Izdanje 20. jun 2013.

ce 30 nt i

POKLON UZ

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

SVAKOG ČETVRTKA ČETVRTAK, 20. 6. 2013. BROJ 569/ GODINA II

POTPUNA KONTROLA OD AVANSA DO KREDITA ● 7

REVIZORI ČEŠLJAJU KOMBINAT ŠTA USPORAVA PREGOVORE ● 3

PREVLAKU KOČI NAFTA ● Hrvatska vlada najavila je raspisivanje tendera za istraživanje nafte u blizini Prevlake, što bi moglo biti blokirano dok se ne postigne dogovor o granici sa Crnom Gorom.

EKSTERNA MATURA● 9

Migo zove Boženu na novi dogovor

PREDSJEDNICA VRHOVNOG SUDA UVELA STROGE NORME OBLAČENJA, ALI...● 10

Vesnina štikla jača od pravila

Sastavite Maxijev kuvar iz 12 djelova i 190 strana korisnih ●5 recepata DANILOVIĆ TVRDI ● 5

Milo Đukanović vuče Evropu za nos

VIDIMO SE NA ULICI ● 4

Crnogorski protesti kao pravi hipi pokret ŽIVOT ● 6

Standard nam je gori i od bugarskog

POTJERNICA ● 11

U Parizu uhapšen Pink Panter iz Crne Gore

P

redsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, iako je naredila strogo poštovanje dres-koda u zgradi, u kojoj su smješteni Viši, Apelacioni i Vrhovni sud, ni sama se ne pridrža-

INTERVJU IVO DANEU ● 26

Nekada se sadaddas asd košarka igrala glavom

va propisanih pravila. Juče je na posao došla u sandalama sa cvjetnim dezenom jakih boja i to otvorenim na vrhu prstiju, iako su zbog sličnog odijevanja brojne žene, bilo stranke u postupku ili pripadnice

FUDBAL ● 30

javnosti, vraćene iz ove ustanove.

Osim Medenice, ovih pravila se ne pridržavaju ni brojne sudije, među kojim je predsjednica Apelacionog suda Svetlana Vujanović, kao i ostali službenici suda.

ALEKSANDAR BULATOVIĆ ● 21

Pariz i dalje Grbić između traži izgladnjele ª vječitihº manekene

Tema dana

ČETVRTAK, 20.6.2013.

EDITORIJAL

Foto: Darko Jovanović

2

MILI PRELEVIĆ UREDNIK

D&G

Privredni raport iz Crne Gore sada može da glasi: Stranih investicija je sve manje, KAP, odnosno izvoz nam je u stečaju, turistička sezona nije počela baš najbolje, povećali smo PDV i uveli brojne harače građanima i više nemamo kud!

Otvara se pitanje hoće li Vlada Crne Gore uvažiti ove činjenice i napraviti neki odlučan korak, koji neće udariti po džepu građana, a pomoći Budžetu?

Prostora ima, i svi znamo da može dosta novca da se ubere naplatom poreza. Prema podacima Poreske uprave, visina nenaplaćenog poreskog duga u Crnoj Gori iznosi više od 350 miliona eura. Taj dug svakodnevno raste, pa u zemlji čuda, kao što je Crna Gora treba odgonetnuti kako ubijediti poreske dužnike da ga plate.

I tu smo napravili grešku u koracima, pa smo stavili kompanije koje redovno izmiruju svoje obaveze na takozvanu “bijelu listu“. To nije dobro, jer ne postoji “crna lista” koja kažnjava one koji to ne čine.

Istina, Vlada je, donijela Uredbu o postupku naplate poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika. Na taj način će se, kako su rekli, dugovi preko 100.000 eura naplatiti imovinom.

Na ovaj način omogućava se obveznicima, koji zbog ukupne ekonomske situacije i nelikvidnosti nijesu bili u mogućnosti da ispune poreske obaveze dospjele do kraja prošle godine, da izmire dug i bez blokade računa nastave poslovanje, čime će se postići i efikasnija naplata budžetskih prihoda. Uredba se odnosi na poreski dug koji prelazi 100.000 eura, a pod imovinom se podrazumijeva stambeno-poslovna zgrada, stambena jedinica i poslovni objekat.

I još ne vidimo odlučne korake koji moraju da se dese. A kako to uređene zemlje rade mogli smo se i juče uvjeriti.

Dizajneri Domeniko Dolče i Stefano Gabana osuđeni su u Milanu na po 20 mjeseci zatvora zbog utaje poreza. Čuveni dizajneri su proglašeni krivim zato što vlastima nijesu prijavili milijardu dolara prihoda.

A naši D&G nas, očigledno, uče nečemu sasvim drugom. Uče nas da sav nedostajući novac uzimamo od građana, euro po euro, povećanjem PDV-a, i sam Bog zna šta će smisliti još. Očigledno je, međutim, da ni Dolče i Gabana nijesu nedodirljivi, i da će biti sve više onih koji ne žele da plaćaju tuđe račune, i koji će tražiti da se nešto mijenja, pa makar i na ulici.

Vrijeme harača je prošlo, vrijeme je za odlučna dejstva.

A D&G? Dizajniraće oni još, ali pažljivije...

Meteo 05:04 20:24

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Okrenuli leđa građanima: Sa Skupštinskog zasijedanja

BEZ DILEME

Džaba bila volja građana!

Pozicija glasala za povećanje PDV-a, opozicija očekuje eksploziju cijena Bezuspješni su bili pokušaji nevladinih organizacija i poslanika opozicije da spriječe povećanja stope poreza na dodatu vrijednost. Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su juče Prijedlog izmjena i dopuna zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojima je predviđeno njegovo povećanje sa 17 na 19 odsto. Od 78 poslanika za je bilo 41, protiv 35 i dva uzdržana. Oni su dan ranije završili raspravu o tom prijedlogu koji je, prema riječima predstavnika opozicije, samo način da se plate privatni računi šefa vladajuće stranke i dugovi za Kombinat aluminijuma Podgorica KAP. Opozicija se takođe protivila povećanju PDV jer će to, kako su kazali, izazvati eksploziju cijena i uticati na smanjenje već niskog životnog standarda građana. No, nijesu

Izdali ste državu MANS je juče zbog izglasavanja veće stope PDV-a pozvala građane da traže odgovornost poslanika i predsjednika Skupštine koji su, kako tvrde, odlučili da izdaju državu i javni interes.

Direktor MANS-a Vanja Ćalović navela je u saopštenju da građani traže od svojih predstavnika objašnjenje za plaćanje duga multimilijardera koji je uništio Kombinat aluminijuma.

“Sigurni smo da će se svaki građanin zapitati čemu služi Skupština koja servisira potrebe tajkuna, a ne građana koji su je birali”, kazala je Ćalović.

u to uspjeli da kolege ubijede kolege iz vladajuće koalcije koje su glasale za povećenje. Takođe, ni 12.000 potpisa građane izgleda nije bila dovoljno, koju je skupila Mreža za afirmaciju nevladnog sektora za samo dva dana, u čije ime je nekoliko poslanika podnijelo zajednički amandman kojim se traži zadržavanje postojeće stope poreza na dodatu vrijednost PDV od 17 odsto.

Poslanik DF-a Jelisava Kalezić je juče obrazlažući taj amandman kazala da je očigledno da se predložena mjera preduzima da bi se nadoknadila “krađa struje” vlasnika podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP).

“To se desilo uz blagoslov ili žmurenje vlasti i menadžmenta Elektroprivrede (EPCG), a sada građani to

treba da plate”, kazala je Kalezić.

Poslanici su usvojili i dva od ukupno devet predloženih amandmana na izmjene i dopune zakona o PDV-u. Skupština je prihvatila samo amandman poslanika Hrvatske građanske inicijative Ljerke Dragićević, kojim se predviđa brisanje apart hotela iz kategorije za koju se obračunava niža stopa PDV-a od sedam odsto i prelazak u onu sa višom stopom. Prihvaćen je i amandman poslanika Demokratskog fronta, Emila Labudovića, kojim se predviđa viša stopa PDV-a za oblast priređivanja igara na sreću.

Povećanje PDV-a stupiće na snagu osam dana od objavljivanja u Službenom listu. Opšta stopa PDV-a u Crnoj Gori se nije mijenjala od donošenja Zakona 2003. godine.

I.C.

NiK Nema što...Odluka je donesena jako demokratski...Potpisi građana na ulici urodiše plodom... Očekujmo sad poreze na kuće, imanja itd .. Sve po evropVeliko broj građana bio je re- skim standardima. Nadam se da će bivoltiran juče na objavu informaci- ti sad povećanja poreza na kuće, zeje o povećanju PDV-a. Prenosimo mljišta itd.... vam najinteresantnije sa portala Anonimus CafedelMontenegro.

Nego što nego na ulice! Pogledajte što čine, kakav zulum sprovode nad privrednicima, ugostiteljima, svima nama građanima...Zar mi treba da plaćamo za njihove greške i njihov javašluk???Koliko ćete još gledati u pod dok vas pljuju? Dosta je bilo jemo mei Kakvo iznenađenje!!! Sve dok je ova- zuluma! ca neće falit vune. lapo comi Za ljekove vam trebalo. A ti narode Siguran sam da ce u roku od dan, dva krenuti neka priča o crkvi. ako te ima svi na ulice ...

Anonimni Na ulice ljudi, Grci, Turci, Brazilci, Bugari, svi protestuju samo mi kao ovce ćutimo i trpimo!!!!! Veći haos od ovoga ne može biti ljudi!!!

PORUKA

Država gasi svoja preduzeća Skupština usvojila Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More mirno do malo talasasto.

Vjetar slab do umjeren, na otvo- Nikšić Kolašin renom moru sjeverozapadni. Žabljak Temperatura vode na otvoPljevlja renom moru oko 23 stepena.

Bijelo Polje

DANAS

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

24 22 23 22 21 18 14 13 15 16

22 20 21 21 20 17 13 12 14 15

38 35 33 34 34 34 31 28 33 35

SJUTRA

38 35 34 34 35 34 32 28 34 35

Pretežno sunčano i veoma toplo. Popodne, Pretežno sunčano i veoma toplo. U popodneuglavnom u planinama na sjeveru ponegdje vnim satima u planinskim predjelima ponekiša ili pljusak praćen grmljavinom. gdje kiša i grmljavina.

Poslanici su juče usvojili i Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja. Za usvajanje tog zakona glasala su 52 poslanika, 11 je bilo protiv, a jedan uzdržan. Takođe, usvojeni su i amandmani poslanika SNP-a Srđana Milića, Aleksandra Damjanovića i Velizara Kaluđerovića, koji se odnosi na objavljivanje liste poreskih dužnika 1. jula.

Poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić ranije juče dok je trajala rasprava o ovom zakonu, kazao da je ovaj zakon nepotreban, jer prave se biznis barijere, kao i da je sadašnji dobar.

“Poslije usvajanja ovog zakona, država neće moći da osniva nova preduzeća, dok ne pogasi ona poput Duvanskog kombinata Podgorica ili bjelopoljske Lenke, koja su u steča-

ju, a čiji je vlasnik”, rekao je Bojanić.

Protiv ovog zakona bili su i poslanici Socijalističke narodne partije.

U ovoj partiji smatraju da bi država trebalo više da radi na boljoj naplati poreskih dugova, umjesto što kažnjava privrednike. Prema riječima Srđana Milića, ovaj predlog zakona potvrđuje postojanje nelojalnog poslovanja u Crnoj Gori.

“Ako je ovo početak borbe protiv nelegalnog poslovanja, onda nam to pokazuje kako su radili prethodnici ove Vlade. Tu mislim na selektivno plaćanje poreza i postojanje miljenika”, kazao je Milić.

Ministar finansija Radoje Žugić objasnio je da bi predloženi zakonski tekst trebalo da obezbijedi veći nivo pravednosti.

“Nije sve urađeno s ovim zako-

nom. On je neophodan kako bismo sublimirali nivo sive ekonomije, naplatili javne prihode i uveli poreski red”, poručio je Žugić Zakonom se nameće i obaveza da preduzeća i preduzetnici definišu svoje blagajničke maksimume kod posebno specifičnih oblika poslovanja, kao i da blagajnički maksimum može biti i viši od nivoa predviđenog zakonom, ali uz odobrenje Poreske uprave (PU).

Među važnim normama je i obaveza da se vlasniku preduzeća ili preduzetniku i povezanim licima sa učešćem preko 30 odsto u situaciji kada je u stečaju ili likvidaciji, ne dozvoljava otvaranje nove firme ukoliko je neizmirena obaveza prema povjeriocima i nijesu izmirili poreske dugove.

I.C.

Tema dana

ČETVRTAK, 20.6.2013.

3

ŠTA USPORAVA PREGOVORE?

Nafta koči Prevlaku Miraš Dušević

P

riča o naftnim nalazištima kod Prevlake uzbrkala je strasti. Mogla bi svakako da zaoštri priču oko razgraničenja Crne Gore i Hrvatske.

Dok jedni smatraju da se nijedna strana neće odreći dobiti od zaliha nafte i da je finansijska korist presudna, drugi su, ipak, ubijeđeni da neće biti problema i da će se sve riješiti bilateralnim sporazumom. Jasno je jedno. Vrijeme koje je pred nama riješiće dilemu.

Hrvatska se, prema medijskim najavama, sprema da Crnoj Gori predloži zajednički tender za odabir kompanije koja bi pod morem u pograničnom pojasu tragala za rezervama nafte čija bi eksploatacija bila ekonomski isplativa.

Iz crnogorskog Ministarstva ekonomije poručuju da ne mogu ništa reći po ovom pitanju, jer prijedlog još nijesu ni dobili. “Što se tiče principa međunarodne saradnje u praksi su poznati modeli međunarodne pogranične saradnje u dijeljenju resursa i mi jesmo zainteresovani da rješavamo u tom pravcu. Ali svakako treba sačekati prije bilo kakvih izjava u tom smjeru, da dobijemo zvaničnu inicijativu Ministarstva ekonomije Hrvatske”, kazala je za DN portparolka ministarstva Draženka Bećirović.

Hrvatska vlada nedavno je bučno najavila raspisivanje međunarodnih tendera za istraživanje i razvoj domaćih rezervi nafte i plina, no eksploatacija najbogatijih nalazišta – onih podmorskih smještenih na samom jugu Hrvatske – mogla bi biti blokirana sve dok se ne postigne konačni dogovor o granici na moru između Hrvatske i Crne Gore.

A taj dogovor direktno će uticati na raspodjelu potencijalno ogromnih prihoda od eksploatacije ležišta ugljenvodonika koja se u pograničnom području nalaze. Iako se o konkretnim zalihama rezervi tek može spekulisati, iz javno dostupnih podataka o dosad obavljenim istraživanjima može se zaključiti da su one znatne. Član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu i funkcioner Socijalističke narodne partije Vasilije Lalošević smatra da bi pored ekonomskog aspekta, zajednički projekat sa Hrvatskom bio dobra prilika za rješavanje ovog otvorenog pitanja.

“U susret svemu onome što će doći oko Prevlake, eventualnog dogovora, bilateralnog sporazuma ili eventualne međunarodne arbitraže pred sudom pravde u Hagu, mislim da ova inicijativa može biti jedan među korak ka tome šta slijedi ka konačnom cilju, a to su prije svega dobrosusjedski odnosi Hrvatske i Crne Gore. Dosadašnji privremeni sporazum oko Prevlake funkcio-

niše besprijekorno. Do sada nije bilo nijednog incidenta. Pretpostavljam da bi neki ozbiljni zajednički privredni poduhvat mogao dovesti do upravo konačnog mirnog i trajnog razrješenja pitanja Prevlake”, kazao je Lalošević.

On je naglasio kako je stav SNP o razgraničenju poznat.

“Zalagaćemo za očuvanje integriteta i suvereniteta prilikom razgraničenja, kako na moru, tako i na kopnu”.

● Svi vjeruju u dijalog Analitičar Andrija Đukanović kaže da, iako sad čujemo pomirljive tonove da će se pitanje sporazumno riješiti, ukoliko zaista dođe do pitanja eksploatacije tih le-

žišta nafte, to će sigurno zaoštriti cijelu stvar oko razgraničenja.

“Nijesam ubijeđen da bi i jedna strana bila spremna da se odrekne dobiti od tih zaliha nafte. Kad novac bude u pitanju biće drugačijih tonova”.

Sad za sad Hrvatska ne stoji na putu Crnoj Gori, ali kao što rekoh moguće je da se stvari promijene. Rješenje je, poručuje Đukanović, u dijalogu dvije države koje treba da riješe pitanje granica, a ako one ne budu mogle to bi trebalo prepustiti međunarodnoj arbitraži.

“Nadamo se svi da će se stvari rješavati u interesu svih i bez kvarenja odnosa, ali ostaje da vidimo što će se zaista desiti”.

Hrvatski analitičar Davor Đenero smatra da naftna nalazišta neće ništa promijeniti na gore i u odnosima dvije države. Jasno poručuje da to može samo pozitivno uticati na saradnju. Kaže da će dvije države riješiti pitanje Prevlake bilateralnim sporazumom.

Potencijalni nesporazum dvije zemlje zbog nafte na Prevlaci naziva praznim pričama, a spekulacije na tu temu “teorije zavjere” koje nemaju pokriće.

● Prilika za rješavanje graniCe Ozbiljnijih istraživanja južnog Jadrana, prema medijskim arhivama, nije bilo od ‘90, a za najozbiljnije se smatra istraživanje koje je 70-ih i 80ih realizovala američka naftna kompanija “Chevron” kada je napravljeno desetak probnih bušotina.

Najuspješnija je, navodno, bila locirana tridesetak milja sjeverozapadno od Budve, ali je uprkos prisustvu nafte ocijenjena kao komercijalno neisplativa. Ipak, treba imati u vidu da su se u međuvremenu okolnosti promijenile, te da bi uz postignut tehnološki napredak, ali i drastično višu cijenu nafte, sada to nalazište moglo biti ekonomski isplativo. Situaciju komplikovanom čini okolnost da se ova tačka nalazi baš u neposrednoj blizini današnje privremene crte razgraničenja, koja je ustanovljena međudržavnim sporazumom Hrvatske i Crne Gore još iz 2002. godine.

Zagrebački Večernji list je, ovih dana, objavio da hrvatsko Ministarstvo ekonomije planira da Crnoj Gori predloži raspisivanje zajedničkog tendera za odabir izvođača istraži-

vanja i eksploatacije nafte i gasa u podmorju u pograničnom pojasu.

Da se radi o razmjeni “probnih balona” s obje strane govori i sugestija iz Hrvatske da bi takav zajednički projekat bio blagotvoran i u političkom smislu.

“To bi mogao biti projekat od koristi za obje strane, ali i podsticaj da kroz dogovor konačno riješimo pitanje granice na moru”, saopšteno je Večernjem listu u hrvatskom Ministarstvu ekonomije. Nakon ratnih sukoba, rt Prevlaka su preuzele Ujedinjene nacije čiji su posmatrači na tom području ostali do 2002. godine kada je utvrđen Privremeni protokol o Prevlaci kojim Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku od 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva koji gleda prema Boki proglašen ničijim morem.

U međuvremenu su se, prije pet godina, tadašnji premijeri Crne Gore i Hrvatske, Milo Đukanović i Ivo Sanader, dogovorili da otvoreno pitanje razgraničenja na moru u području Prevlake kod Herceg Novog bude riješeno pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, ali je status quo zadržan do danas.

MANASTIR MORAČA

SKUPŠTINA

Čeh poginuo dok je fotografisao

Zeleno svijetlo za Stojanovića

Turista iz Češke Vladimir Bulant (54) oko 17 sati stradao je okliznuvši se na stazi između vodopada Svetigora i Motela u Manastiru Morača, saznaju Dnevne novine.

Prema nezvaničnim saznanjima, turista je pokušavao da napravi što atraktivniju fotografiju, ali je trenutak nepažnje za njega bio koban - okliznuo se i pao niz provaliju duboku skoro 50 metara. Bulant je bio vođa turističke grupe svojih zemljaka, koja je juče svratila u Manastir Moraču.

Zamjenica Osnovnog državnog tužioca Maja Šćepanović izvršila je uviđaj na licu mjesta, a potom je izdala nalog da se izvrši obdukcija stradalog turiste.

Pet pripadnika kolašinske službe zaštite i spasavanja se sa dva automobila, odmah po saznanju za nesreću, uputila ka licu mjesta kako bi izvukli tijelo stradalog Čeha.

“Prvi do nastradalog stranca je stigao Bulatović Pepa iz Trebaljeva, koji se slučajno zadesio na parkingu pored autobusa u kojem su bili turisti iz Češke. Na njihovo zapomaganje, odjurio je da nastradalom pruži pomoć, misleći da je živ. Nešto kasnije, mi smo zajedno sa pripadnicima MUP-a Kolašin, doktorom i medicinskim osobljem sišli u provaliju duboku oko 50 metara kako bismo izvukli tijelo. Akcija je trajala dva sata”, kazao je Darmanović.

Z.B.

Poslanici crnogorskog parlamenta dali su pozitivno mišljenje o predlogu da Slavko Stojanović bude imenovan za direktora Uprave policije.

Za imenovanje Stojanovića glasalo je 52 poslanika, 12 ih je bilo protiv, a 11 uzdržano.

Stojanovića je za tu funkciju predložio ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević.

Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, Skupština daje mišljenje o imenovanju direktora Uprave policije, poslije čega Vlada donosi konačnu odluku.

Na konkurs za direktora Uprave policije, pored Stojanovića, bili su se prijavili Dragan Arsović i Nebojša Mitrić. Stojanović je 21. februara postavljen za vršioca dužnosti direktora Uprave policije.

4

Politika

ČETVRTAK, 20.6.2013.

VIDIMO SE NA ULICI

Protesti kao hipi pokret Nada Đurđevac

N

ovi građanski protest najavljen je za sjutra u 17 sati na trgu Republike. Više grupa na društvenoj mreži Fejsbuk koje čine uglavnom mladi ljudi organizuju okupljanje i pozivaju građane da im se pridruže kako bi digli svoje glasove nezadovoljstva stanjem u državi. Sudeći po najavama, ovo neće biti klasičan protest, jer nema bine niti govornika, već će to više biti skup u formi druženja uz gitaru i muziku.

Psihološkinja Sanja Maraš u razgovoru za DN kaže da je ovaj vid okupljanja nešto novo u državi i da podsjeća na Hipi pokret 1960.godina koji je “Flower Power” (moć cvijeća) filozofijom pokušavao da mijenja svijet.

Fejsbuk grupe koje organizuju protest nijesu zadovoljne ishodom prošlog, kada su u njemu učestvovali i predstavnici opozicije. Poručuju da se jednim izlaskom na ulice ne može promijeniti ono “što je zatrovano i u korov pretvarano dvije decenije”, ali vjeruju da će do promjena doći ukoliko ne budu odustajali od okupljanja. Psihološkinja Maraš smatra da je ovaj vid okupljanja neutralan ali jednako moćan da se utiče na svijest uspavanih građana, te kaže da malo podjsećaju na Hipike. Taj omladinski pokret je nastao u SAD 1960.godina, a bunili su se protiv američkog potrošačkog društva i vjerovali su da je moguće stvoriti novo društvo bez bilo kakvih diskriminacija koje će biti zasnovano na miru i ljubavi.

“Najavljeni protest ima pokretačku snagu za ispoljavanje ljudske slobode, suprostavljajući se onome što postavlja grani-

ce u ljudskom razmišljanju i kreativnosti. Svako društvo treba da uvažava i iskorištava ideje mladih ljudi jer zakoni i društvena pravila moraju da se mijenjaju u skaldu sa potrebama svijeta koji se mijenja”, kazala je Maraš.

Za psihološkinju je bunt tipičan za mlade ljude, ali pošto je crnogorska istorija oskudna sa protestima ona kaže da se pronalazi objašnjenje u tome što nosimo u sebi naučene obrase i strahove, te da će nam trebati vremena da se ta transgeneracijska poslušnost promijeni u proaktivnost.

“Bunt je tipičan za mlade ljude.

Oni su otvoreni za promjene i reforme ali se ta potreba godinama postepeno smanjuje jer svaki čovjek vremenom teži ka stabilnosti i sigurnosti. Kada pogledamo naše pretke oni su živjeli u krutim tradicionalnim porodičnim sistemima u kojima mladi nisu imali nikaka prava glasa. Oni su slušali šta im kaže najstarija muška glava u porodici. Dakle, svaki bunt je bio prestup koji se strogo kažnjavao”, kaže Maraš.

Analitičar Vladimir Jovanović smatra da se najavljeni protest više može gledati kao na per-

formans, jer građane pozivaju na druženje.

“Suština ovog performansa je da se kroz druženje stvori neka neformalna grupa ljudi koja djeli iste stavove i koja će možda u budućnosti steće snagu za pokretanje adekvatnih društvenih promena u državi. Učestalost ovakvih okupljanja može samo izazvati monotoniju i na kraju neće dati nikakve rezultate kako za pojedinca tako i za crnogorsko društvo. Za organizovanje protesta presudan trenutak kada se oni organizuju, iako većina gra-

ANKETNI ODBOR

Sve zavisi od političke volje Rad Anketnog odbora u vezi sa aferom “Snimak” pokazaće kolika je politička volja da se rješavaju potencijalni slučajevi korupcije, a koliko je samo proizvod ustupaka zahtjevima Evropske unije (EU), smatra predstavnik CEMI Ana Selić.

Prema njenim riječima, rad Anketnog odbora na pitanju afere “Snimak” je vrlo značajan sa aspekta unutrašnje i spoljašnje politike.

“Rezultat njihovog rada će pokazati kolika je politička volja da se rješavaju potencijalni slučajevi korupcije, a koliko je samo proizvod ustupaka zahtjevima EU. Sa druge strane će pokazati i kakav će biti predstojeći odnos dvije najveće partije u vladajućoj koaliciji”, rekla

je Selić agenciji Mina.

Ona smatra da se, s obzirom na stav Socijaldemokratske partije (SDP) u toku predsjedničkih izbora, ne može isključiti mogućnost da će se ta partija donekle prikloniti stavu opozicije po pitanju afere “Snimak”.

“Imajući u vidu da Demokratska partija socijalista i SDP na predstojećim lokalnim izborima žele da pridobiju glasače iz istog biračkog tijela, postoji mogućnost da će ova afera biti iskorišćena za predizbornu kampanju”, kazala je Selić.

Ona je rekla da je parlamentarna istraga značajan mehanizam kontrole odgovornosti nosilaca javnih funkcija, i da zaključci usvoje-

ni tim putem imaju veliku političku težinu.

Selić je navela da je vrlo bitno da taj slučaj bude na adekvatan način ispraćen i od nadležnih institucija, prvenstveno Tužilaštva.

“Rad Tužilaštva će dati konkretan ishod za razliku od parlamentarne istrage koja može rezultirati uopštenim zaključcima ili konkretnim preporukama – u zavisnosti od političke volje”, smatra Selić.

Prema njenim riječima, taj slučaj je prava prilika da Tužilaštvo pokaže da li je nezavisno i profesionalno u svom radu i da li Crna Gora ima institucije koje su spremne da istraže, procesuiraju i po potrebi kazne svakog ko prekrši zakon.

MILIĆ PORUČIO

Opozicija nema šta da traži Analitičar Jovanović smatra da predstavnici opozicije nemaju šta da traže na ulici, a posebno na ovom najavljenom performansu, pa čak ni kao građani Crne Gore, jer im je mesto u državnim institucijama i Parlamentu. djana ima makar jedan razlog da izadje na ulicu, potrebno je sačekati moment kada akumulisano

“Opozicija je ove godine već jednom organizovala proteste i pokazala da za nju gradjani služe samo za manipulaciju radi ostvarivanja političkih ciljeva tako da bi prisustvo na najavljenom performans bilo krajnje licemjerno”, kazao je Jovanović. nezadovoljstvo gradjana dostigne vrhunac i tada organizovati proteste”, kazao je Jovanović.

SNS

Krivična prijava protiv lista ª Danº Izbornа komisijа Srpskog nаcionаlnog sаvjetа podnijelа je krivične prijаve protiv vršiocа dužnosti, direktorа i glаvnog i odgovornog urednikа dnevnih novina Dаn Mlаdenа Milutinovića i pomoćnikа glаvnog i odgovornog urednikа Nikole Mаrkovićа zbog tekstа objаvljenog u ovom dnevnom listu gdje se nаvode identifikаcioni podаci mаtični broj, аdresа stаnovаnjа i fotogrаfijа zаmjenikа predsjednikа Izborne komisi-

je zа izbor Srpskog sаvjetа u Crnoj Gori.

U saopštenju se navodi da u Izbornoj komisiji SNS smatraju da bi informаcije prenesene u dnevnim novinama “Dаn” mogle dа u budućem vremenu proizvedu “kаtаstrofаlne posljedice”.

“Prijаvа je аrgumentovаnа prаtećim podаcimа službi Uprаve policije kojа će u dаljem postupku preko nаdležnog tužilаštvа preduzeti predviđene rаdnje”, zaključuje se u saopštenju.

Promijeniti Zakon o izboru predsjednika Kopredsjedavajući Radnom grupom za izgradnju povjerenja u izborni proces Srđan Milić najavio je da će inicirati izmjene zakona o izboru predsjednika Crne Gore i o finansiranju političkih partija.

Milić je, na prvoj radnoj sjednici tog skupštinskog tijela, kazao da će tu inicijativu podnijeti Kolegijumu predsjednika Skupštine.

“Kandidovaću taj prijedlog na Kolegijumu, kako bi i ovi zakonski akti bili predmet naše analize”, rekao je Milić, prenosi agencija Mina.

Na sjednici je dogovoreno da Milić i drugi kopredsjedavajući Radne grupe Milutin Simović pozovu institucije i nevladine organizacije koje su zainteresovane za učešće u radu tog tijela da dostave konkretne prijedloge za iz-

mjenu zakonskih akata koji se odnose na izborno zakonodavstvo.

“Jedino na taj način ćemo uspješno završiti posao”, ocijenio je on.

Simović je kazao da je zabrinut zbog toga što je Radna grupa od 31. maja, kada su usvojeni zaključci o njenom formiranju, održala jednu sjednicu, a 19 dana potrošila na pripreme.

“Imamo rok do 10. septembra da završimo posao, odnosno 110 dana, a na pripreme smo potrošili 20 odsto tog vremena”, upozorio je on.

Poslanik Demokratskog fronta Goran Danilović kazao je da je Front već pripremio prijedloge za izmjenu zakona, ali da su otvoreni za predloge za proširenje te liste.

Član Radne grupe iz Demokratske partije socijalista DPS Mevludin Nuhodžić ocijenio je da to skupštinsko tijelo čeka odgovoran i težak zadatak.

“U fokus rada moramo staviti građanina, a ne birača jedne ili druge partije. Iako nema uniformnih rješenja, treba sagledati sva uporedna iskustva i upodobiti ih našim uslovima”, smatra Nihodžić.

Dogovoreno je da Radna grupa do prve naredne sjednice uradi nacrt poslovnika po kojem će raditi. Radna grupa je formirana na osnovu zaključaka, koje je parlament usvojio 31. maja, sa zadatkom da analizira izborno zakonodavstvo i da, do 10. septembra, predloži Skupštini eventualne izmjene u cilju njegovog poboljšanja.

M.D.

Politika

ČETVRTAK, 20.6.2013.

5

DaNIlOVIĆ tVrDI

Đukanović cijelu Liberalna partija je nesvrstana Evropu vuče za nos POPOVIĆ OCIJENIO

Ma ko izjavio, tvrdio ili slutio, da je opozicija i dijelom kriva za neotvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Evropskom unijom EU, govori krupnu neistinu, istakao je poslanik Demokratskog fronta DF Goran Danilović.

“Dvije godine sam, upornošću koja se graničila sa pristojnim, u parlamentu vodio pravi mali rat da se napravi odbor za nadgledanje borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Uspjelo mi je na kraju - kroz izmjene poslovnika došli smo do tog tijela i to bukvalnim pritiskom i ucjenjivanjem DPS-a, koji se ponašao neodgovorno i branio tuđu stranu. Niko se nije izvinio za dvogogišnju opstrukciju”, napisao je Danilović na svom Fejsbuk profilu.

Prema njegovim riječima, DPS je svom silinom opstruisala rad Anketnog odbora za Telekom.

“Državni tužilac je od toga napravila smijuriju, ali i pored svega to tijelo, kojim je presjedavao opozicionar (Andrija Mandić) dokazalo korupciju u vrhovima sistema. Anketni odbor za aferu “Snimak” nailazi evo od starta na nepremostive blokade od DPS poslanika koji se izruguju zdravoj pameti i činjenicama. Ko, onda, u svijetlu ovih činjenica može opoziciji prigovoriti bilo šta? Naravno, slutite, Jelko Kacin opet drži lekcije o opozicionoj pameti u Crnoj Gori zaboravljajući elementarnu političku korektnost i uzdržanost. Kao da je razredni sta-

rešina svim građanima i kao da nije obavezan na uljudnost i pristojnost i bez obzira na kritike koje stižu iz cijelog regiona povodom njegovog angažmana”, istakao je Danilović.

Nastavimo li, dodaje on, ovako simuliranje demokratije ne samo da će nas preteći Srbija u EU integracijama, koja nikada nije mnogo ni zaostajala u ovom procesu, nego neće imati više ko da nas pretiče - pošto će svi biti ispred nas.

“Gotovo sa žalom i dramom grčkih tragedija saopštava se da Srbija može prije Crne Gore otvoriti ova poglavlja!? Kao da Đukanović sam nije odabrao put izbjegavanja borbe protiv kriminala i korupcije, kao da upravo on nije ispred državnog stavio tajkunski, kumovski i prijateljski interes. Nastavimo li ovako simuliranje demokratije, ne samo da će nas preteći Srbija koja nikada nije mnogo ni zaostajala u ovom procesu, nego neće imati više ko da nas pretiče - pošto će svi biti ispred nas. Ne treba stoga jadikovati nad zlim udesom poput gospodina Kacina, nego shvatiti da Đukanović cjelu Evropu pokušava vući za nos. On ne može da se bori protiv sebe, on štiti sebe i svoje. A dok je god tako, od ozbiljne borbe protiv kriminala i korupcije nema ništa. Pa oni su i nakon svega, ponovo bili predvidjeli Ranku Čarapić za VDT-a. Oni simuliraju, gospodine Kacin, a Vi znate šta to znači!?”, zaključio je Danilović.

SaStaNaK

Ministar Pejović sa ambasadorom Grčke Ministar odbrane prof. dr Milica Pejanović-Đurišić sastala se juče sa novoimenovanim rezidentnim ambasadorom Republike Grčke u Podgorici Iliasom Fotopoulosom.

Ministar Pejanović-Đuri šić je, poželjevši dobrodošlicu ambasadoru i uspjeh na novoj dužnosti, naglasila značaj nastavka dobre saradnje u oblasti odbrane sa Republikom Grčkom koja je do sada bila na visokom nivou.

Ministar je upoznala ambasadora Fotopoulosa sa ostvarenim rezultatima u procesu reforme sistema odbrane, kao i sa budućim prioritetim Ministarstva. Naglasila je značaj podrške koju Republika Grčka pruža Cr-

noj Gori na putu ka NATO, iskazavši uvjerenje da će se ista nastaviti i u budućem periodu. Ministar je, takođe, iskazala i veliko zadovoljstvo saradnjom sa vojnim atašeom Republike Grčke u Podgorici Leonidasom Tsiandulasom, naglasivši da je Tsiandulas od početka mandata pokazao veliku posvećenost u unapređivanju saradnje između dva ministarstva i dvije vojske.

Ambasador Republike Grčke, zahvalivši se na dobrodošlci, naglasio je da će Republika Grčka kao i do sada biti pouzdan partner Crnoj Gori u procesu evropskih i evroatlantskih integracija.

Lider Liberalne partije Andrija Popović, saopštio je u Skupštini, da se za tu partiju koja je zamrzla učešće u vladajućoj koaliciji, može reći da su “nesvrstani”.

“Ja nijesam iz vladajuće koalicije, kao što je poznato prije mjesec ipo LP je zamrzla učešće u vladajućoj koaliciji i možete nas nazvati nesvrstanima”, saopštio je Popović u Skupštini, što je izazvalo smijeh poslanika i samog Popovića.

Reagovao je poslanik Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović koji je kazao da liberale ne doživljava kao nesvrstane.

“Ja vas doživljavam kao poslanika koji će dati veliki doprinos da se vladajuća koalicija promijeni i da ćete vi kao liberal onaj stari vratiti one izvorne vrijednosti Liberalnog saveza da se promijeni ova vlast”, poručio je Abazović.

6

Ekonomija

ČETVRTAK, 20.6.2013.

MONSTAT

Potrošačka korpa pojede dvije plate

Vrijednost minimalne potrošačke korpe u maju je iznosila 807,8 eura i veća je 0,2 odsto nego u aprilu, pokazuju podaci Monstata. Prosječna zarada u Crnoj Gori u aprilu bila je 477 eura.

“Vrijednost minimalne potrošačke korpe u maju je u odnosu na isti mjesec prošle godine povećana 2,4 odsto, dok je u odnosu na decembar veća 1,1 odsto”, saopšteno je iz Monstata.

Od toga se na hranu i bezalkoholna pića odnosilo 264,7 eura, na neprehrambene proizvode i usluge 349,1 i vrijednost imputirane rente 194 eura.

Vrijednost minimalne potrošačke korpe za hranu i bezalkoholna pića u maju je, u odnosu na april, zabilježila rast od 1,5 odsto.

“Korpa za neprehrambene proizvode i usluge je u odnosu na april pala 0,6 odsto, dok je vrijednost imputirane rente bila 0,1 odsto manja”, navode iz

ŽIVOTNI STANDARD

Gori smo i od Bugara Od članica EU, Bugarska ima najniži prosjek BDP po glavi stanovnika prema standardu kupovne moći od 47 odsto, dok je u našoj zemlji on 42 odsto

Monstata.

Vrijednost minimalne potrošačke korpe predstavlja sumu izdataka za hranu i ostalih tekućih, koja uključuje kupljene proizvode, sopstvenu proizvodnju i poklone za prosječno domaćinstvo, koje čine dvoje odraslih i dvoje djece. I.C.

Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, prema standardu kupovne moći u našoj zemlji, iznosi 42 odsto prosjeka Evropske unije i nije se mijenjao u odnosu na prošlu godine, pokazuju prve procjene Eurostata.

Od zemalja članica EU po stanovniku, prema standardu kupovne moći, najveći BDP nepromijenjen nekoliko godina unazad zabilježen je u Luksemburgu, čiji je nivo više od dva i po puta iznad prosjeka EU i iznosi 271 odsto EU prosjeka, dok se

Bugarska nalazi na najnižem nivou sa 47 odsto.

Od zemalja iz regiona Hrvatska ima najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći koji iznosi 61 odsto prosjeka EU. Sa druge strane, Crna Gora je, kako je saopšteno iz Monstata, na drugom mjestu kada su u pitanju zemlje regiona. Makedonija i Srbija se nalaze na nivou od 35 odsto, Albanija 30 odsto dok je Bosna i Hercegovina na nivou od 28 odsto evropskog prosjeka.

Eurostat je juče objavio prelimi-

narne podatke o bruto domaćem proizvodu i stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku, iskazanim preko standarda kupovne moći. U ovom projektu je učestvovao i Monstat, zajedno sa zvaničnim statističkim institucijama ostalih evropskih zemalja. Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku prema SKM-u, prema prvoj procjeni među zemljama članicama, kretala se između 52 odsto ispod prosjeka EU u Rumuniji i 41 odsto iznad prosjeka EU u Luksemburgu.

I.B.

DAKIĆEVCI

Akcionarima Crnogorskog telekoma počeće danas isplata dividende za prošlu godinu u iznosu od 44 centa neto po akciji.

Iz kompanije su saopštili da je na Skupštini akcionara 23. maja odlučeno da se iz prošlogodišnje neto dobiti akcionarima na ime dividende isplati ukupno 22,9 miliona eura.

“Dividenda će biti isplaćena akcionarima Crnogorskog telekoma koji posjeduju akcije na dan održavanja Skupštine akcionara i donošenja odluke o raspodjeli neto profita za prošlu godinu i dijela neraspoređene dobiti”, objasnili su iz kompanije.

Akcionari pojedinci će dividendu moći da podignu na svim šalterima CKB.

Otišlo 30 Uvrstite naše plate u rebalans miliona Ukupan priliv stranih direktnih investicija u prva četiri mjeseca iznosio je 112,1 milion eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 29,5 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke Crne Gore.

Ukupan odliv je, u odnosu na isti period prošle godine smanjen 28,3 odsto.

Odliv po osnovu povlačenja novca nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosio je 25,1 milion, dok su ulaganja rezidenata u inostranstvo iznosila 4,4 miliona eura.

Neto strane direktne investicije, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, u prva četiri mjeseca su iznosile 82,6 miliona eura, 11,1 odsto manje nego u istom prošlogodišnjem periodu.

TURIZAM

Čekaćemo još dugo na dobre rezultate Dobri rezultati u turizmu Crne Gore ne mogu se očekivati još najmanje pet godina, a zavisiće od realizacije niza projekata, prije svega onih u oblasti komunalne i saobraćajne infrastrukture, rekao je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Obrad Gojković.

“Država treba ozbiljno da se okrene promociji zdravstvenog turizma, jer tu već postoje kapaciteti i znanje. Podsticajne mjere svakako su nešto na čemu treba raditi, ali bez ugrožavanja funkcionisanja lokalnih samouprava”, ističe Gojković.

Prema njegovim riječima do-

lazak lou-kost avio-kompanija u Crnu Goru bio bi prvi ozbiljan pokazatelj povratka crnogorskog turizma na nekadašnje pozicije.

“Turizam je vrlo komplikovan mehanizam, koji daje optimalne rezultate samo ako funkcioniše u jednom uređenom sistemu, što, nažalost, danas država nije u stanju da radi. Današnje stanje, u najvećem dijelu determiniše pogrešna politika koja se već dugo vodi u crnogorskom turizmu. Ako bi tražili pravu riječ, ta politika bi se mogla nazvati lutanjem”, rekao je Gojković. N.D.L.

Bivši radnici i povjerioci podgoričkog “Radoja Dakića” tražiće od Vlade da njihove obaveze za lične dohotke uvrsti u predlog rebalansa budžeta za ovu godinu i predvidi rashod u iznosu dospjelih kamata i dijela glavnice. Predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca Milan Vukčević rekao je agenciji Mina-biznis da je rebalans neophodan zbog problema sa budžetskim deficitom i značajnih promjena na rashodnoj i prihodnoj strani budžeta.

“Zato zahtijevamo da se naše obaveze za lične dohotke uvrste u nacrt i predlog rebalansa budžeta za ovu

godinu i u istom predvidi rashod u iznosu dospjelih kamata i dijela glavnice”, naveo je Vukčević. Radnici su i juče, kao i svake srijede, održali miran protest ispred Skupštine. Prema riječima Vukčevića, obaveze firmi kojima je osnivač i većinski vlasnik država tretiraju se kao sastavni dio javnog duga.

“Zbog izrečenih neistina u vezi sa problemom “Radoja Dakića” i teške kompromitacije pred parlamentom i javnošću, tražićemo da anketni odbor ispita premijera Mila Đukanovića”, poručio je Vukčević.

On smatra da bi, ukoliko lični do-

hodak radnika te fabrike bude predviđen budžetom, država imala višestruku korist jer bi ispoštovala pravosnažnu sudsku presudu, socijalni program, detaljni urbanistički plan, kao i zaključak Skupštine.

“Izgradnja infrastrukture u centru Podgorice bi bila način da se privuku investitori i izgrade objekti za opšte društvene potrebe”, zaključio je Vukčević.

Bivši radnici “Radoja Dakića” od početka 2009. godine organizuju mirne proteste i traže hitno izvršenje sudskih presuda koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura. I.C.

Ekonomija

ČETVRTAK, 20.6.2013.

7

KONTROLA

Na provjeri sve - od avansa do svakog kredita

DRI tražio od Ministarstva ekonomije da obezbijedi svu dokumentaciju iz KAP kako bi mogli da provjere dugove Novak Uskoković

D

ržavna revizorska institucija zatražila je od ministra ekonomije Vladimira Kavarića da preko predstavnika državnog kapitala u KAP-u u roku od 15 dana obezbjedi dokumentaciju kako bi mogli da krenu u postupak revizije odnosno provjere dugova te fabrike, saznaju Dnevne novine. DRI je to tražio na osnovu skupštinskih zaključaka koji su usvojeni 30. aprila, a koji predviđaju da revizor uradi provjeru dugova Kombinata alumnijuma Podgorica. Ovo je prvi put da jedan državni organ zatraži svu dokumentaciju koja se odnosi na tu fabriku.

O zahtjevu za dostavljanje dokumentacije DRI je obavijestila predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića i predsjednika Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandra Damjanovića. Dokumenta se traže na osnovu člana 10 Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji koji propisuje da je subjekat revizije (KAP) dužan da bez odlaganja na njihov zahtjev dostavi sva dokumenta.

Nedavno su predstavnici DRI imali sastanak sa Odborom za ekonomiju na kojem je dogovoreno da se krene u realizaciju skupštinskih zaključaka. Tom sastanku prisustvovali su članovi Odbora iz vlasti i opozicije. DRI takođe u dopisu koji je upućen Damjanoviću navodi da su spremni ukoliko je potrebno i da se sastanu sa predstavnicima tog skupštinskog tijela, Ministarstva finansija, Dožića i stečajnog upravnika Veselina Perišića. Ovo je prvi put da jedan državni organ zatraži svu dokumentaciju koja se odnosi na Kombinat alumnijuma Podgorica. To je svojevrstan test za državu i ruski CEAC jer je pitanje da li uopšte postoje određena doku-

menta, a treba da nekom budu dostavljena. Od dokumenata se traži praktično sve, od statuta do finansijskih izvještaja od 2005. do 2012. godine.

Revizori zahtijevaju i da se daju brutobilansi za cijeli period od kada su Rusi ušli u Kombinat.

Vlada će morati da obezbijedi i sve zapisnike sa sjednica Borda direktora i skupština akcionara.

Način na koji će Ministarstvo ekonomije, odnosno predstavnik Vlade u Bordu direktora Nebojša Dožić, obezbjediti dokumenta pokazaće i namjeru da li Vlada zaista ima autoritet u odnosu na ruskog partnera. Od ruske strane ne bi trebalo očekivati kooperativnost jer je poznato da je sistem upravljanja prilično zatvoren.

Za sada nema precizne cifre o dugovanjima Kombinata alumnijuma, a pominje se i cifra i do 300 miliona eura. Nedavno je Vlada formalno zatražila uvođenje stečaja u toj fabrici. Ročište na kojem će se odlučivati o stečaju zakazano je za 16. jul.

Nadležni kolegijum DRI je usvojio krajem aprila konačan izvještaj o reviziji državnih garancija

izdatih 2010. i 2011. godine za pet preduzeća, koje iznose 214,53 miliona eura.

Revizijom su obuhvaćene garancije koje je Vlada izdala Kombinatu aluminijuma Podgorica, Željezari Nikšić, Željezničkoj infrastrukturi, Željezničkom prevozu i Pobjedi.

Revizijom državnih garancija izdatih KAP-u utvrđeno je da subjekti revizije, ministarstva ekonomije i finansija i Komisija za kontrolu državne pomoći, nijesu u dovoljnoj mjeri primjenjivali normative kojima je propisana procedura postupka davanja državnih garancija za kredite fabrici. ● Drobnič u posjeti Dri Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori ambasador Mitja Drobnič posjetiće u petak Državnu revizorsku instituciju, što je ujedno i prva zvanična posjeta toj Instituciji.

Tokom sastanka s članom Senata DRI dr Branislavom Radulovićem razgovaraće se o pitanjima koja su od ključnog značaja za pregovarački proces za poglavlje 32, finansijskoj kontroli, kao i pitanjima koja se tiču aktivnosti DRI, razvoja kapaciteta, realizacije Godišnjeg plana revizije za 2013. godinu i popune upražnjenih mjesta u Senatu DRI. U zvaničnoj delegaciji pored Drobniča, prisustvovaće i projektni menadžer za unutrašnje tržište Delegacije EU u Crnoj Gori Donka Prodanova, navodi se na sajtu DRI.

BePLeR i DžejKOBsON - KAziNO AvALA

Na tužbu - tužbom Sudija Privrednog suda Snežana Pavličić odložila je ročište između kompanije Bepler i Džekobson iz Budve i kazina Avala zbog duga za korišćenje poslovnog prostora od oko 420.000 eura za 18. septembar, kako bi se advokat kazina Veselin Kaluđerović upoznao sa podneskom koji je sudu dva dana prije ročišta dostavio pravni zastupnik tužioca Marko Milanović.

“I dalje smo sigurni da će se ovaj spor riješti poravnanjem između budvanske kompanije Bepler i Džekobson i kazina Avala”, rekao je Kaluđerović.

Prema informacijama Dnevnih novina, u firmi Bepler i Džekobson ne žele da se poravnaju, već insistiraju da im se ispate potraživanje koja su tužbom naveli.

“Podnesak kojim se tužilac izjasnio na ukidno rješenje Apelacionog suda od 7. februara kao i na preostale navode tuženog i predložio nove dokaze pristiglo je u sud 17. juna. Samim tim zbog kratkog vremenskog roka nije moglo prije biti uručeno tuženom, pa se na ročištu uručuju uz napomenu da se pismeno izjasni na navode iz podneska u roku od osam dana”, rekla je sudija Pavličić.

Kompanija Bepler i Džekobson iz Budve, čiji je izvršni direktor crnogorski biznismen Zoran Ćoćo Bećirović podnijela je tužbu Privrednom sudu protiv kazina Avala, koji im prema njihovim tvrdnjama duguje oko 420.000 eura. Hotel Avala u sklopu kojeg posluje istoimeni kazino vlasništvo je budvanske firme Bepler i Džekobson, a dug koji koji zakupac kazina ima odnosi se na usluge korišćenja poslovnog prostora i električne energije.

Prema informacija Dnevnih novina, sudija je donijela djelimičnu presudu u korist budvanske kompanije, da bi ona kasnije bila oborena i vraćena Privrednom sudu na ponovno odlučivanje.

Nakon toga nadležni iz kazina Avala podnijeli su protivtužbu, zahtjevajući da im Bepler i Džekobson isplati 6.000.000 eura na ime ulaganja u kazino. Takođe, zakupci kazina tvrde da su potpisali ugovor na 10 godina o zakupu, te da će to dokazati. U protivtužbi, prema informacijama DN, zakupci kazina traže i da se smanji cijena zakupa predviđena tim ugovorom i da se sa dosadašnjih 1.000 eura po kvadratu smanji na 500 eura. N.D.L.

NDKP

Neće biti lako

Posebno treba dostaviti!

DOKUMENTA KOJA SE TRAŽE - Plan otplate kredita koji je zaključen između KAP I OTP u iznosu od 21,68 milion eura - Plan otplate kredita između KAP i OTP u iznosu od 25 miliona eura - Plan otplate kredita u iznosu od tri miliona sa OTP bankom koji je utrošen za refinansiranje duga prema Montenegrobonusu - Plan otplate kredita prema Dojče banci - Ugovor o srednjoročnom finansijskom aranžmanu u iznosu od 235 miliona američkih dolara između KAP I VTB banke iz 2007. godine sa planom otplate

● Statut, poslovnik o radu Odbora direktora i druga interna akta kojima se uređuje rad i odlučivanje u KAP

Juče sa potpisivanje ugovora

● svi finansijski i konsolidovani izvještaji od 2005. godine do kraja 2012. godine ● pregled povezanih pravnih lica ● zaključni list (brutobilans) za period od 2005. do 2012. godine ● svi zapisnici sa Skupštine akcionara i Borda direktora od 2005. do 2013. godine ● pregled bankarskih računa kod banaka sa stanjem na kraju svake godine ● potraživanja KAP na kraju prošle godine prema trećim licima ● izvještaji o otpisu sumnjivih i spornih potraživanja po godinama ● pregled primljenih i datih avansa ● pregled ulaganja, nabavki i prodaje osnovnih sredstava ● pregled sudskih sporova ● popis obaveza na kraju prošle godine po osnovu interkompanijskih kredita, neizmirenih obaveza prema Vladi, kredita od banaka

Revitalizacija duvanske industrije kod nas, iako je dio tradicije, neće ići lako, ali će u Novom duvanskom kombinatu (NDKP) biti mjesta za stare i nove radnike, saopštio je predstavnik konzorcijuma Jovan Ašanin koji je kupio 100 odsto akcija tog preduzeća.

Predstavnik konzorcijuma kazao je da pregovori nijesu bili laki, a da neće biti lako ni revitalizovati duvansku industriju.

“Pred nama je izazovan posao jer nije lako da se oživi nešto što ima jaku konkurenciju, ali pokušaćemo da to bude onako kako treba”, poručio je Ašanin.

Ugovor sa konzorcijumom koji čine Partner Company iz Danilovgrada, užički Primat i budvanski Jaz Express su u potpisali ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović i gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša.

Predlogom ugovora utvrđena je i obaveza ponuđača da u roku od godinu u gradnju fabrike investira 9,42 miliona eura, kao i da obezbijedi njen tehnički prijem i pribavi upotrebnu dozvolu najkasnije

šest mjeseci od prenosa i montaže opreme na novoj lokaciji.

Konzorcijum ima obavezu i da angažuje 90 odsto radnika koji su u momentu otvaranja stečajnog postupka u DKP bili zaposleni na neodređeno vrijeme, kao i deset radnika Proizvodnje i obrada duvana. Konzorcijum ima obavezu i da u prvoj godini rada NDKP zaposli najmanje 100 radnika, u drugoj 120, u trećoj 130, u četvrtoj 140, a u petoj godini 150 radnika, kao i da najmanje pet godina primjenjuje opšti, granski i pojedinačni kolektivni ugovor i obezbijedi usklađenost internih akata iz radnih odnosa sa postojećom pravnom regulativom.

Ugovorom je predviđena i obaveza da radnicima koje budući vlasnik ne bude angažovao budu isplaćene otpremnine iz socijalnog programa, koji je važio u DKP. Savjet za privatizaciju i kapitalne investicije prihvatio je prošle sedmice ugovor o privatizaciji ili djelimičnoj dokapitalizaciji Novog duvanskog kroz izgradnju fabrike, kojim je predviđena kupoprodajna cijena od 7,1 milion eura, 1,1 milion veća od prvobitno ponuđene.

I.B.

8

Društvo

ČETVRTAK, 20. 6. 2013.

U TRI RATE

Nezakonito oporezovani regres isplaćuju na kašičicu

Zaposlenima u državnoj upravi u naredna dva dana trebalo bi da se isplati prva od tri rate u iznosu od 51,44 eura TELEKOM I RODITELJI

LCD televizori za 15 obdaništa

Crnogorski telekom je, u saradnji sa Udruženjem Roditelji, za 15 vrtića u 14 opština obezbijedio LCD televizore i omogućio besplatno korišćenje Extra TV paketa.

Direktor korporativnih komunikcija u toj kompaniji Varvara Lješković kazala je da je Telekom društveno odgovorna kompanija koja je aktivna u svim segmentma važnih za građane.

Ona je kazala da su Telekom i Udruženje Roditelji odlučili koji vrtići će dobiti LCD televizore.

“Omogućili smo i besplatno korišćenje paketa Start Extra TV servisa. Ono što će posebno biti drago

djeci jeste paket sa crtanim filmovima”, rekla je Lješković na konferenciji za novinare.

Direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da se u toj organizaciji zalažu za poboljšanje uslova u javnim predškolskim ustanovama u okviru inicijative “Zajedno jer djeca zaslužuju najbolje”.

“Ta inicijativa, osim što se pokušavaju unaprijediti uslovi u vrtićima, podrazumijeva i animiranje kompanija da pomažu javnim predškolskim ustanovama jer smatramo da je obrazovanju u Crnoj Gori potrebna veća podrška”, kazala je ona.

B.B.

Zaposlenim u državnoj upravi, kojih je oko 40.000, u naredna dva dana trebalo bi da se isplati po 51,44 eura, po osnovu neosnovanog oporezivanja regresa i toplog obroka 2010. godine, saopštila je Dnevnim novinama predsjednica Sindikata zdravstva, Ljiljana Krivokapić. Krivokapić je objasnila da je sa Vladom postignut dogovor da se pomenuti iznos isplati u tri rate. Ministarstvo finansija je, nakon pravosnažne presude, obavezano da radnicima izmiri iznos sredstava po osnovu neosnovanog oporezivanja regresa i toplog obroka 2010. godine.

Naime, sindikalne centrale dobile su spor sa Vladom po tužbi zbog neosnovanog oporezivanja regresa i toplog obroka.

“Sindikati su upozoravali još 2010. godine da se neosnovano oporezuje regres i topli obrok, što se u sudskom postupku dokazalo. Napravljen je kompromis sa Ministarstvom da zakinuti iznos sredstava isplate u tri rate”, podsjetila je Krivokapić.

Ona je dodala da će po 51, 44 eura biti isplaćeno i zaposlenima u zdravstvu, kojih je oko 10.000.

Podsjetimo, da su se ranije potpisanim Sporazumom (potpisali su ga Vlada i sindikati) stvorile pretpostavke za isplatu potraživanja po osnovu manje isplaćenog toplog obroka i regresa u toku 2010. godine. Sporazumom je definisa-

KRIVOKAPIĆ no da se isplata potraživanja izvrši u tri istovjetne mjesečne rate.

Ukupno bi u ove svrhe trebalo da se isplati oko 6,2 miliona eura u neto iznosu. Vlada je krajem 2009. godi-

ne potpisala izmjene Opšteg kolektivnog ugovora (OKU) sa Savezom sindikata (SSCG) koji je pristao da se oporezuju topli obrok i regres.

M.M.K.

NVO 4 LIfE

Borba protiv droge, a ne protiv zavisnika Članovi skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje podržali su kampanju “Mjesec borbe protiv droge” i dali svoj doprinos akciji NVO 4 Life pod nazivom “Uspjeh i droga ne idu zajedno – Ti odlučuješ”.

Kako je saopštio izvršni direktor te organizacije Saša Mijović, borba protiv droge nikako ne smije biti borba protiv zavisnika, već za što manji broj mladih ljudi koji će krenuti tim putem, ali i borba za prihvataje, podršku i pomoć svim onima koji žele da nastave sa normalnim životom.

“Ovo je prvi put u Crnoj Gori da se u kontinuitetu od mjesec dana, različitim aktivnostima i sa različitim subjektima, ukazuje na ovaj problem. Velikim brojem učesnika kampanje potvrđena je naša pretpostavka da postoji veliki broj ljudi koji su spremni pomoći i pokazati svoju društvenu odgovor-

nost. Problem narkomanije, kao i drugi problemi čije je rješavanje od suštinskog značaja za bolje stanje u društvu, mogu biti tretirani jedino i isključivo kroz udruženo djelovanje institucija, organizacija civilnog društva i građana”, saopštio je on.

Mijović je najavio da će nakon završetka kampanje, plakati biti distribuirani vaspitno-obrazovnim ustanovama kao vid preventivnog djelovanja.

Akcija je realizovana u saradnji sa Sekretarijatom za socijalno staranje Glavnog grada, Kancelarijom za prevenciju narkomanije Podgorica i JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci “Podgorica”, a učestvuju i Institut za javno zdravlje Crne Gore, Dom Zdravlja Podgorica i Fondacija za prevenciju narkomanije - Podgorica.

B.B.

DOM ZDRAVLJA PODGORICA

Laboratorija radi po ljetnjoj šemi Centar za laboratorijsku dijagnostiku Doma zdravlja Podgorica, zbog početka sezone godišnjih odmora, počeo je da radi po ljetnjoj šemi, saopštila je Služba za odnose sa javnošću te zdravstvene ustanove.

“Uzimanje uzoraka za laboratorijske analize, koje se radilo u zdravstvenim objektima Stara Varoš i Nova Varoš, do 1. septembra obavljaće se u

zdravstvenom objektu u Bloku pet. Osim u Bloku pet, uzorkovanje će se tokom ljeta obavljati i na Starom Aerodromu, Koniku, Golubovcima i Tuzima”, kaže se u saopštenju i ističe da takav režim rada neće uticati na kvalitetet i efikasnost, već će svi građani, kao i do sada, istog dana moći da urade laboratorijske analize i dobiju nalaze.

J.V.Đ.

Društvo

ČETVRTAK, 20. 6. 2013.

9

EKSTERNA MATURA

Poziv na dogovor Nakon što je profesorica Jelušić pisala predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, ministar prosvjete Slavoljub Stijepović napravio prvi korak Milica Krgović

M

inistar prosvjete i sporta Slavoljub Stijepović pozvao je profesoricu iz Budve Boženu Jelušić na sastanak koji bi se održao do kraja mjeseca povodom nezadovoljstva učenika rezultatima eksterne mature. Poziv Stijepovića uslijedio je nakon što je šef države Filip Vujanović u ranijem odgovoru Jelušić poručio da je zatražio od prvog čovjeka prosvjete da se razmotri problematika u vezi sa eksternom maturom.

Profesorica B ožena Jelušić smatra da je ministar uradio najviše što je mogao predloživši tu vrstu razgovora i razrješenja problema jer mu

je, ocjenjuje ona, veoma stalo da se ne ponove greške.

“Ministar prosvjete me je nazvao i predložio sastanak nakon čitavog ovog protesta oko eksterne mature. Sastanak bi trebalo da se održi kod njega, a prisutni bi bili predstavnici Ispitnog centra i oni koji su imali primjedbe na izvođenje i ocjenjivanje eksterne mature”, izjavila je za Dnevne novine Jelušić.

Međutim, kako profesorica poručuje, Ispitni centar je uspio u namjeri da se ništa ne popravlja i da se u ovom roku ništa ne mijenja kada su u pitanju ocjene učenika.

“Čini mi se da to nije bilo ispravno rješenje. Mislim da je ispravno bilo, ako se već pogriješilo, da se to ispravi. Ako je to već tako, onda je iz maternjeg jezika trebalo svima dati minimum trojku i ostalo petice, pa ako ne valja ova matura, makar da ne ide na štet u u č e n i ka .

Ovako ide na štetu najboljih đaka. To je ono zbog čega se veoma ljutim i

zbog čega mi je izuzetno žao. Nijesam uspjela da čujem nijedan glas nastavnika koji bi stali uz učenike, te da pokušamo svi zajedno da doprinesemo i poboljšamo rad institucije”, upozorila je Jelušić.

Profesorica kaže da kada bi ona bila učenica ne bi prezala od toga da traži vještačenje, pa makar joj iznova iduće godine pisali diplomu.

“Da jednostavno istjeram svoju vještinu na čistinu i da ne dozvolim da mi neko ukrade znanje.

Niko svjesno nije želio da napravi loše, ali je napravljeno.

Insitucija koja ispravlja i priznaje grešku je za poštovanje”, kazala je ona.

Na rezultate eksterne mature pristigle su brojne žalbe učenika Ispitnom centru, koji je organizovao ovaj ispit, a đaci su se uglavnom žalili na loše ocjene. Tako se dešavalo da odlični đaci, lučonoše i dobitnici domaćih i međunarodnih nagrada na testovima dobiju dvojke i trojke. Slično je bilo i sa učenicima, polumaturantima, koji su polagali malu maturu. Prvi put ove godine u Crnoj Gori organizovano je polaganje male mature, čijim rezultatima nijesu zadovoljni brojni đaci.

Otvorili Pandorinu kutiju Profesorica iz Budve Božena Jelušić ponovila je da Ispitni centar treba Crnoj Gori, ali da, ni u kom slučaju, ne smiju biti oštećeni učenici.

“U svakom slučaju, pandorina kutija je otvorena. Bilo bi potrebno da te duhove smirimo na najbolji mogući način. U ovom trenutku se pišu diplome učenicima koji su polagali eksternu maturu”, istakla je ona.

SINDIKAT POTVRDIO

Pristižu rezultati i iz engleskog jezika, a Jelušić kaže da je uočljivo da odlični učenici, koji su čak bili na takmičenjima, imaju niže ocjene. Dakle, nezadovostvo nije izostalo ni na ovom testu.

“Polaganje ovog ispita bilo je praćeno mogućnosti prepisivanja. Za ovu maturu ne postoji nikakva vrsta kredibiliteta”, zaključuje Jelušić.

SSCG

Razmatrali smanjenje plata, Srčanom bolesniku uručio otkaz ali su se ipak predomislili Predsjednik Sindikata Univerziteta Crne Gore, Vukašin Zogović potvrdio je Dnevnim novinama da je u neformalnim razgovorima sa rukovodstvom Univerziteta Crne Gore (UCG) kada je rađen finansijski plan pominjano smanjenje zarada zaposlenim i do 25 odsto, kako bi se prevazišli finansijski problemi. Zogović objašnjava da je pominjana mogućnost da se plate vrate na nivo iz 2008. godine, što znači umanjenje zarada i do 25 procenata, iako su to negirali iz UCG. “Upravni odbor Univerziteta neće smanjivati zarade zaposlenim. Naprotiv, Upravni odbor UCG kao odgovoran i nadležan organ uravlja-

nja Univerzitetom čini sve moguće napore da se zaposlenima ublaže

dugovanja iz prethodnog perioda. U UO UCG su svjesni da i pored realnog zakašnjenja sa isplatama za izvedenu nastavu u prethodnoj i ovoj studijskog godini prema zaposlenima imaju dugovanja i shodno kolektivnom ugovoru u iznosu od 2,5 milona eura i s tim u vezi smo u pregovorima sa Sindikatom UCG o nčinu prevazilaženja pr oblema”, saopštili su iz Univerziteta.

Predsjednik UO UCG prof. dr Duško Bjelica tvrdi da zarade zaposlenim na UCG neće biti smanjene i da o tome neće biti rasprave na današnoj sjednici Upravnog odbora.

M.M.K.

DEKADA UKLJUČENJA ROMA

Crna Gora predsjedava

Crna Gora je juče preuzela jednogodišnje predsjedavanje Dekadom Roma, a prioriteti tokom tog perioda biće rješavanje pravnog statusa, antidiskriminacija i zaštita kulturnog i jezičkog identiteta. Crnogorski ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović u Zagrebu je zvanično preuzeo jednogodišnje predsjedavanje Dekadom od Hrvatske, saopšteno je iz tog Vladinog resora.

“Za razliku od drugih manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica, koji su uključeni u savremene tokove crnogorskog društva, Romi su najugroženija i najmarginalizovanija manjinska nacionalna zajednica u Crnoj Gori”, rekao je Numanović.On je naveo da su niska ekonomska moć, stepen obrazovanja, mali broj zaposlenih, neadekvatni stambeni uslovi, socijalna Romi su najugroženija i najmarginalizovanija manjinska nacionalna zajednica u Crnoj Gori

neprihvaćenost sa reslovima etničkih stereotipija i predrasuda, specifičan način življenja i druge karakteristike, samo neki od uzroka njihovog teškog položaja u društvu.

“Do sada preduzete mjere i aktivnosti u cilju unaprjeđenje položaja Roma i Egipćana rezultirale su veoma značajnim i vidnim, ali ne i posve dovoljnim, pozitivnim promjenama”, upozorio je Numanović.

Iz Ministarstva je saopšteno da će Crna Gora predsjedavanje Dekadom iskoristiti da povezivanje najvažnijih aktera u raspravi o postojećim praksama Dekade nastavi i ojača napore i aktivnosti koje će dati novi podsticaj u pogledu postojećih međunarodnih inicijativa za uključivanje Roma.“Naši osnovni prioriteti ići će u pravcu obrađivanja tema kao što su rješavanje pravnog statusa, antidiskriminacija sa posebnim naglaskom na nasilje nad ženama, učešće mladih Roma u procesima Dekade, kao i zaštita kulturnog i jezičkog identiteta”, precizirali su iz Ministarstva.

B.B.

Radniku Saveza sindikata (SSCG) Ratomiru Stamatoviću, koji je srčani bolesnik i čeka operaciju na otvorenom srcu, prije dva dana napisano je rješenje o otkazu. Stamatović u nevjerici kaže da je to atak na njega od generalnog sekretara SSCG Zorana Masoničića, zbog čega će obavijestiti Inspekciju rada i podnijeti prijavu protiv Masoničića, jer je, kako tvrdi, bolest dodatno pogoršana njegovim ponašanjem.

“Bio sam kod advokata. Loše se osjećam i u narednom periodu preduzeću sve zakonske mjere da sebe zaštitim jer ovo smatram atakom na moju ličnost. Masoničić me je još 21. marta pozvao u kabinet. Očekivao sam radni zadatak, a on mi je rekao da misli da mi da otkaz zbog toga što podržavam Senku Rastoder i Vukadina Ćupića”, kazao je Stamatović i dodao da je nakon toga imao zdravstvene probleme, odnosno lupanje srca, te zatražio pomoć ljekara Kliničkog centra.

Uradio je, kaže, i dodatne pretrage i nalazi su pokazali da mora ići na operaciju srca.

“Masoničić je to vjerovatno čuo, pa su mi pripremili rješenje o otkazu”, smatra Stamatović.

Predsjednica Sindikalne organizacije Stručne službe SSCG, Senka Rastoder kazala je za DN da je Stamatoviću uručen otkaz, umjesto pomoći od strane generalnog sekretara, jer je od njega traženo da se ne druži sa rukovodstvom Sindikalne organizacije Stručne službe.

“To je znak klasičnog mobinga.

Ratomiru je uručio otkaz čovjek kome je istekao mandat. To je čin osvete. Paradoksalno je da mu je otkaz napisao generalni sekretar koji se nalazi na službenom putu, tokom koga će na sastancima sa predstavncima Međunarodne organizacije rada sigurno govoriti o zaštiti zaposlenih. Ratomira nećemo ostaviti na cjedilu. Preduzećemo sve mjere da se zaštiti čovjek koji je žrtva Masoničićevog odstrela”, zaključila je Rastoder.

Od rukovodstva SSCG juče nijesmo mogli dobiti komentar, uprkos mnoštvu upućenih telefonskih poziva.

M.M.K.

RADIO MONTENA

Sindikat traži zaštitu radnika Zbog straha zaposlenih da će im zbog promjene vlasnika u radiju Montena biti uskraćena zakonska prava iz radnog odnosa, Sindikat medija se, kako je saopštio, obratio Inspekciji rada i Agenciji za elektronske medije (AEM).

“Direktor AEM Abaz Džafić obavijestio je Sindikat da je emiter pokrenuo proceduru za dobijanje saglasnosti za promjenu vlasništva.

Odluka po tom osnovu još nije donijeta, već je odložena za neku od narednih sjednica, nakon što Agen-

cija prikupi sve relevante podatke”, kaže se u saopštenju i dodaje da je Džafić od Poreske uprave i Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) zatražio podatke o vlasničkoj strukturi za privredno društvo “Radio mreža M” D.O.O. Nikšić, te da je prema podacima CRPS- a vlasnik radija i dalje Stevo Vučinić. Vučinić je juče DN potvrdio da radio nije prodat, već da je zbog loše finansijske situacije ponuđen na prodaju, te da su pregovori sa vlasnicima beogradskog radija TDI u toku. J.V.Đ.

10 Hronika

ČETVRTAK, 20.6.2013.

U JARKIM BOJAMA

Vesnina štikla jača od pravila Predsjednica Vrhovnog suda i druge sudije, sa prvim vrelim danima, načinom oblačenja počele su da krše dres-kod te institucije Marija Palibrk

P

redsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, iako je naredila strogo poštovanje dres-koda u zgradi, u kojoj su smješteni Viši, Apelacioni i Vrhovni sud, ni sama se ne pridržava propisanih pravila. Juče je na posao došla u sandalama sa cvjetnim dezenom jakih boja i to otvorenim na vrhu prstiju, iako su zbog sličnog odijevanja brojne žene, bilo stranke u postupku ili pripadnice javnosti, vraćene iz ove ustanove. Osim Medenice, ovih pravila se ne pridržavaju ni brojne sudije, među kojim je predsjednica Apelacionog suda Svetlana Vujanović, kao i ostali službenici suda.

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je, prema saznanjima Dnevnih novina, prije nekoliko dana, naredila službi obezbjeđenja u zgradi Višeg suda strogo poštovanje propisanog dres-koda. Međutim, ovo pravilo primjenjuje se selektivno. Iako je naložila da se u zgradu sudova ne pušta niko ko nije obučen po strogim pravilima, Medenica, kao i veliki broj drugih službenika sudova, ne poštuje te propise.

Posljednjih dana iz sudova su vraćane stranke u postupcima i javnost zbog najmanjih propusta, dok su službenici suda u istoj vrsti garderobe i obuće bez problema ulazili na radno mjesto. Najveći problemi bili su zbog obuće. Naime, mnogo ljudi, posebno pripadnice ženskog pola, krenule su u sud u sandalama s otvorenim prstima, te im je zbog neprikladne odjevenosti zabranjeno da uđu u tu ustanovu. Takvih problema sudije i njihovi saradnici nijesu imali. Oni su u svoje kancelarije ulazili bez obzira na obuću koju su nosili.

Tako su, juče su u zgradu Višeg suda u Podgorici, u sandalama otvorenih prstiju, na službeni ulaz ušle Medenica, koja je kao i uobičajeno bila na visokim potpeticama, otvorenim na vrhu prstiju, predsjednica Apelacionog suda Svetlana Vujanović, sudije Valentina Pavličić, Milenka Žižić, Vesna Moštrokol i druge.

Nekoliko minuta kasnije, na glavni ulaz ušli su i službenici suda gdje je takođe bilo dosta njih u neprikladnoj obući.

Kada je došlo vrijeme za suđenja, stranke u postupku, kao i pripadni-

ci javnosti, među kojima su i novinari, vraćani su iz suda zbog takvih grešaka.

Osim obuće, po pravilu, strogo je zabranjeno i nošenje džinsa što je stvorilo brojna negodovanja. U odredbama kućnog reda, koji se nalazi u holu sudova i na zvaničnoj veb stranici, piše da sudije, službenici i namještenici zaposleni u sudu, kao i osobe koje ulaze i borave u zgradi sudova moraju biti prikladno odjevene na način kojim se čuva ugled i dostojanstvo suda.

“Prilikom boravka i rada u zgradi sudova lica ne mogu nositi sportsku odjeću, odjeću za plažu, odjeću od džinsa, niti drugu vrstu odjeće koja nije primjerena ugledu institucije suda. Licima koja svojim nedostojnim odijevanjem ili obuvanjem ne poštuju dostojanstvo suda biće od strane službe obezbjeđenja onemogućen pristup u zgradu sudova, kao i licima u alkoholisanom stanju ili pod dejstvom narkotika”, piše u kućnom redu.

Osim obuće, moglo bi se reći da je Medenica, koja je izdala strogu naredbu o poštovanju propisanog dreskoda, prekršila i još jedno pravilo.

Predsjednica Vrhovnog suda poznata je po garderobi pretežno jarkih boja, iako u prvoj rečenici kućnog reda, koja se odnosi na karakteristike poslovnog izgleda žena piše: “Poslovni izgled žena podrazumijeva garderobu mirnijih boja, prilagođenu prirodi posla koji obavlja”. Tako, Medenica je i juče, osim u otvorenim sandalama, na radno mjesto došla u kompletu izrazito roze (pink) boje.

Medenica u kompletu upadljivo roze boje i sandalama juče došla u sud

Osim garderobe mirnijih boja, prema odredbama kućnog reda, u poslovni izgled žena spadaju: ● uredna obuća bez visokih potpetica ● sandale zatvorenih prstiju ● uredna kosa ● nakit sa mjerom

Svetlana Vujanović

U kineski butik po baletanke Prvih dana nakon Medeničinog strogog naređenja ispred zgrade Višeg suda u Podgorici, posebno kod žena, nastala je pometnja. Od toga se, kako se moglo vidjeti, i te kako “ovajdio” kineski butik, koji se nalazi u blizini suda. Kako ne bi propuštale suđenja, žene - stranke u postupku i publika, utrčavale su u taj butik i kupovale jeftine baletanke i tanke čarape.

Strogo je zabranjeno nošenje: ● odjeće bez rukava ● dubokih dekoltea i šliceva ● odjeće sa otvorenim leđima ili ramenima ● pantalona iznad članka Što se tiče muškaraca, i njihova garderoba mora biti mirnijih boja, prilagođena prirodi posla koji obavlja, što podrazumijeva košulju koja je jednobojna ili neupadljivog dezena, urednu i elegantnu obuću, kao i uredne kosu, bradu i brkove, dok je za sudije obavezna kravata.

Sudija Vesna Moštrokol

Zabranjena ` otrcana' odjeća Sudija Valentina Pavličić

Sudija Milenka Žižić

U Osnovnom sudu dozvoljene i bretele, duboki dekolte, otvoreni prsti i jarke boje

Gotovo apsolutno nepoštovanje propisanog dres-koda primjetno je u Osnovnom sudu u Podgorici. Djevojke, najčešće u svojstvu javnosti ili stranke u postupku, ali i saradnice sudija, u vrelim ljetnim mjesecima u sud dolaze kao na plažu, nerijetko i oskudno odjevene. Kratke haljine, duboki dekoltei, majice i haljine na bretele, otvorene sandale, svakodnevna su odjevna kombinacija žena koje dolaze u tu ustanovu.

Službenici obezbjeđenja rijetko koga su vratili iz suda zbog neprimjerenog oblačenja.

Osim toga, u podgoričkom Osnovnom sudu moguće je vidjeti ljude u papučama, pa čak i u japankama.

Ipak, i u ovom sudu, kao i na njegovom sajtu, istaknuta su pravila kuć-

nog reda koja se odnose na odijevanje, a u kojim, osim neuredne i neprimjerne odjeće, piše da je zabranjena i otrcana. Ovim kućnim redom, zaposleni u sudu napomenuti su i na obavezno održavanje lične higijene.

“Sve sudije, službenici i namještenici su dužni svojim odijevanjem, održavanjem lične higijene i ukupnim ponašanjem uvažavati i poštovati dostojanstvo suda. Nije dostojan dolazak na posao u sportskoj opremi, opremi za plažu, džinsu, drugoj otrcanoj, zapuštenoj ili prljvoj odjeći ili obući, i nošenje odjevnih predmeta i obuće, koji preko granice kulturnog i poslovnog načina odijevanja, obnažuju pojedine djelove tijela”, piše u kućnom redu Osnovnog suda u Podgorici.

Hronika 11

ČETVRTAK, 20.6.2013.

Iz šlepera ukradeno 300 litara goriva Dok je prilegao da odmori u kabini šlepera “MAN”, Vasa Šijaski iz sela Radičević u Vojvodini, za sada nepoznate osobe su iz njegovog rezervoara ukrale oko 300 litara goriva. Šijaski je vozač novosadskog preduzeća “Lavazra”, a nesvakidašnja krađa se dogodila nadomak Mojkovca. “Čuo sam da su Crnogorci pošteni ljudi, ali ovo što se meni desilo ne ide u prilog tome što sam čuo. Preksinoć oko 23 časa parkirao sam vozilo na brdu Krstac kod Mojkovca da bih prespavao. Kada sam ustao ujutru oko šest časova sa namjerom da upalim kamion i krenem dalje, primijetio sam da nedostaje pola rezervoara nafte, tačnije oko 300 litara”, ispričao je za Dnevne novine Šijaski.

Kako je naveo, u rezervoaru je ostalo 20-ak litara, tek toliko da se doveze do prve pumpe.

“Sa odredišta sam pošao sa 700 litara goriva koliko je dovoljno da se pređe rastojanje od 1.000 kilometara do Danilovgrada gdje sam prevozio sirovine za kućnu hemiju.

Ne mogu da shvatim da mi se ovo desilo u bratskoj Crnoj Gori”, jadao se Šijaski.

On je, kako je naveo, krađu prijavio bjelopoljskoj policiji.

B.Č.

PO POTJERNICI

U Parizu uhapšen ` Panter' iz Crne Gore Crnogorac Nidžan Drobnjak, član kriminalne grupe “Pink Panter” uhapšen je u Parizu po međunarodnoj potjernici iz Njemačke. Drobnjak je uhapšen u predgrađu Pariza, pošto su nadležni organi Njemačke raspisali potjernicu za njim, nakon što je zbog oružane pljačke osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina.

Drobnjaku je određen ekstradicioni pritvor i očekuje se njegovo izručenje Nemačkoj.

Smatra se da kriminalna grupa “Pink Panter” ima između 100 i 150 članova, pretežno iz Crne Gore i Srbije, a njeni pri-

padnici poznati su po krađi nakita širom svijeta. Procjenjuje se da je ta kriminalna grupa ukrala nakit u vrijednosti većoj od 250 miliona eura tokom posljednje decenije.

M.V.P.

ZIKS: NESREĆA

Uviđaj nakon saobraćajne nesreće

Bjelopoljka pala pod kamion Julka Rovčanin (59) iz bjelopoljskog sela Strojtanica smrtno je stradala u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko osam časova u Industrijskoj ulici u naselju Nedakusi na dionici magistralnog puta Bijelo Polje - Prijepolje.

Nesrećnu ženu na putu udario je “mercedes kiper” (PG AA 027) preduzeća “Genex” kojim je iz pravca Bijelog Polja upravljao Željko Radonjić (23).

“Iznenada se pojavila, kao da je

iskočila. Pokušao sam da pobjegnem udesno, ali bilo je prekasno.

Još uvijek ne mogu da shvatim šta se desilo”, kazao je vidno potrešen vozač Radonjić.

Prema kazivanju nekolicine prisutnih na licu mjesta prethodno je jedan taksista jedva izbjegao da udari nastradalu.

Uviđaj je obavila zamjenica Osnovnog državnog tužioca Tanja Nišavić sa vještakom za saobraćaj Stojanom Zekovićem i ovlašćenim službenicima policije. B.Č.

Boreta nije privilegovan Uprava Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija demantovala je jučerašnji tekst dnevnika “Vijesti” u kojem se navodi da Saša Boreta, koji je pravosnažno osuđen na maksimalnu zatvorsku kaznu zbog ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, u ZIKS-u uživa privilegije poput korišćenja telefona, DVD uređaja i neodobrenih posjeta. Iz ZIKS-a tvrde da je Boreta, zbog korišćenja mobilnih telefona u zatvoru, dva puta kažnjavan samicom.

“U ZIKS-u nema povlašćenih lica bilo da se ona nalaze u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora.

Po procjeni službe za bezbjednost, Saša Boreta je smješten u jednokrevetnu prostoriju, redovno se kontroliše, shodno Pravilniku o bližem načinu izvršavanja pritvo-

ra. Prilikom pretresa prostorije u kojoj boravi, službenici obezbjeđenja pronašli su mobilne telefone i nakon sprovedenog disciplinskog postupka, ovo lice je kažnjeno mjerom upućivanja u samicu u trajanju od 10 dana. Zbog ponovljenog prestupa, imenovanom je izrečena ponovna disciplinska mjera upućivanja u samicu u trajanju od 15 dana”, saopštili su iz te ustanove.

Iz ZIKS-a su negirali navode Vijesti da je Boreti u posjetu dolazila prjateljica Nina Lačević po principu zamjene posjetilaca, tačnije, da je na portirnici zavedena kao posjetilac drugog zatvorenika, da bi po ulasku u prostorije za posjete, Lačević zamijenila mjesta sa onima koji su evidentirani kao Boretini posjetioci tog dana. S.K.

12 Crna Gora

ČETVRTAK, 20.6.2013.

NEZADOVOLJSTVO

Neće me više vući za ular da glasam za njih OPASNOST

ª Sirenaº prijetnja za kupače u Herceg Novom

HERCEG NOVI - Olupina 20 metara duge jahte “Sirena” koja je 26. maja izgorjela u Topljanskom zalivu još je usidrena u Njivicama i predstavlja ne samo ruglo, već i veliku opasnost za kupače.

Lučka kapetanija Kotor je, kako su saopštili, izlaskom na lice mjesta na dan incidenta i obavještavanjem nadležnih u Upravi pomorske sigurnosti iz Bara o događaju, završila svoj dio posla. Iz Uprave su angažovali licenciranu firmu koja je ogradila prostor oko jahte i tako spriječila izlivanje godiva u more. Od tada ništa nije pre-

duzeto. Kako su informisali, sada se čeka nalog resornog Ministarstva da se jahta ukloni iz Njivica. S obzirom na to da je na jahti još skoro četiri tone nafte koju su, kako su vlasnici rekli na dan kada je zapaljena, upravo tankovali u Tivtu, za očekivati je da Ministarstvo što prije preduzme sve što je potrebno da se olupina jahte ukloni iz Njivica. Podsjećamo, na sredini Topljanskog zaliva 26. maja došlo je do ekplozije jahte, a u momentu kad je izbio požar tri strana državljanina uskočili su u more i, srećom, ostali nepovrijeđeni.

S.M.

Priznanje Uplatite za radio boravišnu taksu BIJELO POLJE - Radio “Bijelo Polje” juče je u Podgorici dobio priznanje za uspješnu realizaciju projekta prekogranične saradnje “Novinari bez granica” koji ovaj lokalni medij realizuje sa Fakultetom humanističkih nauka i Univezitetom Džemal Bijedić iz Mostara.

Priznanje su direktoru Dragiću Rabrenoviću uručili predstavnici delegacije EU u Podgorici.

“Zadovoljstvo nam je da se naš projekat našao među osam uspješnih projekata finansiranih u okviru Drugog poziva za dostavljanje predloga projekata Prekograničnog programa Bosna i Hercegovina - Crna Gora, i što je naš dosadašnji rad na projektu pozitivno ocijenjen”, kazao je Rabrenović.

B.Č.

BAR - Turistička organizacija Bar i ove godine organizuje nagradnu igru “Uplatite boravišnu taksu”, koja će trajati od 20. juna do 20. avgusta.

U igri mogu učestvovati izdavaoci privatnog smještaja koji imaju odobrenje za rad, urađenu kategorizaciju i plaćenu boravišnu taksu TO Bar, a kriterijum je visina uplaćene boravišne takse srazmjerno broju ležaja.

Prijavljivanje se vrši u prostorijama Turistička organizacija Bar, te u Turističko-informativnim biroima u Čanju, Sutomoru, Šušanju, Topolici, na autobuskoj stanici u Baru, u Dobroj Vodi, Utjehi i Virpazaru. Ž.M.

● FOTO priča

Spas u kontejnerima BIJELO POLJE - U okviru aktuelne ekonomske krize glad je zakucala na vrata mnogih domaćinstava. I u bjelopoljskoj opštini koja slovi za treću po veličini u državi dosta je onih koji jedva uspijevaju da se prehrane.

Reporter Dnevnih novina juče je u Ulici 3. šandžačke proleterske brigade zabilje-

žio trenutak kada je muškarac srednjih godina preturao po kontejneru tražeći kese koje je otvarao u nadi da će naći ono što mu je potrebno.Vlasnik auto škole “Gas” Džof Gušmirović koji je posmatrao tu scenu prokomentarisao je, “da je tužno i ružno da se u 21. vijeku traže životne potrepštine po kontejneru”.

B.Č.

KOLAŠIN – Mještani sela Mijoska, udaljenog od Kolašina 20 km, neka su posebna država, pa se njeni stanovnici mimo opštine brinu jedni o drugima onako kako jedino i najbolje znaju. Većina njih, bez obzira kojoj političkoj partiji pripada, više su nego nezadovoljni ophođenjem opštine Kolašin prema njima, međutim, kako to obično i biva, rijetki su oni koji bi i pričali o tome.

Jelena Mikić, mještanka ovog sela, jedna je od onih koji se ne plaše istine. Ona i suprug Milisav žive od 115 eura, odnosno od 40 eura njegove invalide i 70 eura socijale koju je, kako Jelena kaže, jedva iskamčila iz kolašinskog centra za socijalno staranje. No, njihovim nevoljama izgleda nema kraja. Taman u toku zimskog nevremena izgorela im je kuća koju ni do dana današnjeg nijesu uspjeli da poprave.

Kako je Jelena kazala u februaru taman pred zimsko nevrijeme, na konzolu od struje došlo je do spoja i za kratko vrijeme kuća je bila u plamenu.

“Da nije bio donji sprat od betona, sve bi nam do temelja sagorelo.

Velika burad sa rakijom od šljiva, drenjina, dunja, jabuka, sve je plamen progutao, dvije motorne šege, a kad je plinska boca eksplodirala, mislila sam da cijela Mijoska ode u vazduh”, kazala je Jelena.

Ona tvrdi da je tad ispred opštine došao Luka Medenica i da im je procijenjena šteta na kuću 1.500 eura.

“I još mi je rekao da mi je dosta . A šta on zna koliko je dosta, njegovom rođaku kome je kuća nakon pet dana poslije moje izgorela dao je dvije, tri hiljade, a što meni to ne dade, zato što mu nijesam rođak kao ovaj.

Dvadeset godina ta opština mene i mog muža vuku za ular da glasam za njih, a kad mi treba pomoć, oni ne mogu”, više nego ogorčena kazala je Jelena.

Razmišljala je i kravu da proda kako bi kuću završila, ali narod nema para pa joj se ne isplati za “ništapare” da je da jer onda niti će imati krave, a ni dovoljno novca kuću da dovrše.

“Rekla sam direktoru kolašinskog centra za socijalno Dušku Šćepanoviću da umiju socijalu davati porodicama koje imaju po tri plate. Te ljude znam, ali ih neću imenovati, nijesu oni krivi, nego ovaj moj muž kojeg su Medenica, Mikan Bulatović i Mile Šuković dvadeset godina vukli za rukave da agituje, a danas mu se niko ne okreće, dabogda oni prošli kao mi sad”, kazala je Jelena.

Ona tvrdi da će prilikom održavanja prvog narednog predizbornog skupa u Kolašinu doći da im kaže sve što ima “u brk”, pa i po cijenu da je osude i zatvore. Više joj, kako je kazala, nemaju šta uzeti osim motike.

“Opštinu, da vam ja kažem, treba zatvoriti. Kad je trebalo da se glasa, u ponoć su nas budili za glasove, a ja sam im poručila i poslala pozdrav sa Mijoske - izbora će bit još pa neka samo dođu, pobiću ih kao paščad, pa neka me zatvore”, poručila je Jelena.

Ona tvrdi da su se svi u opštini Kolašin dobro namirili, od Bulatovića, Šukovića pa do sadašnjeg potpredsjednika Meda Dulovića. Kod sadašnjeg predsjednika, kako je kazala Darka Brajuškovića još nije bila, ali se sprema da ide.

Z.B.

TIVAT

Princ stigao u Crnu Goru TIVAT - Princ Albert II od Monaka od juče boravi u trodnevnoj posjeti Crnoj Gori tokom koje će se sresti sa velikim brojem državnih zvaničnika i posjetiti neke od najatraktivnijih turističkih lokaliteta, između ostalih i luksuznu marinu za megajahte Porto Montenegro.

Vladar kneževine Monako posjetu Crnoj Gori započeo je u Tivtu i Porto Montenegru, a jedan od najuspješnijih investicionih projekata u Crnoj Gori predstavio mu je generalni direktor Porto Montenegra Oliver Korlet.

Princ Albert II je u pratnji svoje delegacije i domaćina obišao luksuznu marinu za megajahte i nautičko naselje. Nakon kraćeg obilaska, delegacija se jahtom uputila ka peraškim ostrvima Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe gdje je uvažene goste pozdravio monsinjor don Srećko Majić iskoristivši priliku da kaže nešto više o istoriji

grada Perasta i njegovih stanovnika. Narednih dana Princ Albert II

će se susresti sa crnogorskim državnim zvaničnicima.

Z.K.

STRUJA

Potrošači će dobiti po 114 eura Potrošači električne energije sa sjevera Crne Gore koji su podnijeli zahtjev Elektroprivredi EPCG, zbog štete koje su pretrpjeli zimus usljed višednevnog nestanka struje, dobiće po 114 eura. Tu odluku je donijela Vladina Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda koja je razmotrila Izvještaj Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić sa zahtjevima potrošača koji su pretrpjeli štete nastale zbog prekida u snabdijevanju električnom energijom, u periodu od 15. januara do 3. februara ove godine.

Komisija je od Elektroprivrede prikupila 385 zahtjeva iz osam opština Andrijevica - 91 zahtjev, Pljevlja - dva zahtjeva, Žabljak - jedan zahtjev, Bijelo Polje - dva zahtjeva, Nikšić - 37 zahtjeva, Plav - 183 zahtjeva, Kolašin - 41 zahtjev i Berane - 28 zahtjeva.

“Komisija je iz sredstava dobijenih od Elektroprivrede i Elektroprenosa Crne Gore, koja ukupno za isplatu iznose 44.000 eura, a namijenjena su za obeštećenje oštećenih domaćinstava, isplatila nadležnim opštinskim komisijama sumu

u skladu sa brojem zahtjeva iz određene opštine”, saopšteno je iz Vlade.

Na zahtijev Komisije, opštine u kojima se nalaze oštećena domaćinstva su Komisiji dostavile brojeve žiro-računa na koje su po odobrenju Ministarstva finansija uplaćena predviđena sredstva.

“S obzirom na nepostojanje izvještaja lokalnih komisija za procjenu štete u svim opštinama, Komisija je donijela odluku da se sredstva raspodijele ravnomjerno svim oštećenima u iznosu od 114 eura po zahtjevu”, ističe se u saopštenju.

M.O.

Crna Gora 13

ČETVRTAK, 20.6.2013.

prazna priča

Bjelopoljski bazen je majka svih obećanja Beća Čoković

U

susret predstojećim sparnim danima žitelji grada pod Obrovom uveliko razmišljaju gdje da nađu mjesto za kupanje i rashlađivanje. Iako su lokalni zvaničnici ranije najavljivali izgradnju gradskog bazena, među građanima preovladava pesimizam da će još jedno u nizu obećanja ostati mrtvo slovo na papiru.

BIJELO POLJE - Penzionisani oficir bivše JNA i predsjednik kajakaškog kluba “Lim” veteran Mirko Stanić kazao je da bi izgradnja bazena bila idealna za Bijelo Polje. On je naveo da kao roditelj ne može dopustiti svom djetetu da se kupa u zagađenoj rijeci. Osim toga, podsjetio je na mali gradić u kojem je službovao kao vojno lice.

“U Samoboru sam službovao četiri godine. Mislim da kao gradić nije imao više od 5.000 stanovnika, a imao je pet bazena. Bjelopoljsko jezgro ima više od 30.000 stanovnika i odavno se govori da će se graditi bazen na ušću Lješnice u Lim. Ukoliko bi se to obistinilo, bilo bi pozdravljeno od građana jer bi imali gdje da se okupaju u danima kad skala na termometru premašuje 30. podiok.

Zaista se nemaju gdje rashladiti jer je Lim na potezu od Ribarevina do izlaza iz Bijelog Polja toliko zagađen da ne vjerujem da roditelj smije dozvoliti svom djetetu da se okupa u zagađenoj rijeci. Nije samo voda prljava, već su i obale prepune raznog otpada pa postoji opasnost od povređivanja i drugih neželjenih po-

sljedica”, kazao je Stanić dodajući da je Lim rijeka bez perspektive jer niko o njoj ne vodi računa, počev od građana do službi koje su zadužene da štite vodotok i obale.

On je apelovao na lokalne zvaničnike da konačno krenu u realizaciju izgradnje gradskog bazena jer bi to, prema njegovim riječima, znatno doprinijelo popularizaciji vodenih sportova, prvenstveno plivanja i vaterpola.

Predsjednik SO Džemal Ljušković kazao je za DN da je u više navrata bila planirana izgradnja bazena za kupanje sa mogućom lokacijom u blizini Doma zdravlja.

“Međutim, to se odlaže za bolja vremena i strateškim planom razvoja opštine 2012 – 2016. godine planirana je izgradnja bazena za plivanje sa predračunskom vrijednošću tri miliona eura. To je posao koji treba da se realizuje u aranžmanu privatno-javnog partnerstva gdje bi Opština participirala sa odredjenim dijelom sredstava, država Crna Gora i neko iz privatnog sektora koji bi imao interesa da investira u tu sferu privređivanja”,

kazao je Ljušković.

Strateški plan je, prema njegovim riječima za pohvalu, kao i optimizam ukoliko se nešto nepredviđeno ne desi.

“Očekujemo da će doći bolji dani za sve Bjelopoljce, sjajne i potencijalne plivače. U zadnjih 10-ak i više godina dio Bjelopoljaca pronalazi spas od vrućina u Bistrici koja je dosta hladna. Inače, planirano je da se gradi bazen otvorenog tipa sa standardima koji dozvoljavaju organizovanje takmičenja u plivanju i vaterpolo utakmica”, kazao je Ljušković. Šef bjelopoljskog odbora PZP Radomir Jokić poručio je sugrađanima da je čista iluzija nadati se izgradnji gradskog kupališta.

“Uoči lokalnih izbora 2010. godine aktuelna vlast je u programu zacrtala izgradnju gradskog bazena i šetališta pored Lima, gdje bi Bjelopoljci provodili ljetnje ferije. Za nepunu godinu očekuju nas novi izbori i od tog bazena i šetališta nema ništa. To je potvrda da su uoči svakih izbora građani izloženi predizbornim obmanama jer se to drugačije ne može okarakterisati”, kazao je Jokić.

Jedan bjelopoljski penzioner raniju najavu izgradnje bazena ocijenio je kao nadu, dodajući “da je nada majka svih pokolenja”.

“To znači da naši budući naraštaji treba da se nadaju da će se ispuniti obećanje koje su dali njihovi preci”, kazao je naš sagovornik.

predSjednik Opštine BUdva

Vujačić kandidat DF i Pozitivne

BUDVA - Demokratski front i Pozitivna Crna Gora dogovorili su zajedničkog kandidata za funkciju predsjednika opštine Budva, te je na sastanku jednoglasno dogovoreno da to bude dr Božidar Vujičić, koji je na proteklim lokalnim izbortima iz SNP prešao u redove DF. Dosadašnjem predsjedniku opštine Budva Lazaru Rađenoviću Upravni sud oduzeo je, upravo na osnovu žalbe budvanskog DF, mandat i poništio odluku o njegovom imenovanju za predsjednika opštine, koja je donijeta početkom novembra prošle godine na konstutivnoj sjednici, zbog proceduralne greške.

Kako je kazala šef odborničkog kluba DF Lucija Đurašković, dogovoreno je da kandidat bude dr Vujičić, odbornik u dva mandata.

“On je dugogodišnji borac za prava i poštovanje zakona”, kazala je Đurašković.

Po ocjeni Milana Balevića iz Pozitivne Crne Gore, sve odluke koje je Rađenović donio za vrijeme osmomjesečnog mandata, nezakonite su

i nelegitimne. Takođe je kazao da je veoma loše to što Budva ulazi u glavnu turističku sezonu bez predsjednika opštine.

Hoće li Vujičić dobiti i podršku budvanske najjače opozicione stranke SNP, biće poznato nakon sjednice Glavnog odbora, a u SNP ne kriju iznenađenje kandidaturom Vujičića, s obzirom da je, kažu, nosilac liste DF Lucija Đurašković.

Kako je kazao Mijiomir Pejović iz SNP, za predlog DF i Pozitivne saznao je nakon njihovog sastanka.

“Uravo sam saznao za takav njihov predlog i mogu reći da sam iznenađen jer je nosilac liste DF na minulim lokalnim izborima bila Lucija Đurašković. Očekivao sam da će ona biti taj kandidat. Što se tiče podrške SNP bilo kojem kandidatu, iza kandidtata SNP ili bilo koje druge liste ili koalcije, mora da postoji saglanost Glavnog odbora. Dok se Glavni odbor ne izjasni, ne mogu reći nešto konkretno”, kazao je Pejović koji je šef odborničkog kluba SNP. N.L.

Snp pOrUčiO

Sport u Beranama u lošem stanju lUštica Bej

Bemax gradi apartmane TIVAT – Kompanija BESIX Group, glavni izvođač radova projekta Luštica Bej izabrala je lokalnog podizvođača radova podgorički Bemax za izgradnju apartmanskog kompleksa u budućoj marini projekta Luštica Bej. Apartmanski kompleks čini deset objekata sa 72 apartmana na površini od oko 8.000 metara kvadratnih, saopšteno je juče iz kompanije.

“BESIX i podizvođač Bemax biće nosioci prve faze projekta tokom koje ćemo gledati kako na-

staju održivi, ekološki ispravno izgrađeni apartmani, gradske kuće i vile u okolini starog zaliva Trašte. Naša kompanija je posvećena unapređenju i uključivanu lokalnih zajednica u projekte, pa očekujemo da će lokalni izvođač blisko sarađivati sa arhitektama, zanatlijama i radnicima na izgradnji, kako bi bili sigurni da Luštica Bej ostaje autentičan proizvod koji u potpunosti zadržava ljepotu svog prirodnog okruženja”, kazao je izvršni

direktor kompanije Luštica Development Semjuel Majer.

U projekat Luštica Bej do sada je uloženo oko 27 miliona, a početak prve faze gradnje obilježen je 18. maja, ceremonijalnim postavljanjem kamena temeljca. Do sada su izgrađeni pristupni putevi, otvoren golf driving range i raščišćen teren za svih 18 rupa budućeg golf igrališta. Za projektovanje golf terena angažovana je kompanija Geri Plejer Dizajn, podsjetili su juče iz kompanije..

Z.K.

BERANE - Opštinski odbor Socijalističe narodne partije Berane ukazao je na loše stanje u kojem se nalaze sportski objekti u ovom gradu.

U toj partiji naglašavaju da su sportki objekti u Beranama pretvoreni u ruševine i promašene investicije, te da se po tom pitanju i dalje ništa ne preduzima.

“Prošlo je dosta vremena od kako su obilne sniježne padavine doprinijele urušavanju beranske Hale sportova, nekadašnjeg hrama sporta pod Jasikovcem. Ne možemo, a da se ne osvrnemo, kako na uništenu sportsku infrastrukturu, tako i na katastrofalno stanje u kompletnom beranskom sportu”, ističe se u saopštenju.

OO SNP Berane podsjeća da ni godinu dana od urušavanja hale nije urađeno ništa na raščišćavanju ruševina, kao ni na sanaciji ili adaptaciji prostora u druge svrhe.

“Ipak, na drugoj strani grada niče pompezno najavljivan, grandio-

zan objekat, nove sportske hale, od čije trećine ugovorene vrijednosti je mogla biti izvršena sanacija postojeće hale sportova, a ostatak potrošen u unapredjenje sporta i života u Beranama uopšte. Danas od svega imamo halu sa greškom za koju se ne zna čija je, može li se ispraviti, kada i sa koliko sredstava, i zbog čega neko svakako mora da odgovara”, ističe se u saopštenju.

OO SNP Berane poziva lokalnu vlast da odgovore na pitanja i probleme koji su prouzrokovani u beranskom sportu.

“Ne po službenoj dužnosti, već moralno, zbog velikog broja talentovane djece koja sa različitim loptama i u različitim sportskim opremama trče po Beranskim improvizovanim igralištima”, naglašeno je u saopštenju.

Iz te partije ističu da će nakon nebrige, nerada i odlaska sadašnje lokalne vlasti biti potrebno mnogo rada, energije i truda da se sve popravi i dovede na svoje mjesto.

Crna Gora 15

ČETVRTAK, 20.6.2013.

sportski centar ª igaloº

Dobrom ponudom do poslovnog uspjeha Sanja Milović

S

portski centar “Igalo” u prvih šest mjeseci ove godine ostvario je pozitivan rezultat poslovanja, zahvaljujući sportskim i brojnim komercijalnim programima. Kapaciteti su popunjeni, a svi termini do kraja ljeta zakupljeni u dvorani i na sportskim otvorenim terenima ukupne površine od oko 10.000 metara kvadratnih.

HERCEG NOVI - Od otvaranja 2007. godine Sportski centar je do ove godine bio na budžetu sa negativnim saldom zabilježenim krajem prošle godine od oko 90.000 eura. Od januara kolektiv koji broji desetak zaposlenih prelazi na samofinansirajući model poslovanja, sa prostorom za zaradu od zakupa hotela “Adria”, od komercijalnih turističkih i sportskih programa, organizovanja kampova, međunarodnih takmičenja, a ubuduće će biti otvoreni i za muzičke manifestacije.

“Finansijski i ostali poslovni rezultati su od početka godine pozitivni, sa izmirenim dugovima za električnu energiju i pokrivanjem drugih troškova koji samo za struju na

mjesečnom nivou iznose dvije do tri hiljade eura”, kazao je direktor Sportske dvorane Savo Morović.

Trenutno su u Sportskom centru smještene vrhunske ekipe sportista iz Rusije i Ukrajine u okviru Košarkaškog kampa akademije Saše Grujića sa oko 80 košarkaša, klub ritmičke gimnastike sa 70 djevojčica iz Moskve i teniski klub iz Moskve sa dvadeset učesnika. Uz sportiste u Herce Novi je stigla i njihova rodbina i prijatelji, tako da se efikasnost ogleda i u doprinosu turističkoj privredi grada uglavnom od visokoplatežne klijentele. Ponuda Sportskog centra se oslanja na saradnju sa novskim hotelima, posebno sa Institutom “Dr Simo

Milošević”.

“Planirana rekonstrukcija parketa investicione vrijednosti oko 215.000 eura sačekaće septembar zbog popunjenosti svih kapaciteta kompleksa Sportskog centra do kraja avgusta”, kazao je Morović. Gradnja Sportskog centra, u čijem sastavu su i hotel i restoran, koštala je osam miliona eura.

Hotel ima 35 smještajnih jedinica, na tri etaže, i ukupnu površinu od hiljadu kvadrata. Savremeni restoran sa

kuhinjom zahvata oko 500 kvadrata, a za rekreativce i goste grada uvijek postoje slobodni jutarnji i večernji termini na sportskim terenima.

Iz Sportskog centra pozivaju ne samo sportiste već i omladinu, građane i goste da dođu u Centar u Igalu jer mogu da ponude sportske, rekreativne, zabavne, ugostiteljske sadržaje za sve u ambijentu uređenog parka i osvjetljenih terena sa pratećim mobilijarima i sportskim igralištima.

Održani brojni turniri U prvoj polovini ove godine u Sportskom centru “Igalo” održana su brojna domaća i međunarodna sportska takmičenja. Najznačajnija su Međunarodni turniri u boksu i džudou, finale plej-ofa Jadranske lige i prvenstva Crne Gore u košarci za žene i kvalifikacioni turnir za svjetsko prvenstvo u odbojci za seniorke uz učešće reprezentacija Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Ma-

kedonije. Najveće takmičenje koje je do sad održano u Sportskom centru je Evropsko prvenstvo regija u karateu koje je uspješno organizovano 8. i 9. juna ove godine. Na prvenstvu je učestvovalo 850 takmičara u služebenog osoblja iz 48 regija Evrope iz 22 evropske zemlje. Prvenstvo je organizovano u saradnji sa Karate savezom Crne Gore uz pokroviteljstvo Opštine Herceg Novi.

PREMINULI Marinko Vuka Bulatović 18. juna 2013. u 47. godini.

Sahrana će se obaviti 20. juna u 13.30 na Čepurcima. Kuća žalosti Andrijevačka ulica 16 – Zagorič.

Miluša Isailova Zarubica rođena Vujičić, 18. juna 2013. u 91. godini. Sahrana će se obaviti 20. juna u selu Provalija u 14 časova.

Miloš-Mića Mihaila Tomković 18. juna 2013. u 57. godini.

Sahrana će se obaviti 20. juna u 14 časova na Čepurcima. Kuća žalosti Ulica Oktobarske revolucije 90.

Marija Jović rođena Mićović, 15. juna 2013. u 39. godini u Beču – Austrija.

Sahrana će se obaviti 21. juna u 15 časova na groblju Sveta Tekla u Sutomoru.

Gojko Filipa Miljanić 18. juna 2013. u 82. godini.

Sahrana je obavljena 19. juna u 16 časova na mjesnom groblju Klanje.

Stana Mićović rođena Macura, u 79. godini.

Sahrana je obavljena 19. juna u Barama Kraljskim – Ljubaštica u 15 časova.

Milijana-Milka Radomira Delić rođena Davidović, 18. juna 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 19. juna u 14 časova u Borkovićima.

Blažo N. Drobnjak 18. juna 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 19. juna u 15 časova na groblju u Štitarima.

Ljubomir Krstov Čelebić

vodosnadbijevanje

pozitivna poručuje

Pojedinci bi žrtvovali Ulcinj zarad vlasti ULCINJ - Lokalna vlast ne prestaje da neprijatno iznenađuje građanje Ulcinja, a sada su, nažalost, počeli da neprijatno iznenađuju i turiste, navodi u saopštenju član GO Pozitivne Crne Gore Safet Beci. On ističe da je prosto nevjerovatno da je u gradu prestalo normalno snabdijevanje vodom, čim su se stabilizovale vremenske prilike i počeli da pristižu prvi gosti.

Još je čudnije, navodi Beci, što se sve ovo dešava u gradu koji leži na vodi i koji je uz to pristupio regionalnom vodovodu koji je, na neki način, trebalo da bude garant da u toku sezone neće biti nikakvih nestašica.

“I pored svega toga, voda je, svjedoci smo, nestajala, a u pojedinim djelovima grada je nije bilo i po desetak sati, dok javnost nije bila informisana o razlozima. Šta god da je uzrok nestašici, lokalna vlast mora da ga ukloni odmah i ne smije dozvoliti da se isti problem više ponovi”, navodi Beci.

On je dodao da niko ne smije da se tako bahato igra sa ljudima i sa

turističkim imidžom grada i očekivanjima grđana koji jedinu nadu u boljitak očekuju u toku ljetnjih mjeseci. Važno je, navodi on, naznačiti da dugovanja koja postoje prema “Vodakomu” nijesu nikakvo opravdanje.

“Istina je da je lokalna kasa prazna, ali je još veća istina da je ova politička elita koja upravlja opštinom ćutala dok su se Komunalnom preduzeću dešavale velike zloupotrebe pred parlamentarne izbore. To znači da građani Ulcinja ne treba da prihvate pravdanje finansijskom krizom ili velikim dugovima jer su i oni njima kumovali, naročito od pojedinaca koje su spremni da žrtvuju turističku sezonu, ali i cijeli grad samo da bi ostali još neko vrijeme na vlasti”, ističe Beci.

Građani Ulcinja, napominje on, i njihovi turisti su svakako zaslužili više i bolje od lokalnih vlasti, i zato Pozitivna traži da se, ukoliko se problemi oko vodosnabdjevanja ponovo jave, odgovorni sami prepoznaju i da podnesu neopozive ostavke.

S.G.

Voda sa Plata poteći će 26. juna HERCEG NOVI - Punjenje hidrotehničkog tunela Trebinje - Plat počeće 26. juna kada se obavi redov-

ni godišnji remont postrojenja Hidroelektrana na Trebišnjici. Tunel će postepeno puniti vodom iz Goričkog jezera, tako da će narednog dana biti napunjen i voda poteći preko sistema Plat prema Filter stanici u Mojdežu.

Tunel bi prema planu završetka remontnih aktivnosti, koje su počele 15. juna, biti u funkciji 27. juna, potvrdio je rukovodilac upravljanja sistemom u kompaniji “Hidroelektrane na Trebišnjici”. Nakon punjenja tunela iz Trebinja voda će poteći preko sistema Plat oko 30 kilometara dugim cjevovodom kroz Konavosko polje i tek tada početi da pritiče u Filter stanicu u Mojdežu, gdje je neophodno da se obavi postupak punjenja rezervoara i ispitivanja kvaliteta vode. Do tada će potrošači vodu dobijati po restriktivnom režimu koji je potrošačima na području Opštine Herceg Novi na snazi od 15. juna. Normalizaciju vodosnabdijevanja potrošači mogu da očekuju tek nakon sprovedenih neophodnih procedura, uz uslov da voda bude u naznačenom periodu sa Bilećkog jezera puštena u sistem.

S.M.

18. juna 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 19. juna u 14 časova na groblju Čepurci.

Marija Vavić rođena Marković u 86. godini.

Sahrana je obavljena 19. juna u 17 časova na gradskom groblju Škaljari.

Milica Pavlova Nikolić rođena Mandić, 18. juna 2013.

Sahrana je obavljena 19. juna u 15 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Al-Hammbra Rifata Kašić 17. juna 2013. u 20. godini.

Sahrana je obavljena 19. juna na groblju Cijevna.

Đon Đošo Miraš Camaj penzioner, 16. juna 2013. u 91. godini. Sahrana je obavljena 19. juna u Vuksanlekićima.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

ČETVRTAK, 20.6.2013.

BRAZIL

CIA

Policija stala uz narod Snouden traži Demonstrantima u Rio de Ženeiru se tokom protesta pridružila i grupa policajaca koja je izazvala oduševljenje mase. Oni su, kako prenose mediji, odlučili da ne napadnu svoj narod, iako je prilično jasno da će im ovaj potez izazvati probleme na poslu. Međutim, nakon što su vidjeli gest te grupe policajaca, mnoge njihove kolege su u komentarima na društvenim mrežama napisale da će i oni podržati demonstrante koji već skoro dvije nedjelje protestvuju u svim većim brazilskim gradovima. Na stranu demontranata stala je i predsjednica Brazila Dilma Rusef, koja je izjavila da su masovni protesti legitiman poziv za bolju javnu službu i odgovorniju vlast na svim nivoima.

Na drugoj strani brazilska Vlada je saopštila da će poslati vojsku u pet najvećih gradova kako bi uspostavi-

azil u Islandu

la kontrolu poslije talasa protesta u kojima učestvuje 250.000 ljudi, nezadovoljnih cijenama i kvalitetom javnog prevoza, te neefikasnošću

POSAO VIJEKA

Saradnja Agrokora i Merkatora Agrokor koncern i Poslovni sistem Merkator d.d. juče su potpisali ugovor o saradnji, što je posljednji dokument u ovoj fazi realizacije transakcije na osnovu ugovora o kupoprodaji 53,12 odsto akcija koje je preuzela kompanija hrvatskog biznismena Ivice Todorića za 240 miliona eura.

Todorić je krajem prošle nedjelje potpisao ugovor o preuzimanju većinskog paketa Merkatora s vlasnič-

kim konzorcijumom od 12 prodavaca. Novopotpisanim ugovorom Agrokora i Merkatora definisana je saradnja menadžmenata dvije kompanije u prelaznom razdoblju do zatvaranja transakcije kojom će Agrokor steći većinski paket dionica Merkatora.

Ugovor o saradnji potpisali su predsjednik Agrokor koncerna Ivica Todorić i predsjednik Uprave Poslovnog sistema Merkator Anton Ba-

državne uprave, visokim poreskim stopama, ali i trošenjem ogromnih sredstava za Svjetsko prvenstvo koje se održava u Brazilu.

Todorić

Bivši službenik CIA Edvard Snouden koji je medijima dao informacije da američke bezbjednosne agencije špijuniraju internet i telefonske komunikacije širom svijeta, preko posrednika je zatražio politički azil u Islandu, ali će, prema prvim informacijama, to biti teško izvodljivo, zbog toga što se ne nalazi u toj državi. Predstavnik za medije Vikiliksa u Islandu Kristin Hrafson izjavio je danas da ga je 12. juna kontaktirao Snowdenov izaslanik koji ga je zamolio da stupi u kontakt sa predstavnicima Vlade Islanda i prenese njegov zahtjev za dobijanje azila.

Vlada Islanda je potvrdila tu informaciju, ali za sada nije dogovoren sastanak sa Hrafsonom, koji se pismeno obratio premijeru Sigmunduru Gungaugsonu i ministarki unutrašnjih poslova Hani Birni Kristjansdotir.

Snouden je prije nekoliko dana rekao da je iz SAD pobjegao u Hongkong, a ne u Island zbog toga što se plašio da bi Amerikanci političkim pritiskom prije mogli da uplaše čelnike Islanda nego Kine.

AUSTRIJA

Raskrinkani falsifikatori iz bivše Jugoslavije lažić. Tim ugovorom dvije strane su se obavezale na saradnju u sprovođenju ugovora o kupoprodaji kako bi se transakcija sprovela na ugovorom predviđen način, navedeno je u saopštenju Agrokora.

Službenici austrijske policije, tužilaštva i Europola raskrinkali su u Beču veliku bandu falsifikatora, od kojih većina dolazi sa prostora bivše Jugoslavije. Kako prenose austrijski mediji, u obimnoj policijskoj raciji u utorak je otkriven veći broj radionica u kojima su falsifikovani pasoši, lične

karte, vozačke dozvole i novac i to najviše srpski dinari koji su, kako se navodi, bili namjenjeni “krupnoj trgovini” nekretnina u Srbiji. Banda falsifikatora je, prenose mediji, lažnim ispravama snabdijevala kriminalce širom svijeta i “u velikom stilu” štampala novac za kupovinu nekretnina.

Globus 17

ČETVRTAK, 20.6.2013.

NJEMAČKA

Sastanak Obame i Merkel

Obama je nakon jučerašnjeg susreta sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel izjavio da e-mail korespondencija građana Evrope nije bila nadgledana

O

bama je kod Merkel stigao, bar kako je to zvanični protokol saopštio, sa 13 minuta zakašnjenja. Prije toga ga je uz vojne počasti dočekao njemački predsjednik Joahim Gauk, a kako navode mediji, “u duboko emotivnom stanju, boreći se sa suzama u očima”. Obama je u posjetu Berlinu, koja se promoviše kao “posjeta godine”, stigao sa suprugom i kćerkama. Vremenski, posjeta će trajati 25 sati i 40 minuta, a američkog predsjednika čuvaće 8.000 policajaca.

Američki predsjednik Barak Obama izjavio je juče da e-mail korespondencija građana Evrope nije nadgledana, što je po svemu sudeći bila jedna od najinteresantnijih tačaka zajedničke konferencije za novinare sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Merkelova je istakla da su jučerašnji razgovori bili otvoreni i prijateljski, a njemačko-američki odnosi dobri, jer, kako je istakla, postoje zajedničke vrijednosti, dok je njen gost zahvalio na pozivu da njemačku prijestonicu posjeti tačno pola vijeka poslije svog prethodnika Džona Kenedija i dodao da je lijepo ponovo biti u Berlinu.

Za Obaminu posjetu Berlinu je važio stepen sigurnosti ‘’1+’’, a sa njim je stiglo i više pancirnih limuzina ‘’Kadilak’’ koje nose registarske tablice USA1, oko hotela ‘’Ric’’, gdje će biti smješteni gosti. Tri susjedna restorana će biti zatvorena, a u njegovoj blizini se uvek mora nalaziti i jedan antinuklearni bunker, dok u njegovom autu, zvanom ‘’Zvijer’’, moraju biti boce sa krvlju njegove krvne gru-

pe. Vazdušni prostor nad Berlinom je zatvoren, snajperisti se nalaze na krovovima, blokirane su mnoge ulice, a zašvajsovani su čak i poklopci na kanalizacijama.

Obama je posljednji put bio u junu 2008. godine u Berlinu, kao predsjednički kandidat i tada mu se, u namjeri da govori ispred Brandenburške kapije, ‘’ispriječila’’ Merkelova. Sada se postavlja pitanje da li je on nju, iz tog razloga, pustio da čeka dugih pet godina do ponovnog dolaska u Berlin ili je taj dugi period samo znak američkog zaokreta od Evrope ka Aziji, kako vjeruju pojedini analitičari.

Merkelova i Obama se, međutim, dobro poznaju i najmanje dvanaestak puta do sada su imali susrete u ‘’četiri oka’’ o svim važnim svjetskim i bilateralnim temama. Uostalom, Merkelova je o jučerašnjem sastanku izjavila da su razgovarali o situaciji u Siriji i Avganistanu, kao i o dešavanjima na Bliskom istoku, te pregovorima o transatlanskoj zoni slobodne trgovine, ali i o spornoj aferi ‘’Prizma’’ i američkom džinovskom sistemu nadgledanja.

Uprkos svim razlikama između Obame i Merkel i njihovih viđenja mnogih svjetskih problema, analitičari njemačko-američkih odnosa tvrde da je skoro nezamislivo da njoj ijedna ‘’antiamerička riječ’’ može da pređe preko usta, ukazujući da dobri odnosi sa Amerikom za Merkel, na određeni način, predstavlja držav-

ni rezon, bez obzira ko vlada u Bijeloj kući.

Amerikanci, pak, kritikuju njemački tvrdi stav u pitanju useljeničke politike i Obama, kako prenose mediji, teško može da shvati zašto jedna ‘’stara’’ Njemačka ne počne u cijelom svijetu da animira za dolazak visokokvalifikovane radne snage. Zabri-

nutost Merkelove da bi time društvo moglo da bude preopterećeno i da bi proces prilagođavanja stranaca mogao biti težak, za Obamu, izgleda, nikada nije bilo ubjedljivo objašnjenje, tvrde analitičari, a istraživači javnog mnjenja - da se, uprkos razlikama, Obaminoj posjeti, ipak, raduje većina Nemaca - njih 53 odsto.

18 Kultura

ČETVRTAK, 20.6.2013.

TAJNI ŽIVOT

Hemingvej propali agent KGB Slavni pisac i nobelovac u tajnoj službi odazivao se “Argo”

GRAD TEATAR

ª Henri VIº u Budvi

Predstava “Henri VI” Narodnog pozorišta iz Beograda biće izvedena večeras na sceni između crkava od 22 sata kao druga gostujuća predstava na 27. Gradu teatru.

Dramu Vilijema Šekspira u prevodu Zorana Paunovića režirao je Nikita Milivojević, a premijerno je izvedena u čuvenom Gloub teatru u Londonu, na čijoj sceni je izvorno izvedena većina Šekspirovih komada. U predstavi igraju: Predrag Ejdus, Tanasije Uzunović, Nenad Hadži-Maričić, Boris Pingović, Nebojša Kundačina, Branko Jerinić, Branislav Tomašević, Slobodan

Kamerni “Ensemble Metamorphosis” nastupiće sjutra u 22 na platou između crkava u okviru 27. Grada teatra. Ansambl je od nastanka posvećen izvođenju graničnih žanrova umjetničke muzike, kao što su nova muzika, world music, djela koja dotiču ili sadrže elemente popularnih stilova, ali i izvođenju prepoznatljivih djela zapadnoevropske muzičke tradicije u drugačijim, novim aranžmanima i scenskim postavkama, koji predstavljaju svojevrstan odgovor na savremeni trenutak, ukus publike i praksu muzičkog izvođenja u svijetu. Ansambl je osnovan 2005. godine na inicijativu violiste i umjetničkog direktora Saše Mirkovića.

Beštić, Aleksandar Srećković, Pavle Jerinić, Bojan Krivokapić i Jelena Đulvezan.

Dramaturg komada je Ivana Dimić, scenski pokret je osmislila Amalia Benet, scenograf je Boris Maksimović, kostimograf Marina Medenica, scenski govor Ljiljana Mrkić-Popović, muziku je uradio Bora Dugić, a horski aranžman Dimostenis Grivas. “‘Henri VI’ je, prije svega, priča o borbi za vlast u kojoj se zbog raznih sitnih interesa, spletki i mržnji gubi nešto mnogo veće i značajnije”, zapisao je reditelj Milivojević o ovom komadu.

Doprinos jubileju Likovni program ovogodišnjeg “Barskog ljetopisa” u galeriji “Velimir A. Leković”, polovinom jula počinje velikom izložbom “Umjetničko čitanje Njegoša” mladih crnogorskih akademskih umjetnika čime će ovaj festival dati doprinos obilježavanju Njegoševog jubileja.

U fokusu koncepta su mladi stvaraoci, a biće zastupljeni gotovo svi klasični i savremeni likovni umjetnički mediji. Izložba će okupiti više od 30 umjetnika koji će se predstaviti sa po jednim ili dva rada, najavljeno je iz ove institucije.

Osim ove izložbe i nekoliko autorskih iz regiona, na Barskom ljetopisu u Zavičajnom muzeju biće predstavljena i “Odličja dinastije Petrović-Njegoš”.

POGLED U KOMŠILUK

Njegov odlomak o Hemingvejevom tajnom životu opisuje ga kao “špijuna diletanta”. Autor romana “Za kim zvona zvone”, “Starac i more” i “Zbogom oružje”, navodno je regrutovan 1941, prije putovanja u Kinu, a dobio je i kodno ime Argo. Sudeći po detaljima iz knjige, slavni autor često je ponavljao svoju želju i volju da aktivno pomaže KGB-u, koju je izrazio agentima u Havani i Londonu 40-ih godina.

Međutim, uprkos pokušajima, nije uspio da nabavi relevantne političke informacije i nikad nije uveden u “obavještajni i praktični rad”.

Kontakti s tajnim agentom Argom prekinuti su do kraja decenije, navode autori knjige.

Ernest Hemingvej

SLIKARSTVO

Slovinić u Bijelom Polju

Izložba će biti otvorena večeras u JU “Kuća Rista Ratkovića” Izložba slika Slobodana Boba Slovinića biće otvorena večeras u 20 sati u JU “Kuća Rista Ratkovića” u Bijelom Polju. Organizatori izložbe su Centar savremene umjetnosti Crne Gore i JU “Kuća Rista Ratkovića” u Bijelom Polju. Na izložbi će biti prikazana 32 rada (ulje na platnu) koja pripadaju ciklusima “Le Corps” (1988-2013) i “Mare Montenegro” (2001-2013).

Slobodan Bobo Slovinić je rođen 1943. godine u Budvi. Diplomirao je 1966. godine na Akademiji za primenjene umetnosti u Beogradu, na odsjeku unutrašnje arhitekture, u klasi profesora Đorđa Krekića. Bio je na studijskim putovanjima: Grčka, Njemačka, Francuska, Italija, Irak, SSSR, Španija. Prvi put se predstavio 1961. na grupnoj izložbi u Umjetničkom

paviljonu u Podgorici, a prvu samostalnu izložbu priredio je 1965. u Modernoj galeriji u Podgorici. Do sada je imao više od 40 samostalnih i više od 300 grupnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je mnogobrojnih državnih i međunarodnih nagrada i priznanja. Istaknuti je kulturni stvaralac Crne Gore od 2010. Član je ULUCG i ULUPUCG od 1968.

Bio je profesor na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. Objavio knjige: “Pariski zapisi” (1996); “Umjetničke zbirke Centra savremene umjetnosti Crne Gore” (2010); “Ars Libris 1999-2012” (2013). Osim slikarstva i likovne kritike, bavi se enterijerom i dizajnom.

Stalno živi i stvara u Podgorici, a povremeno i u Budvi. Izložbu će otvo-

riti Abaz Dizdarević, direktor JU “Ratkovićeve večeri poezije”. Izložba će trajati do 4. jula.

I.br.4361/12 OSNOVNI SUD U PODGORICI, po sudiji Mileni Matović, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Radulović Novaka i dr., koje zastupa punomoćnik Ljubomir Marković, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika "Radoja Dakića" AD sa sjedišem u Podgorici, Cetinjski put bb, radi naplate novčanog potraživanja izvršnih povjerilaca prodajom pokretnih svari izvršnog dužnika, van ročišta, dana 14.06.2013.godine donio je

Z A K LJ U Č A K

I PRODAJU SE pokretne stvari izvršnog dužnika i to: 1-mašina BORVERKA Sverdlova, tip 2A656 FI ČSSR, fabrički broj 123, godina proizvodnje 1991., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 73.600,00 eura; 2-struga sa NC upravljanjem, tip NEF 560 DDR, fabričkog broja 68944, godina proizvodnje 1982., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 21.712,00 eura; 3-brusilica za unutrašnje i spoljašnje brušenje, tipa BUA 31 ČSSR, fabričkog broja 211238, godina proizvodnje 1963., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 5.618,00 eura; 4-horizontalna brusilica-glodalice, tip WH-63 ČSSR, fabričkog broja 10506, godina proizvodnje 1978., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 9.660,00 eura; 5-mašina za poravnavanje, tip FXLZD160 DDR, fabričkog broja 440-93, godina proizvodnje 1972., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 6.186,00 eura; 6-brusilica za spoljašnje brušenje, tip B 40U ČSSR, fabričkog broja 170433, godina proizvodnje 1964., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 2.300,00 eura; 7-brusilica za unurašnje brušenje, tip 3D 250 SSSR, fabrički broj 7, godina proizvodnje 1962, čija je utvrdjena tržišna vrijednost 9.016,00 eura;

FESTIVAL

Počinje Pula Nacionalni program 60. festivala igranog filma u Puli, koji počinje danas i traje do 27. juna, otvoriće komedija Dalibora Matanića “Majstori”, a u glavnoj sekciji biće prikazano ukupno četrnaest filmova. Ovogodišnji festival donosi ukupno 24 ostvarenja, u glavnoj sekciji biće prikazano 14, a u sekciji manjinskih koprodukcija 10 filmova.

Pored Matanićeve na programu su još dvije komedije, filmska adaptacija pozorišnog hita “Kauboji” u režiji Tomislava Mršića i “Svećenikova djeca” Vinka Brešana. U glavnoj sekciji biće prikazan i “Zagonetni dječak” Dražena Žarkovića po romanu Ivana Kušana. Tu je

Slavni pisac i nobelovac Ernest Hemingvej navodno je regrutovan u KGB, gdje je dobio tajno ime Argo, kad je 40-ih godina izrazio želju da pomaže sovjetskoj tajnoj službi.

Prošle sedmice objavljena je knjiga “Spies: The Rise and Fall of the KGB in America” (Špijuni: Uspon i pad KGB-a u Americi), koja donosi priču da je Ernest Hemingvej neko vrijeme bio na KGB-ovoj listi njihovih agenata u Americi.

Koautori knjige Džon Erl Hajns, Harvi Kler i Aleksander Vasiljev, bazirali su tekst na zabilješkama Vasiljeva koji je bio bivši povjerenik u KGB-u. On je prije dvadeset godina dobio uvid u arhivu tajnih službi u Moskvi koje su djelovale za vrijeme Staljina.

i šest drama, “Šuti” film Lukasa Nole snimljen po istinitom događaju, “Hitac” Roberta Orhela, “Projekcije” film u režiji Zrinka Ogreste i po scenariju Lade Kaštelan, “Odbrana i zaštita” Bobe Jelčića, “Oproštaj” Dana Okija, te “Vis-a-vis” Nevia Marasovića.

U glavnoj sekciji su i art komedija Filipa Šovagovića “Visoka modna napetost”, triler Darija Pleića “Nije sve u lovi” i crna komedija Petra Oreškovića “Simon Čudotvorac”. Omnibus “Kratki spojevi” biće prikazan van konkurencije. U sekciji manjinskih koprodukcija jedna je holandska, četiri srpske i pet slovenačkih.

8-programska brusilica NC, tip KC-4 Švajcarska, fabričkog broja 275326, godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 30.759,00 eura; 9-mašina za kontrolu zupčanika Klingeberg, tip PFSU-640 Njemačka, fabrički broj 3522, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 17.391,00 eura; 10-mašina za pjeskarenje, tip WTI Švajcerska, fabričkog broja 37253, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 13.813,00 eura; 11-horizonalna brusilica "Glodalica", tip 2620 SSSR, fabrički broj 1861, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 5.704,00 eura; 12-brusilica za žljebove, tip 3451/B SSSR, fabrički broj 633, godina proizvodnje 1977., čija je utvrdjenja tržišna vrijednost 7.268,00 eura.

II Prodaja popisanih stvari će se obaviti usmenim javnim nadmetanjem koje se odredjuje za dan 05.07.2013.godine sa početkom u 10,00 časova u kancelariji broj 14 Osnovnog suda u Podgorici.

III Na ročištu za prodaju koje je zakazano za dan 05.07.2013.godine pokretne stvari iz stava I ovog zaključka se mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti, bez ograničenja, uz prethodnu saglasnost izvršnih povjerilaca, shodno čl.95 st. 4 Zakona o izvršenju i obezbjedjenju.

IV Kupac je dužan da cijenu plati i stvar preuzme odmah po zaključenju javnog nadmetanja.

V Službeno lice suda može svari predati kupcu i u slučaju u kome nije položio cijenu, ako na to na svoj rizik pristanu izvršni povjerioci u granicama iznosa koji bi im pripao iz postignute cijene.

VI Preuzimanjem stvari kupac posaje njen vlasnik.

VII Zaključak o prodaji objaviće se u Dnevnim novinama dana 19.06.2013.godine.

OSNOVNI SUD U PODGORICI Dana, 14.06.2013.godine IZVRŠNI SUDIJA Milena Matović s.r.

Za tačnost otpravka tvrdi i ovjerava namještenik suda Ivana Ivanović

Kultura 19

ČETVRTAK, 20.6.2013.

FILM

Pavlovićevi akvareli

Obračun sa manama našeg mentaliteta Ž

Dvostruki laureat četvrtog Underhillfesta:reditelj Danilo Marunović

Nataša Bućković

iri festivala ocijenio je film “Lud za tobom” Danila Marunovića kao svjež pogled na dokumentarni svijet, a ni publika nije ostala ravnodušna na dirljivu ljubavnu priču između Ismeta i Vladane, štićenika Komanskog mosta. Uspjeh je još veći jer je riječ o radnoj verziji filma, čiji konačni oblik će nastaviti svoj festivalski život, u regionu i van njega. Marunović je istakao da je ovim filmom zaokružio rad u ciklusu bavljenja ljudskim pravima, ali će njegovi naredni projekti ostati u domenu građanskog aktivizma.

Spontano i iskreno, sa vješto izbjegnutim zamkama patetike, otkriven je čudesni svijet ljudi koji žive daleko od očiju javnosti. Pored dirljive ljubavne priče sa elementima igranog filma, dokumentarac “Lud za tobom” ukazuje i na postojanje onog dijela društva koji u Crnoj Gori još ima status tabu teme.

Prema riječima Danila Marunovića njegovi likovi u filmu, duboko su izolovane ličnosti, kako fizički, životom u zatvorenoj insituciji kao što je zavod Komanski most, tako i na razne druge načine, od rođenja stigmatizovani od društva.

“Njihova posebnost je učinila da kreiraju soptveni univerzum, baš kao i mi, uslovno rečeno “normalni ljudi”, što ih dodatno izoluje. Međutim, njihova blagoslovenost u svom tom ograničenju, jeste jedna čudesna istina da su tako posebni, uspjeli da sačuvaju sve one ljudske vrijednosti, koje u svakodnevnoj rutini nekog “normalnog” života odavno egzistiraju samo kao utopijske, mitske”, kaže on.

“Lud za tobom” je proglašen za najbolji u regionu, a nagrađen je i od publike Underhilla. Žiri je film ocijenio kao “iskren poput djeteta kome treba okrilje da bi odraslo”, što je prema mišljenju mladog reditelja dokaz da su prepoznate iskrene namjere i čista ljubav sa kojom je rađeno ovo ostvarenje.

“U tom opisu se krije i tematska esencija filma jer su moji likovi ostali djeca, u najpozitivnijem smislu, i upravo im to obezbjeđuje da budu jedinstveni”, kaže Marunović.

Za njega nagrade nijesu bile prioritet, ali jeste prikazivanje radne verzije filma upravo na festivalu kao što je ovaj.

“Nijesmo razmišljali o nagradama, pogotovo ne kada smo vidjeli u kakvoj konkurenciji se takmičimo.

Cilj je bio da uspijemo makar radnu verziju filma da prikažemo pred

Film o LGBT populaciji Projekcija dokumentarnog filma “Lead with love”, u režiji Dženi Mekenzi, biće održana večeras u 19 sati u Američkom uglu, u podgoričkom KIC “Budo Tomović”.

Film “Lead with love” prati priču četiri porodice i njihove iskrene reakcije nakon saznanja da je njihovo dijete gej. Intervjui sa psiholozima, nastavnicima i sveštenstvom daju precizne odgovore na pitanja koja roditelji najčešće postavljaju, kao i konkretne savjete za očuvanje zdravlja i bezbjednosti djece u tom periodu punom izazova. Prije prikazivanja filma, koordinatorka za informacione resurse u našem regionu Kerol Bin održaće kratko predavanje na temu LGBT Mjeseca ponosa, koji se obilježava u SAD-u. Ulaz na projekciju je slobodan.

BROKHAUS NA PRODAJU

Kraj enciklopedije Poznatoj njemačkoj enciklopediji Brokhaus prijeti nestanak. Stručnjake to ne iznenađuje, već su najavljivali kraj štampanih enciklopedija. Slavna njemačka enciklopedija ima 30 svezaka i 300.000 pojmova. Nakon što je Brokhaus prije nekoliko godina zapao u nevolje, kupila ga je medijska kompanija Bertelsmann.

Novi vlasnici su pokušali da ovu knjižnu instituciju modernizuju e-knjigama i digitalnim aplikacijama, ali su na kraju zaključili da se to ne isplati. Licencu za Brokhaus će vjerojatno ponuditi na prodaju. Ako ne bude zainteresovanih, to će biti kraj dvije stotine godina stare tradicije i jednog od najcjenjenijih leksikona u Njemačkoj. Činjenica je da danas sve manje ljudi traži neki pojam u štam-

(foto:Darko Jovanović)

Dvostruki laureat Telekom Underhillfesta Danilo Marunović govori za DN

panom leksikonu jer informaciju može pronaći i na internetu. Na Wikipediji je od 2001. samo na njemačkom jeziku napisano 1,6 miliona članaka koje pišu korisnici.

Stručnjak za tržište knjiga Holger Ehling kratko je komentarisao da je teško zamisliti kakve prednosti veliki leksikoni još imaju u poređenju s vrlo brzim i aktuelnim informacijama na internetu.

“S jedne strane imamo Googleov model, koji do 2015. želi digitalizovati oko 15 miliona knjiga. S druge strane imamo model Njemačke digitalne biblioteke, Europeanu ili Gallicum, koji se stalno moraju boriti s nedostatkom novca, tehničkim teškoćama i nekompatibilnošću. Meni je potpuno jasno koji model ima budućnost, a koji ne”, zaključio je Ehling.

publikom Underhilla, za koju možemo slobodno reći da predstavlja novu generaciju obrazovanih i modernih ljudi, i pred njom testiramo to sto smo napravili. Taj festival mi je od početka mnogo drag, prije svega zbog tradicionalno dobre selekcije filmova, a i zato sto Podgorici daje metropolitsku, urbanu dimenziju”, kaže Marunović.

Pored Zavoda “Komanski most”, ustanove za djecu i omladinu sa umjerenim, težim i teškim smetnjama u intelektualnom razvoju, film je sniman i na nekoliko lokacija izvan institucije. Marunović kaže da je proces upoznavanja sa ljudima iz Zavoda u početku bio komplikovan, ali da je uprava Zavoda na kraju postala najbliži partner na ovom projektu.

“Ipak je to zatvorena institucija sa strogim režimom funkcionisanja. Takođe, Zavod ima negativna iskustva iz prošlih vremena, kada su mediji populistički konstruisali skandale i onda kada to nije bilo realno i opravdano. Ta negativna slika, činila je da zaposleni imaju dodatnu opreznost prema svakoj vrsti medijskog eksponiranja, a posebno prema ovakvoj vrsti snimanja koja podrazumijeva da filmska ekipa provodi sa štićenicima zavoda tako mnogo vremena. Međutim, uz obostrano povjerenje i podršku počeli smo rad na filmu. Ovom prilikom im toplo zahvaljujem na svemu što su uradili za ovaj film”, kaže Marunović.

On je istakao da će nakon zvanične premijere film nastaviti da živi festivalskim životom u regionu i van njega. S druge strane reditelj čiji su dosadašnji radovi bili usko vezani za teme o ljudskim pravima ovim filmom zaokružio je rad na tom polju.

“Kao i do sada, siguran sam da će i moji naredni projekti imati visok stepen građanskog aktivizma, provokacije i potrebe za obračunom sa

manama našeg mentaliteta. Na koji način, i u kom žanru, određivaće priroda tema koje budem radio, boreći se, ne samo kao reditelj, već prvenstveno kao građanin, za sve one vrijednosti za koje smatram da su relevantne”, kaže Marunović.

Danilo Marunović je komadom Ežena Labiša “Dajte da se zagrli-

mo, Folvile” završio osnovne studije pozorišne režije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju. Režirao je nekoliko dokumentarnih filmova, kao i muzičkih i tv spotova, od kojih je najznačajniji “Mi smo dio Ekipe” koji afirmiše prava LGBT osoba. Osnivač je kuće Koala production.

● FoTo priča

Most koji spaja umjetnike Izložba “Slikarstvo - most koji povezuje generacije umjetnika” galerije “Most”, prve privatne galerije u Crnoj Gori, otvorena je u budvanskoj Crkvi Santa Marija. ovom izložbom je ujedno i otvoren ovogodišnji likovni program Grada teatra.

U okviru postavke predstavljena su djela Cvetka Lainovića, Dada Đurića, Draška Dragaša, Filipa Jankovića, Gojka Berkuljana, Milije Pavićevića, i drugih. Prigodnim riječima posjetiocima su se obratili istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković i direktor JU Grad teatar i urednik likovnog programa ovogodišnjeg festivala Merin Smailagić.

Foto: Vedran Ilić

Samostalna izložba slika akademskog slikara Sava Pavlovića biće otvorena večeras u 20 sati u galeriji hotela “Queen of Montenegro”. Autor će se ljubiteljima umjetnosti predstaviti sa 15 radova galerijskog formata, u tehnici akvarel, iz ciklusa “Vale”. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.

Profesorica književnosti i književna kritičarka Božena Jelušić zapisala je u katalogu koji prati izložbu da je za ostrašćenog akvarelistu kakav je Savo Pavlović, more mjera života i stvaranja.

20 Zabava

ČETVRTAK, 20.6.2013.

DANIJELA MARTINOVIĆ

Kapućino i dupla loza

Pjevačica Danijela Martinović, poznata našoj publici po hitovima “Pleši sa mnom”, “Zima”, “Danima, godinama, satima”, te po duetu sa Kemalom Montenom “Ne ovako ne mogu dalje”, juče je promovisala novi ljetnji hit pod nazivom “Kapućino i dupla loza”.

Vesela Danijela nakon provokativnog teksta pjesme “Brodolom” ponovo će ove godine nastupiti na Splitskom festivalu sa šaljivom pjesmom koju je za nju napisao vjerenik Petar Grašo.

Martinović ovim singlom najavljuje vruće ljeto, a kako je izjavila za hrvatske medije, ova pjesma će svakog ostavi-

ti bez daha. “’Pije se kapućino i dupla loza, kad je kriza ili nervoza, grije nas grije, nema bolje terapije, kapućino i dupla loza, sve je roza i voza nas voza’ je dio teksta i sigurno ćemo je pjevušiti u brojnim veselim trenucima, a zarazni ritam obećava dobru zabavu i ples”, kaže Danijela.

Pored Graša, ovu simpatičnu pjesmu autorski potpisuju i Antonija Šola i Remi Kazinoti.

Danijela će novi ljetni hit prvi put uživo izvesti na ovogodišnjem Splitskom festivalu koji će se održavati od 5. do 7. jula na splitskim Prokurativama.

Z.Š.

EXIT 2013.

Nova bina za tvrđi zvuk Nova Exit bina pod nazivom Riffs & Beats nudi program za sve one koji vole rifove i bitove sa stavom. Žanrovi vezani za gitarski zvuk od panka, preko žestokog roka, elektro bitova, pa sve do teškog metala naći će se u bogatom spektru nove bine.

Bendovi koji će izaći na ovu binu tokom festivala su: Moonspell, Cockney Rejects, Lollobrigida, Bjesovi, DLM, Brkovi, Piknik, Pero Defformero, Kill Kenny, Hex, Vox Populi, Hype, E-Play, The Way Of Purity, Bombarder, Kolaps, Iskaz, Feud i Čovek Bez Sluha. Tu su i bendovi koji su odabrani na Exitovom konkursu Play @ Exit: Against The Odds, Infernal Tenebra, Punished, Bomber, Deeper Down, Enjoy Sarma, Dark Sky, Tetrapank, a sve će biti upotpunjeno specijalnim mračnim Vilindar Tribal Bellydance performansom.

A kada su najavljeni izvođači u pitanju, treba napomenuti da je Moonspell jedan od vodećih metal gotik rok bendova današnjice.

Karijeru, koja traje dvije decenije, počeli su teškim blek metalom underground pokreta, a kasnije stvorili pravu armiju fanova i pronašli svoj put i u komercijalne mejnstrim krugove. Oni su bend koji će uz Nika Kejva i Prong 14. jula na tvrđavi definitivno zatvoriti krug atraktivnosti.

Cockney Rejects, pioniri oi-punk zvuka, nastali su 1979. godine u Londonu. Braća Miki Gigus i Džef Stinki Tarner zajedno sa Vinsom Riordanom i Endijem Skotom činili su prvu postavu koja je snimila EP “The Flares and Slippers” za nezavisnu etiketu “Small Wonder”.

Veliki uspjeh koji je ta ploča doživjela izbacio je bend u prvi plan, a vrlo brzo kuća EMI ponudila im je ugovor. Singl “I Am Not A Fool” nakon svega nekoliko dana dos-

pio je do top liste. Za Cockney Rejects se vrlo brzo pročulo u cijeloj Evropi. Uslijedili su singlovi “Bad Man”, a za njim i “Greatest Cockney Rip Off”, koji se popeo do visokog 21. mjesta, što je bendu omogućilo pojavljivanje u čuvenom TV šou “Top Of The Pops”.

Pjesma “Oi, Oi, Oi” sa drugog albuma zaslužna je što je street punk muzika nazvana jednostavno - Oi! Grupa Bjesovi iz Gornjeg Milanova od samog početka je privukla pažnju neobičnom postavom sa dva pjevača, brižljivo osmišljenim nastupima, prepoznatljivim i ličnim tekstovima, kao i muzičkom podlogom u okvirima grandž muzičkog rok pravca čiji su prirodni dio i generacijski i idejno tih ranih devedesetih bili i srpski Bjesovi. Postava se uglavnom mijenjala prema potrebama i zamislima dvojca koji je grupu i osnovao: Zorana Marinkovića i Gorana Marića. Bend je izgradio jak status na sceni i njihovo ime se izgo-

vara sa poštovanjem među fanovima, ali i među muzičarima. Živi nastupi Bjesova posebna su atrakcija za sve ljubitelje tvrdog rok stila i nose ogromnu dozu neočekivanih lucidnih obrta koji publiku često ostavljaju u šoku. Bjesovi su do danas izdali šest albuma, a najveći uspjeh grupe je bio drugi po redu (bezimeni) album.

Hrvatska grupa Brkovi iz Zagreba postoji od 2004. godine. Zasićeni promovisanjem tzv. “narodne” muzike u medijima i uštogljenim podjelama muzike na urbanu i neurbanu, petorica mladića pankerski orijentisani odlučuju da sviraju narodnjake na način koji jedino oni poznaju - žestoko i beskompromisno sa ciljem konačnog oslobođenja od vladajuće malograđanštine koja ih pritiska.

Prema rijećima organizacije, u naredne dvije nedjelje Exit će objaviti sve bine na festivalu, tako da pratite i osluškujte, među njima se krije baš ono što čekate.

Fi.J.

Zabava 21

ČETVRTAK, 20.6.2013.

PREDSTAVLJAMO

Pariz i dalje traži izgladnjele manekene Model Aleksandar Bulatović za Dnevne novine priča o lijepim, ali i lošim stranama modelinga

D

vadesetdvogodišnji podgorčki maneken Aleksandar Bulatović još u tinejdžerskim danima je počeo da se bavi modelingom, a kaže za Dnevne novine da može da se pohvali da je sarađivao sa modnim kompanijama kao što su Kelvin Klajn, te radio za evropsko i istočno tržište. Da li je svijet modelinga lak kao što se čini, koje su to zamke koje vrebaju modele i kolike su zarade, kao i da li se od posla manekena može lijepo živjeti, Aleksandar govori za DN.

Da li su članovi porodice ili prijatelji negodovali na tvoj profesionalni izbor s obzirom na to da se na manekenstvo u Crnoj Gori gleda pomalo na negativan način?

Naša sredina je mnogo konzervativna i ljudi oko mene su prihvatali moj izbor sve dok je bio hobi.

Onda je porodica počela da stvara veliki pritisak kako bih počeo da se bavim nečim gdje ću zaraditi penziju. Kada sam počeo da gostujem u emisijama i postao prepoznatljiv u društvu, porodica i prijatelji počeli su da se ponose tim što radim.

Na kraju moja volja i inat su pobijedili sve predrasude.

Iako si vrlo mlad postigao si zapažene uspijehe. Za koje si do sada modne kuće u inostranstvu radio i kakva su ti iskustva?

Do sada sam radio za modni brend Kelvin Klajn koji ponosno stavljam na prvo mjesto, Red Dragonfly, slikanje za Lenovo računare, magazine kao što su Milk, Good Housekeeping, Leon, fotografisanje za satove “giordano”. Radio sam za još dosta brendova koji nama nijesu poznati, a velika imena tek predstoje. (smijeh) Kakvi su trenutni kriterijumi u svijetu kada su muški modeli u pitanju? Kakvi se modeli traženi da li ima ljubomore i sujete među muškim modelima?

Ima više tipova modela koji se traže, sve zavisi od tržišta na kojem se radi. Pariz i dalje voli izgladnjelo mršave i mislim da će uvijek biti tako. Gledano iz ugla najplaćenijih muških modela to je lice oštrih, pravilnih crta sa idealnom visinom od 188 cm. Muški model treba da bude između 187 i 189 visine, atletske građe, ali ipak harizma je presudna. Što se tiče sujete, naravno da ima, s tim što je to mnogo izraženije kod djevojaka. Kada sjediš kući nekoliko dana bez posla, a cimer radi svaki dan, naravno da ti neće biti svejedno. Šta se najbolje isplati raditi reklame, revije ili editorijali?

Najplaćenije su reklame i slikanja za kataloge. Slikanje za magazin Vouge, Elle, GQ nije plaćeno više od 50 eura iako je veliko ime jer je privilegija raditi za njih, ali to slikanje će ti donijeti posla da ćeš pasti u nesvijest. (smijeh) Nekada slikanje može trajati i po 10 sati sa pauzom od pola sata za hranu. Imao sam slikanje od pet sati bez pauze gdje sam imao 55 presvlaka, jakne su bile u pitanju, a vani je bilo 43 stepena.

Koji modeli su ti uzor i za koje bi tržište volio da radiš u bliskoj budućnosti? Šon O’Paj i Džon Kartajarena su modeli vrijedni pomena. Volio bih da radim između Pariza i Amerike

i, naravno, ne mogu zaobići neponovljivu Aziju.

Koliko se zarađuje u inostranstvu, a koliko kod nas?

Katalog je plaćen između 100 i 120 eura po satu, a slikanja su nekada i po dva dana, pa računajte. (smijeh) Reklame su mnogo zahtjevne, ali i dobro plaćene, u zavisnosti od brenda za koji snimaš, ali nikada nije ispod 1.000 eura. Revija je u prosjeku plaćena 250 eura. Ove cifre se odnose na inostranstvo. Kod nas je skroz drugačije, reklama nije plaćena više od 200 eura, a slikanja za kataloge nema jer nemamo nijedan naš brend.

Jaka ličnost odbija i najveće podvodače U svijetu modelinga dosta se govori o prostituciji, konzumaciji droge i slično. Kako se izboriti s tim?

Upoznao sam modele kojima je modeling samo ulaz u pomenuti svijet u koji, ulaze većinom zbog siromaštva iz kojeg potiču. Znamo da je u svijetu mode dosta bogatih koji su privučeni ljepotom muških i ženskih modela. Jak personaliti

može da odbije i najveće podvodače, problem je što nema dosta ljudi tu moć u sebi. U Kini je bilo cura koje imaju 14 ili 15 godina što je za mene prerano za takvo putovanje. Čovjek sebe najbolje upozna daleko od kuće. Za momka iz konzervativne sredine kao što je Crna Gora, mislim da ima više pozitivnih strana nego mana.

MOBI DAREŽLJIV

Ponudio besplatno muziku za filmove

Čuveni muzičar Mobi objavio je set od 150 pjesama koje filmadžije mogu besplatno koristiti u svojim neprofitnim projektima. Prihodi od komercijalnih projekata ići će organizaciji Humane Society. Mobi je još 2008. godine pokrenuo veb-stranicu Mobygratis.com, ali je sada znatno poboljšana dodavanjem velikog broja novih pjesama.

Ovo je zaista velikodušan gest zvijezde elektronske muzike. Dok je ostatak muzičke industrije veoma strog po pitanju korišćenja muzike u filmovima, Mobi je filmadžijama omogućio da biraju pjesme iz njegovog velikog repertoara. Naravno, svaki planirani video prvo treba da provjeri Mobijev tim, ali kako sam kaže, do sada nikoga nijesu odbili, a njihov odgovor stiže u roku od 24 sata. Takođe, Mobi ohrabruje korisnike da postavljaju svoje snimke na njegovu stranicu, kako bi ih svi mogli vidjeti.

“Moja stranica je izvor za nezavisne i neprofitne filmadžije, studente i sve one kojima je potrebna besplatna muzika za njihove nezavisne i neprofitne filmove”, piše Mobi na svojoj stranici.

U ponudi se našao izbor od 150

HOT! pjesama dostupnih putem jednostavnog onlajn popunjavanja aplikacije. Korisnici treba da naprave svoj profil, pretraže katalog i ispune aplikaciju za pjesme koje žele

koristiti. Odgovor dobijaju u roku 24 sata. Kada završe svoj film, mogu ga i podijeliti sa ostalim korisnicima stranice Mobygratis.com.

E.Z.

Magazin Nuts je objavio nekoliko ultraseksi fotografija bujne engleske ljepotice Lusi Pinder, koje u potpunosti otkrivaju njene ženske čari, koje će vam uljepšati dan. Riječi su zaista suvišne. Uživajte.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

22 Zabava/Slobodno vrijeme

ČETVRTAK, 20.6.2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2430 sudoku 2013-06-08

Medium level

Teža

5

1

9

3

2

6

2

2

4

7

9 8

5

1

4

3

6

1

7

Play sudoku online at:

8

5

1

6

www.sudokukingdom.com

6

9

1

5

6

Daily Sudoku puzzle No. 2429

4

Lakša 2013-06-07

Medium level

7 9

9

1

4

8

5

1

8

3

9

5

1

7 6

5 Page 1/2 Play sudoku online at:

4

3

6

1

7

8 Play sudoku online at:

6

1

7

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 5 1

zanimljivo

vio je publiku i žiri jednostavnim tanjirom kavatelija - pastom sa brokolijem i origano cvjetovima.

“Jednostavnost je ključ. Predstavio sam recept koji je jeftin ali ukusan”, rekao je on Rojtersu poslije pobjede. “Drugi su se nadmetali skupim receptima baziranim na ribi, ali imajući u vidu ekonomsku situaciju u Italiji, meni se nije učinilo

da bi bilo u redu da predstavim neko ekstravagantno jelo”. Šampionat u pravljenju paste, koji je prvi put održan prošle godine, priređen je u Barila akademiji u Parmi. Tokom dva dana 24 šefa iz cijelog svijeta imala su 40 minuta da završe svoje jelo u prvoj rundi, odnosno pola sata u finalu.

6

3

2

Puzzle solution:

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2428 2013-06-06 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2427 2013-06-05 6

1

7

4

9

3

8

5

2

3

9

6

1

8

5

7

2

4

3

9

4

2

5

8

1

7

6

7

4

1

9

6

2

3

8

5

8

5

2

7

1

6

4

3

9

5

2

8

4

3

7

9

6

1

4

8

1

3

6

9

5

2

7

6

1

7

3

5

9

8

4

2

7

3

5

8

2

4

9

6

1

2

8

4

6

7

1

5

3

9

2

6

9

5

7

1

3

8

4

9

5

3

8

2

4

1

7

6

5

7

3

9

4

2

6

1

8

8

3

5

2

9

6

4

1

7

1

4

8

6

3

7

2

9

5

4

7

2

5

1

8

6

9

3

9

2

6

1

8

5

7

4

3

1

6

9

7

4

3

2

5

8

vicevi

Italijan pobjednik svjetskog šampionata u pravljenju paste

Đorđo Nava, italijanski kuvar koji radi u Južnoj Africi, pobjednik je Svjetskog šampionata u pravljenju paste koje je održano u Parmi zahvaljujući svom receptu za jeftinu pastu koji, kako kaže, savršeno odgovara ekonomskoj krizi u Italiji.

Nava, koji je za svoj rad u restoranima Kejptauna dobio nekoliko vodećih kulinarskih nagrada, oduše-

1

Udala se nekoj ženi kćerka, pa ona došla da je obiđe, da vidi kaPage 1/2 ko joj je.

Obilazi ona tako kuću, pa veli mladoženjinoj majci: - Pa lijepo je mojoj ljepotici ovdje, lijepa kuća, lijepo imanje, a crkva je blizu, može nedjeljom da sluša liturgiju iz kuće.

Tek će mladoženjina majka: - A jezik koliki joj je, može i da se pričesti sa terase. *** Bio Mujo u Zagrebu i zabolio ga zub, te odluči poći kod zubara.

Išao je kod privatnog i ovaj mu kaže: - Vađenje zuba sa injekcijom 100 kuna, a bez injekcije 50 kuna.

Mujo ima samo 50 kuna. Ode on kod drugog zubara i ovaj mu kaže isto. Vrati se Mujo kod prvog i kaže: - Vađenje s injekcijom.

Zubar mu dade injekciju i kaže mu da malo pričeka vani.

Mujo ode i dođe kod drugog zubara i kaže:

- Vađenje bez injekcije. *** Mujo stiže pred apoteku trčeći, kad ono red od desetak ljudi ispred njega. Mujo počne prelaziti jednog po jednog, govoreći: - Molim vas, pustite me preko reda, hitno mi je, djevojka mi tamo leži…

Svi se razmaknu kad su to čuli i puste Muju do apotekara koji ga upita: - Dobro, šta treba tako hitno za djevojku koja leži?

Mujo slegne ramenima, izvadi novac i odgovori: - Paket kondoma, molim vas… *** Došao Perica na ispit i izvlači pitanja. Prvo ne zna, drugo ne zna, treće ne zna. Profesor mu upiše u indeks „majmun“.

Perica vidi šta je ovaj napisao i kaže: - Profesore, ovdje je samo potpis, nema ocjene. ***

Zabava/Slobodno vrijeme 23

ČETVRTAK, 20.6.2013.

E moj Mugi, daleko sam ti ja od toga...

NEZVANIČNO

Word Search Puzzle #D419TK

Ako neko pomene izbore u Podgorici, kaži da su u Zeti zadovoljni.

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

R

S

T

E

O

P

H

N

D

E

M

R

I

F

S

T

S

I

L

A

U

D

I

V

I

D

N

I

T

H

E

O

V

I

N

S

E

C

T

S

F

R

A

Y

H

O

R

C

F

R

I

S

K

S

E

I

M

I

C

R

O

C

O

M

P

U

T

E

R

S

P

U

T

T

E

D

R

U

D

E

M

C

L

E

L

P

A

N

E

L

T

G

G

S

O

I

L

S

A

D

M

K

A

N

U

E

N

A

O

R

A

E

S

U

U

S

W

G

N

I

V

A

R

A

V

D

M

D

S

O

L

E

A

S

E

U

S

S

I

R

A

E

H

O

R

L

T

H

O

U

G

H

T

O

T

S

E

I

D

A

E

H

L

O

L

L

S

H

N

D

R

I

F

T

S

P

U

F

F

Y

E

Z

S

E

S

U

O

L

A

P

S

E

K

A

F

S

ASSET Asset COUGARS Cougars CROSS Cross DRIFTS Drifts DUDES Dudes DUKED Duked FAKES Fakes FESTIVAL Festival FIRMED Firmed FRISKS GNASH Frisks

Čik da nešto ne kažem, dok imam ovakva leđa.

Čoko, hoće li ko pominjati izbore u Podgorici.

HAVOC Headiest HEADIEST Hordes HORDES Individualists INDIVIDUALISTS Infer INFER Insects INSECTS Irises IRISES Issue ISSUE Lapse LAPSE Lease LEASE LOLLS Lolls

LOUSES Microcomputers MATCHES Moors MICROCOMPUTERS Nickel MOORS Panel NICKEL Plasma PANEL Poets PLASMA Puffy POETS Putted PUFFY Rashly PUTTED RASHLY Raving

Gnash

Louses

Renege

Havoc

Matches

Rices

RAVING Shown RENEGE Soils RICES Spells SHOWN SOILSStamp Thought SPELLS Unfortunates STAMP THOUGHT UNFORTUNATES

Mis gluposti 2013. godine

Copyright © Puzzle Baron June 19, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Titulu najljepše AmeriPauel je klimnula glakanke za 2013. ponijela je vom, napravila pauzu a Mis Konektikata ali je Mis onda odgovorila: Jute privukla najviše pa“Mislim da to potiče od žnje publike zahvaljujući obrazovanja i kako i dalje nemuštom odgovoru koji pokušavamo da težimo... je postao senzacija na In- da... shvatimo kako da stvoternetu. Jedna članica žiri- rimo poslove u ovom treja postavila je Marisi Pauel, nutku. To je sada najveći predstavnici Jute pitanje: problem.

“Prema nedavnom izMislim da su naročito vještaju, u 40 odsto poro- muškarci... ovaj... viđeni dica u SAD žene su glavni kao lideri toga i moramo hranitelji, ali i dalje zara- da vidimo kako da... stvođuju manje od muškara- rimo bolje obrazovanje. Taca. Šta to govori o našem ko da možemo da riješimo taj problem. Hvala vam.” društvu?”

OVAN Djelujete neskromno u svojim izjavama pred saradnicima. Ne dozvoljavate da neko drugi odlučuje o uslovima i poslovno-finansijskim interesima. Stil ponašanja koji primjenjujete povlači različite komentare ili riječi kritike.

BIK Postoje različite interesne sfere među saradnicima, ali Vi umijete da procijenite realne okolnosti i da prepoznate faktore koji donose zajednički uspjeh. Okolina ima dovoljno povjerenja u Vaše stručno znanje ili sposobnosti.

BLIZANCI Pokušavate da skrenete pažnju okoline u pravcu koji najviše odgovara Vašim poslovnim interesima ili ciljevima. Međutim, postoje iznenadne okolnosti koje Vas usporavaju da ostvarite svoje namjere.

RAK Vaša poslovna vizija ne može u potpunosti da se ostvari, ali buduće vrijeme će donijeti i bolje uslove koji Vam nedostaju. Važno je da podstičete stvaralački impuls i da sačuvate dobar odnos sa saradnicima.

LAV Vaši poslovni postupci ili način razmišljanja potvrđuju uvažavanje i pozitivnu ulogu koju imate u društvu saradnika. Poslovni uspjeh djeluje podsticajno i na Vašu okolinu, očekuju Vas brojni pozivi i interesantne ponude.

DJEVICA Na osnovu kompletne poslovne situacije, dio obaveza uspješno prebacujete na okolinu i vješto organizujete zajedničku akciju. Saradnici prihvataju Vaš način razmišljanja. Budite dovoljno diskretni.

VAGA Nema razloga da suviše mistifikujete svoje poslovno-finansijske planove ili da ignorišete nečije prisustvo i uticaj. O Vašem uspjehu ili ponašanju ne treba da raspravljaju saradnici koji Vam nijesu dovoljno bliski.

ŠKORPIJA Vaš način razmišljanja nailazi na glasno negodovanje među saradnicima. Stoga, nemojte rizikovati u stvarima koje ne poznajete dovoljno ili u situacijama kada postoji neki vid zabrane. Važno je da ispoštujete osnovni poslovni dogovor.

STRIJELAC Pretjerano eksponiranje ili isticanje svojih ciljeva kao najboljeg rješenja odslikava Vašu osnovnu potrebu za velikim uspjehom. Neki vid neprijatnosti koji Vas očekuje predstavlja logičan slijed događaja ili reakciju na Vaše ponašanje.

JARAC Smišljeno izbjegavate susret sa osobom koja ima pomalo negativan stav o Vašim profesionalnim sposobnostima i često kritikuje Vaš stil izražavanja. Ipak, prije ili kasnije moraćete da prihvatite kompromisno rješenje.

VODOLIJA Stalo Vam je da impresionirate okolinu ili osobu koja pažljivo nadgleda Vaše profesionalne aktivnosti. Ponekad različiti detalji imaju presudno značenje za krajnji uspjeh ili za veće uvažavanje među saradnicima.

RIBE Na osnovu dobre intuicije i uticaja faktora sreće, djelujete uspješno na različitim stranama. Prati Vas splet dobrih okolnosti, postoje rezultati koji istovremeno potvrđuju Vaše intelektualne i praktične sposobnosti.

24 Sport

ČETVRTAK, 20.6.2013.

EUROBASKET ZA DAME

Ako damo sve od sebe pobjeđujemo Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore u Lilu igra (16.30, TV Vijesti) protiv Švedske - pobjeda vodi u četvrtfinale EP

DA LI V STE ZNALI

Bojan Topalović

an je zamijenjen Lilom, a već na startu druge faze Evropskog prvenstva za dame učenice Miodraga Baletića imaju priliku da se plasiraju u četvrtfinale - ukoliko Jelena Škerović i drugarice odrade Švedsku (danas 16.30, TV Vijesti) obezbijediće učešće među osam najboljih. Prva meč lopta je tu...

Da će šampion Evrope Bajern na prvim treninzima novog šefa stručnog štaba Pepa Gvardiole sljedeće nedjelje naplaćivati ulaz pet eura. Sav prihod od prodatih karata, a očekuje se oko 25.000 navijača, ići će u humanitarne svrhe, žrtvama poplava koje su pogodile južnu Njemačku. Za djecu do 14 godina ulaz će biti besplatan.

TIKET DANA MJALBI KALMAR TIP 1

KVOTA 2.40

SIRIJANSKA MALME TIP 2

KVOTA 1.60

VARDE BRABRAND TIP 2

KVOTA 1.55

LIJEPAJAS DAUGAVA TIP 2

KVOTA 1.90

NORKOPING GETEBORG TIP X

KVOTA 3.20

DANSKA Ž ISLAND Ž TIP 1

KVOTA 1.50

Ali, koliko god Švedska na papiru bila lak plijen, zvanično šesta reprezentacija Starog kontinenta (Crna Gora je to mjesto osvojila prije dvije godine u Poljskoj) poštuje rivala.

Jer prepotentnost može da se obije u glavu. A to “crvenim damama” ne treba kada mogu da se domognu četvrtfinala... “Švedska je izuzetno neugodna ekipa, fizički veoma spremna.

Možda su najprijatnije iznenađenje dosadašnjeg dijela šampionata.

Pokazale su kvalitet, naročito u duelu protiv Rusije jer samo izuzetno kvalitetna reprezentacija može da savlada takvog protivnika”, rekla je juče za sajt KSCG Jelena Dubljević, koja je dodala: “Očekujem tvrdu utakmicu u kojoj moramo da budemo na visokom nivou svih 40 minuta, jer samo tako možemo da se nadamo pozitivnom ishodu. Ukoliko od starta nametnemo naš stil igre, vjerujem da možemo da izađemo kao pobjednice”, jasna je Jelena.

Selekcija “tri krune” će se shvatiti ozbiljno isključivo zbog rezultata protiv Rusije pošto su Šveđanke slavile 68:57. Plus, drugi krug prvenstva je uvijek kvalitetniji od prvog...

“Pred nama su zahtijevne utakmice na fizičkom planu, a to se

naročito odnosi na duele sa Švedskom i Italijom. Nama možda i ne leže takvi mečevi, ali nijesmo u poziciji da biramo protivnike. Najvažnije je da razmišljamo samo o narednom meču, da idemo korak po korak”, rekla je sjajna crnogorska reprezentativka.

Jelena je, sa 20,3 poena po utakmici, prvi strijelac prvenstva u Francuskoj, a ako iz prve faze preslika u drugi dio šampionata, Crna Gora može daleko...

“Prva faza je pokazala da je šampionat veoma izjednačen i da osim Francuske, koja odskače od svih po kvalitetu, svako svakoga može da savlada. Nama se poslije eliminacije Rusije, otvara lijepa prilika da se borimo za prolaz među osam najboljih i vjerujem da možemo da ostvarimo i taj cilj”, riječi su Jelene Dubljević.

GRUPA E 14.00 - Slovačka - Španija 16.30 - Crna Gora - Švedska 20.00 - Italija - Turska 1. Španija 2. Turska 3. Crna Gora 4. Italija 5. Švedska 6. Slovačka

4 4 2 2 0 0

Čeka se njena prava partija: Ana Deforž

BLAŽO LISIČIĆ

Kastratović treba da ostane selektor Crna Gora se plasirala na Evropsko prvenstvo 2014. godine u rukometu.

Kada niko nije očekivao (otkazalo par igrača, Savez se sramo odnosio prema momcima) kapiten Draško Mrvaljević i drugovi su uspjeli da obezbijede - put u Dansku.

A, za to prvenstvo kormilar crvenog broda nalazi se pod znakom pitanja - selektoru Zoranu Kastratoviću 30. juna ističe ugovor, niko ga još nije kontaktirao da se produži saradnja...

“Kastratović je sa reprezentacijom postigao sjajne rezultate. Uz igrače ima najveće zasluge za pla-

sman na još jedno veliko takmičenje. Uživa puno povjerenje saveza, tako da ni on, ni rukometna javnost nemaju razloga za zabrinutost”, potvrdio je sportski direktor reprezentacije Blažo Lisičić za agenciju MINA da će Kastro vjerovatno ostati selektor Crne Gore.

Pored Kastratovića, Blažo se dotakao ubitačnog Žarka Markovića i perspektivnog pivota Jova Damjanovića - prvi za A reprezentaciju ne igra zbog sukoba sa selektorom, a drugi je odabrao Katar iz ličnih ubjeđenja vjerovatno zbog dobre finansijske ponude.

B.T.

VIMBLDON

Nepravda: Alisa i Ivo bez vajld karte Vimbldon - ljepota tenisa, sjajna organizacija, džentlmenski potezi... Ali, sada je potez ljudskosti izostao - Ivo Karlović i Alisa Klejbanova koji su pobijedili teške bolesti bili su u konkurenciji za vajld kartu prestižnog turnira, ali je nijesu dobili. Čini se da je velika nepravda učinjena prema Klejbanovoj - Alisa, nekada 20. teniserka planete, skoro dvije godine se borila protiv raka i uspjela je da se izliječi. I ne samo to - u maju je igrala Fjučers turniru u Pensilvaniji na kome je

briljirala: osvojila je titulu uz samo jedan izgubljen set...

Karlović se oporavio od virusnog meningitisa, nakon čega je odlučio da pošalje zahtjev za pozivnicu, ali je dobio negativan odgovor baš kao i Klejbanova.

A, u grupi onih koji će uz vajld kartu otići na Vimbldon, nalazi se i 215. igrač ATP liste, Britanac Džejms Vord, 240. Nikolas Mau, i tek 444. teniser svijeta i još jedan Britanac, Kajl Edmund. Pored ovakve konkurencije Ivo i Alisa su sigurno imali mjesto... B.T.

Sport 25

ČETVRTAK, 20.6.2013.

TURNIR U ª AVALIº

Poker kao inspiracija Crnogorska metropola turizma će od danas, pa naredna tri dana držati širom otvorena vrata najboljoj kartaškoj igri koja svojom navjerovatnom popularnošću stoji rame uz rame sa pojedinim sportovima, bez obzira što je nevjerne tome na ubrajuaju u sportove. U budvanskom hotelu “Avala” održaće se turnir u Teksas holdem pokeru na kojem će biti momaka koji će predstavljati i našu zemlju.

FOTO: Mirko Savović

Danas u budvanskom hotelu “Avala” počinje veliki poker turnir - naš list razgovarao sa najboljim crnogorskim igračem Aleksandrom Boškovićem

Ljudi koji su napravili Holdem poker doživljavaju ga kao 70% matematika, 20% taktika i samo 10% sreće. Toga mišlenja sam i ja”, apostrofirao je Saša da poker nije samo ulaganje para i čekanje dobre karte

SPORTSKI EKRAN 12:00 12:15 13:30 14:00 16:30 16:30 17:30 18:00 19:00 19:55 22:50 03:00

ATP Istubrn VTA Istburn Snuker Snuker Švedska - Crna Gora, košarka Skokovi u vodi Fleš sport ATP Istubrn Trka automobila Sport Sport Majami - San Antonio, košarka

NE PROPUSTITE

MAJAMI - SAN ANTONIO (SportKlub, 03.00) Posljednja utakmica velikog finala NBA se igra na Floridi - sve je spremno za veliki spektakl! Uživajte u vrhunskoj košarci.

● OČEKUJE SE ODLIČAN TURNIR

Par dana prije početka takmičenja u podgoričkom naselju Bloku i istoimenom lokalu, razgovarali smo sa crnogorskim šampionom – Aleksandarom Boškovićem koji će na pomenutom dešavanju u Budvi biti najveća uzdanica naše zemlje. Saša je svoje poker umijeće dokazivao na velikom broju prestižnih turnira i spreman je za trodnevni psihološki rat.

“Očekuje se veliki broj internacionalaca. Nagradni fond će iznositi oko 100.000 eura, a trebalo bi da bude oko 130 igrača. Pošto sam ja jedini sponzorisani poker igrač u Crnoj Gori turnir u Avali ću igrati preko sponzora koji je obezbijeđen od strane Rusa”, počeo je za naš list Bošković koji je bio u društvu svog prijatelja i kolege Mijata Domazetovića koji će se takođe takmičiti u “Avali”.

Fudbal i košarka su neprkosnoveni vladari sportske branše, međutim kada je u pitanju poker jedno je sigurno – sve češće je na sportskim kanalima, održava se veliki broj tunira i liga, što se reflektovalo i u Crnoj Gori.

“Postoji 200 miliona registrovanih poker igrača. Poker se svugdje u svijetu doživljava kao sport, ne kao kocka. Na svijetu ima 80 milona fudbalskih navijača, a po mojoj procjeni igrača pokera ima blizu 300 miliona, onda je normalno da je puno zastupljen. Praktično nije bitno imaš li 19 godina ili 70 – svi igraju”, jasna je poruka 38-godišnjeg Boškovića, koji je potvrdio da je groznica pokera zahvatila i naše predjele.

“Moram da napomenem da u Crnoj Gori ima dosta kvalitetnih igrača – baš ih je veliki broj, iz Podgorice i sa primorja”.

O igračkim kvalitetima našeg sa-

Bošković (lijevo) i Domazetović (desno) sa peharima govornika ne treba mnogo trošiti riječi – Saša je prije dvije godine osvojio “Main event” u Splendidu, dok je u paklenoj konkurenciji u Beogradu prošlog novembra bio treći. A, ljubav prema kartaškoj igri poečal je...

“Prije nešto više od četiri godine, sasvim slučajno – nijesam znao ništa o tome. Kasnije sam shvatio da imam dara, pa sam igrao ozbiljnije turnire. Odmah na startu sam osvojio sve u Crnoj Gori, a kako je vrijeme odmicalo igrao sam kvalitetnije turnire sa više uloga. Osvojio sam jaki turnir prije dvije godine u hotelu “Splendid” gdje je bio ulaz 1.100 eura. Nijesam uplatio taj novac, već sam putem kvalifikacija došao do toga. Prvo mjesto je bilo 15.500 eura”, rekao nam je Bošković.

● BOŠKOVIĆ: KONCENTRACIJA JE KLJUČ USPJEHA

Sa velikim iskustvom iza sebe, Aleksandar je spreman za obračun u kazinu “Avala”. Za dobar uspjeh na turniru potrebno je da se posloži dosta kockica, a koncentracija mora biti iznad sto posto.

“Isto kao za svaki sport potrebno je veliko iskustvo. Najbitnije je da pružiš najbolju igru kada dođeš u sami vrh. Ako tu nema rezultata, ne budeš prvi nego četvrti, isto je kao da si bio 50. Moraš da imaš taktiku, dobru matematiku, progresiju,

ATLETIKA

Braun pala na dopingu Munja sa Jamajke, ali u ženskoj konkurenciji će morati na hlađenje - dvostruka olimpijska šampionka u trčanju na 200 metara Veronika Kembel Braun, suspendovana je iz svih takmičenja zbog korišćenja dopinga. Pomenuta atletičarka je 4. maja na mitingu u Kingstonu bila pozitivna na zabranjenu supstancu diuretik.

“Razmatranje tog slučaja je u toku, a Kembel Braun je privremeno suspendovana do odluke disciplinske komisije”, saopštio je Atletski savez Jamajke (JAAA).

Sjajna sprinterka je tokom svoje bogate karijere osvojila sedam olimpijskoh odličija, od čega dvije zlatne - 2004. godine u Atini i 2008. na Igrama u Pekingu. Na Svjetskim prvenstvima je dva puta bila najbolja - 2007. na 100 metara i 2011. na 200. Sedam puta je bila srebrna u različitim trkama.

U.R.

Eurosport SportKlub Eurosport 2 Eurosport TV Vijesti Eurosport RTCG 2 Eurosport 2 Eurosport RTCG 1 TV Vijesti SportKlub

ATP ISTBURN

Raonić podbacio Crnogorski teniser sa kanadskim pasošem Miloš Raonić razočarao je na startu ATP-a u Istburnu gdje je bio postavljen kao prvi nosilac turnira - momak sa ubitačnim servisom se zaustavio već na prvoj prepreci protiv Ivana Dodiga koji je slavio sa 6:2, 7:6.

Neuspjehom 15. igrač svijeta je razočarao sve pošto je u Istburnu bio najveći favorit za osvajanje takmičenja. Sada će Raonić imati dovoljno vremena da popravi svoju formu pred Vimbldon koji počinje 24. juna.

U.R.

da znaš kada da uđeš u neku ruku...

Ljudi koji su napravili tu igru doživljavaju je kao 70% matematika, 20% taktika i samo 10% sreće. Toga mišlenja sam i ja”, apostrofirao je Saša da poker nije samo ulaganje para i čekanje dobre karte.

● DOMAZETOVIĆ: KEŠ I TUR

NIRSKA IGRA SU DVA SVIJETA

Igranje pokera donosi još jedno bogatstvo – Domazetović je imao čast da svoje poker znanje odmjeri sa vozačima Formule 1, fudbalerima i drugim...

“Koliko je poker popularan govori i činjenica da sam prije skoro dva mjeseca igrao protiv Đankarla Fizikela, te Vićenca Montele i Huana Pabla Montoje. Lijepo je to druženje i sve prođe u znaku fer-pleja”, poručio je Domazetović koji je karakteristični keš igrač, što je pored turnirske druga vrsta takmičenja.

“To je ogromna razlika, kao između fudbala i košarke. Na turnirima mora da se pokazuje više znanja, ne smiješ da praviš greške - kada ispadneš više nema vraćanja.

Dok je na keš drugačije, možeš da se “kupiš”. Keš igra mi mnogo bolje leži, bez obzira što sam u nekoliko turnira imao uspjeha i nekada iskreno nesrećno ispadao. Nadam se da u Avali neće biti tako”.

U. Radulović

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

26 Sport

ČETVRTAK, 20.6.2013.

DN INTERVJU

Igrač bi ispao budala, ako bi mu trener tri puta rekao isto

Gospodin, majstor, legenda jugoslovenske košarke Ivo Daneu pričao o starim (boljim) vremenima, o uspjesima reprezentacije, vezanosti za Sloveniju, košarci nekada i sada...

Bojan Topalović

m

lađa generacija ga ne pamti. Znaju samo da je legenda. Velika legenda. A starija garda će vam reći: Ivo Daneu? Pa, to ti je bio majstor, vizionar, plejmejker par ekselans. Takav igrač se rađa jednom u sto godina. Dogovorili smo intervju - ne da bi pričali o Eurobasketu 2013. godine u Sloveniji čiji je ambasador (uz Rašu Nestorovića i Pitera Vilfana) - već o nekim davnim (boljim) vremenima...

Precizni Slovenac nas je u holu hotela “Zija” čekao tačno u 9.00 časova, kasnili smo malo, ali gospodin Ivo Daneu nam nije zamjerio - sugerisao je samo da se pomjerimo u najhladniji dio hotela, jer ni njemu ne odgovara nesnosna podgorička vreva.

Sjeli smo, opustili se, te zaplovili u ljepšu, srećniju, trofejniju prošlost. Gospodine Daneu, nedostaje li Vam šmekerska košarka kada gledate današnje “bildere” pod obručima?

“Kada sam igrao, to je bila roman-

tična košarka u odnosu na tvrdu današnju. Nije bilo toliko grubih faulova. Igrao sam s veseljem. Radovao se mečevima. Treninzi su bili rudarski posao, a utakmica razonoda”, rekao je juče za Dnevne novine proslavljeni Slovenac. ● Igralo se glavom Prelijepa igra na parketu se nekada igrala glavom, košarkaši su imali kopču, pogledom su se razumjeli sa saigračem. Ivo je kao organizator u svakom trenutku znao

gdje mu je Radivoj Korać, Krešimir Ćosić, Vilmos Losci, Lajos Ingler.

Razlog - slušali su šta im se priča na treningu, upijali su...

“Kada sam počinjao, kada sam došao u Ljubljanu 1954. godine sami studenti su igrali. Trener ti nije smio tri puta nešto reći, ponoviti istu stvar. Prvi put može da prođe, drugi put onako, a treći put si već bio budala”, govori nam Daneu kako su nekada stvari bile na svom mjestu...

“Razmišljali smo stalno, kada smo se vozili vozom za Beograd igrači su između sebe pravili taktiku. Npr, mi iz Olimpije smo mislili kako da zaustavimo Koraća”. Šta smo to imali nekada? A, sada blijedi. U svim zemljama bivše SFRJ...

“Jugoslovenska vrijednost je bila improvizacija. Puno smo improvizovali, a imali smo dobre košarkaše. Prevarili bi protivnika skoro uvijek. Znate ono srpsko: “Iako imaš prijatelja u protivniku, moraš da ga prevariš”. ● NIko Ne pomINje ČIle I 1966. godINu Legendarni jugoslovenski plejmejker (nije Ivo Daneu) Zoran Moka Slavnić je ispalio: Moja generacije je bila 25 godina ispred današnje. A, koliko je Vaša ekipa predvođena trenerskom ikonom Aleksandrom Nikolićem bila ispred?

“Ne volim upoređivanja. Više puta sam dobijao pitanja za idealnu petorku, ali to ne ide. To je nonsens. Svako u svoje doba je imao kvalitet”.

Sa pojavom Daneua, Loscija, Inglera, Krešimira Ćosića, Ljubomira Katića, Branka Miletića, Radivoja Koraća krenula je zlatna odiseja jugoslovenske košarke...

“Pa dobro, mi smo više bili srebrna generacija, sem te 1970. godine kada je osvojeno zlato na Svjetskom prvenstvu”, aludrao je Ivo na to da je od 1957. do 1970. godine osvojeno srebro na OI, dva srebra i jedno zlato na Mundijalu, tri srebra na Eurobasketu...

A, onda je dodao...

“Niko ne pominje nezvanično Svjetsko prvenstvo u Čileu 1966. kada smo bili šampioni. Tada su igrale

sve najbolje reprezentacije. To novinari zaboravljaju, nema evidencije”.

Iskreno, da li Vam je draže svjetsko zlato iz Jugoslavije 1970. ili olimpijsko srebro 1968. osvojeno u Meksiku...

“Olimpijska medalja je nešto posebno. Naravno, drago mi je i zlato, pogotovo jer sam tada završavao karijeru, igrao sam povrijeđen.

Na jednoj nozi sam skakao, ali dao sam neki doprinos”, skroman je ponos Slovenije. ● pojedINac Ne može sam do uspjeha Nijesmo izdržali, a da ga ne pitamo: Rađa li se novi Ivo Daneu?

Mnogi kažu: Nikad više...

“Ne bih o sebi, to neka drugi pričaju. Igrali su sjajni igrači posle mene”, odgovorio nam je gospodin Ivo, koji je u svoje vrijeme bio najveća zvijezda uz nezaobilaznog Žućka...

“Radivoj Korać i ja smo, hajde da kažem odskakali od ostalih, ali bez ostalih ne bi bilo uspjeha. Košarka se igra pet na pet, moraš da imaš 10, 12, 13 dobrih momaka jer samo se tako može postići veliki rezultat. Jedan igrač ne može sam”, nekada prije se kolektiv cijenio mnogo više.

“Mali milion” utakmicama, pobjede, porazi - protiv koga je bilo najteže igrati?

“Najteže? Kada smo bili favoriti. Recimo, Poljaci su bili jako tvrdi.

Pravili su neke prljave prekršaje. A, volio sam uvijek da igram sa boljim protivnikom kao što su Amerikanci, Sovjetski savez... Jednostavno, nemaš šta da izgubiš. Uživaš u takvim utakmicama”.

Jugoslavija nije imala sličnog organizatora, ali ko je Daneuu bio opasan rival na međunarodnoj sceni - pojedinac...

“Generacija Amerikanaca sa Oskarom Robertsom, Džerijem

Bolje super družina, nego zvijezda koja sve remeti Podgoricu, njemu poznatu pod imenom Titograd, Ivo Denau je posjetio kao ambasador Evropskog prvenstva 2013. godine u Sloveniji na kome će učestvovati i Crna Gora...

“Iskreno, imate dobru reprezentaciju. Moja intimna želja je da Crna Gora i Slovenija igraju u finalu. Jeste malo nerealno, ali to želim”.

Kakva je situacija sa Slovenijom?

Domaćini ste, imate veoma dobru reprezentaciju...

“Isto tako, imamo Erazema Lorbeka koga pomenuste sa povredom.

Pitanje je hoće li igrati. Zatim, imamo Bena Udriha koji čas hoće, čas neće da igra za reprezentaciju. Mislim da je bolje okupiti super kolektiv, nego imati zvijezdu koja sve remeti. Jer, atmosfera i kohezija je jako važna. Bolje je imati dobar kolektiv, pa i manji kvalitet, nego neku zvijezdu koja se nećka”, jasan je Denau.

Neprikosnoveni Krešimir Ćosić Ivo Denau je igrao sa velikim igračima u reprezentaciji - pored njega su se u raznim etapa Jugoslavije nalazili Vilmos Losci, Lajos Ingler, Ljubomir Katić, Branko Miletić, Radivoj Korać, Josip Đerđa, Dragan Kovačić, Zvonko Petričević, Petar Skansi, Krešimir Ćosić... I uvijek je on bio vođa.

Ne voli poređenja, ali morali smo ga pitati - ko je najbolji igrač sa naših prostora?

“Navijao sam uvijek za Krešimira Ćosića! Mogao je sve da igra. Bio je visok 210 centimetara, a pokrivao je svaki dio terena”, ima svog ljubimca Denau.

Lukasom, Džerijem Vestom je bila opaka. Imali su potpisane profesionalne ugovore, već u prvoj godini NBA lige bili su najbolji”, sjeća se velikih obračuna Ivo. ● ako se plašIš, Nećeš dobro proćI Sada malo o jugoslovenskoj ligi vrlo malo. Šampionat je bio interesantan, igrale su velike zvijerke...

“Liga je bila nevjerovatno jaka. Da bi Olimpija bila prvak morala je da savlada četiri tima iz Beograda, tada je bio dobar Karlovac, Zadar, Čačak. Nijesmo smijeli da imamo više od četiri poraza u sezoni”.

Bili ste šampion sa Olimpijom, igrali za A selekciju, a cijeli život ste ostali u Jugoslaviji - postoji li žal što nijeste otišli negdje drugo...

“Ne”, nije mnogo razmišljao Daneu, kao iz topa je dao odričan odgovor.

“Volio sam Sloveniju, volio sam putovati, ali volio sam se i vraćati”.

Kako Vam danas izgleda košarka na ovim prostorima? Nemamo previše dominantnih igrača - tu su “samo” Nikola Peković, Nikola Vučević, Erazem Lorbek, Goran Dragić, Nenad Krstić...

“Sada se igra mnogo tvrđa, jača košarka. Nama su centri bili visoki 198 ili 201 centimetar, a sada su bekovi te visine. Sve je brže. Ali, osnovna razlika je što je moja generacija voljela igrati, radovala se”.

Možda nema više te radosti? Tog uživanja. Izgubio se osjećaj...

“Ne mogu reći ništa za druge ekipe, ali recimo ovi moji iz Olimpije se plaše utakmica. A, ako se nečega plašiš onda neće dobro igrati”, jasan je kultni košarkaš iz Slovenije.

Sport 27

ČETVRTAK, 20.6.2013.

promocija eurobasketa 2013.

Ivo Daneu juče u holu hotela “Zija”

FOTO: Darko Jovanović

Najveći događaj u istoriji Slovenije

LIČNA KARTA Ime i prezime: Ivo Daneu Mjesto i datum rođenja: Maribor, 6. oktobar 1937.

Uspjesi sa reprezentacijom SFRJ: Olimpijske igre - srebro 1968. u Meksiku Svjetsko prvenstvo - dva srebra (1963. Brazil, 1967. Urugvaj), jedno zlato (1970. Jugoslavija) Evropsko prvenstvo - tri srebra (1961. Jugoslavija, 1965. SSSR, 1969. Italija) Uspjesi sa Olimpijom: Pet puta šampion sa Olimpijom (1957, 1959, 1961, 1966, 1970 ) Individualna priznanja: MVP Svjetskog prvenstva 1967.

Najbolji sportista Jugoslavije 1967.

Stanovnik FIBA kuće slavnih od 2007.

Nikolić je bio studiozan i plašljiv Čovjek poput Dušana Dude Ivković će uvijek reći da je najviše naučio od profesora Aleksandra Nikolića (umro 2000. godine), najbolji trener Evrope Željko Obradović će to ponoviti.

A, Ivo Denau je sa profesor u reprezentaciji radio od 1957. do 1965, kada je Jugoslaviju preuzeo Ranko Žeravica...

“Nikolić je bio jako studiozan. I sva● OprOstiO se na vrhuncu slave Češljanje prošlosti je veoma lijepo djelovalo, vrijeme je polako curilo, kraj intervjua i tačka na bajkovitu karijere se morala staviti - Ivo je rekao dosta poslije 14 sezona 1970. godine, kada je osvojio SP, kada je prigrabio titulu sa Olimpijom...

“Dvije godine ranije sam znao da ću završiti. Rekao sam da sam na SP bio povrijeđen, znao sam da ću pod nezgodnom povredom teško igrati. Zato sam se oprostio kada sam bio na vrhuncu. Bolje je tako, nego da sam se oprostio kada padnem”.

Malo ste bili i trener - u svojoj Olimpiji...

“Silom prilika. Te 1971. godine niko nije htio preuzeti ekipu. Drugi put je opet ista stvar bila, ali posle toga sam rekao da mi trenerski posao nije potreban. Nijesam mogao po sto puta istu stvar da ponavljam igračima. Jer, kao što sam rekao na početku: treneri kada bi nešto igraču ponovili tri pu-

kog protivnika se plašio”, rekao nam je Daneu, koji je dodao: “Neke kombinacije smo trenirali u nedogled. Tako kada smo se jednom pripremali kolege reprezentativci iz Srbije bi uvijek presjekli neku akciju, a onda bi nas par rekli: Hajde momci, pustite da prođe lopta, ovdje ćemo do ponoći ostati”, ispričao nam je jednu od mnogih anegdota Denau. ta mislili su da si budala”, vratio se na početak intervjua Ivo Denau.

A kolika je Slovenac legenda, definitivno je postalo jasno 2007. godine - primljen je i Fiba kuću slavnih. Jedan je od rijetkih koji stanuje tamo...

“To je lijep događaj, ali nemam nikakve koristi od toga. Opet moram kupovati karte, ne mogu nabaviti slobodan prolaz”, u šaljivom tonu priča Daneu, ali to je istina...

“Na pimjerr, u Srbiji nemam problema, uvijek su mi otvorena vrata, povedem pet prijatelja na utakmicu Partizan - CSKA, sve je u redu, drag sam gost. Nije to samo u Beogradu, već svuda vani.

Međutim, najteže je kod svojih.

Jer uvijek svoje ljude manje cijenimo nego tuđe”.

Dodali smo - tako je i kod nas.

Legende idu u legendu. Malo ko ih poštuje...

“To je valjda neko pravilo”, tako smo završili intervju sa Ivom Denauom, kako kažu stari “vizionarom košarke koji se rijetko rađa”..

Evropsko prvenstvo u košarci, koje se održava u Sloveniji, biće najveći događaj u istoriji ove zemlje, rekao je na promociji Eurobasketa u Podgorici slovenački ambasador u našoj zemlji Vladimir Gasparič.

Gasparič je jasno stavio svima do znanja da će Slovenija biti spremna za ovo takmičenje.

“Slovenija će biti najmanja zemlja organizator u istoriji Evropskog prvenstva, ali to nam neće smetati da sve bude organizovano na najvišem nivou”.

Proslavljeni jugoslovenski reprezentativac, jedan od najvećih košarkaša koje je Slovenija dala Ivo Daneu iz ruku direktora crnogorske košarkaške reprezentacije Danila Mitrovića dobio je dres Crne Gore sa svojim prezimenom na leđima.

“Zaboravili smo jedno ime na spisku naše reprezentacije. Sada

nam je zadovoljstvo da ga predstavimo, biće to veliko pojačanje za nas”, uz osmjeh je kazao Mitrović uručivši desetku Daneu uz “posebnu čast i zadovoljstvo što je domaćin ovakvim gostima”.

Pokon je obradovao legendu, ali ne i iznenadio s obzirom na to da je odgovor bio spreman - Daneu je uzvratio crvenim navijačkim majicama sa natpisom “Navijam za Crnu Goru”.

“Zavolio sam Crnu Goru još 1958. godine kada sam igrao u Ivangradu. Dres koji sam dobio je prelijep i nikada nijesam imao ljepši”, istakao je Daneu, uz podršku izabranicima Luke Pavićevića: “Znam da imate problema sa povredama, da postoji neizvjesnost oko Pekovića i Mirotića, ali i da ste bez poraza završili kvalifikacije. Ako uspijete da prevaziđete sve to i dođete u najjačem sastavu volio bih da se vidimo u finalu”, rekao je legen-

darni košarkaš.

Interesovanje za Eurobasket je ogromno - pokazuje to i činjenica da će najvjerovatnije biti oboren rekord po broju akreditovanih novinara, fotoreportera i kamermamna.

“Očekujem da to bude najbolje organizovan šampionat u istoriji. Imamo zahtjeve za preko 1.000 akreditacija, veći broj nego na prethodnom šampionatu u Litvaniji. Crna Gora će prvi dio takmičenja igrati u renoviranoj dvorani u Jesenicama. Interesovanje navijača je veliko, najviše iz okruženja, ali i iz Finske i Švedske, pa pozivam i crnogorske fanove da nam se pridruže i uveličaju ovaj spektakkl”, istakao je portparol Eurobasketa 2013. Anže Blažič.

Eurobasket u Sloveniji biće održan od 4. do 22. septembra, a gradovi domaćini će biti Ljubljana, Celje, Koper i Jesenice.

M.A.

Karte za prvu fazu na Petrolovim pumpama, nema organizovanog prevoza za navijače Za navijače crnogorske reprezentacije Košarkaški savez Crne Gore neće organizovati put u Sloveniju, ali će svi koji budu željeli da budu dio evropskog šampionata moći da kupe karte na Petrolovim pumpama u Crnoj Gori, dok će za smještaj i prevoz mora-

ti da se raspitaju kod zvanične turističke agencije Eurobasketa Palma.

“Interesovanje navijača je ogromno sa obzriom na blizinu Slovenije.

Sve one koji su se raspitivali uputili smo na organizatore, s obzirom na to da KSCG nema kapacitet da finan-

sira odlazak navijača i njihov boravak tamo. Javila nam se grupa iz Nikšića, vidjećemo kako će se razvijati situacija, ali vrlo teško ćemo moći da ih vodimo”, istakao je direktor reprezentatiovnih selekcija Crne Gore Danilo Mitrović.

Nba - VeLiko FiNaLe

Alen zakazao majstoricu

Majami pobjedom 103:100 izjednačio na 3:3 protiv San Antonija, utakmica koja se igra u noći između četvrtka i petka (03.00) odlučuje o šampionu Poslije tri godine pauze vladara u vanserijskoj košarkaškoj ligi će odlučiti sedma utakmica - u noći između četvrtka i petka sanzaćemo na čijoj ruci će zasijati NBA šampionski prsten - Majamija ili San Antonija?

A, za takav epilog pored Lebrona Džejmsa (32 poena, 10 skokova, 11 asistencija) najzaslužniji je veteran Rej Alen - prvo je pogodio trojku za produžetak (95:95), a onda je bio smiren da sa slobodnih bacanja odvede Majami na 103:100 koliko je i završen meč.

“Definitivno je iza mene najbolja utakmica koju sam igrao. Već smo vidjeli kako se priprema svečano proglašenje, vidjeli smo pehar u rukama San Antonija. Ali, onda se pojavio Rej. On može da promaši 99 trojki, ali kada treba - pogodiće”, rekao je poslije utakmice Lebron, koji je dodao: “Nadam se da ćemo biti

pravi u sedmom meču”.

San Antonio je i sam kriv što će se igrati majstorica - 20 sekundi prije kraja su imali pet poena viška, ali nijesu uspjeli da slave.

“Bili smo u dobroj poziciji da završimo posao, ali Lebron je pronašao način da pogura ekipu. Imamo

još jednu utakmicu, daćemo sve za pehar”, rekao je poslije utakmice Tim Dankan koji je utakmicu završio sa 30 poena i 17 uhvaćenih lopti, a veliku pomoć je imao samo u Kaviju Leonardu koji je takođe imao “dabl - dabl” učinak - potpisao je 22 koša, te 11 skokova.

U.R.

28

Sport

ČETVRTAK, 20.6.2013.

Drugi pišu: tportal.hr (11. Dio)

Misterija Adelman i rezervisana klupa Za Dražena Petrovića nije bilo mjesta u Portlandu Rika Adelmana

Mersin (20-30. juna)

Šmek vrelog Mediterana

Danas u turskom Mersinu počinju XVII Mediteranske igre - Crnu Goru će predstavljati 37 sportista Tekst: Kosta Bošković, foto: Dejan Lopičić

M

ersin - simbol savremene Turske, grad izrastao na mjestu nepoznatog antičkog naselja, biće od danas centar Mediterana. Vrelo ljeto, predivne plaže, miris maslina i smokve - sve su to simboli jednog od najljepših dijelova svijeta smještenog oko predivnog Sredozmlja.

Baš kao što su to odavno i Igre, jedinstvene - Mediteranske. Ovog ljeta u pomenutom turskom ljetovalištu pisaće svoju sedamnaestu priču, ponovo uljepšane crnogorskim bojama - poslije Peskare, naši sportisti će se po drugi put samostalno boriti za slavu naše zemlje. Njih 37 veličanstvenih!

Prvi, ujedno i najveći dio, naše ekspedicije (rukometašice, bokseri, džudisti, streličari, jedriličari i rvači) juče je iz Podgorice preko Istanbula stigao u Mersin, gdje će danas na “Olimpijskom stadionu” biti svečano otvorene XVII Mediteranske igre. Možda se očekivao veći broj sportista iz Crne Gore, pogotovo ako se zna da je prije četiri godine u Peskari putovalo njih 108...

● PoPović na isPraća-

ju: Malo kolektivnih sPortova

“Crvenoj armiji” srećan put na Igre, ispred Olimpijskog komiteta Crne Gore, poželio je potpredsjednik Andrija Popović, naš legendarni vaterpolo golman. Debitanski nastup na Mediteranskim igrama u Peskari donio je našoj zemlji sedam medalja - rezultat koji ćemo teško ponoviti na jugu Turske.

U prvoj polovini 1986, dok je igrao u Ciboni i prije nego ga je na NBA draftu izabrao Portland (kao 60. pik treće runde 1986.), Dražen Petrović je rekao da bi u NBA ligi najradije volio da igra za Boston Kelte. Njegov san o igranju u NBA ostvario se 1989, tri godine nakon što je draftovan.

● novac je garant da ću igrati, ali...

Prije “ruki” sezone 1989/90.

Dražen je operisao cistu u donjem dijelu leđa (u junu 1989.).

Nije igrao predsezonske utakmice osim posljednje protiv Jute u kojoj je Portland pobijedio 100:91, a Dražen igrao devet minuta i postigao šest koševa.

“Kad smo pregovarali tražio sam da mi kažu koliko ću, po njihovoj procjeni, biti na parketu. Rekli su 20-25 minuta. Nijesam navikao na epizodne uloge, na klupu. Nijesam želio da budem statista. Zadovoljio me odgovor, potom i ugovor kakav se nudi samo igraču od kojeg se očekuje i velika igra i velika zarada. Novac je najveći garant da ću igrati koliko su obećali. Kad nijesu sigurni u nečiji kvalitet, daju 200 ili 300 hiljada dolara, ne sjekiraju se ako takav uglavnom sjedi ili uđe po koji minut, ni kad ga treba isplatiti na kraju sezone. Milion dolara nudi se samo udarnim igračima. Trener Rik Adelman je smatrao da Portlandu nedostaje šuter vičan seriji pogodaka sa distance. Bu-

dući da me može koristiti i kao drugog beka i kao plejmejkera, uvjeren je da se mogu dobro slagati sa Porterom, sa njim se mijenjati ili zajedno igrati u paru”, rekao je tada Dražen novinaru Zoranu Kovačeviću.

medalja osvojila je Italija do sada na Mediteranskim igrama, što je čini najuspješnijom nacijom u istoriji. Najbliži pratioci su joj Francuska (1.550), Španija (1.126) i Turska (637).

“Teško, ovo je mnogo manja ekspedicija”, naglasio je Popović. “Naravno, razlog je i teška ekonomska situacija, ali i to što od kolektivnih sportova imamo samo rukometašice, a moje mišljenje je da je još neki kolektivni sport morao da ide jer je Crna Gora svjetsko čudo u ekipnim sportovima. Malo mi izgleda kao da smo svi zanemarili da su

Milena Knežević nosi zastavu na otvaranju Prije četiri godine Marija Jovano- malna rukometašici, dobila je čast da vić, danas “Ivano Balić ženskog ruko- večeras na Otvaranju Mediteranskih meta” - Milena Knežević, naša feno- igara nosi zastavu Crne Gore.

Sjajna ideja mini Olimpijskih igara na Mediteranu krenula je prije tačno 62. godine iz Aleksandrije. Te 1951. u čuvenom egipatskom gradu održane su I Mediteranske igre u čast Muhamedu Taher-paši, čovjeku koji se smatra idejnim tvorcem ovog takmičenja.

Igre se održavaju svake četvrte godine, ideja je bila da učestvuju samo zemlje koje izlaze na Sredozemno more, s tim da ima odstupanja poput slučajeva sa Srbijom, Makedonijom, Andorom i San Marinom.

Od gradova bivše Jugoslavije samo je Split 1979. organizovao ovo takmičenje.

Mediteranske igre veliko takmičenje. Imao sam sreće da kao član veterpolo selekcije Jugoslavije u Kazablanci 1983. osvojim zlatnu medalju. Velika Jugoslavija, zemlja sa preko 20 miliona stanovnika je ove igre smatrala velikim takmičenjem, a mala Crna Gora na to gleda kao - lako ćemo... Tako da je to ono što mi se ne sviđa. Ipak, vjerujem da i u ovoj ekspediciji ima nekoliko kandidata za medalje”.

A najbliži medalji, nekako smo navikli, biće zlatne rukometašice pretpostavljamo da od njih očekujete najviše?

“Od rukometašica svakako očekujem najviše. Očekujem puno i od jedriličara Dukića, atletičara Furtule, od džudiste Mrvaljevića, a imam takav osjećaj da će bljesnuti neko od koga ne očekujemo da će doći u borbu za medalje”, smatra Popović.

Rukometašice za medalju: Radmila Miljanić

● adelMan bez odgovora Na pitanje zašto je Dražen tako malo igrao u Portlandu iskusni trener Rik Adelman puno puta je odbio da konkretno odgovori. Misterija o toj temi još traje...

“Dražen je bio big time šuter, jedan od najboljih u ligi u to vrijeme. Ali njegova ‘all-around’ igra imala je nekih nedostataka”, izjavio je jednom prilikom Adelman novinaru Vejnu Tompsonu.

Treba istaći kako je Tompson u nekoliko navrata pokušao doći do Adelmana kako bi razgovarao o Draženu, ali svaki put ovaj je izbjegao intervju.

“Iznenađen sam što mi se nije javio jer smo Adelman i ja prijatelji još od sezone 1970/71”, govorio je tada Tompson.

Tompson je još dodao ovo.

“Poznavajući Rika kao što ga ja znam, siguran sam da je jednostavno umoran odgovarati na pitanja o toj temi zato što smatra da mu niko u Hrvatskoj ne bi vjerovao kada kaže da nije imao ništa lično protiv Dražena niti je mislio da je Dražen bio loš igrač”. * U sljedećem broju: Paklena konkurencija u Portlandu

1.967

Priča krenula iz Aleksandrije

Rada Miljanić: Ne plašimo se nikoga Tek joj je 25, a biće najiskusnija u našoj rukometnoj reprezentaciji na Igrama u Mersinu. Mnogo toga zavisiće u igri Crne Gore od “šmeka” Radmile Miljanić, djevojke koja je u Peskari 2009.

godine kao jedna od najmlađih prigrlila bronzanu medalju.

“Prije četiri godine, kada smo prvi put otišle na Mediteranske igre, stvarno smo odigrale dobro i bori-

le se, a vjerujem da ćemo i ovog puta isto da ponovimo tu borbu i želju. Jeste da je sastav podmlađen, ali nemamo koga da se plašimo”, jasna je Miljanić.

Sport 29

ČETVRTAK, 20.6.2013.

Crna Gora na Mediteranskim igrama u Mersinu RUKOMET

BOĆANJE

STRELIČARSTVO

Miroslav Petković i Jefto Bjelica, Marina Vukčević, Milica Kostić, KataDejan Stjepčević Nikola Vukčević i Pavle rina Perović, Majda Radević Mehmedović, Radmila Miljanić, Dijana Mugoša, Olivera Vukčević, Sara Vukčević, Bobana JEDRILIČARSTVO Klikovac, Milena Knežević, Ivana Božović, Jelena Despotović, Đurđina MaMilivoj Dukić i Igor Les lović, Andrea Klikovac, Jasna Tošković Nikola Šaranović i Ivana Božović

RVANJE

Mirjana Martinović, Rafael Samurgašaev, Vladimir Radosavljević

KARATE

Marina Raković, Almir Cecunjanin i Danilo Lučić

STRELJAŠTVO

ATLETIKA Slađana Perunović i Danijel Furtula

● DRAGAN ADŽIĆ: ŠANSA ZA MLADE

Bez obzira u kojem sastavu nastupa Crna Gora je u ženskom rukometu velesila - naše dame, evropske šampionke i srebrne olimpijke, biće i u Mersinu favorit za medalju, možda i onu najsjajniju - iako putuju u podmlađenom sastavu. Ono što malo remeti planove Draganu Adžiću i njegovim djevojkama je to što još ne znaju imena rivala na Igrama. Razlog? Zbog odustajanja Francuske prethodni žrijeb je poništen, pa će tek sjutra na tehničkom sastanku sve biti jasnije.

“Eto, ne znamo ni kad igramo ni protiv koga”, u čudu je govorio selektor Adžić pred polazak u Tursku.

“Nažalost ovo je prvo takmičenje u posljednjih trinaest godina na kojem učestvujem da ne znamo ni sa kim ni kad igramo. U svakom slučaju nama treba ovo takmičenje da dobijemo neku novu igračicu, da kroz jake utakmice, sa dobrim nabojem - jer nećemo da idemo da gubimo utakmice - pokušamo da dobijemo neku mlađu igračicu, jer izuzev Milene Knežević, Majde Mehmedović i Radmile Miljanić sve ostale treba da se iskažu i da do kraja ovog olimpijskog ciklusa budu mnogo korisnije i da daju više ovoj reprezentaciji”.

● MRVALJEVIĆ: MOGU DO MEDALJE...

Uvijek nasmijan i spreman da ponovo da srce za svoju Crnu Goru - Srđan Mrvaljević, džudo majstor, momak koji je prošlog ljeta nosio zastavu Crne Gore na otvaranju Olimpijskih igara, zna da ga u Mersinu čeka paklena konkurencija, ali vjeruje da može do medalje.

“Kada je pitanju džudo, Mediteranske igre su izuzetno jake, čak

DŽUDO

Srđan Mrvaljević i Nikola Gušić

PARAOLIMPIJSKO PLIVANJE

BOKS

Alen Beganović i Nikola Milačić

Ilija Tadić

52

3.041

28

sportska objekta ugostiće takmičare na Mediteranskim igrama u Mersinu.

je broj sportista koji će nastupiti na XVII Mediteranskim igrama u Mersinu.

sportova činiće ovogodišnje izdanje Mediteranskih igara.

sam na prošlim izgubio već u prvom kolu. Nadam se da ću ovog puta biti uspješniji, mislim da sam podigao dosta formu u odnosu na prvi dio godine iako još to nije ono što bih želio, jer naravno da pravu formu očekujem u avgustu u Riju.

Uglavnom, mislim da idem uzla-

znom putanjom i da sa ovakvom formom, ako bude moj dan i ako se sklope kockice, mogu do medalje”, poručio je Mrvaljević.

Pomenuli ste da je konkurencija izuzetno jaka - ko će Vam biti najveći rivali.

“Da, konkurencija je užasna. Pored Francuza, Italijana i Španaca, uče-

stvuju i Grci, koji su svi Gruzini, zatim Turci koji su svi ruski Čečeni... Biće to izuzetno jako takmičenje, ali dobro moje je samo da se borim i da dam svoj maksimum, a šta će biti to niko ne zna”, zaključio je čuveni Mrva.

Neka Igre krenu - djevojke i momci uživajte i borite se za svoju Crnu Goru.

Šampion spreman opet da nas učini ponosnim: Srđan Mrvaljević

Kareta, zelena morska kornjača, čija se (u svijetu malobrojna) mrijestilišta nalaze duž Mersinske obale, zvanična je maskota XVII Mediteranskih igara.

Dukić: Očekujem dobar plasman Sve nas je pomalo “kupio” svojim nastupom na OI u Londonu, u sportu koji (nažalost) Crnogorci slabo poznaju - sada je pred mladim supertalentovanim jedriličarem Milovojem Dukićem novi izazov.

“Meni su Mediteranske igre trebalo da budu cilj ove sezone, što one i jesu, ali proces priprema koji je trebalo proći za ovo takmičenje nijesam napravio. Međutim osjećam se super, što je i najbitnije, a ovo ostalo će se sve pokazati. U svakom slučaju očekujem dobar rezultat na Mediteranskim igrama”, riječi su momka iz Herceg Novog.

Odustali Drašković i Kovinić Dva velika aduta, ipak neće predstavljati Crnu Goru na Mediteranskim igrama - to su zlatni bokser iz Peskare Boško Drašković i teniserka Danka Kovinić.

Njih dvoje su morali da otkažu put u Mersin zbog bolesti.

30 Sport

ÄŒETVRTAK, 20.6.2013.

JUBILEJ ZA SVA VREMENA

Vijek ponosa naťeg Lovćena

ZVIJEZDA PRELAZNOG ROKA

Petar Grbić svaÄ‘a Partizan i Zvezdu Perfektna tehnika, pakleno ubrzanje, â€œĹĄmekerskiâ€? osjećaj za gol... Crnogorski fudbalski majstor Petar Grbić zaludio je Srbiju u dresu OFK Beograda (u sezoni za nama postigao devet golova i upisao ĹĄest asistencija), pa je samo pitanje kada će bivĹĄi kapiten Mogrena navući dres nekog od najvećih klubova kod naĹĄih sjevernih susjeda. A kada se u

Srbiji govori o najvećim, onda su to Partizan i Crvena zvezda - i oba beogradska velikana Ĺžele Grbića u svom timu za narednu sezonu! Ko je bliĹži crnogorskom fudbaleru? Definitivno Partizan - kako sada stvari stoje Petar Grbić će, ukoliko ne ostvari transfer u inostranstvo, u narednih nekoliko dana potpisati za kultne “crno-bijeleâ€?...

K.B.

CRVENA ZVEZDA

Adio Sa Pinto Sa njim je beogradski velikan poÄ?eo da liÄ?i na sebe, oÄ?ekivao se nastavak saradnje i u narednoj sezoni, ali portugalski struÄ?njak Rikardo Sa Pinto jednostavno nije viĹĄe imao snage da se “bori sa vjetrenjaÄ?amaâ€?. Od juÄ?e i zvaniÄ?no viĹĄe nije trener Crvene zvezde!

Portugalac je otkrio da viĹĄe nije mogao da nastavi u klubu Ä?iji igraÄ?i mjesecima ne dobijaju plate i zahvalio se navijaÄ?ima na

podrĹĄci, ostavivĹĄi otvorena vrata da se u neka bolja vremena vrati na “Marakanuâ€?. “Ovo je veoma tuĹžan dan za mene. Ovdje sam doĹĄao da odradim dobar posao i osvajam trofeje. Imao sam viziju i osjećao sam snagu. Ipak, uslovi koje sam oÄ?ekivao nijesu stvoreni iz mnogo razloga i ja sam morao da budem poĹĄten prema samom sebi i odemâ€?, rekao je na odlasku Sa Pinto.

K.B.

PSŽ ŽELIO PREMIJU, ALI...

Rusi ne daju Kapela Pari Sen Ĺ˝ermen je Ĺželio bombu prelaznog roka, veliko trenersko ime... U jednom trenutku svjetski mediji su i tvrdili da je blizu, ali ovog puta superbogati “sveciâ€? moraće da se pomire sa sudbinom - Fudbalski savez Rusije ne Ĺželi da pusti svog selektora Fabija Kapela.

Predsjednik ruske kuće fudbala Nikolaj Tolstih rekao je da je uvjeren da Fabio Kapelo neće napustiti klupu ruske reprezentacije kako bi preuzeo Pari Sen Žermen.

“Kapelo ima ugovor sa Fudbalskim savezom Rusije. On je viĹĄe puta govorio kako je srećan sa ruskom nacionalnom selekcijom i da namjerava da nastavi taj posaoâ€?, rekao je Tolstih, a prenose italijanski mediji.

Jedna od najbogatijih fudbalskih klupa je i dalje upraĹžnjena (odlaskom Karla Anćelotija u Real), licitacija za novog trenera PSĹ˝-a se nastavlja - mediji spekuliĹĄu da će “sveciâ€? sada napasti Arsena Vengera...

K.B.

â—? KARIKATURA DANA

FK Lovćen danas slavi 100. roÄ‘endan – DN donose priÄ?u o nepobjedivom crnogorskom fudbalskom veteranu kojeg treba da njegujemo i da se njime ponosimo Aleksandar Popović, foto: Vedran Ilić

I

storijski dan za Cetinje. Neopisiva Ä?ast za Crnu Goru. Njen najstariji fudbalski sin, Lovćen, navrĹĄava danas taÄ?no 100 godina od postanka, Ä?ime je uĹĄao u krug “besmrtnih balkanskih staracaâ€?, gdje ga je raĹĄirenih ruku doÄ?ekao samo splitski Hajduk. Od tog petka, 20. juna 1913. godine, poÄ?eo je zvaniÄ?no da diĹĄe velikan meÄ‘u golovima, koji je iz godine u godinu, decenije u deceniju, sve viĹĄe rastao, ali samo u bioloĹĄkom smislu.

Prije tih nevjerovatnih 100 godina prvu loptu na Cetinje donijeli su iz Italije braća Luka i Milo Milunović, Ä?ime je radniÄ?ka klasa mogla da krene u svoje fudbalske bitke, koje traju i danas, a trajaće joĹĄ vjekovima.

Prije toga “crveniâ€? su igrali loptom koju je saĹĄio Mijat Bastać, obućarski radnik i jedan od osnivaÄ?a crnogorskog kluba. TakoÄ‘e, pored navedene trojice revolucionara, u izgradnji Lovćena uÄ?estvovali su i Aleksa Leko MarkuĹĄ, Kosto Ćufka, BlaĹžo Gvozdenović, Momir Glomazić, Mihailo MiĹĄo Dragović, Radovan DoĹžić, Lazar ZlatiÄ?anin, Jevto Jauković, Vojislav Pekić, Arso PeĹĄukić, Marko Cvjetković, Ä?uro Spasić, DuĹĄan Popović i Ä?uro Piletić.

Uloga predsjednika, ali i istovremeno i kapitena pripala je Luki Milunoviću, dok je Cvjetković bio sekretar. Prva pravila fudbalske igre najprije je iz ÄŒehoslovaÄ?ke donio Jakov JoĹĄo Radonjić, a nakon njega su studenti prava u Francuskoj Labud Kusovac i BoĹĄko Radanović proĹĄirili vidike u ovom sportu i znanje prenosili na cetinjske igraÄ?e. â—? OBNOVA KLUBA I GOSTOVANJE HAJDUKA Pet godina kasnije, 1. decembra 1918. godine Lovćen se obnovio na inicijativu SocijalistiÄ?ke narodne partije Jugoslavije. Upravu kluba Ä?inili su predsjednik Kosto Ćufta (po zanimanju pekarski radnik), potpredsjednik Pavle Bećir (po zanimanju ĹĄofer), sekretar Marko Delja (grafiÄ?ki radnik) i blagajnik Ä?uro Ä?urović.

A onda, poÄ?etkom avgusta 1922. godine na Cetinje dolazi jedini stariji klub - splitski Hajduk. Hrvati su doĹĄli da odigraju dvije prijateljske utakmice sa “crvenimaâ€?, koje su dva puta lako savladali 5:0, odnosno 6:0.

Ipak, rezultat i nije na kraju bio toliko bitan koliko Ä?injenica da se za Lovćen saznalo i van granica Crne Gore. Nakon toga najstariji naĹĄ klub kreće u bitke sa ekipom BalĹĄića, sa kojom je vodio paklene borbe na terenu od 1927. do 1930. godine. â—? ZABRANA REĹ˝IMA I DRUGI SVJETSKI RAT Nadolazeće razdoblje zadalo je

dva udarca Lovćenu - prvo je Kraljevska uprava Zetske banovine zabranila rad Lovćenu i Budućnosti, navodeći da je klub sa Cetinja ťtetan za dalji razvoj sporta u Crnoj Gori. Međutim, tu nije bio kraj svim nevoljama.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, koji je poÄ?eo 1. septembra 1939. i trajao do 2. septembra 1945. godine, mnogi fudbaleri Lovćena su zamijenili loptu puĹĄkom. Neki su internirani, neki poginuli ili strijeljani‌ Sve je to uticalo na stabilnost kluba, ali predstojeći period donio je ipak nekoliko razloga za slavlje. â—? VARDAR NE PRAVEDNO RASPRĹ IO SNOVE Stigla je 1947. godina, a Lovćen je postao prvi omladinski prvak Jugoslavije. To je bilo razdoblje kada je klub mirisao plasman u Prvu ligu, za ĹĄta je imao najbolju priliku 1956. godine. Prije toga, pobjednici zona bili su Lovćen, Borovo, zagrebaÄ?ka Lokomotiva i Vardar.

Sastali su se u grupi, igralo se po dvostrukom bod sistemu (kod kuće i u gostima), a prolazila su dva najbolja tima. “Crveni� su razbijeni u Zagrebu (6:1), izgubili su i u Skoplju (2:0), ali su savladali dva puta Borovo (1:0), (1:2), a nakon toga vratili dug Lokomotivi (4:1).

I, u posljednjem kolu, protiv Vardara na Cetinju 15. jula 1956. godine, oba tima su sa bodom prolazila dalje u elitno jugoslovensko takmiÄ?enje, ali do dogovora nije doĹĄlo.

Makedonci su slavili (2:1), uz, prema svjedocima, poniĹĄteni Ä?isti pogodak Cetinjana, nakon Ä?ega su nastali neredi. Lovćen se Ĺžalio FSJ, ali je Ĺžalba odbijena i klub je ostao drugoligaĹĄ. â—? PLES OD DRUGE DO ÄŒETVRTE LIGE I OSVOJENI KUPOVI CR NE GORE Veliko razoÄ?aranje prenijelo se i na sljedeće godine u kojima Lovćen nije uspijevao da se domogne Prve lige, već je s vremena na vrijeme propadao u treći, pa i u Ä?etvrti rang takmiÄ?enja, ali se uvijek ekspresno vraćao na pravi put.

MeÄ‘utim, u periodu od 1970. do 1975. godine fenomenalna generacija Lovćena osvaja Ä?ak Ä?etiri Kupa Crne Gore. PredvoÄ‘eni najdugovjeÄ?nijim kapitenom (12 godina) u Trofejna sala Lovćena nalazi se u okviru stadiona na Obilića poljani

Ĺ panska fabrika za pravljenje talenata Evropa je definitivno u bojama Ĺ panije - nakon nebrojenih uspjeha u posljednje vrijeme ĹĄpanska fabrika za pravljenje talaneta “pro-

izvela� je joť jednu super moćnu generaciju. Momke do 21 godine koji su utorak u Izraelu drugi put zaredom pokorili Stari konetinent.

istoriji kluba Vasom Vujovićem, preko golmana Milja DraĹĄkovića, ÄŒeda Jovićevića, Rista Jovanovića, braće Mila i MojaĹĄa Radonjića, Branka Kostića, Nikole Ä?urkovića, Veselina Spasića, Momira Labana i ÄŒedomira MiloĹĄevića sastav pod Lovćenom je vladao u crnogorskim okvirima.

Ta ekipa je, bez sumnje, jedna od najvećih u cjelokupnoj istoriji, jer trofeji govore u njeno ime. â—? VELIKI DINAMO NA OBILIĆA POLJANI Pomenuta generacija je osvajanjem Kupa Crne Gore stekla priliku da zaigra meÄ‘u 16 najboljih u jugoslovenskom Kupu, meÄ‘u “velikim momcimaâ€?. I te 1971. godine Ĺžrijeb je doveo aktuelnog ĹĄampiona zagrebaÄ?ki Dinamo na Obilića Poljanu. Slavili su “modriâ€? (2:1), iako je atmosfera na tribinama bila paklena ... “Bili smo potpuno ravnopravni sa njima, iako su bili prvaci Jugoslavije. NaĹžalost, primili smo jedan gol iz kornera, dok je i drugi bio produkt nesreće. NaĹĄ stadion je tada bio puniji nego ikad, toliko da ni igla nije mogla da stane na tribine.

Dinamo je tada bio fenomenalan, ali smo se drĹžali odliÄ?noâ€?, u razgovoru za Dnevne novine svjedoÄ?i legenda Lovćena ÄŒedomir MiloĹĄević, koji je za sedam sezona osvojio sva Ä?etiri Kupa Crne Gore, a kasnije je kao igraÄ? Budućnosti poraĹžen u finalu Kupa Jugoslavije od Hajduka, nakon produĹžetaka. â—? MOJAĹ NAJBOLJI STRIJELAC, KALE DRUGI NA VJEÄŒNOJ LISTI Jedna od vaĹžnijih liÄ?nosti u Lovćenu jeste svakako i Dragan KaluÄ‘erović. Popularni Kale je ukupno proveo 34 godine u svom matiÄ?nom klubu, gdje je bio kapiten 10 godina, zatim trener (osvojio tri omladinska Kupa), direktor – praktiÄ?no sve. Alfa i omega.

A, bio je “strah i trepetâ€? za protivniÄ?ke igraÄ?e, dok je gazio zelenu travu na Obilića poljani. TakoÄ‘e, vrsni golgeter iz tog vremena MojaĹĄ Radonjić najbolji je strijelac kluba sa preko 1 0 0 g o lova (neki p o daci ka Ĺžu 114), a nakon njega je upravo KaluÄ‘erović sa 54 gola... “Lovćen je bio veliki evropski klub.

MoĹĄo Martinović je bio legenda Lovćena. Po njemu se, kao rukovodiocu Lovćen faktiÄ?ki prepoznavao. Kasnije su cijenjeni graÄ‘ani Cetinja bili predsjednici kluba, kao ĹĄto su Vojo Stanojević,

Sport 31

ČETVRTAK, 20.6.2013.

Naš novinar u razgovoru sa legendama Lovćena Miloševićem i Kaluđerovićem

Sramota je da su nekakvi biznismeni bitniji od legendi kluba Razumljivo, Cetinjani su ogorčeni kada je u pitanju status svog fudbalskog “matorca”, koji grca u neopisivo lošim uslovima. A, šta onda tek misle veterani kluba, koji su ga svojim igrama koliko - toliko izdigli na takmičarskom planu...

“Lovćen nije Cetinje. Lovćen je Crna Gora. Nije mala stvar kada imate klub koji slavi 100. rođendan. Danas naš klub, baš kao i Budućnost, ne može da funkcioniše, jer legende tih institucija jednostavno smetaju upravama, u kojima sjede nefudbalski ljudi. Tako nam je svim sportovima. Takozvani biznismeni su došli do novca, žele da sjede u loži, da budu viđeni, a veteranima je gotovo zabranjen dolazak na utakmice. Pogledajte Bajern, sve žive

Sve je krenulo od Orlovog krša Od postanka Lovćen je svoje utakmice igrao pod vedrim nebom na stadionu pod Orlovim kršem. Na tom prostoru se danas nalazi poligon, kao i ljetna pozornica.

Bio je to olimpijski stadion, sa atletskim stazama oko travnjaka i na njemu je stogodišnjak imao onu priliku protiv Vardara da se dokopa Prve lige Jugoslavije. Međutim, nije uspio i za taj je hram fudbala posebno vezan taj “makedonski sinonim”.

Nakon toga su Cetinjani igralina stadionu Obilića poljana, koji je zvanično otvoren 1957. godine susretom Druge savezne lige (zona B) između Lovćena i dubrovačkog GOŠK-

Novak Kerović, Ljubo Kapisoda, Pero Vujović, do svježijih, da tako kažem, Ilije Jankovića, Toma Markovića. Jednostavno, bila je čast biti predsjednik Lovćena, dok smo mi igrali. Ništa nam nije falilo”, priznaje Kale, koga smo pitali da nam približi filozofiju njegovog Lovćena.

“To je bilo prije svega jedno zajedništvo i to se sa ulice prenosilo na teren. Ako bi jedan bio u nevolji, svi bi skočili za njega u vatru. Niko nije mogao fudbalski da nas izbije. Nijesmo se nikoga bojali, što nas je krasilo. Znali smo da osvojimo bodove i na silu, ako treba. Ima ona čuvena - na Mojaša, na Mojaša, i uz otpatke to je funkcionisalo fantastično”, otkriva Kaluđ e -

a. U vrijeme kada je napravljen, stadion je ispunjavao kriterijume za odigravanje mečeva u najvišem takmičarskom rangu SFR Jugoslavije, a na njemu su dolazili već pomenuti zagrebački Dinamo, beogradski Partizan, dok je 29. juna 2006. godine odigrana prva međunarodna fudbalska utakmica od osamostaljenja države.

Naša reprezentacija do 17 godina ugostila je ugostila Bosnu i Hercegovinu (1:1). Kroz četiri godine, 11. oktobra 2010. godine, na cetinjskom stadionu odigrana je i utakmica mladih reprezentacija Crne Gore i Libije, koja se takođe završila neriješeno (1:1).

rović, sa kojim su igrali i majstori Slobo Ivanović, odnosno Slavko Stešević.

On je kao trener vodio Lovćen u Kupu Jugoslavije protiv Partizana 1986. godine, kada su “crno-bijeli” slavili u prijestonici 1:0.

“Trebalo je da ih dobijemo, igrali smo sjajno, ali smo nažalost izgubili 1:0. Iz Partizana su tada rekli da nisu vjerovali koliko je Lovćen spreman fizički. Naravno, ne treba pominjati da su tribine bile dupke pune”. ● NOVA ERA: PETROVAC RA STUŽIO CETINJANE Lovćen je, uglavnom, provodio vrijeme u Drugoj ligi, a

uspio je da osvoji i Kup Crne Gore, kada je u finalu, protiv Crvene Stijene, bio bolji nakon izvođenja jedanaesteraca.

To je bilo u vrijeme zajedničke države, a kada je samostalnost stupila na snagu, “crveni” su ekspresno ušli u Prvu crnogorsku ligu, odnosno u istoriju, na čelu sa trenerom Radovanom Rajom Kavajom. Usljedile su dosta čvrste godine, što se tiče statusa na tabeli elite, a ekipa Milorada Malovrazića se dokopala finala Kupa 2009. godine.

Te 15. majske noći nije bilo golova “pod Goricom” nakon 90. minuta, tribine krcate Cetinjanima čekale su jedan dodir magije svojih pulena, ali je mlađani Luka Rotković “opalio” u 118. minutu i sa 25 metara savladao dekocentrisanog Dragana Draškovića.

Ekipa sa primorja je slavila, “crveni” su tugovali i upravo je ta noć najveći košmar Lovćena u

njegovoj novoj eri. ● “STARAC” SE ZIMUS JEDVA ŽIV SPASIO Dvije godine zaredom Lovćen je polusezonu doslovno prespavao u šampionatu. Bio je posljednji, plata nije bilo, a igrači su bili sve nezadovoljniji.

I dok se prošle godine spasio već viđenog ispadanja, ove godine je cetinjski “starac” bio na aparatima. Nalazio se na posljednjem mjestu u prvenstvu, igrači su krenuli u bojkot, a novca nije bilo, uz svu moguću neodgovornost svih strana.

Ali, ipak, iako se činilo da je ovaj put kolaps zagarantovan i da će se Lovćen izgasiti, odnosno da će 100. rođendan dočekati u Drugoj ligi, izbjegnuto je ono najgore - za dlaku. I kao iz najljepše bajke, uz nove igrače, furioznu igru i fantastičnu cjelinu “matorac se digao iz mrtvih” i obezbijedio sebi rođendan u društvu najboljih.

Međutim, stižu nove obaveze, nove bitke, a problema ima više nego što stolica imaju orunule cetinjske tribine.

legende kluba vode sve to danas. Rumenige, Henes, Bekenbauer”, sa žaljenjem pruža primjer Čedo Milošević, dotaknuvši se svoje “rane” - siromašnog stadiona.

“Najveća me tuga uhvati kada vidim da svi gradovi makar nešto čine kako bi uredili svoje stadione, dok se kod nas ništa ne mijenja. Treba da se slavi 100 godina, a niti imamo tribina, niti išta. To je sramota Crne Gore. Sjećam se da je bilo obećano da će se “Igre mira” održati na Cetinju 2000. godine, odnosno da će grad dobiti nacionalni stadion, na kojem će igrati Lovćen i Crna Gora. Ali, od toga nije bilo ništa, a pravedno bi bilo da reprezentacija igra na Cetinju, a ne u Podgorici”.

Daćemo vam šest komada...

Razgovarajući sa Miloševićem i Kaluđerovićem, vratili smo se u to njihovo zlatno vrijeme, pa smo se prisjetili i nekih anegdota iz tih dana.

“Jednom prilikom se Nikola Nino Đurković zagrijavao i bio je neodlučan da li da uđe, kad sam mu rekao: “Nino, prokuvaćeš!”, a on mi uzvrati: “Imam vazdušno hlađenje”, sa osmijehom priča Čedo, dok Kale prepričava doživljaj iz Kruševca...

“Igrali su Lovćen - Napredak. Sudija je označio kraj utakmice sedam minuta prije kraja regularnog dijela meča, pri rezultatu 1:1. Trener domaćih, popularni Patak Bojović, kleknuvši na koljena poče da proklinje arbitra. Međutim, priđe mu cijenjeni strateg Lovćena Sreten Begović i poruči mu: “Što se žališ? Dajem ti fore šest komada u revanšu!” I, tako je i bilo! Dobili smo ih na našem terenu 6:2, uz jedan gol Čeda, dva moja, dva Mojaša Radonjića”, zaključuje Kale.

Milošević izabrao najboljih 11 Tokom razgovora sa legendama Lovćena Čedomirom Miloševićem i Draganom Kaluđerovićem pitali smo da nam, po njihovom mišljenju, otkriju najbolju postavu kluba za ovih 100 godina.

Kale se nije upustio u taj težak zadatak, ali je Čedo prihvatio izazov, uvrstivši većinom one igrače za čije je kvali-

tete znao.

EKIPA: Milan Dragović, Slobo Ivanović, Čedo Jovićević, Ljupko Spasić (Risto Jovanović), Dragan Kaluđerović Kale, Nino Đurković, Laban Bušković, Danilo Matović, Čedo Milošević, Slavko Stešević, Mojaš Radonjić. Trener: Sreten Begović.

Foto: Bajko Stanojević

30-31.

Lovćene, srećan ti 100. rođendan vijek postojanja

Jubilej za ponos - Na današnji dan 1913. godine osnovan naš najstariji fudbalski klub Mediteranska poslastica

Neka krene magija Igara foto: Dejan Lopičić

U turskom Mersinu danas počinju XVII Mediteranske igre - Crnu Goru će predstavljati 37 sportista u 11 sportskih disciplina 28 - 29

eUroBasket (daMe)

Prva meč lopta za četvrtfinale

Košarkašice Crne Gore danas (16,30h) protiv Švedske igraju prvi meč druge faze Evropskog prvenstva u Francuskoj 24.

ČETVRTAK, 20. 6. 2013.

BROJ 569 GODINA II

33 ŽENA SARADNJA

Marant za H&M Klijente švedskog brenda H&M sigurno je obradovala vijest o saradnji sa francuskom dizajnerkom Izabel Marant, čija bi se kolekcija u pradaji trebalo pojaviti 14. novembra.

Modni brend H&M poznat je po saradnjama sa poznatim dizajnerskim imenima a sada je na red došla poularna dizajnerka koja će dizajnirati mušku i žensku liniju, kao i modne dodatke.

“Počastvovana sam saradnjom, H&M radi sa najvećim modnim imenima pa je ovaj poziv velika čast. Želim da stvorim odjeću u kojoj će se žene osjećati bezbrižno, a istovremeno seksi. To je taj ‘pariški šik’” ističe Izabel.

H&M je dosad sarađivao sa Karlom Lagerfeldom, Stelom Mekartni, Versaćeom, Lanvinom, Meisonom Martinom

Margielom, modnom kućom Marni i sve su kolekcije bile razgrabljene u rekordnom roku.

Ono što najviše interesuje ljubitelje kreacija ove poznate dizajnerke jeste to da li će se u ponudi H&M-a naći i njeni modeli patika sa platformom koje su postale svjetski hit.

UVIJEK U TRENDU

Crveni sako je must have

DIZAJNERI KOJI SU PROMIJENILI MODU FRANCISKO MOSKINO

Živopisne kreacije za vesele žene

B

rend “Moskino” osnovao je Francisko Moskino 1983. godine i bio je glavni dizajner kolekcija sve do smrti 1994. godine, nakon čega je na njegovo mjesto došla kreativna Rosela Đardini. Brend “Moskino” poznat je po živahnim printovima i vizuelno provokativnim kreacijama i spajanju glamura, ironije i energičnosti. Ova dizajnerka već godinama potpisuje sve “Moskinove” linije koje su svuda u svijetu prepoznatljive po neobičnosti, buntu i prkosu modnim normama.

Brend “Moskino” jedan je od onih čije modele lako prepoznajete. Interesantne forme, kolorit i spajanje različitih stilova i epoha dovelo je do toga da ovaj brend bude jedan od najpopularnijih posljednjih deset godina. Omiljen je kod mlađih generacija, ali ni stariji ga ne zaobilaze. ● ISTORIJA I RAZVIJANJE BRENDA Dizajner Francisko Moskino još u djetinjstvu je bio zainteresovan za umjetnost i crtanje, a na umjetničkoj akademiji je počeo da skicira kreacije i ilustracije za modne časopise. Vješti crteži privukli su pažnju Đanija Versaćea i Francisko dobija angažman u medijskim kampanjama za ovu kuću 1971. godine. Nakon pet godina saradnje, prelazi u kuću “Cadete”, a 1983. godine osniva

svoju etiketu. Prva revija koju je pripremio u okviru svoje kompanije “Moonshadow” doživjela je ogroman uspjeh, a isto se dogodilo i sa svim narednim kolekcijama. Upravo na ovoj reviji napravio je senzaciju sa manekenkom odjevenom u svilenu haljinu, patike, sa dodatkom cegera za kupovinu. Poslije uspjeha sa ženskom kolekcijom, lansirao je “Moschino Couture!”, a 1986. godine ponudio je tržištu i fino muško rublje pod etiketom “Uomo”. Pristupačnija linija brenda “Moschino Cheap&Chic” lansirana je 1988. godine. Prvo se pojavio parfem karakterističan po lakoj, cvjetno-voćnoj noti, a zatim i kolekciju “Ecouture”, za koju se koriste isključivo ekološki proizvedene boje i tkanine. Ljubiteljima ležernog i mladalačkog izgleda namijenjena je linija “Love Moschino”, koja je naslov dobila

2008. godine, zamijenivši dotadašnju liniju “Jeans”. Iako namijenjena mladima, u njoj ima najmanje eksperimentisanja. Franciskova prerana smrt 1994. godine nije zaustavila ovaj brend da se više razvija i danas bude etabliran među najznačajnijim. Na mjestu kreativnog direktora naslijedila ga je Rosela Đardini, koja je nastavila viziju umjetnika koji je pokazao da su avangardni i smjeli modeli i te kako aktuelni i poželjni. Kreacije ovog brenda nikada nijesu dosadne i sterilne, već odišu senzibilnošću, veseljem i lucidnim humorom, ali ipak zadržavaju modni momenat.

● KOLEKCIJA ZA

PROLJEĆE LJETO 2013.

Aktuelna kolekcija proljećeljeto 2013. inspirisana je 60-im godinama. Šareni, cvjetni i neobični grafički dezen odlikuje ovu kolekciju a modeli su vrlo jednostavnog kroja i prate liniju tijela. Torbe i cipele nove kolekcije ukrašene su malim metalnim pločicama. Neki od modela već se mogu vijeti na slavnim damama poput Keli Bruk, Lejdi Gage, Riz Viterspun...

Sako u crvenoj boji odjevni je komad koji morate nabaviti ako to do sada nijeste učinili. Upravo sako u najmoćnijoj boji pogodan je za tekuće ljetnje mjesece, ali i sva ostala godišnja doba. Razlika je samo u materijalu od kojeg je izrađen.

Za ljeto se preporučuje lan, pamuk, ali i svila, a fokus je uvijek na savršenim kroju i formi.

Crni i bijeli sako klasičani su komadi odjeće koji ima većina dama u svom ormaru. Ipak, crveni sako daje razdraganost i energiju kakvu pomenute boje teško da mogu. Crveni sako savršeno se uklapa uz svakodnevne odjevne kombinacije koje podrazumijevaju i poslovne i opuštene varijante, a isto tako sjajan je izbor za večernji autfit. Sako u crvenoj boji možete iskombinovati sa bijelom košuljom i farmerkama za poslovni look. Isto tako ga možete nositi sa crnom ili bijelom bluzom, haljinom bilo da je duga ili kraća, ali i sa šortsem. Uz trenutno aktuelne palaco pantalone takođe će izgledati prikladno jer će kompletnom autfitu dati svježinu i ležernost. Crveni sako odraz je stila koji je rezervisan samo za

hrabre odvažne dame koje plijene prvenstveno ličnošću, pa tek garderobom.

Ma. I.

ALARMANTNO

Izbjegavajte puder na intimnom području Žene koje redovno koriste puder za tijelo i nanose ga oko genitalija povećavaju rizik od raka jajnika za 24 posto, smatraju naučnici. Rizik od pojave raka jajnika povećava se za gotovo četvrtinu ako često koristite puder za tijelo, poručuju oni.

U najnovijoj studiji ljekari iz Brigham and Women’s Hospitala u Bostonu, SAD, koristili su podatke osam zasebnih istraživanja. Istraživači su analizirali podatke 8.525 žena s dijagnozom raka jajnika koje su koristile puder za tijelo u poređenju s 9.800 žena koje nijesu dobile rak. Rezultati ukazuju da redovna primjena čestica praha nakon tuširanja podiže rizik od tumora jaj-

nika. Čestice praha koje se nanose na područje genitalija mogu putovati ženskim tijelom i aktivirati upale, a to odgovara ćelijama raka.

Zašto je puder tako štetan Puder za tijelo izrađuje se od mekog minerala magnezija poznatog kao hidro silikat, koji se može naći u cijelom svijetu. On se usitnjuje, suši i melje za proizvodnju praha koji se koristi u kozmetičkim proizvodima za ljude. Neki stručnjaci kažu da dijeli hemijske sličnosti s azbestom, što može uzrokovati smrtonosni oblik raka pluća.

Sitne čestice mogu putovati preko genitalija, a u tijelu mogu ostati godinama.

34 Žena

ČETVRTAK, 20.6.2013.

Učite djecu o seksu Blizu 68 odsto američkih roditelja koji su priznali da nikada nijesu pokrenuli razgovor o seksu sa svojom djecom izjavili su kako ih je previše stid da učine takvo nešto.

Prema anketi, koju je radio CouponCodes4u na uzorku od 2.305 roditelja s najmanje jednim djetetom, više od 12 odsto njih vjeruje kako bi škole trebalo da preuzmu potpunu odgovornost za učenje djece o “pticama i pčelama”.

Kod 44 odsto roditelja stid je razlog zbog kojeg ne razgovaraju s djecom o seksu, 27 odsto roditelja je izjavilo kako izbjegavaju ovu temu zbog religijskih uvjerenja, a 11 odsto njih kaže kako jednostavno ne vjeruje u seksualnu edukaciju.

Dok blizu polovine ispitanih roditelja vjeruje da bi škola trebalo da uči njihovu djecu o seksu, više od 50 odsto njih smatra kako bi djeca o ovoj temi trebalo da uče od svojih prijatelja. Oko 15 odsto njih smatra kako bi se o tome djeca trebala raspitivati preko braće i sestara, 11 odsto misli da bi to trebalo da čine preko interneta i televizije.

“Jedan od najtežih razgovora s djecom je onaj o seksu. Iako 62 odsto roditelja smatra kako je seksualno obrazovanje važno, samo njih 18 odsto razgovara s djecom o tome. Zanimljivo je da se roditelji toliko stide da više vole da njihova djeca razgovaraju s nekim od članova zajednice”, rekao je Mark Person, direktor CouponCodes4u.

Filmski komplimenti Sigurni smo da ne postoji žena koja se ne rastopi kada dobije kompliment, naročito kada je neočekivan i originalan. Cilj jeste da raznježi srca ljepšeg pola, a muškarcima posluži kao inspiracija.

“Imaš tako divno lice, trebalo bi da se nađe na čestitci za Božić”, “Elf” (2003).

“Volim što ti je hladno i na 20 stepeni, volim što ti treba sat i po vremena da naručiš sendvić, volim kad ti se napravi bora iznad nosa dok me gledaš kao da sam lud. Volim što kada provedem dan sa tobom i dalje osjećam tvoj parfem na odjeći i volim što si ti jedina osoba sa kojom volim da pričam prije nego što odem u krevet”, “Kad je Hari sreo Seli” (1989). “Šta radiš?” - “Proveravam ti etiketu. Baš kao što sam mislio ’Proizvedeno u raju’”, “Noć u Roksberiju” (1998).

SAVJETI

Razlike koje vam uništavaju veze

R

azumijevanje je ključ duge i srećne veze. No, i mnogi skladni parovi međusobno se po nečemu razlikuju, ali te razlike ne moraju nužno značiti i probleme. Voli li vaš partner rok muziku, a vi pop, to u vezi može katkad iritirati, ali je to sigurno stvar o kojoj se možete dogovoriti. Slično je i ako vi volite more, a on planine.

Međutim, postoje razlike koje su puno ozbiljnije i mogu nakon određenog vremena prerasti u veliki problem. Te razlike su najčešće u karakterima i navikama partnera. U ranoj fazi veze, kad je sve romantično i kad partneri žive u ružičastom oblaku, neće obratiti pažnju na te razlike i smatraće ih beznačajnima. No, to je pogrešno.

Donosimo šest stvari u kojima se partneri mogu razlikovati, a koje od samog početka treba shvatiti vrlo ozbiljno.

Ambicija Neki ljudi život prihvataju stihijski i ne opterećuju se karijerom,

u većini životnih područja. Ne podudaraju li se partneri u ovom segmentu, frustracije su neizbježne.

Religija i duhovnost Vjerskim i duhovnim uvjerenjima često ne pridajemo veliku pažnju na početku odnosa. Ako je jedan od partnera praktični vjernik te mu je duhovnost jako bitna, dok je druga strana ravnodušna po tom pitanju, problemi će s vremenom pojaviti.

Higijena i izgled Bitno je da se partneri podudaraju i oko toga drže li oboje do izgleda, higijene, uređenja stambenog prostora... Primijetite li da vaš partner nema redovne higijenske navike, ne nadajte se da će se to promijeniti. Dakle, kad vaš odnos počne prerastati iz opuštenog u nešto ozbiljnije, obratite pažnju na razlike i ubrzo ćete uvidjeti koje su beznačajne, a koje bi kad-tad mogle dovesti do prekida.

RIJEČ STRUČNJAKA

PREPORUKA

Ženska prijateljstva Pitali smo se zašto ženama trebaju prijateljice i došli do nekoliko zaključaka.

1. Iskrenost i razumijevanje Žene trebaju nekog ko će ih poslušati, razumijeti i dati koristan i iskren savjet. Muškarci nikad neće slušati i saosjećati se s nama kao najbolja prijateljica, jer su jednostavno – drugačiji.

2. Druženja Ženska druženja, koja uključuju kuvanje, brbljanje, gledanje filmova i slično, jednostavno su neprocjenjiva i dolaze kao grupna terapija. Uvijek se nakon takvih druženja osjećamo bolje.

3. Razgovor o seksu Sve pričamo o tome i to detaljno, a prijateljice su za to najbolja, pa možda čak i jedina opcija. Neugodnosti nema, a velika je vjerovatnoća da su one imale slična iskustva.

4. Izlasci

novcem, materijalnim i postizanjem velikih ciljeva. Drugi su opet čista suprotnost. Uvijek žele učiniti više i imati više. To je definitivno razlika uz koju veza ne može dugoročno opstati.

Osnovne životne vrijednosti Riječ je o uvjerenjima i važnim životnim pitanjima. To uključuje socijalna, politička i vjerska uvjerenja, kao i finansijska pitanja.

Namjeravate li s partnerom stupiti u bračnu zajednicu, dobro je na vrijeme shvatiti želi li on tradicionalnu ili moderniju porodicu jer bi to mogao biti veliki problem, kako u vašem odnosu, tako

i u vaspitanju djece jednog dana.

Inteligencija Ovo je osjetljiva tema jer niko za sebe ne misli da je manje inteligentan. No, činjenica je da razlika u koeficijentu inteligencije između dvoje ljudi definitivno dovodi do frustracija i nejednakosti.

Istraživanje je pokazalo da je isti nivo inteligencije presudan za srećan i zdrav odnos.

Emocionalna inteligencija To se odnosi na vještine koje podstiču sklad i bliskost u odnosima. Poželjni kvaliteti su empatija, saradnja, saosjećanje, međusobno razumijevanje, prikladan humor, sposobnost za kompromis, ali i visok stupanj tolerancije. U posljednjih nekoliko decenija, veliki broj istraživanja sprovedenih na ovu temu omogućio je sociolozima da utvrde da je emocionalna inteligencija važnija od same inteligencije kad je riječ o uspjehu ili neuspjehu

Izlasci u “miješanom” društvu mogu biti odlični, no izlasci s prijateljicama su nezamjenjivi. Zajednička spremanja, opuštenija atmosfera, njima se ne trebaš opravdavati otkud nekoga poznaješ, zašto te neko pozdravio ili zašto si ti pozdravila bivšeg, zašto si možda popila čašicu previše i slično (znate na što mislimo).

5. Šoping Nijedan muškarac ne voli šoping i time smo sve rekli. Ako i ode s tobom u pohod na dućane, ne ide zato što mu je to super, već radi “mira u kući”. Prijateljice idu u šoping, jer to obožavaju i razumiju se u to.

6. Bolji odnos Žena koja ima svoje prijateljice manje je zavisna o partneru, što pomaže pri izgradnji pozitivnog odnosa. Koliko se samo veza prekinulo zbog toga što je partner postao “zavisan” o onom drugom.

Kako prepoznati seksualne sklonosti po obliku grudi Italijanski seksolog Piero Lorenzoni kategorizovao je grudi prema sedam oblika voća i pridružio im seksualne sklonosti.

Ovu teoriju mogli bi da nazovemo i grudoskopom, jer ženske grudi stavlja u sedam osnovnih oblika nazvanih prema voću, a seksolog tvrdi da se prema tome mogu odrediti seksualne sklonosti vlasnice.

Pa, da krenemo. Žene s grudima oblika limuna živahne su partnerke, a grudi su im podignute i izbočene. To su osobe pune života, sa razvijenim smislom za humor koje uživaju u seksu, ali žele miran život bez iznenađenja.

Grudi oblika pomorandže otkrivaju ženu kojoj seks nije pretjerano zanimljiv, više se pali na partnerstvo i razgovore, tako da ne zna rasplamsati strasti u krevetu.

Grudi oblika grejpfurta su one

vrlo čvrste i podignute, ali nijesu znak dobrog seksa, upravo obrnuto. Takve su žene obično jednostavne i stidljive, uprkos vrlo erotičnom izgledu. U stanju su razmaziti partnera, ali do seksa im

nije pretjerano stalo.

Velike, okrugle grudi poput dinje ili lubenice doživljavamo ukrasom na tijelu majčinskih tipova žena, ali zapravo se radi o hedonisticama koje uživaju u hrani i predigri, vole da se ljudi dive njihovim grudima, ali u krevetu nijesu baš aktivne.

Kruškolike grudi, pomalo nepravilnog oblika, nalaze se na osobama kojima je ljubav u svim oblicima vrlo draga i potrebna, ali ponekad su nedosljedne pa su istovremeno nevjerne i vrlo religiozne.

Male grudi koje podsjećaju na trešnje karakteristika su inteligentnih, uzbudljivih i zabavnih žena koje su savršeni partneri za svaki oblik suživota, a ono što je najvažnije, svoj avanturizam prenose u krevet, gdje su izuzetno strastvene.

Žena 35

ČETVRTAK, 20.6.2013.

OPREZ

Modni detalji koji ugrožavaju zdravlje

N

JE

ZA DO K

izbjegavajte: Sintetičke tkanine Nijesu sve sintetičke tkanine štetne, ali neke su jednostavno lošije za kožu od drugih. Poliester, najlon i spandeks mogu da izazovu iritaciju kože, odnosno dermatitis. Mnoge sintetičke tkanine nijesu prozračne i mogu ozbiljno da naštete koži. Prije kupovine odjeće obavezno pogledajte deklaraciju i sastav.

Teške torbe Nošenje teške torbe iz dana u dan može da bude veliko opterećenje i da uzrokuje jake bolove u leđima. Ipak, nijesu samo torbe rizične za zdravlje.

Jedno istraživanje je pokazalo da su i teški ranci izuzetno štetni za kičmu.

Japanke Japanke su odličan izbor za plažu, bazen ili za tuširanje u teretani. Međutim, ortopedi ih nikako ne preporučuju za duže hodanje. Kad duže nosite japanke, mišići i tetive se previše naprežu pa može da dođe do zadebljanja i pucanja kože stopala, ali i do bolova u kukovima i donjem dijelu leđa. Takođe, trebalo bi da znate da sva ravna obuća izaziva naprezanje Ahilove tetive.

Nakit Minđuše, pa čak i ogrlice, koje ste dobili na poklon vjerovatno izgledaju predivno, ali da li znate od kojeg su materijala napravljene? Najbolji način da izbjegnete alergijske reakcije na nakit, uključujući crvenilo, osip i svrabež, jeste nošenje isključivo nakita od nerđajućeg čelika, titanijuma, žutog zlata ili srebra. Štikle Iako noge u visokim potpeticama izgledaju ljepše, mnoga istraživanja su ukazala na njihovu štetnost. Žene koje često nose štikle često imaju problema sa umorom mišića, deformacijama i trajnim povredama stopala. (b92)

VJEŽBE

TO RA

P I TA

Kako biste sačuvali zdravo tijelo i zdrav duh, nije dovoljno samo da vježbate, adekvatno se hranite i spavate osam sati dnevno. Vjerovali ili ne, postoje komadi odjeće koji negativno utiču na zdravlje, a da toga mnoge žene nijesu svjesne. Da biste sačuvali zdravlje, trebalo bi da pazite na ono što ćete kupiti i čuvati u garderoberu. Otarasite se loših krpica koje vrebaju iz ormara i

Poštovani, Više puta vodim dijete (tri godine) kod pedijatra i ona mi klasičnim pregledom grla kaže da je u pitanju streptokokna upala grla i prepiše djetetu antibiotike. Posljednji put su bili sljedeći simptomi: dva dana visoka temperatura (i do 40 stepeni), prvi dan dijete je povraćalo, slab apetit, iznurenost. Interesuje me da li se bez brisa sa sigurnošću može znati da dijete ima streptokoke i da su potrebni antibiotici? Doktorka neće ništa da objasni niti da odgovori na dodatna pitanja.

Poštovani, Na osnovu kliničkog pregleda i Vašeg davanja podataka, kao i na osnovu procjena kretanja mikroba, te na osnovu iskustva pedijatra, može se sa velikom sigurnošću posumnjati na određenog mikroba. Ovdje bi bilo dobro uraditi vađenje krvi i davanje urina, pa i ako tada preostaje i najmanja sumnja, onda uraditi bris grla i nosa. Bez toga, ja nikako ne bih prepisao antibiotik. Jer ovo kako ste opisali može da bude veoma lako virusna infekcija. Za virus se ne prepisuje antibiotik. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Seks kao trening

MEDICINA

Ne perite zube odmah nakon jela

Medicina nije egzaktna nauka i ljekarski savjeti se mijenjaju u skladu s novim saznanjima i naučnim istraživanjima. Tako savjeti koji su bili tačni prije 20 godina danas mogu biti beskorisni, a ponekad čak i štetni. Pročitajte neke od njih.

Mit 1: Zubi se peru odmah nakon obroka U ispravnost ovog popularnog savjeta vjeruje 90 odsto ljudi. Ali, istina je da s pranjem zubi treba pričekati najmanje pola sata nakon obroka jer se time čuva zdravlje gleđi.

“Kisjeline iz hrane i pića poput sode ili pak voćnih kisjelina četkica nakon obroka utrljava u zube, što dovodi do oštećenja caklina. Ako vam je stalo do mirisnog daha, radije uzmite žvaku ili isperite usta vodicom za ispiranje”, kaže portparol američkog Društva za stomatologiju Stiven Garib.

Mit 2: Rane se čiste vodonik peroksidom ili alkoholom Iako vodonik peroksid i alkohol uništavaju bakterije i dezinfikuju rane, najbolje je

umjesto njih koristiti vodu i antibakterijski sapun. Vodonik i alkohol uništavaju bakterije, ali i zdrave ćelije nužne za brži oporavak tkiva kože. Savjet je isprati ranu sapunom pod mlakom vodom dva do tri minuta, osušiti i prekriti.

Mit 3: Za kičmu je najbolje sjedjeti uspravnih leđa Prema starom vjerovanju, sjedjenje potpuno ravnih leđa prevencija je bolova i trošenja kičme, no kanadski naučnici sa Univerziteta Alberta tvrde suprotno. Oni su magnetskom rezonancom utvrdili da su diskovi u kičmi pod najmanjim opterećenjem na 135 stepeni ili dok sjedimo zavaljeni u naslonjaču.

Mit 4: Nedostatak sna dobro je nadoknaditi vikendom Prema nekadašnjim ljekarima, hronični je nedostatak sna povezan s brojnim zdravstvenim problemima pa ga je dobro nadoknaditi za vikend. Studija bolnice Birgam pokazuje da duži san vikendom ne umanjuje negativne posljedice neispavanosti.

(24 sata)

Mučnina tokom vožnje Svaka peta osoba pati od mučnine ili vrtoglavice tokom vožnje, najčešće brodom, ali ima i onih kojima ne prija čak ni nekoliko kilometara vožnje automobilom. Evo nekoliko savjeta u vezi sa tim. Onima koji imaju jako izražene simptome preporučuje se uzimanje lijeka protiv mučnine pola sata prije polaska na put. Na našem tržištu se prodaju preparati koje mogu da uzimaju i djeca, s tim je neophodno pridržavati se uputstva. Takođe, ove ljekove ne smiju da uzimaju vozači jer izazivaju pospanost.

Kada do mučnine dođe, naknadno uzimanje lijeka vam neće pomoći.

Najbolje je ne uzimati hranu prije polaska na put ili jesti nešto la-

gano i suvo: posno pecivo, jogurt, hljeb sa tankim namazom džema, nezaslađeni čaj, slane krekere, grisine. Kineski moreplovci su morsku bolest liječili žvakanjem svježeg ili kandiranog korijena đumbira. Automobil ili drugo prevozno sredstvo bi trebalo redovno da se provjetrava, a osvježivače mirisa bi trebalo izbjegavati, naročito one koji mirišu na limun i ostalo citrusno voće. Zaboravite na čitanje, pisanje ili crtanje tokom vožnje. Slušanje muzike je dobro, kao i pjevanje.

Pravite češće pauze, ali ne da biste sjedjeli na pumpama i u restoranima, već da se prošetate i udahnete svjež vazduh.

KORISNO

Velike vrućine nijesu idealne ze vježbanje, ali to ne znači da trening treba u potpunosti izbaciti iz rutine, već da ga samo premjestite u spavaću sobu.

Misionarski položaj jača bedra i zadnjicu Ova varijanta misionarskog položaja jača trbušne mišiće i mišiće karlice i ruku. Žena treba da legne na leđa, noge da savije u koljenima i da se lagano rukama podigne od kreveta. To će partneru omogućiti dublju penetraciju i potpunu kontrolu. U toj pozi žena može rukama da obavije partnera, tako da svu težinu prebaci na noge i time ojača bedra i zadnjicu. Žena gore - za trbušne mišiće Poza u kojoj je žena glavna i sjedi na partneru omogućuje joj potpunu kontrolu i veći užitak. Ta po-

za je idealna za vježbanje stomaka i gornjeg dijela tijela, a više od nje koristi imaju žene nego muškarci.

Seks uza zid - trening za ruke, bedra i trbuh Seks uza zid prava je vježba za muškarca koji tako vježba ruke, trbušne mišiće i bedra. Žena treba da se leđima nasloni na zid, a partner potom treba da podigne njene noge i obavije ih oko sebe.

Kučeća poza savršen je trening za muškarca i ženu Pseća poza u kojoj je muškarac dominantan omogućuje dobar trening i ženi. Žena treba da se spusti na koljena i ruke, a da bi ostala u stabilnom položaju, moraće da koristi mišiće ruku, nogu i zadnjice. Isto vježba i muškarac, a ako stoji umjesto da kleči, vježbaće i noge.

Med smiruje otoke od ujeda insekata Postoji mnogo načina da se ublaže neprijatni simptomi poslije uboda insekata. Nekoliko kapljica meda sigurno će umiriti otok, a i djeluje antibakterijski.

Svrab, otok i crvenilo poslije uboda komaraca i drugih insekata mogu biti veoma neprijatni.

Nakon ujeda komarca, na koži ostaje protein koji naš imuni sistem tjera na reakciju. Luči se histamin koji izaziva crvenilo i svrab na mjestu uboda.

Ako je reakcija suviše burna i jave se simptomi alergije, treba posjetiti dermatologa koji će dati odgovarajuću terapiju. Ubod ko-

marca može da se iskomplikuje ukoliko se koža raščeše i inficira.

36 Žena

ČETVRTAK, 20.6.2013.

RECEPTI

PREPORUKE

Kako da bolje iskoristimo hranu

Apsorpcija hranljivih materija (nutrijenata) je važna zdravstvena tema kojoj se posvećuje veoma malo pažnje. Količina nutrijenata koju hrana sadrži je važna, ali ona nije od posebne koristi ako tijelo ne apsorbuje te sastojke. Evo kako da bolje koristite nutrijente iz hrane.

Jedite u mirnom okruženju U jednom istraživanju ispitanici su pili napitak koji sadrži minerale u mirnom okruženju. U toj okolini, oni su u potpunosti apsorbovali te minerale. Međutim, kada su ispitanici pili isti napitak dok im je po jedna osoba govorila u svako uvo, nijesu apsorbovali ništa od tih minerala. Zaključak je da bi trebalo da jedemo u mirnom okruženju da bismo u potpunosti apsorbovali nutrijente iz svakog obroka.

Jedite ukusnu hranu U jednoj drugoj studiji, dvije grupe ispitanika jele su tradicionalni tajlandski obrok. Jedna je bila grupa tajlandskih, a druga grupa švedskih žena. Tajlandske žene su uživale u tom obroku, dok švedske nijesu. Na kraju su Tajlanđanke usvojile dvostruko više

nutrijenata od Šveđanki. Ali, kada je taj tradicionalni tajlandski obrok izmiksan u kašu tako da se ne može prepoznati, apsorpcija hranljivih sastojaka kod Tajlanđanki smanjila se 70 odsto. Zaključak ove studije bi bio - apsorpcija hranljivih sastojaka je najbolja ako je obrok ukusan, ako uživate u hrani.

D o dajte zdrave masti obrocima Jedno istraživanje o odnosima između prehrambenih masti i apsorpcije nutrijenata proučavalo je kako se mijenja apsorpcija kada se inače obroku bez masti doda avokado. Kada je avokado bio dodat salati, učesnici proučavanja apsorbovali su deset puta više nutrijenata. A kada je avokado dodat salsi (mješavini paradajza, luka i krastavca), učesnici studije apsorbovali su četiri puta više likopena nego kada su jeli salsu bez masti. Masti omogućavaju da se apsorbuje više nutrijenata zato što su mnogi od njih rastvorljivi u mastima, što znači da se apsorbuju u tijelu samo kada obrok sadrži masti.

(Zdravahrana)

KORISNO

Kako da spremite domaći eurokrem Eurokrem je poslastica uz koju su generacije odrastale. Tradicionalno je obavezan sastojak palačinki. Djeca posebno vole da ga mažu na hljeb. Sada ga možete napraviti i u svojoj kuhinji, vrlo brzo i jednostavno i obradovati svoje najdraže.

Sastojci: 12 kašika brašna 2 5 0 g p u t e ra n a s o b n o j temperaturi 3 jajeta 5 kesica vanilin-šećera 1 l mlijeka 500 g šećera 50 g kakao praha ili istopljene crne čokolade Priprema: Brašno sipajte u suvu šerpu i pržite uz stalno miješanje na tihoj vatri da ostane bijelo, a dobije miris lješnika. U posebnoj činiji pjenasto umutite puter, pa dodajte jaja i vanilin-šećer, zatim stavite na tihu vatru uz stalno miješanje, da malo prokrčka. Kada prokrčka, ostavite da se prohladi. Šećer potopite u mlijeko i miješajte dok se ne istopi.

Kada se sve ohladi, brašno sjedinite sa puterom, jajima i vanilin-šeće-

rom i dodajte u mlijeko. Polako sve izmutite mikserom. Sjedinjenu masu podijelite na dva dijela. U jedan dio sipajte kakao ili čokoladu. U činiju istovremeno sipajte obje mase, tako što u jedan kraj sipate smeđi, a u drugi bijeli fil, kašiku po kašiku.

Predjelo

Glavno jelo

SASTOJCI:

Fokaća sa maslinama

250 ml mlakog mlijeka 25 g svježeg kv asca 1 kašičica šećera 1 i po kašičica so li 100 ml ulja 500 g brašna 1 jaje 1 žumance

Kikiriki pogače Sve navedene sastojke staviti u vanglu i sa mlakim mlijekom zamijesiti fino i glatko tijesto. Tijesto ostaviti da nadođe, pa zatim tijesto podijeliti na četiri loptice-jufke. Loptice pustiti da nadođu, pa kad su nadošle razviti ih na nešto manje od 1 cm debljine. Na prvu jufku namazati omekšali puter, posuti kikirikijem, pa preko staviti drugu jufku, opet namazati puterom, pa posuti kikirikijem, pa staviti treću jufku, pa premazati puterom i posuti kikirikijem, onda staviti četvrtu jufku i premazati je bjelancem. Čašom vaditi krugove, složiti u tepsiju na papir za pečenje, pogačice posuti susamom i peći na 220 stepeni 20 minuta. Pečene pogačice prekriti krpom nekoliko minuta, a potom ih poslužiti uz jogurt, kefir ili neki drugi mlječni napitak.

Uzeti pola čaše od pripremljene vode i zagrijati, pa razmutiti kvasac. U posudu za miješanje sipati brašno, dodati šećer, so, kvasac, ostatak vode i ulje. Umijesiti varjačom tijesto i ostaviti ga da naraste oko 45 minuta na toplom. Na pleh staviti papir za pečenje. Istresti tijesto na pleh, namašćenim rukama ga razvući i ostaviti da raste još 20 minuta.

Za to vrijeme nasjeckati masline i isjeći luk na kriške. Izgnječiti bijeli luk, dodati ga u činijicu sa maslinovim uljem i u to dodati i ruzmarin. U tijesto utisnuti masline i luk, a onda sve premazati smjesom od ulja, bijelog luka i ruzmarina. Poprskati krupnom morskom solju. Staviti u zagrijanu rernu i peći 15 do 20 minuta na 210 stepeni.

SASTOJCI:

Za tijesto: 500 g bijelog br ašna kockica svježeg kvasca 300 ml vode 2 kašičice šeće ra 1 kašičica soli 4 kašike maslin ovog ulja Za nadjev: 4 čena bijelog lu ka 1 manja glavica luka suvi ruzmarin 5 kašika maslin ovog ulja

Desert

Kafa sa rumom U posudu uliti 500 ml vode, dodati 2 kašičice šećera i ostaviti da provri. Odliti polovinu količine vode. Skloniti vodu sa šporeta, dodati mljevenu kafu, promiješati i vratiti na vatru da provri, pa doliti prethodno uzetu vodu.

Na paru staviti žumanca i polovinu količine šećera, žicom miješati dok se ne dobije jednolični krem. Od pavlake i preostalog šećera umutiti šlag.

U šolje sipati kafu, u svaku šolju dodati po 10 ml ruma. Preko kafe sipati krem, ukrasiti šlagom i narendati čokoladu. Poslužiti sa po 2 kockice čokolade.

SASTOJCI:

4 velike kašike kafe 40 ml ruma 4 žumanca 160 g šećera 200 ml pavlake za šlag 60 g čokolade

ZDRAVLJE

ª Crnoº je moderno na trpezi Zeleno povrće odavno se smatra najzdravijom hranom, ali u posljednje vrijeme ljekari sve više ističu značaj crnih namirnica. Boja ovih namirnica potiče od antocijanina, biljnog pigmenta koji smanjuje rizik od dijabetesa, srčanih bolesti i raka. Zapravo, crna hrana ima mnogo više antioksidanasa od svjetlijih namirnica, tvrdi Si Li, profesor Kornel univerziteta u Njujorku.

Crni pirinač Braon pirinač je zdrav, ali je crni još bolji. To je zato što sadrži mnogo veće količine vitamina E koji podstiče rad imunog sistema i štiti ćelije od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima.Crni pirinač sadrži mnogo više antocijanina nego borovnice, pokazala je studija sprovedena na Državnom univerzitetu u Luizijani.

Crni pasulj Crna kožica ovih zrna prepuna je bioflavonoida, moćnih nutritijenata koji imaju antikancerogena svojstva.

Crna zrna soje Korejska studija je pokazala da unošenje crnih zrna soje može smanjiti rizik od tromboze. Doduše, sve vrste soje sadrže alfa linoleinsku kisjelinu, vrstu omega 3- masnih kisjelina, koja smanjuje rizik od srčanih oboljenja.

Kupine

Polifenoli u ovom tamnom bobičastom voću poboljšavaju koncentraciju i memoriju kod starijih ljudi, tako što “čiste” ćelije koje narušavaju funkcionisanje mozga, tvrde naučnici Centra za starenje u Bostonu. Kupine su bogate i vlaknima, pa jedna šolja sadrži gotovo osam od 25 grama, koliko je svakodnevno potrebno organizmu.

Crni čaj

Zeleni i bijeli čaj odavno su poznati kao korisni za zdravlje čovjeka, ali i crni ima svoje prednosti. Sadrži teaflavine, antioksidanse za koje je studija Univerziteta u Nju Džersiju pokazala da poboljšavaju oporavak tokom upale mišića i poslije intenzivnog vježbanja. Ispijanje crnog čaja takođe smanjuje rizik od srčanog udara.

(Fox News)

Ćuretina u crnom vinu

20 korisnih recepata + specijal iz restorana " Dali"

Ćureći ragu

MESo UNIVERZALNO

• • • • • • • • • • • •

500g ćuretine 2/3 šolje goveđeg bujona, podijeljeno ¼ šolje port vina (crveno slatko vino) 2 kašike nasjeckane suve višnje 2 kašičice tamnog džema od šumskog voća 1 kašičica vorčesteršir sosa ½ kašičice balzamiko sirćeta ¼ kašičice crvog bibera 1 kašičica gustina 1 kašičica maslaca 3 kašike nasjeckanog vlašca 1 kašičica nasjeckanog svježeg ruzmarina

Priprema: 1. Zagrijte veliki neljepljivi tiganj na srednje jakoj vatri. Meso isijecite dijagonalno na medaljone/šnicle debljine 2,5cm. Svaku šniclu istucite na debljinu od 1 cm.

2. Pomiješajte ½ šolje bujona, vino i slijedećih 5 sastojaka (skupa sa biberom).

Preostali dio bujona pomiješajte sa gustinom, muteći žicom sve dok se sasvim ne pomiješaju.

3. Otopite maslac u tiganju pa dodajte ćuretinu i pržite po 3 minuta sa svake strane. Sklonite iz tiganja pa ubacite vlašac i ruzmarin koje treba dinstati 3 minuta uz konstantno miješanje. Dodajte smjesu sa vinom i pustite da provri. Kuvajte 2 minuta.

4. Dodajte smjesu sa gustinom i kuvajte 1 minut. Ćuretinu sesvirajte posutu sosom od vina.

Nemojte brinuti da će te prekuvati krompir. U redu je da ivice blago pocrne; tako će krompir biti najukusniji.

TIP: Poslužite na tamnom pirinču.

SuperMaxi Cetinjski put bb Podgorica ; Maxi 24.novembar bb Bar ; Maxi 26.novembar bb Bar Ulcinj ; Mini Maxi Veliki pijesak bb Bar-Dobre Vode ; Mini Maxi Njegoševa 2 Žabljak ; Tempo Rudo polje bb Nikšić ; Maxi Škaljari bb Kotor ; Maxi Dobrota bb Kotor ; Mini Maxi Prčanj bb Prčanj ; Mini Maxi Stari grad bb Kotor ; Maxi Sv.Stasije bb Kotor ; Mini Maxi Obala bb Kotor ; Mini Maxi Tabačina bb Kotor ; Maxi Rozino 2 Budva ; Maxi Jadranska magistrala bb Kotor ; Maxi Sava Ilića 30 Igalo ; Maxi Trg Mata Petrovića bb Kotor ; Mini Maxi Mainski put 9 Budva ; Maxi Mirošića 1 Bar ; Maxi Vukice Mitrović bb Podgorica ; Maxi Stjepana Šarenca 17 Herceg Novi ; Maxi Kralja Petra bb Pljevlja

TELEĆE PEČENJE

● Picadillo od ćuretine

Piletina sa bademom

Drugačiji hamburgeri

● Glazirana burbon svinjetina

2

15 U domaćoj crnogorskoj pa i mnogim drugim kuhinjama, glavno jelo skoro da se ne račuU domaćoj crna bez mesa. Ove sedmice kuvaćepa i mno- somo, peći i pržitinogorskoj meso u kremastim gim drugim kuhinjama, sevima, supama, sa voćem i povrćem, glavno jelo skoro daslatko-kisjese ne račumedom i nanom.

Otkrićemo na bez mesa.

Ove sedmice kuvaćele ukuse orijentalne kuhinje, ljuti latino pimo, peći i pržiti meso u„tepsiju“. kremastim kadiljo i omiljenu američku Do-sosupama, sa voćem i povrćem, daćemosevima, vino, burbon i viski i spremati pomedom znata jela nai nanom. zdraviji Otkrićemo i brži način.slatko-kisjeNaučile ukuse ljuti latino ćemo šta je orijentalne gremolata ikuhinje, kako se pravi, te pikadiljo i omiljenu američku „tepsiju“. kako praznično bakino pečenje pre- Dodaćemo vino, burbon i Dnevne viski i spremati potvoriti u „univerzalno“. noznata navas zdraviji i bržina način. vine ijela Maxi pozivaju još Naučićemo šta je jedno gremolata i kako se pravi, te mljackanje! kako praznično Bonbakino apetit!pečenje pretvoriti u „univerzalno“. Dnevne novine i Maxi vas pozivaju na još jedno mljackanje!

Bon apetit!

Univerzalno teleće pečenje Poslužite ga u sendviču, preko knedli, pirea ili samostalno.

Priprema: 1. Rernu ugrijte na 170 stepeni C. Zagrijte veliki tiganj na srednje jakoj vatri. Dodajte ulje pa meso.

Pržite 10 minuta, okretajući da porumeni sa svake strane. Sklonite sa vatre pa sa sokovima prebacite u vatrostalnu posudu za pečenje.

2. Dodajte luk, šargarepu, bijeli luk i ruzmarin.

Posolite i pobiberite pa dodajte ½ šolje vode. Pokrijte i pecite 3 – 3 ½ sata ili dok meso ne bude toliko mekano da viljuška slobodno ulazi u njega.

Na pola vremena pečenja, meso okrenite na drugu stranu kako bi se ravnomjerno ispeklo.

3. Dok je pečenje u rerni, u manjoj posudi pomiješajte ren i pavlaku. Kad je pečenje gotovo, izvadite ga i uz pomoć 2 viljuške odvajajte na veće zalogaje. Poslužite sa povrćem i masnoćom u kojoj se peklo, te kremom od rena. Ukrasite peršunom.

• 2 kašike maslinovog ulja • 1kg teletine, očišćen i povezan • 2 ½ šolje tanko nasjeckanog luka • 6 malih šargarepa, nasjeckane na komade od 2,5cm • 3 čena bijelog luka, nasjeckano • 2 grančice ruzmarina • 1 ½ kašičica krupne soli • 1 kašičica svježe mljevenog crnog bibera • ½ šolje vode • ¼ šolje kisjele pavlake • 2 kašike nasjeckanog rena • 2 kašike nasjeckanog svježeg peršuna

14

ĆUMUR ZA ROŠTILJ

Pile sa ruzmarinom • 3-4 l vode, zavisno od veličine pileta • ¾ šolje krupne soli • ½ šolje kristal šećera • 2 kašike suvog ruzmarina • 1 kašika kima • 1 kašika bijelog luka u granulama • 2 kašičice mljevenog crnog bibera + • 1 cijelo pile (oko 1 ½ kg ili više), očišćeno od iznutrica, vrhova krila i viška sala

3

Priprema: 1. U velikoj posudi pomiješajte sastojke za marinadu i mutite dok se šećer i so rastope. Potopite pile u marinadu, prsima ka dnu posude, i držite u frižideru 6 – 12 sati. Najbolje preko noći.

2. Pripremite roštilj u rerni za indirektno pečenje na srednje jakoj vatri (između 170 – 220 stepeni C). Pile izvadite iz marinade i bacite je. Posušite kuhinjskim ubrusima. Ukoliko posjedujete roštiljski dodatak za rernu, probodite pile, namjestite po instrukcijama i uključite motor. Ispod pileta stavite veliki pleh obložen alu-folijom da upada mast. Pile pecite 1 sat, sa zatvorenim vratima pećnice.

3. Ukoliko vaša rerna nema roštiljsku viljušku, pile jednostavno stavite u plići sud za pečenje u koji ste prethodno unakrsno poređali deblje drvene štapiće za ražnjiće. Tako će mast iz pileta svakako završiti na dnu posude a ne u vašem mesu.

Uključite ventilator za vreli vazduh u rerni.

4. Vodite računa da vam koža pileta ne pocrni. Ukoliko je potrebno, zaštitite je folijom. Posljednjih 10-ak minuta otkrijte pile kako bi korica postala hrskava i dobila zlatnu boju. Izvadite iz rerne i pustite da odmori 15 minuta. izrežite na željene porcije i poslužite toplo.

TIP: Za bolji gurmanski užitak, pile na domaći način pecite na krompiru, tako da u njemu pstanu sokovi od mesa.

• • • • • • • •

2 kašike tamnog šećera 2 ½ kašike jabukovog sirćeta 1 kašičica mljevenog kima ¼ kašičice paprike u prahu 1/8 kašičice mljevenog karanfilića 400g sjeckanog paradajza iz konzerve 600g mljevene ćuretine 3 kašike prezle sa italijanskom mje šavinom začina • 1 kašika čili praha • Ulje za prženje

Priprema: 1. Prvih 6 sastojaka ubacite u blender i procesirajte dok ne dobijete glatku smjesu.

2. U većoj posudi pomiješajte prezle, meso i čili. Mokrim rukama oblikujte 16 ćufti.

3. Zagrijte veći tiganj na srednje jakoj vatri. Lagano nauljite pa dodajte ćuftice. Pržite 2 minuta, okretajući da porumene sa svake strane. Ubacite smjesu sa paradajzom i pustite da skoro provri. Pokrijte, smanjite vatru i krčkajte 6 minuta ili dok ćufte ne budu gotove.

TIP: Poslužite na pireu od krompira, pašti ili pirinču.

Začinjeni med iz rerne • • • • • • • • • •

2 kašičice bijelog luka u prahu 2 kašičice čili pudera 1 kašičica soli 1 kašičica mljevenog kima 1 kašičica paprike ½ kašičice mljevenog crvenof bibera 8 pilećih bataka bez kože i kostiju Ulje za prženje 6 kašika meda 2 kašičice jabukovog sirćeta

Priprema: 1. U rerni uključite gornju gril rešetku na najjaču temperaturu. Pomiješajte prvih 6 sastojaka u većoj posudi. Ubacite piletinu i razbacajte da se obloži.

2. Položite piletinu na pleh obložen pek-papirom. Pecite na polici najbližoj gornjem grijaču 5 minuta sa svake strane.

3. Za to vrijeme, pomiješajte med i sirće u manjoj posudi, energično miješajući. Izvadite piletinu iz rerne, premažite je medom pa vratite 1 minut da se zapeče. Izvadize iz rerne ponovo, okrenite, premažite pa vratite još 1 minut da se zapeče i druga strana. Služite odmah.

TIP: Servirajte na postelji od jednostavnog bijelog pirinča.

Ćureće ćufte u saftu

Glazirana svinjetina sa burbonom • 2 komada meke svinjetine od po 500g • ½ kašičice soli • ½ kašičice svježe mljevenog crnog bibera • 2 kašike maslinvoog ulja • 2 kašike maslaca • 1 veći komad vlašca, mljeven • ½ šolje džema sa komadima breskve • 1/2 šolje burbona • 2 kašike senfa • ¼ kašičice ljuspica suve crvene paprike • ½ šolje pilećeg bujona

Priprema: 1. Rernu ugrijte na 200 stepeni C. Obje vekne mesa posolite i pobiberite. Stavite u veliki tiganj i na vrelom ulju propržite 3-4 minuta sa svake strane ili dok meso ne dobije blagu braon boju. Izvadite ga u dublji pleh obložen pek-papirom i ostavite sa strane.

2. Maslac rastopite u manjoj šerpi/tiganju za sos, ubacite nasjeckani vlašac i pirjaje 3 minuta dok ne omekša. Sklonite sa vatre, umiješajte breskve i slijedeća 3 sastojka. Dinstajte na srednje jaok vatri, često miješajući, 1 minut ili dok se breskve ne rastope. Prelijte preko mesa.

3. Pecite 20 minuta na 200 stepeni C ili dok meso ne bude gotovo. Prebacite na dasku za siječenje i sačuvajte sos koji se iscijedio iz mesa. Pokrijte alu-folijom (ne tijesno) i pustite da odstoji 10 minuta prije rezanja 4. U međuvremenu, masnoću od mesa pomiješajte sa bujonom i u šerpici na srednje jakoj vatri konstantno miješajući kuvajte 5 minta, ili dok vam se tečnost ne prepolovi. Isiječeno meso servirajte na tanjir i polijte ovim sosom.

4

INTEGRALNI KEKS SA OVSENIM PAHULJICAMA

Ćureći ragu na njokama • 1 pakovanje njoka (oko 400 g) • Ulje za prženje • 300g mljevenih ćurećih prsa • 1 nasjeckani luk • ¾ šolje nasjeckane crvene paprike-babure • 1 čen mljevenog bijelog luka • 1 kašičica suvog bosiljka • ¼ kašičice sjemenki morača • ½ šolje suvog bijelog vina • 3 kašike paradajz paste • 400g sjeckanog paradajza iz konzerve, sa bosiljkom, bijelim lukom i origanom 1 kašika sitno rendanog sira ½ kašičice crnog bibera

• • • • • • • • • • • • •

Priprema: 1. Njoke skuvajte prema uputstvu sa pakovanja, bez soli i masti. Dobro ocijedite.

2. Zagrijte veliki neljepljivi tiganj na stednje jakoj vatri. Dodajte malo ulja za prženje, samo da „obložite“ dno tiganja. Dodajte ćuretinu i pržite 3 minuta ili dok ne dobije boju. Miješajte kako bi se mrvice mljevenog mesa odvajale jedna od druge. Izvadite ćuretinu i ocijedite je .

3. U tiganj dodajte luk i slijedeća 4 sastojka zaključno sa sjemenkama morača. Dinstajte 2 minuta. vratite ćuretinu pa ulijte vino. Dinstajte 2 minuta. Umiješajte paradajz pastu i paradjz iz konzerve pa kuvajte 4 minuta, povremeno miješajući.

4.Sklonite sa vatre pa umiješajte sir i crni biber. Njoke podijelite na 4 tanjira i ravnomjerno pospite raguom od ćuretine.

TIP: Ukoliko ne volite njoke, ćureći ragu možete poslužiti preko bilo koje vrste pašte.

COMFORT FOOD ± kad vam ostane pečene piletine od ručka

Krem piletina

Priprema: 1.Rernu uključite da se grije na 200 stepeni C. Skuvajte krem-supu po instrukcijama sa pakovanja.

2. Piletinu, povrće, supu, so, biber i ¾ šolje vode stavite u posudu za pečenje u rerni i promiješajte.

3. Otkrijte, table krekera prepolovite ili izmrvite i poređajte ravnomjerno po površini jela.

4.Pokrijte folijom i pecite 30 minuta. Poslužite toplo.

TIP: Ukoliko u kući nemate krekere, piletinu možete prekriti prezlom/hlebnim mrvicama i dodatno posoliti.

PRO TIP:Ukoliko vam se učini da vam je smjesa isuviše tečna i da se krekeri „dave“ u supi, jelo pecite 15 minuta pa ga tek onda pospite krekerima/prezlom. Vratite u rernu na još 15 minuta.

EXTRA TIP: Kašičica sjemena maka daće još delikatesniji ukus ovom jelu.

13 Piletina Cordon Bleu ZDRAVIJA VARIJANTA POZNATOG KLASIKA

• 1 kg pečene piletine/piletine sa žara, narendano/ nasjeckano • 300g smrznutog povrća po želji (grašak, šargarepa, kukuruz..)

• 300ml krem supe od piletine, pečuraka ili raznog povrća • ¾ šolje vode • ¼ kašičice krupne soli • ¼ kašičice crnog bibera • 10 tabli većih krekera

Priprema: 1. Rernu ugrijte na 170 stepeni C. Bujon ugrijte pa umiješajte bijeli luk i maslac; miješanjem ga otopite. U posebnoj, plitkoj posudi (tanjiru) pomiješajte prezlu, parmezan i papriku.

2. Svako parče piletine stavite ispod deblje plastične folije pa tucite dok ne dostignete debljinu od oko ½ cm. Svaku stranu fileta posoli-

te i pobiberite, te pospite origanom. Na svako parče stavite po list pršute i 1 kašiku mocarele. Urolajte, probodite čačkalicom, umočite u smjesu sa bujonom i na kraju u prezle. Ponovite sa svakim parčetom.

3.Urolanu piletinu položite u dublju posudu za pečenje koju ste prethodno namastili. Dolijte preostali bujon i pecite 30 minuta ili dok teč-

¼ šolje pilećeg bujona 5 kašičica maslaca, otopljenog 1 čen bijelog luka, mljeven ½ šolje prezle 1 kašika rendanog parmezana 1 kašičica paprike 4 fileta pilećih grudi ¼ kašičice soli ¼ kašičice suvog origana ¼ kašičice svježe mljevenog crnog bibera 4 lista pršute ¼ šolje narendane mocarele (4 kašike) Ulje za prženje

nost nestane a vrh piletine dobije zlatnu boju.

TIP: Za potpun obrok, poslužite sa pireom od krompira i graška koji možete spremiti dok se piletina peče.

EXTRA TIP: Ukoliko ste ljubitelj pečuraka, zaboravite na pire a nasjeckane pečurke dodajte u bujon pored piletine.

Teleći medaljoni u sosu od pečuraka • 3 kašike nemasnog mlijeka • 2 velika bjelanca • 1/3 šolje višenamjenskog brašna • ½ kašičice luka u prahu • ½ kašičice soli • ¼ kašičice bijelog luka u prahu • ¼ kašičice crnog bibera • 500g teletine, nasjeckane na medaljone ili kockice • 2 kašičice biljnog ulja • 2 velika krompira, oguljena i nasjeckana na kockice • 1 šolja nemasnog mlijeka • 2 šolje pečuraka, na četvrtine • 2 ½ kašike višenamjenskog brašna • ¼ kašičice soli • 400ml goveđeg bujona

Priprema: 1. Krompir stavite da se kuva u posoljenoj vodi.

2. U plitkoj posudi pomiješajte 3 kašike mlijeka i bjelanca, muteći žicom. U drugoj posudi pomiješajte 1/3 šolje brašna i slijedeća 4 sastojka (zaključno sa biberom). Jedan po jedan medaljon prvo ubacite u smjesu sa bjelancima pa u brašno, dok ne završite sa svim mesom.

3.Ulje zagrijte u većem neljepljivom tiganju na srednje jakoj vatri. Dodajte filete i pržite po 3 minuta sa svake strane ili dok ne dobiju braon boju. Izvadite meso iz tiganja i ostavite ga na to-

plom mjestu, pokriveno.

4.Za to vrijeme krompir vam se vjerovatno skuvao (posebno ako ste ga isjekli na sitnije kocke). Ocijedite ga, izgnječite i uz pomoć vrelog mlijeka napravite krompir-pire. Dosolite ako je potrebno.

5. U tiganj u kom se meso spremalo stavite pečurke i dinstajte 3 minuta. Pomiješajte 2 ½ kašike brašna, ¼ kašičice soli i bujon i umutite žicom pa dodajte u tiganj sa pečurkama. Pustite da provri. Kuvajte još 1 minut, neprestano miješajući. Pospite preko mesa i poslužite sa pireom.

12

Piletina sa bademom

IntegralnI keks sa pahuljIcama, jabukom I cImetom

ZA DJECU: HRSKAVI UKUS PILETINE SA MANJE OD 300 KALORIJA!

Pečena piletina sa orasima

• 1/3 šolje (oko 40g) začinjenog krem sira • ¼ šolje badema, podijeljeno • 3 kašike sitno nasjeckanog peršuna, podijeljeno • 4 fileta pilećih prsa bez kože i kostiju • ½ kašičice soli • ¼ kašičice svježe mljevenog crnog bibera • 1 ½ kašičica maslaca

5

Priprema: 1. Bademe potopitu u kipuću vodu dok im se kože ne olabave. Očistite ih, grubo nasjeckajte i bez masti „tostirajte“ u tiganju dok zamirišu i promijene boju.

2. Krem sir, 3 kašike prepečenih badema i 2 kašike nasjeckanog peršuna pomiješajte u manjoj posudi i ostavite sa strane.

3. Napravite horizontalni rez na najdebljoj strani svakog fileta da bi ste dobili „džep“ koji će te puniti 1 ½ kašikom smjese sa bademima. Svaki prorez zatvorite probadanjem čačkalicom. Posolite i pobiberite.

4. Zagrijte maslac u većem neljepljivom tiganju na srednjoj vatri. Dodajte piletinu i pržite po 6 minuta sa svake strane ili dok ne ocijenite da je spremna. sklonite iz tiganja, pokrijte i pustite da odmori 2 minuta.

5. Pospite piletinu preostalim bademima i peršunom.

TIP: Ukoliko u prodaji ne možete naci „začinjeni sir“ (uglavnom sa bijelim lukom i biljem), napravite ga sami. Njegova kremasta tekstura dozvoliće vam da ga jednostavno promiješajte sa omiljenim začinskim biljem.

PRO TIP: Ukoliko su vam fileti previše tanki, možete ih dodatno „istući“ a smjesu sa bademima staviti na jedan kraj i onda piletinu „urolati“. Probodite čačkalicom da se ne bi otvarala za vrijeme prženja na maslacu.

• • • • • • • • • • •

šolje niskomasnog jogurta ¼ 2 kašike senfa 4 pileća fileta 1/3 šolje hljebnih mrvica starog hljeba 1/3 šolje sitno nasjeckanih oraha 2 kašike rendanog svježeg parmezana ¾ kašičice mljevenog svježeg ruzmarina ¼ kašičice krupne soli ¼ kašičice svježe mljevenog crnog bibera Ulje za prženje Listići ruzmarina (za ukras)

Priprema: 1. Rernu uključite da se grije na 200 stepeni C. 2. U plitkoj posudi pomiješajte jogurt i senf, miješajući žičanom mutilicom. U tu smjesu „uvalite“ piletinu i okrenite kako bi se ravnomjerno „okupala“.

3. Ugrijte manji tiganj na srednje jakoj vatri. Dodajte hljebne mrvice i često miješajte u toku 3 minuta, dok ne dobiju zlatnu boju. Pomiješajte mrvice sa orasima i slijedeća 4 sastojka (skupa sa biberom) u plitkoj posudi. Piletinu izvadite iz jogurta i uvaljajte u mrvice i orahe.

4.Pleh obložite pleh pek-papirom ako ne posjedujete onaj sa žicom (u tom slučaju žicu bi samo namastili uljem), pa poređajte piletinu. Poprskajte je uljem. Pecite 13 – 15 minuta ili dok ne bude gotova. Ako niste meso stavili na žicu, na pola pečenja okrenite filete. Ukrasite listićima ruzmarina.

PRO TIP: Umjesto žice u plehu vam mogu poslužiti drveni štapići za ražnjiće na koje bi ste položili filete i tako ih pekli.

EXTRA TIP: Mljevenu piletinu možete formirati u ćuftice i spremiti je na isti način, kao i veknu pilećeg ili ćurećeg mesa, koju će te prije pečenja „zarezati“ na onoliko mjesta koliko vam treba za porcije, a kasnije izrezati do kraja. Tako će se meso brže i bolje ispeći. +TIP: Umjesto hljebnik mrvica možete iskoristiti tostirani susam.

6

Drugačiji hamburgeri • 2 kašike soja sosa • 2 vlašca, tanko nasjeckana • 1 kašičica origana • 800g mljevene teletine -Vinagret: • 2 limuna, iscijeđen sok • 1 kašičica meda • 1 mali vlašac, mljeven • ½ šolje extra-djevičanskoh maslinovog ulja • ½ kašičice krupne soli • ¼ kašičice svježe mljevenog crnog bibera Priprema: 1. Za pripremu vinagreta, žičanom mutilicom umutite limunov sok, med i vlašac u manjoj posudi. Polako dodajte maslinovo ulje u tankom mlazu, neprestano muteći dok se ne ujednači i skroz pomiješa smjesa. Posolite i pobiberite.

2.U drugoj posudi, žičanom mutilicom pomiješajte dobijeni vinagret, soja sos, vlašac i origano. Mljeveno meso stavite u veću posudu. Dodajte 3 kašike vinagreta i miješajte pa rukama formirajte 4 pljeskavice.

3.Zagrijte gril na visoku temperaturu i pecite hamburgere do željene tvrdoće. Ukoliko vam gril baš i nije praktična opcija, koristite gril-tiganj ili neljepljivi tiganj, na srednje jakoj vatri.

4.Preostali vinagret sipajte preko hamburgera.

Pospite preostalim vlašcem (ukoliko ga ima) i poslužite u pogačicama za hamburgere, uz krompirov čips.

TIP: Kad pripremite meso, u hamburger možete dodati salatu, sir, paradajz i druge uobičajene sastojke.

Teksas piletina u tepsiji

11

• • • • • • • Priprema: 1. Piletinu očistite od iznutrica (ukoliko ih ima) i isperite. Stavite je u duboku šerpu skupa sa celerom, šargarepama i solju. Dolijte dove tačno toliko da prekrije pile. Pustite da provri na srednje jakoj vatri pa smanjite na slabu vatru. Pokrijte i pustite da se krčka 50 minuta do 1 sata, ili dok pile ne bude skuvano. Sklonite šerpu sa vatre a pile iz supe i pustite ga da se hladi 30 minuta. sačuvajte ¾ šolje vode u kojoj se kuvalo.

2. Rernu stavite da se grije na 180 stepeni C. U većem tiganju rastopite maslac pa dodajte luk i dinstajte 6-7 minuta ili dok ne omekša. Dodajte papriku i bijeli luk pa dinstajte još 3-4 minuta. ulijte sačuvanih ¾ šolje supe od kuvanja pileta, krem supu od pečuraka i slijedećih 5 sastojaka. Kuvajte, povremeno miješajući, 8 minuta.

3. Pile očistite od kože i kostiju. Meso isjeckajte na komadiće veličine zalogaja. Poslažite polovinu piletine u dublju tepsiju, blago namašćenu.

Prelijte polovinom supene smjese i 1 šoljom rendanog sira. Prekrijte polovinom trakica od tortilje. Ponovite sa preostalom piletinom, supom, sirom i trakicama. Pospite preostalom šoljom sira.

4.Pecite 55 minuta – 1 sat ili dok cijelo jelo ne bude nabubrilo od balončića. Pustite da odmori 10 minuta prije rezanja i serviranja.

TIP: Ako jelo krene da vam dobija tamnu boju, pokrijte ga i nastavite sa pečenjem. 5-10 minuta pred kraj pečenja ponovo ga otkrijte.

EXTRA TIP: Da bi ubrzali vrijeme spremanja ovog jela, umjesto cijelog pileta koristite ili filete ili meso sa bataka. Možete upotrijebiti ostatke piletine ili ćuretine od ručka.

• • • • • • • • •

2 kg piletine (cijelo pile) 2 rebra celera, isječena na po 3 dijela 2 šargarepe, isječene na po 3 dijela 2-3 kašičice soli 2 kašike maslaca 1 srednje velik komad crnog luka, nasjeckan 1 srednje velika zelena apprika-babura, nasjeckana 1 čen bijelog luka, presovan 200ml krem supe od pečuraka 200ml krem pileće supe 2 konzerve sjeckanog paradajza (po 200ml), ocijeđeno 1 kašičica suvog origana 1 kašičica mljevenog kima 1 kašičica čili praha 3 šolje rendanog suvog sira 12 komada tankih tortilja (prečnika 15cm), izrezanih na trakice širine 1,5cm

PRO TIP: Za hrskaviji užitak, tračice tortilje zamijenite čipsom, naćosima, kukuruznim pahuljicama ili čak paštom. Da bi izbjegli dugo kuvanje povrća, iskoristite smrznuto koje se priprema po uputstvu sa pakovanja.

Začinjena teletina na pirinču

• • • • • • • • • • •

100g integralnog pirinča ½ kašičice soli 1 čen bijelog luka, samljeven ½ kašičice ljuspica ljute papričice 500g mekog mesa teletine, isjeckano na trake širine ½ cm ½ kašičice rendane korice pomorandže ¼ šolje svježeg soka pomorandže 1 kašika gustina 2 kašike soja sosa 1 kašičica tamnog ulja susama ¾ šolje praziluka, nasjeckanog na komade od 2,5 cm

Priprema: 1. Pirinač skuvajte po uputstvu na pakovanju, bez soli i masnoće. Ocijedite pa dodajte so i dobro promiješajte.

2. Pomiješajte meso, bijeli luk i papriku; dobro protresite. U drugoj posudi pomiješajte koricu i sok pomorandže sa gustinom i soja sosom, energično miješajući žičanom mutilicom sve dok se ne dobije ujednačena smjesa.

3.Ulje zagrijte u velikom nelejpljivom tiganju na srednje jakoj vatri. Dodajte meso i praziluk i dinstajte tako 2 minuta. dodajte smjesu sa sokom i kuvajte još 2 minuta ili dok se sos ne zgusne. Često miješajte. Servirajte preko riže.

TIP: Ukrasite rendanom koricom ili kriškom pomorandže.

10

Ječmene pahulJice

LATINSKI SPECIJALITET

7

Picadillo od ćuretine • 200g pirinča • ¼ kašičice soli, podijeljeno • 500g mljevenih ćurećih grudi • ¼ šolje zlatnih suvih grožđica • ¼ kašičice suvog origana • 1/8 kašičice mljevenog kima • ½ šolje vode • 1 kašika jabukovog sirćeta • 1 kašičica kapara, ocijeđenog • 1 kašičica maslinovog ulja • 170 g ljutenice • 1 kašika nasjeckanog svježeg peršuna

BRŽA I ZDRAVIJA OD DOSTAVNE VERZIJE

Priprema: 1. Pirinač skuvajte po instrukcijama na pakovanju, bez masti i sa 1/8 kašičice soli.

2. Dok se pirinač kuva, u velikom neljepljivom tiganju na srednje jakoj vatri propržite ćuretinu dok ne dobije braon boju. Miješanjem razdvajajte mrvice mesa.

Dodajte 1/8 kašičice soli, grožđice, origano i kim, te kuvajte 3 minuta, često miješajući.

3. Dodajte vodu i slijedeća 4 sastojka (zaključno sa ljutenicom). Kuvajte 5 minuta ili dok se pomalo ne zgusne.

Sklonite sa vatre. Umiješajte nasjeckani peršun. Servirajte preko riže.

INFO: Ljutenica je veoma slična ajvaru. Ukoliko je niste našli u prodaji, slobodno je zamijenite ovim poznatim proizvodom.

TIP: Pirinač možete zamijeniti pireom od krompira.

Slatko-kisjela piletina

Piletina + gremolata od nane i pinjola Gremolata:

• 1 šolja listova svježe nane • 2 kašike pinjola • 2 kašičice rendane korice limuna • 2 čena bijelog luka, mljevena • 4 kašičice extra-djevičanskog maslinovog ulja • ¼ kašičice krupne soli Gril piletina: • 2 kašičice extra-djevičanskog maslinovog ulja • 4 filea pilećih grudi bez kože i kostiju • ½ kašičice krupne soli • ¼ kašičice svježe mljevenog crnog bibera

Priprema: 1. Za pripremu gremolate listiće mente, pinjole, koricu limuna i bijeli luk stavite u mini blender i procesirajte kratko, dok se svi sastojci jednako nasjeckaju. Dodajte maslinovo ulje i so i još jednom propasirajte. Ostavite sa strane.

2. Za pripremu piletine ugrijte veći gril-tiganj na srednje jakoj vatri. Piletinu premažite maslinovim uljem i ravnomjerno posolite i pobiberite. Stavite je u tiganj i grilajte po 5 minuta sa svake strane ili dok niste sigurni da je spremna.

3. Piletinu pustite da odmori 5 minuta pa je pospite gremolatom i poslužite odmah.

TIP: Ova osvježavajuća gremolata može biti vaš preliv za mnoga druga jela; samo dodajte malo pavlake za kuvanje ili niskomasnog jogurta. Ili je možete preko prepečenog hljeba služiti uz pršutu.

EXTRA TIP: Za zdraviji obrok, piletinu poslužite na omiljenoj salati.PRO TIP: Za potpun ručak, ovu piletinu sa gremolatom poslužite uz krompir koji ste prvo zapržili u malo ulja pa dodali vode i „prokuvali“ ukupno 20 minuta ili dok ne postane sasvim mekan.

• 1 kašika maslinovog ulja • 1 čen mljevenog bijelog luka • 1 kašičica mljevenog đumbira • ¼ kašičice pahuljica ljute papričice • 700g pilećih prsa, bez kože i kostiju, nasjeckano na trake 1cm širine • ¾ šolje nasjeckanog luka • ½ šolje nasjeckanog celera • ½ šolje nasjeckane crvene paprike-babure • 400g komadića anansa iz konzerve, neocijeđenih • 1/3 šolje soja sosa • 2 kašike suvog šerija • 1 ½ kašika gustina • 2 kašičice tamnog šećera • ¼ šolje nasjeckanih indijskih oraha, tostiranih bez masti Priprema: 1. Zagrijte ulje u velikom neljepljivom tiganju na srednje jakoj vatri. Dodajte bijeli luk, đumbir, papričicu i piletinu pa dinstajte 5 minuta ili dok piletina ne bude gotova. Izvadite iz tiganja i ostavite po strani.

2. U tiganj dodajte luk, celer i crvenu papriku pa dinstajte 4 minuta ili dok ne bude hrskavo-mekano. Ocijedite ananas i sačuvajte ½ šolje soka. U tiganj ubacite 1 šolju komada ananasa i kuvajte 30 sekundi.

3. Sačuvani sok ananasa, soja sos, šeri, gusrin i šećer pomiješajte u posebnoj posudi, muteći žicom dok ne dobijete glatku smjesu.

4. Piletinu vratite u tiganj, pa zalijte smjesom od soka ananasa i pustite da provri. Kuvajte 1 minut. Rasporedite u 4 jednake porcije pa pospite sjeckanim indijskim orasima.

TIP: Ovo je jelo najbolje služiti na bijelom pirinču dugog zrna.

Svinjski medaljoni u sosu od viskija

Teleći file na žaru 9

• 2 kašike sitno nasjeckanog vlašca • 2 kašike viskija • 2 kašike džema crvene ribizle • 1 kašika svježeg soka pomorandže • 1 kašika svježeg soka limuna • ½ kašičice suvog senfa • ¼ kašičice mljevenog đumbira • 1 kašika maslinovog ulja • 2 prstohvata soli, podijeljeno • ½ kašičice svježe mljevenog crnog bibera, podijeljeno • 500g svinjskih medaljona (12 komada) • 400g zelene boranije, zamrznute • 1 kašika maslaca

Priprema: 1. Stavite prvih 7 sastojaka u neljepljivi tiganj za sos i na srednje jakoj vatri kuvajte dok se dobro ne ugrije. Ne dozvolite da provri. Stavite sa strane da se hladi.

2. Zagrijte veliki tiganj na srednje jakoj vatri, dodajte ulje, medaljone posolite i pobiberite jednako sa svake strane. Stavite u tiganj i pržite po 3 minuta na svakoj strani ili do željene tvrdoće. Sklonite iz tiganja i ostavite na toplom mjestu, pokriveno.

3. U smjesu koju ste najprije pripremili dodajte viski i vratite na vatru

da provri. Kuvajte oko1 minut, odnosno dok se smjesa ne smanji na količinu ¼ šolje.

4. Zelenu boraniju skuvajte po instrukcijama na pakovanju. Pomiješajte sa maslacem, preostalom solju i biberom i dobro promiješajte. Servirajte po 3 medaljona a boraniju rasporedite jednako za svaku porciju.

Polijte 1 kašikom sosa od viskija.

TIP: Umjesto medaljona, svinjetinu možete isjeckati na manje komade i poslužiti na krevetu od blago ugnječenog graška. Ne zaboravite svoj umjetnični sos od viskija!

Svinjetina u lisnatom tijestu

Priprema: 1. Rernu upalite da se zagrije na 200 stepeni C. Svinjetinu očistite od žilica i masnoće, te posolite i pobiberite. Stavite na pleh obložen papirom za pečenje i pecite 15 minuta, jednom okretajući. Izvadite iz rerne i pustite 10 minuta da se prohladi.

2. Premažite senfom pa ravnomjerno pospite majčinom dušicom, pritiskajući kako bi se zalijepila.

3.Na radnu površinu stavljajte kore za pitu jednu preko druge, svaki put prskajući uljem. Nježno pritisnite kako bi se sve kore zalijepile jedna za drugu. Onda i posljednju koru poprskajte uljem.

4.Svinjetinu stavite na kraći/uži dio kore, oko 5 cm od ivice. Urolajte, ali ne previše čvrsto, do kraja tijesta. Svoju rolat položite na pleh za pečenje, tako da leži na „šavu“. Pecite 20 minuta na 200 stepeni C ili dok rolna ne postane zlatne-braon boje. Pustite da odmori 10 minuta pošto je izvadite iz rerne.

5.Za to vrijeme, stavite pekmez u vatrostalnu posudu i u rernu, da se ugrije kako bi ste ga mogli mazati. Premažite vruću rolnu od svinjetine i izrežite na 8 jednakih djelova uz pomoć nazubljenog noža.

• 500g svinjetine u komadu (meso kao za filete) • ½ kašičice soli • ¼ kašičice svježe samljevenog crnog bibera • Ulje za prženje • 1 kašika senfa • 1 ½ kašika nasjeckane svježe majčine dužice • Odmrznuto lisnato tijesto ili 8 listova tankih kora za pitu • ½ šolje domaćeg pekmeza po želji, pobiberenog

Kuvar: Radoš Fuštić

Za pripremu ove salate potrebno je izdvojiti 15-ak minuta 250 grama teletine, 20 grama pršute, 10 grama postaći, 1 dcl neutralna pavlaka, 50 grama pene, so i biber.

Priprema: Na zagrijan tanjir staviti 20 grama pršute sječena na kockice, pouljiti i dodati 10 grama sjeckanih pistaća. Nakon kratkog dinstanja dodati 1 dcl neutralne pavlake i sjediniti je sa pistaćem, pavlakom i dodati 50 grama pene. Nakon toga na zagrijanom roštilju ispržiti tanko sjećkanu teletinu dok ne dobije zlatno žutu boju, posoliti i pobiberiti po ukusu.

Restoran Dali možete naći u Podgorici, Bulevar Džordža Vašingtona 87 Rezervaciju možete ostvariti na br. tel. 067 765 - 300

37

ČETVRTAK, 20. 6. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, KUĆE/STANOVI dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ”Vektra”ova šifra Rimski osnovaTrg za 44 Ulica Slobode 60/II reklamacije.

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332 IZDAVANJE -D.bolnica, 99m2 / II, 88.000e, nov P V, 260e, 2. Mali oglasi poslat-T.Put i do„Cijevna“, 16h, b89m2 iće o bj78.000e avljeni-S.A. u”ZETAGRADNJA sjutraš”,n43m2 je/m bNAMJ. roju iz020-230-057 danja, poslije 16PRODAJA h biće objavljeni nakon dva danIZDAVANJE: a / IV, 36m2/4- Sity kvart; 26m2/4-St.Aerodrom; 33m2/2- Centar ; -HOTEL CITY 60m2 / IV – 300e NAMJ. Prodajem 3. kuću, 84m2, na pla- zadržava Poslovnismisla p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače -Citypravo hotel, 46m2 59.000ekorekturu Redakcija da/ I,izvrši oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bezS.Aerodrom; promjene osnovnog oglasa!

55m2/3-P.Morače; 49m2/545m2/5-V. Pijaca; -„GINTAŠ“, 70m2 / I, 270e, namj. cu od 1.000m2 sa vinogradom i Nam. stan: 36m2/4-»Univer. centar; 50m2/5- »Maksim« 46m2,sa priz.zakonom 41.000e, dobari uređivačkom politikom,020-230-225 58m2/2- Pobrežje; neće 81m2/5-P.Morače; 53m2/3-Krivi most; Oglasi koji nijesu-Zabjelo, u skladu neprimjerenog sadržaja biti objavljeni!

-BLOK IX, 68m2/II, 280e, namj. voćnjakom 4. u naselju Murtovina.

Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom 110m2/2-Momišići; 118m2/3-Tološka šuma; 78m2/2-Zabjelo; - Blok VI, 52m2/ III, 55.000e, dobar -DELTA„ČELEBIĆ“, 32m2 / VII, 250e, namj Tel.069/883-220 Praz.stan: 42m2/2-Blok IX; 82m2/4-Blok IX. 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data281m2/5putem oglasa!

069-060-961 »Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e -GORICA “C”, 45m2 / I, 300e NAMJ. 63m2/6-p.Morače; 100m2/2-Centar Kućajer 250m2, plac 350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, placprimljen.

1.000m2- Praz.stan: 6. Prilikom slanja Vaših oglasa vas -BLOK da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ vaš oglas neće biti Umjesto navedenih S.A.,39m2, vis.priz.molimo 36.000 e, dobar IX, 39m2/ V, 230e, namj.

Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Zagorič; 069-051-360 Prodajem nedovršenu kuću površine znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

-P.M., 65m2, vis.priz., 60.000e Plac: 1.500m2Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2-Zlatica; -BLOK V, 47m2 / I, 320e, NAMJ. Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul.

Dalmatinska 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena

INekretnine

AS NEKRETNINE

daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686

067-657-258

-Zabjelo, suter. 25m2+terasa, 18.500e -CITY HOTEL, 80m2 / III, 250e -P.M. 80m2 / II, 380e, namj.

-P.M., 38m2, vis.priz. 43.000e

Provjerite zašto smo IN

www.asnekretninepg.com asnekretnine@t-com.me Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na adresu: MARKETING@DNOVINE.ME MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.meili pozvati na tel: +382 77 300 104 Sutomore - Zagrađe, kućae-mail u izgradPLACEVI PLOVILA

nji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148

PRODAJA

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

Kralja Nikole 26,5m2/I namj. 33500e, nova Kod hotela City, 71m2/v.priz., 82000e Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

Prodajem stan, 57m2, prizemlje, preko puta suda u Njegoševoj ulici u Podgorici.

Tel.068/593-139, 068/605-238

Podgorica, Donja Gorica, porodična kuća lux 460m2, plac 500m2, cijena 195.000e. Može dokup plac. Kombinovano plaćanje: keš, obezbijeđen kredit od 50-80.000e. Tel.067/824-411

Zabjelo (kod OŠ Oktoih), 73m2/IV, 62000e Blok VI (Zetagr.), 26,3m2, 34115e Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar V.most 45m2/I, 53000e,odličan Kralja Nikole, 26,5m2/I, namj., 33500e, nova V. Raičkovića 32m2/polusut(jednos) 23000e V.most, 58m2/I, 61500e, odličan Kod ‘’Delte’’, 53m2/V, 59500e, odličan Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e

Mjenjam stan u Podgorici, 42m2, zgrada Splićanka, za stan na Žabljaku. Tel.069/260827

Prodajem stan pent haus ekskluzivno urađen, 193m2, u Podgorici. Dogovor.

Tel.067/287-308

Prodajem novu kuću od 180m2 kod Hemomonta dva trosobna stana i pomoćni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440 Ulcinj, prodajem ili mijenjam za Podgoricu, garsonjeru 30m2 + 16 m2 terase u stambenoj zgradi, 500m od plaže, cijena 36.000 e. Može zamjena i za veći.

Tel.067/406-593 Prodajem kuću veoma povoljno! 540 m2 - 4 stana + poslovni, završeni grubi radovi, u Donjoj Gorici ili kompenzujem za stan. Tel.069/060-161, 068/067-398

Blok IX, 82m2/IV, odličan, 350e Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e V.Karadžića, 45m2/III, namj., nov, 350e Ispod Gorice, 56m2/II, namj.,dvosob., sa garaž., 400e



Prodajem kuću na Cijevni, 164m2 sa placem od 1.100m2. Asfalt, struja, voda.

Tel.067/385-659, 068/430-722

Sutomore, prodajem stan 35m2, uknjižen, vlasnik, 23.000 eura. Tel.068/763-201

IZDAVANJE

SOBE Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1756: Ljubovic, 81/pr n 62: P.Morace, 59/IV 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

1810: Zabjelo, 76/IV 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 289: Blok V, 60/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 635: St.Aerod, 50/VI 472: St.Aerodr, 41/II 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 418: St.Aerodr, 78/V 1979:P.Morace,38/v.pr.

2061:P.Morace, 78/I 1898: Zabjelo, 83/III 2075: St.Aerod, 60/v.pr

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 1944: Zabjelo, 50/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2091: Blok V, 85/VII n 150: Centar I, 80/III n 1338: P.Morace, 44/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2049: M.Brdo, 21/III n 2079: P.Morace,20/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n

Prodajem jednosobne stanove, 57 m2 42.000, 42 m2 45.000. Tel.067/269-270

I

U Budvi, centar, dvokrevetna soba, vrlo povoljno. Tel.069/080-691

Prodajem plac na Cijevni 550m2.

Struja, voda, asfalt. Tel.067/385-659, 068/430-722

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370-629

Izdajem jednosoban nov namješten stan u Podgorici, 60m2+terasa, Zabjelo, Vojislavljevića, poslovnim osobama.

Parking, satel.internet. Cijena 250 e.

Tel.067/287-303, 067/287-308

Prodajem dobro imanje (35.000m2) sa starom kamenom kućom plus plac, Piperi-Podgorica.

Tel.067/681-400, 067/880-668

POSLOVNI PROSTOR

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244616

Izdajem jednosoban nenamješten komforan stan u zgradi. Zagorič, novogradnja, interfon, klima, parking.

Tel.067/439-702

Prodajem plac 500m2, Novo Selo prema Danilovgradu. Struja, voda, put do placa, 7.000e. Tel.067/508-250

Izdajem dvokrevetne sobe studentima (kuhinja, kupatilo) blizu Palade. Tel.069/305-363, 067/202-220

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking.

Tel.020/270-025

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051

Podgorica, Donja Gorica, placevi 760m2, 870m2, 1.750m2 i 3.360m2.

Sve urbanizovano. Kombinovano plaćanje, keš. Obezbijeđen kredit od 20.000 do 70.000 e. Tel.067/824-411

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e. Tel.067/666966

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil.

Tel.067/390-767

Izdajem jednosoban prazan nov klimatizovan stan u stambenoj zgradi na Starom aerodromu kod Rokšpedovih vila.

Tel.068/670-646 Izdajem dvosoban namješten može i prazan klimatizovan stan na Starom aerodromu, Splitske zgrade. Tel.068/670646

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem imanje, 5. 100m2, idealno za sve namjene - asfalt, struja, voda, telefon. Hitno, povoljno -nepunih 14km od centra PG starim putem ka DG! Tel.069/091-668

Z Mijenjam plac 400 m2, PG Zagorič, 2,5 km od centra (1m2 85e) za novije dizel auto marke škoda, pasat, grande senik, golf pet karavan ili 6+1, 7+1 a uz vašu doplatu. Tel.069/572-352

“Joker” 24 stope dugačak gumeni italijanski čamac za otvoreno more sa motorom “Mercury optimax”, 225 konjskih snaga. Motor “Mercury 4” stroke 9,9 ML Tendu od inoksa za sunce. Dva inoksirana tenka zapremine 220 litara za benzin. Jedan inoksirana 100 litara tenka za vodu. GPS – pronalazač ribe Lawrance HDS 8.

Platinujumske mape. Inoksirani držač. Radio cd sa četiri linije. Radio vezu VHF sa mmsi ikonicama.

Hidraulični upravljač, pristupno stepenište. Kategorija B. Inoksirani propeler plus aluminijumski pokretni mehanizam. 2 električna ventila u tenkovima, 2 nove nautičke baterije.

Bez oštećenja i tehničkih problema.

Kontakt tel. 067/272-877

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu.

Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605

38

ČETVRTAK, 20. 6. 2013.

MALI OGLASI

Prodajem ford eskort CLX, 91. god.

Nije u voznom stanju, manji kvar.

Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 300 eura. Tel.067/249-299

RENT-A-CAR MNE - CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem

069 559-555 068 733-333

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Audi Q7 3.0 TDI, 2006. god, crna metalik, dva seta guma, kompletno servisiran, jastučar, kamera triptonik na volanu, DVD, muzika, alu felne20© . Tel.067/527-558 Polo 1.4 TDI 2002. god, 4 vrata, siva metalik, el. podizači, izuzetno mali potrošač! Odrađen kompletan servis.

Odličan! Tel.068/000-381

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija.

Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Regitracija preduzeća.

Knjigovodstvo. Završni računi.Stečaj i likvidacija.

Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno.

Tel.068/222-188 Rođendanske zabave. Idealno za djecu od 1 do 5 god. Tel.067/238-542

Tepih servis, klasično pranje, dolazak po pozivu. Tel.067/633-057 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 Vršim sve usluge moleraja. Krečenje 0,50e. Čišćenje gratis. Tel.067/427-850 Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, usisivača, postavljanje i popravka instalacija, rasvjete, tabli sa osiguračima. Dolazak besplatan.

Tel.069/541-103

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

NASTAVA GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Rušenje zidova, ploča, stepeništa i keramike. Povoljno. Tel.069/813-462 Vršim adaptaciju stanova i obavljam sve zanatske poslove u toku adaptacije.

Tel.069/998-649

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno.

Tel.067/644-494 "Kvalitet" - čišćenje stambenih prostora, lokala, ulaza... Dubinsko pranje tepiha, mebla, automobila. Poliranje mermera.

Podgorica, Danilovgra. (Veće poslove cijela Crna Gora). Tel.067/224-644, 068/224-644, 069/224-644

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone.

Tel.067/912-0490 Wellness kompanija traži saradnike.

Tel.067/616-042

APARATI/OPREMA Otkup, zamjena i prodaja novih i polovnih mobilnih telefona i prateće opreme.

Tel.067/554-227, 069/613-103

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713

RAZNO

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava.

Pozovite na 068/563-851

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura.

Tel.069/959-505 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/927-1103, 067/237-563

Prodajem ulazna eloksirana bijela dvokrilna vrata 170 x 245 cm. Krilo 85 x 210 cm i prozor iznad 85 x 35 cm.

Tel.068/067-398

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

četvrtak, 20. 6. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535 Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50.

Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40.

Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15.

London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25.

Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. PodgoricaNiš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30.

Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50.

Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15.

Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55.

Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10.

Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00.

Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10.

Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45.

Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;

četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25.

Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50.

Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10.

Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

PODGORICA – RIM (FCO) Ponedjeljak u 12.00 Utorak u 10.30 Četvrtak i subota u 11.50 Petak u 08.30 Nedjelja u 17.00 RIM (FCO) – PODGORICA Ponedjeljak, četvrtak i subota u 09.40 Utorak u 12.40 Petak u 10.30 Nedjelja u 19.00 Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM FILM

06:45 07:30 07:50 08:10 09:00 10:00 10:45 11:30 12:15 13:00 14:00 14:45 15:05 16:00 17:00 17:50 18:15 18:40 19:00 19:23 20:15 21:00 22:00 23:00 23:45 00:00

Serija:V.I.P./r Exploziv/r Exkluziv/r Dođi na večeru/r Tačno 9 Serija:Odbačena/r Serija:Ponor ljubavi/r Serija:Tajna starog mosta Serija:Nesreće u vazduhu Tačno 1 Serija:V.I.P. Serija:Dva i po muškarca/r Serija:Tračara/r Dođi na večeru Serija:Odbačena Serija:Dva i po muškarca Exploziv Exkluziv Vijesti Prve Serija:Ponor ljubavi Serija:Tračara Radna Akcija Dosije Serija:Nesreće u vazduhu/r Exkluziv/r Film:Crveni ugao

PRVA Exkluziv 18.40

06.30 09.05 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 13.35 14.00 15.30 16.06 17.00 18.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Dok. serijal Dnevnik Serija:Djevojački institut/r Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija : Štrumfovi Vijesti Serija za djecu/r Muzika Serija/r Dnevnik 1 Strani dok. program Crna Gora uživo Vijesti Serija:Djevojački institut Serija za djecu Dnevnik 2 Sport Serija:Zakon i red Strani dok. program Dnevnik 3 U centar Igrani serijal Vijesti

RTCG 1 Dnevnik 2 19.30

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 11:00 Farma- uživo 11:50 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Farma – uživo 14:15 Serija: Naslednici 15:00 Serija:Simar 15:40 Teen pleme 15:50 City 16:00 Farma-uživo 16:45 Serija: Neželjene 17:10 Serija: Mješoviti brak 18:00 Info Monte 18:30 Serija:Sobarica sa Menhetna 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Neobjavljene priče 22:00 Sve za ljubav 23:30 Teen pleme 23:40 Farma- uživo 02:15 City

PINK Sve za ljubav 22.00

06:45 09:05 09:50 10:00 10:30 11:15 12:00 13:07 13:45 14:00 14:10 15:00 16:30 16:55 17:05 17:40 18:30 19:10 19:55 20:40 20:50 22:00 22:15 22:25 23:25 00:50 01:00

Boje jutra Kako vrijeme prolazi/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 10 Lud, zbunjen,normalan/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Bandini Extra lifestyle Vijesti u 2 Serija:Asi/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Kako vrijeme prolazi Serija:Asi Extra lifestyle Načisto sa Petrom Komnenićem Vijesti u 10 Sport Serija:Ubistvo Na vrhovima prstiju Extra lifestyle Film:Podsjećanje/r

VIJESTI Serija:Ruža vjetrova 17.05

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5 Summer/r 11:00 Radio u boji 12:00 Fim: Zimska kratkodnevica/r 14:00 Film: Neustrašivi/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 Summer 18:00 Forum 18:30 Film: Sledž 20:30 Film: Pruga 22:30 Forum 23:00 5 do 5 Summer/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu

ATLAS Radio u boji 16.00

TV PREPORUKA NA VRHOVIMA PRSTIJU Vijesti 23.25

08.30 09.15 10.05 11.00 12.00 14.15

Nijedan par ne može biti jače zaljubljen od Stivena (Metju Mekonahi) i Kerol (Kejt Bekinsejl). Ali Stiven ima jednu tajnu koju krije.

Ima brata blizanca (Geri Oldman), koji je igrom slučaja kepec. U stvari, izuzev njega, cijela porodica mu je sačinjena od “malih ljudi”. Kada Kerol zatrudni i saopšti mu tu vijest, Stiven je konačno primoran da joj kaže istinu.

15.00 15.30 17.00 19.00 19.30 20.15 20.45 21.30 22.20 23.05 00.00

Serija:Naša ljeta Dok. program:Dizajn/r Serija:Posjetioci iz praiskona Program za djecu: 1.

Zabavište Vijesti Program za djecu: Šalajko - Otac Zapis: /r Serija:Grdosija Serija:Izlog strasti Serija za djecu:Lutkokaz Dnevnik 2 Stižu bebe Serija Serija:Druga porodica Serija:Medium Dok. program:Dizajn/r Film

RTCG 2 Stižu bebe 20.15

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se...

10:20 Ekstremno 11:45 Jakanje 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 18:15 Konzilijum 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker

777 Konzilijum 18.15

08:30 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 11:45 Farma 13:00 Interfejs 14:30 Lijek iz prirode 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Plodovi zemlje 20:55 Farma 22:10 Interfejs 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Astro num caffe 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Ono kao ljubav” 09.50 Sasvim prirodno 10.20 Moja lepa Srbija 11.05 Balkanski ratovi 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.15 Evronet 13.20 Drama: Poslednja audijencija, 4. deo 14.30 Stranac u Srbiji 15.00 Ovo je Srbija 15.50 Serija: “Selo gori a baba se češlja”17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.00 Serija: “Selo gori a baba se češlja 21.10 Da, Možda, Ne 22.05 TV film 23.00 Vesti 23.05 Vesti 23.10 Serija: “Mesto zločina 23.55 Dnevnik 00.00 Evronet RTS 2 09.04 Večni sjaj detinjstva, školski program 09.34 Velikani 10.05 Srpske sportske legende 10.35 Trag u prostoru 11.05 Život sa muzikom 11.35 U svetu 12.00 Grig: Koncert za klavir i orkestar 12.40 Beokult 13.00 Trezor 14.00 Zooteka

plus 14.30 Znakopis 14.45 Večni sjaj detinjstva, školski program 15.15 Velikani 15.24 Likovna kolonija RTS 15.40 TV lica 16.30 Preci i potomci:Branibor Debeljković 17.00 Serija: “Heroji” 17.45 Gregorijan, muzički program 18.45 Bandolero, animirana serija 19.10 Plesna akademija, animirana serija 19.35 Pink Panter, animirana serija -20.00 Život i standardi 20.30 Metropolis 21.00 Serija: “Heroji” 21.50 Film 23.30 Bunt 00.00 Muzički program HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vesti 10.15 Daleki evropski sever 11.10 Mesto pod suncem 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.25 Dr Oz 14.35 Trenutak spoznaje 15.55 Serija 16.45 Hrvatska uživo 17.43 Kuvarski duet 18.10 Serija: “Miris kiše na Balkanu” 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.07 Moć boja 20.40 Spektar 21.30 U ime Marka Pola 22.00 Pola ure kulture 23.05 Vesti iz kulture 23.12 Film: “Mladost u ime mladosti

07:35 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Putopisi /r.

11:35 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film-Mumijevi 13:20 Majstor kuhinje /r.

14:20 Auto Shop /r.

16:00 Serija: Distrikt /r.

16:45 Majstor kuhinje 19:00 Muzički program 19:30 Crtani film /r.

20:00 PG Raport 21:00 Info 21:35 Zelena patrola 21:45 Montena Business Broadcasting 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Zelena patrola 21.35

DANAS U GRADU HRT 2 10.00 Serija: “Dolina sunca” 10.45 Film 12.10 Bono fest 13.09 Film 14.45 Serija: “Degrasi” 15.15 Školski program 16.35 Serija: “Dolina sunca” 17.20 Dokumentarni film 18.35 Turistička klasa 19.05 Mala TV 19.30 Dokumentarni film 20.05 Film: “Plutanje” 21.45 Simpsonovi 22.30 Film: “Roditelji i deca” 23.15 Serija: “Ubi me dosada” 23.40 Serija: “Na ivici” HBO 10.00 Film: “Neverovatni Spajdermen” 12.10 Film: “Naučite od Di Di Riks” 13.25 Film: “Svet po Garpu” 15.35 Film: “Recept za zaljubljivanje” 17.00 Film: “Velika godina” 18.35 Film: “Preživeti Džordžiju” 20.05 Film: “Do ludila” 1.35 Roman Polanski - izbaci uljeza 23.05 Serija: “Uzvratni udarac” 00.40 Film: “Šmokljani na moru FOX LIFE 14.05 Porodično blago Džina Simonsa 14.35 Serija: “Sve što niste znali o ljubavi” 15.30 Sudije za stil 16.00 Serija: “Kako je biti Erika” 16.55 Serija: “Houp i Fejt” 17.20 Se-

rija. “Škola za parove” 17.50 Serija: “Grad kuguara” 18.20 Serija: “Bivši” 18.50 Serija: “Telo je dokaz” 19.45 Serija: “Seks i grad” 20.55 Serija: “Telo je dokaz”21.50 Serija: “Džordanino raskršće” 22.45 Serija: “Telo je dokaz” 23.40 Serija: “Gimnazijske traume SPORT KLUB 11.45 ATP iza kulisa 12.15 Tenis: VTA Istborn, prenos četv rtfinala 19.00 Vesti 19.15 Magazin Premijer lige 19.45 Na današnji dan 20.00 Klupske televizije 21.45 Atletiks 22.15 Sportski vremeplov 22.30 NBA Action 23.00 Top tenis 23.30 Tenis: VTA i ATP Hattogenboš

ARENA SPORT 09.00 Košarka: Panatinaikos - Olimpijakos 11.00 NHL: Čikago - Los Anđeles 13.00 Fudbal: Fluminense Gojas 15.00 Fudbal: Ekvador - Argentina 17.00 Fudbal: Nju Ingland - DC junajted 19.00 Fudbal, pregled MLS lige 20.00 Atletika: Dijamantska liga, Oslo 22.00 Fudbal: Venecuela - Paragvaj 00.00 Poker 01.00 Boks: Sanćez - Sosa

CINEPLEXX

Nakon zemlje 18:00; 20:30; 22:30; Znojem do love 17:40; 20:15; 22:40; Mamurluk 3 12:00; 14:00; 16:00; 17:00; 19:00; 20:00; 21:00; 22:00; 23:00; Paklene ulice 6 17:20; 19:45; 22:15; Star trek, prema tami 15:20; Veliki Getsbi 3D 18:45; 21:30; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 12:30; 14:30; 16:30; 18:30; Čuvari tajnog kraljevstva 11:20; 13:20; 15:30; Iron Man 3 3D 16:15; Vjenčanje godine 15:00; Zambezia 3D 11:00; 13:00; Kruds 3D 12:20; 14:20.