Divinfo 9 web

Page 1

ISSN 1848-4816

DIVinfo travanj / svibanj 2013. br. 9.

VIZIJA KAO PREDUVJET

USPJEHA

www.divgroup.eu


RIJEČ UREDNICE Dobrodošli na stranice novog broja DIV časopisa. U ovom broju donosimo stručne tekstove o antikorozivnoj zaštiti, kao i razgovor sa Emilijom Čavar, glavnom projektanticom u Odjelu ugovornog projektiranja Službe projektiranja i konstruiranja. Kao izlagači bili smo prisutni na sajmovima u Stuttgartu i St. Petersburgu gdje smo izlagali široki asortiman vijčane robe. Također smo bili izlagači konferencije Dani prometnica 2013. na pozivnom predavanju HŽ Infrastrukture. Ugovorili smo isporuke u Južnoafričku Republiku i St. Petersburg te time potvrdili sve veću potražnju DIV vijčane robe i izvan granica Europe u što se možete uvjeriti u tekstovima koji slijede. Iz Brodosplita Vam donosimo sasvim malu, a opet veliku priču sa glavnim akterom priče Antom Smoljom, svestranim škveranom u Odjelu kontrole kvalitete u radionici Predmontaže, člana Gradskog zbora Brodosplit i dobrovoljnog darivatelja krvi. Velika priča dolazi također u obliku priznanja m/v “Arethusa”, brod koji je sišao s navoza BSO-a 2007. godine, proglašen je u Conde Nast Traveleru, jednoj od vodećih svjetskih turističkih publikacija,

2 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.

najboljim malim kruzerom na svijetu u 2013. godini. U težim gospodarskim prilikama i neprilikama i crnim bojama koje neprestano vrište iz svih mogućih medija, ponosni smo da unutar DIV grupe velikih priča ne nedostaje čemu u prilog ide i humanitarna akcija pod pokroviteljstvom DIV grupe i moto kluba Fjaka čija smo prikupljena sredstva donirali onima kojima su najpotrebnija – a to su djeca centra Juraj Bonači. Uprava DIV grupe odlučila je također raspisati natječaj za donacije čiji uvjeti se nalaze na službenim stranicama (www.divgroup.eu) kao i na društvenim stranicama grupe te se prvi krug valoriziranja planira za svibanj 2013. Stremimo biti prepoznatljivi - iz navedenog razloga unutar grupe odlučeno je biti drugačiji, inovativniji i dati mogućnost svima sa idejama da sudjeluju u procesu stvaranja korporativnog imidža. Globalni trendovi nalažu konstantno promišljanje o komunikaciji između kompanija i kupaca te DIV grupa upravo u ovoj komunikaciji prepoznaje svoju snagu. Prije svega mislimo da postojimo na tržištu regije, kao i na onom globalnom iz razloga jer znamo da su krajnji potrošači oni koji daju smisao i vrijednost naših proizvoda.

Sigurna sam da ćete u bogatom sadržaju ovoga broja naći temu koja će Vas inspirirati, koja će osvježiti neke ideje i stvoriti nove ciljeve. Uz pozdrave do sljedećeg broja,

Lidija Belanić Kušić, Voditeljica odjela marketinga


POTPISAN UGOVOR

Darko PapPO ČLAN UPRAVE

Potpisan ugovor o kupnji Brodograđevne industrije Split

BRODOSPLIT članica DIV GRUPE

Ugovor o kupnji i prijenosu dionica Brodograđevne industrije Split d.d. potpisan je 28. veljače 2013. godine u Banskim dvorima. U ime Republike Hrvatske i ostalih imatelja dionica, Ugovor je potpisao ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, u ime DIV Brodogradnje predsjednik Uprave Tomislav Debeljak te u ime DIV d.o.o. član uprave Darko Pappo. Ovim potpisom, završava se dugotrajno razdoblje otkada se

tvrtka DIV javila na natječaj i ponudila najbolje uvjete za opstanak Brodosplita. Ugovor, između ostalog sadržava dinamiku plaćanja troškova restrukturiranja tijekom pet godina uz dodatak, da je tvrtka DIV Brodogradnja odmah po potpisu ugovora uplatila predviđenih 3,7 milijuna kuna i time ispunila prvu ugovornu obavezu kupca prema AUDIO-u. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak naglasio je da je i Europ-

ska komisija 20. veljače potvrdila i prihvatila plan restrukturiranja i nacrt privatizacijskog ugovora za Brodosplit što je bio preduvjet za potpisivanje ugovora. Tomislav Debeljak je istaknuo da uz obveze iz Ugovora, stoji i moralna obveza da damo sve od sebe kako bi se spasio Brodosplit, izrazivši pritom uvjerenje u uspjeh. Josip Jurišić, Odjel za odnose s javnošću

3 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.


ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA

Majstori boje

Elegancija pokreta, stil, boje, crvena, žuta, siva, crna, narančasta: devet je linija potezima kista ‘nepoznati’ umjetnik nacrtao po cijelom brodu. Već su mnogi i prije prve vožnje primjetili novu ljepoticu na morskom horizontu. Uz pitanje, kojim je to umjetnicima pošlo za rukom od jahte napraviti pravo ploveće likovno remek-djelo? Odgovor glasi: djelo je to radnika Brodosplita-Antikorozivne zaštite. Iz postojećeg 3D modela broda izvukli su potrebne mjere, koje su potom ‘traseri’ prenijeli na brodsku

4 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.

oplatu, a zatim je obavljeno ljepljenje zaštitnih traka, odnosno štrikanje. Gotovo kilometar i pol trake i četiri tisuće litara kita te dvije tisuće i 100 litara boje potrošeno je da bi jahta ‘’Joy Me’’, srpskog biznismena Philipa Zeptera, zabljesnula punim sjajem. Samo je to jedan dio iz bogatog proizvodnog programa kojim se bavi Brodosplitova tvrtka Antikorozivna zaštita d.o.o., a uključuje brodske čelične konstrukcije, krovne konstrukcije (Spaladium Arena), yachting program, stupove vjetroelektrana, remont i radove

na uređenjima brodskih interijera i eksterijera. Osnovni proizovod je brod koji mora biti siguran, trajan, učinkovit i pouzdan na moru i u luci, a upravo vrijedne ruke majstora boje ispunjavaju tražene zahtjeve. Posljednji projekt na kojem rade su dva ‘heavy liftera’, sa zahtjevom nizozemskog brodovlasnika tvrtke Jumbo da u sljedećih 20-ak godina brod ima što minimalnije potrebe za održavanjem pa je obrada čelika na vrlo visokoj razini, te projekt bojanja lučkih odbojnika za Njemačkog naručitelja.


Osnovni proizovod je brod koji mora biti siguran, trajan, učinkovit i pouzdan na moru i u luci, a upravo vrijedne ruke majstora boje ispunjavaju tražene zahtjeve.

U sedam moderno opremljenih hala, pet za bojanje i sušenje boje brodskih sekcija i konstrukcija većih gabarita, jednu polivalentnu za bojanje ili pjeskarenje brodske opreme i cjevovoda i jednu za pjeskarenje brodskih sekcija i konstrukcija većih gabarita, ukupne površine 4500m2, svakodnevno se obavlja zahtjevan posao antikorozivne zaštite svih brodskih sekcija i čeličnih konstrukcija. Osim navedenoga, antikorozivna ima odvojen i jedan manji kabinet za pjeskare i bojanje kod zapadnog ulaza u brodogradilište, te kabinet

i prostoriju za bojanje kod ‘stolara’, odnosno Nemetalne opreme d.o.o. Hale su opremljene mobilnim uređajima za ventiliranje prostora sa sustavom odvajanja prašineventilatori multicikloni, i mobilnim uređajima za odvlaživanje prostoraventilatori odvlaživači. U svom radu koriste se visokotlačnim pumpama i tlačnim posudama za nanošenje boje, te specijalnim zračnim alatima za pripremu površine (čelik, aluminij, nehrđajući čelik).

prema ISO 8501, nanošenje sustava premaza prema ISO 12944, kontrolu izvođenja radova antikorozivne zaštite prema NS 476 uz FROSIO certificirane inspektore, nanošenje pasivne zaštite od požara (od C30 do H120) prema BS 476/479 te nanošenje filera, brušenje i lakiranje do tražene finoće i ravnosti svih površina na brodovima, jahtama i ostalim čeličnim konstrukcijama. Josip Jurišić, Odjel za odnose s javnošću

Potrebno je naglasiti pripremu površine pjeskarenjem i brušenjem

5 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.


INTERVIEW EMILIJA ČAVARa

U nastavku vam donosimo interview sa Emilijom Čavara, glavnom projektanticom u Odjelu ugovornog projektiranja Brodosplita. Diplomirana inženjerka brodogradnje Emilija Čavara glavni je projektant u Odjelu ugovornog projektiranja Službe projektiranja i konstruiranja. Zamolili smo je za kraći razgovor. Mogu li Vas pitati koliko imate godina? - Naravno. Četrdeset osam. Što ste po struci? - Dipl. ing. brodogradnje. Otkada radite u Brodosplitu? - Od 2001. godine Na kojem radnom mjestu? - Trenutno radim na mjestu glavnog projektanta antikorozivne zaštite. Službu sam započela u Odjelu opremanja broda. Zatim sam radila kao rukovoditelj tehičke službe AKZ-a, a sada sam glavni projektant i certificirani FROSIO inspektor AKZ-a. Jedna ste od 321 pripadnice ‘ljepšeg spola’ u većinski, ‘muškoj’ kompaniji. Ako se slažete, žene u

6 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.

Brodosplitu imaju ravnopravne mogućnosti kao i muškarci? - Slažem se u potpunosti. Unatoč samo 10% žena od ukupnog broja radnika, kolegice u Brodosplitu zauzimaju rukovodeće i odgovorne funkcije. One su u daleko zahtjevnijem položaju od muških kolega, jer uz poslovne obveze moraju ispuniti i sve druge obveze koje se u našem društvu percipiraju kao ‘ženske’ (majčinstvo, obveze vezane uz domaćinstvo i kućanske poslove i sl.). U Odjelu ugovornog projektiranja radi pet glavnih projektantica od ukupno 14. Kako izgleda vaš uobičajeni radni dan? - Osim projekata na kojima trenutno radimo i praćenja tekućeg poslovanja, moj su posao svi novi projekti, koje je potrebno adekvatno obraditi i iskalkulirati. Vodim pregovore s predstavnicima kupaca kojima gradimo brodove u Brodosplitu, potencijalnim kupcima, proizvođačima boje i registrima. Dio posla se odnosi i na obavezno praćenje svih novih

propisa i implementacija istih na novim projektima, što u konačnici ima utjecaj na ukupnu cijenu nekog novog proizvoda. Upravo je pitanje kvalitete antikorozivne zaštite jedna od glavnih tema naših razgovora, jer značajno utječe na trošak održavanja brodova u eksploataciji. Također bih voljela istaknuti da je Brodosplit među prvima u Hrvatskoj, ali i Europi izradio Coating Technical File. To je dokument koji propisuje sve o pripremi strukture, površine i bojanju u tankovima balasta. Dokument mora biti odobren od registra koji nadzire izgradnju broda, a dalje služi brodovlasniku i registru za nadzor i održavanje kvalitete boje u tankovima balasta. Kod nadzora projekta, a kao obvezu prema registru koristimo znanja naših, škverskih FROSIO inspektora. Inače bismo morali angažirati nekog vanjskog inspektora, što znatno povećava ukupne troškove u izgradnji broda. Spomenuli smo heavy liftere, sofisticirane brodove kakvi


još nisu građeni u hrvatskim brodogradilištima. Riječ je o tržišnoj niši koja predstavlja strateški cilj Brodosplita. Koje posebnosti biste istakli na ‘heavy lifterima’? - Uza sve neobičnosti s kojima se susrećem u radu, možda je za realizaciju najzahtjevniji dio koji se odnosi na obradu čelika. Na “heavyjima“ su, prema ugovoru s kompanijom Jumbo, propisani puno opsežniji AKZ radovi nego li je uobičajeno. Gotovo kao da se radi o postrojenjima u prehrambenoj ili farmaceutskoj industriji.

Kod odabira brodogradilišta, za gradnju ovih brodova, prema riječima čelnika Jumba, presudila je kvaliteta koju Brodosplit isporučuje. Prema nagradama, ali i prema iskustvima poslije, ispada da radimo najbolje brodove na svijetu? Koliko vam znače te nagrade? - Djeluju stimulativno. Svi sudjelujemo u gradnji, pa nam je drago kada struka prepozna naš rad, odnosno odličan Brodosplitov proizvod. Budući da je Brodosplit zadnjih godina radio potpuno nove projekte, poput broda za prijevoz

voćnog soka i/ili putničkog broda, a sada i brodove dizalice, stignete li se baviti i nekim svojim hobijima? Svi koji radimo u škveru, znamo koliko nam se posao ‘uvuče pod kožu’. - Obožavam raditi u vrtu. U okolici Splita imam mali vrt s nasadima maslina, šljiva, trešnji, limuna, jabuka i badema. Kad god uhvatim slobodnog vremena, provedem ga u prirodi i tada se nakratko odmorim od obaveza. Josip Jurišić, Odjel za odnose s javnošću

ARETHUSA

najbolji

mali kruzer na svijetu Na adresu Brodosplit-BSO-a stiglo je ovih dana veliko priznanje: m/v “Arethusa”, brod koji je sišao s navoza BSO-a 2007. godine, proglašen je u Conde Nast Traveleru, jednoj od vodećih svjetskih turističkih publikacija najboljim malim kruzerom na svijetu u 2013. godini. Odabir je, što je još važnije, rezultat glasovanja čitatelja Conde Nast Travelera, većinom ljudi koji se profesionalno bave turizmom ili su istinski zaljubljenici u putovanja

svijetom. “Arethusa”, odnosno Novogradnja 509, posljednji je iz serije od tri broda za krstarenje koje je BSO 2005. godine ugovorio s američkim naručiteljem, tvrtkom Grand Circle River Cruise Line LLC iz Bostona (jedna od vodećih američkih tvrtki s ponudom inozemnih turističkih aranžmana). Brod s gazom 3 m, dužine 59 m, širok 10,68 m i visok 4,50 m do glavne palube, ostvaruje brzinu od 13,60 čvorova.

Danas sva tri broda plove na relaciji Split-Atena u turističkim programima ‘’Skriveni dragulji dalmatinske i grčke obale’’. Programi su namijenjeni grupama od maksimalno 25 osoba (iako 27 putničkih kabina može primiti do 52 putnika), te s posadom od čak 21 člana, što dodatno svjedoči o ekskluzivitetu ovakve turističke ponude. Josip Jurišić, Odjel za odnose s javnošću

7 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.


Novogradnja 520

U Brodosplit - Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o. (BSO), 7. prosinca 2012. godine u more je položena Novogradnja 520, brod za nautički turizam izgrađen za domaćeg naručitelja, obrt ‘’Brodarstvo’’ iz Krila Jesenice. Riječ je o izradi čeličnog trupa i

nadgrađa za brod duljine 45 metara, širine 9.1 metar i gaza u punom opterećenju 2.4 metra.

za nautički turizam, ugovorenog za domaćeg naručitelja tvrtku ‘’Pučanin’’ iz Jesenica.

Osim ovog posla, brodograditelji škverske ‘specijalne’ rade i na izradi čeličnog trupa i nadgrađa Novogradnje 521, također broda

Josip Jurišić, Odjel za odnose s javnošću

520, kao prva iz ‘svojevrsne serije’ brodova za nautički turizam, brodograditelji škverske ‘specijalne’ rade i na izradi čeličnog trupa i nadgrađa Novogradnje 522, također ugovorene za domaćeg naručitelja, te je najavljeno i novo potpisivanje ugovora za gradnju još jednog broda sličnih karakteristika.

Novogradnja 521

U Brodosplit - Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o. (Brodosplit-BSO), 19. veljače 2013. godine, sa zatvorenog navoza broj 5 porinuta je Novogradnja 521, brod za nautički turizam koji se gradi za domaćeg naručitelja, obrt ‘’Pučanin’’

8 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.

iz Krila Jesenice. Riječ je o izradi čeličnog trupa i nadgrađa s opremanjem strojarnice i krmenog prostora, za brod duljine 37,4 metra i širine 8,20 metara. Nakon što je u prosincu 2012. godine isporučena Novogradnja

Svi ovi ugovori, nakon kruzera građenih za tržište SAD-a u razdoblju od 2006.-2008. godine i prošlo ljeto isporučene luksuzne motorne jahte, daljnji su iskorak Brodosplit –BSO-a na tržište komercijalnih turističkih brodova za domaće naručitelje. Josip Jurišić, Odjel za odnose s javnošću


FEŠTA BRODOSPLIT

Brodosplitova fešta razveselila škverane U novu eru poslovanja Brodosplit je ušao s gotovo cjelodnevnom feštom. Subota, 9. ožujka bila je rezervirana za slavlje škverana u organizaciji novoga vlasnika, tvrtke DIV i moto-kluba Fjaka. Već od podneva, unatoč ne baš najsretnijim vremenskim uvjetima, prvi su se znatiželjnici počeli okupljati na parkiralištu uz zapadni ulaz u škver, a zajedno s njima na posao su prionuli kuhari i pečenjari kako bi porcije janjetine, fažola iz ‘škverske teće’ i pečenoga vola bile na vrijeme pripremljene za sve goste. U ranim poslijepodnevnim satima, kad se zabavi pridružio i novi predsjednik Uprave Brodosplita d.d. Darko Pappo, veliki je šator gotovo postao pretijesan za sve sadašnje i bivše škverane koji su došli poželjeti novome vlasniku uspjeh u teškom poslu restrukturiranja, ili se jednostavno ugodno zabaviti uz dobru glazbu i dobru spizu. Tom prigodom Darko Pappo je naglasio da nema otezanja s mjerama reorganizacije jer svako odugovlačenje znaći nove

gubitke - Ne mislim pritom samo na otkaze. Tu čemo poštovati i zakonsku proceduru i kolektivni ugovor, te ćemo nastojati pronaći najbolji put za sve. Radnici će biti vrednovani po rezultatima svog rada, a ne po tome jesu li članovi sindikata ili nisu. Svakako, želimo da taj proces traje što kraće, da možemo krenuti naprijed. Jasno je da za trenutačnu situaciju u škveru nije kriv DIV, već je ona rezultat događaja iz prijašnjih godina - rekao je Pappo. Nešto kasnije radnicima se obratio i novi vlasnik škvera Tomislav Debeljak, podigavši atmosferu među okupljenima riječima: - Sve ću napraviti da ovaj škver postane škver nad škverovima! Živio škver! – nastavljajući zatim objašnjavati trenutnu situaciju u Brodosplitu i svoje prve poteze okupljenim predstavnicima medija. No, i zaposlenici su silno željeli “iz prve ruke” saznati što više o tome što mogu očekivati u novome škveru, pa je novi vlasnik Tomislav Debeljak puno vremena proveo razgova-

rajući sa svima onima čiji će rad i trud doprinijeti u uspjehu ovoga poslovnog pothvata. Istaknuo je kako je Brodosplitu nužno potrebna infuzija pozitivne radne atmosfere bez koje nema napretka, te kako se nada da će brodovi s Brodosplitovim potpisom ponovno postati svjetski konkurentan proizvod. Kako je poslijepodne prelazilo u večer, tako su posjetitelji postajali sve raspoloženiji za zabavu, a kako bi dobre glazbe bilo u količinama i vrstama primjerenima za sve, pobrinuli su se EPP band, Gazde te Marijan Ban & Diktatori. U šatoru i oko njega se plesalo i pjevalo, a škverani su posegnuli u džep kako bi se odazvali i humanitarnom karakteru veselice i podržali Centar za odgoj i obrazovanje “Juraj Bonači“. Naime, svaka konzumacija piva plaćala se 10 kuna, a sav je prikupljen novac izravno doniran Centru. Vrijedi naglasiti da je tvrtka DIV d.o.o. izravno donirala 70.000 kn te se tako konačni iznos kojim će se potpomoći rad Centra popeo na više od 100.000 kn. Josip Jurišić, Odjel za odnose s javnošću

9 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.


AKCIJA DIV GRUPE I MOTO KLUBA FJAKA

Humanitarna akcija POMOĆ CentrU za odgoj i obrazovanje ‘’Juraj Bonači’’ U povodu završetka humanitarne akcije, i koncerta pod pokroviteljstvom DIV Grupe i organizaciji Moto kluba Fjaka, 14. ožujka 2013. godine u prostorijama Centra za odgoj i obrazovanje ‘’Juraj Bonači’’ upriličena je svečanost dodjele donacijskih čekova za prikupljene iznose. U ime DIV Grupe, ček na iznos od 70.000 kuna te ček sredstava prikupljenih putem donacijskih

10 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.

kupona na iznos od 34.521,50 kuna, Esmeraldi Sunko, ravnateljici Centra ‘’Juraj Bonači’’ uručili su Josip Jurišić, voditelj odnosa s javnošću Brodosplita i članovi Moto kluba Fjaka s voditeljem Hrvoje PerićAmigom. Humanitarna akcija uspješno je završena, za što su najviše zaslužni Brodosplitovi radnici i nihovi prijatelji, ali i mnogi dragi i dobri ljudi, koji su prepoznali značenje ovog

humanitarnog projekta i pomogli svojim prilozima. DIV Grupa uvijek je bila i ostati će i nadalje socijalno senzibilna kompanija, što će u daljnjem razdoblju pokazati i drugi projekti na području socijalne odgovornosti same tvrtke. Josip Jurišić, Odjel za odnose s javnošću


INTERVIEW JOSIP JURIŠIĆ

Donosimo vam kratke crtice o glasnogovorniku Brodosplita, Josipu Jurišiću, koji je ujedno i potpisnik članaka vezanih za Brodosplit. Rođen u Splitu te će uskoro napuniti 41 godinu. Diplomirao na Pomorskom fakultetu u Splitu i završio jednogodišnji studij ‘Intermedia’, za odnose s javnošću u Zagrebu. Nakon izbora putem natječaja imenovan 2006. godine na dužnost glasnogovornika Brodosplita. Prije toga pet godina u VIP-u na poslovima komercijaliste i predstavnika za korporativne korisnike – ukratko je bio poslovni put glasnogovornika Brodosplita koji pojavom prije svega odaje smirenost.

Brodosplita, bilo putem obraćanja medijima ili na ‘Brodosplitovim’ internet stranicama, čiji sam urednik. Upravo su to načini kojima se podiže ugled tvrtke, a sam glasnogovornik je u mogućnosti da ih na pravi način plasira i napravi dobru reklamu. Sa čime se sve susrećete u komunikaciji s drugim ljudima? Priznajem, ima i manje ugodnih dana, raznih pritisaka, kada bih najradije ugasio telefon, ali na sve pozive, bez iznimke odgovaram, pišem priopćenja, organiziram press konferencije.

Kako biste opisali vaš posao i vaša zaduženja? Uvijek dostupan, spreman odgovarati na pitanja ili komentare za sve oblike javnosti, moto je svakog glasnogovornika, pa tako i moj. Od prvog dana zaposlenja u škveru, trudim se prezentirati rad i uspjehe

Često se interesi tvrtke i javnosti sukobljavaju, budući da mediji, u cilju informiranja javnosti, žele znati sve detalje poslovanja. To ipak nije uvijek moguće, zbog raznih

ugovornih obveza prema poslovnim partnerima i internih propisa. Što vas veseli u slobodno vrijeme? Slobodno vrijeme najčešće provodim u igri s nećacima ili u višesatnim šetnjama po gradu i na Marjanu. Posao glasnogovnika je prije svega izuzetno odgovoran, dinamičan i zanimljiv. Upravo ta mogućnost, da utječem na prepoznatljivost tvrtke u društvenoj zajednici, daje mi dodatnu motivaciju. Trudim se da u svojim obraćanjima medijima, pojavnošću na radiju ili televiziji, pošaljem poruku o Brodosplitu kao uspješnom i prepoznatljivom brendu. Najveća mi je želja, da se Brodosplit, kao dio DIV grupe, jednog dana nađe na ljestvici najpoželjnijih poslodavaca.

Lidija Belanić Kušić, Voditeljica odjela marketinga

11 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.


ANTE SMOLJO

Svestrani škveranin

Svečanim koncertom u splitskome HNK-u, Gradski zbor Brodosplita 2012. godine proslavio je 40 godina postojanja. Kroz njegovu povijest prodefiliralo je mnogo odličnih pjevača, pa i tridesetdevetogodišnji Ante Smoljo, gost naše male priče.

Osim svakodnevnog posla na mjestu kontrole kvalitete u radionici Predmontaže, Ante već više od dvadeset godina daruje krv. Do danas je darovao čak 62 doze dragocjene tekućine. – Od 1992. sam zaposlenik Brodosplita i član Kluba dobrodovoljnih darivatelja krvi Brodosplit. Kada sam se zaposlio, potaknut očevim darivanjem, javila mi se želja, na ovaj način pomagati drugima. Učlanio sam se u klub i od tada neprekidno darujem krv. Predivan je osjećaj biti u tome društvu. Volio bi da ga i drugi dožive - naglasio je Ante Smoljo. Zadatak inspektora kvalitete obuhvaća redoviti pregled čeličnih konstrukcija i točnost njihove izrade, uz poznavanje i poštivanje propisa registra kvalitete. - Volim svoj posao u Brodosplitu i od novog vlasnika očekujem pošten rad i poštenu zaradu. Da za trud i zalaganje budemo adekvatno plaćeni. Svi se nadamo nastavku rada i ugovaranju novih poslova dodao je Ante.

12 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.

Josip Jurišić, Odjel za odnose s javnošću


TVRDIMETAL

TEHNOLOGIJA

1. Što je tvrdi metal?

3. Svojstva

Tvrdi metal (widia- ime nastalo od njemačkog izraza “wie diamant“, što znači “kao dijamant”) je kompozitni materijal. Kompozitni materijali se sastoje od dva ili više metala koji se međusobno ne otapaju, čak i u tekućem stanju, ili su to smjese metala sa nemetalnim komponentama kao što su oksidi, boridi, nitridi i drugi teško taljivi materijali.

Tvrdi metal kao materijal ima superiorna svojstva u pogledu tvrdoće, otpornosti na trošenje čvrstoće, korozije, djelovanja visokih temperatura zahvaljujući fizikalno-kemijskim svojstvima: (tablica). Zbog visokih temperatura koje se pri postupcima rezanja razvijaju (>700°C), zahtjev u svojstvima se prije svega odnosi na veliku tvrdoću, otpornost na trošenje i stabilnost osobina na povišenim temperaturama. Tvrdi metal nisu čelici i njihova se struktura ne može mijenjati nikakvom toplinskom obradom. Zbog načina dobijanja, ali i velike tvrdoće tvrdi metali ne mogu se oblikovati plastičnim deformiranjem.

2. Sastav Tvrdi metal se izrađuje od jednog ili više karbida (WC, TiC, TaC, MoC, NbC) kao nosioca tvrdoće i otpornosti na visoke temperature u radu te Co kao veziva koje daje potrebnu žilavost. TiC je tvrđi od WC, ali smanjuje žilavost.

13 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.


4. Način dobivanja tvrdih metala

5. Primjena

Tvrdi metali se dobivaju:

Tvrdi metal ili tvrda legura se upotrebljava za:

• postupkom sinterovanja (metalurgija praha) kao npr. tvrde legure na osnovi wolframovog karbida, titanijevog karbida, titanijevog nitrida (kompozitni materijal).

• alate za obradu skidanjem strugotine (tokarski noževi, glodala, svrdla) • alate za plastičnu deformaciju u proizvodnji vijaka i matica (noževi, matrice, probijači, matrice provlačenja, pred-sabijači) • alate za primjenu u rudarstvu i građevinarstvu

• postupkom lijevanja kao što su steliti, za brzine do 500m/min i temperature do 1000°C.

Tvrdi metali se upotrebljavaju za izradu visokokvalitetnih reznih alata kod kojih se mogu primjeniti velike brzine rezanja i kvalitetom

TEHNOLOŠKI PROCES PROIZVODNJE

WC

TiC

površine koja se obrađuje. Rezni alati izrađeni od tvrdih metala imaju bolja svojstva od alata izrađenih od brzoreznih čelika, posebno su bolja svojstva rezanja na povišenim temperaturama. Alati od tvrdog metala koji se koriste u proizvodnji vijaka i matica u odnosu na alate od alatnog i brzoreznog čelika imaju višestruko bolja svojstva u pogledu izdržljivosti, pohabanosti, dimenzionalne stabilnosti i otpornosti na zaribavanje pripremka u alatu.

Co

TaC MLJEVENJE SUŠENJE PARAFINIRANJE GRANULIRANJE PREŠANJE PREDSINTERIRANJE

OBLIKOVANJE SINTERIRANJE NAKNADNA OBRADA LEMLJENJE

BRUŠENJE PROFILNO BRUŠENJE

14 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.

POLIRANJE


6. P roizvodi od tvrdog metala

Rezni alati

Rezni alati

15 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.


1. S trojna i ručna obrada tvrdog metala Tvrdi metali se mogu obrađivati obradom: • odvajanjem čestica (tokarenje, bušenje, brušenje) • erodiranjem • poliranjem Za obradu odvajanjem čestica koriste se specijalni noževi, svrdla, brusevi i točila sa dijamantnim reznim segmentima odnosno dijamantnim zrnima. Dijamant kao najtvrđi materijal ima veliku izdržljivost i otpornost na potrošnju. Za izradu specijalnih oblika na alatima koristi se postupak erodiranja sa bakrenim elektrodama, a sječenje i prosjecanje alata od tvrdog metala može se izvoditi na erozimatima na žicu. Poliranje alata od tvrdog metala spada u postupak ručne obrade. Izvodi se pomoću paste za poliranje različitih granulacija od grubih pa do najfinijih. Ovim postupkom mogu se ostvariti najfinije obrade i postići najuže tolerancije izrade. Postupak se izvodi tako što se pasta nanosi na drvo koje se obradi prema zadanom obliku i dimenzijama alata i polira

se ručno do željenog sjaja. Postupak započinje sa grubljom pastom te završava najfinijom, na kraju se obrišu tragovi paste posebnom vatom. 2. P rimjer obrade tvrdog metala-MATRICA za provlačenje Najbolji primjer takve obrade može se objasniti na matrici za provlačenje prikazanoj na slici ispod. Matrica se sastoji od: - ulaznog konusa koji osigurava uvlačenje maziva u matricu - radnog konusa koji reducira presjek materijala s kutom uvlačenja 2α=8-16° - kalibrirajućeg dijela ɸd s laganim konusom 0,5° koji osigurava točnost mjere i - izlaznog konusa koji sprečava lom matrice i eventualno oštećenje proizvoda Otvor matrice se brusi i polira. Radni dio matrice se izrađuje od tvrdog metala koji se uprešava u plašt od alatnog čelika X38CrMoV5-1 da bi se uštedilo na skupom materijalu. Nikola Jelić, Odjel tehničke pripreme

Provlačenje Provlačenje je postupak vučenja materijala kroz otvor u matrici kojim se smanjuje njegov poprečni presjek, a povećava dužina (vučenje žice, šipke, cijevi). To je vlačno-tlačna deformacija u hladnom stanju kojom se, osim smanjenja presjeka, postiže kvalitetnija površina, promjena strukture, poboljšanje osobina i veća točnost mjera. Isto tako mijenjaju se mehanička svojstva, u porastu su granica razvlačenja i vlačna čvrstoća, a padaju vrijednosti izduljenja i kontrakcije. Ako su potrebne veće promjene promjera, tada je provlačenje postupno s više alata i međužarenjem. Razlikujemo dva osnovna postupka: provlačenje punog profila (žica) i šupljeg (cijev). Alat za provlačenje se sastoji od matrice s otvorom koji određuje vanjsku mjeru proizvoda, a kod vučenja cijevi pridodan je i trn koji određuje unutarnju mjeru cijevi. Matrica se sastoji od: - ulaznog konusa koji osigurava uvlačenje maziva u matricu - radnog konusa koji reducira presjek materijala s kutom uvlačenja 8 -16° - kalibrirajućeg dijela s laganim konusom 0,5° koji osigurava točnost mjere i - izlaznog konusa koji sprečava lom matrice i eventualno oštećenje proizvoda. Otvor matrice se brusi i polira. Kako se u tijeku rada matrice habaju i šire, uvijek se otvor matrice izrađuje u donjoj toleranciji mjere vučene žice. Kada mjera dostigne gornju zadanu toleranciju matrica se zamjenjuje novom, a ova se širi na prvu sljedeću mjeru. Izrađuju se od Cr, CrNi ili CrMo legiranog čelika za veće promjere, tvrdog metala za manje i dijamanta za vučenje žice do 0,2 mm. Da bi se uštedilo na skupom materijalu

16 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.


matrica se ulaže u prihvatno grlo od konstrukcijskog čelika, a sa ulazne strane osigura od ispadanja. Učvršćivanje može biti izvedeno toplim ili hladnim prešanjem. Strojevi za provlačenje žice Za provlačenje žice koriste se strojevi sa bubnjem za namotavanje provučene žice koji mogu biti vertikalni ili horizontalni. Konstrukcija sa horizontalnim bubnjem olakšava skidanje kotura žice. Prema načinu namotavanja strojevi mogu biti izrađeni sa kliznim klještima koja raspoređuju provučenu žicu po duljini bubnja ili s pokretnom matricom, čijim kretanjem se

regulira namotavanje žice na vučni bubanj. Kod obje vrste konstrukcija žica se namotava na bubanj samo u jednom redu, čime se ograničava količina žice u jednom provlačenju. Pri provlačenju sa pokretnom matricom se ne pomiču namotaji po vučnom bubnju, budući da se pri svakom okretaju bubnja matrica pomiče za širinu jednog namotaja. Na ovaj način se žica štiti od oštećenja površine i postiže pravilan profil. Promjer bubnja određen je maksimalnim promjerom provučene žice na datom stroju.

smanjuje, a kraj žice se ubacuje u valjke nasuprot njihovom okretanju u momentu kada se na strani ubacivanja nađe maksimalni otvor kalibra. Žicu u kalibru valjci pri daljnjem okretanju potiskuju i sažimaju proporcionalno smanjenju presjeka kalibra. Šiljenjem žice u kalibrima postiže se presjek žice, koji se može provući kroz matricu i zahvatiti vučnim klještima. Pri šiljenju žica se postupno okreće oko svoje ose kako bi se dobio simetričan presjek bez brkova. Ako se šilji deblja žica koju je teško okretati za vrijeme šiljenja upotrebljavaju se strojevi sa dva para valjaka, od kojih su jedni horizontalni, a drugi vertikalni. Žica se može šiljiti i na rotacionokovačkim strojevima, te skidanjem strugotine specijalnom glavom sa noževima. Pri ovom se žica učvršćuje u nepokretni držač, dok se glava sa noževima rotira u horizontalnom položaju dok se ne zašilji potrebna duljina. Zašiljeni kraj žice se zahvaća klještima učvršćenim na bubnju i polako provlači kroz matricu. Klješta trebaju čvrsto držati žicu da bi se svladala sila provlačenja i spriječilo klizanje po površini vučnog bubnja. Držači matrica, koji mogu biti različitih konstrukcija, imaju ulogu postavljanja matrica u pravilan položaj u odnosu na površinu vučnog bubnja u horizontalnoj ravni i regulaciju položaja matrica u vertikalnoj ravni.

Uređaji za šiljenje žice Za šiljenje krajeva žice najčešće se koristi uređaj sa kalibrirajućim valjcima. Promjer valjaka i dubina kalibra zavise od promjera žice. Valjci za šiljenje pokreću se ručno ili elektromotorom, jedan prema drugom u suprotnom pravcu. Presjek kalibra se postupno

Položaj matrice u odnosu na površinu vučnog bubnja može se kontrolirati prema obliku namotaja žice na bubnju. Sa bubnja se skine dva do tri namotaja žice i isječe svaki posebno. Ako je položaj matrice ispravan, onda je promjer namotaja

postavljenog na ravnu ploču jednak promjeru vučnog bubnja. Ako je promjer namotaja manji od promjera bubnja tada je matrica bliže vučnom bubnju. Veći promjer slobodnog namotaja pokazuje da je matrica više odmaknuta od vučnog bubnja. Ukoliko je položaj matrice nepravilan po vertikali onda namotaj neće cijelom svojom duljinom ležati na postavljenoj ploči, već će se jedan kraj podići u vidu spirale. Greške pri provlačenju žice Greške mogu biti prouzrokovane lošim poliranjem površina radnog konusa i cilindričnog dijela, nepravilnim profilom vučnog otvora, nepravilnim režimom redukcije pri provlačenju, povećanom brzinom provlačenja, udarcima pri radu, nečistoćama u vučnom otvoru, kao i nepravilnim režimom prethodnog luženja. Čišćenjem matrice u određenim intervalima i naknadnim poliranjem ako nije pravilno obrađena, zamjenom matrice i kontrolom profila vučnog otvora može se pogreška u većini slučajeva spriječiti. Nepravilan presjek žice može postati zbog proširenog otvora matrice ili zbog nepravilno postavljene matrice u nosač. Greške ove vrste se mogu izbjeći ako se pri postavljanju matrice vodi računa da linija koja prolazi kroz os vučnog otvora bude tangenta na površinu vučnog bubnja. Stalna kontrola dimenzija žice tijekom provlačenja je neophodna da bi se zamjenila istrošena matrica i dobila žica pravilnog oblika. Ovalni presjek može se javiti iz istih razloga kao i predhodna greška. Ipak je češći uzrok ovome nepravilno postavljena matrica. Nikola Jelić, Odjel tehničke pripreme

17 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.


IZVOZNI KUTAK

POZICIONIRANJE NA TRŽIŠTIMA IZVAN EUROPE U razgovoru sa Julijom Jukić i Darijom Kos Galac donosimo vam novosti oko izvoznih aktivnosti u St. Petersburg i JAR.

DIV izvozi i u Rusiju Rusija otvara vrata samoborskom DIV-u za izvoz hladno kovanih specijalnih vijaka po ruskom GOST standardu. Rusko tržište iznimno je perspektivno, ta zemlja bilježi najveći porast BDP-a u svijetu, čak 8,1 % - tim više je uspjeh DIV GRUPE još značajniji. - DIV GRUPA već u ožujku izvozi prve proizvode na rusko tržište, točnije za tvrtku „Stroymetiz” iz St. Peterburga. Riječ je o specijalnim vijcima koji se u kninskim pogonima proizvode prema ruskom GOST standardu - navodi Darija Kos Galac. Izvoz u Rusiju rezultat je pregovora na sajmu u njemačkom Hannoveru sa čelnicima „Stroymetiz-a” koji su počeli prošle, a zaključeni ove

18 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.

godine. Rusija će prema predviđanjima ekonomskih stručnjaka biti od strateškog značenja za hrvatske tvrtke kada je riječ o izvozu i nakon ulaska u EU. Podsjetimo, ulaskom Hrvatske u EU, tržišta CEFTA-e bit će opterećena novim carinama radi čega izvozni uspjesi u Rusiji za hrvatsko gospodarstvo postaju iznimno bitni. DIV GRUPA će po svemu sudeći, a sukladno novim partnerskim odnosima sa „Stroymetiz-om” biti predvodnik novog hrvatskog izvoznog vala. Lidija Belanić Kušić, Voditeljica odjela marketinga


Podsjetimo, ulaskom Hrvatske u EU, tržišta CEFTA-e biti će opterećena novim carinama radi čega izvozni uspjesi u Rusiji za hrvatsko gospodarstvo postaju iznimno bitni.

DIV izvozi i u Južnoafričku Republiku Naša predstavljanja kako grupe tako i njenih članica na sajmovima rezultiralo je ugovaranjem isporuke u Južnoafričku Republiku te time opetovano potvrđujemo sve veću potražnju DIV vijčane robe i izvan granica Europe. Do sada je isporučeno 100 tona te se radi isključivo o standardnoj vijčanoj robi (DIN 931, DIN 933, DIN 912, DIN 960, DIN 961). Navedena tvtka tražila je ekskluzivu na južnoafričkom tržištu te će se pregovori intezivirati u svibnju

2013. godine dolaskom predstavnika te tvrtke i sklapanja ugovora u kojemu će se definirati dinamika i količina isporučene robe. Na web stranici navedene tvrtke izričito je navedeno da se njihovi dobavljači moraju isticati kvalitetom proizvoda u čemu je DIV grupa itekako lider na području metaloprerađivačke industrije. Lidija Belanić Kušić, Voditeljica odjela marketinga

19 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.


SAJMOVI

SAJAM Stuttgart Najveći sajam u Europi za vijčanu robu održao se u razdoblju od 26. – 28.02.2013. u Stuttgartu. Atraktivnim štandom osvojili smo simpatije potencijalnih kupaca i onih postojećih koji su redom hvalili izgled slikajući se na dijelu

20 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.

sa kaljenim staklom ispod kojega se može vidjeti asortiman vijčane robe. Uspostavljeni su mnogobrojni poslovni kontakti te se pozitivni poslovni rezultati očekuju vrlo brzo. Lidija Belanić Kušić, Voditeljica odjela marketinga


SAJAM St. Petersburg U razdoblju od 12. - 14.03.2013. u St. Petersburgu u hali 7, DIV je izlagao asortiman vijčane robe. Odlazak na rusko tržište nastalo je kao produkt ostvarenja kontakata na prijašnjim sajmovima te kao dio pregovora sa tvrtkom “Stroymetiz” iz St. Peterburga.

Dani prometnica 2013 DIV je izlagao na stručnom seminaru “DANI PROMETNICA 2013” koji se održao 25. i 26. ožujka 2013. godine u hotelu Four Points PANORAMA, Zagreb. Tema izlaganja bila je “Primjena čeličnih pragova u tunelima na mreži Hrvatskih željeznica” te je u ime DIV-a dio zajedničke prezentacije održao Mirko Grbac, voditelj

odjela upravljanja kvalitetom. Naime, primjena i kvaliteta te rokovi isporuke DIV čeličnih pragova za HŽ Infrastrukturu bili su itekako dobra tema i predmet prezentacije. Lidija Belanić Kušić, Voditeljica odjela marketinga

21 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.


Tvornica knin

OBRAZOVANJE DJELATNIKA Obrazovanje djelatnika u suradnji sa Pučkim otvorenim učilištem u Kninu

Ulaganjem u novu tvornicu te za povećanje kapaciteta proizvodnje potrebno je bilo nabaviti suvremenu proizvodnu opremu visoke tehnologije, izvršiti adaptaciju postojećih građevinskih objekata te izgraditi novi dio pogona kao nadogradnju na postojeći pogon. Da bi se tvrtka prilagodila novim promjenama prilikom uvođenja novih tehnologija, Uprava je odlučila obrazovati nove i starije djelatnike na način da im unaprijedi vještine i potrebna stručna znanja putem općeg obrazovanja u suradnji sa Pučkim otvorenim učilištem u Kninu. U svibnju krećemo sa obrazova-

22 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.

njem 90 starijih djelatnika koji će prolaziti sljedeće opće programe: • • • • • •

Priprematelj metalnih sirovina Rukovatelj laserskim uređajem Kalioc Zavarivač REL postupkom Skladištar Podešivač strojeva za proizvodnju vijaka

Praksa će se obavljati u tvornicama u Kninu i u Samoboru dok će teoriju organizirati Pučko otvoreno učilište iz Knina. Trenutno se provodi usavršavanje u Kninu druge skupine novih djelat-

nika i to 3 podešivača strojeva za kovanje vijaka, 7 skadištara te 10 zavarivača. Ovim usavršavanjem zatvaramo jedan veliki ciklus obrazovanja novih djelatnika te počinjemo sa obrazovanjem starijih djelatnika koji će prolaziti opće programe osposobljavanja odnosno programe koji su odobreni od strane Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Svi polaznici navedenih programa koji završe školovanje, stečena znanja i vještine mogu upisati u radnu knjižicu. Mija Popić, Direktorica sektora razvoja i istraživanja


Finalni radovi na tvornici vijaka U novoj tvornici radovi se finaliziraju, odnosno u tijeku je spajanje, provjeravanje i usklađivanje opreme na strojevima za kovanje, linijama za termičku obradu vijaka i razvodnim ormarima za struju vezanima za buduću proizvodnju. Pakirnica i regalno skladište već su montirani i spremni za pakiranje i skladištenje novoproizvedenih vijaka. Također, svi završni radovi na vanjskom i unutarnjem aneksu su završeni, osim vanjske fasade. Kompletne strojarske i elektro instalacije vezane za termičku obradu vijaka su izvedene, izvršene su potrebne probe prije puštanja u rad, tako da očekujemo da će se do 01.05. prva linija termičke obrade vijaka pustiti u probni rad. Osim ovih glavnih montažnih radova rade se, ne manje bitni i važni bravarski i električarski poslovi: počela je montaža oko 4000 metalnih sanduka za vijke iz nove proizvodnje, radni stolovi i police za smještaj alata, bravarsko prilagođavanje pristupa, zaštitnih ograda na mjestima predviđenim propisima zaštite

na radu, obilježavanje unutarnjih transportnih puteva, uglavnom sve potrebno da nova proizvodnja počne sa nesmetanim radom. Na bravarskim i električarskim poslovima zbog velikog obima posla angažirani su kooperanti iz Brodosplita, ekipa radnika od oko tridesetak ljudi koji već imaju iskustva na sličnim montažerskim poslovima uz tehničku podršku od pet inženjera iz Kine, a uskoro se očekuje i dolazak novih, da bi se oprema mogla pustiti u rad. Vezano za električarske radove, gotova je nova trafostanica za novu proizvodnju, spajanje razvodnih ormara srednjeg i niskog napona u dva rasklopišta, polaganje kablova od nove trafostanice do pojedinih razvodnih ormara u pogonu i kompletna rasvjeta. Trenutno se odvija spajanje ostalih upravljačkih ormara vezano za strojeve za kovanje. Još se intezivno radi na sređivanju okoliša, pristupnih puteva, cestovne odvodnje, montaža potrebnih nadstrešnica iznad ulaza u hale, tako da i vanjski izgled nove tvornice poprimi konačni oblik. Dara Aleksić, projektni inženjer

MIN DIV SVRLJIG

DIV pozicioniran kao lider na svjetskom tržištu Kvalitetom i željom da opskrbljujemo svjetska tržišta te neprekidno prateći izvozne trendove DIV se etablirao kao lider na svjetskom tržištu. Potvrdu toga možemo vidjeti i u sklapanju ugovora tvrtke unutar DIV GRUPE (MIN DIV Svrljig a.d.) sa Porr Bulgaria (dio PORR Grupe) s kojima smo tijekom 2013. i 2014. dogovorili isporuku betonskih pragova, u znatnoj količini od 72.000 betonskih pragova. Suradnja je i prije postojala te se našom

brigom i “know-how” pristupom još jednom dokazala DIV kvaliteta. Dosadašnji kapaciteti proizvodnje betonskih pragova bili su 500.000 pragova na godišnjoj bazi te je trenutno u pripremi postavljanje nove automatske linije za proizvodnju betonskih pragova čime će se znatno povećati navedeni kapaciteti za dodatnih 150.000 betonskih pragova godišnje. Sve navedeno produkti su napora

Tomislava Debeljaka kao jednog od vizionara i lidera, sada već etabliranog managera koji svojom željom da zadovolji tržišnu utakmicu inovacijom, kvalitetom i znanjem kontinuirano ulaže u proizvodnju te kao dokaz ili kruna svega i dolaze priznanja i nagrade vlasnika DIV GRUPE kao inovativnog i kreativnog. Lidija Belanić Kušić, Voditeljica odjela marketinga

23 • DIVinfo • travanj / svibanj 2013.


VIZIJA

KAO PREDUVJET USPJEHA

DIV IMPRESSUM Izdavač: DIV d.o.o., Bobovica 10a, 10430 Samobor Tel.: 01 3377 000 // e-mail: lidija.belanic.kusic@divgroup.eu Urednik: Lidija Belanić Kušić Tekstovi: Dara Aleksić, Josip Jurišić, Lidija Belanić Kušić, Mija Popić, Nikola Jelić Tisak: Grafički zavod Hrvatske d.o.o.. Naklada: 2500 SUGESTIJE I PRIJEDLOZI ZA TEME SU DOBRODOŠLI


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.