Novac i politika 7

ISSN 2336-9507 • • • • • •

Projekat finansiraju:

Uvodna riječ --------------------------------1 Transparency International --------------1 CDT ------------------------------------------2 MOST ----------------------------------------4 Regionalni okrugli sto ----------------------4 Prenosimo --------------------------------------8

Bilten br. 7

Novac i politika

Regionalno zakonodavstvo, praksa i iskustvo Bosna i Hercegovina: Novi pravilnici

ŠĐPo{tovani/e, Pred Vama je sedmo izdanje biltena koji Centar za demokratsku tranziciju (CDT) priprema u saradnji sa partnerskim organizacijama iz regiona: Transparency International Bosna i Hercegovina, Inicijativa za progres – Kosovo, Udruženje građana MOST –Makedonija i Centar za razvoj Srbije. Objavljivanje biltena omogućio je Balkanski fond za demokratiju (BTD) koji je obezbijedio finansijsku podršku za realizaciju projekta „Novac i politika na Zapadnom Balkanu“.

U novom broju biltena, poslednjem u ovom projektnom ciklusu, možete naći zaključke sa regionalnog okruglog stola, održanog u Podgorici 23. decembra 2013. Čitajte o promjenama izbornog zakonodavstva u Makedoniji i Crnoj Gori, izmjenama koje je pretrpio Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe u Hrvatskoj, izmjenama podzakonskih akata u Bosni i Hercegovini, kao i o istraživanju CDTa o zloupotrebi javnih resursa u izborne svrhe.

Pozivamo Vas da i dalje pratite naš rad i nastojanja da unaprijedimo sistem finansiranja političkih partija na regionalnom nivou.

Do sljede}eg broja.

Dragan Koprivica, Izvr{ni direktor CDT-a

Pratite nas i na: www.moneyandpolitics.me www.facebook.com/moneyandpolitics Navođenje i korišćenje informacija iz ovog biltena dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i vlasnika autorskog prava

C

entralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela je novi Pravilnik o godišnjim finansijskim izvještajima i Pravilnik o predizbornim i postizbornim finansijskim izvještajima političkih subjekata, u skladu sa izmjenama Zakona o finansiranju političkih partija, koje su usvojene prije više od godinu dana. Izmjene ovih podzakonskih akata ponovo su aktuelizovale pitanja primjene Zakona koji je u velikoj mjeri derogiran posljednjim izmjenama.

U skladu s tim Transparency International BiH je uputio Centralnoj izbornoj komisiji BiH zahtjev za tumačenje pojedinih odredbi, u smislu njihove implikacije na primjenu Zakona i reviziju finansijskih izvještaja stranaka.

Prije svega, TI BiH smatra spornim odredbu po kojoj se kao dozvoljeni izvor prihoda navode „prihodi od izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organizovanja stranačkih skupova“. Naime, do sada se izdavačka djelatnost podrazumijevala kao dozvoljena djelatnost preduzeća u vlasništvu političkih stranaka, dok je sada navedena kao zasebna aktivnost same stranke, kao i prodaja propagandnih materijala i organizovanje stranačkih skupova. Takođe, propagandni materijali i stranački skupovi, predstavljaju troškove predizborne kampanje, te je neophodno tumačenje na koji način će stranke ostvarivati prihode od ovih djelatnosti, posebno imajući u vidu da bi trebalo da su neprofitne organizacije, i da ne podliježu zakonima o fiskalizaciji i oporezivanju.

Osim toga, u Pravilniku su unesene izmjene po kojima stranke u finansijskim izvještajima više ne navode identifikacione brojeve pravnih i fizičkih lica donatora stranke, čime je otklonjena prepreka da se imena donatora objavljuju, posebno imajući u vidu dosadašnji stav CIK da se pojedinačni izvori donacija ne mogu objavljivati zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka. Stoga je TI BiH poslao upit CIK BiH za informaciju o tome u kojem obliku će finansijski izvještaji biti objavljivani.

Pozitivna izmjena u pravilnicima odnosi se i na uvođenje obaveze strankama da svim pravnim i fizičkim licima od kojih su primile članarinu ili donaciju izdaju potvrde sa svim podacima o donaciji, koje moraju stajati na raspolaganju CIK tokom revizije. TI BiH se nada da će se ovim mehanizmom ojačati kontrola nad donacijama, posebno onih ispod 100 KM čije izvore stranke i po novom Pravilniku nisu obvezne imenovati u finansijskim izvještajima.

Transparency International Bosnia and Herzegovina Adresa: Gajeva 2, 78000 Banja Luka Tel: +387 51 216 928, +387 51 224 520, +387 51 224 521 Tel/fax: +387 51 216-369 E-mail: info@ti-bih.org, Website: www.ti-bih.org

Projekat finansiraju:

Novac i politika

Regionalno zakonodavstvo, praksa i iskustvo Crna Gora: U izbornim godinama rastu socijalna davanja

T

roškovi za socijalna davanja iz državnog budžeta značajno su rasli u izbornim godinama, što je mogući pokazatelj zloupotrebe državnih resursa, pokazalo je istraživanje Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Predsjednica te nevladine organizacije Milica Kovačević kazala je da je cilj istraživanja koje je urađeno u proteklih šest mjeseci, da na sveobuhvatan način testira tvrdnje o zloupotrebi javnih resursa u izborne svrhe i identifikuje problematične tačke u sistemu koje otvaraju prostor za zloupotrebe.

"Izborni procesi u Crnoj Gori obilježeni su sumnjom javnosti u zloupotrebe imovine i ovlašćenja u svrhu ostvarivanja boljeg izbornog rezultata", kazala je Kovačević.

To se, kako je navela, najčešće odnosilo na selektivnu raspodjelu različitih vrsta socijalnih davanja i jednokratnih pomoći, kao i zapošljavanje glasača vladajućih partija u državnoj upravi.

Kovačević je podsjetila da je problem kulminirao neposredno prije i tokom predsjedničkih izbora 2013. godine.

"Afera Snimak je potvrdila da javni funkcioneri zaista svjedoče o selektivnom zapošljavanju pristalica vladajućih partija", kazala je ona.

ZZZ i Uprava za kadrove nemaju podatke o zaposlenima Prema njenim riječima, reakcija nadležnih organa je u najvećem broju slučajeva u potpunosti izostala.

Kovačević je podsjetila i da je, kao pokušaj rješenja tog problema, Skupština usvojila Zaključke o izgrađivanju povjerenja u izborni proces i formirala Radnu grupu sa zadatkom da kroz izmjene izbornog zakonodavstva vrati povjerenje u izborni proces.

CDT je, za potrebe istraživanja, analizirao završne račune države i opština od 2006. do 2012. godine, a naročito budžetsku kategoriju 42 - transferi za socijalnu zaštitu na nivou države i transfere pojedincima na nivou opština.

Kovačević je kazala da im je Poreska uprava dostavila podatke o broju poslodavaca sa predatim ispravnim OPD3 prijavama, a MONSTAT statistike zaposlenosti koje prikuplja iz administrativnih izvora.

Centar za demokratsku tranziciju Adresa: VII omladinske bb, 81 000 Podgorica, Montenegro Tel: +382 20 207 070; +382 20 207 071 Fax: +382 20 207 072 E-mail: cdtmn@t-com.me Website: www.cdtmn.org

"Značajan dio podataka koje smo željeli prikupiti ili ne postoje ili se do njih teško dolazi. Oni koji su dostupni često su pripremljeni u različitim i neuporedivim formatima, što značajno otežava njihovu analizu", rekla je Kovačević.

CDT je prikupio podatke i o broju maloljetnih i punoljetnih korisnika socijalne zaštite, a obratili su se i Sudskom savjetu kako bi dobili podatke o broju presuda za krivična djela koja mogu biti povezana sa izborima.

Kako je navela, zabrinjava činjenica da Zavod za zapošljavanje nema podatke o zaposlenima iskazane po kriterijumu javni/privatni sektor, kao ni Fond PIO. „Ni Uprava za kadrove nema podatke o broju zaposlenih u upravi na godišnjem nivou od osnivanja do danas".

"Imajući u vidu ta ograničenja, naš cilj nije bio da se bavimo pojedinačnim primjerima, već da kombinovanjem različitih metoda detaljnije ispitamo ovaj problem", pojasnila je Kovačević.

Socijalna davanja 2009. uvećana za 69 miliona Generalni zaključak do kojeg je CDT došao analizirajući budžetsku kategoriju 42 - socijalna davanja u državnom budžetu je da su troškovi rasli u godinama održavanja parlamentarnih izbora, 2009. i 2012.

"Naša analiza pokazuje značajan rast, više od 69 miliona eura u 2009. godini, zatim pad u 2010. i nakon toga ponovni rast tokom 2011. i 2012. godine", kazala je Kovačević.

Prema njenim riječima, zanimljiv je podatak da je ukupna potrošnja države u 2009. bila za 61 milion eura veća nego u 2008. godini, a da su u tom periodu socijalna davanja bila veća za čak 69 miliona.

Takođe je, smatraju u CDT-u, zanimljivo da su budžetski izdaci u 2012. ostali na približno istom nivou kao u 2011. godini, a da su se socijalna davanja povećala za skoro 27 miliona eura.

Indikativno je, kako navode, i da je u budžetu za prošlu godinu, u kojoj su održani predsjednički izbori, planiran dalji rast tih izdvajanja, a u predlogu budžeta za narednu, u kojoj nijesu planirani nacionalni izbori, za tu namjenu je planirano manje novca.

2 januar 2014

Projekat finansiraju:

Novac i politika

Regionalno zakonodavstvo, praksa i iskustvo "Znatno povećanje socijalnih davanja u izbornim godinama je mogući pokazatelj zloupotrebe državnih resursa. Međutim, postoje i druga moguća objašnjenja", kazala je Kovačević.

Ona je pojasnila da je do rasta tih davanja moglo doći iz više različitih razloga, na primjer zbog promjene socijalne politike ili niza objektivnih ekonomskih i socijalnih faktora kao što su zatvaranje velikih sistema, otpuštanje radnika, povećan broj tehnoloških viškova ili povećan broj građana u stanju socijalne potrebe.

"Ipak, Vlada u tom periodu nije na kvalitetan način prezentovala javnosti ove krupne zaokrete u vođenje socijalne politike, niti im objasnila koji su razlozi za to, pa ostaje sumnja da je to povećanje bilo povezano i sa izborima", navela je Kovačević.

13 opština povećalo transfere pojedincima Istraživanje CDT-a je pokazalo da je i na lokalnom nivou, u najmanje 13 opština, u izbornim godinama značajno povećano davanje kroz stavku 4313 – transferi pojedincima.

Podaci do kojih je CDT došao analizom završnih računa govore da su opštine Herceg Novi, Bar, Kolašin, Kotor, Plav, Rožaje, Tivat i Ulcinj u izbornim godinama povećale socijalna davanja.

"Odmah nakon izborne godine došlo je do smanjenja, iako je to smanjenje pratilo povećanje budžeta opštine", kazala je Kovačević.

Postoji, kako je navela, i grupa opština čija su davanja značajno rasla u godinama parlamentarnih ili predsjedničkih izbora , iako se u tim opštinama nijesu održavali lokalni izbori.

"Ono što je zajedničko svim opština je da postoji veliki nivo diskrecije u odlučivanju o dodjeli novca pojedincima, što je izvor za eventualne zloupotrebe", rekla je Kovačević.

Prema njenim riječima, na nivou opština prakse su različite, i stavka Transferi pojedincima obuhvata niz različitih troškova."Pravilo je samo to da izdvajanja u okviru ove stavke iz godine u godinu značajno variraju", dodala je Kovačević.

Značajan broj građana zavisi od države Kada je riječ o zapošljavanju, podaci koje je CDT dobio od Poreske uprave pokazuju da je u javnom sektoru, u periodu od 2006. do 2010. godine, prosječan broj predatih poreskih prijava bio oko 30 hiljada, što čini oko 23 odsto ukupnog broja prijavljenih radnika.

Centar za demokratsku tranziciju Adresa: VII omladinske bb, 81 000 Podgorica, Montenegro Tel: +382 20 207 070; +382 20 207 071 Fax: +382 20 207 072 E-mail: cdtmn@t-com.me Website: www.cdtmn.org

S druge strane, podaci koje je CDT-u dostavio MONSTAT, govore da je, u djelatnostima koje dominantno pripadaju javnom sektoru, u istom periodu zaposleno u prosjeku 50 hiljada osoba, što čini oko 31 odsto ukupnog broja zaposlenih.

"Iako je jasno je da je riječ o različitoj metodologiji prikupljanja podataka, ovako značajne razlike u broju zaposlenih mogu biti pokazatelj da javna preduzeća ne predaju uredne poreske prijave", kazala je Kovačević.

Takođe, kako je navela, postojeći podaci ukazuju na to da značajan broj građana Crne Gore, direktno ili indirektno, zavisi od države.

"Ako ovome dodamo podatak MONSTAT-a da u Crnoj Gori u periodu 2006 - 2010. bilo u prosjeku oko 52 hiljade maloljetnih i punoljetnih korisnika socijalne zaštite, jasno je da država ima uticaj na veliki broj građana, što može biti izvor eventualnih zloupotreba resursa u izborne svrhe", precizirala je Kovačević.

Nema kazni Ona je kazala da podaci koje je CDT dobio od Sudskog savjeta „zvuče nevjerovatno". „Za krivično djelo povreda slobode opredjeljenja pri glasanju vođen je samo jedan predmet, 2012. godine, koji je rezultirao sa četiri oslobađajuće presude", rekla je Kovačević.

Ona je dodala da za krivična djela povreda ravnopravnosti u zapošljavanju i protivzakoniti uticaj, u prethodne tri godine nije bilo ni sudskih predmeta niti presuda. „Ovo su prvi, preliminarni nalazi istraživanja.

Konačni rezultati biće predstavljeni u narednom periodu, kada ćemo državnim organima uputiti i preporuke za unaprjeđenje postojećih propisa i praksi", kazala je Kovačević.

3 januar 2014

Projekat finansiraju:

Novac i politika

Regionalno zakonodavstvo, praksa i iskustvo Makedonija: Izmjene i dopune Izbornog zakona

S

kupština Republike Makedonije usvojila je 23. januara nove izmjene i dopune Izbornog zakona konsenzusom svih većih političkih partija, osim glavne opozicione partije iz albanskog bloka, DPA. Pozitivna stvar je da je norma za donacije pravnih lica konačno promijenjena, pa stranke sada mogu primati donacije do 50.000 eura, umjesto 5% od ukupnog godišnjeg prihoda.

Zanimljivo je da je predlog Radne grupe (koju je činila većina partija) bio 30.000 eura, ali Ministarstvo pravde nije prihvatilo taj predlog i nije ga uključilo u nacrt zakona.

Međutim, to je bio i jedan od zahtjeva glavne opozicione partije, SDSM-a, i tokom političkih pregovora partije su postigle konsenzus za sadašnje rješenje, koje je bilo jedna od glavnih preporuka OSCE/ODIHR.

Regionalni okrugli sto: Novac i politika

R

egionalni okrugli sto na temu: Novac i politika održan je u Podgorici, 23. decembra 2013. godine.

Događaj se organizovao sa ciljem da doprinese unapređenju sistema finansiranja političkih partija kroz razmjenu iskustava i diskusiju o zakonodavnom okviru, transparentnosti, nadzoru nad finansiranjem partija i praksi u Crnoj Gori i susjednim zemljama.

Učesnici su bili relevantni stručnjaci iz zemlje i regiona, poslanici Skupštine Crne Gore, predstavnici institucija, organizacija civilnog društva i medija.

Događaj je imao 3 panela, a zaključke i teme o kojima se diskutovalo možete naći u tekstovima koji slijede.

I PANEL Povjerenje građana u izborni proces i političke partije u Crnoj Gori - Radna grupa neće čekati odgovor EK Poslanik Demokratskog fronta (DF) Goran Danilović je, na okruglom stolu "Novac i politika" koji je organizovao CDT uz finansijsku podršku BTD-a, rekao i da neće čekati do februara ili marta sa izbornim zakonom.

"E ako ćemo čekati da se neko izjasni u februaru ili u martu, a imao je mogućnost da se izjasni cijelo vrijeme, a da je bog otac, a ne EK, neću da čekam. Ako su imali što da kažu trebali su do sad. Ne kradu njih na izborima nego nas", kazao je Danilović i dodao: "Ja razumijem (Mitju) Drobniča. Njemu se ne žuri, ali

meni se žuri sa usvajanjem novih standarda. Zato vi možete da pošaljete zahtjev u avgustu ili u septembru, a oni u decembru da vam kažu čekajte do marta. U martu će onda da kažu da su izbori bili pošteni i po demokratskim standardima. Neka taj gospodin ili gospoda preuzmu odgovornost i objasne javnosti zašto smo mi sad u ovakvoj situaciji".

DPS-u nije bitan rok Poslanik DF-a je poručio da je sudbina Zakona o finansiranju partija vezana za sudbinu rada u Radnoj grupi.

"Postoji mogućnost da završimo sa sjajnim rezultatom ili da ne uradimo ništa. Kako vrijeme odmiče sve sam veći pesimista i nijesam siguran šta će se sve dogoditi. Ništa novo ne možemo izmisliti", rekao je on.

I poslanik DPS-a Branko Čavor kazao je da je bio pesimističan na početku rada Radne grupe jer je postojala potreba da se postigne kompromis i zadovolje interesi partija, ali da vodi računa o stručnost u radu.

"Treba uključiti stručnjake koji su sa nama i koji su u EU, koji mogu neutralnim pogledom pomoći da dođemo do kompromisa. I nama je stalo da imamo dobre zakone i uređen sistem. Davaćemo dalji doprinos". Čavor je poručio da ne podržava brza rješenja i ograničene rokove nego da treba doći do dobrih zakona koji su dugoročni i koji se neće mijenjati za godinu dana.

Građanska inicijativa MOST Adresa: Vanco Mickov 18b, 1000 Skoplje, Makedonija Tel: + 389 2 3099 384 Fax: + 389 2 3086 430 Website: www.most.org.mk

4 januar 2014

Projekat finansiraju:

Novac i politika

Regionalno zakonodavstvo, praksa i iskustvo Pozitivna: Je li realna nepartijska DIK? Na pitanje da li ovako uređena DIK može kontrolisati partije, Danilović je rekao da ta institucija ima i nadzornu i kontrolnu ulogu, a ostalo je na Demokratskoj partiji socijalista da li to hoće da usvoji ili ne.

"Pokazaćemo im da nas je vrlo teško izigrati. Iz privatnih izvora se finansira samo DPS, niko tako ne finansira opoziciju. Nikad tako ne dobijemo ni cent, nemamo državnu imovinu. Jednom u četiri godine anketiramo javnost, dok za DPS to rade i Mugoša i Marović", rekao je Danilović.

Ipak Mladen Bojanić iz Pozitivne Crne Gore kazao je da bi volio da u DIK-u nemamo nikog iz partija: "Da li je to realno? Ne znam. Ovo sad je jedino realno rješenje. Na posljednjoj sjednici podgrupe smo usvojili ove odredbe, ali stav DPS-a nismo čuli".

Govoreći o nadležnostima institucija koje bi trebalo da nadziru rad partija, Bojanić je kazao da revizija sama po sebi traži vrijeme.

"To traje i radi se poslije izbornog procesa. Društvo od toga ima korist tek na sljedećim izborima. DIK novim predlogom direktno u toku izbornog procesa može da reaguje", dodao je on.

Kad mogu KAP-u, mogu i DF-u U toku prvog panela predsjednica CDT-a Milica Kovačević naglasila je da revizija nije isto što i kontrola. Ona je ponovila i da se CDT protivi predlogu da država garantuje za kredite političkih partija "Pitanje kredita je problematično, dobre prakse govore da političke partije ne treba da budu zavisne od javnih izvora. Jeftino je kršenje zakona. Najveća kazna je 20 hiljada eura", kazala je ona.

Na to je odgovorio Bojanić koji je kazao da su partije prinuđene da finansiraju svoj rad i da imaju problem jer nemaju svoju imovinu: "Mi nismo imali finansijsku istoriju poslovanja...nismo mogli da apliciramo za kredite, garantovali smo ličnom imovinom. DPS ima čime da garantuje, mi ne. Novac je bitan tokom kampanje, niko vas ni zašto ne čeka".

Dio budžetskog novca se, kazao je on, bi se direktno uplaćivao banci kao otplata duga, preko Ministarstva finansija: "Ne treba država da garantuje za sve

naše kredite, samo onoliko koliko imamo rezultata na prošlim izborima".

Ni Danilović nema ništa protiv državnih garancija za partijske kredite.

"Pošteno je da država garantuje za kredite partijama kad je 100 miliona garantovala licima koje nikad nije vidjela. Ovdje garantujete za svoj politički subjekt", kazao je on.

U toku rasprave o problemima u finansiranju partija Čavor je kazao i da se stalno priča da nema političke volje, dok praksa pokazuje suprotno: "Da je stvar u tome ne bismo došli do formiranja Radne grupe ni do otvaranja poglavlja 23 i 24. To znači da političke volje ima. Od 9 preporuka GRECO pet su ispunjenje, 4 djelimično". On smatra da DIK treba jačati stručnim ljudima i osnaživati njene kapacitete.

II PANEL Nadzor nad finansiranjem političkih partija – Crna Gora i region - Partijama nije skupo da krše zakon Nadzor nad primjenom zakona i reviziju trebalo bi razdvojiti, a sankcije bolje prilagoditi, kako bi se i političkim subjektima mogla izreći kazna ukoliko ne poštuju zakon i uskratiti im novac iz budžeta, poručio je član Senata Državne revizorske institucije (DRI), Nikola Kovačević.

"DRI preporučuje da se izmjenama Zakona uredi pitanje finansiranja kampanja iz kredita i pozajmica, da se utvrdi limit do kojeg se mogu zadužiti, ali i rok i izvor sredstava iz kojeg će to vratiti, da se precizira vođenje poslovnih knjiga – Ministarstvo finansija donese pravilnik i uredi ovo pitanje, da se novim zakonom razgraniče nadležnosti institucija za nadzor i kontrolu", saopštio je Kovačević.

5 januar 2014

Projekat finansiraju:

Novac i politika

Regionalno zakonodavstvo, praksa i iskustvo On je, na okruglom stolu Novac i politika saopštio da DRI smatra da treba razdvojiti nadzor nad primjenom zakona i reviziju.

"Da nadzor bude nadležnost Državne izborne komisije (DIK), a revizija DRI. Treba bolje prilagoditi sankcije tako da se političkim subjektima može izreći kazna, ukoliko ne poštuju zakon, i uskratiti novac iz budžeta", kazao je on.

Prema riječima Kovačevića, treba propisati da one partije koje imaju priloge u iznosu preko 20 hiljada trba kontrolisati svake godine, a one sa manjim prihodom po potrebi i procjeni.

"Smatramo da DRI treba da uživa finansijsku, funkcionalnu nezavisnost, da budžet određuje na naš predlog nadležno tijelo Skupštine, da sami određujemo koji subjekt ćemo revidirati na primjer naredne godine. Smatramo da moramo biti u mogućnosti da kadrovski jačamo instituciju DRI bez saglasnosti izvršne vlasti", kazao je Kovačević.

Prema njegovim riječima, opština Podgorica će brzo doći na red za reviziju.

"Ove godine će biti obuhvaćene dvije opštine, ne smijem reći koje jer tek usvajamo godišnji plan. Tu nas spriječavaju lokalni izbori u 14 opština, a nije praksa da se u godini izbora radi kontrola njihovih konsolidovanih računa", dodao je Kovačević.

Uradiće reviziju i Glavnom gradu Kako je naveo, DRI nije ovlašćena za podnošenje prekršajne prijave i to treba normirati. "Što se tiče krivičnih prijava DRI je dužna da bez odlaganja podnese prijavu ako utvrdi da postoji sumnja da je učinjeno krivično djelo. Mi smo kolektivni organ, davali smo negativno mišljenje, ali nijesmo bili sigurni da ima bića krivičnog djela".

"Ne bježimo od toga da podnesemo krivičnu prijavu kad smatramo da ima bića krivičnog djela. Tamo gdje smo dali negativno mišljenje, obavještavali smo javnog tužioca. Naša dokumentacija je samo dio dokaza koji bi se eventualno vodio protiv tog lica koji je uradio krivično djelo", rekao je Kovačević.

On je, na pitanje predsjednika mladih Pozitivne Crne Gore, Luke Rakčevića, da li je DRI radila reviziju Glavnog grada, kazao da je revizija partija opteretila rad DRI-ja. "Radili smo 26 političkih subjekata plus kampanju za parlamentarne partije. To u potpunosti popunjava dobar dio plana DRI-a na godišnjem nivou".

"Veliki je broj subjekata koje treba kontrolisati, a mi imamo samo pet sektora. Glavni grad i preduzeća su dio sektora pet u kojem radi devet ljudi sa članom Senata, a tu bi trebalo kontrolisati preko 400 subjekata. Prosjek po sektoru je pet revizija godišnje", naveo je Kovačević.

Donatori dobijaju povlastice Ružica Stojiljković iz Agencije za borbu protiv korupcije u Srbiji, kazala je da je Agencija nemoćna da dokaže da ima zloupotreba kad su u pitanju fizička lica.

"U 2011, izbornoj godini u Srbiji, je preko šest hiljada fizičkih lica doniralo novac partijama, oko 300 davalaca priloga su bila pravna lica. Agencija će ubuduće pratiti što se dešava sa njima. Uspostavili smo kontakt sa drugim institucijama da vidimo ko je od njih od tad dobio javne nabavke, ostvario državnu pomoć", rekla je ona.

6 januar 2014

Projekat finansiraju:

Novac i politika

Regionalno zakonodavstvo, praksa i iskustvo Prema riječima Stojiljković, radili su kontrolu izvještaja za 2012.

"Zabranjeno je da pravna lica finansiraju partije ako nijesu izmirile poreske obaveze. Agencija je podnijela 389 prijava zbog zloupotreba. Samo 17 je presuđeno sa minimalnim kaznama. Imamo i zakonsko ograničenje da se novac za kampanju mora vraćati od sredstava za kampanju, ali nema državnih garancija", navela je ona.

III PANEL Uloga civilnog društva i medija u nadzoru nad finansiranjem političkih partija i izbornih kampanja - Mediji nemaju vremena za novac i politiku Pored dnevnih političkih događaja i brojnih partijskih aktivnosti koje mediji prate u predizbornoj kampanji, novinari u Crnoj Gori, ali i u zemljama regiona nemaju vremena da se detaljnije bave pitanjima finansiranja partija i vezama novca i politike.

To je zaključeno na trećem panelu "Uloga organizacija civilnog društva i medija u nadzoru nad finansiranjem političkih partija i izbornih kampanja".

Urednik novinske agencije Mina Milan Žugić kazao je da u medijima zbog nedostatka vremena ima veoma malo analitičkih tekstova o ovoj temi.

"Novinari su rastrzani između 4-5 događaja dnevno, posebno kad je u toku kampanja i nemaju vremena da sa više strana da obrade te teme. Partije su zatvorene i teško se dolazi do informacije, posebno kad su u pitanju donacije privatnih lica", kazao je Žugić.

On je podsjetio na spisak osoba koje su donirale novac DPS-u, a koji je objavljen u medijima: "U medijima je bio spisak od 200 osoba koje su donirale novac DPS-u i sve se svelo na to da li su zloupotrebljeni matični brojevi i je li prekršen Zakon o ličnim podacima. Niko se detaljnije nije bavio time".

Albona, donacija iz DIK-a...

Urednik Mine nije zaboravio ni primjer direktora Albone koji je nedavno kazao da je finansirao kampanju Miodraga Lekića, te da je ranije finansijski pomagao i DPS. "To su sjutra dan demantovali i ta partija i direktor.

Tu se tako završilo", kazao je Žugić.

U diskusiju se uključio i direktor CDT-a Dragan

Koprivica koji je podsjetio na slučaj predsjednika DIK-a Ivana Kalezića koji je donirao novac za kampanju DPS-a. Koprivica je novinare pitao kako naći granicu između objektivne analize o ovoj temi i senzacionalizma koji građani vole da čitaju.

"Kod ove teme informacija mora biti precizna i tačna i ne treba ići ka senzacionalizmu. Građani najbolje shvate kad im se najjednostavnije objasni...", odgovorio je Žugić.

On smatra da je teško utvrditi ko i koliko uplaćuje novca partijama.

"Ljudi neće da se otkriju, strahuju da ako se čuje da su dali pare, mogu biti u problemu. Npr. na sjednici Radne grupe su se dogovorili i da država plati partijske posmatrače. Ipak zajedničkom akcijom sa CDT-om smo to uspjeli da spriječimo. Uvijek se nađe prostor da se sakrije neka malverzacija...", kazao je urednik jedine novinske agencije u Crnoj Gori.

Kako je u BiH i u Makedoniji?

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo iz BiH Svjetlana Ćelić kazala da se ta organizacija bavila imovinom partija i političare, kao i da su pravili paralele što su imali na početku, a što na kraju mandata, te da li im se i koliko povećava imovina.

"Tu nailazimo na problem imovine van BIH. Znamo da imaju vile po Kipru, stanove po Milanu...ali mi do tog ne možemo doći. Bavili smo se imovinom koja nije prijavljena. Ako govorimo o korupciji, mi smo korumpirana zemlja. Poslanik u parlamentu ima platu oko sedam hiljada maraka, a prosječna plata je 700".

Aleksandra Markovska iz organizacije Transparency Makedonija naglasila je da institucije u toj zemlji nijesu bile voljne da sarađuju sa organizacijama civilnog društva kako su očekivali.

"Samo 30 odsto partija ima svoje veb sajtove u Makedoniji, a izvještaje o finansijama treba da objave na sajtu. Podaci Transparency u Makedoniji pokazuju da je u 2011. samo 11 odsto političkih partija podnijelo završne račune, 2012. samo 13 odsto, dok se za 2013. očekuje 29 odsto", kazala je ona.

Samir Reka iz organizacije INPO Kosovo kazao je da su u toj zemlji kompanije koje su povezane sa partijom na vlasti dobile poslove od oko 100 miliona eura vrijednosti kroz državne tendere.

7 januar 2014

Projekat finansiraju:

Novac i politika

Regionalno zakonodavstvo, praksa i iskustvo Prenosimo...

Crna Gora: Izborni zakoni Sitan vez Izvor: Nezavisni nedjeljnik Monitor (www.monitor.co.me) Sudbina izbornih, kao i ostalih zakona u ovoj zemlji, u pouzdanim je rukama Demokratske partije socijalista.

Da cvjeta kao što je vazda cvjetalo obavijestio nas je ovih dana poslanik DPS-a Milutin Simović: ,,Siguran sam da će i sljedeći lokalni izbori, kao i svi prethodni, biti praznik demokratije u Crnoj Gori”. Sve se slaže kakva nam je demokratija, takav nam je praznik – kako trenutno stoje stvari, do daljnjeg ćemo uživati u DPS izbornim čarolijama. Iz ugla lopova, dobro obavljena krađa jeste poslovni uspjeh.

Mjesecima je radila Radna grupa za vraćanje povjerenja u izborni proces, malo je falilo da se njen rad završi – ničim. Cijeli posao vlast nije započela što je htjela, već pod pritiskom evropskih institucija nakon objelodanjivanja Snimka. Radna grupa formirana je kad i Anketni odbor čiji rad je DPS odavno uspio da najprije obesmisli, potom proglasi završenim pričom. Oko izbornog zakonodavstva upotrijebili su sitniji vez.

Opozicioni predstavnici u Radnoj grupi, gotovo od samog njenog formiranja žalili su se na opstrukciju DPS-a. Beskrajna su bila pogađanja oko toga ko treba da vodi biračke spiskove, treba li, kao do sada, da se taj posao obavlja na tri različita mjesta, kako spriječiti natprirodnu pojavu da ljudi s one strane raznih okeana uspijevaju da stignu do biračkih spiskova i tome slično.

Majstorstvom koje je imao kad da stekne DPS je, ponekad loše artikulisane zahtjeve opozicije, uspješno podvrgavao različitim birokratskim postupcima i činio sve kako bi se na što teži način došlo do rješenja koja će spriječiti manipulacije voljom građana.

Kopredsjedavajući Srđan Milić i Milutin Simović su, u pismu upućenom krajem decembra predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću, kazali da Radna grupa nije ispunila svoj zadatak i da je njen dalji rad neizvjestan. Poslanik DPS-a Miodrag Vuković nadahnuto je u izjavi za portal Analitika objasnio u čemu je bio problem: ,,Opozicija je očekivala da će se njihovi partikularni interesi ugraditi u izborno zakonodavstvo i da će njihova rješenja biti dio izbornog zakonodavstva. Za nas nijesu bile prihvatljive radikalne novine koje je

predlagala opozicija čime bi se napravila normativna osnova da neko izliječi svoje bolove od brojnih pretrpljenih poraza i da bude proglašen pobjednikom narednih izbora, a da oni nijesu ni raspisani”. Vuković je kazao da će svi lokalni izbori u ovoj godini biti održani po važećim, aktuelnim izbornim zakonima.

Onda je u parlamentu održan kolegijum na kojem su članovi Radne grupe razgovarali sa šefom Delegacije Evropske unije Mitjom Drobničem. Monitorovi izvori kažu kako je Drobnič jasno stavio do znanja da je EU očekivala novo zakonodavstvo i da, ako ga ne bude, izbori u naredne četiri godine mogu biti označeni kao sumnjivi. Potom je, kako je objavljeno, pao dogovor da će do kraja sedmice biti utvrđeni predlozi novih zakona o izboru odbornika i poslanika i biračkim spiskovima.

Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić optimistično je najavio kako očekuje da će šest izbornih zakona biti završeno do kraja februara, i da će lokalni izbori na proljeće biti održani u skladu sa novim izbornim zakonodavstvom.

Dragan Koprivica, Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju koji je učestvovao u radu Radne grupe, ocijenio je u izjavi za Monitor da je Krivokapićeva izjava prilično hrabra i optimistična. ,,Čini se da je gotovo nemoguće da za dva, tri mjeseca bude formirana i profunkcioniše nova Državna izborna komisija sa značajno uvećanim obimom posla, da MUP preuzme sve poslove vezane za birački spisak od opština, da se pripremi nova baza podataka, da se nabavi i implementira sistem koji kontroliše da li ima duplo izdatih dokumenata. U tom kratkom periodu, nije realno očekivati ni da se raspišu tenderi za nabavku opreme za elektronsko glasanje, da se sve to implementira na biračkim mjestima, da se birački odbori ali i građani obuče za nova pravila glasanja”.

Prema objašnjenju poslanika Demokratskog fronta Gorana Danilovića najnoviji dogovor u parlamentu više je korak ka fer narednim parlamentarnim, nego lokalnim izborima. ,,Iako se nešto pomaklo sa mrtve tačke treba dobro razmisliti na koji način će opozicija učestvovati na lokalnim izborima za koje se osnovano sumnja da će vlastima i dalje omogućavati zloupotrebe”.

I ako novi zakon o izboru odbornika i poslanika bude usvojen, ne postoji mogućnost da njegov dio u koji se opozicija najviše uzda – elektronska identifikacija birača – bude primijenjen na lokalnim izborima. Kao

8 januar 2014

Projekat finansiraju:

Novac i politika

Regionalno zakonodavstvo, praksa i iskustvo ,,nešto” od boljih uslova za izbore Danilović vidi eventualno formiranje nove Državne izborne komisije.

U CDT-u smatraju da je Državnu izbornu komisiju trebalo učiniti profesionalnom i samostalnom institucijom bez predstavnika partija. ,,Insistirali smo na nepartijskoj izbornoj komisiji koja ima svoj budžet i sastavljena je od ljudi koji su stručni za taj posao. Naše mišljenje je da oni koji učestvuju u procesu izbora ne mogu organizovati taj proces niti biti 'sudije' u tom procesu, odnosno odlučivati o njegovoj ispravnosti. Smatramo da je apsurdno da partijski DIK kontroliše finansiranje tih istih partija”, objašnjava Dragan Koprivica. On smatra da bi neuspjeh rada Radne grupe, odnosno neusvajanje ostalih izbornih zakona negativno uticao prije svega na imidž parlamenta ali i na ocjene napretka Crne Gore, jer su demokratski izbori osnov svake stabilne i uređene države.

Dio miljea u kom se u Crnoj Gori održavaju izbori koji potvrđuje da je ovdje teško doći do demokratskih izbora predstavljen je u CDT-ovom Istraživanju o zloupotrebi javnih resursa u izborne svrhe. Generalni zaključak do kojeg je CDT došao analizirajući socijalna davanja u državnom budžetu je da su troškovi rasli u godinama održavanja parlamentarnih izbora, 2009. i 2012. ,,Naša analiza pokazuje značajan rast, više od 69 miliona eura u 2009. godini, zatim pad u 2010. i nakon toga ponovni rast tokom 2011. i 2012. godine", kazala je predsjednica CDT-a Milica Kovačević. Prema njenim riječima, zanimljiv je podatak da je ukupna potrošnja države u 2009. bila za 61 milion eura veća nego u 2008. godini, a da su u tom

periodu socijalna davanja bila veća za čak 69 miliona.

Takođe je, smatraju u CDT-u, zanimljivo da su budžetski izdaci u 2012. ostali na približno istom nivou kao u 2011. godini, a da su se socijalna davanja povećala za skoro 27 miliona eura.

Pored socijalnih davanja, vlast raspolaže biračkim spiskom, Državnom i opštinskim izbornim komisijama, radnim mjestima, brašnom, čokoladama i drugom teškom mehanizacijom. U takvim uslovima, izborne pobjede samo čekaju na branje. I sada je, kako se god računa, DPS, po sopstvenim mjerilima, ubilježila uspjeh. Pored nedavno održanih izbora u tri opštine na kojima je dosljednom primjenom metoda zabilježenih Snimkom osvojila vlast, uspjela je da izborni okvir zadrži jednakim za izbore u Ulcinju i Beranama.

Nikakvih ozbiljnih promjena neće biti ni na proljećnim izborima u 11 opština, među kojima je i Podgorica u kojoj živi trećina Crne Gore. Nemaju se na osnovu čega očekivati.

U opozicionim krugovima može se jasno čuti mišljenje da će gdjegod opozicija, eventualno, ostvari tijesnu pobjedu, DPS uspjeti da je otme. Ideja da bi možda baba trebala da plati i ta dva groša kako bi iz kola izašla, čuje se katkad i gotovo ispod glasa. Ako izgubi sve predstojeće lokalne, su čim misli da čeka neke naredne parlamentarne – opozicija zna.

Miloš Bakić Hrvatska: Ustavni sud ukinuo dio Zakona zbog kojeg je SDP ostao bez 5 mil. kuna Izvor: GONG (www.gong.hr) Ustavni sud ukinuo je na zahtjev SDP-a članak Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe zbog kojega je ta stranka kažnjena s pet milijuna kuna jer je u ožujku zakasnila objaviti financijsko izvješće. „Zakone moramo poštovati, čak i kad su besmisleni i protuustavni“, poručio je premijer Zoran Milanović nakon što je njegova stranka SDP u ožujku ove godine „zakasnila“ s objavom godišnjeg financijskog izvještaja zbog čega je Državni ured za reviziju zatražio da se SDPu uskrati tromjesečni iznos iz državnog proračuna.

Milanović je tada također najavio da će pokrenuti spor da sud odluči je li to zakonito, ispravno i pravedno. Najavljeno, učinjeno.

9 januar 2014

Projekat finansiraju:

Novac i politika

Regionalno zakonodavstvo, praksa i iskustvo O kršenju načela razmjernosti Odvjetnica Vesna Alaburić podnijela je u ime SDPa prijedlog za ocjenom suglasnosti s Ustavom članka 42. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koji se odnosi na administrativne sankcije za sve stranke ili nezavisne zastupnike koji prekrše pravila objave godišnje financijske izvještaje. Alaburić je istaknula da sporni članak nije u skladu s Ustavom i međunarodnim propisima o ljudskim pravima.

Kako je objasnio sudac izvjestitelj Aldo Radolović, SDP prihvaća obvezu polaganja računa, ali ne uz takve sankcije za koje smatra da u konačnici ugrožavaju pravo na slobodno udruživanje i osnivanje političkih stranaka zajamčeno Ustavom: "Predlagatelj odredbu naziva flagrantnim kršenjem načela razmjernosti, navodi da odredba donosi normu i egzekuciju norme te primjećuje da norma ne omogućuje nijansiranje sankcije prema konkretnom slučaju“.

Naime, svejedno je da li izvješće uopće nije objavljeno ili je objavljeno sa zakašnjenjem od nekoliko sati.

Doduše, u slučaju SDP-a riječ je bila o kašnjenju od par dana, no spornim su smatrali i zakonom predviđeno dvostruko kažnjavanje jer je za prekršitelje uz novčanu kaznu predviđeno i tromjesečno gubljenje prava na financiranje iz državnog proračuna.

O kontaminaciji i zlouporabama sustava Ustavni sud zauzeo je stav da je sporni članak u koliziji s Ustavom koji jamči slobodno udruživanje, naime, kako je kazao Radolović, nakon niza rasprava i analiza ustavni suci su smatrali da „taj članak ima svoj legitiman cilj, a on je jamčenje transparentnosti političkih stranaka, ali sredstvo koje je primijenjeno nadilazi taj cilj i neadekvatno je u postizanju cilja. Parlamentarna demokracija ili višestranački politički sustav je jedna od najvećih ustavnih vrednota. Osnivanje i djelovanje stranaka mora biti slobodno, a one moraju biti posvećene općem dobru i stvaranju konkurentskih programa koje će nuditi biračima. Zato i njihovo financiranje mora biti javno kako bi se izbjegle kontamincije od moćnih grupa i pojedinaca koji bi zlorabili sustav".

U budućem zakonskom rješenju moraju biti predviđene kazne za izlaženje iz okvira, no one moraju biti razmjerne cilju koji se želi postići. Prema pisanju

Hine, predsjednica ustavnog suda Jasna Omejec kazala je da se iz odredbe koju treba ukinuti vidi dobra namjera zakonodavca da disciplinira stranke i zastupnike kada je riječ o transparentnosti raspolaganja proračunskim novcem. No, kad se sankcija pretvori u novčano kažnjavanje zbog prekršaja, a istodobno imamo i administrativno kažnjavanje oduzimanjem tromjesečnog iznosa financiranja, pa ako o tome odlučuje političko tijelo sastavljeno od predstavnika stranaka koje se kažnjavaju, imamo rješenje koje je nesrazmjerno, ali i protivno zahtjevima koji proizlaze iz načela vladavine prava“.

Važna su buduća zakonska rješenja „Ova odluka uvodi red u propise koji reguliraju financiranje stranaka i kampanja donoseći sankcije razmjerne težini prekršaja jer nije isto ako stranka, bez obzira o kojoj se stranci radilo, ne preda izvještaj ili ga preda sa zakašnjenjem, ili ako preda lažni izvještaj. Ova odluka, međutim, ne znači da se olabavljuje Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe jer će i dalje postojati obaveza podnošenja izvještaja i zadani rok, a važno je pitanje nadzora financijskog poslovanja stranaka, posebno tijekom izbornih kampanja kada se i vrti više novca“, kazao je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a i zaključio: „Bitno je da u budućnosti Državno izborno povjerenstvo u konačnici odlučuje o administrativnim sankcijama, a ne da Sabor kažnjava političke stranke pa da se dogodi da je jedna politička stranka koja ima većinu, kažnjava samu sebe. To treba činiti neovisno tijelo i tada je riječ o poštivanju načela vladavine prava. Ovo je, dakle, dobra odluka Ustavnog suda premda se, naravno, može govoriti o tajmingu odluke i propitivati ima li to nekih reperkusija na odnos Vlade i Ustavnog suda“.

Na ovu odluku Ustavnog suda, kako javlja Media Servis, a prenosi Tportal.hr, osvrnuo se i Milanović koji je novinarima u Bruxellesu nakon završetka summita EU-a upitan kakve će biti pravne posljedice ove odluke Ustavnog suda kazao: „Ako je ukinuo članak, onda se i pravne posljedice tog članka ukidaju. Međutim, s obzirom da kao Vlada o tome nismo dali očitivanje Ustavnom sudu, jer smo smatrali da smo u sukobu interesa, jer je većina ministara iz SDP-a, onda ni sada to neću komentirati, možda sutra na stranačkom skupu“.

10 januar 2014