8 minute read
Kako riješiti izazove u transportu
KOMPJUTERSKI VID MIJENJA TRANSPORTNU INDUSTRIJU
KOMPJUTERSKI VID POMAŽE U TRANSFORMACIJI TRANSPORTNE INDUSTRIJE NA SVIM NIVOIMA: OD PODIZANJA NIVOA ISKUSTVA PUTNIKA, PREKO PREVENTIVNOG ODRŽAVANJA VOZNOG PARKA DO OPTIMIZACIJE KORIŠTENJA GORIVA. KAKO SE TRANSPORTNA INDUSTRIJA NASTAVLJA RAZVIJATI, KONVERGENTNE TEHNOLOGIJE KAO ŠTO SU 5G I MOĆNO RUBNO RAČUNARSTVO PODRŽAVAJU NOVU GENERACIJU FLEKSIBILNIH REZULTATA NA TEMELJU PODATAKA KOJI ĆE KORISTITI PUTNICIMA, INDUSTRIJI I ODRŽIVOSTI
n Piše: Wayne Arvidson, globalni direktor razvoja tržišta i strategija, Dell Technologies redakcija@asadria.com
Bilo da se kreću ljudi ili roba, transportna okruženja su u stalnom pokretu. Željeznice, aerodromi, teretni brodovi te javni i privatni prijevoz složena su okruženja za primjenu kompjuterskog vida. Oni zahtijevaju uvid u situaciju u realnom vremenu zasnovan na analizi brojnih različitih tačaka podataka. To opterećuje računarske resurse i rubnu pohranu, koja je definirana kao mjesto na kojem se fizički svijet susreće sa svijetom podataka. Izazov se rješava primjenom objedinjenog pristupa u realnom vremenu u kombinaciji sa skalabilnim hiperkonvergiranim infrastrukturama visokih performansi (HCI). Tako se organizacijama omogućava da prikupljaju i obrađuju velike količine podataka na rubu i pružaju uvide u realnom vremenu. Rezultati, a ne sirovi podaci, šalju se nazad na centraliziranu lokaciju za ponovnu obuku analitičkog modela, koji sve to potom vraća na rubne lokacije. Time se dobijaju kvalitetniji uvidi skoro u realnom vremenu. Iako kompjuterski vid još nije širokoprihvaćena tehnologija u cijeloj industriji, transportne organizacije koje investiraju u nju uživaju u prednostima u segmentu sigurnosti, korisničkog iskustva, operativne efikasnosti, održivosti i kreiranja dodatnih izvora prihoda. One žele iskoristiti prednosti napretka ove tehnologije u budućnosti. Automatizacija i beskontaktni procesi integrirani s kompjuterskim vidom također znatno poboljšavaju usluge transporta. Sve navedeno ima veliki zajednički utjecaj na korisnike, posebno kada su organizacije pod snažnim pritiskom da maksimiziraju profit usred rastućih troškova i smanjenja količina dostupnih resursa.
Koji se izazovi u transportu mogu riješiti?
Svi aspekti transportne industrije doživjeli su ogroman gubitak prihoda i resursa u posljednjih nekoliko godina. Kako je privreda počela usporavati, javne i privatne transportne organizacije našle su se pod pritiskom da se moraju oporavljati uz manje budžete i nedostatak radne snage. To je potaknulo napore da se pronađu načini za jačanje poslovne efikasnosti. Osim toga, sigurnost je ključni zahtjev u željeznici, transportu na vodi, u zraku i na putevima. To često podrazumijeva i donošenje odluka u djeliću sekunde, što je proces koji se može unaprijediti mašinskim učenjem. Tu je i prediktivno održavanje u okviru kojeg se dijelovi zamjenjuju prije nego što se oprema i vozila pokvare. To je izuzetno korisno za same operacije, ali je često teško izvodivo zbog broja uključenih varijabli. U svakoj od ovih situacija različite tačke podataka mogu se apsorbirati odjednom i analizirati za višestruku upotrebu. Sigurnosna infrastruktura može ponuditi temelj koji bilježi audio i video te podatke s IoT uređaja. Ove podatke sistem računarskog vida kombinira i analizira te nudi uvide koji se mogu iskoristiti za pozitivan utjecaj na sigurnost, korisničko iskustvo, operativnu efikasnost, održivost i generisanje prihoda.
Kako poboljšati sigurnost putnika, osoblja i objekata?
Značajan segment zaštite putnika i osoblja tiče se napora da se objekat i oprema fizički osiguraju. Korištenjem kamera i senzora kompjuterski vid omogućava precizniji pregled putničkog prtljaga i tereta. I određeni obrasci ponašanja i objekata se mogu pratiti. Elektronski uređaji, kao što su pametni telefoni i laptopi, posjeduju jedinstvenu MAC adresu. Aerodromi danas mogu prepoznati MAC adrese uređaja kako bi ih pratili u cijelom objektu. Kada se adrese kombiniraju s podacima sa senzora, ti se uređaji mogu automatski pratiti, a odluke donositi u realnom vremenu. Ako neovlaštena osoba uđe u zaštićenu zonu, sigurnosno osoblje odmah se upozorava da preduzme odgovarajuće mjere. Sistemi kompjuterskog vida također mogu odrediti koliko se ljudi
Automatska identifikacija – samostalno prijavljivanje putnika za brže sigurnosne kontrole
Pametno par-
kiranje– aktivno obavještavanje o dostupnim parking mjestima po dolasku
Prepoznavanje pred-
meta – prepoznavanje sumnjivih ili napuštenih predmeta
Zdravlje i sigurnost – Mjerenje povišene temperature, detekcija gužve, detekcija nošenja maski, provjera poštivanja socijalne distance
Pametno kretanje – personalizirano iskustvo s blagovremenim obavještavanjem putnika koje skraćuje vrijeme čekanja
Slika 1. Upotreba kompjuterskog vida za unapređenje iskustva putnika
Dinamična pro-
mocija – ciljano digitalno oglašavanje i promocije
Praćenje prtljaga u realnom vreme-
nu – zaštita prtljaga tokom cijelog putovanja, uz slanje obavještenja o njegovoj dostupnosti za preuzimanje nakon kontrole
nalazi na nekoj lokaciji ako je, naprimjer, potrebna evakuacija.
Prediktivno održavanje
Već smo naveli važnost prediktivnog održavanja za organizacije jer znatno utječe na potrošnju goriva i troškove, kao i na smanjenje ugljičnog otiska organizacije. Kamere i tehnologija termalnog vida koriste se za vizuelnu provjeru oštećenja vozila usljed habanja. Kada su integrisane sa senzorima interneta stvari, mogu precizno identificirati i dijelove koje treba zamijeniti. Aerodromi mogu koristiti kompjuterski vid kako bi znatno povećali efikasnost operacija na rampi i tokom okretanja aviona. Sistem prati lokaciju avionā koji su upravo sletjeli i potvrđuje da li je oprema za iskrcavanje prtljaga na svom mjestu. Radi se i automatsko obavještavanje vozila za ketering i gorivo, kao i osoblja na rampi. Javni prijevoz također ima koristi od efikasnosti koju nudi kompjuterski vid. Kako lokalne tranzitne agencije nastoje povećati broj putnika i efikasnost potrošnje goriva, neke zajednice eksperimentiraju sa dinamičkim preusmjeravanjem autobusa kako bi smanjile slučajeve pojave praznih autobusa na određenim rutama. Neki gradovi naplaćuju naknadu kada putnička vozila uđu u centar grada. Senzori zagađenja otkrivaju povišene vrijednosti hemikalija u zraku, kao što je ugljik-monoksid.
Primjeri utjecaja na korisničko iskustvo i operativnu efikasnost
Jedan od ključnih zadataka aerodroma je da ljudi prođu što brže. Kao aspekt korisničkog iskustva i operativne efikasnosti, kompjuterski vid s vještačkom inteligencijom može poboljšati upravljanje redovima na aerodromima. To se radi proaktivnom procjenom situacija u kojima na šalter za prijavu na aerodromu treba poslati dodatno osoblje za korisničku podršku ili otvoriti novu sigurnosnu liniju. Beskontaktno iskustvo putnika tu dobija na važnosti jer ima za cilj da minimizira vrijeme od ulaska u objekat do ukrcavanja, uz istovremeno unapređenje iskustva putnika tokom cijelog putovanja. Naprimjer, putnici bi se mogli automatski prijaviti po dolasku, unaprijed obaviti kontrolu kako bi brže prošli kroz osiguranje, biti upozoreni na promjenu broja izlaza, naručiti kafu u prodavnici najbližoj izlazu i ukrcati se bez problema. Ovaj scenarij je moguć kroz korelaciju podataka, pri čemu sistem kompjuterskog vida donosi odluku jeste li vi taj odgovarajući putnik.
Generisanje prihoda za transportne kompanije i javni sektor
Ovaj segment tiče se postizanja više rezultata uz manje resursa, kao i jačanja postojećih tokova prihoda. Za aerodrome to znači usmjeravanje putnika prema maloprodajnim objektima unutar aerodroma kako bi ih se potaknulo da potroše više te da bi se ubrzala cirkulacija aviona, odnosno osiguralo više letova dnevno. Jedan let može generisati desetke hiljada dolara prihoda, tako da slanje dodatnog leta po satu znatno utječe na nivo prihoda. U zavisnosti od gužve na aerodromu, dinamičko određivanje cijena može se automatski implementirati kako bi se prilagodile cijene parkiranja. Državne i lokalne vlasti također imaju koristi od toga. Vozačima na autoputevima obično je potrebna oznaka ili propusnica za ulazak na traku za vozila s visokom popunjenošću. Tehnologija kompjuterskog vida može povećati naknadu za korištenje ovih traka na osnovu trenutnog intenziteta saobraćaja.
Oni, pritom, aktiviraju sistem upozorenja, što rezultira naplatom različitih naknada koje plaćaju vlasnici tih vozila. Željeznice opremaju vozove kamerama i postavljaju ih na stanice kako bi pregledale i nadgledale dijelove dok se voz kreće niz prugu. Tako se jačaju sigurnost i efikasnost te generišu prihodi.
Utječe li kompjuterski vid na održivost u transportu?
U kontekstu transporta, održivost se uglavnom fokusira na potrošnju i pravilno upravljanje energijom i gorivom. Aerodromi, naprimjer, koriste velike količine goriva. Zato se javlja zabrinutost zbog oslobađanja potencijalno opasnih količina para i hemikalija koje bi mogle povećati zagađenje zraka ili kontaminirati podzemne vode. I odleđivanje aviona zahtijeva upotrebu hemikalija, tako da kamere i senzori mogu biti od koristi u ovom procesu na način da ga učine sigurnijim, odnosno smanje upotrebu viška hemikalija koje otječu u zemlju s asfalta ili piste. Aerodromi i željeznice se bave i kontrolom vegetacije kao sredstvom za suzbijanje požara. Tehnologija kompjuterskog vida prati potrošnju goriva, kontaminaciju zraka i tla, pa čak i visinu vegetacije oko sletnih traka i šina. Slično pametnim gradovima, aerodromi, željezničke stanice i brodovi mogu koristiti kompjuterski vid za kontrolu potrošnje energije, vode, klimatizacije i grijanja. Na osnovu toga gdje se ljudi nalaze i prepoznatih obrazaca njihovih aktivnosti, pametno osvjetljenje se može automatski kontrolirati kako bi se aktiviralo ili isključilo tokom najsvjetlijeg dijela dana ili kako bi se trajno osvijetlile druge zone iz sigurnosnih razloga.
Utjecaj mobilnog rubnog računarstva i 5G-a na kompjuterski vid u transportu
Podaci i učenje u realnom vremenu od ključne su važnosti za uvid u situaciju na terenu, a tehnologije poput 5G-a i mobilnog rubnog računarstva omogućavaju brže vrijeme odgovora. Uzmimo, naprimjer, dio voznog parka poput javnog autobusa. Vozač se treba fokusirati na cestu i putnike. Autobus opremljen kamerama i kompaktnom hiperkonvergiranom infrastrukturom može iskoristiti kompjuterski vid za kreiranje uvida u situaciju u realnom vremenu kako za vozača tako i za osoblje tranzitnog čvorišta. Kako se vozilo približava autobuskoj stanici, sistem prati broj putnika koji ga čekaju, odnosno potencijalnih putnika s posebnim potrebama. Povećani propusni kapacitet koji nudi 5G omogućava brži prijenos ovih informacija do centralne lokacije za analizu, a njeni rezultati se šalju autobusu u skoro realnom vremenu. Kompjuterski vid zaista transformira transportnu industriju uz pomoć automatizacije, beskontaktnih tehnologija i 5G-a. Rubno računarstvo i funkcije mašinskog učenja omogućavaju brže i kvalitetnije donošenje odluka i dobijanje uvida u situaciju na terenu. To povećava efikasnost, čini okruženje sigurnijim, smanjuje emisije ugljika, povećava zadovoljstvo kupaca i pomaže organizacijama da budu profitabilnije. Više informacija o kompjuterskom vidu i njegovom utjecaju na industrije može se dobiti na web-stranici www.cio.com i tekstu The Future Is Computer Vision – RealTime Situational Awareness, Better Quality and Faster Insights, kao i web-stranici kompanije Dell Technologies. t
