ISSN 1848-4816
DIVinfo rujan / listopad 2012. br. 7.
www.divgroup.eu
RIJEČ UREDNICE Novosti vezane za poslovanje i buduće aktivnosti započeti ću sa informacijom o prihvaćanju izmjena i dopuna Programa restrukturiranja Brodosplita. Tako je napokon dobiveno zeleno svjetlo od strane EK za ponudu kupnje dionica Brodograđevne industrije Split koja je predana još 19. svibnja 2010.
grupe. Kroz neko vrijeme planira se novi korporativni web i redizajn postojećih kataloga proizvoda što je neminovno radi samog razvoja grupe. Novosti koje vam donosim u ovome broju također su poticajne za daljnji rad jer vidljivo je da DIV grupa ima kontinuirani rast i razvoj te podršku zapolenika u istome.
U očekivanju vijesti i realizacije potpisivanja ugovora radilo se na projektima vezanima uz Brodosplit. Ti projekti uključuju novi segment poslovanja DIV grupe, a odnose se na OIE (obnovljivi izvori energije). U pripremi su projekti koji će moći ponuditi iskoristive resurse upravo navedenih OIE.
Sigurna sam da ćete u bogatom sadržaju ovoga broja naći temu koja će Vas možda inspirirati, koja će osvježiti neke ideje i stvoriti nove ciljeve.
Također, bitno je napomenuti da je DIV grupa bogatija za sadržaje u smislu društvenih mreža (Facebook, Twitter, LinkedIn) kako bi naši partneri bili u tijeku sa poslovnim procesima i informacijama same
2 • DIVinfo • rujan / listopad 2012.
Uz pozdrave do slijedećeg broja, Lidija Belanić Kušić
Darko PapPO INTERVIEW ČLAN UPRAVE
Darko PapPO
Možete li prokomentirati situaciju oko potpisivanja ugovora i preuzimanja Brodosplita? Proces prodaje dionica Brodosplit d.d. traje već preko 29 mjeseci od predaje naše ponude, što je svakako rekord u smislu naše izdržljivosti i ustrajnosti. Nakon proteka tolikog vremena zbog “čekanja odluka“ bilo je nužno obnoviti brojčane pokazatelje i rokove, a što je sve nakon što smo još u 3. mjesecu 2012. to izradili nedavno odobrila i Europska komisija. Tako smo zapravo dobili odobrenje EK dva puta što je svakako interesantan podatak, obzirom da je najprije (2011) odobren originalni Program restrukturiranja, a sada i dopuna. Uz samu dopunu EK odobrila je i nacrt Ugovora o kupnji i prijenosu dionica kao preduvjet moguće Odluke Vlade RH o prihvaćanju istog. Kada se očekuje službeno potpisivanje i koja je procedura oko navedenoga?
Potpisivanje Ugovora o kupnji i prijenosu dionica očekujemo vrlo brzo nakon što Vlada RH donese odluku kako je navedeno gore, što znači do sredine listopada. Nadamo se da će se taj rok poštivati i da će sve predradnje biti odrađene od strane institucija zaduženih za to. Koji su razlozi zašto navedeno potpisivanje te službeno preuzimanje nije finalizirano? Puno je razloga, no bitno je istaknuti kako je ovo poseban slučaj privatizacije s nizom međusobnih uvjeta, odnosno obveza za koje je bilo potrebno donijeti čak i zakon. Usklađivanja kako unutar RH tako i s EK i priprema svih tih dokumenta, mnogi pregovori, pa obnova podataka uzimali su vrijeme. Mislim da je bilo potrebno od samog početka formirati sa strane Prodavatelja multidisciplinarni tim kako se informacije ne bi prenosile sa zadrškom između institucija i kako bi se mnoge dvojbe otklanjale puno brže.
Koji su daljnji planovi razvoja koje DIV grupa planira (tu mislim na OIE i sl.) DIV grupa na temeljima novih potencijala s uključenom grupom Brodosplit činit će nezaobilazan subjekt u mnogim projektima koji će se otvarati u regiji. Osim naravno same brodogradnje koja se podrazumijeva ovdje mislim na vrlo aktualne energetske projekte s obnovljivim izvorima kako na moru tako i na kopnu.
Lidija Belanić Kušič
3 • DIVinfo • rujan / listopad 2012.
TEHNOLOGIJA
Postupak galvanskog pocinčavanja
Galvanizacija (uobičajen je naziv i elektroplatiranje i elektrokemijska depozicija) je postupak kojim se na neku metalnu površinu nanosi prevlaka drugog metala primjenom istosmjerne električne struje u galvanskoj kupelji odnosno elektrolitu, dakle procesom elektrolize. U tvornici DIV d.o.o. u pogonu u Kninu primjenjuje se postupak sjajnog pocinčavanja u slabo kiselom kloridnom (KCl) elektrolitu. Sam postupak galvanskog pocinčavanja vijaka odvija se u bubnjevima karakterističnog šesterokutnog oblika koji se rotiraju u elektrolitu odgovarajućeg kemijskog sastava, a koji su posebnim elektrokontaktom povezani s negativnim polom izvora istosmjerne struje, tako da predmeti u bubnju u elektrokemijskom procesu imaju ulogu katode dok anode predstavljaju cink- ploče visokog stupnja čistoće koje su spojene na pozitivan pol istosmjerne struje. Tijekom samog procesa galvanizacije dolazi do elektrokemijske depozicije cinka na željeznu površinu vijaka u bubnju uz istovremeno anodno otapanje cinka. Postupak galvanskog pocinčavanja primjenjuje se prvenstveno sa ciljem zaštite čeličnih predmeta (u našem slučaju vijaka i vijčane robe) od korozije, a pri tome nije zanemariv ni dekorativni (estetski) učinak nanešenih prevlaka. Zaštitno (antikoroziono) djelovanje cink prevlake temelji se na dva aspekta: • prevlaka mehanički štiti osnovni metal te on ne podliježe koroziji • prevlaka elektrokemijski štiti osnovni metal od korozije i to na način da ako se oba metala (cink i osnovni metal željezo - u slučaju da je prevlaka oštećena) nađu u elektrolitskom mediju u kojem su podložni koroziji, prvo će doći
4 • DIVinfo • rujan / listopad 2012.
do korozije cinka, budući da je manje plemenit metal od željeza (“žrtvovana prevlaka“) Prije nego se vijci podvrgnu postupku galvanskog pocinčavanja potrebno je površinu istih dobro pripremiti - očistiti. S tim ciljem vijci se uranjaju u otopine sredstava za odmašćivanje, dekapiranje uz dodatno elektrolitsko odmašćivanje i na kraju aktiviranje. Naravno, između je neophodno ispiranje vodom. Debljina cink-prevlake ovisi o namjeni vijaka, ali ne preporučuju se prevlake deblje od 12 μm (pogotovo za proces u bubnjevima) jer može doći do krtosti prevlake. Povećanje otpornosti na koroziju dobije se dodatnim tretiranjem pocinčanih vijaka u otopinama oksida nekih metala (uglavnom je riječ o krom oksidima) pa se taj postupak zove kromatiranje ili pasivizacija i obavezatno je. U mogućnosti smo raditi četiri vrste kromatiranja odnosno pasiviziranja cink prevlaka. Pasivizacije se
izvode preparatima renomiranog njemačkog proizvođača proizvoda iz domene površinske zaštite – SurTec, Produkte und systeme fier die Oberfleaschenbehandlung GmbH: • SurTec 662 (oznaka pasivacije po ISO 4042 i ISO 4520 „B“) • SurTec 680 LC (noviji, patentiran i zaštićen postupak pasivizacije koji zadovoljava visoke zahtjeve izdržljivosti u slanoj komori prema DIN 50021) • SurTec 675 (oznaka pasivacije po ISO 4042 i ISO 4520 „C“) • SurTec 693(oznaka pasivacije po ISO 4042 i ISO 4520 „Bk“) Norme koje tretiraju postupak galvanskog pocinčavanja i pasivizacije su ISO 4042,ISO 4520 te ISO 2081, mada su u opticaju i neke nacionalne kako stare tako i novije prvenstveno DIN-norme. Otpornost na koroziju mjeri se izdržljivošću konkretne površinske zaštite u umjetno pripremljenoj atmosferi agresivnog medija (obično se radi o otopini natrijevog
klorida određene koncentracije) u posebnim tzv. slanim komorama. Norma koja tretira ovu problematiku je ISO 9227:2006. Također važno je napomenuti da je konkretni postupak galvanskog pocinčavanja koji se koristi u našoj tvornici zahvalan i sa stanovišta zaštite okoliša (ne koriste se cijanidi, organska otapala i drugi agensi izrazito štetni za okoliš). Tvornica će u dogledno vrijeme početi s primjenom nove tehnologije galvanskog pocinčavanja poznatu kao alkalno necijanidno pocinčavanje (NCZ) koje uz prihvatljive cijene, estetski izgled prevlake, ekološki prihvatljiv elektrolit ima i vrlo važnu osobinu da se zaštitna prevlaka distribuira ravnomjerno čak i kod dijelova složenih geometrijskih oblika, što se u klasičnom postupku galvanizacije teško postiže. Marija Jelić
5 • DIVinfo • rujan / listopad 2012.
Toplinska obrada metala Pod toplinskom obradom (TO) podrazumijevamo niz postupaka u tijeku kojih se metalni proizvod u čvrstome stanju izvrgava djelovanju niza temperaturno-vremenskih promjena sa svrhom promjene strukture, a time i promjene svojstava materijala na kojem se provodi. TO se može provoditi na više vrsta metalnih materijala, a naš glavni zadatak je provođenje TO na željeznim materijalima, čelicima. Glavni parametri TO su temperatura (ϑ) i vrijeme t (trajanje), i svaki postupak se može prikazati dijagramom ϑ=f(t)
6 • DIVinfo • rujan / listopad 2012.
Na slijedećem dijagramu se vidi tipičan tijek toplinske obrade. Punom crtom su prikazane vremenske promjene temperature površine metalnog predmeta, a crtkano promjene temperature jezgre. Osnovni procesi su podijeljeni na: • grijanje koje se sastoji od ugrijavanja i progrijavanja • držanje na temperaturi • ohlađivanje sredstvom za hlađenje
Najbitniji postupak TO za vijčanu robu je poboljšavanje. Od ukupnog proizvodnog programa DIV-a, cca 80% vijaka prolazi postupak TO poboljšavanjem. Provodi se na linijama koje se sastoje od peći za kaljenje i peći za popuštanje jer poboljšavanje = kaljenje + popuštanje. Peć za kaljenje je prva peć u postupku poboljšavanja gdje se čelik zagrijava na temperaturu od oko 900 °C. Nakon prolaza kroz peć, koji traje oko 50-60 min. da bi se vijak u potpunosti progrijao, užareni vijak pada u sredstvo za hlađenje (gašenje) što može biti ulje ili voda. Padom u sredstvo za gašenje, vijak „zamrzava“ otopljeni ugljik u kristalnoj atomskoj rešetki i time poprima visoku tvrdoću i čvrstoću. Od navedenih sredstava za gašenje voda je intenzivnija od ulja i kaljenjem u vodi postiže se veća brzina ohlađivanja nego kaljenjem u ulju. Na taj način se stvara veći udio tzv. martenzita, a to je struktura čelika koji ima svojstva visoke tvrdoće i čvrstoće. Nakon kaljenja vijak ima visoku tvrdoću i čvrstoću, ali je zbog toga vrlo krt i podložan pucanju. Zbog toga potrebno je provesti popuštanje kako bi se dio zarobljenog ugljika izdvojio iz atomske strukture martenzita te na taj način nešto smanjio tvrdoću i čvrstoću, ali povećao žilavost i otpornost na krti lom. Popuštanje se provodi na temperaturama oko 500°C. Nakon prolaza kroz peć za popuštanje, vijak pada u sredstvo za ohlađivanje, a to je opet ulje ili voda. Padom u ulje poprima karakterističnu crnu brunir boju koja služi i kao djelotvorno sredstvo protiv početne korozije. Kako su klase vijaka 8.8, 10.9, 12.9 na kojima se provodi TO, dobivene u skladu sa temperaturom popuštanja, tako je najniža temperatura popuštanja za 12.9 zatim za 10.9m, a najviša za klasu 8.8. Vrlo bitna činjenica za uspješno provođenje TO je i stanje atmosfere unutar peći za kaljenje. Na temperaturama od 900°C javlja se jaka oksidacija površine metala, ali i nauglji-
čenje ili razugljičenje površine vijka, i zbog toga je potrebno držati vijak u atmosferi koja ne sadrži kisik i ugljik nego samo neutralne plinove. U tu svrhu koriste se metanol, dušik i propan kako bi mješanjem postigli sastav atmosfere koji je neutralan.
Od ostalih postupaka TO koji se provode u DIV-u su: Žarenje Postupak omekšavanja materijala zbog izlučivanja atoma ugljika u nakupine čime se smanjuje vlačna čvrstoća i tvrdoća materijala. Koristi se u svrhu postizanja boljih kovačkih svojstava i duktilnosti. Cementiranje Spada u termokemijske postupke obrade. To je postupak nanošenja ugljika u površinski sloj metala. Način nanošenja ugljika u površinski sloj metala može biti uranjanjem u granulat na bazi ugljena ili u plinovitom obliku. Nakon držanja određeno vrijeme na povišenoj temperaturi, ugljik se otopi u površinskom sloju metala, nakon čega slijedi kaljenje kao bi se otopljeni ugljik zadržao u kristalnoj rešetki čelika. Time se postiže visoka površinska tvrdoća i otpornost na trošenje, dok jezgra ostane žilava. Prodiranje ugljika u površinski sloj je do dubine od cca 1 mm. Toplinska obrada je jedan od osjetljivijih postupaka o obradi metala. U današnje vrijeme razvijeni su mnogi postupci TO kojima se svojstva metala mijenjaju u skladu sa potrebama i namjenom. Sve to je popraćeno strogim zahtjevima za kontrolu temperature i zaštitne atmosfere jer su to parametri koji značajno utječu na svojstva metala nakon toplinske obrade, i u današnje vrijeme nadzor je gotovo nezamisliv bez upotrebe različitih sondi i analizatora popraćenih računalom. Renato Jagustović
7 • DIVinfo • rujan / listopad 2012.
Esab laser 5000 DIV grupa svoju ponudu može upotpuniti i novim laserom ESAB LASER 5000 za velike formate i debljine reza do 20mm. Uz navedeno, laser posjeduje 4-tu os tako da limove može pripremati sa skošenjima za zavarivanje.
Uz sve ostale strojeve i postrojenja kao što su automatske linije za sačmarenje limova i profila 2x1x12m, linije za bojanje prahom 2,5x1x3 m, stotinu raznih CNC strojeva za obradu od tokarskih, obradnih centara, savijačica, valjaka, savijanja
profila, cijevi, robota za zavarivanje, kao i ostalih strojeva za erodiranje, prešanje, valjanje, brušenje možemo ponuditi kompletnu uslugu u segmentu našeg djelovanja.
Poslovođa sam na odjelu bravarskih i zavarivačkih radova u Kninu. Radno mjesto sastoji se od organizacije poslova vezane za slijedeće operacije: od narudžbe, pripreme repromaterijala (sačmarenjem), zatim rezanje; hidraulične škare, tračne pile, Oxy - plazma, laser i potom štancanje, ravnanje, savijanje, rolovanje, ostale doradne operacije i na kraju zavarivanje podsklopova i sklopova uz dodatnu plastifikaciju.
mislim da ćemo ostvariti velik i značajan napredak povećanjem proizvodnje vijčane robe. Povećanje proizvodnje biti će praćeno automatiziranim procesima što će u konačnici značiti optimalno praćenje proizvodnje i narudžbe repromaterijala.
Lidija Belanić Kušić
Dejvid Taslak
U ovom broju razgovarali smo sa poslovođom lasera i zavarivanja Dejvidom Taslakom. Ukratko nam je pojasnio radne zadatke i očekivanja vezana uz skoro otvaranje nove tvornice.
Pretežno radimo sklopove za SDF, zatim Đ. Đ. specijalna vozila, Končar, Labin, ECL… U DIV-u sam zaposlen od 2004. godine počevši od pakiranja te danas sa zadovoljstvom mogu reći da obavljam posao poslovođe. Moja očekivanja glede otvaranja nove tvornice su poprilično velika,
8 • DIVinfo • rujan / listopad 2012.
- Obzirom na vaše pitanje o DIV-u u Kninu moram konstatirati da se radi o skoro jedinom izvoru zaposlenja što ujedno podrazumijeva veliki značaj za grad Knin Dejvid se na kraju razgovora još osvrnuo na svoje radno mjesto i zadovoljstvo istim te istaknuo da je DIV neosporan leader kako na domaćem tako i na stranim tržištima. Lidija Belanić Kušić
USKORO OTVORENJE
DIV tvornica
Knin
Novi pogoni tvornice u Kninu namijenjeni proizvodnji standardnih vijčanih elemenata dobivaju svoj konačni izgled. Prostor unutar kruga nove tvornice u završnoj je fazi i spreman za montažu strojeva te su u tijeku limarski radovi na fasadi te će uskoro vanjski izgled tvornice uskoro poprimiti konačni oblik. Pri kraju je i izgradnja nove trafostanice za napajanje nove tvornice, te popratni objekti energane i upravne zgrade. Također
se započelo i sa uređenjem okoliša i svih manipulativnih površina oko tvornice. Sada slijedi druga puno kompleksnija faza izgradnje, a to je instalacija strojeva, izvođenje strojarskih i električnih instalacija, priključak nove tvornice na komunalnu infrastrukturu i finalno - početak rada. Montaža strojeva za izradu vijaka i peći za termičku obradu vijaka montirati će se u slijedećih par mjeseci, tako da se probni rad u jednom dijelu
tvornice planira u rujnu 2012. godine. Do kraja godine bi se trebali postaviti svi strojevi, završiti cjelokupna montaža strojarskih instalacija, urediti okoliš i sva okolna infrastruktura, te bi cijela tvornica trebala biti u funkciji. Dara Aleksić
9 • DIVinfo • rujan / listopad 2012.
Obnovljivi izvori energije Preuzimanjem brodogradilišta Brodosplit potencijali DIV grupe postati će daleko veći te se odlukom Uprave otvorio i novi segment u proizvodnji i sektoru energetike pod nazivom OIE (Obnovljivi izvori energije). Željko Bezjak, voditelj odjela energetike, u ovom broju predstaviti će vam proizvodni program obnovljivih izvora energije kao i značenje samog pojma.
Kako dijelimo izvore energije i koje su prednosti i mane obnovljivih i neobnovljivih izvora energije?
Željko, objasnite nam ukratko što podrazumijevamo pod obnovljivim izvorima energije?
Glavna podijela OIE izgledala bi otprilike ovako:
Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se dobivaju iz prirode te se mogu obnavljati; danas se sve više koriste zbog svoje neškodljivosti prema okolišu. Obnovljive izvore energije možemo podijeliti u dvije glavne kategorije: tradicionalne obnovljive izvore energije poput biomase i velikih hidroelektrana, te na takozvane “nove obnovljive izvore energije” poput energije sunca, energije vjetra, geotermalne energije itd.
10 • DIVinfo • rujan / listopad 2012.
Postoje dvije vrste podjele energije; konvencionalna energija i obnovljiva energija. Tradicionalna ili konvencionalna energija koristi neobnovljive resurse poput urana i torija za nuklearnu energiju, ugljen i razne rude za termocentrale, te naftu i prirodni plin.
• Vjetro energane • Hidro energane • Solarne energane • Geotermalne energane •E nergane na biomasu (agrarna i šumska biomasa) •M orske energane (morske struje, valovi, plima i oseka) s time da svaka od navedenih ima još nekoliko “podgrana” i vrsta koje se i dalje istražuju kako bi se u skoro
vrijeme implementirale u zajednički ciklus. Oba segmenta imaju svoje prednosti i mane. Trenutno je glavna prednost konvencionalne energije sama cijena proizvodnje s obzirom na razvijenost i zastupljenost postojećih tehnologija koje su manje-više dovedene na visok, odnosno maksimalni tehnološki stupanj razvijenosti. Očekuje se da će OIE postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije u narednom srednjem vremenskom razdoblju, budući da su momentalna ulaganja u istraživanja i razvoj vrlo skupa, što samim time i u velikom obimu utječe na cijenu finalnog proizvoda neovisno o tome radi li se o vjetrenjači, solaru, postrojenju za zbrinjavanje otpada s kogeneracijskim turbinama ili nekim drugom proizvednom segmentu. Također, sama priprema projekta iziskuje vrlo značajna sredstva budući da se energetsko postrojenje mora uklopiti u vrlo stroge zakonske regulative zajedno sa studijama utjecaja na okoliš gdje razne EKO udruge Zelene akcije i vrše konstantan monitoring nad projektom pazeći da se maksimalno ne zadire u prirodu. Na koji način će se DIV grupa pozicionirati na tržištu u odnosu na obnovljive izvore energije? Cilj nam je u dogledno vrijeme pozicionirati se kao leader na području energetike, kako kroz proizvodne segmente energana, tako i kao proizvođač i distributer električne energije. Pokretanjem proizvodnje u kompletno novoj branši i djelatnosti s kojom se je do sada susretao manji broj djelatnika kako unutar DIV-a tako i unutar Brodosplita, zadali smo si visok cilj i letvicu digli vrlo visoko. To znači da ćemo uskoro započeti s proizvodnjom određenih segmenata energana, kako za vjetroturbine, tako i za druge grane OIE za koje imamo znanja, kapacitete i mogućnosti. S obzirom na ljudske potencijale i resurse koje imamo samostalno ćemo raditi na razvoju novih komponenti i poboljšanju postojećih kako bi se postigla veća učinkovitost što nam na tržištu daje bolje pozicije u odnosu na
druge proizvođače. Također s našim budućim proizvodima ući ćemo i u sistem energetske učinkovitosti zgrada počevši od same pripreme preko vođenja do relizacije projekata u što će biti uključeno projektiranje, nadzor, izvođenje i održavanje sistema. Samim time povećati će se i proizvodnja sadašnjeg asortimana s kojim smo prisutni na tržištu kroz samu implementaciju istih u finalne proizvode, te se time dobiva dodatna vrijednost ne samo krajnjeg produkta nego i svih elemenata koji su u njega ugrađeni. Kako vidite razvoj grupe u razdoblju od pet do deset godina? Koji će biti najveći izazovi, a koje prilike u navedenom razdoblju? Razvoj DIV grupe ne ovisi samo o uspjehu podizanja Brodosplita. Sve tvrtke unutar grupacije će imati svoju značajnu ulogu u ostvarivanju vizije i krajnjeg cilja. U prvih pet godina kroz transfer tehnologije te pokretanje novih tehnoloških procesa cilj nam je etablirati se na tržištu ne samo kroz proizvode, nego kroz vrlo kvalitetne i konkurentne proizvode, te da u navedenom roku stanemo uz bok najvećim i najboljim europskim i svjetskim kompanijama i samim time postanemo značajan i priznat činbenik na tržištu. Primarni nam je cilj prvenstveno pokrenuti proizvodnju kako u brodograđevnoj tako i u vanbrodo-
građevnoj djelatnosti BIS-a gdje će proizvodi unutar energetskog programa biti zastupljeni u većem obimu. Implementacijom postojećih proizvodnih artikala iz naših proizvodnih pogona s energetskom djelatnosti širom se otvaraju vrata ulaska na vanjska tržišta, a energetika je jedna od grana industrije u koje će se u narednom vremenskom periodu najviše ulagati. Kada spominjete izazove, najveći izazov biti će nam prihvaćanje i implementacija novih tehnologija kroz konstantno dokazivanje naših potencijala kroz buduće proizvode koji će imati svoje mjesto ne samo na našem, nego i na Europskom tržištu, pa i dalje. Samo pokretanje nove proizvodnje i usvajanje novih tehnologija iziskivati će ulaganje u sebe kroz poimanje procesa, te stalno i opetovano učenje. Neke od tih tehnologija tražiti će maksimalnu pažnju i koncentraciju na radnom mjestu jer svaka pa i najmanja greška je vrlo skupa. Pontencijali i mogućnosti su nam ogromni, a na nama je da ih iskoristimo. Lidija Belanić Kušić
11 • DIVinfo • rujan / listopad 2012.
TVIK-DIV Valjevo
U poslovno proizvodnom pogonu TVIK-DIV Valjevo započeta je prozvodnja vijaka hladnim kovanjem dimenzija M3-M12 kako prema standardu tako i prema specijalnim zahtjevima kupaca što se pokazalo izuzetno dobro, a naročito na malim serijama gdje smo vrlo uspješni
i u stanju smo brzo djelovati prema specifikaciji kupaca. Također smo u dijelu anker vijaka TIPDIV 6272 dobili certifikat Građevinskog Instituta Novi Sad i proširili lepezu proizvoda tipa anker vijaka kupnjom kardanske valjalice UPWS 31,5.2. Planovi su nam kupnja objek-
ta od 7000 m2 za što su pregovori u tijeku te proizvodnja tkz. sitnih vijaka gdje bi bili leaderi u proizvodnji u regiji. – u kratkom priopćenju kazao nam je direktor Slobodan Rusić Lidija Belanić Kušić
SIGURNOST RADNIKA Sigurnost radnika od velikog je interesa kako za radnika tako i za poslodavca i cjelokupnu radnu okolinu. Možemo reći da pojam sigurnosti ima za misiju staviti čovjeka kao glavnu zadaću u centar zbivanja te za cilj ima očuvanje zdravlja čovjeka. Osim nekih zakonskih smjernica koje poslodavca obvezuju da primjenjuje načela zaštite na radu i s moralne strane potrebno je da se vodi briga o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika. Na poslodavcima leži veliki dio odgovornosti za narušavanje zdravlja radnika ukoliko se pokaže da se ne poštuju pravila struke, i zaštite na radu, u svrhu sigurnosti i očuvanja zdravlja. Prvenstveno je bitno da se konstruktivnim rješenjem najprije otklone nedostaci ukoliko se može ugroziti sigurnost i zdravlje radnika,
12 • DIVinfo • rujan / listopad 2012.
a onda naposljetku da se primjeni upotreba adekvatno odabranih osobnih zaštitnih sredstava. Naime, obveze poslodavca po pitanju zaštite na radu su regulirane Zakonom o radu (N.N., br. 149/09, 61/11) čl. 6.stavka 2-3, čl. 33, čl.68. čl.41, čl.74-81 te Zakonom o zaštiti na radu (N.N. 59/96, 94/96,114/03, 86/08,116/08,75/09). U industriji za proizvodnju vijčane robe poslodavac organizira stručno osposobljavanje radnika i to najčešće za rukovatelja viličarom, rukovatelja mosnom dizalicom te za vezača tereta i signalistu. Uredno se radnici šalju na liječničke preglede kod izabranog liječnika medicine rada, te se osposobljavaju za rad na siguran način. Također uredno i po standardima poslodavac propisuje i dodjeljuje osobna zaštitna sredstva ovisno o vrsti posla koja se obavlja. Zašto je važna služba zaštite na radu i čemu ona služi Zakonom o zaštiti na radu definirano je kada poslodavac mora imati službu zaštite na radu i od koliko se članova ona sastoji. Od kolike je ona važnosti za poslodavca najbolje se vidi po broju ozljeda na radu i inspekcijskim rješenjima. Kao voditelj službe mogu reći da smo kao jedna cjelina uspjeli dosegnuti zadovoljavajuću razinu inspekcijskih očekivanja i kod zadnjeg koordiniranog inspekcijskog nadzora dobili smo pozitivno rješenje od državnog inspektorata odjela zaštite na radu bez počinjenih prekršaja, što uvelike ukazuje da služba zaštite na radu dobro i uspješno odrađuje poslove za poslodavca. Dužnost službe je da djeluje u interesu radnika i poslodavca, što podrazumjeva usku suradnju sa ovlaštenicima poslodavca i povjerenicima radnika za provedbu mjera zaštite na radu. Mogu pohvaliti aktivno sudjelovanje svih poslovođa koji su ujedno ovlaštenici poslodavca za provedbu mjera te uz njihovu pomoć učinjeni su pomaci u pogledu poboljšanja stanja. Služba usko surađuje sa medicinom rada, sa inspekcijskim tijelima, sa vanjskim suradnicima te sa mnogim visokoobrazovnim ustanovama među kojima se posebno ističe suradnja
sa profesorima Visoke škole za sigurnost u Zagrebu, sa predavačima Zavoda za istraživanje razvoj i sigurnost ZIRS d.o.o. kao i suradnja sa mnogim kolegama iz drugih visokopozicioniranih firmi poput Plive, Dunapacka, Saponija Osijek, brodogradilištom Brodosplit. Upućivanje radnika na liječnički pregled Služba zaštite na radu upućuje redovito radnike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada na liječničke preglede kod ugovorenog liječnika medicine rada, te o tome vodi evidenciju u elektronskom i pisanom obliku. Osposobljavanje radnika za rad na siguran način i stručna osposobljenost Prema Zakonu o Zaštiti na radu čl. 26-30. poslodavac je dužan omogućiti osposobljavanje radnika za rad na siguran način za vrijeme radnog odnosa i na trošak poslodavca. Također, radnik samostalno ne može obavljati poslove na koje je raspoređen dok ne položi i teoretski i praktični dio iz područja zaštite na radu, a sa istim je bio upoznat po dolasku na radno mjesto od strane stručnjaka zaštite na radu i od svog poslovođe, te za to vrijeme treba mu se odrediti neposredni radnikmentor koji je već prethodno osposobljen za rad na siguran način. Često se među radnicima, a i kod poslodavca brkaju pojmovi osposobljavanje za rad na siguran način sa stručnim osposobljavanjem. Naime, razlika između jednog i drugog je u tome da svi radnici moraju biti osposobljeni za rad na siguran način dok radnici koji su raspoređeni na poslove s posebnim uvjetima rada prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada (N.N., br.5/84) moraju biti stručno osposobljeni ovisno o vrsti poslova koje obavlja, a iz prakse u tvornici vijaka to je najčešće osposobljavanje za rukovatelja viličarom, rukovatelja mosnom i konzolnom dizalicom, signalistu i vezača tereta. S obzirom da tvrtka DIV rukuje / posjeduje kemikalije šalje svoje radnike na osposobljavanje iz toksikologije koja
se polaže svakih 5 godina. Nakon što su prošli stručnu obuku radnici se ponovno osposobljavaju za rad na siguran način po posebnom programu (programu za stručno obrazovanje) te se upoznaju sa opasnostima i štetnostima koje proizlaze iz poslova za koje su stručno osposobljeni. Dakle, o vrsti poslova koje radnik obavlja i o opasnostima i štetnostima koje proizlaze iz tih poslova svaki će radnik biti osposobljen za rad na siguran način. Osposobljavanje radnika za rad na siguran način poslodavac obavlja samostalno tj. za poslodavca to radi samostalni stručnjak zaštite na radu koji je ovlaštenje dobio od Ministarstva gospodarstva da može obavljati interna osposobljavanja na temelju izrađenog plana i programa za osposobljavanje radnika za rad na siguran način. Zaključak Da bi radnik obavljao posao sa sigurnošću, potrebno je da se i radnik i poslodavac pridržavaju mjera zaštite na radu, u pogledu da: • radnici redovito odlaze na liječničke preglede • osposobljavaju se za rad na siguran način • pohađaju stručno osposobljavanje • nakon svake promjene u radnom procesu ili promjene radnog mjesta da ponovno budu osposobljeni za rad na siguran način • koriste pravilno propisana osobna zaštitna sredstva Pridržavanjem ovih pravila radnik može uvelike sigurno obavljati svoje poslove i izbjeći mogućnosti za nastanak bilo kakve ozljede na radu, što za posljedicu može imati i psiho-fizičko stradavanje radnika, financijsko opterećenje i radnika i poslodavca, smanjenu radnu produktivnost, bolovanje i na posljetku emocionalnu nesigurnost samog radnika. Američka poslovica kaže da je „bolje primjeniti 1g sigurnosti nego 1kg ljekova“, iz čega možemo zaključiti da preventivne mjere imaju ključnu ulogu u sigurnosti. Ivona Slavica
13 • DIVinfo • rujan / listopad 2012.
4. ENERGETSKA ARENA 2012
Regionalna konferencija jugoistočne Europe o energetskom sektoru, koja se održala 12.-13. lipnja 2012. Na konferenciji su gostovali ugledni i svjetski poznati stručnjaci koji su kroz dinamične panel diskusije
SAJAM HUSUM 2012
14 • DIVinfo • rujan / listopad 2012.
i prezentacije obuhvatiti novosti koje su se dogodile u naftnom i plinskom sektoru kao i sektoru električne energije. Ovogodišnja je konferencija bila od posebnog značenja jer su predstavljene mnoge novosti u energetskom sektoru vezane za velike investicij-
ske planove Vlade Republike Hrvatske. DIV grupa bila je prisutna na konferenciji kao partner te smo predstavili naše buduće djelovanje i planove u energetskom sektoru kroz prezentaciju i dinamičnu panel raspravu. Lidija Belanić Kušić
Vodeći sajam na području obnovljivih izvora energije u razdoblju od 18. – 22.09.2012. održao se u Husumu, Njemačka. Budući da se ciljevi i strategija DIV grupe razvijaju u tom pravcu delegacija DIV-a predstavila je projekte na nizu sastanaka i prezentacija koje su se pokazale i više nego uspješne. Lidija Belanić Kušić
SAJAM berlin 2012
DIV grupa izlagala je na najvećem specijaliziranom sajmu za željeznice i pribora za željeznice u Berlinu u razdoblju od 18-21.rujna 2012. Događaj je popratila i Vlada RH sa predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem. Lidija Belanić Kušić
ZABAVNI KUTAK DIV VAS NAGRAĐUJE! Odgovorite točno na nagradno pitanje i jedan od Vas će osvojiti profesionalne škare za lim iz MODEX programa. Koje godine je DIV dobio priznanje Zlatna kuna za uspješnost u poslovanju i doprinos hrvatskom gospodarstvu a) 2011. b) 2007. c) 2005.
Dobitnik nagradne igre prijašnjeg broja je Mateja Terihaj. Sretna dobitnica postala je vlasnica MODEX lokota odgovorivši jedina ispravno na traženi pojam koji je glasio DIVER.
15 • DIVinfo • rujan / listopad 2012.
DIV IMPRESSUM Izdavač: DIV d.o.o., Bobovica 10a, 10430 Samobor Tel.: 01 3377 000 // e-mail: lidija.belanic.kusic@divgroup.eu Urednik: Lidija Belanić Kušić Tekstovi: Belanić Kušić Lidija, Jagustović Renato, Ivona Slavica, Marija Jelić, Aleksić Dara Naklada: 1000 Tisak: Grafički zavod Hrvatske d.o.o. SUGESTIJE I PRIJEDLOZI ZA TEME SU DOBRODOŠLI