Egzotiĉne ribe i
AKVARIJUM kao “Najuspešniji stvarni iseĉak prirode”
SMISAO VAŽNOST ZNAČAJ •PSIHOLOŠKO-VASPITNI ZNAČAJ •EDUKATIVNI •EKONOMSKO-KOMERCIJALNI
Uzgoj i nega egzotiĉnih riba Nabavka akvarijuma: OBLIK VELIĈINA MATERIJAL MESTO AKTIVIRANJE
OBLIK
Najbolji oblik - PRAVOUGAONI OBLIK sa odnosom stranica 2:1:1 - obezbeĎuje dobar odnos površine vode u odnosu na zapreminu vode, samim tim dobru razmenu gasova izmeĎu vode i spoljašnje sredine. Veća površina - više kiseonika rastvorenog u vodi.
Drugi razlog je taj što pravougaoni akvarijum moţete uklopiti sa bilo kakvim nameštajem bilo gde u kući. Drugi jako popularan oblik je TROUGLASTI OBLIK ILI OBLIK DIJAMANTA. Ovakvi akvarijumi su predviĎeni da stoje u uglu prostorije.
pravougaoni sa staklenim poklopcem
pravougaoni sa ugradjenom svetlosnom haubom
kotobuki (seÄ?eni ugao) sa staklenim poklopcem
kotobuki (seÄ?eni ugao) sa ugradjenom svetlosnom haubom
VELIĈINA Veličina akvarijuma je jako bitna. Odrţavanje manjeg akvarijuma zahteva VIŠE vremena nego odrţavanje većeg akvarijuma. U većem akvarijumu je lakše uspostaviti i odrţavati biološku ravnoteţu nego u manjem. Minimalna zapremina akvarijuma o koji bi vredelo razmišljati je oko 30-40 litara (najbolje 100 l). Svi manji akvarijumi su teški za odrţavanje jer se na njih ne mogu prikačiti veći i jači filteri, pa zato zahtevaju više nege i odrţavanja.
MATERIJAL Ivice od ugaonog gvoţĎa (premazanog odgovarajućim bojama i lakovima), a strane od stakla odgovarajuće debljine (4, 8, 10, 12 mm). Moţe biti i samo od stakla spojenog silikonom.
Dimenzije standardnih modela i litraĹŁe Od 5 L do 50 L - staklo 4 mm Od 50 L do 130 L - staklo 6 mm Od 130 L do 500 L - staklo 10 mm
MESTO Pri izboru mesta za akvarijum, treba znati šta za akvarijum:
nije dobro
• postavljanje pored prozora. Sunčeva svetlost pospešuje rast zelenih algi koje će jako brzo ovladati vašim akvarijumom. • postavljanje pored radijatora, peći i sličnih izvora toplote, koji će prouzrokovari velike oscilacije u temperaturi vode u akvarijumu. • postavljanje na prolaznim mestima (hodnici i sl.), jer to smeta većini ribica, a moţe da se desi i da ga neko zakači slučajno i da ga razbije • Postavljanje u plakare i ormane za koje nije sigurno da li mogu da izdrţe teţinu akvarijuma i vode. •
postavljanje iznad električnih ureĎaja (TV, muzički stub, računar).
MESTO
Najbolje je Ako se za akvarijum napravi posebno postolje koje će moći da zadovolji sve zahteve koji se od njega traţe. Postolje moţe biti od drveta, metala ili kombinacija metal-drvo, odnosno sposobno da izdrţi teţinu punog akvarijuma. Akvarijum morate postaviti na predhodno nivelisanu podlogu ili će neka strana imati veće opterećenje i akvarijum će pući.
Pod akvarijum se stavlja stiroporna ploča (1-2 cm) da amortizuje vibracije.
OPREMA ZA AKVARIJUM
GREJAĈI VODE - sa termostatom i bez termostata PUMPE ZA VAZDUH TURBINSKE PUMPE AERATOR - RASPRŠIVAĈ FILTERI ZA PREĈIŠĆAVANJE VODEunutrašnji i spoljašnji
OSVETLJENJE haube (u standardnim dimenzijama) svetlosne lampe (gro-lux i bio-lux neonke)
TERMOMETRI - digitalni ili stakleni MREŢICE za hvatanje riba KOTILICE ZA MLADE PVC BILJE
GREJANJE
GREJAĈI VODE – zbog toga što se u akvarijumima uglavnom gaje ribe koje potiču iz tropskih predela Azije, Afrike i juţne Amerike gde je temperatura 25-28°C. Za merenje temperature koriste se STAKLENI ili DIGITALNI TERMOMETRI.
AERACIJA
VAZDUŠNE PUMPE obezbeĎuju AERACIJU, odnosno snabdevanje vode kiseonikom. Pumpe imaju jako malu potrošnju (2-4W = 0,3-0,6kW nedeljno)
Na dnu akvarijuma ili sakriven iza nekih ukrasa postavlja se RASPRŠIVAĈ koji razbija vazduh u sitne mehuriće (što su mehurići sitniji, to je bolje).
FILTRACIJA VODE U AKVARIJUMU U prirodi, nusprodukti ishrane riba se u istom trenutku rastvaraju u vodi u količinu koja nije opasna. MeĎutim, u akvarijumima, nusprodukti se brzo gomilaju do toksičnih nivoa (amonijak osloboĎen iz škrga, izmeta i ostataka nepojedene hrane), pri čemu čak i male količine amonijaka mogu ubiti akvarijumske ribe. Mali, obilato hranjeni akvarijum sa puno velikih riba će imati puno više amonijaka nego veliki akvarijum sa samo nekoliko manjih riba. U oba slučaja je potreban neki vid akvarijumske filtracije koji će kontrolisati količinu amonijaka.
MALE MAGNETE PUMPE su idealni pokretači biofiltera. Pumpe imaju malu potrošnju (5-7W = 1kW nedeljno) i prilično veliki protok od 200 do 600 litara na sat. Pumpe su potpuno submerzilne i rade tako što se potope u vodu.
FILTRACIJA se vršu u tri faze 1 - mehaniĉka - pomoću sunĎera, filter papira, perlon vate (ukljanjanje izmeta, nepojedene hrane, delova biljaka) 2 - biološka - pomoću bakterija koje amonijak i nitrite pretvaraju u netoksične nitrate (bakterije u filterima i brojnim površinama u akvarijumu) 3 - hemijska – pomoću aktivnog uglja i zeolita (uklanjaju se nusprodukti, proteini, miris i obojenost). FILTERI mogu biti •Unutrašnji •Spoljašnji
Primer unutrašnjeg box filtera
Pored toga što prečišćava vodu ovaj tip filtera je koristan jer i obezbeĎuje neophodni kiseonik u akvarijumu.
Princip rada unutrašnjeg filtera je sledeći (sistem spojenih sudova): Prljava voda (1) ulazi u filter. Pod uticajem vazduha čista voda (4) sa dna filtera se penje kroz cev (3). Na dnu se stvara vakum koji popunjava voda koja prolazi kroz filtracione materijale (2). Prljavština i odpaci se taloţe na površini sunĎera dok čista voda prolazi dalje kroz filter. Novi filter ne treba prati prvih mesec dana dok se uspostavi BIOLOŠKA RAVNOTEŢA u akvarijumu. U tom periodu u filteru se namnoţe korisne bakterije koje biološki prečišćavaju vodu. Kasnije, filteri se čiste jednom nedeljno (aktivni ugalj se zasiti), ali nikada istovremeno sa menjanjem vode.
OSVETLJENJE U većini regiona iz kojih potiču tropske i sub-tropske ribe, Sunce sija 12 časova dnevno. Vreme osvetljenosti akvarijuma zbog toga treba takoĎe da bude 12 časova. Simulacija dana i noći koja je potrebna ribama i biljkama ručno ili pomoću automatskih tajmera.
Fluorescentne svetiljke
Fluorescentne cevi obezbeĎuju najbolju kombinaciju jačine svetlosti, duţine trajanja i troškove upotrebe. Preporučljiva je kombinacija neutralne, bele svetiljke i toplo obojenih lampi koje sadrţe visoki odnos crvene i plave boje. Ovakve svetiljke obezbeĎuju dobar rast biljaka. Kod nas se mogu naći pod imenom GRO-LUX ili FLORA.
Halogene svetiljke
Viseći reflektori sa halogenim sijalicama se koriste kod akvarijuma VELIKE DUBINE i obezbeĎuju odlični intenzitet svetla.
AKTIVIRANJE NOVOG AKVARIJUMA
AKTIVIRANJE NOVOG AKVARIJUMA
Oprati, proveriti da nema pukotina, naći odgovarajuće mesto
Sipajte vodu u akvarijum. Još jednom proveriti da akvarijum negde ne curi.
Uneti podlogu, postaviti dekoraciju, posaditi biljke
Postaviti filter i grejaĉ (još ne uključivati !)
Postavite poklopac akvarijuma. Uključite filter, grejaĉ i osvetljenje. Pustite da se temperatura vode stabilizuje na 23-26°C pre nego što počnete da dodajete ribe.
VODA
Hemijske karakteristike a) pH (kiselost) - treba biti stabilna. Promena pH za više od 0,3 jedinice dnevno je stres za ribe. Većina riba moţe da se prilagodi pH uslovima koji su malo izvan njihovog optimalnog opsega. pH u opsegu 6,5-7,5 podnosi većina vrsta riba.
b) Tvrdoća (količina rastvorenih soli u vodi) – dCH (ukupna tvrdoća) dKH (karbonatna tvrdoća) d) salinitet Kiseonik a) Rastvorljivost kiseonika zavisi od veličine mehurića (što su mehurići sitniji, to je više kiseonika)
b) Rastvorljivost kiseonika zavisi od temperature (što je temperatura vode manja, koncentracija kiseonika koji je u njoj rastvoren je veća).
PODLOGA Pesak, kvarcni, mermerni šljunak, kolor šljunak, dekortivno kamenje
(izbegavati morsko kamenje i kreĉnjak),
Primer: 20% ilovaĉa, 20% suvi humus, 20% pesak, 5% zrnaca mrkog uglja, 15% treseta i 10% šljunka
DEKORACIJA Komadi drveta , panj mangra drveta, savana panj, PVC ukrasi, keramiĉke figure, ukrasni raspršivaĉi, posteri za zadnje staklo Sve treba dobro dezinfikovati (prokuvati ili dezinfikovati sa KHPO4)
Akvarijumske biljke Biljke ispuštaju kiseonik, apsorbuju veliku količinu štetnih materija koje u vodu ispuštaju ribe i koje se taloţe na podlozi. Broj biljaka treba biti adekvatan (formule), U suprotnom, narušava se biološka ravnoteţa.
BILJKE I RIBE IMAJU SASVIM RAZLIČITE ZAHTEVE. Ribe zahtevaju čistu vodu, sa puno kiseonika, bez prisustva nitrita i nitrata. Biljkama više prija voda puna hranjivim materijama (prljavija), sa dosta ugljen-dioksida, nitrata i mikroelemenata. Lakše je u akvarijumu imati lepe ribe nego lepe biljke.
Akvarijumske biljke
Biljke obezbeĎuju senovita mesta i zaklon za skrivanje riba.
Uglavnom sve vrste riba u manjoj ili većoj meri nadoknaĎuju porebu za hranom grickajući meke listove biljaka, a neke su čak prave štetočine. Ukoliko ţelite da imate lep akvarijum pun biljka, u akvarijumu ne treba čuvati ribe koje uništavaju biljke.
Egzotiĉne akvarijumske ribe Phylum: Chordata Subphylum: Vertebrata Classis: Pisces Subclassis: Osteichtyes Superodro: Actinopterygii Ordo: Teleostei Subordo: Malakopterygii Fam: Cichlidae, Anabantidae, Characidae, Poecilidae, Cyprinidae Phylum: Chordata Subphylum: Vertebrata Classis: Pisces Subclassis: Chondrichtyes Superodro: Elasmobranchii Ordo: Batoidei
Familia: Cichlidae SKALAR OSKAR iz Juţne Amerike (Amazon) DISKUS KRIBENZIS – iz Afrike (Kamerun)
Pterophyllum scalare - SKALAR
Astronotus ocellatus – OSKAR
Familia: Cichlidae Symphysodon aequifasciatus DISKUS
Pelvicachromis pulcher = Pelmatochromis pulcher – KRIBENZIS
(iz Afrike, Kamerun)
Familia: Anabantidae (Osphronemidae) “dvodihalice”
Betta splendens - SIJAMSKI BORAC
Poreklom iz plitkih voda Tajlanda i Malezije
Familia: Anabantidae (Osphronemidae) Trichogaster trichopterus –
TRIHOGASTER (trotačkasti gurami)
Trichogaster leeri
–BISERNI TRIHOGASTER
Svi poreklom iz reka Tajlanda, Malezije i Bornea
Colisa lalia
Familia: Characidae
Paracheirodon axelrodi = Cheirodon axelrodi – CRVENA NEONKA = KARDINAL
Paracheirodon innesi PLAVA NEONKA
Hyphessobrycon herbertaxelrodi – CRNA NEONKA
Familia: Poecilidae – ţivorodne ribe – lako se gaje
Poecilia reticulata – GUPIKA (muţjak) Poecilia sphenops MOLI (gold)
Familia: Poecilidae
Xiphophorus helleri
KSIFOFORUS (muĹŁjak)
Xiphophorus maculatus PLATIKA
Familia: Cyprinidae
Barbus tetrazona - TETRA Carassius auratus ZLATNA RIBICA
Barbus conhonius
Cyprinus carpio
UKRASNI Å ARANI
Barbus titteya
Familia: Cyprinidae Brachydanio rerio
STANDARDNA ZEBRICA
Brachydanio frankei
TAĈKASTA “LEOPARD” ZEBRICA
ĈISTAĈI
Ancistrus temminckii
Plecostomus punctatus
najpopularniji akvarijumski algar
ĈISTAĈI
Botia macracanthus RIBA KLOVN (jede puţeve)
Corydoras julii
ZEBRASTI OKLOPNI SOMIĆ Ĉisti dno od ostataka hrane i detritusa
ISHRANA egzotiĉnih riba u akvarijumima ţivom, smrznutom ili fabriĉkom hranom Sastav hrane U zavisnosti od načina ishrane riba (carnivore, omnivore, herbivore, limnivore), procenat masti, vlakana, i proteina varira:
Masti Celuloza Proteini Voda
Carnivore
Omnivore
Herbivore
Limnivore
3-6% 2-4% 45-70% 6-10%
2-5% 3-8% 30-40% 6-10%
1-3% 2-6% 30-40% 6-10%
2-4% 5-10% 15-30% 6-10%
NAPOMENE: a) Ne preterujte sa ishranom ribica! Količina koju mogu da pojedu za par minuta je sasvim dovoljna. b) Koristite kvalitetne i što više različitih vrsta hrane za ribice. c) Ako imate mogućnosti koristite ţivu hranu. d) Ako ste ih redovno hranili, ribice bez hrane mogu provesti i po dve nedelje. Za vikend ne treba da traţiti ko će ih hraniti.
BOLESTI egzotiĉnih riba Samo blagovremeno otkrivanje bolesti moţe imati pozitivan ishod. Dijagnostika nije ni malo jednostavna, a od dijagnoze zavisi dalji tretman. Ribe treba pratiti svakoga dana bez izuzetka, kako bi se dobro upoznali sa ponašanjem zdravih riba. Prvi put kada zapazimo da se riba ponaša drugačije nego što smo mi navikli, znak je da je nešto krenulo stranputicom. Izuzetno dobra navika je i da se obavezno pogledaju peraja riba gde se i najlakše uočavaju pojedine bolesti ili paraziti. Skupljeno repno peraje je pravi indikator bolesti isto kao i nezaiteresovanost za hranu Najčešće bolesti riba mogu se kategorisati kao: -
Bolesti koţe i peraja usled pojave parazita Bolesti koţe i peraja usled pojave izraslina, otoka i rana Bolesti očiju Deformacije, gubitak boje i ponašanje ribe Bolesti unutrašnjih organa i ikre Paraziti