atlas drveca i grmlja by Bojan

"}-

( ,--

'It

Cedomil Silic

i\TLAS

DRVECA I GRMLJA

undnlcl Ko.....

MItlO tiilliJovornl urednlk Euct Masnt: Aulor fotograliia Dr Cedomll $flit: Ilu.tratorÂˇ Dr eadomll $I lit: lIkovno.graflt:ka oprema Seld Haaanel.ndlt: Tehni6k i urednici

Dr Cedomll ~Iit Rutlca Rloroyit

Leklor Mila MallukanoviC Kor.klor!. Dr CedomU Sillt Ljublca Mladenovit Tlra! 10000

Izda)u:

8P .svjetloal_ lzdaya6ko precluz.. Sarajevo. dll'llklor SaYO ZlrOievie Zavod za udlbenlke I ,naatavna .redSlva, Sarajevo zavod za udZbtnllCe I nutavna ....daly&, Beograd dlrektor dr Tomlt!av Bogavac ZaIZd_

Abduaellm Ruetempdlt

RadaiIcoV_O

8JamA&l'8kl

Stamp. zavod .oan). Prlca.. , Zagreb

Dr Cedomil Silit

ATLAS , DRVECA I GRMLJA 166 foragrafija u koloru 1150 crteza u crno-bijeloj tehnici IV izdanje

IP Â»SVJl:.ilOSTII. :laved toll ud! bcnike i aastavna sredstva. Sarajevo Zavod 1,U ud!bcnike i nusl llVDU sredstva. Beograd 1990.

ClP - Kataloglzaclja u publlkacijl Narodna I unlverzltetIJka blblloteka Boen. I HercegoYina

Sarllevo

UDK 581 9:6.'M.o.18(08U,

Slue, Cltdomll All.. drve6& I gnnlJ. I Cedomll 81116 lautor fotogrell)a I i1U1tn.tor Ctdomll AlUOl. - 4 1m - Sarajevo SVJetl08t. 1_ 217 ttr 168 faIogrefOa u koloru. 11SO cl1eta u crno-bqelol lehRlel 24 em (Prlrodl. JugoelavlJe â&#x20AC;¢ 1)

BlbllograflJa: atr 181-11821 - Rle&nlk botanleklh termine, Imen. vtIta I varlJa_ dlJagn08UCklh .llrlbuta. te porllekl. lmen. rodova upolrebqenth U oVOj knJ,lz1 atr 183-11941 _ Reglltrl

ISBN 1I8001-C1--''

ISBN 'WoQ1oQl1154.4

SADRZAJ

Uvod

Skracenice

Opis vrsta, fotografije i erteti

Literatura . . . .. . . . . .

181

Rjeenik botaniekih termina

183

Skraeeniee imena autora eitiranih u Atlasu (Abbrevlatlones auetorum) 195 Registri . . . . .. . . . . . . . . Narodna imena . . . . . . . . . . . . . . . . Nauena imena (Nomina latina) . . .. . . . Engleska imena (Common English Names) Franeuska imena (Noms communs francais) Njemaeka imena (Deutsche Namen) Talijanska imena (Nomi comuni italiani) Ruska imena (PyccKHe Ha3B8HHR) . • • •

200 205

200 209 211 213 215 217

UVOD drve6a I grmlja je namljenjen ueenlclma osmcgodlinjlh I srednjlh slruCl11fl iumarsklh I poljoprlvrednih) i kola, zatlm studenllma vllfh ikola. peda.. akademija I fakulleta, gdle Sa IZU08V8 oval predmet. fe ..Atlas drveca i grmlja« bltl od vellke karlal! lumarpri radu u praksl, keo I brojnlm hortlkultumlm SlruOfotosima u koloru, brojnlm ilustracljama u crno-biJeJoj tehntel

tekstu, ..Atlas dIVe!!a I grmlJa .. 68 na6:i Bvoje tllaoce I me(fu . turistima i svim Ijubileljima prirode. keo I me4u anima ko]l

o njenoj zastiti. Kr,jiga, dakle, Ima namjenu da omogu61 61taocu da sa ne I nalbrfi naein upaz"a sa glavnim doma6im (aulohtonlm) vrslama drveca I

gr~~IJ •.

Tteba naglasiti da ce u .. Atlasu drveca i grmlja II .. ne Isti na61n bill prikazane naJglavnije strane (egzotit ne) dendrovrste, koje se iz estetskih. dekorativnlh, ornamentaln ih i naucnih ciljeva kultivi§u u vrtovima, parkovlma I druglm nasadlma u gradovima i industnjskim centrima slrom na§e zemlJe. Na taJ naeln c!e ova materija biti zaokruiena i omoguc!it c!e svim zainleresiranim da vec!inu naiih i stranlh vrsta drveca i grmlja lako upoznaju. Od nekoliko stotina drvenastlh vrsla jugoslovenske flore oVdJe je delaljnlJe pr. zentlrano njlh 166. Ovaj broj nije slueajno izabran. On je proiza§ao iz izbors onih vrsta koje se, u prvom redu, naj¢e§ce susrecu u okolinl u kojoj !Ivlmo i za koja c!e korisnici Atlasa imati najvise interesa. Vecina visokoplaninskih I primorskih (medileranskih) dendrovrsta nisu obuhvacene u ovom Atlasu poito ce one biti delaljno prezentirane u posebn im publikacijama u kOjima je posebno obradena vlsokoplaninska, posebno mediteranska flora. a kOje su sastavm dio senje .. p,.roda Jugoslavije .. . Uz krace osvrte i manje opise navedeno ,e jos stotlnJak vrsla i obHka. Prj lome se vod Uo ra¢una da Izlo!ena materija bude zaokruiana. ImaJul:i u vid u naslavne planove i programa svih navedenih stepena naslave. 5 obzirom na namjenu ove knjige. autor je u lekslualnom dijelu najvise pafnje I prostora posvet io fitografskoj obradi vrsta, Ij. njihovoj morfologiji. Prj tome su uglavnom za svaku VIStu dati konclzni oplsi za : habitus, koru. korijenov sislem. pupove, listove. cvjelove, plodove i sjemenke_ Osim loga. navedeni su: vtijeme cvjelanj a. na¢in razmno!avanja. rasproslranjenost u Jugoslaviji i opee rasproslranjenje. U posebnoj rubrici dati su najbiln iJ i stanl§ni uslov!, kojl mogu poslufiU za op§le upoznavanje ekologije dolicne vrste. Zbog pomanjkanja prostota. a i zbog koncepcije djela nismo mogH dublje zalazili U ovu maleriju. U rubric! .. Primjedba .. cesto su izneseni neki inleresanlni podaci , koji ce korisno posluzili u zaokru! ivan ju i dopuni znanja. U tom dijelu dal je I kratak osvrt, na sislematski najbli ! u vrslu (vrste) III oblik (Obllke). kojl ovdje nlsu mogl! blli detaljnije opisanL Prilikom izrade ovog rada autor se sl ufio bogatim iskuslvom brojnih na~lh i stranih dendrologa i fitogeografa. nastojeci da matetiju rzlo~i najjednostavniJe 1 najpristupacnije, imajuci u vid u, u svakom slucaju. slrucne i nau{:ne principe obrade ovakvog materijala. Izboru i izradi kvalltelnih kolor IOlografija i iluslracija u crno-bijetoj tehnicl autor je posvetio najvecu paznju. Osim dobre tehni{:ke izrada, akcenat je dat na sadriaj i kompoziciju fOlografija. pri {:emu se vodilo ra{:una, da svaka vrsta bude predstavljena sa §Io vise markanlnih delalja. karaklerislicnih za pojedino godJ§nje doba. Tako se iz fotografija moze dobili uvid u oblik. bOju i raspored listova. bOju Izbojaka , ponekad oblik i boju pupoljaka. Ie u oblik i boju cvjetova i plodova

~~aV.lsno od godlยงnJeg doba kada je vrsta fotograflsana). Autor se driao principa ~a JEt za ovu svrhu korisnlja fotografija raznlh biljnlh detalja, nego spoljnjeg

ItgJeda (habitusa) dotil!ne vrste. Izuzetak u ovom pogledu predstavljaju neke vrste, 1<ao npr. Sib/raea croatica Deg., Euphorbia dendroides L., Ephedra major HOSI, poยงto se na fotosima ovlh vrsta, osim neklh neophodnih delalja, mogu vidjeti habitus i staniiite, koJi su u svim ovim slul!ajevima veoma karakteristil!ni i osebujnl. Za stilizaclju crtela na kojima je nacrtano 1.150 raznih biljnih detalja (figura) autor se slulio brojnim djelima klasil!ne dendroloiike literature, od kojih su najglavnija: Hem pel G. & W if h elm K.: Die Biiume und Striiucher des Waldes. I, II, Wien, 1889-98., Fi 0 ri A.: Nuova Flora analitica d'italia, Firenze, 1925-29 .. Schneider C. K.: lIIustriertes Handbuch der Laubholzkunde, I. II, Jena. 19061912. i dr., a veliki broj detalja autor je crtao po.prlmjercima iz prirode. Sistematskl pregled porodlca Iznesen je prema prlznalom sistemu A. L. T a k htajana, 1959. koji se prlmjenjuje u veelnl savremenih modernlh flora. Redoslijed rodova I vrsta je' veelnom proizvoljan. Gdje je god to bilo moguce. vrste su mahom re!1ane lako da je omogueena komparacija s najsrodnijom vrslom . Pitanje savremene nomenklalure naul!nih (Iatinskih I grl!kih) imena rijeiieno je upotrebom najnovljih djela botanil!ke, posebno dendroloiike literalure. u kojima su primijenjenl najnovljl lerminoloiikl princlpi. Osim nauenog imena koje je danas u upolrebl, navedeni su, radi lakseg snalalenja, glavnl i najl!esei sinonimi. Pilanje nomenklature narodnih imena rijeiieno je izborom najeesee upolrebIjavanih narodnih naziva, kojih je uvijek veei broj, pri eemu je prvo ime one koje je najvise u upolrebi. Ostali nazivi su veeinom regionalnog iii lokalnog znal!aja. Treba naglasiti da su u obzir uzela narodna imena koja se odnose na srpskohrvalsko jezieno podrueje. Radi uspjesnijeg koristenja strane dendroloske i sliene lilerature. za svaku vrstu su unesena imena na pet svjelskih jezika. i 10 sljedeeim redoslijedom: engleski, francuski . njemal!ki, talijanski i ruski. Za pojedine vrsle nismo mogli saznali nazive na svih pel navedenih jezika, naroeito za neke balkanske oblike, pa su neka imena izoslavljena. 510 neee uticali na uspjesno korislenje Atlasa. Na kraju rada unesen je spisak glavne naiie i strane dendroloske lileralure. koja ee korisno posluziti za iscrpnije izueavanje predmeta. Pojedini monografski radovi i studije nisu nabrajani iako se autor. lokom rada. njima obilalo sluzio. Kao dodalak uvrslen je I rjeenik bolaniekih termina (kojih ima blizu 1.000). upolrijebljenih u ovoj knjizi. Rjeenik ee korisno poslulili naroeilo onima koji se sluze ovom knjigom. a ne raspolazu prelhodnim znanjima iz morfologije i ostalih bOlaniekih dlsciplina. koje su neophodne za solidnije izueavanje dendrofiore. 1510 lako. kao dodalak. uvrslene su i skraeenice imena aulora pojedinih vrsla ciliranih u Atlasu. U nadi da ee ova prva publikacija iz serije .. Priroda Jugoslavije .. opravdati naslojanja i napore aUlora i izdavaca, da korisno posluli svim eilaocima. aulor se zahvaljuje onima koji su mu pomogli brojnim dragocjenim savjelima. lileralurom. kao i moralnom podrskom . .. lak? je p~bl~kacija od.r~z dugogodisnjeg rada au lora na izueavanju dendrologIJ~. vl.segod.ls.nJeg ra~a I. Iskuslva na polju umjelnieke i slruene folografije i iluslmanJa b~oJnlh bolameklh radova i bioloskih udlbenlka. bilo je nemoguee izbjeci neke manJe propusle, i pored svih naslojanja aulora i izdavaea. Neki od lih pr?pUSla su . odraz fina~sijs.kih i lehniekih poleskoea. Ie molimo sve one koji se knJlgom ~onsle. da 10 !maJu na umu I uvale. Posebnu zahvalnosl aulor duguje Izdavaeu 1 CGP .. Oelo- IZ Ljubljane, koji su se zalo!ili da .. Atlas drveea i grmlja I. bude obr~!1.en sa,,:remenim s,rafiekim poslupcima i na odgovarajueem malerijalu. Svaka pnmJedba 1 konslrukhvna krllika posluzll ee kao bogalo iskuslvo za dalji rad , na eemu se autor svima najljepse zahvaljuje. Sarajevo. maj 1972.

Aulor

SKRACENICE

gr. = grOkl I.t = latlnskl n.dm. vis. = nadmorska vlslna Fam. (Familia) = famlllja. porodlca subsp. (subspecies) = podvrsta var. (var/elas) = varljetet. odllka I. (forma) = forma cw. (cult/var) = sorta (Internaclonalna skraclenlca za razne sorte kullurnlh blljaka u vrtlarstvu I poljoprlvredl) hort. (horlorum) = vrtnl (znaOI da je dotiOno Ime uoblOajeno u vrtlarstvu) X = znak krl!anja kod bastarda syn. (synonim) = slnonlm I. sIr. (sensu slr/ctiore) = u u!em smlslu 1.1.1. (sensu lal/ore) = u Alrem smlslu ex = iz (djela, rada .â&#x20AC;˘ .) non = ne p. p. (pro parte) = djellmi/lno p. var. (pro var.) = kao varljetet gen. = genlliv I-XII = vrijeme cvjetanja I zrenja plodova ozna/len I su rlmsklm brojevlma Âą = vise III manje

GEOGRAFSKE SKRACENICE

S = Siovenlja H = Hrvatska D. = Dalmacija BH = Bosna I Hercegovina He = Hercegovina Cg = erna Gora Sb = Srblja Ma = Makedonlja

ABIES ALBA Mill. (Syn.: A. pectinal. Lam. & DC.) Film. Plnllc ••• Obl~n.

)ela

Europ.,n lilver Ilr IIpln commun Wllielan n., Edellinne abele blanco

IIKua .,apon.,n,,,,,.

Habilul - u prosieku 35-60 m visoko d rvo i testo s promjerom debts preko 2 m; kroiinJa ± piramidaln. W valjkasla. u sl aresll pr j v rhu Z8 rsvnjena (kao Odsjetena): grane u prsljenima Kor. - na mladim slablim a sivkasla, gialka, U starija) d obi potarnni, ispuca uzdu:! I popr ljeko. Pupovl - u prjljenima. kestenjssle boje. dugl do 3 mm, n lSu smolaSl i_ Ko, ll_ nov al l tem osim snafnlh bocnih ko rjenova posloji kral kr centraln! korijen. koji prodire dOSla dub oko u zemljJsle. Igllce (celine) - plosnale, ns lieu lamnozelene, slajne. na nalicju sa 2 paratelne bjelkasle pruge sloma. duge do 3Omm, ! iroke do 3 mm, vecinom ¢eiiljaSlo rasporedene, na vrhu Izrubljene (rljelko zaobljene iii u!iljene), pri osnovl su.tene, prela· leci u okruglasl i lavrselak kojim su vezane za gran¢ICu OSlaju na granama do 8 I vise godlna Cvjetovl - .tenski cva lovi u obliku malih sisarki, uspravm, na kralkoj peleljci, btijedoleleni, muski .tuckasll, cllmdncni, u pazuhu iglica 81b ," (¢eSerl) - u mladosll zelenkasle, u dobs lrenlB zeienkaslosmede, duga¢ke 10-20(-30) cm I promjere 3-5 cm. zru iSle gOdlnB IX, X 51eme - sraslo sa kriocem, crvenkaslosmede. plaanato. Irouglaslo i rcbrasto, do 9 mm dugo. Blologlla - j ednodomna, anemoiline wSla. Dobro podnosl sJenu, doSla Irpi od mreza i suse. V,lleme cvje,. nj. - IV- VI. Razmnob ".nte - sjemenom. Stanlile - reSle na dubokim. hrenljivim. humusom bogalim, zemlJlslima (izulelno I na kameni-

~, ~

r.,. , ,~

K-.-

;;

I I' \

~ .. ~'j

\;,,~~

,\. , (. '

'- " g,ant,eD S pupovima

•If·

'" .,., , \.(1

l. I o!oIje,ma igliell. 2. kllfanac mu!k, cva~1 4 Igllea, go,nja ,"ana, S. popr, pr"iek '1IlIeo 6 prlpo.ak S plopnom IjuSkom , sJemenlm lama· e,ma, unuua!nje. (lilevo) I vanjska (Pnno) 'Irana. 7. Ijuska t'h rke , gore unulrdnja strana. Poljo' vanlska slrana. sa propo.kom. 8 sJemenka , kroleelom, 9, sjemenka $ Pviju ootn,t\ ,I.ana J

11m tercnima - na kre¢njackim blokovima). izl. skuje poslojanu relalivnu vla1nosl vazduha sa umjerenom Icmperalurom U brdsko·planlnsklm predjellma izgraduje mljesane $ume sa bukvom (Abieti - Fagotum Auc!.). smrCom. bijellm bo rom, molikom i dr. vrslama. a ¢esle su I ecidolilne sume jele (npr. 81echno Abletelum Horval). R" plos'ranl_nos, u Jugos'a"ljl - S. H, BH, Sb, eg. Ma Opta raspro. lrani. nos' - srednja j lu:t:na Evropa Prlmj. db. - na leniorili Jugostal/lje (Makedonita) zaslupljen je 'ntrogresivni lakson izmedu vrSla A alba Mill. i gr¢k. Jet. (A. c_phalontc. loudon), poznal pod imenom A. borlsli-regls MaUl, Syn A alba Mill vaf. acultlolla TUIIII.

PleEA ABIES (L) Karsten (Syn .. p, exec/sa [l am_] link) Farn. Plnaceae Oblcna smrca, smreka

Common spruce. Norway spru ce Eple6~

Flehle, Rotlanne Pice~ comunc e , \~ 06 ... .:"Olle Ilf13 ~

I granelea s pupovlma i oli lielma ig1ica, 2. klilanac mutka eva,l. :;. lillie. (dolie pop r. p,e.jekj. fj , Irboeeni lI.nl olliJel (Jas'uelfij na g"neiei. 1. IjutICe tl'erke. lilevo van! ska sirena. desno, unul,a~nle ,Ir.na. a 'Iemenka a krlleelom. 9 Ijemenka" dviju boenlh tirana 3. ten.IC. ev •• ' . "

Habitus - postiie visinu i dO 50 m i promjer debla dO 1 m; deblo prevo, punodrvno; kroAnja kupasla i siroka iii stubasla; grane prsljanaslo raspore(Jene t yecinom sabljaslo zakrivlJene. Kor. - lanka, na mladim !ltabUma glalka, sivozelena. u starosl i mrkocrvene bole, raspueava se u obllku okruglastih Ilusaka. Pupovl - jalasto zaostrsnl, mrke boje, bez smole, Korllenov . '. ' em - pJltak, lanjirasl , povrsinskl, bez centralnog korl/ena, all zalo sa brojnlm boenlm korijenlma: zalO pati od vje troizvala. Na njemu je razvijena ektotrolna mikoriza. Ivllee (cel ine) - revnomjerno spira/no raspore(Jene, veclnom uperene na sve slrane. rombieflOg popracnog presjeka, pri vrhu uAiljene, duge

do 25 mm I OkO 1 mm siroke, izrasle na izboce nim lisnim oiiljcima (jastueicimaj. Cvjetovl - muskl u obliku sitnih Aisarki, ervenkast i, zenska AiAarka u pocelku uspravna, poslija oplo(Jevanja saylja se prema dolje, purpu rnoervena. Sliarke (ceserl) - visece, prije sazrijevanja pretetno zelene (chlorocarpa), !Ii crvene (erylhrocarps), u s!adiju zrenJs sme(Je, do 18 em duge i oko 4 cm u promjeru, nakqn sazrijevanja I ispadanja sjemena, sisarke opadaju. Sjeme - sa kriocem, tamnosme(Je, jajasto, zasiljeno, tvrdo, 4-5 mm duzine. Blologlja - jednodomna, anemolilna vrs ta, dobro podnosi sjenu; pati od kasnih mrazeva ; doiivi starost do 300 godina. Veoma varijabilna vr sts . Vrljeme cvjetanj. - IV- VI. zavlsno od nadmorska visine. Razmnoiavanje - sjamenom i yegetaliyno (zakOfjenjlyanjem prizemno lezecih grana). Stanll te - uspjcva na ilovastim, pjesfanlm i rahlim zemljls tima gorskog i subalp inskog po· Jasa, rasle i na podzolima ; iziskuje hladniju I vlatniju kllmu. ZastuplJena u cistim iii mijesanirn acidolilnim §umama. Jaylja se u brojnim zajednieama sveze Pleeion execlsao Paw! RasprostranJenoat u Jugoslavljl _ S, H, 8H, Sb, eg, Ma. Opta ralprostflmJenost - Sjev. Evropa i planlnski prcdjell srednje I ju t na Evrope

PICEA OMORIKA (pam~ic)

Purk.

Farn. Pinaceae

Pantlceva omotlka

Se,bieo spruce cpi<::c)& do Sarbio Serbisctle Fichte. Omorika

picca dl Serbia e.\~ cep6cK"w

Habitus - usko piramidalan, sa pravim i vitkim dcblom, grane lanke; najgornje ± luena, prema

gore usm/erene. srednJe ± horizonlalne. donIe opustene, sa uzdignutim vrhovima. Stablo visoko 30(-40) m I oko 50(-60) em u promjeru Kora - tanka, crvenosme!ia, tjusli 5e U obliku veci h neprav ilnih platiea. Ko r l/enov slslem - noki au tori sma tr aju da ima zilu srtanieu, kojom duboko prod ire 1.1 pukotine krecnjatkih stijena Pupovi - sitni, jajoliko usiljcni, bez smole, ke stenjaste boje, dugi 3-4 mm. Iglice (cetine) - pretetno rombicne, gomja strana lamnnelena, sjajna, donia - sa dvije plavi¢aslobijele pruge stoma (kao kod jele). vrh im Je tup III kralko za§ilJen (ne bode), duge su oko 1-2 em i 0,5-2 mm siroke. Cv/etovl - muskl sVijetlocrveni, i.enski ervenkasloljubicasti, smje§lenl pri samom vrhu krosnje. Si!arke (ceseri) - Ijubicaste do Ijubicastosme(le, dugacke 5- 6 em I oko 1-2 em u promjeru . Sjeme _ lamnomrko, obrnuto jajofiko, 2.5- 3 mm dugatko, okrlljeno: krllce dugo oko 8 mm ; sazrijeva iSle god inc : u oktobru i novembru. 81010gl/0 _ ]ednodomna, anemoli fna vr!lla. podnosi mraz i veliku 51.151.1. 1.1 kulturi olporna prema djelovanju dime, presine i gasova. Podmfaduje so dosle tesko. . AazmnoiavanJe - prelctno iz sJemena. a sarno pOjedinac no vegetativno (polo~enico . zalegnule grane)

1. pupolJak. 2. klljanac. 3. fgllea sa stranc . odoZIiO I OdOldo • • plesjek joliee. 5. j,anl:iCII " Iglic8ma j fenskarn cvastl. 6. g.an¢ lca s 19 Icama I mutklm cvaslima. 1. p!odn a Iju5ka, vanjska slrana. 8. krilca. sa I bez sjc menke , 9. lfela ~ihrka , 10. sjemllnke s dvllu bo¢nih

strana

Stan"le - javlja se prvenstveno na strmim, 55 do 65 0 nagiba, krecnjackim obroncima, (gdje obrazuje specil itnu zajednieu Picee/urn ornorikBe Trcgubov), a po Col l cu rijctko jc zastupljcna na serpenlinu i dijabazu. Visinska amplituda omorikinlh slanisla se krecc Izmedu 300-1600 m. Rasproslran/enosl u Jugosla'liil - recentni aroal omorike je 'leoma malen : podrutje srednjeg loka Dr ine: podrucj e oko Srebrenice, Viseg rada, Rogalice, Face i na planinama Tari i Zvezdi. Opee raspro slronJenosl - endemltna vrsta Jugoslavl]e : sredn]a Bosna, zap. I ]ugozap. Srblja. PrimJedbo: tercijami relikt, paleoendem . Otkrio ju jo l B75. god. u sclu Zaovinnma na pI. Tarl (l kasnlje (1B87) opisao, nas poznali botanlear J os II Pantle (1B l <l - IBBB}.

LARIX DECIDUA t (Syn. Âˇ L aUfopae, DC.) Fam. Pinecoao Evropskl arl! , macesen

European larch m'lhe d'Europo Europllscho LA rche larice cuponeilel<:\11 ~"CTlIC,,,,,,,~a

.'ill. .'

r.i

, 0

.. f ~

',oj

t ~

~"'"

II I ~

V & .'

C. h

1 pUpOyl na duglm I kralklm Izb o]clma, 2 Igllca $ dugog (Ujovo) I kratkog (desno) l lbojka, 3 kliJenac. 4. tenski c;vjelovl, 5 mu!kl cv jel oyl, 6. plodna IJu$ka,

unutra~Â

nia slrana, 7. sjemenka s krllc:elom, 8. $jemenka s dvlju bol:nlh $lrana

Habitus - aka 25 - 35(-50) m visoko dIVa sa deb10m eijl precnlk mofe bili i do 1,60 m. Dablo ravno i punodrvno; kro ~nia Jajastopiramidalna, sa vilklm, vodoravnim iii obJesenim granama, kaje nlsu rasporedene u prsljenima. Kora - ... tlo debela (2-4 em), duboko izbrazdena. Karijenoy sls tem - jake razvijen. ima tHu sresnieu Aazvijena ek to l rolna rnikoriza. Pupovl - ;;rven kasli, pokrivenl sa Mkoliko ljusaka, l upO jaJollkl. Igllee (celina) - u Jesen opadaju, nje!ne, tanke, mekane i usiljene, svijetlozelene, a u jesen poprime zlatno!utu boju, na poprecnom presjeku plosnato-lrouglaste, duge \ -4 em ; 0,6-1,6 mm ~iroke, na duglm izboJeima su pojcdinacno I spiralno poro(lana, na kratkoras tlma su u cuporcima, Ima ih 20 ~ 50.

Cvjelovl - mu~ki sumpornoi.uti, jaJolikl. fenski purpurnocrvenl, jajastookruglasti. SISarke (te~eri) - duguijaste, 20-40 mm dui.lne I oko 2 em ~i r lne, :!:.ivosme(le, na kratkoj dr~el. dozrijevaju u kasnu jasen. prve godina. a OSlaJu na granama jos nekoliko godina. Sjeme - trokutasto i okriljeno, sivosmede. dugo 3-4(-5) mm; krioce 6-8 mm dugo, svijetloi.uto . 9101091ja - jednodomna, anemolilna i heliolHna vrsta. brzog rasta. Podnosi niske temperature, buru I sniJeg. Dostli.e starost od 600-700 godina. Vrijeme cvjelanja - IV-V. uporedo sa listanjern. Aazmnoiavanje - sjemenom. Stanl!le -

kretnjaeka i doiomitna podloga, te

na sk rljclma, najcasee u subalplnskom I alpln-

skorn pojasu, (1000- 2500 mI. sa rahlim, svjei.lm, ilovasto-pjeskovitlm zemljistem. To su krajevl sa obilnlm padavinama I velikom zraenom vlegom . Obrazuje elste III mijesano sastojlne sa jelom , smrcom, bljelim borom, limbom I kriyuljem. Rasprostranj enost u JugosJavljl - S (Alpe I alpsko predgorje). Opca ra spro str anjenost - Alpe, Karpati, Sudeli. (postojl vise tak sona) PrlmJedba - cesto ga nalazlmo Izvan prirodnog areala, gdje se vee oda'mo kultlvlra u sumst..im sQstojlnama, B Ima primjonu I u hortikuJluri

PINUS NIG RA

Arnold (Syn.: P. nigricans

Host. P./Bricio Pour" P. iJuslriaca Hoss)

Fam. Pinaceae Crn l ber

Black pine pin noir Schwar~k l(! l ef

II pino r>ero :lIlCTplt!1CM:.. \'lC])II:tM) cocltn

Habitus - do 50 m visine: krosnja jajasla, zaobIjena, u slarQs ti, naroeilO na stjenovitim leranima, siroke zasvodenog. 9010vo horizonlalno zaravnjenog vfha. Kora _ u starijoj debi duboko raspucala na izdulene nepravilne ploce, debela nekad i do 10 em. Ko rileno.., slslem - razgranat i jak, sa slabo iz-

raienom s r¢anicom. Pupovi _ u prsljenima, okruglas ti, 1-2 em dug1. pokriven l tankim sivim Ijuskicama, smolasl i. Igllce (Cal ina) - po 2 u bjelkastom, oke 1 em dugom rukavcu, tamnozelene, krute, blago povijene, naglo uslljenog. zuckaslog i bodljikavog vrha, silno napiljenog ruba, 8- 15(-1S) em duge i oko 1,5-2 mm debele. Cvjetovt - jednospolni: mu~ke evasti .1:utkaste, o ko 2 em duge, u grupama. 2:enske !;i~arke pojedinacno. HI 3- 4 u grupama. Sliarke (ceseri) _ 4- 8( - 10) em duge i oko 4 em si roke. Odrvenjele lerlilne Ijusko sa donje sl rane C8 ('1 avoerne (za raztiku od munike, koja Ima do· nju str anu Ijuske ± jednolicno smedu). Zriju druge godino, a olvaraju se u prolJete Irete godlne. Sleme _ Sivkaslosmedc, mal , 5- 7 mm dugo oko 4 mrn siroko, sa oko 2 em dugim krioeom. Blologlla _ jednOdOmna , anemolilno, heHolilna kSo rotiina vrsla . Doflvi veliku slarOS! VriJeme cV/elanja - V. Razmnoiava nje - sjom onom . Slanli le _ naseljava kserOlermna sian Isla, pre·

1. pupolJak. 2 fupe ra k Igllca, 3. par Igllca u popr. p.!tsjeku. 4 kllJaoac , S. krllca bel $iemeoke ; sa 5jemeokom. 6 . plodoD Ijuska. voolSka StfolOol, 7 . OIVOfeoa ~Ihfka, II sJemeoke $ dvlju bo~olh 'lrana leino na krecnjaku, dolomilu I serpenllnu, vetinom na loplijim ekspozieijama, brdskog i gorskog pojasa. ObrazuJe cisle iii mjesovile saslojine. RasprOSl ranjenosl u Jugoslaviji - S, H, BH , Sb. eg , Ma. Opca rasproslranjenosl - sr. i j . Evropa, z. Azlla. Primjedba - diieli sa na niz laksona, ¢iji su a reali geografski jasno izdvoleni. Morfoloske razlike su costo naznalne. 2.a nas su od najveteg inleresa. iIIrskl ernl bor (P. n. Arnold subsp. nigra). koji ie naibrojniji u eijclom araalu vrsle, dalmalinski erni bar (P. n. Arnold subsp. d almallea (Vis.) Franco), cndcmltni takson srednje i Juine Dalmoeljo (Brae, Hvar, Peljesac i dr.) te kr lm skl ernl bor (P. n. Arnold subsp. pallaslana (Lamb.) Holmboe). koji Je kod nas rasprostranjon u lugoistotnol SrblJI i Makedoniji. sa brojnim prolozlma

PI NUS HEL DREH Christ (Syn.: P./euc ode Antoine)

Farn. Pinaceae

Mu nika, erna mu ra, b a r smrc

Whileb~,k

pine.

Paleba,k Held'eleh

Pine pin d'()colce blanche

Panlerkieler ;1 plno lorieMo

~ilJ' ~.

.,I

)

I . pupoljak. 2 tupers\( Iglles.. 3. par Igllea u popr. pres/eku. 4. plOdna Ijuska. unutrdnja strana. 5 krilca sa i bez $Jemenkl. 6. plodna Ijusks. ~'~a'ke. vanjska strana, 7 Irela !I!a,ka \zatvorena), 8. sjemenke

Habitus - do 30 m visoko drvo, s promjerom debta do 1 m. Krosnja ovalnopiramidalna iii piramidalna; deblo snazno. ceslo pri dnu sabljaslO savijeno, grane u pravHnim prsljenima Kora - u mladosU glalka bjelkaslosiva (Iel.lco dermis), U slarijoj dobl poslaje pepeljastosiva i karakleristi cno ispuca na jasno omedene, mnogougaone plocice. sllcne panciru. KorlJenov slsl em - jako razvijen. sa brojnim I snafnim ograncima, ko/i duboko prodiru u pukotine krecnjackih slijena. Pupovl - dugi do 2 cm. bez smole. Cellne (iglice) - lamnozelene, krUle, ostre, skoneenlrlsane na vrhu grancica u obllku zbljenjh kitlea, 6 - 9{-1 I) cm duge I oko 1,5 mm SlrOke. Cvj etovl - jednospolni . mu~kl u obllku resa, grupisani, tenske ~j~arke rijelko pOjedlnatne, VCcinom po 2, 3 iH 4 zajedno. lamnocrvene.

Slhrke (ce:§eri) - 7-8 em duge i eke 2,5 em de· bele, sa plosnatom iii piramidalnom, iuckaslosmedom apofizom. Sisarke prve godine imaju karakteristl(~:nu lamnoljubi¢astu boju Slicne 5U crnoborovif'('l (u stadlju uenja). ali se od !)jih raz likuju po izrazitom, unalrag savinulom iii ravno m. kratkom siljku na vrhu pupka i po plodnim liuskama, koje su s cbe slrane jednobojne _ svj. jctlosmede i kit"" Zrl/u druge godine (IX, X). SJame - eliplicno, eke 7 mm duiine. pjegavo, sa eke 2S mm dugim kriocem, koje obuhvala sjeme:. 8 10109 1/a - jednodomna, anemofHna, helio/ilna, kaleifilna vrsla. Vrl Jeme evj ela nja - V, VI. Razmn o!avan je - sjemenom. SlanliUe - najce~ce naseljava sirme, kamenile i sljenovile lerene subaipinskog pojasa, te u 10m pogledu nema premea. To su mjesla gdje suroyost planinskog klimata dolazl do najveceg fnaiala. Obrazuje cisle Hi mijesane saslo/ine sa drugim celinarskim i li~carskim vrslama. Raspros lranj enost u Jugoslavljl _ BH . Sb, eg, Ma. Opel rasprostranjenost - endemicna vrsla eenIraln09 i zapadnog dijala Balkanskog i jutnog dijela Apeninskog poluotoka. Prlmjedba lakSonom ija vrsl e P. heldreiehii Christ jo~ nije sBsvim jasna. Moze se reel da se u okvjru isprekidanog arela munlke razlikuju dva taksona va,. hcldrelchli (Syn· P. h. Christ va,. Iypica Markgl .) (JugoslaviJa, Albanija, Grcka] i var leucodermls (Antoine) Markgr. [Jugoslavlla, Bugarska. Grcka I luina Ita IlJa].

PINUS SILVESTRIS L

Fam. Plnaceae Obl~nl

(bljell) bor

Seots pine pin silvestre Gemelne Kieler. Fohre

plno silvestre toe,,;!

06101 KIIO,","UIU.

Habitus _ do 40 m visine i s promjerorn debta do prako 1 m; kro§nja svijetlozelena, rijelka. Grane form iraju prsljenove. a deblo Ie p rava, punadrvno. vilko. Kora _ na gornjern dlJelu debla i na og rancima tanka, crvenkaslozula, Iju§ti sa u Ian kim Ijuskarna, donll dio debt. Ima sivosmedu, izbrazdanu. debelu koru. KoriJenov slslem - Ima jaku 111u srca nicu i braine botne korjenove. Pupovl - jajasto-valjkastl, zaobljeni. Ijuske priIJubljene sa ± slobodnim resastim vrhovima, smolastl, 6-12 mm dugi. Igllc8 (feUne) - stoje na kralkim izbojcima po dvije u bjelicaslom rukavcu, duge 4-6(-8) em. i do 2 mm §iroke, gipke i lanke, §iljate, ces to blago spiral no uvijene (usukane), svijeUoslvozelene, ostaju na granama 2-3 godine, na vi§im nadmorsklm visinama dute. CvJetovl _ jednOspolni: mu§ki jajastl, sumpornotuli. do 1 em dugi. tenski u obliku mallh smeCllh III ervenih sisarica S:llarke (ceseri) - sivosmeCle sa izratenom kratkom drskom, na kojoj vise, jajasto-kupasle, ceslo aSimetri cne, 3-8 em duge I 2-3 em siroke, apol ize ravne iii piramidalno izvucene, sa grbleom oa vrhu SJama _ lamnosmet'l"e, 3-4 mm dugo, sa 3-4 pula duiim prozirnlm krioeelom koje obuhvata sjemo keo klljcslima i od njege se laka odvaja. Sazrljcva u oktobru druge godlna. ispada u proIjel!e Irel!e godlne Kllja sa 4-8 kotlledone.

./ " f t. pupoljak. 2 ¢uperak 1911ea. 3 par Iglica u popr. prealeku, 4. klljanac, 5. g ... n~;ea s mu~klm ev)elovlma. 6 z~1vorcni mu~ki evl)et. 7. fensk i cvjetovl poslije oplodnje. 8. !eMki cvljet. unut.ll!nja strano. 9. plodna Iluska. vanjska slrana, 10 olvo.ena ilillrka. II krllC3 , bez sjemenke I sa sJemenkom. 12. sjemenke s dvtlu boenlh $I,ana

8 1010glja - j ednodomna, anemofilne, heliolilna i kserolllna vrsta. Dostite visoku slarosl. Veoma valiJabllna VIsta, sa blojnim geogle/skim rasama. Vlliemll evletenJe - V, VI. prema nadmotskoj vlsini. Razmnoiavanje - sjemenpm. Stanlile - pjeskovlla I kamenila, suha. duboka, mlncralima bogata iii siromaAna zemljlsta. a javIje se i oa treseti§lima. Obrezuje tiste III mjeAovile sastojine od montanog do suba\plnskog pojase, konUnentalnih krajeva. Dopire i do 2000 m nedm. visine. Ra.pro.tranjeno. 1 u Jugo.lavlll - S. H, BH. Sb, eg, Me Opl!a r••prostranjenost - Evropa, sjeverna Azlja

PINUS MUGO

(Syn. P. men/an Milf.. P. pumllie Haenke) Fam. Pinaceae Klekovina, krivuf/, planinski bor

MOllntain Pine pin des montag nes. pin muso Be/gk,e!",r pino montano, pino alpino

c<>cua rup'ww

•

1 tuperak rgfh::n, 2 klljanac. 3 mlJ~~1 "vjelov;, 4. fonski c'o're tov., 5. plodMl Iluska, unulrdnja SI.ana, 5 $Jcmenka 5 k.ilcelom, 7. sjcmcnku

Habilus - u zav/snes ti ad stanisnih uslova habitus veoma varira; j avlja sa kao nizak, polegnu! g rm, iii narasle do 10 m visine. N ajvi~c ga sus recemo U obli ku polegnutog g rma, eija nepravilna debra leze na zemlji iii kamen/u; grana guste, sabl jasto paYijene prema gore. Ka •• - crv enkastosivopepeljasta. lanka (oke <I mm). fi u!Ui sa u malim Ijuskama. Korij enov 1IIIem - nema iilu srcanicu; boeni karij enl brejnj i jako razg ranaU, si re sa u radio JUsu j do 10 m.

Pupovi - iZdutenoJaJasti, jako smolasli, Ijusko pupol jaka svijel locrvene. Celina (igllee) - eke 2-6(-8) em dutine i 1,5 do 2 mm ilirine, tamnozelene, jednobojne na licu i nalitju, ukol!ene, o§tra, na rubovlma fino nazublj ana, nalaze sc po 2 u blJelom kotll!astom rukavcu. Ostaju na granama 5- 10 godlna.

Cvjel ovj - mu~ki do 15 mm dugi, iuti ; ienski okruglas ti. plavil!asti, vecinom 2- 3 zajedno. ~Iiarke (te~eri) - u mladosti plavitaste, kasnij e smeOe. ok ruglaste. 2-7 em duge i do 2,5 em ~i. roke, sjedece Apoliza rombil!na iii kvadrati tna sa crnk asto oivitenom g rbieom (pupkom). _ DozTijcvaju u proljece trete godine. Sjeme - iajoliko. sivosmeOe, do 5 mm duzine, sa 2-3 pu ta du i im krioeetom. Mlada biljbca sa 7 (3-8) ko tiledona. 8 1010g 11a - jednodomna (testo dvOdomna). ane. molilna I preteino helioHlna vrsta. PrilagoOena na cks tr eme SUTOVOg praninskog klimata na gornjoj granici sume i drveca. Doiivi veliku stares!. Vrij em e cvj el anja - VI. Vl f. RazmnoZava n/e - sjemenom. Si anilite - subalpinski i alplnski po/as, gdje na granici ~umske vegel acije Obrazuje posebnu j V80ma ka rakteristitnu zajednicu klekovine bora (Pine/urn mughi Horvat). U sjevernom dijelu areala naseljava i Imsel lsls. Dopirc do 2600 m vislne. RasprOSlranj enost U Jugoslaviji _ S, H. BH, Sb, eg. Ma. Opea rasprosiranjenosl - sr. i juinn Evropa (u ~irokom arcnlu javlja sa nekoUko varijclets i lormi: ns Dinarskim planinama najl!e~ci /e var. mugo, na Alpama i Sudelima zastupljen je var pum llio Haenke, a na Pirinejima i zap. Alpama var. unclnala Ram.). Prlm/edba - ima z8~Ii1ni karnkler; i::uva zemlJr~to od erozl/e, a niic poloiaje od bujica I sn/oinih lavina. S 11m u vczi Ireba 98 z£l~titili

PINUS PINEA L. Fam. Pinaceae

Pinll. , plnJ. pllo ml bor

Slone pine,

umbrella pine

pin pinier.

pin parasol

Pinle

n plno domeSlico nl!lm~. 1t:ra .",a"C~a~

coc"J,

Habilus - eke 15-25(-30) m visoko dNa sa promjerom debla eke 60(-150) em, karakterist!cne ki~obranasle krosnje, deblo p rav o i snazno, ad grana ciSlo do maine visine.

KorB - smedecrvena, duboko izbrazdana, ispuca na velike sivQsmelle plote, debe Ie 2-10 em. Korijenoy slstem -

dubok, yeoma razgranal, bez

zile sreaniee. Pupavi -

va ljkastl, utiljeni, svijetlosmedi: Ijuske

bijelo oivitene. resasta : nisu smolasti. Iglice (celine) - po dvije u cuperku. 10-25 em duge i 1,5-2 mm debele. blago povijene, krule, 05trOg vfha, zelenoplavicasle do svije!lozelene, Opadaju trace iii celvrle godine. ev /alov; - je(inospolni: mu~ke evasli valjkasle, lule, zenski evjelovi (si~arke) izrastu na vrhovima izbojaka Silarke (ce~eri) - ervenkastosmecl'e, 8-14 em duge i oko 10 em siroke, sjedeee, jajaslo kupaste; I;uske sa izbocenom, tamnosmedom , sjajnom, grebenastom apolizom i izrazit!m pupkom. Zru krajem treee godine, nakon ispadanja sjemena oslaju na granama los nekoliko godina. S/eme - krupno, 15-20 mm duzlne I 5-11 mOl siroko, okriljeno vrio uskim i kratkim krlocem, Ima tvrdu sjemen/acu, u osnovi smede, posulo crnkastlm prahom ; jezgre jestive, upotrebljavaju se za dobivanJe jestivog ulja, KIiJanci sa 10-13 kollledona. Blolog11o - jednodomna, anemoillna, holiolUna i kserol1lna vrsla, vrlo osjeUjiva na niske lemperature

1 tuporak ighea, Z. popr prcsjek jcdnc iglie\!, 3, plodnB

lruska, unu1ra~nla. slrana, 4. ploclna ljusko, vonjska ,rrana, 5. sjcmcnka s krolcelom, 6. k' llea

Vrl jeme evjetanja - III, IV, Aaz mnoiavanje - sjemenom. Stan iste - kserOlermna slanisla eumedileranske zone zimzelene vegelaeije. Javlja se pojedinacno iii u manjim saslo/inama. Aasproslranjenosl u Jugoslavlll - smalra se da je pinija kod nas autohtona jedino na pjeskovitim terenima ISlocnog dljela atoka Mllela. Na mnO" gim mjesllma Pnmoqa kullivisan. Op ea rilsprosl ranjenos t - Sredozemlje (od Portugata do Sirije),

" PINUS PEUCE Griseb. Fem. Pinaceae Mollka, bller. mura, . Iov bor

Macedonlan pine pin des BlIlCllns Mazedonlscho Kiefer plno del Balcan; cae"" ~" 1(3,, eI(3H

-'" • f.-. .)

...., '~ ~.............

" "YIA':

1" ,

lu.

. . \2, "'i'\.::::::,. ' \,:1 ,

1. klljanac. 2, Cuperak II/Ilea, 3 pop •. presJek Iglle8. 4. plodo! Ijuska, vanJska sirana, 5 plodna IJuska, unu. tra!nja 51'803. 6. sjemenkll s kr!iCBtom , 7, sJemenkll

Habitus - eke 30 (<lO-SO) m visoko drvo, 30-35 (-120) em prsnog promiers. sa pravllnom, vallkasto z8obljenom kro~nJom. U vi~im nadmorsklm visinama ima nepravilno i granato stable. KO f. - u mladosti glalka. sivozelenkasla, kasnlJe sivkasta, uzdutno ispucana ns nepravllne pletiee. Karl/enov silliem - Jake rezvijan. sastavljen od bra/nih botnlh ker/eneva koJI duboko prodiru U 2emlju. Razvijena ektotrofna mikoriZ8. Pupo,,] - eke 1 em dugl, okruglasti, suteni u tanki ~iljastj vrh, smoJastl, Ijuske Slobodne iii blago priljubljene, sa tan kim bJelltastim rubom. Igllca (tetine) - sivoletene. njeine. po 5 u Jednom rukavcu, duge 8-10 em i do 1 mm debe Ie, imaju 2 smolna kanela. OstaJu na granama 2 do 3 godlna . CvJetovl - jednospolnl: muski ciJindrltni, gru· pisani (10- 13), iutoervanl. dugJ 1-1,3 em: ien·

ska !iSarka la/asia. lelenosmeda, 20-25 mm duge i oko 10 mm iliroka, na kratkoj stapeL allerka (teseri) - duguljastojajaste, sa siroko laobljenim I/usksma, 10-15 em duge i oko 3 em siroke, vise na kratko/ drSci. svlJeUosmede. Sazrijevaju u saptembru iii oktobru druge godine, nakon tega sjeme odmah ispada. SJema - jajollko, oko 5 mm dugo i 4-5 mm de· belo, sa 4 puta duiim krioc:em, koje obuhvala sjemenku u obllku kUjesla. 8 10109 11a - lednodomna. enemofilna, kalc ifugna vrSla, Dosia brzo raste, Dotlvi slarost 200-300 godina , VrlJeme cvj elanja - V. RazmnOZava nJII - sjemenom. Slanlsle - javlja se sarno ns silikatnoj (rijelko na kretnjatkoj) podloll, Ira!i sV/eta, dosta vla! na I duboka lemljisle. Njena visinska amplituda se kre¢e ilmedu 1400 (1000) do 2200 (2400) m. Ob. rawje tisle III mjesovite seslo/lne (npr. Pinefum peucls Em , I dr.). Rasprosl ranj enosl u Jugo,lavl/1 _ eg, Melohlja, Mo, Opee resproatr anjeno,1 - endem centralnog dlje. la Balkanskog poluOIOka: JugoslaVlja, Bugarska, Albanlja, Grtka (sarno na granh~nom podrueju sa Jugoslavljom). PrlmJedba - tereljarnl re likt.

PINUS JlALEPENSIS

Mill. Alepskl, bill bor Farn. Pinace ae

AloppO pioe pin d'Alep Aleppo-Kieler. Seekle l er plno d'Aleppo

coc"a

a .'c" c ~aN

Habitus - do 20 m visoko drvo, ceslo zakrivl;enog dp.bl;! i grana: krosnja kuglastopiramidalna, u staroSli nepravitno razvijena. Kora - sivkasla, u mladosti 9Ia1k:a, kasni;e ervenosme(la, izbrazdana. Korljenov iiilem - veoma razgranal , snatan . Pupovl - izduieno valjkasli, sa slobodnim. tamnlm Ijuskama, ko;e su bijelo obrubljene: nisu smolasli. Igllee (celine) - po 2 (rijelko 3) u cuperku, 6 do 10 em duge i oko 0,7 mm debele, gipke, plavicastozelene do svijellozelene, nje:!ne, obrazuju na vrhu izbojaka male kitiee. Cvjelovl - jednospolni : muski vatjkasll, crvenosmedi, ienski se javljaju u osnovi ovogodisnjJh izbojaka, na dugim drskama. SI!'iarke (caserl) - ja;aslokupastc, vise na 1-2 em dugim, debelim, zakrivljenim drskama, 6- 12 em duge i okO 4 ern slroks; apo!iza pljosnata Hi neznalno ispupcena, sa istaknu t im pupkom ; u mladosl i su zelene. u stadiJu zrenja crvenosme(le, sjaJne, kasnije posive. Zru poeelkom Ireee godine I ostaju oa granama po vIse godlna. JavIjaju se pojedlnacno iii u manjim grupama. Sleme - 5-7 mm dutine . lamnosmede. pJegavo: krioee dugo oko 2 em. Klijanae Ima 6- 9 kotlledona. 81010glja - jcdnodomna, anemOlilna. herio!ilna ksero!ilna vrs ta. Podnosi posolleu I jaku buru, VrlJ eme evjetanje - III , IV. RarmnoZavanje - sjc menom.

@ (j I f'' \;;J.'" J \ ,

('~1 ',"

" i! II I

/"1

..-;.

, , ",~

('__

I "'~

>;l"' â&#x20AC;˘

<'" \.

..\'

- .,1..

0I ' / -rr.-r-~

â&#x20AC;˘

1. pupolj~k. 2. ~uperak igllca. 3. klijanac. 4. 9fan{:ica s muik,m cvasllma. 5. !enska cv,,~t, 6. plodna liu~k". unu. tra$nja (gore) i boena (dolje) strana, 1. krltce sa sjemen. kom. 8. sjemenka

Staniste - kserolermna stangla eumedileranske zone z!mzelene vegelaeije: makija, garlz!, kamenj~rski pasnjacl. Cesto obrazuje eisle sasl oj!ne (Plnetum ha/epensis) sa brojnim kserolermnim vrstama. Rasproslranjenost u Jugo. lavijl - srednJa i juina Oalmacija, Hercegovina (Neum). Crne sora Opes rasproslrs njenost - 2cmlje oko Sred02emnog mora. Primjedba - slican alepskom je bruelj.kl bor [Po halepensls Mill. var. brutla" EI. & Hen . (Syn.: P. brutia Ten.)] koji ima ne~lo dulle I deblje igliee I gOlovo sjedeee sisarke. R3sprostranlen je u Kalabri;i, Grckoj (Krela) I Krlmu. U nas se kullivise : pokazao se pogodan, naroello 23 posumljavanJe krsa.

" CUPR ESSUS SEMPERVIRENS L. Fam. Cupressaceae OblCnl compres

Med itelllln ean cypless cypn!s commun Zypresse cipresso KIt"apltc r"'pa"".I,.""'''''~

1 g'an¢ica $ 1i510vima (I jus kama) . 2. mlJ~kj evjel ovi. 3. mu~kl cvljot. OdOll,!O. 4. mu!k, evijer. 0<102110, S. zonska odo~go. 7. plod"". Ijuska sa 61eunulr3~nJe suana. 8. kliJonllC. 9. zrela, 10. sjemenka. S dvlju slran"

cvast. 6 fenski eVIjer.

men 1m zameclma,

otvorena

~j!arka,

Habitus - jall!ja sc u dva vida : sa usko piramidalnom, stupaslom kro~njom koja se suzalla prerna vrhu i sa uspravljenim i priljubljenlm granarna. Ova; obllk Je ozna¢en kao C. s. l. f. pyramIdalis (Nyrn.) Asch . & Gr., u naradu poznal pod imenom ~muskl". Drugi oblik. oznaten kao C. s. L. f. hOI/zon/elis (MilL) Asch. & Gr., a u narodu kao ~;!enski~. Ima siroku kupaslu krosnju sa horizon-

lalno oslojecim graMma. KOla - tanka, dugo oSlaje glalka, slvosme"a do lamnosmeda. Korljenov slstem - jako razgrana l , razveden, prodire duboko u zemljisle, prJlagodJjlv !aranu. Igllce (taline) - JjuSkaSle, cvrsto prileglo uz ce tvorougaone lanka grancice, porcdone u 4 redo, oko 1 mm duge, lamnozelene, nn lednoj slmnl ImaJu u zdu~nu smolnu iljezdicu.

Cvjetovi - jednospolni: mikrosporofili jajasli lJ obliku rese. tuckasli. 4 -8 mm dugi, cesto na ci· jeloj kroSnji raspo reden i; ienski vecinom pri whu krosnje, pojedinacni Hi grupisani. Sitarke (ceseri) - 2,5-5 em duge, u mladosti lelenkaste, kasnije sivosmerle, pepeljaste, sastav. Ijene od 8-14 plod nih Ijuski. koje su u pocetku priljubljene, kasnije (u doba zrenja) se razmll:u. Zru druge godine, a olvaraju se Ireee godine. SJeme - od 8 do preko 20 sjernenki pod svakom Ijuskom, ono je 5-7 mm dugo, spljosteno, svijet. losmede, uSko okriljeno. Bioiogi/a - jednodomna, anemo/ilna, helio/ilna i kseromna vrSla. Veorna otporna na visoke temperatura i dugotrajne susa. DOSia brzo raste. 00tivi starost 400-500 cak i prako 1000 godina. VrlJeme cvJetanja - krajem zime. u Primorju vee u februaru. RazmnoZavanJe - sjemenom. Stanitte - kamenltl. skelctoidni tereni eumediteranske zone zimzelene vegctacije. Ra sprostran jenost u Jugoslaviji - smaua sa dO je autohton u jutnoj Datmacijl. U ostalim krajavim a je u kulturl. Opca ralipro stranjenost - jugolstoCM Evropa. jugozap. Azija (karakleristicna vrstn za zemlje Sm. dozemlja). Prlmjedba - veoma omlljenn ukrasnR vrsta u hortikulturi U nas sa koristl u posumJjavanju opustotcnlh i ogoljelih krasklh podrucja. U na!iim parkovima sa uzgaja i nakollko egzoticnlh vrsta cemprese.

JUNIPERUS COMMUNIS l.. Farn. Cupressaceae

Oblt na borovlca, klekll. YenJa, smrlka

Common junipor genllvrler commun Gemeln"" Waeholder glnepro Mu)f(;o;c"c."",,!K oGl~ I(lIUUCIUII.!I'l

Habitus - stednje visok grm iii nisko drvo (nekad i do 15 m vlsoko i oko 0,5 m debelo). sa zljcbastim d eb tom, raznoliko formiranom krosnjom: ad sasvlm nepravilne do izrazito stupolike: grane uzdignute Iii visece, nisu u prSljenima. Kara - u poeetku glatka. kasnije izbrazdana, odvaia se u oblik u ljuskl I traka. Korljenov , Islem - yeoma raz granat, sa til am sr/!anicom. Razvijena endotrofna mikoriza. Pupov! - si tni i obloieni Ijuskama. Igllce (:atine) - po 3 u prsljenu, duge od 5-20 (-30) mm. I do 2 mm slroke, uspravne, najezene. najsi re u osnovl, postepeno se suiavaju u si tjati vrh. bodljikave, donja stran a zelena, gornja sa bijelom iii sivom uzduinom prugom, popreeni presjek trapezast, ostaj u na slablu do 4 godlne. C..,jelovl - muskl iaiasti, svijellotuti. sas toje se od veeeg broja ~prasnika", smjestenl u pazusclma listova, 2-3 zajedno, tenski pojedina(:ni, zeleni. Plod - bobi(:asta sis8rka (galbulus), okruglastojajasta, debela. mesneta, sas tavlj ena ad 3-6 Ijusaka, ns kratkoj drsci. ispoeetka svljetlozelena, u doba zrenia modrikastocrna, sivkasto nahukana. 6-9 mm u promjeru. Zri druge iii trBce godlne. Sleme - veCinom po 3 u slsarki, \vrdo, cunas to, trouglasto, smedc. Blotagila - dvodomna (Izuzelno jednodomna), anemolilna i hetiorilna vrsta. Rasle veoma sp~ro, mote doiivjetl veHku staros\. Podnosi jake mrazeve i velike su~e. Vrij eme cvje tenja - IV, V. zavisno ad nadmorske vi sine.

I ,t

" ,o;~l

~ ;:~'j

. , "~ ""•, '()

"<v

:.J

,,' ,}

'j " ~

())'Y • ~' " 1. kll{anac. 2, 1911c8 S gornie 51,ane, 3. mu'ka cvast. 4

prdn'k. vanJska slrllna. 5. lensko cvast. 6. slemcnka s

dvlju b("~nlh stram., 7. AI!arka sa sirane I odoZIiO

Razmnofavonle - sjemenom i vegetativno (feZ· nicama). 5 1anille - ima vrlo ~iroku eko(o~ku valencu: podjednako js nalazimo ne kserolermnim i mezofilnim stanistima, a veoma jo testa ne acldol!tnim zemljlslima i potpuno devas(iranim lefOnima (sikara, vristine, zapusleni Iravnjaci i pasnjaci). Nalazimo je u nizinskom pa dO subalpinskog pojasa nasih planine. Rasprostranjenost u Jugosta..,ljl - S. H. BH, Sb. eg, Ma. Opea r asprostr anjenost - cijeln Evropa. zap. i sjcv. AZIJn, sjcv. Alrika I Sjev. Amerlka. Prlmjedba: na planinskim pasnjacimn, naJtosce u subalplnskom pojesu zastuplJena je vrlo srodne, J, lnterm edla Schur. (Syn.: J. communis l. var. inrermedia [Schur.] Sanio), koJu naki autoti smatrsju hibridom izmedu obltne I patuljaste klaka.

JUNIPERU S SIBIRICA Burgsd. (Syn.: J. nana Will j J. communis l. subsp. a/pina (NeilL) eelak.

J. communis l. subsp. nana Syme; J. communis l. var montana Ait on Fam. Cupressaceae KleficI, patuljasta kleka

MOnll11n Juniper Gen6vrier naln

Zw!rgwachoJder goncpro none MO)fl)l(CUC.'I.It.,,, cliCiltllCKUA

'-I, -~

, igllcB, gornl3 $Irana, 2 p'Opf. presjek Igllce, 3 gran· t'ca sa Igllcama I m:ll1m !1!arkllmB, •. !ihrka, odozgo , S. IOJemenka, odoz\lo i as a1tane

Habilus - nizak, po leg Ii grm, 30-60(-100) cm vi· sme, lankih. gustih razgranjen ih grana. KOfa - siva, ta nka, Korl/enov aillem - dosla plltak, razgranat Igllee (cel ine) - poredane u gustJm pr!);ljenima, krace SU od obicne b%vice, 4-10 mm duge, 1-2 mm !);iroke, mekSe, povijene, ± priklonjene ka grancici, naglo suiene u u!);lIjen vrh, ns gor· nloj Sir ani s izrazitom srebrnkaslobijelom pru· gom, Plod - slican obicnoj b%vici, nesta veei (do 10 mm u dijametru). Sleme - trobfldo, smede boje. Blologlla - dvodomna, anemofllna I hel1ol1lna vrSla. Olporna na niske lemperature i jake vJe· trove Raste spora i dotivi vellku starest Vllieme cvjetanja - kasno proljece. R.zmnot.v. nj. - iz sjemena i vegetatlvno (po!otcnlcama).

Stanitta - na/~esce nasei/ava skeletoidna zem'jiita na planinsklm ruellnama subalplnskog I alplnskog pOjasa , kako na silikatnoj tako i na karbonalnoj podlozi, cesto prekriva ogromna pro· stranstva ; penje sa do nalvlslh vrhova na!);ih pia' nina, tako npr, u Makedoniji do preko 2600 rn, Ruproatranjllnoll u Jugoslavijl _ S, H, BH , Sb, Cg, Ma, Opea ral proalfanlenosl - Evropa, Azija, Amerika. Prlm/. dba - nekl au tori smatraju ovu vrstu podvrSlom iii varij etelom obicne b%vice istic uci cinjanicu da medu njima, osim uzrasta, noma ne· kih veelh rszlika,

JUNIPERUS OXYCEDRUS l. Fam. Cupressaceae

&mrlka. crYenll kleka, prlmorska kleka, amrie

Prlckty Juniper ced'e piQuanl. cad!) Spaniscne Zedel. Zede,·Wacholdel glnapro pungenta MO"''''C~.\b''''''

H.blt~a

Kpac,",jji

- grm iii nisko dNo OkO 8(-14) m vlsine i pre ko 50 em u p romje ru: k rosnja o kruglasta: g rana duge i p rlllcno d ebele, nisu u p rsljenima. Kota - u mladosti glalka. kasnije se Irakas lo Ijusti. sivosme!la do sme!leeNena. Igllce (tellne) - po 3 u prsljenima, 1,5- 2 em duge, os tro u$iljene, krule, bodljlkave, na pop recno m p resjeku Irouglasle, S gornje slrane sa 2 potpuno odvojene bijele uzduine pruge sloma, na donjoj sira ni sa izraienim reb rom. Plod - bo blcasta slsa rka, okruglasl a. gOIOvo sjedeta. 8-12 mm u promjeru , u pocetku zelena. u siadiju zrenja ervenkasI0sme!la. slajna. sazrijeva u drugoj godini. Sleme - jajoliko Hi 9010'0'0 okruglo, veeinom po 3 u jednol sisarki. 8 101091ja - dvodomna , anemol ilna. hellofilna I kse rctermna vrsla. Podnosi posolieu. Ova kleka Ie domaeln poluparazi tnc imeliee ' Areeulhobium Oxyeedrl (DC.) MS. SllInllte _ mediteranske i submedileranske ka· menjare (makija, garizi, kamenjarski pasnj aci i dr.). prodire dosta duboko u kopno. gdje raSle na kserotermnim Slanis \lma. Penje se dosts visoko i do plcko 1400 m. RasprOslranjenosl u Jugoslavljl - S. H. 8H. eg. zap. Sb . Ma. Op ea raspr OSlranjen051 - Sredo zemlj e. Perzija. Slrlja, zap. M. Az l ja. Kavkaz. Prlmjedba - sliena smriki je puklnJa (Juniperus macrocarpe Sibth . & Sm. ) koj a i:ivi na iSlim slanlSllma kao pre lho dne v(s ta, u zemljama mcdl-

, ~

" - ~, ~I /

W ~~

•

I '

' '''- •

I. I" li ca, 90lnla Slrana . 2. 9,antlca se iglicll ma , ! ,!a,. kama. 3. Slemenka . 4. ! I ~a l ~a. sa strllne I 000:90

ler8nske regije : kod nas: H, He. Ma. Igllee ove vrste su gipkije, a duge su i do 30 mm. Bobic8sle sisarke su vrlo krupne. 12-15 mm debe Ie, u zre!om slanj u su e rvenkaslosmede iii lamnogrimizne. sadrie obifno Ir! sjemenke. One su jeSl ive sa neslo smolaSllm okusom .

JUNI PER US EXCELS A

M. Bieb , Farn. Cu pre

Foja d lvlja,

lola go rcljiva

Greek or Crimean JLlnlpor Gen~""er

dOrlenl Hoher Wacholde r

Vrii.me CVjelanja - III, IV. RazmnoZavanje - 5Jcmenom i vegetativno.

.''.. .;,,?

Slanltl. - kserole rm ni lereni,

.~'

) .04

1 g,,,nÂ˘ica s Ijuskasl lm lisloylma. 2 s d"'1u Slrona

{;i~a ' ka.

3. sjemenka.

Habitus - nisko iii srednje Yisoko zim zeleno drvo 5 piramidalnom. tamnozelenom k ro~njo~. KorB - tanka, kod slarijih stabala slvosmeda. plilko ispucana. Iglice (cel lne) - juvenilne iglice malobrojne. 5-6 mm duge; Ijuskasle iglice 1-2 mm duge, poredane u 4 reda. Vrhovl pojedinih listica Âą strse. te su grancice pod prstima rapa y ~ (ime "diYlja"!). za razliku od pi lome loje, kod kOle granclce pod prslima nisu rapaYe (ime ~ pltoma~!). Plod - bobicasta sisarka, oko 9-10(-12) mm u promjeru , sasloji se od 6 sraslih ljuskL Zri druge godine. Prve godine je smedezelena, u doba sazrljeyanja l amnosiva IIi tamno crvenkastosmeda sa sivkasllm nahukom (injasla). Sleme - po 4-6 u jednoj Si~arkl, sjajno, svljetlosmede. 81ologlja - jednodomna (rijet ko dvodomna). ancmoi llna, kserolermotllna, heliolHna vrsta.

najce~ce

na krec-

niaku, dijabazu i serpenlinu. Cesto obrazuje manje. 9010vo eiSle sasl ojine, Mroeile u kli surama nekih dje ka . Kod nas dopire do 11 00 m nadm. vi sine. RasprostranJenost u Juga s lsvljl _

Ma (Vardar,

Pcinja, Valan dovsko, Demir Kapija, erna reka, ostrvo Golem Grad, Prespansko jazere i dr.) , Opee r asproslranjenost _ juz"i diJelovi Balkan5k Og poluostrva, Krim, zapadna Azija do Himalale i Tibeta. Primjedba - sliena dlvljOj foji je piloma loja (J. loelldisslma Willd.), koja je zastupljena kod

nas na kse t otermnim stani~tima. na krecnjaku i silikatu u rasponu iz medu 900 i 1700 m. To Ie grm iii drvo do 18 m visoko i s promjerom debia do 1 m. Protrljane iglice neprijatno mi r i~u. Bobicasta sisarka je okruglasta. 6-12 mm u promjeru, mesnala, smedecrvena iii erna, plavicaslo nahukan a Zri u drug oj godini. Cvjeta u aprBu i maju .

JUNIPERUS PHOENICEA L.

Fam. Cupressacetle Prlmor.ka samlna, gluhaf

Phoonieian Juniper de Ph~nicie Ratlruchllger Sadebaum ginepra lIela Gen~vrjer

Habltul - grm iii nisko drvo 4-6(-8) m visine; kro!;nja okrugtastopiramidalna (panekad sHfna tcmpresu): grane brojne, guste, grancice I<:nko oko 1(-2) mm u promJeru. Ko ra - tamnosmeda. Iglice (cetine) - na mladim primjercima iglieasle, naspram ne iii 3 u prsljenu, uskokopljasle, do 6 mm dutine, na odraslim eg zemplarima Ijuskasle, whom p riljubljene uz granticu, jajaHko rombicne, nasuprolne iii po 3 u prsljenu, svijellozelene, 1(-2) mm duge, gomja slrana j e obla i teslo sa smolnom tljezdicom u plitkom ulegnuCu. Plod - bobicaSle sisarke, okruglaslo 6-12(-15) mm u p romjeru, na slap kama dugim do 5 mm, sas tavljene od 6(-8) sraslih opfodnih Jislica. u sladiJu zrenj a crvenkaslosmed'e iii zuckastomrke, sjajne. SazrijQvaju u drugoj godini. Sleme - najcesce po 4(-9) u bobicasloj sisarki, iajollko, siljastotupo. sa smonim iljazdama. Blologlla - Jednodomna, rijetko dvodomna, anemomna. heliolilne, kserofilna vrsla. Podnosi posolicu j buru. Razmnotavan/e - siemenom. Slanllle - makija, garig, kamenjarskl prlmorski pasnJacl. Orti se obalnog podrucJa eumediteran· ske zone zimzelene vegetacije. Ponle sa una· slm kr a/cvima do 600 m visine, Ra.prol tranJenolt u Jugol'avlli - Hrvatska: Kvatnarsko prrm orje, sjeverna, sradnja, juina Dalmacl/a: Hercegovina, Opts ra.p rOllranJenOSI - oblast SradozamlJa, Portugal, Madeira, Arabije, Kanarski olocl.

1. gran¢leil S Ijuskastlm IIstovlma I fenSkl m evalom. 2_ ten$ka eVilS!. odozgo. 3. ptodna Ijusk~ sa $jomenlm la' mao.:lma. 4. sjemenka. S. ~i&arka SD strano I adolgo

JU NIPERUS SABINA L.

Fam. Cupressaceae pra ninska lomlna, smrdeJika

S(lblna ,unlper ~8blnler

Sadobaum

glnepro sabin a .. o)!<"'e....,.'~IHIK

Ik r~\

,'.: ~~~ 'f

,..,,~

' )1, I

';, ,

--~.

~"" J

~ .

1 l)uska~lI Hstovl, 2. igliÂ˘lISti I1Slovl, 3. 1enska evas!. sa strane (gore) I OdOlgO (doIJe). 4. tihrke. sa alrane i odozgo. 5. sJemenka

Habitus - u obliku niskog ill puzavog {po leg log) grma, rije tko kao manje drvo, 3-4 m vis ine, sa neprsvifnom krosnjom; grana vrlo guste, sa uspravnim, do 1 cm debe lim, okruglaslim do ceIverouglastim grancicama. Kora - pepaljaslo5iva, kasnije crvenkaslosmet1a, fjusti se u obJiku lislova i traka. KorlJeno'l sls tem - dobro razvijen, razgranal, prifagodava sa larenu. Ima zaslitnu ulogu, stileci zemljis te od erozije. IgUce (feline) - Ijuspasle, prilegle ne granei. cama. naspramnoukd'ene, Irokulastojajaste. tupe do za$iljene, duge 1-3 mm. na ledna) slrani vecinom sa jednom ilijezdom, protrlJane neprijalno mirisu, sadrte olrovno etericno ulje - s<Jblnal. Na mladim granflcama odraslih primjeraka postoj e i otitra, Iglil:asle eetine do 4 mm duilno.

Ka:la1l~,,1i

Cvje lovl -

muski u grupama, zbijeni, 5-7 mrn dugi, sa kratkom stapkom, svijetiosme!1i : ~enski zeleni, sa kralkom stapkom. Plod - bobicaste ~Isarke. ok rug Ie iii jajastookrugIe, do 7 mm U promjeru, visece, na savijenim drskama, crnkaste, plava nahukane, sasloje se od 4-6 sraslih oplodnih listita i sa 1-4 sJemenke. Zru u jesen prve iii u protjece druge godine. Slerne - iajaslo, smede, sa !vrdam sjemenja-

com.

610109i/8 - dvodomna iii jednodomna, anem o!il. na, heliolilna i kserolilna v.sla. Razmn oZavanje - sjemenom I vegetativn o (rezl'licam a). Stanl tile - pukotine stiJena, skeletns, plilka, 51' rom~~na zemfi.is.'.a, narocilo I'IS kretnjaku na topllJlm ekspOZICIJama brdskog i gorskog pojasa nasih visokih plan ina. Rasproslranjenost u Jugol la'lill _ S. H, BH. Sb. eg, Ma. Opea raspro str anJenosl - srednja i jutna Evropa, M. Azija, Sirija, Kavkaz, Ural, Sibir, zap. Azi)e.

TAXUS IACCATA L. Fam. Taxaceee

Common

yltW

U commun

Gemelne El ba iI ,ano '''~C RI<,.'Ublli. ToteC cU(>I>"""CK""

Habitul - grm iii srednje visoko drvo, narasle nekad i do 20 m. Ima siroku piramidalnu krosnju s nepr8vilnlm deblom, koje ima prom jer do 1 m. Grane ne stoje u prstjenima.

nim korijenom. Prodirc dosta duboko u zeml]lsle ne "/emu sa nalazl andollalna mlkoriza. Igllc. (teline) - vccinom ccsljaslo r asporedene, pr l osnovi su~ene kao u petcijku kOja je pradutena niz sam lzbojak, sa naglo usiljcnim vrhom. spijoitene su I mekane, gore tam no zelene, dolje blijede, sa dvije blijedozelene pruge. Duge do 3 em, iiroke 2-2,5 mm, ostaju na granama 4- 5 (- 8) godlna. C.,Jalo.,1 - muiki pojodinatni, loptasti, u pazuhu Igllea. na kratkoj pe teljci. sa 5 - 10 .. prainika ~ , kojl su prj vrhu ititasto proSireni. 2cnskl pojedlnacnl, gusto pokriveni Ijuskama, od kojih nalgomja 3 para pokrivaju sam cvijet. Sleme - sJajno. lamnosmede, jajasto, malo spljoSleno, dugo 5- 8 mm, Siroko do 5 mm, sa tvrdom sjemenjacom, u dOba zralostl obavijeno mesna11m vrcasllm omOla¢am skarlelnOClVene boje zv. Brllus. Sazrljeva Isle godlne u Jesen. do decembra sasvim opadne ; kllja druge godine. BJologlja - dvodomna, rijelko jodnodomna, me' zolilna, anemofilna, sciofilna vfsla. Dostlte vrlo vi soku slarost, i do prako 1000 godlna. Svl dlJo-

;J{i!

Kor. - lanka, crvenkaslosmeda, na mladim izbo/elma glalka, u starl/oJ d obi po du~inl ra spucana I IJusti S8 u vidu 11slic8 I Iraka.

Pupovl - malenl, usiljeni, tamnosmedl. Korl/enoy slltem - znalno razgrana l , s central-

I\, ,

=-~

•

'~ '" 'l" '\J i ~ ,\0 . '" " ."--'-"- . ~

I. Igllea. gornla 51rana. 2. popr. prssjek 19t1ee. 3 raspored 19l1ea nil grllnl:lci, <t. kllJQnae. ~ mu!kl cvlJet. 6. lonskl evllot. 1. presjek plods, B. sjemenkp

lovi l ise sadrie olrovni alkaloid taksin, osim arilusa kojeg plica fado jedu. Poslepeno izumire, treba je zaStiliti VrlJeme cvjelanJa - lit, IV. Razmnofava nja - sjamenom i vegeta tivno, obnavlja se j izbojeima iz panja. 51anille - naj¢eS¢e se J8vlja u pojasu bukovih i mjeSovUlh tetinarskih Suma, pojedinatno iii u manjlm skupinama, vecinorn na sjevernoj ekspo· zicl]1 I no sjcnovillm i vlatnijlm mjestima. Rasproslrenjenosl u Jugolla,ljl - S, H, BH, Sb, eg, Ma. O~ca rasproslranjenosl - Evropa, sred. i sjav. Azlja. sjcv. Afrika I Sjev. Ameriks.

EPHEDRA CAMPYLOPODA

C. A. Mey. (Syn.: E. fragilig Desf. subsp. campylopoda [C. A. Mey.] A schars. & Graebn.)

Fam. Ephedraceae Kr1a kosilernlca, yiasac

,.,,

'~' ,r".- .

, ~

, ~\

~,y-

)

~ t:.l

L !lran~ica. 2. mlkrosporotIJ (mu§kl evllst). l. uell piC-

dovi, 4. sjemenke (dolje: popr. presjck)

Habitus - razgranal grm (Iijana), dugih. tankih, krutih grana, koje se penju i vise po drvecu i stljcnama iii puze ; grantice tlankovile, kao kod

preslica; naraSle do 6 m. Kora - grancica tamnozeJena, Ll slov! - do 2 mm dugi, malobrojni Ijuspasti. nodijima srasll, obuhvataju stablJlku. "Cvjelovl " - ~mu~ki~ (mikroslrobilusi) grupisani, Imaju ovol od dva medusobno, pri dnu, srasla, listiea, koji sa sasloja cd 2-8 .pra~nika~ (mikrosporangija), .. tenskiH (megastrobilusi) pojedlnatni, iii po 2-3 U skupinama, a sastoje sa od

jednog sjemenog zametka. " Plod.. bobicasta §i§arka, 0 ... aln09 obUka, 8-9 mm duga, spolja obavljena jarko crvcnim mesnalim ovojem, Sleme - 1-2 u jed nom Hplodu~. Blol091ja - dvodomna (rijelko jednodomna), he· lIollina. kserofllna vrsla.

Y rljeme CYjel anja - IV, V Slanl§l e - krecnjacka slijene. kamenjare, zid ovi, sikare i zivice Jadranske i Egejske provincije medileranske regije. Kroz rijacne Ijesnaca i jezerske kotline prodire dublje u unutrasnjost. Aasp r ostranjenost u JugoslaYljl _ H. He: eg, Ma. Opea raspro stranJ e nost - istocnomediteranska bltjks: ad Hrvatskc do Sirije i Kurdis tana. Prim jedba - kod Demirkapije u Ma, K 0 5 an i n je opisao E. macedonlca Kosanin, all la vrsla u slslemalskom pogledu nije dovol/no jasna. Sm!1-Ira sa de je 10 jadna odllka vrste E. campylopoda C. A. Mey.

EPHIDRA MAJOR Host.

(Syn.: E. nebrodensfs Tlneo)

Fem. Ephedraceae IkpNYnll k081temiCII

HllbitUi - manll grm, visok 1-2 m, 5 brojnirn i gustlm, uspravnlm I ukoeenlrn g ranama. KOrl! - n. gr.otlcama tamnGzalena, prugBsta. KoriJenov ...tem _ ralgranat, duboko prodire u

pukotlne kreenJaekih stllen8.

UatoYI - 8u h okolh~astl. do 3 mm dugi. _CVjalovl_ _ _muSki cvatovi- gotovo

tanakl ns kratklm stapkama. jednocvljetnl.

- Plod- -

$Jede~l,

oktugl.atl, &aslavllen] od 4-8 .. muikih cvJelova. , . boblessta !ilarka- , crvan. iii lute

bole, dugs 5-7 mm. .,.,.. _ vecinom jalaslo. u zre-lom stanju obaÂˇ vlleno crvenkastlm III tuUm mesnalim ovojern. BIoIotI,. - dvodomna (rijatko lednodomna). anemotuna, helloliln. I kserolilna vrsta. Yrljtme cvle.anJe - III -VI. St.Inllle _ pukotine raspucalih kretnjaekih stllen., kamen/are primorskog i montanog po/asa; kod nas: u Jldranskoj I Ege/sko! provlneiji medlteran,1ta regll e. Naj~aica sa Javila kao pojedinaenl grmovl ill u manJim skupinama. Na nekim planlnama kole au pod utica/em medileranske i ,ubmedltetan,ke klime, penj") S8 u vislnu nekoIIko Itollna metara. Ruproatrl nJenol t u JugOl lavll1 - H. He. Ma. Opt. raaprol".njenoll _ Meditetan, Kana tskl oloel, ,red. I zap. Azlla.

Ii 'lJr

1. orlnth;:l. 2. mlkro.poro!ll (mutkl evljll). 3. II_min i nm' llk. uzdu!n l pr..llk, 4. zt,1I plodovl

LAURUS NOBILIS L Fam. Lauracese Lovorlka, loyor

Sweet bay tree l aurIer c:ommun

LOlbaar.

Lorbeer~ um

sUoro. lauro. lauro nobile ,uep 6.,aropoA,l'o.IH

,. klijanac:. 2. mu§kl c:viJel. uldu1ni pre.jek. 3. praAn;c:I. 4. lueak, 5. tenski c:vijtl, uldutnl presjek. 6. plOd

Habitus - zimzeleni grm iii slablo do 12{-15) m visine. sa precnikom do 60 em; kOd odraslog stabls grane su uperene prema gore; kro~nja ~Iroka i gusta. Kora - pepeljasla. glatka i pone~to sja;na, dosla lanka. kod slarijih slabala Ie erna ; hrapava. Korl/eno... slstem - jako razvijen, ucvr~cuje teren I ~liti zemlji~te od erozije. LlSlo...i - spiralno rasporedeni. kozasti, Ivrdi, sjainl. goll. cielo ... il; all pn rubu uSlalasani, aromaticna mirisa (Ie ie od davnine trazeno keo mirodlja). na lieu lamnozelenl, na nalitlu bljedi, do 12 em dugi i 3-5 cm ~iroki. sa kralkom 5-8 mm dugom peteljkom. nemaju palistica. CVJato...1 - pojedln; cvjelovi se javljaJu u pazuhu IiSlova u cupercima. imalu jednoslavno ocvijece sastavljeno iz 4 IIslica koji su pri dnu donekle medusobno srasli; mu§ki cvJelovi imaiu 12 pra~ nica koje su poredane u Irl kruga po 4; zenski

evjetovi imaju tucak s nadraslom, jednogradnom plodnicom i s jednim vralom; u zenskim evjelovima se nalaze zakrtljali pra~niei. Plod - jajasl a. jednosjemena boba lam no modre boje. 8-12 mm duga, iz nje sc dobiva ulje (Oleum Lauri); sazrijeva kasno u lesen. SJema - zasljano sjeme nice poslije 3-4 mjeseca, a nekad i druge godine nakon sjetve. Blologija - dvodomna vrsla, podnosi jacu zasjenu, iZdri:IJlva prema su~i, olporna na Jake vjetrove. Podnosi niske temperalure i do _180C; ;ma jaku izdana~ku snagu. VrlJame evjetanJa - II-V. Razmnolavanje - sjemenom i reznieama. Stanlils - zaslupljen u zimZclenoj sumi ern ike, a najv;~e ga Ima u g rani~nom podrucju sa Submedileranom; nalbolje uspijeva na humusno-krec. njackom zemljislu, ali podnosi ; skelelna zemljl~ta. Penje se i do 300-400 m nadmorske visin e. RasprOSlranjenosl u JugoslaVlji _ kod nas ga ima u primorskim krajevima, uz oba!u i na 010cima. Tu raslc divlje ali se mnogo i uzgaia. Opea rasproslranjanost - porijeklom je iz Male Azlje i zemalja oko Sredozemlja. PrimJedba - u an!icko doba lovor SU smatrali svetim Apolonovim drvelom, simbolom mudrosli, slave, zahvalnosli i priznanja. Cijeni se kao dekoralivna vrsla koja odlicno podnosi obrezivanje i da se lako formirali u razlielle oblikc. Iz Uh ralloga uzgaja se veoma eeslo PO svlm parkovlma I baseama toplijeg juznog podru~ja. POznale su broIne forme lovorlko.

CLEMATIS

YITALBA L Fern. Ranunculaceae

Pml oblen. , gulva

Trayalll'" loy. wild climber c lt!malill des haies gem, ln. Waldrebe.

Hlxen,l,ang

vil,lb', clematlde .\<;>"Q"O<::

IUIJ'Orp;i..\o.UICTIl ...

Habitue -

lislopadna drvenasla peojatica do

12(- 20) m du2:ine i do 6(- 10) em debljine, vilkog j lankeg stabla koje nama sposobnosl samosla'· nog vertikalnog rasta Ie 58 zato panje uz slabls i grmlJe druglh vrSla.

!\:y.') \:'.,

'/~

.<J,

la nka. . Korll.nov 'I'tam - dobro razvijen, povr ~jnskl. Kor. - vlaknasta, Sivosmeda,

Pupovt - puslenasti, okomito su Ol ktonjeni od iz-

bolka i tlJesno prilJubljeni uz $uhu petetJku proi logodisnjeg liSla.

U,IOYI - saslavljeni pretezno od 5 listiea, ko]t su goll. cjelovitog ruba, iii su krupno, . lapovl to nazublJenl: listiel su dugi 3- 10 em. O~. hsmh yeteljki pojedinih listica odvaJaju sa msiJlkc (V!hce) kojima sa pavi! ptlhv ala za p redme le uz kOJe. se penje. LiSlovi u jesen, prije opadanja. popnme tamnocrvonu boju. . Cvlatovl _ prsvilni. aklinomorlni u slojecim metilcams u pazu scu I1stova. oko 2 cm u promjeru, mljeenObljeli, slabog mirisa, .. Plod I I lema - jednosjemeni prosnali orasclc sa dlakaVim repicem BIOIogll. - entomofllna. anemo filn a vrsla s hermalrodilnim cvje tovima Otporna na hladnocu. susu i gradskl klimat. Vrlleme cvJellinJ a - VII. VIII. Rumnouvanje - sjemenom i vegelalivno rezllI, cama, povafjenicama i dijeljenjem grana, Stanlite - mezofllna Hi suha bogata zemlJlsla. naroeilO u tlumsma i sikaramo hraslovog I bukovag reg iona. Cesla Ie na loellima i siparima, Ie smirUje k, elanje kamen/a. U sumi je eeslO kfiO

1. klijllnac. 2. dio !IranCico s pupov,ma u paZu$imll lislova. 3 :(00 pra$nik. 4, pr(l~nlk nakon iSllosanla po· lena. 5. p!o<:lmca S luCkom. 6, plodl¢

opasan korov. pa so mora unislavali radi osloba· dania stabala i podmlalka. Rasprostra njenost u Jugoslavij l - S. H. BH, Sb. Gg. Ma. Opes raaproslranjenOI ' - Evropa. Kavkal. sjev. Afrika PrlmJedba - u predjelima naseg Primorja tes ta je srodna vrsla Izv. i krobul (C.llammula L). a II modlteranSknn I submedl!eranskim kr3Jcvima se susrcce haloiina (C. vllleelle L). dok na nektm planinama Slovenije. Hrvatskc i Srbijc rasle pianlnska pavlt (C. alplna Mill.; syn.: A/ragane a. L.) sa dosta krupnim. pojadinacllIm. zvonasllm. tjub i· easl lm cvjelovima

" BERBERI S V ULGARI S L

Farn. Berberidace ae l uti ka, simslrlka

Ba rberry. pipperldge Ute Vll'HIltier. ' pine vinetle Sauerdorn

Cresp i no , berberl 63p6apuc 06Io1KIl OIICIlll lolil

1"\ "

,- ;;:;r

1,1 1 '1

r;,.,- ~

\1)/

â&#x20AC;˘ :g

1r, oJ

t , kll)enac. 2 graneic; s pupovl ma. 3. c~ijel , uzdufnJ preslek. 4. unutra~nJa straMI latlce s nektatllama, 5. OIVOren prdn lk, 6. ploCl . 7 sjemenka

Habitus - oko 3 m visok, uspr ava n grm, Aibolikih grana. Dugo rasli SU sa t rnovjm~. sa ~-5 oAlrih bodlji. koji su naslali translormac!Jom tlslova. Kar. - jzbojaka svijellosiva do sivosmed'a, gola,

kada se

zare~e

pokazuje inlenzivno tulu boju

(Ime!).

Korllenov "Ile m - dobro razvijen. Pupovl - spir al no rasporeClenl, jajoUki i lupi, sjedecl, 3- 7 mm d ugi. . .. . Llslo.,,1 - objajas ti. fino nazublJem I trepavlcavo

dlakavi, sloJe u tupercima u kratkorastlma. . CvJelovl - u vlsecim grozdovlma, hermafrOdltnl, t ul l. Plod - do 10 mm dugs bobe, klselkaSlog ukusa, Sjeme - po 2, rje(l e 3 u jednom ptodu, dugul/aslo, 4-6(- 10) mm dugo, Btotogljll - anemotitna, hertolilna vrsla. Vrlj eme c vjelan/II - (IV), V, VI.

RllzmnOZeva n/e - sjeme nom I vegetativn o, SllInil te - pretetno u nizinskim i brdskim predjelima, gdje je zas tupljena u raznim termomnim i heliol ilnim vege tacijskim jedinicama sv~ ze Be,ber/dion S r.- S I., najee$ee na devastiramm te renima uz poljoprlvredne kulture i uz nasel/a, Rasproltranjenosl u Jugosillviji - S, H, SH, Sb, eg, Ma. Opea ra sproslrllnjenost - Evropa, Kavkaz, Iran, Indija, Japan. PrlmJedba - novijim istralivanjem ( K usa n, 1969), pokazalo se de na svim vislm regio nima pie nina Hrvatske, Sosne. Hercegovine i erne Gore raste samosiaina Vfsla : plll ninska fuUk e (8 , eroa liea Horvat el( Kuhn), koju je i I. Horvat , u svojim radovima tako tr etirao. To je mediteranska p laninska biljka. o lvorenlh, svijelilh i topilh k r e~~ njaekih lerena, najeesee zastupljena u vegela c111 Izned sumske granlce iii u degradlranlm zaj ednlcama subalplnske bukve iii klekovine bora. Ova fullka se odrtkuJe nifim uzrastom, jacim bodlj ama, s manjim, uflm I krucim rtstovima , siromMn ij1m I vise uspravnlm cvatovlma. Na/srodnija je sa 8. lIelnenl ls Prest., koja se u literalurl navo di za nase krajeve, 2.utika je opasan prenosnlk ~ l lne r(le, pa n ile polaljna uz polJoprivradne kulture.

PLATANUS

ORIENTALIS l.

Fam, Platanaceae Platan Islocnl, platan azljskl

Eastern plane. oriental

planetrell

platene d'O,lent

orlenlaliscl'l, Plalana. morgenl.nd's~h.

plat,no d'Orlente n"IIT:m IIOCTO.",,~/\. 'I1U1:;tp

HabHua ~. do prako 40 m visoko listopadno dNa I 2-4m u promjeru, snaznog debts I ~iroke, neprBvilne raz vijene, dosls rije tke kro~nje. Kor. - glalka. bjelitastosiva, lanka do 5 mm, prO$logodl!mji periderm neprekidno se IjuiHi u vleim iii manjim plocama. Ked slarih slabala. kora u donjem dijelu ie dosts sllno ispucala.

Korll. nov alatem -

vearna razgranal, snatan,

prodir. znslno duboko u zemlju I dosta u $irinu. Pupovl - wlc krupn l, 6-9 mm dugi, crvenkaslosmadi III zeleni, sjede na zadeblJanom uzdignu10m MJastucicu ~: vrsni pup man;1 od bocnih; pokriveni su same jed nom Ijuskom, kao kapuljacom. Lll lo, l - naizmjenicni. tanko kofasti, na dufoj debeloj crvenkasloj peteljci, koja Ie pri osnovic1 pro$lrena !uplJlm dijelom u kojem se nalazi pupoljak (sve dok lislovi ne opadnu). CVlelo,l _ jadnospolni, u visecim loplastirn evaslima: muska lop\lce zelene I javljaju se u pazuhu lislova; fanska su ervena I javljaju sa tarmlnalno na izbojeima; poJedlnl evjatlcl su vrlo silnl I neupadljivi. Plod I II-me - javlja se u vldu plodnih lopticil koje visa na dugoj visecoJ zejedniekoj osovini, a mote ih blti 2-8 (najce!ce ih je 3- 4, rjeae po 2 III pleko 5), one su u prosjeku 20- 25 mm dabela, ostaju na granama preko djele zime, a raspedaju se na slablu lokom prvlh loplljih prolJe tnlh dana; Izmedu pojedinih plodova prlmjelno slrfe dlaciee; pojadlne oraslce su siroke do 4 mm, konleno su zaslljene I ns vrhu zadabljale.

;"'j

.' ', X "

"". . "

--.,

to",.

"'i,

l~(Z'

t. lIrpnt l ~a 5 pupovim a , 2. kUJana~. l ~e~rll.mftrni mubl • towamernJ hnskJ cvijel. S. plod

~vlJet

81010glJa - jednodomna. anemolilna. svjelloljublva, higrotermolline vrsta, doiivl slarosl od nekoliko Slolina godlna. YrlJeme evJatanja - IV, paralelno sa IIslanJem. Ralmnofa,anja - sjemenom i vegetativno (poloi.enicama) . Stanilia - pratefno na aluvijalnlm sta nistlma: na pjeskovitim i sljunkov!tlm rijecnim tarasama i sprudovima. uz vodana tokove. jazera. ali slagnlrajueu vadu ne podnosi. To su uglavnam stanisla u zoni polusredozemna lislopadna vagataeija, na aka 400-500(-600) m nadm. vislne RalproltrllnJenol' u Jugol lavl)1 - Me: 511'1 Vardare I uz njegove pritake. jufno od Skopske katline, aliv Strumesnice, priloke Strume i aka 001rana. Dolali u rellktnoj zeJednicl sa orahom (JugIEmdo· P/efanefum orientalis Em-Dlekov). Opea , •• prolltanlanOI' - zapadna Azije. Kavkez, do Himala)e, jugolsloeni dlo Ba1kan. poluoslrve

UL MUS MINOR Miller (Syn.: U, eorpinlfo/ia Gled,;

U. c8mpesfris l. p.p.; U. foliacaa GWb)

Fam, Ulmaceae Poi/ski brl/est

Common Elm. Flold elm Orme chamP~lrO, O. rouge

Feldutme,

GewOhnlh:;he Ulmo Olmo eomunc. O. gcnllle GcpeCT Kapa r:l'I, UMJ .\IICTol,I,~TI.lil

1. gran¢lco s pupovlma, 2. kllj llnllC. 3. cvlje"

4. plod

Habitus - do oko 40 m visoko, lislopadno drvo, pravog dabls i sa ~irokom, guslom kro~njom . Kora - preletno uzdutno, dUPoko Ispucala u catvdasle i mnogougaone Ijuske. do 3 cm debora, crvenkastomrke boje. Korl/anov IllIem - jako razvljan, u mfadosti, do oko 15-0 godine ima tllu srtanicu kola kasnije izumifo, a zamjenjuje Je brOjno botno korijen/e. Pupovl - pokrivenl lamnosmedim, jednoJl~no obojanlm, oko 3 mm duglm I/uskama, Lliloy/ - na 6- 1Srnm dugoj poleljcl ; u osnovi Dslmatri tni; 5-10(-13) em dug I I sa (8-)12(- 15) pari bot nih narava, Od koJih so noki od nJlh vllju~kaslo dljalo bllz:u fuba IIsla, CY/elovl - dvospolnl, brolni, u guslim tupereirna na protllogodlsnJlm grantieama. Plod - bjelkaslotull, okrllJen l, jodnos/amenl oraMlc, srn/e!ton okseentrltno u krloeu. 1/, u njegoyom gorn/em dJjelu, to dodlrujo uroz krloeeta na vrhu;samo krioea oblalaslo IIi sreaslo, 1,3-2,Scrn

dugo i do 2 cm si roko. Sazrijeva vet u maju IIi Junu i odmah nakan zren/a otpadne sa slabla Kii/a eplgeicno. Blolog11· - Jednodomna, anemo/ilna, mezoksoro· IlIna, poluskiolitna vrsla. Dotivi starost i preko 500 godina. Vrljeme cvjelanja - HI , IV, prile listanja, RazmnoZavanje - sjemenom I vegetalivno. Slanl!ile - prelezno na aluvllalnim lerenlma, gdje raste za/edno sa vezom, poI/skim jasanom, lutn/skom, klenom I d r.; cas I je I u zajednicama kitnJaka I grabe, sladuna i cera, a penie se i do montanog, bukovog pojase, Stavlja veliko zahtjeve u pogledu kvaliteta zomllisle. Ie raste na/vBe na Svjozim, humoznim, dubllim zemljls tima, R.sprO&lranlenOSI u Jugosl.vf/I _ S, H, BH, Sb, eg, Ma. Opea rasproslran/enost - Zapadna, srednja, jui. na Evropa, Istotno do Perzije, Kavkaz, M. Azi/a. Prlmjedba - oslm tipa vrste var, minor, ked nas je zas tupl/on var, suberO$lll (Moench) Rehder, ko/I Ima na granama i granticama uzduina, kri lata, plulasla rebrs. U nalio/ florl 10 zaslupljona jedna kserolilna vrsta brl/esta, el/I se aroal pro. taic Juznom I zapadnom Evropom. To je U. procera Salisb. (Syn.; U. ca mpos/ris Mill.). Lisiovi su mu aslmetri!':ni, ovalni IIi !ilroko elipl ltni, kotasll, oko 5-8 cm dugl i :3,5- 5 Cm sirok!, sa 12 pari bot nih norava; pelet/ka vrlo kratka, 4-6 mm dug a, sllno dlakava. POl/Ski b. testo strada od .. holandska bolestl bri/oslova .. Ophlostomma IIlml (Bulsm,) Nan!.

ULMUS GLABRA Hunds

U.scab,. Mill.: U. manlana Siokes)

(Syn.:

Fam. Ulmaceae Gorski (brdlkl) brlj•• t.

SC01Ch Elm, Wych 0.

Mounlein Elm Orm. commYn, O. bl.nc Bergulme Olmo mOl'lteno Gc:PCCT "'\~", "M)

iU"J>lIIall,.fi

Itabltui j

do eke 35(-40) m visoko listopadno

d'rvo. maslvnog deb la, jakih grana j gU:lte kroSnjo. KOf. - do 2 em debela, tam nos iva. duie vreme·

oa glatka, kasnije pli tko ispuea. Korll. nov "Ite m - jako razvijen. povrsinski. Pupavl _ late dlakavi i znatno veei cd pupava poljskog brijesla, pokriveni $U sa vise sivosmedih Ijuski; lisnl su konieni, tupog vrha: cvjelni su

Okruglasli I jako uol:IJivi. U . 1oY1 - oko 8-17 em dugi. na)!!iri lznad polovine du!ine: pelellks kratka 3-6(-10) mm duga; pored glavnog vfha, cesto se pojav'juju Jos po 1

IJi po 3(-4) sa slrane.

CvI. loyl - dvospolni. golovo sjedeci. u guslim lupercima na pro!logodi!njim granama ; pra!nici Imaju crvenoljubieasle anlere. Plod I aj.m. - Jednosjemeni krilati ora!elc koji Ie smje6ten u sredini membranasts perutke I do njega ne dapire urez na vrhu krioceta. Sazrijeva u aprilu i maju. nakon lega paslepeno otpada sa stabla. Kllla eplgeltno. BlologU. - Jednodomna. anemolilna. mezofilna vrst •. Yrll.,.,. CYlet.nl. - III. IV. prlje listanja. RUinnoh •• nje - sjemenom. Sillnllt. _ najte6ce zastupllen u raznlm asoclJaciJama u pojasu monlane (brdske) bukovc ~ume I mljeliane !iume bukve I jele. To su mezolilna stanl!ila sa svjeiim i plodnlm zemljllitlma I sa <Iovolino relal lvne vlage u vazduhu. Nalazimo ga u rasponu ad 400- 1200(-1500) m. najfe!ice pajedmaeno III u manjlm grupama.

l~ I.

g'.n~lc.

#I J(

-l_l

~ s pupoy;ma. 2. k1llanac, 3 cyller .•. plod

R.sprostr anlanoa! u Jugosl. vlll - S, H. BH, Sb. eg, Ma. Opcs r.sprostrsnlanost - Evropa, jugozapadna Azije, Kavkaz. Prlmjedbs - zapata se varljabllnos! kroz laksons: var. glsbrs (Syn.: U. s. Mill. var. typica Beck), elje je lllice bez relnjeva sa slrane glavnog vrha, a dugo je 9·· 12 cm. var. cornut. (David) Rehd. sa krupnlm, objajastim lI!;cem, kaJe Ima pr j vrhu 2(-4) reinja (spore<lna vrha), ali na iSlam stablu posloje i lislovl bez reinJev8. U hortlkuUuri je narocllo eljen/en ~b los n l brIJe.t- (var. pendule Klrchn.), tije grane I granciee golOYO okomilo vise, a krolinja mu Je okruglasta, Ie ~ plrsmldslnl brll ast ~ (var. l .sUVlal s Loud.) s piramldalnlm habilusom. Poznal Ie i kriianae izme~u poljskog I gorskog brijesla, zv . • holandskl brlle.t" (U. x hol. ndlc. M UI.) koji se i kod nas nalazl u parkovlma. kao ukrasna vrSlil

ULM US LAEVIS

Pallas (5yn. : U. elfusa Willd., U. pedunculata Foug.] Farn . Ulmaceae

Spruud lng brunched Elm Ormu pMonclll6, o blanc

FlaUerlilme, Flalle, rU$lel I'almo cllia to D~J oGIoIlIllQDCUIlLoIIi

~ ,

';"

'iI, .'

to graM:lca s pupovlm a, 2. klljanac, 3. cvljllt 4. plod

Habitus - listopadno d rva do aka 30(-35) m visine, siroke, razgranale, pi ramidalne kro!nje i 5 p ro m jerom debta do 1,5 m. Kora - do 2 em debela, la m nosivosme~a, uzdutno raspucava i tanka se jjusti; naratilo je bogata liki nim vlak n ima (vezl). Mlade grane:lce imaju smedu, lanku, glal ku i dleticama posutu koru.

Karllenov all tem - dob ra razvijen; znalno prodire u dubinu i Si rinu. Pupovl - pok rivanl zagasitosme(1lm Ijuskama, koje su po rubu lamnije i t repavl~ave: ~~je~nj pupovl su viSe lrbusasti I s kraetm U$1lj8mm whom. LlI IOYI - u 05novl jako asimetri¢nl, 5-1~(-17) em dugi, 3-9 em sirokl: peloljka 4- 8(-10) mm dugs; odraslo lisce na lieu golo, glatko I zelano, a na nali¢ju sivkaslozoteno. sa me kim mal/ama III golovo gala. Cvl _lovl - u rahllm cuperclma, na duglm, nltastJm pelet/kama (do 20 mm): anlere tjubi¢aste.

Plod I sjeme - viseci krltal l orascic, na 3-4 em dugoj pe tetjel (pedunculate!); perulka okrugtasta do siroko jaiasla, po rubu trepavicasla, 1-1 ,4 em duga. Sjeme tezi na sredini iii u donjem dijelu plods. Zri u aprilu i maju. 81010glja - jednodomna, higrolilna, polus~i ofilna vrS la. tma jaku izdanacku snagu iz panja. Dozivi starost do 400 godina. Vrt/em e cvletanja - tit, IV. prlje Hstanja. AazmnoZavanje - sjemenom i vegetativn o. 51anil le - vez je na/cesce zastuptjen u higro!il-. nim su mama sveza Salfc/on albae S06 i Alno Querc/on roboris Horvat. To su bogata atuvijatna, vla!na i, obl¢no, periodic no plavtjena zemtj tsta, uz vece rijeke i rioetce u nizinama i brdskom pojasu. Rsspros\rsnjenost u Jugoslavljl - S. H, BH , Sb, eg, Ma. Opee rasprolilrenJenost - srednja i is!o¢na Evropa. zapadna Azija. Prlm/edb. - lijepa dekoralivna vrsla. Dosia je pol1morlan. Manja pati od holendske boles!1 ad os!alih brijestova.

CELTIS AUSTRALIS l.

Fam. Ulmacea.e

erna ko! la! la, koprivic

H8<:, ' I)<!"1 m «('houho;.' !&D'''<:'<)'J',~r 5u~ ,<:.~.,r Z"t?ljll;;~~"; .t<:"d.~",,'O

..a p.

,,,m'9'''.

,)jp~

"II"" /'

Habitul - hslopadno dIVa do 20 m visoko, jakog

tj!<b1a. "ole mote bili u dijametru I do preko 11-2) m. "ro!nja ~,roka, zBokruzena. prozracna KO l a _ dosta debela. pepeljastoSivB (slicna buko10J) dugo vremo::na ostate 9tatka. kod slarih prjmjera"'a palamn, I silno Ispuca Mlade grancice :!IU ~,/(jsme{le. dl.:.kave, sa ilrazenirn lenticelama Kortjenov ,Istem _ dobro rOlz'/ijen, prod.fe znatno po(:Ilogu Pupo"t _ do 5 mm dugi: I vr!ni i bocni 5U pod-

Je<jna ~e

.~ ··V -!!t--. /

> ~

:/.

•

~ r "

;.t

-'~

.<'f/

'/ el l¢ine

U&1ovl aSlmeln¢ni, rasporedenl u dlla reda, po rubu O~1I0 testera';IJ, na lieu grubi. tapavl, tamnozel,,>ni. na nahtju 5 me kim dlatieama s1Yozo;lenl: 4-151-201 em dug! i do 6 em §iroki. na dlal<a'lol ~1f:Jle, dugol oko 0.51· 1.8, em. Zahsd olpadaju rano Cvlelovl _ lednodomni. ali se na iSlom slablu nalaze hermalrodltni (d'lospolni) I jednOspolni c~Jeto/' on, su na duglm peteljkama 1uckastl, 511n, IXlledlnatni iii po 2-4 u skupinama Plod I tl6ma _ o"'uglas13 mesnala koitunica. veIItln£: zrna gra~ka, u zrelom 5tanju crnka.slosmet'Ja, ~I~ oa peteljei dugoj oko 2 em. Ko~tiea na OQIr~'ru mr£:13510 Izbrazdana Z" Jula i augusta 8101ogll. _ jednodomne anemohlna, kseroterm· I'\a he.,oldna spororasluca vrsta OO!ilo'l slarost <:10,-4001-1000) godina '1n,6m. c:vjetanla _ IV. V. IstO'lremeno sa lista!lJelT' Rezml'lOuv.n)e alemenam i 1egotatJlno. 8t.n,jl. nelteite u t..umama J ',karama hrasta

medunea u submed.teransk.m kraJe'/ lma. Alede je 1m3 I u mak.ji. Oollnama ( ijeka {narotlto Nerel'10m i Vardarom} prodire dosta duboko u kopoo Trafi taka, rastresila, Plesko"lla zemlJi~la na kre~ nlaku, Kao -uSia lercljarne sLarosll satu1ala 5e I<ao rel,kt na neklm mjesllma ,IVan 5-/Og kompaklnog areata Tako Ie Ima u kJl5ufl Derdapa. gdJe Ie zaslupljena sa orahom, rdetJkom. metrom I .. jeskom, grabicem. crmm lasenorn I (lrug,m 'If~La· ma (a.s.oc. Cello·JuglandelUm Jov) U v.,inu Ie panje do 900 m Ra,pro'llan]eno'l u JugoslavlJI - S. H. BH. Sb. eg, Ma Opt. r.sproslranle nosl - jutn. Evropa, MAllia Ka1kaz. 5JIW AI(lk.a Prlmledbe _ zbog 'leoma aliko'illOt;j hab,tuu c Jenlena u hon,kuflufl

CELTIS TOURNEFORTII Larnk. (Syn .. C. orientalis MilL)

Farn. Ulmaceae 2ula koseefa

European Netll e-l ree Tourneforh Zi rge l

1 granl:ICIi s pupovlmll, 2. klljanac, 3. plOdovl, 4. ko. ,M ica s dVlju strano

Habitus - listopadno drvo do oko 10(-15) m visoko, iii oveci g rm. Kora - tanka, siva i glatka. KorlJenov sistern - dobro razviJen, snatno p rodire u krecnjacki kamenja r. Pupovl - pokriveni smedecrvenim Ijuskama, koje su djeJimiena pokrivene bjelkastlm dlacicama : dugi 4- 5 mm. Llsloyl - oka 3-8 cm dug I i 1,5-5 em §iroki. ko~as l i, ns licu gla tki, tamniji, na nallcju plavh~as l o zeleni i malo dlakavi , peleljka 1- I ,Scm duga. CyJelovl - herma froditni (dvospolni) i jednodomni. sitni. Plod I a/erne - iu la mesnata ko~ t unica oko 8 mm u diJomcl ru, na pelerjci dugo! 11- 14 mm . Ko~tlca na povrsini gral ka, bridssta. Zri u oktobru, j dugo nakon loga prodovi ostaJu na 9rsnama 81010glla anernofllna , hellolllna, kseroterrnoItlna vrsta. DoiiYi vellku starost

Vrljeme evletanJa _ IV, V , istovremeno sa lista· njem. Razmnoza vanje - sjernenorn i vegetalivno. Sianisle - u podrucju medileranskih i topri jih su brned lteranskih ~ u m a . Rasle na suvim. skele!mm zem lji~ti m a. Penje se u visinu do oko 900 m. Ra sptOl lranjenost u Jugol lavljl _ H, 8H (He), M •. Opee raspro strenJ enoSI _ isloeno Sredozeml je. M. Aziia. PtlmJedba - zu ta koseela irn a veliku primjenu u po!lu mlJavanju Iju log krsa, s obzi rom da je izvan· redno o lporna i iZd r~ljiva na sye ekslreme krskog podneblja. Koristi se I kao dckoralivna vrsla. U na~oi zemljl, kao au ioh iona. raste jos kavka skl koseela (C. caucasica Willd.) ~ije se jedinslveno nalaziste u Jugoslaviji nalazi na oSlrvu Golem Grad na Prespanskom iszeru. U parkovirna i nasadima, naroeilo u drvoredima, sirom Jugoslavije dosta so ~eslo susreee obiena americka koseela (C . ac cid enlaUs l.), t ija Je domavlna SJev. Amerika. Naras le do oko 30(-35) m i veOrna je dekoralivna . Lisee joj je jajaslo do Iajasla izduzeno, 5-10Crn dugo. sa kralkim III izvueenim vrhom. Kora debla , za razliku od nasa kostele, je lamna I ispu cala

.. fiCUS CARICA L. Farn. Moraceae Obl6na amob.

Fig-tree IIguler co mmun Feige

lIeo HHJIUIP, 4>11 1'U1IOe .\Cpell()

~.~lIu. -

listopadno drva III grm. koje poslizo

YISl~U od 3- 10m i p fsnl promjor ad prcko 1,5m

sa :!i l rokom razgrnnalom I(roSnjom. Kor~ - pcpeljasloslva, svije tla i glatks, obiruj e gustlrn rnlj etnlm sokom kao i svi osl ali dijelovi.

(f."

KorlJ.noy Illtem - dob ra razvi/en, prilagodava se lerenu. PUpoYl - term, nalO! jajoliki s dugim usiljenim vrh om, s. 2-3 zolenkostosive Ijuske, a bocni su okrugl aSll, do 0,5 em d ugi, sa vise ljuski. LI.lovl - n8Izm/enitni. vearns polimorini, koias li, gore ra peYi, dolje neslO pahuljaslo dlakavi, tam-

nozelem. sa pelal/korn dugom 3- 6(- 20) em. CVlelovl - jednospolni (iznimno dvospolniJ. vrlo malen!, sa kralkim slapkama, ima ih mnogo u zalvorenom 2.ajednitkom mosnatom evje ti ~lu kru~kaslog obUk a, IE;I se izvans no pnmjotUlu : ima ih 3 vrSl e mu~ki sa 3 pra§nika lonski s tu tkom I ~ensk i sieriini. ' ~IOd - k ru~kol ik i mesnnti skupni plodovi naslaju 11 t llaylh 'ensklh eyal oya, oni su razliti te YOIitlno (5-8 em), nn povr~inl su goti, u zrelom slnnlu na,¢Mto jutl. smedi, rjode IJubltasti Iii polpuno tamnl, POStO)1 oko 50 kulturnih oblika u odnosu nn plOd Prnvi plodovi su sl tn e Ivrdo ora~icc

Slem. sll no, kllJnvosl trnje godinu dana, po5118no u proljete potinje klijoti kroz 30 dana. BI0109111 jednodomna, eniomoillna, kserotltna VISla RI ,mnOhvlnje rijOlko il sjomena, jor se Iz oJega ' 31viJo poludlvlja smok\Oa zv. glusico. lna¢e,

) (

g'3n~i~3

s pupovlm3. 2. kl'iM3C, 3 !cnski cviic!.

uzdu!nl prC$ICk, 4 prusJuk

sicmonkC , 5. sku pnl plod, uzdutnl

razmnozava se roznicoma, povaljenieama i kalemljenjem. Stanl!l e - nlje izbirljiva, dobro se razvija i na mr~avlm skelelnim zemljisllma, tak i nil Ijutom k, su I na svn11 ekspozlclJama podjednako. U j u!noj Dalmaciji nninlimo je no preko 500 m visino. Ra sproslranJenost u Jugoslayll' S, H (Istra, Dalmaelja, Hrvalsko Primorjo), Hercegovina, eg, Ma. POledina¢no I u unulrasnlosli, obi¢no u logionlma vinove loze. UZlJajfl se u bDZbroJ kullumih ob!ika, n susrotemo Je i snmoniklu. Opta r asproslranlenost zapadno AzlJn i iSl ocna Evropa. Kao kuliulnfl Hi poludlvlja bllJka danas je iml'l nfl sVlm konlinenlimfl Prlmledba vr/o je zanirnlJivo oprasi van le smokvo kole so vrsi .. kaprilikacijom .. , IJ, osicn Bla Slophaga grossorum p,onosi polon s mU§klh cYje10VIl dlvlJe sm okve (F. caprilic us T seh & Rav).

FAGUS SYLVATICA L.

s. I.

Fam. Fagaceae Bukva obicna. evr opska

European beecll

Mtre d·Europe. 'au, 'ayard ROlbuche

". I'

~~' ~

I . 9f1ntlca s pupov(ma, 2, kllianac, 3 4, ienski evilll, 5, plOd sa Slfane i 'OdOlliO

6 y mu!k' cvijet,

Habitus - lislopadno drvo oko 40( -48) m visine I do prako 1(-2) m prsnog promjera. Kora - pepeljaSloslvkaste boje, tanka (1-1,5 em) I glalka do u duboku starost. . . .. Korll_nov Iistem - vrlo razviJen, srednJedubok lit plltak, Pupovl - sa svijetlosmedim uslljenim Ijuskama s Ismnijim I Ilepavicas'im rubnim dljelom. L1l lovl - sjajnozetenl 5-12 em dugi j 3-8 em !ii· rokl, sa 5-9(-12) pari nerava CVtelovl - mutki skupljenl u kuglasle evalove kojl vise na koncasloj. do 5 em dugol. dlakavoj petellcl: 2'e'1ski su na kralkim peleljkama. Kupula - u zrelom slanju (IX-X) kolasto odrvenlela. oIVara se s 4 zaklopea Plod - poznal pod imenom ~bukviea~ dug oko 16 mm. zrl u seplembru I okiobru. Klija eplgeltno. Blologlla - jednodomna. lednospolna. anemolilna aclofitna, mezoilina vrsta

Vrijem. evletanla - IV, V. uporedo sa listanjem Razmnolavanl' - sjemenom i vegetativno (iz po' leglih grana i Hal . Stanllte - na razlltilim geolo~l:im podlogama \ vrslama zemlji!';ta, [pak Ita!i duboka, svieza i boo gata zemljl!';ta, izb jegava poplavna podrucja. Opli~ mum , azvilka bukve kod nas je u monlanom I subnlpinskom pojasu, gdje obr~u:uje ci~te iii mia· !';ovite (najce!';ee sa jelam) sastajine. Znacajna i karakteristlcna vrsta razteda Ouerco-Fagelea Br.-BI. & Vhieg i svezA Fag/on iIIyrieum Horv I Fagion sylva/ieae Pawl. ZastuplJena u brojnim za· jednicama opisanim !';irom Jugoslavije. Njena VI· sinska amplituda je velika. Rijelko je nalazimo u doli nama, a ns visoklm planinama penjs se I do prako 2000 m nadm. visine, ali tada u obliku po' jedinacnih, zakr!ljalih. iskrjvljenih, testo grma' slih slabala iii pri osnovi sabljasto povijenih. Rasprostranjeno.t u Jugoslavlli - S, H, BH. Sb Cg, Ma. Opee ra. pro. tranl_nost - eenlr, zap. i j EYJ"opa Prim /_elba - sve do 1897. godine smalralo su da na citavom evroazijskom kontinentu trvi jedn8 jedlna vIsta obicne bukve. Fagus sylva/iea L Kasnije je konSIatovano da je na jugOiSIocnom dijelu Balkana zastupljuna Izv balkanska iii me· zlj ska bukva (F. moeslaea [MalyI Domin) (Syn, F. s. L. subsp. moes/aca [MalYI Czeezon), Sa prlrodnrh stanista je opisano nekollko Intra· speeijskih obllka obitne bullve, a u horlikullurl su poznall raznl obller, voe prems boji IIslova i proma habitusu.

(Byn C. vescs _rln. C vuff/arlS Lam.)

Fam Fagaceae KI.tln pltoml

Spant.1I eho.l nul

chall gnler deuropo Edt' Ka.lant •. [chte Kutenlll CUIIgno

HabHus - lIatopadno drvo visine 20-30(--40) m 1 sa znatnlm primm promjerom: k r o~nJa gusta, KOla u mladosh gl&lka. ma5l1nasiOSIl'Icda sa svJeUlllm lentleolama. kasnija smedcsiva i uzdu~ no I.pucela KorQtnov I ll tl m _ dubok, sa ~ilom srtan!corn od kol.18 boCno grana ju jake I duboke b,otnc. ~lIa. PUpovi _ vr.nl pup vec! od postramh. Lluske dOila krupne, crvenosmedc. gole. sjajne. LltlOvl nalzmjem(:ni. IIsna plojka tvrda. kotaIta, 8 23 em dugs I 4-8 em Alroka. na Ilcu go~? lamnozelena. ajajna. na nall(:ju dlakavn. kasmlO ogO!! avlJeUozelena do sivkaSla, PololJka 0.5-3cm dugl zeUsel 1.5 do 2 em dugl, dlakavi. dosla , rano opedeJu, lisle u mlliU evJelovl muAkl u gruplcama od po 3 I vl!lc aakuplJeni u uspravna 10-30 cm dugo pr!vldno klaaove la dlskavlm vrolenom. prl njlhovoj osn,ov! nalaze .. .tanski cvjelovl, ponokad mu~ki cV!Jel la zakr21Jailm lutkom (hormalrodltan), 2.ens~1 cvjllovl lakupljeni u grupicama od po 3{ -·7). k011 Ie nalaze u zajadnitkom omol atu (kUpuU). Plod _ Jednoljemona, fjede dvosJomena or~6Ica. lkellen}. a8 ko.laslom. lamnosmcdom. sjalnom Ijulkom U l8Jadnltkoj kupull razvlja so nalte~tc PO 3 ploda (rJede 2 III samo 1), kupula loptasla, kotalla I jebsl.. guslo pokrivcnII Iglifasll m bOdlJama. 81olotiJa _ iednodomna. ontomollina vfsta, sa ektotrolnom m,kofllom Yrlltme evlltenle VI. znatno poalija IIstanl", RumnObvlnJe - sjomonom I vegetatlvno,

'ifit

•v it;

t '.

1 grllntlell 5 pUP.O~lm~, 2 dlO eVlolno f~~" n ,kl1plnom ad 1.1 !onsko eVII"a. 3 dlO cVjotno f"~C sa ~l<.uPlnom ad 7 mutklh C'/IOIC.", ~ muJkl cVljCl.!o plod

51anill e podrutJa 10.. vlatnom kllmom, dug 1m vogctacionim porledom (6·-7 mjosoci) I blagom Josenl, Ij, lamo gdjO nema kasn,h proljolnlh nI ranlh jesenjlh rnra16VIl, 10 su ugtavnem modlleranska i SubmcdltOlanska podrutla Rasta na izralllO klsellm lemlii~tlma. (pH presJetno 4-5) na gna/su, porllru, granltu, pje~t .. ru_ III$u, §kriljcima. laporcima I dr izbJegava krecnjak (~karclluga~), nsJbelle uspljcvn na plodnim, duboklm. rastres!· 11m i umjereno vla.tnim lomlJI§lima, posloJe I S\anlAta na kroCniaku. ali na dubokom zemlJI!tu NaJteACc u nl11m polo.tsjima Ral proltranlanolt u Jugol la,,111 - S_ H. BH. Sb. eg, Ma Opta ralprOl lranlanOl 1 kao pradomovina PlIOmog kastena smalfa sa M AZIJa Oanaa je ras· prollranJen u vahkom diJelu Evrope, ns Krlmu, Kavkazu, u sjev AlrlCI,

QUERCUS PETRAEA (Matt.) Lieblein

(Syn.: Q. sessilis Ehrh .) Fam. Fagaceae K l1njak, Ijulik, belJik, brdnl k

Ourmost Oak. Sesslh,Oat chiloe l trochers . ch. ooir Stein-Eiche. Trauben·. W,nter·Eiche quercia. rovere ,schio ~IlMFUIIi .lyG

•"

!,r

v,rna

.!'ms~,

CVJolQ'

mu~k,

kllpy1e

Habitus - !i' lop ldna drvo do 35(-40) m Visoko. 1 ~ pr._ 'I,'rorn debta do 1 --3) m Kora - {Ia <:;tOlr,m pr,mjIHG.ma debela (do 2 em) p',tl<; .'ipu.illa. bje1'¢l'IslosiuA KOlijenoy slstem 1'.10,0 razvl/en. 5 raZVI/cnim (t:rll, .In P'I kotllcnom Razvljcna eklotrofna mI· k"lrtl8

Pupo/lel do 8 rnm dug'_ sa zasliJenim n m 'IUS kama Vdm pUpOul su najkrupnlJI

koni¢·

lislovi na u~IIJebIJenim. golim peleljkamn. 12 C' JO I 40) mm duglm hsna plojka lanka, vr~la dO 12 em dugs I 7 em itroka. Cvjelovi mu kl u lI1<:;ama dugim do 6 em, oa os r I kop je gQI;'I II> flJctko dlakavo, tonski 'iU P ,ed' ,II po <'- ;; grupisani Kupul. p ';.I opta~la, pl.1ka, tanluh z,doull. ~ 12 rnm .; 5 ku ,8 '4 mOl laoka Plod (tlrl dug 1 J 4 C'n ~Irok 0,8 -2.5 em,

" na

,riO

kratK

drier. go Zn IX. X

81010glj8 - jednodomna, anemolilna. prelefnO mczoWnll vfatD Vrij eme ellielanja - IV, V. Razm nOZallanle - sjemenom. .Slanls!e - nalbolie uspijeva na svjezim zem\II' Sllma. a u pogledu hranljlvosll zemljlsta nema velikih zahljeva, nalazimo ga na kiselom, pod· zoJastom eak i na slabo fa zvijenom skeleloom l.emJjistu, nizijskih, a naroeilo brefu\/kaslih .i brdsklh lerena. Zaslupljen u brojnim zajednrcam a sveza Quercion farnetto Horvat, Carpinion beWl, i/lyrico podo/icum Horvat, F8gion iIIyricum Hor' vat. Quercion roboris petraeae sr.-a!. U asoelJacij i Querce - Carplnetum croaticu~ Horvat kilnjak je najvafniji edifikalor. Takod~r Ie veoma eest u aCidOli!nOj hrvalskoj sumi kunlaka i Pltomog kestena (Querco - Castane/urn croall' cum Horvat), a na na5im terenima sa ~es to su' sretu eisle kilnjakova sume (npr. Querce/um men/anum Ceroj. & Jov.). RasprOSlranjenosl u Jugo$lavlil - S, H, BH, Sb eg. Ma. Ope" rasproslranjenos! _ gOIOvo eijela Evropa Primjedba veoma pollmorfna vrsta. U na~lm. pr~lcl.no lslo(':nim, krajevima zastupljon je tlV .tsloe n! hraSI" (Q. polycarpa Schur), koji je po ekoJog!Jl (a i morfolo~ki) silean kltnjaku, ali Je VIS~ pfllagoden naMo suvljoj i loplijoj klimi. NjBgOY (Ileal zahvllta dijelove jugoislotne Evro~ 1 MAllie IslO lako. po ekologiji (a i morfoJo:t~11 lean kllnj3ku, u nasOJ Z!lmlji sa navodl I Q. dillechllmpli Tlln

QUERCUS ROBUR l. (Syn.; Q. peduncu/al a Ehrh.)

Fern. Fagaceae

LufnJak, dub

Common Oak, Plld uncul310 03k ch6ne cammon, ch. blanc, fOUYJO Sliel -. SommOf- Eicho qultrcla commune, 18m;a cÂˇ1I.<.... \ ....'IT,.1I .WG, ,' c"I"",,;i IWe.

Habitus - lislopadno dIVe, 30-40(-50) m visoko. pretnlk debla do 2,5 m (nekad i vise): k ro~nja srroka, nepravilna, dobra razgranata. Kor. - u mladosti glatka, kasnije uzduino ispueala, u slarosti debela Ii do prake 10 em). uzduzno ispucala dubljim, (do 3-4 em), a poplatno phlki m. b razdama. Korljenov aislem - jako razvijen, s centralnirn kol ijenom, koji prodire u dubinu po nekoliko melara , botni korijcni se sire watno u sirinu. Oblazuje aktolro tn u mikorizu. PuPooti - pokriveni brojnim, golim. spiralno raspored'enim Ijuskama svjCllosmede boja, vlsni pup js ok,u.ien sa vise manjih posiranih pupeva Llalovl - na dosle debelim, golim, poluokrugllm, 2-10mm duglm peleljkama; plojka a-IS(-20} em duga i 3-10 em ~iroka, na osnovi nesimelricna, okrugJaSla iIi usasla Cvjetovl _ jednospolni: muski u 2-S em dugim .esama, 1enski so javljaju pojedinacno iii u gruplcana do S Kupula poluloplasla, sa lankim zidovime, 7-12 (--20) mm visoka, 7-14(-23)mm siroka, pokrivena SIIniJTI, 1 -2 mm sirokim Ijuskama. Plod (tir) _ oko I ,S-5 em dugacak, 0,7-2,7 em sirok sa povr&inskim uzduinim prugama, svjcllosme" iii 1uckasl, viri iz kupu1e 1/2 do 2/3 duzine ~Ira: visi no 2Âˇ 3(-6) cm dugoj peleljci. Zri IX, X Blologlja _ jednodomna, ancmofilna, heHofilno, mel(;.hlna vfsla. Yrijemo cvjlllianja IV, V Aazmnotavanle sjemonom I vogolalivno.

/ 1 \lfane,ca s pupovlma, 2. vrh ilbolka sa !lInskim evjelov,ma, 3. mu~kl cvijlll , 4 tir s kupulom

Sianiste zahtijova duboka. glinovita iii pjeskovIta, plodna, preleino vlazna zemljista, sa visokim nivoom podzemne vode_ Teie uspijeva na plitk?m i suvom zemljistu_ Zalo su luinjakova slanl~la prete;!:no na l1uvijalno-deluvijalnlm zemIjist,ma nizinskih Iii blago brciuljkastih lorena. Tu je on zaslupljen u eisHm lutnjakovim sumama !Ii u mjesovllim saslojinama sa grabom, poljskim Jasenom I d/. OpisBn Je v611ki broj zajcdnica u kOJ!ma luinJak !mB vidnu ul09u, a u poznatOJ slavonskoj hraslovoj sumi (Gcnisto Querce-lutrr roborls HOlvat) lu.!njak je edilikator. Aa sprOl tra nlenol1 u J ugolla,,111 - 5, H, BH, Sb, Cg, Ma Ope a r esproslranjenosl - 9010VO cijela Evropa, Kavkaz, M AZiJa PtimJedba dosla vlHijobilna vrSla U na~oj zemlj! je zastuplJon i Izv. slepski lutnjak (0 peduncullllora C Koch)

QUERCUS CERRIS l

(Syn.: 0, Bus/riaca Willd.) Fam. Fagaceae

Turkey Oak cMne chevelu, ch. lombard \I cerro

I 1. grBn{:lc8

mu~kl

pupovlma, 2. killanac, 3. l en,ki cvil!!t.

cvllet, 5. ll r

Habitus - listopadno drva, visoko j do 30(-35) m, s dijamel rom debla do preko 100 cm. Kora - 'leoma karaklerislicna zbog upadlJivo crvenkas te boje u dnu brazdl, Inaee je sive bole I duboko ie uzdu1: izbrazdana, sa rijetkim, us kim, popretnim pukotinama. Korllenav slstem - jako rszvilen, s cenlralnlm konjenom. Pupovj - do 2 em dugi. dlakavi, U osnovi opkoIjen; brojnim, kontasto-Ilnearnim, do 2 em duglm, krutim zalisclma, Ijuske sil no dlakave. L! slovl - na dlakavoj. 5-25 mm dugO] petel]cl; plojke dUg6 5-15 em j do 9 em !iroka, obllkom 'leoma pollmorfna, kotasla, na lieu tamnozelena,

pamela rapava, gala III posula silnlm zvjezdestlm dlaeicama, na nalltju pepeljasta III tutkasta. CvJetovl - jednospolnl: mu§kl sakupljani u rastraslle evasU no lenkoj osovlnl, dugoj 4-11 em: lenski na zajednitkoj dlakavoj peteljci.

Kupula - poluloptasta, do 2 em visoka i 1-2 (-3) em siroka sa brojnim pepeljastodlakavim,. do 1 cm dugim, stipulama, koje su kon~asto Imearne, siljaste (kupula podsjeta na Subarul. Plod (fir) - pojedina~an iii po 2-4(- 7) lao jadno, sjedeei iii na drsci dugoj do 3 cm : 2,-4 (-5) cm dug, do 2,5 em debeo, go, uzdu~. IIno jzbrazdan, ui dluge godlne, u septembru III ok tobru. Blologlja - jednodomna, anemofilna, kseroler· mna i heliofilna vrsta. Ima dobru izdana~ku sna· guo Dolivl Slarost do 300 godlna. , Vrljeme cvj etanja - IV, V, (-VI), paralelno sa r~ stanjem (nesto kasnlje od lutnjaka), RazmnoZavanje - sjemenom. Stanl!Ue - na kre~njaku !Ii sJlikatu, pretezna nJ dubljim, slabo kiselim zemlji§tima, naj~esce ,u brdskom pojasu, u zonl listopadnih kserolermmh i mezotermnih suma. Uteslvuje u Izgradnjl razllcilih sumskih zajednica, a posebno ucesee I zna' caj ima u klimatogenoj zajednici sladuna i ce.ra (Ouercelum larnello-corris Rudski) u Istotnlm krajevime nase zomlje Rasprosh en/enost u Jugoslevi/i _ S. H, BH, Sb. eg. Me. Opca rasproslraoje nos! _ juina i jugoisloCna Evrope, M. Azi/a. Sirlja. Primjedba - varljabilna vrsta, opisano nekoUko niith sistematskih kalagorija U Hercegovln! je zablljaten h!brid makedonskO\l hrasla (O.lro/ano Webb.), sa cerom, u nauc! pozna t pod Imenom Q. x IIchnolderl Vlerh

QUERCUS

FRAINETTO Tenore (Syn .. O. farneffoTen., O. confer/a Ki l. : Q. hungarica Hub.)

Fam . Fagaceae 51adun, blagun,

krupna granica,

ploskac

Ue.llan Oak

"amatto Eiche II Farnello

Habitus _ listopadno drvo, 25(- 35) m ... isoko (cesto i grmJ, s promjerom debla do I m. Kro~nja siroka, okrugJasta, dosta gusta. Kora _ dosta lanka, svijetlosiva, uzdu!no j poprecno ispucala. Jednogodisnje grancice gusto dlakave. u jesen ± ogole. KOllj.noy a isle m - dobro razvijen. Pupoljc i _ grupisani pri vlhu grancice. mnogo, krupniji od pupoljaka oslalih hrastova. dl"kavi, zu6kas tomrki do sivkasti, garnii najkrupniji, Lisloyl _ r ozelasto skupljeni ns vrhu izbojaka: na dlakavim, obitno 2-6 (rijetko do 20) mm dugim peteljkama; plojka 10-20(-30) cm dug a, 6- 12 (-20) cm siroka, na osnovi ± srcasto usasta. na licu zetena. na nalicju meko dlakava. Cvjetovl _ jednospolni: muski u resama, nil :I:: dla~avOj osovini, dugoj do 12 cm , !enski grupisanl, sjedeci, ill, rjede, na kratkoj. do 6 mm dugOj, dlakayoj drsci. Kupula _ sa dosta tankim zidovima, 6 - 12 mm visoka i 12-15 mm Siroka. cropaslo pokrivena brojnim ljuskama. koje su gusto obrasle rdasto!uckaslim dIE' kama. Plod (llr) _ oko 15-25( - 35) mm dug i 10-12 mm S,lrok. 2-3 puta duii od kupule. Zri u septcmbru i oktobru iste godine. 810100l1a jednodomna, anemolilna, heliolilna i kserolermna Yrsta. Ima wlo jaku izdanacku snagu. VrlJeme cvjelanja - IV, V, paralelno sa IISlanjem. Razmnoiavanj e - sjemenom . Sianlit. _ lercni brdskog regions, prclei.no na dosla suyom. kisclom, dubljcm zemlji ~lu .

granl:icll s pupovima, 2. Iorh lzt\ojk:l sa lensklm cyje·

lovimo, 3. mu~ki cv!Jot. 4. ilr s kupolom

Ima ucesce u brojnim sYjellim, kserofilnim, hraslovim zaJednicama SyeZa Quercion '/lfnerto Horyal, no najveCi znacaj ima u klimatogenoj zajed· nici sladuna i cera (Ouercetum larnello-cerris Rudski). gdje je glayni edi l ikator. U HercegoYini je opisana Ouercetum con/crrae hcrcegovlnicum M. Wraber. U visinu se penje preko 1000 m. Ra sproslranjenosl u Jugoslavljl - Dillmacija. BH, Sb. eg, Ma (praleino isloeni dljalovi nase zemlje). Opea rasproslranjenosl - jugoislocna EYropa (Apenlnsko pol.. panonska obi est. Balkansko poL), M Azija. Prlmjedba - opisani su Yarljeleli' Yar. macroph,l. loa (C. Koch) Schwarz. ciji su li$IOvi sjodeci. iti na kratkim, do 6 mm dugim peteljkama. u osnoyi duboko srcasto usasl i: var. minor Ten. eiji su tisloYI nn dosta dugackim (- 15 mm) potellkama, a pri osnov! ± srcasl i iii odsjeceni

QUERCUS PUBESCENS Willd. (Syn.: Q.lanuginosa Thuill.) Fam. Fagaceae Medunac, sUna granlca, magaricar

Pubescelll Oak. dowllY 0.> chMa pubescenl. ch. blallch flaum-Elchc rovere pubesccllle. roveralla ,WG

1 9ran¢ica $ pupov,ma, 2 vfh i(bojkll sa 'ov,ma. 3. mu!;k, cvijal, ~ . lir 3 kupulom

lcnsklm cvle.

Habitus - listopadno drvo iii grm. dosligoe visinu do oko 15( -20) m i prsni promjer do preko 100 cm. Kor. - dubOko ispueals uzdut.nim i popreenim pukotinama, debela. sivopepeljasta. Korijenov sislem - dobro razvijeo, snatno prodire u kameni tu pOdlogu . Pupovl - dosla sitni, 3-6 mm dugi, sivosmedi, maljavi. Zalisei siroko lincarni do kratko kontasli. Llslovl - na 4-15(-22) mm dugim, odozgo slabo ·,t ljebljenim, peleljkama; plojka debela i evrsta, u osnOVi malo sreasta do ± klinaSla, 4-10(- 13) em duge, 3-6(-8) em siroka, na lieu, u pocetku dlakava, kasnije obieno ogoli, na nalltju sa gustim maljama, sivozclena CvJ.lovl - jednospolni ; muski u reS8m a, oa gusto dlakavoj asovini dugatkoj do 6 em; tenski pajedlnaeni, lJI u zbijenim grupieama po 2 do 5. Kupula - sa lankim zidovim!l, ± plitka, 8-15 mm visoka i 6- 15 mm siroka.

l1yulllcn~i;

Plod (f ir) - javl ja se pojedinacno iii u grupicama, dosla sitan, sjadeci ill na ± kratkoj dr~ci. Zri u seplembru i oklobru isle godine. Blologija - jednodomna, anemo/ilna, kserolermna, kalcililna (ali i na silikatu), helio/iln a wsta Vrljeme cvj etanJa - IV, V, paralelno sa listanjem . (kaSnije od kitniaka i lu1njaka). Stanlite - pod rucja sa suvom i lop 10m submedlleranskom i medit(lranskom klimom, ali zalazi duo boko u konlinenl . Praleino iivi na suvom i ~!i~' kom skelclnom zemljislu, na IOplij im ekspozlcljama. Nalazimo ga pojedinacno iii u raslrkanim grupama u podrucju degradiranih hraslovih sum3, u ~ i karama, Ie u svijellim hraslovim i drugim ICIrnofilnim surnama_ Zastupljen u brojnim asocija· cijama reda QUfJfcelalia pubeseenlis Br. - Bl. Rasprostr anjenost u JugO$laviJI - S, H. BH, SI>, eg. Ma. Opee rasprostranJ enost - srednja i ju1na Evropa. Krim, Kavkaz, M. Azija Prim jedba - veoma polimorlna vrsla. Od vainiiih taksona navodimo samo ove· var. p u bescen~ (Syn.: Q lanuginos(J Thuill. var. /ypica Beck). kOll ima listove srednie velieine. a najeesee ne prelaze dufinu od 6 em, a lisna peteljka ie duga 1 - 1~ mm: var. pl nnalilida (Gmel.) Spenn. elil su lislOVI najeescc dug I 3-5 em; var. c rlspale (Stev.) Spenn , kotl Ima listove najeesce sarno oko 2 em duge, rjede vece. U naso) zernlji je zastupljen I t. ZV. ~vlrg lli Jskl hrast" (Q. vlrgltlana Ten.), kojl ie slitan meduneu, Ie ga neki smatraJu samo nJegovlm va' rijelelom

QUERCUS TROJANA Webb. (Syn.: Q. macedonica A . ~C .) Fam. Fagaceae Crnl cer, makedonskl hrasl, oslrogun

Macedonian Oak

chime de Macedonie Mazedonische Ei che

Iragno

Habitus - lislopadni grm iii manje drvo kOje nekada maze izrasti i do 20 m visoko i dostiei prsni promjer ad preko 100 cm. Krosnja u mlados ti piramidalna, kasnije si ro ka, j ajas ta iii polukuglasta. Kora - sliena ce rovoj. Na tanjim og rancima i graneicama glatka, sivkastozelenkasta, sjajna, na deblu i debljim ograncima debela, po nekoliko em, sivQsmeda, duboko mreiasto ispuca. Korljenov slslem - ima centralni korijen i dobra razvij ene boene korjenove. Pupovl - aka 5,5 mm dugi i aka 3 mm debeli, ~astavljeni ad veeeg broja crepas to poredanih Ijusaka, koje su u mlados ti dlakave. Llslovl - elipticni, 5-8 cm dugi i 2-3 cm siroki, na kratkoj peteljci, tvrdi , rolukozasti, sa izrazenom nervaturom, narocUa na nalicju ; botni nervi se zavrsavaju trn asto, izvan zubaca . Ostaju na g ranama preko cijele zime. Cvjelovl - jednodomni ; mu ske rese duge 22 do 36 mm, sa 7-13 cvjetova, sa 4- 6 prasnika, antere sasvim gale iii pri vrhu dlakave ; zenski najcesee pOjedinaeni , iii najvise s 4 cvijeta na istoj resi. Plod (ilr) - slican cerovom, duzina mu znalno va rira ad (22) 28- 45 mm, debljina 13-29 mm , do pola se nalazi u kupu li koja je visoka 11 - 35 mm I 19- 33 mm debe la, sjede ':a. Sazrijeva druge godine (do novembra) . Blol091ja - jednodomna , anemolilna , kserotermoIIlna, lololiina i kalcililna vrsta . Ima veliku izdanacku snagu , najveeu od svih listopadnih hraslova. Vrljeme cvjelanja - IV, V. Razmnoiavanje - iz sjemena

1. gran t ic a s pupov i ma , 2. musk i cvjetovi, 3. prasnik , 4. ilr s kupulom

Stanisle - topliji tereni submedi teranskog podrucja (strme kreenjacke kamenjare, vrt aeasti tereni , degradirane povrsine podloine eroziji, uvale. doci itd.). Cesto tvori eisle sastojine od nekoliko desetaka hektara, iii manje sumarke, iii ima elemenats meduneeve iii bjelograbove sume, ponekad i sa zimzelenim vrstama, ali su cesta pojedinacna, starija soliterna stabla. Nalazimo ga od obale mora (Crnogorsko primorje) pa do 900 m nadmorske visine : na juinim padinama nekih vrhova penje se i preko 1000 m visine, ali se najce sea i najobilnija slanista nalaze u prosjeku izmedu 200 i 500 m. Rasprostranjenost u Jugoslavijl - He, ju i na Oalmacija, Crnogorsko primorje. lilogradsko pod ' uc je, skadarsko podru cje , Metohija i zap. Ma. Opea rasprostranjenost - zap . dio Balkana , jugaÂˇ istocni di o Ap eninskog poluotoka (Apulija) I s/everozapadn a M. Azija .

QU ERCUS ILEX L. (Syn . Q. sempervirenl Mi ll) Fam . Fagaceae Celvina, crnlka

Ev~rgreen Ollk, Holm 0 .. Yeus!! EousE) G.un.Elche

elice. Iccclo .\\6 "<I"Clllll~1I

1 1enski evJelovi u paz uhu IIs13. 2 tenskl evljet. 3 mu· !ki evije1. 4 fi r !I kupulom

Habllus - zlm zeleno drvo iii grm sa $irokom i o kruglaslo m kro~niom .. Doslig ne vi~.i nu oko 20 m, a p rsnr promier debla Ie oko 30 (rrJel ko 1 dO 100 1200) em Kora - u mladosl i siva i glatlta. kasnije lamnosiva. ispuea na sil ne, lamne Ij uske KoriJenoy lillem - jako Hlzvijcn, ima dugacku 1 Jaku t ilu srtanicu, ali su i botni korijeni dobro razYi jeni. Pupovl - tuckaslobi jeli, guslo dlakavi. Lil loyi - oko 3- 8 em dugi. 2· 4 em $i roki. silj a!i. na kralkoj pe!eljci, t .... rdi, kot asl l, no od raslim stabhma c j ctovil og. ces to nadole povljenog ruba, a na izdancima su jate nazubljeni. na lieu lam nozeleni i sjajni, na nalitiu bjelkasti iii i.utkasti i pahuijaSl i OSlaJu na g(anama prosietno 2 godine CVlelOyi - jednodomni: muski u rOS Oma, dugim do 7 em : .f:enski su po jcdinatni, iii po 2 zajedno ,

Kupula - sa Ian kim zido .... ima i sa ¢ .... rsto priljubIjenirn, m aljavim st lpulama, . Plod (iir) - oko 2 em dug. svijetlosmed Z(I pl'l6 godne u seplembru I oktobru Biologija - jednodomna, anemoi llna , kserotermol ilna. heiiolil na vrs ta sa jake izra ~ cnom kserom~r': nom gradom. Ima jaku izdanacku snagu iz pan,s I zita. Dolivi Sla rost i do 1000 godina, Vrljeme cvjelanja - IV, V. Razmnolavanje - sjemenom. . Slanltte - ces .... m a ie edifikator zimzelenc, kl~ malogcne (kli mazOnalne) sum sko asocijaci je cr· nog jascna i ces ....ine (Orno -Ouefcetum ilicis Hor· val iC). koja pripada svezi Ouercion ilicis .8 r. ·~1 Pr cte~no raSle na dubl jim zernljistlma. naJce~ct n;, c rvenici ( Ierrll fossa). Mula je, tukvih ~um3 sacuvano u Primo riu (npr. ~ u ma Oundo na Rsbu. zatim na Mljel u, Brionima ild ,) , Tc Sume su ± deg radi rane, Ie danas susreCern o naj razlit itije deg radael j ske sladije lipa neprohodnih zimzelen lh sikara. zvani h makije. sa vecim brojem vrl o zna' taj nih faeiesa. nasl alih pod utieajom co .... jeka III lokalno-klimalskih prilika RalprOl lranjenol1 u Jugollayll' _ S, H, BH , Cg (oloei i uski, priobalni pojas). . Opc:a ra sprostranlenOl1 - Sredozemlic, sj ov. ~,/~ ka. zapadni i sje ..... dijelo .... i M. Aliie, Kir enalka Ka $mir.

QUERCUS COCCIFERA L

Fa m. Fagaceae Pmar, komorovac, ol trika,

K&rmes Oak ch6ne kermh Kef"" ' -' Stec h·Etc he

quere la $plnon

Habllus - javlja se pretetno kao nizak, gust, ne-

pravilno ,azg.a na! grrn, rjede kao manie drvo, koje IZrasl e dO 10 m visoko j ces to s promjerom debta do 30 (rjede j do 50) em. Kor. - do oko 2 em debljine, siva, pfltko J guslo ispucana u Ijuske lam ne boJe. KoriJenov I latem - sa jako razl/lj enlm centralnim kor ijenom

broj n!m b oe n/m korijenima.

PUpovl - sllnl, smede boje , bez zalislaka. Lliloyl - zirnzeleni, kof asti, kruli, u mladosl i dlakavl, kasnlje g oli, (1)2-5 em dugi i (0,5)1-2,5 (-3) em §irokl, na lieu sjajnozeleni na nalicju bllj edozeleni, na peleljci dugoj 3-4 mm: ostaju na granama 2-3 godine. Cvjelovl - muski u 2-4 em dugim. dlakavim re53mao l enskl su po 1 iii po 2 zajedno. Kupula - duboka, debe Is. odrvcnjela. pokrlvena tvrdi m, bodl jasl im, dolje I gore 111 uslranu povijenim stipulama. golovo 5jedeCa, ill je na kralkoj drAei, Plod (1Ir) - veCim dijelom u kupuli, do 3 em dug I do 1,5 em sirok. Zri VIII, I X, druge godlne. Blologlja - j ednodom na, anemofilna. heliofilna. kserolermns vr5ta. Ima jaku Izdanseku snagu. YrlJeme CYjelanja - IV, V. Razmnoiavan/e _ sj emenom_ ~t anli t. -:- kod nas je zas tupl/en u nskim kralavlma Pnmorj a, u makiji zajedno sa eesvinom (9· Hex L-J- Tu Je on kal akteristiena vrsla zajadmce Orno - Cocci/aratum Horvsl lc, koja je zastupljena u AirOj okoli ni Orebica ns Peljescu i oko UICinj a. U julnim dijelovi ma Makcdonlje izgra-

1, ienskl evjelovl u pazuhu lIS\6, 2 mu~kl eVlJeL J. pra~. nlel. s Irllu nunih slrBna. 4 tir. 5. razlleltl obllei 2"eva

s kupulama

duje prOSlranu, guslu i leAko prohodnu zaiednieu (as. Coccllelo-Carpinefum oriental/s) tips pseudomaklje zajedno sa kukrikom (Carpinus orientalis MilL), zelenikom (Phil/ylea media lo ). jasmlnorn (Jasminum fruficans L.), primorskom smrdljikom (Pis/acia IBre binthU5 lo), grozdaslim rujem (Rhus cor/aria lo), fojom (juniperus exce/sa M. B.). Amrikom (Juniperus oxycodrus lo ). Aimsirom (Buxus sempervirens lo) i d r. Preleino nsseljsva sirOmasna. kreenjaeka zemlJlsla. penjuci se u vislnu do 400 m, rijel ko do 600. a pojedinaeno i u grupama I do BOO m. Ral prollranjenol l u Jugoalavijl - H. eg, Ma Opca rasprollran/enoal - juina Evropa, M. Azija. sjcv A frika. Slfija. Palesl ina Prlmjedba - prema obliku i velieini lisne plojko. obliku i velieini kupule i fira. oplsano je nekolllo.o Ifllraspecijskih obllka

BETULA PE ND ULA Roth (Syn.: Ehrh.)

B. verrUCOS8

Fam. Betu laeeae Breza bradavi';ava

Sliver Bilch bouleau veffuqueux GemelJle Bllke. WeiB·8irke betula blanca Go::pc~a 6oPOA30'I.:lTall

~ /1~\-'"

u~ l~>.~) ,\ ' rlC"\'

~~. ~.

V'i' t '

(

..... J 1 grantica s pupov lma. 2 klijanliC. 3. mutkl cv)elovI, sa $l rane. 4 lensk i cv/alovi, 5. plodna Ijuska. IlVana. 6 oknljerll plod. 7, plod (ora!;fi¢)

Habllus - listopadno. do 30 m visoko d rvo. s precnikom debts 40-60 em. Kora - kod miadih iZbOjaka c(venkaslo5me~a, sa brojnim bjelicastim, vO~lanim bradavicaslim (Ime'l nakupinama, malo Ijapljiva: kara deble u mladosti bijela . tjusti se u horizonlalnim Irakama, kasnije u donjem dljelu je erne i duboko Ispuca. Korljenov slslem - osim manje razvijene t ile srcanice u prvoj mladosti, ima jako razgranate baena tile PUPO.,) - aka 3-4(-8) mm dugi. brajne Ijuske su zelenkaslosme<le do crvenosme(le LISloy) - gall , U POCClku malo Ijepljivi, 3,5-7 em dugi i 2-4 em §iroki, imaju 6-9 pari bocnih ne. rava, peleljka lista gola, 2-3 em duga. Cvjelovl - mutkl u sjedecim, 4-6 em duglm reo samo, formiraju se ve e u jesen, fenskl takodar u resoma, koje imaJu dr§ku, duge su oko 2 em, pojavtjuJu so lek u plotjeee.

Plod - u plodnim visetim resama koje su na duo goj tankoj peleljei, smede boje : 10 je ora§cie oko 2 mm dug . Zri u julu i auguslu. Blologija - jednodomna, anemolilna, heliofilna v(sla. Izdrfi veoma niske temperature. Vrijeme cVjetanja - IV, V. para lei no sa listanjem Aazmnozavanj e - sjemenom i izdan eima . Slanlste - cesto Obrazuje tisle sum ice (brezikej na smede kiselim i podzolaslim zemlji§Hma, a kao pionirska vrsl a naseljava sletine i sumska pozarista, kOja brzo osvaja posto jOj sjeme raznosi vjetar i sa velikih udaljanosli. Qsim loga, natazimo je pojedinacno i u manJim grupama u Svijetlijim sumama. Pojedinacna Slabia se penju i do oko 1900 m nadm. visine. Nije mnogo izbirljiva u pogledu kvali tela zemljista, a javlja se i na kretnjackim i silikatnim masivima. Ra sprO Slranjenosl u Jugos lavi jl _ S, H, BH, Sb, Cg, Ma (juzna graniea). Opea ra spro5lran/enosl _ zapadna , sjcv. i juzna Evropa, M. Az ija, Kavkaz , Sibir. Prlmjed ba - s Obzi ro m ne 'leoma p rostrani area! breze pozna li su brojni ekotipovi (rase) pa Ie danas Lin n G-ova, prvobilna B. alba L. ra~clanI ena na veliki broj vISla i nizih sislemalskih kateg o. rija. Od au lohtonlh vrSla breza kod nas jo zaslup' liena mal/aY a (cretn a) b. (B. pubescens Ehrh .j, koja jtl mnogo (joda od obicne breze Odlikuje se gusto dlakavim grancicamfl, koje su baz bradavica, Jajastim Ustovima koji su u mladosli, "flO i njihova peteljke, dlakavl RaSle no Clclovimn ! drug 1m vlo tnlm lerenlma

. ALNUS GLUTINOSA (L.) Gaertn .

Fern. Belulaceae Joha (Iova) erne

Stl~ky Alder tune commUrl. ,une nair SChwarzerl., Rolerle

.'no. onl.no nero o.\loXII

KMlhca., o. 'IeI'IIU

Habitus _ lislopadno drvo do oko 20(-25) m vj· sine, sa pravim, vitklm deblom. Kor. - kod mladlh primjeraka glatka, zelenkastosmeda, vi§€l-manja sjajna, kasnije crvcnosmeda I IJuskava, do 2 em debele. KoriJenov alltem - jako razvijen, nema zilu srca-

nleu, aU ima snszne bofne korjenove. Pupovl - Ilaplj!vl, pokriveni sa 2 smedeljublcaste

IJuske. lItlovl - u mladosti ne lieu Ijapljl"i (lme!); adreali su 4- 10 c m dugi i 3-7(-9) em sircki; peteljka 1,S-2cm dugs, lislOyi prije opadanja jako potarnne, Inace su zslvorenozeleni, goli j sjajni, sarno 1'18 naUcJu u pazuhu nerava sa crvenosmodlm dl.tleama; lista u aprilu. Cvjetovl _ mu~ki u 5-6 em dugim, visecim. riubltastosmedim resama, po 3-4(- 5) u grozdu, na debeloJ savijenoj peterjei: tenske su lese silno, na petalikama po 3-4 u pazuseu Iislova. Pfod I aJeme - aka 2- 3(-4) mm dugl smedi, splJottenl ora$tici (nux), koji sa slrane imaju vrl o uska krloea, a nalazo se u $isarkama, koje se sasloje iz zadebljellh i odrvon jellh Ijuski : sl$arke u dOba zronja no opadaju, oSlaJu na glanama do Ijolll OlaStici sazri/ovalu u oklobru IIi novembru. oslaju preko zime u Sisarkama, a ispa· dalu tek u predproljecne dano. Siologila _ jednodomna anemolilna, holiolilna (ali dobra podnosi I sje~u), izrazito hlgrolilna I hldrolilna, brzorasluca vrsla . Vrlleme evJetanJa _ II, III, prije Ilstanj a. Razmno!avanje - sJemonom Ivegelal!vno.

9.an~ l ca

pupo~lma

I lenskim le5ama. 2

klljell8 c .

3. p. lperak (pokrovnl lisil sa IIi mu~k ... cvijeta . sa s t.ane, 4. p'lI~n'k nil t lsll~u parlgon •. 5. lenska .esa. 6 prlperll~ Ipokro_nl tist) 511 (Iva t(:n51<0 evilate. vonlSka ,lIla_ol ' unutrdnili . (desnoj s trana. 7. tjusks llhrke. 8 plod s

(lv'Ju

bo~n,h

st,ana

Sianiite - vl aina i duboka humozna. tes lo pjeskovila zomljisla na aluvijalnim lerenlma. Susreto se uz nizinske i brdske poloka i rileke. Obrazuja teslo elsIe sastojine (jos!ke) na zamocvaronim torenima, gdje voda duze na siagnira, all gdje je nivo podzemne vode visok, a testa je u mjet;ovillm §umama Obraz uja t;ume koje pripadaju posebnoj svezi higrofilnih suma (Alneto - Quarc/on ,oboris). Ra,prostr anje noal u Jugo,lavlll - S, H. BH. Sb, eg, Ma . Opta r.apro.lranleno,1 - Evropa. Kavkaz. jugozapadna Azija. zapadni Slblr Prlmjedb. - na brojnlm bocnim filama mogu so vidjetl oraSasle kvrllee od bakterlje Actmomyces _ Schinlis slni, koja sa koristl slobodnlm ale· monlarnlm szolom iz vazduha

ALNUS INCANA (Ll Moench.

Farn. Belulaceae Joha Uova) bilele,

,Iva

Grey Alder 1Il1"e blanc

Weisserl(l , Grauerlo IIlno bian co 0.\1»1:1 CCp:t K

~, .'" .• (

", •

~.' I

. ~ V, ~

•

J. ."

\j )

1. grantiCil a pupovima. , klilanac. 3 prlpefak sa If. mui ka evil,la . • . pra$nik na hslitu perigon a. 5 ien, kI reM, I . prlperak (pokrovnl list) l a dva lens ka CVllela. vanjska (gOrell unullainja Idol,e) Slranll. 7. Ijuska "hrke. unulratn,a alranl!. 1 plod II dvlju botnlh .wa ne

HabHua - listopadno drvo eke to( - 25) m visoko ± uspravnlm, guslim granama. Kor. - svlJeliosiva (Imel) I dugo glalka. slaJna. kod duglh IzboJaka I IzboJaka Iz panla I korljenla je fucltastosmeda III sivosmec:la. sa broJnim bJelkasUm lentleelama. Kora sadril oka 15 °/, lanina KoriJenov .....m - Jako razvljen. plilak, o buhvala vellku povriinu. PupOYI - nlau Ilepljivi, lino su dlakavi, u poc!atku su z.elenkasH, kasniJe ervenkaslosmec:ll. Ullcm - oke 4- 10(- 12) em dugi. 3 - 7(- 9} em !irokl. na lieu golovo goll i tamnozeleni, na nali~ju slvozelenl do modrlkastozelenl, gUBlo dlakavl. CVjetovi mu6kl I fenakl u 1888ma, fermiraju ae u leun I lakvl prelime; mulke fesa po 3-5 u grupama na vmovlma gran¢iea. duge 7-9 em, smed_, ImaJu obl~no ¢etvorotlani perigon I $8

4 pra!nlka U cYijetu. Zenske rese U obliku male ellpsoidne :iii.rko, sjedece iii na maroj drsci. Plod I aJ-.na - okruglasti. plcsnal! orast i6, op· kellen neprovidnim uski". kriocelom , a nalazi se, takeder, kilo kod erne Johe u Jajaslim, odrven!e· 11m AI§arkama. Sazrijeva U oktobru. BiologlJa - jednodomna. anemolilna, heliofilna (ali dobra padnosi i sjanu) , higro-mezofilna v(sla Yrijame cv,atanJa - iii, prije listanja (evjets za eka 20 dana ,anije cd erne Johe). RumnolDllnJe - sjemenom i vegelalivno.

Stanili. -

ne slavlja velika zahtjeve u pogledu

kvalilela zemIJI!la. Rasle na pje:icanim i iloyaslim zemljistima, uz hladnije riJeke. potoke i pianlnske izvore, izbjegavajuci terene sa stag ni~a jucom vodom i obrazuJuci zajednicu AlnelUm mcanae Aieh. & Sigr. To su polozaji iznad stan i~la erne jolle. u prosjeku od 500- 1300m nadmorske visine. ali jo zasl uplJena j u mijesanim saslojlnama s njom, na neslo nlllm nadm. visin am<l R.aploall.nJenoat u Jugoal.vlll - S. H. BH . Sti.

Cg.

Opt. r"ploalranj_noat - Evropa . Kavkaz. jugozapadna Azlja. Prlmj_dba - u nasoj zemlJi je zasluplJena i lelen. iii . Ipso Joh. (A. vlrldla (Chahc] lam . & DC.) ~ iji areal zahvata Alpe. Karpate j neke d ijeloye Balk. poluostrva. Na slaniAlima blJete i erne Johe zapatenl su i njlhovi kn! anei. opisani pod rnznim Imenlma . Islo keo i kod erne joho. lako so ne ll1ama blJele Johe obrazuju kv rl iee od Actino' myces - Schlnlie alnl.

OSTRYA CARPINIFOLIA Scap.

Fam. Corylaccae Grab ernl III hmeliasti

Hop hornbeam cha. me houblon Hoplen-, Schwarzbuehc

carpino nero, O$I.la Ute , erpa6 oGbllI"OIlC""'" ,'j

Habitus - aka 15(-20) m visako listopadno dIVa,

sa prsnim promjerom do 50 em, masivnog i ceslo krivog debla i si roke, dosta , ijelke, kro~nje. Kaf. - kod slarijJh izbojaka sjajnomaslinasta iii crvenkaSlosmeda. ± gala sa svjetlijim lentiectarna; kod starijih slabsla sliena kuri dlvlje kru~ke: lamnosmeda, ispucala, laka se Ijusti, aka 1 em debela, Ko rlJenov _Istem - dobra razvijan, dubok. sa jako razvijenim bocnirn tilama . Pupovl - zcienkasl osmceJi, Ijuske gale, brajne. vr~ni i botni pupovl pribliino iSle veliCine. Lislovl - dugi 5-13 em i 2.5-6 em ~iroki. lamnozeleni. imaju 15- 18 pari bocnlh narava. Usia krajam aprila iii u prvoj polov!ni maja. CyJelOYi _ mu~ki u viseeim, do 12 cm duglm i 5-7 mm deballm resama. koje se razvijaju vee u jesen uz vr!lnl pupoljak. najce!lce u grupama od 2-4, pojedini mu~ki cvjetici goli, sa 3- 14 praAnika. bez cvjelnog omolata. tenski u polu USpravnim. 3-6 cm dug 1m r9sama u pazuhu 11Slova ovogodi~njih izbojaka _ Plod - jednOSjemena ora~ica. 6-10 mm duga, glalka, tulosmeda. jedva prlmjelno uzdutno rebrasl(I. poipu no zatvorena u mje§lnaslom plodnom ovoju. koJi obrazuju rese popul §j!iarki, sllcne resam3 hmalja (imel). Ovol ie izduteno iajast. 2a~lljen. polpuno zalvoren, 10-25 mm dug I 6 do 14 mm Alrok. spolja obraslao o!llrlm dlacicama, kOje prl branju mogu Izazvali upalu ko l e. Sazrijcvaju u julu IIi auguslu.

1. grll.n~ l ea S pupo~lm3. 2. kllj ll. nll.e. J mu~k; evijel OdOldo . 4. pra~nik. 5 dva 10nska evljela. 6. tenska resa . 7 plod u mjdinaslom ovoju. dolle : uzdu1nl preslek. a plod (ordei l:) s dvilu bo~n l ll sirana

81010gljo - jcdnodomna, anemo/ilna, larmofilna vrsla. Dotivi slarosl do oko 100 godina Vrljeme cvjelanja - IV, V. Ra zmnoiavBnje - sJemenom i vcgelalivno. Stan1!ile - tislc iii mje!lovile sastojinc na strmim. plitkim kretnjackim i dolomilicnim (javlja se I na serpentinu) . vecinom prisojnim Icrcnima. najce!lce u pojasu hraslov8. U na~oj zemljl uceslvuje u izgradnjl brojnih zajednic8. npr. Dstryefo-Ses/erie/urn 8utumnalis Horvat, Querco· Ostry· atum carp /nUoliae Horval, u konlinentalnim dlje· tovima Hrvatske I Bosnc. Ie : Aceri·Oslryo·Fagetum Jov., OSlryO·Quercelurn cerris Vukic. i dr. u zapadnoj SrblJI. RBIprol 1r8njenoll u JugollB~tjt - S, H, BH, Sb, eg, Ma Opea ralpro l lranjenolt - sradnJa Evropa, Balkan . M Alija! sjeverozapndni Iran

CORYLUS AVELL ANA L. Fern. Corylaeeae Ujeska oblcna

European Filberl. halli. hazel-nul nolsetl er. coudrler commu n gemelne Haselnuss noe dil lo, av eliano

.\\:u"",a ue;"Kuoucllllal, Op~ ""'''K

1. gran¢ica a pl,lpovlme. 2. klllan!c. 3. mubl cvije1. odo~do, 4 praSnlk. 5. <Iva 1ensku cvl!C IB. 6. Ije!niak Ii dvlju strane

Habllus - veoma ral.granal. gust lislopadni grm,

2-4 m vislne, all se nekad ral.vije kao manic drvo do 7(-10) m vlslne I do 20 em 1,1 prom/eru. Kora - pepelJastoslva IIi ervenkasle , glal ka. lanka, sa markanlnim bjelkaslim lenlleelama, kasnlje posivi i plilko ispuea. Korljenov sislem - plitek, siroko razgranlcn, d? Ircee gOdine ime verlikalan korijen, kasnlJe horrzonlalne file. Pupovl - dosle krupni. do 3 mm dugi, pokrivcni svijellosmedim, po rubu trepavieastim IJuskama. Lislovi - 6 - 10( - 13) em dugl I 5 ..... 9 em slroki, na lieu tamnozeleni sa rijetkim dlael eama iii goli, bel. sjeja, na nalleju svjelllj i, du1 nereve dlakavi. Cvjelovi - muski u resama, ob/eno 2 - 4 zajedno u grupoma. formirane su vee u je.sen, i lada su svijet!osmcOe do sivosmede, prezlme zalvorene , u ran o proljece se olvnroju I prase polen, ImaJu

guslo dlakave pokrovne Ijuske, veeinom 4 pra~· nika koji Su preteino razdijeljeni na dvoje, lako da svaki evijet ima 8 prasnlea ; zenski po dva u evastima keji su slitni pupoljeirna iz kojih u rano proljeee vire l amnoerveni dvodije lni, kon· tasli iigovi. Plod - u grupama, naJtesee 1- 4 zajedn o, okru· ien; lislollkirn ± zvonelikim ovojem, nazubljenog iIi reinjevitog ruba, koji je u potetku zelen. ,so: tan, kaSnije sme~, kofas\. Plod jednoplod nl~kl orascie (Ijesnik) sa jed nom sjemenkom , okrugaO iii jaiast. IS-IS mm dug i 13- 15 mm slrok. Biologija - jednodornna, enlomolilna, u odnosu na sjenu veorna plaslltna vrSla. Vrljeme cvjelanja - II, 111, dosle prije listania. Razmnohvanje - sjemenom I vegel al ivno. SlaniiUe - sume I sikare umjerenog pojasa sje· verne hemisverc. CeSlo u asoeijacijama Querco· -Carpine/urn i Fagetum mon/anum. a cesto obla· zuje guste sibljakc. Javlja se od nizine, a penla se i do 1700(- 1800) m. Jevlja se nn svjezim. plod· nim i dubok im l.emljislimn. a nile ri jel ka nf ns toeilima i siparlma kao pioni rska vrst a. Rasprostranjeno5t u Jugoslavl/i _ S, H, 8H. Sb. Cg . Ma . Opea raspro 5tran/enosl - SkandinavlJa (osim sjs· vernih dljelova), srednja I zapadna Evropa, Sre· dozernlje, Balkan, Klpar, M. Azlja, Kavk az, sjav Afrika PrimJedba - u kulturi sc uzgajaJu r81.ne sOlie liJeske koie se razll kuJu po velieini I kv alilelu plodova , koji su veorn a tra.teni ns Ir1islu

CORYLUS COLURNA L.

Fam. Corylaceae LlJe,ka met la, dlvolljeska

Turkicll

lIaZOI

nolselier du LIlIJanl Baumha$c l, Oicknuss nO(:clOIO madil'uranc() "CUlI-lIIll

APl'IIOU n ,\"a~,

~u,.\nc","ir OP"~

Habitus - do 25(-30) m visoko lislopadno drvo, sa pretnlkorn i do 75(-100) em, ~a pfOlvilrrorn, kupastom. !iroko zaobljenom, gustom kesnjom. KOfll - slvkastobi jela do tamnosiva, debela, mekana, plulasla. plitko uzdufno Ispucala, u starOSll ljuspasto se Ijusti; kod slarijill izbojaka zuckastoslva sa debljom i nepravllno ispueatom plutastom korom. KOriJenov slslem - snaian. Oobro vcic teren, te se uspJe! no koriSl i za poljeza~titnc i vjetrobrane pOjaserve. PupaYI - dosta krupni (oko 7 mm dugl), Ijuske zaobljene, svljellozclene sa tamnijim ruborn, pustenaSle, vrsnl krupniji od postranih. lIsloy( - ns lieu tamnozeleni i u pocelku dlakavi. na nalicju svjeWji, uz nerve dlakavi, 7-12 em dugi I 5- 10cm siroki, imaju 5 6 pari nerava. Cv)elovl - mU!kl. u I csama, po 2- 3 zajedno, formuaju sa u jesen i lake prezimljuju, rano u proI,eee prase, tanski, kao ked obicne lijcske_ Plod - crastici (Ijesniei) u skupinarna 3- 8, ok ruglaSIi. -j 'pljoslenl, sitniji od Ijcsnlka obitne IiJeske, all debJjeg i tvrdcg peflkarpa i silniJe jezg rc. ovoi ploda mesnat, go, dlaksv III tljezdasto dlakav, Cakin/ssl, obuhvala eiicli plod i znslno ga prema!uja (i la 2-3 pu l a) svoiim dugackim koncaslo 11dl/alJenlm nepravllnim kovrdtavirn naslavcima (IS ra zllku od ovoja kod obicnc lijeskc kod kojo /e krsci ilt ISlo dullne od IJeSnlka) 81010glj8 JednOClomna. cnlomoHina vrSla, podnOSI vete lasjenJivanje od obltne Jijaske, lOla

.X I

!lrpn~jca

s puPovima, 2. IISI. 3. tenska CVM!.

1enska evljera. 5.

mu~kl

evllel, odozgo, 6.

pra~nlk

dVQ

jaku izdanacku snagu, dolivi starost i do pleko 200 god ina. Vrijeme cv/etanja - IV, V, znalno prije lislanja, R8zmnohvanJe sjemenom I vegelalivno. SlanlSte - ima siroku okoloSku ampliludu, zaslupljena jo U v£lcem broju reliklnih zajednica loplijih prodjola. Traii dublja i svjezija zemljisla nil krOr.njllku Prole~no jo nalazimo od 100- 1200 malara, 11 penle se i do 1700 m nadm. vis in£l_ R8sprostranjenosl U Jugoslavijl - BH, Cg, Sb, M'. Opee ,asprost,anJenost - Rumunija, Mndnrska, 8alkansko poluoslrvo (Jugoslavija, Bugarsko. AIbanija. Grcka), M Azija. Zakavklllja, Iran, Indo-himalaJska oblest Prlmjedba U Hercagovlnl I Crnoi GOfi pOlnal1 su i krilsnci izmeClu obicno i meclo Iljesk£l C, X Intermedla Loddigos. kOla jo u narodu hh kraJeva pOlnOla pod ImonOIl1 "bljela IIleska~.

CARPINUS 8ETULUS L.

(Syn.: C. vulgaris

Mil L) Fam. Belulaceae Grab obienJ, grab b ljeli

Hornbeam. Ironwood charme. charmlU8 He ln -. WeiBbuchll

carpino. c. bianco

rp:r.G. Ge.'blil GYK

;j!;" ':,~

-c,

•"

~ ... "''-;.'' . I ~ , .

...

•

V .---~

•~ .

1. grlnt ici I pupoylml, 2. kll llnic. 3. f. nlkl r•••. 4, dYI flnlkl eyll.t., S. mulkl evlJel, OdOldo. 6_ pretnlk. 7. plod $ Irokrpashm kritom , a . plod (oralt:lt; duno: popr. prelJek

Habitul - lislopadno dNO do 25(-30) m vlsoko I promjera debla I do 70 em. KrolnJa ra.lgranata. gusla, a debJo vecinom zasukano i uflijeblJeno. Kora - tanka, glalka. slabo ispueala, svlJeliosiva. KorlJenov 11, l em - dobro razvi;en, prilago(lava sa terenu. zavlsno od dubine i kvaliteta zemllilta. Pupovl - oko 5-8 mm dugi. sa brojnim . po rubu tr.pavieastim ervenomrkim IIi sme(lim iiuskama. U . lovl - oko 5-10(-15) em dugi I 2-5(-7) em Airokl, sa 10-15 psri boCnih nerava. Cvjelovl - mu4kl sa razvijaju iz krupnijih bofnlh, evjelnih pupolJaka noll pro~ logOdi~lIji m granl:lcama. u vldu okruglastih, visaclh, ra slresltlh, 4-6 em duglh resa; i.naki Iskoele' u okruglaslim, visoelm. all sarno do 2 em duglm r8eama Plod - lednoalemena, boeno sploAlena oralica. 5 10mm duga, 8vijellozelena, keaniJe slvosmel'lA

gala, sa 7- 11 uzdufnih rebara: djeHmieno ie prekrivena trolaplm plodnim priperkom. eiii ie sred· nii lap (refanj) dug oko 3-4 em. Plodovi vise u Izdufenlm gustim, do 15 em dugim i do 6 em 51· rokim plodnim skupinama . 81010gl11 - jadnodomna, anemolilna . mezolilna seiolUna Vrsla. Vrljeme cvjetl nja - kraiem IV. V. Slanll le - javlja sa u b roinlm sumskim zajedni· colima. od nizlnskog do brdskog pojasa. do o~o 800(-1000) m nadm. vislne. Kao edilikator naj· znaCajniji I najbrojnij i je u mjesoviloj sumi kil· niaka - graba (Querco -Carpinetum croaticlJm Horvat. O.-C. serb/cum RudSki) i dr. Trat l prele~no bogata j rahla zemljisla. RI. pro. lranJeno.! u Jugo. levlll - S. H. BH. Sb. eg. Ma. Opt. r.,pro. tranj. no. t - Srednja I jutna Evropa jugozapadna Azlja. Kavkaz_ PrlmJedba - oplsano nekoliko obllka u prirodi Je.dan Od.. n.aJznatajnii1h ie var earplnilla ~eil' reich, kOJI Ie zastupljen u jugoisloCnom dlJeiU areala vrsle. a kod kojeg ia srednii la p (retanH prodnog priperka Cijelog ruba iii slabo nazubljen, .loll ra.lliku od var. 'e"lla G, Beck. kod kojeg je srednji lap priperka oilro nazubllenog ruba. U hort ikultun Ie pO.lnato nekollko ukrasnih obJl· ka, od kojih su najpoznatlji ' f. pyramidalis Dippel, sa usko plramldalnom kroinjom: t. pendula Pell & Klrchn. sa lanki.m visecim gra nama. /. hel,· rophyUa Pelz & Klrchn. sa duboko retn) ev(lim IIstovlma I brojnl drug!.

CARPINUS ORIENTALIS Mill.

ISyn.: C. dulnensis Scop.)

Fam. Belulaceae BleJograb, bJ.logr.blc, kukrlka

Orienta. Hornbeam charme d'Orielll

or ••ntlUKhe We.6buche carplnella

rpau",,,,,,,,

Habilitl - manje drvo, do aka 10 m (rfjelko i do 18m) YISOko, all najt:esce 3-4 m visok grm. KOrl - glalka. manje uzljebljena. siva iii svijellosiva, kod mladih grantica je lamnosmeda.

Korlltnow 11,lem - dobra razvijen . Pupovl - vrlo sitni, oka 2-3 mm dugi. pokriveni sVIJeliOsmedlm, zasiljenim Ijuskama. . . Lls'owl - dvosl ruko te sterasti. 2,5-6 em dug. I 1-3cm lliroki. na peteljci dugOj 5- 8 mm _ CvI'1ov1 - jednospolni: muski u 3- 6 em duglrn. okruglaslim, gusl im r958m3 : zenski u mnogo kraelm, Sivodlakavim re58ma, iigoYi crvenl. PJodI .,ema - jednosjemena ± plosnala i izduf ena ora~ic a. 3-5 mm duga. syi jeUosmeda. sa 8-12 slabo izratenlh uzduinih reb ala; nalazi se Pfl dnu nesimelricnog ± trouglastog (ne trolapog'). nepravilno nazubljenog plodnog pliperka: ko,. Ie dug 1.5-2 cm i ima 5- 8 nerava. Plodov. su Sakupljeni u izduzeno oyalnoj. gustoj. oko 3-8cm dugoj i 2- 3 em ~i rokoj plodnoj c va sti . kOla Ie na ZajednlckOj. 12 -20 mm dugoj drSci. jednodomna. anemofilna. kaicillina. BlologlJI k$8rotermohlna. heliofil na. spororastuca vrsta Vrileme cvJelanJa - IV. V. Razmno.tavanje - sjomenom. Sllnlile - najco~ce u kra)ovima sa mediteran'>kom I submed.teranSkom klrmom. ali se susrece na IOpli jim Ckspozicijama i dublje u konliIlenlu Vllo eeSlo obrazuJc ncpregtedne ~jka r e. u med ter3nskom i submedlteranskom podrUCIU. IlBleeSCe na jako dcgradiranim zemlji§l ima. bilo da su 10 skelctoidne crvenice. smaOa pI.morska

. 'l\J" .. 4-.:.:' /." -.~ !/ ...... , ~ .

, •

,,..'

<~:@' "

, f\<.1/ ' .I • .,7" ~ '

" j

• _ -J

1 gmn¢ica. S pupo~irna. 2. kli j80ll C. 3. i.cn~k~ rcs~. 4 d~i1 zenska evlleta. 5. mu~l" evije!. odo~do. 6 pr3~nlk. 7 plod s kfllcelorn. 8. plod (ota!t,t) zemlji~ta. IIi skelelne i isprane le~dzine. ~Ii !:!~ ima I na dubljim zcmlji$tima naslalrm na IIlsu lit skriljavcu. Zastuptjen )e u. broj~'m zajednic~~a sveze OSlryo-Carpinion Of/enlalls Horval. all !~ na)znaeajni;i u klimatogenoj $umskOI as.oCllaC!Jt Carplnelum orien/alls croal/cum Horvatlc. kOla so nodovezuje nn zimzelenu vcget(l~lJu. a ~a$ela: nJena Ie na nekoliko. sUba~?CIJaCl)a. veci brOI facijesa i degradacijsklh sladlja Aa sprosltBnJe nosl u JUgOSIBViji - S, H, 8H. Sb. eg, Ma. . .. . OpCiI rasprostranjenost - ~led~Ja I lu9olstocna EVlopa, Krim. Kavkaz. M AZlla, slev Ir~n Primjedba - opisano. je nek?lIko nl.ilh tak sone. Bjelogfsbic ima veJlkl Znaea) zo. pnvredu Kr~a, ima ulogu za$tile zemljl!ta od erOZI)e, odronl(l· Yanja, te so zbog toga masovno upOl reblravn Z8 posumljavanje krsa

• JU GLANS REGIA. L Fam. Juglandaceae Orah obleni

Walnut tree floye, commun d'Europr

WalnuB. EdelnuB noee commune opc~ rpcUI<";'

I gran¢ica 5 pupoyima. 2. klijanac. 3, mu~kl cvijal. odo19O. 4, mu~ki cyljet, sa strano, 5. fon$ki evijer, uzduini presjek, 6, plod. gore: popre¢ni, dolje: utdutnl presjek

Habitus - listopadno drvo do oko 25{-30) m visine i do oko 1(-2) m debljine, sa dosla rijel kom, siroko oval nom do okruglastom krosnjom. Kora - l am nos iva, do 2 cm debela, u pocelku gtal ka, kasnije uzduz. raspucava. KoriJenoy sistem - Jako razvijen s dubokim centralnim korijenom i brojnim bocnim zilama . Pupovl - smedasti iii zelenkastosivi, sa 2-4 sivosmec:le, lino maljave, ljuske, LIIIOyl - neparno perasH, 20-40 em dugi, sa (3-) 5··9(-11) listica, naizmjenitni, nemaju pallstica, sjajnozeieni, 5-13( - 18) cm dugi i do 5 em siroki, vrsni ie neslo duz.! i nn duzoj peteljci; imaju karakterislitan miris. Lisl a u aprilu Cvjetovl - jcdnospolnl: muski skupljeni u debe11m i dugim (do 10 em) visecim macama (rcsama), a svaki od njih se sastoji od 8-40 prasnlka I Iz 3,·5 listica neuglednog ocvijeca, pojavljuju se

prije listanja: zenski su pojedinacni iii u skupi' nama po 2-3(-4), (lite na pupoljke). Plod - kostunica 3-5 cm velika, koja je u pacel ku zelena i na pevrsini glatka, u zrelom slanju smc de boje, nepravilno raspuca i ispusta kostu· nieu, koja puca uzduznim savom na dvije polut· ke. Zri u septcmb ru. Sjeme - zuckastobijelo, vrlo nepravilnog oblika i kvrgavo. jako masno i hr<lnljivn, sadrii dosta masnog (orahovog) ulia (Oleum Juglandis). 8lologija - jednodomna, anemolilna, mezolilna i toploljubiva vrs ta. Vrijeme cvjelanJ a - muski, prije listanja (IV). z.enskl cv)etovi, poslije lislanja (IV, V) Razmnoiavanje - sjemenom i izdancima. Slani!ile - u pogledu zemljista stavlja velike za' hljeve: t raii duboka, rahla i neslo vlazna zem' Ijista, vecinem na krecnjaku (protczno kalcilil), no cesta su stanista na skelelnom krecnja c!<om zemljiSiu. Kod nas uglavnom u nizim zonama, Rasprostranj enost u Jugoslavlji _ S, BH, Sb, eg, Ma. (Ima ga u prirodnim surnama u cislim S8' stojinama, npr. eko Bihaca, te u drinskom ba' zenu, a u mjesovitim sastojinama nalazimo ga na vise mjesla Hercegovine, Srbije i Makedonije) , Opea ra sprostranjenost - neki dijelovl Balk. po' luosirva. M. Azija, Iran, Avganislan, Himaleja, KI~ na. Uspjesne se kullivira u mnogim zemljema Evrope, na sjeveru sve do Engleskc I Skandlnavije. Mnogi autori smelraju da Ie porijoklom iz sradnje Azlje i de je u nase krejeva unesan I kullu rom prosiren, Ie tako podivljao

CISTUS VllLOSUS L. Faro. Cistaeese

8ulln ruitta.1i

Hairy Rock. Rose Cisl e ~lIIeux

Behaartes Clslrose Remb.oUlne villoso

Habitus - zimzeleni grm. 0,5-0,7(-1) m visok, sa uspravnim i guslim granama Kor. - kod mladih izbojaka sive iii sme('le pustenasla, kod starijih grantica smeda, uzdu:t ispucana i silno se Iju!;U.

Ko rljeno'l ,l'lem - dobra razvijen, snatno prodire u kamenjar. Lillo'll - ellpticni iii jajasti, 3-6 em dugi, na kratkOj peleljci. gore nabofani. dolje gusto sive dlaksvi, inaee S obje Si rane sa zvjezdastim dlacicams, na rubu cjelovilL Cvjetovi - dvospolni , po (1-)3-5 sakupljeni na vrhu gra n(:ica. 5-6 em u promjeru: Ispovi 1- 1.5 em dugi, tuckaslokestenjasti sa dobro vidlji vim rebrlma Plod - sivozeleni tobolac, koji raspucava na 5 dijelova (TJede na 4), guslo ob rastao sa 0,5-2 mm duglm dlakama. Sadrfi po 40- t50 sjemenk.i. Sjeme - vi!lebridno, nepravilno prizrna titno, Ivr· do, Crvenkaslokestenjasto. 8101091ja - jedn odomn a, enlomolilna, kseroler· rnofllna, heliofilna 'Irs tn. VrlJ eme evje tanjl - VI. VII. Rlzmno!aYlnje _ sjemenom i vegetal ivno, 511nit te _ kao saslavni clan grmovilih gariga uceS \vuje u izg radnji nekih znjednica endemicne sveze bu!lina i crnjuse (Cislo·Eric/on HOlvalic) rada CiSlO -- Erice/alia Horvnlic: npr. asocijacija Ef!co,Cislelum Cl8ric; Horvati c (Erica v8rtieillala . Cistus villosus subsp, era /reus) sa broJnim suhasOCij8Cijama i facijesima. To su ve orna degraduane Ilr umjereno degradlrane, testo ogromne

1. klljanac. 2_ Ii$lovi, 3. cvljel, odozdo, 4. cvije l , uzdutni presjek, 5 zaklopcl zrel09 plOd~ (tobolac). 6 $Jemonka

povr!line duz naseg Primorja, na otoeima i utem obalnom pojasu Rasprostranjenosl u Jugoslavljl - H, He, eg, Ma. Opel r asprostr an jen05t - Sredozemlje. Primjedba - polimorfna vrs ta, Spominjemo sarno neke laksone koji su zaslupljeni u nasoj flori subsp. vlll05U5, ciji su listovi vi!le okruglasli, osim gornjih , koji 5U prelelno lancetasl i, subsp. ereti eus (L.) Hayek, tiji su lisiovi neslo manji , deb· Iji, vrlo naborani , jace tljezdaslo Ijopljivi. a rub lisla je 'leoma valovi\. Pored rUlil:astog busina, u n8sim garizima su zastupljeni i' Ijepljlvi b. (C. monspe llensis L.), koji izrasle i do 1,5 m, a ima krupne b ijele cvjelove i IjeplJive (ime l), linearne lislove Kod nas je zaSlupljen najvi:'le u Islri i Dalmoeijl. Kadu ljlsU b. (C, sa lviaelollus L.) Ima bijetc cvj()IOve, clje su lalice \l osnovi sa ~u lom pjogom, II Ii!l¢e mu jO ellplicno ill jajaslo, 2· 4 em dugo_

SALIX ALBA L. Farn. Salieaceae Vrb a bijela

Wh ite W.llow sallie blanc SlIbQrwefdQ II GallCQ biancQ "'~' G<-",,~. 11,:1.\.'

•

V.O •

g'anf,ca I 4 .tensk, CVIR I

pupov,me. I

kl ljan.c, 3.

m u~k i

d VIIU botn ih strana. S OI VO"",

evli e!.

I~p'd .

01801 lobol.c. 6 sismen ka 5 kunadl om

Habilul - eke 25{ -30) m visoko i do 1,5 m dc be lo lisl opadno d rvo s nepravtlnim slablom i dobc lim, krtvirn. ~ horizonlal no isprufe nim ograncima KOl. - kod mladih grantica bjelil:asta. svilasto dla kave, ke snlj. 09011 i poslale c lve nkaSlosiva iii zelenkesl 8 Ko d slsIIjih pl imjeraka tamnOSivo· smada, 3-4 em debeta, d uboko i koso ' spucala. kOl a sadrt i sa /ici/. Kolijenov I ll tem - jako ra ZII'Jen, 5 dubokim con· tralmm konJonom I b roJmm boC:: mm kOlljc nlm o Pupovl goll. crvenkaslotuli II I sil/kastl, .maJu 2 pnleglo d laksve IJusko L1110YI na lz mJ e nu~ ni , do 10 em dug' I do 1,5 em Airokl, nslaM! u sredin l svoJe duline, po rubu S.I· no l e81erasli , lisna petelj ka duga oko 1 em CvJatOYI - mu6ki u maeama, dugim 4 -5 em, an· tere su 1m zlalnoJ:ute, pri osnovi imaj u dv. js nok· letiJo J:ansk! su l akod ar u macoma

Plod - JaJaslo ~ un asti tobolac. kOJi uzduino raj· pueava, sadrii bloj no sjomen ke. Sleme - veoma sltno, aka 1,5 mm dugo . BlologlJ_ - dvo domna. anemoli lna, hid rofilna. br· zora stu ca i na stud en olpo rn a vrsla. Vrllame cyJ alanla - lit , IV, isl ovremeno iii poslije listanja Razmnofayanj_ - sjemonom i vegetativno . Slanllte - niti predjeli. riJ 9cne do line. poplavna podlut j a. itd ., traZ I dobra aluvijalna zemlji~la dovoljno vlage I mnogo svje lla. ne podnosi. h sels zemlJi§l s, Javlja se u tisl im saslojinama Iii u smjesi sa oSlalim v(bama i l opolama. RasprostranJenosl u Jugaslavlll _ S. H, BH, Sb eg, Ma. Opea ra sprostranlanost _ slcdn/a 1 juzna Evropa um jcrona Azi je, SIOV Afrik a PrlmJadba - bijela vrba Je vcoma polimorlna. U na!hm prodJollm a. naroelle u vinogradalskim kra· lovi ma. tes t j e varilol et sa + svinu l im grsntica· rna. t 'la je ko ra sj alna, olvoreno zutc bOJe. to I~ fu la vrba (S. a. L V ll f . yUaUna Il .1 Saringe). Cesto se uzgaJs i fo rm a zulo vrbe sa visccim 9ranom~ (S. a. L va'. v. III Seringe I pandula Lasch) kOJa se lbog vlsccih. l ankih granu zove " zaIOsn' vrba ~. COSio so W mjenJ ule sa azijskom iaJosnoll1 vrbom (S. babylonlca l. ), kOl a je ked nns doslJ l ijelka Slitna bi /elo j vrbl, II Ceslo 1 nn islim Slo· nl~ l lma zasl upJ jeno je i krhka (krta) vrba (S. lr.· gilll L.l· Dna dosllgne mania dlmenziJe od bijehl v'be. Graneiee su loj u osnovi jako krte (imol). I hsna plojka JOI je u donjOj Iracini nuj!lirn

.. a.wX PURPUREA L

Fam. Sallcaceae Rekltll

Purple WlIIow 0.1 .... rouge Purpur·Weide

Slielo rolSo .... nypnypKP. :lKCAro.\OlHHK

HUltu. - liatopadnl grm eke 3(-5, rijelko

j IIj§e)

m ylaln •• uspravnih. vil kih grana.

Kora - ked mladlh. &ibolikih izbojaka svijellolul!· kasta do Blvoervenkasla, sjajna, lanka: kod debIjlh grana Je Sil/klsta i sa pukolinama. KOlIjenov . Istem - jako razgranal, iilicas!. Pupoyl - splralno, ali lIeoma testo I naspramno ruporadeni, vrtni su najman]l, botni pOipU no prllegll uz Izbojak, ani su valjkasli. pokriveni so jednom Ijuskom, koja ie na pocetku zelenkas to· lined• • kesnila tamn o purpurnocrvena. UeIovI - naizmjenicni, ali cesto naspramni, dugt do 11 em, I Airoki eke 2 em. naj§iri u garnjo; Irelinllisns ptoJke. ± po vrhu siino lesleras!i, jnaee ejelovll., na kralkoj peleljci. Nemaju zallstaka. Cvjetoyl _ i muski i ~enski u resama , mu§Ki ImaJu 2 prasnlka koji su lilamenlima sasvim sra· III, tako dB izgleda da imaju samo jedan pra!mik: antere su ervene, plodnica je pahuljasta, kralkog slubi~a

Plod -

lobolac, koji raspuca va uzduino na dva zak1oPC8 I sadrti brojne sjemenko. B)tm. - vrlo sitno, 5 pamutnom kunadrom. BktktoIJa - dvodomna, anemolilna, heliolilns hlgrOllina vrsta. Rasia dosta brzo. VllJem. cvl.tsnja - IV, V, priJe IistanIa. Razrnnotavsnje _ sjemenom i vegelativno. llanltl. - na]te§l:e u rijetnim dolinama, uz ri· Jeene obale. na slJunkovilim sprudovlma i adama, zasluplJena je na raznovrsnlm zemljiStima, a nol&zu,:,O je pOjedinatno I na vlatnlm planlnskim toelhma I do 1BOO m nadmorske visine. Javl]a sa

, 1/

klljanae, J. mu!kl eV'le' s dV'lU strana. 4 lenskl evljel 5 dvllu ~trana

1. grantiea 5 pupovlma, 2

u mje§ovitim sumama vrba i lopola , a testo obrazuje pionirsku zajednicu - guste vrbake (SaIiCO/llm purpurcao) na Sljunkovitom nanosu. R.sprOllranjenolt u Jugollavill - S, H, 8H, Sb, Cg, Ma. Opea ralprostranieno.1 - zapadna, sredo)a i jut· na Evropa, sJev Afrika. PrimJedba - 'leoma variJablina vrsta, Tipskl oblik subsp. purpurea rasproSIranjen je u s)everozapadnom dljelu areala, a odlikujo se sJedecim Iislovlma. koJi no obuhvata ju stabljiku, a subsp. .mplexh:aull. Bory & Chaub. tiJi IISlovi siroko obuhvalaju slabiljku, )e rasproSlranjen na krajnJlm, Jugolslotnim dijelovima areala, npr. u Grckoj, M. Azi]I, kod nas u Makedonijl. U pleliHS!VU se narot,to upotrebljava hlbrid Izmedu S. purpurea l. I kosarasle vrbe (S. vlmlna/IS L.), u nauci poznal pOd Imenom S. )( rubrs Huds.

SALIX CAPREA L Fam. Salicaceae

,,,

Goal Wi llOW saula des eh'yre5 Sal-Weide

saliee. salieone Itua

,'"},

,, '(

-:-:-..:-

, )

, \

'~'t

, !,anÂ˘iCe s pupov'ma, 2 klijanac. 3. musk; cvijet, 4 enski cvijet $ dviju slrana. S. otvorerl' lobolac sa slemenkema. 6. sjemenka s kunadfom

Habltus _ lislopadni grrn iii nisko drva do aka 10 (-20) m vi sine i do blizu 50 em u promJeru, sa sirokom i nepravilnom, svijetlom krosnjom, debelih uspravnih grana Kora - lelenkastoslva, u mladosli glatka, kasnije plitko iSPUCB, do oka 2 em debela Korijenov sislem - s centralnim korijenom I jako rszvijenim botnlm povr$insklm kOf!jenima Pupayi _ spiral no rasporeOeni, krupni (do 5 mm), Ijuske gale. !utkaste, crvenkasle iii sVljetlosmede. evletni pupay; SU krupniji. Llslovi - do 10 em dugi i aka 6 em siroki, na]siri na polovini duzine, 5 lica lamnozeleni , goli i malo sjajnl na nalitju pahuljasli iii glBtki, imaju jako izraienu nervaturu peteljka oko 2 em duga, rub narova~en Iii cjelovlt; zaliscl su kratl od peteljke, bubreiastl, nazubljenl i vetlnom brzo opadaju. lIsta u maju

"O~I.~. lipe.\HIIJ

Cvjelovi - musk] u maeama koje su jajaste, 3 do 4,5 em duge i do 2 em debele, prije eyjetan ja omolane guslim. bijelosivkaSl im dlaticama, eyjetOVI gusto pored ani, imaju 2 slobodna. gala, prasnika; ienski takoder u valjkaslim, oko 6 em dugim macama. Plod - sivomaljavi tobelae. sadrfi brojne sjemenke. Sjeme - veoma silno. sa pamutnom kunadrorn. Klija epigeitno. Biologl;a - dvodomna. anemofilna i heliotilna vrsta. Vrijeme eVj t!la nja - III, IV, mnogo prije IistanJa. Razmnofavanje - sjemenom i vegetativno. SlaniÂ§te - kao pionirska vrsta najeesee je zaslupljena na potaristima, sjeCinama i sumskim cislinama, Ie na rubovima suma. Zahtijeva pladna I vlaina zemljista, ali dobra uspijeva i na slabl' jim I suvljim zemljistima. Najtesce je nalazimO pojedinatno Hi u manjim grupama. Penie se do oko 1700 m nadm. visine, Ra sp rostranlanosl u Jugoslavl/J - S, H, 8H , Sb Cg , Ma Opea ra spros tranlenosl - eljela Evropa i Azija do Dalekog lsloka PrlmJedba - vcoma pollmorlna vrsla. U nasim planlnsklm sumama susreee se velellsna vrbl (Iva) (5, appendleulata VIIL) , (S),n. S grand"ol'~ $er.), koja )e sllfna obitno) Ivi. ima klupmj e h~ce I manjeg je uzrasta

SALIX PENTANDRA L.

(Syn.: S. lauri/alia Wesm.) Fam. Salicaceae

Loyor vrba, pra§ljika

Bay Willow saulo laurier Lo/beel-Weide SllelO odo/eso

IIIl.l

".ruTl"~""KOU.'~.

·"'p"O..,",

Habitus - listopadno. srednje visoko drJo sa vi· sinom aka 13(-15) m i premje/om do 60 em i 51rokom i nepravilnom, jako lisnalom, ali prozraenom krosnjom i 5 debe lim nt~pravilnim granama. Kor. - kod mladih grancica je nesla Ijepljiva. kod proslogodisnjih je siajna. kao lakirana. Kod slarljih primjer aka sivosmeda. 2-3 em debels, uzdu~no ispucala. Karll. nov aislem - snaian i dubok. Pupovl - jajasti, pri vrhu slabo usiljeni, visemanje priljubljeni uz izbojak, pri dnu su zelcnkasti, pri vrhu crvenosme<li, terminalni su nesla krupniji. Llslavl - aka 5-10(-13) em dug; i 2-4 em ~irokl, na 8-15 mm dugo) peleljei, koja ima mnogo iljezdiea, na pocelku listanja nUe je Ijepljivo ; mirisIjavo, kasnije Ie koiaslo. jedro, na lieu lam nozeleno, sjaJno, na nalicju sivo, golo, na rubu silno iljezdaslo, lupO napillano. Zalisei su sllnl, izduieni, brzo opadaju. CvjelOYI - mu~ki u resama koje SU valjkasle, duge do 6 em, imaju 2-5, ponekad do 7 slobodnih pra~nika, fije su anlere zlalnoiule; ienski u resama, luckevi na maloj dlakavoj drsci. stubie Irna lule. dvodijelne iigove i 2 neklar;je. Plod - izduieno kupasli, goli lobolae, oko 6 mm duiine. Sazrijeva od augusla do seplembra, a rese oSlaju na granama i preko zime. Sleme - silno, line dlakave. 81010glJ8 _ dvodomna, anemotlina, higrofiina i na sluden 0lPOlfl8 vrsla.

1. .. ,ancic;) s pupovlma, 2 peleljka i osoova 1l~la, ~ do, ole Sitanil. 3. dio tub~ liSI;), 4, mu~kl eV'jlll, sprlleda I sa ~1rene S, !cnskJ eVlie1. ~ I,;ju Slt;)na. 6 :'elo sleme $;1

kunadlom

Vrijeme c vj elanja - V, paralefno sa listanjem. ali se cvjelanje produzava I u IJelnim mjesecima. Ra zmn oZava nje - sjemenom 1 vegetalivno. Sla nlste - \(eseli~la. mocvarne i poplavne Suma. cesto zajedno sa crnom johom (Alnus g/u/inosa Gaer/n.) i cretnom brezom (Belula pubescens Ehrh.j i drugim higrofilnim vrstama. Rasprol tranje nol l u Jugollavllt - S, H, BH, Sb. eg, Ma Opca rasproslranje nosl - Evropa, srednja Azija, Sibir. PrimJedba - zbog sirokih, koiaslo-sjajnih li510va i dosta vehkih maca, moza naei primlanu u horUkullurL

•

SALIX CINEREA L Fam. Salicaceae Baraka Iva

Gr8V

S~Uow.

gray Willow

Sellie cendr' Asch-We ide, Grau-Wtidt

sa Hee eenerognolo IIIIa nene.lbuall

IiIrantlcll ,

pupovl m.. 2. kUjllnac, 3. mutkl evlJet.

4 ' , nsk i tvi jllt I dv lJ u str,na

Habitul - listopadni, yearns razgranat. gust grm 1,5-3(- 6) m visine. Kor. - kod grantlca siva, u drug oj godini gusto, kratko dlakava. KorlJanov Illtem - dobro razvijen, Pupovl - pokrivonl sivkaslim, kralko dlBkavim IJuskama. lIl lovl - obrnulo jajaUki, kralko zditjeni, lalas,8: slog i gilno napiljenog r uba, 4-7(-12) em dug. , 1.5-3(-4.5) em siroki, na peteljc; dugoJ do 1,5 em, imaJu (7- ) 10- 15 pari istaknut,ih ner8~8:. gore sivozeleni, bez sja/a, dOIJe pepelJBsloslvl (Ime!). gusto dlakavi. Brakteje dobro (azvljene, ,one su polusrcasle !Ii bubre!asle, po rubu nazublJone. CvJetovl - musks mace do 5 em, a !enske do gem duge , i do 1,5cm u promjeru . Neklarlja dute ze oko 1/ 3 dr6ke plodnlka. Plod - lobolac koJi raspucava uzdutno na dva zeklopca. Zrl od juna do jula.

SJerne - tulosmede iii iutkaslo, c ilindrifn o, g181· ko, sa fuperkom dlafica u osnovi. . . Blologl,. - dvodomna, anamofilna. ha itahlna I hidrofilna wSle. VrlJeme c¥jel.nja - (III)IV, V, prije liSlenja. Razmno.f:av. nJe - sjemenom i lIegelalivn o. Slanlll. - uz brdske i pianinske potoka, na via!, nim livadama j treseliil;tima. Najfeste izg raduje fiste zajednice (vrbake) (as. SaUce/urn c/ner(J86 Em.) iii sa drugim vrbama. Penje se mjesl imltno i do preko 1500 m nadmorske visine. R.sprostranJ.nost u Jugo. lavlll - S, H, BH, SII, Cg, Ma. .. Ope. ,asprostranlenoa' _ Evropa , Kavkaz, AZ I)a, sjellerozapadna Afrika. Prim jedba - prema obliku i velitini lisne ploJ~e opisano nekoliko taksona od ranga varijeteta do formi. Poznali su bastardi sa broJn im druglm IIrbama.

SAUX RnlJSA. L Fam, Sallcaceae VIba

pe~lnerka

&iul. 'mous" SNmplblllttlge Weide

ulelo ..,molllno IIU -ryno.\HCTHU

H8bltUi - polegll grm, kratkih, zbiJenih, ktulih, krivudavlh granelca koje u duzinu ponekad izrastu i 2-3 m. Kora - crvenosmecia. glalka, gola, tanka. Korljenov ,Istem - snazan, duboko prodire u pukoUne raspucahh stiJena. PupovI - sllnl. sjajni, lamnosme(li Ustovl - cljelog ruba III pn osnovi iljezdaslonazubljeni, tupoyrhi lime!}, zaobljeni iii plilko us/e~en • nekad i Hslljeni, 0,5-2.5 em dug, i 0.5-1 em tfrokl, ne kratkoj, do 5 mm dugatkol peleljci. Cv)etovl - skupljenl u macama kole imalu kralku drtku. Plod tobolac. k011 uzduzno raspucava sa dva zaklopca sadt:b brolne slemenke ....... - yeoma silno. sa bjehtaslom kunadrom. BloIoglJa - dvodomna. anemoilina. heliohlna YraiL Resle Yeoma toporo. doiiv; veliku sunosl YrlJemtI cvJets.nJa - VII, VIII RumnoiaVanje - sjemenom , vegelalivno. SlanJite _ sljenov,lI suntani lereni u subalpin· Skorn I alplnskom pojasu naslh plan ina Zaslup' IJena na kamenjarama. u pukotinama stilena. uz kamenile blokove I Izme(lu njih. na rubovima 6ktapa I vnata. a tesla je oko snjezanika na polusmlfenlm siparima Uglavnom dolazi iznad grantee sume. od oko 1600 m. u pojasu klekovine bora I na planinsk,m rudmama RuproatranJenost u JuVoslavljl - S. H. 8H. Cg.

~~ " 'ploslranlenos' - Alp'. Karpall, Balkan,

J "

""!t ,, ,

r"l

-----

'" ,, ;

• /

'::\, , \\ J

5 pupov,ma. 2 vrh 'ZtlOlka s hSIOy,ma. 3 mu!k' (;v'jel. 4 ten,k, (;Y'lel I

gra,,~,ce

Prlmjedba - polimorlna vrSla. u sjeverozapad· nom d'Jelu areala preovladava Upskl obllk sub$p. retusa, kojl Ima 8-20 mm duge I 5-8 mm Siroke hSlove. a u jugozapadnom dijelu naSe zeml,e zaSlupllena Ie S. ..rpyllliolia Seop. kao dobra samoslalna vrsla lako Ie nekl smatraju podvrstom predhodne Ona ima mnogo manje. 4 do 10 mm duge, u rozelama zbllene. hSlove. U predjelima Alpa i na neklm plan,nama Jugo;Slotnih Omatlda (Sara i dr.) na nalvislm polo1:alimn zaslupljene su jos dvije veorna interesantne patullasle vrbe Jedna od njlh je tzv -a rbor min I m a _ - najmanJe dIVo - zelJ.sta vrba (S. herb. c.s L I koja Ima palul,aslu puzavu stabIjlku I Sllno okruglasto, po rubu fino napilleno Iisce a druga Ie mreiasta vrbe (S. reUculs .. L) kOla t ako(ler Ima paluljastu I poleglu stabljlku sa 2-4.5 em duglm IISlovima kO!1 Imaju jako atstenu mre!:astu tlmel) neIVsturu

POPULUS TREM UlA L Fam. Salieaeeae

Jasi ka, IrepeUjika

European aspen

tremble Aspe. Zll1ererle. Z,tlerpappel ,I piopo tremo to

." ,

"):

-. ''''. ,,

1!!-t.

~/~' ~V ,

OCII"U

•

'ltd I

1 grantic;! S pupovlma. 2 klijanac. 3. h!nSki tvliet 5 properkom, 4 . !onski t\l'lOI. 5 icnsl(i cVljet. UZduinl

proslek. 6

mu~kl

cvijat S prlperkOrn'

Habitus - IIstopad no. do oko 30(-35) m visako drva, s promjerom debta i do 1 m. Kora - glatka, ako 2 em debela, kod sl arijih prlmjeraka tamnOSlva, ispucana i izbrazdana. Karijenoy sistem - phlak, povrsinski, ali jako razvljen Pupovi oko 5-7(-10) mm dugi, sastaje se ad 3 do <I sjajne, ± tjeptjive, svijelJosmede, gate Ijuske. Vrsni su krupniji. cv;etni pupolJcl su trbuSasli, debeli. nalaze se na krstkim izbojelma. Ll slo'll - naiZffijCniCnI, U pocelku dlakayj, kasnlJe goli, veoma va rijabilni, 19(-30) em dug I loko 13 em sIrok1, na vrlo dUg8Ckoj (3- 6 em) i lankol, spl j o~lenoj peleljci, zbog cega IJstovi i pri naj. manjem povjelareu trepere (imc!). Cvlelovi - mu:!lki u 7-10 em duglm, visecim, sl. vovunas1l!n (esama, kOla poslije cvjel anjo pocrvene tenske mace su tamnosmede, visece,

Plod - gol i, mnogosjemeni, siv?smed.i" uski 10b olae, 2-3 mm du1ine, na kra l kOI petelJCI. Sjeme - iulosmede, sa njeznim bijelim dlecl· cama, 0,9-1,2 mm dugo. Biologija - dvodomna, anemofitna, heliofilna, me· zofilna, brzoras tuca V(Sla, Vrijeme cvjelanja - III, IV, p rije listanja. RazmnoiavanJe - sjemenom i vegelatlvno. Sianislc - ne bira zemfjisle, ali suva i pjeskovlta. te taska glinovita zemljj~ta tesko podnosi , Na~a· zimo je od ravnica rskih krajeva, na aluvijalnlm priUcno vlaznim Zemljistima, pa sve do skel~lnlh zemljistn subalpinske zone, gdje se javlja pOledl' nacno, iii u grupicama, U tom sirokom raspo.nu nalazimo j e primjesanu u hraslovim, bukovlm, srnrcevim i drugim surname RasprostranJenosl u Jugoslavlji _ S, H. 8H, Sb, eg, Ma. Opee ra sproslranjenost _ sjev Afrik a.

Evropa, sjcv, Azij s,

Prirnjedba - veorna varijabilna vrsta. Najpoznatiji SU oblici var Iremula, kod kOja rnladi izbojci I lislov; nisu dlakavl i var vlllo sa Lang .. kod koje su grancice i rnladi trstovi s obje strane prilegl o svijetlo d!akavi. Prvi varijetet je vise zastupljen u sjevernom dljelu areala I on ide vIse u planine, dok Ie drug I vatiJetet vise revni cflrski : oba s~ ZaStupljena u na!!oj Zemlj!. Vazno je Spomonuh I sl'lu lop olu (P. x C8 nescen s Srn.). kOJu nakl autol! smatrOlu posebnom vrstom, D nokl Ie smatHlfu hlbridom izrnedu trepctljiko I b,jole topole

POPULUS ALBA L.

Farn. Salicaceae Topol. bile,.

Sllve.... l..f PoP lar J*!pll.,.. bllnc: SIII,.,·o W,IBpappel II ploppo blanco, g.Ue ••

libereno

1'OaO.Uo

cepeGpnCTwA

HabIlu8 - IIstopadnc, oke 30(-40) m visoko drvo, sa prtnlm promJerom debts do oke 2(-2,70) m. KonI - kod mladlh stabale je glalke, sivobjelkaata do zelenkasta, sa karakteristicnim rd aslOcrvenlm lenl/eelama, oa starijim je lamnija duboko Ispucana, narofito ns donjem dijelu debta. KorI)lnov alii.". - jako razvljen, 5 dubokim I povr!lnskfm koriJenima.

PupowI - Imalu nekoliko smedlh tjuskl, kole su altno bllelo dlskave. nlsu IJepljlve. LiIIovI - dok su mladi, i na lieu I nalifJu su ma-

',avl tankl; starlle UAce Ie dosta ko2asto. mi lieu

alalno. tamnozeleno, na nalit ju je islo kao i na mladlm Izbojclma I pupolJclma, snJefnObljelO. CYJttovI - mu6ki u debelim , visecim. 3-7 em duglm r8l8ma, imalu 7-10 pra6nika, ~ije su anlere JlUrpurnocrvene: zenlke rele IU dule I vUklje. Plod - goll lobolsc ns izr82itol dr!ici, svllelloamide bole. otvara sa uzduzno na 2 zaklopca. 8jtme - oko 2 mm vellko, svijetlo, dlakavo. BloIogIja - dvodomna, entomofilna, mezo/ilna. hellofllna (all podnosi i zaslenu) vrsta. VrI)ema cv)alanJa - Ill, IV.' Razmno1avan.. - sjemenom i vagalalivno. Slanll.. - ne slavlja vellke zahlleve u pogledu kvallteta Zemljilita, ali se nalbolle razvlla na svje!1m I bogatlm zemlji!itima, a nalazimo je na vial:· nlm lerenlma uz obale rljeka I potoka, najtelics u nlzlnaklm lumama, ali se kod nas npr. u Ma· kedenlll, penle I do 1100 m. Ujepe tlale sastojine bllele lopol. nalaze ao duz nasih vellkih rlleka, npr uz Dunav. Tiau, Savu I dr.

• ~I I. grlntlCI s pupovlml. Z. ktijlnlC. 3. tlnskl evllel S ripe.kom. 4. mutkl evilet s pripe.kom. 5. olvo"nl lobo· C Ie. 6 'Iemankl s kunadrom. 7. ajamenke HI kun,dre • dvlju bo¢nlh s l.l nl

RasproslranJanol1 u JugoslavlJI - S, H. 8H, Sb, eg. Ma_ Opt. r••prostr.nlen", - Evropa do sredoJe I zapadne Azije. Prfmjedba - varijabilna vrsta. Kod nas se susrete lip vrsle (P. a. L. var .• 'ba). kod kole su IIslovl lerminarnih rzbojaka. bez iii sa veoma slabo ruazenrm reZnjAvima. srcaslog su obUka I zaJlljenog vrha. na nalitju blijedodlakavl III goll, IISlovi kratkorasla su ellplltnl. varovllo nazublJenl, na naIItlu su naJtesce goll III slabo dlakavl. Kod P... L. var. nlYea Wllld. IiSlov!· lermlnalnlh grantlca su sa 5-7 duboko usje~enih reznleva, a na nall~Ju su guslo blJelo dlakavl: lislovi kratkorasta 8U valovlto nazubljanl. na nall~lu goll. U kurturi se ~eslo nalszl hortlkuJlurna odllka, mu6koga spola, kola Ima usku plramldalnu kro§nju I pravo vlsoko deblo. To je plramldalna b. t (var. boll••na Lauche).

POPU LUS NIGRA L Fam. Saticaceae

Topols erna, JagnJed

Black Poplar, Willow Pop lor peuplier oolr (I"Europe $chwarzpapp el 11 pioppo O~IO TonOAb '1CP"loIil, oco"op~

g rantica 5 pupovlma. 2

kliianBC. 3. 2enskl cvile l s

priparkom, 4. muยงkl cvijel s prlperkom. 5, o\voren l lobo. lac. 6. slemllnka bel kunadra. s dvlJu botnlh Sirena.

1 sjemonke 5 kunsdrom

Habitus - lislopad no, oko 35 m vlsoko drvo, do 200(-300) cm prsnog promjera, sl roke, granale i dosla rahle krosnj e. Kora - na mlad im stab lima glal ka. pepel/aslosiva, kod slari/ih primje raka je lamni/a, duboko ispuea. do 5 em debela. Korl/anoY alatem - iak, povrsinski sa nekoliko dubokih tila. Ima Jaku Izbojnu snagu iz zila. Pupovi - splralno raspore Cleni. 1- 1.5 em dug I. ljuske gole, sjaJne, pokrivene iuckaslom mlrlsIjavom smolom. Llalovl - na spljos!enlm, 3-5 em dugim petelJkama, pJojka 5-7(-10) em duga i 3-6 em siroka. lIsla u aprilu i majU. laUsel brzo opadaju. Cvjelovl - u valJkaslim vlseclm re5ama i maearn a dugim 3-6 em; muski sjedeci. prij6 prasenja purpUlnocrveni, lenske maee su na paieilci s kojom su duge i do 14 em.

Plod - ku g lastr tobolac, 7-9 mm duzine, zelenkastosmed, go. Sleme - sit no, svijetlosmede. sa njeinom kunad' rom. SaZrije\la u maJu i junu. KUja epigeicno. 81010glja - dvodomna, anemolilna, heliotilna i higro/llna. brz o rastuca 'usla . Vrijeme cvjelanja - IV (p rile lista nja). Aazmnoiavanje - sjemenom i vege taHvno. 51anll'8 - aluvijaJna, rahla pjeskovita zem lJi~la ra vni(:a rsklh i nizih brdskih podrucja, do oke 300 m nadmo rske visine, najcesce na uzdignutijim lerenlma, koJi nisu Izloie ni stalnim poplavama. Zastupl jena ie u vise zajednica nasih ,itskih suma. Rasproairanjenosl u Jugoslavl/I _ S, H, BH , Sb, eg, Mil. Opca r. sprOslran/enost _ Evropa, zapadna Azija, Slblr. PrlmJedba - varijabilna vrSIO. Kod nas se u kulturi su~.rece " J ~ bl a n " (P. n. L. vaL pyramldalfs Spac/l), kOJI se odllkuJe uskoplramidalnim habllusom, l ankim i prema gore usmJerenim granama. Oslm obicnog iablana kod nas se nalazl bielok~ri i e nskJ j ablan (P. Ihevesllna Dode), koji se razl.'kuJa od oblcnog jablana po b/el1caslosivoj kOrl, a l ma tenske rese. Danas je u kulluri crnn topola .uslupila mJesto brojnim hlbridima koji SU poznal! pod zaiednlcklm Imenom .. ka nad,ka 10' pola" (P. x euramerica na [Dode] Gulniar, koj i sa kod nas uspJesno kultiviraju. Nastall su ukr!Us' nJom crne (evropSke) l opole sa sJcvernoamerlckim crnlm lopolsma.

ARCTOSTAPHYLOS UVA - URSI (L) Spreng. FBm. Ericaceae Mllvnjak obltnl, madvedje uvo

Common Bearberry Bu sse rol e oltlcln al Immefgrune Birentraube W a d'orao. !,IVa urs ini

TOAo"".""a

OO""klioDClUla.,

."C'~"'bC ylll~O

Habitus - nlzak, po podlozl polegao, ralgranat, dmzelenl grm, eiJi pojedinl ogranci dostlgnu dutinu do 1 m. Obrazuje guste lepihe na manJim iii

vetirn powSinama. Ker. - tanka, crvenosmeda, gala III slabe dla-

kava. KartJenoy slslem - gust, vise povrsinski, ima izuzelnu sposobnosl vezivanja zemiji§ta. Uslo,,1 - aka 3 em dugi i 6- 15 mm siroki, kotaSli, debeli, S obje strane goli, odozgo tamnoze leni i sja]ni. s donje strane sl/jelliji i 5 izrazilom mrehstom nervaturom, po rubu cjetovlli. CVjetovl - po 3- 12 u kratkim visecim grozdovima ns Zajedni ckoj, kra l ko dlakavoj I rijetko zljezdasloj peleljcL Cvjelne peleljke oko 5 mm duge, gole, u osnovi sa po 2 mala jajasla zaliske. Ca~ka oko 1 mm. krunica 5-6 mm d uge: pra§nlka 10, spu rpurnlm anlerama. Plod I sjeme - sjaJna i gola, bra§nasla (imel). skerl9l nocrvena, kugtasta, 6-8 mm debele, ko· .§Iunlcasta boba, sa vj~e, 3-4 mm dugih bubreta· stih ko.§tic3, sa po Jednom sjemenkom. Blologlja - jednodomna, entomofilna, heliolilna. spororsstuca vrsta. VrlJeme cvjetanja _ IV-VII , vee prema nadmorskoj vlsini. Razmnoiavanje - sjemenom, ali vi.§e vegetallvno. Sianli le _ u sjevernim (borealnim) diJelovima areBla ova vrsta nasel/ava dolinsko livede I vri· ! !Ino, dok se nn j ugu, penje i do preko 2000 m ~lsl.no. Kod nas se prele.!no jsvljs u svijollim boo rovlm !umams. na gornjoj granici Au me, u zoni

1. cv!jel 88 slrane, 2. cvljol , u~du!nl pre sJak. 3 prdniei. 4. sj emenka s dvlju boenlh 31rana, S. plod. OdO l gO, 6. plod, popr. presjek

klekovin9 bora iii u vege to ciji planinskih rudina. gdje obr~zuJe guste vrl!lInske zajednlce (npr. oplSana Je na na!im planinama· asoc. Arc/as/aphyle/urn din8ficurn Slel.). Nalezimo je ne suhim, raslresilim, topllj lm skelelnim zemljlMima. Rasproslr anjenosl u Jugostavljl - S, H. BH, Sb, Cg. Ma . Opea ra spros l ranjenosl Evropa, sjev. Azl/a, Sjev. Amerika. PrlmJedba - ad davnina poznala kao Ijekovila bUjka. U tu svrhu se skuplJaju lislovi. najboljo od apriln do june, Ie keo suva droga (Folia Uvae ursi) se korisli ze ¢ej, pilule I druge preparele pro tiv kronl¢nih kalara mokra¢nlh puteva (Cys/I· lis). U drogl Ima uglavnom mnogo Irestovina, glu· kozlda arbutina, ursona, melilerbu lina i 6rikolina. Kod nas S9 namitlca aksploe t l~e na prirodnim $ lanl ~tl mB .

ARCTOUS ALPINA

(L.) Nledenzu (Syn .: Arctostaphylos alpina lL.J Spreng.) Fam. Ericaceae Mlivnjak planlnskl

Alpine Bearberry Busserole alpin Alpen·B o. rentra ube Arbulo alpi no. corbeuolO delle Alpi

I cvijOI. S8 sirano, 2 cvijel. uzdutnl presjok, 3, eVije!. OdOlg0, 4 pr(l ~nik, 5, plod. odoZIIO, 6. siemenku

Habilus - lislopadni grmic, sa kratkim, do 45 em dugim gra ncieama, koje pollje'-u po zemlji i ka~ menlu, Korijenov sislem - povrsinskl, iz poleglih granciea izbija advenlivno korijen;e. Llslovi - Janeetasl i, najcescc 3- 4(- 6) em dugi j oko 1(-1,3) em Siroki. po rubu osJro nazubJjeni, S donje sl ran'c sivozeleni. U Jesen pop rime purpurnoervenu boju. Cvjelovl - u kralkim , visecim. 2- 5-evjctnim grozdovima, zelcnkaslobijeJi, rjeae ervenkasti, 4,5 do 6,5 mm dugi, imaju 10 prasnika. Plod - kuglasla. mesnata, ko!Uunif:;Jv;J boba, u pocelku zelena, zatim crvcnkasla, a u zrelom slanju modrikastocrvena, sjajna i gola: s(ldl ~ j 5 kosties, Zn od avgusta do oklohra . Sjeme - tamnolJubltaslo, oko 3 mm dugo. 81010glj8 Jednodomna, cnlomofilna vrsla ,

Vrijem e evietania - V-VII, vee prems nadmor· skoj visini. Razmnozavanje - sjemcnom j vege tativno. . Stanisle - najeetee na neutralnim do slabo klselim, svjcti m humusnim zemljitlima, preleino na kreenjaku, u svijetlim arisevim sumama, u klekovi ni bora, ili iznad gornje granice sume, n3 stj enovifim policama, kamenim gromadama, pia· ninskim sipnrima. kojima u jesen daJe ~ivo pisa~ izgled karakterislienom bojom Ilstova. 2ivi naJ· vise na hladnijim ekspOzlcijama i na mjeslima na kojima so du~e zad rzava sniJeg , U nasoj tlori, planinski mJivnjak najvise raslo sa sljcdecim vrslama; Vaccinium gaullherio ides, V. m yrlillus, Loise/euria procumbans, Empetrum her· maphroditum, Homogyne alpina, Lycopodium se· lago, RhododOndron hlrsulum, Salix relusa ild. Planinske p lice rado se hrane plodovima Ove vrSle i tako doprinose njenom rasJjavanju. Ra sproSlranjenos\ u JugoslavljJ _ S, H. BH, Gg Opea ra sproslranJenosl _ Evropa, Azij s, Sjav Amcrika, Grcnland.

CAUUNA VULGARIS (L ) Hull. Farn. Ericaceae

V,II...k, vrlt l, v,n

Common heat her, li ng bruyj:r. co mmune. Wtruee

Hl idekrlul, Besenhel de Ilepe<:K oI5L1 IUIOIIC " "L1i<

H.~ltus - nlski zimzeleni grm 30-60(-100) em vlslne, grane su mu tanke usp ravne. polegle ill poI/Ilene, ~ibol i ke. guste, lako lomljille. Kora - slvosmeda, lanka. KoriJenow slslam - gusto razg ranJen, otezs V8 razvoj drugih biljaka, Ie S8 zbog toga vrijesak smalra opasnlm korOl/om, narotil o u sumskim kullurama. Dale braine izdanke iz iila. U , IOYi - nasuproln i, p oredani u 4 reda (unak rsnl), Âą prilegli uz izbojak, sitni, Ijuskavi, trobridni, lupl, gall, ake 2 mm dugi i 0,3- 1 mm sireki, olvoreno zelene boje, zimi smedastocrvenkasl i. CvJelovl - u grozdast im, do 20 em dugim evasl irn a, oblf no su okren ul i na jednu slranu, pojedini cvJ etovl su lvonas!i, imaju ~etvorodjelnu ruti~aslu III bj elk aslu ( t . alb a Don.) taSku, koja je lnalno duta od vjentiea i JoS poscbnu van jsku ta!ku od pri cvjeln ih listova: imaj u 8 prasnika; plodnlca j e nadrasla. Cvjelovi su medonosni. Plod - vj~sjeme ni , okru glasll catvorooki tobolac. Slama - vrlo sitno, smede. Blologlj8 _ jednodomna, enl omofflna, heliolilna i acldollJna vrsta Vrlj' ma cvjetanja - krajem IIeta i u jesen (VII) VIII- IX. Rl zmnozavanje - sjemenom I vcgala1ivno. St8nll ta _ slaba. siromasna i kisela :zemljista, cesto prekriva og romne pOVfsinc degradiranih podzolasl ih terona :zv. ~vriSt ! ne .. - :zajednlca Callunoto- Genistel um Horvat (najtesce u Gorskom KOlaru i u lici), koje imaju poseban saslav i Ii-

1. c~ljel . sa stranl'l, 2 eviiel, uldu!nl presiek, 3. cvljOI. odozgo. 4 lu~lIk. 5. pla~nlk. 6. sjemenka

zionomiju, a nalazimo je i u svjeUijim Sumama . sumskim progalama i \! vadama. Zastupl jena u brojnim acidolilnim su mskim asocij aci jama. Rasprostranjenol l u Jugoslavlj l - S. H. BH. Sb. (u Srbiji je n a istotnoj granici). Opea ra&prostranJenosl - Evropa, M . Azljs, lSpadn! Sibir, Ural, sjev Alrika, sjeverozapad ne primorskc oblasti Sje~. Amerlke. Prlmjedb a - u nasadima se uzgaJaju brojne hortikulturne lorma vrijeska.

ERICA CARNEA L Fam . Erieaeeae Crnju!ia rumena

bruyere incamata Frilhllngs-. Schneeheici

, , ($'. '. ~

1. lislovi, 2. evljet.

$,<1

stranc. 3. evijet. uZdulni pre9jek.

4. cvijet, odozgo, 5. mladl plod, 6. mladl pl od, popr. pre5jek. 7. Sjl:lmenka, dOlje : uldutnl presjek

Habitus - zimzelenl grm aka 30{-50) em vislne, puzavih iii uspravnih stablj ika i laka lomtjivih

g ranCica. KOla - tanka, svijetlosmeda. Korlj.nov slstem - dobra razvijen, sa brajnim zilama , odli!!no vete zemljiSte. lislovl - po 3-4 u p rsljenima, geli. iglicasti, zaÂˇ sll jeni, dugi aka 5-9(-10) mm i 0,9-1 mm sireki, sa liea spljosteni i tamnozeleni, sjajni, s nalicia svjell iji , jaka alkloojen l od izbojka ; bez palistica. Cvjetovl - dvospolni, po 2-4 u pazuhu najviscg lisea. valJkas tl, sulalieni, imaju zeljaslu (:asku, koja je dva pula kraea od vjcncica, vise na savijenim peteljkama, erveni SU, rjeCle bjelkaSl i, praAnlcl su prira sli za evjeli5te. tu~ak Ima jadsn vrsl s jednlm !igom. Plod - vl~es j e m an j celvo rooki tobolac kojl se olvara na taj nacin da se zoklopel o lkidaju 5(0dinom samih okaea.

Scopa camicine n.cp<:<:.

nc~CK

Sjeme - vrlo sil no, smede boje. Blbloglj. - jednodomna, enlomo/ilna, kaleililna vrsta. VrlJeme cyjetanja - (I) II-III (IV-V). RllzmnQill"lInje - sjemenom i vegetalivno. Stanltle - u bazilitnim ~umama cmog i bijelog bora, krivulja, Ie u cmograbovoJ sum; (Querco, OS l rye l u~ carpinifoJiaa Horvat); izrazlla kalei'ilna vrsta, all sa sem na krecnjsku j dolomilu testQ javlja i na serpenlinu. gdje prekriva velike povrSine. Penje se i do 2000 m nadmorske visine. Aa sprOslranjenost u Jugoslavili _ S. H, BH, Sb, eg, Ma (jadino na planini Jablaniei, na jugoslovensko-albanskoj granici). Opt.a rasproslranJenO SI - prosior ad Alpa do Karpata, Apeninsko j Balkansko poluoslrvo. . Prlmjedba - u horlikulluri su poznali brojn; vrlm obtici, kojl se Iraze, naroeilo za ozelanjavanje kamenjara. U na5em Primorju su zaslupljene sljedoee vrSle ovog r?~a : drYol.ikl (velikl) vrijes (Erica arborta L.), kO]1 Ie u na~lm uslovima visok. do 4 m: wlJes pozemlju A (E. ver1iclllata Forsk.), to je nizak, polegl.', 20-80 c,:" visok grm, kojl je kod nas n~' rOCIIo zaslupl,en u makiji. pseudomakiji ; gartÂˇ zima (sveza Cislo-Ericion H-Ie) i. najzad, mnogo. cvjelnl vrijes (E. multi/lora L.), kOji ima ukotene, usp ravne Izbo/ke i visok Je 30-60(-100) cm.

ARBUTUS UNEDO L

Fam. Erlcacea8

PlanlkII. IMglnJli. JqodnJak

strawb«ry-trM

. rboul.er !rdbMrblum

alMtro. eOrHuolo ~ IIIPIHOc

.t.epe1lO

H-.. - zimz.lenl grm, rJ ede nlsko drva, ako 5m vlline I do 15cm deblJine, uspravnlh grana I gulte kroinje.

Kora - kod Izbolalta crvenosmaCla, kod starijih grana I n. deblu )e aivosmecfa ill crvenkasta, IJult1 .. u usklm uzdu!nim Ijuskama. KorQencw 811tem - ,azgrana!. odillno se prila-

god's",. krel:!nl.~kl m kamenjarlma I pukotinama

IUJana.

LIItowI- splrarno rasporedeni, kohstl, sla)nl aka 7(-8)

dugl I 2-3 em &Irokl, nalaze se na 3 do

1. kli Janac. 2. cvlatov'. 3. cv'I.!. uZdu!n. preslak. 4 cv;jet. bez vJenClta. S. plod. pOpr. p,,,jak. 6. sjemenkl. doll' : uzdu! nl praslak

10mm dugal. crv.nkastol, petelJci.

CyJetovt -

u terminalnlm. oka 5 em dugirn. vise·

6lm grold••Um cvastima, vrl!asl og ill zvonastog obllka. bll.1I IU ill crvenkasti, S 5-t'!lanim periJso10m.

Plod - vlleal_mana, aka 10-20 mm debela bobe xvan. -maglnl ... , kOja Je u unutrB!inJosti mesnalo brlinJava, solna, na povriinl bradavilasto tolka· Ill, l.sUva; od nje se prired'uja pakmaz. pravl .. I'fIklja, vino I dr. Sazrijeva nakon godinu dana. te .. plodovl u zralom stanju mogu vldleU u Isto vlllame sa novim cvJelovlma. lJeme - sllno. Izdu!eno. smad's boje. IIDJogIJa - Jadnodomna. sniomolllna, hallomna vrsla. Podnoal dobro suiu I posollcu. Ima laku Izdt.nalku snagu Iz panja. YrIJeme cvJahlnJa - X-XII . Rumnomanla - slamenom I vegelatlvno (raznl· camalz proilogodlinjlh Izdanaka).

Slanlll. - kserolarmnl leranl na krelnJaku. Sa· stavnl dlo erniki nlh §umB I u makljl. R.lprol lr.nJenol t u Jugol lavlll - S (rijalko). H, BH , (Hercegovina) ; od Islre do jutnog Prlmorja, kako na oball taka i na otoeima. narotllo Mljalu. Braeu, Kortull. Sipanu, l okrumu, poluoloku PeIlelieu ild. Opta ,alproltranJ.nolt - Medllaran I. u allantskom podrutju zapadna Evrope. PrlmJadba - zbog dekoraUvnlh osobina Ira!ana u hortlkulturL U naiol lIorl je zaaluplJana I greka planlb III "go ¢ovlak .. (A••ndrachM L.) koja Ie ,asproslrsnjana u jutnol Dalmaelli I Makadonlji (Konlska Reka zapadno od Devd'aliJe I u tjesnacu erne Reke). Odllkuja sa lajastlm Ilstovlma na dugim petaljkama I glatkom. crvenkastom korom debl" kola sa [julU poput kore kod platana.

" RHODODENDRON FE RRUGINEUM L Fam . Ericaceae RdasU slee, rdas!i p/enlsnlk

Ru sly-Ieaved Alpeoroso laurlor roso des alpes. rhododendron lerruqmoux Raslblaueroge Alpenro$~ Rodoaendro : ptJ.\u.\CU,\POIi

('I ,

~. '7

-, ~

" K

~'" r

•

.\w' )0 :;;

1 cvijel.odOlllO. 2. evlJe1, sa slraJle. 3 l U~Dk. 4 pra!nlk , 5. ueli lobolBC. 6. sjemonka s IrIJu sl.ana

Habitus - zirnzeleni grm, festo do 1 m visok, sa gusUm uspravnim granama, Ko,. - siyosmed'a, tanka. Lislovl - Ivrdi, kotasll. prosjecno 1,5-3,5 em dugi, 0,5-1,0 em sirok;, po ru bu goli, all nesta pavijeni, oa lieu lamnozeleni, goli j sjajni, na nalicju POsul i ok,uglim tljezdaslim Ijuskama, koje su u pocet ku tulozelene, kasnl]e rd'a slocrvene (imel).

Cvletovl - sakupljeni u cvatove POput gtozda, koji su najeesee 6- 10-cvjel ni. Plod - loboiac, koj! puca na pel dijelov8. Sadr!i veliki bro) sJemenki. 51.me - aka 1 mm dugo, svijellosmede 81010gll. - jednodomna. enlomolilna, praleino heliofilna vrsla Yrllem e cvJelanla - (V) VI. VII, p rems nadm . vlslnl. RazmnofavanJe - sjemenom i vogelalivno.

Slanll le - u klekovini bora, u svijellim smrcevim. arj~evim I eembrinim 5umama, od montanog do subalpinskog poJasa. Prelotno nO! svjctim humol' nim, dubokim, neutralnim do kiselim zemlji$lima na slilkatnoj podlozi. Re. prosirenjenosl u JugoslsYi;i _ S (Julljske Alpe, Karavanke, Pohorje), H (Klek, Velebit). Sb (Kosmet: Sar pl.). Ma (Sar pl.). Opcs rasprostranjanost _ Pirineji, Jura. Alpe, Apenini, Balk. pol. Primja dbe - u na~oJ flori, osim rdas!og slec~: zastupljen je dlllkevi slac (R. hlrsulum L.), kOli ima :.:imzelene listove ei/i su rubovi !repavjeaSIO dlakavi. RaSle veelnom na krecnjackoj podlOll uglavnom u sjeverozapadnom dijeiu na$e zemlje. a postoje eksklave izvan glavnog areala (npr Vranica u BoSni), Cesto se nalazi bastard izmedu navedena dva sleea: R. x Inlermedlum Tausch U flori Slovenije, oa mal om broju lokaliteta (okoliea Bos tanja. Brusnice kod Novog mesla) za' stupljen jc i utl alec (R. luleum Sweet. Syn.: Aza' Ica pontics L.), kod kojeg IiSlovl u jesen opa· daJu, a p r ekrasni zuli eVJctovi se javljaju od m8)a do j una. U Makedoniji, na vrJo ogranieenom prostoru (Ja· kupiea - KaradZlcil) javlja se karpatsko-balkanska vrs ta R. kolschyl Simonkai, koji 11vi na vi smi ad 2 1S0-23OO m na silikalnoj podlozi

.. YACCINIUM MYRTILLUS L.

Fem. Erlcaceae"

<»»2,.. borovnlc.

Whortlerbeny, blue berry Myrtilllll

IWldelbeerll Mlrll1Io 'ftPIIHIt8

HMHu. - listopadni, do 50 em vjaok grmic, gulank/h. Oilrouglastlh granl:ica. koje su lamo-amo saYljene.

still.

korI- zelena, tanka, gola. sjajna. Korijenoy . .'em _ dobra razvijen,

povr~inski, lz korlJena razvija duge podzemne izdanke. PupowI - nalzmjenicni, do 3 mm dug!. sa dvije bliJedozelene. sjajne Ijuske. UeIovI - Ok, uglaslo lajastl, n il. vrhu "asilJenl, pil OInO\lI zaokru!eni III plitko srcasU, gall, os lubu fino pliUlo nBzubljeni, oa vrlo kralkim pelelj-

kamL

~ - poled!na!!ni, na kral kim peleljkama, vlH6J. 4-7 mm dugi. zelenkaslobijeli iii ervenkasto nahukan!. ~aAka 5-dijerna, rjede cetverodlJalna. Pra6nlka 8 ill 10 koJI su kraei ad lucka. Plod - okrugla, p'avocrna, socna. mnogocvjelna boba. Zr' u julu i avgustu. ....... - polumJesetasto. smade, oko 1.2 mm

....'.....

BIoIogIja -

enlomolilna,

uglavnom

aeidolilna

Vrq.,n. cvJel.nl. - V. VI. Rumnobv.nja - sjemenom i vegetativno. BllnlMa - ima dosta Airoku ekoJoAku amplitudu: ll8c!e se na klselim 1 podzolastlm zemlliAtlma, a na vl6im nsdmorskim visinama lakoder ns smadim podZolastim zamljiAtima iii na pJanlnskoj crnlel. I<lseloll zemljlAta na kojem borovnica rasle Ie pH 3.4-6,4. Nalazimo je u brojnim zaje~nl. elma Iveze Rhodoreto _ Vaccinlon. ZnacaJnu ulogu Ima u planinskim vriAtJnama I u subalpin-

1 kllJanac. 2. cllijel sa Slrane. 3. cllijvt uzduinl p.nlek. 4. p.a!nlk, S. _j emenke, uzduinl p.esjek, 6 plod Odozgo. dolje: pop •. p.esjek

skim acidofilnim zajednicama, gdje testo guslo obrascuje velike povrsina. Rasproslranjenost u Jugoslavlll - S, H. BH. Sb, eg, Ma. o pt. ,asproslranlanost - eljels srednja i sjev. Evropa, Kavkaz, M. Azlla. sjev. Azlja. SJev. Amerika od Kolorada do Aljaske. PrlmJedba - slalkaslo kiselkasli plodovi Imaju mnogoslranu upol rebu : jedu se S~ie:fi. a od njlh se spravljaju kvalilelni Bokovl. SirUp/. kompotl. dtemovi i dr. Imaiu primjenu u narodnoj I slu.!benoJ medlclnl (Fructus Myrtllfl). Plodove rado jadu razne plice I lako doprinose raznoAenJu siemena.

VACCINIUM VITIS_ IDAEA L. Farn . Erieaceae Brusniea

Red Whoftlefberry

Alrel/e rouge Pre isse·lbeare Vigna dorso, vlte dl monte tSPI'CItUKa

1. c~llei sa "rane. 2. c~ilel , ~ldutni presJek. 3. prdnlk, 4, plod, popr. preslek, 5. plodovi. 6. Slemenka

Hebltus - zimzeleni, nisk), 10-30 em visok grmi06, sa !ankirn, okruglastim, poleglirn granCiearna. KorlJenov alatem - dobro razviJen, povrsins~i. . Lla'ovl - tvrdo ko~asli , 0,5-0,75 mm debell, cJe10viiOg ruba, s gornje slrane lamnozeleni, sjajni. odozdo mat svlJeliozeleni, sa markanlnlm smedim ta¢kastim ~Iijezdama. CvJetovl - u termlnalnlm, bogati.':'l' .g rOzd!'lsllm evastima; vien¢i~ 8-10 rnrn dug, blJel III rutl~aSI ; prasnika ima 10, koJI su prJ osnovl dlakavl. Plodovl - na po¢etku bljeH, zatim skerlelno erve. ni, sjajni, mnogosjemeni , nose na Ijemenu, oslat. ke ~aske, gorkastog su okusa i bra!injastl. ZrlJu u septembru i oklobru. Sleme - crvenosmede, 1,5- 1,8 mm dugo . Blologlle - entomofllna, aeidofllna vrsla, V,IJeme cVje'anja - V, VI (u nl~lm polotaj/ma cesta je poJava ponovnog evjetanJa I plodono§enja) .

L -_ _ _ _ __

RazmnofavanJe - sJemenom i vegetativno, Stanl'te - u na~lm krajevima brusniea se ~aj· ¢e~ce nalazi U smr¢evim, bjeloborovim I knwIjevim sumama , ¢esto zajedno sa obi¢nom bort>vnlcom. Cesto se susrece na visinama i preko 2000m Rasproslranlenotl u Jugosl.vljl _ S, H BH, Sb, eg, Ma (rijelko). , . Ope. ,.sprostr.nlenost _ sjev. Evropa, AZlja I Slev. Amerika. Prlmjedba - opisano ie nekoliko mikrosislema~' skih obtika. Osim navedenih vrs!a roda VaCCI' nfum u nasol flori je zaslupljena creln e borovnlCI (V. uJ/glnosum l.) . To je listopadni, 80(-90) em visoki grm sa plavi¢astozelanim listovima; bob~ erne sa plavl¢astim pepeljkom. Sarno ime gOVOIl da rasle na treseUstima. Sli~na joj je V. gaul1he· rloldes Bigelow (Syn.: V. u!iginosum L. subsp, mierophylfum Lange) koja rasle u vegalac lji pia· nlnskih vrlSlina, sa brojnim acidofilnlm vrstam a , To je nlski, do oko 15 em vlsok, grm. U flori SIOvenlje (Gorenjska. LJubljansko barla, Slajersko) susrece SQ mehovnlce (Oxycoceus pa· IUatrl a Pers.) (Syn.: Vaccinium oxyeoccus L). koja tivl u vegetaciJI nadlgnulih crelova sveze Sphag' nion fuscl 6r.-BI .. gdje raste na gusllm lepislrna raznlh vrsta roda Sphagnum. Oslm tlpSkog obtlka subsp. paluatrla, rjade je zaslupljen subsp, mi· croeerpua (Turez.) A. Berlin. kO)1 se odrikuje mao nJlm dlmenzljama svJh dljelov8, Ie golom evJa!· nom drskom (kod IlpSkog obllka evjetna df~ka je ± dlakaVa)~._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __

TlUA CORDATA Mill. (Syn.: T. parvlfolla Ehrh.) Fam. Tillaceae

Batt-smill-l•• ved lime lilleul Wlnter-, Waid-linde, Ilglio ITIUemmano. Ullo Se ly.lieo MeAKOIIHCTlI ••• 3HIoIII •• AIi Ra

Hablius - fislopadno drvo visoka do aka 25(-30) m. sa iirokom I guslo razgranjenom, duguljasto

jaJolikom krein/om.

Kol'II - kod mladih primjeraka 91a\ll.a, zelenka8Ioamed'a; kod Slarijih staba]a do 2 em debela, duboko uzdu2:no izbrazdana, crnkaslosiva. ~orlJ.nov lI.tem - jako razviJen : sasloji sa ad VIle I.~ih verlikal nih i bro/nlh botnih lila. AazviJa ektolrofnu mikorizu. Pupcm - do aka 5 mm dugi, najeesee u jednoj ravnl polo.2:eni. pokriveni su sa 2 lamnocrvenkastosmede. gole IluBke. koje su nejednake velicine. UIIOvI - aka 4-7(-10) em dugi. islo lolika iiroki; na IIcu gall, tamnozeleni, ns nalicju svijeliOzeleni I s. tupetclma sviJellorClaslih drafiea, u uglovima Usnih netava; petellka 2-4 em duga. C¥ittovl - dvospolni. fufkastolelenl: 5-7(- 11 ) u PaAtltastoJ evastl, kola je svojom drskom prir asla za krllatl zalisla\(.. Zalistak ima izrafenu drsku. Plod I I )eme _ vi§asjamani. okruglasli oraMic ke)1 sa moJ:e bez teskoca prslima zdrobiti, spolja ~huIJa8t. bez reba ra, slabo bradavieall ; do oko mm u dijametru. BIoIogIJa - jednodomna, enlomolilna, polulcioIltna, bnoraslufa vrSla. Ima jaku Izdanatku snagu Iz korijena. Vril...e cvletanJa _ u Junu, najkasnije od svlh na6lh Upa (imel). RlZmnofa"anle - sjomenom i yegetaliYno. ~~nllte - nije narotilo izblrlJiva u pogledu kya~la Zemljlsta, ali najbolje uspieya na dubokorn, ra 10m I bogatom kre enjafkom zemljlstu. Kod

gran~lea

preslek. 4.

5 pupovima. 2. kilianac. 3. evilal. uldulnl

ora!~i¢1

, krll."lm zaliSkom, S. orat¢l¢

nas je zastupljena preteJ:no u montanoj zoni bukoyih suma, Ie u mjesoyilim liiifarskim sumarna I lugovima, najte:1ice u :r:ajedniei kllnjaka i obifnog graba (Ouerco-Carpinetum crostfcum Horvat) I dr. ali 5e javlja i u lermolilnim zajednicama sveza Ostryo-Carplnlon orientalis Horvat. R.sprostrlnlenol' u Jugol le,,111 - S, H, BH. Sb. eg, (Ma: neslgurno i vr to rijel ko). Opt. rllprOl lranlanOI' - EYropa, evropski dio SSSR-a, Krlm, Kavkaz. Primladba - veoma yarij abilna vrsta. BUska maloUsnoj t. je T. cauc.llca Rupr.. koja se odtikuje Izrezlto ervenlm mladicama I IIstovlme kojl su na nallelu bjelifastosiYI j t ill su zupci izrazilo kom!aSIO Izvueeni. Kod nas je konst&tovana u BH. Cg i Ma. Malollsna I. je veoma medonosne 1 cjenJena u pfelatslvu, a evjetoyl (Flores TJlise) sa upotrebIlavaju u Ijekovile svrhe.

•

TILI A

PlATYPHYlLOS Seop.s. lat. (Syn.: T. grandifolia Ehrh.)

Fam. Tiliaceae

Lipa ve1elisna, ralll

Large leayed lime TillcLlI ~ grandes leuillrl Sommer-. Friih-Linde

Tiglio noSlrale KP\'",'U.,IICTlla •• _,eTl' 1lI .\IlIl3

~ t!·., .

~"",7

._ - _

,~.

~l . )11\""

",~

I~ ' 1

"' ,

.: r. ' \

*' .~. 'J,

""'-cA

1 S k"'astim

~allskom.

::....

.1 ~

grant lea s pLpovlma, 2. kliJanac . 3 Q",~¢,,:;i

ora~¢Io!

cvilci odozgo,

Habitus - listopadno drvo i do <\0 m visoko, p ravog debla i sa sir'okom, vOluminoznom kroSnjom. Kor. - do 011.0 3 em debela, llzdutno grubo ispuea, sivoervenkasta. Korlj enov sistem - jako razvijen splet. naroeito botnog korijenJa, kOle prodlre duboko u podlogu. Pupovl - do 011.0 7 mm dugi, rasporedeni kao kod predhodne vrste: pokriveni su sa 2 lamne, ervenkaslosmede, gole, Ijuske. nejednake velitme. Li slovi - Yeti od lislova kasne lipe (preko 8 em) i nalaze sa na 3 - 6 em duglm potoljkama, na lieu obitno goli iii vrlo slabo dlakavi, tamnozo· loni, na nalitju su svjclliji i sa tuporeima bijelrh dlatiea u uglovima lisnih nerava, Cvjetovi - dvospolni, bijelo:!utl, mlri~ljavi; po 2--3(-6) u paWtasloj evasll . Zalisei su bez drske, sledecl IIi, rJede, sa dr~kom. Plod vi~esjcmeni okru91asll Ivrdr orastic (no mOIO so t.droblll prshmtJ), koji je spolja pokriven

gustim smedim dlaticama i lma 5 jasno izbotenih uZduznih rebara. . 8 10109118 - jednodomna, entomo/ilna. mezol1 1na brzorastuca vrsl a. Doiiyi veliku starost. d a VriJeme cvjelanja _ pocetkom juna; ako 14 an prije kasne lipe. . RazmnOfava nje _ sjemenom i vegetallvno. Sl anl! le - Iraii hranljiva. rahla, blago. humusn~ mineralna zemljista u podrutjima sa vise zracn vlilge, , la' Kod nas je zas tupljena najvise u brdskom I P ninskom regionu, gdje je primije!:an~ u ,brolni:' mezoilinim sumama, prete:!no ~ za~t!ce~l"! ~: I lama, Tako je nalazimo u ziljedmci k ttn l8, m obitnog graba (Quafco _ Carpinatu", croall CU Horvat) , a dopire I do pojasa mijesane ~UkO~~ -je\ove sume, Nij e rijetka i na specilitnlm sa nistima, u meduneevim sumama, b Rasprostra nje nost u Jugoslavlji _ S, H, 8H, 5 ' eg, Ma, r Opea r aspro stra nJe nos t _ Evropa, zapadna AZ J8 Krim , Kavkaz. .' Prlmjedba - veoma varijabilna vrsta. Osim dVllu navedenih lipli!, u nasoj Ilori je zastupljen~ nek~ liko vrsla lipa, od kojih je najpoznallja bljelS srebrnssl a I, (T, argcnlca Desl ; Syn . T. /omell/05 aucl. vix Moench) Odlikuje se siroko src~slll", zaslljenim listovima, ko;i su po rubu ostro I pr~ vii no leslaras!i, osim pri olnovi, gdJe su ejclOVIU, na lieu Sll tamno.t.eleni sa rije!kim zvjezdas!liTI dlatieama, na nali tju su srobrnasti i zviozdnslo dlflkavi, bjelltasli CVlola knsnlja I od kosne lipe

BUXUS SEMPERYIRENS L

Farn. Buxaceae

Simi lr. zelenlka

Common box buls

b~nlt

lIemeiner Buchsbaum

bosso. bono verde I<:I"I<;n"" " O C,-'MIIIIlT

Habitus -

zimzeleni, gusto razgranaU grm. oka

, m visok, iii manje d rvo, koj e, npr. na Kavkazu .

gdje obrazuje citave saslojine. dosl i;!e visinu i do 15m i p ro mjer do 1,5m. KOf. - tanka, iuckaslosiva, sllno i plitko ispuca. Mlade g rancice sil na dlakave, ceivorobride.

Korilenoy aistem - sirok, dobro razvijen. Usloyl - ko~asti, sjajni, gall. do 3 em dug!, na kratkim peteljkama, na lieu l amnozeleni, na nalieju blijedozelenl. Ostaju na granama 8-12 godina. ~1.loyi - j cdnospolni, zelenkaslolutl. u loptaslim cvasl ima, smjeslenim u pazusima lisleya. U jednoj evaS!i se nalazi jedan ienski i vi§e mU&k ih clIJetova Plod - kotasla, sllijellosmeda, 6-7 mm dug a cau ra (tobo lac) sa Iri pregrade; u svakoJ preg radi su po 3 sjemenke. Plodovi sazrijellaju u jesen I os taju na stablu preko cijele zime. Sleme - elip tlcno, Irobrido, crno, sjajno, golo, 5-S mm dugo. Blologlj _ - Jednodomna. enlomoWna. spororastueft IIrsta. dotivi starost i do 400 godina. Podnosi dobro mrazelle i togu, duboku slenu. ali i punu Slljellosl. Yrlj eme evj etanja _ II - IV (V). Rllzmno.t:.v. nje _ sjemcnom, ali u praksi preletno lIe90lalivno. Stanllle - kod MS naicc~ca nn krecnjaku i dolomJIU, all i na serpenlinu i drugom mal icnom 6upstl alu, plcle.i:no do 1200m, ali se na nokim planinama penja i do 1600 m nadm visine (Jaku -

1. klijDnac. 2. IIran~iea s dljalom US lovs i S pupol/lma. 3. evast U pazuhu IIsta, 4. prdnlk. 5. tensk' eviler. 6. lDnskl cyllol bez ocvIJe~a. 7. mulkl cyllet. 8 prDtinac tobolea, unu lra!nla Slrana. 9 slomonka

pica), Najvi§a j e zaslupljen u cl fl obOl ovim I bjalograbovim zajednicama. u zajednici :;a makedonskim hraslom. bukvom, pilomim kestenom i dr. vrSlama. Preletno se jallija u vidu §ibljaka. Raspro stranjenosl u Jugoslavlj' - Ma (prema H. Em-u, nalazi sa na IIi odllojena podrucja: najvi$e Izmedu Polo$ke i Tilovele$ke Kotl ine. u klisurama Treske I Pclnje, a ne$\o manje u demirkapljskom i ohridskom), Cg (okolina Oani!ovglada' Siallne, Kl esovina). u oSlalim krejevima nese zemlJe $Imsir j e cest u kulluli, I podivljao. Opea ras pr oslranje nost - Ju~na Evropa, zapadna Azlja. sjov. Alrlka. Prim jedba - od davnlna veoma cijenjena vrslS U hOIUkulluri, 10 se sllugdjo suslcce U Slarijim par· kovima, III lovimo, nerocilo na grobljima Prema habilusu, IOlmi I boli lislova I dlugim osobinama. poznato je mnogo vrUarskih lorm'.

• EUPHORBIA DEN DROIOES L. F arn. Euphorbiaceae

Mljecika drvenasta

Wood spurge euphorbe lig ne u~ Bauml<S rm lge WoUsmll~h

eulo/b ia arbo lea

1 evesl ( cyllth/urn). 2 plod. 3. sjemenka

Habitus - lislopadnl grm do 3 m visine, siroke krotnje, kra tkih, tibolikih g rana koje se granaju vllicaslo (ra sljasto). Kor. - smec:Ja do c rvenosmeda, sadr!i obilje ml jecnog soka, kao i granclce. KartJenov II,tem - dobro razvijen, prodire du boko u pukotine krecnjatkih stijena. Lillovi - jednoslavni, lancetastl, cjelovilog ruba, gusto skuplJeni prema krajevima izbojaka, zelene boje : u vrijeme Ijetne suse poipu no opadnu , a s jesenjim kitama ponovo proJistaju , Cvjetovl - sacinjavaju narotUe sku pine tz v. ciatije (c yslh ium J, kole se sastoje Iz Jednog sredlsnjeg !enskog evijeta , koji je opkoljen s 10 iii vise vrlo jednoslavnih muskih evjetova, sasl avljenih iz po jednog jedinog pratnika u vrtastom cvj eli stu, kOje na rubu ima 4- 5 i.lijeZda ; vrat tuc ka je Iscljepan iii razdijeljen na Iroje. Plod - lobolae sa 2-6 sJemenkl, ponet to spl jo· iten, gladak.

Sjemenke - avalne, lamne, glalke. Blologl18 - jednodomna. heliorilna, termokserof ilna vrsla. Vrll.me cvjetanJa - ad kasne jeseni pa sve do mjeseca maja. RazrnnoZavanj a - iz sjemens i vegelativno. Stanil l e - naseljava pukotine okomitih rasp uca· IIh krecnjackih slijena koje se izdizu iznad mora Ra sprostranj anosl u Jugoslavljl - H, eg . (opr.: Koreula, Palagruza. otocie dubrQva¢kog arhlpelaga. Sv. Nlkola itd.), Ie na nizu lokalitela litoralne zone jui.nog Jadrana Opca rasprol lrBnle nos! - zemlje aka Sredozem-

nog mora.

DAPHNE ALPINA L Fam. Thymelaeaceae Ukovac alpsld

Daphne Ilp lne Bflrg-s.ldolbut Llllr. ,l • • rpl ne

tt.bItus -

IIstopadnl, ake 40(- 100) em visok,

veoma razgranJen grm.

KGI'll -

mladlh IZbojaka crvenkasIO$met1a, dla-

kava, kunije gola. siya.

•

korq.nov alstem - dobra rszviJan, snaino prodire u pukollne slijana. lIItovf - obrnulo jajollkl do elipli¢ni, 1- 4 em

dugl, 8ledef l. S obje slrane dlakavi, naroeilo oa

donjol atranJ, slvozeleni, cijelog ruba.

CYJetovI- po 6- 10 u lerminalnim glavicama, ake 0,9 em dugl, sledeer, miri ~IJavi. faska spol]a sllno mall_va Plod - narani:aslocrvena okruglasto-Jajasta, ma-

IJava, 'ednosJemena kostunica.

S,feme Izdu!eno jajasto. IloIogJja - jednodomna. enlomolilna, kalcililna

hallofiln. vrsta. Olrovn., kao I 05181e vrsle ovog

rolla Yrtjeme a'.18n)_ - V, VI. RazmnobvanJa - sjemenom i vege talivno. Slanllte - najteMe raSle u pukoUnama kreCnJ.eklh stllena, ali nije rijelka nJ medu kamenllim blokovima, keo I nil skelelnim rudlnama. Nalazlmo Ie od monlanog do subalpinskog pojasa, ave do preko 2000 m nadmorske vlsine. "-'Phlilranl.nas, u Jugo, lavlll - S, H, BH , Sb , Cg

Opta ,asploatranj.nost _ Jutna Evropa , planine

~~rI:,"eja do islo¢ne Jugosiavlje, M. AzIJe, sjev. PrlmlllClba - oalm lipske vrste kOja je zaslupijena U sleverozapadnlm kraJevima nm zemlle, u lu-

(;vijlll sa . I'8n8. 2. r8z rfllan eviler. 3. gr8ntlca s plo -

dovlmll .•. siemenka

golslotnim Oinaridima nalaze se broini prelazni obJici ka zimzelonoj juznob<llko.nr;;koj vrr;; ti D, olco-

Id •• Sch reb, koja je kod nas rasptoslranjena naJ· vise u Makedoniji. Od pal uljaslih wsla roda Daphne na nekim na9im planinama se mogu susl esU jos: brlla¢lea (0, en.orum L.), koja ima ruti¢asle do crvenkasle cvjelove, zalim D. slrlala TraU. kOja t ivi na pianlnama slovenal:klh Alpa na vis!ni od 1500-2000 metara_ Donekle je slitna prelhodnoj, lako se od ove dobro razlikuje po nekim morloloskim karak· lerisllkama. Posebno je inleresanlna crn ogorsko·bosanska endemiCna vrsla Malllll\' IIkovac ID. malyana Bletic), koJa je opisana sa nekih slanisla u sllvu riJeke Pive. Nedavno Ie uSlanovlJeno da je ova Inleresanlna vrsla, kOja tlvi u pukoUnama le4ko pristupatnlh, okomlUh kreCnjaCklh stllena, zaslupijena na neklm lokalltellma u jugolslotnoj Bosnl.

.. DAPHNE MEZEAEUM L.

Fam. Thymelaeaceae Oblenl IIkQvac, vutJe liko, haJducka opul.

Mezereoll, dwan tlay ml\zertion SeidelbaSl, I(elilllh ais F!or dl 5teccO, meuerEO II(U'I.,IlK oI5l.1KIIOllellm.rii, DO.I'I1.e .11.11<0

gfan¢lcQ s pupov,ma, 2. klljanac, 3. ra~lren cVIJe l . plodnica, 5 uzdu!m presjek plodnlce, 6. pra!nlk. 7. gran¢lca s plodovima, 8. plod, uzdu!nl prasjek, 9. 5]8menka 1

Habitus - od 30-150 em visok listopadni grm, sa sibolikim, slabo razgranjenim, uspravnim 9ranama. Kor. - relalivno debe Is, mekana, u mladosti zuckaslozelenkasla, kasnije sivosmeda, glatka, sa dugim vlaknima svilenkaslog lika. Korllenov alstem - dobra rBzvijen . Pupov] - sitoi, terminalni (lisnl) pup la/ollk, bocni (cvjetni) pupoljci kuglasti, IJuske smeCfezelenkasle sa smeCflm f ubovima, oa rubu Irepavi¢aste. Llsloyl - duguljasto-Iancctasti, dugi 7-9 em i 2-5 em si roki, spiral no rasporeCfeni, smje!ilenl prl vrhu izbojaka. CvJetoyl - 'leoma mlrisni ; najce!ee grupisani po 3 postrance na proslogodlSnjlm izbojcima. Plod - skerlelnocrvena, sjajna, duguljaslo Jajasls, soena, jednosjemena ko~tunica, koja je on

donjem dlJelu zsokruzena, a na gornjem zalupljena, velika kao grasak (oko 8 mm promjera), sjedi na lankim izbojcima, sazrije'o'a u junu i julu. S/eme - 9010'0'0 okruglo, 5 - 6 mm u promjeru. 81010gl/a - jednodomna, hermafrodilna, enlomafilna vrsla. Dobro podnosi zasjenjivanje. Svi dijelovi bilj ke, a naroeilo kora i plodovi 'o'eoma olro ..... ni, izmedu oslalog sadde olrovni Olikozid da/tlin i smolu mazerein. DOlivi slarosl do 15 godina. Vrl/eme cvjetanja - ra nD proljece (prije lislanja): II-IV, u visim nadmorskim visinama kasnlje. RazmnoZavanje - iz sjemena i vegelalivno. Slanll l e - u svijetlim sumama i sikarama, rubavima !uma i progalama brdskog, monlanog, a ceslo i u subalpinskom i alpinskom pojasu naSl1l plan ina, gdjc sa penie i do 2300 m, dakle, mazemo ga nacl od hra;;lovog pojasa pa sve do pojasa klekovine bora i planinskih rudina, pl~' telno u zajednicama svezA Fagion iIIyricum, PIceion excelsae, Pinion mughi, a oa plaoinama Makedonije (npr. Rudoka, Sara i dr.) redovnO 58 nalazl u saSlavu plaolnsklh vriMina sveze Bruckenthalion. Javlja se oa plodnim, svjefim , I ralllim zemlji!'itima. bogatim vapoom i blagim humUsom, ali c::eslo i na skelelnim terenima. Rasproslranjenosl u Jugoslavlll _ S, H. BH, Sb, eg, Ma . Opca rasprosl ranjenost _ Evropa, M. Azija, Ka~ kaz, sjev. Azlja, Prlmjedba - zbog lzrazonlh eslelskih svojs t(l~a uzgaja se u parkovlma i vrlovima. Poznato Je nekollko kullivara, koji su veoma cljenjeni.

DAPHNE LAUREOLA L. Fam. Thymelaeaceae

LovortlCII, lovorollsnJ IIkovac

Spurge laurel Laurier des bois Lorb8'er,SlIldlllbasl

Laurlola IIOA<Ie.ro.... H1K

AlDPOAlICTHloIfi

Habit... - zlmzeJeni grm 50-120 em vlslne, debellh. uspravnih, savitlj ivih grana. Kor. - relaUvno debela, makena, go la, lamncsmeda iii sivosmeda, le!ko 58 kida zbog duglh vlakana svilenkaslog lika. KorlJenov aI.tern - dobro razvijen, povrsinski. ~ - sa vrlo kralkom peteijkom, dugutjastl III o brnuto laneetest l, 5-8(-13) em dugi i eka

1.5-3(-4) em !iroki, kofas!i, odozgo lamnozelenl , slajnl. odozdo svjelliJI. goll. pri vrhu kral ko zaAIiJeni. cjelovitog rub.; slariji lislovl podsjecaj u na IIstove lovora (oluda lime!). Na mladim Izbolclma rasporedeni su naizmJenieno, dok je na starlj lm granl:icama vilie lislova zbijeno u rozete. CwJetowl - 5-tO u grozdastim rljetkim evastima u Pl1u§Clma srednjih i gornjih IiSlova, t utozeleni , bez mirisa, aktinomorln i, sa Izdubenim cvjetlpra~ i lem kOje ie ejevasto produteno, Imaju nlka od kojih su 4 prirasia na gornjem rubu evjelilia, a 4 nelito nite u cvjeti~tu : antere zutonaran-

taste.

Plod - duguljasta, jajllstll, sotna kott .... nlca. na PO¢elku zelena. u zrelom stanlu erna, slaJna. SazrlJeva u Julu. BloIoglle - jednodomna, hermafrodilna. entomoIiIna, sciofitna vrSla. Svi diJetovi blljke, a narotllo kora I plodovl, veoma olrovn!; Izmedu aSialog sadrie olrovnl gllkozid delnln. YrlJeIM cvlehlnl_ - III-V. RumnotevenJe - iz slemena I vegelalivno. 8!&nllte - nej (:e~te u bukovim sumama brdskog I monlanog pojasa (do 1400 mI. na rahllm, svle-

1. IIslovl. 2.

r",~i ren

evllel. 3. evljll 18 I lrene , • . Ijemenka

.tIm I bogalim zemljistima pretetno na kre¢nja¢koj podiozl. Alede je zaslupljena i unutar term oIiInih sasloj ina. Novija istra tivanja pokazuJu da lovorollsnl likovac u nasoj fl ori ulazi I u sastav medlleranske ~umske vegelaci je (poluOlok Istre). npr. u zajednici ern og graba i jesenske saSike (Sesler;o-Oslfyetum). Tu se ana natazl u rasponu od 190 pa do iznad 800 m, prelefno na IliAu, no 1510 lako i ns kre¢njaku. Predpostavlja se da su ova S lll"I ~'a (ellklnog ka rakle ra (Sugar-TrinaJsl ic. 1970). Aallprolltrenjenol t u Jugoillavill - S. H. BH, Sb. eg, Mo. Opce rallpro. lranlenollt - zapadna do jugo!sto¢ne Evrope. Ie Sicilija, Korzlka, zep. AzlJe. slav. Afrika.

DAPHNE BLAGAYANA Freyer

Fem. Thymelaeaceae Boriks, jeremleak, 8laga/ev IIkovac

·, I tvljet sa slrane, 2

ra~lren

cvlJet. 3. ptodnica

Habitus - niski, puza... i i potegli zimzeleni grrn do 30 em visine. Kor. - u mladosti zelenkasta, kasnije tam no-

smeda, tanka, kalasla, sa dugim vlaknima svilankas tog lika. Korljenov sislem - dosla razgranal i brojan, dobra pavezu je zemlji!He. Llsloyl - obmura jajollki, zatupastog vrha, koiasti, glalki. slajni, 3-6 em dugi. na lieu tamnozeleni, na nalitju svjaUiji, spiralno parMani na Izbojku, najte{>ce na nJegovom vrhu nagomilani poput rozete, narotllo na lertilnim izbojcima. Cvjelovl - tuckastobijeli, 1160ma mirisni, zbijeni po 10-20 u gusle lerminalne glavice, okruieni Ismnozetenlm lislovima: eljevi cvJeli~la aka 1,5 em duge, lzvana oskudno dlakave. Plod - crvenkastobijcl, mesnet poput bobe, sa jcdnom sjemenkom.

Blologlja - jednodomna, entomofilna vrsta. U karl i plodovima nalaze se jako otrovne maleriJe (npr. glikozid dalnin i dr.). VrlJeme evjelanja - rano proljece: III, JV (-V). RazmnoZavanje - iz sjemena, ali prelei:no vegetativno. SlanJlle - rasirena na krecnjacima, dolomitima ali je na serpentinima najobilnija. Najce5~e je narazimo u sikarama. svijetlim crnoborovim ~u· mama, od monlanog do subalpinskog pojasa, penje se u visinu do preko 1600 m. Aasprosl,anjenosl u Jugoslavijl _ S, H. BH, Sb, eg, Ma . Opea ,asprostranjenost _ Jugoslavija. Rumul'lija, Bugarska, AJbanija. Prlmjedba - olkrio ju je jos 1837. godine grol Bra gay na brdu Sv. Lovrenca nad porhovim Grad~om u Sioveniji, a naredne godine oplsao botanl(~:ar Freyer. Borika je zasticena na svim slovenackim lokaU· lelima keo i na rijelkim hrvatskim nalazi~t ima ~ Sa",lOborsk?m gorju Trebalo bi je z3stlti I n3 neklm druglm stanislima. Zbog dekoralivnih svojstava uspjesno se primjenjuje u hortikulluri.

811

RUIUS IDAEUS L.

Fam. Rosaceae

Raspberry

'rambols!, r HimMele

'rambos. Ma.\HHa oGlol~HH&II .

MlI.\.KKIl ,\CCIIU

Hlbltut - IIstopadni 9 rm oka 1,Sf -2) m visi ne, 61bollkih. pravih iii l u~no sayijenih, kolJencasl ih okruglih Izbolaka. Kor. - zelenkastosiva, sa tutosivim uzduinim progama. Grancice u potetku dlakave. inace sa kratklm bodtjikavim cekinjama. Korll.nov .Istem - dobro fazll ijen. brzo osvaja

teren.

Pupowl _ spiralno rasporedeni. sjedeci, konicno

zaillianl, pokrlveni sa nekoliko svijellosmedih I golih IJuskl. lItlovl - perasli, sastavljeni od 3-5(-7), po rubu neravnomJarno leslera51ih lislies, odozgo giatki, S

donie Sirane bijelopuslenasti; imaju nilaSle pa118Iu~e.

CV)etovl - u metlicastim iii grozdaslim cvsstima . pravltnl, pelotlsnl, bilelr. koilunitavi zbirni plod (maUna). na ispupnom plodi~lu . sotan. lako se raspada na poJedlne plodu:e. Zri VII-VIII SYijetlosmede. s mrezasto rasporedenim lIdublJenjirna i Ispuptenjima Blolo"lla - Jednodomna. heiiofilna vrsla. Slabt)ike adurn'tu (uginu) u drug oj godini. nakon slo donsau plod. '"rlJeme cv}etanja _ V, VI (-VII. u v;~im predje· rna). Razmno!avanJ. _ sjarnenorn i vegelativno. 811nlll. _ testa vrsla u ilumama. na sumsklm 'letin_ma i poZariillima. medu kamcnim blOko· virna Najtesce obrasta veca povrslne monlanog i lubalplnskog pojasa. Karaktsri$litna vrsla re o

::c- -

S..,... -

1. grBn¢icB S pllpovlm~. 2 pup. pogled sa strone. 3. tvi. je t. uzdulni ptesjek, ~. pta$nlk. $ dvlju straM. S kO!IIIniCavt Zbltnl plod, uzdu!ni pre'Jek, 6 sjemenkll. 5 Clviju s1tana

da Epllob;elalia angustlfoliae. Tra~i dublja, rahla i svjeia zemljiSt8. dok suva i plitka iZbjegaya. Rasproslranjenosl u Jugo,lavl)i - S. H. BH. Sb. Cg. Ma. Opea ralprollranienoll - ima sirok areal u Evropi. Aziji. na Orijentu i u Sjcv. Ametiei. PrlmJedba - plodovl mallne kao Fructus Rubi Idao; sluie ze spravljanje soka, pekmez-a i slelke. a odlitni su i u svjc.tem Slanju. Suhi plodovi se upotrebljavaju kao sredslvo za znoJenJe. a od listova so spravlja taJ. Cvjetoyi mallne da/u obiIan nsktar i sadr.to mnogo porena. Iz tih razloga veoma je cijenjena u naprednom ptetarstvu U sgrikulluri su poznate broine sorte. koje se odlikuju posebnim svojstvima nsrotlto krupnoei plodova, kolitlni neklara I polena. rezislenlnosli na razns bolesll lid. Postoje I sorle sa .tuUm ptodo· virna

RUBUS DISCOLOR Weihe & Nees

(Syn.: R. procerus P. J. MUll. ;

R. macrostemon Focka). Farn. Rosaceae Kuplna

Bramble. rasp-ber/)' Ronce. mOrier SiissfrOchllge 6rombeell! Rogo, rovo

Razmnoia.anje - sjemenom i vegetativno. Slanlit. - sikare, iivice, rubovi sum a, uz puteve i na drugim, slicnim stani~tima, kako na kref· njaekoj. lako i na silikalnoj podlozi. AasprO alranjenoat u Jugoslavlji - S, H, BH, Sb,

eg. Ma.

I. dio oranCiee s trnovima. 2. evl)et. uzduini prasJak.

3. pratnlk. .t. kottunlCllvl zblml plod, desoo; uzduZnl

preajek

Habitus - oko 1-2 m vlsok grm, eiji su izbojcl veoma dugi (ime!) i pri vthu savijeni; pokriveni su brojnim, nadolja savijenim bodljama. Kora - tanka, zelena, na osvljetijenim stranama Ijubicastocrvena. KorlJenov slstem - dobro razvijen, ± povrsinskl i horizontalan. Pupovl - dug! I zasil jeni, dosta (ijetkl, pokri'leni sa nekoliko dlakavih Ilusaka. Llstowl - na lieu tamnozeleni, na nalieJu kudravo bijelo dlakavi, dugo u zimu ostaju zeleni. Cvjeto.1 - oko 2 cm u dijametru; ea~ka dlakava; 'Ijancie bijel iii ruiitast. Plod - kostunlea'li zblrni plod (kuplna), sotan, go, lako sa raspada na pojadlna plodlee. Sjeme - dosla sitno, svljetiosmeOc. Dlologlja - jednodomna. entornolUna vrsta. VrlJem. evjelanJa - VI. VII.

Opt. r ••proslranjenosl - srednja I Juina E'lropa. Ubanon. Prlmjedba - plodo'li kupine imaiu mnogoslranu upolrebu: u svjeiem stanju sluie za ielo, od njih se dobi'la 'Iocni sok, kompol, pekmez, 'Ii no ild U nasoj 1I0ri je zastupljen vellki broj crnoplodih ~rsta ovog roda, koje se eesto, mada nela~nO, lmenuju zbirnim imenom R. !ruticasus L. s. slr.et auet. Vrste roda Rut>us L. su veoma varijabilne i, bel svake sumnje. 'leoma zamrsene i teske za del erminaciju. Osim. ernoplodih kupina, u nasoj flori je ~e$ta oslruga (A. caeslul L.), tiji areat obuhvaca Evropu, srednJu ~ziju i M. Azlju. To je niskl, do oka 4?(-70j cm. vlsok grm, koji je kod nas ~est u hlgromezolilnlm sumama niiih potobja, all lak(}de~ i'.:est kao korov na njivama. liSlovi ostruge su obli'.:no ~-djel~i •. sa jajastJm I po rubu dvostrukO I~stera~tlm, ilsllclma. Plodovi su piavii'.:asti, sa slvkasllm nahukom. U subalpinskom pojasu nasih plan ina, od Alpa pH do makedanskih plan ina, fivl kuplna kamen/ark. (~: .ax8~m. ~ .l, i'.:ije je stablo poleglo po ze".lij~ 811ell . C'lleto'l! su sakupljeni u rahle evasll. Zbl!1II plod Ie soean, sjajan, crYen.

ROSA CAN INA L. Fam. Rosaceae Pula ruia, lipak

00gÂˇ r058

Rosier des chi ens. Eglantier Hunds Rose pooa COOa'-lbR. p03a K311HII3'

Habitus - IISlopadnl grm do 3 m vlslne. duglh. dosta debelih, uspravnlh. razgranallh grana. Kora - na slarlm granama je smedesivkasla, a na mladlm IzboJelma je glalka I mrkozelena, eeslo ervenkasla. Trnovl jakl, u osnovl slrokl, srpaslo prema dolJe, povljenl, rje(le pravl. KOriJenov alstem - veoma razvljen, duboko prodire u zemlJillte. Pupovl - splralno raspore(lenl. jajollkl, sa brojnlm tamnozelenlm III smedlm Ijuskama. Uatovi - obleno 7-9 em dug I, neparno perasll. sastavlJenl od 7. rje(le od 5 III 9 Iistiea, kojl su ~oll, iii na nalieju rljelko maljavl. 1.5-2,5 cm dugi I 1,0-1,5 cm slrokl, sjajni. Lisna peleljka iljezdasta, bodlJlkava, sa zallskom . Cvl.tovl - pojedlnaenl III po 3-5 zajedno, 2 do 8 em u promJeru, boja 1m Je svljetloruileasla ill blJela a rJMe lamnoruileasla. Plod I aJeme - zblrnl plod (slpak) : 1,5-2 cm dug. sadl1l u sebl veel broj uglasllh dlakavlh oraselca . Zrl u septembru I oklobru. BIoI09I/a - enlomolilna vrsla. Vri/em. cvletan/a - V- VII. RlZmnOiavan/e - sjemenom I vegelallvno. St.nlit. - u raznlm Ilpovlma hraslovih suma, na olvorenlm povrslnama, slkarama, ilvlcama, rubovirna suma I dr. Nlje Izblrljlva na zemljlsle. Ve61nom rasle poJedlnaeno IIi u mallm grupama. PenJe se znalno vlsoko. RllproatranJenost u JugoslaYIJI - S, H, BH, Sb,

Cg, Ma.

1. granti ca 5 trnovl ma i pupovlma , 2. kHj anac 3. cvijet , uzdu~n l

presjek. 4. tui!ak, 5.

~ Ipak.

uzduini presjek.

ora A {;ic~:

Opea rasproslranJenosl - Evropa, znalan dio Azije, Krim, Kavkaz, M. Azlja, Iran, sjev. Afrika. PrlmJedba - veoma polimorfan oblik. Opisan je vellki broj podvrsla. varljelela I formi, kao I nekoliko hlbrida sa drugim ruiama . Sloena prelhodnoj vrsll je R. dumetor~m Thull': NeSto je lermofllnlja od R. canina, a Ioslovi su )0) s donie slrane uz nerve maljavi. Plodovl (sipcl) divlje rUle imaiu mno~oslr~ku prlmjenu u narodnoj I sluibeno) medlc,"I, I). u farmaceulskoj Induslrljl: od njih se m?gu . spr~vÂ Ijali: pekmez, vin~, Ilker I dr., a naroello )e cl)enjen eaj iz suhih slpaka,.poslo u suhom plodu ima dosla vitamlna C, kO)1 se ne razara "' prlllkom kuhanja.

ROSA SPINOSISSIMA L

(Syn.: R. pimpinellltolla L.) Fam. Rosaceae Ruia

Rosie r 11 nombreus's 6plnO$ Relch s t~ ch ll ge Rose. Plmp lneU rose po3.J

1. JednogodlinJI Izbojak S pupol/lma I trnOl/ima , 2. pup, pog led .. &lrane. 3. el/llel. uzdu!nl presjek, 4. prdnlk. 5, d lo tdke, 6. lu tak. 7. i lpak

Habitus - iistopadan grm, do 1 m visine, stankim, uspravnim granlicama. Kor. - tanka, gusto pokrivena pravim i lekinjavim bodljama. KoriJenov sla.em - dobro razvljen . Pupovl - spiralno rasporedeni. okruglasti. Ustov( - neparno perssll, 4-6 em dugl, imaju 5 do 11 listles, kojl su okruglasU, dvostruko testsrasll, obltno gall, na lieu tamnozelenl, na n ali ~j u svjetliJ I. Cv~1OV1 - pojedlna~ni, 2-5 em u prom/eru, mnogobro/nl. Plod I sjeme - okrugll iii kruskollkl zbi rnl plod (lipski, erne boje, go I sjajan, 6-14 mm dug, sadrii nekollko oraiitiea. Zr' u agustu i septem-

bru. BlologiJa - entomofllna, hellofilna vrsta. Vrlleme CYJe.. nJa - V, VI .

KO.\IO'leiiwJ .

Razmno&nnje - sjemenom j vegetativno. S"nllte - kratke kamenjare u zan; sveze cmog! i biJeloga graba (Ostryo-Carpinion orienta/is HorÂˇ vat). Cesto obrazu je, vece IJi mania, gusto olr rasle t ibljake. Ra."rostranjenos. u Jugoslavljl _ S, H, BH, Sb, Cg, Ma. O~a , asproslranj_nos. _ Evropa. zapadna Azlj!. Prlml.dba - dekoratlvna IIrsla, koja 58 moze upolrijeblU I za f ivice. Opisano je nekoliko inr~a: Specljsklh oblika u nasoj flori a poznali SU broJru hibrldl sa raznlm vrstama ru ~ a , naro ~i lo sa alp' skom rutom (R. pendullna L ).

ROSA ARYENSIS Huds.

(Syn.: R. sllvestrls

Herrm.; R. repens Scop.) Fam, Rosaceae

HUla dht,a. pollska

Rosier de. chimps Feldrosfl PQM~ ...

u..

fIIIIHuI - IIstopadn l grm do 1,5 m dullno, sa potegllm III naslonJenlm, duglm I vitklm granams, kol_ na lebllmaju krlvo bodlje. ICira - tanka, zelena. ~ _tern - umjereno razvijen. PtIpiwI- splralno raspor e" eni, sarii. riJ etkl. LIiIo¥I - naparna persall. saslevlJenl oblcno ad 5-7jlJutlh do ellpUcnojaJastih Ilsliea. koji su oka -3.5cm dugl I eke 1 em ~I ro k l, {esleras!i, na lIeu golf, ns nallfJu sllna drakavl, imalu uskc "'~ke CWltkwI - oko 2,5-5 em u promJeru, skupljeni po nekollka u cvasl! ill poJedlnac!ni, bez iii sa llablm milisom; stublel srasli u strseci snopi¢. Plod I t}eme - okruglast. gladak. tamnocrvon Zbimt plod Itlpak) na dugoj pel eljci, ciio Iz·

dubeno evJetilt. obavlla brajne Izdu!ene jodno· S\:f or:ora6CICe. Zrl U oktobru.

V.......,;;;.: - entomolll na vrSl a.

....... cvJetanj. - VI, VII . ......noIn.nJ. - sJemenom I vegela livno .

......... - prvenslYeno 10 obll no zl1slupljena u -dopJIInlm I termofUnlm hrasloyim iiumama. no re do poJasa bukoylh §uma. Syuda Jo tesla pO lIk1rama, u mettama t druglm slltnlm slan[-

111m.

~l'OIlran"noal u Jugo.lavlll _ S. H, BH. Sb . .... Ma.

GP6t rasproatrl nJeno. 1 _ EYropa, Zap. Ukrajina. PrlIIJtciba - yeoma pollmorlna Yrsla. Poznat ie ~ brol Infraapacijsklh oblika. Mofe nacl pr!-

...,..IU

u hortlkulluri, narotlto naki njan! hibridi.

1. grontl cn s ,rnovlmll. 2. cvjlltlAlII B tBlkom. J ~n!kll. 4. ilpcl. S. IilpDk. uldutn preslek

lap

• RO SA GlUTINOSA Sibth. & Sm. Fam. Rosaceae Ru Za Ijepljlva

:'! ,

",:'

l. gran(:ic a s \rllovlmll, 2. cvi)e \ odozgo. 3. cvJeli~ l(J 5 ¢dkom 1 pra~nlclmll. uzdufnl plBsjek, 4 lul:a k , 5 lapov]

Habitus - lisl opadni g rm c d 20- 100 em .... isine, gustih, ces to zbijenih ra zg ranatih g ra na.

Kera - kOd starijih grana sivosmeda, tanka, ob· rasla dvojakim Irnovima: j<:ldni su veci i dul i Sfpaslo pavljenl prema dOlje IIi ravnl, d rugl su mnogo kra{;1 i la nji ali su .... eoma brajnL Kod mladih izboja ka kere je svijetl ozelena pokrivena gustim svijet losmedim I rnovima. Korlienoy sistem - dobro razvijen, dubok. PUPOy] - spi ral no rasporedeni, jajestokupasti, po-

kriveni sa nekoliko zelenkastocrvenih Ijuskl. Lil loy) - nepama perasti 7-8(-10) em dugl, sastavljeni cd 7, rJede cd 5 iii 9 listi¢a koji su do 25 mm dugi i aka 12-15 mm Sirok1, po rubu dvosltuko testerast1: IIstovl, peteljka i ostali dijelovl zljezdasto dlakavl, IjeplJivl (ime!). CvJetO'l'1 - na duzo] lljezdaslo dtakavoj I IJepl]lva] peteljci, poJedlna~nl ill po nekoHko za]edno, dOSla krupni, rulll:asli

Plod i .jeme _ dosla krupan zbirni plod (sipak) koji i e spolja ob rastao krutim ';Ijezdaslim dla· kama i Ijepljiv je, u sebi sadrii veei broj brida· stih, svijetlosmed ih o ra~~iea. Biologija - entomofilna, heliolilna I kserofitna vrs ta. Vrl/eme c'I'jelanja - V, VI. RazmnoZavan/e - sjemenom i vegeta tivno. Slan'''e - krec n j a ~ke kamenjare. kamenjafS ki pasnjaci mediteransko-montanog i submedileran· skog po dru~ja. Zas tupljena u brojnim zajednica' ma otvorenlh stanista. Penje se u visinu preko 1800 m. RasprOSlranjenolO t u JugoslaYijl _ H, BH, Sb eg, Ma. Opea rasprostranJ enost _ i sto~nr i centralnl Mediteran, Balkansko poluostrvo. PrI'!Iledba - pOlimorfna Yrsta. Opisan yeliki blO) obllka. ad kOjih je u na~oj lIori z8stupljen subsp· dalmatl ca (A. Kerne r) G. Beck. Dosta (iJelka vrsla.

.. ROSA GUUCA Pourrel (Syn.: R. rubrilolia Viii.)

Fern. Rosaceae Rub modrollsna

Rosier glauque BerGlne Rose po;»

Kpacl lOA.ll CTllaa

HIIbHus - IIstopadni, 1,5-3 m visoki grm sa uspravnim I. narot:ito pri vrhu, razgranJenim gra-

nama.

Kora - kod starlJlh ogranaka lamnosmeda, kod mladih izbojaka, ns suncanoj stranl, c rve.nos~e (la, Inate sa modrikastim nahukom : Irnoll, dIlO)8kl: jedn! su krupni, srpoliki. krat ki, drugi su man] 1 I makanl, na cvjetnim granama Ih najtesce nema. Korl}enow ...tem - dobra razl/jjen, razgranjen. PupovI - spiralni. sitni.

LIItovI - neparno perasli, 7- 12em dugi, naj test~ aastavlJeni od 7, (Jede 5 IIi 9 lisliea, koF su dugl 20-45 mm I siroki 15-25 mm, po rub u os tro zubeaall, na 05nOY[ cjeloviti, . sivomodrlkasli (ime!) ceslc vl§e IIi manja s crvonovioletnim napuhom. CVJeloYl - po 2 iii vite zajedno, veoma lijepi, 2,5-3 em u promjeru. Plod I .Ieme _ okruglasl, rjede jajasl zblrni plod (Ilpak) do 15 mm u promjeru , kofast, svijetloervan, sadr.2:i veel broj orattieB. BIologlJe - entomolilna, hellolilna vrsla. YrI}eme cvlelenje - VI, Vi I. RazrnnohvenJe - sjemenom i rezni eama. Slanlite _ najtelee na lerenlma montanog i SUb: alplnskog pojasa. Aa sla na t umskim tislinama I kamenjarama, pOjedl nat no m u manjim grupama, prele!no ns kretn jaku. RaaprostranJenos, u Jugos'avlll - S, H. BH, Sb,

eg, Ma.

Op6a ' ' 'prostranlanos' _ eenlralna i ju!na Evro-

p• .

1. 4.

gl1ln~jea ~Ipllk.

, trnovlma , 2. evlle t bel

vjen~l~e.

3. illpovl.

Prlmledba - zbog izvsnrednih estelskih svojslava: IlJepog uspra'mog habilusa, krupnlh, IlJepo obojenlh cvjetova, Ie modrlkaslozelenlh Ilslova koJI imaj u crvenovlolelan nahuk. ces to se kultlvlr u parkovima i vrtovima. Kao i kod ostalih rula, plodovl su vitamlnoznl, sadrle 2;7 % askroblnske kl se1ine.

ROS A PENOUUNA L

(Syn.: R. a/pins L) Farn. Rosaceae Ruia alpska

Ro sier des Alpes Felsenrose, Alpen-H;,grose lIumOlllUtK :r." M,i,c~tu1

,' .

1 grllnl!lclI S pllpovtma t lrnovima. 2. cvie lni pupoljak. 3. evlle!. -4 lap o!a!ke. 5 !ipak

Habitus - IIstopadn l grm, rijetkih i uspravn lh grana do 1 m yisi ne. Kora - svijetlosmeda do ervenosmeda, tanka , sa rljetklm bodljama , sjajna. Korllanoy alstem - dobro r8zvijcn, snai.no prodire u kamenj aru. Pupovl - spiralno rasporedeni, jajasto-kupasli, sitnl. L1slovl - neparno perasti, sastavljeni od 7- 9 ( - 11 ) eliplienih 1isliea, koji su .po rubu dvostruk~ lesterasti, goll ill silno dlakavl, 2- 4( - 6) em dug I i 1-3 em siroki. Cvlelovl - pu rpurno erveni, dos t ~ krupni,. pojedinaeni, rijetko po 2-3, na duglrn pctcljkama, kole su nakon evatnje savinute. Plod I aleme - oko 15- 25 mm dug, viseei zbirni plod (slpak), kojl u sebl saddi brojne medusobno slobodne oraseiee. BlologlJa - enlomolilna, holiofllna yrsta.

Vrljeme CYletanje - V-VII . Razmnoi a.,anje - sjemenom i vegetativno. . Stanille - najeesee se nalazi u subalpinskom t alpinskom regionu , na eistinama u pojasu bukovih, srnreevih, molikinih, krivuljevih suma. Ce ~la ie vrsta iznad gran ice sume u vegetaeiji plant nskih rudina, mec1u kamenim blokovima, na rubu sipsra itd. Dopire u visinu do 2000 rn . Raaproat,. nJeno., u Jugoalevll l - S, H, BH, Sb eg, Ma. Opt. raapro. tranlanoat - centralna I )ulna Evre-

po.

Prlm)edba - opisan je veel broj oblika; ZbO~ dekoratlvnih osobina ima primjenu u hort.. k.uIlU11. Osim navedenih divljih ruza, u nasoj flon Ie zaÂˇ stupljen veliki broj vrsta ovog roda, koje z~ ogranicenosti proslora ne molemo ni n.a bral~tt. Jos samo spominjemo jednog predstavntka Z I~Â zclenih rula. to Ie : R. sempen'iren! l., koja Je kod nas zastupljena u sumi crnike i u makiji. I m~ kolaSle lislove, bijele evjetove, a stabljika pUZI iii se penjc po ostalom grmlju iii po podlOZi.

SIIIRAEA CROATICA Deg.

(Syn,: 8.la8'1lg8t8 (LI Mum. var. croatlc8 [Degen] DOrner) Fam. Rosaceae

HabHuI - do 1 m visok, razgranat listopadni grm. KOftI -

crvenosmeda, glatka, sjajna, kasnije 51-

¥Olmeda, plilko ispuca, lanka.

KortJtnov

slatHi - dobro razvljen i j8k, prodire

I UIUIJufe puko!!ne kretnjackih slijena.

~ - saslavljeni od nekoliko crvenkasto· amedlh kofasllh, na rubu trepljavlh Ijuski. koja Itt PrilleJ:u sasvlm jedna na drugu. dugi 4-6 (-9) mm I Ilroki oko 2 do 3 mm. LIIIovI - naizmjenltni oko 5(-9) em dugi i 11 do :2(-18) mm !iroki, pri vrhu zaokrugljenl, 5 ma· 1m lIekanim 0,7-0,8 mm dugim ~picam , testo ~taJu IZbojak suhokoiitaslom osnovom. _,........ - taAlca i krunJca pelotlsne, 6-7 mm ~ dijametru, sa malim okruglaslim, bijellm, 1,5 do mm dugaekim laUcama i t8~kom dugom 2-6 mm, LaUee I prainici prirasll n8 rubu vrtaslo Izdubenog CVjeliita, koje obevija prj dnu meduIObkono arasle plodnlce. SmJe~tenl su u rahllm, ~1 0cm duglm lerminalnim mellicama. _ - meiak (mJehur) sa vlie sjemenki. - avljellosmede, 2,5-3 mm dugo. BioIogIJI - vrsls sa dvodomnlm iii hermafrodil~~etovima. Opralivanje je entomofilno. CYJ...nJa - VI, VII. IlMnlnolaYanl. - sjemenom. aubalpinska zona, u pojasu klekovine ~ra. Na Velebltu se lav[la na vlslnl izmedu 970 .... ~ m, • n. hercegovatklm planinama: Cabuljl, :::_nICI optlmaln. atanl~ta se nalaze na vlslnl _"etJu 1500 I 1800 m. 2:['11 u pukotinama raapucallh kretnlatklh stllena, all se teslo nalaze

_lite -

•. i:,an~lca 5 pupovlma. 2. kllJanac. 3. IISIOY!. 4. mulkl t:vl at sa strane. 5. lalica. 6. plod. 7. sjemankl u IfYlju bo nlk ~Irana, dolla: popr. pfesjek primjercl I u vegelaeiji polusmifenlh sipa,a medu kamenlm blokovima i gromadama. Ralprol'ranJenol t u Jugo,lavlJI - Hrvalska: sjev. i juinl Velebi!: Hercegovina : nekoUko nalaziita na plan In I Cabulii i Cvrsnicl. Opt. r.,pro.lr.njanol' - andemlcna vrsla JugoslaviJe. PrimJedba - terCijarnl rallk!. Otkrivena Ie prvl put na Velebilu 1904. godlne, gdJe ju je prona!ao preparator S. K 0 C 5 I a, a godinu dana kasniJe noAllo je ornllol09 O. R If I $.. r na pi. Ca~u Iji. Srodniel hrvalske slblraje nalaze se u centralnoj Azlj/. To su alt.JlkII (S••11a.nll, (I.axm.) C. K. Schneider) I Ijantanlka (S. tlanlCh.nlCII (Krassn.) A. Pojark.) slblleJa, Izmedu kojlh postoIe male morioloiike razllke. Sva, Inaee rllelka, slanl~ta hrvalske slblrele, kao I poledlnatnl prlmjelel nalaze se pod zaiitltom dr2:ave.

SPIRAEA MEDIA

F, Schmidt Fam. Rosaceae SrednJa suruflca

T:lllO.\"" Cpt:.\1!1l

c.)~,~t

I . g r. ncie •• pupovlm •. 2, eV'J81, uldutn, presJok, 3 tv· e.k, 4 . plod, S. IJemenk' • dvlJIJ slr,n,

Habitus - listopadni glm , do 1,6 m visine, sa raz-granlenim, uspravnlm, okruglaslim granama, KOI. - lanka. l:ulosmeda, kasnije tamnosmeda Korllenov slslem - dobro ta zvijen, Pupovl - jaiasli. zasiljeni, 1,5-2 mm dugi, sa veclm brOJem s1Vosmed l" Ilusaka. Ustovl - eliplicni do eliplicnodugulJasll, plojka 2.5-5 em dutlne. soble slrane gala iii kralko dlakava, u gornioj polovini grubo napilje,na, a na cvjelnim granama cjelovltog ruba, s donJe slrane po narvima I na rubu dlakava. Cvjelovl - u gustim poluloPI.asl lm g ronjama ..ea: slcnl lisliel sUjssto Irokulasl l 1,2 mm, a krunlC~m oko 3 mm dugi. PfocI - mlehurie sa viAe sjemanki, ns ptednjo! strani izbo~en. dlakav ill go. SI.me - vretenaslo. oko 2 mm dugo, svijeUosmede 81010111. - Jednodomna, enlomofllna vtS la

Yrljeme cvJelanja - V. VI RazmnO!avanje - sjemenom i vegetatlv~o. Slanlt l. - kod nas najle§ce na krefnjaku, g.~le obrazuJe guste §ibljake na suncanim, toplilim stjenovilim slanistima A.sprostl.nlenost u Jugoslavili _ S (rijetko), H, BH, Sb, Cg, Ma. , Opfa lasprost,anlenosl - isloene i jugoislO ne Alpe, Jugoslavija, Madarska , karpalske lemlje ! prostor od jutne Rusije preko Sibira do Amuf~ Prlmj. dba - prema dlakavosl i i nazu blje~OSI' I~ stova opisano je nekohko oblika; var, media, kO!3 ptaovladava u zapadnom dijelu areala, a od!lkUJ~ se golim iii golovo golim lisnim peteljkama I naJ' fesce s obe slrane golim listovims. Egze~plaJi koji imaju gusto obraslc lisne peteljke I IIstove koji su s obje sirane, vise iii manje, stalno. dl~' kavI, pripadaJu v.:u. molUs (Koch & BOllch.e) K. Schneider POSljednj i takson je zastupl!en u nasoj zemlJi najceste u Bosni, Srbi;i i C. Gon U nasOj 1I0ri zaslupljeno je jos nekoliko vrsla ovog roda, 10 su bre.tollsna . urutiea (5. Chi' maedrylolia L. , Syn S, Ulmllolia Seop.), siva sur~' tic. (5. cana Waidsi . 3. Kit), a u tlori Hrvalske I Siovenije rljetko se susrete vrbolisns suruclGl (5 . •allclfoUa L.). Jos rjeda je polegla surutici (5. decumbens KOCh), kOja je poz-nala na nsklm tokahlel lma u SIOveniji (okotina Breginj"'), te S. crenal. L rijelko zasluplJena u MakedonlJi U vrlovima I parkovlma se uzgnjaju brojne egzoI It~ne vrsle suruciea sa visokim dekorat1Vnim sVOI' slvima

AMELANCHIER OVALIS Medik. (Syn.: A. vulgaris Moench, A. rOfundifo/la (Lam.) Dum. - Cours.) Farn. Rosaceae Rul vlca, kozla jabutJca, mera'a

June-be!ry Amtilanthler. ntiUler des roehera Felsanbirna, Fluhblrne Pe!o cONlno. salei-aguolo "p,a "p\'r.W.'''CTIla.

Habitus - listopadni 9rrn visok 0,5-3 m. Kora - sivosmeda, kasnije polamnl. Korll.nov sistem - dobro razvljen, ± horlzonlalan, Pupovl - pokriven! crvenkaslosmedim, sjajnlm Ijuskams. koje su 90le I Olklonjenlh vrhova. . .. lIltovl - jejolikl, obrnulojajoliki. okrugla511 III elip'h~ni, 2-4 em dugi, 2,5 em slroki, s okruglom ill slabo srcaSlom 05novom; ns rubu S nepravilnim zupcims, na lieu lamnozeleni, na nalieju svljeiloplavicaSlozeleni, u pocelku pahuljaslovunasi I. kasnije ogole, oslm uz srednjl nerv. Cvletovl - hermalroditni , oko 26-32 mm u dljametru, sakupljeni u gustim, 5-8-cvjelnim gronjama: laliee 13-16 mm duge i 2,5 mm slroke, Plod - oko 8 mm u dljametru, soean. sladak, ern, s modrikaslim nahukom. Zri u avguslu. Slem. - srpasto savijeno, sjajno. Siologlj_ - Jednodomna, enlomofilna, kserolermolilna, hellolilna, kaleilllna vrsla. Vrl/eme cvj. 'anla - IV-Vi. RazmnoZavan/e - sjemenom I vegelatlvno. Slanll l. - zestuplJena u brojnim zajednlcama sveze Os fryo - Carpi%n or/eofalis Horvat, zalim u bazllUnim ernoborovim surname. 1510 lako tlvl I na Olvoren lm kamenjarama, ns plilkoj krecnjackoj podlozl. sve do klekovlne bora. Praleino u manjlm grupama III po jadinacno. R.l prol tranlenol l u Jugollavlll - S, H, BH, Sb, Cg, Ma. Opta r.aprol lranjenolt - srednje I Juina EVropa , M. Azija, Krlm, Kavkaz, sJav. Afrika,

1. g!an¢lca s pupovlrna. 2. kfljanae, 3. osnoYa p!!laljka

1\910 sa lallsclrna, 4. eYljel odozgo, 5_ slamanka s dyJlu botnih Slrana, 6. plod oaozgo, 7. plOd sa slrane. 8 plod, ulduin; (gore) I popr. (dolla) p!esllll<.

Prlmjedba - veoma vsrljabllna vfsla. Oslm lip5kog oblika, U na~oj flori su poznal i sljedeei taksoni: vaL dalmaUca G. Back, koji ima $lroko ovalne III okrugJe, do 4,5 em duge, lislova, koji su u donjoj Ireelni ill polovl n! eljelog ruba: var. grossedentata (Aoh!.) K. Maly, sa sirokoellpillnim IIstovima, krupno napillena III dvoslruko natub· llena ruba; var , macrophylla Vandas (syn.: var. granell/olla Ba/ei.) kola Ima ovalno-Jajolika, 4 do 9 em duge i 2,5-4,5 em slroka, ± nepravilno napiljene lislove, kojl su dugo u Ijeto dlakav!. PosljednJI takson zauzima znacajno mjeslo u lIor! jugoistocnog dijela nase zemlje (BH, eg, Ma). Prelpostavlja sa da je na neklm planlnama Jutne DalmaCije, Hercegovlne I erne Gore zaslupljena I krelaka rulvlc. (A. cr.tlc: a [Wllld.1 DC) Ato bl svakako jos \rabalo provjerlti.

100

MALU S SY LVESTRiS Mill. (Syn .. Pyrus malus subsp. sylveslris Aschers. & Graebn., Malus acerba M~ral) Farn. Rosaceae Dlvl ja,

~umska

jabuk!

Common Applll Tree Pommier SaUY3g8 wilder Aprelbaum II mala salvaHc(I HlholtH .wcuaH .•\"Kat

..1 I. \lrlmtlCtl s pupovima , 2. kI1Jan~e. 3 c~ijel bez vjtln¢l¢a. uzdu!nl pres/8k. ~ . plOd. u%du!nl presJek. 5. s!emenka, lIont. uzduln , dOl Ie: popr. presjok

Habitus - listopadni grrn oka 3- 4 m visok iii drvo koje rijetko nSt asle do 10 m, ?;iroke. nepra. vilne J prozrafne krosnje. Kar. - aka 1 em debe la, sillosme<1a, dugo wemena ostaje gtalka, u starosl i plilko Ispuca. Korijenov , Islem - dobra razvijen, srcasi . Obraluje e klotrolnu mikorizu. Pupovl - dOSls silni, pokriveni sa vise crvenkastosmec:lih, lijesno priljublJenih ± golih Ijuskl; krat korasti debell, prslenaslo /laborsn! i tesla zsvr&avaJu Jakim, izrazi!lffi trnovlma.

Ullov! - aka 3-5(-6) em dug! i aka 2-4 em sirokl, po obllku dosta varijab.iJni: na r~bu gru.bo nazublJem ; u mladOSli vunastodlakavl. n~ licu tamnozeleni, ns nSlh! ju blijedozelen!, bez sJala Cv)etovt - bijeU JI! ru.!!taSli, skupljeni u malocvletnim cvaslima n8 kr8Jevima kra tkorasta, tatica oko 5-6 mm duga, lalice 1,3-2 cm duge.

Plod - kuglast iii jajollk, prosje ~no 2-:2,5(-41 cm u promjeru, .!u lozelen, ns suncanoJ stram testo crvenkasl, na peteljci ; kiselog ukusa. Sleme - tamnosmede bOje. Blologlla - jednodomna, enlomolifna , mezotllrm' na. spororastuca vrs ta. Vrlleme cYJ etenJa - (IV), V, VI. . . Razmnofavs nJe _ sjemenom. Stanlt te - najtesce 1.1 mezofitnim suma~a I A,ka· rama, usamljeno na livadama, pasnjaclma, m~ d'ama ltd. od ni.!eg do brdskog reglona. Rsaprostrsnjenoat u Jugol lavlll _ S, H, BH, Sb, Cg , (Ma?). Opes ru prOl lranjsnost - EVfopa. . Primj_dba - 1.1 nasim krajevima sa susrec~ I M. pumlla Mill. kOja je sliena prathodnoj vrsll. Dosti.!e visinu do oko 10 m, ali sa javlja i ka~ grm. Ima dvostruko napiljene iii krpasto naplljene, vise elip\icne !lslove, kO;i su na oko 3 crn dugOJ dlakavoj pateljci. Cvjetovi su nesto veei nego kod vfste. M . sylvestris, a pupovi SUo za razHku od ove, sa dlakavim Ijuskarna U jugoistoenlm krajei,o;ma· na~e zemlje (Sb, Ma) zastup)jena je i batkanSko-apeninska vrsta M. flor entlna (Zucc.) C. K. Schneid. (syn.· M. G(8)88· g/lOll8 Koehne), koja se javl;a kao nlsko drv.o S okrugt om kro ~njom, a lma sirokojajolike. naJte~ee 3-feznjevite Iistov9 (sticne gtogovim). Vrsta roda Malus su veorna komplicirane za de' tarmlnaclju, s obzirom da su S6 brojni oblici ~um· sklh (divljih) vrsta ukrstili sa raznlm kuilUrnll1l sortarna

101

PYAUS PYRASTER

Burgsd. (Syn.: Pyrus communis L. var. pyraster L.) Farn. Rosaceae DIvIJa krulka

Common Plar Tree poi rier sauvaoe Hollblrn•• Bi rnbaum 1'p\'UJ.a AeCHa., rpywa AII"aI

Habitus _ listopadno, oko 15(-20) m yisoko dNa, Airoko piramidalne, guste krolnje i kral kog. dosla praveg, masivnog debls. Kora _ oka 2 em debels, tamnoslvosmeds, u mladatil glatka, u starija) dabl duboko, uzduino I paralslna Ispuc• . Korll.nov ala' am - jako razvijen, dubok I sreast. Pupovl _ dos!s sitni, pokrivenl tamnirn IJuskama ; kratkorastl (kratki IzbojCij zavriavaJu j8dnim pupoljkom, dok se vrhovi dugor.slB redovno zavrlavaJu lednlm Jakim Irnom. liltovl _ aka 2-8 em dugl, n. lieu lamnozelenl i sjajnl. na nalit ju svjellijl, rubu valovito napiljenl: na pocelku pahuliasU. kasnije ogole; nalaze se na duglm lankim peteljkama. koje su jednako duge, iii nsAlO dule od lisne plojke. CVlalovl - hermafroditni. do 3 em u promJeru, nalaze Ie u maloevjel nim gronjama : bljeU: prdniei Imaiu ervene anlere. Plod - zblrnl iezgrlcasl i plod koji se sastojl Iz debelog, mesnalog evjeliMa. koje oblluje zadebIJanim kamenim ceUjama; okruglasl. ,"uckaslozelen, na oko 5 em dugoj, lankoj drAel, oko 2-3.5 em debeo. Zri U oklobru. Slama - erno, sl ajno, plosnalo. Blologlla _ jednodomna. eniomolilna, mezolilna, spororasluea vrsta. Dolivl slarost do oko 150 godlna. Vrllame cvlatanla - IV. V, pa,alelno sa IislanJem. Rarmnohvan!e - sjemenom. Stanllta - oajte!!!e U mezoli1nlm I kselotermnlm lislopadnlm Aumama, od ravnl ea do pralplanln-

() 1.

graro¢lea • pupovlma. 2. killaroae. 3. evllet uldu1rol

prujak. 4. plod. IlJevo: popretnl. de. no: uldu.tnl pratjak, 5. 51emanU

skog pojasa. ZaslUpljena je u brojnlm Aumsklm zajednicama. Penje se rijelko iznad 1000 m, ali se pojedinatna slabla na julnim padlnama na!lh planlna mogu nael I na 1500 m nadmorske vlslne. Halproltranlanol ' u J ugollavlll - S, H, BH, Sb. Cg, Ma. Opea ralplostranlanost - Evropa, zap. Azija. Prlmjadba - veoma varijabil na vrSla. U na§oJ lIori ie poznalo neko1iko obllka. kao npr. subsp, pyraster (L.) Hegl kojl Ima okruglasle IIslove I tlli se plodovl nalaze na 20-40 mm dugim dr!kama ; var. ovata TerpO, Ima ovalne lislove; var. nyaradyana TerpO, Ima elJplitne lislove, I plodove os kral klm dr!kama. Poznall su brojni prelaznl obUci I krilanci sa 18Znlm druglm vrslama kru&ak8. Dlvl]a kruAka sa korlsll u vocarslvu kao podloga 1a kalemljenJa plemenilih sortl kru Aaka.

PYRUS AMYGD Al.lFORMIS

ViiI. (Syn.: P. parv/lloaJ Desl.) Fam. Rosaceae Krulka !rnovaca, glogulja, krulvlna, slanopalfa

Almond·lqaved peal

pol rill r DUX fcuilJes d 'amande

Mand e fblattrlge ailne

grlo~ica $

pupovima, 2 cvi;el, uldulnl prllsJek, 3. II'

I' CII , -4 s JcmeOka, S.

plod

•

Habitus - listopadno drvo do oko 6(-8) m visoko, izrazilog debla i gusto razgronale, kuglaSle i nepravilne krosnje, s Jako Irnovilim granama. Vrlo cesto se javlla kao grm. Kore - c rnkasts. uzduino i poprecno Ispucara, oko 1 em debela. sHena kori oblcno kru§ke: mladi izbojei smedl, dlakavi, kasnlje ogole, Korljenov 1II Iem - dobro razvljen. duboko I siro· ko prodire u skoletno zeml jisle. Pupovl - sitnl. oko 2 mm dug!. pokriveni su zaAillenlm. tamnosivosmedlm, stlno dlakavlm Ijuska· ma. Vr§ni su krupniji od boenih. Llstovl - naizmjeniem, usko oliptieno duguljastl, 3- 7 cm dugi, prj osnovl kUnolikl : plojka ie napri· Jed sitno pilsSls, iii 9010vo cjolovita, u m ladosti slvopustenasla, ka sniJe gore ogoli i postane sjajno zelena, na donlOI slranl ill vi Ae plavicasla, peleljka tanka, 1-3 cm duga.

Cvlelovl - bijeli, 2-3 em u dijametru , sakupljenl po 8 - 12 1I §Iita stim cV3stima. PlOd - zbi rn i jezgri~astl plod, 2-3 cm sirok, U zreiom stanju zulosmed, Ivrd: zri u o kl obru. Slame - cadavocrno, spljosteno, oko 5-6 mm dugo i oko 3 mm 5iroko. BlologlJa - jednodomna, enlomofiln3, kseroter· mofilna, heliofiloa , kalcifilna, spororastuca vrsla. Podnosi veliku zegu i susu. Vrlleme eVietanle - IV, V. RazmnofevenJe - sjemenom. , . Stanille - n8jeeste u lermolilnim su rn ama I !~ karama medlteranskog i submediteranskog po.~: ru cja. ZaSl upljena je i u makiji i u pseudornaklJI Rasprostranlenost u Jugoslavlll _ S (rijelkO : lsi' raj, H, BH, Sb, Cg, Ma. , Opee rasplostranleno' t _ Juina EVfopa (zemlJe SredOzemlja), M, Azija. PrlmJedba - pOieljna Je na nasem krsu, jer po~' nosi sve ekslreme krskog pOdnebl ja, Ie se pn' mjenjuje za vezivanje lerena skl onih eroziji. U vocarslvu sluii kao podloga za kal emljenje pie' menltih vocki. Za floru MakedOnijo (Skopska Crna go ra) nllv~i se I .vrsla p, elaell9rllolle Pall., koja ra sle u vldu manJeg dNela, iii kao grm. Ima okrugle III kr81~o kru sk:olike plodove, k011 su do 3 em u dijarnelrU, tutozeleni. U n,ekim nasim kraJ evlma zastupljena je i ja~O mal Java , P. nlvalll JacQ. I to posebn lm laksonom var. I lavoniea (Kit.) Te rp6.

103

CRATAEGUS MONOGYNA

Jacq. s. lalO Fem . Rosaceae

Glog Jednokol tlta"l, 9109 bllell

Monogynous t\awthorn, may Iree

tpine blenche Eingrillellger WelBdo, n biancosplno (iQ.p .... OA,I.onC(:T"'I,.1,oI1i

u"",,

HabUus _ listopadni g rm 3-6 m visine iii manje, rijetko, do 8 m visoko dlVo. Kora _ pepeljastosiva. u pukoUnama crnkasta, do 1 em debela. ns mladlm grsnticama bJe lke stosiva iii zelenkasta. glatka, gola iii ne pofetku dlaksva. Tmovi najte!ce sarno 1 em dug!. Korit-nov sl.tem _ d obro razvijen, kako u dubinu, tako I u §lrinu. Pupovl _ oko 3~4(-5) mm dugi, sasl8vljeni od vlte, tiJesno priljubljenlh, tamnocrvenih Ijuski . lIstowi _ veoma polimo rfn i, na oko 1-2 em dugim peteljkama, imaju 3-7(-9) duboko razdvojenih retnjeva koji prelazB s redinu §irine lisla. CloJetovi _ bljeli iIi rutic8sli, u pramenasUm. do 5 em !'Ilroklm, 10- 18.evJelnim gronjama. TucaK samo jedan . Prasnlci erveni. Plod'"- prividan plod (glog1nla), 7_ 10mm dug, erven (rjede tu t (vsr. Ilanthocarpa Lge.] ill bIJel). Siame _ po jedno u plodu (imel), ja]8510, oKo 4(-7) mm d ugo i 5 mm :!;Iroko, svijetlosmede. Blologlja _ jednodomna, entomolilna, prele:!no Kserolermna, polusciofilns vrs ta. Vrljeme cvje' anja _ V, VI, oko 14 dana Kasnije od viteKo!tlcavog gloga. Razmno!a.,.anje - sjernenorn. Stanll ' e _ u IISlopadnirn, rnje!'lovitim, rjede u celinarsklm surnama ns sKelelnirn livadama, UZ: rubove sums. U 'j~ieama I dr., od nl!.ln polotaja do gomJe g ranlee montanog polesa, dosezucl pokelkad i do 1500 m nadmorske vislna. R.,pro' lranJeno,' u Jugo. lavljl - S, H, BH, Sb, eg, Me

1. grlln\!l.:a S pupovlmll, 2. klllll""':. 3 . .:vlJet SII slrane, 4. .:vlJ I!I o<!ozgo, 5. sjernonka. odozgO (g(> re) I sa s\rllnO (dOlle)

Opea r •• pro.lr. njano, ' - Eyropa ; Kaykaz 58 pros tororn do Arrnenije, Sibira, Himalaja i Sirije: sjev. Afrika. Prlmjedb. _ u okyiru prostranog areala ove verijabUne vrste oplson je veel broj infraspeeljskih oblika. Na nasem podrucju pollrnorlnost Oyog 9 10 9 a je yeorna oyidentna. Oaim subsp. monog,n. i subsp. Intermedle (Fuss) Jayorka, ko]i su zasl uplJenl preleino u sjeverozapadnim I sjeyeroisiocnim kraJevima neso zemlja. na Dinarsklm plan1nama je zaslupljen subsp. Inzengaa (Benolonl) Fuk., koji objedinjuJe u scbl nckoUko varljeleta i tormi. Jeden od lih yari jetela - var. tren.alplne (A. Kerner) je karaK lerislican za medllOranske I submedileransko krajeve, gdJe se jaYlja na I/u10m kr!;u. To /0 nizak, veoma bodljikllvi grm, kojl Ima kotas le, 1,5-2,5 em duge lislove, koJI su na lieu lemnozoleni i slajnl, n8 nallcju sivodlakaYI

,. CRATAEGUS OXYACANTHA L. Farn. Rosacea e

G109 9109

vlhko ~li ca yi , c~eni

Common hawthorn AI,Jb{:p, ne blanCM Sll,Impfgelapplcr WlllBd orn, Zw eigr,f1ellger WO IRdo",

biancospino (i.o~I'I~"'''''K IiIHIQ<lIl;L Ct. 061>1"H"U~"" ..uj

1, a1antaU S pupovlrna I IrnOYlrna . 2 klilan ac:. 3 c:vilel. Uldu!nl pr •• jak. 4 , praln lc:l. 5. plod. urduln l pr85,ek e ovl,a kotllc:e II jednag ploda (gloglnje). 7. unulla~n ji Ilrani jedna kolUc:e

Habllus - listopadnl grm sred nje vellfine, ill manle drvo, koje u povoljnrm uslovima mole Il' l aslll do 12 m I poshei debljinu I do 50 em Ko,. - kod mladih grantiea ervenosmeda. u po· felku dlakava, kasniJe gola, sa sitnim lenlieelama. Trnovl najCe6Ce 0,6- 1,5(-2) em dugt. KorlJenov slstem - dobro ra z'o'ijen, povrAinski Pupovl - oko 2-3 mm dugi. saslav!Jeni od vi se glalkih i sjajnih ervenosmedlh, i'.lfokih tjuski, Uslovl - na oko 8-15 mm dugoi , dlakavoj iii go10j peteljci, ns lieu l amnozeleni. na naliclu S'o'i· Jellopla'o'ifaslolelonl. Ul nerve slabo dlakaYI Iii goll. Plolka Ima 3. rJede 5 phlkih tapo'o'S (relnje· va) , brakteje Jajasle do laneelasle ill potusreasle. naplilene, gole, CYJelovl - biJeli iii ruiitasll. sa 2··3 (rijelko 1) tuCk. aakuplJeni u 8-10-e'o'JOlnim 9fonJnma

Plod - do eke 12 rnm u dijametru . erven, prividan plod (910gl"ja) (,jede iut iii bjelicasl)_ S,..... - aka 5 rnm dugo. svijetlo sme<leiuto BlologlJ. - jednodomna, enlomo/ jlna, higfomeZotilna vIsta. Doiivi s tarost pleko 100 godina V,I'_me cvletanl. - V, VI RazmnofavanJ. - sjemenom. Slanlt te - humusna. 5vje.ta do umjereno soha ZemljiAta U Syijetlim, II$i Opadnim, mje~ovllH", rjea s Celinarslum, Aumama. na aluvijalnim !lima R.'pro,tr' nJenos' u Jugo, lavlll - L, H, BH, Sb.

eg.

(Ma?)

Opee ,a'prc,tranlanost - Evropa. Prlmledba - yeoma yarijabilna vl sla U makedonskoJ lIori zas tupJjen je istoenl !llo~ (C. orlenlali, Pall.) koji naraste oka 3(-7) m visln~ a IisloYI su 'flU peraslo ulezani , jako dlakavi. dD 6 cm dugi. Ima okrugle, do 2 cm debele. Raran· tasl oclycne plodove. Slican prcdnjoj yrSli. a mnogo qedl. zaSl upJJen u flori M okcdonije jl! I .' hel.dralhov glog (C. heldrelehll 8 0Iss.). OSlm Ctvcnop1odnih 91090va. u nasoj zemlji 1M I neke ~ISIC sa crnlm plodoYirna. kao npr. panon· ski c rnl glog (C. nigra Walds!. & KIt.) kojl se 181IJn kno glm lit Risko dlvo do oko 7 m yisine Pr" vldan plod J(! Ok,uglast, oko a mm u dijameti li. satan I mekan . ZastuplJlln jc u Hlyatskoj I Sib' u vla/nlm sumama. nn adilrnn I Ul vcce rijch.e No !>uvlJlm i 10pli,InI Icronima nASlh hraslOI sumo u (BI~?), Sb I Ma livi oblt nl elnl glO'l (C. penlagyna Walds l &. Kit ) kOjl Ima paras' l(!inJ(lvlto lisco i Oy,llno plodove, sa 3 4 ko~11r

105

COTONEASTER

INTEGERRIMA Medlk.

(5yn.: C. vulgaris Lindl.)

Fam. Rosaceae

Muimullca oblfna,

dunJ.rlca

Coton'''I'' II leullin enll',es

Gemelnll Bergmtspel " .. ;\ .. ,,1.11111<

ue.\WIOKPW;"""

HabHus g rm .

IIstopadnl, aka 0,5-1,5(-2) m vlsok

s uspravnim i razgranatlm g ranama.

Kor. - kod mladih grantica sme(lecrvenkasla, prileglo vvnas to dlaksva; starij e grancice tam nocrvenkastosmede, gale.

Korll.nov alstem - dobro razyi]en, preleIno povr!lnski. Pupovl - dosta Sitni, pokrlvenl crvenkastosmedim, golim iii slabo dlakavim Ijuskama, izmedu kOjih, vee tokom zime, IZblJaJu guslo dlaka... i mladl listovi. Llslevl - na cvjelnim granama Sirokajajas!i do okrugli, (t l 2-4(-5) em dugi i 0,5-3 em Sirokl, s okruglom osnovom; na lieu gall, pokatkad s rijetkim dlaflcama, bez slaja, tamnozeleni; na nalifju bjelkasto iii sivopuSlenssti; r,a rubu cjelovlti; peleljke dlakava, 2-4 mm duga. CYJelOyl - dyospolni, bjeUfastorutlfasti, po 1-4, najfe!ce po 2 zajedno; ta§ica gola. Plod I I jeme _ okruglast. jaj oiik III obrnuto jajoIlk priyldan plod, 8-1' mm dug, gol, ± brdnjav, 5a 2-4 trouglaste ko!tlce. Sazrljevaju u avguslu i seplembru. Blologlja _ jednodomna, enlomolilna, heliolllna vIsta. Vrljeme cvjetenja _ IV-Vt, zavisno od nadmorske vlslne. RumnofavanJe _ sjemenom i vegelalivno. Slenll te _ olvoleni kamenjarskl paSn/acl u pretplaninskom I planlnskom podrufju. Zaslupljena u rijelklm crnobofovlm $umama na krecn/aku I do-

1. grenl:lce 5 pllpovlma, 2. tvllal, 3. tvll.!. lItdll!nl pr.s!.k. 4. lallca. 5. plod. 6. plod. gore: poprel:n l . dole: lIzdu!nl pres!.k, 7. •J.m.nka • dvljll ,'rana

lomitu, gdje rasle sa brojnim termolll nim vrstama, a tes to je naiazlmo na ogoljellm lerenlma Iznad grantee !ume, cak i do oko 2.000 m nadm. visine. Tu se javtja kao polegli, ispod 0,5 m visoki grm. Rs sprastrsnjenoet u Jugal lsvlll - S. H, BH, Sb, eg, Ma. Opes rSlproltra njenol ' - EVropa, zap, Azlja, Krim, Kavkaz. Prlmjedbs - veoma polimorlna vrsta; oslm Upskog oblika u na!ioj 1I0ri je, sem druglh obllke. Z8slupljen I lakson: val. Inlennedle C. K. Schn., koji Ima, u odnosu na tip, znalno manje IIslove; li/elko kad dufe od 2 i !'lIre od 1.3 cm, a cvje 101'1 su mu na/fe!ce pojedlnafnl, IIi po 2 zajedno. Oval lakson je zasluptjen u viAim nadmorskim visinama na!;lh planina, u vegelaeill otvorenlh kamenlara, medu kamenitlm blokovima I na njlma, Ie na vrtafaSlom lerenu I sllfno.

106

COTONEASTER T DMENTDSA (Ait.) Lind!. Fam. Rosaceae Mu§mulica (dunJarlca) pustenasla

Cotoneaster tomenleu~ Filzige Bergmispel Klt3U,\b!I1IK noii,\o'lltloln

P"'~

\J' .-

\ cvjjel, uzdufni presjek. 2. latlca. 3. plod, 1118'10: sa strane. dC3no: odozdo, •. 5jemenka s dvlju strana

Habitu s _ listopadni grm ake 1-2(-3) m visok. Kor.

smedecrven.!l, kod mladih grancice zue-

kaslozelena, 9u51a, pokrivena vunasUm maljama. Koril enoy 5istem - povr~lnski, dobro prodlre u kamenil u podlogu. Pupov! - dosla silni, pokriyoni crvenkastosmedim dlakavim Ijuskama. Li .I~'11 - sirokOjajasti do slrokoellp\icni, 3-6 em dugi i 2-4,5 em siroki, pri vrhutupi iii ~aostreni: na lieu tamnozeleni, u mladostl dlakavl: na na· litju bijelo iii sivopuslenaslL CvJelo YI - dvospol~i ! blJ,c1i iii r~i:icasti, U vis.e6im (1) 3- 12-cvJetnim s!llovlma; cv,etne drske I ca-

sica

9U51O

pustenaslc.

Plod I slame - eke 7-8 mm dugi, ± lil canodla~ kavi ptividaf'l plod: sjeme oko 4- 5 mm dugo I oko 3 mm §iroko, svje\losmec:le Biologija - jednodomf'la, ef'llomolilna, kalcililna vrsla.

VriJeme cvjetanJa - (IV), V, VI (neslo kasnije O{j obicne muSmulice). R.zmnozavanje - sjemenom i vegelativno. Stanit l e - karakleristicna vrsta u zajednicama crnog bora. ali je islo lako cesla na olvere.n.lm slanislima, gdje se uvijek javlja pojedinaCno lit u manjim grupama. Najcesce je nalazimo .na k~ec· njackoj podlozi, ali je, isla lako, zasluplJena t na drugim supslralima, R• • pro. tranjenosl u Jugoslavi ji - S, H. BH. Sb, Cg, Ma. Dp¢a r •• pro.tranjenost - jugoislocna Evropa, zap. Azija. Prlmjedba - dosla varijabilna vrsla. Oslm navedenih dviju musmulica nase !'Ore, ~a slo se u nasadima sirom zemlje uzgajaJu broJne egzolicne vrsle ovog roda, koje se odlikuju izuzetnim dekorativnim svojstyima. To su: C. horizontalls Dene .. cija je domovina Kina. U na51m uslovima 10 jc poluzimzeleni glm. poleglih razvedenih grana, s dvorednim, posllanim izbojeima i s veoma sltnim. 0.5-1,2 em d~ gim listi{;ima: C. adpressus Boiss. predslavlJ~ niski, svega do 25 cm \'isoki, uz zemlju prileg lt grm iz zapadne Kine: C. humilusa Duth., zimlalani uz pedlogu poleglJ grm. takoOer iz Kine : C. dl"arlca tu s ReM. & Wits.• kineski IJslopadni glm. do 2 m visine. s veoma inleresantnim elJpsoid nlm: do 8 mm dugim. sjajnim, crvenim plodovima, kO]1 oslaju ne granoma dugo posHje zronja. Sve navedene vrste su posebno prikladne za Olelen,avilnje i ukras kamenjara i sljenovilih mjast8

SORBUS ARIA (L) Crantz (Syn.: Aria n;vea Hos!) Farn. Rosaceae Mukln). oblfna

WhUebean

M ounUlln~ s h

Alisicr blanc Mehlbeelbaum II sorbo moniano , /laUe

pr61IUJ

~Pll ~. f'~r",".,

1<1'1\"1 ,\U "'L III" ~

Habllu. _ IiSlopadno drvo do oko 12(-15) m visine, pravog debla, a tes ta Ie i kao grm. Kot. - do oko I em debe la, dugo vreme na glatka, tamno sivosmeda. sa blJelim pjegama, kod mladih grantica je ervenkastosme<la do mas!!nasl osmeda, sa bro jnim bjelkastozu tirn lenlice· lama, Korlienov . I. tem - dubok , ja ko razvijen, Pupovl - oko 8- 10 mm dugi i oko 5 mm ~iroki, sastavljent od nekoliko zelenkaslosmed ih do crvenkastosmed lh Ijusaka. koje imaju t.ijel , resasto dlakav rub U.tovl - oko 6-12(- 14) em dugi i 8··9 em Siroki. Yeoma variJabilni, koiasli, na lieu lamnolcleni, goli. slaJni, na nalit ju slebrenasti. gusto dlakavi: rub lista dvos truko napll jen (obitno bez Iragova ret njeva); peteljka I -3 em duga. CVjetovl - hermalroditni, oko 10 mm u dijametru, na dlakavoj drsci, skupljeni u guste, terminalne, krupne gronje. Plod - prividan. do oko 15 mm dug i oko 10 mm SIrok. Sadrii 1-3 sjemenke. Zri. u VII-IX(- X), Sleme - izduteno, tamnosmede. Blologl). - jcdnodomna. cnlomofilna. heliolilna (ali podnosl i zasjenu), protezno kaleililna vrSla. Yrljeme CYletanja - v, VI. Razmnolavanje _ sjemenom j vegelntivno, Sianlite _ sljonovili loreni u pojasu bukovo Jelovlh suma, aU losto i nite, Nalazimo Je I u lerm ofUnlm Aumskim zajed nieamn, U sibljaclma i na olvorenlm kamenjarima, Penje se do oko 1700 m nadm. vlsine.

<l\

, •

, , i,'..'~ ' ' .1 I. ',...

~" :r

i~ .. p -'

,,;.

... -<-

.......a.

'.. ~J• . ~:.;-

. i~ ' .<:'

,>,

<.e-r- A , I

(If)

cf} [0

Igr;ln/,:ica s papavima, 2. llli!lInll<::, 3, cviiet 0(1019°, 4

cVllet, azdulnl prcsjell, S. Inllea, 6 lap, 7. pled, . uzdu~nl (90HI) i popre/':ni (doIIO) plosjek. 8. sjomonka, dollC. po p, prcsjell

Rasprostranjenost U Jugoslavijl - S, H, 8H , Sb, eg, Ma. Opea rasprostrsnjenOSI - Evropa. Primjedba yeoma polimorlna vrsta. U nasoi Ilori je zaslupljeno nekoliko laksona, prelaznlh vrsta i hibrida Osim drugih, brojnih infraspecijskih oblika ove yrsle za flolU Makedonije (I susjodnih krllJevs) Ie ksrakteristiena grfk a muklnja IS. graeea (Spa~h ) Koischy; syn. S. ariB (l.) Cr.B,nIZ ":8r. eroflca Lind!.]. Izrasle kao slabaoee. III vec, grm. I ",!~ dosla varljabitne IIsloye, naJeeSee okrugle III Okrugl8 slocllpl icne, oko 5--10 em ~ug<: i 4-10 ~.m sirokc sa slabo izraienim retnJevlma III bez nJlh. na lieu su tamnozeleni, na nalieju gusto bilelovunasli Zbog veorna dekorativnih lislovn i plod ova. obitna mukinJa Je cijenjena u hOl tlkulturi.

SORBU S AUSTRI ACA (Beck) Hed lund (Syn,: S. mougeolli G. Beck & Aucl., non Soy. Will. & Godr. subsp. austrlaca [Beck) Hayek) Fam. Rosaceae Muklnja planlnska

, 1 gr"nelca s pupov,ma. 2. cvijet b(!Z vjenti¢a. uZd u!ni preSlek, 3. lallea. 4 lap. 5 plod, uzdu!nl prCSJCk

Habitus - hSlopadni grm iii drvo, koje u povoljnim prilikama izraste i do 20 m. Kora - lamnosivosmeda. do aka 1 em debe la, ostaje dugo vremena glatka, dug, izbojci su iutosmcd" slaJni. sa sltrllm lentlcelama. Korl/e nov 8islem - dobra razviJcn, ± povrSinski. Pupovi - manji i u~i nego kod muklnJe objt';n~. ali su 5iljal lji. SaslavlJenl su od vIse zelenkasl lh iii crvenkastosmedih, sjajnih Ijusaka. kOle su na rubu Irepavl¢ave. Lillo yl - veCi cd lislova mukin)e abiene (8-1 1 em dugi i <I -9.5 em siroki), na rubu re.?:njevili j grubo pi/asl, kOlastl. na lieu lamnozelem, na nali¢ju blJelo pus\cnastl. peleljka 1,5-2 em dugs CyJetovi - bijeli, 12-15 mm u dijam~lru, sakupIJenl u guslo lermlOalne gronJc, latlce 5-7 rnm duge. okruglasl . prlvidan. oko 10-13 mm u dlPlod jamClfu

5jeme - tamnocrvenkastosmede, bez Sjaja, golo, S oba kra ja tupo u~iljeno, oko 6-6,5 mm dugo I 2.5 mm ~iroko BIOl09 i j8 - jednodomna, enlomofilna, kserolerm· na, heliolilna, kalcililna vfsta. Rasle sporo. Vrljeme cvjatanja - V, VI. Razmnofavan je - sjemenom i vegelativno. 51aniile - najce~ce u pretplaninskoj bukovoj ~v mi, ns rubu klekovine bora. na otvorenim k~m~' nja rama. a cesta je j u pukolinama raZdroblJeOlh stlJena Uvijek so javlja pOjedlnacno ill u gmpicama. Dosete nadm, visinu i do oko lSOOm. RasproSlranjenost u JugoslavJjl _ S, H, 8H, Sb, Cg. Ma . Opea rl!lsprostranjenOl1 _ jutni diJelovl sredn]e I istocne Evrope Prlmjadba - veoma polimor fna vrsta. Za razJl~u od srodne, S. mougeolii Jlstovi ove vrste su ne' ~ t o Slri, U osnovi ~iro~okhnastl, grublJe I dubJJe retnJeviti. alma i nesto krupnije plodove. Zbog povoJ)nlh eSlelskih svojslava primjenjuje se.u hortikulluri, kao soliler iii u grupama. Lljepa Je i u drvorodima. U subaJpinskom pojasu nasih pJanina, najce~t!. u pojasu klokovlne bora, od AJpa do Makeclofllje, zaSluplJcna je Izv. muklnjiclI (5 . chama emesp1JUS (L.) Crantz] kOja izrasle kilO grm do oko 1-3m vismc. Ima jednoslavno, elipticno, do oko 8 em dugo i 2-4 em ~iroko. nil rubu pIJasto, sable Slrane golo I sjaJno lisee, Cvjetovi Su U gronjama ru.tlcastl iii bije1otutkoSli. a prividan plod je (lBrantaslocrven. do oko 10 mm u dljnmelru.

109

SORBUS TORMINALIS (l.)

Crantz (Syn.: Cr8tBegus

lorminalis L.)

Fam. Rosaceae Br, klnj_

Checkertr •• Mounl8inash

"1I, rar lorm'nal Elsbearbaum ,o.bezlol0, II clavardello r.'omlll"'~. 6epeKa AC',c(iIl:lR

pl&iHa

H. bltut - listopadno drva 5 pravim deblom i j~ko razvijenom guslom okruglastom krosnjom,

elle su grane usmjerene prems gore. Dosltie visinu do 16(-25) m i promjer debla j do 70 em. KOla - tamnosiva, do aka 2 em debela, uzduzno plltko Ispuca, Ie se Ijusti; kod mladih grantica Je f utosmeda do crvenkaslosmeda, glalka. sjajna I 811no dlakava, sa sitnim bJelkastim lenticelama. KOriJenov , I, 'em _ vearna razvijen, u dubinu i Ilrinu. u mladosti ima f:ilu srcanicu, kasnije po-

stala sreasl. oka 6(-8) mm dugi. zeleni do smedi. gall, slalnl; IJuske su na rubovima ervene iii tamnOlmede bole. Termlnaln! pup Ie uvijek najveli. UtIOYl - po obliku veoma varijabilni: dugi oko 10-12(- 15) em I 5-10cm ~irokl , duboko urezani (ralnjevlli) na 5-7 dlJelova: ns lieu goli. sjsjnl, nl nalifju feslo dlakavi , Iisna peteljka oko 2 do 3 em duga, usko zlJebasta, u poeetku dlaksva. 0tJeI0vI - hermafrodltni, bileri, oko 6_8(_ 10) mm U dijamelru, skupljeni u uspravnim, terminalnim gronjama_ Plod - kru!ikolik, okruglast iii Airoko jajolik, do oko 10(-12) mm u dljametru ; sadr!1 po 2 sjemenke_ U pofel ku je ervenkastoiut. u uelom SlanJu (VIII- IX) zalvorenosmed, sa svijetllm taek/eama. Sl..... _ IZdu!eno, zao!itreno. tamnosmede. BiologlJa - Jednodomna, entomofilna, potuskloIItna, mezofllna J na studen ol porna vrSla. Raste lPOIO, a dollvl starost nsAto viAe od 100 godina. Tiara izdanke Iz panla. Pupovf -

1 9rBn~!ea II pupovima. 2. evlJet bez vjeneiea. uzdu!ni presjek, 3. evrJet odozgo.•. liP, 5. latlell. 6. Dlod, UZdutnl (gore) I popreeni presJek (dolje). 7. sJemen~a s dvlJu boenill strana

VrlJeme cvjal anJa - V, VI. Razmno!avanje - u prirodi sjemenom. u kulluri - i vegelallvno. Slanllte - ravniearske i brdske sume, gdje se jaYlja pojedinafno !Ii u manjim grupama. Kod nas Ie najeesee zastuplJena u raznim sumama hrastoya (sladuna i cora. kltnjaka i graba ild.), kako no krefnjaku, laka i na siHkal ima. Tra!i duboka. bogata i syjelija zem tjista. Dose!e do oko 1500 m nadmorske visine. Ralprol tr. nlenolt u JugOllavll1 - S. H, BH. Sb, eg. Ma. Ope. ra.prol tr.nlenolt - srodoja I ju!na Evropa, M. Azlja, Krim, Kavkaz. sjev. Afrika. Prlm}edba - dosta polimorfna Yrsta. I u nawj /lori je opisano nskoliko inlraspeeijsklh obllka.

110

SOR8US AUCU PARIA l. •

Fam. Rosaceae Jereblka

European MounlBina1h. Qulck·beam Sorbier des olseleurs, lhymier Vogolboere, Ebere1th, II sorbo degl; uccellaloti pl6ltua oCiblKIIODeHua.

Sjeme - plosnato, 3-4 mm dugo.

1, granflca II pupovlma. 2. klll.nac. 3. evll,l bez vlentit •. uldutnl pre'18k. 4. lap. 5. lallea. 6. plod. UZduin1 $ <lvllu

{gorel I popreClI1 pre5jek (dolle). 7. sJamenka botn h Itrana

Habllus - listopadno, oko 5-10 m (u povoljnlm prillkama i do 16 m) visoko drvo. KOf. - eke 5 mm debels, sivozelenkasla, glatka, u starosli uzdu.1:no, plitko ispuca. KoriJenov s'.lem - dobro razl/jj en, duboko prodire u zemlji Ale. Pupovl - eke 8-15 mm dug! i 5 mm siroki, pokrlvenl manjlm brojem prileglih, kotastih i sjaJnocrvenih do c rn oljubicastih Ijuski, koje su na povril ni i ns rub ol/lma sUno dlakave, a na rubovlma uviJek nesto lamnije. L~'ovl oko 10-20 em dugi, sastavljoni od 9-10(- 17) IIslica. ev}e'ovl - hermalrodilni, bijeli, do 10(- 15) mm u diJametru , sabrani u gustu termln alnu gronjastu evast; priJatno mlrl§u. Plod - okrugla sl iii elipsoldan, do oko 10(- 15) mm dug, prividan plod, koJi sadr!1 2-6 sJemenki.

tamnos ~e~e.

81010glja - jednodomna, entomolilna, hellofllna (all pod nos I I sjenu) vrsla. Vrljeme cvJetanja - (V)VI. VII. RazmnoiavanJe - sjemenom. . Stanli ta - raste na razlitltlm planlnskim kretnJ8' tklm iii slilkat nim zemlji~tima, ali joj najvi~e o,d' govaraju svje!a I hranljiva zemljfSta. U n~$rm uslovlma raste pojedinacno, u zaJednicl 58 11511)padnim i tel inarskim vrstama. od MontanO!! do subalpinskog pojasa, u brojnim zajednlcama svez;\: Fagion iIIyr;cum Horvat, Piceion exce/s ae Pawl., Pinion rnughi Pawl. I u suml molike. RasprostranJenolt u Jugoslavlii _ $, H, BH, Sb, Cg. Ma, Opea fasprostr.nlanost - Evropa, M. Azija, Krim. Kavkaz, sjev. Afr ika Prlmledba - jareblka Je dosta polimorJna vrsl&; pozna!i su: subsp_ aucuparla, koj a Ima jednogl)d lSnje g ran cice, cvast l i nalicje lislova rljelkO ras· treslto dlakave : subsp. glabrala (Wlmm. & Grab.) Javorka (syn. : var. slpes/rls Wlmm.; var. glabrat. C. K. Schn.) koja Ima jednogodlsnje grant Ice, na' licje IIstova i evastl gotovo ill potpuno gote (Irr;e l ). Ovu podvrslu nalBzlmo u subalplnskom POllSU kao karakterlsticnu vrstu u smrcovlm sumama I U klekovlnl bora. Takson subsp. lanuglno58 (KII) ima jednogodl§nJe grant lee, nalicje Uslova. PUp) ve I evasti dlakavo (imel). Zo.slupljon js u n' !Im ~re~jo.lima I vlso u Jufnom dijelu arool8. PI)stoJI I hlbfld Izme(lu mukinje obicne i Jareblke IS. x lemlplnnala (Roth.) Hadl.].

111

SORBUS DOMESTICA l. (Syn . PyfUS d. Sm ,

P. s01bus Gaerl n.)

Fam Rosaceae Oskoruia

Sorvlce treo. cheQuo trell cormier. sorbIc. Spol!l, lo ng. Sperber II so rbo domCS11eO. S.

comunc

"_CO",,.. ,\<"''''''''RII Habitus _ hstopadno drva s pravirn deblom i pravilno razvijenom sirokom kroSnjom. IZlasle ake 15- 20 m yisoko. KOl. - e ka 2 em debe la, crvenkaslosmeCla, dubako ispucaia. gruba. plocaslo so Ijusti, kod mla· dlh slabala je crve nkasto smcda. gla l ka. Kerll_nov alstem _ dobro razvijen. ima dubok centraln i ke rij en PIIpOYI - goti (ii i polugoli) (ked jarCblke su dlakayi). !uloze lem. Ijepljivi. 8- 12 mm dugi, 4-6 mm

i lroki ~I.IOYI

- noparno perasl!, 15- 18 em dugi. sasl av-

IJen t a d 13-2 1 lislica. koji su dugi aka 3-5 em I 1,5-2 cm sircki i imaju osi ro i grubo nazubIj en rub, na lieu $U goli, na nalicju u pocel ku pahul/8sli, kasnije ogole, CVjalovl - hermal rodi tni. do oko 15 mm u dijamelru, sakuptjeni u gusl im, do 10 em si rokim, dlakavlm gron,ama. Plod - mesf\al. kruSkollk, prividan plod, do oko 3 em dug, u p ocelku zelenkas t, kasnijc ervenka8Iola~kast . u zl elom stanju sivkastosmcd. Sadrii 5- 6 sjemenki. Zri u IX-X Sl...... _ dugulj as to, po whu zao!'; trcno, lam no8mede. Biol~IJa - jed nodomna, enlomolil na, hellolil na, kalcl ' tlna vrsta. Rasle sporo, dollvi slarosl i do oko 500 godina. Tlel a izdanke iz panJa J .tila. Izdrti tempera luru i do - 30" C. VriJeml evjl'l nll _ IV, V. Rlzmnofa.,anla _ lil emenom i vegetal ivno.

•

R' 1 gran¢ica 5 pupov.mll, 2. kliJal'lDe. 3 cv.jol bel vJel'l' l:.c~, uldulni PH'$ICk, 4. lap, 5, laliea. 6 plod, I,Izdu!ni prcsJek. 7 8Jemcnkn s dviju bo¢nlh Slran~

Staniste - kao sredozcmno-srednjoevropska vrsla oskoru!';a je zastupljena u kSCfOlcrmnim sumama i !,;ikarama nizag hlaslol/og pojasa. kod nas na jcesee u Primorju i u submedi teranskom podruCju. Uvijek se jal/lja pojedinacno ill u manjim grupama. ZahtlJeva dobra i plodna zemljis ta Rasprollranjenost u Jugol /IVI!I - S, H. 8 H, Sb, Cg, Ma. Opea rasproalranjenos t srcdnja i j uzna Evropa, Pcrzija, sjel/ero zapadna Afrika Primjedba pozna tc su Jorma U odnosu na ob· lik i veli¢inu plodova, npr '- pomlfera (Hayne) Rehd, koja Ima plodove sli¢ne j abucicama. I. pirllera (Hayne) Rehd. sa klu~kollkim plodovima ltd. Od plodova oskOl u!';e spral/lje se rakija, mar· ",clad a, kompol , pa se zbog loga ¢esto ulgaja, veelnom uz naselia. Ku llivira se ¢esla i u dekoralivne Sl/rhe

111

PYRACAN THA COCCIN EA Roem. (Syn.: Mespi/us pyracantha L. Cotoneasler p. Spach) Fam. Rosaceae Plrakante, divlja trnovl na

Fiery thorn buisson ardenl gemeiner FeuerdOrn eg3zzino 11111':1.1[311r.1 RP":O":p3CIIlI

ktijanaC, 2. cvijet bez vjentl¢a. uzdulnl presjek. 3.

pratnl~

5 dvlju stranB .•. lap. 5. l allce. 6

ko~lIcil

s Irlju

sl,.ne

Habitus - zim zeleni, jako razgranat i bodljikav, do 2,5 m visok grm. Kora - kod mladih grantica siva, posuta maljama; kod ovogodi!lnjih izbojaka najte!lce sme(l:e· ervena, gola. KoriJ anov slslem - dobro razvijen. Pupovl - sitnl, u!liljeni, pokriveni sa nekollko smedeervenih Ijuski; postojl razlika izme(lu pu· pova oa krat korasl ima i dugorastima. Lls,ovl - kotas!i, jajoliki IIi kopljasli, goll, slalnl, os lieu tamnozeleni, ns nalltju svjelliji. u mladoaU slabo dlsksvl, kasni je ogole; po rubu napiljen!, 2-4(-5) em d ugl; imaju jajollka, do 1,5 em duge, zallske, CvJetovl - bljeli, oko 8 mm u dljamelru, sakupIjenl u gustim i t;irokim (oko 2-4 em) gronjama. Plod - pfIVidan, do oko 5-6 mm u dljamelru, sa· dr!1 5 ' l emenk!. Zr! u septembru I oklobru i oslaIe na granama preko zlme.

Sleme - golo, oko 3 mm dugo i 2 mm siroko, na leClnoj sl rani zaobljeno, na suprotnoj trobrido, do pola duiina slamnaloluto, druga polovlna smeda. 81010glJa - jednodomna, entomofilna, kseroler· molilna, heliol ilna, kalcililna vrsta. Vrlj. me cvjetanja - V, VI. Ra.tmnoiavanje - sjemenom i vegelalivno. Stanl! ,. _ kamenit i, suhi suntani lareni medile' ranskog podrutja. Sas la~ni tlan termomnih svi· jetlih suma i sikara U Makedoniji je zaslupljena u as~cijaclji prns ra i bjelograba (Cocci/era CsrplOel.,!m). Ie u nakim drugim zajednicama. U ovom dlJelu na!le zemlje dopire u visinu i dO 700 m, ~asproslranl.noSl u Jugoslaviji _ H. 8H, eg. Ma. (mate veoma testo kullivirana i subspontana). Opi:~ r a sp~O Slranj e no sl _ juina Evropa (SredozemIJe), Knffi, Kavkaz, prednja Allja. Prlmj .d~. - u ~rajevlma s toplijom klimom teslO ~e ylgaJa kao Izvanredna dekorativna vrsta, pI)' Jedmatn,o u . vrlovima, a jos tesce u iivica.ma (po~n.osl o~lItno orezivanje i da sa lormirall u rallible obllke). Na posebnim polotajima uspje~' ~o . se uzgaja i dublja u kontinentu (mo~e izdr' Z~II temperaluru i do - 25° C), NJana dekoral ivnosl sa narotllo ispoljava krol ilvoplsnost vatrenocrvenlh plodova, kojl oslaju na gra~ama preko cijela zime U horllkulturi je poznalo nekoflko ukrasnih obIIka.

118

CERASUS MAHALEB

(L.l Mill. (Syn.: Prunus mahaleb L)

Fam. Rosaceae

Ad.flu

Mahaleb cherry. roekchefry

bols de Sainte-lucie Felsenk'fsche. Mallalebkir se he

elllego canlno. clilego

nano

qrp.iIol~'l\iI a,n,mKa. MaI';l.\c/jKa

H. bI.... - lislopadno slabaoce, do ake 10 m vi-

toko, ~ vrlo kralkim, do eke 35{-40) em debelim deblom i ill~oko razgra njenom, okruglom i 5vi· jetlOrn kroAnJom. Cesto se javlja kao grm. KOla - keSI~njaslosmeda. sjajna. dugo vremena glal ka. kasnlJe izbrazdana, eka 1 em debera. KoriJenov a'stem - vearna (azvijen i u sirinu i u

dublnu

rupovl - eke 5 rnm dugi, pokriveni sa vise svijetoamedlh, pI! vrh u dlaksvin IJuskl.

Llllovi -. na lieu sjajni, lamnozeleni ; na nafil:ju em Jirak.; po rubu sil no irjezdasli pilasli' pefellka lisla duge do 2 em. bez ilijezda, iJi sa' 1-2 J:lijezde pri vrhu , (,"'OVI tv :- skupljeni u stilaslim cva slima po 12 - 14) la,edno. mlrisljavi. koAtunica neprijal nog okusa (gorka), - 10 rnm duga j oko 8-9 mm siroka. U pocel ku futa. latirn crvenkasla, a u zrelom stanju (junlavguGt) crns. Slim. - ~l ljedoJ:uCkasta 6-7 mm dug a i 4 mm slroka kotllcs. kOja ie na povrsini glal ka. 8101og1J. - jednodomna. enlomolilna, kserolermolilna, heliolilna, kal cililna (ali i na serpenlinu) "'rala Olporna ns mraz i sU5U YrlJem. alet. nj • . _ IV, V, prij~ listanj a. ltumnoflv.nj. - Slcmenom SlIInlll. - ne stavlja velike zahljcve u odnosu na ~~mIJl ite . Ra sle ns 'leoma loplim i suvim zemljl. ~ rna na krecnjaku, ulazeci u saSlav su ma I 51dUra sveze Orneto·Os/ryon kao Izrazils submeeranska vrsls. Zalazl duboko I u un ulrssnjost

',loci -

, grant)c" 5 pupovima. 2 pup II dviju st rana. :I. klijBnac. 4 " vi lct bcz vlcnti~a. uzdutnl preslek. S. latic a. 6. plod. dolje' uzdu!n, plesjek. 1. ko~lIca s (lvlju Dotn,n Sl1aM

kontinenla, gdje je zastupljena samo ns najtoplijim, jutnim padinama. U visinu doselO i do oko 1500 m. javljaiuCi se lada u obJiku pOJedinacnih grmaslih egzemplara. Rasproslranjenosl u Jugoslavijl - S, H, BH, Sb, eg. Ma Opea tasprosl ra njenosl - jut na Evropa, K:'tvkaz. M AzIJa Perl.ija. Turk estan PrimJedba - ima veliku primienu u kucnoj radinosH od nie se prave clJcvI za lule, muslikle, cibuci, stapovl i dr. Sluti i koo podloga za kalamIjenie Iresnil ivisnii . U vrtlarstvu ie pozneto i nekoliko ukrasnih formi f. pendula (Dipp.) Sokotov sa visecim grancicama, f monllrol8 (Kl rchn.) Sokotov sa kompak lnom. okruglaslom krosnjom; r. ehrysocarpa (Zbl) Soko· 10'1 sa ~utim plodovima , I alblm arglnala (OIPP) Sokolov sa bijelo obrubtJcnim Iisiovima lid

'1<

PADUS AV1UM Mill. (Syn. : Prunus padus l., P. racemosa larn.) Fam Rosaceae

Sremza

Bi rd -cherry ee.lsler • grllppes Trauben-Kifsche

ciliago pado, eilleglo, grappoli "epCM\'X:I 06I.o1KIIOIICI!H31

Plod - aka 7-8 mm u dijametru , okruglasla mesnala kostunica, sjajna, u zrelom stanju erna. Siame - aka 4-6 mm duga i 4-5 mm siroka kostica koja je na pavrsini rapava j mrezasla. BlologlllI - jednodomna. entomofilna, higr0n:'e· zofJIns, u mladosti brzorastuca vrsl a. Ima vellku izbojnu snagu iz panja i tila . Vrljem., tvj.'.nj. -

1 g lsnfles s pupovlms. 2. pup. 3. klllanae, -4 . evlle' sa SIlane. S. evile!. uzdutni presJek. 6. lap. 7. lallea. 8. plod. 9. ko"lcs. dolj. : uzdutn; presjek

Habitus - lislopadno drvo. koje u povoljnim uslovima mote izrasti i do 17 m visoko i eije deblo moze biti i do 40(-60) em u promjeru. Kor. - ernosmeOa. gtatka (u starijoj dobi uzdutno i poprecno ispuca) - stiena korl tresnje. Kora s karaklerislicnim neprijatnim mirlsom kumarina. KortJ enov sislem - jako razvijen, pretetno horizon talan Pupovl - oko 6-9(- 13) mm dugi i 2- 3 mm §i roki, pokrivenl brojnim zagasilosmedim, prl dnu neslo tamnijim, a na rubu nesto svjellijim< Ijuskama. Lll lovi - eke 6- 12(-15) em dugi i 7 em siroki: na lieu tamnozeleni, bez sjaja, na naticju svjetlijl, u pazuhlJ nerava dlakavl; pelelJka 1-2 em duga, sa 2 zelene tUjezde. CvJalovl - sakupljenl u 8-12 em dugim i 2,5-3,5 em ~i r okim visecim grozdasllm evasllma

(IV) , V, VI , paralelno sa Ii·

stanjem. Razmno!••• nle - sjemenom i vegetativno. Stanilia - prvenstveno se javlja na bog8Um alu· vijalnim zemljisl ima, u rijetnim doll nama, U vlalnlm surnama, cesto u zajedniei sa crnom jaham. Ie u poplavnim lutnjakovim ~umama. U Alpama se penje i do 1500 m nadm . visine, i lu naselja~a vlatnlje doline i uvale. RasproslranJenosl u Jugosla vl]1 _ S, H, (Bosna: sjev. dijelovi i rub Kupre~kog polja) . Opea raspro slranJenOSI - Evropa, Azija, Kavkaz, M. Azija, Avganlstan, Hlmalajl. Prlmjadba - plodevi sremze se upolrebJjavaju za dobivanje likera i raznih napitaka. Cesta je u hor\ikulturi, gdje se susrecu razne vrlne lorme keo : I. pendula C. K. Schneid. s visecim granama ; I. pyramidalis hort. 5 navi~e usmJerenlm granama: f. (o58l11or. Sim . s ru ticaslim evjetovima ; f. teueDcarpa C. K. Schneid., s bljelim plodovlma ltd U naslm parkovima rjeOe se susrecu tzv. kasns S. (Prunus serollna Ehrh .) Iz Istocnlh dljelova Sjav Amerike, Ie virdtinska s. (P. virginian. L.) Iz srad· nje I iSloene Sjev. Amerike.

116

CERASUS AYIUM

(L.l Moench (Syn.: Prunus 8vlum L.)

Fam. Rosaceae

Cherry, IIlln. sweet cherry clr's'I' diS bOis. cerlsler VOllllklrsc:he. KlrfChblUm elliego. ,lIIago monta no

'll:pcw,,"

Habitus _ IIslopadno drvo oka 15-20 n'I visoko tije dablo mote imali precnik i preko :>0 em. Kor. _ kobsl., tanka. 'leoma ;):itava. Iju~li su u horizontalnim prSlenastim trakarna : Ima ~i roko

' ''.sta lentlcel.: U slarijo) dabi silno ispuca KoriJanov alstem - veoma plastiCan, srcast. Pupovl _ aastavljeni od ako 6 goUh, usiljenlh crvenosmedih Ilusaka, debalog kofastolj rubll. POSIOjl (.zUka izmeCiu pupava na duglnl i kratkim izbojcima: dok su na dugim izbol cima pojedinatni, na kralkirn su uvijek u vscirn Sku pi nama. L'-tovl _ aka 10 em dugi i oko 5 em siroki; pe· tallka aka 2 em duga, prl vrh u sa 2 Izrazile crvenkasle f lljezde. pri dnu sa jednim parom kSl sklc· risti(:nlh zallstaka (vldi erte.!!) koji rano opadaju. CVJelovl _ na dugim peteljkama, sakupljeni u gustim AtitasUm evastima. Plod _ mesnata koAtuniea do oko , em u dijametru, pred zrenje ervena, u zrelom Slanju erna, bljeAtavo slajna, ukusna. Plice ga rado jedu, Ie tako doprinose rasiJavanju treAnle. Sjeme - obla, glatka, svijelloSmeda koAluniea. Blologlja _ jednodomna, entomofilna, mezolltna, hehoillns, prilitno brzorasluca vrsta Vrlleme cv}etanJa - IV. V. paralelno sa IIstaniem. Razmnol:avenle - sJemenom. SllInltle _ naitdce u mczofllnim sumama (kltnJaka I graba, monlane bukve, gorskog javora I bijelog lasena i dr.), rubovim8 sum a, u madama I dr N8JboIJ!! rasta na bogalom, :t.. neutratnom

•

o •

•

t. IIrant,ea /; pupov,ma. 2. kll.anat. 3 Olnova list •• pl,! ' tl:ljKa , ",pule (tIlIISC.), 4. ey ••II, uZQulnl prasjlk. S. plod. 6. s,emtnk.>

zemljistu umjarene vla.!nosti, ali nlje tijetka I na suntanlm psdlnsms ns suvljem zemljlltu. Poj .. dmatna stabla doplru i do 1700 m u visinu. Raaploatranlenoat u Jugoslavlll - S. H, 8 H, Sb, Cg,Ma Opea ,aspl oalranlenost - Evropa, M. Azija, Krim, Kavkaz. Iran. Prlmjedbl. - polimorfna vrsta. U vocarstvu Ie poznal vallki broj razhtilih sorti. Kao vocka, u na!OI zemli i la uzgaja po baAeama i vrtovlma, ¥tt nja (Cerasua vullilaria Milt ). kola je porijeklom iz M. Azlja. Ima kohstije IIlto'l8 od Iresnje . Lisna petellka Je obleno bez llijezda. a plodovi 'lll I':rvenl m crni. Kao posebne I na dalako poznala sorta vi6nje kod nal u Dalmaeljl gajl sa vlln]a ..ma,aska", till $a krupnl I soeni plodovi upotrebljavaju za pravljanje vo6nlh 10kava I likera maraskln• .

PRUNUS SP INOSA l.

Fam Rosaceae erni Irn, trnjina

Sloe. black'lhorn ~plne

Mire. prunelher

Schwa'ldorn. Schlehdorn prugnOlo. pruno

selvatrco

c.""'"

KO.llO"J_, I!.I"

TCPII

, gran¢i(;3 S pupovima, 2. cvijel. 3. cvijet. uzdu!ni preslek,. prdnik. 5. plOd. uzdu!rll presjek. 6. kO!lica

Habitus - lislopadni grm 1- 4( -5) m vi sine, 5 veoma gushm razgranalim i trnovil im granama. Kora - kod mladlh grancica siva do lamnosiva, sa sitnim maljama i bjelicaslim len l icelama, 51a. tfie grancice Su lamnosive iii crnosive, kratki fzbOlei se redovno zavrsavaju crnim jakim Imam. Korljenoy sislem - jako razvijon, prodire dobra u dubinu j u sirinu. Pupovl - oko T-2 mm dugi. dlakavi iii gOli. pokrivenJ su sa vise tamnih sivosme<1ih Ijusaka. Llslovl - naizmjenicni, a na kralkoraslima u cupetcima, oko 2-6 em dug;, 1-3 em sireki, S 4- 5 (-7) pari bocnlh nerava: peleljka do TO mm duga. CvJetOVI - snje:fnobijeli, 1 ~1.8 em u dijameltu. na kralkim peleljkama, pojcdinacni, rjede po 2~3 zajedno, Plod - crnoplava ka~lunica sa sivkaslim nahukem, 10- 15 mm u dijamelru, sa zelenkaslim, kjselkastim. veama Irpkim, mesnalim dijelem, Zrj

u julu i avguslu; oSlaju na granama sve do pro· Ijeea. Kad promrznu dobri SU za jelo. Sieme - oko 6-12 mm duga i 6-8 mm siroka koslica, SVijet!osmeda, nesto spljoslena. 6 1010glja - jednodomna, enlomolilna, heliofilna vrsla. Obilno Ijera izdanke iz panja i ~ila. Vri jeme ev/elanJa - III -V (zavisno od nadm. vis.), prije listanja. Aazmnoiavanj e - sjemenom i vegelalivno. Slanlsle - prelezno u niZlOskim i brdskim polo· tajima u svijeltim hraslovim sumama i sikarama. cesto rastrkan po zapuslenim pasnjacima i u iivicama. Ima siroku ekolosku .amplitudu: raste n~ higromezofiJnim, mezofllnim i kserofilnim stanlslima. NajbolJe uspjeva na dubljim zemljistima, ali je cest i na skelelnom zemljislu nateg krsa. Najtesce se ipak javlja u gustim sibJjackim formacijama, gdte ulazi u saslav nekih zajednica unutar reda Prune/alia spinosae Tx. (red oQu, hvaca ~ibljake kontincnlalnih krajeva. od umjereno suhih do dosla vlaznih stanista). Ralprostran/enosi u Jugollavi ji - S, H, BH, Sb, eg, Ma Opea rasproslranJenos, _ Evropa, Tunis, M. Azija. Iran. Pri mjedba - ptodovi crnog tina (.. trntine,,) imaju prim,enu u mediclnl, a od njih se spravlja i ukusno vlno. Ova vrSla ie pogodna za ~Ive ograde, a zbog obilja ~irako razveden og korijenja, slu.!i za za!,t(lu strmih I jalu~astih ICr ena od croli/o_

117

CERA-TONIA SIUQUA L Fam. Papillonacea e

Carob Ir•• eBroubler

Johann isbrOI-blum \I calfl/b)o uap" rpa.lc)(lIc CTpy"Klt ,

PO"'~II o'

Habitul _ vlsokl zimzeleni grm, iii nisko, veoma razgranalo d rvo, koje mote da naraste do 12 (- 15) m vislne (na s!anli!!ma sjavernog PrlmorJa je viie grmollk). Kor. _ kora debls u mladosti tanka i glatka, papaljasta. kasnije hrapavB, crvankasls IIi siva, kora ns granficama siva boJe. Ima u sabl mnogo ts nlns

Korll. nov II.tem - jako rSIvijen, sa Jakim boenim korljenlms. Llsloyl _ parno persall, ,astoJe se od 3-5 Nrdo ko.tastih, lamnozelen lh, slroko j ajolikih Ilsllfa. koJI IU cjelovitog ruba .

Cylltovl _ dvospolni I jednospolni, u usprsvn)m cvasl ima poput grozdova III maca, naupadlJlv1 I sltnl, muski imaJu 5 pratnika Plod _ ylleca 10-20 em duge I preko 2(-4) em ~i roka, yecinom netto svinuta I plolnata mahuna, koja je Ivrda I ko ~a sta , na povr!inl neravna, glalka, pomala sjajna, lamnosme(la I IJublessl lm prelivom. Usplo<3e manjlm dljelom melnalo, slalko I zbog toga su plodovl rogaea jastiv!. Treba mu gotovo godina dana dok sazdja, a nakon saHtJavanJa mahuna opadaJu sa stabla. Sjama _ jako Ivrdo, jajaslo, spljo!iteno, sjajno, sme(leerveno: Ima Ih 10-15 u jedno) mahunl. Blologlja _ enlomoUina , spororestuca vrsla. 00flvl starost do 200 godlna. Tdko podnosl nlake temperature I oitre , hleone vjetrove, Yrlj ama (:vjal anja - IX. X, paralelno sa zrenjem plodova.

I (

\~'"

f J

~I '

1. hntkl evll.t, 2. pre' I.~ hn.k~ evll.lI. 3. mu'kl evlleI • • . vrh mahune urdu~no I popr. pr.rttan, 5. Ijemenka. uzdu!nl (gore) I popr.enl (dolje) p".jek

Razmnola ... anle - sJemenom I VGgGtatlvno (na dlvlJI rogac se kaleml plloml). Slanllla - Irati l opllje lerene, a nalbolle uspljeva na krecnj acktm zemljlf;llma, Mote nacl prlmjenu kod pO!iumljavanj a krta uz morsku obalu. Ralprollranlanolt u Jugol lavlll - H (sredn)1 I juI nl dljelOvl Oalmaclje), celiO sa uzga)a po clja10m Prlmorju. Opc. r.lproltr. nlanolt - Sredozem lje ($panlje. Portugal. Tunis, Altlr, na obalama Llgutlje, u lutno) Iialiji I AnadoUjl). PrlmJadb. - plodoyj rogaca se jedu clJati 111 la· mljevenl, a slute I kao krm lyo. SadrJ:e !iecara I do 6 %, Iresloylna, muti, voska ltd. lmaju prlmjenu I u medlclnl.

GEN ISTA TlNCTORIA L. Farn Papilionaceae 2ul i1lca, tulica

Grccnwcd Gantl bat~rd Farber Gmslel Glnesl,ina .lpoK KpaclI.u"","

'\ \ /~

!• •

1. klij a nac, 2. cvije t bel vJenf;I~ 8 . uzdulnl presJek. 3 ['vljO! bel l:dke I Vlen{:i¢a, 4. ~as ' llv;ca. 5 mehuna , 6 sle-

menka

Habitus - listopadni grm ic. oke 3~-SO em (u kul turi i d o 1,5 m) visine, sa gustim, scboli1<.im, uspravn im i uzdutno izbrazdanim grancicamA Kor. - ta nka, zelena. Korlj en oy slsl em - dosl a dobro razl/ljen Pupo v] - silo i, naizmjcnicni. Llslo... 1 _ eliptitni iii lancelas!i, 1,5- 4 em dugi i 3-6(-10) mm sl roki, po rubu i uz srednj i nefV no donjo) slrani fino dlaka vi. Cvj el oy] - U gust im , 2-6 em dugim Icrmlnalnlm grozdovima; ca{;ka 5(-7) mm d uga, gola. vjnneic 8 -- 15 mrn dutine

Plod __ mahuna. 2-2.5 em d uga I 3-" n,m imDka, gola, uela mr k05me~a, sa 6 do 10 sjemcnkl Sjema - okruglasloelipticno, smelle, pofusjs,no, 2.5 mm dugo i 2 mm Siroko. 8 1010gi j 8 _ jednodornna. enl omofilna vrsta. Vrlj eme c vj el anja - (V) VI- VII (-V III ).

Razmnoiava nje - sjemenom i vegetativno. Stan lsl e - vriStine. sUl/e livade. zajedno sa nskim drugim tutilfcama (npr. sa : G. german lca L.. G. sagi/lalis L. i dr.). sa vrijeskom. Ie u ~umama i slkarama hrastol/og i bukovog pojasa, najtdce na umjt:lreno vlazni m, svjezim. pjeskovitim ttima Rasprosl ra njenosl u Jugoslaviji - S. H. BH. Sb. eg. Ma. Opea rasp roslranjenClsl _ Evropa. Kavkaz. Az ije. Primjedba - veoma varijabilna vrsta u odnosu n8 habitus. oblik i velit':inu lislova. dlakal/ost ild. Osim tipskog obHka subsp. tinclorla, u nasoj lIori Ie zas tu~ljen subsp . elallor (Koch) Simko (Syn.: G. t. L. subsp. elilla [Moench] Domin). koja se odUkulC viSim uzra slom (ime!). veeim. piramidal· nlm grozdovima. a za stupljena je najt':esee kao karakteristlcna vrsta u poplavnim sumama hrests luznjaka (asoc. GcmiSlO olalae-OU6rcelum Horvat). SJlens wsti G. linc/oria L. kod nas raste i IZV. j ajasl ollsna zuliliea (G. ovata Walds!. & Kit .. Syn G. I. L. var ove /a [Walds\. & Ki!.] F. Schultz). Ova vrSla Ie man Ie!! uzrasta. sa elipli t':nim ill jajoJikim. 2,3 em dugim i 0.5- 1,5 em ~Irokim dlakal/lm listo' vlma i dlakayjrn, do 4 em dugim. mahunama OSlm navedenih vIs ta u na!l;oj !lori su zastupljene b rojne vrste ovog roda. Sporninjemo samo : G.germaniea L. koja naseljava lleidolilnc !'lume. sikarfl i vrii-tme, a 1m .. IrnoY! le granciee; G. p1l058 L. sa poleglim QI 8nama i svilasto dlakavlm listovims. taskama i rlmhunama. G. j 8nuensi5 Viv [Syn.: G. /flangu lafls Kit.), kojo ima Irouglasto okrUJana grant':iee.

119

PETTERIA

RAMENTACEA

(Sieber) Prest

(Syn. : Cyllsus wefdenil Vis.;

Genis!. r. BriQ.) Fam. Papllionaceae Tllovln., III., u novlj_', negn]1I

Welden's Laburn um

"'r1cdultende Pellerle, W,ldenac her a.llS-kl ••

Habitus - listopadni grrn oko 2(-3) m visine, vii· kih. gustih, uspravnih izbojaka . Ko,. - starlJlh graneica prljavosiva, debro s vremenom popriml crnosivu boju kore, koja je uzdufno "mrefasto izbrazdana. KorI)enov . "' em - jako razg ranjE:n, odli{:no veie zamtJllt. I lUll g8 od erozlje. Ime ~ negnjil ~ je u vezi sa Ir.Jnoieu korijena kada biljka ugine. Pupovl - sivkaslodlakavi, spiralni, cosl i, pokrlvanj sa dve lamnocrvena, mesna!a palislica. kojl s gornje sirane zayrbvaju jednim iiljkom. U.tovl - slolenl od 3 IiSliea ko]1 su na oko 4 em dugoj peleljel: onl su na nalitju uz glavnl nerv dlakav!, kesnije goli, eijelog ruba. 2-2.5 em dugi. srednjllislie ndlo veei od oslalih. CYJalovj - do 2 em dugi, skupljeni u j ajasle i duguljasle, uspravne. vrsne grozdasle evalove. duge do 8 em: taska ± ejevasla iii zvonasla. gomja usna duboko usjetena. donja Irozuba. Plod - mahuna 4- 5 em duga I do oko 1 em siroka, spljoAlena. srpaslo povijen •. gola !II malo dlakava, smede boje. Zrl]e u avguslu i seplembru. a rnahune ostaju na granama i preko zime. S. a - oko 3- 4 rnm dugo. bubretaslo. sjajno. lulosmede do lamnosmede boje. Bioiogil. - enlomofilna. hello!llna. lermo/ilna vrsla : podnosi ja ku Insolaeiju. Y, IJame cvjalanje - V. VI. RazmnO.f:a.anj e - sJemenom i reznieama. Sl anltt. - zeml]isla na kretnjatkoj podlozi. izuzelno na zemljlsllma naslalim na Skril]eima I llisu. Prema F u ka r e k u Illovina ja ~diferenel j al-

•

1. grantlea a pllpovima. 2. kilianae. 3. evljel . 4. rdlrena talk •. 5. tutak. 6 pl od (m.hllna). 7. al, menka s dviju botnlh 5',ana

na vrsta posebne subasoeijaeije zajedniee medunea i blelograbica (subasoe. petlefl%sum Fukarak) u kojoj sa javl ja u velikoj mnoiini". obrazujuei jednolicne i gusle siblj ake n a vecim povrSlnama. Penje se do preko 800 m nadmorske visine. Ralprollranjenol l u Jugol la. ljl - o a. He. eg. Prema Fukareku. areal se pro tete -u submedileran skom podrueju. od rijeke Cetine. kroz Oalmaeiju. Hereegovinu i ernu Goru do sredn] e AIbanlje ... Dolinama rijeka prod,re dosta duboko u kopno. te eeslo natazimo izolovane stanisla. izvan kompaktnog areala. Opee ralprol l ra nlenolt - ilirsko-balkanski endemit (Jugoslavlje, Alban l]a). P,lmjedba - ima veliki znataj za posumljavanje krsa. a vaine je kao krmna biljka i kao paAa za peele. Mote naci primjenu I kao parkovna WSla na zasticenim mjestlma.

12,

SPAR TIUM JUNCEUM L.

Fam. Papllionaceae 2 uka, brnislra

Spanish broom gen(il d'E$pagne Spanlscher GinSlel gineslra MeTe,'LIIII!!;

1. klijanae. 2. rd lreni CV'jel, 3, rdireni pra~niei, 4, ¢a. !ka, 5. z"'lvorena mahuna, 6 Olvorens m~huna, 7, sjo' menka, dole: uldulnl ploSjek

Habitus - 'leoma razgranat 1-2(-5) m visok grm sa gustim. uspravnim, sibolikometlicastim, golim izbojcima, koji su okruglasti j pfitko izbrazdani. Kora - kod debla zulozelenkasla, kod granciea Svi,etlozelena, lanka , I stablo ! grane imaju 1 do 2 stoja palisadnog asimilaeionog Ikiva, koje obavIia asimilaeiju, narocito nakon opadanja lislova_ Korll enov . 'slem - dobro razvijen, stili zemljisle od crozije, abogaeuje zemljiste nltratima posredslvom kvriica ad bakterija, Pupovl - spiralno rasporecJeni, mecJusobno jako udal,eni, prekriveni su osnovom Jisla iii neslo zadebljalim lisnim jaslutieem lIal ovl - linealni, silni (2-4 em dugi I 1-1,5 em siroki), gOIOvo sjedeci, matobroJni su, u susnom periodu opadaJu Cvlel ovl - zigomorlni, u rasutim vrsnim virna , na tankim pelel/kama, 2-2,5 em

teplirasl oblik; gornja latiea je naiveea i obrazuje Izv. zastavicu (vex ilium). dvije bocne lalice su uie i Obrazuju tzv. krlla (alae), a dvije najdanje srasle su svojim rubovima u IZv. lacJicu (carina); imaju 10 prasnika, koji su medusobno srasti u jednu eijev; lapovi caske srasH u petozup¢aslll eijev, caska na vrhu suhokozicaSla; evjetovi mi· riSljavi. Plod - oko 4-8 em duga i 0,5-0,8 cm sitoka, Slvoerna, sjajna mahuna, koja sa uzdutno olvara sa dva zaklopca. Sjeme - po 6-9(-18) u jednoj mahuni, okruglaSIO jajasto. keslenjastoiute bola i sjajno. Blologija - jednodomna, dvospolna, kserofilna vrsla. lake podnosi SU5U i buru, ali Je osjetljiva prema hladnoei. Vrljame evjelanJa - V-VII. Ralmnoiavanje - sjemenom. Slanllle - najcesce u makiji, garizima i kamenja· rama. a javlja se i na preJaznim podrucjima ad zimzelenih primorskih do listopadnih ktaskih ~u· ma. Nama veJikih zahtjeva u pogledu kvalilela zemljisla, all je najbujnija na svjetim zemJjislima RasproslranlenoSI u Jugollavll! - $, H, 8H (He),

eg.

Opea rasproltranl.nOII _ obalnl poles Sreda· zemlja i Jadrana Primjedba - iz vlakana kore prave 5e mrete i ko' nopei, a mlado granciee se upotrebllavaju u razlicite svrhe kossre, oliraci. za v8zivanje vinove loze i

121

CORONILLA EMERUS L

Fem. PapllionaCeae

Ilblka

Scorpion u nn. Coronille Nguenaudier Siraucllwieka,

Stravchllli ICronwiek.

Emera. Elba cornett•. Glnestr. di bosco

HabHus - lislopadni , najcesee aka ~-2(.-~) ~ vlsok grm, uspravnih, bridastih, ugl85llh, vltklh I

tankih grana.

Kora - ked mladih izbojaka zelena (ima i 8Slmileclonu ulogu), do zelenk.slalute, gala, kasnije

zalenoalv• . Korljenov al,tem - dobra prod!re u malicni sup-

slrat. Pupavl - zelenkastosmedi, puslen.sti. doSla sllnl. Uslowl - naparna per.sli, sadrta 7- 9 ob~nul~ jajasllh. 1-2 em dugih, ,vijellozelenlh, 90llh h-

stlca. Cvfelovl -

1. granflca • pupovlm., 2. evlll'. 3. nll.vlel. 4. prdnle l, 5. mohuna. 6 <110 mlhunl I )eonom Illmlnkom, 1. I)emenke I <lvlJu Ilrlne

oka 2 em dugi, nalceAte po . 2-3

(-4) (rjede do 12) zajedna u stitesloj c.llaS!!, ns dugoJ zajednltkol peleljci. Caska maslmastoze· lena, sa kratkim zupcima. . Plod - vJS8~a mahuna, 5- 10em du!lne I oko 2 mm Airine, masilnastozelena. raspada sa na paladins segmente. Sleme - aka 3 mm duga, tamnosmede do ern~. 81010011_ - jednodomna. entomoillna, kserolermna wsta. Vrlleme cv}elanJa - IV, V (easl o I kasnije) . Rumnolavanle - sjemenom i vegelalivno. 'lanilla _ naJce§~e u lermolilnlm zajednieama lVeze Os/ryo _ Carpinion orion /alis, Ie na kamenJaraklm painJaelma medileranskog .~ s.ubm~.dl teranskog podrucja, rjede u makljl. NIJe IzblrlJlVa u pogledu zemlJiMa : 10 su vecinom suha I plltka lamljiAla na kreenJaku. He.pro••ranlanost u Jugoslavlll - S. H, BH , Sb, Cg, Ma.

Op~a

rasprostranlanOal - jutna Evropa, Krim, M. Azija, Sirlja. Prlmladba - prema obliku I valieini IIstova, la broju cvjelova u cvasU, oplsano ie nekoilko Infraspecijsklh obllka. Osim lipske vrsle za nas Ie najvatnija subsp. amaroid" (Boiss. & Sprunar) Hayek (Syn.: C. e. L var. mul/illora Ce/ak.) kod koje su cvjetovl samo 15-18 mm dugl u 5-8 (e ne u 2-3(-4J-cvjelnim ililaslim ± 2 em dugom peteljkom.

cvaslima,

$Iblka se Casto uzgaja kao ukrasna vrsta.

CHAM AECYTISUS HIRSUTUS (l .) link (Syn. : Cylisus hirsulus l. ) Fam. Papilionaeeae Zanovijet dlakava

Cyt ise

hOri~s {t

Behaa,lllr Ge,ss ktee

.~ ,'

1 d!je(ovi vjen~ic8. : ZlIstllviclI. krilce, tunic, 2". rll~lrena

ta~ka.

Ireta mahuna. 4. $jemenka

Habitus - listopadni grmic, oko 30-100(-120) em visine, poleglih iii uspravnih. tankih graneiea. Kor. - lanka, pri osnovi izdanaka ta mnozelena. Korljanov sistem - povrsinski, dosts dug. Pupov! - naizmjenieni. 2- 3 mm dugi, gusto sivkaSIO dlakavi, pokriveni ma!im brojem (juski. Llslov! - Irodijelni, pOjedini lisl iei obrnulo.jajoliki do e!ipli¢ni, ± 1- 3 em dugi. Cvjetovi - oko 2,5 em dugi; po 1- 4 u boenim ki tieama u pazusima listova. Plod - mahuna, oko 2.5- 4 em duga i 6- 8 mm siroka. po eijeloj povrsini ima gusle, duge dlske. Siame - meleno. sjajno, golo, ervenkasto2UIO. 8 fol oglja - lednodomna, enlomolilna. kserotermna vrSIa. Vrljem e cvjelanja - III - V( - VI). Razmnoia\l8nje - sjemenom i vcgetatlvno. Stanitte - svijetle, kserotermne sume siksre od don log do subalpinskog pojssa.

Ra sprostranjenost u Jugoslaviji - S. H, 8H , Sb, eg, Ma. Opea raspro stra njenost - Evropa, Kavkaz. Prlmjedba - veoma polimorfna vrsl8. U vezi ~a velikom visinskom i ckoloskom amplitudom IZ' dlferencirao se veliki broj oblika . Tip vrste : subsp. tlirsutus se odlikuje visim uzrastom (preko 1 m), listovima koji SU sa obje strane gusto dlakavi, a matlune i izbojci SU mu gusto vunasto kudravi: subsp. polylrlchus (MB.) Mayer se karakle ri~e manjim, vise poleglim, uZrastom i manl im .. di· menzijama svih dijelova, Ie guscom i meka nllom dlakavoscu; subsp. cilialus (Wahlenb.) Mayer ima habitus priblizno kao tip vrsle, a mahune su m ~ gole iii samo po rubovima dlakave. U n a~?1 1I0ri je zaslupljen veei broi zanovijeti, od kOj!h spominjemo sarno neke: CyUsus nlgricans l. sa cvjelovima smjes tenim na vrhu grana u goJim, dugim, uspravnim grozdovima ; C. procumbe.ns (Waldst. & Kit.) Sprengel, ima pojedinaene eVle· love iii su oni u boenim kilieama ; C. decum bens (Durande) Spaeh je mali grmic do 20 em visine. a zastuplJen ie na n8sim kamen j arama ; crv~na zanovijet (Chamaeeytlsus purpureus [S eop.) link) ima veliku krunieu koja ie svijalloervena do crvena. Od onih v;s ta zanovijeli kod kojih SU cvjelovi smjesleni u vrsnim glavieama za nas su interesantne· Chamaeeyllsus aus trlacus (l. ) Unk. kOla Ima tu te evjelove, u zbijenim stltllstim eva· stimB, s visoka je 30-50 em i C. suplnu8 (l.) link (Syn .. Cyrisus eapiraws Scop.) koja izraste do oko 1 m vlslne, a ima t Ula evjetove.

.23

COLUTEA AABORESCENS l.

Fam. Papilionaceac Puc.line, groholuia

Bladdernut tree baguanaudlar commun Bfuenstr3uch

Calvlea. 5enna 'atsa U\'

Jf~r>llll~

,\pcowult.t)II,oIH

HebUuI - lislopadni grm, 2-4 m visine, uilkih, fi,bolikih Izbojaka Kot. - na mladim izbojcima zelenkaSla, s bijelirn dlaclcams. na starlJim granama Ie sivkasla I ulaknasto S8 Ijust! KoriJenoy I lltem - snazno razviJcn. pa so radi loga ova vrSla upotrebljava kod Z38ftte zemlji~ta od erOZl,e

Pupovl - spiralno rasporedeni. sitni. zatupljcni. pokriveni tutosmcO'lm Ijuskama. U. lovl - neparno peras!l, do 15 em dugi sa 7 do 11(-13) jajolikih do siroke eliplitnih listiea, koji su dugi 1,5-3(-4) em i ciJelog ruba, na vrhu plilko uSJ8ceni. CvJetov' - dugl oko 2 em, u oskudnlm uspravnim grozdasl im cvastima, u pazuhu Iistova Plod - mahuna, naduvcna poput mjcsinice, u po· tetku zelenkasla, kasnije svijetlosiva, ko~asla, 6-8 cm duga, sazrijcv3 od juna do septembra, ostaJe ne grmu dugo poslijc opadanJa IiStov3. Sleme - oko 2-3 mm dugo, bubrc~aslo. tvrdo, Slvocrno. U JednOJ mahuni ima oko 30 sjemcnki. Blologlja - eniomoillna, kserolltna vrsta. Vlilem e evjetanja - V-VIII(-IX), Razrnnoiavanje _ sjemenom I vegetatlvno. Stanltle _ najtosca u submedilerenskim I topll· Jim sumame u unUlraSnjosll. zatim u slblJecima i kamenJarama, na krecnjatkof podlozi , Tu je u z8jodnlcama svoze Osrfyo - Cafplnion of/en/ol/s. AJedo so SUSrece i u makili R••prOl lranjenol t u Juggsla vJ IJ -

Cg. Ma

S, H, BH, Sb,

--;- ~ . / .

. :t'"_ .

•

..J " &

1 IIran¢,ee s pupov,ma. " klllan~e , 3 ¢a!ka. 4 evil'" uzdulRi p".!~Jek. 5 evile! bez vJen¢,¢a. uzdufnl p.eslek 6 prdn ik , 7 Sleml.!nka S dV'Ju Str81'18

Opea ralilprOlillranjenosl - srednJa I juina Evropa, slev. Alrika, M, AziJa, Transkavkazija. PtimJedba - na lopliJlm slanlsllma upotreblj3v3 SO kao parkovna vrsta

114

CERCIS SIUQUASTRUM l.

Farn. Papilionaeeae Judlno drvo, judlt

Juda.s tree erbre de Jud6e Jud.sb.um elbero dl Glude&. II slilquastro iil'.......m ,l.epe80

"; I

•

1. gr.nelc. I pupovlma, 2. pup. pogled aprllada (gar') I ., lIran, (doll'), 3. evil'!. pog lad Iprl j.dl, 4. evils!. uldulnl presj.k. 5 tu¢ak, uZdulnl presJak, II, platnlk,

7 alvOrtn. lTI.hun •. 8 .• j.m,nk•. I 111/11 llran.

Habltu. - IiSlopadnl grm III manje dIVa do 8 m visine. &Iroko granate kro!;nje J krivudavog debla. Kor. - crvenkaSIB iii sivocrna, tanka, sllno (as· pucala. ked mladih gran¢lca smeO'ecrvena I

slalne. KoriJ.noy . I.tam - dobra razvljen, snalnc prodire u kre¢nja¢ke kamenjare. Pupovl - pokrlvenl tamnosmed lm, uAHjenim Ijuskama. prilegli uz gran¢icu. Vr!nl pup koso nakrivljen. LI.lov] - nalzmJenl¢n i. okruglo - bubretasti I pri dnu duboko srcasU, cljets ruba, goli. ake 9 (-15l em 6Irok!, odozgo tamnozeleni, odozdo $vijallijl. CY)etovl - skupljenl u grozdove. purpurnorufJCalli III blJeli (var. alba Wesl.), krupnl. do 2 em dugi. v8clnom Izbljaju Iz pro61ogodllnjih grana.

a ll eesto iz slarljih grana iii iz gornjeg dljels deb· la (kaullflor/ill ). Plod - do 10 em duga SPljo~lena mahuna. svijel· I05mede boje. Sazrijeva u Jesen. ostaje na slsblll sva do prolJeea . Slama - po 8-tO u jedno j mahuni, lamnosmede, elipsaslo, do 0,5 em dugo, Ima jako Ivrdll sjemenjalu. Blolo;lla - enlomolilna. loploljubiva vrsta. Vrlj.ma evj.lanJa - III-IV(-V), prije IISlanja. Razmnolavanl. - sjemanom . Stanltt. - topfJji lerenl na kretnJatkoj podlozl. Prema Adamovieu, judlno drvo obrazuje po' seban tip lermokseroilinih Albljaka medlleransko5ubmedlleranskog podrutja Balkana. U kulluri ga nalazimo duboko u kontinenlu, na razlititim zem' IjiAUma R.lpreatranl.nolt u Jugealavlll - S, H (u osla· lim republikama kulllvlran). Opt:a raaprol tranl.nolt - jutns Evrops I zspad· na Azlja (lest u zemljama oko Sredozeml ja). Prlml.dba - . . eoma eljenJena kao dekoralivna vrsla. zbog ran og e.... jetanja. Jljeplh evJetova I dekorativnih plodova. U parkovlma sa susreta I kan_dlko judlno drvo (C. canadanlll L.l tije II IiAee pri vrhu naglO I kralko zaAlij eno I plica 5reasto.

125

PUNICA GRANATUM L.

Fem. Punicaceae

Pomegranate GfOnad'er

Grana'apl.'baum II melograno.

g'analo

rl'~"aTnoe

ACpCIIO

Habitus - IiSlopadni grm ill manjc drvo, 2- 4 m vlsine. usprevnih i r8zgranatih grana. Ko,. - crvenkasta, kasnije siva, la nka, Iju~li sa u mleshm trakama.

Korl"nov Iistem - dobro razvije n, sna!no prodir. u kamenJsfu. PUPOYi - polukuglasli, 1- 1,5mm dugi, sa sirokem osnovom i usifjenim vrhom, lamnosmedl. namJasto vrsnog pupa nalazi sa siljak. lIlto~1 - naspramni, na kratkim peteljkama, cesto po VISe "jrh z8Jcdno, 3-8 em dug! i 0,6-1,6 em

ii.oki.

CvJelovl - hermafrodilni, oko 3 em sircki. p retalno sa nalaze 1-3 zajedn o u pazuhu listova. Caslca i CvjeMte su debeli, kru nicnih lislica ima 5-7, prdnlka valik; broj, pladnik je podcvjetan sa mnogo slemenih zamelaka. Plod - velika boba zvana "nar~ III ,,~Ipak", koja Ie lamnOClvena. velil:ine /abuke. Ima koias l omolal: kojl I e unutra prog radon lankim bljelim pregradama, medu koJlma so no laze bro/no sjemenke. Plodovl se nalaze na glanama svo do poÂˇ talka zlme Sleme - Iupo bridaslo, velitlne Zlna kukuruz8, Spolja je sot no, klselkaslo (ill slalko kod pllomog nara), clvenkas te boJe. Blologlle - jednodomna, entomolilna, lermolllna vrsla Vrljeme c vjetenJa - VI. VII( X). Razrnnol:avanj e - sjcmcnom I vcgClal!Vno. Stanlite - kod nas Je nar ces t u pOdrucJu sledozemnlh topliJih ~uma I ~/kara, na slil9nama, ka-

1 graoflc3 S pUpOy,mll. 2. kloj;'louc, 3. pltlsjek cvljela Del IlIlfcp. 4. provldol plod, llZdu}o, p,osJak, S. $/cmcoke, S mznth Slrano

menjarama I slicnim slanlSlima. Najtesce ZaslupIjen u maklji, a u vegolac iji lipa .~ibtJaka .. rasle zaJedno sa PaliulUs spina-Christi, Poriploca gr<lr!c:J. Petleria ramon/nees, Zizyphus jujub a i d r Allsproslra nje nosl u J ugol ' avljl - H, BH, eg, Ma. Opca ralprostranjenosl - Modtleran, prcdnja i jui.na Azlja. Kina. Australija i Jui.na Ameflka. Smatra so da je porijektom iz zapadne i julne Azijc, i da Je u mnogc zemlJO prenesen Prlmjedba - u diy!Jem slanju ova vrsla j o nila. Irnovllija, sa lolalivno manJim I kisolirn plodoYim:J (y.1I sponlanea K. Maly). Nasuprol lome. pilomi nOI (var. saliva K. Moly) 1ma jotl i veei tarasl, krupnijo plodove koji su slatki I vcomo eijenjeni Od davnina poznala kao Jjekovila vrsla Za hlOcenje so uzima kora slabla, grana I koriJena. a upotrcbljaYll so prollv tlakav,co I keo edsilingens. emmenagogum ltd

116

MYRTUS COMMUNIS l. Fam . Myrlaccae Mlrta, mrca

MYlle myrle de Talenle klelnblallrige Myrte mlrlO, morlella. morlelhna

.\urPT o(jLlKHo~nnlJli

"1''>' · ¥J.r ....~;"

"...

-3 -

-:"

) Cl

. ,'" .J

Jjb'9-.,~ f)

CY"

~' =

1. kil janac. 2. evi]e r odozdo, 3 la Uca. 4. prl!nik. 5. evile' bel prdntka I le!!c l , 6. plo d, 1. $Iemenka 5 dylJu botnlh sl'lI n8, dolle: uzduJ:n1 pl es)ek

Habitus - zimzalen; grm ake 4-5 m vi sine, gu. slih, zbij enih i usp ravnih izda naka. Kar. - svijetla. crvenka sta. kasnije pepeljastosiva, lJu ~U se u du.! im l ankim Ijuskama. KorlJenov slstem - dosl a dobra raz llijen, snetna prod ire u krec njackj kamenjar. Lll lovi - j ednosl 8vni, ko.f:asl i, cij elog ruba, bez palisl icB, s kratkom peleljkom. nasuprotni. Tjede po tfi u prsljenu , usko ialas!'. prema vThu suzenl, usiljenl, pri dnu kl!noliki, oa lieu tamnozelenl. odozdo svj eUiji. sjalni, mirisljavi. 1- 3 em dug; i 0.5- 1 em sl roki. CvJelovl - dvospolnl, p ravil nl (aklinomOrlnij, nJeini, do 12 mm §iroki, na dugoj lankoj i vl l koj peteljki, poJedina~ni. u pazuhu hstova, mlri§ljavi, petodiJelni, imaJu m nogo pratlnlka, tui!ak Ima 1 vra! 5 njutlkom na vrh u,

Plod - okruglasta iii ovalno jaiasla, soi!na , boba, velitine g raska, modrikastocrna. rjede bijela, na Ijemenu okrunjena caskom. ugodnog i slalkastog ukusa, sauijeva u novembru , Sjeme - bubreiasto, kos tano. Blologlj. - entomolilna, heliorilna vrsta, Svi biljni o rgani sadrie veea iii manje koli~ine eteritnih ulja. Otporn3 proliv morske posolice i n,'l studen, Snaino tjer a iz panja , Vrileme cvjetanjll - l okom Ijeta. Razmno.f:av.nJe - iz sjemena. Slanll l e - saSlavni dio zimzelenih suma ; kod nas u makiji, svijeUim i prorijedenim sumama alepskog bora , u sumi crnike (Orno-Querceerum III/cis myrterosum H-ie); tu se uvijek nalazi sa oslalim lipienim predslavnicima makije. Rnpro.tranjenosl u Jugol levljl - S, H, BH (Hercegovina), Cg Opee relprol lrenjenoll _ Sredozemlje. PrlmJedbll - u horlikulturi se razl ikuje yeti broi oblika. prema velieini, obliku i boji lislova. Jma p rimjsnu u cvjeearstvu. Iz listova se desWacijom dobiva "mi rllnO ulje".

127

PISTACIA LENTISCUS L. Fam. An aca rdiaceae

Tri lla

Lentlsk Plat.che lenliSQue M DSli~bilum

II lenUsco ",(l.CTII K:l

Habitus - zimlsleni g rm iii nisko drva, visine do

Kor. - zelenosiva, u mladosti glatka, kasnije mrkolelena I ispuca na sitne Ijuske: aka se zarei e, Iz nja cu ri mirisljavj smolast! sok IV. masliks, koji S8 korisU u medicini i industriji, a kojeg najviSe Ima u kullurn oJ od lici var. chi. DC., uzgajanoj u tu svrhu narotllo oa nekim alocima Egajskog mora, adak!s sa godi~nje izvazl aka 200.000 kllograma. Karllenoy ailtem _ dobra razvijen, prodire dosla duboko u skeletnu podlogu. Lliloyl - zimzeleni, kotas!i, sjajnl, goli, parna perastl, dugi 5- 10 em, sa 3-5 pari jajoHkolancelostlh lialita, t upih vrhova, 2-4 em duiine i ako 1 em §irlne, na lieu lamnOleleni na nalleju svjelliji, sa splJo~ tenom (okriljenom), iljebaslom glavnom peleljkom: imaju karakteristican mlris, 011_10'11 - l amnoerveni, sitni. lbijeni u resaste evalove koji sa razvijaju na mladlm grancicama U pazuhu lislova, cvjetovl imaju jednoslavno oC'lijece sastavljeno iz 3-5 listica, tueak ime jeden vral, ko]i je u gornjem dijelu Irodljclno razdijeljen. Plod - kostunica, okruglasta, 2-3 mm u promje' ru, U potelku crvenkasta u stadlju zrenja crne boje, sadrti dosla masnog ulja, Sleme - j ajaslo-okrugtasta koliticB, po jedna u plodu. 8101051118 - dvodomna, entomolilna, ksarolilno vrstn. Pod nos! 'leliku tegu, susu i zasjenu, kao i posolieu i zaslonjena zemlji~tll. Iz tlh razloga

-r-

~,f;

Sm.

.' ........

., d! ;~

/<0,

, -I.

~~'

.,,-

•

I, klljanac, 2. mll~kj evljet, 3. pra!nlk 5 trilll straM, 4 fenskl cvlJol. 5_ ko~tunica, 6. ko!tlca s dvljll strann

moia se s uspjehom koristili pri ozelenjavanJu terena uz morsku obalu, Vrijem e cvj alanja - (III) IV, V. Ralmnoi.avanje - ugla'lnom iz sjemena. Sl anlsl e - ulazi u sasta'l makije. all Je zaslupIjena i na suneanim, sljanovitim slani!ilima, eume· dileranskog podrucja: uspije'la na plitkim i skeletnim zemljislima Rasprostranjenost u Jugoslayl]1 - S, H, 8H, eg. Ope8 rasprol tranjenost - zemlje oko Sredo· zemlja Primjedba - masi/ks iz I.!ilja spada u najslarije balzame. 8io je poznat jo!i 400 god . prije n. e .. poznavo!i su ga i upolrebljavali slad Grc! I RimIjani, a bio je poznal u Egiplu, za 'lrijeme laraona. Upolreblja'lao sa kno Iljek prOllv raznih oboljenja. Dan as se mastiks nalvl~o upotreblJo'la u induslriji, ze sp/ovljanje lekovo, Jirnisn. kile i dl_

12'

PISTACIA TEREBINTHUS l. . Fam. Anacardieceae P,im orska smrdljlka

Torcb'I\lh P'SI3ChO tli,~blnthc

TClcb,nlhc 01 ICrCb,nlO

C':"''''

, ••

\'\'.

,;:+-

\~~v,~,

CVjelowl - i:uckaslozelem, U 5- 15 em dugim uspravnim cvaslima, mu~kr sa 3-5 kralkih, go· lovo sj edebh pra~njka i vehkim anlorama, ien' ski S okrugfaslom plodnicom i kral kim trodljelnim

vratom . .• >

•

1 'lI ra ot,ca I pupovlma. 2 muik l cvljet. 3. lanlki cvljet, 4. pralmk I <lv'Ju Ilrana, 5. kotlunice. 6 kotUcll

Habltul - listopadni grm iii nisko drvo. do 8 (-14) m vislne i Pt. ptomj. do 1 m. Kora - u mladosli gl8lka. kasnije mrefaslo ispuca. l amnosmeda. sadrzi oko 25 m/o lanina. Ie se upolrebljava u kofarSkoj induslriji za Alavljen je kote. KorlJenow ,I,tem - dobro razvilon. irna sposobnost p rodiranl8 u pukotine raspueanih krel:njal:kih sllJena. Pupovl - j8J8Sti. spiralno r8sporedeni na izbojku. zeleni ill ervenkasil. l upo z8~iIJen i . L1ltovl - neparno perasll. 9- 16 em duline. sastavljeni vecinom od 7 duguljaslo-lajolikih. golih. luaZllo Slajnlh. na l.eu lamnozelenlh. na nahclu 8vljellozelemh. golovo sjedeClh. 3-6 em duglh i 12 1,8 em ~IfOklh lishea I sa okruglaslom (neokrllJenom) petel/korn. Na lislovima sa ceslo pojavljuju tijke Bllena rogal:u ( ..Judtnl toga t"'>. koji nastaju ubodom Insekla Aphis pistacia.

Plod - okruglasla iii jajasta koslunica valltine aka B mm, kOl a js u pocetku lclcna, U siadiju zrenJa smeda do grimizno modra, dozrijeva kra· 18 m oklobra U nJoj lma aka 37 n/D masnog ulja Siame - okruglasla plosnals kosllca, po jedna u kostuniCI, Klija druge godine nakon sjelve. BlologlJa - dvodomna, entomof,lna. ksero1ilna Yrsla. Vrll.me cvJetanja - V- VII Razmnotavanje - ug lavnom iz sjemena 5tenllt. - najte!ice u zoni hslopadmh (i zimzelenih) prim orsk.h !iuma i ~ikara (makij:r. pseudo, maklja). n8 suhim. loplim . kamenilim i sljenovi' lim mleSI.ma. Uz rijecne lokovo (npr, NerelvD. Vardar i dr.). zalazi dublje u kopno. Penjc se mjostimlcno do 700 m nadm. visine. Rasproi tranienosi u Jugol lavili - S, H. BH, eg,

Opee fa i prai tranienosi - SredOZSmlje. Primjedba u pnmorju, kao u 5vim zomljornA Sredozemlja kulhvi~e se u vnovima l2.v. pr8va trilla (P. vera L.J. koja je pmodno rasproslranjC' na u M. Aziji. Si.ili, MezopolamlJi. To je IIslo~ padno drvo do 8 m vismo. lisiovi nopnrno poras!! sa 3-5 jaluslo okrugIOS\lh. sjodocih i soble silane maljavlh IIslu~a. Sjom(!nko shl:no bndomOvim, poznalo u IIgovll11 kao ~slriiskl OrasiK.

' 29

COTINUS

COGGYGRIA Seop_ (Syn.: Rhus colinus L .) Fern. Anacardiaceae

Rul, rujevi na

VOllO!! '''$Ih:: bois de 'uste t P8lucken~uauch

regno QiAlIo CK\·"" " ~. It<~\lHHU''K

HahllUt - najccijco grm, riMe manie drva, do 5 m YiSine, S.bol,kih uspravnih grana. Ko ... - crvenkastosiva, U starosli Ijuskasra, ispucata. KoriJenov sislem - dubok do 1,5 m. dobra sa zakorjenjuJe u svakarn zemljisl u, Ie se upotreblJ8va za sanaeiJu erodi ra nih lerena Hi za vezivanje

terena podloinih elozi,i. Pupovl - spiralno rasporecl'eni, maleni, zaostreni, tarnm , Ijubicastomrki iii crvenosmedi.

•

,(,)

, •

Uttovl - aka 3 do 8 em dugl i 4-7 em Sirekl, sa 2-3 em dugorn peleljkom. cjefovi tog ruba, goll,

I lI.an¢le .. ~ pupo.imu, Z. kllj~oae, 3. mulki evlJel sll SI.lIne, 4 mu~kl eviler, Od01g0, 5. dvospolni eV'let, 6 ptod $ dV'I" sl.lIn., 7. plod, Illdu!ni P'8S10k

naizmjenicni, na lieu tamnozelenl, na nalielu plllvieastozeleni, U Jesen intcnzlvno pocrvenc, neugodnog su mirisa, a ro maticnl. CvJ-tovl - dvospolni (qed'e jednospolni), Sll nl, u rahllm term inalnim metHcama, imaiu casku s 5 lapova I vjenci(; s 5 latica, na istim primJercrma nalaze se i dvospolni i slerllni cVJClovi ; postije cva tnje su stapka stcrilnih cvjetova produiene i prekrivan e modrocrvenkaslim dlacicilma, Plod - kruskolika i duguljasla suha Jednosjeme. na kostunrca, o ko 5 mm duga, spljos tena, mratasto naborana, dozrijeva u julu I avgusl u, Stem. - bubrobSIO, sivosmcdc, tvrdo, klija druge godine, 81010gll _ _ enlomol Hna vrSla S hcrmaJroditnim POligamnim cvjotovlma, iuazil tormoli! i ksorollt, kalcUiL Vrljeme cYjelanja _ V, VI. Rumnofavanj e - iz siemens i veoetiltlvno (pretetno korijonovim Izdanclma i povalJonicama),

Slani"_ - na toplim sta nistima, najce~(;e u zoni Icrmotirnih IiSIOpadnih suma i sikara cmog i biielog graba i u nekim zajednicama cmog bora, gdje obrazuje gusle sibljake, na otvorenim ka menJilrama iii u rijetko sklopljenim sumama, penje sa do proko !DOOm IIlsine, na jces(;e so susra(;e na kracnjaku j dolomitu, ali nija .,i,adak ni na serpcntlnu, dobro podnosi plltko i skalelno 110. RluiipfOslranjenosl u Jugo.lavlll - S, H, 8 H, Sb, Cg, Ma Opea raspros! ra njenost - Juina Ellropa, Krlm. Kallkaz i Cenltalna Azija. Primjadba - zbog lIisokog poslo l ka !anlna u IiSIOVI(M ( 11-23%) i kori, upolreblj ava sa u koi.arskoJ mdus!rij ;, za slslIlJenje koie. Osim loga. upotrabljBIIB se i u bojadisarslllu. posto se u drvalu na!Sll maSliio pooodno Z8 bojenje lIune I koie U nar anc';astu, skorlelnu iii smed u boJu.

130

RHUS CORIARIA l. Fam . Anaeardiaeeae Grozdasli ruj, sumak, sma k

Sicilian sumach, lanners' sumach sumac

Gerbersumach CV"':!." KO)KCDClUtt,u1

1 granl:i<;a s pupovima, 2, mu!ki <;vile l , pogled odozgo, 3 mul;ki cvije l , pogled sa strane, ~ , ienski cvilet, pogled sa slrana, 5, zreli plod, 6. kol;llca

Habitu$ - listopadni grm 1-3 m visine, eiji pojedini ogranei mogu bili debeli i do 5 em. KOla - tanka , mrkosiva, kod mladih izbojaka gusto zljezdas todlakava. KorlJanov alslem - povrยงinski, sa gustom mreiom boenih korj enova. Ima veliku izbojnu snagu iz iila. Pupovi - poluloplasli, obrasli guslim svijcllosmedim dlaeiea ma llstovi - nepamo peraSli, 12- 20 em dugi, sastavIleni od 11- 15 eliplienih listica, duzine 2-4 em, kOjl su na donjoj slrani somolastosivo dlakavi. Glavna peteljka je spljoslena i uskoknlata. CV)etovl - zbijeni u gusle mellieaste, do 25 em duge evasti pri vrhu grana, jednospolni. zelenkaslobijeli Plodovl I sJeme - plosnale okru gle kostuniec oko 4- 6 mm promjera srasla u erven] dlakavi kJip,

iljezdastodlakave, opore, kiselog ukusa. Sazrijevaju kasno u jesen i ostanu na granama eak do proljeca. Sjeme sit no, erno. Biologija - entomofilna, heliofilna, kserotermrr filna vrsta. Vrij eme cvjelanja - VI, VII. Razmnoza vanje - sjemenom i vegetalivno_ Sianii te - javlja se u sikarama. kamenjarama, oa sttrOim stjenovitim mjestima, u jarugama, bujitn1m i rue terenima mediteranskog i submediteranskog podrucja. U pog ledu zemljiiita grozdasti ruj nije izbirljiv, ali se najce~ce nalazi na vrlo siromaiinim i ispraOim zemljiยงtima, kako na krecnjaku, tako na sllik<:ltu i laporu , Visinska amplituda je izmedu 210 do preko 1000 m. Na planini Kozuf se penje do 1300 m. Rasprostranjenosl u Jugoslaviji - H, (Hercegovina , rilelko), eg, Ma. Opea rasprol lranjenosl - zemlje Sredozemlja, i dalje, na istok, sve do Irana i Avganistana. Primjedba - sluzi kao sirovina za ekstrakciju 101ninskih malerija. Kod nas se jo~ uzgajaju u parkovima i vrlovima: kiseU ruj (R. Iyphina l.) porijeklom ;z istocnih dijelova SAD, i rjode otroynl ruj (R.loxicodendron LJ takoder porijeklom sa iSlokn SAO. Obje vrSle su veoma dekorativne.

131

STAPHYLEA

PINNATA L Fam. Siaphyleaceae

Kiokotlka,

kloko~

Bl addernut tree. serpel'll slick. shrubberies

I laphyllar pennll. ne~

CQUpe

&ehl. Plmpernuss tlali lea, plslacchlo ,also. naso mozzo " ... .,Ka .."., "",011<''''

Habltut - IiSIOpadni grrn, iii manje drvo 2-5 (-7) m visine i do p reko 20 em debljine, lormir. rijetku i prozratnu krolinju, grancice su joj okrug18, zelen e i glatke. KOf. _ plavi ta slosmeda, upadljivo bijelo prugasta, tanka. Korljenov alstam - dosla razgranal. Pupovl _ nasuprolni , jajoliko-konicni, za§lIjenog vrha , Imaju po 2 zagasilo zelene iii la,mnocrven; gola Ijuske, vrsni pupovi SU po 2 zaJedno, nalkrupnlJi su i jednake velieine. LI. tovl _ naspramn i, neparno perasli. 10-15 em dugl, sa 5-7 IIslica, koji su izduieno jajasti, za!iilja nl, vrlo tlno leslerasli, jarko zeleni, 5-9 em dugi I 2,5-3 em sir okL CYI.tovl _ u visecim g rozdaslim evaslima na izrazllo dugim peleljkama, dvospolni, zvonasll, taska krunicolika, zelenobijela, kruniea bijela, testa roskasla, taAitnih i krunicnih IIslita ima po 5, praAnika lako~ er po 5, l ueak s nadraslom plodnicom, koja je duboko dvokrpasla lIi Irokrpasla, lueak Ima 2-3 produzena vrala. Plod _ viseti naduveni dvokrpasll III Irokrpasll, lulozeleni lobolae, do 5 em duzine, ra zdljaljen na 2-3 p relinea ... kojimo so "alazi po jedno sjeme. Siame _ oker-smede boje, velitine g raAka, na jednom k raJu spljosleno, Inace okruglaslo, 9.010 sjaino, sa jake evrslom sjemeniatom, Jestlvo, kliJa u drugo] godlnl nakon sjelva, s8zrljev8 u oklobru. BlologlJa _ Jednodomna, heliolllna, enlomo filna vrSla, kliJa epigeltno,

1. granflea s pupov;ma, 2. klljanae, 3. evil'at 4. evljct uufu!nl prasjek, 5. pra!nlel, 6. plod (desn dio IC raz· rezen), 1. sjcmenka

Vrljeme evjelanJa - V. RazmnoZavanJa - sjamanom. Slanllla - svjals, bogala, prelezno krecnjatka zemljisla, obieno neulralne i slabo klsele reakeija u sumama kilnjaka i obienog graba (QU8rcaCarpine/urn) I montanom po jasu b ukovih suma, penjuti se u visinu do oko 700 m, Re. pro. trenja no.t u Juga. levill - 5, H, BH, Sb, eg, Ma. Opea r••praSlranjenast - sradnja i juina Evropa, pripada juznoevropskom 1I0rnom elemenl u. Primj.dba _ u horllkulluri sa lI7Qfljfl naji::este u manjim grupama, III kao soli tar, U parkovlma sa ceslo uzgaJa srodna vrsta, porijaklom sa Kavkaza (Swphyl •• colchle. Slav.),

132

ACER CAMPESTR E

l. sensu lat. Fam. Aeeraeeae Kljen, klan, polj&ki javor

Common maole

AcMallie Massholder. Feldahorn 1"0Doio. teslucchio. 100PlO K '~II nO.lcooit

1. gra.n~lca S pupOlllma

2. klilanac. 3 zenskl CII'IIlI. od· OlgO. 4. mu!ki clIlJe t, odo zgO. S. plOll

Habitul - do oko 20 m visoko lislopadno drvo iii veci grm. Debl o ima debljinu do 60(-80) cm. Kota - svijeliosiva, hrapava, Iju~ti se mrezaslo, OkO 1 em debela. Mlade gran¢iee maljave, cesto po dutini sa plutaslim rebrima (kod var. suberOl um Aog. granciee su sa izrazlom plutasllm rebrlma). Korljenov I isi em - sreas\, jako razveden Pupovl - sltni. bjeli¢aslo dlakavi, sa vi~e ~Iroko jajo(lki h svijel losmedih do ervenosmedlh Ijuski. Lillovl - oko 4 do 7(-10) em dugl, lisna peteljka do 10 em duga. :I: dlakava i ervenkasta Cvjetovj - u uspravnim (kasni)e viseclm) ~ti l a Slim evasl lma, u Kojima ima 15-20 iuckaslozeIe nth dvospolnlh i jednospolnih eVjetica. Plod I . jeme - okriJjeni pueavae (kalavae). kOji sa u zrelom stanju raspada u 2 perulke kOle su potpuno opru~ene (pod uglom od 180 0 ), izvana su puslenasle (var. campestre , Syn var. leiaear'

pum (Opizj Wallr.) iii sasvlm goJe (var. erlccarpum Wallr.) ; 2,5-3 em duge. 8101091]a - )ednodomna, enlomo/llna vrsla. Dobro Ilera izdanke iz panja i korijena. Vrijeme evietanja - IV, V, nesto prije lislania, istovremano sa lislanjem iii posliie lislania. Ra zmnoiavanja - s)emenom i vegeialivno. Stanlste - praleino u !i~earskim, mje90vitim hra· slovim sumama. Posebno ga ima u naplavnim ~umama lui.njaka i pOIJskog jasena, te u ~umama kitn)Bka I obicnog graba, cera i sladuna itd. Najbolje uspi)eva na rahlim, dubokim i mineralno bogatim zemlji~tima S blagim humusom. Rasprostranjenost u Jugoslavlji - S, H. BH, Sb, Cg , Ma Opfa rasprostranj enosl - Evropa, Krim, Kavkal, M. Azijs. sJev. Perzija, Turkestan , sjev. Afrika. Prim jedba - veoma polimorfna, skupna vrsla. Prema Fukareku (1965) moze se reel da su na na~em podru¢ju zaSlupljene dvije vrsle javora iz ove sku pine. To su: A. campeslre L. sensu slrleto, sa pelerolapim hstovima, kOji )e raspro· stranjen u cijalom arealu na umjereno do srednje vlatnim iii prilicno vlai.nim slani~tima i A, marslcum Gussone (klenic iii suklen). koji ima trolape i koi.aslije listove. a rasprostranjen je u )ugoistocnoj Evropi I M. Aziji. Obe ove vrslS su veoma varijabilne i na naSem terenu zastupljene sa vi~e podvrsta. var/jetele i tormi. U okollnl MO· slara u Hercegovlnl naveden je hibrid Izmeclu A. campestfe L. i A. monspessulanum L., koji je opisan kao A. x bornmueilerl Borbas.

ACU

'.'UlJll"-4HUII

••~••IJ••" ••

. _uno L

t..n non Starnb )

134

ACER PLATANOJOES L Farn. A ce raceae

Mlijec, mlee, mljeCik

Norway·map le !:rabln plane , plaine Spl1 z·Aho ,n aCUfO , icelo ,,'e ll QCIpo.,n('1"UWrl, " . '"m JpoIIIIAII ", n

Plod I _jeme - krilali pucavae (kalal/ac), koji se u zrelom stanju ra spada u 2 perulke. Krilca ploda su pod lupim uglom cd 1800, a sjeme je pIOSMIO. 81010gll_ - jednodomna iii dvodomna, enlomo-

,, '.'.

~. ~.

;..

. f\l., .

1. grsntlea 5 puPovlma. 2 klljanae. 3 rnuiki evrlel odo:· go.... ienskl c::vlJel sa sIlane. S. plod. 8. lilerne, uzdu!n i presjek

Habltua - listopadno drvo do 20{-35) m visoko, sa dosla guslom. izduzeno jajastom krosnjom i pravim. okruglim deblom. KOfa - oko 1 em debela, lamnosmeda s brojnlm silnlm I plitklm, uzduzn im, mrezsslim, brazdama. KOfllanov s'stam - s8slavljen pretezno od dobro razvijenih botnih zila. koje ne prodiru mnogo u dublnu, ali talo zahvalaju veliku pavr§inu. Pupovl - slajnl, smeClecrvenl. aka 3 mm dugi: Ijuske po rubu silno dlakave. LI. lovl - na 4-21 em dugim, lankim. najfe§ce crvenlm peleljkama; lisna ploJka s obje slrane sjajnozelena, gala, iii je duz nerava na donjoj slrant. fino maljeva, 5-16cm dugs ' I 8-25em i .roke. Iz preklnutlh peleljkl I Ilsne nervalure IuIplje bljell mljeenl sok (Ime!). CVI.IOYI - jav1Ja/u se kao: !enskl, mu!kl I hermafroditnl. Boja m je !utozelena, a javljaju se u uspravnlm cvasllma,

Iilna, u mtadosti brzorasluca 'IrSla. VrlJ eme cvjetenJe - IV, V, prije listanja. Rezmnoiavanje - sjemenom i vegelalivno. Slenll le - za rBzliku od gorskog j8110ra, mljet Ima optimum u nitem regionu hraslovih i brd· sklh bukovih suma, a penjc S9 i vise, do poj8Sa cel lnarskih sums Trati bogata, rahla i svjeil,8 zemljista. Ne obrazu je nikad eiSle sasl ojine: javlJs se pojedinacno. iii po nekoliko slabala zajedno u brojnim ~ um' skim zajednicama. Vidno mjeslo, npr" ima u asoeijaeiji gorskog ja· vora I bi/elog jasena (Ace';.Fr8xinelum eroalicum Horval i A.·F. serbicum Rudski). nasprostranjenosl u Jugoslavljl - S. H. BH, Sb. eg. Ma Opea rasprostranjanost - golovo cljels Evropa. zapadna Azlja, Krim, Kavkaz. Prlmjadba - na prirodnim slaniSlima ne pokazuje variranje kao oslale vrSle javora. Medulim, horti· kullura pozna/e brojne vrl ne oblike. koji su yeoma dekoralivni i nalaze §iroku primJenu u vrlno! arhllekturi; npr. I. schwadlerl K. Koch eiji su Iz' bojei crveni, a lislovi pop rime lamnoelVenozelellU boju, dok su lisno peleljkc i lisni nervi eIVani; I nrlegatum West., sa bijelo prosaranim Uslovlma; I. pendulum Niemelz. sa visc cim granama. la broJne druge fo rme.

135

ACER

HELDREICHII Orph. Fam. A ceraceae

Habitus - srednje visoko tistopadno drvo, ~eslo do preko 30 m ",!sine j prsn. p re~nik8 preko 100 em, pravog stabla j §iroke, okrugle, razgranale krolnje, Ko,. - eke 1 em debera, lamnosiva ili crvenosm8(l'a, plilko, nepravilno ispucana. JednogodisnJi Izbojci su crvenkasti, glatki, sa mnogo markanl· nih lenticela. Ko rljenov . I. tem - Jako razvljen, duboko prodire

II zemIJI&ta. Ne st rada od vjelroizval8. PUpOVI - oka 5 mm dugi, s vise crvenkastih i goUh Ijuskl. Ualovl - do 14 em dug I, 3-5~dlje l nl . sa veoma duboko odvoJenim bofnim rel:njevlma (golo'o'o do peleljke), na gornjoj st ra~j gall, lamnozeJeni, doIje 51'0'1 do sivozereni i sa pramenovima rda sllh drafica medu naNlma. CV}lltovl - u duglrn visetim grozdovlma, koji su u potelku uspravnL Plod I aleme - ahenije, kol e stoje pod ostrim uglom, krlla 1m se teslo preklapaJu (var. macropl erum Vis.). Ahenije duge oko 5-6 cm. Sazrijevalu u seplembru, Blologlla - eniomoillna, jednodomna, acldolilna III acidolllno-neuirolilna vrSla. Vrijeme CYletanla - V, VI (poslije lislanja iii za vrijeme IIslan/a). Rumnofe,an}e - sjemenom. StanlAte - u zoni telinarsklh r subalplnsklh bukovih tuma, Ie u zonl subalpinskih vri'llna, kako na kretnjatklm lako na si \ikaln im masivima I na razlitltlm Upovlma zemtjlAla, od organomineralnih

.•~

1. IIr.nelc. s pupovlma. 2. mu§kl eviJe!, 3. plod

rendzina do kisetlh smedih zemlji Ala i podzola. na sJevernim ekspozicijama I udollnarna, na mjeslima gdje se dute zadrfava snljeg. Javlja se u rasponu od 1000-2000 m nadmorske vislne. Resproslrenlenoat u Jugosle,111 - BH, eg, Sb, Naj C::e~ce

M •.

Opee raaproalrenlenoat - eodem Balkanskog poluoslNa : Jugoslavlja, (Alban!la?), Grtka, Bugarska. Prlml.db. - u zavisnosli od ekolosklh laktora i geogralske udaljenosU Izdilerencirao se vecl brol obllka, od ranga podvrsle do silnlh lorml. Populaclje u /u!nom dl/elu areala Imaju mania listove I perulka i pripadaiu Upskom obtiku subsp. heldrelchll. Sleverna podvrsta ima vece IIslova I perulka i prlpada obllku subsp. vlalanll (Nyman) Maly (syn.: A. ffla Cropterum Vlstani).

136

ACER PSEUDO PLATANUS

L. Fam. Aceraceae Gorski (bijeli) j avor

Sycomore Erab!e sycomore. layx Sycomore 8o,q·Ahorn. Urlo acero (I. mon tagna ~ I~II

""op. ".Ie"

O\O"'"UII,I;lT;lUOIfI.n

..k 9' ,_,

•

J.,"."

Habitus -

pupov,mll

killan .. c:. 3

n "

CYIJet 511

Jls\opadno drva oko 25- 30(- 40) m vi-

dosta nepr3vllnog debla Clab ,Inu do oko 1( -2.5) m ,io..

Kera

mu~kl

eVII.,1 5 plod

koje

mole

Imal i

oko I c;m debeta u pocelku gJalka, kas~

Ica u obhku

~,roklh.

nepr avilnlh. tanklh,

.:rvenkaslosmedlh, IJuskasllh ploea KOlijl!nov sislem u mt .. dostl Ima lliu srtanicu. k .v' , duboktl botne. vcoma razgranale. llle Pupovi sa broJnlffi maslmaslolelenim. Siroko .'~ .,~ 1m , kral~, l z3sll)emm lJuskama. kOle su po 'lJbu t Illosmed~

okO 8 16 em dugi I do 20 em ~HOk,. na

lislO'"

duguOOJ I,etellc, na heu lamnOlclem na .• ,. 'C'U ,

- It 1

C"Jelovj

nalu~lu

nerayS dlakav. pahsllci lez1I::3511 en. brlO opadaJu l.5ta u aprllu hermalrodlln. all &u testo , )ednodUl

Plod I Sierne 10.,,1/11, puca.,."c (kalavac). 10.01' se .... r vm SUOJu ,aspad" u 2 perulke, tlJ8 knl8

za klapaju oSl ar ugao, a unu tr asoji rubov; su -l: p araleloi. S,eme Ie na popr. presleku okruglasto, 81010glja ledoodomna, eo lomolilna, mezohlna vrs ta. Dosl r'e starost do oko 400 godina . Vrijeme cvjelanja IV. V. poslr/e 0lisI8vanja Razmnoiayaoje - sjemen om Sian isle - d uboka. svjeia. ra hla i humusom blr gata zemlJlsla, prelezno u monl8oom i subalpinskom pojasu u reglonu bukve. te u mjesovilim ~umama liscara i te trna ra Kao karakteristltna vIsta sveze bukovlh sum a (Fagion Jl/yrrcum Horvat) zastupljen u bro/nlm Z8jcdnicama Kao e~llr kator dolazl u asocljaciji javora i gorsk09 (bl/e~ log) jasena (Ac(3n-Flaxinetum Cloal/cum Horvat I A.-F. serbicum Rudskl). a pojedinatno ga nalazlmo u mjesoviloj bukovO"lctOIlOj $umi (Abie/IFagelum). sve do pOJesa subalpmske buklle Rasproslranj enost u JugoslavlJI S, H, BH, Sb, Cg, Ma Opea ra sproslranjenost zapadna. srednja I lutna EYropa. Kavkal. slev dllelovl M Azije Prlmjedba veoma pollmorlna vrsta. Ie lB. prem~ obhku I dlakavoslI IrSIOIiCi I plodova, opisan veel broj taksona PoslOle brojne hortlkullurnB odlike, koje S8 teSIO III(lSJU U vrlovlms, parkOlilma I aiel sma. kao npr f 81ropurpureum Spath. cijl Su listolli na gorn,oJ stram lamnozelem, a na dOnjoj Ijubil.:astopurpum!. I vari egatum West ciji 5U izbojcl CNe· nl. a 11510VI Sllno b1lelo prosaranl. I, IIayovarle" 981um Hayne. kod kojeg su IlsloYI 1ul0 pro~aranl. I bro/nl drugi obhci

.37

ACER OBTUSATUM K it.

(Syn.: A. opa/us M ill. $ubsp. obtusatum (KIt.1 Gams)

Fam. Acerac'eee

E•• ble p. ;ntftnnicr Fruhllngs·Ahorn

lopl'lO, acoro

neapoUlano

H.bltus _ lislopadno dNO visoko 15-25 m. l:iji pre{::nlk m ofe dos tici i do 100 em. Kon. _ kod mladih g rancica je crvenkasla, pokliv8, '8 b foj nim sitnim izdutenim iii ovalnim lenticelama, kod slarijih p rimjeraka Ispuca i plocasto sa Ijusli. Korljenov . I. tem - dobra razvljen. Pupovl _ aka 3- 4 mm dugi, sa brojnim, kratko usilJenlm Ijuskama. eiji su rubayl sivkaslo dlakavi, a ImaJu po sebi lamniic smec1e i svJelllje sive povrSlne. LlstOYi _ veoma v8rijabilni. Pete1jka 5-12 em duga, debele, ze le nocrvenkas tB iii zelenosmeOa, lisna plojka na lieu gola, tamnozelena, na nalicju gu510 sivo maljava, oko 10 em duga I do 12 em !llroka Cv}elovl _ u vlse¢im !ltltaslim metlicama, svijetlotul l. P&od I . jeme _ okriljeni pucavac (kalavac), 2,5 do 3,5 cm dutlne, kojl sa u zrelom slanju raspada u 2 perutke, kole su pod veoma o!ltrim uglom I ¢lja su krila u osnovl vrlo sutena. Zri u oklobru. ~ Iolog lja _ jednodomna, entomolllna, termotilna I heliofllna, brzoraslu¢a WS\O. YrlJeme aJetanJa _ V, paralelno sa IislanJem. Rumnolava nje - sjemenom. Stanille _ pretetno na te,enlme ne!'ieg visokog kr!la, gdJo se ;avlJa pojedlna¢no iii u grupama u termolllnim hraslovim. crnograbovim I crnoborovim !umama, dopirutl do donJe gran ice bukovog regiona lod 500- 1200(-1600) mi. Zaslupljen ;e u brojmm tumsklm zajednlcama

1. granelca , pupovlma, 2. kl1janllc. 3 tenskl evllcr. 4. plcdnica 5 \uekom. 5. mU&ki evljcr. 6 prdnlk s dviju

Wana, 7 plod Vidno mjeslo ima npr. u tumi Fagelum Cfoaricum ses/ericlosum Horva t. a u sr ednjo j i zapadnoj Bosni opisana je zajednica gluvata i bukva (Aceri obtuslJtI - Foge/um Fab., Fuk. & Slel.). Rllapros tfllnlenos, u Jug os1llvili - S (rijetko : juins Siovenija), H, BH, Sb, eg. Ma. opts r85prostrllnlenost - Jufna Evropa, sjav. Afrika. Prlmjedba - veoma variJabilna vrsta. SpominjemO I zv. bosanskl Javor (A. o. Kit. var. bosnlacum K. Maly) koji sa odlikuje gustom, kratkorn dlakavo!'itu ovogodi!njih izbojaka I IIsRih pelcljki (dok su kod \Ipskog obtlka polpuno gall) . Klasi¢no Ralazl!ta je na Igmanu kod Sarajeva. ali sa ovaj takson nalDzi pojcdina¢nO u cijolorn arealu vrstc. U lIallji, jufnoj FrancuskoJ 1 sjav. SpanlJI zastupljena Ie srodnn vISta - Acer op.lU I Mill. (Syn. : A ila/um Lauth.), koja se Rcznnl no razllkuje ad gluva¢a

ACER TATARICUM L.

Farn. Aceraceae tesllka. leilia, iesla

!:fable de Tarlarle SCllwllrzf'og-Ahern, Talaf lscher Allorn XA"" T3T3PCX""

, i ,antic. I pupovima. 2. kilianac. 3 !enskl evijal , 4. mu ki c;vijat, 5. lap. 5 taUca, 1. plod Habitus - Ustopadni grm jlj dIVa nepravilno razgranate kro$.nje, koje izrasle u visinu do aka 8 (-12) m j s prsnim p romJ. debta do 9Ocm. Ko,. - dugo vremena glatka, u mladosli svijetlosiva. kasnije poprimi tamnosivtJ boju j plilko uzdutno ispuca, naraeilo u donjem dijelu.

Korllenov . Islem - jako razvijen, sreas!. Pupovl - vrlo sil oj (do 3 mm dugi), pokriveni brojnim, ovalnim. tamnosmedim Ijuskama. Llslovl - os 2-5 em dugoj pCleljci, dvostruko i nepf81/ilno nazubljena ruba, ponekad :!" neupadIjivo lapovlU (rdojev;li): 5-10(-12) em dug; i 3 do 8 em $.iroki, os lieu goli. tamnozeleni, oa nallcju svjeWji, po neNima sUno maljavi. Cvjetovl - poligsmni. u usprsvnim, 5-10cm dugim mc1hcame (slicnlm grOldovima). koje se razviJaju ns whu IZbOjaka. krunicnl listlel oko 4 mm dugi, bjelicasll, ne~to dlakavi Plod I a' .,.,e - oko 2-3 em dugs krilala ahanija. sa paralelnim krilcima kOJi su ne~to savijenl je-

dan prema drugom. Prij e sazrijevanja su prozral:no crveni, kasnije rdaslosmedi. Blologlla - jednodomna. enlomolilna, pretelno mezolilna vrsta. Kllja epigeicno. Yrl'eme cvletanJa - V, VI, poslije listanja. Rumnouvanle - sjemenom i vegetativno. Stanll te - vrsta ravnica rskih I breluljkaslih krajeva gdje raste na vlainim i dubljim. hranljlVim zemljlilima. Podnosi dobro zaslanjenu podlogu Zastupljena je u brojnim asoeijaeljama, a naroeito je cesta u zajednieama lu~njaka i poljskog jasena (Ouerco·FralCinefum Rudskl), cera i .sla' duna (Ouereelum farne rro-eeffis Rudski). kilnjaka i obicnog graba (Ouerco·Cafpinelum Horvat) i dr. Ra.pro. tranleno., u Jugoslavill _ S (rijelko: jugozapadno Oolenjsko). H, BH, Sb, eg, Ma. Opes r ••proslranl. nost _ jugoislo{:na Evropa, M Azija. Armenija i Kavkaz. PrimJedba - dosta varljabilna vrsla. U na~im krajevima, oslm vaf. ta' . rl eum (Syn. : A. I. L. var. genumum RaeibOrSki), zastupljen je i var. hebee.rpum Schwerin tlje su ahanije ± maljave (kod tipskog obllka su najte~ee golel), te brojne.forme. 2:estlku clJene u horlikultur; , gdje dotazi do punog iZrAzaja kao Solilcr. Slitan zes!iki, U 08' ~im parkovima se rjede uzgaja klneski ill man· f ursk f Javor (A. ginnala Maxim.), kajeg nek; smaIraju sama varijelelom od A. IflIOficum L. Domo' vine mu je u srednjoj i sjev. Klni. Japanu ; Man' tunji. lIslovl su mu sa 3 izrazlta re~nja, od kOjlh je srednJI najveel, a krila plods su mu gOloVO paralelna.

139

AESCUlUS HIPPOCASTANUM l. Fam.

Hippocaslanaceae

Kesl e n dlylll

Common I\orsecheslnut buCkctyfl maHOrln,er d'indc.

mal.oole. rDu~-chtlll1,gnie'

geme,nc Ross kaslan;a CUII' lIno d'lndlll.

,ppocaslano ~"'LlJtat! 1(01l(: 1",;i

Habltua _ lislopadno dlVo do 2S{-3D) m vislne i pr , promj. d o 100 em, SllOko rozgranalO, kroSnja okruglasla, guslo lisnala, voluminozna i kompaklKOla _ na mla(lim izbojeima glalka, sivkaslosmc"' d8: na starijim slablima ernkaslosiva silno ispuca I lju'ti se u lankim Ijuskama, 01(0 1 em debela, KofIjenov alatem _ jako razvijen , povr~inski , u mladoslr se !ormlla glavnl korijen, kasnlje se obrazulu brojni botni kOljenovi Pupovl _ pokriveni velikim I siro kim, u$iljenim, smolasloljepljivim IJuskama ervenosmede boje, Terminalni pup je najveei (do 2,5 em), botni su nasuplOlni i vrhom su jacc olklonleni lIalO'lI naspramni, Imaju 3-7(-9) Irslica nu zajednitkoj dugackoj pelcljci, dugoj 15-20 em, ad njlh je srednji nalveci, donja dva su nBjmanji, SVI ani su do oko IS em dug i Cvjalovl u vehklm uspravnim. pi ramidalnim evaSllmo, dugim '0-30 em, ZI90mOilni (mOnoS I metlltni). flared dvospolnlh. nBlaze se na iSloj biliel redovno I jednospOln, eVjCIOVI Plod ok/ugll lobolac II promieru oko 6 em. S van,ske slmnc S mokanlm bodljama (Jeiasl) I dl~k;,rma, u nlomu se nBlazc malobrOJne (1 ·3) ~I1Omftn'\l' nakon salfijeVanlil puca ns III alicia Sleme ilrupno. okruglsslO I ne~lo spljosleno. DaVIS-loa mu Ie pokrlvana tVlslom. smedom i Sj3jnom luprnom, neplljslnog Je ukuS8 I vrlo gorko rado g3 jedu IlvollnjO (OVCC, 5vin!e I dr). Ima rluhtllu IIrlm,onu Turci su upotrebllsvalt sleme kao Irlek za konJe (Ime l).

I grane'ca s pupoy,ma. 2 cvijsl, 3. cv;jel b<!1 lolita . • s plodov,ma

gron~lca

BlologlJa _ enlomohlna u's!a. 5 poligamnlm cujetoulma. mezoll!. podnosl dobra sjcnu, toplolJubiva all podnosi dobra i hladnocu i sui1u Vrijeme evJetanla - V, VI, odmah poslije list&nja. Razmnoi.avanje - sJcmenom Stanltle preletno duboka i humozn1l remlji§.ta u kllsur(lma I dollnamB ,ijeks, gdje dolaz; u saslavu priobalmh tuma.

R'l u.pro,lranJenosl u Juga.laulll - prirodno sarno u Makedonl]1 shu Drimo od Otuidske kotline do SIOgovil i Blslle, oko Izvorl$Ia Iljeke Tre ske endem ju.tnog dijela Ope!! rasp rollranjenotl Balknnskog P01UQ!llr'.lfl Jugoslavlja (M okcdonija), Bugalska, TesalrjO, Eplr, Albanll" Prlmjedba Ibog Izvaorednlh dekorativnih osoblna dlvljl Kesten sc mnogo upolrcbljava kao ukrasnn vrSIa u parkovlma kao SOhtCI 111 u grupama, Ie u drvoledlma Postoje brojnl horllkull ur"i oblier.

lOll

CORN US MAS L. Fam . Cornaceae DrlJen, drenJ

Comol Iroe cornouillier Kornelkirsche. Judenkirsche il corniolo. comalo KIO" "

Cyjetovi se pojayljuju yeama rano, prije listanja. Plod I ajeme - kostunica (zvana dranjina) oka 12 mm duga i 5 mm siroka, sa elipsoidnom, na povr§ini gOlovo gla tkom, do 10 mm dugom kosl icom. Sauijeva POeelkom jeseni (VIII-IX). Ima kiselkasl i \rpak ukus. 8iol091ja - entomolilna, heliofilna i term o-ksero· fitna vrsta. Rasle sporo i doiiui slarost preko 200 gOdina. OdJitno tjera il:danke iz panja i ko· rilena . VriJeme eyletsnJa _ Jr, III. RumnoZayanJe - sjemcnom i korijenovim izdanclma. 5 1anlste - testa vrsta u podrutju listopadni.tr hrastovih suma, uzimajuei vidnog uce§ea u brojnim zajednicama i njihovim degradacijskim stadJ· jima Penje se do oko 1300 m nadmorske visine. Najbolje uspiJeva na krecnjackim, loplim i suhim stangUma, kOJa nlsu izloiena kasnim mrazevlma. ZadoVOljava se i plitkim lemljis!em, a podnosl jaku inSolaelju. RasprolStranjenolS l u Jugoslaviji _ S, H. BH, Sb, Cg, Ma. Opea rasproslranjenost - Srednja i ju<':na Evropa, M Alija. Krim i Kavkaz. Primjedba - im;! pJlmjenu u horlikul1uti. Drva drcnovine je jako tvrdo. tesko i <':ilavo, Ie S8 upotrcbljav<l u razlicite svrha. Drenjine su cijenj~ ne za tjudsku ishranu. bilo da se konzumlrDJu si, ove iii so od njih prireduJu razlititi specljalitell kao: voenl sok, kompot, slatko, liker. a najtc~te pckmez. 0'0'0;.

1 ilbojllk s Hsnlm I cvjelnim pupovimll. 2. klijllnac. 3. cvi jftl, 4 cvlJet uZdu!ni presjek. 5. pra~nici. 6, plod. popr. presjek. 1. plod. uzdutni prc sjck

Habitus - listopadni grm, iii ma nje slabalee, oko 6(-9) m visine. sa zaobljenom guslom krosnjom. Ko,a - Siva iii tutosivkasta, u mladosti glatka, kasnije raspueana, i Ijusl i se U obliku sit nih Ijuski. Mlade g rantice su zelenkaslosmCdc i vccinom f ino dlakave, Korljenoy aislem - dobro razv ijen, duboko prodire u podlogu. " . . . Pupoyl - dyo/aki ; lisni su mali, koplJ8Sto za§IIJenl, poknveni su S8 dvije tuekaSle, fino maljave Ijuskc; evjetn; su znalno krupniji. a pokriveni su brojnim zelenkastozu tlm Ijuskama i nalaze S8 uVljek na krfl tkim ilbo/cima. U aloyl - nasuprotnl, oko 4(-8) em dugi. §iroki oko 3 em, sa 3-5 srpaslo povijcnih nerava, U uglovima boenih nerays na nalieju lista nalaze se t uperei bilelih dlatiea CYjeloYI - Sllnl, dvospolni, llatnoiuti, u stilastlm evaSllma koje pri dnu imal u telvorolisni tutkasli

""CTO."UI"

141

THELYCRANIA IANGUINEA (L.) Faurr.

(Syn.: Comus sangulnea L.J Fam. Cornacese SVlboYlna, aYlb

Common dogwood, bloody !wig

cornouiller Slinguin Glmline Hlririegili.

Hornslfauch

.Ae)leH Jl;pouItO-XpIlC"Lln

Habitus - listopadni grrn ako 3(-5) m visok sa &Ibollklm duglm granama. Kor. - kod Slarijih prlmjeraka ie smada I guSI~ uzduf I poprljeko Ispucsls, mlade grane su PrI18010 dlakave, preko zime lamnocrvene (imel). Korll.nov alstem - dobra razuljen, povrsinski. Pupovl _ vrlnl 5U pojedinseni, botni ,su mno9? manJl, Izdu!enl, priljubljeni uz grantlcu. pokrlvenl su sa 2-4 lino dlakave zelenkastofule 'tuske. U,tovl _ slit nl drenovim, aka 6 em dugi i o~o 3 em IlrOki, ns peleljci ako 1 em dU9oj, 1"!"81 U 3-4 para srpaslo povijenih ne rava. )ed nOhCno prileglo dlakavl, ali bez (;uperaka dlSCJC~ u uglovirna nerava na nalicju . U jesen poprimaJu lamnoervenu bOju. . . Cvjetovl _ u bogal1m, 6-8 em ~iroklm, ~IJ l a~hm cvastlma, prj vrhu ovogodl~nIlh lisnallh 9ra~~lca, na bazi nemaju lisnalog ovoja, kao kod drlJena. PIocI I . Ieme _ erns. okrugl a ko~lunlca p ret~ika oko 7 mm. koja sadrii jednu okruglastu kotllCu. ZrJ u septembru. . 81010glle _ enlomolilns. spororssluca vrsla, rliSlko dotlvi starost preko 30 godina. Dobro podnosl jaku zasjenu , Ima jaku izdanacku snagu. Vrlleme cvlel8nj. _ svlbani (imel), poslije.lislanJa. a cesta je pojsvs cvjelanja ponovno u !esen. Aazmnolavanja _ sjsmenom i korJjenovlm Izdanclma 8lanlite _ najceAte ns svjet Jm zemlii~Uma nizma. u razUt illm tlpovima hraslovlh $uma .me~oÂˇ IIInog karak tera . npr. u asocijacijl kltnjaka , obl.Cnog grabs (Ouereo _ Carpino/urn) , u poplavnlm

1. grantica

pupov lma . 2. ki llanac. 3 cvljal OdOlgO.

luf ak I fil$kp . 5 plod , 6 ko!tlca sa strano

luf.njakovjm $umsma i dr. Najbolje, uspijeva ,na raslresitom, bogalom, svjelem zemljlMu. Zslazi u visinu do preko tOOO m. R.lprol ,rsnJenol t u Jugol 'avlll - S. H, BH, Sb, Cg, Ma. Opes ra aproalranlenol ' - Jutna i srednja Evropa. zapadna Aziis. Prlmledba - ima znacaj kao dekoralivna vrsta. U horlJkulluri S6 ces to primjenjuju rszlleile agzoIlene vrSIE!" ovog roda, sa vaoma dobrim uzgojnim i esletskim svojstvima, kao npr. Thalycranls alba (L.) Pojark. sa smedecrvenim granama; ThalyÂˇ crania atolonllars (Mlchx _l Pojark. I dr. 5vibovo dNO Ima istu primjanu kao I drenovina

142

HEOEAA HELIX L Fam. Araliaceae BriUjan

Ivy bil'ldwood. El'Iglistl Ivy Ilerre Eleu. Gemell'ler Efev edera. ellera oGt.I,wo""lII,wil

n.\1011I

1 kliJanae. 2. cviJl,l1 sa strane, 3 cvije\ Od02g0, 4. plod odolgO, 5, plOd sa s tran&, 6. siemenke, 1. sjemenka bez sjemene Ijuske s dviju b<lo!nlh Si rana

Habitus - drvenasta zimzelena penja~jca iii puzaviea; penjuci se uz stabla, dostigne visinu i do 30 m j debljinu preko 20 em ; p r j penjanju pricvrscuje

se adventivnim ("v8zdusnim") ko rijenjem

Z8 podlogu (zidove, slljene, d ebla drugog drveca ild.), cesto puze po podlczi. Kor. - pepeljastosiva. Korljenov s isle m - razgranat, povr sinski.

U stovl - zimzeleni, naizmjenlcni, bel zalistaka, koias!i, na lieu tamnozeleni, sjejni, na nalicju 1ulozeJeni, dok su mladi, obrasll su dlacicama, kasnije su goU, listovl IIsnih Izbo/aka imaju 3-5 Ispeve, a listovi cvjetnlh izbojaka su jajoliko-rombieoi, zasiljeoi; kod brsljana se javlja skolski prim/er hereTofili/e. Cvjelovl - pravilni, tul ozeleni, mi risljavi, dvospoloi ill jednospolni, u poluloplaslom 5lilu. Plod - bobs velieine manjeg graska, mesnals, ISpoeetka zelona, U He 10m stanju modrocrna, ns

povrsi ni glatka, sazrije . . . a u proljece, ima neugl>dan okus, gorka je, Ie djeluje kao purgallvnO sredstvo; plica ga rado redu Ie lako pridonose njego . . . om rasij avanju. Sleme - u jednom pradu nalazi se 3-5 sjemenki, "bub rezaslog oblika, 5-6 mm dutine: klija api路 geieno. 81010glle - enlomo / iloa, melO/ilna vrsta, podn~s! ja ku zasjenu, ali i puno suocevo svjetlo; do!1V1 duboku sl arosl od nekoliko sto\ina godina: ima veom a spor priras!. Vrllem e evietsoje - jesen: IX, X( -X I). . Razmnof evanje _ sjemenom i vegetativno: rezm路 cama i polotnicama. 51anilile - javlja se na vlainim i humoznim zam: Ijislirna, all dobra padnosi skelelna, kamenita I krecnjacka zemljista; \loli vlazan vazduh. Rasproatranjenost u Jugoslsvljl _ S, H, eH, Sb, eg, Ma. O~{:8 rasproslranjenosl _ sredoja i juins Evropa. Kflm. Kavkaz. sjev. Afrika . ~ rimJedba - kod brSljana se javlja poseb~n ob路 Ilk preobraienog advenlivnog karijenja, to Ie tn'. kori!enJe za penjanje, koje mu sluii za prHw8' canle za podlogu po kojoj se penje. Keo izvan redna dekoralivna biljka primjenjujo se m!",logo u vrtlarSlvu. Z8 OZelenjavanje zidova, gO!I~ Slljena. na grobljima ild. Posloje mnogobrOlnl horllkultumi oblici. Caslo se uzgaja lorma uspral'nog br!'iIJana (H. helix L. var. arborea hort.), 18 broj.n j obllci sa tuto i bijelo pana!'iiranim listovl路 rna I dr.

,43

ILEX AQUIFOLIUM L. Fem. Aquifoliaceae

Botikowlr,.,

z.~nlka

Engl ish Holy

hOI/x Slechpalme, Hulsen 1"011109 110

"My<> Habitus _ zimza teni grm iii nisko drva, do 5, izuzetno 10m visine i prsn. promjers do 30cm: u atlantskom dijelu areala dos liie vece dimenzije. Ko,. - (amnazelena. lanka, kasnije pro~rano pepeljastosiva, raspucana. KorijellOY ,'slem - j8k i rszgrana!. Pupovl - kratki, u:!.iljeni. lIt lOYi - ko;t:asti. na lieu lamnazeleni, SJa)O!, na naUc::ju olYoreno zeleni, 5-8 em dugi i 3-4,5 em

siroki, na gornjim gfanama su manje bodljasli. Cvjeloyl _ b lijedotu(:kasti, imaju iii zakrZljal~ plodnice IIi neplod ne prasnike, pa su sarno pnvidno dvospolni, ali su stvarno jednOspolnl i dvodemni. Stoje u pasl ilastim cvastima. Plod _ koslunica. velicine g ra:§.ka, sjajn a, sadrii 4~5 sj emenki, stojl na 7~8( - 10) mm dugoj pc telj ci. Sazrljeva u novembru j decembru, oslaje na granama do prolieca. SI..... ~ oV8lno, s j edne slrane bridaslo, u~duz no plilko Izbrazdano i Isprugano, Ivrdo, sVIJetio. Klija lek 2 godlne nakon siolve. Blologlla ~ enlomolilna, scioillna vrsla (ali dobro podnosl i svjello). Rasle vrlo spo r~ i moze dotivjeti Slarost od vise slotina god lna. Yrljama CYJetanja - V, VI. Razrnnoia,anJa _ sjemenom I vegelativno. Slanlll. _ p releino u planlnskim kraJevima. i 10 prvenslvono u tamnim bukovo·jelOvim I bukovim sumama: Irati dublja, rahl a 1 bogala krcc.~jacka ZO,mljltla. ~eslo Je nalazimo u vidu manJlh ~u mica gdje guslo pokriva povrsinu od nekohko slotlna kvadralnih melara, Inace Je nalazlmo po-

I. fenskl cvijet OdOlYO, 2. mu!ki cvlJet. 3. mu!ki cvljel, uzdutn' presjek. , . tutak. uloufnl presjek, 5. plod. 6 plod. popl!~tni I uldu!nl presjek. 7. sjemenka

jedinacno iii u manjim grupicama. Penje sa do '200 m nadmorske visine. Ra Spro&lranjenosl u Jugosls,iji - S, H, 8H, Sb, eg, Ma. Opta ra.pro. lra nlenos! - Evropa, M. Aziia, Persiia, sjoverozapadna Alrika (Tunis, Altir). Pripada allanlskom Ilornom elemenlu. Primledba - zbog inleresanlnih zimzalenih lislova, kompaktnog i pravilnog habilusa. te zbog crveni h plodova, koji se preko zime zadrtavaju na grantlcama. 'leoma cijenjena vrs ta u hortikulturi. Casto se uzgaja u parkovima i vrlovima, a upotreb 'jiva j e i za tivice. Dobro podnosi gradski klimat.

EVON YMUS

EU ROPAEA L (Syn : E. vulgaris

MilL) Fam . CelaSlraceae Kut ika c bicna

Spindle -

tree.

prickwod Fusain,

chcrme PI~Uen.k~pehen .

i(appchon FU$~da

(>cr""" 'CT ellp"n"AcxMii

• If

,~' ,

[il •

•

. ') J' !3

II'

• -~

••

~~(~

, ""~'" . -y

51eme - aka 6-7 mm dugo, bjelicasto, obaviJeno narandzasl im arilusom (ovojem) . . Blologlja - jednodomna, enlomalilna, mezohlna do hig fomezofilna, brzorastu¢a, otroyna vrsla. Do-

iivi sta rOSI do 80 godina.

y,'je me cvJetanla -

O· @

, granl:lc8 5 oupoY;ma. 2. kli/anac, 3 I;vl/er odozgo. 4. ocyao CY;ret OdOldo. 5 CVlj\J t sa 8"lIn .... 6 cyljol. uzdu!nl presrek. 7. Olvoron; lot)olac. 8. sremenka boz DIHus~. desno: uldu!nl plesjok

Habitus - tis topadnl g rm ill omanje drvo do 6 m visoko. rijetke i p rozracne k r o~nje. Kor. - kod sl arijin primjeraka smedesiva i uzdutno ispueana M lade granclce zelcne. cesto 4-brrdaste, sa uzdu!nim plu !astlm krilima Hi bez nJin Ko,lj enoy slstem srednje razvijen, povrsinski Pupoyl - zeleni. sa vi~e zasiljcnin Ijuski, koje imaJu ervcnkaste rubove i crvenkaSle vrhoye_ LI.loyl - naspramni. izdutcno jajasl i. do 10 em dugi I do 4(--5.5) em siroki, pri osnovi okrugli iii klinast;. na vrhu zBSliJGni, a po fubu pll\ko testeras l l. na 5-10 mm dugim peleljkama. Cvjeloyl - u pazusima lislova u paslitastim evaSllma po 3-9 zajcdno, dyospolni, zelenkastobljelL Plod - oko 1- 1.3 em slroka. 4-oka kotas!a caurs (tobolac), kOja u svakom okeu 1m3 1-2 sjcmenke. Zn u seplembru i oktobru

III- V, paralelno sa I!slanrem. Rllzmnoiavllnje - sjemenom i vegetativno Stanlsle - preteino u zoni hrastovih suma; U sikarama, iivicama, uz rijeke i patoke, na bO,9.a· l im, slIjeiim rastresi l im humoznim i pjaskOV1" m ilovasl im , neulralnlm zemljisllma, najl:e~te na krecnjaku Penje sa u visinu do oko 1000 m Ruprostr.njanosl u Jugoslayiji _ S, H, BH, Sb, eg, Ma. k Ope. r. sproslranjanost _ Evropa, Krim. KaY az, M Azija. Primjedba - prema obliku i velitini IiS(Ova .. Ie veli¢in; peteljke j drugim morfoloskim karak(ell.m a opisano Ie vj~e taksona. Naj¢escc je zaSlUplJen subsp. auropae. (Syn: vaL genuina Rouy at Fou' Caud) koji ima elipti¢no lance taste, 6-7 em dug e listove, 2-4-evjetne cvastl I taure srednje ye~. tine (do 13 mm u dijamctru). Unutar ov09 la . sona opisano je nlz varijelela i formi . Druga pod· vrsts subsp. bulgerica (Velen.) Fukarek (syn. E. bu/gariea Velen.) zasl upljena je vi~e u jugoislocnim dije(ovlma Jugosravije. a odlikuje sa siroko Clipti¢nim, 5- 10 em dugim i 3-3.5 em ~I' rokim listovlma. kojl SU S donje strane uz nerve + dlaksvi I na 8- 10 mm dugim peteljkoma Neki au tOri (retiraju ovaj tak son keo posobnu Yrstu, II neki sarno keo jednu ]ulniju geogtajs~U rasu od E. eUfOpaco L.

EVONYMUS LAnFOLIA. Miller

Fam, Celaslraceae KurlkIIllrokottl na

Plalyphylloul Spindle ,,~

FUNin " I,rges l euiUIIs

Von.IPM-5plndalllrauch. Brallblitrige Spindelstrauch

HIbHua _ IIstopadni. srednje visok grm, rjetle manle stabaoce do oko 6 m visine. razgr anate, pl'OZlllene kro§nje; debljlne do oko 20 em . ICorII _ masllnastozelena do crvenosmeda (naroetto na atranama okrenutim svjellu). gola, glalka. ~ alstem - povriinski. Pupcm - zelenl, do oko 2 cm dugi, cesl~ zavinutL M Cvrato prileglim. tupovrhlm, gollm Ijuskama. LIIIowI - dugi do 14 em i do 6 cm si rokl, na 5 do 15mm dugoj peteljcl, po rubu vrlo lino pllasli. na lieu tamnozelenl na nalltju svjettijl, pred opada01. poprime tamnocrvenu. 'leoma prljatnu, boju. CIJeio¥I - u pattitasUm cvaslima. dugim do aka 15 ern, dvoapolni, tamnozelenl. Plod _ oko 2 cm Alroka. S-oka, kofast. caura sa ktfletlm bridovlma. Zrj u aeptembru . ....... - 011.0 7 mm dugo, bjelicaSlo, obavljeno oaranfaatlm arilusom. 1JoIosti.. - jednodomna enlomolilna, mezolilna. actofJIna vrala.

Yrljeme ajelanIa - IV, V. Rezmno&vanje _ sjemenom j vegetativno. 1IIn1", _ oe svjezim. humoznim zemljistima neutralna reakelle. ne ajanovillm. rjatle osuntanim polofajlma u IIstopadnlm I mje! ovitim sumama ReIprot;lranjenost u Juga.lavlll - S. H, BH. Sb.

CO, Ma.

Opt. raprOlI,. nJano. 1 _ Evropa, Krim. Kavkaz, tot Azlla, alev. Perzlja, sjev. Alrika. Prlmjedba _ zbog IIjepe boje listova j InlarsM ntnlh karmlncrvenlh plodove, !Irokotlsna kurika Ie ulgaja u dekorallvne 8vrh e.

1. gran¢ica , pupovlma, 2. CVI/1I1 OdOlg O. 3 . c;vlllli do, . $Jo menk~, 5. IODo lac; . gote; popr. pUll/ilk

Od Ol '

•

146

EVONYM US VEARUCOSA Seop. Farn . Celastraceae Kurika bradaviCSSla

Warted Spindle - II" Wan:en·Splndel·stra~ch 6cpeCK,\CT 6opoAAB'I3T1om

1 gran¢lce I pupOy;ma, 2. klll'nac, 3 evijel odozgo. • fatka OdOldo. 5. olvonmi loboh:i , 6 sJemenka

Habitus - IIstopadni grm 1-4 m visine (rijetko I do 6 m), lankih rBzgrsnatih izbojaka. Kor. - kod mladih izbojaka zalena, tanka, pokrivena tamnlm. plulaslim bradavicama (imet). stanJe grane imaju uzdufno ispucalu sivu koru Korileno¥ 1II Iem - povrSinSki. dobra ra zvijen, Pupovl _ Silni, sa vise zelenkastosivih Ijusaka, koje su po rubu smade boje. VrSnl pup Je krup-

nli'-

Lilloyl - n8spramni, po rubu sllna testerasU, eka 6 em dugi i aka 3 em siroki, na 2-3 mm dugal peteljci, Ul nerve na donJo] slranl dlaksvl. Liste u marlu i aprilu. ev)elowi - po 1-3 u pastil8stim CVBstima smjeitenim u pazuslma IIstova; dvospotni: krunicnl listu!i zeleni, gusto punktuanf smedlffi ta¢kieama. Plod - Ispod 1 em Siroka, 4-oka kotasta taura (Iobolac). u uelom stanju crvenkast Zrf u avgu· slu i septembru,

Siame - okrug Jasto, do 5 mm dugo, erno, sjajllo, do polovlne obavije no crvenim arilusom. Blologlje - jadnodomna, entomolilna, kserolermolilne, polusklolitna, spororaSluca vrsta. Ima jaku izdanacku snagu iz panja I korijena. VrlJame cvjalanja - IV, V. Razmno.f:avanje - sjernenom i vegetativno. Slanllle - kod nas u podrucju toplih listopadnih suma. U vislnu se p.... nje do oko 1300 m. Nije ilbirljiva u pogledu zemljista; uspijeva na dubokom iii plltkom, rastresitom iii zbijenom, suvom III sVje!em, bogatom iii sirornasnom, slabo be· zicnom iii bazicnorn zemljJStu, preleino na kretnjatkom Supslratu. Ruprostranj_nost u JugoslaviJI _ S, H, 8H. Sb, eg, Ma. Opea respro slranjenost _ Evropa, M. Azije, Prlmjedba - u induslrlji va!na sirovina ze debivanje gutaperke, kale u kod korijena ime oka

16%. Osim navadene Irl aulohlone vrste. kurlka u neSlm, naroeilo prirnerskim, vrlovlma I parkovlma, eesto susr8cemo Japansku kuriku (E. japonlca L.I· To Je zlmzeleni grm iii siabaoce do oko 8 m visine, golih zelenlh IzboJaka i !iroko obrnulojajaslih, kohstih I sJaJnlh lisIov8, kojl su dugi do oko 7 em. IS.IO tako. ~ vrtovima se rjede uzga/a i E. radlcans Slab., pOrtJeklom IZ Istoene AziJe To je polegit grm IIi peojatica. koja 58 penja uz podlogu UZ pomo~ edvcntivnih korjenova,

147

PALIURUS SPINA

_ CHRISTI Mill.

(Syn.: P. australis G• • rtn., P. acufeatuB Lam.) Fam. Rhamnaceae

Dr,e., dlraka

Ch,i, l". -thorn pallur., 'plne du Chrlsl

Chrillusdorn paUuro. ,...rruca AeP*HAepeltO. Teh!H('k

Habit. - aka 3(-5) m vlsokl, \/rlo razgranjen IIstopadnl g rm. Ko,. - kod IZbojaka sivosmeda do tamnosmeda, Ij8lna. KorI)enw a.tam - jako ,azl/ljen. Pupovl - spiralno rasporedeni, ovalnojajoliki, altno mallevl, smjdlsnl izmeCiu jednog para luena savll.nlh, jakih smedih trnova, od kOJlh Je Jadsn dull, a drugi je unazad sal/ljen. Uttovl - IsJasli. splralno rasporsdeni. cjeloviti Iii bl.gO tesler.stl, 2-4 em dugl i 1,3-1.5 em &Irokl, sa lueno povljenim narvima. CVJelOVI - :luti iii zelenkaslo2ut l u si!nlm grozdasllm Gvastima u pazuhu tlsla, s.elanl. PIodovt I aJama - drvenest• . dlskolika koMunlca, Okrlljena !Iroklm valovllim krllcetom \/ellfine oko 2.5(-3) cm; obifno sadr!1 po dvije slemenke. Biotogiia - jadnodomna, dvospolna, enlomolilna, hellolllna I kserolarmna vrsta. Otporna na nl8ke temperature. VrlJeme ev)et.nla - V-VIII. Rumnoluanje - sjemenom I reznlcama. • tanlite - naj fa!~e na pralazu I;:medu zimzelenih I tarmofilnih IIstopadnih 6uma, gdJe faslo obrazuje na vellklm proslranstvlma guste I neprohodne Ilkere ob uhva~ene zajednlcom Pa1/ufatum edt/at/cum Horvall~, aa nekolil;o subasoclJaclja I razllfillh feclase (najfelee su laclesl ovJh Yrsta : JunIperus oxycedrus , PIs tacla tereblnthus. Frex/nus omus, Quercus pubascens, Pelte/la ram'ntacea I Pun/ca granatum). Ova Ilkare naslaju toko'm degradacljsklh sladlja t um. I Alkara a8ocl-

t . grenelee I Irnovlml I pupovlme. 2. kllJlnee. 3. d lo grlnflee I IIllom I eVI,'ovlme, • . evil" OCIozgo, 5. evl le ' OdOldo. 6. pr.lnlk, 1. plod, uzdu2nl prn Jlk.•. IJemlnka $ Ir; Ju str81'18

jacije bjelograba (Carpinalum orianlalis croal/· cum Horvalie). U krajnjem atadlju neataju elementl !.ume. e uz drafu zastupljenl au broJnl element! !lbIJaka. ft.apro8trsnlanoBt u Jugoalavlll - S, H, BH, Sb. eg, Ma. Ope. r.BploBtranienost - cljela ju!na Evropa, zapadna AzIJa do TranskavkazlJe I Perzlje .

148

FRANGULA ALN US

Miller (Syn.: Rhamnus f,angula L.) Farn . Rharnnaceae TruslJlka oblena, kruslna

Alder bucktllorn. berry·bearlng alder Irangula, narprun bourdaine Faulbaum Irangula, Iragola "P\,UII"Hl. ,\OM""". Kp\,wmtH 0 .\bXOOII,\II3"

1 gran¢ica s pupovima. 2. killanllc, 3. cvllet. uzdufnl

presjek. 4. evi;et odozqo. S. cvi 0\ Sit stran8 . 6. pra!nlk, 7. plod, uzdufni presJck , 8. sJemenka 8 dvlju strana. 9. sjemenka, uZdu!ni preSiek po tiro] (go ro) I utoj (dalje) slrani

Habitus -

lislopadni grm 1-3 m visak, r jeCfe _

manje drvo, do ako 7 m visine. Kara - sivosmeda do crvenkaslosmeCfa, sa izdu:!:enim sivobijelim lenlicelama, i2:nutra zuta. Korijenov . Islem - dobra razvijen, ~ ir oko razveden. PUPOy] - bez Ijuski, sastavljeni ad smezuranih, dlakavlh, tamnotulosmedlh Ilslo\l8 . Lislovl - ako 4- 7 em dug I I oka 3(-4) em !;iroki sa po 6-9 bo~nih neraya, po rubu cjelovili , gaiL CVjetovl - dvospolnl, 5-(.:lanl, po 5-10 zaJedno u pazui§cu listova, ns stapkama dugim do 12 mm, zelenkastobijelL Plod - okruglasta mesnats kostunica, ispocatka talana, kas niJa crvana, u zrelom stanJu crnoIJu~l casta, gola, oko 8 mm u promjaru, sa 2-3 sJeme nke. Zri u soptembru.

Sleme - !jiroko, Irobrido, oko 5 mrn dugo i 2 mm debelo. sa dugackom, vrJo uskom brazdom. sjal' no . .tuokasle boje. 81010g118 - jednodomna, enlomofilna, mezolilna vrsla. Dofivi slaros! do 60 godina. Vrljem e c."jetanja - V-VIII. RazmnOlBVanje - sjemenom i vegetativno. Sianliite - najeesce u nifim poloiajima, u ~a· jednici sa vrbama j croom johom, Ie u brdSklm mezofilnim surnama. T rail svjeza i vlaznija zam· Ijista . U visinu zalazi do oko 800 m nadm. vislne. Rasprostranlenost u Jugoslaviji - S. H, 8H, Sb, eg, Ma. Opca rasproslranje.oost _ Evropa, M. Azije, Kav, kaz, srednja Azija. Primjedba - dosla varijabilna vrsla. U sluzbenoj medicini, kora trusljik e (co'le~ Rhamnl Frangula6), je loS od davnina u upotrebl kao purgativno sreds\vo Osim obicne IruSljike, ~ nasoj 1I0ri je zas1upljena i Irut ljlka kamenj arka (Frangula ru peslris [Scop.] SChur) (Syn.: Rhamnus rupeslris Scop.), eiji areal pokriva jugoistoene Alpe, Balk, pol., Transilvan' ske Alpe i Karpate. Razlikuje se od prelha,dne vrste po znal no niiem fR slu (0.5- 1 m). lisla.,,1 su joj oliplieni iii golovo okruglasti, 2-5 em d~~I, fino nazubljeni III golovo ci jelog ruba, na nalt~Ju po nervima dlskav;' Stanollnik je 10plijeg primorskog iii prelaznOQ submedlleranskog podrueja, gdJe na ]ce~ce dO' lazl u vegelaciji kam en/ara Iii , jos eesce, u pukO' tinoms okomitih krcenjacklh s!ij ena.

149

RHAMNUS CATHARTICA L. Farn. Rhamnaceae Pudrljen, krkavlna,

pliJakovln.

Commol'! Buckthorn Nerprun purgalil. nolrprun Purgier-t( reuzdorn

,.mno catartico, .pino carvlno

IIp\lwm,a c.,a(j" n,.\~HaM, lI<OCTep

HabHus - IIslopadni grm, rastresite. nepravllne krolnje. koji izrasl e do ako 3 m, ali na povoljniJim stanislima mo;\:e da se razvije i u manje drvo. do 8 m vlsine i aka 20 em u promjeru. Kor. - kod mladih izbojaka je svijetlosiva do tutallva, sja;na I glatka, kasnlje mrkosmeda, tjusti sa u horizontalnim trekama, 51ieno kari Iresnje. KOriJenov alstem - dobra razvijen, prodire znalno duboko u podlogu. Pupovl - pokriveni sa vise crvenosmedih iii smedecrvenih Ijuski sa svjetllJim rubovima. TerminalI'll pup ne postaji. vee se il.boJak zavrsava jakim, kralklm Irnom. ~1'lovl - veoma varljabllni, oko 3-6(-9) em dugl I oko 3(-5) em siroki sa 3-4(-5) lutno savljenlh botnih nerava I na pelel/kama dugim oko 1(-2.5) cm; zalisci kontas!i, znatno manji (2-3 pula) od IIsne pelel/ke, brzo o!padaju. Cvjelovl - jednospolnl. maleni, veCinom I!etvorodle!nl â&#x20AC;˘ .tulozelenl, razvljaju sa u pazusima !istova na novlm izbojelms po 3-5 zajedno. Plod - sotna i mesnata ko$tunlca 6- 8 mm u p:romjeru. u potelku zelena. u zrelom slanju crna. rlede .tula. sadr.ti obit no 3-4 sjemenke. Zri u seplembru I oklobru. SINne - oko 5 mm du.tine. Irobrido, tamnomrko. sa uzdutnom brazdom na ravnoj slrani. Blologlla _ eniomolllna. heliolitna. spororastuca V(lIla. kola do:!lvl slarosl do oko 100 godlna. Yrllama cvJetanJa - V, VI. Razmnofav. nje _ sjemenom I vegelativno.

1. gr8rltlea s pupovlma. 2. kUjanae. 3. 2enBk i evljel. uzdu2nl presjek. 4. mulki evljel. uZdutnl presjek. 5. ialice i prdnlk. 6. plod. 7. sjemenka

51anille - u nasoi zemlji prelelno u kserotermnim sumama hraslavog pojasa. a javlja se u taznim zajednicama. To su uglavnom slanisla ns toplim I prisojnim psdlnsms n8 kretnjaku sa dosla siromasnim zemljlslem. Rasproslranjeno. 1 u Jugo. lavljl - S, H. BH, Sb. eg. Ma. ope. r.sprollranjeno. 1 - Evropa, zapadna Azlia, sjev. Al rlka. Prlmjedba - veoma pollmotfna vrsla. Cesto hibrldlzira sa oSlalim vrs tama sekcije C8/1lispina DC. Tako /e u sklopu planina Magtlcs. Volujaka i Zelengore oplsana Rh. x mal)'ana Karpall, kao hlbrid izmedu Rh. cathartlca L. i Rh. orblculata Bornm. Pasdrljen Ima prlmjenu u medlcinl: ueli plodovi slu:!e kao purgalivno sredstvo. a ISla svoJSiva, samo znatno slabiJa. ima I kora mladih grana. Od kore se dobiva lula boja.

150

RH AMNUS Al AT ERNUS l. Fam. Rham naceae Trsljlka, monjen

8111((111 privet elalernc

Alnlornbaum. immcrQruner K.euzdorn alalerno. (II alro

I mu~ka evast, 2. peterottanl mu~k; cvlJct. 3 teIVcro. til"" mu~kl eVIlel, desno pop'. pres]ek. 4 ten$l(i evilil!. 5 lutak. 6 popr presjek plodniee, ]. plod, 8 sJcmenke $ 1rllU SHana

Habl1us - zimzeleni manji grm, 4-6 m vi sine iii manjC slablo visoko do 8 m, okrugJasle, gusle krosnje. KOfa - gtalka, lamnosivomasli nasta, kasniie sme. decrvena, sa svijetlim sarama, dosta debeta Korllenoy 1IIIem - siroko razo.'edcn, povrsinskl. Lli loyl - naizmjenltnl oko S{-7) em dugi i do 3 em si roki, goh, odo%go tamn02eleni I sjajni, odozdo tuckaslozeleni, kozasti, na rubu slabo I nepravilno naZubljeni iii cjelovlti, sa 3-5 pari bot nih ncrava, na peleljei dugoj oko 1 cm. CV,aloYI .. pOligamnl, silni, u grozdasllm cV8s tlrna, zelenotu l i, S-clani. nep rijal nog mirisa Plod - Jajaslookrugla iii kruskollka mesnata koAl unica, na poccl ku c rvena, kasnije erna, 58 3 sJemenke Siame - svijetlotuto. sjajno, sa brazdom na ravnoJ Sirani

8101091j8 - en lomo filna, heliofilna. kserohlna vrsta, sa jako izratenom kseromorfnom gradom Vrijeme cvJetanja - (II) III-IV. Razmnoiavanje - sjemenom i vegetativno. 51anil te - u zimzelenim sumama cesvine iii erni路 ke (Orno路Querco/um ilicis Horvalic), u makiji i grmovilim garizima. na naslm otOcima i uskom obalnom pojasu. To su obicno kameniti lereni, sa oskudnim. degradlfanim zemljislem. RalproslranJe nost u JugoslavlJi - H, eg. Opee ralpro slranJenost _ Medileran, na istok sve do Siriie i Armenije. Primjedba - u nekim krajevime Jufne Dalmac1je, na roclto na otoku Mljelu, trsljika je veoma ciie路 nlena kao brst za stoku. a plice I domaca perad rado jedu zrele plodove, Ie se zbog toga smatra da ova vrs ta postepeno izumirB iz na~ih krajevB Tr~ljika se cesto moze vidjBti u vrtovima I parka路 virna Primorja.

lSl

RHAMNUS SAXAnLiS Jacq.

Fem. Rhamnaceae

Inerprun de, roc hers Fell8n -Kreu,dorn

Ramno lasulile lItecTep

eKa.l.~HwA

.......u. - listopadni grm. gustih krivudavih, tvarnovaUh. easlo po kamenju poleglih iii , do 90 em viSOklh. uspravnih, Jako trn ovitlh grantica. Kor. - kod jednogodltnJlh izbojaka, ± svijetlocrvenosme(fa, kasnije srebrenoslva Iii maslinastoImeda, tanka, IjulU S8 u vearna tan kim Ijuskama. Korll-nov slatem _ ima sposobnost jakog prodi. ranJa u kamenite lerena. Pupoo,t - spiralni, Siloi, sa vite smedih Ijusaka. lJatooiI- ovaino okrugli iii si roko j ajoUki, 1-2(-3) em dugi I aka 0,5-1,5 em siroki. CyJMoYi - poligamni. 4-5-dJelnl, sitni. Plod - okrug lasta iii kruskollka, 5-7 mm debeie, masnele koAlunica, erne boje, sj ajns. $1..... - smede, sjajno; po 3-4 u jed nom plodu. B'ologlja - ~ntomolllna, kserotermna, heliolilna (all podnoal l zasjsnu), kalcllllna vrsta. Vrlje.... aJ... nj. - (IV) V-VI(-VII). RazmnolavanJe - sjemenom I vege tativno. ShiniAl. - termolilne zajednice brdskog pojasa; u likarama, na rubovima tuma, suvim IIv<,dama ill kamenjarsklm paAnJaclma. a u subalpinskom polaau najt:e§Ce na kamenjarama I u pukotinama kreOnjaOkih gromada. Ra'PIOl lranjenoll u Jugol lavlll - S. H. 8H, $b, Cg, Ma. Opta ,alprOl lranlenOl 1 _ Alpi. Pirine]l, Dinarldl. KarpatL PrlmJedb. - polimorlna vrsta. BUska ovoJ vrsti, undo] flori, preletno u istotnom dijelu zamlls, zaSlupljana ie boladi.. raka krkavlnl (Rh. Unclor'l Walds!. &. Kit.), koja izrasts

1.mu!kl cviJet 88 staHle, 2. mU!ki evll·lI!. uzdulnl presjek. 3. prdnlk, ~. fen~kl evlj!!I, uzdu!n preljek, 5. letlca. 8. plod, 7. sjemenka s dylJu strana

do oko 1,5 m visine, a ima visa uspravne. mnogo man je bodljikave grant ice I veee lis tov~. Da bismo upotpunlll pregled bodljikavih. niskih krkavina u nasoj flori , spominiemo Jot wsle : orlenlka krklvlna (Rh, orbiculate Bornm.) - iIIrsko balkanskl end em, koji je zastuplJen na nekim planinama Bosne, Hercegovine, erne Gore, Makedonlie (I AlbaniJe), a odllkuje se crvenkaslosme· dom. sj1!.jnom korom I okruglasl im listovlma: prl_ mor. ka krklvlne (Rh. Intermedll Sleud. & Hochsl.). kOja Je zastupl]ena u vegelaciJI primorskih kamenjara, a ima Jako t rnovlte grantice i silne. okruglaste listove ; fodopl ke krkevlna (Rh. rhodop •• Velenovsky) sa rasprostranjenjem u jugoistocnim dlJelovima Balk. pol. Kod nas u makedonSkOj flo ri, u kserotermnim zaJednicama i !ibIJacima. Za floru Makedonije sa navod! i Rh. mecedonlCI Olap., ali se smalra da je (0 sarno jedan od eko!ipova. veoma varJjabUne Rh, rhodope8.

152

OREOHERZOGIA PUMILA (Turra) Venl

(Syn _: Rhamnus pumila Turra) Fam_ Rhamnaceae Pat uljasta Ijigovina

nerprun nil;n Zwerg-Kr eu zdom

" I

)

•

1 1iI'lIn~iCII s pupovimo, 2. mu§kl cYlje t odozgo. 3. 1cnski cvi let, uzdu1n; prcsjck, 4 plod. 5. sJcmcnka

Habitus - polegli . 5-20 em visok listopadni grm. KOfa - prljavQsiva, kod mladih izbojaka ± gusto ob ras!? uspravnim sivobjelicaslim dlacicama. Korljenov sislem - Ima sposobnost prodiranja u na)sllnije pukoline slijona. Pupovi - sj ajni, goli, Ijuske po rubu fino trepljave , rjede gale.

Lislovi - veoma polimar!ni (1) 1,5- 2,5 (- 6) em dugi, s abje sl rane lina dlakavi iii palpuno goli i sjajni sa (3) 7-12 (-16) mm dugom pctcljkom: Sl ipuic nakon evictanja opadaju. Cvjelovi - silni, l elramernl, rjede penlamerni, os cvjCl nim peteljkama dugim 6-8 Mm. Plod - erna, gala boba, sa 3, rjede 4 sjemenke. Siame - Irobrido, S Jednom uzdu2:nom lam nom pukolinom, oker2:ulo; endokarp sa sjemenkama se nalazi u 9010vo bezbojnoj sluzavo-Ijepljivoj masi. 81010glj. dvodomna, pclrofilna vrsla _

VrlJeme cvjelanjB - (IV), V- VII. RazmnozavBnJe - sjemenom . Slanl!.\e - pukoline okomitih, u ve t in i slucajeva lesko pristupacnih krecnjackih i krecnJacko-doloml ticnih stijena. Ima znatnu ekolosku amplltudu . Natazi se u rasponu od (100) 200 do preko 2000 m: Na hercegovackim lokalitetima utazi u sastav endemicne zajednice Heliosperm o relzdoll· l iani - Oreoherzogielum il/yricae C. Sili e, ka o karakleristicna vrsta. Ra sprOSlranjenosl u JugosJaviJI - S, H, BH, eg,

M,. Opca raspro stranjenOSI _ Jugoslavija, Alpe, Austnja, Njemacka, Italija, $vajcarska, Jura, Francuska .. Pirineji, $panija, sjeverozapadna Afrika, Albani)a, Sardinija. Primjedba - veoma varijabilna vrsta , koja je pIerna monografu W. V e n 1_ u rasclanjena na 3 podvrsle i veliki broj manjih l aksonomskih jediniCa, Na na5em pOdrucju je zastupljona subsp. veluun.a (Bornm .) Venl sa ± dlakavim lislovima (Sloven lja, Hrvatska), dok su novija islrazivanja pokaza1a da ie na planinama hercegovackog endemicnoq c~ntra (prenj, Cvrsnica, Piasa, Cabulja, Bo k~e Vlca, kanJon Rakitnice) zastupljen endemicni takson . subsp. lIIyrica C. smc, kojl so JOS nalazi .na neklm crnogorskim i makedonskim praninama (IIJ AlbanIJi) . Odlikuje so potpuno go lim i izral 110 sjajnim IiSlovima.

OREOHERZOGIA FAI.lAX (Bolss.) Vent

(S),n.: Rhamnus lellex Bolss.; R cern/olica A. Kerner) Fam Rhamnaceae

Ulrska Ijlgovlna, amrdlJlka

Habit", - razgranjen i uspravan IIstopadni grm. oko 2- 3,5 m vlslne. Kora - crvenkaslosme"a. mtade grancice sivkaSIOSmede. gole. prugaste. posute brojnim ovatnlmI svJetlljim tenticetama. KorIJtnov alalem - dobro ra2:viJe n. testo u nepoarednom konlaklu sa mal icnim supstralo m (krel!nJal!ke Stijene) u kogs snai.no prodirc. Pupoyj - do 12 mm dugi pokriveni krupnim smedecrvenkasllm. polusjajnim tjuskama. UaloYi - do 15 em dugl I do 7,5 em siroki, rijetko vet:!. sa 10-20(-22) jako izrstena nerva: po rubu Iino testerest! I sa petetJkom dugom do 2 cm. Cy)elOYI - u skupinama po 3-7 u pazu$.cima Ii· stova, na kralkim. golim petelj kllma ptod -: okrugla iii kruskolika, glalka. gola. socna kO§lunlea oko 5,5 mm u promjeru. crne boje. S}eme - jajasto, ovalno. glal ko i sjajno, svijellofUIO, sa Izrafenom brazdom na jedno] slrani. Blologll_ _ enlomolilna, dvodomna, kalcifilna vrSla Yrljeme CYJetanJa - V-VII Aazmnolavanje _ preleino sjemenom. SlanlAte _ najc!este u zoni jetovih i bukovih suma na krec!njac!kim i dolomilnim btokovima. u vegetacIJi kOja pripada svezi Calamagrosti-Aoiotion Horvat I u kojOj je smrdljlka. uz vrste: Sorbus a/Js/f~aea. Lonicera alpigena i dr. Jedna ad karak· tenstl(';mh vrsta To su tereni sa sl rmim pad!na· rna. na rubu vrtaca i ambisa. na raskidanim ka· menlm blokovima. ns kojima su razvijene rend· lIOe I skelclna lemljisl a

, . yrantlca , pupovlml1. 2. !,nskl cvllet odozgo. 3 mulkl cvl et 0(10190, 4. la-Ilea- I pra~nik , 5 plod, 6. 5jemenka s dvl)u SHima

Kada se U2:me u obzir da ilirska Ijigovina raste i na planinskim siparima i toCitima. kao pionirska vIsta, onda se mo~e sagledati kollka je ekoloska amplituda ovc vrSle. U pogledu verllkalnog rasproslranjCnja \jigovina sa nalazi u rasponu izme"u 300-2000 m nadm. vi sine. Ra spro&lranlenosl u Jugo.lavlli - S, H, BH, Sb, eg, Ma.

Opea ru pro.lranlenosl - juini dijelovi istoc!nih Alpa, Jugoslavija. jugozap. Bugarska, Albanija, Gr~ka. na jug do Parnasa. PrlmJedba - prema obliku i veli~lni listova oplsan Je veliki broj manjih sisle.mal skih _~ bli~a. a navodi se i bastard sa patul\astom IJlgovi nom (0 . x mulleyana [FrItsch .] W Vent). koji je konsl alovan no jed nom lokalitetu u Sioveniji. Kora Ijigovine. poznata kao Cor/sx Rhamni l alscis, danas se mnogo Ira~i na Irli$.tu. pa se kod nas mnogo eksploa t i~e.

156

VISCUM ALBUM L Fam . Loranlhaceae Imela bljela

M,stletoe gui (blanc)

We isse Mistal VISCO. Vlschla

I. ml.da blljtlca oa domatinu (neke laze razvoja). sjek ml li tne gra na sa clpkama (hIlUS/Otl/llma). 3. cvas.. 4. tenskl (vijet bez perijan,a, 5. hOllkl uzdulnl prl.llk, 6. plodovi. 7. IIjemenkll II dviJu Ilr,na

2 pre2eo!lka cVilet. botnlh

Habitul - zlmzeleni, veoma g ranal, okruglast grmlt. do 100 cm vislne, krhkih grana. Kora - tanka, glatka, iutkasI02elena iii masli路 nastozelena. Llilowl - kotast i, tvrd i, gall, dug i 3-4(-8) em i Ilrokl oko 1,5(-3) em. CV)eto,1 - silnl, Jednospolni I dvodomni, sloje po 3-5 u pBzu!eima 11510'0'8, u ug 10vlma g rana dVogodlAnJe bUjke : tutak nema vrala, vee je njutka (fig) sjedeea: pral niea se olvara mnogobrojnlm rupleama. Ima oblik loplasle i soene Plod I nalaze po 1-3 srcollke, I I obavijene sluzavom, I 6e upotreblja.va kao IIjeI Plodovi sazrijevaju u zimu godlne.

81010gl1a - poluparazi lska, dvedomna, enloma-Illna vrsla. Parazlllla na prake 50 raznih vrsta. narotito na vrstama i2 po roolce Rosaceae i Sa路 I/caceae. Prilikom klijanja sjemens najprije se rszvije o rgan za pritvrseivanje biljke na granu domacina. Kasnije naslaje kupasla sisaljka. koja izlutuje encime i na laj naein rBStvara celiie kore. Sisaljka prodire krez periderm u parenhlm kore I cljelim sisl emom erpki (hauSIorija) uplja 1~ drvela domatina vodu S olopljenim mineralnim malerijams. Uz pomoe hlorollia sarna za sebe slvara asimliale, Ie je zbog loga imela lipltnl predSlavnik poluparazita. Prekomjernlm prisuslvom grmlta na domacinu imala peslsje opasna. slo sa s vremcnom odr~' 2:ava na vilalnOSI I ejelokupno zdravstveno statile domaeina Vrlleme cvletanla - II. III (ienski se cvjelOvi olva路 raju prlje muskih) . Razmnofavanle - sjemenom. Ra. pro. tranJeno. 1 u Jugol lavl ji - S, H. BH, Sb, eg. Ma. opea fa.proltranlenolt - gotovo cijo!a Evropa, Kavkaz, M. Azija, sjev. Alrika. Indo_Himalajsk9 oblast. Malezlja. Japansko-Kineska oblast. PrlmJedba - opisane su Iri podvrsle: subSP路 album (Syn.: subsp. mall (Tubouf] Janchen) parazitira na dikoilledonama , subsp. abletis (Wiesb.) Abromeit - parazilira na vrslama roda Abies: subsp. aullrlacum (Wlesb.) Wollm. (syn subsp. pin; IWlcSb.] Abromeit) _ parazilirn na vrslama rodova Pinus i Larix

157

VINCA MAIOR l. Fam. Apocynaceae Velika payenks,

mui ka pa y. nk., zlmzelen

Oreater pe"wlnkle Grande pervenche Grosses ImmEl.grijn pervinca maggio re

Habllus - zimzeleni polugrrn. ked kojeg slorl lni ogranei puze po zemlji. a piodni se uspravljaju i dostizu visinu 10-30(- 80) cm. Kor. - lanka. zelena. KorlJenov ai. tern - gust. pOII,sinski. U st"vi - kotasli. dlakavog ruba, inace goll. do 5 em dugi j eke 2 em sirek!. Cvletovi - pojedinacni, 3-5 em u promjeTU, na kr at ki m petelj kama.

Plod - sastavljen iz dva mnogosjemena mjchura. SI_me - eliptitno, golo, smede. Blologll_ - jed nodomna, enlomelilna vrsta .. Vrijeme cvjetanj. - tl l-V (cesta je pojav8 ponel/-

nag cvjetanja u jesen).

R.zmnof.vanl_ - sjomenom i v8gc ta tivno. Stlnllte - §ikare i svije tle §umc medlteranskog podru tja . Ra. pro. tranleno. t u Jugo. ,aviji - S, H, eg. Ma (I sub sponlano). Opea ra. pro. lranlenosl - jutna Evropa. zapadna Azija. PrimJedba - lijepa dekora!lllna IIrs!a koja se teslo susrete u IIrlOlilma i parkollima primorskih krajeva. Pozna te su brojne horlikullurne odlike, naro¢ilO prema obojenosll IIslolia. Najvi§e so korlsll f. varlegala Loud . ( = I. eleganlisslma Nichols.). koja ima lute mrlje i lutO obrubljene listove. Od dSlinina se prlmjenjuje u narodnoj medicini. U nasoi lIori, osim ollih dviju IIrsta roda Vinca. rjede je zaslupljena zeljasla IIrs!s V. herbaeea Welds t & Ki t

10:IiP J

,A ,

I ~

1 evictnl PU POI/llk 83 fo~kom. 2 dlo krunlee 8 pla~n elms, 4 tufak

<':,,~ke :

lap, 3_ eilev

1511

VINCA MINOA L Farn. Apocynaceae

Mala payenks,

ienska pavenks

Common periwinkle peWe pervenche Gome i nes Immergrun pervlnca

•

1 c~;jnl, 2 c~ije!. uzdu!nl prcsJck. 3 dVII ploda mjohu.a (me~kll) sa tdkom .•. plod, uldulrll presjek, 5 siema. dolle: popr. prosJek

Habitus - Zimleleni polugrm tije sterilne gran~ tiee polije!u po zemlji j duge su 20-30 em, a ferlilne su ± uspravne, 10-15 em visoke. Kora - tanka, zelena. KorlJ enov lIilllem - dosla gusl i razgranat, povrilinski. Pupovl - naspramni, kupaslojajoliki sa viAe gOlih ervenkastolelenih Ijuski. Lislovi - kohsli, goll, na kratkim peteljkama. Cvjelovl - pojedrnatn;, znal no manji od evjetova pavenke velike. Plod - saSlavljen iz dva mJehura, koJI sadr!e 2-3 sjemenke_ 5Jem e - eHplicno, lamnosmede, 6 - 9 mm dugo_ BlologlJe - jednodomna, enlomofllna, mezolilna vrsla_ Vrl/eme cVletenje - Ill-IV (rJede ponovno evjeta u jesen)_

RazmnozavanJe - sjemenom i vegetativno. .. Stanis!. - prelezna na svjeiim i bogatim zemlJ~ slima. Najce!lce u iiumama i sikarama hrastov~ pojasa (npr. u asoe. QuereD-Carpine/um croal!· cum Horvat) . Rasprostranjenost u Jugasls."ij; _ S, H, 8H. So. Kavkaz, M. Azija. PrlmJedba - vearna cesta ukrasna biljka u vrt/r virna, parkovima i grobljima. Ima sposobnost brzog obrastanja zemljisla; obrazuje guste leplhe. Prema boii cvjetova i drugim morfolo~~I ~ karakterima apisan je veel broj hortlkullurnlh oblika, od kojih su najpoznalijl: f. rosea Rodeg her sa Ijubicastocrvenim cYjelovima, f. alroviolacU Vol kart, sa ernoljubicastim evjelovim, f. c.up~. color Fr. Zimm. sa cvjelovima bakarne bOle, . alba Venanzi sa bijelim cvjetovima. Mala pavenka Ie poznata kao Ijekov/la bUlka. Na· roCito su Ijekovili I/siovi, koji su gorkog ukusa.

FRAXINUS ANQUBTIFOLIA Vahl.

(Syn : F. oxycarpa Willd .) Fam. Olaaceae PoIJakl JaHn, lutkoJaa.n

HabHua - IIslopadno drvo kole najfeAce ima vi slnu oko 15 m. ali u povoljnim ptlilkama In asla I do prake 25 m lima pro premjer oko 1 m. Kro!.nla duguiJaslo ovalna, zaobljena. 58 ralalivno gu· slim granama. Kora - kora dabla na poeelku glalka. l anka. kas· nile odeblja I Ispuca uzdulno i popriJeko u male vllekutne ploflce, I postale siva. Korlilinov alai", _ dobra razvijen. Airok. Pupovl _ manl' od onih kod bijelog lasena, 5vil ello do lamnosme4i. rjade z8gasllo crnkasli, PUstenasU, termln alnl najvecl. a boenl su vrlo eesto po 3 u prAIJenu. U,tovl _ neparno perasll, saltavljeni od 1-7 (-11, pari, veoma pollmorlnlh IIstlea, koli su P'?lukotaall, 1- 10 cm dugl. 0.5-3 cm Alrokl, s gornJ e sirane gall. s donje strane redovno uz ,?snovu glavnog nerva sa fuperclma svijetlosmealh dl.Clca III gall. ns t ubu nejednollko, krupno I nepravllno pllastl. CYJetovi _ bel" taliice I kruni ce. narazl! sa u ra· stresltlm. razgranalim. matlieastlm cyastlma (znalno du!lm nego kod bljelog iasena): crvankaslosmed!' Plod I IJlLmll _ yeoma varijabllna. (prams velieinl I obllku oplseno nakoliko lorml), ovalno kopljasla III usko kopllasta parutka. s uliiljani~, z~ok r u~e. nlm III IzrublJenlm vrhom, u osnoyl kJlnollka. SJemenke uyljek du!e od polovine pe.'ulka. (dok su kod bllelog Jasena Jadnake iii manJa od poloYlne perutke, 8loIogJJa anftmnlilna. hiQrolllna vrsta

I. g r8n~IC8 s pupovlm8. 2. klilanac. 3. dlo ".nog ruba. • dvospolnl cvljel. 5. ne kollko obllkl piodoV8 (plrulkl)

VrlJeme cwlel.nJa - (III). IV. V. prije IIsl anja. RumnolavanJ. - sjemenom . Sian Iii. - u priobalnim $umame. Prlmorje., u slavonskoj lu!njakovoj iiumi (as. Genisto - Quercelum loboris Horvat) III srpskoj lufnjakoyo-jasenovol iiumi (as. Querco·Frexlnatum serb/cum Rudski) i druglm zajednlcama Raspros lra nle nO l1 u JugoalaYll1 - S, H, BH. Sb. eg, Ma. Opta ra.prOl lranJenolt - Evropa (Sredozamlja. Panonija) , zapadna Azlja. sJev. Alrika PrlmJedba - poljski Jasen Je veoma pollmorlna vrs ta. Opisan Ie Yetlkl brol sllnlh siSlematskih kalegoriJa. Primjerci Iz PanonlJe (F. s. Vahl. subsp. pannonlca Fukarek), razllkuJu 58 od primorsklh.

16,

LIGUSTRUM VULGARE L.

Fam.Oleaceae Oblen. kalina. zlmole z

Provet Troon!! . trOuille Ralflweide . 8einllo lz L'gU5tIO. olivello

(}"I'IO"""a

oG'~""U"C"H~A

• J 1 grantu;:a S pupovlma. 2 kliJanac. 3 evijel odozgo, • evilel sa slrlnl. S. fa!..,e" vJ'Jle,e sa prainlclma i l utkom 6 ~Iemenka s dvlJu botnih sIrena

Habitus - IiSlopadni razgranati grm, 1-3 m visine. sa rnn ogobrojnirn sibolikim , slabo razgrana11m i:I:bOjcima Kor. - siva iii svijeJlomrka. gola, sa sviJ8t11m lenhcelama. tanka Ko,lJenov alslem - dobra razvijen. Pupovl - naspramni. 18jolikokonltni. dosla silni. zaAlljent imaju 4-6 smedecrnih iii zelenkastoIjubitaslih Ijuski Vrtni pup je krupniji ad boenih. U atovl - dugulJ8Sh ill lancetasl i, (3)5-7(-10) em dug', CljOlog ruba. poJuko}:asll . cesto ostaju oa granema do pocelka zime. a eeste i prezime Cvjelovl - u gushm meWcama. bileli, neugodna mlrlsa Plod - kuglasla. 5 10 mm duga, sja jna boba. Sazrijeva krajem tjela pretezno prezimljuje na g ranoma Sjeme eliptu!nojajasto, oko 6 mm dugo. smede

BloIO;lj. - /ednodomna, enlomofllna, mezolilna vi sta. Irna vrlo dobru izbojnu snagu iz panja t ila. Vrlj. me cvjelanja - (V)VI-VII. Razmnofavanje - reznicama i sjemenom. Stanil le - najeesee u sumama i sikarama hrasl oV09 podrueja. Pretelno na svjetim humusnim. r~hhm . all ISlo lako i na suhim zemljislima. 00plre do oko 1000 m nadm. visine Raaproalranienoat u Jugoalavill _ S. H. 8H, Sb, eg. Ma. Opea ,aaprOltranJenoat _ zapadna j juina Evropa, sjev Afrika, zapadna Azija. P,lmJedba - u hortikulluri veoma cijenjena vista. Poznali su brojnt val jletel i i forme. vee prema habllusu, obliku i boji Jislova, boji plod ova itd. DOSia I ratena i cijen jena vrsta. koja se upollebIjava narOetlo za 1ive ograde, jer dobro pod nos: razanle. Kod nas se U vrlovima j parkoY/rna cesto susrece I poiuzim2eiena fapanska vrsta L. ovaU· folium Hassk, koja ima jajohke dl) elipl itne Ii· stove a 1.1 vriovirna j parkovirna naSih loplijih krajeva uzga,a se zimzelena vista L.Japonicum Thgb .. sa jako raZgranalom kroSnjom I 4-8 em dugim ItSlovima

163

FORSYTHIA

EUROPAE" Oeg. & Bald.

Farn. Oleaceae a alk_Rska

Habllu8 -

'or. ltlla

lislopadni, dosla ra zgranjen, uapr.·

van grm. 3-5 m visine.

•

Kor. _ ns sibolikim i;r:bojcima lulozelena, proAarana velikim brojem ovalnih. bradavi~asl lh lenticela, na starim granema svijet loslvosmeCla. Korll_nov al.tem - dobra razvi]en. Pupovl _ naspramno rasporsCleni, 2-3 mm dug I ± !iereni. Ijuske IU trepavicasle, jajollkog obllka: cvjemi i terminalni pupavi IU kfstko kupasti; sri

grancica jasnc pretin/ena. Llalo...1 _ jedrlOstavni, cijelog (na cvjetnlm Izbojcima) iii nepiljenog rubs, elipl itni III jajoliki, na vrhu zaAiljenl, svijelioZelenl, gon. sa pravilno mrefaslom nervBlurom. 4-8 em du.tine i 2-3 em ~'lirine.

Cvjetovl - 1-3 njedna, na whu kratkofasta, taAiea i vjentic tel vorodijelni ; vjentic l amnotut. fazdije ljen na 4 fetnja kojl IU znalno dulji od njegove cllevi: 2 praAnika koji su relativno venk!. Plod _ vliesjemeni izduteni tobolac (capsula); djell se na 2 prelinca. Slemenka _ ulko okriljene, spljoAtene, sivosme(Ie boje. . Blologlje _ jednodomna, lermolitna I hellolilna V(8Is .

Vrlj ema cvjellinja - IV (prjje lislania III paraletno 18 liltanjem). Razmno1evanje - Iz siemens 1 vegetalivno. SlIInlt " - javlja se ugtavnom na ogoljehm terenima ns serpenlinskoj podlozl, gdje form Ira guste tibljake, pretetno na vlslnl Ispod 1000 m ; na loplijlm ekspozicljama penje se I vlte.

\\ 1. IIfantlca I pupovlma. 2. lil t. IIjevo: I neplOdnt lI,ane. de.no: I plodne IIflne. 3. plod. uZdu1n i pre_iek. ~ Illmltnke, 5. plod

fteaproatranjenoat u Jugoalevlll - Metohlja : Gubavac kod Pecke P!!lrijariije, _Koznik, okollna ~rahovea , ernl kamen, Pelka, u dolinr (ijeke Ere· nlk (Ponoievae) itd... (Sletic Tatie Krasnl cl 1965/66). ." Ope. raapr~ at~. nje no~~ - endem Balkanskog poluOloka: Ir. I 51. AtbantJa, Jugoslavija. Prlmj.~b. - lercljarni relik!. tije se srodne vrsle s~mo~lklo nalaze u Istotnoj Aziil. U natlm parkovIm a I vrlovlma uzgaJaju Ie najte~ee : klneaka 10fl 11iJ. (F. auapana. Vahl.), zalena 10laltll' (F. vlrldl aalma Lind!,) kao i njihov kri~anac (F. x Int.r· media Zab.). S.ve one, kao i balkanska forsili Ja. odllkuju se visokim dekorativnlm svoJstvlma. Na svojl":1 prirodnlm. stanistima Balkanska forllhja se nalazl pod zatlltom drtave kao prirodna. rijetkost.

'" OLEA EUROPAEA L. Fam.Oleaceae Masllna , ulJika

Oli ve tr ee Oll vlor Oolbllum. Olive

I路olovo, olo,u tro MaC.' It" " CODOIICnCK""

1 ra!lren vleno!ll: 5 prll~nlclm(l . 2. eYll' ct, 3. tul:llk. utdutnl prcsjek. 4. plod. popr. i utdu!nl pre s Ilk

Habl1ul - zimzeleno drvo eka 10( - 20) m vi sine, wlo razgranalog i krivog debla . Korl! _ u pocelku glalka, sivkaslB, kasnije polamnl i ispuca u lamne ijuske. Korljenov sisl em - sna~an, dobro razYijen, Irna razvijenu endotrolnu mlkorizu. Lisloyl - duguljasti, ko!asti, cijelog i podvijenog ruba, sa garnjc strane tamnozelonl, a sa naliOja srabrnastcsivi, na kralklm pe leljkama. Cvjetovl - dvospolni, pravllnl, aktlnomorfni, U bocnlm uspravnim grozdovima, bijeli. Plod I I Je me - jednosjemena (rljelko dvosjemene) ko!'itunica, u pocetku zelena, kasnlJe ervenkasla, u uelom slanju je zalVorcnoplava, gOlovo erna, gola, sjajna. Iz plod ova se doblva poznato jashvo .. masllnovo ulja ~. KoMlca Jako Ivrda, eunjast8. svijetlosmecla, slamo cliptieno, 9- 11 mm dugo . Plodovi zru u novembru f deeembru .

81010g11a - jednodomna, cnl omoriln a, he liorilna i spororaSlu ea vrsta . Dot iv! veliku staro s! I do preko 1000 godina. Sirada od niskih tempe ral ura. Vrljeme cvjel anja - IV. Razmnohvll nje - sjemenom i vegetativno. Slanlsle - oloci I ut e obaino podrueje, rijelko prodlre dubljc u kopno. Gornja graniea vertlkal路 nog rasprostranjenja je u zavisnosli od klim(lt路 skih jaklora, lako u sjevernoj Dalmac ijl dosefe do 100-150m, u srMnjoj 200- 250m , 8 oko DubrO\lnlka do 400 m vi sine nad morem. Rasproslranjenosl u Jugoslavljl _ S, H, BH , (Hercegovina) eg. Opea fa sproslranjenosl _ zemlje SredozemtJa, sjev. Afrika, (vjerovatno porijeklom Iz Palestine I M. Azlie), inaee kullivlrana l ns drug im kontinenlima . Primjedba - u Primorju sa ceslo sus rece diyI]a masHna (0 . B_ L. subsp . o lea,ter (Hoflm g. el Link] Fiori) kOja ra sto na suvlm kamenitim mjaslima. Odllkuje se manjim Jislovima, okruglostlm plodovlma. ko]] su vrlo gorki. Ie jako Irnov1tim granoma. Nasupro l ovoL pltoma masll na (O. e. l. subsp. saliva [Hollmg. et Link] Fiori) odHku Je so znalno veeim, najcesce 2- 3,5 em dugim plodo路 virna, veeim Ilstovima, a grane joj nlsu Irnoyne. Selekc ljom I oplemonJivanjom uzgojono Je blil U 30~ raznih kulurnlh sorli koJe se uzgaJaju !iirom svlJela.

165

lONICERA IMPLEXA Ail.

Fam. Caprifoliaceae Bofje drvce

In terwoven honeysuckle ctlevreleuille II tiges jmplc~es

yorschlungenes Galssblan

Habitus _ zimzelena, jako granats poviju!ia, rj ede grm. Kore _ zelenkastosiva, lanka, gala. Izbojak nile ~upalj.

KOttl_nov a'stem - povrsinski, dobra prodire u kamenjaru . Llslo'll _ zimzeleni, kOZBSli, o(loz90 sj ajni. lam nozeleni Od02do modrik3stozeleni, jajoliki iii elipticni, najee§t':e 5jedeti. aka 3- 8cm dugi: na cvjetnim grancicama lislevi osnovama srasli, taka da ih slabljika sreelinom prorasla. Cvjato'li _ dvospolni. izr8Zlio zigomorfni, sa elvousnatlm, 3-4,5 em duglm vjenci¢em, ko]i Ie fuckaslobijel, ceslo CNeno nahukan. Cvjelov; su sjedeel, sakupljani u glavicasle cyasli popul cuperaka. Plod _ mesnata okfugiasla bobs s Yi~e sjemenki. Sleme _ syijellotulo, 4-5 mm dugo, golo, sjsjno, s jedne slrane blago zaobljeno s druge skoro rayno. 8101091ja _ jednodOmna, enlomofllna, heliofilna vrs ta. Vrl)eme cvjetanja - V. VI. RazmnoZayan!e - sjemenom i Yagetatiyno. Stanille - kao karaklerislicna Yrsta ulazl u saSlay klimazonaine asoeijaeije crnog jasena i cas· vine (Orno-Dueree/urn //leis Horvalic ). R. lprol tranlenolt u Jugollavljl - H. 8H, Cg. Opt. ralproltranjenolt - zemlje SredozemljA. Prlmjedba - sliCna Oyoj yrsll, u na§aj lIorl Je zastupljer\3 IIY. zaplellna (L.. etru sca Santi). koja je zastupljena u le rmolilnlm zaJednl eama ad okol1ne

1. vr~ni dio cvJelne grantice. 2. dio gran/,;jce sa plodovirna. 3. sJemcnka !I lrlJl1 bol:nlh slrona

Gorice, Islre do Makedonije, kao karakterJslicna vrsla syaze Quercion i/iels 8r.-BI. I reda Quereelalia (/ie/s 8 r.-8I. To je zimzelena iii poluzlmzelena poylju§a III grm do 4,~m Yislne. Ima obrnu to jajolike, 3-8em duge ) 2-6 e.m ~iroke. n.~ nalicj~ sivo~lakaye Iistove, od kOJlh su goml) parOYI na bazi srasli oslali su na kra l kaj peteljei. Cvjetoyi su u vrsnl"'; glavicama, po 6 zajedno na stapei dugoj do 4 em. :luckaSII, miri§ljavi; babiee ervene.

166

LO NICERA ALPIG ENA L.

(Syn.: Caprilolium alpinum Lam.) Fam. Capriloliaceae Planinsko pasje groide

pe", bois Arpen_HQcken·Kirsche corlOllCer(lSO C,1I693

d'alpe

,. gran¢iCQ s pupovima, 2. klijanac. 3. vJen¢i¢. uldutnl presJek {desno l u¢ak). 4 cvijel. lIzdlllni presjek. 5 plod

Habitus - lislopadni g rm visok (0,5)1-2(-3) m. uspravnih, rjede poleglih granCiea. Kor. - glalka, sivosmeda !II pepeljastosiva. kod starijih grancica se uzdutno IjuttL KorlJenov sistem - dobro razvijen. prilagodava se raznim lerenima. Pupoyi - goli, svijettozeleni, celvo rouglasli sa brojnim smedaslim, za~ilienlm IjuskemB. lillO'll - oko 12 em dugl 1 oko 5 em sirokl. cesto 1,2-1 ,8 em dug, slajan, antera crvene. uz nerve dlakavi, po rub u, hno Irepavlcavo dlakaYi; lisna peleljka 1-1,5 em eluga. Cvietovl - dvospolni, izrazito zigomorlni sa dvousnatim vlencicem, po dve zajedno ne uspravnoj zaJednickol, golol, 2-5 em dugoj peteljcl, Yjencic 1.2-1,8 em dllg, slejan Plod - po dvile mesnate bobe, koje su srasle gOIOvo ciJetom dutlnom, vellejns oko 8 10(- 12) mm, kuglastojajaslo, sJajne, lamnocrvene.

Sleme - na/cesce 3-4 mm dugo i islo toliko ~i: roko i oko 2 mm debelo, jajasto, na jednoj Slranl nesto konkayno , tulosmede 8iologlja - jednOdomna. entomofilna vrsla. Vrijeme evjetanja - V. paralelno sa lis lan/em, RazmnoZavanje - sjemenom, Sianii le - preletno u brdskim i pJaninskim S'lijellim sumama na krecn jaku KaraklerisU(':na v(Sla sveza. Fagion illyricum Horval i Berberidion vulgaris Br.-B!. Ked nas se penie u visinu i do preko 1800 m. Rasproslranjeno sl u JugO$lavij i - S, H, BH, Sb, eg, (Ma: kao L. fOfmanekiana Hil lacsy). Opcs ralproslranjenOSI _ srednja i jul.na Evropa. Primjedba - u Jutnim dijelovima Batkanskog pol. (kod nas: BH (?l. Cg, Ma] zaslupljeno je i lormaneko'lo pasje groid e ]l. lorm anekiana Halaesy: La. L. sul>sp. f. (Halacsy) Hayek] koje .se odUkuje visim uzrastom i Ciji su listo'li nf! d~nJ~J slrani tljezdaslodlakavi, a ptodoYi se dodlruJU samo malom povrsinom, Na nekim planinama na lromcdi Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore (Orjen , Biiela Gora) kao i na nekim hrvalskim pIaninama (Velebit, BiOkovo) , raste i na!'ie endem'~ no Ijepl jlvo puJe grozde (l. g lullnosa Visran~', kOle lma gusto, kralko dlakavo, 1.lJezdasto·,Jiep1w vo (ime r) litce i vjencic k011 je tuckaslobrJel sa ervenkaSlim prelivom i potpuno srasle skorletnocrvene plodove,

,.7

LONICEMA XYlOSTEUM L. Farn_ Capriloliaceae

CrY.no pesle groide

FI~

honeysuckle ch6v releulUo

Rote He<:kenkirsche glsHosteo >t<" .. O\OCTL OOJ.l''''OIlCII1I3R

Habitus - lislopada n grm, uspravnih III ra ~iren ih grana, eko 1- 2(- 3) m vlsok. Kor. _ lanka, siva, najrnlade granclce su svljetlosivosmede, dlaksve i $uplje. KorlJenov a's'em - povr$inski. dosta dobra raz· vilen. Pupovl - oke 5-10mm dugi, sast8vljeni od nekelike puslenaslo dlaksvih, svijellosmedlh Ijusaka. Llslovl - oko 3- 6 em dugi i oko 2-3(-4) em !iwki : na 2-6 mm dugoj peteljci: na lieu i nali¢ju mako dlakavi, a po rubu trepavU:ast i. CVjetovl _ dl/oSpOloi, izrazito zigomor1ni. u parcvirna, na , -2 em dugo j, fino dlakavoj peleljci : vjencic bjeli¢aslotul. Plod _ po dvije mesnale bobe ... eliCine gra§ka na zajednlckoj peteljci, dodi ruju se samo donjim dijelom. Sazrije...aju u julu i avgustu. SJeme - oko 3 mm dugo, elipl itno, svijellosme(l'e. BlologlJa - jednodomna, enlomolilna, mezolilna. seiolilna IIrSla. Ynjeme cvjetanja - V, VI. RazmnolllvanJe - sjemenom. Stenllta _ najcesee u mezolilnim !'iumama i si· karam a brdskOg regiona buk...e, rj eO'e i u sumi bukve i jele, dopiruei u visinu j do 1450( - 1600) m. Ralproltranjenolt u Jugol lavljl - 5, H, BH , Sb,

Cg. Ma

Opea ral proltranjenol t - Evropa. sjevernl dije· lovi M. Azije, Kavkaz , zapadni Sibi r do Allaja. PrlmJadba u na5im sumama (mjesovlla suma bukve i jele. smrceve sume, sve do klekovine bora) zaslupljenO je i erno puje groi (l'e (L. nigra l.). To

". ". " "

t . grantlea s pupavlma, 2. kllillnae. 3. vlentlt Uldu!nl p,eS!!'k. , evas! bel vjentlt: •. 5. plodav,. 6 tiemenlla s dv IU ,t,an,

je lislopadni, do 2 m visok grm, tije su granciee gole, lisc~ jajastolaneetaslO, 4- 6(-7.5) em dugo, 2-3 c~ siroko, na oko 2-5 mm dugoj peteijei . golo III na nallt ju po nervlma dlakavo. Vjen tic lamnocrvenkasl. oko 1 em dug. a boblee su po· lusra.sle .. 3-4 m,"!, debe Ie. plavicaslocrne, injasle Na visokim planmame zapadnog dijele nde zemI/e naleesee u kiekollini bora iii u smrcevim Sumam~..iavlja se plavo palje grofde (L coerulea l.) CI)I su eVJetovl tuckas tobljeli. a bobiee oko 1 em debele, ernoplavicaste sa sivkaslim pepelj· k~rn . RazllkuJe se od veoma srodne (vlkarne!) t . borbe.lena Degen po spolja golo] krunlei (kod L. coerulea l., k. je spolja dlakava), ]ajasUm, na vrhu zal ubasllm, gollm IiSlo ... ima koJI na na1ieju ~rnaJu iSlak~utu mreta.slu nervaluru, ZasluplJena Ie u subalpmskoj zonl, pretetno u jugoistoenim dijelovlma nase zemlJe.

168

LONI CERA CAPR IFOLIUM l. (Syn.: Periclymanum i la /icum Mill., Caprl/olium rOlundilolium Moench) Fem. CapriloHaeeaa Orloyl nokll, kozokrvlna

Gonls/eal s, woodb ine chOvreleullle des jard;n!, ch. d'l1alle

JeHingorJetileber madreselv8, abro.ccla -bo$co lKn.\"J,\OCTI, , I\' IIIIICTU, I<UIIPU<j>o,\L

( J

â&#x20AC;˘

1. g ranl:io;a 5 pupov lm ~. 2. evije. 511 s trane , 3 yjcn~I~. uldulnl praslek (de,no tutak) . ~ . pratnik , 5. graoÂ˘lca s prolasllm li stovima I plodovlma, 6. 5jcmllnka

suana

dvlju

Habitus - lislopadna. grm oJika penjacica, koja se povijs (uviJek na lijevu stranu) uz nite grana drveca. dostituci visinu do ako 5- 10 m, KOf. - na stablu svijeliosmeCla. olkida se u tankim Irakama : mladl izbojci SU $yjjetosmedi, malo dlsksvi, 5uplj i. Korllenov ,I. tem - povrsinski , horizontalan. Pupov] - sa smedim iii zelenkastosivim, trbusastim i kotasllm Ijuskama. Lll loYI - naspramni, si rokoeUpticni. 4-8(- 10) em dug i, 3-4(- 6) em siroki, lupovrhl. goli, cjelovitog ruba. na lieu lamnozeleni, ns nalicju siv ka sto do plavicasl ozeleni, Nekoliko gornjih pari IIstova medusobno su sresli osnovama, te ih stabljika sredinom prorasta. Cvjetovl - dvospolni , izrazilo zigomorfnl, sakupIjenl pri vrhu u glavicQstim eva5ol ima, poput ?:uperaka, sjedet!, vlen?:i ?: 4-5 em dug : mirlsljav,

Plod - kera lneervena, oke 8 mm debeta, elipsoidna boba, od kojih je 5-6 grupisano na zajednitkom proraslem duplom lislu . ZrI u avgustu. Slema - ovalno, sptjosleno, zulosmec:1e, oko 4 mm dugo . Blologlla - jednodomna, entomof1lna, sciolilna vrsla. Vrl j. me cvjelanja - V-VIII. RazmnoZayanje - sjernenom i vegetatlvno. Slanll le - najcesee u mezolilnim i kserotermnlm hraslevlm su rnama 1 sikarama, rubovirna !luma, t ~ u zivlcama. Penje se do eko 1500 m (rijetko / vise). Raspre slranjenosl u Jugoslavlll - S, H, BH, Sb, eg, Ma. Opta rasprofi lranJenosl _ jugoistot na Evropa, zap. Azlia (Krim, Kavkaz). PrlmJedba - veom a varijabilna vrs ta. Koristi so 1 u hortlkulturi. O5oim navede nlh nasih vrsta ovog roda, u parkovirna i vr tovima si rom na!le zernlje uzgajaju sa brojne sl rane vrste, kao npr. L. plleal a Oliv. jz Kine. To je zimzeloni, si roko razvedeni, do eke 30 em vlseki grm sa vrio sitnim lislovlma: L. nltlda Wits, lakoder Iz Kin e. Ima zi mzelene, 6- 12 mm duge IisHee, 8 u nasim uslovima naraste oke 1 m visine ; L. lalarlca L" porijeklom !z jutne Ausije, do AUaja i Turkestana. To je listopadni, 3(- 4) m visok grrn, sa lancelastim do loneetasteovalnim, 4-6 em dugim IIstevima. Ovo Je jedna od nai~est!h egzolit nih Lonicer-a kod nas, a Z8StuPIjens je u obtlku razlicilih vrtlarskih obtika

,.9

VIBURNUM l iNUS l.

Fam. Sambucaceae Lemprlka, lopoc lka

Leur8sllne

laur!er lin lmmergrliner Schneeball 18uro Ii no "'''-'''']itT, K8"""" BC .. "03C"C"3~

Habltu. _ zimzeleni, loplasli iii piramidalni. dosts , azglsna ti glm do 3 m visine. Kora _ kod slarijlh grana i debta siva, kod izbojaka crvenkaslosmeda, sa smedim dlal\icama. Korll.noy . lllem - dobro razvijen, prodire duboko u pukotine krecnjackih stijena. Llslovl _ naspramni, cijelog i Irepauicas!og fuba,

dlska ... i, S liea sjajni, lamnozeleni, s nalicja plavkaslozeleni sa tupercima dlatiea u uglovima

nerava. dugi 4 - 12 em, 2-5 em SilOki" na 1-:',5 em dugoj. sUnD dlakavoj peleljci, kozasll : nervi lucna sal/ijenL Cwj.,ovl _ brojni, skup ljeni u .gron!~sl~ cv~tov~. bijeli. spolja neslo crvenkasll , mlr!Snl,. vjentlc zvonaSI, duti od taske, ima 5 prasnlka I l utak s najtesce Ir' sJedeca 1.lga. Plod _ jajasla. pri vrhu zasilJena kostunica s jednom sjemenkom, tamnoplava. golovo crn~, ~e t alnosjajn~, malo sotna, 3-4. n:'n:' duga. Zn U. Jesen. Upot rebljava se u medlclOl kao purgallvno sredstvo. Sleme _ nepravilno izbrazdano. plavkasto. 81010gll_ - jednodomna: dvospolna . enlomol~na vrsta. podnosi kratkotraJnu studen I do -16 C. Vrljeme cYje te"ja -

Razmnohvanje -

rna.

VIII.

sjemenom i zeljaslim reznical'

Stanltte _ kod nas u cijelom podru"'Ju medUeranskih sume, testa u makiji; naseljav8 kamenile larene na kretnjaku i dolomilu, testo u podstojj elati.

1 khjanae. 2. evlje1. 3. plod. 4. plod. u Zdu!nl (gore) i popre¢ni (dolje) presjek

RQ sprosltanj enost u JugostavljJ - S (juzno Prjmorsko), H, BH (Hercegovina). Opta rasproslra nlanosl - zemlje Sredozemlja. Prlm/edba - izvanradna dekofativna vrsta, Ie sa testo uzgaja u parkovima i vrtov1ma ns o tocima i uz obalu Jadrana. Praporufuje sa i Z8 posumljavanje krSa.

170

VIBURNUM OPULUS l. Fem. Sambucaceae Bekovi na, crvena hudika

Snowball tree, cranberry vlome obier gemaioer Sehoeeb311,

Sehwelke

vlbumo, palloI'! di I'!ave K(lMma 06b1Kllope ,m(l 1

1. grsotles s pupovlms. 2. kniso(le, 3. evlJar odozgo. 4. eviJat sa straoa, S. pradovi, 6. sjemeoka , dviju boenlh straoa

Habitus - oko 4(-5) m visok listopadni grm I preko 15 em u promjeru, siboliki h, usp ravnih grana. Kor. - na starijim granama sivosmeda I tanka. Korljenov l il tem - dobro razvijen, horizonlalan. Pupoyl - pokriveni sarno sa dvije gole zelenkastosmede do crvenkastosmede Ijuske, pri osnovici su suzeni, pe se C::ini keo de su na kral koj peleljci; vrsnog pupa redovno nema, pe se na vrhu izbojka nalaze po dva botna, izmedu kojih se nalazi suhi osletak vrha izboJka. L1l loyl - naspramni, svijeUozeleni (u jesen ervenkes ti) glatki, uolapl, na naliC::ju maljavo plavozcleni, s grubo nazubljenim rubom, sa Zaobljenom, ponekad kl!no1ikom iti plitko srcastom ba:lom, plojkn 6-10(-11) em duge, islo lako siroka, lisna pelelJka duga 20-25 mm sa zelenkasUm sil nlm ztijazdame pri vrhu, e pri dnu sa svake slrene Ime po jedan II! dve mala zatlska.

Cvjeloyl ~ u terminalnim stitasl im kisobranaS,tif!! cvas tima, bijeli; oni pO obodu evasti su stefllm, sa veclm vjenticem, a u sredini cvasli nalaze se mnogo sitniji, zuckas tobijeli, dvospolni, zvonastl evjelovi. _ Plod - okruglasla koslunica s jednom kostlc om, 8-10 mm u promjeru, sjajna, sa ostatkom tuC::ka na tj emenu, sazrijeva u jesen (IX-X). nije jestiva: sotni dio ploda ima specifiC::an miris: piodOVI oslaju na granama ponekad eijelu zimu. ., Sleme - spljosteno, glatko, srcoliko, uSllJeno, crvenkaslo, klija epigeiC::no. , 8101091ja - entomofilna, mezolilna, brzorastuc.a vrsla; u rnladosli raste brzo, kasnije zoatno sponje, dotivl starost do oko 30 godina. VriJ eme CYjetan Ja - V, VI, poslije IIslanja. Razmnoiavanje - sJemenorn i vegetativno. Stanlil e - vlaina rnjesla, na obaiama rijeka. u vla1nirn surnama tistinama i rubovima suma. obit no u nizina";a. a (jede je nalazimo ~ pia路 ninskim 5umama (do oko 1200 m) ne sVJe1e~ zemlji!;tu路. Cesta vrsta brojn!h zajednica popla~nlh terena sveze Alne/o-Ulmlon Oberd. iii s~ele Fa路 gl~n silva/ieee Br.-BI. RalprOllra njenost u Jugosla.,,!jl _ S, H, BH, Sb, Cg, Ma. Opea rasprostr anjenosl _ 9010vo cijela Evropa, M. Azija, Kavkaz, sve do Sibira, sjev. Afrika, Prlmj edba - postoje ra2ni ukrasnl obliei, od ko路 jlh je naJljepsl i najtescl onal kOJi ima kuglasle. POput snjeznlh gruda. sleritna, visate bijele C~I1' love (V. 0, l. f. sterile DC).

171

VIBURNUM LANTANA L.

Fam.Sambucaceae Udlka (hudlka) ern.

Way/aring Iree viorne lanlana Wolliger Schneel)llI I<0l.'1t1t3 rop.\oll,,,,a

Habitul _ listopadni, aka 3(-5) m visok grm, Ai bohkih izbojaks. Kor. - siykaS la, lanka.

KerlJanov slstem - dobra razvijen. Pupovl _ bez Ilusaka, iuckastomaljsvi, kao i izbojak p rekriveni Ian kim brasnavoyoslanim slojem, koji S8 laka skids: jasno se razlikuju lisni i cvjel nj pupoljci , lisni su naspramni, dugi, sastavljeni ad smeiuranih lislava i nemaju Ijuski: evjetni su vrlo krup ni, redovno SU ns vrhu izbojaka, oni su okruglasli, na kratkoj peteljci, im8Ju dya smeiurana, nasupro tna lisl lca. a pokriveni SU kratklm Ij uskama _ Ll stovl _ naspram ni. 8- 15 em dugi i do 7(-8) em siroki, debeli, po rubu nazubljeni, na lieu zeleni i hrapavi. na naliclu bjetkastozuckasti i pahuljasli; peteljke k ratka (-2,5 em), debela i pahuljasla. nema palis!ica_ Cvletovl _ u ter minalnim. zaravnjenim groniama ;!uckastobijelj, mirisnl. Plod _ iaiasla. splo~tena ko~tuniea. 7-8 mm duga i 5-6 mm ~iroka. U pocetku zelena. u potuzrelorn staniu ervena, slajna. a sarno u zrelom stanju e rna , nije jest iva. Zri krajem juta_ SI8me _ plosnato, do 8 mm dugo, svijellosmede, uzdu;!no izbrazdanoBlologlja _ jednodomna. dvospolna j enlomofilna, heholilna vrsla poonosi dobro studen i SU5U. Ima jaku ,zdanacku snagu, a odlikuje se brzirn r as tom. Vrlleme evjet.nle - IV-VII. Razmno!av.nle - sjernenom i vegelativno.

I. gran~,ca s pupovlma. 2_ khjanac. 3. cyijel OdOlQO ~. cY'lel sa silane. 5 plOd, IJZdu!nl (gole) i pOPletn; (dol)e) pres/ek, 1) kO~llca s dVI)u bo~n'h slIana

St anitle -: su~i, suncani i kameniti lerent, preleino na JuinOJ ekspozieiji, u surnama i sikarama h r aslovog . poj~~a, no ces to se nalazi i na visim nodmor:;k'm VISInOmO, do prako 1000 m. Ra.proatrsnlanolt u J ugoaJavili - S H 8H Sb Cg, Ma, " , , Opea ra aprostranlenoat - Evropa i zapadna AziÂˇ 10 . Primledba - ces to se uzgaJa u nasadima kao ukrasnl grm_ ' Na masivu Cvrsniee. u Hereegovi nl opisan Ie V8r. naronilanum K, Maiy, Na nekim na5im pianinama Hrvalske. Hereegovlne i Crne Gore tivi endemicna. lzv: o rle.naka hUdlka (V. macuJ alum Panlcesek), ~oJa .Ie s!tcna erno] hudikl. Za razilku c d nle hSICVl su 10J s donje slrane rd aslobjellcasll.

SAMBUCUS RACEMOSA l. Fam. Sambueaeeae Crven. 2011'S (bazga)

European Red Elder su.e~u (l

grappes

Role. Trauben Holunder G\':llll'" Kp"CIl3ll

Y·i 60

;'~

1. g,.n(:,ca 11 pupovima, 2. kliJanac, 3. oeV80 evijat sa suanll, 4. eVIJllt OO01gO, 5. .181vol8nl evljel sa IItrano, 6. plodovl. 7. kO!ltl(;8. odolllO I sa III bo(:ne sl.ana

Habitus - Ii$topadni grm, ako 2-3(-5) m visok, sa zbijenom i nelilo piramidalnom kro$njom. Kora - kod sla rijih primjeraka rt:lastosiva, ispu· cala, pokrivena brOJnim, malo uzdignutim lenlicelama: na mtadim granticama js zelenocrvenkasla, gtal ka i pomalo sjajna (srtevina je si ra, okrugla, rahla, rdastosmeda iii lutosmeda, za razhku ad erne zove kOd kOje je bijela). Korijanov 1IIIem - dobro razvijen, !iiroko razve· den, povr!iinski. Pupovi - debeli, crvenkas toljubi tasti, imaju broj· ne IJuske ko je su pri osnOVl Irbusaste i prosirene. gole, vrsn! pup je gOlovo red ovno zakrtljao, tako da se na vrhu izbojka nalaza dva krupna boena pupotJka, madu koJima se nalazi ostatak suhog vl snog dijela Izbojka. U slovl - Imaiu 5-7 listi ea, koji su 7-10 em dug! i oko 3em siroki, sa 8-10 blago povijenih narava.

CVjelovl - skupljeni u le/minalne, uspravne, gU·. ste, jajaste, oko 6 em duge grozdove (raee,mas.a!), tatka se sasloji iz 5 malih lapova, prasmka Ima 5, a tu tak ima podraslu plodnieu, .. Plod - koslunicasl a boba, do oko 5 mm u d1la· metru skerlelnoervena, sadrti 2-3 sjemenke. Sjeme - splosleno, svijetiosmede, nije siajno, do 2 mm veliko. BlolO9lja - iednodomna. dvospolna, entomotilna vrsl a. Tjera snazno izdankc iz zila i pania. Yrllama cvj" lanla - (IV)V-VL Razmno!avanje - sjemenom i vegetalivno .. Slanllt. - testa na cislinama, sjetinama I su~· skim poiaristima, insee se javlja 1I planlnsklm sumama, najcesee u pojasu mijesane sume buk: ve i jele (Abieto·Fagetum), a Irati svjeta, railia I humozna zemljisla, suntane polotaje, iako dobro podnosi i zasjenu. U visinu se penje do okO 1700 m, Rasprostranjenolt u Jugollavill _ S, H, 8H, Sb, eg, Ma. Opt. r.lp rol tr.nJ. nol t _ Europa i zap. Azija. PrlmJedba - rj ede se kullivira u de~orativ~e sv~ he, Postojl i nekoliko hortikullurnth obllka. nasoj lIori zastuplJena je jos jedna vrsta zove, to je tzv. aptovina (5, ebulul L.) koju nalazimo ces to u vccim skupinama na sumskinl eistlna~a,. uZ pulove. livicc na bogatim humoznim zemIJlstl!1l 8. To Je do oko 2 m visoka. Irajna zeljasta biljka, ~~ zeljastom, supljom stabljikorn; ima jednOSIBvne I parno peraslo lislove. a eljela blljka Ima jako naugodan mifis.

173

SAMBUCUS NIGRA L. Fam . Samb ucaceae

Crna lOYD (bezge)

Common elde, bourl'ee $uroau nOlf sChwarze. Holunde.

sambuco no.o (i\.,,,U;1 ""l'''aM

Habitus - listopad ni g rm iii nisko drvo koje u povol jn im prilikama dostigne visinu o d oko 8 m i p recnik oko 50 em, sa zaobl jonom, jajolikom, te510 lan ju raslom, dosta rijetkom k rosnjOffi. KOn! - na star ijim p rimjercima sivosm ed a sa uz· d uino ispucalom p lutom: mlade granc':ice imaju sivosm e(l u do sivozelenu kOHl, sa jako uocljlvim, okruglBslim. ispupfenim (bradavic':as timJ l enti celama KorlJ.nov . Istem - jako razvijen, uglavnom povr-

Ainski. Pupovl _ duguljasl i, gotollo priljubljeni lU izbojak. imaju 2-4(-6) kofastih i su,:,ih,. u!i;iljenlh Ijuski. koje su 8- 15 mm duge, tamnoIJubu::osl e. Lli loyi - naspramni, neparn o perasll. imaju 5 d o 7. odozgo l amnozelenih, odozdo svjellijih, :l: dis· kavih , listlca, na duga(;l(.oj, zaj~d ni(;koj, s gornje !tra ne u21i jebljenoj peleljel : on,l su 4-12 em ~u,g i i 3-6 em Si roki i sa 5-6 bocnlh ne rava, vr~n! Je obicno naj veci. CyJeloyi - u Mllasl oj, do 20 em Si roko;' za rav_ n janoj i uspravnoj evaS!I, pojedini evjelovi su 5-dijelnl, imallJ ~ISk,,! podraslu ~Io~nieu, jako su m idsni; upotreblJav aJu se u medlelnl (Flores Sambuci), za spravJjanje eaja. Plod - sakupljeni u bogata I slroke, visece, plodns gronJe, 10 su okrugle, 5-6 mm debele ko§ l unlcave bobe, koJo su sJajne, erne, soene (sok ervenoern) naj(;e~ce 5 I ri prelinea i s jed nom sjemcnko~ u svskom prelineu S82fiJeva u avguSlu i septembru I lada posl opono opeda U narodu, plodovl se upoueblJevaJu u razllei!o svrhe' Z8

·9 1 Qra"tic& s pupo~jmll, 2. kUJpnac, J. l arvo . e"i j Olvo. fen, cV.IIC! sa S1fane, 4. cviJol, odozgo, 5. plod, pop. j uzdutn, p!csjck, 6. plOdovl. 7. ko!tica. OdOlgO i sa I fl bo~ne 51.ane

spravljanje kompo la, soka, stalka, pekmeza i dr. Imaju Ijekovila svojsl va. 5j. me - si vozulo, jajoliko, do 4 m m dugo, po povrsini sil no mro.taSlo; k llja epigeiCno. 81010glla - entomo /Hna, mezolilna vr sta, pOdnos! umjeranu zasjenu. Otporna na niske temper ature. Vrlleme CYjelanJa - V, VI, poslije listan ja, Razmnoiav8nje - sjemenom I vege tativno. Slanlt l e - voli vlazna i hum ozna, duboka Z9m. Iji~la, bogata azotom. Susroes se u ~ikarama, zivieama, na fubovima ~u m a, sumskim sjecinama i dr Ide u visinu i do 1200 m. RalprOllranlenOl 1 u Jugollavlll - S, H, BH, Sb, eg, Mn Opea ralproslra njenOl t - Evropa, M Azlj a, Kaykaz, zapadni Slblr, sjev A/ rika. PrlmJe dba festo sa uzg<lJa u nasadima kao ukrasn. vrstn

SALVIA OFFICINALIS l.

Farn. Labiatae 23111j3, kadulja

Shop - sage Sa"ge, s erve Edler Salbei Salvia. erba savi~ lila '<j'Clt , Wal.l,'llt'

1. kUjanllc , 2 cviJet sa s l.ane, IJZdU;tn ~ preSI'ek,

rd l renl

Ylen~I~.

S. plodnlca , uldutm pre! ek

ea~ka .

H abitus - nizak grm iii polugrm, sa drvenaslim poleglim iii uspravnlm tetvorouglaslim izbojcima, 20-70(-90) em visine, ugodna mlrisa KOfa - zelenomal, vise-manje !ilcanodlakava, na donJem dijelu izbojaks ~e$to neslo 'o'iolelno abolena Korijenov 5islem - dobra razv ijen, ima sposob-

nost snaznog prOdiranja u kamenjaru,

Ullo"i - puslenasli, silno nazubljena ruba. hrapave povrsine, debell, 2-9 em dugi i 0,5-5 em siroki. ns 1-5 em dugoj pereljci, aromaticnL Cvjelovl u klas8stim prividnim prSljenj~a, 2 do 3(-4) em dugi i ns 2-4 mm dug~J pelelje!. Plod i s jame - orastic kuglaSlcj ajastog oblika, 2-3 mm dufine, l amnosrnede oOje, 61010gl)a - jednodornna, entornolilna, ksefolerrno a I heho tiln8 vrsla, sa jako iZlaienom kserOrnorf_ n om gradom

Vrljeme cvjelanja - V-VII. Razmno!avanJe - sjemenom i vegetativno. Slanltte - na nasem podrucju ulazi 1,1 sas.tav ~reÂˇ dozernnih kamenjarsko-pa snjackih zaJedn~ca, obuhvacenih uglavnom svezorn Chry~~po~om Satureion (npr. Stipo - Sa/vi elUm olllcrna/IS HOI' vatic). To su pretezno vrlo kame ni la, skelel~a , ekstrernno degradirana stanista, sa oskudnlm zernljislem medu grubim kre cnjackim skele~?m: Na samom terenu se mogu zapaziti broini la?lleSI i razvojni stadiji 1,1 zavisnosti od lokalnih klimal' skih i edafskih fakl o ra . Dop f/ e I do viseg medl' teransko -mon lanog vegetaci js kog pojasa. R..proltranjenoll u Jugoslavljl _ S, H, BH, Sb,

eg. Ma.

Ope. r. l proslranje nosl _ elemenal sredozemne flore (mediteranski dio Evrope od Spa .n~i.e do 8a!: kanskog POluostrva), M. Azije, sjev. SIrtJa. ku luri je nalazirno 1,1 cijeloj Evropi (do Jrske I Juine Skendinavije) i Sjev. Americ i. _ PrimJedba - veorna varijabrina vrs ta, ?pi~allO b~ nekoliko obllka karaklerisllcnih za pOJedlOe 0 Jasti. . Kadulja je od davnina poznala u narodnoj m~dlÂ cini: za Spravljanje caja i z atlna, a islo tako Im8 primjenu u slutbenoj rnedicini, Ij. u farmaceuls kOj industriji, za dobivanje etericnog ulja i ra z.nlh liekovilih preparata Nalazi primjenu i u horllkultufl a vatna je kao Odllcna pcelinja pasa,

175

ASPARAGUS ACUTIFOL.IUS L.

Fam. liliaceae Sparozi na, belus

spit zbllill;ger Spargel I'asp~rago

splnolo. COfruda

Hab itu s _ zimzelens penjatica sa poluuvijenom, izvijenom, i zbrazdanom. drvenasto m slablJikom, visine do 1 m,

Kor. - tanka, zelana. Korljenoy sisl em - u obliku dobra razvijene podzemne stabljike - podanka. LlI IOyl - maleni, Ijuskavi, kofllali, u njihovlm sa pazu~cima nalaze tuperci iglitastih, bodljikavih.

5-10 mm dugih ida 0,5 mm debehh preobraienih ogranaka, IZII. filokladija (prividnih listova) Cvjelovl _

zelenkasli, zvonasli, o(;vijece se sa-

stojl ad 6 lisl ica i 6 pra~nika . Plod _ sitns. okrugla, mesneta, ern a boba. BlologlJa _ vecinom dvodomna, entomoldna vrsta, kserolH , sa jako izra~enom kseromorlnc.m g,adom, VriJeme cvJetanJa - VII - IX Razm noZavanie - sjemenorn i vegetatl~no . 5 tanll te _ tes ta u surnama c rn ike i u makiji. Ra sprollranJenOl t u Jugo,lavlJi - S, H, BH, So, eg, Ma Opea r asprollranjenost - zemljc SredozcmljB. PrimJedba - rod Asparagus zaslupljen je u nMol 110ri sa nekollko zeljaslih vrsta koje rastu u slobodnoj prirodi.

e ."

1\ ~' ~"l..:l

1 khjanac. 2. evrlel, 58 5l'ane. 3 l ul':ak .â&#x20AC;˘. plod

176

SMILAX ASPERA L.

Fam. liliaceae TeilvJka

Sa,sapmlile sm'ln~

,u(lO

IIsol plquanl

Slechwlndc

smllace

rO(jo cervone l'''l"<';:!''OIp'''',

rv,

~i~' .;~';.

d, 11,

(Yy

•

~l,

~~' 0

I kllJ8nnc. 2 slnbljlka. popr prosjok. 3. mu$k, cvilOl, I !ons~1 CV'jot 5 Iisl pOllgonn s pra$n,kom, 6 plod, uzdu!nl , popr, proBJck

Habitus zlmzeionH penjacica sa vitkom, kukaslo-bodilikavorn slabljikorn cile su Inl ernOdijo tarno-amo savilene, I brioastun I bodljikavim g r ancicama 25m duZine. Uz pomoc vl tiea i bodlji povlla se i penlc oka slabAla i grana Ilao i po sl ijenlu I kamcnirn ogradama KOHl lanka. zclona Kor ij enov s lslcm dosta dobra razvljen USlovl - sreasti ill kop l jash, ko1asli, Ivrdi, cesto bodljasti na rubu i na 1iHcama, ponokad bijelo IIi erno pro~nrnnl. sa vilicama na pctoljci. Cvjetovi zelonkasto blJolt u klasovima, imaju ocvljece 11. 6 listie a I 6 pla~nika, Plod I sleme okrugla crvena boba do 6 mm u p r omjeru sa I -3 sjcmenkc DOHlJcva U febru!Hu I morlu BloJoglja prelo.tno dvodomna, ontomoillna, kse. rotcrmna vrsla

Vri Jeme cvjelanJa - Vltl, IX Rs xmnoZavanle - sjcmenom i vegcla tivno. Sisniste - testa u ~umama crnike, u makiji, si· karama i na og radama p rimorskih krajeva, gdje je naJteSte zajedno sa drugim pcwijusama. Aspa· ragus Belll/loNus. Tammus communis, Lonice:IJ .mploxiJ i drugim grm!jem. Rs sprostr anienost u Jugoslavi)1 - S, H, BH, Gg Opea ra spro stranj enosl - podruCt9 Medilerllna do Sirije. Prlmledba - kod nas se rijetko susretc uz obalu mora I Smila x nigra Willd. sa s r coliko produfe-

nim i oskudno bodljastim lislavima i sa crmm bobama.

177

RUSCUS ACULEATUS L

Fam. Liliaceae Veprina (bodljikava), kostrika

Bulcher's broom Iragon plQuan!. houx-lrJqon

Mauscdom. Bruslwuf~

BrUSCQlo. sp'uncggio

.".""," ,oe", Habilus - zimzeleni grm 30-80(-90) em visine sa razgranatim i uspravnim slablom. Kora - zetena, lanka Kaf ijenoy sl slem - veoma razvijen. bez izraienc iite srcanice. Prodire u zemljlsle aka 70 em Lislovi - silni ko1asti, Ijuskavi, nalaze so na zelenim, krulirn na vrhu bodljikavim, do 2,5 em dugim lilokladijama kaje oblikom podsjccaju na lislove. evielolli - neugledni. silni. zelenkasto-bijeli, jednaspolni i dvodomni, a nalaze se po 1-2 na gornjaj sirani lilokladij8, muski imaju 3 prasnika koji su filamentirna srasli u cijcv, a ienski imaju tueak, koji je omotan ovojem s<lstavljenim iz medusobno sraslih zakr21jalih prasnika Plod _ boba, oko to mm u promjeru, koja Ie razvijena u sredlni ti lokladije. Sjem@ _ okruglaslo, velitine zrna kukuruza, SVI,el'ozulo, po 1-2 u jed nom plodu Biologlja - dvodomna, enlomolilna, kseromorlna vIsta U vo..:i S redukciJom lisiova doslo je do preobraUlja kralkih ogranaka stabla u posebne lislolike organa zvane /ilokladije ill kladodije, ko je su ograniccnog rasla Vri jeme cvjc tanja -HI, IV. Razmno;i:;3VanJc sJcmenom i vogelalivno Stanlsle - ces la u primorskim sumama: makiji i garizimU, nn boljul) zcmljlstlma I u zasjeni, 1510 tako. nalallmo Je II kserOlermnim i umjerenim hr<lstoy,n\ !lumnma u unulla~nJosll nase zcmlj e. narocllO po obodu Panonlje. Panje se j do 1000 m nadmorske VISon(!

Q , 1 ~Iolanac , 2. stablflka, popr prl!sjek, 3 muski c V'l el odozl0. I sa slrane, ~. ien3k, CV' lct. 5. plod , 6 plOd, uzdu n, presJc k. 7. s]emenka

Raspros tranje nosl u Jugoslavil; - S, H. Bt-1. Sb, eg, Ma ~pca raSproslranjenosl - zapadna, juzna, jugoIstocna EVfOpa, M. AZljS, Krlm. Kavkaz Ir," oJÂˇ" Afrika ' ,". Primjedba -

dekorativna vrsla koja se masovnO za. izradu posmrtnih vijenaca U nflrodno) medicinl se Upolrebljava kao diurClicl;o sredSlvo upolr~br,aV<l

17,

RUSCUS HYPOGlOSSUM L

Fam. liliaceae Veprlna mekollsna

Haderoblan ur.\ltUa

O'Q 1. slabljika, popr. presjek, 2. mu!kl evl)s1, 3 ptdnlk. â&#x20AC;˘. vanjski IIs\ perigon., 5. unulraSnj! list perlgona. 6. plod. 7, sjemanka s dvlju boÂ˘nih slrans

zimzeleni polegH grm, sa proslim ill slabo razgranjenim slablom, visine 20-40(-60)

Habitus -

om. Kar. - svijetlozelena, tanka. uZduino izbrazdana . Korljenoy sllte m - osrednje razyijen, puzajuci. U s loyj - IjuskaSl i, lancelasli aka 15(-25) rnm dugl I aka 4(-10) mm ~iroki, najsirl u srednjem dijelu, usllj eni, nalaze se na sred/ni etiplicnih iii lancetaslih, ko:!astih, na vrhu u!!ilJenih, ali ne bodljasl ih, 5-12cm dugih 11,5-4cm siroklh me.

kanih ,tlokledila. C'"jelov! - neuglcdnl, po 3-5 U pazuhu listova. Perigon zelenkastobijel, aka 3 rnm dug, Plod - jarka CfVena boba, do 12 mm u promjeru. Sje me - po 1-2 u jednom plodu, velitine una kukuruza. svijetlosmede. Blotogl jll - dvodomna, entomollina vrsta. DObra podnosi zasjenu.

l1QAe.l3b1~UU

Vrljeme cvjet.nja _ IV, V. Razmnof. v. ... ~ _ sjcmenom i vegetativno. Sianli le - sjenoyite listopadne sume montanog pojasa. Najbolje uspijeva na bogatom humoznom zemljiitu male kiselosti. RasprOllranjenoal u Jugoslavlji _ S, H, BH, Sb, Ma. Opee rasproslranJe nOSI _ srednja i jufna Evropa, M. Azlja, Krim, sjev. Arrika, oslNo Madeira. Prlrnjedba - veorna lijepa dekoralivna vrsla, koja se mofe kullivirati u vrtovima I parkOYima. na sjenovilim mjestima.

LlTERATURA (za detaljnije izucavanje dendrotogijel

AKAAEMHH HAYK CCCP, 1949-1954: Al'pc'lJMI A CIIIII II p a \ .

II K\'C Ta plllllm

CCCP, MOCKBa-

AMANN G , 1956. Baume und StrAucher des Waldes, Neudamm. ANte M, 1946. Dendrologija, $umarski prirucnlk I, Zag reb. BE1SSNER L, 1909 ' Handbuch der Nadelholzkunde, Berhn. BEISSNER L. & FITSCHEN J .. 1930: Handbuch der Nadelholzkunde, Berlin. BLEele V. & HORVATIC S , 1967: GymnospfumBC, Anali tlcka flora Jugoslavlle, Sv. prvi, br.l , Zagreb. BOPOAHIIA A. H. II ,\p., 1966: Acpc lll.~ .. K\o.: IaPIIIII;:n CCC P, M ocK ua. BOHNERT E.. 1938 : Die wLchllgsten Erkennungsmerkmale der Laubgeholze 1m wlnterli chen Zustande. StuUgart. CSAPODY I. & CSAPODY V & ROn F.• 1966: Erde! f6k as cserJ ek. Budapest t.IEPIISlBCKH 11 ., I1AOlltAKOBA A.• H EASIAKOB C. & A H MHTPOB ltB ., 1959: A"bpucro II xpaulI lJ I Upll1 C 11<1 S\lapml. CU<!>ml. DALLIMORE..JACKSON, 1961. A Handbook 01 Coniferae, London. DEBAZAC F. E., 1967 : Pnrucnlk 0 ¢ehnarima, Beog rad (prevod s Irancuskog). DIPPEL L, 1889-1893 Handbuch der Laubholzkunde. Berlin DOMAC R . 1950 . Flora. Zagreb DOMAC R , 1967. EkskurzijSka fl ora Hrvalskc i susjednih podrucja. Zagreb DOSTAL J, 1950: Kvetena eSR, Praha. EGGER H. 19418: Ole wichUgsten sommergrunen Laubholzer im Wmterzustand, Wien. EISELT M G 1960: Die NadelgehOlze Radebeul. ELWES & HENRY 1906- 1913: Trees and Shrubs of Great Britain and Ireland. Edinburgh. EM H I 1967 Pregled na dendrollorata na Makedonlja. SkOPJe ERKER R., 1957 Opis gazdnoga drevJa In grmOvj8 (Dendrograllja). LjublJana. ETTINGER J ,1890 Sumsko drve¢e I grmlJe. Zagreb FENAROLI L . 1967 Gil Alberi d'Ualia Milano. FIORI A, 1925-29 Nuova Flora analltlca d·Ualia. Flrence FITSCHEN.aOERNER. 1959' GehOlzflora, Heidelberg FOURNIER P , 1951 Arbres arbu stcs et Fleurs de plelne terre. I- III, Paris. FRANCO A J. 1943: Dendrologla lIorestal, Llsboa. FUKAREK P, 1959' Pregled dendrofl ore Bosne I Hercegovme. Narodni §umar, Nr. 5I6. SaraJevo FUKAREK P . 1965 Na§e IIstopadno drvece i grml Je I (raspoznavanje vrsta prema izbojcima I pupovima), LJubljana FUKAREK P. 1967 Inlern alional dendrology society, Yugoslav tour 1967 (Maps of areals). Sarajevo GIPERBOREJSKI B. & MARKOVIC T , 1952. oendrologija Sarajevo HARLOW W M & HARAR E S, 1950 Textbook of Dendrology New York. Toronto London HEGI G 1906 31 lUustrlerte Flora v. Mlttel·Europa, Ml! nchen HEMPEL G. & WILHELM K.• 1889 99 Ole aaume u. Slraucher des Waldes, I-III. Wlen. HICKEL A • 1932. oendrologle forestlere. Pans. HOFMAN J , 1951 Llstnace v late, Praha. HORVATIC S.• 1954. lIustriraR! bilinsr. Zagreb. JAVORKA S . 1925. Magyar Flora (FIOl a HungaflcB). Budapest. JEGLIe C. 1948 Kako prepoznamo golo drcvje. Ljubljana JOVANOVIC B , 1951 Prlrucnik La od red ivanje dendrofl ore I. (Comletae. SaIiCQC8ae). Beograd JOVANOVIC a . 1967 oendrologlJa sa osnovlma tltocenologlje. Beograd KLE IN L 1910 u n5tUe WaldbOume. SlrAuchor und Zwor9holz90w.ii.&che. Heidelberg KLIKA J 1951 oendrologie. N a ~e dfevmy. Lesmclvi. Oil I. sv 2. Praha KLIKA J 1930 Oendrologie. Praha. KLIKA J 19.17 Pupam, 7vlaAln i ol1sk z Naui:neko slovnika lesnickega, Brno. KLIKA J 1947 Lesm dfevmy. Pisek KL IKA NOVAK·$IMAN·KAVKA. 1953' Jehll¢nal o. Praha KNJIGA 0 TOPOLAMA (prevod sa njema{;kogl. Beograd 1957.

1~~t1~~~~:~.1 Oendrologle, Stuttgart. ,~

Ole LaubgehOlze, Berlin.

Die Nadelgeh61ze. Berhn.

Handbuch der Laubgeh61z9, Bd. I. 11. Berlin und Hamburg . Blume Europas. Berlin und Hamburg. Ai::'!i~~~:~J~: (sa saradnlcimaJ, 1969: Mala flora Siovenije. Ljubljana. 'i spontane dendroflore Siovenlje. Gozdsrski vesl nik, 5t. 6~7, der Zenl raleu ro·

drvece 1 !lblJe UU~~~~I~::;;;~~~i stramy a kel e ~, a parkO. Praha. lesO a

Bd . I, II. Jena

SILVA SILVA TAROUCA E

Wien

CTEcz,AHOB S . 1934:

der Blume C . 1923 Unsere C., 1923 Unsefe

C . 1923

Unsere

Wie n- Leipzig. WieR-leipzig. . Leipzig-

ACUAj)O\OrllSl , Co~ml.

CTECI>AHOB S., & rAH4EB A , 1953' AAHAPOAOru., CO<j>II •. CVKAQEB 8. H. t 1934: ACII;\po.\OntR, AemlHrp1\A. SVOBODA P., 1946 lesni rostllnstvo, v Pisku SVOBODA p. 1949 Llstna~e v Zlma, Praha SVOBODA P ,1954 Les", dfeviny a Jejich porosty, Cast I-Ill, p,ah•. SUMARSKA ENCIKLOPEDIJA, 1, 2. Zagreb, 1963. UGRENOVle A., 1953 Trsteno, Zagreb. VESELl 0 , 1951 Osnovi lumarske botanlke, Sarajevo WALTER H . 1954. ElnfOhrung In die Phltologle. Bd.lII. Stuttgart. WILLKOMM M , 1880 Deutschlands Laubholzer 1m Winter, Dresden. WILLKOMM M., 1887 ForsUiche Flora von Deutschland u. Oesterreich, Leipzig.

183

RJECNIK" botanleklh 'ermlna, Imana Writ. I varl)a'a.a, dlJagnostleklh .lrIb..... t. porlj.kle Iman. rodov., upot,ablJanlh u ovoJ knJIzt AlII..: Ime za Jelu kad Riml)ana: Acer: Ime za javor ked Aiml'ana, vjerovatno cd lat. dcer = oltar, illjat, zbog obllka IIsnlh

refnleva;

lIeldon"n ('cidus klseo. gr. phllos = prlleteli): koll voll klselu podlogu, druglm rij.elm.: koil Indlclr. Isprana i siromaAna. apodzoljen. zemij!!ta: aculeillua: bodljikav; acutlf61lua: !.lIjastih lislova; adl.rlngens: sradstva, IIlek koji ima o&obinu da steie povriinu sluzokofe i povrlje(fene ko!e: Aasculua: cd lat. eSCB = ielo (stoena hrana) ; Gtel I Turcl au ad davnlna upotrebljavall sjema kao Iijek za konja (A. hlppocastanum - kanlskl kesten): Htnensla: po pla!)lnl Etna (3269 m) na Sicilljl; agrlkuHurII: poljoprlvreda, zamljoradnja; ....nll. (achaenlum): roika - dveplodnlcki, podrasll. suhi nepucavac 8 )ednom sjemenkom, kola nl)e tyrslo srasla s usplodem; .kUnomorfan: (gr. actls = zraka, morphe = obUk) ; cvljet koll se mole podllelltl sa vile od 2 uzdufna presjeka u pribl1fno jednake dljelove (radijalan. multilateral an) ; .lblmargln6tul: bljelO obrubljen; albUl: bilel : alkaloldl: cine grupu organakih spoleva blljnog porljekla. koll se odllkuJu Jakim flzlololklm djelovanjem ns covjBeljl I !lvOlinlski organizam. Onl djeluJu jako bazlcno zbog prlsustva atota; AInu.: Ime za johu. kod Rlmljana; vJerovatno od kellsklh rljecl lusjed I voda. u vazl sa vlafnlm stanl§tem joha; al.,.trll, alp6lter••lpHn: alpakl; altH.... : a!tajakl, sa Altaia; eluvlalnl: nanosnl, naplavnl : Amel6nchler (gr. melon = jabuka, .gch.'n = akuplj.tI. nalme grlo) : plodovl Imaju opor ukus; amplexlc6ulll: koll obuhva6a atabljlku; Mnplttuda (lat. obujam, vem~lna) : proslranstvo, Ilrln., opseg; am,plofcln: sllean bademu; a....robljll: flvol mlkroorganlzama u odsustvu vazduhs; anlloglla: sllcnost Izmedu dvlje stvarl iii polava: Andr6medll: Line ju je nazvao po mllskoj Andromedl, k6erl etlopskog kralla Cefeusa I Kaslopale, kola se takmlella u Ijepoll sa Junonom; andreceum [androecaum1 (gr. anar, gen. andros - mUf. olkos = sian) : kolektivna oznaka za mulke cvJetne dlJelove; anemofllno, anemogamno (gr. anamos = vletar, phllos = priJalelj): prllagodenoal nB oprallvanje pomo6u vjelra: anemohorno lirenje (raallavanje) /dispergar/o anemochora/: rasljavan)e sjemena iii plodova vj_IrOm (npr. sa krllatlm plodovlma : Betula, Fr8x/nus, Acer; krllallm sJemenkama: PInus, Ables, Plcee; s prlplodnlm _aparalom_ za lelenje: Tilla, Cot/nus I dr.); antera (gr. antMros = koJI cvjeta): pralnica, koja nosl pralne keslce, IJ. mlkrosporanglfe; anthelmlnlleua: sradstvo za istjerlvanje gllsta; .panza: grbavo zadebljanje na Ijuskama Allarkl kod berova (Pinus): appandlcul6lU1: sa prlvjesclma; aqulfollum : aquila = orao, lolium = list: .rbOrMceRS. arb6reua: drvenast ; ArbotUS: Ime za planlku (Arbutus unedo) kod Rimljan.; Arceuth6blum (gr. arkeuthos = kleka, bios = 2.lvot): kojl iivl na klekl (JunlpfJrU$ 8KYCedruS); • PrJ ..,lavll.nlu ovoa rlltnlk' l ulor .. koriltlo , Ijl dltlm d)ellm. : IJHrner F., tatchlnw6rtl rbuch dlr bolanlachen Pltenzenne mln. Blrlln und Hamburg. all,le V•• lf153: EUmololkl botenltkl r.tnlk. SarlJlvO. H.. I a., 180&-31 : !IIultrllrte Flore v. MIIIII·Europa. MOnchen . lchuMrt R. a W..ner a., 19112: Botenltchl Plll nzlnnlmin \lnd Fachwlrt. r. Lllpzlg. Wlt"",hn R. H. .. stitzel P., 1055: Oil botanl,chln Pltanzlnnamln. GtlUln. z.,ncMr R., Eneltl .... IlItchhelm G•• 1114: Handw6rterbUch dot Pllan:r.lnnamon und Ihrl Erkllnmgen, BWUgart.

1ArctOIlAphyIoa (gr .rklos - medvJed . staphyle

grozd) : tanll e je navodcno da. mcdvj edi

I1(ttplqau crvene plodove,

..... oblaa\ rasprostranjenJa neke vrsle,

. .~. erebrnastoblJel

1irI..~ grake tme za mukinJu oblORU (Sorbus ar'. IL J Crantz) . ~rllus suha grof:dlca) : mesnati suhl omolal:: (npr. kod Use (Taxus). kuri ke (Evony-

1IO.ut:

IIIUS) ltd ......... ' poll.kl , IllbUlaalJi:: fau u rumjenl malerlle u jednom organizmu. eij l je rezulial izg radn ja slotenih

matarlJ. Iz prOSI'Jlh •

.....1....: produktl aslmllaclje;

IIkorbIMuldleUna: vitamin C, I). antlskorbulnl vitamin kojeg naroeilo Ima

U sipku, limunu, nlranel, paprlcl. per!unu ltd.: .-oIIaeIJ.: olnovoa jedlnica u slslematicl fitocenoza (2. bilina zajednica sa odredenim

UorlstlCklm sastavorn). MPlragUl: Ime ze iparglu kod Grka ad spargeo

izbljam; zbog sposobnosli Ijera nja iZ· danaka kOj! 88 odgajaJu keo povr6e; ..,.kt: Izgled, .aper; hrapav, teklnjast: IlUCUpjrlUl: (aucupflri avas capBrB _ plice hvatati): zbog upotrebe plodova od Sorbus aucupar/a L.•

....."111' lufnl,

IUSIrfacus: austrljskl : autohton: (gre. auto+chtoon = zemlja) , samonikao, slarosjedilacki , koji oduvijck pOSloji oa jednom mJestu, u jednoj oblasti ; autohoriJa (autoahoria): fasijavanje plodova iii sjemena bez u ces~a stanisnih l aklora , lutumnilll= jesenji (Iat. BulUmnum jesen); ..,....0 : abelanski (Abella grad u Kampaniji - lIalija) ; lVk:ulirll ('vlum pUt j!) ' slufl za hranu pticama: babyl6nlcus: babilonski, blccitUl: sa boblcama (Iat. baas. baecB bOba); balzam: melem. ba.lard: kri!anac, hibrid osnova, baza, phylos = prijatelj) : koji voll bazicnu podlogu : bazJftlln (gr. bllSls Mrberl.: od arapskog nazlva barbarys Z8 plod ove btllke. za koju se smatra da su je ArabIjanl prenijeli iz Berberije u Alrici ; lelula: Ime za brezu kod Rlmljana, vjerovalno galskog poriJekla. POSIO se biljka kod Plinija naziva 1 »arbor galliea.. : biocenou: flvolna zajednica; blogeognltlla: nauka kola prout ava zakonllosll rasprOSlranjenosti bilJnih i zivOtinjskih vrsla na zemljl. $10 zna¢1 rasproslranJenost flore i laune, kao i njihov istorijski razvoj. bloIoglJa : u Alrem smlslu nauka 0 21vim blC~ tma uopste : blolOpl: llvotna staOlAta. tj. posebni dljalovl naseljenog proslora, koji se odlikuje specifienim komplekSom ekoloAklh ' aktora. bla".,.ana: Rihard Ursini B la gay (1786- 1858) , kranjskl rodoljub, koji je imao velikog inlo· resa za billnl sv!jet. PronaAao 23. maja 1837, novu vrstu roda Daphne. koju je poslao botanicaru H. Freyeru na delerm inaclju, koji joj daje ime u cast pronalazaea: Blag81cv vol~l n (Daphn e blagayana Freyer); Borbaslana : Vincze T61 B 0 r b as (1844 - 1905), pozna!i madarski botanicar; bornmuellerl: J , B 0 r n mull e ( (1862 1948), kustos herbara Haussknechl u Welm,Hu (grad u DDR). Izuzetno dobar poznavalac 1I0re Sredozemlja i Qrijenta; boInlacus: bosanskl : braldela (bracteatus) ' zalistak; brlzoid.s (Briza gr. .,dos izgled). zbog shtnosli sa Brlza media ; bUigiricus: bugarski, IC.xus (ocI gr. pyx~s - kUllja) ' j er se u starom vijeku simSJrOVo drvo upoll obljavalo za prav~ IJenje kutiJa Z8 liJekove: canius; sivoplav, callunl (od gr kallunein cishll, mesll) ovabitjka se upOlrebljava za pr.lvljanjc motli ; camputrla (Iat campus ravnica. polIO): pol,skl, campyl6podus : krlve, zavinute stabl,ike; Mn6t:cenl: slvkastobrlel: cinua: pepelJastoslv; upltitua: glavicas!, .reua (capr" koza) slut t 1a hranu kOlama, koza, phylJus 1151),1510 znaCenJO kao gOle, oaprifoIlum (capt" GIl... rod Alleva (carero casali); biljka je UPOh cbljavana za nbanjo i Slruganje:

.ciJJcUI: Iz Kan)8

(pokrajlna u M. Azlji),

Cimen; crven kao meso; AroIlnlinus, ClllOllnltnlll: karollnskl (USA) ; carpfnlfonUl: sa lislovlma kao kod obltnog graba (Carpinus betulus); carpinus: Ime za grab kod Rlmljana; CiI.ti.... (gr. k.sf.non = keslen)' u:zelo valida Iz armenskog - kaskenJ. III molda po Kaslanu nB Crnom Moru, odakle je kesten od davnlna poznal ; CIIthirthiCII: kofi t isti, olVara, caucilllcus: kavkaskl, CeJtil:. od gr keJ/o - gonili, tJarall, Izvedeno ja kelUs onal koj l tjera. tj. bit; upotreba tvrdog drvela za Izradu itapova za blO; cephlll6nlcua: prema oloku ((ephalonia (Grt ka); cern...: ime potlte Iz kurdsko-iranskih Jezlka, gdle oznaOava u prvom redu treinJu (Cerasus avlum (L) Moench] ; Ceratonla (gr. keras rog): obllka mahuna popUI raga, C'rdI (gr. karkis = tkaOkl eunak) : zbog oblika mahuna; c6rri1i ( ..c{mus.): Ime za jednu vrstu hrasta kod Plinlja i Kolumele; chlmaeclrlf6llua: zbog listova kao kod dupeaca (Teucrium chsmaedrys l.); cMmaecyparill (gr. chamai nisko, po zemljl) I Cupressus; chalm......apllua (gr. chamai - nisko. mespllos - muimula) : dakle paluljasta muimula; charUecytlaua (gr. chamai - nlsko, polaglo) : dekle, niski. patuljasti Cytlsus; ch&orocirpus: sa zelenim plodnlm Ijuskama; ehrysocirpus: f utih plodova: claVI (cyathium) (gr. kyafhos posuda slitna §oljl): naroeile skupine cvjetova. veoma sliOne pojedinaOnlm dvospolnlm cvletovlma; dll6r1a: lrepljav; dn6reuI: pepeljastoslv; Clatus: od anliOkog naziva za ovaj rod, gr. kistos, a lat. cistus; CI6malla (or. klema = vrtlka): Ime razli¢illh povlju!a kod Grka; coccfneua: grimltnocrven ; coeriileua: plav: coggygrla: itnakafena grOko Ime biljke ..kokygea .. , odnosno latlnsko »coccygea- ; colurna: lijeska; Colute.: kolutea, kod Teolrasta Aib koji navodno ne padnosi kresanje (kolouein). Za prenos Imena na danaAnj i rod bila je presudna svakako sliOnost sa gr. kollos = Aupalj (zbog mJehurasllh plodova). C. arborescens L - pucalina. grohotu§a; commun" : obiOan: co",'rtua: tbljen. skupljen. stileinjen : corditus: srcollk: corl*rlua (Iat. corium - kola): zboO Jiic!a sa tanlnom, za ! tevljenje; Cornua (Iat. cornu = rog) : upuc!uje na tvrdoc!u drveta: comlitua: rogal: ColOnUla (lat. corona = kruna) : zbog izgleda evasll ; Coryllua: ime od gr6kog kerys-Alem, u vezl sa zelenlm ovojem koji pokriva plod; CoOnua: kod Pllnija ime jednog apeninskog grma od kojeg sa dobivala purpurna boja; COto....ster (lat. cydonia = dunja, ad pridjeva cydanlus izvedena coton.us, t.mu je dodato lat. aster slitno, nelik) If. nalik na dunju; crataeglf6llua: s trnovitim listovima (Izvodenje od crsteegus vrlo neodredeno) ; Crataqua (gr. krataios = t vrst, izveden anliOkl nazlv gr. kretsigos) : oznaf avao je vrstu ovog roda (C. azsrolus). oile je drvo, kao i kod ostallh vrsta, pri obradl Ovrsto ; ere",,'ua: tupozubljen, narovaian; c'"'UC..... eNten"': kretski ; crfspus: kovreav, kudrav; croaUcus: hrvatski : CUP''''''': antiOki nazlv za. Oempres, kod Grka kyparlssos, a kod Rlmljana cupressus; CyUsus: od antltkog nazlva za Vl'8tu Medlcago arborea, kofi je uzet za ovaf rod ; dalmllUcua: dalmallnski: Daphne: u anliOko doba, kod Grka, naziv za lovoriku (LauruS nobllls) uzet za oval rod: declduua: kojl lako opada: decumbens: lefec!I, polegll; dendro(dea: drvenssl; Dendreloglla (dendrogral1is) (gr. dendron = drvo, logos fijeO. nauka i gratein plsatl): nauka 0 poznavanju drvenastog bilja, Ij. drvec!a i grmlja; delrltua: skup djellc!a nekog lIjela poslije lizit kog i mehanickog raspadanla ; dlhaziJa (gr. dIs - dvaput, chss;s = pukotlna) : cimozna cvast kod kOje glavna csovlnG proIzvodi dva ogranka: dlscotor: razlicito abojen, §eren: dlurMIcua: sredstvo kOje tjera nB mokrenje;

dWarlc6IUI (dlvarlcira

reilrltl)- raAlren.

strte~I.

br6Mra (ar dlO$O$ = ros.)' zbog I.epljlvog sekrela Ihjezda za valenje, koji se na suncu -J-II kao rosa (01'O48{. rolund,folla rosulja) . ctulMaI": po gradltu Davin (Oulno) u Trltanskom zalJevu : dvodomM bllJke (p/anl. dloec/a. p. dlo/cia): one vrste kad kojlh Jedni induvidui nose sarno molk_ a drugllnduvldullsta vrste sarno tenske cvJelove (Salix i dr.); dwotpOlln CYlJat (llos hermaphrodilus): evljel koll ima pra6nitke (mu!ka (0' )) i pledne (tanaka [9)) dljelov8 (vidi pod .. jednospolan-) .

ebulUI: rlm,ko Ime Jedna vrsle zove (bazga) [Sambucus}; . .laid (faktorl) obuhvai:aju f!zitke, hamljske i blololke olobine zemlJi!ta kao i osobine sliJena nR koJlma se zemlj,lt. razvlja; edIfIlndorl: vrste kole !zgraduju neku zajednlcu. Shv.cenl u najl irem smislu . "om su sallaYnl elanovl zelednlce, ko)1 uvjeluju njezln opslanak. odreduju njezinu strukturu i pro· l%Vode u zajednlcl najveei uticaj" (H 0 r val . 1949). Pojam edlhkatora uveo je u nauku Braun Blanquet (1921), shvallv61 Ih uglavnom dlnamlCkl. a njlhOvO OpCenllO znacenje raz· radlll su nepose PoplawskaJa, Sukaeev (1924). Lavranko (1947), Sokoiov (1947) (Horvat. 11149) • ........ : r..prostren)en; epemplar (Iat. exemplum prlmjer, uzor); prlmjerak; egzoWi: slrana vrsta. BoIogI.. (gr. olko. = okolina. Iredina; logos = nauka) : nauke koja proueava odnose orga· nlzama (bllJeka I .tlvolinja) I .2:ivotnih zajedniea (blocanoza) prama uslovima spoljasnje lredlne. keo I uzajamne odnose Izmedu .tlvlh blea, _ja,naglb; ekIotrotan (gr. ektoB - vanlskl. traphe ishrana) : hlle gljlva se ne naiaze u samim' celijama korljen •• VK .u sarno tijesno priljubtjene uz njihove spolja~nje zidova (vidi pOd »miko· r/u-); ....... : 'lIsak, naotll; 6!egana: Izabran. ukusan, kleen; 6merus: Izvodenje neslgurno, molda ad gr. hemero" pilom, blag ; ernmenagogum: sredstvo kale Izazlv. menstru8clju: il!mpetrum (gr. flU - na, petros stIJena) : zbog mjesi. gdJe raste ; endemlU: vrste .. ogr8nleenlm are81om, tf. vrste kole su ogranicene same na jednu. cesto Yrlo u.ku, oblest (no yelitine nile bltna) : endocarp 'endocarplum/ (gr. endo unutrsinJI. karpds - plod) : unutraln)e oplo"e : encloozohorl,,: Jedan od naelna rasproltlrsnJa biljaka posradstvom livolinjs ko)e sa hrane totnlm plodovlma. a ajamanka prolaze kroz enjevni trakt i biva)u izbaeene napolje, ¢esto na vfto udallenim mlasllma (Juniperus, Rosa, Rubus, Rlbes, Daphne. Hedera, Comus, Serberls, Viacum, Arctostaphyllos. V.ccln/urn I dr); endalrotan (gr. 'rapha iahrsna): hile glliv8 prodiru u 6elija korlenova. gdje se hrane uglje· nlm hldratima (Yldl pod ..mlkoriza,,) . eniomoflille: oprailvanje evjalova posredstvom insekata: epMdr8: od gr .pl na I htldr. UZViknja. vrh. sll)ena. jer biljka rasta pretetno na stjenovilim lerenlma; epldennil (gr. epl - na, derma - kofa) : pokorica billaka, naJjednoslavniji oblik kolnog Iklva. eplgeleno kll"n" (germlnaUo eplgaea)' klljanja p,. kolem sa klieinl IIstiei (kotiladoni) razvi· JaJu Iznad povriln. zemlje (Carpinus, Fagus i dr.): (gr. erlke): oznaks za Erica arbona ked anti¢kih pisaea, molds od areiko = lom im; zbog lomnih grana, ertoc6rpUi (gr. erlon 'luna, carpas plod) : vunasto dlakavog ploda; ErIophonn (gr. arion = 'luna. pharos = nose6i) : zbog vunaSlih perigonskih konaea poslije oCYjetavanja - Vletrogon; ....11.: proeea Iroknla zemaflske kore djelovanjem 'lode. leda, vieira (rije¢na, ladenjacka i eollka erozlj.); "l'Ihroc6rpua: la crvanlm plodovlma ; aIr6acus: elrurskl (iz Toskane): . ~a: "aztv la. vjerovatno, po imanu Ijekara Eulorbosa Iz I vi. prija n, a.: . . . . . . .: evropskl: ....,..... (gr au dobra, IIjepo I onoma Ime): ironiean naziv, ler neke vrste zaudsra/u. a plod Ie donekle otroYan ; .oeIIIor: '1111, uzvllenlJI (komparallv od lat. exd/sus :::: vlsok) : . . . . .: vllok. 'ilaknut;

er.c.

_'I......

......: Ime za bulwu kod Rlmljana; (molda od gr. phageln

lastl; Zbog plodova za lelo) ·

fameIto: prama narodnom Imenu .. Iaml, .. u julnoj lIalill zs aladun IQuercus I,unetto Ten.) :

,........: late villne, usko obllkoyan:

~IJaI nauk. kola 8a bayl proutavanJem poleva per/odltnostl, apeclJalno poJeva u ftvom ,vljatu; ~M"':

r4881, crvenosmed;

&rIIlnoet (fflrtllts) : plodnost ;

smokvu (drvo I plod) kod Rlmljana. naslul:uje sa da Ie rijet uzeta ad Fenleane; gr. sykon, dovodl se u yezu sa Ileus; "laldldlfa (klldocIlje) (gr. phyllon list. kladOB granOlca); listallkl organl (analognl 1181U) nastali metamorfDlom stabljlke, "pro kod Ruscus (leu/aatus i dr.: ntocenou: bill". z_ladnrca. prlrodne skuplne u koj/rna su bllJke gruplsane na odredenl na. ern, ne slueajna vel: zakonomJerno. u toku dugotrajnog istorilskog procese uzaJamne borbe I prilagodavanja keo I adaptaclJe ne fizitko-hemijske uslove SpOlj ne sredlne: ftIogeogratlla: proutav. rasprostranjenost poled/nih bilj nih vrslll I flora, kao I nllhov Istorllskl

PIcuI: Ime ze

razvo/:

•

mo.ocrologlJa (litocenologlja): nauka 0 biljnim zajednicama; fftmmula: vjerovatno od lat 114mma plamen, zbog ukusa billke Clematis lIammu/a, koil pall; Mra: cl.'okupnost svlh biljnlh vrSla neka oblastr; ...,,. pltno: s pumm cvJelovima ; no,.nUnua: iz Flrence (ltallja); 'aUdlulmua: lako smrdljiv (protriJano liMe); 'olltlua: lianat; 'ormanekllnll: prama fe§kom bolanlfaru E. For mAn e k - u (1845-1900), koji Ie lalrativao I floru nallh kraJeva; Forsythl.: William Forsyth (1737-1804), proslavljenl engieskl vrtlar, dlrektor kraljevskog vrta u Kensingtonu; trtgIlla: loman, krhak; Irtngulus: krhak Frtxlnus (gr. phraxls = plOI, ograda, od phrasso og radlli) : poliO sa drvo jasena upotrebIlava za ogradlvanle ; lrutIc6lU1: grmolik, grmast; Iuacus: smed ; "llbulus (Iat. galbulosus) : boblfasta Ail arka; Glrlp: (s. juga Francusk. po narodnom nazivu za prnar Quorcu3 coccI/era) _ vegelaoila nlakih zlmzelenih f bunova I polutbunova, oblfno ne vllih od 1 m, ve61nom obrazuju vrlo razrlledene zajednlce; predstavllaju daljl slupanj degradacije zlmzelenih Ivrdolisnlh Auma I eeslo nastalu kao razullat prellerane jspaN. U natoi fiori, vegetacila garlga pripada poaebnol andamnol svezl Cisro-Eric/on Horvatl6; Genii": naziv ove bllJke kod RlmlJana (genesIs iii genist.) izveden Ie ill od lat. genu - koIleno. Jer su mlade grane kolJanaste, iii od keltskog oen fbun; genulnu.: pravl, prlrodan; germAnlcus: germanskl, njema¢kl; g.nKlum [gynoeceumJ (gr. gyne = tena, vlkos ku¢a) : ko[ektlvna oznaka za !enske cvjetne dlJelove ; glnntll: slbirsko Ime I_dne vrste javora; gliblr, glibra: gladak, gol ; gl6ucua: plavozel.,n, sivozeien; glukozldl: predstavljaJu va!ne darivate saharlda (Ia¢era) , Onl su vrlo rasproslranJanJ u prlrodl. Ve¢/na npr. blllnih plgmanala pripadaju glukozidlma; gluUn6tua: IJeplllv; graefll.: vllak, skladan; grHeua: grekl; grlndlf6l1us : vellklh listova; gronl' (corymbus) : cvasl sllfna grozdu, gdle poledlnl cvjetovl lefe u Istol ravnl, !ito znael da 1m Ie cvletna petalJka razllelte duflna (npr. kod vrsla roda Crstaegus I dr.); IIrOSHdenUllul: grubo nazubljen: u...,.rb: masa sfi6na Ivrdom kaufuku. Dobiva sa koncentrisanJem mljefnog soka bilJaka II (npr. u korl raznlh vrsta roda EvonymuB 1 dr.). Dobar je Izolalor toplole Ie Ima prlmlenu u elaktrotehnlcl; htbitua (Ial hAblrus - Izglad. oblik): obllk. spolja!njost. spoljalnjl Izgled (op§ti Izgled slabla): hale.,.na.a: po gradu Alepu u Slrljl; haloPle: bllike koja su pril~godene ,fivotu na zaslanjeni m zemlJlltlma; hau.torlja (haurlre crpsll) : organl za slsanJe kod parazlta: hlbtCirpu.: pahulJaslih plodova: tlJcltra: (gr hedra - pOdloga. tlo) Jar je bUlka prl fvr!¢ena za podlogu. Drugl navoda 41 Je od kallskog hedes ute, na kole brlljanovo ,Iablo donakle Uei; .....relahlh prama njemafkom bOlanlfaru T. von H e I d ra I ch u (1822- 1902);

he1lo1Hne blilke: bUJke IVI.tll, bUjke koje se razvIJaJu u usJovima pune dnevne svjetrosli, one ne podnoae zasjenu; HellHptrma: (sperma sjeme), sJemenke nose na ledima u viAe redove duge, zrakaSle

papU., "'11x: zavoJlt, splralan:

herb6ceul: zellast, hermafrodllan (1108 hermephroditus): dvospolan CVjet; heteroftllJa (or h't'ros = razliOit, phyllon = list): polava da se na iSloj biljci nalaze lislov!

razliullog obllka.

heterophjllua: razllOllih listova; hlbrlcl: krlmnac, bastard ; hIgroftte: (gr. h-ygr6s - vldan. mokar, phyt6n = biljka) ; biljke kOje su prilagodene uslovima veama vlafnlh stanlAta. hlpogeli!:no (klilanje) [germ/natlo hypogaeaJ: (gr, hyp6 = ispod, gee lemlja); pri klijanju ostaiu kotlladoni (supke) pod zemljom: hlpp0c6ll1lnum: (gr, hippos kon)): dlvlJI (konjski) kesten ; hlralitul: oporo dlakav; hJorotll: (gr. chloros zelen. fyI/on = list) ; bllJno zeienilo pomacu kojeg zelene biljke na svjetlosti stvaraju organske materije iz neorganskih: holandlcuI: holandskl: Holandlka bol.I' brtleltova: uzrokuje suAenje fivlh briJeslovlh stabala. Uzro~nik ove bolesti Ie gl,iva OpMostoma ulmi (Buism.) Nanni (Syn,: Cerastomel/a ulml (Schwarz) Buism.J. Bolest Ima epidemljski karakter, a prvi pul je konstatovana 1919, godine u HOlandiji, Ie ,0, Ie adatle lime. Smalra se da se kod nas od ove bolestl osu§ilo oko 30-SO °la brio jestova, Hom6gyna: (gr. homos _ istovremen. gyne == fena); jer se istovremeno sa hermafrodilnim cvJeto.... ima nalaz! jedan red tisto fenskih cvjetova na rubu iste cvjelne glavice ; horizont6lll: horlzontalan, vodoravan; hortlkullura: (Iat. hortus vrt): vrtlarstvo: hOlDI: H 0 s t N. T. (1761-1834). austrijskl lijetn ik i botanitar: humUlllus: nlsko polegao: humut: speclfll:na pedogeneti6ka tvorevlna , organska materlja u zemlji§lu u svim sladijima malamortoze. Prj tome sa u svakol fazi razlaganja smlenjuju razli6ile Grupe organizama: hypog16aaum: (gr. hypo = ispod, glossa jezik): zbog jezi6astog izgleda lilokladija kod Ruscus hypog/ossum I druglh vrsla, Idaeus: sa brda Ide na Krell: lIax: po nazivu kod Rlmljana za vrslu hrasta (Quercus ita,,): preno§enje Imena ustijedilo je zbog sh6nostl hslova: IIIjrtcuI: Ilirskl ; Impl'xua: upleten, zaVlnut. IncilnuI: slvobijel. pepeljast : Indlkator: (lat indicator pokazivaO •• ukazivaO): slvar ii i pojsva koja ukazuje na neslO, U ovom slu6alu blljk&. kOla ukazuje na odredenu kiselost. vlafnest. sastav zemljista ild: InlraapeclJakl: kojl sa odnosl ns laksone. po rangu nlte od vrste : Integer. 'ntagrum: 6ltav. nerazdljeljen. Cijelog ruba ; Inlenn6dlua: srednli : Internodl): (inter Izmedu, n6dus = kOfjenee): die slabla koji se nalazi izmedu dva kotjen· cals (nodlla), It61lcuI: lalijanski: )ap6nlcua: iapanski : Jednodomna blilka (planta monoeica, p. mono/ca): ako sa ns jednoj te iSloj biljci nalaze muAkl i tenski cvjetovl : ladnollPolan evllel: evilet koji sadrfl iii sarno prasnlOke (mu!ke) l ei' 1I0s masculinusJ iii sarno plodne (fenskel( tlos femineusl diJelove (vldl pOd "dvospolan evi jel .. ): J6glanl: ssfelo od skrat.:enog lat J6vis, (gen. od Jupiter. glans - orah). Ij Jupilcrov fir _ orah obl6nl (Jugfans regia l.) . '(lnceul: kao sila (Juncus sp ). JunIperus: (jullenls - mlad i pario radam) : u vezl s lim Alo se upolrebljava kao abortlv: kalclflll: vrsle kolima Ie ~a uspJe~an .razvol .' oPslan~k pOlrabno pnsuslvo kaleijuma u pod. lozl, III su 10 vrsle kOle se nalbolle razvljaJu u prlsuslvu kalciluma, ali mogu oslati , bez njega Jcak:Hobne: vrsle kola ne pod nose kalcilum . blalfuga: bUJke kOle izblegavalu kre~nlak. JJauItrIorll.: (Ial caulls slablllka; 1I0s, I/OflS evijel): pojava da se cvJetovi i plodovi nalue neposredno na slabllma. 1d1dDdQe: vldl fIIokladlla

kllma'ogena, klfmaka: (klimazonalna) zajednlca siofeniia I postojamja flloeenoza kOja naja bolJe odgovara uslovlma I mogu6nostlma date oblasti. u prvom redu klimatsk.m pnlikama. U odnosu prema spoljainjoj sredlni kllmaks--zajednica se nalazl u stanJu relallvne ravnOa tete. relalivnog mirovanja; konektlv: (connllet.re = spajali); dlo antere ko,l spaja oba okca; konHI"Y.lor: (Iat. conservator euvar) : doslovno ' euvar zbirke. onal kOjl se brine . •. ; konzumlr.U: (Iat. consumere = potroliti); potroiltl. pojesti . kotschyl: Kotschy Theodor (1813-1866). austrljskl botanlear; kMroflt.: (gr. ;ceros = sUh. phyton - bUlka) bllJke prilago"ene na viAu suAu vazduha I zemIlltta (blljke suAnlh stani!ta) : kultlv.r, (Cult/var): vrtna forma; kupula, (CtJpu/a): kod neklh drvenastih vrsta poseban dio u kome Ie smje§ten plod; nastaje razrastanjem i odrvenjavanjem cvjetnog omotaea i cvjelne drAke: sa sazriJevanjem pl~ dova postaje kotasta III drvenasta. u obJiku kapice. odnosno pehara (kod hrastova) III loptaslog. odnosno ± jalaslog omotaea, koji se otvara zaklopeima (kod bukve). Povr§lna kupule mofe biti Ijuskasta iii sa lislastim, Ailjastim iii bodljikastim izraltajima; kuralor: (curare - brinutl se) ; staratell. onaj kojl se brine (npr. brine se 0 zbirci i dr.); IHVis: gladak. ravan ; lanugln6sua, I.nuglneus: fino vunast ; L6rix: Ime od lat./ardum, laridum = salo, mast; odnosi sa na smolu drveta ; latlt6l1ua: iirokolistan : lau...,I.: mali lovor (u vezi sa slienoAl:u sa li§Cem lovora /Laurus nobllis/): lautH611u.: koji Ima IIstove sllene lovorovim (LBUruS nObilis); Laurua: antieki naziv, kod Plinlla, za lovor; lenUscua: ime za jednu egzoll6nu biljku (Sehinus molle); lelodrpus: koilima glatke plodove: leuc0c6rpua: kojl ima bijel plod; leucodtrmla: kojt Ima bijelu koru, bjelokori: Ugllatrum: od lat. ligare = vezati. jer su vilke grane pogodne za pletarstvo; IIjan.: biljke sa dugaekim. tankim stablima koja putu uz drvete III neku drugu podlogu; litoral.n: (Iat. litus, litoris obata) obalni. priobalni ; Lolaeleurla: Jean louis Augusta lo i s e leu r-Deslongchamps (1n4-1849). franeuskl Ijekar 1 bolaniear. autor djela ..Flora Gallies_ (1828) ; Lonfcera: po njema6kom Ijekaru i bolanlearu lonieeru ; A. lo nil z e r (1528-1586) : Lorinthus: od gr. loron - kaii i anthos = evljet; zbog Izg/eda kofastog lisla: IliIeua: lut; L,cop6dlum: (gr. Iykos = vuk. podos nogal Ime za crvoto¢lnu: ....ced6nlc..: make<fonskl; mBCl'OCllrpus: krupnoplodl: m.crophjllua: krupnollstan : IMcr6stemon: sa vellkim pra§nlclma; macu16'us: pjegav: mih.leb: arapsko Ime raHllke ICer"3us mahaleb (L) Mill.]; milor. mij ..: veel : maklJa: (pO korzikanskom nazlvu za formacllu); vrlo gusta, zatvorena formacija raznog zima zelenog fbunja (Erica-vrste. Arbutus unedo, C/stus-vrsle, Smilax aspers ltd.). obleno naa stala degradacljom S.ume easvine; Mil .. ' od antiekog nazive (gr. ma/on) za ovu biljku I lat. malum njen plod; ....IyIIM: po Karl M a I y - u (1874-1951), istaknutom i plodnom Istraflvaeu bosansk~herc. gova¢ke flore, dugogodllnJam kustosu ZemalJskog muzeja u Sarajevu i osnivaeu sarajeva skog Botaniekog vrta: mandchllrlcus, .... ~urtcus: mandlurskl; m'a m'aculus: muAk.; maillm: (gr. mastiche) smola od trAlje. upotrebljava se za lijepljenje; med16l1a: srednji : megilatrobllusJ: f enski strobilusl iii -lenaki cvjetovl_; M6apllua: ime za mu§mulu kod Rlmllana; mez6reum: mofda od latinizovanog arapskog mezerium - ubijali. u vezl sa otrovnoi eu bUjke Daphne mezereum; mezokllrp (m8S0eBrplum): srednje oplo"e (npr. srednji. mesnati dio jabuke. IreAnje, vllnje I dr.); mezome: (gr. menos = srednji, phylon = bUlka) ; biljke priiagMene na umjarenu vle1:nost vazduha i zemlllAta : mlcfOCirpua: sitRoplodl ; mk:fOphtllus ~ sltnolistan;

~~~~r£.~~~i'f:h:/za korlJen), UlJIV8Ishranu ako korllena III u korljenu znal!aJa za nJihovu (mikotroll/a), (vldl

u kolaj na.taiu

polanova

v;~ih

mnogih takoder pod

zma, Ij. mlkrospore;

III _mulkl cvjetovl-:

I (pO Monpeljeu u Francuskoj); vanlSku I unutra§nju gradu biljaka; elzaAki florlsl., brlOlog I Ijeker:

I plodova i Iistova kod borovnlce obJ(!ne (Vaccinium myrtil. communis); -;;:;ii~;USP'jevatl): nazlv za ovu bllJku kod Homera pod myrtos, a kod n Nekl smatraju da je ad gr. myron - balzam. jer su list i plod

MinuI: vrlo mali (palullast). ntranltanum: neretlJanskl (po naziyu za rijaku Neretvu). nebrod'nlll: po planlnskom maslvu Nebrodl na sJeverolstol!noj Sicilljl; nektarlJ: tor nektar = pit a bogoya) , medne .flijezde cVJetova (mednlcl): nfger. nlgrl, nlgrum: ern. nlarielM: crnkasl (koji poslaje ern) . nlveUl: snjelnoblJal. n6bllll: olmlan. gospodski, ugledan . nodlum: evor, nodll. kolJence. n~x: orah III oraiClc,

obtudtul: zatupljen. occldentiUI: zapadn.. zapadnlacki. offlclntUI: upotrebljlv. Ijekovil. Ole.: od gr 8/am, a lal oliva maslina; omorlka: naAe narodno Ime za vrslu Picas omoflka (Panelc) Purkyn6: Ophlosloma ulml: Vldi pod .. Holandsks bo/esl brIJestovs .. ; 6pulul: kod RlmlJana Ime za Acer campestre, preneseno na Viburnum opu/us zbog slicnosii IIslova; orblcularll, arblculat.: krutl~asL Oreoherzogla: prema prof. drT. Herzog-u. profesoru bolanike Univerzitela u Jani (ODR). Pozna! po broJmm naucmm ekspedlclJama Izvan Evrope Autor djel4: " Analomla der Lebermose- (1925), - Geographie der Moose .. (1926) i brojnih druglh briolot;kih studija. orlenltlll: istocnl. IstocnJackl. 6rnuI: Izvodenje neslgurno, treba da je u vezl sa gr. oro/nos _ gorski; O.lryl: (Dr oslraon AkolJka) zbog izgleda plods ' 0.9r11: nRZIV ove blilke u Grtkol. ali ne po eglpatskom bogu Ozirisu : oVlllf6l1ul: laja811h Iistova. ovtlll. ovalul: jaJast; olqletnthul: (gr oxys _ oitar): sa o§tnm trnovlma ; ox,cedrl: Jar flvl oa Juniperus oxycedrus (mlsll sa oa Arceulhobium 0); oXfc.drul: Ime za §mriku (Juniperus oxycedrus L.) (gr oxys oMar): Ox,"c6ceuI: (9r kokkos boba): zbog boblcasUh plod ova; po rllecl Pad (PO) u sJav ltallJI : aoUckl nazlv za ovu vrslu od gr. parln - opel I uron mokrat a (III od gr. pallo _ I uron). jer sa ova blljka uzima1a kao sredslvo za lul:eoje mokrate; p.pll;;·;-iP.;,~i,!.~;~; papilozan - bradavlcasl) . bradavicasto Izbol:em spoljni zidovi epidernamelolk {.f:lvoUnla iii blljka kola livi u Uj clu Parnasa. (2459 m) u Grl: koj. sjcdisl3

l:eAaIj). l:eAljast ;

pedoIogIJI: (gr. ped~n = zemlla, logos = nauka): nauka kola se bavl proueavanJam zamllilta: zakone nlegovog postanka, ilvota, evoluelj_ I geogrefskog ruprostranjenja: ptdllnculul: cvJelne drlke, stapka; p'hdulul: vlsetl; pentimerll: (gr. penta = pel. maroa = dlo' u ovom slutalu. pataroelenl evlalnl krug ; penUndru.: sa pal pratnlka: perlclfmenu.: vrsla kozJe krvl (Lon/cera): periderm: (gr. derma = kola); sekundarno pokorltno Iklvo kole preuzlma funkclju epldermlsa: perlnrp: wrdl ovoj. npr. kod IIjeske: Perfploca: (gr. perl = ndokolo, gr. ploke/n = ovijatl, povllatl) ; zbog stabljika kOja sa pavl)a; petlol'tus: sa drAkom petraau.: kojl rasle na sljanovltlm mlaatlma; Pelt'rla: po amaleru florlslll uljltallu lazlka u Dalmaelll: Pelaru (Franz Petle r 1798-1853), peuce: (gr. peuke) smrlja; Phloml.: (gr. phlox = plamen) : jer su vunasn IIstovl naklh vrsta upotrebllavanl kao fllilJI u svJeUlJkama ; phoenlceus: jarko crven: Pice.: ad lat. pix = smola, nazlva za jelu kod Rlmljana, ler sadril smolu : plomant: bola blljnog iii livotlnjskog porljakla; pll6tu.: makano dlakav ; pfnnaUflduI: parast, perasto rascllepan; plnniitul: parast ; Plnu.: Ime za bor kod Rlmljana : PII.llela: luodl S8 od gr. plssa ::; smola I akeoma/ ::; IzlIJeelti. dakle blljka sa Ijekovltom smo10m; Ime mofe bill slrijskog porijekla ; PIA'lnuI: antltkl nazlv za P. aeerl/olia, od gr. platys = iirok : zbog na~lna grananja, kao I obllka I Izgleda IIstova; plalanold.l: slltan platanu ; pla'yphjllul: Ilrokolistan: plldtus: naboran: pneuma.olora: polava korjenova zs disenje, u vezl sa anaerobnim uslovima zemll/Ala, putem kOJih se korllenov slstem snabdlleva klseonikom Iz vazdui ne sredlne : pod6l1cu.: Iz Podolia (jufna Ruslja): pollgamnl bllJka : (planta polygama) blljka sa fenskim, mulkim i dvospolnim cvijetovlma (Fraxinus excelsIor, Aeer p/alanoldes I dr.) (vldl pod - jednospolan- I - dvospolan_] : polulkloiline bllJke: au one koje nalbo/le uspiJevaju u utlovlma pune dnevne svletlostl, all podnose Iluiestan atepan zsaiene; polycirpu.: mnogoplodan; polyphjllul: s mnogo ".Iova, mnogoll. tan; polflrlchul: mnogo dlakav: pomlf. ruI: jabuljaat: p6nllcul: ponlski: po atarom nazlvu za Orno more I zemlje oko njega (Iat. Pontus): populaclJa: grupa organlzama ledne vrste kola (grupa) U datom trenutku nasellava odre4enu oblast, odnosno stanllte; P6pulul: antlljki nazlv ovoga roda kod Rlmljana, porijeklom vjerovatno od gr. pa/pallomal = traperlU, drhtetl, u vezl sa leko pokretlJlvlm U!tem vrste ovoga roda : pr0c6rul: Izdufen, vlaok, vltak; procumbenl : letetl, povaljen ; PnlnuI: od antll!kog naziva ze IUJIvu gr. prumnos, a. I. prunnuB, ze cljelu blljku. Posloll I mit. Ijenle de Ie nazlv od lal. pruma, u znaljenju mdak, pepeljak, pa!lIIo zrell plod ! IJlve Ima bleliljaatu vo6tanu prevlaku : puudopI61.n",: lu nl platan (polto IIslovl ovoga javora podajetaJu na lislove plalana), Pseudo" . : (gr pseudos = Idan I Tsuga) : Japansko Ime za drvo; puIMICen. : pahuliast: umino, pumlll.: patuljast. mall, nlzak ; ~unlca: ad I. punlceus = jarko crven,. kao 110 Ie I bola cvljeta I ploda ove vtste; po druglm Ime roda po punljl sada!njem TUnlsu: purgaUvum: sredslvo (lilek) ze l!IAtenje crljeva : purpurauI: purpu,'!o erven , plrlformll: kru Akohk ; Pyracllnlha: (gr. pyr = vatra I eeanlhos ::; bodlja, Irn): zbog vatrene bOje plodova: pyraml d• •• pyremld6tu.: piramldalan: p9r....r : "p'lrus - krulka, nastavak ..asler.. znsl!1 manje vrljedan kod biljaka : dlvlJl, dlvlj. kruAka: Pf'1'UI. PlruI: nazlv za kru!ku kod RlmlJana: Qu'rcuI: ime za neke vrale hrastova kod Rlmljana, od mnogih Izvo"enja Imena vjerovatno Ie 11 kellsko9 quet = lijep I cuer drvo, iii Iz gr. kerehe/n blti rspav, svaksko zbog kore

:-P~~P'!"a, truruav. noy), sad.lnll, danalnJI. Iz nslieg doba ;

~~:ii:';;k~;

oatRtak nekadunje drevne flore iii drevnog roda;

~~w~~;t:"'~ =

Irn, lrnall grm), nazly kod Teof,asts i Dloskoridesa za vIsta

~~~=:~:~~~~:t~~AOdOP8'

(odnO$i S8 na masiv Rodopa); drvo). zbog cvletova crvenih kao ru!a - pjenisnik. slee. da Je nazlv ad gr. rhus - drva za Itavljenje. Drugi navade da je od gr. tetl, tto hive kad S8 kora zaslJete. Iii ad keltskog rhudd .c- crven, zbog

• _••C.~~ •••

ribas, oznacavaju IjakoYllu biljku Rheum ribes. Po osvajanju Spanije. blla Arapl su nJen nazlv prenljell na rihizlu, odnosno njen plod ; , Rob I nJ (1550-1629), vrtlaru Henrika IV i LuiS XIII u Parizu, kOli -~ bilJku iz Virginije u Perlz;

n,. ,.. . . :

l8 RoemIIrfn. .;

oval

rod. smatra sa da je izveden ad indogermanskog

"",m.";,,' • vjeruvatnu ad gr. rhups

mlrisav Postoll I ova bUJka rasle I po

i:;lb ,

tbuniC: , myrtnos

lal ros = kap. rosa i m8rinus

posta

= morski ,

rotuadlf6lluI: okruglohstan; rubrtfollul: c:rvenih listova; R6buI: ad lat. ruber - crven,

,er vi§e vrsla ovoga roda imaju crvene plodove;

........ rupatrta. rup'.lre: onaj koil raste na sl.jen8ma; Ru.cus: naziv kod Rlmljana za vrsle ovoga rods, ad IUS poslu!lIl za tl§cenje •

selo i

scora _ metla, posta mogu

..bini. ublnl6ft11: po Sabin,ankama; ugltliUa. "ultilul: slreIU!:ast • ..lIcllollus: IIslova popul vrbovlh (Salix SP,), ..UellnI klMlln.: u prlrodl se nalul vezan. u glukozldu ..sa/icinu .. kojeg ima u karl i liscu vrba (Salix). Denvall sallcilne kiseline se upoireblJ8vaju, npr., za pravljenje hlekova: ad najva2m"h dertvata Ie acelil..sahcllna kisehna, pozna!a pod nazivom .. aspirin .. , koji se upotrebljava kao IIJ.k protiv raznlh bOlova. S6Ux: n8%IV kod Rlmljana za vrsta ovog roda. a kod Grka h.lix povijen, uviJen, jer su im grano savltljlv• • S61v11: nazlv kod Riml,ana za S. offlclna/iS od I sal1l8f9 = spasti spasavali, izlijeC!ili, jer sa upolrebljava u I,ekarstvu, HlwlHf6U.... sahllNllus: sa listovlma koji su slilm omma kod vrst_ Salvia omainalis: Samb4cUII: ad gr ••mbyx, nazlva 2a crvenu boJu 010vn09 jedinlenja mmlJuma, na koju naiici clVanl $Ok ploda • ..nacIJ.: (Ialsanetlo lijee&nje), Izljeeenje, ozdravlJenje. pobolJ'anje, Sredenje; AngulMUl: crven kao krv. HIIYuI: allan. galen • ......1.. : kojl rute na slljenama. stjenoljubiv.

8C6ber. K6br.. SCIIbrunt: oAtar: achnelderl: Camillo (Karl) S c h n e Ide r (1876-1951) poznatl dendrolog. autor klasic!:nog dials - lIIustri.,tes Handbuch der Laubholzkund.... Sohwecllerl; Schwed ler , vrtnl lnspeklor u Gorn,oj aleziji; rimsko Ime bilJk.: poluperast, zimzelen, uolah (1770 1843), poglavica Ch.roke Indijanaca _ Ime za mamulovac u

i~[~::::~~::~: kOli su slienl listovlma majlme dutice (Thymus sp.):

:r.~i~~~~;(GramlneaeJ. prama Imanu leonahard Sa s J a t a venaciJanskog 18 stollelu. dr$ka, - Sibil), po javl,anju U iufnoj Slblriji;

Ijekara i

~~;,~~:5;:~~~~;sa= puna

ski.

IJuskama siena phyton = blilkal, blilke .Iene IJ blljke kola ne podno..

osvjetl)enJe i nBlaze se u uslovlma ve6e III

manle zasJene

LIlt. (sensu 'stlore) u Ilrem amlslu . 'lYOnlcus: slavonskl. Smllo: anUl:kl nazl Y za OYU i nekollko sasvlm razllMlh bllJ8ka.

solhr' (Iat sollrfJrlus - osamlj_n poJedlnac!:an) (u oyom slueaju) pojadinst an. usamljen S6rbUI: antitkl nazlY za S domestica I Storm/nalls, vJerovatno ad lat. sorbera = jestl. gu... tatl poliO se plod ad S domestics Jade. Sp6rtlum: ad gr sparlo, - pop iel. ufarl)s time su nazlvane barske bUjke kole S8 mogu upotrajebltl u pletBrstvu . pt el..: vrsta Sph. gnurn: rod mahovina 6118 vrste .fIve na vlatmm ,tanlltlma. tresetlAtima pretpostavlja 88 da Ie u vezl 98 gr spoggos - sunder apul ya

IPlnl ·chrfl ll: Hrlstov 1m

. plnolt..lmul: vrlo trnovlt • • plnosus: trnovlt Splr• • a: od gr speirs zavojlto uvojito. Jer Je S ulmarls (FIIJpendu/s u.) sa takvom ~aurom . spont. n.us: (I sponllmeus dlvlJi. samonlkao); samonlkao, prlrodan; 1. l tr.: (sensu stnchore) u utem 8mlslu. Staphyl.a: (Od gr. slaphyle - grozd): Jer J8 cvas! grozdasta I t. rlUS: ,alov neplodan sUpula: (sllpula _ slama) zallstak ler Oesto Ima slamast obllk Itolonlfer, stolonlf.ra: s vnJeiama stoma: gr stomus _ USia) olvon veclnom na naliOju !lstova. koll slute za razmJenu gasova: strobllusl: homolognl organi cVletovima. na prlmjer kod golosjemenlaoa; subalplnskl: pretplanlMski subsp. = subspecies} podvrsta' l uke.l lja: promlena blljnog poknvaOa na lednom staMlilu supfnus: natrag savl,en l upl trat. podloga sylvitleul, sylv••ter, sylvi.trl.: Aumski takeln a ka Old sadrtan u neklm dllelovlma lis. ( Taxus): ,.klan: slstematska Jedlnlca Ti marlx: nazlv kod PI n la pod tamanscus III lamance za ovu bl1lku ' l anlnl lres ov ne) najva.f:mJI predstavmci hemilsklh jadlnlenla ugljanlh hldrata sa aromatk m kisellnama koJi se SUSfecu u prlrodl Sluze u kozarskol Industnll za stavlJenJe kote; tatirlcus: tatarskl shOan zbog shOmh hstova T. xOdlum: od gf taxos _ tlsa I g, eldos TixuI: gr lasso _ redam) zbog pravllnog rasporeda Ighea Terra rO, I.· eNemea . tereblnthu.: moida u vezi sa gr teleo - builm jer kora od Pistac/a telebinthu$ buienJem i zas lecanlem dale lerpenl," termlnarl n (termmIJIIS): vrAnl terminologlll: skup Izraza kOJI se upotrebllavalu u jednoj naufnoj oblasti Iii u umjelnosti; telrem.,an. (gf tetla - Cetlf! meros - dlO) l:etvorol:lam cVletnl krug. thev.sllna: po alfirskom gradu Tebesu (antlckl nszlv Theveste). Tille: ant fkl nazlv za T tomentosa od gr II/os vlakno ler su u upotrebi blla IIkina vlakna. tlnctorlul, tlnclorum : upotrablJlv za bojenJe UnuI: rimsko Ime lempflke (Vtbum um linus l.); tomentolul: pustenast l orm!ni lll: (tolmma srdobolja) upotrebljiva protlv srdobolje tournefortl1 : prema Tournelortu (Joseph Pilton To urn ef 0 rt. 1656- 1708) francuskom botan l:aru kojl Ie naplsao Hlslo.,e des plantes.. toxleodltndron: (tax/cum - otrov gr dendlon drvo) otrovnog dNeta. tr' mulul: kO)i drhte trepell trl.nguli rls: trobnd t,lIobuI: sa tr refnla tf phlnul: obllka rogoza (Typha); ullglnolu.: kO!1 raste na motvarnlm stamAtlma, ulmliollul: brestollstan OlmuI: me kod Rlmllana za brlJesl unHO: kod PhnlJa I Kolumele nazlv za maglnlu (plOd od Albulus unedo): po Plinlju lako n.,."no lef se mote 2'8SIIIII kada sa sarno ledan (unus) plOd pojede (edo Jedem). iiVa-6tll • grotde medvleda (Jer medvledl lobote rado Jedu plOdove),

Iel,ll."og I. beets =

boblca. antlCk! naZIY

vrsle

ovoga

roda, elll Ie

bl'j ne z8JedOice kOle pOknV8jU neku ablast : razmnofavanJe bliJaka vegetatlvnlm orgaOlma (np t reznicama,

:~~~~~~~~~~;z~a;v~.~OlP~U~/1US~0f:d~,a~'~';lbi'i.:=~Vezivatl,

svezati, poste sa izmedu sabe slrtne,pleSh. a koje se po drugu zamJenJuJe (npr Saxifraga

ove bllJke kod Rlml,ana od I. vlscum = Ilepak , IJepak ze plree. zbog IJepljivih piOdoV8

vlrglnfinus: VlrdtlOsk, (USA). vltilbll: b,elocYJetna vltellUl, vlt.Ulnus: tut keo zumanac. vIUdll.: deminutlY od vltex loza vi", ldaea: loza sa brda Ide n8 Krell yulg'ri., yulgituI: obu!an. Op!tl. !Iroko rasprostranJen . weldilnll: L F v Welden (1760- 1853), vellk. IluMe!) pnrode Na nJegev pOdS!iC8J prislo se osmvanJu neklh parkova i poznatlh vrtova, kao npr. u Zadru, alpmetuma u Insbrucku (Austria), osnlvan)e vrta SChlosberg u Gracu (Austn/aj. Njegov herban/um se naiazi u posjedu Botamckog dru!tva u Regensburgu (Zapadna NJemacka). xyI6s'eus: (9r xylon

odsle~eno

drvo osteon

kOSI) kao kOSI tvrdog drvela.

zlgomorfan: (9' zygon - Isram, morphe - oblik) . organ (u ovom sluCalU cVljel) kOjl se moze podlJahtl na dva slmelTiona dljels sarno jednlm preslekorn (mOnOsimetriÂ˘an). Zlzyphus: ad zizuf jedne staro-femcanske njeci ad cag a treba da je naSlato lattn sko Jujube .. I francuska " JUJube zoohorlja (dlspergatlo zoochor/ca) rasprostlranle slemena I plodova posredslvom .lWOllnis (vldl endozOhOojs)

SKRACENICE IMENA AUTORA CITIRANIH U ATLASU

Abbrevlatlones auctorum (ovdJe au Iznesene skr&cenlce J puna imena Butora, Ie ukrslko oanovn! podael 0 njlms) Abtom,It: "BROMEIT J (1857-IMS), nl"meek! botanltar. Ademo'f'!c: ADAMOVIC LuJo (11184-193$'/: poznati bolanle&r, PrQ'.lor Velika I1kola u Beogradu Aulor brojnlh upet.nlh radova I: bllln8 g809r.IJe I ah!llemallka NaroeUo pozna, po monogr.'IJI 0 mezlJlklm zamIJama (18091 Alt.: AITON WI lIam {1731-17931. dlre klor Kew Gardens kod London • . Pille . HortUfI KewfHIa'._ Anlolna: ANTOINE F (1815-1886). dlrekl or vrla SchOnbrun u BeCu.

Amokl: moguce pseudonlml

AtcM,.,: ASCHERSON Paul Friedrich (1834-1913). dugogodil1njl kualo. bOlan fCkog muzeJe u Berlln-Da"'em·u AUlor brolnlh lIorlalh~k lh I ,.logeog r" lklh dlela. ar.: ASCHERsON P F. I GROEINER K. O. P. p. aulorl dlala -Synop,/e der mltte/eulop""hen Flora- (18l16-1838).

Aach.'

"Id.: BALDACCI Anlonlo (rOden 18871. laUlan.kl bOlanlfar. aulor brojnlh Ilorllllllki h djela od kojlh ae neka odnolo I na naao kralovo. Beck: BECK GOnthor von Mannagolla u nd Lorchenau ,'850-1931). profalor botanlko / dlraklor bOlanltkog vIta njemaCkog un/ven:llala u Pragu. Autor dlala . F ora Bo,no. HO/cegovlne I NovopazarskOQ Sandta"a.

lu 3 knj/ge) / blo)nlh dluglh radove ko)i ae ednoaa na lIoru nali h klajava. POlobno la v.J:na nlegova monograflja 0 lll rakim zeml/a ma "rlolonl: BEATOLONI Anlonlo (1775-18691. prolelor botanlke u Bolognl. Aulor dial • • Flora ltaIIC,_ (1134 do 1854). I',alow: BIGELOW Jakob (1781- 1879). ajevelnoamerh~ kl bolanlCat. profelor botanlke u Boalonu (USA) Aulor dlela ·Floruf. Boaton/en,/a.. I dr. llelIIolI: BLEele Vllollie [1911 1981) plolasor bolallIka na Unlv91lllaiu u eaograllu Plsac blolnlh dlala Ii oola'lI lIorUtllka alilamailke I IIlocanologlle. kala '0 pralotno odnoso na e mu OOIU III.: BLUME Karl Ludwig (1 ~IM2J. diraklor drJ:avnog Haroarllum e u Laldan-u (Holandije). Autor dlale . Flora Javae· I dr. IIytt· BLYTT Melthlea Numlon (1789-1M2). konzarvalor BolanlCkog muzaja u Oalu (Norveaka) Solei.: BOISSIER Edmond Plarra (1810-'888). Iyajcarakl prlrodnlak. Pluc dlala .FIOI. Ollanlall... (u II knJlga) 11881- 18841 10""': BO"RBAS T61 Vlncza (1844-1905). poznall madarakl bolanlear. piNe broj nih radoya. Cd kOJih II nakl odnolO I n. naaa krolava 8ottdI.1 80RKHAUSEN Morllz Baltha.ar (1180-1806). nlamaCkl botanlCar. plaae brojnlh dial. iz oblaaU l um aralva I bolanlke IJornm.: BORNMOLLER JOlaf Friedrich NlkolaUI (tIe2-1948). kUllo. harbara Haullknacht u Walmar.u Odlillan poznavalac 1I0ra Sradozomlje I Orllanfa ~: BORY de 81. Vlncenl. J D M (1118--114O). f,anculkl prlrodnjak. ~ I Chaub.: DORY da S. V. I CHA\JBARO L. A. (1185-18541 Bottoh'1 BOUCH£ (181'»-1881). njamafkl vrtla' 1M BRAUN Alexander (1805--18n). profalor bOlanlka I od 1851 dl,aklor Bolanh~kog vrta u Berllnu . • r -II • BRAUN·BLANOUET J . (1884-). po:nali 'rancuakl nau Cnlk••olac_ 'Uy,emane nau ka 0 bll/nlm za• • jlldnlCama (mosoc/olOfllla III IltocanO/OfIlIa), dlraklor Intarnaclonalna Itanlee za IlIIrdlyanle v-slalacl,e MedUarana I Alpa u M"onlpamaru {Ft.nculka,. Brlq.: BRIQUET JOhn I.aac (1812-11132). Ivalcarakl bolanlCar. Aulor d jal• •Prodrome de la FI0/8 cor.... (u 3 knllga) (1810) Clu'et· CHRIST Hermann {1833-1933J. Ivalcarakl pravnlk I bolanlhr. CRANTZ Helnr Johann Napomilk Yon (1122-1799). ilJaCnlk I plolelor botanlke u BaCu. OgotCanl prollvnl k L1nn6·a i Jacquln·a AUlor djel • ..$t/rp81 AU61liacae.. (u 3 kn/Iga) [1782-17171 CZ8C&Olt: CZECZOTT H : pol/Ike bOlanlllarka. pozna .. 0 eludljama 0 avroplklm V1IIIma bukvl (Fagu.)

c,...li·

Calak' CELAKOVSKY L J .\1834-111(2). eelkl bolanlCar Cam!,- CERNJAVSKI PavIa 1l1li2-). cd 1931-11150. kUllol PrlrQdnJaCkog muzoJa IIplke zamljo u aaogtadu: .a;adnlk Inl mull D e kologlju I blogaoglalilu SAN: pro/8IOt Sumarakog fakuUa" u BltOgradu: cd 11150 11'11 I radi u Bugarako! Aulor brolnlh radova Iz obla.1I palaObotan lke I !ltoelnologlJI nall h kra/eva Ceml .. Jov • CERNJAVSKf P I JOVANOVIC B. Colli!' COLIC B Dulan. dugogodllnJI dlraklor Zavoda " "IUtu prlrodnlh rl/alkolll SR SIbil_ I uradnlk C.lopl•••za.ma pllrod... Aulor bro/nlh radova I: zume prlrode I dr. David' DAVID Arma nd (112&-1800). franeulkl mi liona, u Kin!. DCM.i DECAISNE Jo.-ph (181)>-1182). pored broln,h druglh dja'a pllac _La 'a/dln /rullfal du Mu ••um. (u 1 knjlga, DC' DE CANDOLLE Augultln Pyramu. (1178-1141). Iva/carakl bolanlCar. aulor d/a'a . Plodromu. 'inatla nalurall. Regnl Vegelablll•• lu 11 knjlga) 11824-1874' . DC A ' DE CANDOLLE AfpMn.e (18115-1193). l in prelhQdnog. lYalearlkl botanleer. plnc djall Alono·gl.ph,a d Campanu/ac8aa••• Dber ctan. IJraprunfl da, Pllan:an•••Ragaln d.1 bOlanl.chan Nomenkl ..

Sy.,..

lUI- j

D89 • DEGEN Arp.d von 118116-1934'. poznali madarakl bOlanlhr; plol.lor p"lan.kog evauCili l1l Porad bro/nlh radov. kOjl la odnol. I lIa lIoru na.'h kraj ava. aulor oplatnog dlala .Flola Va/.b/tlca. (4 d .. bela .vnke) 11 _ _ ,93111· kola )a lazullal 'Ilrelivani a ocI , . .. do 1813.• "ekla. puna dv lja decanlle laid.: oEGEN A I QALOACCI A.

Del."

U Edlcljl PRIRODA JUGOSLAVIJE lzeile au aUjedete knjlge: 1. 2. 3. 4. 5.

C. !!;i1ie: ATLAS DRVECA I GRMWA C. !!;i1ie: !!;UMSKE ZEWASTE BIWKE C. !!;i1ie: ENDEMICNE BIWKE R. Lakusie: PLANINSKE BIWKE R. Lakusie, W. Misie: LlVADSKE BIWKE 6. C. !!;i1ie: UKRASNO DRVECE I GRMWE

U prlpreml au alljedaee knjlge: 1. A. Scfradtija, Z. Korene: SLATKOVODNE RIBE 2. T. Vukovie, Z. Poemjle, E. Â£lurovie: VODOZEMCI I GMIZAVCI 3. J. Gragort Z. Korene: PTICE 4. A. Sofradtlja: LOVNA DIVWAC 5. A. !!;pan, B. Antolle: BIWNI SVIJET JADRANA 6. A. !!;imunovie, D. Zavodnik: BESKRAWE!!;NJACI MORSKOG DNAJADRANA 7. I. Jardas: RIBE I GLAVONO!!;CI JADRANA