23 minute read
Prilagođavanje pandemiji
UBRZAN USPON UBRZAN USPON PAMETNIH PAMETNIH STANOVA STANOVA
KAŽU DA JE NUŽDA MAJKA INOVACIJE. PANDEMIJE SU TOKOM HISTORIJE IZ TEMELJA MIJENJALE NAŠ PRISTUP STANOVANJU U ZGRADAMA. COVID-19 VEĆ ČINI ISTO, DONIJEVŠI NIZ NOVIH POTREBA ZA STANOVNIKE GRADOVA I NJIHOVO STAMBENO OKRUŽENJE
Izvor: asmag.com redakcija@asadria.com
Pandemije su tokom historije pokretale inovacije u gradovima, a aktuelna nije nimalo drugačija. Predviđa se da će pametni gradovi osjetiti napredak u oblastima transporta i 5G infrastrukture, ali ne smijemo zaboraviti ni na tzv. pametno stanovanje. Prošle pandemije su bile vrijeme uvođenja inovacija u oblast urbanog stanovanja, dok je trenutna signal da je došlo vrijeme da investitori razmisle o novom standardu u promovisanju zdravijeg životnog prostora.
Prilagođavanje novim potrebama
Kada je riječ o utjecaju pandemija na poboljšanje urbanog života, historija se ponavlja. Sa svakom bolešću stekli smo novo razumijevanje načina na koje stanovanje utječe na naše zdravlje. Epidemije kolere i tuberkuloze su dovele do inovacija u segmentu sistema za fi ltriranje pijeskom i hlorisanja radi pročišćavanja vode. Već u 19. stoljeću mnogi su veliki industrijski gradovi u SAD-u donijeli zakone koji predviđaju toaletne prostorije u svakoj stambenoj zgradi. Također, pandemija španske gripe 1918. dovela je do uvođenja viših standarda ventilacije, a nakon nje javno zdravstvo je prepoznalo da je gradsko stanovanje u prenapučenim zgradama faktor u širenju bolesti. Razvoj svijest o tome kako se gripa prenosi zrakom podstakla je nova dostignuća u pogledu pristupa otvorenim prostorima i cirkulaciji zraka. Graditelji su počeli dodavati trijemove i prozore kućama, a zakoni su predviđali da svi stanovi imaju protivpožarne stepenice, široke hodnike i privatna kupatila. Stambeni trendovi i danas odražavaju zdravstvene trendove jer se nastavljamo prilagođavati novim spoznajama o prevenciji bolesti i tehnološkoj evoluciji. Svaka pandemija naučila nas je nešto novo o tome šta je stanovnicima zgrada potrebno za stanovanje.
Prilika za preispitivanje pametnog stanovanja
Stambene pogodnosti koje smo koristili prije pandemije danas izgledaju zastarjelo. Ova kriza je dramatično promijenila naše svakodnevne obrasce ponašanja, od radnih mjesta do načina na koji se krećemo i kupujemo stvari. Mnogi od novih obrazaca vjerovatno će ostati trajni. Za početak, danas se češće vozimo vlastitim automobilima ili pješačimo. COVID-19 je potaknuo kupovinu ili veću upotrebu ličnih vozila jer stanovnici gradova na javni prijevoz i zajedničke vožnje gledaju novim očima – kao na izvore zaraze. U mnogim stambenim zgradama zbog toga će porasti broj stanovnika kojima je potreban parking prostor. Pametna rješenja za parkiranje nude interaktivne karte za dostupnost parking prostora uživo, digitalna parkirna brojila i parking senzore za popunjenost u stvarnom vremenu. U proteklih godinu i po češće radimo od kuće. Masovni prelazak na daljinski rad stvorio je potrebu za brzim internetom i pouzdanim Wi-Fi pristupom u našim domovima. Ipak, nemaju sve zgrade takvu pogodnost. Češće smo naručivali namirnice i robu putem interneta. Pandemija je ubrzala prelazak na online kupovinu za pet godina, a predviđa se da je e-trgovina porasla za gotovo 20% u 2020. Kako sve više stanovnika radi na daljinu, pristup brzom internetu bit će od ogromnog značaja. Zgrade moraju preuzeti inicijativu u uvođenju infrastrukture širokopojasnog interneta. Danas imamo i manje fi zičkih kontakata. Čak i prije pandemije beskontaktni ulazak u zgradu je bio važan trend. Sada to nije samo napredna funkcija nego i faktor zaštite zdravlja. Ulaz bez ključa i pristup pomoću privjesaka postat će novi standard u stanovima, jer stanovnici traže beskontaktne zgrade sa funkcijama bez dodirivanja površina. U eri pandemije smo postali svjesniji i važnosti uštede energije. S obzirom na to da ljudi u stanovima provode više vremena nego ikada prije, oni ne samo da žele smanjiti troškove energije kako bi uštedjeli novac nego i doprinijeti zaštiti okoliša. Internet stvari omogućuje ažuriranje informacija koje će zadovoljiti potrebe održivosti, sa svojim pametnim termostatima, pametnim osvjetljenjem i senzorima curenja. Svi oni smanjuju rasipanje energije i omogućuju bolju kontrolu njene potrošnje.
Pogodnosti za upravnike zgrada i stanare
Korištenje pametnih uređaja za internet stvari može biti od koristi i za upravnike zgrada i za korisnike stanova. Za upravnike, ovi sistemi mogu donijeti uštede na troškovima i dodatni prihod uz korištenje povezanih uređaja poput pametnih termostata i brava. “U slučaju termostata, ovi uređaji mogu smanjiti troškove energije uz detekciju prisustva ljudi u prostorijama. Naprimjer, ako se neki stan čisti ili renovira, termostat se može postaviti na maksimalnu ili minimalnu temperaturu kako bi se bolje upravljalo potrošnjom. Pametne brave na vratima smanjuju troškove ponovne izrade ključeva za svaki stan nakon što se stanar odseli ili se ključ izgubi”, kaže Kozak. Pametne brave, naprimjer, olakšavaju ulazak i dostavu namirnica, a dostupne su i druge tehnologije koje olakšavaju život stanarima. “Alexa for Residential tehnologija za stambene zgrade integrira se sa samim objektom, tako da se stanari mogu raspitati o plaćanju stanarine ili događajima u zajednici. Pametni uređaji mogu ponuditi dodatnu vrijednost korisnicima stanova. Naprimjer, ako se mašina za pranje rublja pomjeri iz ravnoteže, osoblje zgrade može primiti upozorenje o tome kako bi tim za održavanje mogao pristupiti stanu i riješiti problem, a da pri tome stanar ne mora ništa poduzeti”, kaže Kozak.
Dodatni rast tokom pandemije
Trend pametnih stanova je bio, zapravo, u usponu i prije COVID-a. Na to ukazuju podaci Omdije, prema kojima je rast pametnih stanova na godišnjem nivou iznosio oko 780 posto u 2018. i oko 90 posto u 2019. godini. Ovaj trend rasta dodatno je potaknut pandemijom, koja je naglasila potrebu za umrežavanjem i posjetama na daljinu. “Najveći utjecaj pandemije na pametne stanove ogledao se u samostalnim posjetama i obilascima stanova. To znači da su potencijalni stanari mogli dobiti pristup stanu, a da niko iz osoblja zgrade ne mora biti fi zički prisutan”, kaže Kozak. Ovi obilasci bez osoblja mogu biti korisni ne samo u vrijeme pandemije već i poslije nje. “Samostalni obilasci omogućavaju budućim zakupcima da razgledaju nekretnine i stanove prema svom rasporedu. Na ovaj način budući zakupac nije ograničen radnim vremenom osoblja. Za osoblje stambenog objekta korist od ovog pristupa je u otvaranju dodatnih komunikacijskih kanala s potencijalnim stanarima. U prošlosti su upravitelji zgrada propuštali telefonske pozive potencijalnih zakupaca i gubili dobre prilike zbog neusklađenih radnih rasporeda. Dakle, obilasci stanova bez osoblja nude značajne prednosti i za buduće stanare i za osoblje zgrade“, smatra Kozak.
Razvoj svijesti o tome da se gripa prenosi zrakom potaknula je nova dostignuća u pogledu pristupa otvorenim prostorima i cirkulaciji zraka. Graditelji su počeli dodavati trijemove i prozore kućama, a zakoni su predviđali da svi stanovi imaju široke hodnike i privatna kupatila
Koje će tehnologije dominirati u pametnim stanovima?
COVID-19 i prateći zahtjevi za praćenjem maksimalne popunjenosti zgrada i socijalnim distanciranjem poslali su milione ljudi na rad od kuće. Prema podacima Global Workplace Analyticsa, predviđa se da će 25 do 30 posto radne snage do kraja 2021. raditi od kuće nekoliko dana u sedmici. Kako ljudi provode više vremena kod kuće, oni se žele upoznati s najnovijim trendovima u segmentu pametnih stanova. U ovoj godini će se vještačka inteligencija stvari (AIoT), vještačka inteligencija (AI) i internet stvari masovno koristiti kako bi naše stanove učinili inteligentnijim, efi kasnijim i zabavnijim. Pomoću vještačke inteligencije sistem pametnog stana uči, odnosno pronalazi obrasce u svakodnevnom životu korisnika i u skladu s tim prilagođava postavke umreženih uređaja. Pametni frižider, naprimjer, ne samo da naručuje namirnice kada zalihe isteknu nego i predlaže jela na osnovu korisnikovih prehrambenih navika i onoga što je dostupno u frižideru. HVAC sistem u kući automatski predviđa kada će korisniku trebati dodatno osvjetljenje ili klimatizacija i vrši potrebna prilagođavanja.
Razvoj sektora pametnih stanova
Rast u segmentu pametnih stanova je fenomenalan. Prema najnovijem izvještaju o pametnim stanovima koji je uradila Omdia, u SAD-u je 2020. godine korišteno 928.000 pametnih stanova, što je povećanje od 1.460 posto u odnosu na 2017., a do 2025. godine 42 posto svih stanova u SAD-u posjedovat će povezane, odnosno umrežene uređaje. Pametni stanovi oslanjaju se na internet stvari (IoT) i povezane uređaje. Prema Omdiji, pametni stanovi se defi niraju kao jedinice za kolektivno stanovanje koje imaju instalirana dva ili više uređaja za pametne domove. “Naprimjer, pametni stan može uključivati pametni zvučnik i pametnu bravu za vrata ili pametnu bravu za vrata i termostat. Ove uređaje mora instalirati upravnik objekta, a i prateća platforma mora biti u njegovom vlasništvu”, kaže Blake Kozak, glavni analitičar za pametne domove u Omdiji.
Pametni sigurnosni uređaji i beskontaktno upravljanje
Rubno računarstvo je sve važnije u komercijalnom sektoru jer su IP kamere danas opremljene različitim naprednim analitičkim funkcijama i vještačkom inteligencijom. Ovo je danas trend i u pametnim stanovima, što znači da pametna kamera može, naprimjer, prepoznati osobu koja nije dio porodice. Isto tako, kamera za praćenje beba može otkriti neobične aktivnosti, poput situacije u kojoj beba povraća. Sve više se usvajaju i pametne brave koje se temelje na prepoznavanju lica, umjesto na korištenje tastatura. Nepotrebno je napominjati da je beskontaktno upravljanje postalo mantra u doba koronavirusa, kada ljudi izbjegavaju dodirivanje površina koje mogu prenijeti virus. To se odnosi i na život u stanovima. Pametni zvučnici s virtuelnim pomoćnicima koji rade po naredbi korisnika umjesto na dodir bit će popularniji nego ikada. Prema podacima MarketsandMarketsa, očekuje se da će globalno tržište pametnih zvučnika dosegnuti vrijednost od 15,6 milijardi dolara do 2025. godine u odnosu na 7,1 milijardu dolara u 2020. i godišnju stopu rasta
od 17,1 posto. Osim toga, prekidači će se sve više aktivirati uz gestikulaciju ili pokret ruke. Kako pandemija traje, beskontaktna rješenja, bilo poslovna ili stambena, bit će traženija nego ikad.
Zajednički protokoli i Wi-Fi
S više pametnih uređaja instaliranih u stanovima, problem kompatibilnosti se neizbježno javlja jer različiti proizvođači koriste vlastite komunikacijske protokole. Ipak, to ide protiv interesa potrošača koji žele kontrolirati sve uređaje pomoću glasa ili jedinstvene aplikacije za pametni telefon. Zato je poželjan zajednički protokol. Srećom, industrija se već kreće u tom smjeru. Jedan od takvih projekata je Connected Home over IP (CHIP) koji su pokrenuli Amazon, Apple, Google i Zigbee Alliance. Cilj je omogućavanje komunikacije preko pametnih kućnih uređaja, mobilnih aplikacija i usluga u oblaku na temelju internetskog protokola (IP). Očekuje se da će Wi-Fi 6 i 6E postaviti novi trend u segmentu pametnih stanova. On radi u rasponu od 2,4 GHz i 5 GHz, dok 6E koristi 6 GHz, što će osigurati veći kapacitet protoka podataka. U međuvremenu, sve veći broj pametnih uređaja zahtijeva transformaciju infrastrukture kućne mreže. Danas je jasno da jedan Wi-Fi ruter neće moći podržavati sve uređaje koji se nadmeću za mrežne resurse. Rješenje je mrežna Wi-Fi infrastruktura u kojoj će više čvorova, a ne jedan ruter, pomoći u ubrzavanju usmjeravanja i prijenosa podataka.
Šta ovo znači za građevinske poduzetnike i objekte?
Građevinski poduzetnici i tržišni igrači u sektoru nekretnina bi trebali shvatiti da će integracija, automatizacija i fokus na održivost biti dominantni budući trendovi u stambenom sektoru. Kako ne bi izgubili od konkurencije, oni moraju iskoristiti sve poslovne prilike koje im nude ovi trendovi. “Do 2025. godine gotovo 40 posto stambenih jedinica u SAD-u smatrat će se pametnim objektima. U slučaju ovih nekretnina, osoblje i uprava više neće gubiti potencijalne klijente zbog neusklađenih rasporeda, radnih ograničenja ili propuštenih telefonskih poziva. Prisutan je sve izraženiji trend u pravcu kreiranja ekološki osviještenih zajednica i održivosti. Zgrade sa sistemima upravljanja zgradama (BMS) u kombinaciji sa senzorima curenja i praćenja upotrebe vode i pametnim termostatima vjerovatno će se kvalifi cirati kao tzv. zelene zgrade. To znači da će se za njih dobijati krediti s nižim kamatama i veliki popusti na nabavku opreme u sklopu poticaja i subvencija. Općenito govoreći, građevinski poduzetnici i kompanije za nekretnine koje barem ne počnu istraživati ove tehnologije mogli bi se naći u zaostatku u odnosu na konkurenciju, kao i izgubiti vrijedne podatke koji se prikupljaju pomoću ovih sistema”, kaže Kozak.
Trajno izmijenjeni horizont
Kao odgovor na COVID-19, stambeni kompleksi i upravnici zgrada danas imaju važnu ulogu u poticanju inovacija. Na isti način na koji su nekadašnji graditelji kao odgovor na pandemije zamišljali šire hodnike i bolju ventilaciju, profesionalci
danas moraju osmisliti sisteme pametnog parkiranja i beskontaktnih ulazaka u zgrade. Današnji vlasnici nekretnina i tehnološki lideri imaju priliku preispitati načine na koje će stanovnici gradova živjeti nakon pandemije, a neke od tih promjena događaju se već sada.
Pandemija je dramatično promijenila naše svakodnevne obrasce ponašanja, od radnih mjesta do načina na koji se krećemo i kupujemo stvari. Mnogi novi obrasci vjerovatno će ostati trajni
Efi kasniji videonadzor
ULOGA SVJETLA ULOGA SVJETLA U RADU NADZORNIH U RADU NADZORNIH SISTEMA SISTEMA
OD KRITIČNE INFRASTRUKTURE DO PRIVATNOG VLASNIŠTVA, SISTEMI ZAŠTITE PERIMETRA KORISTE SE U RAZNIM APLIKACIJAMA. ZA NJIH SU KLJUČNI IZVORI SVJETLA KOJI SU DIZAJNIRANI DA POBOLJŠAJU PERFORMANSE SIGURNOSNOG SISTEMA
Priredio: Mirza Bahić redakcija@asadria.com
Kao prva linija odbrane perimetra i zaštite ključnih resursa, videonadzorne kamere su istovremeno i sredstva odvraćanja od napada i alat za njihovu detekciju. Zajedno s ostalim sigurnosnim uređajima najčešće se postavljaju uz ograde duž perimetra, a kako bi zadržale efi kasnost i ponudile dovoljno kvalitetnu sliku sigurnosnom osoblju u svako doba dana ili noći, neophodno im je visokokvalitetno osvjetljenje. Ipak, svaka kamera dolazi u paketu sa svojim zahtjevima u pogledu tipa osvjetljenja za konkretnu lokaciju. Zato je potrebno dobro ispitati svaki aspekt rasvjete za ove sisteme ako se iz njih želi izvući maksimalan učinak.
Šta je svjetlo za videonadzorne sisteme?
Performanse svakog CCTV sistema ne ovise samo o ključnim komponentama kamere i objektiva već i o količini, kvalitetu i distribuciji dostupne svjetlosti. Svjetlost određuje može li se neki objekt uopće primijetiti i na kojim udaljenostima. Istovremeno, kvalitet i smjer svjetlosti umnogome određuju i sam izgled praćenog objekta. Svjetlost je energija u vidu elektromagnetnog zračenja. Talasna dužina svjetlosti (poznata i kao frekvencija) određuje njenu boju i vrstu. Ljudsko oko uočava samo vrlo uski raspon talasnih dužina od približno 400 nm (ljubičasta) do 700 nm (crvena). Međutim, videonadzorne kamere mogu detektirati svjetlost izvan dometa ljudskog oka, što im omogućava da se koriste ne samo bijelim već i infracrvenim svjetlom (715–950 nm) za noćni videonadzor. Ponašanje svjetlosti varira ovisno o materijalu ili površini s kojom dođe u dodir. Kada dospije na određenu površinu, ona se refl ektira, raspršuje, apsorbira ili, još češće, proizvodi više različitih učinaka istovremeno. Većina površina refl ektira neki element svjetlosti. Općenito, što je bljeđa površina, to se više svjetlosti refl ektira. Crne površine apsorbiraju vidljivu svjetlost, dok je bijele gotovo u potpunosti refl ektiraju. Infracrveno svjetlo se ne refl ektira na isti način kao vidljivo. Tačnije, način refl ektiranja infracrvenog svjetla ovisi o prirodi materijala koji s njim ostvaruje interakciju.
Odnos svjetlosti i boje
Talasne dužine svjetlosti vidljive ljudskom oku mozak tumači kao boje u rasponu od 400 nm (ljubičasta) do 700 nm (crvena). Između ovih talasnih dužina nalaze se druge boje: indigo, plava, cijan, zelena, žuta i narandžasta. Kada se vidljiva bijela svjetlost podijeli na sastavne dijelove pomoću prizme ili u dugi, boje postaju vidljive. Prije 17. stoljeća vjerovalo se da boja postoji u samim predmetima, bez obzira na svjetlost kojoj su izloženi. Naučnik Isaac Newton je dokazao da je sama svjetlost pravi izvor onoga što percipiramo kao boju. Zeleni list izgleda zeleno jer odražava zelene talasne dužine prisutne u bijeloj svjetlosti. Uzmimo lakši primjer: kada kupujete odjevni predmet u boji, često ga nosite do vrata ili prozora kako biste provjerili kako izgleda na dnevnom svjetlu. To je zato što znate da unutarnja rasvjeta sa žarnom niti, iako bijela, ima nešto drugačiju mješavinu talasnih dužina od vanjske svjetlosti i tako mijenja ili kreira prividnu boju odjeće. Isto važi i za CCTV sisteme. Izlazni signal u vidu boje iluminatora utječe na boju koju kamera vidi i koja se prikazuje na ekranu. Naprimjer, ulična rasvjeta često proizvodi žućkasto svjetlo, što može pokvariti izgled slike u boji u videonadzornim sistemima. Postizanje preciznih slika u boji zbog vanjskih utjecaja zato predstavlja pravi izazov. Da bi se dobile slike s nadzornih kamera u pravilnoj boji, iluminatori bijele svjetlosti trebaju osigurati osvjetljenje korigirano prema boji i usklađeno s vidljivim spektrom.
Svjetlo je osnova CCTV sistema. Bez njega jasan Svjetlo je osnova CCTV sistema. Bez njega jasan prikaz nije moguć jer se refl ektira iz svijeta oko prikaz nije moguć jer se reflektira iz svijeta oko nas i čini ga vidljivim i ljudskom oku i nadzornoj nas i ini ga vidljivim i ljudskom oku i nadzornoj kameri kameri
Obojeni objekti selektivno refl ektiraju svjetlost. Oni odražavaju samo talasne dužine (tj. boje) koje vidite i apsorbiraju ostatak. Crveni cvijet, naprimjer, sadrži molekule pigmenta koje apsorbiraju sve talasne dužine u bijeloj svjetlosti osim crvene, tako da je crvena jedina boja koju cvijet refl ektira. Na nižim talasnim dužinama od vidljivog spektra zračenje postaje ultraljubičasto (UV). Ono oštećuje kožu i uzrokuje tamnjenje, zbog čega je nedovoljno dobra opcija za CCTV. Na većim talasnim dužinama od vidljivog spektra zračenje postaje infracrveno (IC ili IR).
Izvori osvjetljenja
U kontekstu potreba videonadzora, vijek trajanja sijalica je ograničen i one su vrlo neefi kasne, a također i prilično skupe za korištenje i održavanje. Istovremeno, krajnji korisnici su se odmakli od upotrebe proizvoda za rasvjetu na bazi halogena u korist LED rasvjete s dužim vijekom trajanja. Sijalice sa žarnom niti su prve razvijene i vrlo su neefi kasne jer troše 90% ulazne energije kao toplinu. Njihova toplotna snaga je takva da mogu zagrijati okolne objekte u neposrednoj blizini. Halogene sijalice nude tek minimalno povećanje efi kasnosti, ali i dalje troše čak 85% ulazne energije u vidu topline. Iako su manjih dimenzija, one su pod većim pritiskom od sijalica sa žarnom niti, zbog čega imaju izuzetno tople površine koje su opasne na dodir. Dovođenje žarulje u kontakt sa hladnim površinama, poput otisaka prstiju, može uzrokovati kvar na sijalici.
Infracrveno svjetlo
Infracrveno svjetlo je ono koje ljudsko oko ne može vidjeti, ali jednobojna nadzorna kamera može. U blizini raspona infracrvenog svjetla je svjetlo veće talasne dužine od vidljivog spektra koje se kreće između 700 i 1.100 nm. Ono se koristi za videonadzor. Za iskorištavanje infracrvenog svjetla koriste se jednobojne ili kamere za rad u dnevnom i noćnom režimu. CCTV kamere koje koriste infracrveno svjetlo pružaju jednobojne slike. Idealne primjene su one koje zahtijevaju prikriveni nadzor ili one kod kojih se zbog smanjenja svjetlosnog zagađenja izbjegava čak i niži nivo otvorenog osvjetljenja.
Fluorescentna rasvjeta
Primjena ovog vida rasvjete u videonadzoru je ograničena zbog uočenih mana u kombinaciji sa CCTV kamerom. Ove sijalice su male snage i dizajnirane su uglavnom za unutrašnje instalacije. Budući da imaju široko raspršeni izvor svjetla, izlaznu svjetlost je teško fokusirati i kontrolirati. Ipak, fl uorescentne sijalice su mnogo efi kasnije od sijalica sa žarnom niti jer rade s približno 40% efi kasnosti, odnosno 60% ulazne energije troše na toplotu. Mnogo su hladnije od onih sa žarnom niti i mogu pružiti ekvivalentnu snagu uz znatno manju ulaznu energiju. Međutim, proizvode treperenje neprimjetno za ljudsko oko, ali izrazito vidljivo za kamere kojima se ono manifestira kao “bljeskanje”. Upravo ta osobina fl uorescentno osvjetljenje čini neprikladnim za videonadzor.
LED diode su danas najpopularnije svjetlosno rješenje za CCTV. Izuzetno su efi kasne i nude vrhunsku pouzdanost. U paketu s njima dolaze i najniži mogući troškovi rada uz najduži radni vijek
HID sijalice
Za CCTV se mogu koristiti HID sijalice. Efi kasne su, nude dobru reprodukciju boja i imaju dug životni vijek, koji ide i do 12.000 sati. Međutim, one pate od sporog starta (2–3 minute) i ne mogu se uključiti odmah nakon isključenja. Efi kasnije su i do 60-80% u poređenju sa sijalicama sa žarnom niti i fl uorescentnim sijalicama i nude mnogo više svjetlosti. Dostupni su modeli s natrijem niskog pritiska (koji je neprikladan za CCTV zbog svoje žute nijanse) i natrijem visokog pritiska (koji je prihvatljiviji, ali nudi lošiju reprodukciju boja). Tu su i metalhalogenidne sijalice koje pružaju vrlo prirodnu, hladnu i čistu bijelu svjetlost s naprednom defi nicijom boja. HID lampe se obično koriste za ulično osvjetljenje i u automobilskim svjetlima.
LED rasvjeta
LED diode su poluvodiči koji prirodno emitiraju uski pojas svjetlosti. Njihova upotreba se brzo proširila zahvaljujući jasnim tehničkim prednostima. LED diode su relativno skupe, ali pružaju izuzetno dug vijek trajanja i do 100.000 sati. Poređenja radi, fl uorescentne sijalice obično traju 10.000 sati, a one sa žarnom niti do 1.000. Efi kasnost LED dioda je obično 80–90%, a najveća efi kasnost dolazi od LED-a koji proizvodi crveno svjetlo. Prednosti LED dioda uključuju izuzetno nisku potrošnju električne energije, niske radne temperature i kontinuitet boja tokom cijelog vijeka trajanja. Za razliku od tradicionalnih sijalica, vrlo su izdržljive, neosjetljive na vibracije, a zbog tvrdog kućišta teško ih je oštetiti. One su također sposobne emitirati svjetlost na određenoj talasnoj dužini bez potrebe za fi lterom, brzo se aktiviraju, a upravljanje napajanjem i toplinom igra važnu ulogu u izvlačenju maksimalnih performansi.
Pitanja zaštite okoliša i potrošnje energije su već dugo prioriteti na globalnom nivou. Iako se ogromna količina novca u svijetu koristi za rasvjetu, veći dio ove potrošnje odnosi se na neefi kasno ili nepotrebno osvjetljenje, zbog čega je neophodna optimizacija. Pritisak da se uštedi energija uz praćenje tekućih troškova stalno se povećava. Lokalne vlasti i privatna industrija traže metode za uštedu energije, a rasvjeta je jedna od oblasti kojoj treba posvetiti posebnu pažnju. Tradicionalno osvjetljenje, uključujući i CCTV osvjetljenje, omogućavaju sijalice sa električnim napajanjem. Iako su neke efi kasnije od drugih, sadašnjost i budućnost osvjetljenja pripadaju LED diodama. U usporedbi s bilo kojim drugim izvorom svjetla, LED diode osiguravaju znatne uštede na potrošnji električne energije i nude dugovječne performanse uz male troškove održavanja.
Crveno ili bijelo?
Ako vam je potrebno osvjetljenje za sigurnosne kamere i druge svrhe, bijela svjetlost je dobra opcija. Naprimjer, bijelo svjetlo je optimalno za parkirališta, garaže, parkove, utovarne prostorije i sve lokacije na kojima osoblje mora imati dobru vidljivost da bi obavljalo svoj posao. Prednost bijelog svjetla je to što nudi dovoljno kvalitetnu rasvjetu i ljudima i sigurnosnim kamerama. Kao što je ranije spomenuto, infracrvena svjetla su najbolja za tajnu, odnosno prikrivenu upotrebu, naprimjer kada ne želite da uljezi ili druge osobe znaju da ih neko promatra. IC svjetlo je dobra opcija i kada imate bliske susjede koji bi se mogli žaliti na noćno svjetlo ili kada postoje ograničenja u pogledu nivoa
rasvjete koja utvrđuju lokalne vlasti. Budući da su IC svjetla gotovo nevidljiva, još jedna prednost njihovog korištenja je to što vaše kamere mogu pratiti sve uljeze, a da oni to i ne znaju. Tako možete lako otkriti potencijalne slabe tačke u vašem cjelokupnom sigurnosnom sistemu unutar perimetra. Što se tiče nedostataka bijelog svjetla, rasvjeta na stubovima može uzrokovati svjetlosno zagađenje. Istovremeno, infracrveno svjetlo ne može dodati boju videozapisima niti raditi u kombinaciji s detektorima pokreta kako bi se uljeze odvratilo od napada.
Svjetlosno zagađenje i CCTV?
Svjetlosno zagađenje je globalni problem uzrokovan neefi kasnom, nametljivom i nepotrebnom upotrebom umjetne svjetlosti. Simptomi uključuju nepreglednost, višak osvjetljenja i odsjaj na nebu. Svjetlosno zagađenje je i važna politička tema s obzirom na postojanje zakona o kontroli i kažnjavanju u ovoj oblasti. Odgovornost profesionalaca za CCTV je da omoguće sisteme osvjetljenja koji paralelno pružaju slike visokog kvaliteta i minimiziraju svjetlosno zagađenje. Postoji više kategorija svjetlosnog zagađenja. Do upada svjetla dolazi kada ona uđe u zonu ili područje u kojoj je nepoželjna. To uključuje ulazak kroz prozor ili u obližnje zone. CCTV rasvjeta mora biti dizajnirana tako da poštuje zone privatnosti. Kada je u pitanju videonadzor, odsjaj može biti problem kada je kamera usmjerena direktno u izvor svjetla, poput ulične rasvjete. Nepreglednost se javlja kada gusto grupisani izvori svjetla kreiraju intenzivno svjetlo koje može odvratiti pažnju od željene mete. Ako se koristi u prevelikim količinama, svjetlo uzrokuje osvjetljenje iznad nivoa koji je prihvatljiv i potreban. To je obično uzrokovano lošim specifi kacijama i doprinosi rasipanju energije i prekomjernoj ekspoziciji unutar slike. Sjaj nad naseljenim mjestima poznat je kao odsjaj na nebu, a uzrok je kombinacija loše usmjerene svjetlosti i one koju refl ektiraju ciljani objekti. Ova pojava smanjuje kontrast na nebu i zaklanja zvijezde tokom noći.
Posljedice svjetlosnog zagađenja
Postoje brojni problemi povezani sa svjetlosnim zagađenjem. Prekomjerna upotreba svjetla u videonadzornim sistemima može, zapravo, smanjiti nivo sigurnosti i zaštite umjesto da je poveća. Loše ili neadekvatno instalirano osvjetljenje može dovesti do pojave izraženijih kontrasta unutar slike. To obara ukupni nivo kvaliteta slike ili kreira duboke sjene unutar kojih se uljezi mogu neopaženo sakriti. Osim toga, iako višak osvjetljenja može umanjiti kvalitet prikaza i slike CCTV sistema, ova pojava kod prolaznika često stvara lažni dojam sigurnosti. S obzirom na zakone koji danas reguliraju ovu oblast, stvaranje nepotrebnog svjetlosnog zagađenja u nekim zemljama može povlačiti i prijetnju kaznenim mjerama. Instalateri bi trebali biti svjesni da profesionalna CCTV rasvjeta treba biti kvalitetno specifi cirana, dobro osmišljena i precizno usmjerena. Snop svjetla treba usmjeriti prema dolje kako bi se smanjilo izlijevanje svjetlosti. Na bijelo svjetlo treba obratiti posebnu pažnju kako bi se osiguralo da je samo ciljno područje osvijetljeno.
Rasvjeta koju aktiviraju događaji
Kako bi dodatno smanjili potrošnju električne energije, instalateri mogu razmotriti upravljanje rasvjetom putem telemetrije ili PIR alarma. Dodatna opcija je i korištenje rasvjete koju aktiviraju događaji jer se tako smanjuje potrošnja energije i produžuje vijek trajanja proizvoda. Sa sistemima bijele svjetlosti ova tehnologija pomaže i u smanjenju svjetlosnog zagađenja. Iako je aktivacija pokrenuta događajem pogodna za LED osvjetljenje, ona nije uvijek poželjna opcija za CCTV rasvjetu zasnovanu na sijalicama. Kontinuirano uključivanje i isključivanje stvara veliki pritisak na sijalicu i dodatno skraćuje njen radni vijek. Osim toga, osvjetljenje koje se aktivira na bazi događaja posebno je neprikladno za metalhalogenidne izvore svjetla zbog zagrijavanja (ili brzine treptanja svjetla) žarulje. Pod uvjetom da je vidljivo, osvjetljenje pokrenuto događajem može proaktivno odvratiti uljeze i spriječiti činjenje krivičnog djela. Ovo je posebno korisno pri osvjetljenju bijelim svjetlom.
Prilagodljiva rasvjeta
Tehnologija prilagodljive rasvjete omogućava instalateru da podesi svjetlosnu projekciju iz uređaja kako bi se odgovorilo konkretnim zahtjevima svake instalacije. Podešavanje je brzo i praktično, a svaki ugao svjetlosti se lako bira. Prilagodljivo osvjetljenje pomaže u postizanju ravnomjerno raspoređene svjetlosti. Standardni fi ksni iluminatori nude kvalitetan izvor svjetlosti u centru slike. Pri tome, intenzitet svjetla se pomiče lijevo i desno iz središta jer svjetlo mora putovati sve do cilja i natrag. Prilagodljivo osvjetljenje minimizira varijacije u nivou osvjetljenja unutar scene tako što smanjuje maksimalnu količinu središnjeg osvjetljenja. Istovremeno, vrši se pomicanje zamišljenih tačaka maksimalne svjetlosti prema zonama izvan slike. To su ujedno i područja u kojima ona mora biti intenzivnija dok putuje do cilja i natrag do kamere.
Važnost ravnomjernog osvjetljenja
Najvažniji aspekt u projektiranju svakog sistema rasvjete za CCTV je postizanje ravnomjernog osvjetljenja. Svi sistemi za praćenje slika, u rasponu od ljudskog oka do nadzorne kamere i objektiva, teško se nose s pojavom velikih razlika u pogledu intenziteta svjetlosti unutar vidnog polja. Kao ilustraciju, uzmimo za primjer vožnju automobila noću. Tokom vožnje možete jasno vidjeti detalje ispred sebe sve dok putujete praznom cestom oslanjajući se samo na farove iz automobila. Međutim, kada se automobil približiiz suprotnog smjera, vaša vidljivost se drastično smanjuje. Zašto je tako? Iako se količina svjetla unutar scene zapravo pojačala, u toj situaciji se nakratko javila i prevelika, tj. maksimalna količina svjetla (iz nadolazećeg automobila), tako da se šarenica u vašem oku zatvara i tako utječe na vaš noćni vid. Ista stvar se događa s videonadzornim kamerama. Svijetle mrlje unutar slike uzrokuju zatvaranje objektiva i narušavaju performanse videonadzornih sistema tokom noći. Zato je za postizanje najboljih rezultata za CCTV nadzor tokom noći neophodno osigurati ravnomjerno osvjetljenje.
