Skola u pokretu 4610 by pedagoginja32

KulturKontakt Austria

Škola u pokretu Savjetovanje i razvoj škola u BiH Dokumentacija projekta: Demokratski razvoj i menadžment škole za toleranciju i izgradnju poverenja

Podrška sa sredstvima: REPUBLIK

ÖSTERREICH

Bundesministerium für auswärtige Angelegenheiten Republika Austrija Mjere podrške Saveznog ministarstva vanjskih poslova sa srednju i južnu Evropu

Fondacija Heinrich Böll

Fond otvoreno društvo BiH

Sarajevo, 2001

[kola u pokretu

Redakcija: Zineta Boguni}, Osman Hasi}, Vahid Muli}, Jasminka Nalo Prevod i lektorisanje: Rasmina Mevki} Likovno grafi~ka oprema knjige: Aida Smailbegovi}, Sanjin Lugi} Tira`: 2000 [tampa: Grafi~ka tehni~ka {kola, Sarajevo

Demokratski razvoj i menad`ment {kole za toleranciju i izgradnju povjerenja

Rukovodioci seminara: Bianca Ender, Dietmar Osinger, Christian Schmid-Waldmann Rukovodstvo pri projektu u Austriji: Maria Marginter, Inicijativa Ju`no - isto~na Evropa, KulturKontakt Austrija Rukovodstvo pri projektu u BiH: J端rgen Schick, Austrijski opunomo}enik u obrazovanju Asistencija pri projektu u Austriji: Getrud Lukacsek, Rixta Wundrak Asistencija pri projektu u BiH: Rasmina Mevki} Prevodilice: Rasmina Mevki}, Ilvana Jaganjac, Elmedina ^orbi}

[kola u pokretu

Predgovor

Obrazovanju se u izgradnji funkcioniraju}eg dru{tva pridodaje uop}enito velika va`nost. Mjere za podr{ku obrazovnog sektora su veoma bitne, naro~ito pri ponovnoj gradnji u ratu razorene dr`ave odn. u ratu duboko naru{enog dru{tva. S toga je, u okviru austrijskog Programa ponovne gradnje za BiH, Savezno ministarstvo vanjskih poslova (odjel podr{ke istoka) uvijek davalo veliki prioritet obrazovnoj oblasti. U okviru razli~itih projekata, mjere koje finansira Austrija orijenti{u se napose ka modernizaciji strukture obrazovanja, pribli`avanju obrazovnih institucija standardima Evropske Unije, ali i ja~anju demokratskog odgoja. Upravo je ovaj proizvod, koji se razradio u okviru projekta provedenog od KulturKontakta Austrija, umsjeren ka tim ciljevima. Raduje nas {to smo putem predo~ene publikacije dali doprinos za podr{ku obrazovnog sektora u BiH. Ruy Frank (Ruj Frank), Ingrid Sager (Ingrid Zager) Biro za koordinaciju podr{ke istoka

[kola u pokretu

Predgovor

Ova je knjiga nastala u periodu od 1999. - 2000. i dokumentira kurs â&#x20AC;&#x153;Demokratski razvoj i menad`ment {kola za toleranciju i izgradnju povjerenjaâ&#x20AC;? kojeg je KulturKontakt Austrija proveo u saradnji sa Ministarstvima obrazovanja Federacije BiH i Republike Srpske. Projekat je omogu}en zahvaljuju}i velikodu{noj podr{ci austrijskog Saveznog kancelarnog ureda i Saveznog ministarstva za vanjske poslove (BmaA, odsjek VII. 7), te uz dodatnu podr{ku Fonda otvorenog dru{tva Bosne i Hercegovine i Fondacije Heinrich BĂśll u Sarajevu. Ovaj kurs je multietni~koj grupi direktora/ica, nastavnika/ica i saradnika/ica Pedago{kih zavoda i Ministarstava obrazovanja ponudio mogu}nost da unesu svoja iskustva i svoje kompetencije kao savjetnici/ice za razvoj {kola i rukovodioci/ilice projekata. Ekvivalentna teì{ta programa kursa baziraju na teoretsko metodskom radu, u~enju iz iskustva iz prakse i na pro{irenju li~nih kompetenjcija. S tim da je cca. trideset multiplikatora uspje{no zavr{ilo kurs, obrazovnom sektoru BiH se nudi bitan pomo}ni razvojni impuls koji }e podràvati resurse za kreativan i kompetentan rad na akutelnim izazovima i profesionalnom prevazilaènju istih. Multiplikatori su sada jako dobro pripremljeni da podràvaju razvojne procese {kola, da provode demokratske projekte u {kolama, da oblikuju {kolsko-interno daljnje usavr{avanje, te da sudjeluju pri izradi i provo|enju razvojnih procesa u {kolama. Elementi cjelokupnog projekta sa~injavala su ~etiri seminara (planiranje i primjena projekata za razvoj {kola, istraìvanje organizacija, ekspertiza savjetovanja, menad`ment projekta, razvoj tima, evaluacija, tehnike komunikacije, interkulturalna nastava), periodi~no sastajanje u~esnika/ica u intervizionim grupama (zbog refleksije i razvoja projekata), studijsko putovanje u Be~, te provo|enje prvih pilot projekata (u oblasti demokratskog razvoja {kola) od strane u~esnika kao savjetnika/ica ili rukovodilaca/ilica. Jedan od na~elnih ciljeva kursa bilo je uspostavljanje i iniciiranje interetni~ke saradnje izme|u {kola i {kolskih vlasti. Nadamo se da multiplikatori svoje znanje i svoju sposobnost mogu unijeti u razli~ite programe na razli~itim terenima u dràvi i da }e se pozvati u svrhu rada na razvojnim projektima. [kola u pokretu

Zahvalnost na izvanrednom anga`manu i otvorenosti tokom projekta zasluùju svi u~esnici projekta. Na ovom mjestu èlimo posebno ista}i Zinetu Boguni}, Osmana Hasi}a, Vahida Muli}a i Jasminku Nalo; oni su dali nenadoknadiv doprinos u radu redakcije ove sada{nje dokumentacije projekta. Na{a zahvalnost, tako|er, pripada i austrijskim rukovodiocima projekta, Ender Bianci (Ender Bijanki), Osinger Dietmaru (Ozinger Ditmaru) i Schmid-Waldmann Christianu ([mit-Valdman Kristijanu) koji su zajedno sa bosanskohercegova~kim obrazovnim stru~njacima i ostalim saradnicima projekta osigurali visoki kvalitet ovog sloènog poduhvata. Mnogo uspjeha èlimo timu savjetnica/ika za razvoj {kola u njihovim budu}im zadacima! [kolskim vlastima u BiH èlimo da uspiju iskoristiti ove nove resurse u oblasti razvoja {kola i da integri{u ovaj tim u inicijative za daljnji razvoj sektora {kola. Za udruènje KulturKontakt Austrija: Maria Marginter (Marija Marginter), J端rgen Schick (Jurgen [ik)

[kola u pokretu

Sadr`aj

Predgovori .....................................................................................................3

1. Demokratski razvoj i menad`ment {kole za toleranciju i izgradnju povjerenja...........................................................9 Bianca Ender, Dietmar Osinger, Christian Schmid-Waldmann: U~enje u i sa proturje~nim i slo`enim sistemima.............................. 11 Bianca Ender: Kolegijalno savjetovanje u praksi ..............................16 Dietmar Osinger: Kurs, ciljevi, sadr`aj, tok.........................................19

2. Putevi ka kvalitetnoj {koli: Iskustva, refleksije, promi{ljanja....................33 Emina Avdagi}: Kvalitetna {kolska klima...........................................35 Radmila Bijeli}: Razvoj osoblja, demokratizacija odnosa, kvalitetnija komunikacija u {koli .........................................................37 Zineta Boguni} i Osman Hasi}: Roditelji i {kola danas.......................40 Milena û~ak: Komunikacije su potreba XXI veka.............................47 Danica Kruni}: Komunikacija na relaciji u~enik-nastavnik.................50 Vahid Muli}: Rje{avnaje nediscipline teorijom izbora.........................52 Radojko Niì}: Pomaci ka kvaliteti u obrazovanju..............................54 Hasan Osmandìkovi}: Nedisciplina na nastavnom satu i kako je rije{iti.....................................................................................56 Jasmina Pojski}: Problem ocjenjivanja i obimnost doma}ih zadataka.............................................................59 Jusuf Talovi}: Pomo} djeci iz nekompletnih porodica i povratnicima iz inostranstva..............................................................61 Ranko Vukajlovi}, Brana Ivanovi} i Dragan Bogdanovi}: Za{to izostajemo sa nastave...............................................................63 Jasminka Nalo: Stru~ni ispiti za samostalan rad nastavnika.............69 Nata{a Todorovi}-Barbarez: Komunikacija projektnog tima...............72 Refija Kula{in: Uloga savjetnika u realizaciji projekta â&#x20AC;&#x153;[kolski parlamentâ&#x20AC;&#x153;...........................................76

[kola u pokretu

3. Ogledi i poticaji.........................................................................................79 Edukacija u~enika, nastavnika i roditelja o zloupotrebi droga, alkohola i drugih toksikomanija..........................................................81 Izostanci u~enika sa nastave..............................................................82 Kvalitetna {kolska klima......................................................................83 Kvalitetno rukovo|enje .....................................................................84 Mostovi prijateljstva.............................................................................85 Pomo} djeci iz nekompletnih porodica i povratnicima iz inostranstva.............................................................86 Razvoj osoblja, demokratizacija odnosa i komunikacije...................87 Restitucija - preobrazba {kolske discipline........................................88 Roditelj - va`an partner {kole.............................................................89 Socijalno, gra|ansko i politi~ko obrazovanje u Bosni i Hercegovini..........................................................................92 [kolski parlament...............................................................................93 U~enje bez straha - vi{e radosti i sre}e u {koli.................................94 U~enje otkri}em..................................................................................95 Zloupotreba droga..............................................................................96

4. Ko smo mi?...............................................................................................97

[kola u pokretu

1 Demokratski razvoj i menad`ment {kole za toleranciju i izgradnju povjerenja

Bianca Ender, Dietmar Osinger, Christian Schmid-Waldmann

U~enje u i sa proturje~nim i slo`enim sistemima

[ta su bili ciljevi i te`i{ta ovog kursa? Putem kursa â&#x20AC;&#x153;Demokratski razvoj i menad`ment {kola za toleranciju i izgradnju povjerenjaâ&#x20AC;&#x153;, u BiH se poku{ao dati podr`avaju}i razvojni impuls za promjenu odn. novu strukturu u obrazovnom sektoru. U~esnice/ici su se trebale/i osposobiti da poprate razvojne procese {kola, da zapo~nu sa demokratskim projektima u {kolama, da oblikuju Pedago{ke dane i {kolsko interno daljnje usavr{avanje, te da u Pedago{kim zavodima ili drugim ustanovama sara|uju pri oblikovanju koncepta za razvojne procese {kola i njihovu realizaciju. Kako bi udovoljili mnogostrukim zahtjevima, u~esnicama / icima su pored teoretskog znanja i op{irnog izbora metoda potrebne i vi{estruke raznovrsne kompetencije. analiti~ka kompetnecija, u smislu razja{njenja stvarnog stanja emocionalna kompetnecija, u smislu otvorenosti i identiteta socijalna kompetnecija, u smislu uspostavljanja odnosa

akciona kompetnecija, u smislu odredbe postepenih koraka

U okviru centralnih sadr`aja kursa su: - razvoj organizacije u obrazovnoj oblasti, - kriteriji kvaliteta za autonomni razvoj {kola, unapre|uju}i i spre~avaju}i uslovi za inovacije, - upravljanje projektom, - koordiniranje i organizovanje procesa dono{enja odluka, rukovo|enje, menad`ment pripremljenih odluka, - komunikacija i upravljanje konfliktima, - refleksija vlastitog djelovanja, procjenjivanje iskustava, evaluacija. Demokratski razvoj {kole

S toga smo postavili ekvivalentna te`i{ta na teoretsko-metodske temelje rada (naro~ito sa sistemsko - teoretskog gledi{ta), na u~enje iz iskustva u praksi, kao i na refleksije i pro{irenje li~nih kompetencija. Program kursa1 trebao je omogu}iti u~esnicima da spaze svoje razli~ite uloge (savjetnik, rukovodilac projekata...), da upotrijebe vlastite kompetencije u odgovaraju}im situacijama, da postepeno tuma~e slo`ene sisteme, te da daju impulse za daljnji razvoj.

Kako smo prilazili ovom zadatku? [ta nas je poticalo? Na{u smo ulogu, kao tim rukovodioca, prona{li na dva nivoa: - preuzeli smo odgovornost za strukturu kursa i pojedina~nih seminara, kako bi kao pratioci u~enja i procesa stvorili jednu sredinu u kojoj }e po mogu}nosti svi u~esnici (odgovaraju}e njihovim individualnim potrebama i pretpostavkama) mo}i u~iti i - unijeli smo na{e stru~nja~ko znanje u one teme koje smo u vidu podr{ke procesa razvoja {kola smatrali bitnim. Kako bi se udovoljilo veoma visokim ali i veoma razli~itim kvalifikacijama u~esnika, trebao nam je okvir u kojem }e se te razlike po mogu}nosti produktivno iskoristiti, a gdje }e se {iroko polje iskustava unijeti u kurs. Jasno zadate strukture otvarale su veliku sadràjnu slobodu, a visoka transparentnost svih odluka, koje su se pojavljivale u okviru ovog kursa, omogu}ila je diskusije i prera|ivanje toka procesa, uvezanih tema i izabranog postupka rada. Pri planiranju i provo|enju ovog kursa, na{e su vodilje izme|u ostalog bila sljede}a promi{ljanja: - demokratskom razvoju {kola potrebna je tolerancija i uzajamno povjerenje; - u smislu Harmtuta van Hentiga “oja~ati ljude, razjasniti ciljeve“, u dugoro~nom smislu ne radimo samo sa pojedincima, nego i sa “sistemom koji u~i“ a ~ija dinamika moè posluìti kao model za razvojne procese u {kolama.

Detaljni pregled ciljeva i sadr`aja kursa se nalaze u ~lanku “Kurs-ciljevi-sadr`aji-tok“

[kola u pokretu

Elementi strukture i dizajna Bitan sastavni dio kursa predstavljale su grupe koje su upravljale same sobom. Ve} u prvom modulu kursa, poslije dugog i intenzivnog procesa odlu~ivanja, instalirano je pet intervizionih grupa koje su se najmanje jedanput izme|u seminara sastajale. U~esnici su ovo u smislu strukture u~enja koristili aktivno i konstruktivno. Ove grupe su sluìle daljnjoj pripremi seminarskih sadràja, omogu}ivale kolegijalnu podr{ku i refleksiju, a i doprinosile produbljivanju socijalnih kontakata (i izme|u entiteta). Na po~etku seminara 3 formirane su daljnje samoorganiziraju}e grupe za tematske oblasti “kotrljaju}e planiranje“, “dokumentacija“, “evaluacija i refleksija“ i “zabavno-obrazovna grupa“. Ove grupe koje su bile aktivne tokom seminara (djelimi~no su radile i nave~er), omogu}ile su zajedni~ku refleksiju svih de{avanja na seminaru (zajedno sa rukovodila~kim timom) i sara|ivale su pri daljnjem planiranju, razra|ivale koncept za dokumentaciju projekta i planirale dalji tok, analizirale teku}i proces seminara i evaluirale kako seminare tako i kurs. Zabavno-obrazovna grupa je bila odgovorna za program i moderaciju doti~nih zavr{nih ve~eri. U vezi sa elementima dizajna, ove grupe su sa visokim karakterom samoodgovornosti omogu}ile u~esnicama /icima da zajedno rade na svom“razja{njenju uloga“ i “odgovornosti unutar struktura“ i samim time na okvirnim uslovima, mogu}nostima i granicama. Pored u~e{}a na seminarima i saradnje u intervizionim grupama, u~esnici su tako|er morali napisati zavr{ni rad. Cilj ovog rada bio je da se dokumentira reflektirana analiza vlastitog u~enja odn. konkretno primjenjenih koraka npr. u li~no izabranim projektima. Nekoliko primjera tih radova se nalaze u ovoj publikaciji. Spirala u~enja, u~enje pomo}u modela, rad koji se orijenti{e ka resursima U~enje u kursu odvijalo se napose na bazi refleksije i daljnjeg razvoja prakti~nih aktivnosti. U sredi{tu su se nalazila isukstva u~esnika sa svojim inicijativama u svrhu poticanja i unapre|enja reflektiranog, pedago{ki opravdanog razvoja {kola. S tim da su se centralne teme kursa obra|ivale u vi{e seminara, razvila se spirala u~enja koja je u~esnicima omogu}ila da sve dublje prodiru u materiju, da istu poveù sa svojim individualnim i (seminarsko) kolektivnim iskustvima, kao i da kreiraju novo znanje. Li~no izabrani projekti u~esnika su posluìli kao baza prvog zajedni~kog razra|ivanja razli~itih (teoretskih) tema, ali i kao kontinuirana povezanost sa praksom. Simboli~na analogija, metafore, igre uloga i planske igre, rad sa razli~itim materijalima i sl. omogu}ili su u~enje sa “svim ~ulima“ i otvarali nove pristupe projektima i teoriji iza toga. Ovaj postupak rada nam je dozvolio da razradimo sadràjna teì{ta koja se orijenti{u ka procesu i djelovanju. Demokratski razvoj {kole

Pomo}u razli~itih metodskih pristupa2, aktivirao se veliki potencijal iskustava i razli~iti pristupi u~esnika koji su imali priliku da dalje razvijaju svoje kvalifikacije za savjetovanje, podr{ku i procjenu razvojnih procesa u {kolama. U ovoj “profesionalnoj zajednici“ kojoj je zajedni~ki interes daljnji razvoj poslovne oblasti, iskustva pojedinaca i iz toga izvu~eni zaklju~ci / o~ekivanja su se morala ispuniti. O idejama i prijedlozima za budu}nost se na bazi vlastitog znanja i iskustva moglo prili~no realno diskutovati. Pri izboru metoda za razradu seminarskih tema, proritet su imale one metode koje u~esnici mogu primijeniti i u svom budu}em radnom polju. Kao rukovodila~ki tim, u seminarima smo poku{ali prikazati razli~ite modele rukovo|enja i razli~ite oblike saradnje, kao npr. rukovo|enje u timu, mu{ki/`enski modeli rukovo|enja, rad na slo`enim zadacima i sl.

Bili smo pratioci procesa na stranom terenu. Da bismo zadovoljili na{u ulogu pratioca u~enja i procesa, bio nam je potreban uvid u situaciju u kojoj u~esnici rade i ubrzavaju razvojne procese. Jedna od posebnosti kursa bilo je to {to se ve}i dio komunikacije i razmjene informacija odvijao putem prevodila~ke djelatnosti. Ovaj oblik rada, sa konsekutivnim i djelimi~no simultanim prevodom, iziskivao je tokom seminara mnogo vremena, strpljenja i veliku dozu koncentracije prevodila~kog tima, rukovodioca seminara i naravno u~esnika. Razgovori u toku pauze su bili mogu}i uz njihovu pomo}, a i onda ako su u~esnici govorili na njema~kom ili engleskom jeziku. Napisati ne{to spontano tokom procesa na plakat ili zapo~eti razgovor sa pojedina~nim u~esnicama / icima je na taj na~in bilo mogu}e. Non-verbalna komunikacija a i detaljno posmatranje govora tijela se crpi veoma brzo. Da bismo unato~ tome mogli raditi fleksibilno i ka procesu orijentisano, u pauzama i na ve~er su se morali pripremati novi plakati i nove grafofolije. Najbolje stru~nja~ko znanje, najta~nije analize, detaljnja pitanja su ipak bez ikakve svrhe, ukoliko se ne prevedu na jezik u~esnika. Dobra i profesionalna saradnja sa prevodilicama3, njihova visoka fleksibilnost i velika kompetencija, mnogo je doprinijela uspjehu seminara, dosta toga ~ak i omogu}ila. Sveukupno, ovaj rad bio je proturje~an kako to i jesu razvoji organizacija i {kola: mogla se uvijek nanovo do`ivjeti proturje~nost promjena - dobra i pogodna priprema sa prevedenim radnim spisima i konkretan rad na procesu koji nije predvidiv i rad na aktuelnim temama koje su se pojavljivale u toku nekih od ovih seminara.

2 3

Primjer se nalazi u tekstu “Savjetovanje u praksi“ Rasmina Mevki}, Ilvana Jaganjac

[kola u pokretu

[ta se promijenilo tokom ovog kursa? Mi smo primijetili da se “tuma~enje u~enja“ od u~esnika dalje razvijalo u toku ova ~etiri seminara. Ovo je, izme|uostalog, bilo mogu}e s toga {to su se sadràji odnosili na aktuelne teme projekata u~esnika. U~esnici su sve ~e{}e koristili mogu}nosti da postavljaju pitanja koja se nisu odnosila samo na nas kao eksterne stru~njake, nego su ta pitanja crpila iz znanja ostalih u~esnika kao internih stru~njaka u sistemu. Tako|er se izmijenilo drànje da se ne{to klasificira kao “ta~no ili neta~no“. Ciljna analiza, pitanja kao npr. koji postupak rada }e ispuniti o~ekivanja u odre|enim (kojim) situacijama i u kojim situacijama se moraju isprobati novi putevi, te i refleksija razli~itih procesa unutar kursa, kao i razvojni proces unutar u~esni~kih projekata dovodilo je do “u~enja u vidu vrpce“. To “novo tuma~enje“ omogu}ilo je opaànje razlika kao {ansi i samim time nastanak ve}eg broja perspektiva i postupaka rada. Transparentno razlikovanje ja~ih strana, resursa i zadataka, te integracija razli~itih mi{ljenja i kvaliteta kao baza za vitalni proces razvoja predstavljalo je poseban izazov za doti~ni rukovodila~ki tim i za u~esnike. U zajedni~kom radu, razvoj {kola i organizacija se sve vi{e shvatao kao zajedni~ki trud da se razli~ito tuma~enje vrijednosti i resursi prikaù i iskoriste tako da se ìvahnost i produktivnost procesa moè iskusiti, a da se za to vezano razli~ito drànje i razmi{ljanje, te konflikti i proturje~nosti opaze kao {anse za porast i razvoj.

Demokratski razvoj {kole

Bianca Ender

Kolegijalno savjetovanje u praksi Metoda iz metodskog kofera “Menad`ment znanja“

Lak{e je biti mudar za druge nego za sebe. La Rochefoucauld

Razli~ite metode coachinga i savjetovanja su se u obuci testirale i reflektirale sa u~esnicima. Jednu od tih metoda èlimo ista}i i prikazati. “Menad`ment znanja“ je postao krilatica kako u unosnim tako i u neunosnim oblastima. Svakodnevni je posao {kola da prenose znanje na u~enice i u~enike, ali znanje prona}i u vlastitom kolegiju i iskoristiti ga je mnogostruko neobra|eno podru~je istraìvanja za sve sudionike. Kolegijalno savjetovanje u praksi bazira na pretpostavci da kolegice i kolege stave na raspolaganje svoje bogatstvo iskustava i svoj “eksterni“ pogled za neku namjeru, te bazira na na~elu da za svaki problem nije potrebno “{kolsko-eksterno“ savjetovanje, nego da je znanje prisutno na samom terenu. Ono {to se traì je kooperativno rje{avanje problema. Svim razli~itim modelima koji se trenuta~no upotrebljavaju jedno je zajedni~ko: osobe koje se u grupi sastanu kao “zajednica koja rje{ava zagonetke“ }e jedna drugoj staviti na raspolaganje svoje resurse znanja i svoje bogatstvo iskustava i spremne su upustiti se u alternativna promi{ljanja i rje{enja. Martin Riesen (Martin Rizen) je razvio model koji se ovde predstavlja i koji nudi mogu}nost da se vlastiti problem “deponira“ kod kolegijalnih savjetnika kako bi se problem primio natrag oboga}en sa idejama, promi{ljanjima i perspektivama za rje{enja. Naro~ito obilje`je ovog modela je to {to se razmi{ljanje savjetnika (klevetanje) odvija u “tihom sobi~ku“. To tu razra|eno - u neku ruku je to prera|en problem - na kraju se vra}a onima koji su ga privremeno predali a za ~ije su rje{avanje sami odgovorni. Postupak se osniva na uzajamnosti: Ko preda svoj problem dobiti }e jedan problem onog savjetnika koji }e se baviti njegovim problemom. Konkretno: dva tima se uzajamno savjetuju. Briga odnosno postavka problema moè po}i od nekog konkretnog didakti~kog pitanja ili od timske kreatvine potrage za rje{enjem nekog sloènog razvojnog procesa koji je zastao. [kola u pokretu

Tema je ono ~ime se bavi doti~na osoba (sa datom postavkom problema) i ono za{to pa osoba èli iskoristiti resurse znanja svojih kolega i kolegica. Neka se upotrijebe sljede}a na~ela: - Sudionici su spremni da svoje brige i postavke problema jasno formuli{u i predaju kolegicama i kolegama pod za{titu. - Svi su spremni da svoja razmi{ljanja stave drugima na raspolaganje. - Prednost ima raznovrsno mno{tvo ideja, mogu}i oblik tuma~enja i rje{avanja (a ne navodna istina). Savjetovanje u praksi se tuma~i kao kreativna igra sa idejama. - Svi uvaàvaju ono {to je hipoteti~no i spekulativno, a to je dobivenim rezultatima razmi{ljanja svojstveno. - Svi po{tuju slobodu osoba koje su u potrazi za savjetima, {to }e si, od kolegijalnih ponuda u razmi{ljanju, izabrati ono {to im se ~ini promi{ljeno, o~evidno ili korisno. Kori{tenje ovog modela iziskuje otprilike dva sata. Vje`ba je po svom sadràju i vremenskom okviru jasno strukturisana. Ograni~eno vrijeme poti~e na koncentrisan i postepen pronalazak rje{enja i ne dopu{ta “tra}enje vremena na detalje“. Uzajamno savjetovanje se odvija u ~etiri uzastopna koraka. 1. korak: Formiranje timova (npr. tandemi ili tro~lane grupe), koji }e jedan drugom deponirati probleme odn. uzajamno }e se savjetovati. Unutar jednog tima, sudionici }e razmijeniti svoje brige i postavke problema. Svaki tim dogovara jednu postavku problema koju èli predati drugom timu. Poslije odluke o postavci problema, tim }e razmisliti kako }e istu vizualizirati i predstaviti drugom timu. Vrijeme: 20 min. Vizualizacija i prezentacija uzima u obzir sljede}a pitanja: - U koji sistemski kontekst se svrstava postavka problema odn. briga? - U kojim primjernim situacijama se problem “pojavljuje“? - Koja pitanja i koje osje}aje prate doti~nu osobu (sa datom postavkom problema)? - Za kojim ciljem teì doti~na osoba (sa datom postavkom problema)? 2. korak: Po zavr{etku onih 20 minuta, doti~na dva tima se sastaju. Nazva}emo ih tim A i tim B. Tim A predstavlja svoju postavku problema, tim B }e onoliko dugo postavljati pitanja, dok ne bude mi{ljenja da sada moè preuzeti problem u svrhu daljnjeg prera|ivanja. Poslije 15 minuta, tim B predstavlja timu A svoj “tvrdi orah“. Zasigurno }e svaki tim drugom timu staviti na raspolaganje vizualizirani prikaz problema. Cilj ovog koraka je da se shvati postavka problema. Bitno: U ovoj fazi nema diskusije. Moto ovog koraka je priupitati i razja{njavati! Demokratski razvoj {kole

3. korak: Sada se timovi povla~e sa njima pojedina~no povjerenim brigama i u odsustvu doti~ne osobe (sa datom postavkom problema) razra|uju iste. Pri ovoj fazi se radi o “buri ideja“ (brainstorming), o tome da se postavci problema pridoda nova vrijednost i novo tuma~enje ali i o pro{irenju postavke problema. Neka se i pojavi ma{ta i razmi{ljanje bez po{tovanja, s toga {to je unaprijed dogovoreno da je doti~noj osobi (sa datom postavkom problema) prepu{teno da odlu~i {ta joj se ~ini bitnim ili nebitnim. Cilj ovog koraka je potraga za mno{tvom kreativnih impulsa i perspektiva za rje{enja.

1. korak: 20 min.

Svaki tim dogovara jedan problem/jednu brigu kojim / kojom se `eli baviti i priprema kratku prezentaciju za tim savjetnika / ica.

Tim “A“ predstavlja problem + „Tim “B“ postavlja pitanja. 2. korak: poslije 15 minuta: zamjena uloga 2x15 min. cilj: da se shvati postavka problema 3. korak: 20 min.

timovi se povla~e zbog savjetovanja

4. korak: razmjena novih pogleda, preporuke i prijedlozi za rje{enje 2x20 min.

Model iritira s toga {to ne poklanja mnogo pa`nje dijalo{kom principu “dobrog“ savjetovanja. Me|utim, ko je radio po ovom modelu, saznati }e koliko osloba|aju}e mo`e biti ako se o nekoj postavci problema mo`e razmi{ljati a da se nemora stalno voditi ra~una o reakcijama doti~ne osobe (sa datom postavkom problema). Neverbalne reakcije doti~ne osobe (npr. mahanje glavom, uzdisanje i sl.), zbog kojih ~esto oklijevamo u konzekventnom razmi{ljanju do kraja, u ovom slu~aju nisu prisutne. Ovaj model omogu}ava produktivan proces ~ije }e rezultate doti~ne osobe zacijelo cijeniti.

[kola u pokretu

Dietmar Osinger

Kurs, ciljevi, sadr`aj, tok

U ovom kursu su prakti~ari/ke iz razli~itih oblasti (nastavnice/ici, direktorice/ri, saradnici/ice Pedago{kog zavoda i pedago{kih odsjeka sa visoko{kolskih ustanova i univerziteta) imali mogu}nost da razviju svoje individualno predznanje i kompetencije u oblasti {kolskog razvoja i da kao savjetnici za razvoj {kola integri{u opseàn koncept. U ova ~etiri seminara teìlo se ka sljede}im ciljevima: - dobiti pregled nad aktuelnim razvojem u oblasti {kolskog razvoja u Austriji i u Bosni i Hercegovini; - opaziti {kolu kao ìvahan sistem; - upoznati povezanosti izme|u osoba-pravila-tokova odluka unutar neke organizacije; - prepoznati funkciju i posljedice vlastite(ih) uloge(a) i uzajamnog uticaja sa organzaciono internim ulogama, nau~iti se ophoditi s time; - upoznati sistemske modele komunikacije i savjetovanja i suo~iti se sa razli~itim konceptima savjetovanja; - principi, metode i instrumenti za planiranje i provo|enje razvojnih projekata, za kontrolu uspjeha; upoznati i nau~iti primjenjivati evaluaciju; - upoznati i nau~iti primjenjivati na~ine pristupa i metode za pra}enje razvojnih namjera; - u podrànom okviru isprobati metode, intervencije i oblik postupka i zajedno analizirati posljedice; - razviti “dogradni sistem“ (sadràji, dizajn, materijali...) kako bi se mogli odazvati na potrebe klijentele ({kole, grupe nastavnika...); - izgradnja popratnih, samoorganozovanih organizacija koje u~e. Seminarski blokovi su imali karakter “radionica“ koje su uglavnom nudile sljede}u vrstu iskustava: - suo~avanje sa teoretskim modelima i aktuelnim obrazovnim razvojima; - “minijaturne radionice“ kao polje vje`bi i u~enja za kompetencije koje se odnose na radno polje (npr. analiza nekog slu~aja, menad`ment projekta, menad`ment konflikta, tehnike postavljanja pitanja); - refleksija i daljnji razvoj vlastite savjetni~ke djelatnosti za autonomni razvoj {kole; - vrijeme i savjetovanje za sloène zadatke refleksije i planiranja koji nisu Demokratski razvoj {kole

svaki dan u po`eljnom obimu na raspolaganju - zbog pritiska poslovne svakodnevnice; - rad u samoorganizovanim grupama za tematske oblasti “kotrljaju}e planiranje“ (zajedni~ka refleksija o de{avanjima na seminarima sa rukovodila~kim timom, suoblikovanje pri daljnjem planiranju), “dokumentacija“ (razrada koncepta i pra}enje dokumentacije projekta), “evaluacija i refleksija“ (analiza procesa i evaluacija seminara), “zabavno-obrazovna“ grupa (program i moderacija zavr{ne ve~eri). Na zavr{nom studijskom putovanju u Be~, u~esnici su dobili uvid u situaciju austrijskog {kolskog sistema. Kvalifikacije apsolvenata ovog kursa oja~ati }e resurse za kreativno, kompetentno opho|enje sa aktuelnim izazovima obrazovnog sektora u BiH i za njihovo profesionalno prevazila`enje.

Seminar 1 27. – 30. oktobar, 1999. - Tuzla Sri

^et

Dolazak – pozdravljanje – uvod - pozdravljanje i predstavljanje tima predava~a - upoznavanje u~esnica/ika (vje`be o razli~itosti, li~na potjernica kratka biografija- /sistemski portret) Kurs - cjelokupni koncept, ciljevi i principi (djelatnost u oblasti savjetovanja i razvoja, samoodgovornost i vlastito djelovanje, kotrljaju}e planiranje); struktura, sastav i planirani sadràj, radne metode - razja{njenje ciljeva i o~ekivanja u~esnica/ika (kriteriji uspjeha, radni dogovori izme|u u~esnica/ika i rukovodila~kog tima) - uslovi za u~e{}e na kursu i za dostizanje certifikata (posjeta sva ~etiri seminara, studijsko putovanje u Austriju, u~e{}e u intervizionim grupama, zavr{ni rad) Seminar 1 - sastav, sadràji i metode, vremenska struktura [kolstvo u Austriji i u BiH - pregled nad strukturom austrijskog {kolstva - aktuelni razvoji u austrijskom {kolstvu (autonomija, razvoj kvaliteta, program {kole, evaluacija, razvoj nastavnog plana i programa u srednjim {kolama, inicijativa stranih jezika, poslovna orijentacija, novo tuma~enje rada nastavnica/ika, {kola kao organizacija...) - pronalaènje zajedni~kog i pronalaènje razlika u ({kolskim)sistemima u BiH i u Austriji - fokusiranje na razvojne oblasti sa kojima }e se u~esnice/ici uglavnom suo~avati (sada i u budu}e) u svojim radnim oblastima (koje kompetencije moram ovde ste}i, kako bi aktivno mogao/la podràvati razvoje?) Obilje`ja dobrih {kola - skup obilje`ja sa stanovi{ta u~esnica/ika, rezultati me|unarodnih istraìvanja [kola u pokretu

Pet

Osnovni pojmovi o i u sistemskoj teoriji - postepeno sticanje znanja koje podràva tuma~enje organizacija - osoba – uloga – grupa – organizacija – sistem: dinamika i uzajamna ovisnost - promjena paradigme (linearno razmi{ljanje vs. sistemsko razmi{ljanje – teze, primjeri, posljedice) Model sistemske komunikacije - teoretska pozadina (opaànje fenomena u organizaciji i konzekvence razli~itih konstrukcija stvarnosti; modeli komunikacije i opaànja; opaziti razumjeti - djelovati) - vje`be i igre uloga, diskusija i razmjena iskustva Intervizione grupe I - formiranje prate}e organizacije koja u~i (samoorganizovana socijalna struktura u svrhu uzajamnog podràvanja i kolegijalne razmjene iskustava) - promi{ljanja o kriterijama vezanim za sastav intervizionih grupa - formiranje intervizionih grupa (unaprijed odre|eno: ~etiri do {est u~esnica/ika po grupi; pet grupa; sve u~esnice/ svi u~esnici su u sporazumu sa podjelom grupa)

Intervizione grupe II Sub - refleksija o formiranju intervizionih grupa (sastav, proces odlu~ivanja, mogu}e posljedice za daljnje kurseve...) - okvirni uslovi, ciljevi i zadaci intervizionih grupa; promi{ljanja vezana za vlastite projekte u~esnica/ika; predstavljanje radnih modela za intervizione grupe - konstituiranje intervizionih grupa (sporazumi vezani za strukturu rada, termini, priprema, sadr`aji ...) Meta-rrefleksija o postavljenim ciljevima, upotrijebljene metode - mogu}nosti primjene na radnjom polju u~esnica/ika Zavvr{ni krug – refleksija – povratne informacije

Seminar 2 6. – 9. februar, 2000. - Prijedor Ned

Dolazak – pozdravljanje – uvod - pripajanje na seminar 1 (sadràjno pripajanje, uvezivanje novih u~esnica/ika, o~ekivanja, izvje{taji iz intervizionih grupa) - tok, sadràj i metode, vremenska struktura seminara 2 Organizaciona teorija - osnovni pojmovi sistemske teorije o organizacijama (osobe – programi odlu~ivanja – putevi komunikacije; mehanizmi upravljanja u organizacijama; odluke i izgradnja strukture) - dijagnoza organizacija i prakti~ni postupci u istraìvanju organizacija {kola kao organizacija; specifi~nosti u stru~nja~kim organizacijama

Demokratski razvoj {kole

Ned

- uslovi / pretpostavke za {kole, kako bi mogle djelovati i kao organizacije (adekvatna unutra{nja struktura, jasno tuma~enje upravljanja, razvoja osoblja, profesionalnosti, formalni prostor za komunikaciju, vrijeme za vlastitu refleksiju...) - analiza organizacije u domovini u~esnica/ika (uvezivanja, ovisnosti / uzajamni uticaji, strukture u komunikaciji / strukture u odlu~ivanju...)

Prikupiti i predstaviti planirane razvojne projekte u~esnica/ika Pon - naslov, centralni cilj, sudionici, nalogodavac, vlastita uloga, vremenski okvir Sistemska ma{na (pitati i saslu{ati – definisati teren – odlu~iti i djelovati) - cirkularna pitanja (predstavljanje principa, vje`be na osnovu odabranih projekata – doti~na osoba, osobe koje postavljaju pitanja, posmatra~i) - izgradnja hipoteze (svakodnevne hipoteze vs. hipoteze ~iji konstrukcioni principi podr`avaju promjene, vje`be na osnovu odabranih projekata) - strategije odlu~ivanja i djelovanja (proturje~nosti otvaraju i balansiraju, uspostaviti balans izme|u proturje~nih polja, osigurati orijentaciju ka procesu i rezultatu, donijeti meta-odluke...) Upravljanje projektom I - definicija projekta (slo`enost – novine – ograni~enje – rizik), vrste projekata, zadaci i uloge u projektima, posebnosti internih projekata Uto

Sri

Podràvaju}i sistemi u obrazovnoj oblasti / u {kolama - bitna obilje`ja podràvaju}ih sistema (svrha intervencija, vremenska perspektiva, dublji uticaj, vrsta odnosa unutar sistema klijentele, o~ekivanja u upravljanju, stupanj slobode u odnosu, interni /eksterni status podr{ke...) - razli~iti oblici savjetovanja (tuma~enje intervencije i polja primjene, koncepti savjetovanja u pore|enju: arhitekture, metode i zami{ljeni ciljevi; povezanost izme|u vrsta projekata i uloga osoba koje djeluju/ podràvaju) - oblasti anga`mana za u~esnice/ike kursa (interni razvojnici u vlastitoj {koli - eksterni savjetnici u drugoj {koli - rukovodioci projekata regionalnog razvojnog projekta; razrada zajedni~kog i razli~itosti zadataka i neophodnih kompetencija) - prva analiza projekata u~esnica/ika Upravljanje projektom II - ograni~avanje projekata (predmetna / sadràjna razina, vremenski nivo, socijalna razina) - rad sa modelom okvirnih ciljeva (principi i teoretska pozadina, razra|ivanje i analiza ciljeva projekta u~esnica/ika) - razja{njenje podjele zadataka (prvi kontakti, ugovaranja...) Upravljanje projektom III - standardi kvaliteta, kriteriji uspjeha i indikatori u svrhu ispitivanja dostizanja cilja - analiza projektne sredine (principi i teoretska pozadina na osnovu {ablonskih projekata, vizualizacija relevantnih sredina kod vlastitih projekata, povezanosti, ovisnosti)

[kola u pokretu

Sri

^et

- socijalna arhitektura u projektima (zadaci menad`menta projekata, formiranje timova, model kapitala...), igra uloga u vezi sa timskim radom/saradnjom/ rukovodstvom (izgradnja kule) - pribor za upravljanje projektom (dijagram funkcija, menad`ment procesa, planovi umre`avanja...) Dokumentacija vlastitog procesa u~enja - uputstva vezana za postupak (bilje{ke, radni dnevnik, fotografije + opaske ...) i za zavr{ni rad (“reflective paper“) Intervizione grupe - prona}i imena, refleksija bitnih spoznaja sa ovog seminara, definisanje daljnog rada, ugovaranje sastanaka - koju podr{ku trebaju intervizione grupe od drugih u~esnica/ika, od rukovodstva kursa? Meta-rrefleksija o postavljenim ciljevima, upotrijebljene metode - mogu}nosti primjene na radnom polju u~esnica/ika Zavr{ni krug – refleksija – povratne informacije

Seminar 3 4. - 8. juni, 2000. - Neum Ned Dolazak – pozdravljanje – uvod - pripajanje na seminar 2 (sadr`ajno pripajanje, simboli~na interakcija) - tok, sadr`aji i metode, vremenska struktura seminara 3 - uvo|enje novih strukturnih elemenata – samoorganizovane grupe sa definisanim nalozima: grupa “kotrljaju}e planiranje“ (suoblikovanje programa seminara - sjednica grupe sa rukovodstvom kursa nave~er), dokumentaciona grupa (koncept za dokumentaciju projekta), grupa za evaluaciju (analiza procesa i evaluacija seminara), grupa za zabavnoobrazovni program (program i moderacija zavr{ne ve~eri) - razjasniti o~ekivanja i ciljeve u~esnica/ika (li~ne ciljeve za ovaj seminar; neophodna podr{ka/ podr{ka koja se o~ekuje; vlastiti doprinos za dostizanje ciljeva; uspjeh seminara - izvje{taji iz intervizionih grupa Kvalitet - definicija kvaliteta – osnovni pojmovi u menad`mentu kvaliteta – kvalitet u obrazovanoj oblasti, u privredi, u nau~noj oblasti Definicija ciljeva – kriteriji kvaliteta – evaluacija Pon - simboli~ni uvod (“u~ini ono {to je pravo“) – produbljivanje znanja o kriterijama kvaliteta i indikatorima - rad na vlastitim projektima (partnerstvo u svrhu zajedni~kog u~enja) – analiza prona|enih kriterija kvaliteta i indikatora

Demokratski razvoj {kole

Pon

Uto

Sri

^et

- ponude definicija za “evaluaciju“, cirkularni tok refleksije i akcije, geografska karta evaluacije, uspostavljanje veze sa pojmom “kvalitet“ - uspostavljanje veze sa projektima u~esnica/ika i razrada prvih elemenata evaluacije Evaluacija procesa od grupe za evaluaciju - prerada rezultata grupe za evaluaciju (diskusija o metodi, razlike u refleksiji, povratne informacije, razraditi evaluaciju i dokumentaciju) Evaluacija II - pretpostavke za dobru evaluaciju, evaluaciona polja, socijalna arhitektura, interna/eksterna evaluacija, vlastita evaluacija / evaluacija drugih - primjeri za projekte evaluacije u {kolama: mogu}nosti primjene na osnovu pojedina~nih projekata u~esnica/ika - otvorene metode(teorijske informacije / primjeri / prednosti i nedostaci / mogu}nosti i granice) - upitnici (teorijske informacije, osnovna pravila pri izradi upitnika, (ne)sigurnost podataka na osnovu prakti~nih primjera) Daljnji rad na projektima u~esnica/ika - prerada u vezi sa kriterijama i metodama evaluacije (partnerstva u svrhu zajedni~kog u~enja Zavr{ni izvje{taji samoorganiziraju}ih grupa - prezentacija koncepta za dokumentaciju kursa + radni nalozi i vremenski okvir; izvje{taj grupe “kotrljaju}e planiranje“; zavr{na evaluacija grupe za evaluaciju + analiza i prerada rezultata evaluacije i metoda upotrijebljenih u okviru evaluacije Zavr{ni krug - refleksija - povratne informacije - povratne informacije, pismene povratne informacije, “Pismo za mene“ Zavr{no ve~er Pojedina~no savjetovanje vezano za projekte sa te`i{tem na ciljevima, kriterijima kvaliteta i evaluacija

Seminar 4 25. – 29. oktobar 2000. - Sarajevo Sri

Dolazak – pozdravljanje – uvod - pripajanje na seminar 3 - aktuelno stanje kursa prikazati kao simbol, kao pripovijetku... - tok, sadr`aj i metode, vremenska struktura seminara 4; o~ekivanja i ciljevi u~esnica/ika - konstituisanje samoorganiziraju}ih grupa: “kotrljaju}e planiranje“, dokumentaciona grupa, grupa za evaluaciju cjelokupnog kursa, grupa za evaluaciju seminara 4 (analiza procesa i evaluacija seminara), zabavnoobrazovna grupa - izvje{taji iz dokumentacione grupe [kola u pokretu

Sri

^et

Pet

Analiza stanja projekata u~esnica/ika - simboli~ni uvod (izrada dvostruke spirale) - SOFT-analiza (Strenght/snaga – Opportunities/{anse – Faults/slabosti – Threats/prijetnje) - ispitivanje dosada{njih pretpostavki i planiranja (postavljanje ciljevaanaliza sredine-plan toka) Evaluacija - “mo}i evaluirati temu“ (po primjeru zadataka grupa za evaluaciju: raznolikosti i zajedni~ko u evaluaciji i analizi procesa; izgradnja hipoteze; promi{lljanja o obliku rezultata) - evaluacioni ciklus (razjasniti ciljeve – graditi hipoteze – planirati namjere evaluiranja – prikupljati podatke / do}i do povratnih informacija – procjenjivati i interpretirati podatke – zaklju~ivati konzekvence) - metode evaluacije ( produbljivanje u modul 3) Refleksija procesa od evaluacione grupe provjera evaluacije na osnovu vlastitih projekata - pitanja vezana za evaluaciju vlastitog projekta - kolegijalne povratne informacije od grupe - prijedlozi za metode za vlastiti i “tu|i“ projekat - pitanja za upitnike Savjetni~ka ekspertiza - izgradnja i razvoj sistema savjetovanja; oblikovanje savjetnika - odnosi sa klijentelom: principi, slu~ajevi, mogu}nosti oblikovanja - oblikovanje procesa i intervencija; osnovne faze u savjetovanju; osnovni principi i forme primjene savjeta koji se orijenti{u ka rje{enjima; elementi dizajna za regionalne i {kolsko-interne ponude - metode sistemske intervencije (pojedina~ni razgovori, grupne situacije i sistemi sa vi{e osoba) Refleksija procesa od evaluacione grupe Upravljanje konfliktima u ve}im grupama - tema “odsustvo pojedina~nih u~esnica/ika“ postaje tema koju prije svega spominje grupa “kotrljaju}e planiranje“ i grupa “evaluacija procesa“ se razra|uje u diskusijama u okviru grupe i delegiranih. Proces koji se pri tome odvija posmatraju, opisuju i analiziraju ~lanovi grupe “evaluacija procesa“. Razvoj tima (kao dio menad`menta projekta) - uloge u savjetovanju i procesi razvoja tima - Riemann-Schley-krst kao metoda planiranja i analize - refleksija vlastitog (projektnog) tima i ispitivanje modela za sopstvenu praksu u okviru partnerstva zajedni~kog u~enja; ispitivanje dosada{njih pretpostavki i planiranja u oblasti “socijalne arhitekture“ - sat razvoja tima i “sporazumijevanje oko uloga“ po R. Harrisonu - krize i konflikti - opasnosti i resursi za uspjeh u savjetovanju

Demokratski razvoj {kole

Refleksija procesa od grupe za evaluaciju Sub Kolegijalno savjetovanje u praksi - briga/ problem se “deponira“ kod kolegijalnih savjetnica/ika, iste/i }e razmi{ljati i obogatiti postavku problema sa idejama, novim promi{ljanjima i perspektivama za rje{enje, te vratiti postavku problema doti~noj osobi. (Za detalje o ovoj metodi pogledati ~lanak “Kolegijalno savjetovanje u praksi - metoda iz kofera Menad`ment znanja“) Samoorganizovane grupe - predstavnici/ice grupe za evaluaciju kursa (predstavljanje upitnika i razja{njenje daljnjeg postupka)i grupe za publikaciju sami oblikuju svoje doprinose (prikaz novog koncepta kao i kriterija i sadràja za ~lanke). Program {kole - ciljevi, osnovni principi i gradnja modela Q.I.S. (quality in schools - kvalitet u {kolama) austrijskog Ministarstva za nastavu (slika vodilja - profil {kole - razvojni program - evaluacija kvaliteta) - predstavljanje pribora, mogu}nosti primjene u radnim poljima u~esnica/ika Zavr{no ve~er (zabavno-o obrazovna grupa) Priprema studijskog putovanja u Be~ Ned - sadràjna teì{ta, specijalni interesi, organizaciono Zavr{ni izvje{taji samoorganizovanih grupa - dogovor za daljnji tok vezan za dokumentaciju kursa (sadràjna struktura, radni nalozi i definisanje vremena) - izvje{taj grupe “kotrljaju}e planiranje“ - zavr{ni izvje{taji dvaju grupa za evaluaciju + analiza i prerada rezultata evaluacije i metoda upotrijebljenih u evaluaciji Zavr{ni krug - refleksija - povratne informacije - rezime predava~a - meta-refleksija o postavljenim ciljevima, kori{tene metode > mogu}nosti primjene u radnim poljima u~esnica/ika - upitnik za u~esnice/ike - opra{tanje i zahvaljivanje.

[kola u pokretu

Demokratski razvoj {kole

[kola u pokretu

Demokratski razvoj {kole

[kola u pokretu

Demokratski razvoj {kole

[kola u pokretu

2 Putevi ka kvalitetnoj {koli Iskustva, refleksije, promi{ljanja

Ovo poglavlje sadr`ava izvatke iz zavr{nih radova nekih u~esnika projekta â&#x20AC;&#x153;Demokratski razvoj {kolaâ&#x20AC;?. Cilj ovih radova je bilo dokumentiranje reflektirane analize vlastitog u~enja odn. primjenjenih koraka - npr. u nekom provedenom {kolskom projektu.

[kola u pokretu

Emina Avdagi} KVALITETNA [KOLSKA KLIMA

Zbog spleta okolnosti koje su zadesile moju {kolu do{la sam na ideju da izradom i realizacijom projekta “KVALITETNA [KOLSKA KLIMA”, u Tre}oj gimnaziji u Sarajevu doprinesem podizanju {kolske klime na jedan vi{i nivo. O projektu se dugo razmi{ljalo i njegovo ra|anje po~elo je na jednoj sjednici Nastavni~kog vije}a, nakon provedene ankete me|u nastavnicima o “dobroj {kolskoj klimi” i istro{enoj tradiciji. Nakon otvorene diskusije i zaklju~ka da se ne{to mora dogoditi, izloìla sam svoj projekat i dobila potvrdu svojih o~ekivanja. Svi skupa, dakle, ja i Nastavni~ko vije}e, smo formulirali sljede}e ciljeve: - Me|usobno povezati u~enike kroz dobru ponudu oblika vannastavnih aktivnosti u {koli i pruìti im priliku da razvijaju svoje sposobnosti organiziranja, komuniciranja, tolerancije, demokracije i dr. - Animirati sve nastavnike da razvijaju oblike komunikacije sa u~enicima i roditeljima, a i me|usobno kroz vannastavne aktivnosti i doprinose humanizaciji odnosa u {koli. - Animirati roditelje da sara|uju u {kolskom listu, da budu predava~i na op}im roditeljskim sastancima, da pomaù financijsku konstrukciju projekta. - Animirati Upravni odbor da se zagrije i zaka~i. - Globalno, bez obzira na vremenski ram projekta, teìti zajedni~kom cilju, popraviti {kolsku klimu.

Refleksija na ovaj rad: - Nastavnici su se odazvali u velikom broju i u dogovoru sa u~enicima pokrenuli rad 15 sekcija i klubova, a posebno ih raduju nastupi i prezentacije. - U~enici su iskoristili projekat i formirali Vije}e u~enika. - U~enici su se odazvali u velikom broju da rade u vannastavnim aktivnostima, a posebno su se okupili oko {kolskog lista, rado prihvataju odgovornost i kompentencije, a u {koli se odr`avaju Dani kulture Tre}e gimnazije.

- Roditelji su podr`ali projekat i djelimi~no se uklju~ili u financijsku Putevi ka kvalitetnoj {koli

konstrukciju, uzeli u~e{}aj u predavanjima i organizaciji u~eni~kih ekskurzija. - Rad na popravljanju {kolske klime u nekim segmenitima je odmah po~eo doprinositi boljem imidù Tre}e gimnazije. Rade}i na projektnim zadacima u {koli je postignuta bolja atmosfera koja bi se mogla saèti u re~enici jedne od nastavnica: “Sada i srcem i èlucem idem rado u {kolu“. Pedago{ke vlasti u op}ini u kojoj se {kola nalazi su tak|e podràle ovaj projekat i veoma su zainteresirani za izdavanje {kolskig lista kojeg svi rado ~itaju.

Proces u~enja: - Prije svega, u samom startu sam uradila analizu projektne okoline (nau~ila sam to na seminaru), pa je odabrana dobra strategija i mjere (s projektnog gledi{ta). - Saradnja izme|u projektnog tima i mene kao rukovodioca projekta je na visokom nivou. - Kroz ovaj rad i sama sam se u~ila kvalitetnoj komunikaciji, rje{avanju konflikata, motivaciji putem davanja smisla. - Izgra|ivala sam vlastiti i uticala na tu|i stil saradnje. - Nau~ila sam dora|ivati projekat. - Shvatila sam da moje obrazovanje treba da bude permanentno da bih mogla savjetovati druge. gre{ke i - Prihvatam tezu: “vvlasnici problema su i vlasnici rje{enja“ i “g nedostaci su baza za uspjeh“..

Zaklju~ci za dalji rad: - Razvijanje timskog rada. - Uvezivanje {kola u mre`u. - Iznala`enje na~ina i puteva pristupa nastavnicima koji su vje~iti oportunisti. - Za dugoro~ne uspjehe potrebno je vrijeme i sistematski rad.

[kola u pokretu

Radmila Bijeli} RAZVOJ OSOBLJA, DEMOKRATIZACIJA ODNOSA, KVALITETNIJA KOMUNIKACIJA U [KOLI

Kao interni savjetnik, u projektu “razvoj osoblja, demokratizacija odnosa, komunikacija“, obavila sam potrebne pripreme za rad na projektu, obavila konsultacije sa eksternim savjetnikom, odredila projektni tim, obavila potrebne konsultacije sa projektnim timom vezane za pripremanje sastanaka. Tako je projekat po~eo na vrijeme. U mjesecu martu 2000. godine odràna je sjednica Aktiva direktora srednjih {kola Prijedor. Na sjednici su razmatrana pitanja razvoja i profesionalizacije nastavnog osoblja, u smislu pokretanja procesa demokratizacije odnosa u kolektivu. Slijedila je sjednica Nastavni~kog vije}a, koje je upoznato sa Projektom. Projekat je prihva}en. Nakon sjednice Nastavni~kog vije}a, odràna je sjednica projektnog tima, gdje smo se dogovorili o daljem radu. Trebalo je u maju 2000. godine da uslijedi provo|enje upitnika za dijagnozu {kolske klime, {to je i uslijedilo. Nakon uputstva na Nastavni~kom vije}u, dogovora projektnog tima o zna~aju provo|enja upitnika koje smo dali nastavnicima, nismo o~ekivali situaciju koja je slijedila, jer na Nastavni~kom vije}u nije bilo otpora prema istraìvanju psiholo{ke klime u {koli. Niko nije odbio da primi anketni upitnik. Po{to su dobili vrijeme do koga je bilo potrebno vratiti upitnik, 2 dana, jedna grupa starijih nastavnika nije dostavila upitnike. Po{to je to uglavnom stariji kolektiv, pri traènju upitnika na dostavljanje nama, po~ela su da plju{te pitanja, kao sto su: 1. “[ta }e nam sve ovo, kada se mi poznajemo i bez ovoga!“ 2. “Ma, ne}u ti ja ovo da popunim!“ 3. “[ta si ti mislia, da }e{ ovim ne{to da popravi{!“ 4. “Mi ovo do sada, nikada nismo radili !“ 5. “Ni{ta ti ovim ne}e{ posti}i!“ 6. “Nemogu ja pisati o tome,svi }e prepoznati po rukopisu da sam to ja!“ Po{to je proces zapao u krizu, postojala je opasnost po provo|enje projekta, jer su nam podaci trebali da vidimo, kakva je psiholo{ka klima u kolektivu, odnosno kakvi su odnosi me|u nastavnicima. Trenutno smo bili svjesni da ima nastavnika koji ne èle da odgovore na upitnik. S obzirom na tu situaciju, izvr{ila sam konsultacije sa eksternim savjetnikom i dogovorili smo vanredni sastanak Projektnog tima, osim onog predvi|enog Projektom. Svi ~lanovi projektnog tima su prihvatili sastanak. Putevi ka kvalitetnoj {koli

Sastanak smo odràli 15. maja 2000. godine sa samo jednom ta~kom dnevnog reda: “[ta u~initi tako da nam svi nastavnici dostave popunjene upitnike?“ Projektni tim je bio svjestan problema i poku{ali smo izna}i rje{enje. Kantar S. se pitala, nakon mog obrazloènja novonastale situacije: “{ta bi nam bilo najbolje u~initi? Brane G. smatra to normalnim reagovanjem nastavnog osoblja, jer ljudi ne vole promjene, odgovara im monotonija. Milenko: - Ja sam to i o~ekivao, jer je to star kolektiv u ve}ini. Njih vi{e ni{ta ne zanima. Sre}ko: - Ovakve situacije se uvijek mogu desiti u projektu i na to moramo biti spremni. Radmila: - Treba nam ne{to ~ime bismo mogli pokrenuti nastavnike na razmi{ljanje, da ih jo{ malo podstaknemo, tu mislim na sastanak sa grupom nastavnika koji odbijaju da popune upitnik. Mislim da treba da im damo jo{ dodatnih obja{njenja, u smislu: “Treba nam va{a pomo}, va{a saradnja, povjerenje. Podaci }e nam re}i gdje smo sada, kada su u pitanju komunikacija, demokratizacija i razvoj osoblja i da nam je to pokazatelj, gdje trebamo biti, na kom nivou. To bi naravno, mnogo pomoglo pri edukaciji na radionicama, pobolj{alo komunikaciju gdje bi se po{tovala razli~itost u mi{ljenju kao znak kvaliteta, na{e slabosti mogu postati nova snaga, razli~itost u mi{ljenju ne zna~i slabost, ve} prednost.“ Na kraju smo zajedno odlu~ili da se zajedno sa grupom nastavnika koji odbijaju popuniti upitnik, odrì zajedni~ki sastanak, daju dodatna, dublja obja{njenja o ciljevima i zna~aju Projekta. Tu }emo im, kao projektni tim, objasniti njihov pojedina~ni zna~aj u {koli kao socijalnom sistemu. Na tom sastanku nastavnici su shvatili da nije u pitanju kontrola i nadzor, ve} èlja za saradnjom i podr{kom, {to je imalo pozitivan odraz na dalje provo|enje projekta. Svaki slijede}i sastanak projektnog tima }e biti uslovljen nepredvi|enim situacijama i prilago|en njima, dogovor je projektnog tima. Ono na{to sam pomislila je: “Kako }emo posti}i na{ cilj?“, “Kako }emo provesti na{ Projekat?“, “Za{to ljudi ovako reaguju, kad od njih traìm mi{ljenje i to jo{ anonimno?“, “Kako prevazi}i novonastalu te{ko}u, {ta bi bilo najkorisnije u~initi, kako bismo motivisali i ostale nastavnike?“ Shvatila sam da kao interni savjetnik imam sloèn i odgovoran posao. Ja sam karika u lancu koji mora funkcionisati dobro, brzo i usmjeravaju}e. Proces u razvoju mora biti baziran na izgradnji povjerenja, polaze}i od baze i na{ih du`nosti i dijaloga svih u~esnika procesa. Ako èlimo da imamo kvalitetan, kreativan podsticajni proces, moramo uvijek razmi{ljati: “Kako je {ta proteklo?“, “Kakve je posljedice imalo?“ i “Na koga su se odnosile te posljedice?“.

[kola u pokretu

Najvi{e me mu~ila misao “{ta }e se desiti i kakve }e posljedice biti, ako nam nastavnici koje smo pozvali ne do|u na zakazani sastanak?“ Bilo mi je vrlo bitno da svi u~esnici (nastavnici) budu aktivni u~esnici ovog razvojnog procesa. A kada su do{ali na sastanak, pitala sam se: “Da li }e nas pravilno razumjeti i da li }e im biti dovoljna obja{njenja koje }emo im kao projektni tim dati?“ “Da li }emo biti dovoljno ubjedljivi i sigurni u tome?“ Na sastanku smo stvorili atmosferu razumijevanja, prihvatanja, podr{ke. Razgovarali smo o strahovima i barijerama koje ih mu~e. Jo{ smo jednom prodiskutovali ciljeve Projekta, {to im je pomoglo pri odluci da popune upitnik, kako bismo mi imali kompletne podatke, za dalje provo|enje Projekta. U svom procesu u~enja nau~ila sam da je neophodno zajedni~ki i sistematski diskutovati sa nastavnicima o pojmu “kvaliteta“, odnosno o centralnim podru~jima {kolskog ìvota. U ovom slu~aju je to razvoj osoblja, demokratizacija odnosa, komunikacija. Svaki korak u radu je vaàn, treba polaziti od prednosti i mana {kole, analizirati trenutno stanje, i teìti promjenama. Koristiti forme uvaàvanja druga~ijeg, razli~itog mi{ljenja, kao novog kvaliteta u komunikaciji i razvoju osoblja. Ako èlimo da proces razvoja {kole orijenti{emo ka novom razvoju i saznanju, trebamo raditi na razvijanju interesovanja nastavni~kog kolektiva za dalji razvoj. Neophodna je kontinuirana evaluacija svakog razvojnog procesa postavljaju}i stalno sebi pitanja kao {to su: {ta je moj (na{) interes; {ta èlimo isprobati; {ta èlimo promijeniti, popraviti? U svome radu, vrlo je va`no da se kao savjetnici stalno koristimo sistemskim pitanjima koja se odnose na: analizu, sagledavanje situacije, razmi{ljanje i odre|ivanje poloàja gdje smo sada, odlu~ivanja {ta }emo uraditi i kako }emo djelovati. Rad u okviru ovog Projekta omogu}io mi je da nova saznanja koja sam stekla na seminaru “Demokratski razvoj {kola“, primijenim u praksi na novi na~in , jer sam nau~ila da je svaka nova nepredviena situacija u projektu zapravo novi izazov, podsticaj, impuls, za rje{avanje te{ko}a i prevazilaènje problema u nastavnoj praksi. Moj dalji rad u {koli }e se upravo odnositi na podizanje nivoa kvaliteta ìvota i rada, naro~ito u oblasti podu~avanja i u~enja, i ìvotni svijet: razred i {kola. Ovaj seminar je pro{irio moja saznanja, dobila sam novi pogled na nastavnu teoriju i praksu. Razvijena je u meni jos ve}a èlja za daljim usavr{avanjem, i upravo ta teorija za usavr{avanjem bi}e moja ideja vodilja za budu}nost.

Putevi ka kvalitetnoj {koli

Zineta Boguni} i Osman Hasi} RODITELJI I [KOLA DANAS

Koliko odnos roditelja i {kole zaokuplja pa`nju svih djelatnika u obrazovanju pokazuje ~injenica da su se tri bosanskohercegova~ke {kole, neovisno jedna od druge, odlu~ile na istraìvanje uspostavljaju}i jedan novi - partnerski odnos. To su {kole iz Sarajeva, Tuzle i Banje Luke (O.[.“êngi} Vila I“, “Simin Han“ i “Branko ôpi}“). Uzroci ovog istraìvanja bili su razli~iti. U O.[. “êngi} Vila I“ je izvr{ena analiza prisustva roditeljskim sastancima i do{lo se do porazne ~injenice da samo 53% roditelja dolazi na te sastanke. To je upravu {kole ponukalo na razmi{ljanje kako roditelje pribliìti {koli. U O.[. “Simin Han“ u razvojni tim akole uklju~ili su dva roditelja i kroz taj proces uvidjeli koliko je neophodno organizirati roditelje na nivou cijele {kole, kako bi razvoj {kole bio dostupan svim zainteresiranim. Tako je u ovim {kolama i definiran projektni zadatak: pribliìti roditelje {koli.

USPOSTAVLJANJE PARTNERSKIH ODNOSA IZME\U RODITELJA I NASTAVNIKA U O[ “SIMIN HAN“ Uspostavio se projektni zadatak: FORMIRANJE UDRU@ENJA RODITELJA. Nalogodavac je bio Razvojni tim {kole. Primalac naloga projektni tim kojeg su ~inili dva roditelja, dva nastavnika i pedagog {kole.

Ciljevi projekta: - Uspostavljanje neophodne saradnje izme|u roditelja i {kole, - Uskla|ivanje mjera porodi~nog odgoja sa mjerama {kole, - Staranje o u~enicima talentima i u~enicima sa posebnim potrebama, - Podr`avanje u~eni~kih interesa (kori{tenje slobodnog vremena), - U~estvovanje u Savjetu i Konferenciji {kole, - Formiranje Udru`enja na nivou {kole.

Analizirali smo projektnu okolinu. [kola u pokretu

Popis svih relevantnih okolina je izgledao ovako: Rukovodilac projekta Anga`ovana lica u projektnom timu Menad`ment {kole Nastavnici U~enici Roditelji Pedago{ke vlasti Ministarstvo obrazovanja TK Op}inski sektor za obrazovanje

Iz analize projektne okoline je vidljivo da smo pretpostavili slijede}e: - Rukovodilac projekta, angaòvana lica u projektnom timu i menad`ment {kole su veoma blizu projektnom zadatku. - Nastavnici i pedago{ke vlasti su po pretpostavci bili dovoljno blizu projektnom zadatku. - Roditelji i u~enici su dalje od projektnog zadatka i neophodno je pribliìti ih. - Obrazovne vlasti Op}ine i Kantona su dosta daleko i planirali smo ih informacijama pribliìti projektu jer nismo o~ekivali prepreke u ovom segmentu. Veli~inom simbola smo odredili va`nost okoline za realizaciju projekta. Nastojao sam vratiti ulogu savjetnika u ovom procesu. Vremenski okvir - {est mjeseci. Krajnji cilj - formiranje Udruènja roditelja.

Da bi se ostvario kona~an cilj trebalo je izvr{iti slijede}e korake: Putevi ka kvalitetnoj {koli

- Formirati Savjete roditelja odjeljenja. - Formirati Savjete roditelja razreda. - Formirati Konferencije roditelja razreda (I-IV, V-VIII razred). - Formirati Savjet roditelja {kole. - Za sve nivoe organizovanja izraditi programe rada. - Sa~initi prijedlog Statuta Udruènja, programa rada, radno tijelo za vo|enje osniva~ke skup{tine. - Odràti osniva~ku skup{tinu Udruènja. - Registrovati Udruènje kod nadle`nih institucija, kao Udruènje gra|ana. Reflektiraju}i ovaj rad mogu se osvrnuti na osnovne karakteristike: 1. Projektni zadatak izuzetno aktualan i na {irem podru~ju BiH nije mogu}e koristiti se iskustvima drugih jer ih nije bilo. 2. Vremenski okvir preuzak i trebalo je predvidjeti ve}i vremenski za realizaciju ovog projekta kako bi dobio na kvalitetu.

period

3. U analizi projektne okoline pretpostavili smo da su nastavnici dosta blizu projektu, ali se pokazalo da kod nastavnika postoje strahovi koje je trebalo predvidjeti kao prepreke (strahovi se odnose prije svega na pretpostavku nastavnika da mu je to jo{ jedan dodatni posao i dodatna kontrola). 4. U~enici starijih razreda nisu izrazili simpatije u vezi angaòvanja njihovih roditelja i svojim uticajem sigurno djeluju na angaòvanost roditelja. 5. Roditelji su iskazali svoju zainteresovanost, objektivno zbog radova na povratku u proljetnim i ljetnim mjesecima nisu mogli preuzeti dovoljno obaveza. 6. Pedago{ke vlasti, kao i obrazovne vlasti op}ine i kantona su iskazale podr{ku. 7. Krajnji cilj je postignut, a kvalitetom djelovanja i u~estvovanja roditelja u ìvotu i radu odjeljenskih zajednica ne moèmo biti u potpunosti zadovoljni.

Proces u~enja u ovom projektu: [kola u pokretu

Razvojni tim je bio veoma vaàn ambijent u kojem se uspostavio projektni zadatak. Rukovodiocu projekta je omogu}avao razmjenu iskustava i pomagao u analizi kao i preduzimanju narednih koraka. Ta atmosfera je u mnogome pomogla da se drìm savjetodavne uloge. U ovom procesu sam kao savjetnik spoznao da savjetima moèmo u~initi nekoga uspje{nnim, ato je veoma va`no u ovom procesu. Uspje{an roditelj je samopuzdan i postaje ravnopravan partner. Tako|er sam nau~io da je neophodno u vremenskom planiranju neophodno savjetovati rezervno vrijeme koje treba planirati u cilju kvalitetnijeg realizovanja projekta.

Zaklju~ak o daljem radu: Na osnovu uo~enih slabosti i efekata projekta neophodno je uraditi slijede}e: - Rad Savjeta roditelja odjeljenja aktualizirati. - Uspostaviti komunikacionu mreù predsjedni{tva Udruènja sa Savjetima roditelja na nivou razreda. - Raditi na edukaciji roditelja. - Zainteresovati nastavnike i otkloniti prepreke koje su se pojavile zbog straha. - Povezati Udruènje sa sli~nim i istim asocijacijama u zemlji i inostranstvu.

RODITELJI-V VA@AN PARTNER [KOLE Osvrt na analizu projektne okoline u O.[.“^ êngi} Vila I“ Kada su treneri seminara na drugom modulu u Prijedoru odràli predavanje “Analiza projektne okoline“, sva skepsa u vezi sa potrrebom odràvanja seminara,kvalitetom predava~a i najavljenih tema je nestala. Rekla sam: “ To je to. To je ono {to mi treba u svakodnevnom radu, a {to nisam dobila u svom dosada{njem obrazovanju.“ Kada sam se opredijelila za projekat “Roditelj-vaàn partner {kole“, kada je formiran projektni tim pristupila sam analizi projektne okoline. Kao prvo, napisala sam popis svih va`nih sredina od kojih zavisi projekat (projektni tim, Nastavni~ko vije}e, Savjet u~enika, ostali u~enici, Savjet roditelja, ostali roditelji, prosvjetna vlast-op}inska i kantonalna). Na tu listu nisam stavila susjedne {kole. âk ni one koje ovu {kolu osje}aju kao konkurenciju zbog provo|enja razli~itih projekata i uvo|enja inovacija u {kolski ìvot. Jednostavno, nije mi ni palo na pamet i pored toga {to me tokom Putevi ka kvalitetnoj {koli

predavanja upravo iznenadilo do kojih detalja treba predvidjeti reakcije okoline, kada su treneri predo~ili zavist pojedinaca kao ometaju}i ili podsticajni faktor u realizaciji projekta. I kao {to predvi|a teorija,napravila sam shemu analize projektne okoline sa kruì}ima, ve}im, manjim, daljim ili bliìm zavisno od njihove zainteresiranosti za uspjeh projekta i pri tome razlikovanje sredina. Pri tome sam imala u glavi sliku one analize sa modula. Sada, kada je projekat u fazi provo|enja, ~ini mi se da sam u ovoj analizi bila previ{e optimisti~na, da sam bila nedovoljno realna u procjeni èlje svih aktera. Izgleda da sam pretpostavila da su svi odu{evljeni projektom kao ~lanovi projektnog tima i ja. To je prva zamka: gledati na projekat iz ugla svoje èlje za uspjehom, a ne iz ugla sredina o kojima je rije~, a druga zamka je ne poznavati dovoljno sredinu za koju mora{ predvidjeti reakciju. Pretpostavila sam pri ovoj analizi da }e nastavnici biti u manjoj mjeri rezervirani prema uklju~enju roditelja u razli~ite oblike rada u {koli. Kada sam na Nastavni~kom vije}u predlagala provo|enje ovog projekta nastavnici su se sloìli s ciljevima projekta i mojim obrazloènjem da je vrlo va`no uklju~iti roditelje u ìvot {kole i naglasili da roditeljima treba postaviti vrlo jasne granice u koje segmente ìvota {kole se mogu uklju~iti. Nakon toga ~lan projektnog tima je podijelio anketu svim nastavnicima i dobili smo prvi hladan tu{, - od 40 nastavnika na na{u anketu je odgovorilo 29 ili 72,50 %, iskazali su spremnost na anga`man roditelja, ali uz jasno postavljanje vidljive granice, te za djelomi~nu pomo} u radu sekcija i odjeljenskih zajednica, organiziranju izleta i osiguravanju materijalne pomo}i. Tako|er je interesantan i odnos nastavnika prema nastavnicima ~lanovima projektnog tima. Neki su bili rezervirani prema nastavnicma ~lanovima projektnog tima komentiraju}i: Kao da je to ne{to novo, pa mi smo to radili prije toliko godina. Nisam èljela produbiti tu rezervu pa nisam javno govorila da }e ~lanovima projektnog tima biti djelomi~no nadokna|en njihov anga`man u projektu. I rezultati ankete koju smo proveli me|u u~enicima 6., 7. i 8. razreda pokazali su da smo projektni tim i ja imali preveliku dozu optimizma. Naime, na pitanje da li bi èlio da tvoj otac ili majka pomogne nastavniku ili razredniku u realizaciji odjeljenske zajednice ili slobodnih aktivnosti 46,11 % u~enika je odgovorilo pozitivno, a 53, 88% negativno. Prema odgovorima u~enika na postavljena pitanja primjetan je izvjestan otpor u~enika da se njihovi roditelji aktivnije uklju~e u ìvot {kole. Neki su napisali: Bolje da roditelji ne vide kako se pona{amo. Ne bi mogli raditi ono {to ina~e radimo. Nastavnici bi bili pravedniji. Anketiranjem uzorka roditelja njih 51,61% se izjasnilo da je spremno uklju~iti se u razli~ite oblike ìvota u {koli (pomo} u realizaciji sati odjeljenske zajednice, pomo} predmetnom nastavniku u pripremi i izradi pomagala za nastavu, u planiranju, organiziranju i izvo|enju raznih posjeta, izleta, ekskurzija). Na prvom sastanku Savjeta roditelja jedna majka je rekla da je odu{evljena idejom uklju~ivanja roditelja u ìvot {kole jer }e sad mo}i [kola u pokretu

â&#x20AC;&#x153;smjenjivati nastavnikeâ&#x20AC;&#x153;. Pretpostavila sam prilikom analize projektne okoline mogu}nosti prevelikog uplitanja roditelja i u one segmente gdje se oni ne mogu uplitati ali nisam o~ekivala da to moè biti i ova krajnost. Da bi preduprijedili ovu reakciju roditelja kopiran je svakom ~lanu Savjeta roditelja izvod iz Zakona o osnovnom obrazovanju prema kojem Savjet roditelja moè djelovati te ih dostavila uz poziv za sastanak a na sastanku sam objasnila da }emo mi te okvire pro{irivati ali samo u dogovoru sa nastavnicima. Dio projektne okoline je i prosvjetna vlast za koju sam s pravom pretpostavila da }e biti zadovoljna realizacijom projekta jer taj projekat doprinosi demokratizaciji odnosa u {koli. U op}ini je u periodu razgovora o projektu profunkcionirala nova vlast koja je pobijedila na lokalnim izborima u aprilu i bilo im je stalo da se afirmiraju potpomaù}i projekat. Kada sam na sastanku sa na~elnikom Sektora za obrazovanje u op}ini u kojoj se {kola nalazi prezentirala projekat reakcija je bila zadovoljavaju}a posebno jer ovaj projekat ne zahtijeva dodatne investicije od prosvjetne vlasti. Rezimiraju}i sva pozitivna o~ekivanja i zebnje i prve reakcije u ranoj fazi provo|enja projekta bila sam u dilemi da li je mo`da prerano u ovoj {kolskoj sredini provesti ovaj projekat, da nije mo`da trebalo sa~ekati idu}u {kolsku godinu i privikavati u~enike, nastavnike i roditelje na ~e{}e dolaske samo na informacije i roditeljske sastanke, a tek onda uklju~ivati ih i u ostale oblike rada. Me|utim, u razgovorima sa ~lanovima projektnog tima zaklju~ili smo da projekat treba nastaviti, samo da treba promijeniti zadani vremenski okvir i redoslijed radnih koraka. Zaklju~ili smo da }e stalni razgovori i nekoliko pozitivnih primjera angaìranja roditelja pomo}i u rje{avanju te{ko}a, a s druge strane, dràli smo pomakom u odnosu na postoje}e stanje i samu diskusiju o uklju~ivanju roditelja u ìvot {kole. Zna~i, predvi|aju}i te{ko}e u realizaciji projekta, realno sam pretpostavila reakciju prosvjetne vlasti i roditelja koje bi, po prirodi stvari, trebala manje poznati od nastavnika i u~enika {kole u kojoj radim. O~ito sam bila nerealna u procjeni te{ko}a na koje mogu nai}i u nastavni~koj i u~eni~koj sredini. Kako ih prevazi}i? Kako otkloniti strah nastavnika od prevelikog uplitanja roditelja u ìvot {kole a da ne ugroze njegovu poziciju? Kako objasniti mojim kolegama da realizacija projekta pospje{uje {kolski ìvot, a da nije isklju~ivo u funkciji promoviranja direktora i pojedinih ~lanova projektnog tima? Kako obajsniti u~enicima da je pomo} roditelja dragocjena, da ne}e utjecati na njihovo osamostaljivanje, te da }e nam svima biti lak{e raditi i komunicirati? U tome nam je pored izrade strategije i mjera za prevazilaènje te{ko}a pomogla jedna slu~ajnost. Roditelj na{e {kole - vije}nik u Op}inskom vije}u je prilikom dono{enja budèta op}ine izdejstvovao donaciju za farbanje prozora {kole te ulaènje na{eg projekta o sanaciji Putevi ka kvalitetnoj {koli

manje {kolske zgrade koja je poru{ena u ratu u budèt op}ine za idu}u godinu. To je bila odli~na polazna osnova za obrazlaganje potrebe za provo|enjem projekta. Tako|er je izraèna publikacija u kojoj je data slika {kole te podijeljena roditeljima. Jedan roditelj je je omogu}io da tu sliku {kole i viziju budu}eg razvoja predstavimo i na Radiju BiH. Pozitivna reakcija roditelja i kolega iz drugih {kola na publikaciju o {koli i radio-emisiju je tako|er utjecala na bolju prihva}enost ideje o kvalitetnijoj suradnji s roditeljima. Na pribliàvanje nastavnika projektu utjecao je i prijedlog da se na Nastavni~ kom vije}u usvoje modaliteti uklju~ivanja roditelja. Na Savjetu roditelja je diskutirano o odnosu ova dva vije}a pa je ~lanica Savjeta roditelja predloìla da se program Savjeta roditelja pro~ita i na Nastavni~kom vije}u i da se dogovore okviri djelovanja. Jedna u~iteljica je ve} angaìrala svoje poznanice iz Udruènja “ène ènama“ da odrè savjetovanje nastavnicina i roditeljima kako lak{e komunicirati meusobno i kako olak{ati komunikaciju sa djecom. Postoji prijedlog da ~lanovi Savjeta roditelja u saradnji sa grupom nastavnika i u~enika organiziraju maskenbal za u~enike da bi i u~enici shvatili da roditelji mogu doprinijeti kvalitetnijem {kolskom ìvotu. Konkurencija koju nisam predvidjela u analizi projektne okoline, jer sam projekat zamislila internim, je ~ak pozitivno utjecala. Naime susjedna {kola koja pomno prati uspjeh i razvoj {kole u kojoj ja radim je tako|er po~ela raditi na uklju~ivanju roditelja u ìvot {kole. Nadam se da }e ove te{ko}e na koje smo nai{li u prvim fazama projekta biti dijelom prevazi|ene. Dio njih }e naravno ostati jer ovo je stalni proces. Najbitnije je da svi u~esnici shvate koju ulogu imaju u odre|enom procesu, te da se pona{aju u dogovorenim okvirima ne uzimaju}i tu|e uloge. Voljela bih ovo iskustvo podijelitii sa kolegama iz drugih {kola, mo`da oni imaju dobre ideje za prevazilaènje problema koji su se pojavili pri realizaciji ovog projekta, a vjerovatno bi ~lanovima projektnog tima i ja mogla pomo}i. Interesantno je da je proces analize projektne okoline bio gotovo isti u obje {kole- u “Siminom Hanu“ i “êngi} Vili I“. U obje {kole su u~enici od petog do osmog razreda bili rezervirani prema ciljevima projekta, a nastavnici puni straha od dodatnog posla i dodatne kontrole. Tako|er su isti i zaklju~ci u vezi sa daljim radom: vremenski okvir je preuzak za kvalitetnije uklju~ivanje roditelja, te treba biti vrlo obazriv da bi se nastavnici pribliìli ovom projektu. Za razliku od tuzlanske {kole, u sarajevskoj {koli roditeljii su, izgleda, bili spremniji na preveliko uplitanje i u dijelove {kolskog ìvota koji je isklju~ivo u domeni rada nastavnika. Ovo su po~etni koraci uklju~ivanja roditelja u ìvot {kole, te su i te{ko}e pri odre|enim radnim koracima rezultat nedovoljno izgra|enog sistema odnosa izme|u roditelja i {kole koji }e se vremenom prevazilaziti.

[kola u pokretu

Milena ^u~ak KOMUNIKACIJE SU POTREBA XXI VEKA

Projektni tim koji se sastoji od ~etiri ~lana i na ~ijem ~elu je rukovodilac projekta, po~eo je sa sprovo|enjem veoma obimnog projekta. Rukovodilac projekta je izvr{io potrebne radnje koje se ti~u organizacije projekta: Podelila je zadatke svakom ~lanu projektnog tima, a ~lanovi su osobe zaposlene u ~etiri srednje {kole u Bijeljini, te je postignut dogovor o ovla{tenjima i odgovornostima u radu u vlastitoj {koli; Odre|en je na~in razmene informacija o radu; Utvr|ena su pravila i norme pona{anja u radu i predvi|en na~in reagovanja u slu~aju konfliktnih situacija. Svaki ~lan tima je prona{ao najmanje dve osobe u svojim kolektivima koje su prihvatile saradnju i spremne su da pruàju pomo} u realizaciji projekta. S obzirom da je ovaj projekat vi{eslojan, da se realizuje na vi{e nivoa, ovom prilikom obratiti }emo pa`nju na jedan segment projekta koji se odnosi na mogu}nosti unapre|enja saradnje na nivou aktiva op{teobrazovnih predmeta. U ovom radu morali smo imati na umu da je organizacija, u ovom slu~aju stru~ni aktiv, svake {kole poseban socijalni sistem sa osnovnim elementima “odluke“. Zato je svaki ~lan projektnog tima uspostavio vezu sa predsednicima gore navedenih aktiva. Prvi kontakt je urodio plodom i zakazan je prvi sastanak. Predsednici aktiva op{teobrazovnih predmeta zamoljeni su da ovu aktivnost shvate ozbiljno, da odluke koje se donose na ovom i budu}im sastancima posluè kao snaga povezivanja i uvezivanja s “tre}im licima“, ostalim ~lanovima aktiva u njihovim {kolama. Zamoljeni su da odluke koje donose beleè kako bi na budu}im zajedni~kim sastancima mogli izvr{iti procenu, i odrediti dalje aktivnosti koje }e se poduzimati. Nakon obe}anja ostalim ~lanovima aktiva na nivou svih srednjih {kola konstatovano je da su svi ~lanovi spremni za ostvarivanje zadatka i za saradnju, te za stvaranje slike vodilje koja }e nas voditi ka zajedni~kim stavovima ka stvaranju obrazovnog minimuma, kriterijumima i na~inima vrednovanja svih u~enika srednjih stru~nih {kola izuzev Gimnazije, koja zbog poloàja koji zauzima u sistemu obrazovanja svoja gledanja podiè na daleko vi{i nivo. Zauzet je stav da svi prosvetni radnici, pa time i ~lanovi ovih aktiva mogu dati svoj doprinos svojim stru~nim usavr{avanjem, pedago{kim radom i spremno{}u na inovacije. Isto tako mora se voditi ra~una o potrebama u~enika jer nivo predznanja i znanja u pojedinim {kolama nije isti. Na osnovu ovako prikupljenih informacija projektni tim je procenio da Putevi ka kvalitetnoj {koli

se evaluacija zacrtanih ciljeva na nivou stru~nih aktiva op{teobrazovnih predmeta srednjih {kola podudara sa ciljevima postavljenim u ovom projektu i da ih treba podràti. Podr{ka }e se manifestovati u daljim aktivnostima tima koji }e podràvati izgradnju dogovora, podelu du`nosti, izgradnju poverenja, sno{enje odgovornosti za realizaciju zacrtanih planova i ciljeva. Ako se ukaè potreba, rukovodilac projekta kontaktirat }e odre|ene osobe kako bi se eventualne prepreke u toku rada otklonile. U tim slu~ajevima i projektni tim }e preduzeti odgovaraju}e korake.

RA\ANJE NOVOG KVALITETA Izvanredna, neplanirana situacija desila se ~lanu projektnog tima u jednoj {koli kada su ~lanovi aktiva matematike u prvom kontaktu odbili mogu}e kontakte i saradnju sa ostalim aktivistima. Osnovni motiv i obrazloènje bilo je da to ne ulazi u sklop njihovog redovnog radnog vremena i da sve {to se de{ava van toga vremena je rad bez naknade i zbog toga da je to sporno. ^lan tima je obavjestio ostale ~lanove tima i mene kao rukovodioca projekta, o situaciji koja je nastala. Meni je, dakle, dodjeljena uloga moderatora, osobe koja treba da daje ideje, sistemati~no pristupa problemu, angaùje i ostale ~lanove tima i oblikuje zajedni~ki rad da bi se problem rje{io. înjenica je da uloga moderatora nije prvenstveno u tome da re{ava konflikte, ve} da se brine o zapo~etom projektu i njegovom sprovo|enju, te da posmatra proces, aktivno slu{a, da fokusira klju~nu temu, U konkretnom slu~aju to je bilo pitanje: “Kako motivisati ljude da druga~ije razmi{ljaju, da budu spremni na saradnju koja donosi promene i daje novi kvalitet u odnosima me|u {kolama te olak{ava rad svakom pojedincu?“ Akterima ovog spora dato je 20 minuta da me|usobno razmene mi{ljenja. Rukovodilac tima tj. ja, bio je u ulozi aktivnog slu{aoca. Nakon potro{enog dodeljenog vremena grupa je nastavila sa svojim svakodnevnim aktivnostima, a ja sam preuzela obavezu da napravim plan daljih koraka. Predvidela sam da pojedincima iz grupe koja nije spremna na saradnju postavim pitanja: “[ta dalje uraditi?“ Zbog ~ega ne èlim promene? Ako èlim promene; kako ih èlim sprovesti? . Svaki ~lan grupe odgovorio je individualno. Razmatraju}i odgovore sa ostalim ~lanovima projektnog tima poku{ali smo sastaviti plan daljih aktivnosti. Preduzeli smo akciju koja se sastojala u tome da je neophodno posti}i minimalni koncenzus o va`nim pitanjima: “Da li se ba{ sve moè i mora izmeriti novcem?, da li svaki novi kvalitet u odnosima mora biti podràn novcem?“ Jesmo li spremni na promene u koje ulaèmo sebe, a da to nije mereno novcem? Pri narednom susretu rukovodioca projekta, tj. mene sa ~lanovima doti~nog aktiva problem je prevazi|en. Novi kvalitet se “rodio“. Prestali smo da mislimo da se sve promene mogu samo izmeriti novcem. Zajedni~ko razmi{ljanje postalo je, nakon razmi{ljanja o postavljenim [kola u pokretu

pitanjima, da za dobrobit nas prosvetnih radnika i u~enika, vredi `rtvovati deli} svog slobodnog vremena. I jo{ na kraju, da dodam da me ovaj seminar nau~io da bez obzira na situaciju u kojoj se na|em budem aktivan posmatra~ i slu{alac te da razgovorom i spremno{}u da prihvatim ~injenicu da svi nismo isti i da isto ne mislimo, ipak moèmo da delujemo kao tim koji je spreman u svakom momentu da osvaja nove â&#x20AC;&#x153;Himalajeâ&#x20AC;&#x153; i re{ava konfliktne situacije, a kod nas u BIH toga ima mnogo i {irok je krug situacija o koje se moèmo spota}i i propasti. Ovaj seminar mi je ulio nadu da moèmo i}i dalje, uve}ati i {iriti na{a znanja i poglede i otvrenih o~iju i ~istije duè gledati u novo sutra.

Putevi ka kvalitetnoj {koli

Danica Kruni} KOMUNIKACIJA NA RELACIJI U^ENIK-NASTAVNIK

Prilikom realizacije projekta “Ocjena kao izvor konflikta”, nametnuo se jo{ jedan veoma vaàn problem koji prati ocjenjivanje i konflik vezan za njega, a to je nedostatak komunikacije ili lo{a komunikacija na relaciji u~enik nastavnik. Pitanje ocjenjivanja i vrednovanja u~enika je veoma kompleksno. Sa tim problemom se suo~avaju ne samo u~enici, nastavnici i roditelji, nego i svi kreatori obrazovne politike i nau~ni radnici. To je najsloèniji zadatak u vaspitno-obrazovnom procesu. Ocjene dobijene kroz {kolovanje i na kraju {kolovanja imaju veoma veliki uticaj na status mladog ~ovjeka i njegovo ìvotno opredjeljenje. Na osnovu ocjena, u~enici, a i njihova okolina stvaraju sliku o sebi i svojim vrijednostima. U odjeljenjima u kojima sam radila projekat (II 5 i III 7) cilj mi je bio da ispitam, da li komunikacija ima uticaj na stvaranje konflikata na relaciji u~enik-nastavnik, i po njihovom mi{ljenju kako bi trebalo postaviti kvalitetnu komunikaciju na toj relaciji. Od 64 u~enika, 68% je odgovorilo da je naj~e{}i uzrok konflikta izostanak komunikacije na relaciji u~enik-nastavnik. 30% u~enika je odgovorilo da mu je dobra komunikacija sa nastavnikom ~ak va`nija od dobre ocjene. Hipoteza istraìvanja je, da }e pobolj{ana komunikacija promijeniti stav u~enik-nastavnik, a da }e se na taj na~in smanjiti tenzija i broj konflikata prilikom ocjenjivanja. Metoda istraìvanja uglavnom je vezana za razgovor, posmatranje i iskustveni metod, a instrumenti istraìvanja su bili samo upitnici za u~enike. Istraìvanje ovog problema je veoma sloèno, kako sa aspekta teorijskog elaboriranja problema, tako i sa aspekta empirijskog istraìvanja. Zbog toga je trebalo uklju~iti i raznovrsnije metode i primijeniti raznovrsne mjerne instrumente, {to ja zbog nedostatka vremena, a djelimi~no i znanja nisam mogla uraditi. Rezultati do kojih sam do{la su, da u~enici (u ova dva odjeljenja) nisu zadovoljni komunikacijom. Naj~e{}a zapaànja su, da je na po~etku ~asa stvorena lo{a atmosfera u razredu. Nastavnik manifestuje svoju nadmo}nost, a na najve}i broj pitanja odgovara omalovaàvanjem, tako da u~enicima, po njihovim rije~ima “ne pada vi{e na pamet da sa takvim profesorima uspostavljaju komunikaciju”. - Nastavnik ne slu{a pa`ljivo u~enike. - Ne prihvata ni jedan njihov prijedlog. - Ne zapaà reakciju u~enika, ne hvali ih i ne hrabri. - Ideje i sugestije u~enika se bez obrazloènja odbacuju bez povratne informacije. U~enici traè da se ukaè na njihove gre{ke, a ne da se one pre}ute. Smatraju da oni mnogo bolje prihvataju sve vrste kritike nego nastavnici, a [kola u pokretu

misle da bi to trebalo biti obrnuto. Da bi se uspostavila komunikacija u~enici misle da bi nastavnici morali biti: - Otvoreni i iskreni prema njima. - Da nastavnik uzima u obzir u~enikova osje}anja. - Da uspostavi korektnu komunikaciju u kojoj }e i u~enici imati vi{u ulogu. Poznato je da nastavnikovo pona{anje diktira emocionalnu klimu i u razredu jako uti~e na komunikaciju. Postoji jasna veza izme|u nastavnikovog pona{anja i ostvarene emocionalne klime koja bi mogla da se pozitivno mijenja jer se emocije mogu do izvesne mjere kontrolisati, pa se nastavnik moè obu~avati za ostvarivanje pozitivne emocionalne klime i dobre komunikacije. Da bi do{lo do bolje komunikacije nastavnici bi morali promijeniti temeljni stav. Za ovu promjenu mora da posjeduje {irok inventar osobina. - dobrovoljna promjena stava, - priznanje da postoji problem u komunikaciji - motivisan je da se problem u komunikaciji razrije{i. Povjerljivost je neophodan element u komunikaciji. Da bi komunikacija bila kvalitetna, treba: - definisati i razjasniti problem, - identifikovati onoga ko ometa komunikaciju, - ne dozvoliti kritikovanje ideja, nego ih ohrabrivati, - imati sposobnost za saradnji i dijalog, - ne dominirati u komunikaciji sa u~enicima i ne koristiti autokratske metode u radu, - tolerisati neslaganje me|u u~enicima, - ne dràti govore ve} razgovarati, - stvarati kriti~ku li~nost u~enika kroz komunikaciju, - u~enicima dozvoliti slobodu mi{ljenja. Proces rje{avanja problema u komunikaciji vezan je za u~enike i za nastavnike. U ispitivanju su u~estvovali samo u~enici. U drugoj fazi rada ispitanici }e biti i nastavnici. Edukacija nastavnika u komunikaciji je jedan od va`nih zadataka u novoj interaktivnoj nastavi, jer lo{a obrazovanost nastavnika, a i nepoznavanje li~nosti u~enika je naj~e{}i problem u komunikaciji. Edukacija nastavnika a i u~enika moè se vr{iti preko osnivanja {kolskih parlamenata gdje bi se i u~enici i nastavnici u~ili komunikaciji. Da bi se ostvarila evaluacija, na relaciji u~enik-nastavnik, treba napustiti neke stereotipe dominantne u tradicionalnoj nastavi; dominantnu poziciju nastvanika, inferiornu poziciju u~enika. Tradicionalna nastava nije razvila odgovornost za izgradnju interpersonalnih sposobnosti. Interaktivna nastva stavlja u~enika u prvi plan i olak{ava mu komunikaciju sa nastavnikom. Ona razvija interpersonalne i kognitivne sposobnosti, determini{e upravljanje sobom i upravljanje odnosima. Stepen pobolj{anja komunikacije utvrdi}e se nakon zavr{etka projekta. Komunikacija uvijek mora biti cjelishodna, ne moè sama sebi biti svrha. Putevi ka kvalitetnoj {koli

Vahid Muli} RJE[AVANJE NEDISCIPLINE TEORIJOM IZBORA Pristup problemu: Dio smo novog procesa koji ne}e biti lak, ali je mogu}. Jedina nagrada bit }e ta, ako mi i na{i u~enici budemo uìvali u radu, {to }e pobolj{ati na{ i njihov kvalitet ìvota. Problem {kolskog neuspjeha leì u odnosima izme|u nastavnika i u~enika koji je u tradicionalnoj {koli obiljeèn velikom dozom prisile. U jednoj novoj {koli, nastavnik i pedago{ka slu`ba {kole prisilu i â&#x20AC;&#x153;{efovskoâ&#x20AC;&#x153; upravljanje zamijenit }e vo|enjem i saradnjom. U~estvuju}i u radu seminara Demokratski razvoj i menad`ment {kole za toleranciju i izgradnju povjerenja koji je organizirao i realizirao KulturKontakt Austria otvoreni su mi novi vidici razvoja {kole sa sasvim novim zadacima i ciljevima. Prije svega, do sad su mnogi pedagozi i u~itelji, a me|u njima i ja, padali u zamku i razmi{ljali o tome kako slab uspjeh nije nezadovoljavaju}e obrazovanje, nego nedisciplina. Analiziraju}i postoje}e stanje u svojoj {koli do{ao sam do zaklju~ka da bi na tom polju trebalo poduzeti odgovaraju}e korake kako bi se ova hipoteza potvrdila ili oborila. Saznanje, da su sve metode podu~avanja koje zanemaruju potrebe nastavnika i u~enika osu|ene na propast, ulilo mi je dodatnu snagu da do kraja istrajem u svojoj namjeri. Pored aktivnog slu{anja i aktivnog posmataranja koje sam nau~io na seminaru, nau~io sam i to da je sve {to radimo i ~inimo pitanje izbora. Prvi koraci koje sam napravio kao savjetnik u pravcu preobrazbe {kolske discipline bili su - izrada i isticanja na vidno mjesto plakata koji prave razliku izme|u {efa i voditelja, - izrada i isticanje plakata koji govore o Teoriji izbora, - izrada i isticanje plakata koji nas upu}uju na to, kako da izvr{imo samoocjenjivanje na kojem stupnju li~ne preobrazbe se nalazimo. Sve ovo je navelo na potrebu edukacije nastavnika u tom pravcu, pa sam sve ~e{}e dobijao pitanja kako da postupaju u odre|enim situacijama. Iz ovoga su proistekli ciljevi savjetovanja: - disciplinu u razredu i {koli podi}i na vi{i nivo, - nau~iti Teoriju izbora kao psiholo{ku komponentu samih nas, i o njoj podu~avati druge. - Relacije: nastavnik-u~enik, u~enik-u~enik, u~enik-nastavnik, nastavnik- nastavnik, nastavnik-pedago{ka slu`ba {kole, u~enik- pedago{ka slu`ba {kole i obratno postaviti na nove temelje. [kola u pokretu

- Razvijanje vlastitih stilova rukovoditelja-voditelja kao najva`nijeg elementa obrazovne reforme. - Potpuni nestanak svih verbalnih i drugih konflikata u razredu (kao krajnji cilj). Do sada su {kole probleme neposlu{nih u~enika rje{avale uglavnom {efovskim pristupom i metodama prisile. Zbog toga je u svim {kolama znatan broj u~enika koji ne u~e i ne po{tuju pravila. Zada}a nastavnika voditelja je trajno stvaranje uvjeta za rad, stalni razgovori sa u~enicima i slu{anje njihovih prijedloga o tome kako da razred postane ugodna sredina za rad i u~enje. Da bi smo uspjeli u realizaciji postavljenih ciljeva, nametnuo se prioritetan zadatak da: - lociramo naj~e{}e probleme, - poku{amo utvrditi njihove uzroke, - analiziramo dosada{nje sli~ne slu~ajeve, - lociramo u~enike i nastavnike koji naj~e{}e prouzrokuju nedisciplinu. Nakon toga sa~injen je plan rada koji sadrì: - predavanje za nastavnike o navedenoj problematici, - predavanje za roditelje, - predavanje za u~enike, - prakti~na primjena Teorije izbora, - evaluacija postignutih rezultata. Na sjednici Nastavni~kog vije}a odrào sam predavanje na temu: Preobrazbe {kolske discipline sa akcentom na “Teoriju izbora“. Zajedni~kom analizom projektne okoline dalo se utvrditi da su jedni nastavnici bliè, a drugi dalje od projekta. Oni koji su bili bliì projektu su predloèni i odabrani projektni tim koji }e pod mojim savjetodavnim nadzorom raditi na provedbi plana rada. Teorija izbora jeste nova za sve nastavnike, a isto tako }e biti nova i za u~enike, ali je vrlo pogodna i primjenjiva u svim okolnostima u {koli. Usvajanjem i primjenom “Teorije izbora“ smanjit }e se broj lo{ih ocjena iz vladanja. U kolikoj mjeri se usvoji teorija izbora, u tolikoj mjeri }e biti manje konflikata na svim relacijama. Sva energija koja se do sada tro{ila na konfliktne situacije bit }e preusmjerena u pozitivnu energiju, odnosno energiju pobolj{anja {kolske klime.

Putevi ka kvalitetnoj {koli

Radojko Ni`i} POMACI KA KVALITETI U OBRAZOVANJU

U svojim aktivnostima ravnatelja {kole poku{avam sastaviti plan poticajnih mjera koje }u poduzimati u narednom razdoblju . Postavljam sebi pitanja: - [to mogu u~initi da planirane namjere primijenim u praksi? - Koji su moji ciljevi “gradivno kamenje“ koje èlim posti}i? - Odakle }u uzeti neophodnoe vremenske, personalne i financijske resurse? - Da li su svima jasni ciljevi, strukture odlu~ivanja i odgovornosti? Odgovori na ova pitanja izgledat }e vrlo laki i jednostavni za sve one ~ija profesija nije usko vezana za prosvjetu. Me|utim, dobri poznavatelji prilika u prosvjeti }e dobro razmisliti prije nego {to daju kvalitetan odgovor. Usagla{avanje individualnih ciljeva pojedinaca (profesora, u~enika, osniva~a, zakonodavca i mene kao ravnatelja {kole) ~esto se ne podudara, tako da ja, kao ravnatelj {kole, moram postati pravi moderator, osoba koja treba da daje ideje, sustavno pristupa problemu, angaìra i ostale ~lanove i oblikuje zajedni~ki rad. Moram aktivno slu{ati, promatrati proces, biljeìti sve pojave i manifestacije tih pojava kako bi se {to bolje, spremnije i spretnije usmjerio na klju~nu temu - problematiku, a to je da moja {kola bude kvalitetna. Da bih znao da li je cilj ostvaren, da je moja {kola napravila pomak u kvaliteti moram uvijek imati na umu namjere, moje i ostalih subjekata koji ~ine {kolu. Moram imati odgovore na pitanja: {to bi mogao biti uspjeh i kako bih prepoznao situaciju u kojoj bih mogao kazati: Moja {kola je uspje{na. Odgovor bi mogao biti slijede}i: Na{a zajedni~ka vrijednost, na{ zajedni~ki cilj je stru~no obrazovan u~enik koji }e se na lagan na~in uklopiti u prakti~an rad i okruènje. Za ovakvog u~enika osigurati }emo visokoprofesionalan, ali i pedago{ko orijentiran kadar, suvremene nastavne metode procesa u~enja, koje daje mnogo ve}u slobodu, {irinu i mogu}nost individualne kreativnosti u~enja u~enika, koja }e se prepoznati u samou~enju i samoocjenjivanju, gdje }e se uloga profesora svoditi na aktivno slu{anje, promatranje, usmjeravanje i poticanje. Zna~i polako smanjivati i zamjenjivati klasi~an na~in u~enja koji je na ovim prostorima zastupljen vi{e desetlje}a.. Zna~i “slika vodilja“ mi je podr{ka svih komponenata koje ~ine dobru {kolu. Program {kole, kao okvir i instrumnet za kontinuirani, sustavni, planski i razvojni rad, treba da omogu}i nove poglede i nove stavove u odgoju i obrazovanju. U {koli mora postojati suradnja na ostvarivanju postavljenih ciljeva. [kola u pokretu

Nastavnici trebaju imati osobnu razvojnu â&#x20AC;&#x153;sliku vodiljuâ&#x20AC;&#x153; kako bi se uspje{no uklju~ili u promjene. Pedago{ki rad na razvoju nastavnih planova, treba osigurati osuvremenjivanje tih planova. Treba nastavniku dati slobodu da u odre|enoj mjeri kreira sadràje svoga predmeta i podràvati njegovu spremnost na inovacije i samou~enje. Zna~i, biti ravnatelj jedne takve {kole, koja teì promjenama, podizanju kvaliteta obrazovanja u odnosu na okruènje nije niti lako niti jednostavno. Treba izgraditi upravlja~ki stil pedago{ko -savjetodavno funkciju, ali i kao funkciju upravitelja. Da bih to ostvario moram prona}i suradnike - tim koji }e mi pruìti pomo} i podr{ku kako bih sve zada}e mogao podijeliti na ~lanove tima da bih lak{e pratio dinamiku izvr{avanja postavljenog cilja, odnosno po potrebi pravodobno reagirao. Potrebna mi je pokreta~ka grupa za koordinaciju i organizaciju evaluacije, koja }e imati uvid u situaciju, mogu}nost prilagoavanja i tuma~enja, te koja }e olak{ati rad i odlu~ivanje. I na kraju ne treba zaboraviti da je pojam kvaliteta veoma heterogen - odnosno da ga svaki od nas na osobeni na~in doìvljava i shva}a, da su vrijednosti i norme heterogene i neobvezatne, da je pojam obrazovanja danas sa razvojem znanosti sve sloèniji isto kao i koli~ina znanja i informacija, da {kola kao odgojno-obrazovna ustanova, ipak, mora postojati, ìvjeti i raditi na zdravim ekonomskim odnosima. Sve ovo veoma je te{ko osigurati, uskladiti i voditi tj. njime rukovati, jer na kraju {kola polaè ispit svog poloàja i uloge u dru{tvu pred sudom svekolike javnosti. Transfer rezultata postignut u jednoj kvalitetnoj {koli treba osigurati ozra~je da nova kvaliteta zaìvi i postane dio svakodnevnice intelektualnog potencijala koji daje poticaj svim segmentima dru{tvenog ìvota. To je dug, teàk i odgovoran posao u kome upravitelj {kole treba biti samo jedna karika u lancu novih uspjeha, a ipak da ima skoro presudan utjecaj u tomu. Ravnatelj {kole mora biti menadèr u funkciji promjena u kojima je jasno definiran cilj, gdje se osobnim primjerom {iri pozitivno ozra~je u cijeloj {koli. Svjestan sam ~injenice da moram ponekad biti spreman na razne provokacije, neugodnosti pa i neuspjehe , ali isto tako sam uvjeren da svaki moj slijede}i nastup evoluira u vedro ozra~je s dogovorenom najboljom metodom u ostvarivanju zajedni~ki planiranog cilja. Biti ravnatelj je lijep kreativan, ali i veoma naporan i odgovoran posao.

Putevi ka kvalitetnoj {koli

Hasan Osmand`ikovi} NEDISCIPLINA NA NASTAVNOM SATU I KAKO JE RIJE[ITI

Ovaj projekat polazi od analize uzroka nediscipline na nastavnom satu. Predvi|eno je da se analiziraju odnosi: u~enik-nastavnik, u~eniku~enik, u~enik-nastavnik-roditelj, ravnatelj-nastavnik-u~enik. Rukovodilac projekta za poligon istraìvanja odabrao je Metalsku {kolu u Doboju. Ravnatelj Metalske {kole i rukovodilac projekta u ulozi savjetnika postavili su osnovne zadatke projekta. Realizacijom ovog projekta o~ekuje se da uzroci nediscipline budu svedeni na najmanju mogu}u mjeru. Ideja o ovom projektu nastala je na sjednici Nastavni~kog vije}a Metalske {kole u Doboju, na kraju {kolske 1999/2000. godine, na kojoj je izme|u ostalog razmatrana i problematika nediscipline na nastavnom satu. Krivnja se, od strane nastavnika, isklju~ivo prebacivala na u~enike. Ravnatelj {kole i rukovodilac projekta, u ulozi savjetnika, su uspjeli na ovoj sjednici da predo~e nastavnicima ~injenicu da odgovor na ovo kompleksno pitanje ne moè dati jedna rasprava na sjednici Nastavni~kog vije}a i da je neophodno analizirati odnose partnera u {koli, kao i uklju~iti roditelje kao veoma va`ne partnere u ovaj proces. Zaklju~eno je da se po~etkom nove {kolske godine odrè zajedni~ki roditeljski sastanci, u odjeljenjima gdje je taj problem najizraèniji. Po~etkom {kolske 2000/2001. godine odràni su zajedni~ki roditeljski sastanci. Situacija je bila identi~na kao na Nastavni~kom vije}u odrànom 1999/2000. godine, samo su krivci za ovakvo stanje sada bili na drugoj strani, dakle u ovom slu~aju to su bili nastavnici. Svi akteri su se sloìli da se ovaj problem ne}e mo}i rje{avati me|usobnim optuìvanjem i prihvatili za prijedlog da se u rje{avanje ovog problema uklju~i obavezno i {kolski pedagog. Njegov zadatak bi bio da zajedno sa ravnateljem prona|e sobu â&#x20AC;&#x153;za odmorâ&#x20AC;&#x153; u~enika koji remete nastavni proces.

[kola u pokretu

ZAJEDNI^KI INTERES SVIH PARTNERA U [KOLI U CILJU RJE[AVANJA PROBLEMA DONOSI PRVE REZULTATE Aktivnosti preduzete u cilju rje{avanja problema Nastavnici su “pre{li“ sa {efovskog na voditeljsko upravljanje i zajedno sa u~enicima su uz ravnateljevu podr{ku pobolj{ali radne uvjete i sastavili popis pravila koja se moraju po{tovati. Nave{}u samo nekoliko ta~aka iz tih pravila: 1. uzajamno po{tivanje li~nosti; 2. kvalitetno raditi; 3. stalno u~iti; 4. otvoreno govoriti o svojim razmi{ljanjima; 5. radovati se prigodi da se prizna svoja gre{ka i mogu}nosti da se smisli rje{enje (nastavnik za u~enika ne}e odmah pozivati roditelje, u~enik za nastavnike ne}e odmah ulagati àlbu ravnatelju); 6. preuzimati rizike; 7. obavezati roditelje da redovito dolaze na informacije ali ne u cilju ka`njavanja zbog nediscipline , ve} zbog pohvale za ne{to dobro. Veliki broj u~enika, nastavnika i roditelja se pridràvao tih pravila, te je nedisciplinu uzrokovala samo nekolicina. Na njih nisu u~inkovito djelovale nastavnikove rije~i da ne èli ka`njavati, nego pomo}i u rje{avanju problema. Takve u~enike nastavnici su slali u “sobu za odmor“ gdje se nalazio pedagog {kole, uvijek spreman da postupa pristojno i da ponudi svoju pomo}. Osim pedagoga tu je i nastavnik volonter sposoban da pruì stru~nu pomo} i nepristrasan roditelj volonter. Cijelo vrijeme boravka ponavljano je {to ljubaznije, da je u~enikov boravak u sobi za odmor njegov izbor i da sam moè izabrati ne{to bolje (prisustvo nastavnom satu), te da }e duljina boravka u “sobi za odmor“ zavisiti isklju~ivo od njega samog. Pedagog je bio spreman odgovoriti na uobi~ajene pritu`be u~enika, kao {to su: 1. Nastavnik me ne voli; 2. Nastava je dosadna; 3. Ja ne trebam biti u razredu zbog onoga {to ja èlim u ìvotu itd. Pedagog je nastojao istovremeno ne vratiti u~enika odmah u razred, i to sve dok isti ne shvati da mora ~initi ne{to bolje. Roditelj - volonter je znala~ki, bez prijekora, govorio o tome kakvo dijete bi on, kao roditelj bio ponosan. Nakon odrànog nastavnog sata svi su obavezno obavljali savjetodavni razgovor sa nastavnikom koji je udaljio u~enika sa nastavnog sata. Ovakav rad donio je zadovoljstvo nastavnicima, posebno ako je neki Putevi ka kvalitetnoj {koli

u~enik imao problema sa drugim u~enikom, zbog ~ega se pravila nedisciplina. Nastavnik je tada postupao jednako, tj. nije tro{io vrijeme da dozna ko je kriv pitaju}i u~enike; nego je postavljao pitanja tipa: “{ta si ti (prvi tj. drugi u~enik) u~inio? Kako biste oboje (obra}ao se i jednom i drugom u~eniku) mogli promjeniti pona{anje da se ovo ne ponovi?“ Zadovoljstvo je bilo prisutno i kod u~enika, posebno zbog pravila kojih su se i nastavnici morali pridràvati. Nije vi{e smjelo biti izjava tipa: “Kako to da ne zna{ glupane jedan“ ili “Ja sam bog u razredu“ i sli~nih. Naravno da je bilo uspona i padova, ali oni su se javljali kao posljedica nepridràvanja zacrtanih pravila. Ravnatelj je, ~im je osjetio pad blagovremeno reagirao i to na potpuno isti na~in bilo da se radi o nastavniku ili o u~eniku koji je prekr{io pravila. Analiza postignutih rezultata: - Smanjen je broj u~enika koji se odstranjuju sa nastavnog sata zbog nediscipline; - Neophodno je postojanje sobe za odmor sve dok se ne postigne kona~an cilj; - Neophodan je timski rad; - Neophodna je me|usobna edukacija na relaciji ravnatelj-savjetnik. Jedan od drugog, u~enici,nastavnici i svi ostali akteri projekta su nau~ili: 1. stalno govoriti o cilju programa i onome {to se èli posti}i; 2. jedan drugome prenositi znanje; 3. podràvati i poticati povratne informacije; 4. otvoreno govoriti o svojim razmi{ljanjima; 5. uvi|ati dobre i lo{e vlastite osobine; 6.uspostavljati srda~ne odnose sa drugima; 7. izbjegavati sitni~avosti u komunikaciji; 8. ja~ati stabilnost, integritet i samokontrolu; S obziroma da se radi o po~etnoj fazi tek zapo~etog projekta, za o~ekivati je znatno bolje rezultate u budu}nosti!

[kola u pokretu

Jasmina Pojski} PROBLEM OCJENJIVANJA I OBIMNOST DOMA]IH ZADATAKA

Istraùju}i problem ocjenjivanja i obimnosti doma}ih zadataka u svojoj {koli do{la sam do podataka koji su vrlo interesantni i koji bi mogli posluìti za daljnja istraìvanja ovog kompleksnog problema. Cilj mog rada je analiza mi{ljenja u~enika i nastavnika u pogledu ocjenjivanja u~enika negativnim ocjenama i obimnosti doma}ih zadataka. Za ovako postavljen cilj odredila sam pravce djelovanja: - formirati timove, - locirati problem, - predloìti mjere za prevazilaènje problema, - izvraiti evaluaciju. Imaju}i pravce djelovanja na umu formirani su timovi: - TIM: direktor (savjetnik), pedagog, - TIM: u~enici, - TIM: nastavnici, - TIM: u~enici, nastavnici, roditelji. Ocjena za svakog u~enika predstavlja nagradu za uspje{an rad ili kao kazna za nerad. Nastavnicima je ocjena gotovo jedino sredstvo da natjeraju u~enike na u~enje. Roditelji su naj~e{}e indirektno, ali i direktno uklju~eni u ocjenjivanje, te kreiranje i obimnost doma}ih zadataka. U stalnom kontaktu sa u~enicima i nastavnicima, uvidjela sam da je ovo jedna od naj~e{}ih, ali i najva`nijih tema u~enika, pa i nastavnika. U~enici o ocjenama govore iz svog ugla, nastavnici iz svog, ali o svemu tome i roditelji imaju svoje mi{ljenje. Nije rijetkost da negativne ocjene u~enika dovode do poniènja i odba~enosti od grupe (razreda), a ~esto i porodice. Na àlost, nastavnicima su negativne ocjene, jer se oni njima sluè kao svojevrsnim sredstvom prisile, da bi natjerali u~enika da savlada gradivo. Pored toga, one su i neka vrsta za{tite autoriteta nastavnika ili predmeta koji predaje, te izraàvanje mo}i i kontrole situacije. Sve ovo me navelo na to da analiziram odre|ene situacije u procesu ocjenjivanja iz ugla savjetnika. U obzir sam uzela mi{ljenja u~enika, njihovih roditelja i nastavnika. Naravno, sva mi{ljenja su razli~ita, {to ne ~udi, jer su i polazne situacije razli~ite.

Putevi ka kvalitetnoj {koli

Nastavnici ostaju pri stavu da im je ocjena jedini instrument prisile na u~enje kojim suvereno vladaju, roditelji su suzdr`ani od mnogih stvari, ali su za uobi~ajeno ocjenjivanje, dok u~enici misle sasvim druga~ije, odnosno da ocjenjivanje treba, ali ako bi bilo fleksibilnije i stimulativno, rezultati u u~enju i vladanju bi bili kudikamo bolji.

Proces u~enja: Ulogu savjetnika u navedenom problemu, shvatila sam veoma ozbiljno i odgovorno, poku{avaju}i biti nepristrasna i objektivna. înjenice, podatke, ankete, razgovore i mi{ljenja pojedinaca i timova, sagledavala sam temeljito i analiti~ki. Cijenila sam da u toku istraìvanja problema negativnih ocjena i obimnih doma}ih zadataka, uvijek moram biti dovoljno “blizu“, a i dovoljno “daleko“ od àri{ta ispitivanja, kako bi mi po{lo za rukom objektivno sagledati problem iz razli~itih uglova. Spoznala sam da lik savjetnika, pored stru~nosti mora imati veliku dozu iskustva, tolerancije i razumijevanja. Svaki njihov korak mora biti usmjeren ka stvaranju kvalitetnih {kola.

[kola u pokretu

Jusuf Talovi} POMO] DJECI IZ NEKOMPLETNIH PORODICA I POVRATNICIMA IZ INOSTRANSTVA

Analiziraju}i uspjeh u~enika u u~enju i vladanju na kraju 3. tromjese~ja 1999/2000.godine, do{lo se do podataka da uspjeh djece iz nekompletnih porodica i djece povratnika iz inostranstva nije zadovoljavaju}i, {to je nametnulo jedan vrlo bitan problem koji je trebalo rije{iti. Za takvo ne{to trebalo je izraditi projekat, imenovati projektni tim, izvr{iti detaljnu analizu projektne okoline, izdati projektni nalog, realizirati projekat i izvr{iti evaluaciju, te predloìti mjere za dalji rad. Zaklju~ak je bio, da pedago{ka slu`ba {kole izvr{i analizu projektne okoline i sa tom analizom pristupi na sljede}u sjednicu Nastavni~kog vije}a. Analiziraju}i uspjeh u~enika u u~enju i vladanju, do{lo se do podataka koji pokazuju da je uspjeh u~enika iz nekompletnih porodica i djece povratnika iz inostranstva mnogo slabiji nego kod ostalih u~enika. Na sljede}oj sjednici Nastavni~kog vije}a podne{en je Izvje{taj o uspjehu â&#x20AC;&#x153;ciljne grupeâ&#x20AC;&#x153; koji je kompariran sa rezultatima ostalih u~enika. Kako su rezultati bili skoro poraàvaju}i, pristupilo se definisanju ciljeva projekta. Kako se radi o jednom vrlo kompleksnom i vi{eslojevitom problemu za ~ije otklanjanje je potrebno mnogo vi{e vremena od jedne {kolske godine navest }u samo; Zavr{ni dio: dono{enje odluka - Svi nastavnici koji su u~estvovali u diskusiji nemaju isti stav i isto mi{ljenje o tome kako i na koji na~in treba pomo}i ciljnoj grupi. Za prevazilaènje situacije u rad je potrebno uklju~iti i roditelje kao bitan faktor {kole i odgoja. - Da bi situacija bila prevazi|ena potreban je puni anga`man svih zaposlenih u {koli. - Formirati radne grupe za doradu projekta. Na nivou {kole obrazovan rad u grupama-radionicama i to: - sportska radionica, - likovna radionica, - modelarska radionica, - pedago{ka radionica, - radionica za maternji jezik. Krajnji cilj projekta je: pomo} djeci iz nekompletnih porodica i djeci povratnicima iz inostranstva. Pomo} se ogleda u prevazilaènju problema kao i velikih programskih razlika {kolskih kurikuluma, spre~avanju konflikata i pomo} u adaptaciji i socijalizaciji. Putevi ka kvalitetnoj {koli

Ja, kao vo|a projekta sam imao ulogu koordinatora me|u grupama i za nesmetan rad sam obezbijedio potreban prostor i materijal. Dok se odvijao rad u grupama, aktivno sam posmatrao i bilje`io iznijete ideje. Kako je rad u radionicama odmicao, tako su i oni nastavnici, koji su u po~etku bili skeptici, po~eli iznositi svoje ideje i prijedloge. Tako je prihva}ena ideja formiranja â&#x20AC;&#x153;muzi~ke grupe-radioniceâ&#x20AC;&#x153;. Vo|a pedago{ke radionice, {kolski pedagog-psiholog je dobio dodatnu zada}u, tj. da prikuplja od svih grupa potrebne informacije, da vodi evidenciju o svakom u~eniku, kao i posebne evidencije, a o bitnim saznanjima vezanim za svako dijete upoznaje vo|e grupa. Iz ovakvog rada se daju izvu~i zaklju~ci da: - pravilan pristup problemu omogu}ava da se problem bolje locira, a samim tim lak{e se dolazi do rje{enja, tolerantan i demokrati~an stav rukovodioca doprinosi boljim me|uljudskim odnosima u {koli, - prilikom dono{enja zaklju~aka voditi ra~una o svim iznijetim stavovima, - uva`avati razli~itost mi{ljenja. Evaluacija projekta }e biti ura|ena nakon njegove realizacije, a prvi rezultati rada ugledat }e svjetlo dana na prvom polugodi{tu, kada }emo uraditi detaljnu analizu rezultata, koji }e pokazati u kojoj mjeri se uspjelo u realizaciji zacrtanog cilja.

[kola u pokretu

Ranko Vukajlovi}, Brana Ivanovi} i Dragan Bogdanovi} ZA[TO IZOSTAJEMO SA NASTAVE

Uzrocima izostajanja u~enika sa nastave do sada su se mnogi bavili na razne na~ine: istraìvali su uzroke, traìli rje{enja ovog problema. Bjeànje i izostajanje sa nastave jeste naj~e{}e provocirano {kolskom sredinom, njenim zahtjevima i obavezama, ali je uzrokovano i drugim motivima i razlozima vezanim za u~enikovu li~nost, kao {to su: uticaj sredine, poreme}aji na planu pona{anja i konflikta. Bijeg sa nastave je upozorenje nastavniku i roditelju da djetetu treba pomo}i, da se sa njim ne{to doga|a,da se nalazi u nekoj krizi, konfliktu, tj. da ima manjih ili ve}ih problema. Kako izostajanje u~enika predstavlja problem sa kojim se susre}u pedagozi i {kole {irom Bosne i Hercegovine, onda nas ne treba iznenaditi podatak da su potpuno neovisno tri {kole iz Bosne i Hercegovine (O.[. “Nikola Tesla“ Prnjavor, O.[. “Hasan Kiki}“ Zenica i {kolski nadzornik iz RPZ odjeljenje Srbinje) proveli projekte koji tretiraju ovu problematiku. Rukovodioci projekta su bili: Ranko Vukojlovi}, Dragan Bogdanovi} i Brana Ivanovi}. Jedan od projekata je za cilj imao istraìvanje kako bi se {to objektivnije sagledali uzroci izostajanja u~enika sa nastave i kako bi se pretpostavila rje{enja koja }e doprinjeti prevazilaènju ovog problema. Drugi projekat je, za polaznu osnovu imao uspostavljenu hipotezu po kojoj “uspostavljanje i pobolj{anje komunikacije nastavnik- u~enik, }e znatno uticati na smanjenje broja izostanaka sa nastave“. Po ovoj hipotezi, jedan od najzna~ajnijih faktora koji bitno uti~u na odsustvovanje u~enika sa nastave je nedovoljna i lo{a komunikacija, a vrlo ~esto i potpuni izostanak komunikacije na relaciji nastavnik-u~enik. Lo{a i nedovoljna komunikacija izme|u nastavnika i u~enika proizvodi negativan stav u~enika prema tim nastavnicima, {to direktno uti~e na u~enikovo izostajanje sa ~asova tih nastavnika. Prilikom opravdavanja ~asova neke razredne starje{ine uop}e, ne pitaju u~enika za razlog njegovog odsustva i da li je roditelj upoznat sa odsustvom ili nije. Kroz razgovor sa u~enicima do{lo se do saznanja da neki nastavnici uop}e ne èle da ~uju za{to u~enici ~esto odsustvuju ba{ sa njihovih ~asova. U~enici se boje obra}anja tom nastavniku te mu tako ne mogu ni re}i da je njegov stav prema njima glavni razlog njihovog odsustvovanja sa njegovih ~asova. Zbog toga ovaj projekat ima za zadatak postavljene ove ciljeve: - uspostaviti komunikaciju na relaciji nastavnik-u~enik,(tamo gdje je nema); - pobolj{ati i pove}ati komunikaciju, (tamo gdje je lo{a); nastavnik. - pobolj{ati saradnju na relaciji u~enik-n Putevi ka kvalitetnoj {koli

Slijede}i projekat je imao za zadatak odgovoriti na pitanje o tome kako rje{iti probleme izostajanja u~enika sa nastave. Projekat se bazirao na analizi odnosa u {koli, odnosa izme|u u~enika, nastavnika i roditelja. Na osnovu ove analize, prona}i }e se optimalna rje{enja koja }e pobolj{ati disciplinu i prisustvovanje u~enika nastavi. Rukovodilac projekta je bio u ulozi eksternog savjetnika. O~ekivanja su da }e se otkriti glavni uzroci izostajanja u~enika sa nastave i iznala`enje rje{enja, koja }e izostajanja svesti na najmanju mogu}u mjeru. Problem je istaknut na sjednici Nastavni~kog vije}a {kole na kraju {kolske godine. Zaklju~eno je da se na po~etku naredne {kolske godine odr`i op}i roditeljski sastanak na kojem bi se roditelji i u~enici upoznali sa demokratskim pristupom rje{avanju ovog problema.

ISTRA@IVANJE Ranko Vukajlovi} Rezultati ankete i interpretacija rezultata: Anketa je provedena u {koli. Bila je osigurana potpuna anonimnost i garancija u~enicima da njihovi nastavnici ne}e biti upoznati sa odgovorima iz ankete, stoga moèmo vjerovati u iskrenost i ta~nost odgovora. Postavili smo slijede}e pitanje: Za{to bjeì{ sa nastave? Dobijene odgovore smo rangirali i poredali prema broju slu~ajeva, tako da je razlog sa najve}om frekvencijom do{ao na prvo mjesto i tako redom. 1. Nisam bio spreman, bojao sam se da }u dobiti negativnu ocjenu; 2. Zbog nagovora drugova; 3. Bilo mi je dosadno na nastavi; 4. Nije mi se dalo i}i u {kolu; 5. Bez nekog posebnog razloga. O~ito je da su slabo znanje u~enika i strah da }e dobiti slabu ocjenu glavni uzrok bjeànja sa nastave. Kako se radi o slabijim u~enicima, njihov strah je donekle i opravdan. Na pitanje, “Gdje obi~no boravite nakon bjeànja sa nastave?“, dobili smo slijede}e odgovore: 1. Lutam gradom bez odre|enog cilja; 2. Odlazim na autobusku stanicu; 3. Odlazim u kafe bar ili poslasti~arnicu; 4. Boravim u blizini {kole; 5. Boravim kod ku}e; Kako vidimo, svi “bjegunci“ ostaju u mjestu boravka, pa su pravovremeno mogli biti otkriveni od strane svojih roditelja, nastavnika ili ostalih u~enika. U ovom slu~aju faktor porodice i saradnje porodice i {kole je zatajio. [kola u pokretu

Slijede}e pitanje je bilo, “Da li si sa nastave bjeào sam ili sa drugovima?“ Ne{to manje od jedne polovine anketiranih u~enika dalo je odgovor da je sa nastave bjeàlo sa drugovima, a jedna ~etvrtina ispitanih bjeàli su sami. U~enici bjeè sa odre|enih nastavnih sati iz straha da ne dobiju negativnu ocjenu. Jedna ~etvrtina u~enika dala je odgovor da sa ~asova bjeè nekada sami a nekada sa drugovima. Na individualni bijeg se u~enici teè i rje|e odlu~uju, dok su grupni bjegovi sa nastave ne{to u~estaliji. Bjeànje u grupi je znatno opasnije od individualnog i obi~no duè traje, ~e{}e se ponavlja i ima teè posljedice. Ponekad se formiraju i stalne grupice (od 2,3 ili vi{e u~enika), koje u~estalo bjeè sa nastave, ~ak i bez nekog osobitog razloga i povoda. “Ako si bjeào sa nastave“, bilo je idu}e pitanje “ko je bio organizator bijega?“ 16% u~enika su redoviti organizatori bijega, a isto toliko ih povremeno organizuje bjeànje, dok 67% anketiranih to nikada ne ~ini, ve} se uvijek pridruùju grupi. Za njih se slobodno moè re}i da su nagovoreni i zavedeni. U prvom dijelu anketnog upitnika, na pitanje: “Koliko u~enici izostaju sa nastave, i koji su razlozi izostanaka i opravdanost izostanak?“ Naj~e{}i odgovori su bili da su opravdani izostanci napravljeni zbog bolesti, neredovitih autobuskih linija ili obiljeàvanja porodi~nih praznika.

Zaklju~ci: Bjeànje u~enika sa nastave je znak nekog konflikta u samom u~eniku ili izvan njega. Da bi smo mogli poduzeti adekvatne vaspitne mjere i uspje{no pedago{ki djelovati na suzbijanju bjeànja u~enika sa nastave, potrebno je otkriti prave uzroke koji su doveli do ove negativne pojave. Bjeànje sa nastave je u direktnoj vezi sa {kolskim neuspjehom u~enika, a {kolski neuspjeh je uzrok i poslijedica bjeànja. Sistem rada nastavnika je veoma vaàn. Sa ~asova koji su dobro organizovani, na kojima je nastavnik uspio zainteresovati, angaòvati i zaposliti sve u~enike, te svoje izlaganje u~initi zanimljivim i privla~nim, bjeànje sa nastave je rje|e. Kod razrednog starje{ine koji redovito pravda izostanke i gdje se vodi stroga evidencija o opravdanosti i neopravdanosti izostanaka, mnogo je manje u~enika koji bjeè sa ~asova. Ipak, u prvi plan moramo staviti porodicu, kao primarni faktor, koji mora da se uklju~i u suzbijanje ove pojave i koji moè, u saradnji sa {kolom, najvi{e da postigne u smislu redovne kontrole i pra}enja djeteta. Roditelji i nastavnici najbolje poznaju svoje u~enike i treba da odaberu najprikladnije metode, na~ine i postupke koji najvi{e odgovaraju svakom pojedincu i koji }e dati najbolje efekte u pogledu korekcije njegovog pona{anja i sprije~avanja njegovog bjeànja sa nastave.

Putevi ka kvalitetnoj {koli

DOBRA KOMUNIKACIJA NA RELACIJI NASTAVNIK-U UÊNIK ZNAÎ MANJE IZOSTANAKA Brana Ivanovi} Za realizaciju postavljenih ciljeva neophodno je: - Promijeniti temeljni stav nastavnika u odnosu na u~enike, a to }emo posti}i metodom razgovora. Na taj na~in nastavnici }e sami uvidjeti i prepoznati da nema dovoljno tolerancije i èlje za komunikacijom. - Samoobrazovanje nastavnika i njegovo saznanje o tome kako drugi u sli~nim situacijama, putem komunikacije rje{avaju problem izostanka sa nastave. - Ako se nastavnik prepozna u odre|enom nastavnom listi}u, kod problema izostajanja sa nastave, sam ili u saradnji sa drugima po~ne da uspostavlja bolju komunikaciju. - Osnovati {kolski parlament, gdje }e u~enici iznositi svoje probleme i gdje }e neminovno do}i do komunikacije na relaciji nastavnik-u~enik, te komunikaciju usmjeravati u duhu tolerancije i razumijevanja. - Promijeniti stil predavanja nastavnika i to uvo|enjem novih oblika i metoda rada, pri ~emu u~enik ne}e biti samo pasivni posmatra~, nego aktivni u~esnik procesa. - Ocjenjivati u~enike javno i ocjenu obrazloìti, a u~eniku dati mogu}nost da izrazi neslaganje ili slaganje sa ocjenom. - Da se za pobolj{anje komunikacije povremeno odràva adekvatna predavanja za nastavnike i u~enike. - Trajno se brinuti o nabavci pedago{ke i psiholo{ke literature kojom }e se nastavnici koristiti u radu sa u~enicima. - Da pedagozi u {kolama pruè pomo} nastavnicima u izboru literature, u pripremanju predavanja u~enicima te da rade na osposobljavanju nastavnika za {to uspje{niju saradnju sa u~enicima, posebno kad su u pitanju izostanci u~enika sa nastave.

[kola u pokretu

KAKO RJE[ITI PROBLEM IZOSTAJANJA SA NASTAVE Dragan Bogdanovi} Aktivnosti preduzete u cilju rje{avanja problema Odràno je predavanje za nastavnike na temu: - Izostajanje sa nastave, uzroci i kako ih prevazi}i Termin â&#x20AC;&#x153;izostajanje sa nastaveâ&#x20AC;&#x153; kao lak{i poreme}aj discipline pojava je koja ukazuje na probleme u razvoju djece, koju uzrokuju razli~iti faktori: 1. Nesre|ene prilike u porodici; 2. Nedovoljna saradnja porodice i {kole; 3. Nedostatak nadzora nad djecom; 4. Negativan uticaj vr{njaka; 5. Izbjegavanje neprijatnosti u {koli i strah od lo{eg uspjeha; Istraìvanjem uzroka izostajanja u~enika koji prave najve}i broj izostanaka sa nastave, potvrdili su se navedeni faktori, kao uzro~nici takvog pona{anja i odnosa u~enika prema {koli. Predloèno je da odjeljenske starje{ine detaljnije izvr{e uvid u socijalnu kartu svakog u~enika (stanje u porodici), te da u skladu s tim izvr{e individualni pristup svakom djetetu. Potencirana je saradnja sa pedagogom {kole koji u opisu svojih poslova ima i saradnju sa problemati~nim u~enicima. Tako|e, bitno je poja~ati saradnju porodice i {kole u svim vidovima, te naglasiti roditeljima da moraju imati vremena za svoje dijete, bez obzira na probleme koji su trenutno aktuelni (smje{taj, egzistencija...), jer }e poslije biti kasno. Smatram, da ovakvim pristupom, moèmo pomo}i djeci koja imaju problema, naro~ito problema oko izostajanja sa nastave, i mi{ljenja sam, da ukoliko se problem uo~i na vrijeme i ukoliko se pravilno reaguje (ne samo ka`njavanjem, kako smo ina~e navikli), moèmo pomo}i djeci da prevazi|u navedeni problem. Ovakav pristup se pokazao kao dobar, mada je vrijeme jo{ prekratko za dono{enje ozbiljnih zaklju~aka, i primije}en je pozitivan pomak u relacijama: - nastavnik-u~enik - nastavnik-roditelj-u~enik - direktor-nastavnik-roditelj-u~enik Naravno, nije sve teklo bez problema, niti smo mogli pomo}i svim u~enicima kod kojih su uo~eni problemi u pona{anju. Ali je primjetan pomak u odnosu na dosada{nji na~in rada, u kojem su svi prebacivali krivicu sa jednih na druge (nastavnik na u~enika, roditelj na nastavnika, direktor na u~enika i roditelja itd.).

Putevi ka kvalitetnoj {koli

Zaklju~ak je da bez jednog ozbiljnijeg pristupa svih aktera ovom problemu nema odgovaraju}eg rje{enja, nego se problem samo komplikuje na {tetu u~enika a samim tim i na {tetu nastavnog procesa u cjelini. Savremena {kola ne bi smjela zanemariti ovaj problem jer se on svakog dana pove}ava a pogotovo kod prelaska u~enika iz osnovne u srednju {kolu. Nagla{ena je uloga odjeljenskog starje{ine u nastavnom procesu i od njegovog zalaganja i uspje{nosti zavisi kako i koliko i koja }e znanja u~enici primiti i da li }e ste}i predstavu o novim odnosima u odjeljenju, naro~ito izme|u u~enika i nastavnika. Za razvijanje prave stvarala~ke i demokratske atmosfere potrebno je mladog ~ovjeka nau~iti da se pona{a slobodno, ravnopravno, ljudski, bez odnosa nadre|enosti i podre|enosti u svim slu~ajevima i situacijama pa dakle i u slu~ajevima kada u~enik ima problema sa izostajanjem sa nastave. Uloga nastavnika je tako|e bitna, jer su oni du`ni da pored davanja obrazovnih informacija iz pojedinih predmeta, demokratski vaspitaju svoje u~enike, bilo da je to na ~asovima redovne nastave, ili za vrijeme slobodnih aktivnosti, ili u li~nim ili zajedni~kim kontaktima. Uloga direktora {kole je da svojim pedago{ko instruktivnim radom i nadzorom, obilaze}i ~asove redovne nastave, i druge oblike aktivnosti, kao i neposrednim razgovorom sa u~enicima poma`e i usmjerava njihovo osposobljavanje za aktivno u~e{}e u demokratizaciji odnosa u {koli i dru{tvu.

[kola u pokretu

Jasminka Nalo STRU^NI ISPITI ZA SAMOSTALAN RAD NASTAVNIKA

[est godina sam uklju~ena u organizaciju i izvo|enje stru~nih ispita za u~itelje, nastavnike I profesore (od 1995. do 2000. god). Za vrijeme rata ispite je organizirao Okrug, a po prestanku rata Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. Kandidati su uglavnom bili iz kantona koji nisu imali organiziranu pedago{ku slu`bu: Srednjobosanski kanton i Bosansko-podrinjski, mada su stalno bili prisutni i iz Hercegova~ko neretvanskog kantona, Kantona Sarajevo (sve do 1999.god.), te povremeno i iz Zeni~ko - dobojskog kantona. Nastojala sam zajedno sa kolegama da sve bude na visokom organizacionom i profesionalnom nivou, od kontakta sa kanditatima, upu}ivanja i dr., preko odabira {kole i izbora nastavnih jedinica-u dogovoru sa direktorom {kole i aktivom za odre|eni nastavni predmet; zatim ponovnog kontaktiranja kandidata, kao i metodi~ara sa odgovaraju}eg fakulteta za nastavni predmet; uz stalno pruànje stru~ne pomo}i kandidatu; prisustvovanju njihovim ~asovima, ispitu poslije ~asa, razgovoru o samom ~asu i metodici nastave, a potom prisustvo dijelu ispita koji se odnosi na zakon. Moram priznati da sam u ovom projektu i uìvala i stalno u~ila. Uvijek me pratilo zadovoljstvo da kolegama pomaèm a i spoznaja da i sama sa njima u~im u svakom trenutku. Prvobitni cilj koji je pred mene postavljen bio je: uspje{no sve organizirati, stru~no pomo}i i privesti stru~ni ispit za samostalan rad nastavnika kraju. Bila sam zadovoljna ostvarenjem cilja jednu, dvije godine. Kako je vrijeme odmicalo, shvatila sam i prednosti i manjkavosti ovakvog na~ina organiziranja stru~nih ispita. Prednosti: - da nastavnici polaù â&#x20AC;&#x153;velikiâ&#x20AC;&#x153; ispit na vi{em nivou-federalnom Manjkavosti: - nepostojanje stru~ne profesionalne slu`be na nivou dràve ili entiteta koja bi preuzela odgovornosti - nastavni~ki fakulteti nisu uklju~eni u stru~nu obuku nastavnika - kandidati, s obzirom na ratna de{avanja i sumnjive diplome, uzev{i u obzir i osobe koje su godinama radile neki drugi posao i nikad se nisu bavile odgojno-obrazovnim radom, te nedostatak odgovaraju}e trajne obuke, nemaju nikakvu stru~nu pripremu za taj stru~ni ispit te su ~esto skoro bez ikakve metodi~ke naobrazbe. Putevi ka kvalitetnoj {koli

Npr., na terenu, nastavnici u podru~nim {kolama, a negdje i u centralnim, ne samo da, uglavnom, nemaju stru~nu i savjetodavnu pomo} nego moraju, sticajem okolnosti, predavati i predmete za koje nisu kvalificirani. Nastaje zbrka i frka kako polagati ~as u odjeljenjima u kojima se nije nikad, ili samo vrlo kratko u~estvovalo u izvo|enju nastave. Kako bi trebalo: Stru~ni ispiti bi trebali biti vra}eni u nadle`nost visoko{kolskih nastavni~kih institucija. Dolazi se do zaklju~ka u vezi sa ovim da su jedino visoko{kolske nastavni~ke institucije u mogu}nosti da izvr{e procjenu zrelosti i sposobnosti za samostalan rad nastavnika. A organizacija i realizacija stru~nih ispita bi se vr{ila u saradnji sa ministarstvima obrazovanja, pedago{kim zavodima i {kolama. Sljede}i zaklju~ak je da je prioritetan zadatak rad na usavr{avanju profesionalnog razvoja nastavnika i direktora (dragocjena saznanja o ulozi i mjestu direktora-projekt KulturKontakta) u toku slu`be, imaju}i u vidu najbolje prakse u zemljama Evrope i svijeta.* Kod nas se profesionalni razvoj nastavnika sprovodi u okviru predmeta ili grupe predmeta, ali se zanemaruje pedago{ko, psiholo{ko, didakti~ko i metodi~ko obrazovanje i osposobljavanje, osposobljenost za rad sa roditeljima, {to negativno uti~e na kvalitet odgoja i obrazovanja. Univerzitetski nastavnici morali bi intenzivnije biti uklju~eni u profesionalni razvoj nastavnika, posebno Odsjek za pedagogiju. Profesionalnog razvoja nastavnika nema bez individualnog rada i institucionalnog oblika. Obrazovni sistem koji bi zadovoljio potrebe svih zavisi od kvaliteta obrazovnih profesionalaca: nastavnika, direktora {kola, pedago{kih savjetnika, prosvjetnih inspektora, edukatora nastavnika, ali i od administracije, obrazovnih vlasti, roditelja i drugih aktera obrazovanja. [kole u decentraliziranom obrazovanju se transformi{u i dobijaju novu ulogu: - efektivna - kvalitetna - autonomna Ali takva {kola je odgovorna za kvalitet obrazovanja - profesionalni razvoj - izgradnju razumijevanja - u~enje tokom cijelog `ivota

[kola u pokretu

Nadam se da }u i dalje kao specijalista za kurikulum organizirati seminare, okrugle stolove, radionice; da }e mi se omogu}iti studijski boravci i posjete u drugim zemljama, ~ija bi nam iskustva pomogla u reformi obrazovnog sistema i stvaranju zajedni~kih institucija; pravljenju kurikuluma; obuci nastavnika; u organiziranju nacionalnog ocjenjivanja. Raditi na smanjenju broja predmeta (sistem grupisanja predmeta - evropski studij - kao u Austriji), smanjenju broja u~enika. Pru`ati adekvatno obrazovanje za roditelje. Raditi na identifikaciji posebnih potreba u~enika. Uz pomo} medija plasirati integracijske programe za one sa posebnim potrebama. *Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta je u vezi s tim iniciralo formiranje stru~nog tima za razmatranje i utvr|ivanje politike profesionalnog razvoja edukatora (~iji rad stru~no i materijalno podr`ava UNICEF).

Putevi ka kvalitetnoj {koli

Nata{a Todorovi}-Barbarez KOMUNIKACIJA PROJEKTNOG TIMA

U projektu Edukacija u~enika, nastavnika i roditelja o zloupotrebi droga, alkohola i drugih toksikomanija jedan od projektnih zadataka je bio i organizovanje tri predavanja na razli~ite teme iz oblasti toksikomanija. Planirano je bilo da prvo predavanje odrì doktor medicine, ali je na vrijeme javio da je zauzet. Sutradan sam kao rukovodilac projektnog tima zakazala sastanak ostalih ~lanova projektnog tima, na koji sam pozvala i dva predstavnika roditelja, dva u~enika projektnih razreda, dva nastavnika projektnih razreda (s ciljem da poku{amo da uklju~imo neutralne osobe koje nisu u projektnom timu). Sastanak je po~eo u zakazano vrijeme i svi ~lanovi tima i ostali pozvani su prisustvovali. Iznijela sam problem koji se pojavio u toku realizacije projekta, i da vremenski plan moramo izmijeniti. Ostali projektni partneri su me pa`ljivo slu{ali i zatim postavljali otvorena pitanja s ciljem da {to bolje shvate problem. Svaki ~lan projektnog tima ina~e u projektu ima svoj dio zadatka i odgovornosti. Pitanja su bila otvorena i svako je postavio po nekoliko pitanja, odnosno, poku{ali su da odrede problem i traìli su {to vi{e podataka o njemu. Me|utim, jedan ~lan projektnog tima je postavljao pitanja koja su traìla krivca za na{ problem odnosno odmah je po~eo da predlaè rje{nje problema (da rukovodilac projekta sam rije{i problem) prije nego {to je i znao u ~emu je problem, navode}i razlog ùrim da se vratim na posao. îtavo vrijeme je njegova nervoza, ishitrenost, nametanje rje{nja problema prekidalo pozitivan tok na{eg razgovora. Jedan ~lan tima je vodio bilje{ke, koje su nam obezbijedile da iz postavljenih pitanja i datih odgovora (a ja na ve}inu nisam mogla odgovoriti) shvatim da kod predava~a nije razja{njeno kada su slobodni da mogu raditi na projektu, da projektom nije predvi|ena alternativa za drugog predava~a i da nismo dobro podijelili zadatke u timu, jer sve aktivnosti oko predavanja (dogovor sa predava~em, iznajmljivanje sale i opreme, poziv u~enicima, roditeljima i ostalim gostima) je preuzeo rukovodilac projekta. Zatim su ~lanovi projektnog tima pojedina~no iznosili mjere i prijedloge koji su im se ~inili najpogodnijim da bi se rije{io problem, osim jednog ~lana koji je tvrdio da to nije njegov zadatak ve} rukovodioca projekta. Prijedloge smo zapisali na papir, ali su samo dva ~lana dala komentare na prijedloge. Jedan od zapisanih prijedloga je bio da treba da promijenimo predava~e (s komentarom da nisu odabrani ljudi koji znaju kad mogu raditi na projektu, da ko~e na{ projekt). [kola u pokretu

Zatim da treba ponovo da dogovorimo termin predavanja i podijelimo zadatke ko }e {ta uraditi, a jedan od prijedloga je bio da zamijenimo prvo i drugo predavanje, da pozovemo predava~a koji je bio predvi|en za drugo predavanje. U nastavku sastanka se svaki ~lan tima pojedina~no izja{njavao o onome {ta je posebno primijetio i {ta ga je posebno dojmilo ili mu je smetalo. Primije}eno je sljede}e: - Dok jedni razmi{ljaju kako }emo rije{iti problem, drugi to prebacuju na druge; - Neko je pri~ao duè, neko kra}e, a da predstavnicima roditelja, nastavnicima projektnih razreda i u~enicima nismo dozvolili da budu na{i â&#x20AC;&#x153;kriti~ki prijateljiâ&#x20AC;&#x153;; - Da rukovodilac projekta nije mogao timu dati sve potrebne informacije (~ime su mi ukazali na slabe ta~ke koje ja nisam vidjela, a koji su uzrok poreme}aja u timu i na{em skladnom djelovanju). S obzirom da je u timu do{lo do suprotstavljanja mi{ljenja, traènja krivca, nejasne raspodjele obaveza (tj. pretjeranog optre}enja pojedinih ~lanova projektnog tima), straha i gnjeva prema okrivljenima, shvatila sam da je na{em timu potreban otvoren odnos - koji }e ukloniti negativnu energiju koja se kretala oko razlika u mi{ljenju, i stavu prema problemu i time stvoriti pozitivnu energiju, tj. energiju dobre saradnje koja }e biti usmjerena na potupuno razumijevanje me|u projektnim partnerima i rje{enje problema u duhu obostrane koristi. Prekinula sam sastanak i zakazala novi za sutradan (svi sudionici su se sloìli sa novim susretom), s tim da pozovemo i predava~a (od koga }emo dobiti i dodatne informacije), a ~lanove tima zamolila da za sutradan svoje ideje razrade i da u~enici, nastavnici i roditelji iznesu svoje poglede, stvore vi{e opcija i uti~u na kona~nu odluku. Sastanak je sutradan krenuo potpuno drugim tokom. Kao rukovodilac projektnog tima napravila sam plan sastanka, koji prethodnog dana nismo imali, da bih minimizirala krizne situacije, da bismo {tedili vrijeme, da prona|emo nove i bolje puteve da provedemo projekt, da imamo jasan pravac kojim treba da idemo i da se usmjerimo na budu}nost, odnosno, komunikaciju. Kazala sam da je na{ tim sredina u kojoj se u~i, i da je jedan od na{ih zna~ajnih rezultata i ono {to smo nau~ili iz ju~era{njih dojmova svakog pojedinca, jer smo uo~ili razlike u mi{ljenjima i time dobili nove informacije, napravili sistemski korak, a ne samo ono {ta }emo odlu~iti - kako da rije{imo problem. Vodila sam diskusiju tima na na~in koji je osigurao da svi ~lanovi tima zajedno prelaze iz jedne faze procesa u drugu (napravili smo â&#x20AC;&#x153;pravila igreâ&#x20AC;&#x153;: slu{ati, dopustiti da drugi zavr{i, biti otvoren, biti konstruktivan, paziti na vrijeme, pridràvati se radnih koraka).

Putevi ka kvalitetnoj {koli

Kako je grupa prelazila iz faze u fazu stvarala se i odràvala kooperativna sredina u kojoj smo svi u~ili. Dva ~lana tima smo odredili da budu posmatra~i, jedan posmatra da pazi na vrijeme, a drugi da prati kakva je atmosfera u grupi (kako je tekla komunikacija). Zna~ajno je istaknuti da smo se na po~etku sastanka svi predstavili, a zatim sam iznijela da u projektu nije bila predvi|ena alternativa (konstatovano je i za{to to nije u~injeno) za predava~a i da je zbog spoljnjih promjena i nerealnog planiranja do{lo do poreme}aja u vremenskoj razini provo|enja projekta. Odgovoreno je na pitanje gdje smo sada, kuda èlimo i}i (plakat sa prvog sastanka projektnog tima, ciljevi projektnog tima), {ta moèmo ~initi da bi smo se prilagodili novoj situaciji, da uvaìmo tu|e potrebe, da posebno ozna~imo one stavove ili mi{ljenja koja traè suprotstavljanje. Predava~ (doktor medicine) je odgovarao na pitanja ~lanova tima i razja{njeno je pitanje za{to se ne moè odràti predavanje odre|enog dana, ali je i dobijena informacija kojeg bi to dana moglo biti. Davanjem ovih informacija smanjili su se strahovi koji su se osje}ali prethodnog dana i postavljeni su temelji uspje{ne komunikacije tima. Kada smo pojedina~no davali prijedloge za rje{enje problema i zapisivali ih na plakat, uvidjeli smo da je svaki prijedlog bio vrlo sli~an jedan drugom, odnosno na{ zajedni~ki stav je bio da se predavanje odrì onog dana kada je predava~ rekao da ga moè odràti, s tim da se mi dogovorimo o ostalim tehni~kim pripremama. Rasporedili smo obaveze ravnomjerno unutar tima (odnosno odredili ko }e zakazati novi termin za salu, ko }e iznajmiti opremu, ko }e pozvati u~enike, roditelje, nastavnike i ostale goste). Zatim su posmatra~i preuzeli vo|enje sastanka i referisali svoje dojmove vezane za na~in rada grupe kao povratnu informaciju, o kojima nismo diskutovali. Oni su na kraju moderirali procesnu refleksiju svih sudionika sastanka i zaklju~nu provjeru na~ina postupanja: {ta moèmo u~initi bolje sljede}i put? Kao vo|a projekta sam iz ove situacije nau~ila i ponijela sljede}a iskustva u budu}nost: - Da je jedan od va`nih uslova za uspje{nju saradnju da se sudionici slaù sa susretom i da su voljni razgovarati; - Da u postupku saradnje treba dopustiti u~estvovanje ljudima sa razli~itim pogledima; - Da je razmjena mi{ljenja unutar malih grupa djelotvorna za rje{avanje problema; [kola u pokretu

- Da je svaki nesporazum razlika i jedna bitna informacija; - Zajedni~ki interesi su rijetko o~iti u po~etnim raspravama, ali da se mogu otkriti vje{tim slu{anjem i otvorenim pitanjima (“aktivno slu{anje“ poma`e); - Da ljudi koji su previ{e usredoto~eni na odluku mogu biti slijepi za postupak kojim se ona posti~e; - Da se svaka razlika mora raspraviti i iznijeti prije poku{aja dono{enja rje{enja. Vrlo uobi~ajena pogre{ka je zapo~injanje rasprave s rje{enjima ili preuranjena te`nja ka uskla|ivanju; - Da grupni rad ponekad slijedi faze po spiralnom zakonu ili tri koraka naprijed i dva koraka natrag. Va`no je vjerovati u proces i biti fleksibilan; - Dobra definicija problema poti~e njegovo rje{avanje; - Da u izradi projekta treba dobro analizirati projektnu sredinu zajedno sa projektnim timom; - Da kada ne{to saop{tavam ne polazim od toga da li me neko “ta~no“ ili “pogre{no“ razumio, ve} da postavim pitanje “kako me je razumio“; - Da komunikacija omogu}ava uskla|ivanje pona{anja me|u ljudima.

Putevi ka kvalitetnoj {koli

Refija Kula{in ULOGA SAVJETNIKA U REALIZACIJI PROJEKTA “[KOLSKI PARLAMENT“

Projekat “[kolski parlament“ razvijao se u dvije srednje {kole: SBK - Gimnaziji u Bugojnu i Mje{ovitoj srednjoj {koli u Fojnici. Osnovni cilj ovog projekta definisan je na slijede}i na~in: - osnaìti ulogu i uticaj u~enika u organizaciji {kolskog ìvota i u~initi ih respektabilnim faktorom - osposobiti u~enike da se udruùju i organizuju, da slobodno izraàvaju svoja mi{ljenja i bore se za svoja temeljna ljudska, i u~eni~ka prava - razvijanje kreativnosti u~enika, me|usobne komunikacije izme|u u~enika, i u~enika i drugih relevantnih organizacija i institucija - razvijanje demokrati~nosti odnosa u {koli 1. Da bi ovaj projekat imao svoje utemeljenje i smisao prethodno je trebalo indicirati stanje u srednjim {kolama koje je ukazivalo na potrebu razvijanja demokratskih procesa na relaciji u~enik - profesor - {kolska uprava, kao i na potrebu snaènja uloge u~enika kao aktivnih u~esnika u ukupnom odgojno - obrazovnom procesu. Indikatori koji su ukazivali da treba mijenjati sada{nje stanje prepoznati su u slijede}em: - u~enici su pasivni konzumenti - kruta disciplina - ugroèna sloboda mi{ljenja i pravo na {utnju - u~enici su isklju~eni iz {kolstva i drugih organa, i nisu kreatori {kolskog ìvota 2. Zna~i, indicirano stanje zahtijevalo je i definiranje mogu}eg instrumenta kojim bi se u~enici direktno uklju~ili u razvoj demokratskih procesa, a koji je ovaj put prona|en u formi {kolskog parlamenta. 3. U slijede}oj fazi razvoja definiranog projekta trebalo je me|u u~enicima i rukovodstvom {kole prepoznati njihov interes da projekat prihvate i istinsku zainteresovanost da mijenjaju postoje}e stanje. U tom cilju pomenutim {kolama proslije|en je tekst projekta “{kolski parlamet“ sa molbom sa za prvi razgovor sa savjetnikom u~enici sami delegiraju po jednog predstavnika koji bi uz pedagoga {kole i direktora ~inili projetni tim. [kola u pokretu

Na tom sastansku projektnog tima, odrànog pod rukovodstvom savjetnika projekta, bilo je sasvim jasno da ovakav projekat u~enici èle, a rukovodstvo {kole spremno da ga uvaì. Pitanja savjetnika: - Da li ste tretirani na isti na~in? - Da li ste bili u poziciji da ne{to zahtijevate, a ni{ta nije preduzeto? - Da li su profesori spremni uvaìti va{e izvinjenje, ako niste spremni da odgovarate? - Osje}ate li se po{tovani i uvaèni? - Da li vam je dozvoljeno da u~estvujete na kreaciji rada {kola i predlaète nove oblike rada i sl? - Da li su profesori spremni da vam pomognu kada ne{to ne shvatite? Odgovori u~enika i rukovodstva {kole: - Nama su profesori rekli: U vojsci i {koli nema demokratije! - Zahtijevali smo da nam ne daju i po tri pismene provjere u jednom danu, ali to niko nije uvaìo. - Nastava je dosadna jer nam profesori diktiraju. - êsto nas ispituju, pa i kada nismo spremni da odgovaramo. - Niko nas ni{ta ne pita sem onda kada provjeravaju {ta smo nau~ili od onoga {to su predavali. 4. U narednoj fazi uloga savjetnika bila je da pomaè projektnom timu da definira Pravila {kolskog parlamenta i izvr{e pripremu za odràvanje konstituiraju}e sjednice. 5. Zadatak savjetnika bio je da prisustvuje sjednici konstituiranja {kolskog parlamenta, no time njegov zadatak nije zavr{en. U narednom periodu savjetnik treba pratiti kako {kolski parlament radi i to kontaktom sa rukovodstvom {kole i Predsjedni{tvom parlamenta. Nakon godinu dana, potrebno je napraviti evaluaciju, uvaàvaju}i sljede}e metode i instrumente: pisane dokumente - zapisnike o radu parlamenta i {kole, usmenu komunikaciju - strukturirane razgovore i intervjue, te cjelovitu anketu me|u u~enicima. Ukoliko se ovaj projekat pokaè korisnim i efikasnim instrumentom za pobolj{anje demokratskih odnosa u {koli, a time i pobolj{anja kvaliteta {kole iz perspektive u~enika, smatram da bi projekat trebalo razvijati u svim srednjim {kolama SBK, {to shvatam kao moj budu}i zadatak.

Putevi ka kvalitetnoj {koli

3 Ogledi i poticaji

Tokom projekta â&#x20AC;&#x153;Demokratski razvoj {kolaâ&#x20AC;?, u~esnici su imali mogu}nost da zapo~nu i provedu {kolske projekte. Ovi projekti baziraju na principima unapre|enja kvaliteta {kole, interkulturalnog u~enja, mirovnog odgoja i rje{avanja konlflikta, razvoja osoblja, izgradnje povjerenja i razvoja demokratije. Pri ovim pilot projektima, multiplikatori su radili kao savjetnici ili rukovodioci projekata; ovi projekti su omogu}ili u~esnicima da kompetencije koje su stekli na kursu primjene u praksi. Ovo poglavlje nudi pregled nad provedenim projektima, a istodobno treba da slu`i kao idejna berza za sli~ne projekte u drugim {kolama.

[kola u pokretu

Edukacija u~enika, nastavnika i roditelja o zloupotrebi droga, alkohola i drugih toksikomanija

Prostorna oblast djelovanja: Osnovna {kola â&#x20AC;&#x153;Rudoâ&#x20AC;&#x153; - Rudo Pozadina projekta: Rezultati mnogih istraìvanja jednog broja korisnika psihoaktivnih supstanci me|u {kolskom djecom i omladinom potvrdili su polaznu pretpostavku o porastu broja korisnika tih supstanci kod u~enika. U na{oj sredini stanje je sli~no. Pu{enje je kod u~enika dosta rasprostranjeno. To je prva od bolesti zavisnosti. Druge dvije su alkoholizam i narkomanija. [kola se kao institucija osje}a odgovornom da ukaè na prisutan problem, informi{e u~enike, nastavnike i roditelje i predloì mjere za prevenciju. Ciljevi: - Provjeriti kolika je informisanost u~enika na{e {kole toksikomanijama, saznati mi{ljenje, stav i odnos u~enika prema ovoj pojavi. - Informisati i edukovati u~enika, nastavnika i roditelja u smislu prevencije. - Omogu}iti komunikaciju u~enik - nastavnik - roditelj.

O~ekivani rezultati: Da informisanost u~enika, nastavnika i roditelja bude ve}a - u smislu: - Razvijanje odgovornog pona{anja koje }e uticati na prevenciju rizi~nog pona{anja mladih. - Inicirati otvoren razgovor razmjenom mi{ljenja izme|u u~enika, nastavnika i roditelja i stru~nih saradnika i time otvoriti mogu}nost partnerskog odnosa izme|u djece i odraslih. Kontakt osoba: Nata{a Todorovi}-Barbarez Adresa: D.D. Mihajlovi}a bb, Rudo Telefon: +387 58 78 40 03

Ogledi i poticaji

Izostanci u~enika sa nastave

Prostorna oblast djelovanja: Osnovna {kola “Jovan Cviji}“ - Brezi~ani, Srednjo{kolski centar Srbinje Pozadina projekta: U obe {kole vrlo je izraèna pojava izostajanja u~enika sa nastave. Recimo u {koli u Brezi~nima u toku {kolske 1999/2000. broj izostanaka je bio 7095 na 336 u~enika. Izostanci sa nastave su vrlo vaàn segment i bitno uti~u na uspjeh u u~enju i vladanju vaspitno-obrazovnog rada, na sveukupne odnose u {koli i istraìvanje uzroka ~estih izostanaka je izazov za svakog nastavnika. Ciljevi: - Otkrivanje stvarnih razloga izostanaka u~enika; - Smanjiti odsustvovanje u~enika sa nastave; - Izgra|ivanje povjerenja izme|u nastavnika i u~enika; - Pobolj{anje uspjeha u~enika. O~ekivani rezultati: - Smanjenje broja izostanaka sa nastave: - Pobolj{anje komunikacije u~enik - nastavnik. Kontakt osobe: Brankica Davidovi} (Brezi~ani), Brana Ivanovi} (Srbinje) Adresa: Osnovna {kola “Jovan Cviji}“ Brezi~ani, Prijedor Pedago{ki zavod 73 300 Srbinje Telefon: +387 58 33 96 05 +387 52 23 22 41

[kola u pokretu

Kvalitetna {kolska klima

Prostorna oblast djelovanja: III gimnazija, Sarajevo Polazna situacija: Posljedica ratnih podrumskih {kola je da su u~enici, nastavnici i roditelji upu}eni na to da premoste propu{teno u procesu obrazovanja, da popune rupe u granatiranom znanju. U odgoju i radu sa u~enicima u slobodno vrijeme ima stereotipnog i dosadnog. Nastavnici, u~enici i roditelji su umorni i treba svje`eg vjetra i finog mirisa. Treba nam promjena {kolske klime. O tome se mnogo razgovaralo na sjednicama Nastavni~kog Vije}a i donijelo nekoliko odluka o pokretanju malih projekata inovacija koji zajedno ~ine projekt Kvalitetna {kolska klima. Ciljevi: Globalni cilj je uspostaviti kvalitetnu saradnju u~enika, nastavnika i roditelja. Va`no je da skupina pojedinaca ulo`i svoja znanja, preuzima odgovornost za svoja djela u zajedni~kom pothvatu - POPRAVITI [KOLSKU KLIMU. O~ekivani rezultati: - Objaviti {kolski list Gimnazijalci sa Vilsonova; - Realizirati manifestaciju Dani kulture Tre}e gimnazije; - Formirati Vije}e u~enika; - Realizirati predavanja Profesionalna orjentacija; - Prevencija narkomanije; - Realizirati op}i roditeljski sastanak sa prigodnom akademijom (programom u~enika i nastavnika); - Realizirati kurs engleskog jezika za profesore. Kontakt osoba: Emina Avdagi} Telefon: +387 33 27 92 50; 27 92 56; fax. 279 251 Adresa: Tre}a gimnazija Sarajevo, Vilsonovo {taliate br. 16 E-mail: gym_3@uco.soros.org.ba Ogledi i poticaji

Kvalitetno rukovo|enje

Prostorna oblast djelovanja: Osnovne i srednje {kole u Federaciji i Republici Srpskoj (Doboj, Zenica) Aktivi nastavnika, pomo}nici direktora i direktori. Polazna situacija: Zbog nedovoljne i neadekvatne literature i nedostataka edukacije rukovodilaca, vrlo rijetkog ili nikakvog razmjenjivanja iskustava rukovodilaca i njihovih pomo}nika, u dana{njim bosanskohercegova~kim {kolama uo~ava se dosta pogre{aka u rukovo|enju {kolama. Ciljevi: Pobolj{ati kvalitet rukovo|enja u {kolama, a samim tim podi}i i kvalitet {kole. O~ekivani rezultati: Ve}a zainteresovanost rukovodilaca za kvalitetno rukovo|enje {kolama (ve}i stepen demokrati~nosti i fleksibilnosti u oblasti rukovo|enja). Kontakt osoba: Jasmina Pojski} Telefon: +387 32 28 60 20

[kola u pokretu

Mostovi prijateljstva

Prostorna oblast djelovanja: Srednja ekonomska {kola u Gornjem Rahi}u, Distrikt Br~ko, i Mje{ovita srednja saobra}ajna {kola u Tuzli (Federacija BiH), Ma{inska {kola Doboj (Republika Srpska). Polazna situacija: u~enici i nastavnici ovih {kola `eljeli su nakon rata uspostaviti veze me|u {kolama koje se nalaze u razli~itim entitetima, me|u {kolama koju poha|aju djeca razli~itih naroda. Ciljevi: - Izgradnja me|usobnog povjerenja me|u u~enicima i nastavnicima razli~itih naroda; - Razvijanje tolerancije prema razli~itostima pojedinih skupina. O~ekivani rezultati: Uspostavljanje saradnje me|u ovim {kolama kroz sportska takmi~enja, dijalog na okruglim stolovima, pribli`avanje me|u {kolama zbog istovrsnih problema. Kontakt osobe: Hasan Osmand~ikovi}, Elizabeta Dervi{evi} Telefon: +387 35 25 13 84 Adrese: Mje{ovita srednja saobra}ajna {kola, Bosne Srebrene 6, Tuzla Srednja ekonomska {kola, Br~ko Distrikt

Ogledi i poticaji

Pomo} djeci iz nekompletnih porodica i povratnicima iz inostranstva

Prostorna oblast djelovanja: Osnovna {kola “Hamdija Kre{vljakovi}“ Kakanj Polazna situacija: U {koli u kojoj radim, a i u ostalim {kolama Zeni~ko-dobojskog kantona, mnogo je djece iz nekompletnih porodica, kao i djece povratnika iz inostranstva. U {koli “Hamdija Kre{vljakovi}“ 72 djece je iz nekompletnih porodica, a 36 djece je povratnika. Ova djeca imaju te{ko}e u pra}enju nastave. Nu`no je djeci pomo}i u njihovoj adaptaciji i socijalizaciji, prevazila~enju problema i konflikta. Ciljevi: - Pobolj{ati uspjeh djece u u~enju; - Smanjiti konfliktne situacije; - Integrisati tu djecu; - Uticati na razvoj kreativnosti. O~ekivani rezultati: - Potpuna integracija te djece u {kolu koju poha|aju; - Obnavljanje fonda rije~i maternjeg jezika, kao savladavanje osnovnih gramati~kih i pravopisnih normi. Kontakt osoba: Jusuf Talovi} Telefon: +387 32 55 08 54, +387 66 10 46 86 Adresa: Ulica 29. novembra broj 30a, Kakanj E-mail: kakanosk@bih.net.ba

[kola u pokretu

Razvoj osoblja, demokratizacija odnosa i komunikacije

Prostorna oblast djelovanja: Srednja ugostiteljsko-ekonomska {kola, Prijedor. Polazna situacija: U kolektivu je nizak nivo komunikacija i tolerancije, ~esti su konflikti me|u radnicima, nizak je nivo kulture opho|enja, po{tovanja li~nosti i povjerenja, {to je dovelo do pada psiholo{ke i radne klime u kolektivu. Ciljevi: Osnovni cilj je pokretanje razvoja na demokratizaciji odnosa i izgradnji povjerenja kroz: - izgradnju principa dobre komunikacije, - ja~anje osje}aja li~ne vrijednosti i samopouzdanja, - razvoj saradnje, timskog rada i povjerenja me|u radnicima, - razvoj sistema rje{avanja konflikta mirnim putem uz po{tovanje razli~itosti. O~ekivani rezultati: Svi subjekti u realizaciji projekta realno o~ekuju da }e do}i do pozitivnih promjena odnosa u kolektivu, da }e se kroz rad u radionicama i kroz realizaciju ostalih projektnih zadataka, razviti demokratski principi odnosa do nivoa koji }e stvoriti uslove za bolju komunikaciju i podizanje op{te klime u {koli, te da }e se ste}i ve}e povjerenje i tolerancija {to }e zna~ajno smanjiti konflikte, a njihovo rje{avanje izvoditi na demokratskim principima. Projekat je predvi|en kao pokreta~ razvoja demokratskih odnosa, procesa koji se nastavlja i traje i po zavr{etku projekta, sa tendencijom {irenja na okru`enje. Kontakt osobe: Radmila Bijeli}, Sre}ko Markovi} Adresa: Sarajevska bb, Srbac Telefon: +387 51 84 00 24, stan: 51 84 15 88

Ogledi i poticaji

Restitucija - preobrazba {kolske discipline

(RESTITUCIJA - kreativan dio samodiscipline jest klju~ za konstruktivan, human pristup odgoju djece). Prostorna oblast djelovanja: Osnovna {kola â&#x20AC;&#x153;Hasan Kiki}â&#x20AC;&#x153; - Zenica, Metalska {kola - Doboj Polazna situacija: Restitucija je pristup u pedagogiji koji podrazumijeva da mladi ljudi ~ine pogre{ke. Usmjeravanjem mladih na ispravljanje pogre{aka, a izbjegavaju}i ka`njavanje, restitucija nagla{ava pozitivno rje{avanje problema. Danas se vrlo ~esto susre}emo sa raznim vidovima ka`njavanja u~enika od nastavnika. Restitucija omogu}ava nastavniku da u~enika preusmjeri. Ona se mo`e koristiti kao sredstvo uspostave kontrole, tako da pri tome po{tovanje pojedinca ne bude `rtvovano. Disciplina u razredu je najve}e isku{enje za svakog nastavnika. Do popravljanja discipline u razredu prije }e nas dovesti podu~avanje u~enika restituciji, nego bilo kakvo ka`njavanje. Ciljevi: Pobolj{anje {kolske discipline prema na~elu restitucije. O~ekivani rezultati: Smanjenje broja bilo kakvog ka`njavanja u~enika, nastavnici umjesto kaznitelja postaju voditelji. Tradicionalni pristup odgoju i obrazovanju treba da postane pro{lost za ve}inu nastavnika. Kontakt osobe: Vahid Muli}, Dragan Bogdanovi} Telefon: +387 32 43 01 59 (posao), 43 01 59 +387 54 24 18 51 (posao), 23 35 80

[kola u pokretu

Roditelj - va`an partner {kole

Prostorna oblast djelovanja: Osnovne {kole u Federaciji i Republici Srpskoj: Osnovna {kola “Simin Han“, Tuzla; Osnovna {kola “êngi} Vila I“, Sarajevo; Osnovna {kola “Branko ôpi}“ Banja Luka. Polazna situacija: U procesu zajedni~kog u~enja i odrastanja koji podrazumijeva i primanje i davanje, djeca i odrasli se dopunjuju i ~ine jednu nedjeljivu cjelinu. [kola koja teì odgoju gra|anina za demokrati~no dru{tvo ne moè biti kvalitetna bez u~e{}a roditelja u kreiranju {kolskog ìvota. Polaskom u {kolu dijete vi{e komunicira sa drugima izvan porodice (vr{njacima, nastavnicima), a roditelji smatraju da njihovo prisustvo u {koli nije potrebno, pogotovo u starijim razredima (od V - VIII) i sve prepu{taju nastavnicima. Djeca to mogu smatrati kao nezainteresiranost, nebrigu roditelja za njih i njihove potrebe. Dosada{nja praksa u radu navedenih {kola je pokazala nedostatak saradnje roditelja i {kole jer se ona uglavnom provodi preko roditeljskih i informativnih sastanaka. Analiza je u sarajevskoj {koli pokazala da samo 56,3% roditelja dolazi na roditeljske sastanke da vidi ocjene svog djeteta a o ostalim segmentima ìvota {kole zna vrlo malo. Ciljevi: Glavni cilj: - Ozna~iti odnose me|u {kolskim partnerima, - Uskla|ivanje mjera porodi~nog odgoja sa mjerama {kole, - Pomo} u~enicima talentima i u~enicima sa posebnim potrebama, - Uklju~ivanje roditelja u izvannastavne aktivnosti - kreiranje slobodnog vremena, - U~estvovanje u Savjetu i Konferenciji {kole, - Formiranje udru~enja na nivou {kole, grada, kantona i {ire Posebni ciljevi u sarajevskoj {koli: - Umanjivanje izgreda maloljetnika. U banjalu~koj {koli: - Poja~ati uticaj na prosvjetne vlasti. Ogledi i poticaji

O~ekivani rezultati:

RODITELJSKO-NASTAVNI^KO UDRU@ENJE U [KOLI [KOLA

KONFERENCIJA RODITELJI (20) NASTAVNICI (11)

RAZVOJNI TIM

U^ENICI UPRAVA [KOLE

SAVJET RODITELJA [KOLE (20)

SAVJET RODITELJA RAZREDA I-IV (10)

PRED[. 8

I 18

II 18

III 18

SAVJET RODITELJA RAZREDA V-VIII (10)

IV 18

V 18

VI 18

VII 18

VIII U^.P.P 8 18

SAVJET RODITELJA RAZREDA 162 RODITELJA UDRU@ENJE RODITELJA

[kola u pokretu

- Svtaa rnej{koelusmeje rnekaa rzvoujdee jtatâ&#x20AC;&#x2122; ; - Adekvatno informisanje roditelja o radu {kole i mogu}nostima kako da pomognu svojoj djeci u u~enju kod ku}e; - Roditelji kao moralna podr{ka djeci u {koli (uklju~ivanje roditelja u {kolske aktivnosti); - Roditelji participiraju kao partneri u utvr|ivanju ciljeva {kole, razvoju i evaluaciji programa i politike; - Edukacija (roditelji kao punopravni partneri); - Razvoj roditeljskih vje{tina (odgovornost, komunikativnost, uloga u odgoju, pozitivne veze izme|u roditelja, djece, nastavnika); - U~e{}e roditelja kao ravnopravnih partnera u ja~anju {kole i porodice; - Formiranje Udruènja roditelja {kole; - Pro{irivanje roditeljskih aktivnosti na nivou lokalne zajednice, op}ine, dràve rje{avanje konflikta i problema na nivou odjeljenja, razreda i {kole; - Bolje razumijevanje te{ko}a koje ima {kola i njihovo razrje{avanje; - Davanje podr{ke roditeljima i u~enicima koji su socijalno ugroèni ili koji imaju te{ko}e u razvoju; - Davanje podr{ke talentiranim u~enicima. Kontakt osobe: Pepeljak Senada, Hasi} Osman, Zineta Boguni}, Ljiljana Mastorovi} Telefon: 387 35 23 79 61, 25 13 51 / 033 64 02 20 / 051 30 54 31 Adrese: Sarajac br. 4, 75207 Simin Han, Tuzla Dr. Fetaha Be}irbegovi}a br.2, Sarajevo Alekse [anti}a br. 32c, Banjaluka E-mail: siminhan@bih.net.ba zbogunic@yahoo.com; imajstorovic@yahoo.com

Ogledi i poticaji

Socijalno, gra|ansko i politi~ko obrazovanje u Bosni i Hercegovini

Prostorna oblast djelovanja: Osnovna {kola Kulin Ban, Te{anjka Polazna situacija: U Bosni i Hercegovini se u nedovoljnoj mjeri po{tuju ljudska prava. Tako|er ne postoji demokracija i tolerancija na svim razinama. Ne po{tuje se u dovoljnoj mjeri etni~ka, vjerska i druga razli~itost. Ciljevi: Educirati u~enike od 5. do 8. razreda o razli~itostima, `ivotu sa razli~itostima u BiH, o globalnim razli~itostima, etni~kim, vjerskim... O~ekivani rezultati: - Izgradnja svijesti o razli~itostima. - Tolerantniji odnos me|u u~enicima, pripadnicima razli~itih vjerskih i etni~kih grupacija. Kontakt osoba: Baji} Mirko Adresa: Osnovna {kola Kulin ban, Te{anjka Telefon: +387 32 89 38 20, faks 66 60 34

[kola u pokretu

[kolski parlament

Prostorna oblast djelovanja: Srednje {kole u Srednjebosanskom kantonu Federacije BiH Polazna situacija: Zakonom o srednjoj {koli, koji se primjenjuje u dijelu Srednjobosanskog kantona, regulisana su i neka prava u~enika (kao npr. pravo prigovora na ocjenu i na izre~enu odgojno-disciplinsku mjeru). Me|utim, praksa potvr|uje da se u realizaciji nastavnog plana li~nost u~enika nedovoljno po{tuje, pravo na slobodno izraàvanje mi{ljenja bez konsekvenci, pravo na {utnju i privatnost, a disciplina u {kolama je kruto stroga. U~enici su pasivni konzumenti koji imaju zadatak da reproduciraju konzumirano, a njihova uloga u dono{enju zakona, nastavnih planova i programa {kole, i drugih akta koji zadiru u njihova prava, zanemarljiva je, ili, u pojedinim slu~ajevima, ~ak i ne postoji. Ciljevi: Glavni cilj: - Formirati {kolski Parlament; Osnivanje {kolskog parlamenta u srednjim {kolama ima sljede}e temeljne ciljeve: - Osnaìti ulogu i uticaj u~enika u organizaciji {kolskog ìvota i u~initi ih respektabilnim faktorom; - Osposobiti u~enike da se udruùju i organizuju, da slobodno izraàvaju svoja mi{ljenja i da se bore za svoja temeljna ljudska, i u~eni~ka prava; - Razvijanje kreativnosti u~enika, me|usobne komunikacije izme|u u~enika, i u~enika i drugih relevantnih organizacija i insitucija; - Razvijanje demokrati~nosti odnosa u {koli. O~ekivani rezultati: Konstituiranje {kolskog parlamenta; uspostava demokratije u {koli; ja~anje li~nosti u~enika, njegove uloge u {koli, u organizaciji {kolskog ìvota; njegove slobode mi{ljenja i dr. kao i dragocjeni rezultat spoznaja nastavnika o pravima, potrebama u~enika kao neminovnosti u razvijanju demokrati~nosti u {koli. Kontakt osobe: Jasminka Nalo, Refija Kula{in Telefon: +387 33 66 36 93, 66 45 94 / 030 51 86 75 Adrese: Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta / {porta, Obala Maka Dizdara 2, Sarajevo Ministarstvo obrazovanja Srednjebosanskog kantona, Travnik Ogledi i poticaji

U~enje bez straha - vi{e radosti i sre}e u {koli

Prostorna oblast djelovanja: Vi{e {kola na podru~ju Federacije i Republike Srpske i u Br~ko Distriktu: “Br~anska Malta“, “Kiseljak“ i Mje{ovita saobra}ajna srednja {kola, u Doboju Srednja metalska {kola, u Br~ko distriktu Srednja ekonomska {kola, u Zenici O[ “Me{a Selimovi}“, i u Ora{ju O[ “Ora{je“. Polazna situacija: Nakon provedene ankete me|u u~enicima navedenih {kola utvrdila sam da postoji strah, kako od nepoznavanja gradiva koje je obimno, optere}enja brojem nastavnih sati, tako i od sadràja odre|enih predmeta. Me|utim, postoji strah djece i od roditelja koji uglavnom o~ekuju dobre ocjene, kao i od nastavnika koji ponekad svojim zahtjevima ili odnosom ulijevaju strah djeci. @ele}i ìvot u {koli obogatiti rado{}u, nastoje}i da djeca prevazi|u strah od {kole, prvi korak bi bio promijeniti ono {to se u ovom trenutku u na{oj zemlji moè promijeniti - kroz edukaciju nastavnika i roditelja unijeti mogu}e promjene u {koli. Ciljevi: Smanjenje straha i stresa u {koli kroz: promjenu uvjeta u {koli: - druga~iji pristup kontrolnim ispitima, testovima, {kolskim zada}ama - u~ionicu urediti da se djeca osje}aju ugodno. Mijenjati odnos u~itelja: - u~itelj kao osoba u koju se ima povjerenja - podizanje kvaliteta nastave Rad sa roditeljima: - nastojati promijeniti odnos roditelja prema ocjeni - pruìti roditelju vi{e informacija o pravilnom u~enju O~ekivani rezultati: - Sretniju djecu u {koli; - Ve}i uspjeh u~enika u u~enju; - Pobolja{nje odnosa nastavnik - u~enik; - Pobolja{nje odnosa u~enik - roditelj; Kontakt osoba: Sabira Mi}anovi} Telefon: +33 35 25 07 07 (posao), 24 17 48 (priv) Adresa: Goste Lazarevi}a 186, 75 000 Tuzla [kola u pokretu

U~enje otkri}em

Prostorna oblast djelovanja: Druga osnovna {kola Konjic Polazna situacija: Potrebe za promjenama u obrazovanju su uslovljene poplavama informacija iz svakodnevnog ìvota, kompjuterizacijom svakodnevnog ìvota. Do sada su nastavnici u~enicima â&#x20AC;&#x153;sipali znanje kao u lijevakâ&#x20AC;&#x153; traè}i da to zapamte i dalje koriste. Me|utim, savremena nastava zahtijeva u~enje putem istraìvanja, putem otkri}a, jer se pokazalo da je znanje dobijeno na takav na~in upotrebljivije, trajnije. Nastavnik u ovakvoj nastavi postaje voditelj u~enika. Ciljevi: - Pokretanje procesa u kojem u~enik postaje istraìva~, a nastavnik voditelj - Razvijanje individualnosti u~enika - Primjena novih metoda u nastavi O~ekivani rezultati: - Osposobljavanje u~enika za samostalan rad i istraìvanje - Osposobljavanje nastavnika za primjenu novih metoda Kontakt osoba: Mirko Ivkovi} Adresa: Druga osnovna {kola, Konjic

Ogledi i poticaji

Zloupotreba droga

Prostorna oblast djelovanja: Osnovna {kola â&#x20AC;&#x153;Zalikâ&#x20AC;&#x153;, Mostar Polazna situacija: Narkomanija, nikotinizam, alkoholizam i druge ovisnosti su predstavljale masovnu pojavu sa ogromnim socioekonomskim i zdravstvenim posljedicama i u vrijeme i prije agresije. Do po~etka agresije u BiH je bilo evidentirano 1450 narkomana ~iji je broj prije rata, po izvje{tajima Ministarstva unutra{njih poslova, znatno privremeno reduciran. Do te godine bilo je registrovano 60.000 te{kih alkoholi~ara, a uìvanje duhana u na{oj zemlji je poprimilo epidemijske razmjere. Najve}i problem predstavlja saznanje, na osnovu nekih istraìvanja poslije rata da se ovo zlo sve vi{e uvla~i me|u na{u djecu u osnovnim {kolama. Me|utim, rat je uticao na destrukciju porodice, lo{ ekonomski status bh. porodice, {to sve stvara osje}aj besperktivnosti kod mladih. Tome jo{ doprinosi geografski poloàj Bosne i Hercegovine na raskrsnici puteva narkomanskih lanaca. Na hitnost u djelovanju na prevenciji zloupotrebe droga u {koli i porodici navode nas i rezultati istraìvanja koje je proveo Me|uop}inski pedago{ki zavod Mostar u toku novembra i decembra 1999.god. Anketirano je 5000 mladih osnovnih i srednjih {kola uzrasta od 10 do 19 godina starosti. Svi anketirani su bili obuhva}eni nekim oblikom edukacije u okviru projekta Prevencija narkomanije. Ciljevi: - Educirati u~enike, nastavnike i roditelje o {tetnosti droge; - Razviti stavove i uvjerenja o {tetnosti ovisnosti po zdravlje; - Podu~iti ih da se odupru direktnom pritisku da uzmu drogu; - Osposobiti mlade ljude za samostalno i odgovorno dono{nje odluka. O~ekivani rezultati: - Smanjenje broja ovisnika o drogi, alkoholu i duhanu; - Bolju educiranost nastavnika i roditelja o ovim bolestima ovisnosti; - Adekvatniju pomo} u {kolskoj sredini djetetu koje postane ovisnik. Kontakt osoba: Hajrija Cokoja Telefon: 387 36 57 00 45 (posao), 58 00 70(priv) Adresa: Me|uop}inski pedago{ki zavod, Sjeverni logor 116, Mostar

[kola u pokretu

Ogledi i poticaji

4 Ko smo mi?

Emina Avdagi} Adresa {kole / institucije: Tre}a gimnazija Sarajevo Ul. Vilsonovo {etali{te br.16 Tel. posao: 00387 33 27 92 50 i 27 92 56 Faks posao: 00387 33 27 92 51 Mjesto i datum ro|enja: 28.10.1946., Maglaj Obrazovanje: Prirodno - matemati~ki fakultet (odsjek matematika-fizika) Radno iskustvo: Srednjo{kolska profesorica (I. gimnazija, Elektrotehni~ka {kola 23 godine) direktorica Tre}e gimnazije - 7 godina Ostale aktivnosti: Predsjednik Upravnog odbora Ekonomske {kole u Sarajevu Vije}nik u Op}inskom vije}u Novo Sarajevo Projekt: Demokratsko rukovo|enje {kolom (Kultur Kontakt Austrija) Projekt: Demokratski razvoj {kole (Kultur Kontakt Austrija) Projekt: Dijalog Danska - BiH (Danski sindikat prosvjetnih radnika) Projekt: Warberg - Tre}a gimnazija ([vedska ) Ostalo: Pasivno znanje njema~kog jezika, po~etnica u radu na ra~unaru Radno te`iste: Demokratsko rukovo|enje {kolom i {kolski lideri

Ko smo mi?

Mirko Baji} Adresa {kole / institucije: O[ â&#x20AC;&#x153;Kulin Banâ&#x20AC;&#x153; Te{anjka Privatna adresa: Te{anjka bb, 74 266 Te{anjka, BiH Tel. posao:00387 32 66 60 34 Faks posao: 00387 32 66 60 34 Tel. ku}a: 00387 32 89 38 20 Mjesto i datum ro|enja: 10.02.1948., Makljenovac, op}ina Doboj Obrazovanje: Diplomirao 1970.godine na Pedagoskoj akademiji u Tuzli, grupa Biologija-kemija.

[kola u pokretu

100

Radmila Bijeli} Adresa {kole / institucije: Ugostiteljsko-ekonomska {kola, Ul. Vuka Karad`i}a br.16, Prijedor Privatna adresa: Ul. Pe}ani G-4/IV br. 41, 79101 Prijedor, BiH Tel. posao:00387 52 21 13 25 Faks posao: 00387 52 21 13 25 Tel. ku}a: 00387 52 21 53 03 Mjesto i datum ro|enja: 14.11.1953., Bosanska Krupa Obrazovanje: Visoka {kolska sprema - profesorica pedagogije i psihologije Radno iskustvo: 23 godine Ostale aktivnosti: Participacija u projektima: “Zdravo da ste“ “Civitas“ “Psiho-socijalni program za adolescente traumatizovane ratom“ u~e{}e na seminaru: “demokratski razvoj {kola“ Ostalo: Znanje engleskog jezika, osposobljena za rad na ra~unarima. Radno te`iste: Razvoj kvaliteta {kole i evaluacija, savjetovanje (krize i konflikti), menad`ment projekta.

Ko smo mi?

101

Dragan Bogdanovi} Privatna adresa: Filipa Vi{nji}a 28, Doboj Adresa {kole / institucije: Metalska {kola, Doboj Tel. posao:00387 53 24 18 51 Faks posao: 00387 53 24 18 51 Tel. ku}a: 00387 53 233 580 e-mail: jasmina@doboj.net. Mjesto i datum ro|enja: 28.06.1964, Derventa Obrazovanje: Prirodno-matemati~ki fakultet, profesor Radno iskustvo: 24 godine, 1998. direktor Metalske {kole u Doboju Ostale aktivnosti: Petnaest godina predsjednik Aktiva geografa regije Doboj, predsjednik Kolegija direktora srednjih {kola op{tine Doboj; uklju~en u Print projekat italijanske vlade, te u program Demokratsko rukovo|enje {kolama Austrijske vlade, ostvareni partnerski odnosi sa {kolom Bildungszentrum - Muller (Ludwigshafen, Njema~ka), posjeduje certifikat o zavr{enom modelu “Demokratsko rukovo|enje {kolama“, trenutno je uklju~en u program “Menad`ment {kole za toleranciju i izgradnju povjerenja“. âst da u ime gra|ana Doboja primi ambasadora SAD u BIH, gosp. Ri~arda Kauzlari}a, u septembru 1998.godine smatra vrhuncem svog angaòvanja i nagradom za svoj rad. Ostalo: @ivi u Doboju sa suprugom, doktorom stomatologije, sa kojom ima troje djece. U njegovim vizijama za budu}nost va`no mjesto zauzima dalje uspostavljanje partnerskih odnosa sa {kolama u okruènju kao i sa {kolama u Zapadnoj Evropi, saradnja sa me|unarodnim organizacijama, dosljedno sprovo|enje demokratskih reformi vezanih za {kole i rad sa mladima. U slobodno vrijeme bavi se sportom. Radno teìste: promjena {kolske discipline

[kola u pokretu

102

Zineta Boguni} Adresa {kole / institucije: O[ “êngi} Vila I“ Dr. Fetaha Be}irbegovi}a br.2, Sarajevo, BiH Privatna adresa: Ulica Antona Hangija 9, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel. posao:00387 33 64 02 20 Faks posao: 00387 33 64 02 20 Tel. ku}a: 00387 33 21 06 40 e-mail: oscvila@bih.net.ba zbogunic@yahoo.com Mjesto i datum ro|enja: 26.12.1956.godine, [ipovo Obrazovanje: Filozofski fakultet, odsjek za ju`noslavenske jezike i jugoslavenske knjièvnosti Radno iskustvo: ukupno 20 godina, profesorica maternjeg jezika u Puli (Republika Hrvatska); u srednjoj i osnovnoj {koli, direktorica osnovne {kole tri godine; Ostale aktivnosti: Predava~ica Scenskog izraza i lutkarstva na Pedago{kom fakultetu u Puli, lektorka u vi{e ~asopisa i knjiga. Participacija u projektima: Obrazovna kooperacija za mir u Jugoisto~noj Evropi, Razvoj dodatnog nastavnog materijala za gra|ansko obrazovanje - KulturKontakt Demokratski razvoj i menad`ment {kola za toleranciju i izgradnju povjerenja - KulturKontakt, U~enje o ljudskim vrijednostima - Sai centar, Radionice za komunikaciju - Udruènje “@ene ènama“ Ostalo: Osposobljena za rad na ra~unaru, govori engleski. Radno teìste: Razvoj {kole, dramski odgoj

Ko smo mi?

103

Hajrija Cokoja Adresa {kole / institucije: Me|uop}inski pedago{ki zavod Sjeverni logor 116, Mostar Privatna adresa: Mar{ala Tita 81, Mostar, BiH Tel. posao:00387 36 57 00 45 Faks posao: 00387 57 00 45 Tel. ku}a: 00387 36 58 00 70 Mjesto i datum ro|enja: Konjic Obrazovanje: Gimnazija u Konjicu, Pedagago{ka akademija u Sarajevu. Radno iskustvo: Nastavnica u O[, PBS Osnovna banka Mostar (vi{i referent za informisanje), sada -savjetnica za biologiju Ostale aktivnosti: Aktivno u~estvovala u radu vi{e seminara: “Escuela Andaluza de Salud Publica“; edukacija na seminaru bosanskohercegova~kog programa “Gra|enje mostova“; “Glasovi na{e djece“ u okviru Me|unarodnog dje~ijeg instituta, u radu seminara Nastava i u~enje u u~ionici- laboratoriju prirodnih znanosti; zatim seminaru na temu Konvencija o pravima djeteta, du`a aktivnost u projektu {vedske nevladine organizacije NBV Droge u svijetu. Saradnica Zavoda za zdravstvenu za{titu u Mostaru u projektu “prevencija pu{enja“, seminaru KulturKontakta Austria “Demokratski razvoj {kole“.... Ostalo: Trenutno na dodiplomskom studiju biologije na PMF- u u Sarajevu.

[kola u pokretu

104

Milena ^u~ak Adresa {kole / institucije: Ekonomska {kola Ra~anska ulica 96, Bijeljina Privatna adresa: Kninska 8, Bijeljina, BiH Tel. posao:00387 55 47 25 42 Faks posao: 00387 55 47 25 42 Tel. ku}a: 00387 55 40 23 30 Faks ku}a: 00387 55 40 23 30 Mjesto i datum ro|enja: 20.09.1955., Subotica Obrazovanje: Ekonomski fakultet Radno iskustvo: 22 godine profesorica ekonomske grupe predmeta Ostale aktivnosti: Uklju~ena u “Phare“ program na nivou stru~nih predmeta, napisala stru~nu skriptu za predmet “Poslovna korespondencija“ koja se primenjuje u okviru eksperimentalnog programa, u okviru seminarske obuke uradila projekat pod nazivom “Upoznaj sebe da bi razumeo druge“ ili “Komunikacije potreba XXI veka“, u kome je obuhva}ena problematika razmene informacija i komunikacija na nivou srednjih {kola u Bijeljini. Ostalo: Do sada nije u~estvovala na seminarima bilo kog oblika, tako da joj je ovaj seminar u organizaciji KulturKontakta Austrija jedno veliko otkrovenje, saznanje i iskustvo koje }e joj pomo}i u daljem radu u okviru njene {kole, a i {ire zajednice. Udata je i majka dvoje dece.

Ko smo mi?

105

Brankica Davidovi} Adresa {kole / institucije: O[ “Jovan Cviji}“ Brezi~ani, Prijedor Privatna adresa: Ul. Pe}ani B1/76, Prijedor, BiH Tel. posao:00387 52 33 96 05 Faks posao: 00387 52 23 35 80 Tel. ku}a: 00387 52 23 22 41 Mjesto i datum ro|enja: 09.04.1949., Prijedor Obrazovanje: Pedago{ka akademija, nastavnica razredne nastave, student U~iteljskog fakulteta - Banja Luka Radno iskustvo: 32 godine u obrazovanju - 25 godina u nastavi i 8 godina direktor {kole Ostale aktivnosti: participacija u projektima - KulturKontakt - Diakom; NBV - Droge u svijetu Projekt : “Izostanci sa nastave“ Prostorna oblast djelovanja: O[ “Jovan Cviji}“ Brezi~ani (Polazna situacija: Veliki broj izostanaka. Ciljevi: smanjiti izostanke sa nastave) Ostalo: - djelimi~no znanje njemackog jezika - osbosobljenost za rad na ra~unaru - djelimi~no Radno te`iste: sve {to se ti~e vaspitno-obrazovnog procesa, rada u {koli op}enito

[kola u pokretu

106

Elizabeta Dervi{evi} Adresa {kole / institucije: M[ Ekonomska {kola Br~ko Distrikt, BiH Tel. posao:00387 49 51 30 07 Faks posao: 00387 49 20 58 12 Tel. ku}a: 00387 49 51 20 43 Mjesto i datum ro|enja: 23.10.1957., Mao~a Obrazovanje: Ekonomski fakultet Br~ko Radno iskustvo: 21 godinu Ostale aktivnosti: Koordinator grupa za obrazovanje u okruglom stolu Br~ko Distrikt. Zavr{en seminar â&#x20AC;&#x153;Demokratsko rukovo|enje {kolamaâ&#x20AC;&#x153; (KulturKontakt Austria)

Ko smo mi?

107

Ostoja Duli} Adresa {kole / institucije: Gimnazija “Mrkonji} Grad“ Ul. Sime [olaje 95, Mrkonji} Grad Privatna adresa: Sime [olaje 91, Mrkonji} Grad, BiH Tel. posao:00387 50 21 13 15 Faks posao: 00387 50 21 13 15 Tel. ku}a: 00387 50 21 25 12 Mjesto i datum ro|enja: 28.01.1950., Klju~ Obrazovanje: zavr{etak gimnazije u Klju~u, filozofski fakultet (grupa ju`noslavenske knjièvnosti i srpsko-hrvatski jezik) Novi Sad Radno iskustvo: 20 godina kao srednje{kolski profesor, od maja 1988. direktor Gimnazije Ostale aktivnosti: Od 1988-1990. predsjednik op{tine SO-e Mrkonji} Grad. Po slu`benoj obavezi u~estvovao u nizu projekata op{tinskog i {kolskog nivoa u ulogama voditelja projekta, nalogodavca, internog i eksternog savjetnika. Ima certifikat o odslu{anom seminaru “Demokratsko upravljanje {kolom“ u organizaciji KulturKontakta Austrija. Ostalo: U Mrkonji} Gradu ìvi od 1975. godine. Oènjen, supruga Edina Duli}, profesorica filozofije i sociologije, radi u gimnaziji Mrkonji} Grad ve} 25 godina. Oblasti interesovanja su mu kultura, priroda i humanitarni rad.

[kola u pokretu

108

Osman Hasi} Adresa {kole / institucije: O[ “Simin Han“ Ul. Sarajac br. 4, Tuzla Privatna adresa: Ul. Strajka Mitrovi}a 5/10, 75000 Tuzla, BiH Tel. posao:00387 35 23 79 61 Faks posao: 00387 35 25 13 51 Tel. ku}a: 00387 66 738 819 e-mail: siminhan@bih.net.ba Mjesto i datum ro|enja: Tuzla, 30.12.1957. Obrazovanje: Pedagoaka akademija VI, odsjek fizi~ka kultura i sport Radno iskustvo: Ukupno 21 godina, u nastavi 14 i na poslovima direktora {kole 7 godina Ostale aktivnosti: Participacija u projektima: Psihosocijalna pomo} traumatiziranoj djeci; Integracija djece sa posebnim potrebama Danska HO “DRC“ i Italijanska HO “Cooperacione“; Interventna pomo} djeci povratnicima Njema~ka HO “Amica“; Obrazovanje odraslih Njema~ka HO “Amica“; “Labor{torije u nastavi“ Italijanska HO “Cric“; Mostovi prijateljstva, Primijenjena umjetnost i Ekologija - recikla`a papir“UNESCO“; Interaktivno u~enje “UNICEF“; Rad sa djecom koja imaju pote{ko}e u u~enju i pona{anju “Kultur kontakt“ Austrija i sl. Ostalo: Objavljeni stru~ni radovi: “Profesionalni razvoj edukatora“, Prosvjetni list, maj 2000.god. “Odrasli u osnovnom obrazovanju“, Tuzla, april 2000.god. Osposobljenost za rad na ra~unaru. U~e{}e na kongresima:“Djeca u ratu“ - Rimini 1997.god. Radno te`iste: Razvoj {kole, {kolski menad`ment

Ko smo mi?

109

Brana Ivanovi} Adresa {kole / institucije: Republi~ki pedago{ki zavod Du{anova bb., Fo~a Privatna adresa: Svetog Nikole br. 34, Fo~a, BiH Tel. posao:00387 58 21 03 90 Faks posao: 00387 58 21 03 90 Tel. ku}a: 00387 58 21 00 03 Mjesto i datum ro|enja: Fo~a Obrazovanje: O[ u Miljevini, U~iteljska {kola u Fo~i, Vi{a {kola i fakultet u Sarajevu Radno iskustvo: u~iteljica u Fo~i, od 1996. u Republi~kom pedago{kom zavodu (nadzornik za razrednu nastavu) Ostalo: Udata sam i imam dva odrasla sina. Volim da se dru`im s ljudima, a iznad svega cijenim iskrene i po{tene ljude.

[kola u pokretu

110

Mirko Ivkovi} Adresa {kole / institucije: Druga osnovna {kola Musala bb., Konjic Privatna adresa: Soliter II/10, Konjic, BiH Tel. posao:00387 36 72 61 92 Faks posao: 00387 36 72 61 92 Tel. ku}a: 00387 36 72 53 23 Mjesto i datum ro|enja: 22.04.1949., Konjic Obrazovanje: pravnik, nastavnik istorije/geografije Radno iskustvo: 28 godina Ostale aktivnosti: U~e{}e u projektima: KulturKontakt Austria Soro{ Radno te`iste: razvoj {kolstva

Ko smo mi?

111

Danica Kruni} Adresa {kole / institucije: Republi~ki pedago{ki zavod Banjaluka Vidovdanska 45, Banja Luka Privatna adresa: Krfska 46, 78 000 Banja Luka, BiH Tel. posao:0387 31 75 41 20, 71 21 37 Faks posao: 00387 31 75 41 20, 71 21 37 Tel. ku}a: 00387 66 34 00 93 Mjesto i datum ro|enja: 12.02.1947., Sokolac Obrazovanje: Prirodno matemati~ki fakultet (grupa geografija), Beograd Radno te`iste: rje{avanje konflikta u {kolama (nenasilna komunikacija)

[kola u pokretu

112

Refija Kula{in Adresa {kole / institucije: Ministarstvo obrazovanja, SBK, Travnik Tel. posao: 00387 30 51 86 75 Faks posao: 00387 30 51 86 75 Radno iskustvo: glavni kantonalni inspektor

Ko smo mi?

113

Ljiljana Majstorovi} Adresa {kole / institucije: O[ “Branko ]opi}“ Mi{e Stupara 24, Banja Luka Privatna adresa: Alekse [anti}a 32c, 78 000 Banja Luka, BiH Tel. posao:00387 51 31 27 06 Faks posao: 00387 51 31 27 06 Tel. ku}a: 00387 51 30 54 31 Mjesto i datum ro|enja: 1954. Obrazovanje: osnovno, srednje i vi{e obrazovanje u Banja Luci Radno iskustvo: dugi radni period u nastavnoj praksi Ostale aktivnosti: ^lan humanitarne organizacije “Put nade“ (pruànje pomo}i djeci i ènama); od 1997. godine uklju~ila se u rad seminara saradnja roditelja,nastavnika i u~enika (OSCE, Kultur Kontakt Austrija), uklju~ena u projekat “Demokratski razvoj {kola“; koordinator CRS - ameri~ke humanitarne organizacije (od 1993. god.), u~estvuje u projektu “Saradnja roditelja i {kole“; u~e{}e na izradi projekta “Servis za roditelje “(opremanje prostorije samo za roditelje). U radu ove organizacije uspjela je ove godine da uradi projekat sanacija mokrih ~vorova {kole i opremanje {kolske bibilioteke. Ostalo: Cilj rada joj je stvoriti srce {kolskog partnerstva roditelj-nastavnik-u~enik. U privatnom ìvotu je sretno udata majka jednog djeteta, zaposlena u O[ “Branko ]opi}“, stalno ìvi i radi u Banja Luci. Osim svojih obaveza u {koli slobodno vrijeme provodi sa porodicom u prirodi, slu{aju}i ozbiljnu muziku (Verdija i Mocarta), te posje}uju}i izlo`be, koncerte i odlaze}i na putovanja. Radno teìste: rad na nivou roditelj-u~enik-nastavnik

[kola u pokretu

114

Sre}ko Markovi} Adresa {kole / institucije: O[ â&#x20AC;&#x153;Jovan Jovanovi} Zmajâ&#x20AC;&#x153; Ul. Mome Vidovi}a 14, Srbac Privatna adresa: Sarajevska ulica bb, Srbac, BiH Tel. posao:00387 51 84 00 24 Faks posao: 00387 51 84 04 17 Tel. ku}a: 00387 51 84 15 88 e-mail: lambda@inecco.net Mjesto i datum ro|enja: 30.03.1953., Srbac Obrazovanje: Radno iskustvo: Nastavnik razredne nastave na radnom mjestu zamjenika direktora u O[ Jovan Jovanovi} Zmaj, Srbac Ostale aktivnosti: U~esnik seminara Demokratsko rukovo|enje {kolama i Demokratski razvoj {kola (Kultur-kontakt Austrija), 25 godina rada u {kolama na poslovima u~itelja, nastavnika, sekretara, nastavnika u specijalnim odjeljenjima i zamjenika direktora. Vlasnik turisti~ke agencije za dje~iji i |a~ki turizam. Realizovao razvojne projekte: informatika u osnovnoj {koli kroz obuku nastavnika za rad na ra~unarima, i razvoj nastavnog osoblja kroz demokratizaciju odnosa i komunikacija (kvalitet {kola, slika vodilja, radna klima, povjerenje i saradnja u kolektivu, principi dobre komunikacije, rje{avanje konflikta mirnim putem, uvaàvanje razlika i aktivno slu{anje). Ostalo: Poznavanje njema~kog i talijanskog jezika i rada na ra~unarima. Stalno nastanjen u Srpcu, oènjen, dvoje djece. Radno teìste: Savjetodavni rad na rukovo|enju i razvoju {kola, posebno u oblasti komunikacija.

Ko smo mi?

115

Sabira Mi}anovi} Adresa {kole / institucije: O[ “Br~anska Malta“ Borisa Kidri~a 25, 75 000 Tuzla, BiH Privatna adresa: Ul. Goste Lazarevi}a 186, 75 000 Tuzla, BiH Tel. posao:00387 35 25 07 07 Faks posao: 00387 35 25 07 07 Tel. ku}a: 00387 35 24 17 48 Mjesto i datum ro|enja: Tuzla, 10.02.1951. Obrazovanje: Osnovna {kola, U~iteljska {kola, Pedago{ka akademija u Tuzli Radno iskustvo: 28 godina rada u O[ (25 godina u razredu), posljednje 3 godine kao pomo}nik direktora O[ “Br~anska Malta“ u Tuzli. Ostale aktivnosti: Trenuta~ni studij pedagogije i psihologije u Tuzli. U~e{}e u nekoliko seminara i projekata: “Aktivno u~enje“ - u organizaciji UNICEF-a i Pedago{kog zavoda - Tuzla; “Saradnja roditelja i nastavnika u {kolama i lokalnim zajednicama“; Konferencija u Vogo{}i - “saradnja roditelja - {kole i lokalne zajednice“ KulturKontakt i OSCE; “Demokratski razvoj {kola“. Radno te`i{te: oblast savjetovanja u obrazovanju i odgoju djece na svim nivoima obrazovanja

[kola u pokretu

116

Marko Mijatovi} Adresa {kole / institucije: O[ â&#x20AC;&#x153;Ora{jeâ&#x20AC;&#x153; XI ulica br. 4, Ora{je Privatna adresa: Ul. Vladimira Nazora 187, Tolisa, BiH Tel. posao:0387 31 75 41 20, 71 21 37 Faks posao: 00387 31 75 41 20, 71 21 37 Tel. ku}a: 00387 66 34 00 93 Mjesto i datum ro|enja: 03.04.1958. Obrazovanje: Pedago{ka akademija - matematika - fizika Radno iskustvo: 20 godina Ostale aktivnosti: Kotrener Savjeta Evrope za demokratizaciju; organizator operacije Florian BiH Me|ugorje 1999. (vatrogastvo) u suradnji sa operacijom Florian Velike Britanije, (obuka vatrogasaca BiH), demokratsko rukovo|enje {kolama KulturKontakt Austrija; Sindikat u {kolama -organizator norve{ki sindikat. Ostalo: Malo znanje njema~kog jezika. Trenutno na mjestu ravnatelja O[ Ora{je u Ora{ju.

Ko smo mi?

117

Vahid Muli} Adresa {kole / institucije: JU O[ “Hasan Kiki}“ Ul. Tetovska 391, 72 000 Zenica, BiH Privatna adresa: Ul. @eljezni~ka br. 1, Zenica, BiH Adresa {kole / institucije: JU O[ “Hasan Kiki}“ Ul. Tetovska 391, 72 000 Zenica, BiH Tel. posao:00387 32 43 01 59 Faks posao: 00387 32 43 01 59 Tel. ku}a: 00387/66 17 64 92 e-mail: hkikic@hotmail.com Mjesto i datum ro|enja: 1961., Olovo Obrazovanje: nastavnik razredne nastave Radno iskustvo: zaposlen od 1983. godine. Radno te`iste: {kolska disciplina

[kola u pokretu

118

Jasminka Nalo Adresa {kole / institucije: Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta / {porta, Obala Maka Dizdara 2, 71 000 Sarajevo, BiH Privatna adresa: Grada~a~ka br. 15, Sarajevo, BiH Tel. posao:00387 33 66 36 93, 66 45 94 Faks posao: 00387 33 66 43 81 Tel. ku}a: 00387 75 25 62 87 e-mail: knalo@smartnet.ba Mjesto i datum ro|enja: Sarajevo, 05.10.1953. Obrazovanje: Filozofski fakultet, odsjek historija jugoslovenskih knjièvnosti i jezika Radno iskustvo: 18 god. srednjo{kolski profesor, 2 god. stru~ni saradnik za bosanski jezik i knjièvnost u PPZ-u, stru~ni i vi{i stru~ni saradnik za obrazovanje u Ministarstvu obrazovanja Ostale aktivnosti: Participacija u projektima: Razvoj i perspektive obrazovanja nastavnika u F BiH - Neformalna drama (Univerzitet u Pitsburgu), Civitas, Projekt gra|anin; Podr{ka pobolj{anju kapaciteta menad`menta obrazovanja u sektoru obrazovanja (UNESCO); “Bosna: istraìvanje i razvoj“; Projekt UNFPA (revizija seksualnog obrazovanja), Demokratski razvoj {kole (Kultur kontakt). U~e{}e na seminarima: Seminar o zajedni~koj studiji za BiH; pilot - kurs o razvoju kurikuluma (IBE, @eneva, [vajcarska); seminar o me|unarodnom priznavanju univerzitetskih diploma (Ljubljana, Slovenija); u~e{}e u izradi “Izvje{taja o humanom razvoju BiH 2000 MLADI“; rad na procjeni 2000. u Nacionalnoj grupi EFA. Ostalo: Skromno znanje engleskog i ruskog jezika. Objavljeni stru~ni radovi: ^lanak “Vizija efektivne {kole“, Prosvjetni list (N. Radi}, J. Nalo), “Strategija razvoja obrazovanja“, Prosvjetni list (H. Muratovi}, N. Radi}, J. Nalo). Radno teìste: savjetnica za kurikulum

Ko smo mi?

119

Radojko Ni`i} Adresa {kole / institucije: Srednja strukovna {kola Ru|era Bo{kovi}a Sestre Silvije Anti} bb, Ljubu{ki Privatna adresa: Andrijice [imi}a bb, Ljubu{ki, BiH Tel. posao:00387 39 83 49 21 Faks posao: 00387 39 83 49 26 Tel. ku}a: 00387 39 83 49 56 Mjesto i datum ro|enja: 7. listopad, 1957., Ljubu{ki Obrazovanje: Osnovna i srednja {kola u Ljubu{kom, 1980. PMF/smjer matematika i fizika Radno iskustvo: 1980.-1994 profesor na gimnaziji, od 1994. ravnatelj gore navedene {kole Ostale aktivnosti: U razdoblju od 1997. - 1999. god. na mjestu zamjenika ministra prosvjete, znanosti, kulture i {porta zapadnohercegova~ke `upanije.

[kola u pokretu

120

Hasan Osmand`ikovi} Adresa {kole / institucije: Mje{ovita srednja {kola Bosne Srebrene 6, Tuzla Privatna adresa: Ul. M. Bu{atlije br. 3, 75 000 Tuzla, BiH Tel. posao:00387 35 25 13 84 Faks posao: 00387 35 25 13 84 Tel. ku}a: 00387 35 25 62 87 e-mail: hasan.o@bih.net.ba Obrazovanje: Magistar ma{inskih nauka Radno iskustvo: 22.god. u obrazovanju Ostale aktivnosti: Predsjednik komisije za izradu NPPTK-a za saobra}ajne {kole. ^lan Upravnog odbora Phare fondacije za srednje obrazovanje i Upravnog odbora Univerziteta u Tuzli itd. Ostalo: Znanje engleskog jezika. Zavr{en specijalisti~ki studij iz informatike. Radno te`i{te: obrazovanje (problem nediscipline)

Ko smo mi?

121

Jasmina Pojski} Adresa {kole / institucije: O[ “Me{a Selimovi}“ Ul. Tali}a brdo br. 14, 72 000 Zenica, BiH Privatna adresa: Uzunovi}a put 6a/VI, Zenica, BiH Tel. posao:00387 32 28 60 20 Faks posao: 00387 32 28 60 20 Tel. ku}a: 00387 32 41 65 44 Mjesto i datum ro|enja: Zenica, 09.09,1963. Obrazovanje: Muzi~ka akademija-VSS, teoretski odsjek -VII stepen, Sarajevo Radno iskustvo: 1985. - 1992. profesorica, od 1992 direktorica O[ Hasan Kiki}, Zenica Ostale aktivnosti: U toku 1995. - 1996. ~lanica komisije za utvr|ivanje NPP-a ZE-DO kantona. 1996. godine zavr{ila Civitasov ljetni seminar za demokratsko u~enje. Od 1998. do 2000. godine u~esnica seminara Austria Kultur Kontakt “Demokratsko rukovo|enje {kolama“ i “[kolski menad`ment“. Danas radi na poslovima i du`nostima direktorice Osnovne {kole “Me{a Selimovi}“ Zenica (od 1992. ). Ostalo: Udata je, majka jednog djeteta.

[kola u pokretu

122

Milenko Popovi} Adresa {kole / institucije: Gimnazija Modri~a Omladinska ulica bb., Modri~a Privatna adresa: Milo{a Crnjanskog 9/3, Modri~a, BiH Tel. posao:00387 53 88 05 67 Faks posao: 00387 53 88 02 24 Tel. ku}a: 00387 66 53 61 87 Mjesto i datum ro|enja: 15.03.1943., Dugo Polje Obrazovanje: U~iteljska {kola Derventa, Filozofski fakultet Sarajevo (pedagogija i psihologija) Radno iskustvo: 35 godina Ostale aktivnosti: Osniva~ i direktor {kole u prirodi â&#x20AC;&#x153;Rije~aniâ&#x20AC;&#x153; Modri~a Projekat: izgra|ivanje kulture zdravog `ivota u okviru Ostalo: govori njema~ki jezik zainteresovan za inoviranje nastave putem grupnog oblika rada autor nekoliko stru~nih radova o metodi~kim varijantama grupnog oblika rada u nastavi

Ko smo mi?

123

Gojko Savanovi} Adresa {kole / institucije: Gimnazija Gradi{ka B. Rakaza 3a, Gradi{ka, BiH Privatna adresa: Brestov~ina bb., Gradi{ka, BiH Tel. posao:00387 51 81 54 04 Faks posao: 00387 51 81 34 85 Tel. ku}a: 00387 51 81 22 80 Mjesto i datum ro|enja: 1.05.1945, Gradi{ka Radno iskustvo: direktor Gimnazije Gradi{ka, profesor na Elektrotehni~kom fakultetu u Banja Luci Ostale aktivnosti: objavio nekoliko knjiga i vi{e stru~nih radova; radi kao ekspert za nastavne planove i programe u okviru â&#x20AC;&#x153;Phare-vetâ&#x20AC;&#x153; programa. Ostalo: Projekat (Uticaj kvalitetne pripreme nastavnika na uspjeh u~enika) u okviru KulturKontakt-a Austria

[kola u pokretu

124

Jusuf Talovi} Adresa {kole / institucije: O[ “Hamdija Kre{evljakovi}“ Ul. [ehida br. 2, Kakanj Privatna adresa: Ul. 29 Novembra br. 30/A, 72 240 Kakanj, BiH Tel. posao:00387 32 55 08 54 Faks posao: 00387 32 55 08 54 Tel. ku}a: 00387 66 10 46 86 e-mail: kakanosk@bih.net.ba Mjesto i datum ro|enja: Prijepolje, 26.03,1960. Obrazovanje: Osnovnu {kolu i gimnaziju zavr{io u Prijepolju. Diplomirao na PMF-odsjek geografija. Radno iskustvo: U obrazovanju od 1985. Direktor O[ “Hamdija Kre{vljakovi}“ u Kaknju od augusta 1990. Ostale aktivnosti: Zavr{en kurs menad`menta i poduzetni{tva u Sarajevu. U~e{}e na plenumu razvoja obrazovanja u Tuzli i Neumu. U~e{}e na savjetovanju o organizaciji rada sa u~enicima-djecom sa posebnim potrebama. Edukacija iz sljede}ih oblasti: Kvalitet u {koli, {kolska klima i lajtbild {kole, konflikt i prevazila`enje konflikta, imid` {kole, uloga roditelja u {koli i motivacija saradnika, uloga savjetnika i aktivno slu{anje, organizacija timskog rada i dono{enje odluke u timu, projekt menad`ment i ispitivanje projektne sredine, evaluacija projekta. Ostalo: Realizacija dva projekta u saradnji sa KulturKontaktom: “Demokratizacija ocjenjivanja u~enika“, “Konfliktna situacija i prevazila`enje konflikta u {koli. Osposobljen za rad na ra~unaru. Realizacija novog projekta pod nazivom “Pomo} djeci iz nekompletnih porodica i povratnicima iz inostranstva“ je u toku. Projekat }e trajati jednu {kolsku godinu (2000/2001.) a pozitivna iskustva i zaklju~ci }e se nastaviti primjenjivati i u narednom periodu.

Ko smo mi?

125

Nata{a Todorovi}-B Barbarez Adresa {kole / institucije: O[ “Rudo“ Ul. D. D. Mihajlovi}a br. 1, Rudo, BiH Privatna adresa: 12. juli 10, Rudo, BiH Tel. posao:00387 58 78 31 81 Faks posao: 00387 58 78 31 81 Tel. ku}a: 00387 58 78 40 03 Mjesto i datum ro|enja: Sarajevo, 16.01,1965. Obrazovanje: Profesorica pedagogije i psihologije Radno iskustvo: 8 godina na poslovima pedagoga {kole u Osnovnoj {koli “Rudo“

[kola u pokretu

126

Ranko Vukajlovi} Adresa {kole / institucije: O[ â&#x20AC;&#x153;Nikola Teslaâ&#x20AC;&#x153; Cara Lazara bb., Prnjavor Privatna adresa: Boleslave~ka br. 32, Prnjavor, BiH Tel. posao:00387 54 86 04 13 Faks posao: 00387 54 86 04 13 Tel. ku}a: 00387 54 86 27 64 Mjesto i datum ro|enja: 5.11.1950., Brestovo Obrazovanje: Pedago{ka akademija (istorija i geografija) Radno iskustvo: 13 godina profesor, 13 godina direktor

Ko smo mi?

127

[kola u pokretu

128

Ko smo mi?

129