Serta Bednja
NEPUŠENJE najveći iskorak prema zdravlju i neovisnosti
JAČANJE KAPACITETA
ZA PREVENCIJU I
REHABILITACIJU OVISNOSTI U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI
IMPRESSUM
NASLOV BROŠURE: NEPUŠENJE – NAJVEĆI ISKORAK PREMA ZDRAVLJU I NEOVISNOSTI
IZDAVAČ: Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije
RAVNATELJ: Marin Bosilj, dipl. san. ing.
ILUSTRACIJE: Učenici OŠ Varaždinske županije
UREDNIŠTVO:
• mr. Irena Stipešević Rakamarić, dr. med., spec. javnog zdravstva, subspec. iz adiktologije
• Mirjana Vincek Škvorc, klinički psiholog, psihoterapeut RT
• Andreja Vincek, mag. psihologije
• Andreja Kolačko, mag. sestrinstva
GRAFIČKA PRIPREMA I TISAK: ACT Printlab
NAKLADA: 150 KOMADA
LEON ROGINA, mentorica Sandra Crnković, V OŠ Varaždin
UVODNE RIJEČI O PUŠENJU
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje. Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.3 milijuna posljedica izloženost nepušača duhanskom dimu.
Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti. Izloženost duhanskom dimu ugrožava i zdravlje nepušača, a osobito šteti zdravlju djece.
Proširenost pušenja
U Republici Hrvatskoj je skoro svaka treća odrasla osoba pušač. Procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire oko 9 000 ljudi, što je svaka peta umrla osoba. Zadnje istraživanje u Hrvatskoj provedeno na odrasloj populaciji (15 i više godina), koje je uključivalo i naviku pušenja je Europska zdravstvena anketa (EHIS), a koje se provodi u zemljama članicama EU te je provedeno 2019. godine. Prema dobivenim podatcima, 22,1% odraslih stanovnika su svakodnevni pušači, i to 25,6% muškaraca i 19,5% žena. Povremeno puši 3,6% stanovnika, dok 74,3% stanovnika ne puši.
Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga (ESPAD) među učenicima je međunarodno istraživanje koje se od 1995. godine svake četiri godine provodi među 15-16 godišnjacima u zemljama Europe, uključujući
Hrvatsku. Prema podacima te studije koju u Hrvatskoj provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se bilježi pad prevalencije pušenja ikad u životu, od 2011. godine (sa 70 % na 54 %). Međutim, prevalencija pušenja adolescenata u Hrvatskoj i dalje je viša u odnosu na ESPAD prosjek.
Hrvatska je među zemljama s najvećom prevalencijom svakodnevnog pušenja adolescenata u posljednjih 30 dana (19 %), nalazi se na drugom mjestu ljestvice ESPAD zemalja, iza Bugarske (22%).
Čak 69% učenika u Hrvatskoj je izjavilo kako su im cigarete prilično ili vrlo lako dostupne te je Hrvatska prema percepciji dostupnosti cigareta iznad ESPAD prosjeka.
Kako pušenje oštećuje
srce i krvne žile
Pušenje je jedan od glavnih čimbenika rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila i to posebice srčanog udara, moždanog udara i bolesti periferne cirkulacije.
Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su:
povišenja krvnog tlaka
• Katran – s drugim sastojcima dovodi do upalnih promjena i oštećenja na unutarnjim stijenkama krvnih žila, povećava vjerojatnost zgrušavanja krvi i razvoja ateroskleroze. Snižava HDL kolesterol, tzv. „dobar kolesterol“
• Ugljični monoksid – pospješuje stvaranje –ugrušaka u krvotoku, 200 puta brže se veže uz hemoglobin nego kisik, što znatno smanjuje opskrbu organizma kisikom, a osobito je štetno za osobe sa srčanim bolestima
Ključne činjenice o štetnom djelovanju
duhana na srce i krvne žile
• U svijetu od bolesti srca i krvnih žila umire više ljudi nego od bilo kojeg drugog uzrok smrti, a isto tako i u Hrvatskoj
• Pušenje i pasivna izloženost duhanskom dimu uzrok su oko 17% svih smrti od bolesti srca i krvnih žila u svijetu, što je oko 3 000 000 osoba
• Duhan je drugi vodeći uzrok bolesti srca i krvnih žila, nakon visokog krvnog tlaka
• Rizik za koronarnu bolest srca je 25% veći u žena koje puše, nego u muškaraca pušača
• Za svaku popušenu cigaretu rizik od ne-fatalnog srčanog udara se povećava za 5,6%, a vrijedi i za pušače koji popuše samo jednu do dvije cigarete dnevno
• Pušači imaju 2–4 puta veću vjerojatnost razviti koronarnu bolest srca ili moždani udar nego nepušači
• Nepušači izloženi duhanskom dimu imaju 25-30% povećani rizik od razvoja srčano-žilnih bolesti
Povoljni učinci
prestanka pušenja na
srce i krvne žile
• Nakon 20 min puls i krvni tlak počinju se snižavati
• Unutar 12 sati razina ugljičnog monoksida dolazi u granice normalnih vrijednosti
• U roku od 2 do 12 tjedana poboljšat će se cirkulacija krvi, što će olakšati hodanje i trčanje
• Nakon godine dana rizik za srčani udar bit će dvostruko manji nego u pušača
• Unutar 5 do 15 godina rizik od moždanog udara postaje jednak kao kod nepušača
• Nakon 15 godina rizik za srčani udar postaje jednak kao u osoba koje nikad nisu pušile
Cigarete su jedini proizvod (legalna droga) koji može izazvati smrt ako se primjenjuje „prema uputama“. Smatra se kako pušenje odnosi više života nego ZAJEDNO alkohol, heroin, kokain, samoubojstva, ubojstva, požari, prometne nezgode i AIDS. Također kažu kako pušenje u svijetu odnosi ljudi kao na jednom Titanic-u svakih 78 minuta.
LEA BRUSAR, mentorica Ljubica Pokupčić, OŠ Izidora Poljaka D. Višnjica, PŠ J.E.Drašković Cvetlin
DUHANSKI DIM
Duhanski dim je plinovita smjesa raznih kemijskih tvari koje nastaju nepotpunim izgaranjem lišća duhana na temperaturi 835-884 °C, a u uvjetima siromašnim kisikom i bogatim vodikom. U duhanskom dimu ima preko 4000 različitih tvari, od kojih se najštetnijima smatraju nikotin, ugljični monoksid i katran, a djeluju
• PODRAŽAJNO – nikotin podražuje nikotinske receptore
• TOKSIČNO – npr. CO i katran
• KANCEROGENO – maligne bolesti ( rak) –poglavito u dišnom i probavnom sustavu
• PSIHOAKTIVNO - izaziva ovisnost (nikotin)
• IMUNOSUPRESIVNO – blokirajući cilijarni aparat koji ima funkciju odstranjivanja štetnih sastojaka i mikroba u respiratornom sustavu.
Pušenje duhana smanjuje plodnost u žena jer blokira i usporava rad cilija( trepetljika) na stanicama sluznice jajovoda, a koje su važne za implantaciju, a sužavanjem krvnih žila posteljice kod trudnica smanjuje dotok krvi u fetus te utječe na smanjenu porođajnu težinu, i niz drugih zdravstvenih rizika za fetus o čemu se govori u posebnom poglavlju.
Nikotin iz duhanskog dima, odgovoran je za stvaranje ovisnosti o pušenju/ ovisnosti o nikotinu djelujući posredstvom nikotinskih receptora u mozgu, a aktivacijom parasimpatikusa i posljedičnim otpuštanjem dopamina i serotonina izaziva ugodu i zadovoljstvo.
Može djelovati kao stimulator ili sedativ, što zavisi od pušačkog staža i količine popušenih cigareta. Nakon izlaganja nikotinu, u tijelu se počinje lučiti hormon kortizol i adrenalin koji povisuju krvni tlak, ubrzavaju srčani ritam i disanje, dolazi do naglog otpuštanja glukoze u krv, dok gušterača smanjuje lučenje inzulina, tako da pušači imaju uvijek blago povišen šećer u krvi, što dovodi do poremećaja metabolizma i gubitka apetita. Veće doze nikotina imaju pak sedativan učinak (pad koncentracije i sposobnosti pamćenja).
Katran
Ljudi puše zbog djelovanja nikotina na mozak, a umiru od posljedica koje izaziva katran. Katran je proizvod suhe destilacije lišća duhana i tijekom uvlačenja duhanskog dima kondenzira se u ljepljivu, sirastu masu u plućima. To je vrlo kancerogena materija. Osoba koja dnevno puši jednu kutiju cigareta, na godišnjem nivou «sipa» jednu šalicu katrana u svoj pluća.
Ugljični monoksid
To je otrovni plin, bez boje, mirisa i okusa. Izaziva ubrzan rad srca i uzrokuje nedostatak zraka, veže se za eritrocite i ometa normalan prijenos kisika kroz krv. Krv «težih» pušača ima čak 15% ugljičnog monoksida umjesto kisika.
Amonijak
To je otrovan plin, neugodnog mirisa, pojačava nikotinsku ovisnost, a pušača čini podložnijim virusnim infekcijama.
Benzen
Bezbojan, aromatski ugljikovodik kancerogena je tvar koja se dovodi u vezu s nastankom leukemije.
Kadmij
Otrovan je metal koji oštećuje bubrege, jetra, mozak, izaziva visok krvni tlak.
Olovo
Otrovan je teški metal koji izaziva oštećenje bubrega, mozga i živčanog sustava i eritrocita. Kod beba i male djece izaziva razvojne deformacije i probleme s učenjem.
JULIJA
Pušenje i mentalno zdravlje
Pušenje cigareta jedan je od najrasprostranjenijih oblika ovisnosti na svijetu, a njegovu štetnost po fizičko zdravlje već svi znamo. Međutim, pušenje također ima duboke psihološke korijene, a razumijevanje tih aspekata može biti ključ u procesu prestanka.
JAGARINEC JANŽEK, mentorica Ljubica Pokupčić, OŠ Izidora Poljaka D. Višnjica, PŠ J.E.Drašković Cvetlin
Ovisnost: Bihevioralna
i
psihološka dimenzija
Dim iz e- cigareta sadržava i čitav niz drugih toksičnih sastojaka i opasnosti po zdravlje:
• Tipičnom uporabom e-cigarete stvara se aerosol koji, uz nikotin, najčešće uključuje: glikole, aldehide, hlapljive organske spojeve (VOC), policikličke aromatske ugljikovodike (PAH), specifične duhanske nitrozamine (TSNA), glioksal, metilglioksal, diacetil, acetol, metale, silikatne čestice i druge elemente
• Uz to, tipičnom uporabom e-cigarete su razine i broj poznatih toksičnih tvari i spojeva u aerosolu ipak bitno niži nego u duhanskom dimu konvencionalnih cigareta, uz izuzetak nekih specifičnih za elektroničke sustave poput glikoksala. No, razine nekih toksičnih tvari u aerosolu poput olova, kroma, nikla i
formaldehida kod različitih proizvoda se mogu jako razlikovati, pa čak doseći i više razine od onih u duhanskom dimu
• S obzirom na relativno nedavnu pojavu e-cigareta, dokazi o njenom utjecaju na razvoj mnogih bolesti, naročito malignih, neće biti dostupni još godinama ili čak desetljećima; međutim, dokazi koji se temelje na procjeni kemijskih spojeva u otopinama i aerosolu iz e-cigarete ukazuju na potencijalnu citotoksičnost nekih otopina (koncentracija i broj različitih okusa u otopini), što bi trebalo izazvati zabrinutost i oprez radi uporabe e-cigareta kod trudnica
• Nikotinska trovanja tekućinom kod djece i ozljede povezane s uređajima
Iako nikotin u cigaretama stvara fizičku ovisnost, pušenje je također duboko ukorijenjeno u psihološkom ponašanju. Ovisnost o nikotinu često se kombinira s emocionalnim vezama koje ljudi stvaraju prema pušenju.
Pušenje postaje ritual koji donosi osjećaj smirenosti ili kontrole u stresnim situacijama. Taj osjećaj "oslobađanja" može biti vrlo teško prevladati jer je povezan s emocionalnim potrebama – poput smanjenja stresa i borbe protiv tjeskobe pa čak i socijalnim interakcijama.
Psihološki mehanizmi:
• Upravljanje stresom: Pušači često koriste cigarete kao način da se nose sa stresom, anksio-
znošću ili depresijom. Nikotin ima kratkoročni efekt smanjenja stresa, ali dugoročno može pogoršati mentalno stanje.
• Ritual i rutina: Pušenje se često povezuje s određenim rutinama i navikama. Mnogi pušači su vezani za specifične situacije kada puše kao što su pauze na poslu ili društvena okupljanja.
• Emocionalna podrška: Osobe koje puše mogu doživljavati cigarete kao "prijatelja" koji ih razumije i pomaže im da se nose s emocijama poput tuge, dosade ili nesigurnosti.
Psihološke posljedice pušenja
Pušenje ne ostavlja samo fizičke tragove na zdravlju, nego također negativno utječe na mentalno zdravlje i emocionalnu stabilnost. Dugi niz godina izlaganja nikotinu može dovesti do promjena u raspoloženju, sposobnosti suočavanja sa stresom i socijalnoj interakciji.
Negativni utjecaji:
• Povećan rizik od anksioznosti i depresije: Iako cigarete mogu privremeno smanjiti osjećaj stresa, dugoročno pušenje povećava rizik od razvoja mentalnih poremećaja kao što su anksioznost i depresija.
• Problemi s koncentracijom i pamćenjem: Dugotrajno pušenje može uzrokovati smanjenje kognitivnih funkcija, uključujući probleme s koncentracijom, pamćenjem i donošenjem odluka.
• Smanjenje samopouzdanja: Pušači mogu razviti osjećaj srama ili krivnje zbog svoje ovisnosti što može negativno utjecati na njihov doživljaj samopouzdanja i vrijednosti.
• Ometanje zdrave prilagodbe na tugu: Iako pušači osjećaju trenutno olakšanje od tuge, dugoročno korištenje nikotina može ometati adaptivne koristi tuge. Liječenje emocija nikotinom može umanjiti sposobnost prirodnog emocionalnog oporavka, slično kao što prekomjerno korištenje opioida može povećati osjetljivost na bol.
Psihološki faktori u procesu prestanka pušenja
Prestanak pušenja je psihološki izazov jer uključuje suočavanje s fizičkom ovisnošću, emocionalnim vezama prema cigaretama i stresom koji nastaje uslijed prestanka. Ipak, mnogi ljudi koji prestanu pušiti izvještavaju o poboljšanju mentalnog zdravlja, uključujući smanjenje anksioznosti i depresije, kao i povećanje općeg zadovoljstva životom.
Ključni psihološki faktori:
• Motivacija: Jak motivacijski faktor, bilo zbog zdravlja, obitelji ili financijskih razloga može značajno povećati šanse za uspješan prestanak pušenja. Pozitivan mentalni okvir i vjerovanje u vlastitu sposobnost mogu biti ključni.
• Suočavanje s izazovima: U procesu prestanka važno je razviti strategije suočavanja s iskušenjima i stresom bez vraćanja pušenju.
Tehnike poput dubokog disanja, meditacije ili fizičke aktivnosti mogu biti od pomoći.
• Podrška i zajedništvo: Socijalna podrška, bilo od obitelji, prijatelja ili stručnjaka, može učiniti veliku razliku u procesu prestanka. Grupa za podršku ili terapija također može biti korisna.
Prevencija pušenja:
edukacija
i svijest
Psihološki aspekti pušenja ukazuju na važnost obrazovanja i prevencije već od najranije dobi. Mladi ljudi, koji još nisu razvili čvrste mehanizme suočavanja sa stresom i emocijama, mogu biti osjetljiviji na utjecaj pušenja. Edukacija o negativnim psihološkim i fizičkim posljedicama pušenja može pomoći u smanjenju broja novih pušača.
Preventivni pristupi:
• Razvijanje vještina suočavanja s emocijama: Edukacija mladih ljudi o zdravim načinima suočavanja sa stresom, tugom i anksioznošću može smanjiti privlačnost pušenja.
• Promocija zdravih navika: Poticanje fizičkih aktivnosti, kreativnih hobija i socijalnih vještina može pomoći mladim ljudima da izgrade pozitivne navike koje smanjuju potrebu za pušenjem.
O ILUSTRACIJAMA ZA BROŠURU
Ilustracije za ovu brošuru nastale su 2022./2023. godine u sklopu projekta
CARDIAB PROTECT – prevencija kroničnih nezaraznih bolesti usvajanjem zdravog životnog stila, financiranog iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstva zdravstva.
Naime u sklopu tog projekta , u proljeće 2023. godine, raspisan je natječaj za najbolje likovne radove učenika OŠ Varaždinske županije.
Povjerenstvo Zavoda za javno zdravstvo
Varaždinske županije u partnerstvu s Varaždinskom županijom izabralo je i nagradilo autore deset najljepših radova povodom Svjetskog Dana nepušenja 31. svibnja 2023. godine uz organizaciju prigodne javne tribine i izložbe likovnih radova u Varaždinskoj županiji.
Nastavno na te aktivnosti, u 2024. godini provodio se projekt JAČANJE KAPACITETA ZA PREVENCIJU I REHABILITACIJU OVISNOSTI U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI, financiran od strane Ministarstva zdravstva i u sklopu tih aktivnosti izrađena je i ova brošura s namjerom da pomognemo mladima da nikad ne počnu pušiti, a pušačima da prestanu pušiti. Pomoć u prestanku pušenja zavod za javno zdravstvo
Varaždinske županije pruža i kroz periodičku organizaciju grupe podrške za odvikavanje od pušenja –tzv. ŠKOLA NEPUŠENJA, o kojoj se više govori u istoimenom tekstu.
Kao ilustracije korišteni su likovni radovi učenika iz 2023. godine.
KAJA ĐURAS, mentorica Ruža Grđan, OŠ Metel Ožegović Radovan
