20 minute read
Stanje na tržištu
SPORIJI OPORAVAK SEKTORA U ODNOSU NA OSTATAK PRIVREDE
GODIŠNJA ANALIZA HRVATSKOG TRŽIŠTA SIGURNOSTI, KOJU JE RADIO EKONOMSKI INSTITUT U ZAGREBU, PREDSTAVLJENA JE NA ADRIA SECURITY SUMMITU. ŠIRU SLIKU SU UPOTPUNILI I PREDSJEDNICI OSTALIH KOMORA IZ REGIJE S PRESJEKOM STANJA U SVOJIM ZEMLJAMA
n Piše: Damir Muharemović redakcija@asadria.com
Konferenciju je otvorila predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara Lidija Stolica, koja je naglasila važnost međusobne saradnje kao jednog od načina da se prevladaju slični tržišni, obrazovni i tehnološki izazovi koji stoje pred sudionicima na regionalnom tržištu. Rezultat toga je nedavno potpisan memorandum o saradnji svih regionalnih komora, ali i zajednički nastupi na ovakvim poslovnim okupljanjima, gdje pokušavaju osvijestiti stručnu i širu javnost o važnosti industrije sigurnosti u društvenim okvirima.
Kontinuirana analiza
Najprecizniju analizu osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju firmi unutar sektora privatne zaštite već godinama provodi upravo Hrvatski ceh zaštitara s ciljem kontinuiranog praćenja osnovnih poslovnih procesa te sagledavanja tržišnih odnosa i važnosti poslovanja u ukupnoj privredi Hrvatske. Analiza je usmjerena na poslovanje firmi koje se uglavnom bave fizičkom i tehničkom zaštitom osoba i imovine kao najvažnijeg segmenta djelatnosti po ukupnom prihodu i broju zaposlenika,
pri čemu se ne uzimaju u obzir drugi segmenti jer su sadržani u prethodne dva, poput prijenosa novca, mehaničke zaštite i sl. Rezultate je ovaj put predstavio Bruno Škriljanić s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Metodologija
Analiza je provedena na osnovu podataka Financijske agencije u periodu od 2011. do 2021. i to na trgovačkim društvima i obrtima iz sektora N80.10 i N80.20. U analizu je uključena i kompanija Fina gotovinski servisi, koja je svrstana u NKD sektor K64.99 zbog veličine ukupnih prihoda i broja zaposlenih u pružanju usluga privatne zaštite. Istraživanjem nisu obuhvaćene: fizičke osobe (obrti) koji djeluju unutar djelatnosti N80.10, službe unutrašnje zaštite, preduzeća koja posjeduju licencu za poslove privatne zaštite, ali većinu prihoda ostvaruju izvan spomenutih djelatnosti, kao i firme koje nemaju licencu za obavljanje poslova privatne zaštite. Analiza je provedena posebno za dva podsektora unutar sektora privatne zaštite: tehničku i fizičku zaštitu. Osnovni kriterij prilikom izrade rang-lista preduzeća bio je broj zaposlenih na osnovu sati rada u 2021. godini te je, prema tome, formirana lista najvećih 30 kompanija za svaki od podsektora. Dodatno su prikazani i ukupan prihod i dobit/gubitak, zatim prihod i dobit/gubitak po zaposleniku te prosječne mjesečne neto plate po radniku. Za svaki od ovih pokazatelja po pojedinoj firmi prikazana je u periodu 2019–2021. vrijednost, rang i stopa promjene za dvije uzastopne godine. Mi smo, pak, uzeli prihode kao osnovni kriterij, a tome pridodali podatke o dobiti te broju i prosječnoj plati zaposlenih.
Rezultati istraživanja
Ukupni prihodi sektora privatne zaštite rasli su od 2014. do 2020. godine, kada je zbog posljedica pandemije zabilježen pad od 8,9%, da bi opet u 2021. u usporedbi s 2020. prihodi u privatnoj zaštiti porasli za 3,9%. No, u odnosu na oporavak cjelokupne hrvatske privrede od 19,2%, jasno je da se ovaj sektor oporavlja znatno sporije. Ovo se očituje i u udjelu prihoda privatne zaštite u ukupnoj privredi, koji je do 2020. bio relativno stabilan na razini od 0,77%, da bi onda pao na 0,67% u 2021. Bitno je naglasiti da rezultati analize prihoda uključuju i dotacije i poticaje države tokom zatvaranja mnogih privrednih djelatnosti uzrokovanog pandemijom. Dobit nakon oporezivanja prati sličan trend kao i ukupni prihodi – kontinuiran rast i vrh u 2019. godini, pad u 2020. te oporavak, ali na nižem nivou nego u 2019. Oporavak dobiti nakon oporezivanja u privatnoj zaštiti iznosi 10,8%, a u cijeloj privredi Hrvatske 35,1%. Prosječan broj zaposlenih po firmi se, pak, vratio na predpandemijski nivo od 63,2, uz napomenu da je i taj oporavak samo vraćanje na broj koji kontinuirano pada od 2014. godine, dok je broj poduzetnika porastao na 288. Suprotno kontinuiranom smanjenju prosječnog broja radnika, prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite je kontinuirano rasla sa 3.909 kuna (518 eura) u 2015. na 5.130 kuna (680 eura) u 2021. Važno je primijetiti da su plate tokom krize rasle za 5,4%, a prošle u odnosu na 2020. godinu za 0,8%. No, u odnosu na prosječnu platu po zaposleniku u ukupnoj privredi od 5.985 kuna, prosječne plate u privatnoj zaštiti i dalje su niže za 855 kuna, odnosno 113 eura. Ukupna aktiva firmi iz sektora privatne zaštite je kontinuirao rasla u periodu 2019–2021. i to za 4,6% u 2020. i 6,4% u 2021, čime je zaustavljeno njeno smanjenje iz 2017. Udio aktive sektora privatne zaštite u privredi Hrvatske kontinuirano stagnira na nivou od oko 0,38%. Djelatnost privatne zaštite u ukupnoj aktivi i pasivi privrede te zemlje sudjeluje samo s oko 0,38%, a ostvaruje oko 0,67% ukupnih prihoda, što znači da sa znatno manje angažiranog kapitala i imovine ostvaruje značajnije prihode. t
FIZIČKA ZAŠTITA
Ukupni prihodi
Top 30 firmi prema kriteriju ostvarenih prihoda u podsektoru fizičke zaštite prikazan je u tabeli 2. Od ukupnog prihoda od 1.556.377 hiljada kuna (206,3 mil. eura) u 2021. godini 30 najvećih preduzeća ostvarilo je prihod od 1.433.182 hiljada kuna (190 mil. eura) ili 92,1% (92,4% u 2020; 87,3% u 2019), što ukazuje na rast udjela trideset najvećih. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu u fizičkoj zaštiti – Securitas Hrvatska i Sokol – ostvarile su ukupno 560.019 hiljada kuna (74,2 mil. eura) prihoda u 2021. ili 35,9% cijelog sektora. Ukupni prihodi su se u 2021. u odnosu na 2020. povećali za 6,2%. Ukupni prihodi firmi u fizičkoj zaštiti konstantno su rasli od 2010. do 2019, kada dostižu vrhunac, te počinju blago opadati u 2020., zasigurno dijelom i zbog posljedica pandemije, da bi onda opet porasli u 2021. Trideset najvećih bilježe konstantan rast prihoda u cijelom promatranom periodu, a ostali konstantan pad.
Dobit nakon oporezivanja
Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 121.476 hiljada kuna (16,1 mil. eura) u 2021. godini 30 najvećih ostvarilo je 109.728 hiljada kuna (14,5 mil. eura) ili 90,3%, što je povećanje u odnosu na 2020, kada je taj udio iznosio 87,9%. Ukupna dobit nakon oporezivanja je u 2021. u odnosu na 2020. pala za 5,0%. Dvije najveće kompanije po ukupnoj bruto dobiti prije oporezivanja u fizičkoj zaštiti – Sokol i Bilić-Erić – ostvarile su ukupno 59.857 hiljada kuna (7,9 mil. eura) bruto dobiti u 2021. ili skoro polovinu (49,1%) cijelog sektora.
Prosječna mjesečna neto plata po radniku
Prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u fizičkoj zaštiti u 2021. iznosila je 4.041 kunu ili 535 eura, što je povećanje u odnosu na 2020. (3.915 kuna) i 2019. (3.860 kuna). Inače je prosječna neto plata po zaposlenom bila relativno konstantna – oko 3.100 kuna – do 2018, kada počinje uzlazni trend. Dvije najveće zaštitarske agencije po prosječnoj neto plati – FINA GS i Bilić-Erić – zabilježile su u odnosu na 2020. promjene ovog pokazatelja, i to smanjenje za 3,2% u prvom, odnosno povećanje za 18,4% u drugom slučaju.
Broj zaposlenih
Ukupan broj zaposlenih u fizičkoj zaštiti u 2021. je 12.666 radnika, a 30 najvećih zapošljava njih 11.732 ili čak 92,6%. Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih u fizičkoj zaštiti – Securitas Hrvatska i Sokol – zapošljavaju 4.475 zaposlenika ili trećinu (35,5%) cijelog sektora. Ukupan broj zaposlenih se povećao u 2021. u odnosu na 2020. za 5,3%, dok je u 2020. u odnosu na 2019. pao za 3,5%. Broj zaposlenih u fizičkoj zaštiti je konstantno rastao od 2010. do 2016, kada dostiže vrhunac (13.146), te počinje polako opadati do 2020, da bi opet blago porastao u 2021. Trideset najvećih bilježe konstantan rast broja zaposlenih u cijelom promatranom periodu, a ostali konstantan pad.
Ukupan prihod po zaposlenom
Ukupan prihod po zaposlenom u fizičkoj zaštiti je gotovo nepromijenjen u posljednje tri godine: 123.000 kuna (16.310 eura) u 2021, što je u odnosu na 2020. rast za 0,9%. Ukupan prihod po radniku preduzeća u fizičkoj zaštiti bio je relativno konstantan – oko 91.000 kuna (12.067 eura) do 2018., kada počinje uzlazni trend. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu po zaposlenom u fizičkoj zaštiti – FINA GS i Bilić-Erić – zabilježile su povećanje ovog pokazatelja u 2021. za 7,5% i 16,5% u odnosu na 2020., dok su u 2020. spram 2019. zabilježile rast od 7,8%, odnosno pad za 16,9%.t
Ukupni prihodi firmi u fizičkoj zaštiti konstantno su rasli od 2010. do 2019, kada zbog posljedica pandemije počinju blago opadati u 2020., da bi onda opet porasli u 2021. Trideset najvećih bilježe konstantan rast prihoda u cijelom promatranom periodu
Pozicija na listi 2021. Naziv firme Pozicija na listi 2020. Pozicija na listi 2019. Prihodi u hilj. kuna 2021. Prihodi u hilj. kuna 2020. Prihodi u hilj. kuna 2019.
Stopa promjene 21/20. Udio u sektoru 2021. Dobit u hilj. kuna u 2021.
Broj zaposlenih 2021.
Pros. mjes. neto plata po zap. 2021.
1 SECURITAS HRVATSKA
2 SOKOL
3 BILIĆ-ERIĆ 4 FINA GOTOVINSKI SERVISI
5 KLEMM SIGURNOST
6 AKD-ZAŠTITA 7 MEDITERAN SECURITY
8 NOKY SECURITY
9 SIGURNOST Osijek
10 007 MILETIĆ 11 EUROLEX SIGURNOST
12 STORM SECURITY
13 ZAŠTITA-ZAGREB 1 1 290.550 288.871 291.285 0,6% 18,67% 12.799 2.371 3.961
2 2 269.469 251.047 247.460 7,3% 17,31% 42.276 2.104 4.543
4 5 145.870 125.094 118.282 16,6% 9,37% 17.581 930 4.769
5 4 142.969 121.646 123.760 17,5% 9,19% 1.482 771 5.048
3 3 124.041 128.001 137.249 -3,1% 7,97% 12.824 1.065 3.390
6 6 103.058 105.642 94.775 -2,4% 6,62% 8.770 875 4.417
7 7 60.771 65.705 58.556 -7,5% 3,90% 3.391 555 3.536
9 8 45.542 29.989 36.415 51,9% 2,93% 250 485 3.593
8 9 40.223 44.342 35.929 -9,3% 2,58% 1.634 460 3.740
10 12 18.008 17.483 17.647 3,0% 1,16% 447 212 3.453
11 13 17.336 16.251 16.301 6,7% 1,11% 60 170 3.021
19 19 15.552 9.095 8.084 71,0% 1,00% 881 120 2.874
13 14 15.367 15.571 14.935 -1,3% 0,99% 1.895 154 3.913
14 VG TEH SECURITY 15 20 15.342 13.061 7.691 17,5% 0,99% 410 144 4.320
15 GRADSKA SIGURNOST ŠIMAC I SIN 12 11 14.902 15.646 18.904 -4,8% 0,96% 1.100 149 4.009
16 P&F ZAŠTITA 18 18 14.486 10.982 9.835 31,9% 0,93% 129 150 3.924
17 SIGURNOST- BOLJUN 14 10 13.659 15.458 19.097 -11,6% 0,88% 23 120 4.048
18 ALZAS ALARMS 19 ARSENAL-IVEZIĆ 20 SIGURNOST Labin
21 LUPUS ZAŠTITA 16 15 12.513 12.165 13.031 2,9% 0,80% 287 118 4.092
20 17 11.524 7.242 10.589 59,1% 0,74% 265 121 3.721
17 16 11.421 11.669 12.417 -2,1% 0,73% 863 102 3.819
24 27 8.851 5.335 4.401 65,9% 0,57% 268 99 3.540
22 PIT BULL 26 24 6.438 4.857 5.544 32,5% 0,41% 578 58 3.962
23 KAIROS - KAURINOVIĆ I SARAGA 23 21 6.100 5.559 6.419 9,7% 0,39% 1.153 56 2.984
24 POSILOVIĆ ZAŠTITA 22 22 5.268 5.891 6.240 -10,6% 0,34% 132 60 3.371
25 ZAŠTITAR - SUČIĆ 21 23 4.845 6.051 6.136 -19,9% 0,31% -165 83 3.116
26 M4 MARKIOLI GRUPA 25 25 4.753 5.138 5.378 -7,5% 0,31% 136 53 3.484
27 VUKOVAR SECURITY 27 29 4.304 4.824 3.605 -10,8% 0,28% 46 45 4.160
28 ALEPH TAU
29 GARD
30 FIT-STANČIĆ I DR. 30 30 3.710 3.695 3.299 0,4% 0,24% -123 33 4.647
28 26 3.321 4.662 5.012 -28,8% 0,21% 179 30 3.075
29 28 2.990 3.839 4.255 -22,1% 0,19% 155 39 3.181
A UKUPNO 1.433.182 1.354.812 1.342.532 5,8% 92,08% 109.728 11.732
B PREOSTALE FIRME
C FIZIČKA ZAŠTITA 123.195 110.936 194.908 11,1% 7,92% 11.748 934
1.556.377 1.465.748 1.537.440 6,2% 100,00% 121.476 12.666
TEHNIČKA ZAŠTITA
Ukupni prihodi
Od ukupnog prihoda od 2.100.165.000 hiljada kuna (278,4 mil. eura) u 2021. godini 30 najvećih kompanija ostvarilo je 779.277 hiljada kuna (103,3 mil. eura) ili 37,1% ukupnog sektora, što – s obzirom na udio od 34,3% u 2020. i 30,7% u 2019. – ukazuje na blago povećanje njihovog udjela. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu u tehničkoj zaštiti – Alarm automatika i Tehnozavod Marušić – ostvarili su 240.015 hiljada kuna (31,8 mil. eura) prihoda u 2021. ili 11,4% cijelog podsektora, pri čemu Tehnozavod već tri godine zaredom bilježi pad prihoda. Ukupni prihodi u tehničkoj zaštiti bili su prilično konstantni do 2013. te su iznosili u prosjeku oko 1,5 miliona kuna. Nakon toga imamo uzlazni trend sve do 2019. kada ovaj pokazatelj dostiže svoj vrhunac (2,4 miliona kuna), da bi nakon toga počeli padati u 2020. i 2021. Ukupni prihodi su se u 2021. u odnosu na 2020. smanjili za 6,1%, a u 2020. u odnosu na 2019. za 8,0%. Važno je kazati da u tehničkoj zaštiti imamo konstantan rast i trideset prvih i ostalih firmi, dok u fizičkoj to nije slučaj.
Dobit nakon oporezivanja
Trideset najvećih je od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 130.859 hiljada kuna (17,3 mil. eura) u 2021. ostvarilo 71.433 hiljada kuna (9,5 mil. eura) ili 54,5%. To je veliko povećanje u odnosu na 34,1% u 2020. i 36,4% u 2019. Dvije najveće kompanije po dobiti u tehničkoj zaštiti – Tehnozavod Marušić i Eccos inženjering – ostvarile su 17.684 hiljada kuna (2,3 mil. eura) dobiti u 2021. ili 13,5% cijelog podsektora. Ukupna je dobit, pak, u 2021. u odnosu na 2020. pala za čak 33,4%, dok se u 2020. u odnosu na 2019. povećala za 23,4%. Ukupna dobit firmi u tehničkoj zaštiti bila je poprilično konstantna od 2010. do 2015. s prosjekom od oko 50.000 kuna. Nakon toga je zabilježila veliki rast sve do 2020., uzrokovan velikom dobiti 30 najvećih preduzeća, kada prosječna dobit doseže svoj vrhunac (skoro 200 hiljada kuna), a nakon toga počinje blagi pad u 2021. Ostale firme bilježe konstantan nivo dobiti do 2017. godine, nakon čega imaju uzlazni trend.
Broj zaposlenih
U tehničkoj zaštiti lani je bilo zaposleno 2.965 radnika. Nešto manje od trećine (30,5%) ili 903 zaposlenika rade u 30 najvećih firmi, što je vraćanje na nivo iz 2019. godine. Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih u tehničkoj zaštiti – Eccos inženjering i Alarm automatika – zapošljavaju ukupno 250 zaposlenika ili 8,4% cijelog sektora. Broj zaposlenih u tehničkoj zaštiti bio je prilično konstantan do 2015. godine – u prosjeku oko 2.500 radnika – nakon čega raste do 2019, kada dostiže svoj vrhunac (2.881), zatim pada u 2020. (2.568) i opet raste u 2021. (2.965). Trideset najvećih firmi bilježi isti trend broja zaposlenih kao i ukupan podsektor, a ostale konstantan rast broja zaposlenih, ali u mnogo manjem obimu.
Prosječna mjesečna neto plata po radniku
Prosječna mjesečna neto plata zaposlenika u tehničkoj zaštiti u 2021. iznosila je 7.670 kuna (1.016 eura), gotovo dvostruko u odnosu na fizičku zaštitu. Prosječna plata bila je relativno konstantna – oko 6.400 kuna (848 eura) do 2016, kada počinje rasti. Dvije najveće kompanije po prosječnoj mjesečnoj neto plati u tehničkoj zaštiti u 2021. su Aling (smanjenje za 2,6% u odnosu na 2020) i Špica sustavi (rast za 0,9% u odnosu na 2020).
Ukupan prihod po zaposlenom
Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2021. iznosio je 708.000 kuna (93.850 eura), što je u odnosu na godinu ranije smanjenje za 18,7% (871.000 kuna). Dva najveća preduzeća po ukupnom prihodu po zaposlenom su Aling (smanjenje za 10,9% u odnosu na 2020) i Leadtech (porast za 2,6% u odnosu na 2020). Ukupan prihod po zaposlenom bio je relativno konstantan – oko 671.000 kuna do 2014 – kada počinje blago uzlazni trend ponajviše zbog rasta prihoda po zaposlenom u ostalim firmama.t
Broj zaposlenih 2021.
Pros. mjes. neto plata po zap. 2021.
3 ECCOS-INŽENJERING 2 3 87.859 114.229 94.306 -23,1% 4,18% 8.017 130 8.583 4 PRIMAT RD 4 4 61.275 53.692 62.327 14,1% 2,92% 2.371 45 6.820 5 ALING 5 5 49.592 51.399 48.062 -3,5% 2,36% 7.666 26 10.844 6 INSIG2 10 6 44.142 23.274 38.039 89,7% 2,10% 6.770 46 9.616 7 EUROKOD PISAČIĆ 6 7 29.997 34.416 31.742 -12,8% 1,43% 4.550 40 7.498 8 ŠPICA SUSTAVI 7 8 29.251 28.299 30.589 3,4% 1,39% 83 26 9.995
10 LEADTECH
11 SECURUS
12 PERAN
11 11 20.974 20.452 18.334 2,6% 1,00% 3.831 13 9.676 9 12 20.835 24.155 16.947 -13,7% 0,99% 4.474 14 7.682 12 10 15.752 16.552 18.885 -4,8% 0,75% 1.395 33 5.778 13 PROTEKTA 13 13 15.675 14.770 16.164 6,1% 0,75% 212 30 6.408 14 PARTNER ELEKTRIC 14 14 13.074 13.194 10.889 -0,9% 0,62% 1.063 15 5.467 15 ALARM EXPRESS 16 16 12.521 10.358 8.661 20,9% 0,60% 708 26 6.174 16 RAPTOR 17 15 11.603 10.303 9.724 12,6% 0,55% 372 20 5.899 17 ELECTRONIC SECURITY 15 18 11.291 12.125 8.630 -6,9% 0,54% 1.151 23 6.313 18 TENZOR HRVATSKA SBS 21 19 9.499 6.906 8.350 37,5% 0,45% 164 13 9.712 19 TEHNET 27 29 9.289 5.528 5.106 68,0% 0,44% 484 17 4.979
21 ABSOLUTE 19 23 8.559 8.176 7.162 4,7% 0,41% 382 20 8.233 22 PRO ALARM RJEŠENJA 25 21 8.216 5.843 7.614 40,6% 0,39% 751 17 7.210 23 PORETTI OBRT 22 22 7.004 6.832 7.482 2,5% 0,33% 1.600 9 5.146
25 ALMEL DUBROVNIK 24 20 5.256 6.072 7.758 -13,4% 0,25% 1.496 10 4.658 26 SKYLINK 26 25 5.246 5.675 5.906 -7,6% 0,25% 31 26 5.484 27 KAM-BELL OBRT 30 27 5.246 4.909 5.457 6,9% 0,25% 1.427 10 5.187
29 FITTICH
30 VIDIKOM
A UKUPNO
B PREOSTALE FIRME
REGIJA
Slovenija
Stanje u privatnoj zaštiti u Sloveniji predstavio je predsjednik tamošnje komore Branko Slak. Broj registrovanih kompanija u 2021. godini je 153, no aktivno je samo 98. Razlog se očituje u tome da vlasnici imaju podvojene firme, odnosno uzimaju dvije licence kako bi imali rezervnu opciju. U sektoru je uposleno 6.539 radnika. “Firme su zbog COVID-a morale prilagoditi poslovanje i prisutna je velika fluktuacija radnika. Sada je veliki manjak kadra, gdje nedostaje hiljadu zaštitara. Firme se otimaju za radnike”, kaže Slak. Ukupni prihod firmi u privatnoj zaštiti iznosi 178,2 miliona eura, a dobit 13,1 milion eura. Prosječna neto plata u fizičkoj zaštiti u junu 2022. iznosila je 886 eura, što je povećanje od oko 200 eura u odnosu na 2017. godinu, pri čemu je važno zabilježiti da su plate rasle i za vrijeme pandemije. U tehničkoj zaštiti, kaže Slak, prosječne su plate otprilike 70 posto veće u odnosu na navedene u fizičkoj zaštiti.
Srbija
Tržište Srbije dosta je stabilno i napreduje, smatra Aleksandar Nedić iz Udruženja za privatno obezbeđenje Privredne komore Srbije. Šest godina minimalna cijena rada raste i sada iznosi 320 eura, dok se naredne očekuje povećanje na 350 eura. U periodu pandemije zadržan je nivo usluga, a država je pomogla i sa isplatom zarada, tako da sektor nije pretrpio veliki udar. Inače, kaže Nedić, država učestvuje u ukupnom naručivanju sigurnosnih usluga i uređaja sa oko 70 posto. Trenutno u Srbiji posluje oko 1.500 firmi sa 2.375 licenci za sva pravna lica. Dvadesetak posto čine firme iz tehničke zaštite, a ostatak iz fizičke zaštite. Tehnička je zaštita inače doživjela procvat i po rastu prihoda je daleko iznad fizičke, i ove i prošle godine. Ukupno tržište vrijedi više od 500 miliona, s tendencijom rasta jer se ulaže u velike projekte. U Udruženju su radili analizu sektora te su ustvrdili da će zbog promjena na tržištu sve više koristiti model outsourcinga i tu očekuju rast broja zaposlenik na 80.000.
Bosna i Hercegovina
U nedostatku detaljne studije kakvu je proveo HCZ, u Komori zaštitara Federacije Bosne i Hercegovine su uradili anketu i uporedili je sa studijom iz 2016. godine, koju je radio Centar za sigurnosne studije iz Sarajeva. Rezultate je predstavio predsjednik Komore Muris Prnjavorac. Normativno uređenje je podijeljeno na dva entiteta i Brčko Distrikt, što preduzećima pravi probleme jer se administrativne obaveze mijenjaju ovisno o kojem je dijelu države riječ. Prema procjenama, u sektoru privatne zaštite radi oko pet hiljada ljudi, pri čemu dvije najveće zaštitarske agencije upošljavaju blizu polovine. Trenutno na tržištu, prema podacima iz spomenute studije, posluje oko 80 zaštitarskih agencija i približno isto toliko službi unutrašnje zaštite, koje nisu komercijalne. Već duži period sektor opterećuje nedostatak radne snage i primjetno je da poslovi u zaštitarstvu više nisu atraktivni, prije svega i zbog relativno niskih primanja zaposlenih. Dominira muška radna snaga i prisutan je trend njena starenja, pri čemu znatan udio čine radnici između 35 i 45 godina
Svi u istom sosu
Komentirajući nalaze, prisutni su ustvrdili kako svi imaju iste probleme, samo je razlika u njihovoj veličini. “Svi smo u situaciji da nemamo radne snage. Iz analize se vidi da svake godine djelatnost pada u ukupnom udjelu privrede, što je suprotno trendovima u razvijenim zemljama. Kad bi se podigle cijene, ne bi radnici tek tako odlazili. Čeka nas jako izazovno vrijeme, od manjka mladih ljudi do plata”, rekao je Robert Pažitka iz HCZ-a. Lidija Stolica je dodala kako su firme došle u situaciju da žele platiti radnike, ali da njih nema. “Prije su na natječajima bile stotine prijava, a sada je uspjeh ako se prijavi dvadeset osoba. Bitno je da korisnik shvati da je naš posao ozbiljan i da se treba platiti”, kaže predsjednica HCZ-a. Na Zavodu za zapošljavanje u Sloveniji više nema nezaposlenih u ovom sektoru, kazao je Slak te dodao da će do polovine naredne godine krenuti recesija. Veliki je izazov i liberalizacija u Evropskoj uniji, koja će ubrzati proces odlaska radnika s ovih prostora. “Moramo zbog toga odustati od prakse jeftine radne snage. Firme moraju pratiti rast troškova života. Treba ići u srednje škole i učiniti sektor privlačnim mladima”, zaključuje Prnjavorac.
starosti. Sektor je zabilježio blagi pad prihoda u pandemiji, a trenutno se osjeti blagi oporavak, iako su i dalje prisutni intenzivni ometači poslovanja: nedostatak radne snage, nepovoljan i komplikovan normativni okvir u odnosu na stanje na tržištu, nelojalna konkurencija manifestovana kroz obavljanje poslova zaštite bez odobrenja i dr.
Kosovo
Kosovo ima udruženje još od 2012. godine, ali određeni broj kompanija ne želi se pridružiti i zbog toga izostaje zajedničko nastupanje. Zbog toga je stanje u toj državi predstavio Granit Hasani, generalni direktor najveće kosovske kompanije Besa Security. Osamdeset firmi posluje u sektoru privatne zaštite, a posjeduju oko 6.000 licenci za fizičku zaštitu. Minimalna plata za zaštitare iznosi 300-350 eura, a za tehničare 600-800 eura. Mnogo se ulaže u napredne sigurnosne sisteme. “Sve institucije traže kvalitetnije kamere i prisutan je trend pametnih gradova. Naprimjer, u Prištini se ugrađuju AI kamere od 3.000 eura te ANPR kamere za mjerenje brzine kretanja vozila i detekciju registarskih tablica”, kaže Hasani. Na kraju je iznio i jedan ekskluzivitet da su najveći globalni proizvođači videonadzorne opreme Hikvision i Dahua, na osnovu američkih uputa, prešutno zabranjeni u svim projektima koje finansira vlada. Potvrdu su u Besi dobili na tenderu koji im je bio odbijen zbog učešća s jednim od tih brendova, pa su morali ponovo konkurisati s drugim. “To je”, kaže Hasani, “i dalje prešutna odluka, ne postoji javno saopćenje, ali je stanje na terenu tako.” Kosovo je, dakle, prva država regije koja je uvela takve mjere prema velikim kineskim proizvođačima.
Sjeverna Makedonija
Verica Mileska Stefanovska iz Sjeverne Makedonije nije prezentirala podatke o samom tržištu, već zajednički rad u okviru Komore za privatno objezbjeđenje. Uz organizaciju konferencija, izdavanje tridesetak knjiga, potpisivanje memoranduma o saradnji s mnogim institucijama i izdavanje licenci za fizičku i tehničku zaštitu, Komora je uradila dvije studije: o profesionalizaciji kadrova te saradnji javne i privatne sigurnosti, gdje su – u nedostatku zakona o zaštiti kritične infrastrukture i zakona o djelovanju u krizama – radili na smjernicama koje definiraju kako bi se sektor privatne zaštite trebao ponašati u tim situacijama. Završili su i digitalizaciju cjelokupnog rada Komore i procesa izdavanja licenci. Važan EU projekat na kojem trenutno rade u partnerstvu s komorama za privatnu zaštitu iz Slovenije, Srbije i Rumunije je “Inkluzivni omnibus – digitalna učionica za raznoliku radnu snagu”. S obzirom na trenutno najveći problem nedostatka radne snage, cilj projekta je poboljšanje kapaciteta za regrutaciju i selekciju kadra u privatnoj zaštiti, s posebnim naglaskom na jednakost i raznolikost zaposlenih. Inkluzivni omnibus će kreirati specijalizirani trening-program za regrutiranje i selekciju kadrova te definirati Strategiju za inkluzivne kompetencije za ljudske resurse u privatnoj zaštiti.t