Utjecaj građevine na eksterni promet by Društvo arhitekata Zagreba

NARUČITELJ: Tehnomobil nekretnine d.o.o., Selska cesta 217 10000 Zagreb

GRAĐEVINA: Građevina na k.č.br. 6640/2, k.o. Rudeš

PROSTOR ZA OVJERU NADLEŽNOG TIJELA

MAPA:

Utjecaj građevine na eksterni promet

VRSTA PROJEKTA:

Prometna analiza

RAZINA PROJEKTA:

Idejno rješenje

BROJ PROJEKTA:

PS – 29 – 2010 (ug: 031/2010)

PROJEKTANT:

mr.sc. Zdenko Lanović, d.i.p.

SURADNIK:

Silvio Žagar, d.i.p. Tomislav Salopek, d.i.p.

DATUM:

rujan 2010. DIREKTOR: _______________________ mr.sc. Zdenko Lanović, d.i.p

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

Tehnomobil nekretnine d.o.o., Zagreb, Selska cesta 217 Građevina na k.č.br. 6640/2, k.o. Rudeš Utjecaj građevine na eksterni promet Prometna analiza Idejno rješenje PS – 29 – 2010 (ug: 031/2010)

SADRŽAJ 0 0.1

OPĆI DOKUMENTI Izvod iz registra trgovačkog suda

2 2

UVOD

OPĆI PODACI GLEDE EKSTERNOG PROMETA

2.1 Brojenja prometa 2.1.1 Brojenje u studenom 2006. godine 2.1.2 Brojenje u ožujku 2007. godine 2.1.3 Brojenje u rujnu 2008. godine 2.1.4 Brojenje u lipnju 2009. godine

3 4 6 8 10

2.2

Usporedba lokalnih brojenja

2.3

Stupanj rasta motorizacije

2.4

Socio-ekonomski pokazatelji

2.5

Procjene iz drugih relevantnih istraživanja

2.6

Doprinos Građevine prometnoj potražnji

PROMETNA ZONA UTJECAJA (PZU)

PROMETNA POTRAŽNJA I PROGNOZA PZU

MJERE I RJEŠENJE ODRŽIVOG PROMETNOG STANJA

5.1

Propusna moć raskrižja Zagrebačka avenija- Rudeška cesta

DOSTUPNOST JAVNOG PRIJEVOZA

ZAKLJUČAK

POPIS GRAFIČKIH PRILOGA

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

0 Opći dokumenti 0.1

Izvod iz registra trgovačkog suda

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

1 Uvod Na k.č.br. 6640/2 k.o. Rudeš, koja se nalazi uz južni kolnik Zagrebačke avenije oko 250 m zapadnije od raskrižja Zagrebačka avenija – Rudeška cesta, planira se graditi poslovni objekt (u daljnjem tekstu: Građevina). Površina parcele je oko 3.500 m2. Izravan priključak na javnu cestovnu mrežu planira se preko dvije točke: (1) na Zagrebačku aveniju i (2) na Listopadsku ulicu preko nove prometnice. Na slici 1 prikazan je položaj Građevine.

Slika 1: Položaj Građevine u cestovnoj mreži Građevina planira 17.600 BRP poslovne namjene, 1.600 BRP trgovačke namjene i 800 BRP ugostiteljske namjene (restoran). Prema članku 39. Generalnog urbanističkog plana potrebno je osigurati minimalno 350, odnosno prema prosječnom kriteriju 450 parkirališno/garažnih mjesta. Zadaća ove analize je odrediti ,međusobni utjecaj eksternog prometa i Građevine, odnosno održivost predloženog prometnog rješenja povezivanja na cestovnu prometnu mrežu.

2 Opći podaci glede eksternog prometa Analiza prometne potražnje zasniva na dostupnim podacima i mogućim statističkim obradama obzirom na količinu, oblik i dostupnost podataka o prometnoj potražnji. Raspoložive metodologije procjene prometne potražnje predmetnog područja su: usporedba raspoloživih lokalnih brojenja prometa, stupanj rasta motorizacije, socio-ekonomski pokazatelji, procjene rasta prometne potražnje iz drugih relevantnih istraživanja.

2.1

Brojenja prometa

Od jeseni 2006. godine na kon rekonstrukcije Zagrebačke (Ljubljanske) avenije, na Zagrebačkoj aveniji su postavljeni tzv. strateški detektori, kojim osim uloge upravljanja semaforskim sustavom Zagrebačke avenije, obavljaju i funkciju brojila prometa. Relevantni podaci za predmetno područje su brojila prometa u zoni raskrižja Zagrebačka avenija – Zagrebačka – cesta – Petrovaradinska ulica, odnosno 580 m zapadnije od Građevine

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

2.1.1 Brojenje u studenom 2006. godine Brojenja su prikazana tabelarno i grafički za dane od petka do subote, od 17. do. 19. studenog 2006. godine. To je vrijeme četiri mjeseca nakon puštanja u promet rekonstruirane Zagrebačke avenije. Tablica 1: Brojenje prometa u studenom 2006. sat 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 Ukupno

17.11.2006 259 144 85 108 212 792 2421 2100 2101 2089 2094 2239 2312 2327 2196 2409 2401 2272 2256 2250 2065 1551 914 624 38221

u pravcu istoka 18.11.2006 19.11.2006 471 489 261 384 208 290 224 243 318 221 537 306 1045 478 1270 618 1499 801 1705 1157 1948 1360 2167 1574 2314 1857 2436 2008 2408 1945 2268 1965 2374 2300 2437 2502 2498 2419 2322 2000 2185 1412 1404 1104 950 683 643 415 35892 28531

17.11.2006 241 125 81 76 119 468 1485 1979 1872 2058 2267 2186 2222 2265 2508 2463 2493 2740 2507 1977 1450 1069 835 543 36029

u pravcu zapada 18.11.2006 19.11.2006 367 434 260 295 183 266 154 223 181 179 394 197 994 304 1309 450 1598 838 2239 1547 2490 2002 2459 2127 2533 2016 2425 1938 2426 1920 2388 1932 2317 1954 2323 1852 2063 1495 1471 1226 1083 1029 855 768 769 587 549 398 33830 25977

Brojenja pokazuju da je ukupno na promatranom presjeku u petak prošlo 74.250 vozila, u subotu 69.722 vozila, a u nedjelju 54.508 vozila. U subotu je prošlo 6 % manje, a u nedjelju 27 % manje vozila u odnosu na petak. Mali relativni odnos petka i subote pokazuje koliko je jak utjecaj shopping zone na Jankomiru, a Zagrebačka avenija je jedina izravna sveza gradskog područja i Jankomira. Najbolji odnosi između prometnih tokova mogu se sagledati kroz grafičke prikaze.

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

Zagrebačka - u pravcu istoka 17 . - 19. studeni 2006. 3000

2500

2000

petak subota

1500

nedjelja

1000

500

0 0

Slika 2: Brojenje prometa na Zagrebačkoj aveniji u studenom 2006. u pravcu istoka Zagrebačka - u pravcu zapada 17 . - 19. studeni 2006. 3000

2500

2000

petak subota

1500

nedjelja

1000

500

0 0

Slika 3: Brojenje prometa na Zagrebačkoj aveniji u studenom 2006. u pravcu zapada Brojenje u pravcu istoka (prema Gradu), što je i predmet promatranja ove analize, u petak pokazuje ravnomjerno dnevno prometno opterećenje, subotom to su shopping sati između 13:00 i 19:00 sati, a nedjeljom povratak s vikenda od 17:00 do 20:00 sati.

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

Pravac prema zapadu pokazuje petkom izraziti vršni period poslije podne (povratak s posla), subotom je to konstantno od 10:00 do 17:00 sati (gravitacija prema shopping centrima na Jankomiru), a nedjelja je smirenija uz nešto izraženije prijepodnevne sate. 2.1.2 Brojenje u ožujku 2007. godine Brojenja su prikazana tabelarno i grafički za dane od petka do subote, od 23. do. 25. ožujka 2007. godine. Tablica 2: Brojenje prometa u ožujku 2007. sat 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 Ukupno

u pravcu istoka 23.03.2007 24.03.2007 25.03.2007 314 354 533 139 314 353 83 249 286 90 181 265 198 252 233 804 481 295 2226 984 400 2239 1322 604 2303 1491 825 2089 1801 1249 2293 2253 1477 2388 2207 1741 2418 2528 2037 2490 2737 1995 2377 2640 1802 2481 2382 1946 2019 1947 2145 2439 1829 2534 2429 1913 2777 2405 1982 2583 2284 1939 1707 1452 1202 1103 728 882 656 538 816 373 39226 34686 29919

u pravcu zapada 23.03.2007 24.03.2007 25.03.2007 237 375 418 143 239 295 88 200 230 71 160 226 115 146 169 452 389 228 1489 1010 311 1982 1184 462 1929 1624 893 2120 2149 1566 2301 2608 2229 2261 2741 2215 2394 2726 2165 2461 2528 2043 2587 2641 1799 2725 2455 1700 2783 2331 1866 2769 2123 1868 2708 2123 1669 2124 1579 1380 1628 891 1097 1148 636 763 911 834 539 574 871 355 38000 34563 26486

Ukupno na promatranom presjeku u petak je prošlo 77.226 vozila, u subotu 69.249 vozila, a u nedjelju 56.405 vozila. U subotu je prošlo 10 % manje, a u nedjelju 27 % manje vozila u odnosu na petak. Odnosi između prometnih tokova u grafičkom prikazu prikazani su na sljedećim slikama.

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

Zagrebačka - u pravcu istoka 23 . - 25. ožujak 2007. 3000

2500

2000

petak subota

1500

nedjelja

1000

500

0 0

Slika 4: Brojenje prometa na Zagrebačkoj aveniji u ožujku 2007. u pravcu istoka Zagrebačka - u pravcu zapada 23 . - 25. ožujak 2007. 3000

2500

2000

petak subota

1500

nedjelja

1000

500

0 0

Slika 5: Brojenje prometa na Zagrebačkoj aveniji u ožujku 2007. u pravcu zapada Brojenje u pravcu istoka (prema Gradu) u petak pokazuje ravnomjerno dnevno prometno opterećenje (uz izuzetak 16-tog sata, što je najvjerojatnije pogreška brojenja), subotom su izrazito opterećeni 13-ti i 14-ti sat, a nedjeljom povratak s vikenda od 18:00 do 20:00 sati.

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

Pravac prema zapadu pokazuje petkom izraziti vršni period poslije podne (povratak s posla), subotom je to vrije prijepodne – odlazak u shopping, a nedjelja je smirenija uz nešto izraženije prijepodnevne sate. 2.1.3

Brojenje u rujnu 2008. godine

Za dane od petka do subote, od 26. do. 28. rujna 2009. godine brojenja su prikazana tabelarno i grafički. Tablica 3: Brojenje prometa u rujnu 2008. sat 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 Ukupno

u pravcu istoka 26.09.2008 27.09.2008 28.09.2008 694 801 808 400 563 604 201 357 467 131 275 274 119 227 369 152 238 361 519 409 333 1879 835 409 2717 1241 574 2294 1532 707 2177 1683 1083 2219 1935 1433 2302 2234 1578 2466 2349 1891 2513 2540 1994 2456 2428 1928 2544 2403 1923 2615 2266 2125 2420 2300 2367 2314 2607 2518 2386 2711 2621 2490 2616 2260 2076 1998 1548 1123 1015 874 41207 37563 31049

u pravcu zapada 26.09.2008

27.09.2008

28.09.2008

603 425 245 117 97 89 301 1055 1965 1979 1876 2185 2282 2435 2378 2590 2802 2866 2817 2847 2487 1934 1292 956 38623

697 515 382 258 168 201 258 830 1247 1620 2156 2504 2704 2718 2575 2609 2437 2153 2241 2143 2010 1446 1124 834 35830

691 597 431 266 295 287 220 278 403 726 1290 1925 2116 2111 2076 1939 1719 1806 1903 1752 1699 1360 1042 809 27741

Ukupno na promatranom presjeku u petak je prošlo 79.830 vozila, u subotu 73.393 vozila, a u nedjelju 58.790 vozila. U subotu je prošlo 8 % manje, a u nedjelju 26 % manje vozila u odnosu na petak. Odnosi između prometnih tokova u grafičkom prikazu prikazani su na sljedećim slikama.

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

Zagrebačka - u pravcu istoka 26 . - 28. rujan 2008. 3000

2500

2000

petak subota

1500

nedjelja

1000

500

0 0

Slika 6: Brojenje prometa na Zagrebačkoj aveniji u rujnu 2008. u pravcu istoka Zagrebačka - u pravcu zapada 26 . - 28. rujan 2008. 3500

3000

2500

2000

petak subota nedjelja

1500

1000

500

0 0

Slika 7: Brojenje prometa na Zagrebačkoj aveniji u rujnu 2008. u pravcu zapada Brojenje u pravcu istoka (prema Gradu) u petak pokazuje ravnomjerno dnevno prometno opterećenje (uz pojačane vršne sate), subotom i nedjeljom su izraženiji večernji sati; subotom povratak iz shoppinga i odlazak u Grad, a nedjeljom povratak s vikenda.

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

Pravac prema zapadu pokazuje petkom izraziti vršni period poslije podne (povratak s posla), subotom je to vrije oko podneva – odlazak u shopping, a nedjelja je smirenija uz nešto izraženije prijepodnevne sate. 2.1.4 Brojenje u lipnju 2009. godine Brojenje iz lipnja 2009. godine je zadnje dostupno brojenje prometa jer je došlo do kvara na računalu. Brojenja su prikazana tabelarno i grafički za dane od petka do subote, od 5. do. 7. lipnja 2009. godine. Tablica 4: Brojenje prometa u lipnju 2009. sat 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 Ukupno

05.06.2009 296 125 90 116 211 873 2666 2599 2501 2218 2296 2417 2497 2422 2363 2701 2466 2380 2345 2359 2504 1889 1055 759 42148

u pravcu istoka 06.06.2009 07.06.2009 563 747 347 454 225 368 266 342 276 311 603 410 1078 502 1431 666 1640 902 1917 1211 2060 1483 2257 1656 2287 1760 2422 2139 2378 1748 2276 1558 2292 1642 2447 1767 2551 1958 2537 1806 2065 1654 1478 1324 1139 896 982 570 37517 27874

05.06.2009 309 133 83 64 131 339 1428 1724 1842 1309 1838 2168 2298 2213 2284 2800 2503 2382 2593 2193 1773 1260 908 599 35174

u pravcu zapada 06.06.2009 07.06.2009 472 747 359 454 248 368 185 342 194 311 413 410 1075 502 1255 666 1720 902 1866 1211 2099 1483 2205 1656 2455 1760 2605 2139 2431 1748 2292 1558 2011 1642 2122 1767 1971 1958 1823 1806 1163 1654 830 1324 1054 896 986 570 33834 27874

Brojenja po danima u tjednu pokazuje sljedeća tablica. Tablica pokazuje da je petak najjači radni dan, a da je subota kao shopping dan jača i od nekih radnih dana Tablica 5: Brojenje po danima u tjednu u lipnju 2009. godine. 01.-07.06.2009. prema istoku prema zapadu Ukupno

PON 40264 26096 66360

UTO 40194 26259 66453

SRI 40477 27858 68335

CET 41772 37094 78866

PET 42148 35174 77322

SUB 37517 33834 71351

NED 27874 19837 47711

U lipnju 2009. godine petak je bio opterećeniji od subote za 8 %, a nedjelja za 39 %. Najopterećeniji dan je četvrtak; 2 % veći promet u odnosu na petak. Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

Grafički odnos prometnih tokova je prikazan na sljedećim slikama. Zagrebačka - u pravcu istoka 5 . - 7. lipanj 2009. 3000

2500

2000

petak subota

1500

nedjelja

1000

500

0 0

Slika 8: Brojenje prometa na Zagrebačkoj aveniji u lipnju 2009. u pravcu istoka Zagrebačka - u pravcu zapada 5. - 7. lipanj 2009. 3000

2500

2000

petak subota

1500

nedjelja

1000

500

0 0

Slika 9: Brojenje prometa na Zagrebačkoj aveniji u lipnju 2009. u pravcu zapada

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

Brojenje u pravcu istoka (prema Gradu) u petak pokazuje ravnomjerno dnevno prometno opterećenje, subotom su opterećeniji poslijepodnevni shopping sati, a nedjeljom 13-ti sat (vjerojatno također zbog shoppinga) i povratak s vikenda oko 18-tog sata. Pravac prema zapadu pokazuje petkom izraziti vršni period poslije podne (povratak s posla), subotom je to 13-ti sat (izmjena shopping posjetitelja), a nedjelja je smirenija uz nešto izraženije prijepodnevne sate.

2.2

Usporedba lokalnih brojenja

Prikazani podatci omogućuju elementarnu statističku poredbu glede mogućnosti definiranja određenih trendova. Brojenja su prikazana u sljedećoj tablici. Tablica 6: Usporedna brojenja prometa Datum 11.2006 03.2007 09.2008 06.2009 stopa

U pravcu istoka petak subota nedjelja 38221 35892 25831 39226 34686 29919 41207 37563 31049 42148 37517 27874 3,3% 1,5% 2,6%

U pravcu zapada petak subota nedjelja 36029 33830 25977 38000 34563 26486 38623 35830 27741 35174 33834 27874 -0,8% 0,0% 2,4%

Odnos se najbolje vidi na grafičkim prikazima. Brojenja prometa u pravcu istoka y = 1376,2x + 36760 R2 = 0,9789

45000 40000

y = 775,2x + 34477 R2 = 0,5185

35000

Voz/dan

30000

y = -224,5x 3 - 132x 2 + 6055,5x + 20132 R2 = 1

25000 20000 15000 10000

petak 5000

subota nedjelja

0 11.2006

03.2007

09.2008 Godina

06.2009

Linear (petak) Linear (subota) Poly. (nedjelja)

Slika 10: Usporedba brojenja prometa na Zagrebačkoj aveniji u pravcu istoka Graf pokazuje pozitivan linearan trend rasta za petak s gotovom idealnim koeficijentom determinacije, s prosječnom stopom rasta 3,3 % godišnje. Za subotu se, temeljem dostupnih podataka može uspostaviti trend s lošim koeficijentom determinacije, pri čemu je stopa rasta 1,5 %. Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

Za nedjelju se ne može definirati trend rasta. Trend najbolje opisuje kvadratna funkcija, što je neprikladno za opisivanje i prognoziranje trendova, a odnos rubnih podataka daje pozitivnu prosječnu stopu od 2,6 % godišnje. Slika 11 pokazuje trendove u pravcu zapada. Brojenja prometa u pravcu zapada 45000 y = -1355x 2 + 6580,8x + 30667 R2 = 0,9531

40000 35000

y = -682,25x 2 + 3539,1x + 30783 R2 = 0,7295

Voz/dan

30000

y = 694,6x + 25283 R2 = 0,92

25000 20000 15000 10000

petak 5000

subota nedjelja

Poly. (petak)

1 Godina

Poly. (subota) Linear (nedjelja)

Slika 11: Usporedba brojenja prometa na Zagrebačkoj aveniji u pravcu zapada Za petak se ne može uspostaviti linearan trend, a prosječan trend rubnih podataka pokazuje negativnu prosječnu godišnju stopu -0,8 %. Za subotu je situacija ista, nema trenda, a odnos početnog i krajnjeg podatke je gotovo jednak – raste je jednak nuli. Jedino se za nedjelju može uspostaviti pozitivan trend sa stopom 2,4 %. Objašnjenja (argumenti) prikazanih trendova su sljedeći: u pravcu istoka: o za radni dan je koridor Zagrebačke avenije jedini izravni koridor visoke propusne moći za izravan ulazak u središnje gradske dijelove; zato je trend pozitivan i postojan; o subota i nedjelja pokazuju kolebanja posljednjih godina zbog različitih režima rada shopping centara (zabrana i dozvola rada nedjeljom), kao i recesijskih kretanja (manji ili veći odlazak na vikend); u pravcu zapada: o radnim danom se smanjio promet; kvar računala koji upravlja semaforskim sustavom na Zagrebačkoj aveniji bitno je smanjio mogućnosti (propusnu moć) pa korisnici traže druge pravce; ovo ponašanje korisnika je normalno i racionalno jer poslijepodnevni vršni period predstavlja zbroj vozila koja se vraćaju s posla i kreću prema shopping centrima; popravak računala bitno će povećati propusnost Zagrebačke avenije u kritičnim poslijepodnevnim satima i na taj način će se „vratiti“ prijašnji korisnici; o subota kao shopping dan ima ista obilježja kao i kretanje u pravcu istoka, Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

nedjelja u pravcu zapada ima ustaljen trend jer je Zagrebačka avenija izravan koridor prema popularnim izletištima zagrepčana u okolici Samobora, pa niti promjena rada trgovačkih centara nedjeljom, niti recesijska kretanja (koja ne utječu na lokalna izletišta) nisu negativno utjecala na prometnu potražnju.

Budući da se Građevina povezuje na južni kolnik Zagrebačke avenije, za smjer u pravcu istoka, i da je njezin namjena poslovna, dakle radi se o radnim danima, mjerodavan je trend radnim danom u pravcu istoka, a to je pozitivan trend rasta prometa od prosječno 3,3 % godišnje.

2.3

Stupanj rasta motorizacije

Analizirajući dostupne statističke podatke o broju registriranih motornih vozila na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije (PU Zagrebačke), dolazi se do sljedećih podataka: Tablica 7: Registrirana motorna vozila na zagrebačkom području

Registrirana vozila u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (na dan 31. prosinac) Zagreb Županija Ukupno Zagreb/Ukupno 302274 102655 404929 0,75 317090 107064 424154 0,75 336327 112985 449312 0,75 352447 118340 470787 0,75 367098 123176 490274 0,75 384512 129756 514268 0,75 399283 135772 535055 0,75 555372 4,75% 4,77% 4,75%

God. 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 stopa *

*godišnja stopa rasta 2001 - 2007 god.

Grafički prikaz (slika 12) dokazuje da se radi o linearnoj stopi rasta broja vozila pri čemu je područje Grada Zagreba dominatno u odnosu na „Zagrebački prsten“. Registrirana vozila u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (na dan 31. prosinac) 600000

500000

voz

400000 y = 16309x + 286056 R2 = 0,999 300000

200000

100000

0 2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

god Zagreb

Županija

Ukupno

Linear (Zagreb)

Slika 12: Trend registriranih motornih vozila u Zagrebu Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

Registrirana vozila u Gradu Zagrebu čini 3/4 ukupnog broja vozila registriranih na području PU Zagrebačke (Grad Zagreb i Zagrebačka županija). Stopa rasta registriranih motornih vozila za područje Grada Zagreba iznosi 4,75 % za razdoblje 2001. – 2008. godina. Prema popisu stanovništva Zagreb je 2001. godine imao 779.145 stanovnika, što je obzirom na broj registriranih motornih vozila činilo stupanj motorizacije: 2,58 stanovnika/vozilo. Stopa rasta registriranih motornih vozila od 4,75 %, rast gradskog proračuna po stopi 7 – 9 % (vidi sljedeće poglavlje) i negativan prirodan prirast stanovništva definitivno potvrđuju rast stupnja motorizacije. U 2007. godini, uzimajući za broj stanovnika procjenu Državnog zavoda za statistiku, stupanj motorizacije za Grad Zagreb iznosi 1,97 stanovnika/vozilo. Rast stupnja motorizacije od 2001. do 2007. godine je prosječno 4,4 % godišnje.

2.4

Socio-ekonomski pokazatelji

Kao vjerodostojan podatak razvoja unutarnjih aktivnosti Grada Zagreba uzima se veličina gradskog proračuna. Trend kretanja proračuna je sljedeći: Grow th of Zagreb Budget 9,000 8,000 7,000 billion kn

6,000

y = 0,5236x + 2,6401 R2 = 0,9769

5,000 4,000 3,000 2,000 1,000 0,000 2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

Year

Slika 13: Trend zagrebačkog proračuna Prosječna stopa rasta u periodu 2000. – 2008. je 9,5 %. U posljednje tri godine taj trend je umjereniji i iznosi 6,9 %. Također je dostupan statistički podatak o vitalnom indeksu (broj živorođenih u odnosu na 100 umrlih osoba). Taj trend od 2003. godine je negativan i kreće se na razini od 85,1 – 92,1, Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

što znači da je prirodni prirast živućeg stanovništva negativan. Negativan vitalni indeks se kompenzira brojem doseljenih stanovnika.

2.5

Procjene iz drugih relevantnih istraživanja

Prometna studija Grada Zagreba, koju je 1998./1999. izradila engleska konzultantska kuća MVA Consultancy, predstavlja danas službeni strateški dokument razvoja zagrebačkog prometa. Studija pretpostavlja prosječan porast prometa godišnje 2,5 – 3 %. Pretpostavka ove stope porasta zasniva se na paralelnom provođenju niza mjera kojima bi se destimuliralo korištenje osobnih vozila.

2.6

Doprinos Građevine prometnoj potražnji

Glede planirane namjene, s prometnog stanovišta građevina ima sljedeće karakteristike: radnim danom: o dolazak na posao, o posjeta poslovnih partnera i korisnika trgovina i restorana, o odlazak s posla, subotom i nedjeljom: o posjete korisnika trgovina i restorana, o ostale minimalne aktivnosti vezane za servisne službe. Građevina planira imati 20.000 m2 BRP, a podjela je: 17.600 BRP poslovni sadržaji, 1.600 BRP trgovina i 800 BRP restoran. Prema članku 39. Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba potrebe za prometom u mirovanju su prikazane u sljedećoj tablici. Tablica 8: Promet u mirovanju za Građevinu Namjena restoran trgovina poslovno

BRP

koeficijent

800 1600 17600

0,8 1,6 17,6 PGM

Potrebno PGM min max prosjek 32 48 40 48 80 64 264 440 352 344 568 456

Lokalni uvjeti (stambeno naselje Vrbani s uređenim parkirnim površinama i neposredna blizina javnog parkirališta kapaciteta 122 parkirna mjesta) opravdavaju korištenje prosječnog kriterija, a djelomično i minimalnog kriterija. U ovoj analizi koristit će se prosječan kriterij u svrsi određivanja maksimalnog utjecaja Građevine na eksterni promet. Prometno opterećenje građevine bi bilo sljedeće: -

RADNIM DANOM: o VRŠNI JUTARNJI SATI: DOLAZAK U GRAĐEVINU: posao; 30 % kapaciteta parkirališta: trgovine; zanemarivo (samo zaposlenici) restoran; zanemarivo (samo zaposlenici) ODLAZAK IZ GRAĐEVINE: posao; noćno dežurstvo: trgovine; noćno dežurstvo: restoran; noćno dežurstvo o UKUPNO JUTARNJI SATI:

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

80 voz/h 7 voz/h 5 voz/h 5 voz/h 3 voz/h 1 voz/h 101 voz/h

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

o o

o o o

DNEVNI PRIJEPODNEVNI SATI: DOLAZAK U GRAĐEVINU: poslovni sadržaji: posjete partnera: trgovine; kupci: restoran; poslovni sastanci; ODLAZAK IZ GRAĐEVINE: poslovni sadržaji: posjete partnera: trgovine; kupci: restoran; poslovni sastanci; UKUPNO PRIJEPODNEVNI SATI: POSLIJEPODNEVNI I VEČERNJI SATI: DOLAZAK U GRAĐEVINU: poslovni sadržaji; zanemarivo, servisne službe: trgovine; kupci, smjena radnika: restoran; dnevni obroci i večere: ODLAZAK IZ GRAĐEVINE: poslovni sadržaji: odlazak s posla: trgovine; kupci: restoran; poslovni sastanci; UKUPNO POSLIJEPODNEVNI I VEČERNJI SATI:

SUBOTOM I NEDJELJOM: o POSLIJEPODNEVNI I VEČERNJI SATI: o DOLAZAK U GRAĐEVINU: poslovni sadržaji; zanemarivo, servisne službe: trgovine; kupci, smjena radnika: restoran; dnevni obroci i večere: o ODLAZAK IZ GRAĐEVINE: poslovni sadržaji: zanemarivo, servisne službe: trgovine; kupci: restoran; večere; UKUPNO POSLIJEPODNEVNI I VEČERNJI SATI:

50 voz/h 20 voz/h 10 voz/h 50 voz/h 20 voz/h 10 voz/h 160 voz/h

5 voz/h 30 voz/h 10 voz/h 120 voz/h 20 voz/h 10 voz/h 195 voz/h

5 voz/h 30 voz/h 30 voz/h 5 voz/h 30 voz/h 30 voz/h 130 voz/h

Građevina ima prometno opterećenje za karakteristične vremenske periode: - radnim danom ujutro: 101 voz/h - radnim danom prijepodne: 160 voz/h - radnim danom poslijepodne: 195 voz/h - subotom i nedjeljom poslijepodne: 130 voz/h. Lokalna brojenja prometa Zagrebačke avenije u pravcu istoka pokazuju sljedeću vršnu prometnu potražnju: - radnim danom ujutro: 2.500 voz/h - radnim danom prijepodne: 2.300 voz/h - radnim danom poslijepodne: 2.700 voz/h - subotom i nedjeljom poslijepodne: 2.500 voz/h Ako bi se sav promet Građevine odvijao jedino i isključivo preko Zagrebačke avenije, doprinos Građevine prometnoj potražnji bio bi sljedeći: - radnim danom ujutro: 4% - radnim danom prijepodne: 7% - radnim danom poslijepodne: 7% - subotom i nedjeljom poslijepodne: 5 % Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

Provedena analiza pokazuje da je teoretski maksimalni utjecaj građevine na Zagrebačku aveniju najviše 7 %. Budući na planirane točke povezivanja mogući su i drugi pristupni koridori, pa će realan doprinos Građevine prometnoj potražnji Zagrebačke avenije u pravcu istoka biti najviše do 5 %.

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

3 Prometna zona utjecaja (PZU) Slika 1 u Uvodu pokazuje da na koridoru Zagrebačke avenije najbliža raskrižja Građevini jesu raskrižja sa Zagrebačkom cestom na zapadu i Rudeškom cestom istočno. S juga je građevini moguće prići Rudeškom cestom preko novoplaniranog odvojka Listopadske ulice.

Slika 14: Dostupnost Građevini i PZU Slika 14 pokazuje da građevina ima (ne)izravan pristup preko dva longitudinalna koridora: Zagrebačke avenije i Horvaćanske ceste i predloženu prometnu zonu utjecaja (PZU), označenu zelenim pravokutnikom. Iz pravca zapada pristupa se Zagrebačkom avenijom i Rudeškom cestom (preko Horvaćanske). Iz pravca istoka pristupa se Zagrebačkom avenijom preko raskrižja Zagrebačka avenija – Rudeška cesta, a preko Horvaćanske najbliže je Ožujskom ulicom (preko raskrižja Horvaćanska - Hrvatskog sokola) ili Rudeškom cestom (preko raskrižja Horvaćanska – Rudeška). Raskrižja na Horvaćanskoj cesti su udaljena od Građevine i između postoji niz manjih raskrižja i alternativnih pravaca preko kojih se disperzira lokalna prometna potražnja. Na Zagrebačkoj aveniji na zapadu se nalazi raskrižje Zagrebačka avenija – Zagrebačka – Petrovaradinska. To raskrižje je 580 m udaljeno od Građevine, profil kolnika Zagrebačke je tri prometna traka, uz predviđeni dodatni trak za usporenje i ubrzanje prema Građevini. Zato raskrižje Zagrebačka avenija – Zagrebačka – Petrovaradinska u smislu lokalnih prometnih procesa Građevine nema utjecaja. Raskrižje Zagrebačka avenija – Rudeška cesta predstavlja kritičnu točku glede priključenja Građevine: izlaskom iz Građevine na Zagrebačku aveniju odmah se dolazi na raskrižje (udaljeno je 250 m od Građevine; iz pravca istoka na Zagrebačkoj aveniji moguće je pristupiti Građevini preko ovog raskrižja, Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

u slučaju neke izvanredne situacije i prekid izravnog priključka na Zagrebačku aveniju, opet je moguće preko ovog raskrižja (putem Listopadske i Rudeške) pristupiti Zagrebačkoj aveniji.

Zato se za prometnu zona utjecaja (zeleni pravokutnik na slici 14) definira područje Zagrebačke avenije zapadno od raskrižja s Rudeškom cestom, kao i dio Rudeške ceste između Zagrebačke avenije i Listopadske ulice.

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

4 Prometna potražnja i prognoza PZU Određivanje područja PZU definira i prometnu potražnju: to su prometni tokovi Zagrebačke avenije. U drugom poglavlju je pokazano da su trendovi nestabilni, uz stabilnost trenda u pravcu istoka radnim danom. Iskustva prošlih studija i prometnih analiza na zagrebačkom području pokazuju, da ustaljeni rast pokazatelja prikazanih u drugom poglavlju ove analize uzrokuju rast prometa na razini 2,0 – 2,5 % godišnje. Obzirom na aktualna recesijska kretanja, ali i uz pretpostavku oporavka (što će uzrokovati privremeni nagli skok svih gradskih funkcija), realna je stopa rasta prometa na razini oko 2,0 % godišnje. Uz pretpostavku da će se Građevina realizirati u sljedeće dvije godine, u razdoblju od sljedećih 12 godina doći će do povećanja prometa za 25 – 27 % u odnosu na današnji. Oporavak gradskih funkcija znači i izgradnju/kompletiranje koridora Horvaćanske ceste koji bi još više „rasteretio“ Zagrebačku aveniju. U tom smislu izgledna su i parcijalna rješenja sjeverno od Zagrebačke avenije kroz produženje i proširenje koridora Produžene Baštijanove i Produžene Kranjčevićeve (Ivane Brlić Mažuranić). Zadnje praktično iskustvo s novim/rekonstruiranim koridorom Grad Zagreb upravo ima s Zagrebačkom avenijom iz 2006. godine. Proširenjem Zagrebačke avenije (nova kvaliteta u prometnoj ponudi) smanjila je prometnu potražnju Horvaćanske ceste za 16 %, a Ilice za 14 %. Moguća su dva scenarija: pesimistični; stagnacija gospodarskih aktivnost neće znakovitije promijeniti prometnu ponudu i potražnju ovog područja (vjerojatno će i smanjiti, što pokazuje kolebanje trendova lokalne prometne potražnje), optimistični; nova gospodarska aktivnost će potaknuti završetak već započetih važnih koridora neposredno vezanih za funkcioniranje Zagrebačke avenije (Horvaćanska, Baštijanova, I.B. Mažuranić). U oba slučaja opravdano je analizirati prometni proces na razini postojećeg vršnog opterećenja, kao mjerodavan reprezentant prometnog opterećenja.

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

5 Mjere i rješenje održivog prometnog stanja Predložena rješenja su prikazana u grafičkom prilogu. priključak na Zagrebačku aveniju s posebnim trakovima za usporenje i ubrzanje, novi priključak parcele na Listopadsku ulicu. Slika 14 je pokazala da ovakvo rješenje u (ne)izravno iskorištava ponudu dva glavna longitudinalna koridora, odnosno disperziju nove prometne potražnje Građevine. Budući da je raskrižje Zagrebačka avenija – Rudeška cesta označeno kao kritično potrebno je ispitati propusnu moć ovog raskrižja u novim uvjetima kako bi se ispitala održivost rješenja.

5.1

Propusna moć raskrižja Zagrebačka avenija- Rudeška cesta

Analiza je napravljena po metodologiji Highway Capacity Manual, preporučenoj metodologiji u hrvatskim uvjetima. Korišten je software paket Highway Capacity Software. Izlazno izvješće prikazano je u sljedećoj tablici. Prikazano je izvješće u skraćenom obliku, budući da je težište analize na propusnoj moći. Tablica 9: Analiza propusne moći raskrižja Zagrebačka avenija – Rudeška cesta HCS: Signalized Intersections Release 3.1c Inter: Zagrebacka av. - Rudeska Analyst: Elipsa - S.Z. d.o.o. Date: 05.10.2010 E/W St: Zagrebacka avenija

City/St: Proj #: Period: N/S St:

Zagreb PS-29-2010 poslijepodne Rudeska cesta

_________________________SIGNALIZED INTERSECTION SUMMARY_______________________ | Eastbound | Westbound | Northbound | Southbound | | L T R | L T R | L T R | L T R | |_______________|_______________|_______________|_______________| No. Lanes | 1 3 1 | 1 3 1 | 1 1 1 | 1 1 1 | LGConfig | L T R | L T R | L T R | L T R | Volume |170 1650 100 | 1600 250 |100 250 100 |150 100 100 | Lane Width |3.0 3.4 3.0 |3.0 3.4 3.0 |3.0 3.0 3.0 |3.0 3.0 3.0 | RTOR Vol | 0 | 0 | 0 | 0 | _______________________________________________________________________________ Duration 0.25 Area Type: All other areas ______________________________Signal Operations________________________________ Phase Combination 1 2 3 4 | 5 6 7 8 EB Left P | NB Left P Thru P | Thru P Right P | Right P Peds X | Peds X WB Left P P | SB Left P P Thru P P | Thru P P Right P P | Right P P Peds X | Peds X NB Right | EB Right SB Right | WB Right Green 59.0 12.0 16.0 29.0 5.0 Yellow 4.0 4.0 3.0 3.0 3.0 All Red 2.0 2.0 3.0 1.0 4.0 Cycle Length: 150.0 secs ____________________Intersection Performance Summary___________________________ Appr/ Lane Adj Sat Ratios Lane Group Approach Lane Group Flow Rate __________ __________ ___________ Grp Capacity (s) v/c g/C Delay LOS Delay LOS _______________________________________________________________________________ Eastbound L 209 1739 0.90 0.120 106.6 F T 2074 5099 0.88 0.407 18.9 B 26.2 C R 597 1468 0.19 0.407 9.7 A Westbound L 417 1739 0.67 0.240 59.8 E T 2660 5051 0.67 0.527 1.4 A 8.3 A R 819 1556 0.34 0.527 1.1 A Northbound L 205 991 0.54 0.207 63.0 E T 371 1795 0.75 0.207 68.9 E 64.7 E R 270 1307 0.41 0.207 56.2 E Southbound L 201 0.83 0.267 94.3 F T 479 1795 0.23 0.267 44.1 D 66.2 E R 363 1361 0.31 0.267 46.1 D Intersection Delay = 24.9 (sec/veh) Intersection LOS = C _______________________________________________________________________________

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

0,83/ 94,3/F

0,23/ 44,1/D

0,31/ 46,1/D

Zbog lakšeg razumijevanja tablice 9, osnovni rezultati: stupanj zasićenja, prosječno vrijeme čekanja i razina uslužnosti se prikazuju i grafički.

0,90/106,6/F

0,34/ 1,1/A

0,88/ 18,9/B

0,67/ 1,4/A

0,19/

0,67/ 59,8/E

0,41/ 56,2/E

0,75/ 68,9/E

0,31/ 46,1/D

9,7/A

Slika 15: Raskrižje Zagrebačka av. – Rudeška; stupanj zasićenja/prosječno vrijeme čekanja/razina uslužnosti Tablica 9 i slika 15 pokazuju u poslijepodnevnom vršnom opterećenju radnog dana da glavni pravac Zagrebačka avenija ima dobre pokazatelje. Područje interesa ove analize, a to je zapadni privoz raskrižja (u američkoj oznaci: Eastbound) ima ukupnu razinu uslužnost „C“, što je dobro za vršni sat: lijeva skretanja imaju slabu razinu uslužnosti „F“, ali to nije posljedica zagušenja (pričuva propusne moći je 10 %), već dugačkog ciklusa (C = 150 s), kretanje ravno ima visoku razinu uslužnosti „B“; uz pričuvu u propusnoj moći od 12 %, desno skretanje (a to je trak koji direktno kolidira s priključkom na Građevinu) ima najbolju razinu uslužnosti „A“ uz pričuvu u propusnoj moći od 81 %. Utjecaj Građevine je maksimalno 5 %, što zapadni privoz raskrižja, prema prikazanoj analizi, može prihvatiti i kvalitetno poslužiti. Velika pričuva u propusnoj moći traka za desno skretanje, pokazuje njegovu slabu opterećenost, što ide u prilog opravdanosti planiranog priključka Građevine na Zagrebačku aveniju Zato se može zaključiti da analiza propusne moći raskrižja Zagrebačka avenija – Rudeška cesta pokazuje da priključak Građevine na Zagrebačku aveniju predstavlja održivo prometno rješenje.

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

6 Dostupnost javnog prijevoza Na slici 16 prikazana su stajališta autobusa javnog prijevoza. Zagrebačkom avenijom odvija se intenzivan javni autobusni promet pa je povezanost Građevine tim vidom prijevoza jako dobra.

Slika 16: Stajališta javnog prijevoza (autobusa) Stajališta (na slici označna žutim krugovima) u zoni raskrižja Zagrebačka avenija – Rudeška cesta nalaze se unutar 300 m pješačenja. Stajalište zapadnije od građevine (kod raskrižja Zagrebačka avenija – Zagrebačka – Petrovaradinska) nalazi se 480 m od Građevine i predstavlja također opciju za dolazak iz pravca zapada (duži je put pješačenja, ali je kraća vožnja autobusom i izbjegava se povratno pješačenje).

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb

NARUČITELJ: GRAĐEVINA:. PROJEKT: VRSTA PROJEKTA: RAZINA OBRADE OZNAKA PROJEKTA:

Zaključak 1. Na k.č.br. 6640/2 k.o. Rudeš, koja se nalazi uz južni kolnik Zagrebačke avenije oko 250 m zapadnije od raskrižja Zagrebačka avenija – Rudeška cesta, planira se graditi poslovni objekt (Građevina). 2. Dobra dostupnost podataka o prometnoj potražnji Zagrebačke avenije omogućuje analizu različitih trendova (radni dan, subota, nedjelja). Namjena građevine predmnijeva analizu radnog dana kao mjerodavnog razdoblja za analizu. 3. Ostali mikro- i makro-pokazatelji i izvori, relevantni za procjenu trenda prometne potražnje, pokazuju da se po optimističnom scenariju može očekivati rast; u tom slučaju realna je izgradnja i rekonstrukcija okolnih longitudinalnih koridora, što bi rasteretilo Zagrebačku aveniju. U pesimističnom scenariju, došlo bi do kolebanja u trendovima rasta prometa. Zato je opravdano postojeću vršnu prometnu potražnju promatrati kao mjerodavno prometno opterećenje. 4. Doprinos Građevine prometnoj potražnji nije veći od 5 %. 5. Prometnu zonu utjecaja (PZU) definira područje Zagrebačke avenije zapadno od raskrižja s Rudeškom cestom, kao i dio Rudeške ceste između Zagrebačke avenije i Listopadske ulice. 6. Predlaže se povezivanje Građevine na cestovnu prometnu mrežu: - priključak na Zagrebačku aveniju s posebnim trakovima za usporenje i ubrzanje, - novi priključak parcele na Listopadsku ulicu. 7. Kritična točka u predloženom rješenju je raskrižje Zagrebačka avenija – Rudeška cesta. Analiza popusne moći pokazuje da predloženi priključak Građevine na Zagrebačku aveniju predstavlja održivo prometno rješenje 8. Stajališta autobusnog javnog prometa nalaze se unutar 300 m pješačenja pa je dobra povezanost i tim vidom prometa.

7 Popis grafičkih priloga 1. Pregledna situacija 2. Idejno prometno rješenja

Elipsa - S.Z. d.o.o., Zagreb