza mjerodavnih institucija BiH i RH.

Most preko rijeke Save kod Svilaja prema dogovoru s predstavnicima RH bit će dužine 660 metara, sa srednjim rasponom od 130 metara i visinom koja će omogućavati normalnu plovidbu. Širina mosta bit će 29 metara. Na području BiH predviđen je i granični prijelaz te čvorište za isključivanje

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

PROJEKTI

Ideja obitelji Sadiković – za potpuni suživot s prirodom

deja je potekla iz obitelji Sadiković, koja stoljećima baštini tradiciju skupljanja i liječenja ljekovitim biljem. U namjeri da se, u čast najpoznatijega među njima, utemelji Zaklada „Sadik Sadiković“, obitelj je naišla na bezrezervnu potporu načelnika Općine, Ljubuški Nevenka Barbarića. Odlučeno je da će Zakladu voditi Sadikov praunuk, Amir Sadiković, a pomagat će mladima koji žele raditi u sferi ljekobilja i zdrave hrane i , što je najvažnije, svoju budućnost vide na ovim prostorima. Dr.sc. Mirsad Sadiković tom je prigodom kazao: „Naš je cilj bio da se, pokretanjem zaklade, seminara, pa i održavanjem kongresa, stvori jedno jezgro i da se ovo što su nam darovali Bog i priroda, apsolutno iskoristi, da pokušamo ljude naučiti da, posebnim pristupom uzgoju ljekovitog bilja, ovu zemlju mogu odlično iskoristiti i da mogu još bolje živjeti. Željeli bismo iz toga napraviti proizvod koji će potjecati iz ovoga kraja i po kojemu će ovaj kraj biti u potpunosti prepoznatljiv“.

Za suživot s prirodm

U organizaciju se uključila i ljubuška Udruga za ruralni i regionalni razvoj Hercegovine - Hercegovački STAP i početna je ideja brzo prerasla u trodnevni projekt Međunarodni dani ljekobilja i zdrave hrane. Prvi dan obilježila je javna tribina koja je podsjetila na ustrajni rad najpoznatijeg ljubuškog travara Sadika Sadikovića. Iza njega su ostale brojne recepture ozdravljenja, a ljubuški kraj i Hercegovina nadaleko poznati po ljekovitim travama i zdravoj hrani. I hvaljen i osporavan, nije posustao u želji svoje znanje prenijeti novim naraštajima Sadikovića, a oni da to znanje postane i opće dobro. Drugoga dana na Međunarodnoj konferenciji Dani ljekobilja i zdrave

hrane, okupili su se brojni stručnjaci i znanstvenici, i podigli svoj glas za suživot s prirodom, a ljekovito i aromatično bilje predstavljeno je sa stajališta zdravlja, farmacije, prehrane i posebno kao sastavni dio turističke ponude. Federalni ministar okoliša i turizma, dr.sc. Nevenko Herceg, inače generalni pokrovitelj ove manifestacije, istaknuo je: „Bog nam je dao prirodne ljepote. Na nama je poštovati ih, živjeti i stvarati u skladu s njima. Ovaj sajam na najbolji način potvrđuje kako je moguće i poštovati, i živjeti i stvarati u skladu s prirodom. Iskreno se nadam kako ćemo vrlo skoro svi moći svjedočiti i kako je moguće dobro živjeti od proizvoda iz prirode koje ćemo plasirati kroz sektor turizma, naglasio je ministar Herceg, dok je načelnik Općine Ljubuški, inače uz STAP organizatora ovoga zbivanja, Nevenko Barbarić, kazao: „Prema strateškom dokumentu koji je usvojila naša općina, poljoprivreda je ključna gospodarska grana. Ja vjerujem da se poljoprivredna proizvodnja isplati. Isto tako, prirodne ljepote ovoga kraja i bogata kultura, dovoljne su za razvoj BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

turizma“. Danas je teško odoljeti izazovima globalizacije, koja nerijetko u korist profita bespoštedno uništava prirodu. Prof.dr.sc. Midhat Jašić ističe: „Ako bi čovjek pogledao sve te podatke, nameće se i činjenica da je to dobra osnova za daljnji razvoj, samo nedostaje ljudske kreativnosti pa da se taj cjelokupni potencijal pretvori u gotov proizvod. Zasad izvozimo sirovine, a prerađivački potencijal, zasad, je veoma meln. Imamo univerzitete i sveučilište koje možemo iskoristiti. Tu je i Ljubuški i obitelj Sadiković, koji nastavljaju tu tradiciju, to jedno bogatstvo, samo je potrebno da to netko uoči“. Da su ljubušku inicijativu uočili i prepoznali najbolje govori i prijem predavača konferencije, uvaženih akademika, fitoterapeuta, s Ruske akademije znanosti u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru i na Medicinskom fakultetu u Mostaru. Prigodom posjeta, ravnatelj SKB-a prof.dr. Ante Kvesić kazao je da bolnica nema stručnjaka za fitoterapiju i da se ona svodi na čajeve, te , s obzirom na činjenicu da su po tom pitanju

PROJEKTI

na početku, iskoristit će znanje i preporuke svojih gostiju. S tim u vezi dr. Nihad Sadiković je kazao: „Htjeli smo da uvaženi stručnjaci koji rade godinama i imaju dosta iskustava, daju svoje viđenje kako fitoterapija može pomoći zdravlju čovjeka. Ne možemo razdvajati te dvije medicine. One se, itekako mogu nadopunjavati“. Prirodu u službi čovjeka, na najljepši način, predstavili su izlagači na Sajmu, održanom zadnjega dana manifestacije u Ljubuškome. Proizvodi iz prirode , lijepo oblikovani i upakirani, plijenili su pozornost posjetitelja. Od proizvoda načinjenih u starim obrtničkim radionicama, do hrane nastale, uglavnom, na obiteljskim gospodarstvima po tradicionalnim hercegovačkim recepturama. Otvarajući Sajam, federalni ministar okoliša i turizma dr.sc. Nevenko Herceg je naglasio kako ovakve sajamske manifestacije dodatno doprinose daljnjem podizanju svijesti o zdravoj prehrani, ekološkim standardima i održivom razvoju, odnosno ravnoteži prirode, gospodarstva i čovjeka.

„Afirmacija domaćeg gospodarstva, posebice turizma, apsolutno je ovisna o aktivnostima u zaštiti i očuvanju postojećih prirodnih resursa, kulturnih i folklornih običaja do unapređenja proizvođačke kulture, posebice one autohtone naravi. S jedne strane ljekobilje, zdrava hrana i izvorni proizvodi mogu u domaćem turizmu

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

imati sigurnog distributera, a s druge turizam upravo na specifičnosti ovih proizvoda može graditi svoju konkurentsku prednost i originalnu ponudu“, naglasio je Herceg. Piše: M. B. Milinković

BURZA / FINANCIJSKO POSLOVANJE

Kreditni rejting BiH nepromijenjen Kreditni rejting BiH za 2009. godinu, prema ocjeni Međunarodne agencije za kreditni rejting “Standard and poors” , ostao je nepromijenjen, ‘’B+’’, sa stabilnim izgledima, što podrazumjeva spekulativnu kreditnu sposobnost, uz visok kreditni rizik.

godišnjem izvještaju agencije o suverenom kreditnom rejtingu BiH za 2009. godinu navedeni su svi relevantni pokazatelji koji utiču na rejting BiH. Dodijeljeni suvereni kreditni rejting BiH je, prema mišljenju ove agencije, ograničen složenim političkim sustavom i velikim državnim aparatom, a takav sustav usporava proces reformi i nastavlja se do održavanja općih izbora u listopadu, saopćeno je iz Centralne banke BiH. Fiskalna fleksibilnost i upravljanje na razini države su i dalje slabi i ograničeni velikim uvjetnim obvezama, uz prisustvo vanjske izloženosti.

Rejting je podržan činjenicom da su vlasti dale prioritet servisiranju vanjskog duga, kao i aranžman valutnog odbora koji je uspješno usmjeravao ekonomiju kroz turbulentan period od godinu i pol dana. U lipnju 2009. godine, monetarna stabilnost osigurana aranžmanom valutnog odbora ojačana je potpisivanjem trogodišnjeg standby-aranžmana s Međunarodim monetarnim fondom (MMF), vrijednim 1,57 milijardi dolara, koji je pomogao da se smanji rizik od poremećaja i prekida u financijskim prilivima u BiH, što je bio rezultat ekonomske i finansijcke krize. Prema mišljenju analitičara, uspješno izvršenje standby-aranžmana, koje je postalo značajno fiskalno sidro, dovešće do većeg stupnja fiskalne fleksibilnosti. To zavisi od punog provođenja ukupne fiskalne strategije, čiji je cilj proračunska konsolidacija, naročito velikog državnog aparata i složenog okvira fiskalne politike, navodi se u izvješću Agencije i dodaje da se pokazalo da provođenje planiranih politika ide dosta teško zbog političkih uticaja. “MMF je dva puta odlagao isplate sredstava zbog neuspjeha vlasti da blagovremeno prilagode socijalne izdatke. Na osnovu

proračunskog deficita vlade koji je za 2009. godinu procijenjen na 5,6 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), očekuje se smanjenje deficita na oko 4,7 posto BDP-a u 2010. godini, što je uzrokovano uvjetima iz standbyaranžmana, i da će bruto dug dostići skoro 47 posto BDP-a do kraja 2010. godine”, napominje se u izvješću. Kao dio standby-aranžmana, veće banke u stranom vlasništvu obvezale su se da će zadržati prekograničnu izloženost u BiH i time podržati svoje ispostave u ovoj zemlji tijekom 2010. godine, ističe se u izvješću i napominje da je situacija u bankarskom sustavu bila prilično stabilna. “Izgledi za dalju integraciju u EU u srednjoročnom ka dugoročnom periodu predstavljaju političko sidro i oni su čimbenici koji podržava i pomaže rejtingu, a prema procjeni analitičara, i jaka podrška međunarodne zajednice za koju se očekuje da će biti vrlo aktivna u sprečavanju destabilizirajućih događaja u zemlji, kako financijskih, tako i političkih”, napominje se u saopćtenju Centralne banke BiH. Stabilan izgled pravi ravnotežu između potencijalnog rasta na srednji i duži rok i očekivanja analitičara da će BiH BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

nastaviti da se pridržava obveza iz stendby-aranžmana, usprkos teškoj situaciji s proračunom, kompleksnoj političkoj strukturi i vanjskoj i unutrašnjoj osjetljivosti financijskog sustava. Kreditna sposobnost mogla bi biti poboljšana ako BiH nastavi da napreduje sa planom strukturalne konsolidacije proračuna, poboljša institucionalni okvir tako da vodi ka integraciji u EU i primijeni strukturalne reforme koje jačaju rast, poput smanjenja veličine javnog sektora. Iz ‘’Standard and poorsa’’ upozoravaju da bi rejting mogao doći pod pritisak ako debalansi proračuna ne budu riješeni, što bi dovelo do neispunjenja uvjeta iz stendby-aranžmana, zatim moglo bi uticati na povjerenje investitora i štediša, kao i predstavljati rizik za ekonomsku i financijsku stabilnost. Agencije dijele oznake rejtinga u nekoliko kategorija, prema kriterijumima kreditne sposobnosti i kreditnog rizika, a koje se označavaju slovima od A do C, odnosno D. Na primjer rejting ‘’AAA’’ predstavlja najbolju kreditnu sposobnost uz minimalan kreditni rizik, a rejting u BiH ‘’B+’’ predstavlja spekulativnu kreditnu sposobnost, uz visok kreditni rizik.

BURZA / FINANCIJSKO POSLOVANJE

EBRD podržava leasing aktivnosti u BiH Europska banka za obnovu i razvitak povećava mogućnosti financiranja malih i srednjih poduzeća u Bosni i Hercegovini zajmom od 10 milijuna eura za UniCredit Leasing d.o.o Sarajevo u okviru programa financiranja zapadnog Balkana i Hrvatske.

potpunosti u vlasništvu UniCredit Korporacije iz Milana, kao dio UniCredit Grupacije, UniCredit Leasing d.o.o opslužuje prvenstveno mala i srednja poduzeća, te korporativne klijente širom Bosne i Hercegovine. Kao rezultat izazovnog ekonomskog ambijenta, leasing kompanije koje djeluju na području Bosne i Hercegovine imaju značajno smanjene aktivnosti.

Ukupni volumen tržišta leasinga doživio je pad od 40 posto u 2009. godini i dodatnih 13 posto u prvom kvartalu 2010. godine. Zajam EBRD podržava strategiju firme UniCredit Leasing d.o.o da poveća portfelj ponude u cilju ispunjavanja velike potražnje za dugoročnim ugovorima o leasingu od lokalnih poduzetnika osobno za kupovinu vozila, kamiona i opreme. “Ovaj projekt će omogućiti firmi UniCredit Leasing d.o.o Sarajevo

kontinuirano pružanje usluga lokalnom poduzetništvu u Bosni i Hercegovini, nudeći dugoročnije leasing ugovore.

«Zadovoljstvo nam je što možemo da se pridružimo trudu vodećeg društva za lizing u cilju ispunjavanja potreba privatnih kompanija u vrijeme kad je pristup financiranju i dalje ograničen”, rekao je Giulio Moreno, Šef ureda EBRD u Bosni i Hercegovini. „Ovim novim zajmom omogućena nam je dalja potpora za mala i srednja poduzeća koja su najviše pogođena posljedicama globalne financijske krize. Prioritet nam je da ostanemo pouzdan partner našim klijentima bez obzira na teške financijske uvjete. UniCredit leasing može ponuditi razne vrste proizvoda i usluga koje također mogu biti prilagođene specifičnim potrebama i okolnostima naših klijenata“, ističe Denis Silajdžić, generalni direktor UniCredit Leasing d.o.o.

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

Tijekom 2009. Godine EBRD je osigurao sličan zajam od 15 milijuna eura firmi UniCredit Leasing d.o.o Sarajevo radi potpore aktivnostima kompanije. Sveukupno, od početka djelovanja u Bosni i Hercegovini, EBRD je osigurao preko 1.2 milijarde eura u raznim privrednim sektorima zemlje.

Program financiranja zapadnog Balkana i Hrvatske je 250 milijuna eura vrijedan projekt za raznovrsne klijente i više proizvoda u cilju poboljšanja financijskog posredovanja i jačanja konkurentnosti financijskog sektora u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, i Hrvatskoj. Piše: M. Mlakić

BURZA / FINANCIJSKO POSLOVANJE

Novi zakon o deviznom poslovanju zbunio i institucije Od 1. listopada ove godine ugostiteljski objekti, veliki tržni centri, male trgovine, turističke agencije... na prostoru Federacije BiH više ne smiju od svojih gostiju, kupaca ili klijenata primati eure kao sredstvo plaćanja za kupljenu robu ili pruženu uslugu.

dluku o “izgonu eura” kao platne valute iz spomenutih objekata Vlada Federacije BiH regulirala je kroz nedavno usvojeni, dopunjeni Zakon o deviznom poslovanju.

Ukoliko tržišna inspekcija, financijska policija u blagajni nekog ugostiteljskog objekta, trgovine, šoping-centra, turističke agencije... zatekne valutu euro, po novim zakonskim pravilima vlasnik će morati platiti novčane kazne u najmanjem iznosu od 500 do 15.000 KM. Kako su pojasnili iz konzultantske kuće Revicon, plaćanje robe i usluga u svim prodajnim objektima i uslužnim servisima građani će moći obavljati

samo u konvertibilnoj marki, kao službenoj valuti BiH.

Zakon propisuje i kako će novčanom kaznom kaznit sve pravne i fizičke osobe, koje svoje usluge i robu naplaćuje u devizama i efektivnom stranom novcu, ako kupi i proda devize ili efektivni strani novac izvan deviznog tržišta. Pored novčane kazne izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili koji su nastali izvršenjem prekršaja. Predmeti se, stoji dalje u zakonu, mogu oduzeti i ako nisu svojina počinitelja prekršaja ili njima ne raspolaže počinitelj prekršaja.

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

Centralna Banka misli malo drugačije Iz Centralne banke BiH poručuju kako je službena valuta konvertibilna marka, za čiju su uporabu oni nadležni, ali je u gotovinskom plaćanju euro dopušten.

To znači kako euro može biti korišten uz suglasnost obiju strana, i kupca i prodavača, odnosno da strane mogu, ali i ne moraju prihvatiti ukoliko ne žele. Piše: M. Mlakić

DOGAĐAJI

Mostar i ove godine sanjao svoj filmski san Dani filma Mostar 2010. ove su godine, za razliku od dosadašnjih, kada je svečanost otvaranja upriličavana u listopadu ili studenom, otvoreni nešto ranije – u rujnu. I to 11. rujna, na godišnjicu terorističkih napada na New York.

“To je prigoda da se sjetimo svih nedužnih žrtava i kažemo “ne” terorizmu”, rekao je Slaven Knezović, direktor ovoga filmskog okupljanja. Četiri su se dana družili i o filmskim ostvarenjima raspravljali poznati glumci, redatelji, novinari, filmski djelatnici iz svih zemalja okružja. Slaven Knezović, i ovaj je put ponovio: “Ovo je jedinstvena prigoda za Mostarce da pogledaju film na velikom platnu! Izrazio je i nadu da će sljedeći, mali jubilej – svoje peto izdanje, Dani filma u Mostaru dočekati u pravome kinu. Ono bi trebalo biti u novome tržnom centru koji se gradi na mjestu nekadašnje stare bolnice. Riječ je o multiplexu s tri kinodvorane. I dok čekamo iduću godinu i, nadamo se konačnom ostvarenju sna o kinu u gradu na Neretvi, kažimo kako su i ovogodišnji Dani filma donijeli u Mostar dašak glamoura i istinskoga filmskog užitka. Publika je u četiri dana, uz film Danila Šerbedžije – “72 sata”, koji je i otvorio festival, vidjela i filmove: “Neke druge

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

DOGAĐAJI

priče”, “Šuma summarum”, “Jasmina”, “Sevdah za Karima”, “Žena sa slomljenim nosom”, “Ljubav, ožiljci”, “Majka asfalta”, “Neka ostane među nama” . Dani filma u Mostaru završeni su “Cirkusom Columbija” Danisa Tanovića što je, uz veličanstvenu čapljinsku projekciju na otvorenome, bila odlična uvertira u “oscarovski” hod našega filma prema, vjerujemo, još jednom Tanovićevom zlatnom kipiću. Na svoje su došli i najmlađi. Na programu su bili hrvatski dugometražni animirani film “Duga”, te klasik “Vuk samotnjak”. Što se tiče imena koja su prodefilirala ovogodišnjim filmskim danima rujanskog Mostara, kažimo kako je festival otvorila predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto; nagradu za životno djelo – skulpturu “Stablo ljubavi” dobio je Rade Šerbedžija. Ključeve grada Ivi Grgureviću predao je gradonačelnik Ljubo Bešlić. … Program je vodila mlada glumica, po izboru tjednika “Globus” i najseksi Hrvatica ove godine – Ornela

Vištica, pred kojom je, vjerujemo, uspješna filmska i kazališna karijera. Piše: M. B. Milinković

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

DOGAĐAJI DANI VJENČANJA VITEZ 16. - 17. listopad 2010.

Dragi mladenci, poštovani posjetitelji, radosni smo što Vas ove godine možemo pozvati na 1. Dane vjenčanja u BiH, gdje na jednom mjestu možete vidjeti ponude naših izlagača koje će Vam zasigurno biti neophodne u organizaciji Vašeg savršenog vjenčanja. U organizaciji Foxmedia i portala Moje vjenčanje, a u suradnji s našim Partnerom dana vjenčanja Franšiznim centrom BiH, ovogodišnji Dani vjenčanja održat će se 16.-17. listopada u kongresnoj dvorani Franšiznog centra BiH u Vitezu. Uvjereni smo da ćete u raznovrsnoj ponudi naših izlagača pronaći nešto za Vaš najsvečaniji, najvažniji, najuzbudljiviji dan, dan Vašeg vjenčanja. U želji da Vama, budućim mladencima, donekle olakšamo i što bolje približimo raznovrsnu ponudu, odlučili smo se organizirati prve Dane vjenčanja, gdje će naši izlagači predstaviti nove trendove i kolekcije za 2011. godinu na svojim uređenim izložbenim prostorima. Izbor vjenčanica i večernjih haljina, muških odijela, cvijeća, fotografije i videa, raznih dekoracija, slastica, frizura, nakita, make up, te svadbenih restorana i šatora, bit će bogat i zanimljiv. Dane vjenčanja organiziramo u moderno opremljenom Franšiznom centru, u čijem je sastavu i najmoderniji i najluksuzniji hotel Central, sa moderno opremljnim wellnes&spa centrom, unutarnjim bazenom, restoranom, te vrhunskom kuhinjom. Franšizni centar pruža velike mogučnosti prezentacije najnovijih trendova u čarobnom svijetu vjenčanja, te i mi, kao organizatori, s velikim uzbuđenjem iščekujemo trenutak otvaranja sajma kada će izložbeni prostori naših izlagača zabljesnuti u punom sjaju. Uspješnost projekta Dani vjenčanja 2010. uvelike su doprinijeli naši sponzori i partneri: Franšizni centar BiH kao generalni pokrovitelj i partner sajma, te Alfastar, Suton – grafička industrija, Trgocommerce, Viting, Economic ... Isto tako naš projekt medijski su promovirali: Moje vjenčanje – web portal za mladence, Radio TNT, Radio Vitez, Radio Busovača, TV KISS, magazin BH Privrednik, portal Vitez.info (ovi su sigurni, možda bude još) I na kraju dragi mladenci, kumovi, roditelji, prijatelji i svi ostali, dobro nam došli na 1. Dane vjenčanja u BiH i nadamo se da ćete pronaći nešto za sebe, rođake, prijatelje, a kako je bilo na Vašem vjenčanju, pričat ćete nam dogodine, kada ćete nas posjetiti s nekim novim budućim mladencima. Lijepi pozdrav i svako dobro, Organizacijski odbor Dani vjenčanja

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

DOGAĐAJI

Marku Greguru nagrada “Marko Martinović Car” Objavljivanjem imena nagrađenih autora i uručivanjem nagrada okončan je 4. književni natječaj, koji nosi ime najpoznatijeg viteškog književnika Marka Martinovića Cara.

atječaj su, kao i ranijih godina, raspisali Udruga mladih ‘’Enter’’ i Hrvatsko kulturno društvo ‘’Lašva’’, a radi se o natječaju za kratku priču, kojim se čuva uspomena i popularizira djelo pokojnog Marka Martinovića. Na natječaj je pristiglo pedeset i osam radova iz cijeloga svijeta, a na čelu ocjenjivačkog žirija, koji je donio konačnu odluku o tri ponajbolja pristigla rada i ove je godine bio prof. Vatroslav Matić.

Osim njega, u žiriju su bili Mario Mlakić, Željko Kocaj i Ivan Sajević. Osim nagrade najboljem mladom autori/ autorici, Jeleni Ružić iz Viteza, još je jedna nagrada ostala u Vitezu. Radi se o drugoj nagradi, koju je za priču „O psu i psu“ dobio Vladimir Vuleta. Iza njega je ostala Marina Šur Puhlovski iz Hrvatske s pričom „Čovjek u boci“, dok je najboljim radom proglašena kratka priča „Moj dnevnik“ autora Marka Gregura iz Koprivnice. Osim diplome, koje su dobili tri nagrađena autora, pripale su im i novčane nagrade i to I. nagrada u iznosu od 2000 KM, II. nagrada 700 KM i III. nagrada 300 KM. Nagrade je i ove godine osiguralo

poduzeće Economic d.o.o. Vitez na čelu s generalnim direktorom Franjom Rajkovićem. „Postoje brojni razlozi zbog kojih smo od samog starta odlučili biti sponzori ove manifestacije. Ovaj natječaj sve više prerasta u prepoznatljivi viteški proizvod, svojevrstan kulturni brand grada Viteza. Mi želimo ulagati u kulturu i obrazovanje, jer smo društveno odgovorna tvrtka, koja i na ovaj način želi dugoročno ulagati u razvitak Viteza i Srednje Bosne“,

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

naglasio je Rajković u svome obraćanju. Na svečanosti održanoj u Franšiznom centru BIH u Vitezu stihove i ulomke iz djela Marka Martinovića Cara čitali su Zdenka Kocaj, Branka Stjepanović i Vlado Karin. Marko Martinović Car umro je prije sedam godina, a sa skupa je potekla ideja da se pokojnom Caru u Vitezu postavi spomen bista. Piše: D. Sivonjić

DOGAĐAJI

„Suptilnost razlike“ i svečana akademija Akademija Matice hrvatske Mostar U Galeriji kraljice Katarine u Mostaru održana je Svečana akademija Matice hrvatske Mostar u sklopu koje je otvorena i 11. diplomska izložba Akademije likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu, pod nazivom „Suptilnost razlike“. Izložbu je otvorila članica Predsjedništva Matice hrvatske Mostar i dekanica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, prof.dr. Ljerka Ostojić. „Iznimno sam počašćena što vas sve zajedno mogu pozdraviti u jednoj ovakvoj prigodi, kada plješćemo još jednome akademskom i umjetničkom uzletu kojim se predstavljaju diplomanti 11. naraštaja Akademije likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu, izvorišta velikih talenata i velikih radosti kojima nas već godinama obasipaju ovi mladi umjetnici. Izložba naziva „Suptilnost razlike“, uvest će Vas u čudesan svijet likovnih nadahnuća ovih mladih ljudi, pred kojima se tek sada otvaraju svi životni i profesionalni izazovi. Želimo im da i odavde, iz Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače, ponesu nova nadahnuća i novi optimizam i da jednoga dana predstave svoj opus i na našem Mostarskom proljeću- Danima Matice hrvatske. Ovom prigodom, želim zahvaliti svima vama koji ste svojom nazočnošću uveličali ovu našu svečanost u sklopu koje ćemo zahvaliti našim pokroviteljima, sponzorima i medijima i svim dobrim ljudima koji su pružili potporu Mostarskom proljeću - Danima Matice hrvatske, koji su od prošle godine punopravnim članom

Saveza europskih festivala“, kazala je prof. - dr. Ostojić. „ Osnovni dojam, kada se izložba sagleda u cjelini, jest prilična kvalitativna ujednačenost, kako među autorima unutar pojedinih klasa, tako i klasa međusobno. Ipak, kada s te generalne

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

ocjene prijeđemo na malo suptilnija razlikovanja, zapažamo i određene specifičnosti svake od klasa, odnosno smjerova. Tako za grafičku klasu možemo kazati da unutar nje imamo stilski i tematski najveću raznolikost, ali, istovremeno, u toj klasi imamo i najveće kvalitativne oscilacije među autorima/ icama. Unutar kiparskog odjela svi autori/ice imaju dobro osmišljene, razrađene i cjelovite cikluse i vrlo blizu smo tome da u njima već sada ne samo naslutimo nego i prepoznamo (buduće) istaknute likovne osobnosti. Što se, pak, slikara tiče, i pored toga što koloristička ekspresivnost, kao osnovno obilježje klase u cjelini, završava i u figuraciji, i kreće se prema apstraktnim krajolicima, jasno su uočljivi međusobni utjecaji koje su autori ove klase imali jedni na druge“, napisao je u predgovoru kataloga 11. diplomske izložbe ALU Š.Brijeg likovni kritičar Ivan Vukoja. Svečana akademija Matice hrvatske Mostar bila je prigoda zahvaliti

DOGAĐAJI

svim dobrim ljudima – sponzorima, pokroviteljima, medijima i pojedincima koji su pružili potporu Mostarskom proljeću-Danima Matice hrvatske. Njima su predsjednik i potpredsjednik MH u Mostaru Josip Muselimović i dr. Slavko Musa, uručili Povelje zahvalnosti. U ime federalnog ministra kulture i sporta Gavrila Grahovca, povelju je primila njegova pomoćnica za kulturu Anglea Petrović, dok je gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić primio povelju u ime Grada Mostara, Grada Sarajeva i Grada Zagreba, zahvalivši u ime gradonačelnika Behmena i Bandića. „Gradovima Mostaru i Sarajevu, ovogodišnjim laureatima, čestitam, a Grad Zagreb će i nadalje pomagati uglednu međunarodnu kulturnu manifestaciju Mostarsko proljeće“, poručio je u svome brzojavu gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, dok je dr. Alija Behmen napisao: Matici hrvatskoj Mostar želim još mnogo uspjeha u radu, na zadovoljstvo svih građana Mostara i Bosne i Hercegovine. Povelje zahvalnosti dobili su i Zagrebačka filharmonija, Ivica Šarić, dr. Ciril Zovko, HT Mostar,

JP Elektroprivreda HZ HB, Croatia Osiguranje, Dubrovačke ljetne igre, Hrvatska turistička zajednica, HNK Zadar, Kotor Art, HNK Split, Narodno pozorište Sarajevo, Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače, Franjevački samostan sv. Petra i Pavla, Večernji list BiH, Radiotelevizija BiH, Oslobođenje, Dnevni list i Radiopostaja MIR Međugorje. U programu su

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

nastupili i književnici Miro Petrović i Dragan Marijanović, inače članovi Predsjedništva MH u Mostaru, a glazbeni prinos dali su ženska klapa „Drača“ i Mirko Golemac na gitari. Piše: M. B. Milinković

DOGAĐAJI

Simultankom do svjetskog šahovskog prvenstva U organizaciji Udruge mladih ‘’Enter’’ Vitez u srijedu u hotelu ‘’Vitez’’ u Vitezu, odigrana je šahovska simultanka koja je za cilj imala prikupljanje sredstava za odlazak na Svjetsko prvenstvo iznimno nadarenog mladog šahiste ŠK ‘’Vitez’’ i aktualnog šahovskog prvaka BiH u uzrasnoj kategoriji do četrnaest godina, Dejana Marjanovića.

z UM ‹›Enter›› su izrazili zadovoljstvo brojem prijavljenih sudionika. Posebno raduje činjenica da su se pozivu odazvali vodeći sportski kolektivi, te time pokazali solidarnost i na neki način zajedništvo sporta u Vitezu. Prijava po igrači iznosila je 100,00 KM, a simultanku je igralo ukupno 20 igrača te je prikupljeno ukupno 2000 KM što će značajno olakšati pripreme i odlazak Dejana Marjanovića na Svjetsko prvenstvo u Grčku. Predsjednik Udruge mladih ‹›Enter›› Vitez, Ivan Sajević, se zahvalio svima koji su na bilo koji način doprinijeli organizaciji ove simultanke te istaknuo: ‹›Vitez je još jednom pokazao kako ima veliko srce. Iznimno sam sretan što su se našem javnom pozivu odazvali sportski i kulturni kolektivi, poduzeća, ali i pojedinci. Ponosan sam što Vitez ima Dejana Marjanovića, iznimno perspektivnog i karakternog mladog sportaša i čovjeka te ovim putem želim naglasiti kako ćemo nastaviti i dalje pratiti i podržavati njegov rad. Nadamo se da će to napokon početi raditi i oni koji bi morali skrbiti o našem Dejanu, a tu prvenstveno mislim na vodstvo Šahovske unije BiH.›› Dejan Marjanović se zahvalio na pruženoj potpori te istaknuo kako će mu ona poslužiti kao dodatni poticaj da ustraje u daljnjem kvalitetnom radu te nastavi s kvalitetnim rezultatima. ‹›U ovom trenutku sve će biti podređeno nastupu na Svjetskom prvenstvu u Grčkoj i ostvarivanju što boljeg plasmana, a nakon toga ću, ovisno o financijskoj situaciji, pokušati odigrati nekoliko turnira koji su neophodni kako bih mogao nastaviti zacrtanim četverogodišnjim planom i programom›› rekao je još u izjavi za vitez.info Dejan Marjanović. Inače, na šahovskoj simultanki su sudjelovali: Šahovski klub ‘’Vitez’’, Hrvatski košarkaški klub ‘’Vitez’’,

Rukometni klub ‘’Vitez’’, Nogometni klub ‘’Vitez’’, Nogometni klub ‘’Šantići››, JP Elektroprivreda HZ HB, HKD ‹›Napredak›› podružnica Vitez, ECOS Vitez, Nusret Baručija, Cvjećarna ‹›Iris››, Bojan Domić, Sportski savez KSB, Tihomir Egonjić, OO HDZ Vitez, Salon vjenčanica ‹›Bijela dama››, Udruga mladih ‹›Enter››, Radio postaja Vitez,

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

Automerc ‹›Škoro››, Ljupko Sučić, Općina Vitez. Rezultat je bio u drugom planu, ali dodajmo kako je Dejan Marjanović bio uvjerljiv, uz 18 pobjeda ostvario je dva remija. Remijem se mogu pohvaliti NK ‹›Šantići›› (Denis Marjanović) i Cvjećarna ‹›Iris›› (Marija Mišković). Piše: I. Sajević

DOGAĐAJI

Ivan Mikulić i Lana Jurčević pjevali na hercegovačkoj večeri u Stuttgartu U organizaciji Hrvatske zajednice “Hercegovina” iz Stuttgarta, na čelu s predsjednikom Zoranom Primorcem, izvršnim dopredsjenikom Matom Vukšićem i potpredsjednikom Željkom Artukovićem, i ove je godine, u prekrasnom ozračju Karl-Benz Arene u Stuttgartu održana 12. po redu Hercegovačka večer.

otovo 2.500 tisuće ljudi ispunilo je dvoranu do posljednjeg mjesta, a do samoga početka večeri, tražila se ulaznica više.

Na početku se nazočnima obratio predsjednik Hrvatske zajednice Hercegovina Zoran Primorac, koji je zahvalio svima na potpori te kazao kako veze među iseljenim Hrvatima, ali i njihovim prijateljima, i na ovakav način treba njegovati. Pozdravio je i generalni konzul Republike Hrvatske u Stuttgartu Ante Cicvarić, koji je, kao i svake godine, i ove pružio potporu Hercegovcima. U zabavnom dijelu programa nastupili su Folklorna skupina “Zlatni dukati” iz Bad Canstatta, Folklorna skupina “Krešimir” te folklorašice “Hajduka”.

Umijeće na guslama, diplama i lijerici pokazao je i Željko Keža, mladi guslar iz Ljubuškoga, a posebni gosti večeri bili su Ivan Mikulić i Lana Jurčević koji su nastupili uz pratnju benda “Afrodita”. Program je vodila novinarka iz Mostara Misijana Brkić Milinković. Pozdrave Hercegovačkoj večeri uputili su i načelnik općine Čapljina dr. Smiljan Vidić, načelnik Ljubuškoga Nevenko Barbarić, te gradonačelnik

Zagreba Milan Bandić. Hercegovci su se mogli okrijepiti tradicionalnim hercegovačkim jelima i sve zaliti kapljicom dobroga vina iz Podruma “Andrija”. Organizatori su bili više no zadovoljni; posjetitelji također, a nakon Gradske športske dvorane u Gerlingenu prošle i Karl Benz arene u Stuttgartu ove godine, kažu, možda dogodine rezerviraju i Porsche Arenu u koju može stati oko 7.000 posjetitelja. Piše: M. B. Milinković

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

PRENIJETO IZ TISKA

Izvući najviše od svojih ljudi danas je najbolja poslovna politika Britanski pool najviše rangiranih direktora iz 500 najvećih kompanija Ipsos Mori tvrdi da poslovni lideri više nego ikad očekuju od svojih zaposlenika. Privlačenje novih, motiviranje i zadržavanje najboljih na prvom su mjestu direktorskih ciljeva.

enadžerski je posao ponajprije praktična vještina. Unatoč brojnim složenim definicijama njegova je bit privesti posao kraju. Što je kraći put od problema do njegova rješenja, to je menadžerov posao uspješniji, pa ne začuđuje da preferiraju konkretne i opipljive procedure i situacije, nego apstraktne vizije ili ‘ki bi, da bi’ rasprave. No da bi to postigli, nužno je stvoriti takvu radnu klimu oko sebe jer nikamo nećete stići s djelatnicima koji čekaju na upiranje prstom da bi izvršili posao. Ipak, i menadžeri su samo ljudi, vrlo različiti koji nemaju istu sposobnost djelovanja na svoj tim. Angažiranost zaposlenika za neke samo je vizija utopijske zemlje, nešto čemu streme, a za neke ipak realnost u kojoj žive te vrlo praktična vještina. Sa sposobnosti ili voljnosti menadžera da se angažiraju u stvaranju zainteresiranih zaposlenika još prije 50 godina bavio se Douglas McGregor, američki psiholog. U svojoj knjizi ‘The Human Side of Enterprise’ pokazuje da se menadžeri priklanjaju jednoj od dvije teorije o zaposlenicima:

X ili Y teoriji. Teorija X pretpostavlja da su ljudi lijeni, neskloni preuzimanju tereta obveza. Na posao se vraćaju jedino zbog plaće pa poslodavac treba postaviti strogu hijerarhiju i pravila kako bi se ikakav posao mogao izvesti. Druga, Y teorija, pak pretpostavlja da će ljudi rado preuzeti odgovornost i dati maksimum ako rade posao koji im pruža zadovoljstvo. Menadžeri priklonjeni tom načinu razmišljanja, istina, imaju velika očekivanja od svojih zaposlenika, ali i više stvaraju kreativna, angažirana radna okruženja.

Odabir prijedloga

No vremena se mijenjaju, a tu je promjenu globalna kriza samo ubrzala. Činjenica je da se svi bore za preživljavanje u recesiji, čak i javne službe, a ne samo privatni sektor, pokušavaju sa smanjenim brojem ljudi povećati efikasnost. A u tom kontekstu najbolje uspijevaju oni koji su stvorili angažiranu radnu klimu. Nedavno osnovan britanski pool najviše rangiranih direktora iz 500 najvećih kompanija Ipsos Mori potvrđuje BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

da poslovni lideri danas, više nego ikada, očekuju od svojih zaposlenika. Sudeći prema njihovim zaključcima, privlačenje novih, motiviranje i zadržavanje najboljih na prvom su mjestu direktorskih ciljeva, važniji od efikasnosti i stvaranja odgovarajućih strategija. Štoviše, prema zaključcima poola Ipsos Mori, većina će njihovih menadžera danas rado odvojiti dio dana u tjednu za dodatno upoznavanje i razgovor sa svojim podređenim. Kriza je paradoksalno, ali nedvojbeno, vratila fokus menadžmenta na one koji poslovne zadatke trebaju izvesti i provesti. - Kolegijalni je angažman pomaganje suradnicima da žele i obave bolji posao svakoga dana. Što se više osjećaju posvećenima poslu i žele postići više, to sami postaju bolji ambasadori proizvoda ili tvrtke - kaže Justin King, izvršni direktor u J. Sainsburyju, tvrtki koja već godinama njeguje dvosmjernu komunikaciju između rukovodećeg i izvršnog kadra. No, dodaje, nije dovoljno samo slušati kolege, treba vrednovati njihovo mišljenje posebice o njihovu segmentu posla, a oni su dosad dobili više od 30.000 prijedloga za poboljšanje od kojih su mnogi ugledali svjetlo dana.

Dijeljenje snage i energije

A zašto je toliko važno angažirati i motivirati zaposlenike, učiniti ih ponosnim dijelom svoje tvrtke, dobro opisuje Ruth Spellman, izvršna direktorica Chartered Managenent Instituta: - Organizacije diljem svijeta opterećene su lošim menadžerskim izvedbama, imaju lidere nesposobne pustiti i dopustiti zaposlenicima da posao naprave kako najbolje znaju. Rezultat su brojni talentirani ljudi koji su s vremenom postali frustrirani i nemotivirani da ponude najbolju ideju i rješenje, stoga apatično idu

PRENIJETO IZ TISKA

linijom manjeg otpora. Investiranje vremena, volje, novca i znanja u to da od svojih ljudi izvučete najbolje, davanje priznanja za svako dodatno postignuće, danas je najbolja poslovna politika. Angažman podrazumijeva dijeljenje snage i energije, što plaši neke menadžere. To i ne začuđuje jer, među ostalim, da biste postigli takvu klimu, podrazumijeva se stvaranje kulture ‘distribuiranog liderstva’, što je vjerojatno teško menadžerima starog kova. No odvajanje i razvijanje lidera na svakoj stubi strukture, koji pak angažiraju i motiviraju ljude da donose odluke i uvode promjene, koliko je god velik pothvat, danas je i uvjet opstanka. Kvalitetni ljudi, naime, doznat će da na tržištu postoje poslodavci koji će uvažavati njihovu stručnost, a kako svatko ide ondje gdje osim novca može dobiti profesionalno ostvarenje i

uvažavanje, oni koji će se i dalje čvrsto držati metode biča, imat će sve manje saveznika.

Kako postići sinergiju sa svojim timom • Rješavajte konkretan poslovni problem • • • • • • • • •

Imate genijalnu ideju? Prije svega pokušajte odgovoriti na konkretna pitanja: rješava li vaša ideja konkretan poslovni problem, ispunjava li potrebe kupaca, ima li zainteresiranih za vaše rješenje i koliko su za to spremni odvojiti vremena i novca. Fokusirajte se na jedan projekt Mnogi ljudi danas istodobno rade na nekoliko projekata, neki zato što misle da od više istodobnih projekata jedan mora uspjeti. Pogrešno. Odaberite jedan i svu snagu i znanje ugradite u njega. Što započnete - završite Jedna od glavnih osobina uspješnih ljudi jest navika da sve što su započeli - dovrše. Što manje toga stavite pred sebe, to je veća vjerojatnost da ćete te zadatke privesti kraju. Napravite plan troškova Da biste napredovali ili proveli neku novu ideju, sigurno je da ćete u te projekte morati investirati. Stoga napravite osnovnu listu stvari potrebnih da vaša ideja bude konkretizirana. Ne trošite olako Olako trošenje proračuna na nove ljude, nove web-stranice, promotivne akcije, edukacijske radionice, pa i namještaj, ne pridonosi pomacima. Ulažite onoliko koliko je potrebno da bi problem bio riješen. Informirajte se o konkurenciji Ako nemate konkurenciju, vrlo vjerojatno nemate ni tržište za svoj proizvod ili ideju. Ako ste pak veoma inovativni, na konkurenciju nećete dugo čekati. Stoga se potrudite dobro procijeniti postojeću ili potencijalnu konkurenciju. Dajte najbolje od sebe Ako postavite najbolje i najviše standarde u svom tržišnom segmentu, svi će poslovanje morati prilagođavati vašem ritmu. Ne glumite Supermana Iako bi to mnogi voljeli biti, najpametniji znaju da to nisu. Richard Branson uvijek ističe da njegov uspjeh leži u činjenici što se okružio najboljim stručnjacima. Stoga hitno počnite delegirati poslove odgovarajućim ljudima. Budite fleksibilni U prirodi je ljudi da ne vole promjene, ali nemoguće je izbjeći ih. Zapamtite: neka vaša vizija bude čvrsta kao kamen, ali strategija i taktika moraju vam biti fleksibilne i sposobne reagirati na promjene na uvijek nestalnom tržištu. Nikada ne ignorirajte činjenice Veličanstvena je sposobnost reagirati intuitivno, ali ako ignorirate činjenice, prije ili poslije ćete pogriješiti. Stoga uvijek prvo proučite testiranja, istraživanja, analize i prijedloge kolega, pa onda svoje zaključke usporedite sa signalima šestog čula.

Pripremila: D. Tabulov-Truta Izvor: Lider press

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

PRENIJETO IZ TISKA

Pogriješili ste - pa što? Dobro je to za razvoj vodstva Dobra je vijest da pogreške, čak i one velike, ne moraju ostati trajno zabilježene u vašoj karijeri. Štoviše, mnoge od njih zapravo pridonose organizacijskom i osobnom učenju - one su presudan dio eksperimentiranja i preduvjet za inovacije. Gafove možete lako pretvoriti u suho zlato. pogrešni procesi mogu nekada dovesti do pogrešaka, no to ne znači da je svaki loš rezultat pogreška. Važno je razumjeti što je bilo eksterno, a što interno. Objasniti na nedefenzivan način što je dovelo do pogreške može vam pomoći da shvatite što se to dogodilo i kako to ubuduće izbjeći.

Kultura učenja

vatko tko je ikad radio u uredu više od jednoga dana napravio je pogrešku. I dok neki prihvaćaju neizbježnost pogreški, nitko baš ne voli biti za njih odgovoran. Dobra je vijest da pogreške, čak i one velike, ne moraju ostati trajno zabilježene u vašoj karijeri. Štoviše, mnoge od njih zapravo pridonose organizacijskom i osobnom učenju - one su presudan dio eksperimentiranja i preduvjet za inovaciju. Stoga se ne treba zabrinjavati ako ste napravili pokoju pogrešku na poslu, na kraju krajeva, tko nije? Možete se od toga oporaviti graciozno te prikupljeno iskustvo iskoristiti za napredovanje. Prema Paulu Schoemakeru, direktoru istraživanja na Mack Center for Technological Innovationu, većina ljudi reagira pretjerano na svoje pogreške. Točnije, asimetrično ocijene dobitke i gubitke situacije tako da se gubici čine mnogo većima. Rezultat su toga pokušaji prikrivanja pogreške ili, još gore, nastavak po starom. Takvo ponašanje može biti opasno i skupo.

Drukčiji okvir Mnogo je bolje pogreške prihvatiti, iz njih nešto naučiti i ići dalje. ‘Gledajte naprijed i odluke temeljite na budućnosti, ne na prošlosti’, kaže Schoemaker. Najkorisnija stvar koju može napraviti jest da prevedete pogrešku u vrijedan trenutak svoga lideršipa, odnosno trenutak učenja. Evo nekoliko načela koja mogu pomoći u tom pretvaranju gafova u suho zlato.Prvo i najvažnije, važno je biti transparentan, otvoren i priznati svoju pogrešku. Ne pokušavajte okriviti druge. Čak i ako je riječ o skupnoj pogrešci, prihvatite svoju ulogu u njoj. U slučajevima kada je netko povrijeđen, ispričajte se, ali nemojte se stalno ispričavati i postavljati predefenzivno. Najvažnije je biti orijentiran prema djelovanju i fokusiran na budućnost - pitajte se čime ćete se iskupiti ili što ćete napraviti drukčije idući put.Jednom kada ste priznali svoju pogrešku možda je prikladno dati joj drukčiji okvir. To ne znači dati samima sebi izliku, nego pomoći sebi da vidite pogrešku u drukčijem svjetlu. Loše odluke ili BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

Pogreške imaju presudnu ulogu u razvoju lideršipa. Najbolja je vrsta pogreške ona gdje su troškovi maleni, ali pouke velike, kaže Schoemaker. Ako je pogreška bila posljedica loše odluke, objasnite šefu i drugim zainteresiranim stranama kako ćete izbjeći ponavljanje iste ili slične stvari. Morate odgovoriti brzo prije nego što ljudi počnu suditi o vašoj sposobnosti i stručnosti. Morate se odmah pozabaviti time, biti ispred događanja i riješiti stvar. Pokazivanjem da ste se promijenili, što je proizašlo iz te pogreške, smirujete nadređene, kolege i podređene, te im dajete do znanja da vam se može povjeriti iste zadatke u budućnosti bez straha od ponavljanja pogreške. ‘Ako ćete platiti cijenu za pogrešku, morate iz nje izvući pouke’, objašnjava Schoemaker, a to je puno lakše u kulturi učenja nego u kulturi uspjeha u kojoj se na pogreške često gleda s mnogo više neodobravanja. No bez obzira na uredsku atmosferu morate razraditi kako preoblikovati pogrešku iz problema u korist.

Mreža potpore

U tome vam puno može pomoći mreža potpore. Istraživanja su pokazala da zdrava mreža potpore ima tri komponente: autentične odnose pune povjerenja, raznovrsnost perspektiva i recipročnost. Pitajte stoga trenutne ili bivše kolege, ili ljude izvan organizacije, za njihov pogled na pogrešku i što

PRENIJETO IZ TISKA

misle da bi valjalo napraviti kako bi se ona ispravila. Vrlo će vjerojatno imati neke korisne savjete o tome kakav kontekst dati pogrešci i vratiti ugled. Nekada zna biti teško vratiti povjerenje nakon pogreške. Važno je da ne dopustite da vas pogreške odbiju od eksperimentiranja. Jednom kada je to iz vas, fokusirajte se na budućnost. Ako su zbog pogreške ljudi počeli dovoditi u pitanje vašu stručnost, dajte više informacija kako biste vratili njihovo povjerenje. Zapamtite da pogreške nisu znak slabosti ili nesposobnosti, oporaviti se od njih demonstrira otpornost i upornost. Stručnjaci naglašavaju da mnogi poslodavci traže ljude koji su napravili pogreške, ali na kraju prevladali tu situaciju i napredovali nakon toga.

Vrijeme za oprost

Pogreške variraju u stupnju i tipu pa je zato teže oporaviti se od nekih nego od drugih. Schoemaker primjećuje da je često lakše preći preko grupnih pogrešaka, zato što postoji određena raspodjela odgovornosti. Pogreške koje kao uzrok imaju gubljenje nečijeg povjerenja mogu imati trajne posljedice i preuzimanje krivnje. Odnosno, pokajanje je ključno. Ako je vaša pogreška prouzročila gubitak nečijeg povjerenja, pristupite toj osobi i ponudite iskrenu ispriku. Pitajte što možete napraviti da vratite to povjerenje i ispravite pogrešku, ali budite strpljivi, za oprost nekad treba vremena. Dakle, svakako je važno sebi i drugima priznati pogrešku i pokušati je što bolje ispraviti. Na isprikama ne treba inzistirati, ali ih treba dati kada to situacija zahtijeva. Iz pogreške treba naučiti pouku i tako stečeno znanje primijeniti na buduće situacije. Tijekom te situacije dobro je osloniti se na ljude koji imaju znanje ili mudrost. U svakom slučaju, najgore je potonuti u defetizam i neprekidno vraćanje u prošlost, odnosno ne naučiti iz tog iskustva baš ništa.

Što treba raditi

Što se smije, a što ne

• prihvatiti odgovornost za svoju ulogu u pogrešci • pokazati da ste izvukli pouku i da ćete ubuduće drukčije

Što ne treba raditi

• pogriješiti tako da slomite nečije povjerenje, od tih se pogreški najteže oporaviti • prestati eksperimentirati ili se suzdržavati zbog počinjene pogreške

Pripremio: V. Figenwald Izvor: Lider pres

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

Ponosni smo na činjenicu da naš hotel ima jedinstvenu ponudu sadržaja namijenjenih kongresnom businessu

otel Central koji je otvoren 1.lipnja 2009. godine u Franšiznom centru BiH nudi vam jedinstvenu priliku da na jednom mjestu iskusite mnogobrojne sadržaje koji će boravak učiniti nezaboravnim. Odlična ponuda smještajnih kapaciteta osigurava ugodan boravak za 53 osobe u 17 soba i 6 apartmana. Ovaj u potpunosti klimatiziran hotel nudi elegantan i prostran interijer opremljen najsuvremenijim softwareom, mini barom, telefonom, priključkom za internet, kablovskom TV i sefom.

ponovno dolaze u prvi plan, a osobito one vezane za kongresni business. Zasigurno ste i sami u više navrata bili u situaciji organizirati poslovne sastanke, seminare, workshopove,

Pored toga ponuda hotela Central upotpunjena je jedinstvenim ugostiteljskim jedinicama. Gastronomska ponuda našeg restorana, pizzerije, slastičarnice, cafea i pivnice otkrit će vam čari specijaliteta domaće i međunarodne kuhinje. Nakon ljetnih godišnjih odmora i blagog stagniranja poslovne aktivnosti

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

konzultacije, svečane domjenke ili kongrese. Nedvojbeno je pri takvim vrstama oragniziranja potrebno uskladiti više detalja kao što su izbor adekvatne dvorane, tehnička oprema,

ugostiteljska podrška, osiguranje smještaja, produkcije, popratni sadržaji... Ponosni smo na činjenicu da naš hotel ima jedinstvenu ponudu sadržaja namijenjenih kongresnom businessu.

centar, solarij, tretmani lica i tijela, kao i različiti tipovi masaža. Još jedna od prednosti lokacije našeg hotela je i blizina prelijepe planine Vlašić gdje vam možemo ponuditi uživanje na snijegu, dnevno i noćno skijanje i po povratku relaksaciju u našem wellness & spa centru.

Idealna nadopuna kapacitetima hotela Central je wellness & spa centar koji se nalazi na najvišoj etaži Franšiznog centra BiH. Na raspolaganju su vam prostrani zatvoreni bazen, jacuzzi, finska sauna, tursko kupatilo, fitness

Central hotel - FC BiH • Economic d.o.o.

Kongresna dvorana je veličine 378 m2 i kapaciteta 350 sjedećih mjesta na dvije etaže. Ova dvorana ističe se svojom multifunkcionalnošću i prilagodljivosti različitim prigodama. U sklopu iste nalazi se: 6 KW RCF profesionalni razglasni sustav, sustav za simultano prevođenje s dvije odvojene kabine, video projektor visoke rezolucije 4000 ansilumena, audio izvor za medije, profesionalna rasvjeta, bežični mikrofoni, internet konekcije itd. Jedna od pogodnosti je i direktan pristup hotelskom restoranu, izlaz iz galerije u caffe bar i terasu Franšiznog centra BiH. Pored kongresne dvorane, hotel Central raspolaže i s tri VIP salona različitih veličina koji su opremljeni suvremenom tehničkom opremom te u potpunosti klimatizirani. VIP salon 1 i VIP salon 3 su maksimalnog kapaciteta 80 sjedećih mjesta s mogućom prilagodbom na manje varijante postavki. Za manje prigode koristi se VIP salon 2 koji raspolaže s maksimalno 14 mjesta.

Prepuštajući organizaciju nama, uspjet ćete na jednom mjestu dobiti svu moguću potrebnu logistiku oko realizacije zamišljenog na najbolji i najbrži mogući način, a na zadovoljstvo svih.

Poslovni centar 96 • 72250 Vitez • Bosna i Hercegovina Tel. +387 30 718 460 • e-mail: info@central.ba

Vaš hotel u srcu BiH...više od odmora!

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

MODERNO POSLOVANJE

Model koji pomaže da spoznamo svoje jake i slabe strane Angela Merkel i Majka Tereza nedvojbeno su jake osobnosti, ali teško možemo zamisliti Majku Terezu kao njemačku kancelarku ili Angelu Merkel kako služi u hospiciju za siromašne. One su, naime, znale pronaći odgovarajuće okruženje i poslove koji su im omogućili da iskoriste svoje snage.

esu li ljudi s jakom osobnošću samo miljenici sudbine - sretno rođeni s pravom kombinacijom gena? Nisu. Svi smo sposobni razviti jaku osobnost. Ako dobro razumijemo sami sebe, možemo oblikovati svoj život tako da maksimalno iskoristimo svoje sposobnosti. S druge strane, ako bolje razumijemo druge, možemo ih pridobiti za svoje ideje i uspješnije surađivati s njima. Zato snažna osobnost nije slučajnost, nego rezultat jasne slike o nama i drugima. Pitanje je samo kako tu sliku možemo razbistriti. Tko ima jaku osobnost? Angela Merkel, njemačka kancelarka? Ili Majka Tereza, koja je za svoj nesebični humanitarni rad dobila i Nobelovu nagradu? Bez jake osobnosti sigurno ne postigle takve fascinantne rezultate. Ipak, zamislimo na trenutak da je Majka Tereza njemačka kancelarka, a da Angela Merkel služi u hospiciju za siromašne. Ne čini se najsretnijom kombinacijom. Dakle, i uspješni ljudi, koji privlače druge svojom osobnošću, očito imaju slabe strane, no uspjeli su pronaći odgovarajuće okruženje i poslove koji su im omogućili da iskoriste svoje snage i u kojima su njihove slabosti postale nevažne. Vjerojatno su neko vrijeme morali mnogo raditi na sebi, već prema tomu koje su ciljeve imali ili kako je situacija zahtijevala.

Jednostavan alat

Svaka osoba ima svoje snage i slabosti, ali u određenoj situaciji snaga može postati slabost, i obrnuto, npr. kad se od uspješne, strogo analitične osobe koja trijezno razmišlja iznenada zahtijeva da vodi subotnji TV šou. Zato radije govorimo o nedostacima ili ograničenjima. Različiti psihologijski modeli osobnosti pomažu ljudima razviti jasnu sliku o sebi i omogućuju razumijevanje ljudske prirode. Model

osobnosti persolog koji je razvio dr. John G. Geier testiran je i u praksi provjeren model za bolje razumijevanje sebe i drugih. Temelji se na četiri različita oblika ponašanja: dominantnom (D dominant), utjecajnom (I influencing), stabilnom (S - steady), opreznom (C - cautious) ili, skraćeno, DISC. Model se zasniva na radu iz 1920. Williama Moultona Marstona koji je ljude podijelio u dvije osnovne skupine: one koji mogu sebe doživljavati kao jače ili kao slabije od svog okruženja i one koji svoje okruženje doživljavaju kao prijateljsko ili neprijateljsko. Geier je iskoristio njegova istraživanja za razvoj modela osobnosti kojim je sistematizirao različite oblike ponašanja. Model se upotrebljava već više od 20 godina u razvoju menadžerskih vještina i okupljanju uspješnih timova, za poboljšanje telefonske i osobne prodaje, poboljšanje upravljanja vremenom i rješavanje konfliktnih situacija. Sistematizira različita obilježja ljudskog ponašanja jednostavno objašnjavajući složene stvari. Zato je lako razumljiv i široko BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

prihvaćen, o čemu svjedoči i više od 60 tisuća pojedinačnih analiza na godinu.

Testirajte sebe

Osobe dominantnoga ponašanja samouvjerene su, odlučne i zalažu se za svoje ideje. Karakterizira ih snažna volja, vole izazove i aktivno oblikuju svoje okruženje. Druga je strana medalje tog načina ponašanja da ne drže mnogo Ljudi jake osobnosti Oni poznaju sebe

•

jako dobro poznaju svoje snage i ograničenja

•

traže okruženje (profesiju ili radno mjesto) na kojem će njihova snaga doći do izražaja

•

prihvaćaju različitost drugih i s njima konstruktivno surađuju

•

traže mogućnosti za osobni razvoj

MODERNO POSLOVANJE

do osjećaja i potreba drugih. Obilježja tog načina ponašanja odnose se na vas ako se potpuno slažete sa sljedećim izjavama: ‘Lako donosim odluke’, ‘Uživam preuzeti komandu’, ‘Jedino su rezultati važni’, ‘Žudim za uspjehom’, ‘Katkad morate biti direktni’.‘Utjecajne’ (engl. influencing) osobe živahne su, optimistične i pričljive. Otvorene su i prijateljski se odnose prema drugima; vole poticati druge i uživaju u njihovu razvoju. Ne plaše se otvoreno pokazati emocije. Njihov je nedostatak što često pokreću više projekata istodobno pa zbog njihove brojnosti neke nikad ne dovrše. Drugima se katkad čine površnima.Ako se u visokom postotku slažete sa sljedećim izjavama, ponašate se poput takvih osoba: ‘Volim mnogo ljudi oko sebe’, ‘Mogu motivirati druge’, ‘Dobro raspoloženje jako mi je važno’, ‘Izvrsno je rezultate postizati zajedno’, ‘Katkad morate i zažmiriti na neke stvari’. Osobe stabilnog ponašanja smirene su, pouzdane i kooperativne. Cijene predvidljive procese i opušteno, prijateljsko ozračje. Svoje zadatke obavljaju koncentrirano i na vrijeme. Međutim, teško se nose s promjenama, nedostaje im inicijative i manje su uspješne u rješavanju konfliktnih situacija. Takvo ponašanje odgovara vašem stilu ako se slažete sa sljedećim izjavama: ‘Druželjubiv sam i rado pomažem drugima’, ‘Uvažavam potrebe drugih’, ‘Možemo mnogo postići strpljivošću i srdačnošću’, ‘Lako mi se uživjeti u položaj drugih’, ‘Moramo smireno procijeniti situaciju prije negoli je počnemo rješavati’. Oprezne (engl. cautious) osobe disciplinirane su, taktične i uredne. Poštuju pravila i norme i svoje zadatke obavljaju s primjerenom marljivošću. Važno im je da procesi budu strukturirani. Nedostatak im je što se često izgube u detaljima, teško im je prepustiti stvari drugima, dakle podijeliti poslove, i katkad su pretjerano oprezne. Pripadate im ako se u visokom postotku slažete sa sljedećim izjavama: ‘Imam osjećaj odgovornosti’, ‘Poštujem standarde’, ‘Težim perfekciji’, ‘Pogreške me ljute’, ‘Zahtjevan sam prema sebi’.

Četiri oblika ponašanja Od svakog ponešto, ali jedan prevladava

• • • •

dominantan (dominant): ‘Znam što želim!’ utjecajan (influencing): ‘Zajedno smo jači!’ stabilan (steady): ‘Bilo bi bolje da to smireno razmotrimo…’ oprezan (cautious): ‘Što god radim, radim kako treba!’

Kako upotrijebiti Vjerojatno ste se pronašli u nekoliko različitih oblika ponašanja. To je normalno, jer svakog od nas karakterizira ponešto iz svakog oblika, ali ipak pretežno pripadamo jednoj skupini. Provjerite: ako biste morali izabrati samo šest izjava od 20 ponuđenih iz četiri oblika ponašanja, koje ste izabrali? Većina ljudi ima dva jaka obilježja ponašanja i najčešće se ponaša ‘kombinirano’: dominantno utjecajno, stabilno - oprezno, oprezno dominantno itd.Prepoznavanje obilježja svog ponašanja i ponašanja drugih jedna je stvar, a učinkovita uporaba takva znanja nešto sasvim drugo. Kako osobe uopće mogu poboljšati suradnju ako barem dijelom ne odustanu od onoga kakve jesu? Kako zajednički postizati rezultate bez nepotrebnih trzavica? To nas vodi do temeljnog pitanja: jesmo li uistinu takvi kakvi jesmo ili se možemo

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

mijenjati? Paradoksalno je da uvijek od drugih očekujemo da se promijene. Uistinu, ne možemo mijenjati druge, ali mijenjajući sebe, automatski možemo očekivati i drukčiji odgovor našeg okruženja. Razumijevanjem oblika ponašanja drugih možemo prilagoditi svoju komunikaciju i ponašanje. Dosadni ‘gospodin Pedantni’ koji uvijek gnjavi kojekakvim protokolima postaje osoba C (opreznog stila ponašanja), za koju znate koliko su joj važne procedure. Malo ćemo se bolje pripremiti kad sljedeći put nešto zatrebate od njega. To će on sigurno primijetiti, a onda, s vremenom, postati malo manje zahtjevan prema vama. Uspostavili ste produktivniji odnos i bolje surađujete - i to je to. Piše Friedbert Gay, direktor persolog GmbH, Njemačka – Iz Lider Press Priredio: M. Mlakić

MODERNO POSLOVANJE

Nitko se nije rodio kao loš radnik, ali to može postati Prije negoli primijeni krajnju mjeru prema radnika koji ima loše rezultate, šef mora odgovoriti na pitanje što čini lošeg radnika, odnosno odrediti kriterije, i je li problem isključivo u zaposleniku.

Kako definirati lošeg zaposlenika 21. stoljeća? Zaposlenik koji izbjegava radne obveze i ima višak vremena za hobije, rješavanje privatnih problema ili čak poslova? Zaposlenik koji osam radnih sati provodi na radnome mjestu, ali ne izvršava obveze na vrijeme? Zaposlenik koji izvršava obveze, ali posljednji dolazi na posao i prvi odlazi kući? Ili onaj koji radi bez strasti i površno? Katkad je iz perspektive zaposlenika loš zaposlenik agresivac, ulizica, hipokrit ili nepošten prema kolegama, a u odnosu prema poslodavcu može biti shvaćen kao iznimno dobar zaposlenik ako postiže rezultate. No postavlja se pitanje tko, naposljetku, odlučuje tko je dobar radnik? I može li taj donositelj odluke sa sigurnošću tvrditi da je problem isključivo u zaposleniku i da je jedini način otpustiti ga? Ili možda, još važnije, na osnovi kojih elemenata? Prema TNS-ovu istraživanju, 40 posto radnika ne osjeća se povezano s poslodavcem, dva od tri zaposlenika nema stav o tvrtki ili se ne osjeća dovoljno motivirano za postizanje poslovnih ciljeva kompanije i 25 posto zaposlenika pojavljuje se na poslu samo da bi dobilo plaću. U skladu s time ne može se očekivati da daju maksimum u postizanju poslovnih ciljeva, no postavlja se pitanje koji su ključni uzroci i s pomoću kojih tehnika ih spriječiti.

Postupno odustajanje

Zaposlenici najčešće postupno postanu loši, a na to mogu utjecati razni faktori. Najčešće je riječ o nedostatku smjernica, interesa ili frustraciji. Naravno da su neki zaposlenici podložniji takvom ponašanju, ali je točno da su vrlo često razlozi u lošoj internoj komunikaciji, pogrešnom poslovanju i nedostatku određenih kontrolnih instrumenata (nedostatak standarda za postizanje

Što su učinili u Colgate-Palmolive Glavni šef razgovara sa svakim radnikom U trenutku kada je Rob Frazier preuzeo proizvodnju muških dezodoransa u tvornici Colgate-Palmolive i povećao profit u godinu dana, suočio se s tišinom u komunikaciji, demoraliziranim radnicima i dnevnim gubicima od 10 milijuna dolara. Razgovorom sa svakim radnikom, uvođenjem jutarnjih ‘check-insa’, postavljanjem oglasne ploče na kojoj su se predstavljali detalji o kvarovima, ciljevima proizvodnje, bolovanjima, godišnjim odmorima i rezultatima proizvodnje (gdje je vizualna mjera uspjeha bila izvor motivacije i ponosa), uspio je u vrlo kratkom roku povećati efikasnost proizvodnje i profitabilnost tvornice. uspješnosti, loše osmišljeni sustavi nagrađivanja, nejasno predstavljeni ciljevi i očekivanja).Studija Towers Watsona pokazuje da su tvrtke koje djelotvorno komuniciraju imale 47 posto veći dobitak za dioničare tijekom petogodišnjeg razdoblja (sredina 2004. do sredine 2009.). Ista studija donosi zaključak da komunikacija sa zaposlenicima više nije lijepa gesta ili odraz pristojnosti, nego ozbiljnost poslovanja koja rezultira uspješnošću i pridonosi financijskom uspjehu kompanije. Pitanje je kako kompanije mogu ojačati odnos sa zaposlenicima internom komunikacijom. Poslovno okruženje uvelike se promijenilo unatrag desetak godina. Današnji zaposlenik drukčija je osoba u smislu vrijednosti i potreba od svog kolege u ranijim desetljećima. Većina današnjih zaposlenika visoko je obrazovana, znatno ambicioznija i želi znati više o kompanijama za koje rade. Najbolji način da procijenite efektivnost interne komunikacije jest da utvrdite stavove zaposlenika o kompaniji provođenjem ‘komunikacijske revizije’. Na osnovi rezultata rade se potrebni programi ‘tailor made’ za unaprjeđenje postojeće situacije. Na jednom projektu za Starbucks Coffee Co. gdje je zadatak bio identificirati snage i slabosti u BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

komunikaciji, s pomoću detaljno strukturiranih upitnika definirao se način na koji zaposlenici doživljavaju internu komunikaciju i na osnovi tih spoznaja menadžment je u vrlo kratkom roku implementirao strategiju rješenja komunikacijskih problema.

Šum u komunikaciji

Uloga menadžmenta iznimno je važna u internoj komunikaciji jer su generalni direktori osnovni vizionari i kreatori organizacijske kulture, a zapravo sva komunikacija vezana uz organizacijsku strategiju počinje upravo s njima. U sve više kompanija primjećujemo da se generalni direktori čak i fizički pokušavaju integrirati među zaposlenike, dijeleći istu radnu prostoriju s njima, neposredno zagovarajući prijateljstvo, direktno angažirajući zaposlenike i kreirajući osjećaj zajedničke kulture i odgovornosti među zaposlenicima od dna do vrha organizacijske strukture. Direktor jedne od Fortune 500 kompanija tvrdi da su nam sada potrebni posve drugačiji vođe muškarci i žene koji odolijevaju izazovima imperijalne moći i rade sa svojim podređenima u dinamičnijim odnosima putem kojih pronalaze nove i svježe načine oslobađanja kreativnosti

MODERNO POSLOVANJE

generiranje dovoljnog broja korisnika, no postoje određene metode kojima se isti uspješno rješavaju.

Odgovornost, prije svega

u ljudima. Nakon velike afere Enron u Americi koja je posijala sjeme straha, skepticizma i cinizma koje i danas plodinepovjerenjem u kompanije ili viši menadžement te padom motivacije i angažmana zaposlenih, tadašnji generalni direktor FedExa izjavio je da je današnji radnik svjestan da su promjene prisutne i stalne, no jedino možemo utjecati na to hoće li zbog toga biti vođen osjećajem sigurnosti ili strepnje. U mnogim tvrtkama viši menadžment ne involvira, a vrlo često i ne informira, niže slojeve zaposlenika o većini odluka koje donosi. To, naravno, pridonosi otuđenju, nepovjerenju i neprihvaćanju promjena koje se provode. Kako se kompanije sve više fokusiraju na unaprjeđenje komunikacije, slijedeći je izazov osigurati da zaposlenici doista i vjeruju u iskrenost informacija koje dobivaju. Neka istraživanja dokazuju da samo 51 posto radnika opisuju svoju tvrtku kao otvorenu i poštenu.

Online motivacija

Mnoge multinacionalne kompanije percipirane su kao bezlične i nesuosjećajne organizacije, uglavnom zbog nedostatka komunikacije prema vrhu (od zaposlenika prema menadžmentu). Novija istraživanja pokazuju da manje od polovine zaposlenika smatra da nedostaju sustavi koji bi omogućili komunikaciju s visokim vodstvom kompanije glede informiranja o osnovnim odlukama i razvojnoj strategiji. Jedna od inicijativa G. Bethunea, danas umirovljenoga vođe Continental Airlinesa, bila je mjesečno održavanje ‘otvorenih vrata’ kad su zaposlenici iz cijele tvrtke bez obzira

na poziciju mogli ući u njegov ured i pitati što god ih je zanimalo. Nekoliko puta nagrađivan je za važan napredak u moralu zaposlenih i u korporativnoj kulturi. Dok su sastanci vrlo važan način komunikacije sa zaposlenicima, potkraj devedesetih godina pojavljuje se intranet koji prepoznaje i usvaja sve veći broj kompanija. Mnoge multinacionalne kompanije intranet rabe i kao interaktivnu platformu na kojoj zaposlenici dijele razmišljanja o programima kompanije i raznim aktivnostima koje pridonose gradnji povjerenja. IBM se proslavio korporativnim intranetom i ostvarivanjem globalne konverzacije kojom je dotaknuo kolektivnu svijest više od 300.000 svojih zaposlenih u 170 zemalja. Starbucks je osmislio online program Otvoreni forum putem kojega stimulira zaposlenike da prezentiraju ideje menadžmentu. Budući da program nije obvezan, postotak je sudjelovanja vrlo visok jer zaposlenici iskoriste priliku za interakciju s višim menadžmentom i iz prve ruke čuju informacije o strategiji kompanije i ciljevima. Problem s kojim se suočavaju brojne tvrtke jest otežano

Stari majstor Lao Tzu još je 600 godina pr. Kr. rekao da je loš vođa onaj koji ljude prezire, dobar vođa onaj koji ljude cijeni, a najbolji vođa onaj koji ljude navede da kažu ‘mi smo to sami učinili’. Menadžeri se trebaju odmaknuti od radnih stolova, ostaviti mobitele i laptope i upoznati svoje zaposlenike. Nijedna druga metoda neće zadovoljiti osnovnu interakciju sa zaposlenicima. Sa sofisticiranom opremom (blog, intranet, e-mail) najvažniji faktor u internoj komunikaciji počinje s menadžerom koji osjeća odgovornost prema ljudima u svom timu. Ta odgovornost znači da sluša čuje njihove strahove i nade i da ih upozna kao pojednice. Korporativni razvoj prošao je dug put od Sinclairove ‘Džungle’ do modernih korporacija današnjice. Današnji zaposlenik želi visoko tehnološku sofisticiranu komunikaciju, ali želi i osobni kontakt s menadžerom. Razumijevanje toga je kamen temeljac efikasne interne komunikacije. Živimo u vremenu kada ne možemo ignorirati prisutnost nepotizma, nemorala, licemjerstva i egoizma. Ali ne smijemo banalizirati prisutnost ili barem težnju poštenju, moralu, altruizmu i radu. Mudrost prepoznavanja razlike sigurno nije u zaposlenicima, nego u menadžmentu koji tek kad sâm postane dobar primjer podređenima i implementira sve komunikacijske instrumente na pravilan način, imat će mnogo jasniju sliku dobrog i lošeg radnika i napokon moralno pravo utjecati na sudbinu svoga čovjeka. Piše: M. Štritof

Interni brending Menadžeri pričaju svoje životne priče Kada ljudi vjeruju u brend, postaju motiviraniji za rad i njihova lojalnost prema kolektivu raste. Primjerice, Nike spaja interni i eksterni brending primjenjujući metodu pričanja priče. Višem menadžmentu daje uloge pripovjedača u kojima dijele životne priče sa zaposlenicima koje kasnije odjeknu i putem Nikova oglašavanja. Čak i kada zaposlenici razumiju osnovne ciljeve brenda ili kompanije, ne znači da i vjeruju u njih. Cilj eksternih brending-kampanja jest da kreiraju emotivnu vezu s potrošačima, cilj internih jest učiniti isto sa zaposlenicima. BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

IZDVOJENO

Sve više djece u posjetu Konjičkom klubu „Vranac“ Oivičeno ruševinama stare ville rustice, u smiraju koji vam pruža prekrasno zelenilo, Mogorjelo pokraj Čapljine podsjeća na mjesto iz bajke.

ao da se prošlost na trenutak preselila u naše vrijeme, pa se, u svoj svojoj punini, s pričama vezanim za ovo mjesto i njegov postanak, ugnijezdila tu, tek dva kilometra od Čapljine. Nezaobilazno u turističkoj ponudi ovih prostora, Mogorjelo će vas, svaki put iznova, oduševiti svojom ljepotom i daškom tajanstvenosti.

Daleka povijest

U turističkim vodičima naći ćete podatke da je Mogorjelo jedan od najznačajnijih spomenika rimskog doba u Bosni i Hercegovini. Riječ je o ostacima utvrđene vile suburbane s početka 4. stoljeća, iako je već i u 1.stoljeću nove ere tu postojalo poljoprivredno imanje sa zgradama za stanovanje, skladištima i napravama za preradu poljoprivrednih proizvoda, veličine 102x86 m. Glavna sjeverna vrata-Porta decumanta bila su

ukrašena ortostatima u obliku cippusa poredanih u špalir. U unutrašnjosti uz bedeme, izgrađen je niz većih prostorija ispred kojih se pružao natkriven trijem na stupovima . Velika jednokatna palača, koja čini glavninu kompleksa, sastojala se od niza prostorija i trijema. U okviru vile, iza velikih zidina s isturenim tornjevima, nalazili su se i ostaci dijelova stare vile iz 1. stoljeća koja je uništena u požaru negdje u 3.stoljeću. Među ostacima znanstvenici su otkrili mlin, pekarnicu, uljaru i kovačnicu. Kako se pretpostavlja, negdje između 401. i 403. godine, provalom Zapadnih Gota, vila je razorena, a stanovnici koji su preživjeli, nikada joj više nisu mogli vratiti stari sjaj.

Stare crkve

Na ruševinama Mogorjela u V. stoljeću, naći ćete ove podatke u turističkim vodičima, sagrađene su dvije crkve.

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

Glavna bazilika imala je naos (lađu) s prezbiterijem, baptisterij i bočne prostorije. Piscina (krsni bazen) imala je oblik križa, dubine oko jednoga metra, sa stubama za silazak u nju. Uz ovu baziliku sagrađena je usporedno s njom slična, vjerojatno sakralna građevina. Koncem VIII. i početkom IX. stoljeća, u istočnome dijelu uz Neretvu, rađene su pregradnje i tu je nađen materijal karolinškoga podrijetla. Cijeli lokalitet bio je prekriven grobovima koji potječu iz V. do XIX. stoljeća. Danas se, otprilike u sredini ville rustice, nalazi pozornica na kojoj se, tijekom ljeta priređuju prigodni programi – koncerti, modne revije, kazališne predstave... , a ovaj spomenik iz davnih vremena godišnje posjeti par tisuća turista, koji se zadrže i u druženju s prekrasnim konjima u Konjičkom klubu „Vranac“.

IZDVOJENO

Podrijetlo imena O samom nazivu Mogorjelo postoje dvije teorije. Prva polazi od toga da je ovo mjesto više puta gorjelo, pa da je korijen riječi izveden upravo od riječi gorjeti. Druga, vjerojatnija, pretpostavlja da je crkva, sagrađena krajem 5.stoljeća na ruševinama vile, bila posvećena Sv. Hermagori – Mogoru, po kojemu je onda i čitav lokalitet dobio ime. Uz porciju priče iz povijesti i uživanja u razgledanju ostataka stare rimske ville rustice, turist se može okrijepiti i uživati u slasnoj trpezi u restoranu jednako nazvanom – „Villa rustica“. Specijaliteti ovoga restorana su: oborita morska riba na roštilju, brudet od jegulje i žaba, žabe pohane i na roštilju, tepsija ispod peke, kruh ispod peke, i, dakako, sve zaliveno odličnim domaćim vinom. Restoran „Villa rustica“ vodi BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

obitelj Dragičević, koja je u sklopu lokaliteta Mogorjela 2004.godine, uredila prostore za Konjički klub „Vranac“ – boksove, staze,..., a konjički klub postao je mjesto gdje se rado relaksiraju odrasli, ali i oni najmlađi. Naime, sve je više upravo najmlađih koji dolaze u Mogorjelo, vidjeti konje i uživati u jahanju, naravno, uz pomoć dvaju iskusnih instruktora, a za pravi dječji užitak, tu su poniji. Ovdje su na satima jahanja bili i mladi glumci s Odjela za glumu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Popularizacija konjičkog sporta

Kako doznajemo od Mate Dragičevića, osnovna djelatnost kluba je popularizacija konjičkog sporta, kroz rekreativno jahanje i školu jahanja. U klubu, koji okuplja dosta članova, dvadesetak je konja. Zanimanja za školu

IZDVOJENO

jahanja – ima dosta, a klub pruža i usluge terapijskog jahanja, pa su ovdje česte i skupine djece s posebnim potrebama koje, svaki put iznova, oduševi susret s tim ljepotanima. Premda je , u počecima svoga djelovanja, klub bio okrenut i natjecanjima, tj. konjičkim utrkama i to s engleskim galoperima,sveopća kriza uvjetovala je da se s tim dijelom – stane. Još svi pamte veličanstvene uspjehe Pivota, koji je 2005. Pobijedio na Međunarodnoj konjičkoj utrci u BiH. Od samoga početka djelovanja Konjičkog kluba „Vranac“, u planu je i uređenje hipodroma, koji još ne postoji u Hercegovini. No, i z ato će se sačekati neka bolja vremena. I, na koncu, preporuka. Nanese li vas put do Čapljine, ili , pak, ako živite u blizini, a ne znate kamo vikendom, posjetite Mogorjelo; sami istražite i skrivene kutke ville rustice, isprobajte specijalitete istoimenog restorana i ne zaboravite, barem jedan krug jahanja. Konjički klub „Vranac“ čeka nove zaljubljenike u konje i njihovu plemenitu dušu.... Piše: M. B. Milinković

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

POSLJEDNJA VIJEST

Bruto domaći proizvod zabilježio realni pad od 2,82 posto Agencija za statistiku BiH počela je 2005. eksperimentalni obračun bruto domaćeg proizvoda (BDP) po rashodnom pristupu. Preliminarne procjene govore da je BDP u BiH u prošloj godini iznosio 27,427 milijardi KM.

o predstavlja nominalni pad od 2,41 posto, a ukoliko se isključi utjecaj rasta cijena, BDP je zabilježio realan pad od 2,82 posto. Struktura rashodnog BDP-a pokazuje da je zabilježen pad većine komponenti BDP-a, osim izdataka za potrošnju vlade koji su porasli za 3,2 posto u odnosu na prošlu godinu.

Potrošnja domaćinstava prošle, u odnosu na 2008. godinu, opala je za 4,14 posto nominalno i 4,21 posto realno, dok su brutoinvesticije u stalna sredstva opale za 25,04 posto nominalno i 24,02 posto realno. Uvoz robe i usluga opao je za 22,75 posto nominalno i 21,44 posto realno, a izvoz robe i usluga također je zabilježio

za cjelokupnu grupu od sedam posto. Izdaci za troškove stanovanja ostvarili su nominalni porast od 1,14 posto, za obrazovanje 2,29, a sve su ostale kategorije izdataka za domaćinstva zabilježile nominalni pad. pad po stopi od 15,83 nominalno i 13,9 posto u realnim vrijednostima. Struktura potrošnje domaćinstava pokazuje pad za većinu kategorija potrošnje, kako u nominalnim tako i u realnim pokazateljima, međutim, rast cijena duhanskih proizvoda u 2009. od 12,28 posto imao je za posljedicu nominalni rast izdataka domaćinstava

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

Promatrano u realnim vrijednostima, jedino izdaci za obrazovanje bilježe realni rast od 1,7 posto, dok su sve ostale kategorije potrošnje domaćinstava promatrano u realnim vrijednostima, ostvarile pad. Analiza bruto investicija prema vrsti pokazuje nominalni i realni pad, za sve vrste stalnih sredstava. Građevinski objekti realno su opali za 26,75 posto, mašine i oprema 21,41 i ostale investicije 9,16 posto.

POSLJEDNJA VIJEST

Za 10 godina 64% obnovljive energije Obnovljiva energija trebala bi činiti gotovo dvije trećine električne energije iz elektrana koje će se graditi u Europskoj uniji u sljedećih deset godina, pokazale su procjene Europske komisije. Ostatak čine plin, ugljen, nuklearna energija i nafta.

ove brojke uzimaju u obzir dramatičnu promjenu ekonomskog konteksta od energetskog scenarija iz 2007 godine., budući da su se industrije s velikom potrošnjom energije morale suočiti sa smanjenjem proizvodnje, dok su istodobno usvojena nova pravila kako bi ohrabrila obnovljive energije i tehnologije sa smanjenom potrošnjom energije, kaže se u izvješću. Kao rezultat, ambiciozniji scenarij EU-a u koji su uključeni i obvezujući ciljevi o smanjenju emisija stakleničkih plinova kao i ciljevi o obnovljivoj energiji, predviđa da će obnovljiva energija

činiti 36,1 posto ukupne proizvodnje električne energije do 2030. Komisija očekuje da će energija vjetra dominirati tržištem obnovljive energije, i to 2020. i 2030., a nakon nje snaga vode i biomasa. Što se tiče fosilnih goriva, tržišni udio plina smanjit će se na 17,8 posto, dok će se udio ugljena i krutih goriva smanjiti na 21,1 posto ukupne proizvodnje struje do 2030.godine, kaže Komisija. Dok udio nuklearne energije pada, proizvodnja bi trebala ostati na sadašnjoj razini budući da neke zemlje članice grade nova postrojenja, a druge ih isključuju.

BH Privrednik

Listopad / Studeni 2010

Firma Tioil d.o.o. Bila osnovana je 2002. godine, a trenutno ima preko 90 stalno uposlenih djelatnika, dok je taj broj je u stalnom porastu. Predmet poslovanja firme je uvoz i prodaja nafte i naftnih derivata, međunarodni transport paletirane robe i međunarodno otpremništvo, a trenutno je jedna od vodećih firmi u regiji iz spomenute oblasti, sa težnjom da postane ista i na teritoriji zemalja u okruženju. Direktor firme je Tihomir Matošević, a vlasnica Julijana Matošević.

TIOIL d.o.o. Bila 48 – 72256 Vitez Tioil – Bila T: +387 (0)30 707 890 F: +387 (0)030 707 893 E: info@tioil.com Tioilšped – Bila T: +387 (0)30 707 893

SUTON