61 minute read
Hebe Zhao
ZNANJA IZ IT-a ZNANJA IZ IT-a PRETOČILI SMOPRETO ILI SMO U NAPREDNA U NAPREDNA VIDEONADZORNA VIDEONADZORNA RJEŠENJA RJEŠENJA
PRIJE NEGO ŠTO JE OSNOVAN U NOVEMBRU 2011. GODINE, CIJELI JE TIM NEKADA RADIO NA PROIZVODIMA ZA POHRANU I MULTIMEDIJU, STOGA IMAMO APSOLUTNU PREDNOST U PROIZVODIMA ZA POHRANU. KADA GOVORIMO O RJEŠENJIMA VEZANIM ZA IP PROTOKOLE I MREŽNE ARHITEKTURE, UNIVIEWOVI PROIZVODI NEIZOSTAVNO PRUŽAJU NAJBOLJE PERFORMANSE
Razgovarao: Damir Muharemović redakcija@asadria.com
a&s Adria: Gđice Zhao, hvala vam na prilici za razgovor. Za početak, možete li predstaviti sebe, svoje obrazovanje i profesionalno iskustvo, dužnosti koje obavljate u Univiewu? Zhao: Ja sam Hebe Zhao. Diplomirala sam inžinjerstvo na Southeast univerzitetu, a magistrirala na Univerzitetu Zhejiang. Više od deset godina sam radila kao viša menadžerica za indirektnu prodaju za proizvođača telekomunikacijske i mrežne opreme. U Univiewu sam zaposlena šest godina, od toga posljednje tri kao direktorica Odjela za Istočnu Evropu.
a&s Adria: Uniview je jedan od najvećih igrača na videonadzornom tržištu. Prema Security 50 listi za 2020. godinu, vaša kompanija drži šesto mjesto u industriji sigurnosti na svijetu. Možete li nam ukratko predstaviti Uniview i najvažnije prekretnice u njegovom razvoju? Koliko ljudi zapošljavate, u koliko zemalja prodajete proizvode, kolike prihode ostvarujete itd.? Zhao: Uniview je jedan od pionira i lidera u IP videonadzoru. Treća smo videonadzorna kompanija na kineskom tržištu. Cilj nam je postati globalni lider u tom sektoru industrije, koji se zalaže za izgradnju sigurnijeg svijeta pružanjem profesionalnih i pouzdanih proizvoda
i usluga. Uniview potječe iz IT industrije. Prije nego što je osnovan u novembru 2011. godine, cijeli je tim nekada radio na proizvodima za pohranu i multimediju u kompaniji H3C, koja je u međuvremenu izrasla u najvećeg proizvođača mrežne opreme u Kini. Stoga imamo apsolutnu prednost u proizvodima za pohranu, naročito u IP SAN-u, mreži za povezivanje vanjskih uređaja za pohranu na servere. Akumulirali smo više od 15 godina iskustva u istraživanju i razvoju proizvoda za pohranu podataka. Kada govorimo o rješenjima vezanim za IP protokole i mrežne arhitekture, Univiewovi proizvodi neizostavno pružaju najbolje performanse. Kompaniji je dodijeljena druga kineska nacionalna nagrada za naučni i tehnološki napredak za “ključne tehnologije i opremu za prijenos podataka u nadzoru velikih urbanih područja”. To je najveća nagrada u cijeloj industriji sigurnosti koju dodjeljuje Državno vijeće Kine. Prva smo sigurnosna kompanija koja je dobila ovu nagradu.
a&s Adria: Uniview ima kompletnu liniju IP videonadzornih proizvoda. Možete li nam ukratko predstaviti vaš proizvodni portfolio? Zhao: Trenutno Uniview ima kompletnu liniju proizvoda za IP videonadzor: bullet, kupolaste, fi sheye i PTZ IP kamere, mrežne, hibridne i XVR snimače, softver za upravljanje videom i IP uređaje za pohranu podataka, monitore, LCD i LED ekrane, terminale za kontrolu pristupa, pametne interaktivne displeje itd. Našim kupcima pokušavamo ponuditi ne samo proizvode već i cjelovito rješenje.
a&s Adria: Šta je razlika između triju vrsta serija proizvoda: Easy, Prime i Pro, i koje su njihove najveće prednosti? Zhao: Od 2018. godine svoje CCTV proizvode klasifi cirali smo u tri kategorije: Easy, Prime i Pro. Glavni razlog je bolja prilagodba segmentaciji tržišta videonadzora. Trenutno se nadzorno tržište ugrubo može podijeliti u tri kategorije: vertikalna industrijska tržišta, tržišta malih i srednjih preduzeća i maloprodajna tržišta. Shodno tome imaju različite zahtjeve u pogledu cijene i funkcionalnosti proizvoda. Korištenje samo jedne kategorije proizvoda za zadovoljavanje različitih tržišnih potreba očito nije pravi izbor. Easy je početna, cjenovno najpristupačnija serija koja zadovoljava osnovne zahtjeve za nadzorom, a čija je prednost izuzetno visoka isplativost. U Prime seriji dodali smo pametne funkcije, bogatiji interfejs i bolju sliku kako bismo našim kupcima donijeli dodatnu vrijednost. Pro serijom, pak, osnažujemo ih većim računarskim mogućnostima, naprednim funkcijama (npr. optičko uklanjanje magle iz slike, SFP funkcija, koja konvertuje električni u optički signal i obratno, itd.) te raznovrsnijim proizvodima (npr. panoramske i LPR kamere) kako bismo zadovoljili raznolike potrebe velikih projekata kao što su sigurni gradovi, bolnice, metro, aerodromi... Podjelom na spomenute kategorije kupcima nudimo veći izbor i adekvatnu vrijednost proizvoda.
a&s Adria: Koju biste kameru najniže i najviše klase istaknuli kao najpopularniju? Zhao: Odgovor na to pitanje zavisi od regije, jer nisu isti proizvodi najprodavaniji u svim regijama. Na Balkanu su najpopularnije kamere iz serije Easy žarišne daljine 2,8 mm i rezolucije 4 megapiksela, kao i 1-SATA 4-kanalni mrežni snimač s plastičnim kućištem. Među vrhunskim proizvodima najprodavanije su kamere za prepoznavanje registarskih tablica te one iz serije AlphaView. Uz to, naš vrhunski integrisani upravljački server Unicorn koristi se u sve većem broju projekata, pri čemu ga klijenti cijene zbog visoke pouzdanosti i bogatih funkcionalnosti.
a&s Adria: Je li na vašu kompaniju utjecala pandemija koronavirusa i jeste li posegnuli za inovacijama kako biste održali poslovanje? Zhao: Kao kineskog proizvođača, trećeg najvećeg u CCTV domenu, COVID-19 nas je mnogo pogodio. Krajem lunarne godine, dakle od 23. januara do kraja marta, cijela je Kina bila blokirana i gotovo su svi stanovnici učestvovali u kampanji protiv koronavirusa. Ljudi nisu izlazili, radili su od kuće, a za nas su inžinjeri bili na prvoj liniji bitke. Ne samo da smo predstavili videonadzorne već i proizvode za mjerenje temperature iz serije Heat-Tracker. Lansirali smo ih za samo dva mjeseca tokom perioda zabrane kretanja. Ti su proizvodi pomogli Univiewu i našim partnerima da održe poslovanje, a u nekim je zemljama i regijama čak ostvaren veći prihod nego 2019. godine.
Lansirali smo neke proizvode čak i tokom zabrane kretanja. Ti su proizvodi pomogli Univiewu i našim partnerima da održe poslovanje za vrijeme pandemije
a&s Adria: Prošle sedmice predstavili ste
novu generaciju Prime-I proizvoda. Kakve ih funkcionalnosti odlikuju i kako putem Smart Intrusion Prevention tehnologije prevazilaze tradicionalna ograničenja proizvoda za prevenciju neovlaštenih upada? Zhao: Upravo je pametna prevencija upada najvažnija karakteristika Prime-I serije. U poređenju s konvencionalnim otkrivanjem neovlaštenih ulazaka, SIP usvaja algoritam dubokog učenja umjesto pukog otkrivanja promjene kontrasta slike. Pametna prevencija upada pri detekciji ljudi i vozila može postići manje od 1% lažnih pozitivnih rezultata. Filtrira većinu smetnji, poput pomjeranja lišća, svjetla, kućnih ljubimaca, vjetra i dr., a alarme pokreću samo ciljane mete, poput ljudi te motornih i nemotornih vozila. Videozapisi su razvrstani po kategorijama radi lakšeg pretraživanja, a svaka je obilježena određenom bojom, što je dosta jasnije i uveliko poboljšava efi kasnost pretraživanja.
a&s Adria: PixelSense je jedna od vaših ključnih tehnologija. Na koji način ona povećava kvalitet slike? Zhao: Glavni cilj videonadzora je jasna slika bilo kada i bilo gdje. Kamere moraju biti dobro podešene za pružanje slika visoke rezolucije i u boji pod različitim uslovima osvjetljenja. Dan i noć su dvije ključne scene. Nažalost, kako bi utvrdile je li dan ili noć, konvencionalne kamere obično koriste hardverske senzore poput fotoćelija, koje su u većini slučajeva manje pouzdane i zato se na tržištu može čuti mnogo žalbi na takve konvencionalne metode. Naprimjer, ako je standardna kamera samo postavljena pored upaljene lampe, sama će se odlučiti za dnevni način rada, a ustvari je, npr., ponoć. Da bi riješio ovaj problem, Uniview je primijenio jedinstvenu PixelSense tehnologiju kako bi zamijenio hardverski senzor preciznijim inteligentnim algoritmom, koji znatno povećava tačnost konverzije iz dnevnog u noćni način rada i obratno. Zbog toga umnogome poboljšava kvalitet slike prilagođavajući se različitim uslovima osvjetljenja. a&s Adria: Viši kvalitet slike zahtijeva veći kapacitet pohrane. Zbog toga je Uniview inovirao U-Code i UBS tehnologije. O čemu je riječ i kako one smanjuju količinu podataka koja se treba snimiti? Zhao: U-Code je patentirana kodek-tehnologija koju je izumio Uniview, a njen glavni cilj je smanjiti bandwidth i troškove pohrane koristeći H.264 i H.265 kompresiju. Za razliku od konvencionalnih tehnologija kompresije videozapisa, koje pokušavaju smanjiti troškove pohrane neselektivno žrtvujući rezoluciju i broj prikazanih frejmova, U-Code 2.0 koristi Intelligent Region Percepcion (IRP) za otkrivanje kretanja unutar svakog kadra. Pomoću te tehnologije može se smanjiti bandwidth, odnosno cijena, i do 95%, što našim kupcima donosi veću vrijednost. UBS je skraćenica od Universal
Uspješni projekti u Evropi
a&s Adria: Na koja se vertikalna tržišta fokusirate? Možete li navesti neke važne projekte, naročito u Evropi? Zhao: Radili smo na više od 1.100 velikih projekata u najmanje 140 zemalja i regija, uključujući Ameriku, Japan, Rusiju, Emirate, Australiju itd. Univiewovi proizvodi imaju široku primjenu, od sigurnih gradova, preduzeća i banaka do obrazovanja, zdravstva, tržnih centara, hotela itd. S bogatim iskustvim u videonadzoru, sigurni smo da ćemo napredovati na međunarodnom tržištu i pružiti profesionalne usluge kupcima širom svijeta. U evropskim zemljama kupcima intenzivno nudimo svoje proizvode i usluge. Među realizovanim projektima su: siguran grad u Bergamu u Italiji, siguran grad u Poznanju u Poljskoj, Hotel InterContinental u Bukureštu, trgovina Pam Panorama u Italiji, kampus Zalando u Berlinu itd.
Block Storage. Riječ je o naprednoj strukturi za pohranu koju je izumio Uniview, a najprikladnija je za korištenje u videonadzoru. Za razliku od tradicionalnih sistema za snimanje datoteka kao što su FAT ili NTFS, koji troše mnogo prostora zbog fragmentacije fajlova, UBS direktno dijeli videopodatke i snima ih na hard diskove unutar izvornog bloka podataka, čime se izbjegava fragmentacija datoteka i u potpunosti iskorištava hard disk.
a&s Adria: Najvažniji trend u videonadzoru posljednjih godina je vještačka inteligencija i internet stvari. Šta Uniview nudi u tom segmentu? Zhao: Mi smo, zapravo, vrlo rano počeli investirati u vještačku inteligenciju. Naši AI proizvodi naširoko su se koristili posljednjih nekoliko godina, a kineska državna televizija izvijestila je o nekoliko uspješnih projekata u kojima je učestvovao Uniview. Na inostranim tržištima započeli smo s prodajom proizvoda s vještačkom inteligencijom prošle godine. Možda ste primijetili da smo već predstavili brojne kamere s AI-jem, a u skorašnje vrijeme ćemo ponuditi i pozadinske, odnosno back-end proizvode. Ovo je bio jedan od naših strateških pravaca u vezi s loT-om. Uključeni smo u izgradnju mnogih pametnih gradova u Kini. Internet stvari je temelj pametnih gradova, a kamere su njegov važan dio. Osim toga, proizveli smo i neke uređaje za pametne domove, poput terminala za kontrolu pristupa, PM2.5 senzora itd., a u bliskoj budućnosti ćemo nastaviti inovirati u loT segmentu.
a&s Adria: Uniview insistira na visokom kvalitetu. Kako osiguravate pouzdanost u dizajnu i testiranju? Zhao: Uniview teži visokom kvalitetu dizajna, materijala, razvojno-istraživačkog procesa i testiranja. Naprimjer, Univiewovo IR refl ektirajuće staklo može povećati propusnost infracrvenog svjetla za 8% u odnosu na uobičajena stakla. Također koristimo automobilske LED diode za poboljšanje IR kompenzacije za 15%. Naš koračni motor u PTZ kupolastim kamerama glatko se okreće za 300 stepeni bez podrhtavanja, što rezultira stabilnim i pouzdanijim videozapisom. Dizajn brtve otporan na vodu i vandalizam sprečava prodor vode i prašine te omogućava jednostavno odvrtanje šarafa iz brtve. Sva Univiewova tehnologija laserske IR kompenzacije u stanju je pružiti i varifokalnu kompenzaciju, a također omogućava domet infracrvenog svjetla do 500 m. Ovo se defi nitivno može primijeniti na naše PTZ kupolaste kamere sa 44x zumom za dobijanje dužih i širih slika. Uz to, naš mrežni snimač dolazi s mnogo izvrsnih hardverskih prednosti. Riječ je o pažljivo dizajniranom NVR kućištu sa zaobljenim uglovima za sprečavanje nezgoda. Maglev ventilatori mogu smanjiti trenje i buku tokom rada opreme, produžujući joj radni vijek. Koriste se vatrootporni materijali usklađeni sa UL-94-V0 standardom za sprečavanje ozbiljnijih povreda ili oštećenja uzrokovanih požarom. Kućište naše bullet kamere napravljeno je od lijevanog aluminija, debljine 6 mm, što je 200 posto više od uobičajenog kućišta, i to se osjeti kada ga uzmete u ruke. Uniview ima jedinstveni centar za testiranje razmjene podataka u oblaku. Kao što je ranije spomenuto, dobili smo 2. nacionalnu nagradu za naučni i tehnološki napredak za “ključne tehnologije i opremu za prijenos podataka u nadzoru
velikih urbanih područja”. Naš testni centar u Hangzhouu zapravo se može smatrati programom provjere tehnološke ispravnosti. Time možemo efi kasno poboljšati obradu podataka i smanjiti troškove za 30%. Uniview je također pokrenuo laboratorij za testiranje pouzdanosti proizvoda tokom faze provjere, pri čemu uzimamo uzorke i testiramo proizvode za vrijeme masovne proizvodnje. Imamo i ESS te testove otpornosti na padove, vibracije i salinitet.
a&s Adria: Industrija je već godinama zabrinuta za zaštitu od cyber napada. Kako sprečavate curenje i gubitak podataka? Zhao: Cyber sigurnost nam je uvijek bila u fokusu i u nju smo rano počeli ulagati. Vjerujemo da postoje četiri nivoa rizika u cijelom CCTV sistemu: percepcijski, transportni, upravljački i aplikativni. Glavni problem prvog sloja je taj što se može preuzeti kontrola nad nadzornim uređajem. Transport, odnosno prijenos podataka podložan je mrežnim napadima, poput DDoS-a. Upravljanje se može ilegalno hakirati, a zatim i preuzeti. Haker na računaru ili aplikacijskom uređaju može napasti i aplikacijski sloj. Stoga radimo na jačanju sigurnosti na svakom nivou. Neću ulaziti u detalje, ali mogu vam dati nekoliko primjera. Glavni razlog zašto je kamera hakirana je taj što korisnik nema svijest da promijeni zadatu šifru, koju svi znaju. Usvojili smo mehanizam dvostruke lozinke, tako da korisnici koji se prijavljuju daljinski, putem interneta, trebaju jaku šifru. Osim toga, prema zadatim postavkama, isključili smo Telnet port, što blokira mogućnost upravljanja uređajem putem njega, a i sav mrežni promet između uređaja šifriramo pomoću SSL-a. Ukratko, s Uniview proizvodima ne morate brinuti o mrežnoj sigurnosti.
a&s Adria: Šta možemo očekivati od Univiewa u pogledu novih poslovnih strategija, tehnologija i proizvoda, kao i otvaranja novih ureda i tržišta? Zhao: Uniview je inovativna kompanija. Svake godine ulažemo više od 10% prihoda u razvoj novih tehnologija i proizvoda. Na kraju 2020. godine držali smo gotovo 2.000 kineskih patenata, a taj broj raste. Sposobni smo za naučna istraživanja. Uz kutiju za dezinfekciju i pametni ručni infracrveni termometar, sljedeći dodatak u našem asortimanu je vrlo dobar uređaj za videokonferencije. Do kraja ove godine otvorit ćemo novi ured u Jugoistočnoj Evropi kako bismo jače podržali naše partnere i pružili bolju uslugu našim kupcima na lokalnom nivou.
Tržište Jadranske regije
a&s Adria: Vaše mišljenje o tržištu sigurnosti zemalja Jadranske regije? Koji su vaši planovi na ovom prostoru, tražite li regionalne partnere i namjeravate li povećati tržišni udio? Zhao: Zemlje Jugoistočne Evrope brzo su ekonomski rasle i usko sarađivale s kineskim proizvođačima. Iako je geografi ja ovdje malo komplicirana, a transport nije baš zgodan, spremni smo aktivno komunicirati s našim partnerima. Osjećamo da su krajnji korisnici i partneri ovdje vrlo otvoreni, spremni su uživati u novoj tehnologiji i isprobati nove mogućnosti. Imamo dobre partnere u mnogim zemljama i naš tržišni udio je naglo rastao u posljednjih nekoliko godina. Naše poslovanje u Jugoistočnoj Evropi prošle je godine raslo više od 50%. Naravno, možemo predvidjeti da će nadolazeća 2021. godina biti eksplozivna. Uložit ćemo više u ljudske i materijalne resurse kako bismo donijeli nove proizvode i razvijali ovo tržište. Nadamo se da će naši regionalni partneri i krajnji korisnici pronaći pravu vrijednost i uspješno poslovati s Univiewom.
Tržište sigurnosti Jadranske regije u 2020.
INOVACIJA I TRANSFORMACIJA KLJUČ OPSTANKA
OČEKIVAO SE PRED POČETAK PROŠLE GODINE MIRAN I KONTINUIRAN NASTAVAK DECENIJSKOG STABILNOG RASTA INDUSTRIJE SIGURNOSTI. A ONDA JE KOLIČINA VIRUSA KOJA MOŽE STATI U JEDNU LIMENKU COCA-COLE PROMIJENILA CIJELI SVIJET, PROIZVEVŠI JEDNU OD NAJVEĆIH EKONOMSKIH KRIZA U POSLJEDNJIH STOTINU GODINA. KOLIKI JE UTJECAJ TO OSTAVILO NA REGIONALNO TRŽIŠTE SIGURNOSTI, JESU LI PROJEKTI I INVESTICIJE ZAUSTAVLJENI TE ŠTA JE POTREBNO UČINITI DA BI SE PREVAZIŠLA OVA KRIZA – PITANJA SU NA KOJA SU ODGOVARALI PREDSTAVNICI 17 RENOMIRANIH KOMPANIJA IZ PET DRŽAVA REGIJE
Dragan Kukavica, inžinjer za podršku, Master BC Ivica Brekalo, direktor, Kamir Ilma Šahbaz, Odjel za analizu i strateško planiranje, Unilab Domagoj Breznik, voditelj prodaje, MODEPACK
Pišu: Damir Muharemović i Mirza Bahić redakcija@asadria.com
Pandemija novog koronavirusa uzrokovala je duboku recesiju u regiji Zapadnog Balkana, smanjena je i domaća i vanjska potražnja, što je praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja. Dovelo je to do negativnog rasta u zemljama regije u 2020. Prema podacima Svjetske banke, države Zapadnog Balkana će u 2020. godine zbog pandemije COVID-19 doživjeti realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,8 posto, a najteže će posljedice osjetiti Crna Gora, Kosovo i Albanija, procjenjuje se u Redovnom ekonomskom izvještaju (RER). Prvobitna procjena korigirala je one iznesene u aprilu, imajući u vidu novi val pandemije i posljedice koje je ranije bilo nemoguće predvidjeti. Naime, prognoze pada BDP-a u prosjeku su lošije za 1,7 posto, no velike su razlike među državama.
Pad BDP-a
Širenje zaraze najteže je u regiji Evrope i Azije pogodilo zemlje sa snažnom trgovinskom razmjenom ili fi nansijskim vezama s eurozonom i one ovisne o uslugama i turizmu, uključujući Hrvatsku, Kosovo i Crnu Goru, ističu u SB-u. Za Crnu Goru negativna stopa BDP-a procjenjuje se na čak 12,4 posto, hrvatska je ekonomija pala 8,6 posto, a Srbija i Bosna i Hercegovina 3,0, odnosno 3,2 posto. Loše prognoze za Crnu Goru donekle ublažavaju procjene kako će se ta zemlja među svim zapadnobalkanskim državama 2021. godine najbrže oporaviti, pa joj u Svjetskoj banci predviđaju stopu rasta BDP-a od 6,9 posto. Prognoze za ovu godinu optimistične su i za Hrvatsku, čiji bi BDP trebao porasti 5,4 posto, te Albaniju, koja bi mogla zabilježiti rast BDP-a od 5,0 posto, dok je za ostale zemlje regije ta stopa projicirana u rasponu od 3,0 do 3,7 posto. Od analiziranih šest zapadnobalkanskih država (izuzimajući Hrvatsku i Sloveniju) najmanju će štetu pretrpjeti Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija. Svjetska banka upozorava kako je tokom prvih šest mjeseci 2020. godine u tim zemljama ugašeno 139.000 radnih mjesta te da je, procjenjuje se, dodatnih 300.000 ljudi u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji u tom periodu postalo siromašno.
Poboljšanje poslovnog okruženja
Pandemija COVID-19 proizvela je zdravstvenu i ekonomsku krizu u regiji, a broj zaraženih naglo je porastao u četvrtom tromjesečju 2020., prisiljavajući vlade na produženje ili opetovano uvođenje mjera suzbijanja pandemije. Kratkoročni su izgledi za regiju neizvjesni i pretežu rizici koji bi mogli zakočiti ekonomski rast. Glavni prioritet vlada u kratkoročnoj perspektivi mora biti kontrola širenja COVID-a te brzo i sveobuhvatno vakcinisanje stanovništva, ističu u SB-u, dok podrška ekonomskoj aktivnosti zahtijeva uslove za ciklus reinvestiranja fokusiran na održivi rast, manje ovisan o državnom zaduživanju. “Da bi se prevladale posljedice pandemije i suzbili nepovoljni trendovi u investicijama, treba uložiti velike napore u poboljšanje poslovnog okruženja, veću fl eksibilnost tržišta rada i proizvoda, transparentnost i sistem upravljanja”, ističe predsjednik Svjetske banke David Malpass. Koliko god da je situacija loša, bila bi mnogo gora da vlade nisu brzo uvele mjere od samog početka krize. Uvođenje širokih programa očuvanja radnih mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, pomoglo je u sprečavanju nekih od najtežih utjecaja pandemije na zaposlenost, dok su programi socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštiti najugroženije populacije u svjetlu zatvaranja privrednih subjekata i drugih ograničenja. Međutim, uprkos tim mjerama, napredak na aktivaciji radne snage, ostvaren u regiji u nekoliko prethodnih godina, sada je anuliran, a kriza onemogućava ostvarivanje napretka na smanjenju siromaštva. Na ove izazove se nadovezuje povećanje fi skalnih defi cita u regiji, s obzirom na to da vlade nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko usporavanje. “Prioritet je i dalje stavljanje zdravstvene krize pod kontrolu, uz ograničavanje ekonomske štete. Kreatori politika u regiji će se potom trebati fokusirati na jačanje svojih ekonomskih osnova za čvrst oporavak”, kazala je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. Izvještaj ističe da će brzina opravka, u kratkoročnom periodu, zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine te održivog oporav-
ka glavnog trgovinskog partnera regije – Evropske unije.
REGIONALNO TRŽIŠTE
Shodno ovome, pretpostavljalo bi se da će pad BDP-a, otkazivanje i stopiranje projekata, smanjenje cijena usluga, poteškoće u opskrbnom lancu, smanjenje broja zaposlenika i drugi izazovi kao posljedica pandemije – teško pogoditi i regionalno tržište sigurnosti. Ali iz razgovora sa donosiocima odluka iz 17 kompanija iz pet zemalja – dobili smo posve drugačiju sliku. Tržište sigurnosti jeste se suočavalo s problemima, bilo je poteškoća u nabavci opreme, pojedinih smanjenja cijene usluga, nedostatka radnika te otkazivanja projekata u pojedinim vertikalama, poput turizma, ali u većini slučajeva zadržan je kontinuitet i rad na ugradnji sigurnosne opreme. Iznenadio nas je podatak da su mnoge regionalne fi rme – suprotno očekivanjima – ostvarile čak i rast, što je pokazatelj da je, uprkos pandemiji, potreba za zaštitom i sigurnošću i dalje svakodnevna, a čak u nekim segmentima, kao što je cyber zaštita podataka usljed sve većeg broja zaposlenih koji rade od kuće, i veća. No, to je zahtijevalo prilagodbu novim zahtjevima klijenata i reorganizaciju poslovanja, čemu smo posvetili posebno, treće poglavlje. Pokazalo se da je uspješnim fi rmama ovo, zapravo, bila prilika da inovacijama u proizvodima i uslugama nadomjeste pad u drugim segmentima poslovanja.
SLOVENIJA
Negativne posljedice pandemije nisu znatno utjecale na slovensko tržište sigurnosti, mišljenje je donosilaca odluka u kompanijama Zarja Elektronika, Špica, Jantar i ORG.TEND. Štaviše, većina je prijavila rast prihoda, što je, svakako, pozitivna vijest, posebno uzevši u obzir da su među njima i proizvođači. Pokazatelj je to da potražnja za sigurnosnom i zaštitnom opremom te softverima ne jenjava ne samo u Sloveniji već i na međunarodnim tržištima, jer opremu i usluge prodaju i van naše regije. Najveći rast poslovanja u prošloj godini od deset posto doživio je ORG. TEND, tvrdi direktor Aleš Polajnko, uz napomenu da su se, uprkos tome što je “mnogo investicija stalo ili su bile odgođene, ako nisu bile u tijeku”, na drugoj strani “otvorili drugi potencijali koji su doprinijeli rastu”. Kao razlog Zarjinog 5-postotnog rasta direktor Thomas Tomsich navodi da je građevinski sektor poslovao manje-više nesmetano, što se očitovalo i na njihovim projektima. “Tijekom zaključavanja zbog pandemije, neki su veći klijenti ubrzali projekte koji su planirani kasnije te iskoristili to vrijeme za njihov završetak”, kaže Tomsich dodavši da su tim neplaniranim projektima izravnali mogući defi cit zbog onih koji su im usljed epidemije otkazani.
Preživjeti stagnaciju
Proizvođač sistema kontrole pristupa Jantar, pak, nije osjetio većih otkazivanja ili smanjenja ugovora, a zabilježili su pad od 4 posto u odnosu na 2019. godinu, koja je za njih bila izuzetno dobra. “Tržište je doživjelo stagnaciju. Osim manjih promjena u realizaciji prodaje po partnerima, nije bilo velikih promjena ili pada prodaje u odnosu na 2019. godinu, niti u Sloveniji niti na izvoznim tržištima”, kaže prodajni menadžer Matjaž Brinovec. I Špica je prijavila rezultate slične onima u 2019.
Boris Popović, vlasnik, Alarm automatika Robert Pažitka, vlasnik, Pro alarm Ivan Špoljarić, voditelj ključnih kupaca i stranih tržišta, ECCOS inženjering Mladen Ozimec, generalni direktor, Salon bankarske opreme
Brzo su se prilagodili uslovima pandemije: pokrenuli rad od kuće, digitalnim alatima su kupcima i partnerima omogućili da ne osjete promjenu, a pošto su mnogi kupci počeli raditi od kuće, time su oslobodili poslovne prostorije da njihove mobilne ekipe slobodno implementiraju nove sisteme, nadogradnje i preventivne preglede. A izlazak iz potencijalne krize prepoznali su u cloud kontroli pristupa, jednom od trendova koji karakteriziraju tu oblast industrije sigurnosti proteklih godina. “Pun pogodak bio je naš rani pomak prema cloud rješenjima jer smo sačekali COVID cunami s novim poslovnim modelom, koji nam je omogućio proboj kroz COVID oluju. Naime, krajem godine smo već postigli mjesečne rezultate 20% iznad 2019. godine. To nam ulijeva samopouzdanje da smo na pravom putu, a taj odziv dobijamo i sa tržišta. Našim kupcima softverskih rješenja na www.allhours.com omogućili smo besplatno testiranje rješenja i na tom putu im nudimo pomoć i konsalting i sada end-to-end odradimo daljinski sve usluge i edukacije”, kaže Tone Stanovnik, vlasnik kompanije.
HRVATSKA
Inovacije su ključ razvoja svakog biznisa, a stagnacija put ka gubljenju tržišne pozicije. Inovativni hrvatski proizvođač sigurnosnih pakovanja MODEPACK, koje prodaje velikim kompanijama poput DHL-a, primjer je uspješnog poslovnog usmjerenja – tamo gdje nastupi kriza, odgovara se inovacijama. Manjak potražnje u sigurnosnom asortimanu nadomjestili su na dva načina: traženjem alternativnih prodajnih kanala i proširenjem eCommerce & Courier asortimana. Rezultat: rast od 60 posto i povećanje udjela u ukupnom evropskom sigurnosnom asortimanu. “Mladi smo s uzlaznom i stabilnom krivuljom rasta, na čemu, između ostalog, možemo zahvaliti novim, inovativnim rješenjima koja nudimo ili tek razvijamo, ali i na transparentnoj i pravovremenoj komunikaciji koju njegujemo u svakom aspektu našeg poslovanja. Vjerujemo da je upravo ovakav model dao snažan doprinos izvrsnim rezultatima u ovoj regiji koji nas zadužuju. Možemo zaključiti da prostora za kompromise u kvaliteti naših proizvoda i usluga nema, a i svjesni smo da imamo još mnogo prostora za napredak, kako u Jadranskoj regiji tako i na ostalim tržištima”, kaže Domagoj Breznik, voditelj prodaje MODEPACK-a.
Rast nije iznimka
Da rast nije iznimka, pokazuju podaci koje su nam ustupile i druge važne hrvatske kompanije, koje imaju i dubok regionalni otisak. Alarm automatika i Salon bankarske opreme prijavili su dvocifreni, a ECCOS inženjering blagi rast. Vodeći ljudi iz tih triju kompanija sličnog su stava: da su neki “ugovoreni projekti odgođeni” (Boris Popović), da je bilo “otkazivanja projekata i smanjenja ugovora, osobito u sektorima transporta i turizma” (Ivan Špoljarić) te da su “najviše pogođeni sektori svoje investicije u potpunosti zaustavili” te da je “pritisak na cjenovnu stranu pružanja usluga” (Mladen Ozimec), ali da je tržište sigurnosti Hrvatske, odnosno Jadranske regije pokazalo iznimnu stabilnost i nije znatno pogođeno, osim u domenu turizma, gdje su zaustavljene sve investicije. Suprotnog je mišljenja Robert Pažitka, vlasnik Pro alarma, koji ustvrđuje dosta veći pad tržišta tehničke zaštite u Hrvatskoj, između 20 i 30 posto, precizirajući da “otkaza postojećih ugovora nije bilo, ali se smanjio, odnosno usporio obim realizacije”.
SRBIJA
U susjednoj Srbiji situacija je veoma slična. Teška i izazovna tri kvartala poslovanja detektuju i direktor Sectrona Dragan Uskoković, Iva Avdija, potpredsjednica za razvoj poslovanja BSS Grupe, i Bata Vulović, vlasnik Lunatronika. Međutim, “s obzirom na to da je zaštita osnovna potreba svakog pojedinca, a zakonska obaveza svakog pravnog lica”, ustvrđuje Avdija, “tržište je uspelo da održi određeni kontinuitet, koji je samo u nekim segmentima, kao što je investicioni, smanjen ili odložen. Tu bismo rekli da je tržište bezbednosti najviše pogođeno.” Kontinuitet poslovanja je, kao i u Sloveniji i Hrvatskoj, održan proširenjem asortimana i reorganizacijom poslovanja. “Poslovanje Lunatronika je, uprkos svim globalnim problemima i ograničenjima, i ove godine raslo, zahvaljujući i ranije ugovorenim poslovima, ali i pravovremenom reagovanju na novu situaciju i proširivanju naše ponude”, kazao je Vulović, dodavši da nisu imali otkazivanja projekata niti smanjivanja ugovora, već samo dodavanja novih tehnoloških rješenja koja pomažu ljudima u borbi protiv virusa. BSS Grupa je, pak, napravila reorganizaciju poslovanja, tako da su u 2020. uspjeli ostvariti rast od čak 30% zahvaljujući “dobro urađenom contingency planu, posvećenosti kvalitetu i potrebama naših partnera i klijenata te pravovremenim izmenama u načinu pružanja usluga”. Na kraju, iz Sectrona kažu da su ostvarili rezultate na nivou 2019. godine, što ocjenjuju izvanrednim uspjehom. “Nismo imali smanjenja ugovorenih isporuka ili otkazivanja ugovora. Možda je moglo biti više posla, ali uzimajući uslove
u kojima smo radili, moglo je biti i lošije. Zato smo zadovoljni”, kaže Uskoković.
Pad turističkog sektora u BiH
BOSNA I HERCEGOVINA
Naši sagovornici iz Bosne i Hercegovine bili su nešto rezervisaniji kada je ocjena poslovanja u 2020. u pitanju. Iz Kamira i Unilaba potvrđuju otprilike isti nivo poslovanja kao i godinu prije toga, uz napomenu da je tržište sigurnosti “zasigurno pogođeno, kao i kompletna ekonomija i u regiji i u svijetu” (Brekalo), odnosno da je “stagniralo, s tendencijom pada, najprije kao posljedica svjetske pandemije koronavirusa, koja se automatski odrazila i na naše područje” (Šahbaz). S druge strane, Dragan Kukavica, inžinjer za podršku Master BC-a, kaže da su “mnogi projekti čija se realizacija očekivala ove godine otkazani i pomjereni za iduću”, što je rezultiralo “smanjenjem većim od 25 posto”, uz ogradu da ovu informaciju treba uzeti s rezervom jer nije u mogućnosti ponuditi egzaktne podatke.
Nedostatak novih projekata
Suprotno tome, Kamir se, kako kaže direktor Ivica Brekalo, nije suočavao s otkazivanjem tekućih projekata i ugovora, ali da “veći problem svi vidimo u nedostatku novih projekata i maloj kočnici u planiranju investicija u svim sferama biznisa, a opet sve zahvaljujući ovoj nepovoljnoj situaciji s pandemijom. Negativne poslovne učinke svi možemo tek očekivati, što zasigurno nije dobro.” Inače je ova činjenica – manjka novih projekata u 2021. godini – izvjesnost koju je detektovala i naša grupacija u anketi na globalnom nivou, odnosno Azijsko-pacifičkoj, EMEA i Američkoj regiji, pri čemu su mnogi sudionici industrije sigurnosti potvrdili da ne dolaze do potpisivanja ugovora za nove projekte u istoj mjeri kao 2019. i ranijih godina. Kazavši da su zadržali nivo iz pretprošle godine te da nisu imali posebnu fl uktuaciju radne snage, osim dijelom na poslovima vezanim za fi zičku zaštitu objekata, s obzirom na to da je veliki broj domaćih fi rmi znatno smanjio ili potpuno prestao s radom, a time su prestale i potrebe za angažovanjem njihovih čuvara, Ilma Šahbaz iz Odjela za analizu i strateško planiranje Unilaba, fi rme koja posluje u domenu i fi zičke i tehničke zaštite, navela je nekoliko važnih izazova s kojima se suočila industrija sigurnosti. “Pandemija je usporila svjetske tokove, proizvodnju, transport, kao i većinu ostalih procesa u lancu opskrbe. Stoga, u ovom periodu se osjetio nedostatak (ili znatno kašnjenje u dobavi) opreme i materijala koji se koriste u našoj oblasti. Veći broj privrednih subjekata na našem ekonomskom području je prestao s radom ili znatno smanjio kapacitete, a usljed toga smanjene su i potrebe za uslugama iz naše branše.
“Također, pad poslovanja turističkog sektora i stranih investitora direktno se refl ektovao na nas, a na smanjenje obima usluga sigurnosnog tržišta bitno su utjecala i dnevnopolitička dešavanja na našim prostorima. Naime, zbog njih nisu usvojeni brojni budžeti, a time nisu doznačena (ili su znatno umanjena) sredstva koja su trebala biti planirana za projekte sigurnosti”, kaže Šahbaz. Kao treći faktor navela je i nedostatak radnika koji su trebali biti angažovani na ugradnji tehničkih sistema ili pružanju usluga fi zičke zaštite objekata zbog brojnih odsustvovanja s posla (bolovanja uzrokovanih koronavirusom i izolacijom), što je pojava koju, nažalost, nismo mogli potvrditi zbog manjeg broja odgovora kompanija koje posluju u sektoru zaštitarstva. No, to pitanje ostaje otvoreno da se njima pozabavimo u nekom od narednih brojeva.
KOSOVO
Iz kompanije COIN Systems primijetili su istu stvar – da pravi pad očekuju tek ove godine usljed manjeg broja novih ugovora. Vigan Limani, izvršni direktor te kosovske kompanije, kaže: “Tri su nam projekta otkazana, sva tri u ugostiteljstvu (hoteli). No, budući da se naš posao uglavnom zasniva na projektima, nastavili smo s onima iz prošle godine, tako da fi nansijski i nije bila neka razlika. No, očekujemo pad sljedeće godine.” Iz Besa Securityja, najveće kosovske zaštitarske kompanije, navode da cijelu regiju očekuje pad BDP-a između 4 i 6 posto, ali da je Evropska unija, iako i sama suočena s negativnim posljedicama pandemije, pomogla cijeloj regiji doznačivši oko 3,3 milijarde eura pomoći. Samo
Vigan Limani, izvršni direktor, COIN Systems Granit Hasani, direktor, Besa Security Aleš Polajnko, direktor, ORG.TEND Tone Stanovnik, vlasnik, Špica
Ograničena mobilnost
Crna Gora i Srbija još su teže prošli sa 84, odnosno 74 posto manje dolazaka turista, stoji u izvještaju Evropske putničke komisije “Evropski turizam 2020 – Trendovi i izgledi”. U Bosni i Hercegovini turisti su od januara do novembra 2020. ostvarili 458.505 posjeta, što je manje za 70,3 posto u odnosu na isti period 2019. godine, kada je tu zemlju posjetilo 1.544.875 turista. Zbog pandemije koronavirusa i mjera za ograničavanja mobilnosti u Sloveniji je lani zabilježeno 3,065 miliona turističkih dolazaka, što je za 50,8 posto manje nego u rekordnoj 2019. godini, objavio je državni statistički ured. Posebno je bio izražen pad broja stranih gostiju, čak 74 posto manje. Posljedice su osjetili u slovenskoj kompaniji Špica, koji su pad u turizmu kompenzirali fokusiranjem na logistiku i FMCG (Fast-moving consumer goods) maloprodaju. “Naša veoma uspješna vertikala ugostiteljstva, u kojoj smo osvojili više od 500 hotela u regiji s mobilnom kontrolom ulaza u sobe i prostorije, najviše je na udaru. I dalje pružamo podršku projektantima s BIM alatima za 3D projektiranje digitalnih blizanaca, što je snažan trend u modernim zgradama ne samo prilikom projektiranja nego i kasnije, jer kroz cijeli životni ciklus omogućuje optimizaciju pametnih soba i prostorija. Ali u toj branši osjeća se snažan zastoj u implementaciji. Preokrenuli smo fokus na logistiku i FMCG maloprodajnu branšu, u kojoj se događa velika promjena na području internetske trgovine (eCommerce). Naime, komisioniranje i distribucija malih pošiljki, što suportiramo VOICE tehnologijom, porasli su iznad 100%”, kaže Tone Stanovnik.
Kosovo je, uz niz mjera koje je uvelo, usvojilo i Program za ekonomski oporavak, u okviru kojeg je osigurano dodatnih 185 miliona eura, te se kod Unije zadužilo još stotinu miliona eura u okviru dogovora o makrofi nansijskoj pomoći. Kada je riječ o tržištu fi zičke sigurnosti, Granit Hasani, direktor Bese, kaže da je naročito veliki pad zabilježen u oblasti zaštite evenata. “Otkazivanje festivala, koncerata i drugih kulturnih događaja je bez presedana. Fudbalske utakmice i ostali sportski događaji širom kontinenta su otkazivani ili održavani bez publike. Veliki poslovni sajmovi su odgođeni za sljedeću godinu. Besa Security je specijalizirana u pružanju usluga zaštite na eventima i u tom smo segmentu doživjeli pad prihoda”, kaže Hasani.
VERTIKALE
Iako, kako vidimo, regionalno tržište sigurnosti nije bilo toliko pogođeno, određene su grane industrije doživjele krah, pogotovo u mjesecima zabrane kretanja (lockdowna) i policijskog sata. Samim tim, i poslovanje sigurnosnih kompanija je u takvim vertikalama doživjelo istu sudbinu. Otkazivani su ili odgađani projekti, smanjivana cijena usluga, revidiran broj potrebnih zaštitara. S druge strane, prihodi u pojedinim granama su veći, što je rezultiralo izjednačavanjem ili čak rastom prihoda u odnosu na 2019. godinu.
Turizam
Gotovo svi naši sagovornici, njih 11, jednoglasni su u stavu da je turizam i ugostiteljstvo najpogođenija vertikala u 2020. godini, i to je slučaj u svih pet zemalja. Sve instalaterske i distributerske kompanije iz Hrvatske, kao turistički najpotentnije države, na prvo su mjesto po padu prihoda odabrali upravo ovu granu industrije. To i ne čudi kada se zna da je u prvih osam mjeseci 2020. u Hrvatskoj ostvareno 36,6 miliona noćenja, što je upola, odnosno 52% manje nego u istom periodu 2019. godine. Od toga je broj noćenja stranih turista manji za čak 54,6% i domaćih za 19,5%. Iako je vlada te zemlje, nakon početnog udara usljed drastično manjeg priliva turista, pojednostavila procedure za strane goste, ipak je pad veliki, pa su ugostitelji i hotelijeri bili prinuđeni da smanje troškove u svim neesencijalnim segmentima poslovanja. Ulaganja u sigurnost su zaustavljena među prvima. “Projekte planirane krajem 2019. najviše su odgađali hotelijeri, dijelom da bi očuvali likvidnost i radna mjesta, a dijelom zato što su novac morali uložiti u rješenja koja će osigurati prevenciju širenja epidemije kako bi uopće mogli otvoriti vrata i primiti goste. Manje je to prisutno i u drugim vertikalama. Ustvari, sektor sigurnosti je zbog pandemije dobio na značaju, pogoto-
vo kontrola pristupa, koju se brzo moglo prilagoditi novim potrebama za nadzorom zdravstvenih parametara kao što su tjelesna temperatura, nošenje zaštitne maske ili broj ljudi koji istovremeno može biti u nekom prostoru”, kaže Boris Popović iz Alarm automatike.
Državni sektor i kritična infrastruktura
Interesantno je da su projekti koje izvode resorna ministarstva u zemljama regije za dio naših sagovornika bili izvor prihoda u ovom turbulentnom periodu, dok je drugi dio u tom segmentu osjetio znatan pad. Uz hrvatski Pro alarm i kosovski COIN Systems, primjetan pad u državnom sektoru doživio je i sarajevski Unilab, ali zbog specifičnog, političkog razloga – “neusvajanja budžeta te nepokretanja tenderskih procedura za nabavke usluga”. Ipak, ta je fi rma ipak radila važne projekte s državnim sektorom: ugradnju videonadzornog sistema na graničnim prijelazima, gdje su učestvovali kao konzorcijalni partner (projekat fi nansiran iz IPA fondova), kao i videonadzornih sistema za IOM migrantske kampove. S druge strane, rast u ovoj vertikali bilježi bh. kompanija Kamir, čiji direktor Ivica Brekalo kaže da su imali velikih projekata. Iva Avdija iz BSS Grupe će pronicljivo primijetiti da je “državni sektor pažljivo pristupio svim planiranim projektima i realizovao one koji su bili započeti i urgentni”, odnosno da se može očekivati da države regije nastave s velikim projektima, ali ne u istoj mjeri kao ranije zbog velikog pada prikupljenih prihoda po mnogim osnovama. Usko povezana s ovim jeste i kritična infrastruktura, koju će nekolicina izdvojiti kao vertikalu s najvećim obimom posla. Tako će Špoljarić iz ECCOS-a kazati da upravo kritična infrastruktura bila važan izvor prihoda te da je jedan od njihova dva najveća projekta u prošloj godini, zapravo, implementacija sistema tehničke zaštite u hidroelektranama Hrvatske elektroprivrede, što će Tomsich iz Zarja Elektronike potvrditi kazavši da se “rast uglavnom osjeća u sektoru kritične infrastrukture, odnosno električne energije te većim tvrtkama teške industrije”. I iz COIN Systemsa, koji prvenstveno radi u domenu mehaničke zaštite, potvrdili su da je rast zabilježen u kritičnoj infrastrukturi i fi nansijskom sektoru zbog “povećanja stope kriminala”.
Finansijski sektor
Pomalo neočekivano, barem autoru ovih redaka, dvije su kompanije koje često rade s bankama zabilježile smanjenje potražnje za sigurnosnom opremom u tom sektoru. Mladen Ozimec iz Salona bankarske opreme će kazati da su “fi nancijske institucije stopirale čak i održavanje”, dok će Domagoj Breznik iz MODEPACK-a ustvrditi da se “najveći pad osjetio u potrošnji vrećica za prijevoz novca i sigurnosnih depozitnih vrećica s obzirom na velik i nezanemariv rast digitalnih transakcija u odnosu na gotovinske”, no da je “potražnja i potrošnja sigurnosnih vezica za transport ostala na standardno visokom nivou.
Thomas Tomsich, direktor, Zarja Elektronika Matjaž Brinovec, prodajni menadžer, Jantar
Zdravstvo
Nasuprot velikom padu turizma i ugostiteljstva, zdravstvo je u prošloj godini bilo u fokusu, između ostalog i s projektima koji pomažu u sprečavanju širenja epidemije. “Otkada je uvedena zabrana kretanja, industrija privatne sigurnosti bilježi sve veću potražnju u pružanju usluga zaštite i elektronskog sigurnosnog nadzora u supermarketima, bolnicama i domovima penzionera. Više klijenata je naručilo kamere ili kontrolu pristupa”, kaže Hasani iz Bese. Potvrđuju to i iz ECCOS-a s njihovim drugim najvećim prošlogodišnjim projektom implementacije sistema tehničke zaštite, zaštite od požara i bolničke signalizacije u KBC-u Rijeka, zatim Lunatronika, koji je za bolnicu Bel Medic radio veći broj termalnih monitora za više lokacija i LunaKey, pametni sistem za kontrolu i evidenciju uzimanja ključeva, te BSS Grupe, koji također ističu zdravstvo i sve sektore usko povezane s njim kao najpotentnije u 2020. godini. Domagoj Breznik iz MODEPACK-a će svemu tome dodati da je rast tokom pandemije primjetan ne samo u projektima već i “u medicinskom sigurnosnom asortimanu, gdje se vidi povećana potražnja zbog borbe protiv pandemije”.
Privatne kompanije i kuće
Na kraju, velike su kompanije u privatnom vlasništvu nastavile ulaganja u svoje poslovanje. Iz Jantara navode da su najviše investicija registrirali u takvim kompanijama, koje, kako kaže Brinovec, “nije pogodila kriza”, što potvrđuje i Vulović kazavši da je Lunatronik za kompanije Zepter i Atlantic Štark ugrađivao pametne sisteme kontrole pristupa: Speed Gate barijere s termalnim monitorima koji automatski očitavaju tjelesnu temperaturu i provjeravaju nošenje zaštitne maske. Uz to, ta je fi rma ugrađivala i sistem sigurnog i pametnog doma u Smart bloku sa 105 stanova i Zelenoj aveniji sa 160 stanova. S druge strane, u fi zičkoj zaštiti manjim privatnih domova, kako kažu iz Unilaba, zabilježeno je “smanjenje potrebe za nadzorom privatnih kuća i stanova usljed rada od kuće i manjka odsustva radi putovanja i godišnjih odmora”.
ODGOVOR REGIONALNIH KOMPANIJA
Iako je 2020. bila godina krize, pandemija COVID-19 potaknula je regionalne sigurnosne kompanije da svoju kreativnu energiju preusmjere na tehnologije koje su prilagođene aktuelnoj situaciji i potrebama. To se, u prvom redu, odnosilo na sisteme praćenja zdravstvenih parametara kao i primjene mjera koje su države donijele za suzbijanje pandemije. Na taj način, sigurnosna industrija se u punom kapacitetu uključila u provedbu mjera karantina, a nakon njegovog ukidanja i u praćenje primjene preporučenih praksi za sprečavanje daljnje zaraze.
Novi proizvodi na tržištu
Kompanije kao što je, npr., Alarm automatika odlučile su se na dizajniranje potpuno novih proizvoda, dok su drugi krenuli putem prenamjene osnovnih funkcija svojih proizvoda. Već u prvih mjesec dana od proglašenja tzv. lockdowna u Hrvatskoj, ta kompanija je na tržište izbacila terminale i sisteme kontrole pristupa s podrškom za funkcije mjerenja tjelesne temperature i provjere nošenja zaštitne maske. Ti sistemi su išli u paketu s termalnim kamerama za ovu namjenu, što se pokazalo posebno važnim u prostorima s većim brojem ljudi ili na javnim lokacijama. Ovo je natjeralo distributerske kompanije na brzo prilagođavanje pojačanoj potražnji za termalnim kamerama i indikatorima tjelesne temperature, koja je oscilirala paralelno s trendovima pada, odnosno skoka broja zaraženih. “Nuđeni su novi proizvodi u domenu beskontaktnog mjerenja temperature, video-kamere s analitikama prilagođenim za brojanje ljudi u toku pandemije itd. Uglavnom većina opreme i funkcionalnosti je usmjerena u svrhu suzbijanja pandemije COVID-19”, kaže Dragan Kukavica, inžinjer za podršku u kompaniji Master BC. Isto potvrđuju i njegove kolege iz beogradskog Sectrona, čiji direktor Dragan Uskoković naglašava da je ponudu trebalo prilagođavati zahtjevima, iako je riječ o relativno skupoj opremi za naše standarde. S druge strane, termalna i vještačkom inteligencijom (AI) pogonjena rješenja podržala su ne samo napredni videonadzor u svrhu borbe protiv pandemije nego je ista tehnologija tokom 2020. već našla svoje mjesto i u oblasti kritične infrastrukture, energetskih sistema i zaštite pametnih domova, smatra Aleš Polajnko, direktor kompanije ORG.TEND.
Prenamjena postojećih sistema
Kako se borba protiv pandemije ne dobija isključivo na jednom frontu, pored namjenskih rješenja “mobilizirane” su i tehnologije čija se osnovna primjena pokazala kompatibilnom s ciljem zauzdavanja virusa. To se posebno odnosi na sisteme za određivanje broja kupaca u trgovinama i u sredstvima javnog prijevoza. U doba prije izbijanja pandemije ti sistemi su korišteni za, npr., unapređenje prodaje i organizacije marketinga ili praćenje saobraćajnih trendova. Po izbijanju pandemije ti sistemi su se počeli koristiti za praćenje “viška” broja ljudi u određenom prostoru ili vozilu, a u skladu s važećim regulatornim preporukama o sprečavanju masovnih okupljanja kao potencijalnih izvora zaraze. Isto važi i za beskontaktna, bežična, samostojeća i daljinski upravljiva rješenja i interkome za komunikaciju. Među traženim proizvodima bile su i beskontaktne smart brave i videointerfoni s funkcijom prepoznavanjem lica stanara. Svi oni su dobili na popularnosti zbog preporuka o izbjegavanju direktnog dodirivanja potencijalno zaraženih površina. Kako bi se izbjegle ove situacije i neposredni fi zički kontakti s kupcima, neke kompanije kao što je MODEPACK iskoristile su vrijeme pandemije da ojačaju svoje prodajno prisustvo na internetu. To se odnosi na uvođenje web-shopova, što je posebno aktuelno u vrijeme kada je nabavka svih proizvoda, pa i onih sigurnosnih, preko interneta doživjelo pravu eksploziju. Osim toga, kao dodatni odgovor na pandemiju, MODEPACK je obogatio asortiman i fokusom na proizvodnju medicinskih vrećica za transport testova na COVID-19.
Bata Vulović, vlasnik, Lunatronik Iva Avdija, potpredsjednica za razvoj poslovanja, BSS Grupa
Nije sve u COVID-u
Ipak, neki od naših ispitanika su mišljenja da bi aktivno suzbijanje pandemije moglo lako dovesti do povratka nivoa potražnje na situaciju prije njenog izbijanja. Iako je pandemija dominirala trendovima u sigurnosnoj i srodnim industrijama, nisu sve regionalne kompanije osjetile potrebu niti posjedovale kapacitete da ponude konkretne proizvode i usluge za ublažavanje aktuelne situacije. Dobar dio njih vjeruje da će njeno okončanje značiti i povratak na standardne moduse poslovanja u ovom sektoru. Zato je vrijeme pandemije iskorišteno kao svojevrsno zatišje i prilika za pospremanje u vlastitim redovima u smislu kreiranja novih i poboljšanja postojećih sigurnosnih tehnologija koje nemaju veze s neslavnim virusom. U kompaniji ECCOS inženjering, naprimjer, prethodna godina je iskorištena za nastavak razvoja softverskih platformi EPSIMAX, ESCEP i ORGMAN, jer i tokom pandemije nisu nestali izazovi povezani s tehničkom sigurnošću i zaštitom od požara. Odgovor na njih je pronađen u integriranim i sveobuhvatnim sistemima, što je odgovor na dominantne globalne trendove. I u vrijeme pandemije, tehnologija oblaka (cloud) je nastavila svoje širenje unutar regionalne sigurnosne industrije. Zapravo, čak i kada nije bilo moguće širiti obim usluga zbog novonastale situacije, rastao je njihov segment koji se odvija u cloudu, za šta se pripremaju u kompaniji Pro alarm.
Rješenja u oblaku
Slovenska Špica već je odgovorila na ove trendove, uz unapređenje svog Door Cloud sistema kontrole pristupa u oblaku, koji je sada proširen integracijom s dodatnim aplikacijama unutar jedinstvene platforme. Regionalne kompanije su prepoznale i značaj korištenja mobilnih telefona kao svestranih akreditiva ugrađenih u temelje buduće beskontaktne ekonomije. Telefon koji se nosi u džepu ili ruci već se automatski prepoznaje kao vid autorizacije za pristup određenim prostorijama, što je pametan način da se izbjegnu gužve na ulaznim tačkama i tako, usput, smanje epidemiološki rizici. Izazovi u pogledu zaštite privatnosti i dalje postoje, ali Tone Stanovnik iz Špice ove trendove poredi s otkrićem izmjenične struje u SAD-u, koja je također neko vrijeme smatrana opasnom, da bi na kraju završila u službi čovjeka.
nje pandemije, njihova “standardna” primjena se ispotiha širila i u ovoj godini. Zato su kompanije počele slobodnije nuditi sisteme otključavanje vrata preko telefona, NFC i bluetooth tehnologija, a pametniji su postali i alarmni sistemi. Isto važi i za komunikatore koji podržavaju digitalni prijenos informacija, a dok je ulogu vezivnog tkiva između različitih sigurnosnih uređaja u poslovnom okruženju dobila Wi-Fi oprema. Dragan Uskoković, direktor, Refokusiranje poslovne orijentaSectron Beograd cije na pojedine vertikale bilo je iznuđeno kako pandemijom tako i globalnim trendovima. Mladen Ozimec iz Salona bankarske opreme naveo je da je 2020. bila godina fokusa na samostalnu proizvodnju i tržišta kao što su obrazovanje i graditeljstvo. Orijentacija na pojedina tržišta ipak je bila svojevrsni poslovni rizik, jer većina kompanija nije mogla predvidjeti tok događaja iz 2020. Vigan Limani iz COIN Systemsa kao ilustraciju navodi primjer da je njegova kompanija planirala izaći na tržište s novom serijom proizvoda namijenjenih zaštiti na radu, ali da je izbijanje pandemije dovelo do omasovljavanja prakse rada od kuće, zbog čega je planirani učinak izostao. Na kraju, može se reći da će kao ključDigitalizacija i na tehnološka posljedica pandemije ostati “pametnizacija” pritisak da se regionalne kompanije više Trendovi fokusiranja na pametne tehno- fokusiraju na digitalnu transformaciju. To logije premrežili su regiju i tokom 2020. podrazumijeva transformaciju kako proiIako su ti sistemi bili korišteni i za kroće- zvoda tako i usluga, a uz veće oslanjanje
na digitalne resurse koji su već poslužili i za organizaciju daljinskog rada tokom 2020. godine. BSS Grupa je, naprimjer, iskoristila 2020. da pokrene više digitalnih platformi za pružanje obuke i usluga iz različitih oblasti, od zaštite od požara i zdravlja na radu do rada na daljinu i upravljanja vanrednim situacijama. Uz uštedu vremena i novca, orijentacija na digitalne platforme bi, kažu, trebala odgovoriti i na epidemiološke zahtjeve koji će sigurno igrati veliku ulogu i u narednim godinama.
JE LI 2021. IZAZOV ILI PRILIKA?
U tom kontekstu, stječe se dojam da će organizacija poslovanja sigurnosnih kompanija u 2021. godini uveliko zavisiti od mjere u kojoj će se prethodna godina “preliti” u postojeću, u smislu izazova i globalnog razvoja događaja. Po svemu sudeći, centralni događaj i u 2021. bit će pandemija COVID-19, a naši sugovornici je zato vide i kao izazov i kao priliku. “To je pitanje za milion dolara! Najveće strepnje su da ćemo cenu COVID-a 19 plaćati u narednim godinama. Rezerve i resursi su prilično potrošeni i mislim da je jako teško sagledati sve ekonomske efekte koji će doći u narednom periodu. Najvažnije je da se epidemija obuzda, da se sačuvaju životi i zdravlje, pa tek onda treba sagledavati nastalu štetu i praviti planove za oporavak ekonomije i biznisa”, kaže Dragan Uskoković, direktor Sectrona u Srbiji. I Boris Popović iz Alarm automatike smatra da će 2021. biti još jedna poslovno teška godina te da će posljedice krize biti još izraženije jer će se tek tokom nje tek moći sagledati razmjere štete iz 2020. Jedan od razloga za to je činjenica da je negativan učinak 2020. na poslovanje regionalnih kompanija bio ponešto ublažen zbog činjenice da su tokom nje implementirani prethodno dogovoreni projekti iz 2019. i ranijih godina. Ako se, razumno, pretpostavi da je tokom 2020. ugovoreno manje projekata, 2021. bi mogla biti prva godina u kojoj će se posljedice krize osjetiti čak i jače. Kada su u pitanju vremenski okviri potrebni za oporavak industrije, niko od naših sugovornika se ne zaklinje u svoju kristalnu kuglu, ali njihove prognoze upućuju na to da bi 2021. mogla biti barem godina kraja početne faze krize, ako ne i početka oporavka industrije. Ozimec navodi da će se posljedice krize sigurno osjećati u naredne tri godine, dok Ivica Brekalo iz Kamira taj period skraćuje na dvije. Kako regionalna sigurnosna industrija ne egzistira u vakuumu u odnosu na lokalne ekonomije koje, opet, zavise od općeg stanja zdravlja i sigurnosti u društvu, oporavak tržišta će uvelike zavisiti od zauzdavanja epidemije i postepenog povratka na staru normalnost.
Regionalni tehnološki i tržišni trendovi
Ipak, ima prostora za optimizam, a naši sugovornici ga temelje na sposobnosti sigurnosne industrije da izađe na kraj sa svim izazovima u proteklih 30 godina bez podizanja bijele zastavice. Preuređivanje prioriteta, diverzifi kacija ponude usluga i proizvoda i praćenje tehnoloških trendova vratit će industriju sigurnosti regije na stare staza rasta i stabilnosti. To najprije znači da lokalni tržišni igrači trebaju prihvatiti da će se javni novac i ulaganja u prvom redu usmjeravati na zdravstvo, a sve kako bi se ranije došlo do ekonomskog i doslovnog ozdravljenja svih država regije. “Oporavak tržišta sigurnosti usko je povezan s ekonomijom i vraćanjem života ljudi u normalne tokove. Kada se život normalizuje i riješi egzistencija ljudi na nivou obezbjeđenja posla, odnosno redovnih plata, kada investitori odluče da ulože novac u privredu, kada se državni budžet ponovo aktivira u građenje infrastrukture i nove projekte te aktivira i sve ostalo što poboljšava kvalitet života i podigne nivo opšte bezbjednosti u društvu, a time i nivo subjektivnog i objektivnog osjećaja sigurnosti kod ljudi – tek tada će se tržište sigurnosti početi oporavljati”, kaže Dragan Kukavica, inženjer za podršku u Master BC-u. Istovremeno, sigurnosne kompanije moraju imati svijest o tome da će investitori jako pažljivo birati gdje će uložiti svoj manje dostupni novac. To znači da će oni pažljivo birati svoje partnere, odnosno raditi samo s kompanijama koji mogu demonstrirati da posluju stabilno čak i u vrijeme pandemije. Jedno od rješenja je širenje ponude proizvoda koji će korisnicima ponuditi veću upotrebnu vrijednost, smatra Bata Vulović iz Lunatronika. Njegova kolegica Ilma Šahbaz iz Unilaba naglašava i važnost kreativnosti i inovacija jer će se u sigurnosnu industriju kao podršku
poslovanju nastaviti ulagati, bez obzira na negativne trendove.
Prepoznavanje trendova i prilika
Inovativnost se odnosi na agilnost i brzinu u prepoznavanju globalnih tehnoloških trendova i njihovog preusmjeravanja u ponudu regionalnim korisnicima. Popović tu, naprimjer, navodi važnost raznih aplikacija koje će omogućiti nadzor i upravljanje s bilo kojeg mjesta i putem pametnih telefona. Paralelno će se tražiti rješenja koja ne zahtijevaju ljudsko prisustvo, odnosno s vještačkom inteligencijom i bazama u oblaku. Isto važi i za nova rješenja za pametne zgrade koje će se na regionalnom tržištu pojaviti već početkom ove godine. Ivan Špoljarić, pak, navodi da će 2021. godina biti pobjednička za one koji ponude odgovore na sve veće izazove u oblasti cyber sigurnosti za same sisteme tehničke zaštite. To je zato jer se sve više koriste rješenja u oblaku, IP periferni uređaji, kao što su čitači i kamere, te IoT senzori. Njegov kolega Limani smatra da će promjene na tržištu biti oblikovane zahtjevima samih klijenata, posebno u segmentu rješenja za automatizirano plaćanje. Granit Hasani iz Besa Securityja smatra da će mjeseci pred nama biti obilježeni širenjem pametnih tehnologija, uz fokus na primjene u zdravstvu s ciljem smanjenja bioloških rizika. To se u prvom redu odnosi na sisteme kontrole pristupa, nadzora rada sistema i organizacije patrola na način da se smanji intenzitet međuljudske interakcije. S tehnološke strane, s tim će biti povezana i očekivana veća ulaganja u sisteme praćenja kretanja posjetilaca u zgradama i na javnim prostorima, što će biti olakšano korištenjem vještačke inteligencije i velikih podataka koje će prikupljati same nadzorne kamere i s njima povezani softver.
Može se reći da će kao ključna tehnološka posljedica pandemije ostati pritisak da se regionalne kompanije više fokusiraju na digitalnu transformaciju. To podrazumijeva transformaciju kako proizvoda tako i usluga
Optimizam za kraj
Istovremeno, kako brzim koracima na pozornicu dolaze tehnologije 5G i UWB, regionalne kompanije će morati mijenjati i svoje poslovne modele, jer će se paralelno s tim tehnologijama razvijati i novi standardi i certifi kacijski zahtjevi u oblasti tehničke sigurnosti, a posebno kritične infrastrukture. U regiji će doći i do šire upotrebe mobilnih podataka i kontrole tehničkih sigurnosnih sistema s udaljenih lokacija putem mobilnih uređaja. Sve navedeno neće ići bez izazova, među kojima naši sugovornici ističu manjak kvalitetno obučenog osoblja, potrebu za organizacijom obuke i opće ekonomske situacije. Istovremeno, regionalne kompanije moraju znati da će veliki broj investitora vjerovatno odabrati strategiju čekanja, odnosno pratiti razvoj situacije s pandemijom prije nego što se odluče da ulože sredstva u konkretni sigurnosni projekt. To se posebno odnosi na pandemijom pogođene klijente iz turističkog sektora, od kojih se u ovoj godini vjerovatno mogu očekivati samo narudžbe za osnovne usluge, poput tehničkog održavanja. Ipak, prostora za optimizam doista ima, tako da Breznik (MODEPACK), Špoljarić (ECCOS inženjering) i Polajnko (ORG. TEND) navode da će 2021. biti godina oporavka u regiji, barem u svojoj drugoj polovici. Razlog za optimizam oni traže u činjenici da je pandemija, uz svu štetu koju je izazvala, istovremeno podigla svijest regionalnih korisnika o potrebi jačanja opće sigurnosti kao kolektivnog dobra, ali i oslonca ekonomskog i svakog drugog blagostanja.
U OVOM BROJU MAGAZINA PIŠEMO O TEHNOLOŠKIM TRENDOVIMA KOJI ĆE, UZ I DALJE IZRAŽENU PRIJETNJU PANDEMIJE U SVIJETU, OBILJEŽITI TEKUĆU GODINU. ŠTA NAS TAČNO OČEKUJE U 2021. GODINI I DALJE, NA ŠTA TREBA OBRATITI PAŽNJU I ŠTA IZBJEGAVATI U TOM PROCESU, PROČITAJTE U NASTAVKU TEKSTA
Tehnološki trendovi za 2021. godinu
USPON BESKONTAKTNIH RJEŠENJA I AUTOMATIZACIJE
Pišu: Senad Matić Karić i Vesna Matić Karić E-mail: redakcija@asadria.com
Praktično svaku temu i danas prati spominjanje pandemije koronavirusa, budući da je izazvala najveću ekonomsku krizu u svijetu u posljednjih 70 godina. COVID-19 je, barem na nekoliko godina, naglavačke izvrnuo način na koji se živi i radi. Sektori poput ugostiteljstva, za koje se pretpostavljalo da će se u nekoj bližoj budućnosti početi više oslanjati na robote i VR, sada karakteriše pojačan teorijski i praktični napredak u pogledu razvoja i primjene robota koji će smanjiti broj ljudi potrebnih za isporučivanje usluga. Napredak u drugim sektorima je, pak, usporen zbog manjka ekonomskog prometa budući da ograničavanje putovanja i izolacija ljudi u njihovim domovima povlače niz negativnih posljedica po ekonomiju. Brojne bitne tehnološke i druge konferencije su otkazane, dok su druge eksperimentisale s online platformom kao zamjenom za fi zičko prisustvo. Uspješan primjer toga je naš Adria Security Summit te slovenska cyber sigurnosna konferencija RISK, koje su se morale u cijelosti održati na internetu. Brojni naučni i tehnološki projekti su obustavljeni ili je rad na njima usporen zbog manjka ljudi i novca, s obzirom na potrebu za poštivanjem propisa o socijalnom distanciranju i sprečavanjem širenja virusa. Tako je i Evropska laboratorija za molekularnu biologiju zatvorila svih šest svojih laboratorija u Evropi, a NASA je morala određeni broj sondi i bitnih projekata staviti u hibernaciju. I konačno, s obzirom na to da je dosta ljudi ostalo bez posla u čitavoj situaciji, uveliko je smanjena i kupovna moć širom svijeta.
Roboti u hotelima i restoranima
U skladu s tim, postoji veći interes za bržom primjenom i razvojem automatizacijskih sistema i robota u ugostiteljskom i turističkom sektoru. “Roboti su i napravljeni da riješe krizu kao što je COVID-19 pandemija”, kaže Vipin Jain, direktor Blendida, za online magazin Food Navigator. Blendid je inače startup koji radi na automatizaciji prodaje svježe i zdrave hrane na beskontaktni način preko robotskog kioska. Naprimjer, sada je češća pojava da velike fabrike hrane koriste automatizaciju u “rukovanju” i pakovanju hrane jer je već dolazilo do zastoja u proizvodnji u slučajevima kada se koronavirus širio među zaposlenicima fabrika. Prije pandemije fokus je bio na velikim nepomičnim robotima u fabrikama, dok se sada proizvođači okreću manjim modularnim robotima koji rade specifične stvari kako bi fabrike mogle fl eksibilnije organizovati proizvodnju sa smanjenim brojem ljudi. Posljedica pandemije je to da u skoro svakom sektoru dolazi do povećane potrebe za automatizacijom i beskontaktnim procesima. Brojni menadžeri su, nažalost, jedva dočekali razlog da operacije svojih kompanija učine manje zavisnim od ljudske radne snage. U nekim bogatijim zemljama roboti su već počeli dočekivati posjetioce umjesto ljudskih radnika. Hotel Sky u Johannesburgu koristi robote koji su u stanju odgovarati na upite gostiju i dostavljati hranu u
sobe. Iako ih je hotel počeo koristiti prije pandemije, sada je menadžment zainteresovan za još bržu primjenu robota i automatizacijske tehnologije kako bi smanjio rizik od širenja zaraze. Do sada se ova tehnologija u ugostiteljskom sektoru posmatrala samo kao zanimljivost, pogotovo jer su se roboti često kvarili. Recimo, oni u Henn hotelu u Japanu o kojima su mediji svojevremeno uveliko pisali, često bi se kvarili kada bi izašli na kišu, nisu bili u stanju odgovoriti na osnovna pitanja gostiju te su hrkanje po noći prepoznavali kao glasovne komande, zbog čega su budili goste usred noći. Pandemija je demonstrirala da je ovo oblast koju treba ozbiljno razvijati, tako da je ove godine neizbježno povećavanje ulaganja u kvalitetan ugostiteljski AI i beskontaktna automatizirana rješenja.
Rast popularnosti beskontaktnih rješenja
Kada govorimo o tome, uređaji za očitavanje određene vrste biometrije, kao što su čitači otisaka prstiju, očigledno predstavljaju problem s aspekta potencijalnog širenja koronavirusa. Koje je rješenje? S obzirom na to da očitavanje otisaka prstiju ionako nije bilo dovoljno precizno u situacijama kada je bilo potrebno očitati otiske građevinskih radnika ili nekog drugog profi la ljudi koji mogu imati oštećenu kožu na prstima, COVID-19 je donio znatno veći naglasak na korištenju drugih oblika očitavanja biometrijskih podataka, kao što su prepoznavanje lica i termalno skeniranje. Konkretno, spomenuta rješenja se ubrzano počinju implementirati na aerodromima kako bi se omogućio veći protok putnika uz manji rizik od širenja zaraze. Ideja je da se omogući potpuno digitalno i beskontaktno iskustvo ukrcavanja na avion i autentifi kacija. Putnici će moći koristiti prepoznavanje lica za kupovinu u prodavnicama na aerodromima, zakupljivanje smještaja u hotelima, kao i naručivanje prijevoza do njih. Pasoši i bankovne kartice uglavnom neće biti potrebni, a čitav proces će se zasnivati na brzim skeniranjima lica. Interes za plaćanjem bez potrebe za doticanjem fi zičkog novca, raznih uređaja i kartica drastično je porastao u posljednjih godinu dana, a svjedočili smo i velikom skoku vrijednosti Bitcoina. Usvajanje globalnih načina plaćanja kao što su Apple Pay i Google Pay je u porastu, a primjetno je povećanje broja kupaca koji koriste skeniranje QR kodova za plaćanje.
5G mreža
Naredni veliki trend o čijem se utjecaju na tehnološku sliku svijeta stalno nagađa jeste globalna primjena 5G tehnologije. Naime, očekuje se da će 5G mreža revolucionizirati različite sektore i dati novu svrhu mobilnim uređajima kroz integraciju virtuelne i poboljšane realnosti te da će omogućiti naprednije oblike zabave na njima. Osim toga, nagađa se da će se koristiti u fabrikama, kamerama za nadzor sigurnosti u saobraćaju, kao i maloprodajnom sektoru. Očekuje se da će 5G ove godine biti lansiran kod više od 50 operatera koji će početi nuditi povezane usluge do kraja 2021. godine. Dugoročno gledano, 5G će zajedno s narednom generacijom Wi-Fija uveliko pomoći u prevazilaženju problema manjka dostupnosti online usluga i prilika u velikom dijelu svijeta. Budući da pola svjetske populacije još nema pristup internetu, ova tehnologija će omogućiti internet u područjima gdje je uvođenje optičkih vlakana preskupo, naprimjer u nekim ruralnim područjima Azije i Afrike.
Analitika popunjenosti objekata i kontrole prostora
Ovo se, zapravo, odnosi na to kako ljudi, recimo zaposlenici koji borave u pametnom objektu, iskorištavaju dati prostor.
U ovoj godini upotreba ove tehnologije zbog potrebe kompanija da prate kapacitete i poštivanje fi zičke distance među zaposlenima može samo porasti. Prema Memoorijevom izvještaju, procjenjuje se da će tržište analitike do 2024. godine dosegnuti vrijednost od 5,73 milijarde dolara, što je porast od 21 posto. Još jedan od razloga zbog kojeg će analitika doživjeti porast jeste taj što kompanije sada više nego ikada moraju razmisliti koje dijelove zgrade moraju unajmiti, a koje zatvoriti, budući da su mnoge od njih prešle na rad od kuće, što znači da taj prostor samo zjapi prazan. “Potreba za zdravim objektima i radnim okolinama, plus zahtjevi za fi zičkim distanciranjem kako bi se ublažio povratak na posao nakon COVID-a, stvorili su neodgodivu potražnju za sofi sticiranijim upravljanjem zauzetošću i kontrolom prostora. To će igrati ključnu ulogu u sprečavanju širenja zaraznih bolesti. Trebamo pružiti bolju kontrolu i upravljanje zauzetošću u našem izgrađenom okruženju kako bismo smanjili rizik od širenja bolesti poput COVID-19”, rekao je direktor TDSi-ja John Davies.
Sistemi za upravljanje objektima i posjetiocima
Potražnja za dobro integrisanim sistemom fi zičke kontrole pristupa nastavit će se i u novoj, 2021. godini, s tim da se ovdje radi ne samo o integraciji sa drugim sigurnosnim sistemima nego i o složenoj integraciji tehnologije kontrole pristupa s rješenjima za upravljanje objektima, posjetiocima i ostalim sistemima kompanije s ciljem postizanja beskontaktnosti i automatizacije, što je sada, u vremenu pandemije, potrebnije nego ikad. To potvrđuje i Lynn Wood iz Vanderbilta, koja kaže da se mnoge kompanije okreću ka integrisanim sistemima “kako bi pojednostavile procese rada, uštedjele na resursima i eliminisale pogreške pri ručnom unošenju podataka”. “Neki objekti su napravili korak dalje integracijom svoje kontrole pristupa s automatizacijom objekata koji bi pokretali sisteme za fi ltriranje zraka ili ventilaciju
i grijanje kada se pristupi zgradi, čime su objekti napredovali prema istinskoj automatizaciji i kontroli”, dodala je Wood. Predviđa se da će razlika između sistema koja sada postoji postati nebitna i ne tako očigledna u budućnosti. Smatra se da će se industrija fokusirati na protok ljudi i upravljanje ljudima, umjesto na jednostavno uklapanje tehnologije u tradicionalne okvire koji podrazumijevaju kontrolu pristupa, upravljanje posjetiocima itd. Zapravo, oni najuspješniji će izbrisati ove granice i donijeti odlična rješenja integracijom clouda.
Zaštita podataka i privatnosti
Primjena evropskog GDPR-a i američke verzije istih propisa CCPA-a ukazuje na potrebu ili, bolje rečeno, neophodnost da kompanije koje prikupljaju lične podatke moraju imati i adekvatne procedure koje se tiču privatnosti ljudi. Treba naglasiti da je u okvirima videonadzorne industrije pitanje zaštite podataka i lične identifi kacije na osnovu videopodataka itekako značajno. Tu postoji potreba za uravnoteženim pristupom koji istovremeno osigurava poštivanje propisa o privatnosti uz najadekvatnije korištenje najnovije tehnologije i podataka koje ona uspijeva zabilježiti.
Virtuelna i poboljšana realnost
Virtuelna i poboljšana realnost – sektor koji je do sada pomalo podbacio nakon bombastičnih najava o tome da će nam revolucionizirati svakodnevni život – mogao bi dobiti novu šansu zahvaljujući 5G-u, budući da će mobilna mreža nove generacije donijeti veće brzine i propunost uz manju latenciju. 5G je osmišljen tako da omogući punu funkcionalnost IoT koncepta, uz umreženost svih uređaja i objekata, a upravo to je potrebno za revolucionarnu implementaciju poboljšane realnosti. Još jedan, ovaj put neočekivan faktor rasta VR i AR tržišta u ovoj godini jeste pandemija. U nedostatku putovanja i turističkih posjeta, mnogi ljudi i organizacije okrenuli su se virtuelnoj realnosti kako bi mogli uživati u ljepotama nacionalnih parkova, muzeja i historijskih gradova. U ovom kontekstu, virtuelna realnost se počinje koristiti kao svojevrsna proba stvarnog iskustva prije nego što potencijalni posjetioci plate za put na određenu destinaciju. Druga pojava kojoj smo svjedočili jeste popularizacija online i VR koncerata. Naprimjer, poznati kompozitor elektronske muzike Jean-Michel Jarre na novogodišnju večer održao je VR koncert koji su “posjetioci” okarakterisali spektakularnim. Budući da energija takvog koncerta ne može biti ista kao pri izvođenju uživo, Jean-Michel Jarre je demonstrirao kako se specijalnim efektima kakvi nikada ne bi mogli biti postignuti uživo takav događaj može pretvoriti u jedno sasvim novo iskustvo, koje bi moglo imati svoju publiku čak i nakon što se stvari vrate u normalu poslije pandemije.
Računarstvo na rubu i otvorena platforma za njegov razvoj
Obrada podataka na rubu je nešto o čemu smo mnogo puta pisali i što donosi brojne prednosti u mnogim sektorima. Proizvođači koji u ponudi imaju napredne rubne uređaje bez izuzetka imaju dobru reputaciju na tržištu i pogodne prognoze za svoje poslovanje. Računarstvo na rubu je trend koji je u razvoju već godinama, a kako se svijet bude više oslanjao na IoT i nove tehnološke procese koji su se pojavili u toku pandemije, tako će rasti i značaj rubnih uređaja. Njihova ključna prednost je sposobnost pokretanja specijalnih softverskih aplikacija, što poboljšava efi kasnost upotrebe resursa, štedi vrijeme obrade podataka i minimizira zahtjeve za propusnošću mreže. Korporacije moraju analizirati sve veće količine podataka, zbog čega cloud računarstvo u brojnim slučajevima nije pogodno rješenje, posebno zbog neadekvatne infrastrukture i mrežnog opterećenja. S poboljšanjem AIja na rubnim uređajima rast će i upotreba samostalnih rubnih uređaja koji mogu funkcionisati kao mali podatkovni centri. Otvorena platforma u ovoj oblasti može olakšati razvoj šireg niza prilagođenih rješenja za vertikalna tržišta i specifičnih rješenja namijenjenih krajnjim korisnicima. S obzirom na to da krajnji korisnici s punim pravom žele izvući maksimalnu vrijednosti iz svojih videorješenja, razvoj softvera ne može biti nastavljen kao tihi proces koji vodi softversko-inžinjerski tim jedne kompanije. Proizvođač videonadzorne opreme Hanwha Techwin jedan je od osnivača Saveza za otvorenu sigurnost, a riječ je o inicijativi koja okuplja slične organizacije s ciljem utvrđivanja specifi kacija za zajedničku platformu za sigurnosna rješenja. Tokom 2021. godine glavni cilj ove organizacije jeste da
zajedničkim snagama, zajedno s ostalim svojim članovima, oformi standardiziran i pristupačan okvir koji će omogućiti fl eksibilnost za standardizirana rješenja koja će se razvijati i koja se odnose na regionalne ili specifične korisničke zahtjeve. Paralelno sa saradnjom sa članovima ovog saveza, Hanwha Techwin namjerava dalje unaprijediti kompatibilnost i interoperabilnost svojih proizvoda s otvorenom platformom u okviru videonadzornog ekosistema. Očekuje se da će ovo tržište u narednih godinu-dvije znatno porasti i otvoriti brojne poslovne prilike za softverske inžinjere.
Cloud će biti općeprihvaćen alat za poslovne uvide
Cloud se već sada naširoko koristi radi ažuriranja softvera proizvoda, kao i u svrhu instaliranja sigurnosnih nadogradnji. Međutim, povećan broj rubnih uređaja znači da cloud isto tako ima bitnu ulogu kada je riječ o sigurnom upravljanju takvim uređajima i rukovanju velikom količinom podataka s ciljem generisanja izvještaja koji mogu pružiti bolji pregled situacije i kvalitetnije poslovne izvještaje. Zbog toga Hanwha Techwin planira uvođenje rješenja zasnovanog na cloudu koje će korisnicima omogućiti da lakše upravljaju Wisenet IP mrežnim proizvodima i nadgledaju svoj status u stvarnom vremenu.
Dominantna upotreba pametne tehnologije
Predviđa se da će se 2021. godine povećati upotreba tehnologije za obradu podataka s pametnih uređaja. Naime, kako vrijeme odmiče, a tehnologija napreduje, sve se češće primjenjuju rješenja koja imaju vještačku inteligenciju, a koja, sama po sebi, ima skoro pa neograničen potencijal u primjeni. Zbog toga će se i ove godine nastaviti s insistiranjem na integraciji tehnoloških sistema te na primjenama koje obuhvataju nova rješenja za videonadzor koja efi kasnije koriste dostupne resurse i štede vrijeme pri procesiranju materijala. Naime, ključna prednost pametnih rubnih uređaja je ta što imaju ugrađen softver za procesiranje, zbog čega se veliki dio procesiranja obavlja na njima, a mrežom se šalju samo rezultati obrade podataka kako bi se smanjilo opterećenje mreže i zavisnost od centralnog servera. S obzirom na povećanu funkcionalnost rubnih AI rješenja zasnovanih na dubokom učenju, doći će i do veće primjene i razvoja tehnologija za izvlačenje detaljnijih uvida iz podataka preliminarno analiziranih na rubnih uređajima.
Cyber sigurnost će postati još bitnija
Kako se podaci sve više bilježe, pohranjuju i osiguravaju na rubnim uređajima kao dio pametnog ureda, pametne fabrike, prodavnice ili na još većem nivou, kao dio rješenja pametnog grada recimo, tako je i potreba za zaštitom od cyber napada postala važnija u cjelokupnoj slici. Naime, veći broj rubnih uređaja sa sposobnošću napredne analize podataka znači i veći rizik od infi ltracije u korporativnu mrežu, naročito u slučaju rubnih uređaja
smještenih u zabačenim područjima koja nisu dovoljno dobro nadgledana. Jedan od najvećih problema je to što su ovi uređaji često mali i nisu dizajnirani s aspekta sigurnosti, što znači da ponekad neće imati ni sigurnosne nadogradnje. Za kompanije je bitno da pripaze na to da li implementiraju pouzdano rješenje koje se dugo razvijalo i testiralo ili rubne uređaje koji su brzo izbačeni na tržište samo zato da bi bili prvi na njemu. Pored otpornosti na hakerske upade, bit će važno osmisliti i efi kasne načine zaštite rubnih uređaja od fi zičkih pokušaja onesposobljavanja. Dakle, kao i do sada, možemo očekivati i dalje insistiranje na pojačavanju cyber sigurnosnih mjera u svim životnim i poslovnim sferama, a s rastom popularnosti IoT-a morat će doći i do većeg naglaska na uređajima koji su proizvedeni na osnovu principa ugrađene sigurnosti.
Vještačka inteligencija i mašinsko učenje – opet
Kao i proteklih godina, tehnološki napredak u oblasti vještačke inteligencije i mašinskog učenja te primjene istih inspiriše razne industrijske stručnjake da ponovo predviđaju ulazak AI-ja na velika vrata u brojne industrije. U stvarnosti, taj ulazak će se odvijati postepeno, tokom više decenija, zbog teškoće razvoja korisnog AI-ja i raznih regulativa povezanih s time. Kako god, već smo u ovom broju spomenuli da cyber kriminalci počinju koristiti AI za efi kasnije ciljane napade, a kao rezultat toga, vještačka inteligencija se počinje uspješno primjenjivati i u oblasti odbrane od cyber napada. Nema razloga da sumnjamo da će se napredak u tom domenu znatno povećati u ovoj godini. Također, s razvojem koncepta pametnih gradova i porastom saobraćaja u njima – doduše, ovo drugo u nekim gradovima zbog smanjenog prometa ljudi usljed pandemije koronavirusa za sada nije toliki problem – možemo očekivati primjenu AI-ja na raskrsnicama radi analize optimalnog protoka saobraćaja, zatim u svrhu raspodjele resursa u institucijama kao što su bolnice te, naravno, za detektovanje obrazaca ponašanja posjetilaca i korisnika u maloprodaji, videonadzoru itd. Sve to znači da će se videonadzorne kamere početi koristiti za druge stvari osim održavanja sigurnosti, a to će biti omogućeno korištenjem naprednijeg AI-ja u njima.
Populariziranje tehnologija za online primjenu rješenja
Povećanje udjela rada od kuće nasuprot odlaska na teren ili u ured nije zaobišlo ni sistem-integratore. Udaljeno aktiviranje rješenja, njihovo podešavanje i dodavanje novih mogućnosti predstavljalo je neophodnost u trenutnim svjetskim uslovima, a s obzirom na to da je to korporacijama pomoglo da shvate da na taj način mogu smanjiti troškove vezane za izlazak tehničara na teren uz istovremeno povećanje efi kasnosti zaposlenika, taj trend će se nastaviti i ove godine. Osim toga, kako naglašava Per Björkdahl, predsjedavajući Upravnog odbora ONVIF-a, od integratora se sada očekuje da prilagođavaju rješenja tako da korisnicima mogu pomoći s problemima povezanim s pandemijom koronavirusa, što, između ostalog, uključuje pametnije upravljanje identitetima i beskontaktnu biometriju. Međutim, “bez odgovarajućih standarda, integratorima će biti teško da krajnjim korisnicima ponude isplativo sigurnosno rješenje, budući da neće moći odabrati proizvode koji su potrebni klijentu”, kaže Björkdahl za Securitysales.com.
Online saradnja i povećanje njene fl eksibilnosti
Očekuje se da će nakon naprasnog prelaska velikog dijela kvalifi kovane radne snage na sistem rada od kuće ove godine naglasak biti stavljen na poboljšanje tog udaljenog rada. Prije svega, to se odnosi na efi kasniji i brži softver za saradnju, tako da pojedine kompanije koje nude servise za online saradnju već rade na tome da pristup korporativnim mrežama učine praktičnijim za udaljene radnike. Tradicionalna mrežna infrastruktura koja je koncentrisana u okviru korporativnih objekata nije dovoljno efi kasna kada je u pitanju saradnja s velikim brojem ljudi iz svih krajeva grada, zemlje i svijeta. To je već potaknulo i potražnju za brzim i stabilnijim internetom koji će omogućiti rad od kuće čak i u slučajevima rada na kompleksnim multimedijskim projektima. Također, ulazak na velika vrata mogla bi doživjeti takozvana nesinhronizovana online saradnja. Naime, do sada je bilo uobičajeno da se, recimo, tokom videokonferencije svi učesnici nalaze na internetu i uživo razmjenjuju mišljenja i podatke. S obzirom na povećanje broja zaposlenika koji rade od kuće, povećana je šansa da neki od njih žive u drugačijim vremenskim zonama u odnosu na većinu ljudstva određene korporacije. Budući da bi zahtijevanje da se dotični uključe u videokonferenciju u 3 ujutro moglo kod njih izazvati nelagodu one vrste zbog koje se traži drugi posao, pružaoci rješenja za online saradnju će se fokusirati na to da omoguće praktičnu razmjenu mišljenja i planova tokom online konferencija čak i ako određeni zaposlenici nisu prisutni. Zaposlenik bi, naprimjer, mogao snimiti video svog izlaganja i planova za svoju radnu sedmicu ili dan te bi taj snimak mogao biti pušten tokom videokonferencije. A šta raditi u slučaju da neko ima dodatna pitanja, to je već drugi problem.
