Bolesti sr anih zalistaka
Srčani su zalisci složene strukture koje su smještene između pretklijetki i klijetki srca te između klijetki i velikih arterija koje izlaze iz srca. Ukupno postoje če ri srčana zaliska. Oni imaju funkciju ven la, odnosno u određenom se trenutku srčanog ciklusa otvaraju ili zatvaraju te na taj način omogućuju propuštanje krvi u sljedeću srčanu šupljinu ili onemogućuju povrat krvi u prethodnu srčanu šupljinu. Za normalnu funkciju srčanih zalistaka nužna je i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca.
recidiva reumatske vrućice i ispravnog liječenja streptokoknih infekcija (penicilin).
Umjesto bolesnog zaliska ugrađuje se umjetni mehanički ili biološki zalistak.
Simptomi ovise o tome koji je zalistak kako i u kojoj mjeri oštećen, o pripadajućoj srčanoj boles te o očuvanos srčane funkcije.
Iako se oštećenja srčanih zalistaka ne mogu izliječi lijekovima, oni usporavaju pogoršanje srčane funkcije i osnova su liječenja svih bolesnika.
U početku se najčešće javlja otežano disanje u naporu, a kasnije i u mirovanju, pri sak u prsima, poremećaj srčanog ritma, poremećaj svijes , o canje nogu i trbuha, kašalj i pojava krvi u ispljuvku.
Nakon ugradnje umjetnog mehaničkog zaliska potrebno je doživotno liječenje lijekovima koji sprječavaju stvaranja ugrušaka (varfarin). Zbog povećane vjerojatnos naseljavanja mikroorganizama na umjetne zaliske, kod svakog planiranog invazivnog zahvata nužna je i an biotska zaš ta (stomatološki zahva , mali i veliki kirurški zahva ).
Boles srčanih zalistaka dovode do poremećaja ven lne funkcije. Ako kroz oštećeni srčani zalistak krv otežano prolazi zbog suženja, riječ je o stenozi, a ako oštećenje zaliska dovodi do povrata krvi unatrag zbog nedostatnog zatvaranja zaliska, riječ je o insuficijenciji. Srce zbog navedenih oštećenja srčanih zalistaka radi pod većim opterećenjem te vremenom dolazi do proširivanja i popuštanja srca.
U dijagnozi je neizostavna anamneza o tegobama i ranijim boles ma, nalaz pičnih srčanih šumova te ultrazvuk srca, kojim se osim uvida u oštećenje srčanog zaliska određuje i težina boles .
Najčešći uzrok oštećenja srčanih zalistaka danas su degenera vne promjene koje nastaju starenjem, upalne boles srčanih zalistaka, koronarna bolest, boles srčanog mišića, prirođene srčane greške te se rijetko pojavljuju u sklopu nekih nasljednih boles .
Iako bolest srčanih zalistaka može nasta naglo te se burno manifes ra akutnim zatajenjem srca, proces oštećenja i pogoršanja boles zalistaka u pravilu je postupan i spor. Potrebne su redovite periodične kontrole radi procjene eventualnog pogoršanja težine oštećenja.
Reumatska bolest srčanih zalistaka koja nastaje kao posljedica preboljene reumatske vrućice danas se javlja rjeđe nego ranije, zbog dobre organizacije prevencije
U slučaju potrebe za preciznijom procjenom srčanih struktura i težinom srčane greške, radi se transezofagijski ultrazvuk te kateterizacija srca.
Liječenje teških srčanih grešaka prak čki je opera vno.
Autor: Dalibor Cukon, doktor medicine, specijalist internist Recenzija: Roberta Katačić, doktorica medicine, magistra javnog zdravstva