Izdanje 22-23. jun 2013. by Dnevne Novine

VLADIMIR BOŽOVIĆ ● 11

Zajedno u borbi protiv kriminala

www.probiotic.rs

SUBOTA I NEDJELJA, 22. i 23. 6. 2013. BROJ 571/ GODINA II

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

U saradnji sa Institutom Lallemand Rosell

SINOĆ U PODGORICI

FRIDOM HAUS ● 3

Mnogo smo korumpirani ISPRED SKUPŠTINE ● 4

● 12-13

PREMA CRNOGORSKIM ZAKONIMA

● Prema Zakonu o prekršajima Crne Gore i Zakonu o javnom redu i miru, ne postoji član kojim se propisuje da je seks na javnom mjestu kažnjiv, ali iz policije kažu da se taj čin, kao i obnažavanje tijela tretiraju kao prekršajno djelo “drsko ponašanje na javnom mjestu”, za koje je propisana novčana kazna do šestostrukog minimalnog iznosa zarade, odnosno do 1.160 eura.

Seks na javnom mjestu je prekršaj

SKUPOĆA ● 7

VULETIĆ ● 10

Penzije porasle za 10, a potrošačka korpa za 51€

Vanja Ćalović privođena zbog novog performansa

ANKETNI ODBOR ● 5

Lukšić: Nije bilo zloupotreba i diskriminacije

Debeli novčanik za mršavi ručak

ĐUKANOVIĆ ● 4

PETAR LJUMOVIĆ ● 28 29

pu. Dnevne novine su izračunale da prosječna četvoročlana crnogorska porodica dnevno “pojede” minimum 20 eura. Iz računice koju smo izveli, a koja pritom ne podrazumijeva nikakav luksuzni obrok, da se zaključiti da sa prosječnom zaradom i mini-

NBA ● 32

malnom potrošačkom korpom, nije moguće preživjeti mjesec. Tradicionalna crnogorska snalažljivost, koja podrazumijeva i reciklažu hrane, poput popare za doručak ili prženica za večeru, jedina su nam šansa da preživimo mjesec.

LJETO ● 33

Imali smo Slavio Nabavite sadaddas asd osjećaj, ljudi Majami, tuga termalnu su to cijenili matoraca vodu

Uspjeli smo da se održimo i da dominiramo

Tema dana

●NEZVANIČNO Napisaće nešto vrlo važno.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

Sjetite se Barbara, da su Crnogorci dobri momci.

Vidi li opozicija ova tri prsta što im pokazujem?

Ništa bez Gugl prevodioca. Draga Evropska unijo...

Pisala je Evropskoj uniji.

Šta li je ovo Barbara napisala?

● SADRŽAJ POZITIVNA Objavljivanje imena izabranih dobitnika najvećeg državnog priznanja Trinaestojulske nagrade, izazvala je negativne reakcije dijela javnosti. Najviše državno priznanje ove godine dobili su politikolog Radule Knežević, književnik Ilija Lakušić i književnik i književni kritičar Gojko Čelebić. Odluku je donio žiri u sastavu prof. dr Dragan K. Vukčević (predsjednik) i članovi prof. dr Predrag Ivanović, prof. dr Dragan Koprivica, Andrej Nikolaidis i Milenko Popović.

TRADICIJA

Drvena ljepotica povratila stari sjaj

●8

DPS zastupa samo bogate ●4 SUDSKA ODLUKA

Kolašin će morati da dâ zarađeno ● 20 SUSRETI

Holivudu fale energija i priče ● 19

Iako u mediteranskim zemljama koje drže do sebe, drveni brodovi imaju sasvim posebno, istaknuto mjesto, kod nas u Crnoj Gori se mogu izbrojati na prste ruku. Svijetli primjer očuvanja ovakvih plovila je rad kalafatske radionice Pera i Nenada Bokovca, koji daju život starim, ali i grade nove drvene brodice u starinskom stilu, pazeći na svaki detalj oblika rebara i oplate.

● 10

PJACA

Ružne slike idu u svijet Vlasnici poslovnih prostora sa gradske pijace na Cetinju žalili su se lokalnom parlamentu tražeći rješenje za svoj problem, ali osim šturog odgovora da će se “sve riješiti u najskorije vrijeme” nijesu ništa više dobili. A njihovi pazari su višestruko umanjeni. “Šteta je počinjena i nakon petnaest godina koliko držim mesaru moram da je zatvorim”, kaže za Vikend novine Rajo Tatar. On kaže da će nadoknadu počinjene štete tražiti na sudu. Još jedan Cetinjanin koji je svoju i egzistenciju svoje porodice vezao za gradsku pijacu Dejan Ivanović kaže da njih ne interesuju sporovi koji se vode po pitanju pijace.

● 21

RAZGOVORI

Značajan napredak Srbije i Kosova ● 25

● 14

Meteo

Odbor direktora Montenegro erlajnsa donio je juče odluku o smanjenju zarada članovima menadžmenta, odnosno izvršnom direktoru, zamjeniku i savjetnika izvršnog direktora, kao i sekretaru Društva i direktoru organizacionih jedinica. “Odbor direktora je naložio i izradu opšteg akta kojim će se zarade ostalih zaposlenih u avio-kompaniji uskladiti sa rasponom koeficijenata u državnoj upravi.

SUBOTA, 22.06.2013 .

NEDJELJA, 23.06.2013.

Sunčano i veoma toplo. Temperatura vazduha skoro u svim gradovima tropskog karaktera. Poslije podne u planinskim predjelima uz pojačan razvoj oblačnosti moguća je izolovana pojava kratkotrajne kiše i grmljavine.

05:05 20:25

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Pretežno sunčano, toplo i sparno. Tokom dana u kontinentalnim predjelima prvenstveno na sjeveru, jači razvoj oblačnosti, mjestimično sa kratkotrajnom kišom i grmljavinom.

Subota min oC max oC

JADRAN:

More uglavnom mirno. Vjetar, slab zapadni i sjeverozapadni. Temperatura vode na otvorenom moru oko 25 stepeni.

25 22 21 22 21 17 11 11 14 19

38 36 32 35 34 34 33 29 34 35

05:05 20:25

Izlazak Sunca Zalazak Sunca Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

25 21 22 23 22 16 10 10 13 18

36 34 32 34 34 32 30 26 31 32

JADRAN:

More mirno do malo talasasto. Vjetar, slab do umjeren, zapadni i sjeverozapadni. Temperatura vode na otvorenom moru oko 25 stepeni.

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

ISTRAŽIVANJE FRIDOM HAUSA

Miraš Dušević

orupcija je i dalje najveći problem Crne Gore i zemalja zapadnog Balkana, pokazalo je najnovije istraživanje američke nevladine organizacije Fridom haus, saznaju Dnevne novine. Alarmantno je to što se korupcija na ovom području produbljuje, uprkos pritiscima iz EU i drugih međunarodnih institucija, koje upozoravaju da moramo ojačati nezavisnost pravosuđa, a da visoka korupcija mora imati sudski epilog.

Kako je pokazalo najnovije istraživanje “Nacije u tranziciji 2013”, politički interesi i lične veze između vlade i biznisa redovno utiču na javne tendere i postupke privatizacije širom regiona. Pravosudne institucije su preopterećene i podložne političkom uticaju. I novinari, posebno oni koji prate oblast organizovanog kriminala i korupcije, suočavaju sa političkim pritiscima, zastrašivanjima i napadima. Crna Gora i dalje najveći problem ima sa korupcijom. Loš rezultat pokazuje indeks 5 na skali od 1 do 7 (1 predstavlja najviši, a 7 najniži stepen demokratskog progresa). Dakle, situacija na polju borbe protiv korupcije je loša. Bolji smo samo od Kosova i Albanije, ali je Sr-

bija na listi bolja od nas. Kao zemlju koja je najdalje otišla u borbi protiv korupcije ova organizacija ističe Hrvatsku i slučaj bivšeg premijera Iva Sanadera. Kada je riječ o pravosudnom okviru i nezavisniosti, Crna Gora je na listi balkanskih zemalja koje su uključene u ovo razmatranje ostvarila najbolji rezultat, sa indeksom 4. Iza nas je na listi ostala Hrvatska, sa indeksom 4,25. Fridom haus je istraživao i nezavisnost medija. Ni ovdje se nijesmo proslavili. Sa indeksom od 4,25 nalazimo se iza Srbije, Hrvatske i Albanije. U ovoj oblasti stagniramo, jer se indeks nije mijenjao još od 2011. godine. Još važnije je reći da smo od 2004. do 2011. imali bolji indeks progresa na ovom polju. Kada

EDITORIJAL

Mnogo smo korumpirani

je riječ o izbornom procesu, zemlje Balkana su ostvarile dobar napredak, sa izuzetkom Kosova, gdje je indeks i dalje visok (5). Države zapadnog Balkana ne mogu se pohvaliti napretkom od 2010. do kraja 2012. godine. Naprotiv, primijećen je zastoj u ključnim reformama, ocjena je američke nevladine organizacije Fridom haus. Uz Bugarsku, Rumuniju, Hrvatsku, Makedoniju i Srbiju, Crna Gora je u grupi država koje su klasifikovane kao djelimično konsolidovane demokratije, a ispod kojih su, pored ostalih, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Rusija i druge. Zaključno sa 2012. godinom, u Crnoj Gori je najlošije ocijenjeno stanje visoke korupcije. Kao pozitivno je izdvojeno stanje u civilnom sektoru i sprovođenju izbornog procesa. Istraživanje “Nacije u tranziciji 2013.” je sveobuhvatno, komparativno proučavanje demokratskog razvoja u 29 zemalja od centralne Evrope do Evroazije. Ovo izdanje obuhvata period od 1. januara do 31. decembra 2012. i mjeri napredak na osnovu sljedećih indikatora: izborni proces, civilno društvo, nezavisni mediji, nacionalna demokratska vladavina, lokalno demokratsko upravljanje, pravosudni okvir - nezavisnost i korupcija. Fridom haus naglašava da je u čitavom regionu reformski proces, uz vladavinu prava i nezavisnost sudstva, i dalje nekompletan, površan i da ne postoji politička volja za njegovo potpuno ostvarenje. Širom regiona registrovan je politički uticaj na sudstvo, kao i politički pritisci, prijetnje i napadi na novinare koji istražuju korupciju i organizovani kriminal. Primjetno je, takođe, i odsustvo transparentnosti i odgovornosti u javnim tenderima u cijelom regionu, pri čemu se politički interesi i lične veze između državnih i privrednih subjekata miješaju u nadmetanju.

MILI PRELEVIĆ urednik

NE SLAŽEMO SE Svaki žitelj Crne Gore, ima rješenje za sve probleme, i, naravno, mišljenje o svemu. Svi mi znamo šta treba uraditi sa KAP-om (istina, kako vrijeme prolazi sve manje), šta je istina o svim dosadašnjim izborima, ko nije platio porez, kako da osvojimo medalju u ženskoj košarci, ko je trebalo da dobije Trinaestojulsku nagradu... Imamo i jasno i precizno mišljenje o svim značajnijim stvarima koje se događaju, od poraza fudbalske reprezentacije od Ukrajine, do privođenja Vanje Ćalović i anketnog odbora povodom afere Snimak. Tačno znamo ko treba da dođe na vlast i šta on treba da uradi, kako bismo živjeli bolje. Svaki žitelj zna i ono što mnogi u svijetu ne znaju: ko je razbio Jugoslaviju, šta Evropska unija, u stvari, traži od nas, šta će se dogoditi kada (ako) uđemo u NATO, koji investitori hoće da ulažu u Crnu Goru, ko će graditi auto-put od Bara do Boljara... Imamo mišljenje i o policiji, vladajućoj koaliciji i opoziciji. Mi znamo gdje nam ljetuju političari, čija je koja firma, ko zarađuje mnogo, ko će šta da kupi... Imamo mišljenje i o premijeru, predsjedničkom kandidatu, predsjedniku i tačno bismo znali da ih posavjetujemo šta treba da čine i kako da svi budemo srećni i veseli. Mi, kada bolje razmislimo, možemo da budemo i zelenaši i bjelaši, i četnici i partizani (po neki ustaša), vjernici i nevjernici, Milovi i Momirovi (ima nas i Svetovih), partizanovci i zvezdaši, a u posljednje vrijeme većinom smo Varvari. A tek kada bi Amerikaci i Rusi znali šta mi mislimo i o čemu razmišljamo, pola Crne Gore bi oteli, jer imamo recept za sve. I Kinezima džaba toliko ljudi, kada mi znao sve bolje od ostalih. Znamo i da nas snimaju i da prisluškuju svakog Crnogorca od automehaničara i konobara, šumara (ako je partijski aktivista), preko novinara i političara, pa do profesora fakulteta i ljekara. Znamo, jer imamo svoje mišljenje o svemu. Mi, u stvari, imamo samo jedan problem: ne slažemo se sa sopstvenim mišljenjem.

PROFIL VLADIMIR BOŽOVIĆ

Crnogorac državni sekretar u Srbiji Vladimir Božović je rođen 3. decembra 1970. godine u Nikšiću. Završio je srednju školu smjer književnost, Višu školu unutrašnjih poslova, a potom i Pravni fakultet. Odbranio

je i magistarsku tezu “Korupcija i antikorupcija, svijest sa posebnim osvrtom na policiju” i stekao zvanje magistar pravnih nauka. Od 2004. do 2007. godine bio je pomoćnik ministra i general-

ni inspektor Resora javne bezbjednosti Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, a 2005. nacionalni koordinator za policiju i ljudska prava Srbije i Crne Gore pri Savjetu Evrope. Od aprila do novembra

2012. godine radio je kao savjetnik ministra u Kabinetu ministra unutrašnjih poslova Vlade Republike Srbije. Član je Glavnog odbora Srpske napredne stranke.

CRNA GORA KAO MONAKO

Budva šarmirala princa Alberta od Monaka

Tokom trodnevne posjete Crnoj Gori princ Albert II od Monaka boravio je u Svetom Stefanu, a sinoć je bio i u neformalnoj posjeti Budvi. Nakon večere u Miloče-

ru u društvu ministra inostranih poslova Monaka Hose Badia, Lazara Rađenovića, ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića i direktora NTO

Saše Radovića krenuo je u obilazak Starog grada, što su zabilježile Dnevne novine. Iako je bila predviđena samo kraća šetnja, princ nije sa-

krio oduševljenje ljepotom Starog grada i noćnog života Budve, o čemu svjedoči činjenica da je u društvu domaćina ostao do kasnih večernjih časova, u jednom

od starogradskih kafića. Princ Albert II od Monaka u srijedu je doputovao u zvaničnu posjetu Crnoj Gori. Susreo se na Cetinju sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem. Vujanović i princ od Monaka potpisali su ovom prilikom dva sporazuma o saradnji Crne Gore i kneževine Monako. Riječ je o okvirnom ugovoru o saradnji Crne Gore i Monaka i ugovoru o saradnji u oblasti održivog razvoja. Prvi ugovor je temeljni ugovor o saradnji dvije države u svim oblastima od ekonomije, kulture, turizma, sporta, zaštite životne sredine,i svih društvenih djelastnosti, koji će biti osnov kvalitetne saradnje dvije države. Drugi ugovor, u oblasti održivog razvoja, treba da definiše zaštitu životne sredine i treba da omogući da Crna Gora iskoristi sjajna iskustva Monaka. Sa princem su se sastali i predsjednik Vlade Milo Đukanović i Skupštine Ranko Krivokapić.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

PROLIVANJE FARBE ISPRED SKUPŠTINE

Vanja uhapšena, pa puštena Aktivisti Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, koji su juče privedeni zbog performansa ispred Skupštine, pušteni su i biće saslušani 8. jula kod sudije za prekršaje. Izvršna direktorka MANS-a Vanja Ćalović, programski direktor Vuk Maraš, i još četiri osobe privedeni su juče u podgorički Centar bezbjednosti nakon performansa povodom usvajanja izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodatu vrijednost i njegovog povećanja sa 17 na 19 odsto. Osnovni državni tužilac u Podgorici se izjasnio da u njihovim radnjama nema elemenata krivičnog djela, već da se radi o prekršajima iz člana 6 i 17 Zakona o javnom redu i miru. Advokat Veselin Radulović kazao je nakon saslušanja da su aktivisti MANS-a trebalo da budu kažnjeni po skraćenom postupku, ali da je, nakon što je sudiji predočio da smatra da su neosnovano privedeni i da nije jasno šta im se stavlja na teret, sudija odlučio da pretres odloži za 8. jul. Oni su prije nego što su privedeni, zajedno sa nekoliko aktivista te NVO, prosipali crvenu farbu na stepenice i trotoar ispred ulaza u Skupštinu i nosili su transparent sa slikom predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića na kom je pisalo “Čovjek se drži za riječ, a...”.

MANS je performansom protestovao, jer je Krivokapić u srijedu u parlamentu glasao za povećanje Poreza na dodatnu vrijednost sa 17 na 19 odsto. Aktivisti su prosuli farbe koje simbolizuju krv i rekli su da to ide na teret predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića čiji je glas, kako smatraju u MANS-u, presudio da se PDV poveća na 19 odsto. Predsjednik Demokratskog fronta Miodrag Lekić oštro je osudio hapšenje direktorice MANS-a Vanje Ćalović i aktivista ove NVO. Lekić je pozvao da se Ćalović i njeni saradnici hitno oslobode. “Pozivam organe gonjenja da hitno oslobode Vanju Ćalović i njene saradnike, kako bi poštovali demokratska prava javnog protesta, a između ostalog, smanjili nastalu bruku, sada već ne samo domaću, već i onu šireg, međunarodnog karaktera”. Lekić naglašava da “njihov protest protiv nastavka pljačke u KAPu i crnogorske države ulazi u korpus elementarnih ljudskih sloboda. “Lično ovaj protest doživljavam kao patriotski čin, odnosno akt javne odgovornosti”, naveo je predsjednik DF-a. “Povodom nastalih dugova u KAPu koje niko ne uspijeva ni da sabere, a koji se drsko i sistematski prelivaju na teret građana treba privo-

diti druge, a ne one koji se stvarno i javno bore protiv korupcije i kriminala”, kaže se u saopštenju Miodraga Lekića. Liberalna partija je saopštila da “oštro protestuje zbog privođenja čelnika MANS-a Vanje Ćalović, Vuka Maraša i njihovih aktivista zbog performansa koji su organizovali ispred Skupštine Crne Gore zbog povećanja poreza na dodatu vrijednost.” “Zaprepašćuje nas nedostatak senzibiliteta prema predstavnicima MANS-a koji su brojnim performansima, ali i ostalim djelovanjem u posljednjih nekoliko godina umnogome doprinijeli početku de-

Maraš i Ćalović prilikom jučerašnjeg hapšenja mokratizacije crnogorskog društva. ove NVO organizacije predstavlja Neshvatljiv nam je razlog njihovog grub udar na slobodu izražavanja, privođenja s obzirom da Ustav Crne saopštio je poslanik Pozitivne SrGore u članu 47, koji se tiče slobode đan Perić. izražavanja garantuje pravo na slo“Ako su oni privedeni zbog “unibodu izražavanja govorom, pisanom štavanja državne imovine” postavlja riječju, slikom ili na drugi način”, ka- se pitanje da li je iko priveden zbog že se u saopštenju LP koje potpisuje uništavanja “Dakića”, Titeksa, BoksiAndrija Popović. Ova stranka nata, Željezare, KAP-a? Da li je iko priglašava da “zahtijeva da se identifi- vođen zbog nezakonitih garancija? kuju stvarni naredbodavci ovog bru- Postavlja se pitanje dokle se može talnog čina, koji pokazuje da je naša ići u uskraćivanju sloboda, te da li država još zarobljena, bez obzira na će poslanici biti sankcionisani zbog sve izrečene bezbrojne “frazetine” o svog govora u parlamentu, jer je to ljudskim pravima, vladavini zako- od danas još jedini način izražavana, slobodnom i otvorenom društvu”. nja koji nije kažnjiv. Ovako bahato Privođenje izvršne direktorice i osiono ponašanje mora stati”, kaMANS-a Vanje Ćalović i aktivista zao je Perić. J.Đ.

GRAĐANSKI PROTEST

Traže bojkot parlamenta Građanski protest Fesjbuk grupe “Vidimo se na ulici” održan je juče u Podgorici. Protest je počeo okupljanjem građana na Trgu, a nastavio se kada je tridesetak okupljenih krenulo ka zgradi stare Vlade gdje je upriličen koktel povodom 22 godine postojanja DPS. Jedna od organizatora protesta Tamara Milošević kazala je da je su sami građani organizatori ovog protesta. “Nema bine, nema govornika, svi smo tu zajedno da nešto promijenimo”, rekla je Milošević. Ona je istakla da građani nisu dužni da trpe posjledice poslovanja KAP-a, što je jedan od razlo-

GODIŠNJICA DPS-A

Đukanović: Imamo šta da ponudimo Crnoj Gori Sinoć je u zgradi stare Vlade održan koktel povodom proslave 22 godine postojanja Demokratske partije socijaliste. Koktelu je prisustovao veliki broj zvanica, članovi DPS, ministri crnogorske vlade, ambasadori Kine i Turske, a među zvanicama je bio i šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič. Predsjednik DPS Milo Đukanović pozdravio je sve prisutne, rekavši da je ponosan na ono što je Demokratska partija socijalista postigla za 22 godine svog postojanja. Pokazali smo snagu na parlamentarnim izborima, na lokalnim izborima u više opština, a onda je presudan pečat dala pobjeda Filipa Vujanovića na predsjedničkim izborima, istakao je Đukanović. On je kazao da je DPS u prethodnom periodu ostvario značajne razultate kada je u pitanju ekonomski i politički razvoj crnogorskog društva na šta je takođe veoma ponosan. Đukanović je kao cilj DPS naveo i to da želi da Crnu Goru vrati na pretkrizne staze. “Za sada se demokratski razvijamo i ostvarujemo iskorake na putu ka evropskim i evroatlantskim integracijama”, poručio je Đukanović.

On je istakao da je DPS spreman da uvaži sve kritike koje dolazi kako iz zemlje tako i sa evropskih adresa, i da je to ono što će ih navesti da budu jači i istrajniji u svojim planovima. “Primamo kritike svih, ali to nas podstiče da budemo još bolji i da trajemo”. Naša država je kao kuća gdje je dobrodošlo svačije mišljenje. Mi ćemo ga rado uvažiti”, kazao je premijer. Kao najvažnije, on je istakao činjenicu da je i pored bogate političke scene, na kojoj je veliki broj partija, DPS i dalje dominantan. “Uprkos svim dešavanjima na političkoj sceni uspjeli smo da sačuvamo našu dominantnost zbog čega sam jako pono-

san”, poručio je Đukanović, dodajući da će tako će biti i dalje jer DPS ima šta da ponudi Crnoj Gori.

Članovi grupe ª Protestiº ometali koktel DPS-a Oko 30 članova Fejsbuk grupe “Protesti”, nezadovoljni trenutnom političkom i ekonomskom situacijom, skandiranjem su večeras oko 19 sati ometali koktel DPS-a. Okupljeni su se sa Trga Republike pre-

selili ispred zgrade Vlade gdje je upriličen koktel. Okupljeni građani su skandirali: “Milo, lopove”. Nakon kratkog zadržavanja na ulici ispred prostorija DPS-a, okupljeni su se razišli.

ga protesta kao i odluka Vlade da poveća PDV sa 17 na 19 odsto. “Želimo da ohrabrimo građane da dignu glas protiv ovakvih odluka i prestanu da trpe ono što nam država nameće”, kazala je Milošević. Ona se osvrnula i na primjer aktivista MANS-a koji su juče uhapšeni jer su iskazali svoje nezadovoljstvo, ocjenjujući taj čin kao sramotan. Okupljeni građani imali su više zahtjeva. Oni su, između ostalog, tražili da opozicija izađe iz Skupštine, bojkotuje sve dosadašnje izbore, kao i da se zabrani rad svim ratno-profiterskim strankama. Takođe, insisitirali su i na pr-

vim slobodnim izborima u istoriji zemlje i formiranje prelazne Vlade za formiranje izbora. Organizatori protesta poručili su danas da će ovi protesti biti nastavljeni i narednih dana i da će od broja okupljenih građana zavisiti njihiva dalja aktivnost. Jedna od učesnica protesta Tanja Stanojević rekla je da očekuje da će se nakon ovog protesta narod osvijestiti, izaći iz svojih čaura i dići glas protiv režima. Ona je sa svojim istomišljenicima poručila da je narod razočaran, ali da u Crnoj Gori ljudima fali hrabrosti kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo. J.Đ.

REAGOVANJE MIRKA STANIĆA

Pozitivna je i za osnivače ª mrtvorođenčeº Partija koju su i osnivači nazvali “mrtvorođenčetom” danas brine o biračima Socijaldemokratske partije, a ne zašto gubi povjerenje onih koji su je prvi, i najvjerovatnije, jedini put glasali, saopštio je šef Medijskog pula SDP Mirko Stanić, odgovarajući na prozivku poslanika Pozitivne Crne Gore Dritana Abazovića. Naime, Abazović je kazao Dnevnim novinama da je glasanjem da se porez na dodatu vrijednost poveća sa 17 na 19 odsto Socijaldemokratska partija pokazala svoje pravo lice. “Prevarena Crna Gora poslije nikšićkih obmana nije nikakva mjera osim mjere za sezonsku političku pojavu. Koliko je uspješna govori i to da je se odrekao Savjet partije zbog lažnih obećanja i nevjere. Nije ni čudo kad je većinom skrpljena od prebjega iz drugih partija”, ocijenio je Stanić. Prema njegovim riječima, utopljenici sa Krupca, smatraju da će sebi dići značaj ako se očešu o jedinu partiju koja je preko dvije decenije za nezavisnu i evroatlantsku

Crnu Goru, na pravoj strani istorije. “No vi nastavite da mijenjate poslanike kao u hokeju na ledu, gdje i poslaniku Abazoviću prijeti zamjena, jer će teško moći izlicitirati mjesto poslanika. Da rezimiramo, dok se na vašem privremenom objektu lome zidovi i urušava krov, vi gledate da li je na našoj tvrđavi boja svježa”, zaključio je Stanić. Portparol Pozitivne Crne Gore Nataša Gojković, reagujući na izjavu šefa medijskog tima SDP-a, saopštila je da je “umjesto pismenog sastava na slobodnu temu, Stanić trebalo da objasni građanima Crne Gore, zašto je SDP podržao povećanje PDV-a, iako je samo par dana unazad njegov poslanik objasnio da novac od tog povećanja ide za plaćanje duga koje je napravio vlasnik KAP-a”. U Pozitivnoj ističu da je “zanimljivo čuti objašnjenje zašto jedna socijaldemokratska partija podržava odluku kojom se plaćaju dugovi enormno bogatom inostranom strateškom partneru, a ceh svega toga plaćaju svi građani Crne Gore”. J.Đ.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

SJEDNICA ANKETNOG ODBORA

Lukšić: Nije bilo zloupotrebe Adel Omeragić

nketni odbor saslušao je juče potpredsjednika Vlade Igora Lukšića i ministra za ljudska i manjinska prava Suada Numanovića, zbog navoda iz afere Snimak da su pred parlamentarne izbore zapošljavali ljude po partijskoj pripadnosti. Lukšić i Numanović odbacili su takve navode, napominjući da je sve rađeno po zakonu.

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić kazao je da dok je bio predsjednik Vlade nikad nijesu bili sprovođeni mehanizmi diskriminacije niti je bilo predrasuda kada je u pitanju zapošljavanje. Lukšić je, na jučerašnjem saslušanju pred Anketnim odborom za prikupljanje informacija i činjenica o aferi “Snimak”, istakao da je Vlada na čijem je čelu bio dokazala da je vodila nepristrasnu politiku zapošljavanja. “Nikad ne bih u svom djelovanju odobrio primjenu diskriminacije i zloupotrebu javnih sredstava za sticanje bilo kakve političko-partijske koristi. Mislim da to nije dobro. Najbolji primjer je zapošljavanje pripravnika po programu Vlade. Ali i sve ekonomske politike koje smo vodili imale su prioritet da stabilizuju ekonomsku situaciju”, rekao je Lukšić odgovarajući na pitanje Koče Pavlovića, predsjednika odbora iz redova Demokratskog fronta. Pavlović je, nakon što je potpredsjednik Vlade odgovorio na njegovo pitanje, konstatovao da nije zadovljan odgovorom, ističući da je “jasno pitao da mu Lukšić objasni na koga se mislilo na sjednicama DPS kad se govorilo o njihovim i našim”.

● Povećano davanje socijalne Pomoći

Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore je pitala Lukšića da li je kao premijer znao da je u vrijeme pred izbore poraslo davanje za socijalnu pomoć. “Vođenje socijalne politike je stvar resornog ministarstva”, kazao je kratko Lukšić i istakao da je njegova partija rezultatima na integracionom planu ali i u suočavanju sa ekonomskom krizom “ostvarila rezultat koji joj je omogućio da i dalje upravlja procesima u ovoj državi”. Odgovarajući na pitanje člana odbora iz DF Vladislava Bojovića o tome da li se može govoriti o pojedinačnoj političkoj odgovornosti aktera afere, Lukšić je rekao da ono što je pojedinačni istup ne znači da je to politika Vlade i partije i da je to, kako je dodao, ključna stvar koju na ovom odboru treba razgraničiti. “Mogu da razumijem da se u svijetlu predsjedničke kampanje ovo koristilo za povećanje rejtinga opozicionog kandidata na izborima. Ako je bilo zloupotrebe, to treba sankcionisati, ali ne treba osuđivati ljude na osnovu jednog izrečenog stava”, kazao je Lukšić. Obraćajući se predsjedniku odbora Koči Pavloviću, Lukšić je rekao:

“Imao sam prilike da u istim ovim novinama u kojima je objavljena ova afera vidim predsjednika vaše partije koji iznosi stavove koji su problematični i upućni su meni. To je političko djelovanje”.

Lukšić odgovarao više od tri sata

● Ponosan na rad vlade Poslanik SNP Aleksandar Damjanović pitao je Lukšića da li je uzrok što više nije na čelu Vlade to što je pokušao da se odupre pritiscima da se javna sredstva upotrebljavaju u partijske svrhe, na šta mu je Lukšić odgovorio da je ponosan na učinke svoje Vlade, ali da je “praksa da predsjednik najjače stranke koja je pobijedila na izborima bude i na čelu Vlade”. “Sadašnja struktura Vlade je logika koja se primjenjuje u svim demokratskim zemljama”, rekao je Lukšić. Nakon što su saslušali Lukšića, pred članovima Odbora pojavio se i ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović. Najviše pitanja članovi Odbora Numanoviću su upitili vezano za davanje jednokratnih novčanih sredstava u periodu pred parlamentarne izbore. U opoziciji su mišljenja da su davanja u ove svrhe u septembru i oktobru bila veća po nekoliko puta u odnosu na ostale mjesece u godini. Ministar Numanović ipak je ustvrdio da ti podaci ne stoje i da je sve bilo u skladu sa zakonom. Anketni Odbor rad nastavlja u ponedjeljak za kada je planirano saslušanje gradonačelnika Mojkovca Dejana Medojevića i funkcionera DPS iz Herceg Novog Zorana Bošnjaka. Odbor će u utorak nastaviti prekinutu treću sjednicu na kojoj će se nastaviti saslušanje Daliborke Pejović.

Stanišić-Pavlović, 3.dio I jučerašnju sjednicu obilježilo je prepucavanje predsjednika Odbora Koče Pavlovića i Obrada Miša Stanišića iz DPS-a. Nakon što su na svakoj od prethodnih sjednica Stanišić i Pavlović imali verbalne sukobe, ni jučerašnja nije bila izuzetak. Nakon što je Pavlović kazao da nije interes polemisati sa Evrop-

skom unijom, Stanišić mu je odgovorio da mu se ne pripisuje ono što nije rekao, i zamolio Pavlovića da se ne bavi manipulacijama. “To vam sada ponavljam, neka vam je prvi i poslednji put, a nije vam prvi, ali nemojte da vam bude poslednji”, kazao je Stanišić, na šta je Pavlović odgovorio “samo bez nervoze”.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

Zamrzli štrajk

PRVA BANKA - DI AIR

Nadomak mirnog sporazuma o dugu Posljednje odlaganje predugog spora koji će najvjerovatnije biti riješen mirno Ročište za spor po osnovu duga u iznosu od oko 1,7 miliona eura koji Prva banka potražuje od podgoričke kompanije Di Air još jednom je i posljednji put odloženo za 26. jun. Sudija Milica Popović pravnim zastupnicima ponovo je dozvolila odlaganje jer su, kako su kazali, u toku završni pregovori u pravcu mirnog rješavanja spora. Predmet spora je dug koji Prva potražuje na osnovu kredita koji je ranije podigla kompanija Di Air za kupovinu vazduhoplova u iznosu od oko 6,7 miliona eura, a nije vratila. U međuvremenu, kompanija Seven aviati-

on preuzela je i vratila dio duga od Di Aira u iznosu od pet miliona eura, na taj način ostalo je spornih nevraćenih oko 1,7 miliona eura. Prema važećem nalazu vještaka, i taj sporni dug trebalo bi da vrati Seven aviation. Di Air je kompanija iz Podgorice koja se bavi pružanjem usluga avio-prevoza. Vlasnik kompanije Di Air Dragan Ivančević kazao je da je samo formalno vezan za tužbu, te da u cijeloj situaciji nema veze sa pomenutim sporom, već da to treba da riješe druge dvije kompanije, kao i da se nada da će sporu konačno doći kraj. I.B.

KAP - EPCG

Čeka se presuda Glavna rasprava u okviru spora koji se vodi u Privrednom sudu po tužbi podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP) protiv Elektroprivrede (EPCG) kojom se traži poništenje rješenja o plaćanju kamate u iznosu oko 658.000 američkih dolara, završena, a presuda će biti donijeta u zakonskom roku. Kombinat aluminijuma tužio je Elektroprivredu jer nijesu željeli, kako tvrede dva puta da

plaćaju 659.000 dolara, zatezne kamate koji se odnosi na obračunate kamate po stopi od šest odsto za dug za struju od 1998. do 2000. godine. KAP je tužbom tražio da se poništi rješenje o izvršenju od 8. oktobra prošle godine, kojim je ovom preduzeću naloženo da to plati. To rješenje potvrdilo je vijeće sudija Privrednog suda 29. novembra prošle godine. I.B.

Sindikata Prerade aluminijuma odlučio je juče da štrajk koji su najavili za ponedjeljak zamrznu do 19. jula. Kako je Dnevnim novinama kazao predsjednik sindikata Borislav Mašković, na ovaj korak su se odlučili nakon razgovara sa stečajnim upravnikom. “Kombinat aluminijuma je trenutno u veoma teškoj situaciji, tako da bismo našim štrajkom samo pogoršali sutuaciju, a to ne želimo”, objasnio je Mašković. Zaposlene u pogonu Prerada nedavno su predali zahtjev menadžmentu KAP-a, predstavniku Vlade u Bordu direktora Nebojši Dožiću i stečajnom upravniku Veselinu Perišiću za isplatu više od 700.000 eura koje im se duguju. Oni su tada najavili da će na odgovor čekati do petka, a ako izostane, u ponedjeljak će stupiti u štrajk. I.C.

Evropska unija podržava DRI Evropska unija podržava Državnu revizorsku instituciju u vezi sa značajem daljeg procesuiranja izmjena i dopuna zakona o toj instituciji, sa ciljem obezbjeđivanja njene pune finansijske nezavisnosti. Na sastanku šefa Delegacije EU u Crnoj Gori, ambasadora Mitje Drobniča sa predstavnicima DRI ponovljen je značaj te institucije u procesu evropskih integracija, kao i značaj njene uloge u sistemu javnih finansija. “Tokom sastanka s članom Senata, Branislavom Radulovićem, razgovaralo se o ključnim pitanjima za pregovaračko poglavlje Finansijska kontrola, koja se tiču obezbjeđenja funkcionalnog imuniteta predsjednika i članova Senata DRI u Ustavu Crne Gore kao i osiguranja finansijske nezavisnosti te institucije u Zakonu o DRI u skladu s važećim međunarodnim revizorskim standardima”, saopšteno je iz Državne revizorske institucije. .

KAP

Vučkovića Odbor saslušava 3. jula Članovi Odbora za ekonomiju žele da znaju šta je tužilaštvo preuzelo u vezi sa krađom struje Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio je da kontolno saslušanje vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca (VDT), Veselina Vučkovića, bude održano 3. jula u vezi sa teškom situacijom u podgoričkom Kombinatu aluminijuma, odnosno sa problemom sa funkcionisanjem energetskog sistema Crne Gore, prouzrokovanih neovlašćenim snabdijevanjem KAP-a iz evropske interkonekcije. Inicijativu je ranije u ime Odbora podnio njen predsjednik Aleksandar Damjanović, a članovima Odbora ostavljen rok da dostave sugestije na taj predlog. Vučkovič treba da odgovo-

ri članovima Odbora u vezi preduzetih radnji i postupaka u cilju gonjenja počinilaca krivičnih djela i zaštite interesa države Crne Gore. Odbor za ekonomiju finansije i bužet dao je zeleno svijetlo Predlodu zakona o elektronskim komunikcijama. Prema riječima pomoćnika ministra za informaciono društvo, Ratke Strugar, zakon tretira tri značajne oblasti među kojima je sve veća zaštita potrošača i njihovih prava, veća zaštita povjerljivosti podataka u elektronskim komunikacijama i bolja regulacija uz jačanje nadležnosti i kapaciteta regulatora. I.C.

VEKTRA MONTENEGRO - OTP FAKTORING CKB

RUDARI IZAŠLI IZ JAME

Dobro da imamo i za brašno Prigovorili na rad

stečajnog upravnika Narednom ročištu prisustvovaće samo predstavnici OTP faktoringa, CKB i stečajni upravnik, dok će na ispitnom biti ostali

Šest rudara beranskog Rudnika mrkog uglja juče su nakon 17 dana provedenih u jami, konačno izašli, nakon što im je poslodavac uplatio zaostalih sedam zarada koliko su i tražili. Potpuno iscrpljeni i narušenog zdravlja, izašli su uz pomoć kolega. Kazali su da im je drago im je što su, iako na ovaj mučan i težak način, uspjeli da izvojevaju pobjedu u ostvarivanju cilja koji su sebi postavili silaskom u jamu, a to je da im se isplati zarađeni novac.

“Srećni smo što smo uspjeli dobiti zarađeni, ponavljam zarađeni novac, nakon 17 dana boravka na dubini od preko 220 metara pod zemljom. Naš kolega Ljubo Gledović se spustio u jamu i rekao nam da su pare uplaćene za sve radnike, ne samo za nas šest, što nam je i bio cilj i da možemo da izađemo iz jame. Srećni smo što imamo sa čim izaći pred naše porodice i našu djecu, i što im imamo sa čim kupiti brašna da nam nijesu gladne”, kazao je je-

dan od šest rudara koji su bili u jami, Dejan Đukić. S obzirom da je novac uplaćen, prema riječima predsjednika Sindikata Ljubo Gledović, ostaje da vide kako da se poveže radni staž od godinu i osam mjeseci, kao i to da vide kakva će biti dalja sudbina Rudnika. Iz Ministarstva ekonomije su saopštili da je Rudnik nerentabilna, i da treba uvesti stečaj, kao i to da za posljednjih 12 godina nijedna tona rude nije iskopana. M.T.

Ročište za ispitivanje potraživanja kompanije Vektra Montenegro, biznismena Dragana Brkovića, odloženo je za 28. jun, zbog prigovora pravnih zastupnika OTP faktoringa i Crnogorske komercijalne banke (CKB) na rad stečajnog upravnika, Zdravka Cicmila. Sudija podgoričkog Privrednog suda Miodrag Anđelić objasnio je da će tom ročištu, pored njega, prisustvovati samo predstavnici OTP faktoringa, CKB i stečajni upravnik, dok će ispitno, na kojem se očekuje učešće ostalih povjerilaca, biti zakazano naknadno. Prethodno je advokat Vektre Montenegro Ranko Grbavac osporio cjelokupna potraživanja kćerki kompanija, odnosno Vektra Boke, Vektra vode, Vektra aviejšna,mVektra investmentsa, Horajzon lodžistiksa, Anoteka, kao i Maxima projekta, koja je

Cicmil priznao i predložio da ih Sud uputi na parnicu. To je prouzrokovalo određenu pravnu dilemu, zbog čega Anđelić smatra da je, s obzirom na to da je Grbavac osporio potraživanja kćerki kompanija, bespredmetno odlagati ročište zbog prigovora jednog od povjerilaca. Anđelić je, ipak, odlučio da na prigovor pravnog zastupnika OTP faktoringa odloži ročište. Privredni sud u Podgorici je 20. decembra prošle godine uveo stečaj u kompaniju Vektra Montenegro, na predlog CKB-a, odnosno kompanije OTP faktoring. Kompanija OTP faktoring, koja se bavi otkupom potraživanja i loših kredita kod CKB, podnijela je krajem novembra 2011. godine Privrednom sudu zahtjev za uvođenje stečaja u više preduzeća u vlasništvu Brkovića, zbog duga od skoro 100 miliona eura.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

KOLIKO NAS KOŠTA OBROK?

Debeli novčanik za mršavi ručak

DORUČAK:

6 EURO

RUČAK:

8 EURO

VEČERA:

5 EURO

+ UŽINA

1 EURO

UKUPNO

20 EURA

Dnevne novine izračunale da prosječni dnevni jelovnik Crnogorce košta najmanje 20 eura Ivana Boljević

ožda je period ljeta “lakši” za porodični budžet , jer se zbog nižih cijena sezonskog povrća, koliko-toliko jeftinije može napraviti ručak. Ali kako god da racionališete i štedite, potrošićete skoro čitavu potrošačku korpu. Dnevne novine su izračunale da prosječna četvoročlana crnogorska porodica, bez imalo luksuziranja, “mora” potrošiti bar 20 eura dnevno, odnosno mnogo više nego nego što potrošačka korpa predviđa da jedemo.

Prosječna četvoročlana crnogorska porodica dnevno “pojede” minimum 20 eura, dok ukupna mjesečna potrošačka korpa predviđa sveukupni trošak u koji je uračunat čak i trošak za režije, oko 30 eura dnevno u šta spadaju i sredstva za higijenu, pa čak i mjesečni računi. Mi smo za računicu uzeli četvoročlanu porodicu. Ako za doručak recimo potrošite osam jaja, dva parčeta sira i hljeba, četiri viršle i popijete po čašu jogurta, potrošićete oko šest eura. Pod pretpostavkom da za ručak pripremite supu iz kesice, piletinu i pečeni krompir uz salatu i po parče sira i hljeba, opet ćete potrošiti oko osam eura. Podrazumijevajući da kao užinu uzimate najjeftinije voće, npr. banane, morate potroši-

ti dodatni euro. Cijena večere za četvoročlanu porodicu takođe se kreće u sličnom iznosu. Ako u jelovniku za večeru planirate oko 200 grama čajne kobasice uz parče sira, hljeba i čašu soka, potrošićete oko pet eura. Sve kad se sabere, crnogorskoj četvoročlanoj porodici na hranu pođe bar 600 eura mjesečno. Statističari, međutim, tvrde da je za te troškove dovoljno oko 260,8 eura. Iz računice koju su Dnevne novine izvele, a koja pritom ne podrazumijeva nikakav luksuzni obrok, da se zaključiti da sa prosječnom zaradom i minimalnom potrošačkom korpom, nije moguće preživjeti mjesec. Uzdajući se u tradicionalnu crnogorsku snalažljivost, koja podrazumijeva i reciklažu hrane, poput popare za doručak ili prže-

Statistički osvrt

Vrijednost ukupne minimalne potrošačke korpe kao suma izdataka za hranu i ostalih tekućih izdataka koja uključuje kupljene proizvode, sopstvenu proizvodnju i poklone, izračunata je za prosječno crnogorsko domaćinstvo koje čine četiri člana od kojih je dvoje odraslih i dvoje djece. Vrijednost minimalne potrošačke korpe u maju je procijenjena na iznos od 807,8 od čega se na hranu i bezalkoholna pića odnosi 264,7 eura, na neprehrambene proizvode i usluge 349,1 eura i vrijednost imputirane rente 194,0 eura mjesečno. nica za večeru, može se reći da imamo izgleda. Takođe, računajući i na još neizumrlu praksu kupovine hrane “na recku”, možda i možemo nagurati korpu do nivoa preživljavanja. Ljetnji period, međutim, kudikamo je lakši od onog zimskog, jer građani nemaju velike troškove za grijanje, odjeću, obuću, školski pribor, dok su cijene sezonskog voća i povrća niže. Sa prvim jesenjim danima zato, sve

Britanska korpa sadrži i tablet računare Inflacija se svakog mjeseca mjeri pomoću fiktivne “potrošačke korpe”, koja je ispunjena uobičajenom robom i uslugama koje kupuje prosječan kupac. Britanski zavod za statistiku, koji prati cijene oko 700 vrsta robe i usluga, mijenja listu jednom godišpobrojane obaveze znatno su izraženije. Iako se kod obračuna prosječne potrošnje, navodno vodilo računa i o kulturnom razvoju čovjeka kao društvenog bića, teško da prosječan Crnogorac može sebi priuštiti da prijatelje pozove na večeru, čak i u svojoj kući, kao i da slijedi neki od starih crno-

nje kako bi ukazao na promjene ukusa i trendova. Kao i u mnogim prethodnim godinama, tehnološka otkrića utiču na izmjene u korpi, pa su u 2012. tablet računari, poput “ajpeda” i “galaksi taba”, prvi put uključeni u potrošačku korpu. gorskih običaja i napravi, na primjer bogatu slavsku trpezu. Kultura koja je uvrštena u potrošačku korpu svakako ne može potrazumijevati porodični izlet ili možda izlazak na predstavu ili na film, jer za nešto tako u startu morate izdvojiti 20 eura, što opet prekoračuje iznos potrošačke korpe.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

ssCG

Najavljuju štrajk Zaposleni u Stručnoj službi Saveza sindikata (SSCG) najavili su da će iduće sedmice stupiti u štrajk glađu zbog toga što je njihovom kolegi Ratomiru Stamatoviću uručen otkaz. “Štrajkovaćemo dok se ne opozove odluka o otkazu Stamatoviću”, poručili su iz Stručne službe. Podsjetimo, radniku Stručne službe Saveza sindikata prije nekoliko dana uručen je otkaz od strane pretpostavljenih. Stamatović je najavio da će podnijeti tužbu protiv generalnog sekretara SSCG Zorana Masoničića zbog, kako je

ustvrdio, mobinga i otkaza koji mu je uručen. Stamatović čeka operaciju srca i ugradnju bajpasa, jer mu je, ocjenjuje, nakon rasprave sa Masoničićem 21. marta pozlilo, zbog čega se nekoliko dana liječio na Odjeljenju kardiologije Kliničkog centra Crne Gore. Stamatović je, inače, u SSCG radio kao kurir. Predsjednica Sindikata stručne službe SSCG Senka Rastoder u nekoliko navrata ponovila je da je jedini Stamatovićev “grijeh” to što je komunicirao sa njom i kolegom Vukadinom Ćupićem. M.M.K.

EkoNomski fAkUltEt

Studenti pomažu inspektorima Ekonomski fakultet organizovaće za 30 najboljih studenata mogućnost stažiranja tokom ljetnje sezone u službi Poreske uprave. Iz ove univerzitetske jedinice saopšteno je da Poreska uprava u vrijeme ljetnje turističke sezone u primorskim opštinama angažuje poreske inspektore u cilju kontrole i otklanjanja nepravilnosti u svim segmentima pružanja turističkih usluga. “Studenti Ekonomskog fakulteta će biti angažovani u primorskim opštinama kao pomoć poreskim inspektorima u utvrđivanju nepravilnosti u radu poreskih obveznika, suzbijanju sive ekonomije, a posebno prilikom iskazivanja prometa preko poreskih registar kasa, izdavanja i uručivanja fiskalnih računa, kontrole prometa akciznih proizvoda i snimanja prometa ugostiteljskih objekata. Stručna praksa će studentima značajno pomoći u savlađivanju gradiva iz oblasti javnih finansija tokom nastavka školovanja, a za one studente koji su na završnim godinama studija, znatno doprinijeti njihovoj konkurentnosti na tržištu rada, kao i lakšem uklapanju u novo radno okruženje”, piše u saopštenju fakulteta. Ekonomski fakultet u ovoj godini će, kako poručuju, upisati manje

studenata nego prethodnih godina. “Ovaj umanjeni broj mjesta za brucoše na čitavom Univerzitetu Crne Gore je posljedica usklađivanja potreba tržišta rada i ponuđene radne snage, na osnovu podataka i projekcija koje je fakultetima dostavio Zavod za zapošljavanje”, navodi se u saopštenju. M.M.K.

DANU

Naši ª trinaestojulciº će vratiti nagrade Skupštini

Dio javnosti u Crnoj Gori oštro negodovao zbog ovogodišnjih dobitnika Objavljivanje imena izabranih dobitnika najvišeg državnog priznanja Trinaestojulske nagrade, izazvala je negativne reakcije dijela javnosti. Najviše državno priznanje ove godine dobili su politikolog Radule Knežević, književnik Ilija Lakušić i književnik i književni kritičar Gojko Čelebić. Odluku je donio žiri u sastavu prof. dr Dragan K. Vukčević (predsjednik) i članovi prof. dr Predrag Ivanović, prof. dr Dragan Koprivica, Andrej Nikolaidis i Milenko Popović. Ovogodišnje dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade dvojici dokazanih upornih protivnika nezavisne države Crne Gore i jednom posve anonimnom zagrebačkom politikologu, nije samo ubjedljiv dokaz grubog anticrnogorskog ponašanja žirija, već i dokaz ozbiljnih slabosti i moralnog rasula vodećih državnih institucija, saopštili su iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU). Iz DANU su kazali da će ovih dana “trinaestojulci” te akademije vratiti svoje diplome Skupštini Crne Gore. Takođe, tvrde da je činjenica da se naјviša državna nagrada dodjeljuje “dvојiсi рisaса koji su dali toliko dоkaza da nе рriznaјu crnogorsku knјižеvnоst, naciјu, jezik i kulturu”. “Čelebić i Lakušić nijesu dobili Тrinaеstојulsku nagradu za književno djelo već za dјеla, odnosno nеdјеla što su dесеniјama radili protiv Državе Crne Gore! Zar se zaboravilo da je Gojko Čelebić kao ministar kulture u Vladi Crne Gore, na tražеnје tadašnje predsjednice Dramskih umјеtnika Crne Gore naрisaо рismo hrvatskim dramskim umјеtnicima i nazvaо ih ‘bečkim kоnјušarima’”, navodi se u saopštenju.

Romi i EGipćANi

Preko trnja do obrazovanja Diskriminacija prema romskoj i egipćanskoj populaciji jedna je od glavnih prepreka za njihovo puno uključivanje u sistem obrazovanja, ocijenio je ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović. On je na prezentaciji UNICEF-ove Studije o preprekama u obrazovanju u Crnoj Gori za djecu romske i egipćanske nacionalnosti kazao da su postignuti određeni rezultati u primjeni strategije za poboljšanje položaja Roma i Egipćana, ali da su pomaci u toj oblasti još nedovoljni. “Prema podacima Ministarstva prosvjete za školsku 2012/13. godinu, u osnovne škole je upisano 1.853 učenika te populacije. Nekoliko godina unazad bilo ih je samo nekoliko desetina”, naveo je Numanović.

Prema njegovim riječima, u istom periodu upisano je 75 srednjoškolaca, a na fakultetima u Crnoj Gori trenutno studira devet pripadnika romske i egipćanske populacije. Šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru Bendžamin Perks kazao je da su loša obrazovna postignuća romske i egipćanske djece rezultat konstalacije faktora rizika koji su često u interakciji jedan sa drugim. “Ove prepreke uključuju diskriminaciju, siromaštvo, uslove stanovanja, higijenu, kulturne stavove i tradicije, rani brak, dječji rad i druge faktore”, naveo je Perks. Programski direktor Instituta za socijalnu inkluziju Andrija Đukanović smatra da je najveća pre-

Sa prošlogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade

preka za obrazovanje pripadnika romske i egipćanske populacije njihova teška materijalna situacija. Student prve godine Fakulteta političkih nauka Almir Tahiri govorio je o brojnim problemima sa kojima se njegovi sunarodnici suočavaju tokom školovanja, navodeći da je mnogo važno da imaju materijalnu podršku. “Mnoge porodice stipendije imaju kao jedini prihod, i od toga, maltene, žive. Kad ih nema, prinuđeni su da djecu ispišu iz škole i da ih vode sa sobom na rad, najčešće u sakupljanje sekundarnih sirovina”, precizirao je Tahiri. On je poručio svojim sunarodnicima da se obrazuju i da se bore za nešto bolje od onoga što imaju danas. B.B.

Oni su kazali i da nijedan od trojice laureata nijesu ikada, u bilo kojoj situaciji, upotrijebili atribucije “crnogorska književnost”, “crnogorska kultura”, “crnogorska nacija”, osim u negatorskom značenju, i to odavno i uporno. “Kada je, sticajem čudnih partijskih odnosa, gospodin Lakušić imenovan za ministra kulture, predsjednik Vlade mu je dao zadatak da napravi prioritete rada Ministarstva, Lakušić je na prvo mjesto stavio rušenje Mauzoleja. Otuda on uz rame i Amfilohija i Radovana Karadžića”, navodi se između ostalog u saopštenju predsjedništva DANU. Kako su rekli nagrađeni pisci, iako su protivnici svega crnogorskog, nijesu krivi što su dobili najveće priznanje države Crne Gore, već žiri sa predsjedništvom akademika bez ijedne knjige, urednika CID-a koji je objavio za Crnu Goru nekoliko poraznih knjiga iz devetnaestog vijeka, bez kritičkog komentara, a sve sa značajnim dotacijama Države Crne Gore. Na odluku žirija reagovali su i Radoslav Rotković i Mladen Lompar. Oni su reagovali jer smatraju da se nagrađeni svojim radom “bore protiv Crne Gore”, te da je odluka žirija

protivzakonita. Nakon saopštavanja imena dobitnika, odmah se oglasila i Pravedna Crna Gora. U saopštenju te partije navedeno je da dodjela najprestižnije državne nagrade na zakulisan način i bez nedvosmislenih kriterijuma, upućuje na konstataciju da su i ovoga puta trijumfovali privatni odnosi i skrivene političke kalkulacije. Funkcioner DF-a Jovo Pejović ocijenio je da “komentari pojedinih režimskih intelektualaca, novinara i analitičara da je odluka žirija anticrnogorska, ne bi zavređivala posebnu pažnju, da se ne radi o opasnoj ideološko-šovinističkoj matrici”. Pokušaj da od nekog od članova žirija dobijemo izjavu bio je bezuspješan s obzirom na njihov međusobni dogovor da se ovim povodom pojedinačno ne oglašavaju u medijima. Trinaestojulska nagrada dodjeljuje se u čast Dana državnosti Crne Gore građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva u prethodne dvije godine, koja su od izuzetnog značaja za Crnu Goru. Novčani dio godišnje Trinaestojulske nagrade iznosi 11.000 eura. B.B.

Obrazloženje žirija Knjige poezije Ilije Lakušića, za koje je dobio Trinaestojulsku nagradu, znatno su doprinijele raznovrsnosti i bogatstvu crnogorske poezije i poetskog nasljeđa, dok su studije iz književne kritike Gojka Čelebića, pored crnogorskog imale i pečat evrop-

skog duha, ocijenio je žiri za dodjelu tog priznanja. Žiri je, između ostalog ocijenio da je Knežević knjigama Politička kultura i Politička teorija anarhizma daje vlastiti bitan doprinos politikološkoj misli i kulturi Crne Gore.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

MLADEN BURIĆ

Obezbijedite nam još četiri stana Predsjednik sindikata Vojske pisao ministarki odbrane zbog rang liste Milica Krgović

redsjednik sindikata Vojske Crne Gore Mladen Burić uputio je pisani dopis ministarki odbrane Milici Pejanović–Đurišić, od koje je zatražio sastanak na kojem bi se razmotrila problematika vezana za novu rang listu za dodjelu stanova na Starom aerodromu u Podgorici, po kojoj su se četiri vojna lica, koja su ranijom podjelom dobila stan, našla ispod crte.

Pisano obraćanje Burića uslijedilo je nakon što Ministarstvo odbrane nije reagovalo na njihove ranije apele da se nađe način da se porodice koje se nalaze ispod crte ne ostave bez krova nad glavom. Ministarstvo odbrane je 8. maja ove godine objavilo novu rang listu za dodjelu stanova u zgradi koja je useljena još prije 22 mjeseca na Starom aerodromu. Stara rang lista korigovana je i objavljena nova, jer su po tužbama vojnih lica koja nijesu bila zadovoljna raspodjelom stanova 2011. godine donijete pravosnažne sudske presude u njihovu korist. Na novoj rang listi nema imena četiri porodice koje već žive u zgradi i imaju uredna rješenja za stanove. “U pisanom dopisu ministarki predložili smo način rješevanja ovog problema. Predložili smo da se, kako

se porodice ne bi iseljavale, dodatna četiri stana obezbijede preko crnogorskog Fonda za solidarno-stambenu izgradnju, u kojem sa 30 odsto vlasništva participira Vlada. Vjerujemo i nadamo se da će se ovaj problem prevazići na najbolji mogući način”, nada se Burić. On je kazao za Dnevne novine da vjeruje da se porodice koje su se novom podjelom našle ispod crte neće stavljati u nezavidnu poziciju, odnosno iseljavati. “Želim da naglasim da niko od njih još nije dobio rješenje po novom rangiranju, na koje bi oni imali pravo na žalbu. Jedna od porodica koja se našla ispod crte ima bolesnog člana porodice, dijabetičara”, naglasio je on. Burić je dodao da je nova rang lista rađena na osnovu sudskih presuda, a po žalbama nezadovoljnih lica.

Slavili, a sada strahuju “Poništena je prethodna podjela i vršeno je novo bodovanje i lista se razlikuje od prethodne, tako što su četiri lica u opasnoj zoni, odnosno ispod crte. Pokušavali smo da sa Ministarstvom odbrane uspostavimo kompromis da se ta lica ne sele, nego da se pokuša iznaći rješenje da se oni koji su dobili sporove sudskim putem adekvatno obeštete”, ponovio je Burić, dodajući da novonastala situ-

acija nije dobra ni za stanare ni za Ministarstvo koje je dijelilo stanove. On je podsjetio da su za raspodjelu stanova 2011. godine mogli da konkurišu svi pripadnici Vojske Crne Gore, starješine, civilna lica... Prema informacijama Dnevnih novina, nakon raspodjele stanova 2011. godine pripadnicima Vojske, nadležnom sudu podnijeto je oko 20 tužbi nezadovoljnih lica.

Vojna lica su, njih 68, u postupku 2011. godine dobila od Ministarstva odbrane stanove u novoj zgradi na Starom aerodromu i svima su uručena rješenja o zakupu stambenih jedinica na neodređeno vrijeme. Na svečanoj ceremoniji povodom Dana Vojske, 7. oktobra 2011. godine, uz slavljeničku atmosferu, ključeve im je uručio bivši ministar odbrane Boro Vučinić.

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Nasilje se krije u porodici

U istraživanju o lošim iskustvima u djetinjstvu učestvovalo više od 2.000 studenata Najčešća negativna iskustva studenata u djetinjstvu bila su emocionalno i fizičko zlostavljanje i zanemarivanje, pokazalo je istraživanje o toj temi Instituta za javno zdravlje (IJZ). U istraživanju o negativnim iskustvima u djetinjstvu u Crnoj Gori učestvovalo je više od 2.000 studenata. Skoro četvrtina njih bila je izložena fizičkom nasilju, dok je svaki peti ispitanik doživio i fizičko zanemarivanje. U svijetu su, pak, milioni maloljetnika svake godine žrtve i svjedoci nasilja. “Brojna istraživanja pokazuju da porodično nasilje ima razarajuće posljedice po tjelesni, mentalni i socijalni razvoj djeteta i povezano je sa otežanim psihološkim funkcionisanjem, problemima u ponašanju, depresijom i slabijom socijalnom

kompetentnošću. Prema podacima SZO, desetine hiljada smrtnih slučajeva se pripisuju ubistvima među djecom mlađom od 15 godina starosti, a smrtni ishodi predstavljaju tek mali dio problema zlostavljanja djece”, kazao je ministar zdravlja Miodrag Radunović. Nasilje u porodici se često dešava pod maskom disciplinovanja djece, stoga su preventivne mjere, kako je kazao, posebno važne. “Iako bi uloga porodice trebalo da bude zaštitna u procesu rasta i razvoja djeteta, privatnost i autonomija porodice često skrivaju mračne tajne koje ugrožavaju osnovne potrebe i prava djeteta. SZO konstantno skreće pažnju svijetu na presudnu važnost preventivnih politika, koje uključuju sektor javnog zdravstva i hitnu potrebu poboljšanja prikupljanja podataka. Podrška za porodice putem kućnih posjeta i programa obu-

ke za roditelje su preventivne strategije sa najviše dokaza o učinkovitosti”, kazao je Radunović. Žrtva iz djetinjstva nerijetko postaje nasilnik u zrelom dobu, mišljenja je direktorica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru Mina Brajović. “Kada je dijete ‘ranjeno’ emotivno, psihički, doživljeni bol i negativni dugotrajni efekti odjekuju kao eho života ljudi uz koje su podignuti, a onda odrastaju uz rizik da poprime iste karakteristike i matrice ponašanja, doprinoseći da se održi i opstane ciklus zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja”, kazala je Brajović. Direktor IJZ Boban Mugoša rekao je da je nasilje nad djecom jedan od značajnih problema koji se mora riješiti sistematski. Prema riječima Mugoše, crnogorsko društvo je konzervativno, zbog čega su potrebni veliki napori da bi se problem nasilja nad djecom riješio. B.B.

10 Aktuelnosti

Smanjuju plate članovima uprave

dećih lica, s druge strane”, navode iz Montenegro erlajnsa. Dodaju da ovaj iz ovaj akt se neće odnositi na licencirano vazduhoplovno osoblje. “Na sjednici je takođe naložena racionalizacija rashoda koji se odnose na korišćenje službenih vozila, kao i izrada novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u avio-kompaniji, shodno Programu restrukturiranja, koji je usvojila Vlaae Crne Gore”, saopštili su iz Montenegro erlajnsa. I.C.

Jedinstveno, a ne paušalno oporezivanje Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da pripremi predlog za izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. U okviru intenzivnih i kontinuiranih aktivnosti na planu sprečavanja nelegalnog poslovanja, kako je saopšteno, Vlada je usvojila informaciju o politici paušalnog oporezivanja prihoda od samostalne djelatnosti, u kojoj se analizira postojeći regulatorni okvir i uporedna rješenja i daju smjernice za unapređenje postojećeg sistema paušalnog oporezivanja, sa predlogom mjera. “Analizom politike paušalnog

oporezivanja zaključeno je da postoje opravdani razlozi da se pojedine djelatnosti, u zavisnosti od prirode i obima posla, isključe iz sistema paušalnog oporezivanja, odnosno da se oporezuju po stvarno ostvarenom dohotku”, saošteno je juče iz Vladinog biroa za odnose sa javnošću. Oni su Dnevnim novinama objasnili da je saopštenje sa sjednice Vlade poslato juče, jer su “termin, dinamika rada i trajanje sjednice Vlade uslovili da saopštenje nakon sjednice bude” objavljeno u petak, a ne kao što je ranije bila praksa u četvrtak. I.C.

PENZIONERI

Žive život bez života DF: Za dvije godine penzije porasle za 6,97, a potrošačka korpa za 51 euro Potrošačka korpa je u posljednje dvije godine porasla 51 euro, dok je prosječna penzija veća za svega 9,67 eura. Predsjednik stranke penzionera pri Demokratskom frontu Vojo Vuletić Dnevnim novinama je objasnio da je 2010. godine, kada je uvedena mininalna potrošačka korpa, ona iznosila 755 eura, a prosječna penzija 268,51 euro. “Kada se uporedi stanje iz marta ove godine, minimalna potrošačka korpa je 806,20 eura, dok je prosječna penzija 277,27 eura, tako da je minimalna potrošačka korpa porasla 51 euro, a prosječna penzija svega, 9,67 eura”, izračunao je Vuletić. Povećanjem PDV-a sa 17 na 19 odsto, zadržavanjem zamrzavanje penzija, prema riječima Vuletića, Vlada tjera najveći broj penzionera na život bez života, tj. na prisilno umiranje. “Zato bi bilo realno da uvođenjem PDV-a Vlada predloži Skupštini zakon o ukidanju o zamrzavanju penzija, posebno ako se zna da od ukupnog broja minimalne potrošačke korpe, koja iznosi 807 eura, 260 eura ide na hranu i bezalkoholna pića i da je visina penzije za više od 50 odsto penzionre ispod 280 eura. Ovi podaci najbolje govore u kakvom su ekonomsko-socijelnom stanju nalazi ogroman broj penzionera”, kazao je Vuletić. Problem je i to što je Fond PIO dugogodišnjom lošom ekonskom politikom doveden u stanje socijalne pomoći. Prvi razlog je, prema riječima Vuletića, to što veliki broj poslodavaca duguje znatna sredstva Fondu po osnovu doprinosa, tako da zbog ne-

Foto: Mirko Savović

MONTENEGRO ERLAJNS

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

Vojo Vuletić redovne uplate doprinosa i drugih izvora prihoda Fond PIO sve više zavisi od donacija iz budžeta. “Donacija budžeti je za 2010. godinu iznosila 29,97 odsto, u 2011. godini 40 odsto, a u 2012, godini 42,81 odsto, što govori da veliki broj poslodacaca duguje Fondu višemilionska sredstva, a taj podatak, koji poslodavci i koliko sredstava duguju Fondu PIO, Vlada, iz nekog razloga krije od javnosti, a penzije su bez valjanih razloga zamrznute”, istakao je Vuletić. Drugi razlog je to što Fond PIO ne može da servirisira sve veći rast penzionera u odnosu na broj zaposlenih. Broj zaposlenih u 2009. godini bio je 169.859 a broj penzionera 97.080 što je bio indeks 1,75 odnosno na jednog penzionera bilo je 1,75

zaposlenih. Taj broj je u 2012. godine bitno pogoršan jer, prema riječima Vuletića, broj penzionera povećan za 10.481, dok je broj radnika smanjen za 2.121. “Prema najnovijim podacima broj zaposlenih je 167.738, a broj penzionera 107.406, tako je indeks odnosa pao na 1,56. To su dva osnovna razloga koju ugožavaju Fond PIO i što ne postoji mogućnost da se redovno servisira iz svojih sredstava potraživanja penzionera”, zaključio Vuletić. Prosječna podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, prosječna penzija u maju je iznosila 276,69 eura, dok je u Crnoj Gori prema podacima iz marta 107.406 penzionera. I.C.

Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

Zajedno u borbi protiv kriminala INTERVJU: VladImIR BožoVIć

Očekujem da će veliki trud koji kolege iz MUP-a Srbije ulažu u lociranje i hapšenje svih odbjeglih kriminalaca, uključujući i Šarića, uroditi plodom. Kada će se to tačno desiti, u ovom trenutku ne mogu da kažem, jer bi to ugrozilo samu policijsku akciju i sve aktivnosti koje su u toku, kaže Božović

ržavni sekretar u MUP-u Srbije, magistar Vladimir Božović, izjavio je da Srbija podržava inicijativu ministra vanjskih poslova Crne Gore Igora Lukšića, koja predviđa intenzivniju saradnju šest država Balkana.

“Balkanska šestorka može da bude dobra priča i Srbija će to podržati”, rekao je Božović u intervjuu za Vikend novine. On je posebno istakao da će ta saradnja pomoći u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Vladimir Božović kaže da je kao državni sekretar zadužen za međunarodnu saradnju i kontrolu policije. “Činim sve da poboljšam ugled Srbije i imidž srpske policije.” Šta mislite o ideji stvaranja neke vrste zajedničke policije šest balkanskih država koju već, nezvanično, zovu Balpol? “Sigurno da stvaranje takve institucije može doprinijeti jačanju borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Inače, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije nije samo borba protiv ta dva zla, već je i borba za novi sistem vrijednosti, moral i bolji i drugačiji Balkan.”

Imidž srpske policije Kao odgovoran za kontrolu policije, Vladimir Božović želi, kako kaže, da uspostavi međunarodne i evropske standarde u toj oblasti. “Ti standardi predviđaju da u unutrašnjoj kontroli mora raditi jedan odsto od ukupnog broja zaposlenih u MUP-u, a to sada nije slučaj, jer u MUP-u radi oko 46.000 ljudi, a u kontroli je – svega 85, umjesto potrebnih 460”, kaže Božović.

Nedavno je Aleksandar Vučić najavio da će ubrzo doći do hapšenja Darka Šarića. Ima li šta novo kada je taj predmet u pitanju? “To što je gospodin Vučić rekao odražava velike napore i aktivnosti koje MUP Srbije ulaže sa svim svojim partnerima, kako regionalnim, tako i međunarodnim, kako bi taj predmet ubrzo bio riješen. Svakako očekujem da će veliki trud koji kolege iz MUP-a Srbije ulažu u lociranje i hapšenje svih odbjeglih kriminalaca, uključujući i Šarića, uroditi plodom. Kada će se to tačno desiti, u ovom trenutku ne mogu da kažem, jer bi to ugrozilo samu policijsku akciju i sve aktivnosti koje su u toku.” U posljednje vrijeme bilo je aktuelno i ubistvo Luke Bojovića. Neki mediji su spekulisali da je to ubistvo povezano i sa nekim kriminalnim grupama iz Crne Gore. Kakva su Vaša saznanja?

“Naša kriminalistička policija, naravno, kao kičma svake policije, veoma je posvećena rješavanju tog slučaja i traganju za izvršiocima tog teškog ubistva ko-

je se desilo, nažalost, u centru Beograda. Uvjeren sam da će svim napori koje oni preduzimaju i svi podaci do kojih su došli dovesti do izvršilaca i moguće povezanosti sa nekim drugim kriminalnim aktivnostima. Ovo je naravno samo načelan stav jer je akcija naše kriminalističke policije u toku i ne mogu nikakve detalje saopštavati.” Konkretno, da li su pripadnici “zemunskog klana” povodom tog ubistva nedavno boravili u Crnoj Gori, kako je objavljeno u nekim crnogorskim medijima? “Čuo sam izjavu ministra Raška Konjevića, koji je kazao da nijesu boravili. Mi imamo dobru saradnju sa MUP-om Crne Gore, tako da zaista nemam taj podatak.” Srbija je postigla dobre rezultate u borbi protiv korupcije. Da li je to samo početak, kako se najavljuje?

“Vlada Srbije ima smisla samo ako na borbu protiv korupcije bude gledala kao na početak podizanja srpskog društva na novim temeljima i vrijednostima i ako nastavi u tom pravcu. Ne može se odgovoriti izazovima budućnosti ukoliko bilo koji činilac ili koalicioni partner u dovoljnoj mjeri ne podrži antikorupcionu borbu, antikorupcionu svijest, antikorupcionu akciju.” Postoje i oni koji misle da upravo zbog tih aktivnosti vaša vlada neće dugo trajati? “Samo takva vlada može opstati. To je kamen temeljac i to je osnovni činilac opstanka i smisla ove vlade. Ove vlade bez borbe protiv korupcije nema. Jer, ovakva borba protiv korupcije je i borba za nova radna mjesta i nove investicije, poput onih iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. To je ključ.”

12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

PREKRŠAJNO DJELO

Za seks na javnom mjestu i preko 1.000€ U Crnoj Gori seksualne aktivnosti na javnim mjestima prekršajno kažnjive, ali se takvi slučajevi završavaju opomenama, u okruženju kazne rigorozne Marija Palibrk, Filip Jovanović

rema Zakonu o prekršajima Crne Gore i Zakonu o javnom redu i miru, ne postoji član kojima se propisuje da je seks na javnom mjestu kažnjiv, za razliku od susjednih država gdje je za ovu “egzibiciju” propisana novčana kazna ili kazna zatvora u trajanju do trideset dana. Izvori Dnevnih novina iz policije kažu da se seks na javnom mjestu, kao i obnažavanje tijela tretiraju kao prekršajno djelo “drsko ponašanje na javnom mjestu”, za koje je propisana novčana kazna do šestostrukog minimalnog iznosa zarade, odnosno do 1.158 eura.

kažnjivim zakonom, tako i za policajce koji bi “počinioce” hvatali na djelu i sprovodili ih pred nadležne

Seks na javnom mjestu i dalje je u Crnoj Gori tabu tema, kako za one koji bi trebalo da ovo djelo propišu

IDENTIFIKOVAN

Tukao radnice i otimao im pazar Hercegnovska policija rasvijetlila je dva razbojništva počinjena u januaru i februaru ove godine i Osnovnom državnom tužiocu u Herceg Novom podnijela poseban izvještaj, kao dopunu krivičnih prijava prethodno podnijetih protiv nepoznatog počinioca. Sada je osumnjičen B.P. (33) iz Foče, za kojim se traga, jer se vjeruje da se ne nalazi na teritoriji Crne Gore. “Kriminalistička obrada ukazuje na sumnju da je B.P., 30. januara, oko 15.20 časova, počinio razbojništvo u objektu Lutrije Crne Gore - Automat klubu, koji se nalazi u Bijeloj. On je, kako se sumnja, ušao u objekat i unutra sjedio neko vrijeme, čekavši pogodan trenutak za izvršenje krivičnog djela. Kada je radnica A.R. ostala sama, B.P. joj je, sumnja se, prišao i kazao da je u magacinskom prostoru za njega ostavljena kesa, tako da je ona ustala i krenula ka magacinu. Sumnja se da joj je B.P.

tada sa leđa zadao udarac tvrdim predmetom u predjelu potiljačnog dijela glave, od kojeg je ona pala na pod. B.P. je tada, kako se sumnja, prišao do pulta i otuđio pazar u iznosu od 775 eura, nakon čega se udaljio. Oštećena A.R. je u događaju zadobila lakše tjelesne povrede”, saopšteno je iz policije. Takođe, sumnja se da je B.P. 8. februara, oko 15 časova, na sličan način počinio razbojništvo u objektu ćevabdžinice “Libra – Excta” u Bijeloj. “On je, sumnja se, ušao i neko vrijeme boravio u objektu kao mušterija, čekajući da radnica N.V. ostane sama. Kada se to dogodilo, on joj je, kako se sumnja, prišao sa leđa i porpskao joj lice sprejom nepoznate sadržine i zadao joj više udaraca zatvorenom šakom po glavi i licu, nakon čega joj je kazao da legne na pod. Sumnja se da je B.P. potom iz pulta otuđio pazar od 26 eura”, navodi se u saopštenju. J.M.

sudije. No, u Crnoj Gori do sada nije bilo prijava za ovu vrstu prekšaja, već se samo svodilo na “opomenu” policijskih službenika. Kako su za vikend izdanje DN kazali izvori iz policije, do sada se dešavalo da parove zatiču na parkinzima u centru grada, ali i šire. “Policajac u tim slučajevima kucne na prozor automobila para, nakon čega ih zamoli da prekinu sa ‘akcijom’ i da se udalje. Par bi stidljivo otvorio zamagljeni prozor i spuštenog pogleda bi odgovarali na naša pitanja. Do sada niko nije pravio probleme i parovi su odmah napu-

ko nije prijavljivao, a malo njih žalilo se da su vidjeli obnažene muškarce bilo u gradu ili na periferiji. Osim parkinga i parkova u centru grada, najčešća mjesta za ljubavljenje su parknig iza Elektrotehničkog fakulteta, poligon kod Kombinata aluminijuma, šume u prigradskim naseljima Stari aerodrom i Zelenika, kao i brojne poljane i livade van centra grada. Ipak, oni ekstremniji odlučuju se za vidikovce nadomak Podgorice, među kojima je najpopularniji na Gornjim Kokotima, put Cetinja, kao i kod kontrolnog tornja na Dajbabskoj gori.

TRGOVINA LJUDIMA

Nakon oslobađajuće presude proglašeni krivim Ilustracija

Vijeće sudije Višeg suda u Podgorici Vesne Moštrokol, u ponovljenom postupku, proglasilo je krivim šestoro optuženih za trgovinu ljudima, koji su u prethodnom postupku bili oslobođeni krivice, izričiću im zatvorske kazne u trajanju od ukupno 17 godina. Ljan Zerićaj zvani Titi, Igbala Đera, Besim Neziraj-Sunce, Albert Neziraj i Ilinoj Beriša-Buci zbog ovog krivičnog djela osuđeni su na po tri godine zatvora. Zbog pomaganja prilikom trgovine ljudima Jolaj Vlazim osuđen je na dvije godine zatvora. Prema navodima optužnice, optuženi su se trgovinom ljudima bavili od kraja maja do septembra 2010. godine. Zećiraj i Đera su to krivilno djelo vršili u Podgorici, a Neziraji, Ilinor i Jolaj u Nikšiću na način što su zloupotrebljavali oštećenu Lj.S. Iz Herceg Novog u Podgoricu, bez dokumenata nju

je dovela okrivljena Igbala Đera, nakon čega su je tu zadržali zbog vršenja prostitucije. Igbala Đera, pema optužnici, kazala joj da će za pružanje seksualnih usluga lako zaraditi novac na što je oštećena pristala. Đera i Zerićaj su joj svakodnevno dovodili mušterije sa kojim je Lj.S. imala seksualne odnose. Klijenti su za seksualne usluge plaćali po 20 ili 30 eura koje su optuženi zadržavali za sebe davajući oštećenoj smještaj i oskudnu hranu. Po naređenju Zerićaja Lj.S. je seksualne usluge pružala i Besimu i Ablertu Neziraju kao i Ilinoru, nakon čega su je oni, uz obećanje da će joj biti bolje, bez dokumenta prevezli u Nikšić. I tamo je, kako piše u optužnici, pod njihovim nadzorom, svakodnevno sa mušterijama imala seksualne odnose. M.V.P.

PRESUDA

RAZBOJNIŠTVO I KRAĐE

Uhapšena dva Srbijanca Hapšenjem Srbijanca M.Đ. (30) iz Kraljeva, budvanska policija rasvijetlila je razbojništvo koje je počineno u spetembru prošle godine, saopšteno je iz Uprave policije. Kraljevčanin se tereti da je 24. septembra 2011. godine, oko 19 časova naoružan ušao u objekat kladionice “Premier plus”, koja se nalazi u Budvi, i prišao radnici S.R. u momentu kada su u objektu bili sami. Prislonivši joj pištolj u leđa, uz prijetnju da će je ubiti, natjerao je radnicu da

štali parking mjesta”, rekli su izvori. Oni naglašavaju da u većini slučajeva, kada se spomenu prijave, parovi počnu da ih mole da odustanu od toga, objašnjavajući da su ljubavnici, pa da im muž, odnosno supruga ne saznaju za to. “Radi mira u porodici i skandala, ne privodimo ih i ne pišemo prijave, samo ih opomenemo i udaljimo”, dodao je izvor. Prema njegovim riječima, policajci kontrolišu samo uži centar grada i javne ustanove, dok šume i vidikovce ne obilaze, osim u slučaju kada im stigne prijava od građana. Do sada seks na javnom mjestu ni-

mu prda pazar u iznosu od 1.325 eura. Poslije uspješnog razbojništva, pljačkaš je pobjegao. Pošto je uhapšen 14. juna, M.Đ. uz poseban izvještaj, kao dopunu krivične prijave, sproveden zamjeniku Osnovnog državnog tužioca u Kotoru. Osim njega budvanski policajci uhapsili su i Srbijanca G.G. (43) iz Aleksinca zbog sumnje da je 18. i 19. juna ove godine u tom gradu počinio dva krivična djela teška krađa

na drzak način. On je, prema sumnjama policije od dvije strane državljanke, Ruskinje L.V. i Ukrajinke A.B, ukrao lančiće koje su nosile, jedan srebrni i jedan zlatni. G.G. im je na ulici prišao sa leđa i sa vrata strgao navedeni nakit. Osumnjičeni je, uz krivičnu prijavu, predat Osnovnom državnom tužiocu u Kotoru. Policijski službenici su pronašli i vlasnicama vratili ukradene lančiće. M.V.P.

Za ubistvo 15 i po godina zatvora Vijeće sudije Gorice Đalović u Višem sudu u Bijelom Polju osudilo je na jedinstvenu kaznu od petnaest i po godina zatvora Envera Rekovića (57) iz Plava zbog ubistva sugrađanina Ragipa Džurlića (48). Reković se teretio i za nedozvoljeno držanje oružja. Ubistvo se dogodilo u prigradskom naselju Prnjavor, kada je Reković hicima iz pištolja “CZ” kalibra 7,62 milimetra usmr-

tio komšiju Džurlića.Motiv ubistva su neriješeni novčani dugovi, jer je Džurlić ranije pozajmio Rekoviću novac koji mu on nije vratio. Po tom osnovu Džurlić je dobio sudski spor i, prema kazivanju nekih Plavljana, kritičnog dana je Džurlić, kao što je to više puta činio, “pritiskao” Rekovića da mu vrati pare. U preciziranoj optužnici navedeno je da je ubistvo počinjeno iz koristoljublja. B.Č.

Aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

Ko mjeri jačinu buke Prema Zakonu o javnom redu i miru, Član 12, države Srbije, stoji da: “Ko prosjačenjem ili skitničanjem, ili nepristojnim, drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrožava spokojstvo građana ili remeti javni red i mir - kazniće se novčanom kaznom do 20.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana. Ukoliko su ljubavnici u seksualnom nagonu previše bučni mogu se kazniti zbog narušavanja javnog reda i mira, odnosno zbog prozrokovanja buke. Ipak, ostaje nejasno ko u ovim slučajevima, određuje koliko decibela buke je dozvoljeno. U Hrvatskoj je nedavno donijet zakon koji propisuje kazne u vrijednosti od tri do pet hiljada kuna za seks na javnom mjestu. Za obnaživanje u javnosti ili pokazivanje polnih organa, Hr-

● EGZIBICIJE NA BAZENU Mladi Podgoričanin, koji je želio da ostane anoniman, ispričao je da je ‘najluđe’ mjesto na kojem je do sada imao seksualni odnos bio otvoreni bazen u kojem je bio veliki broj kupača. Kako ga niko nije prijavio, mladić nije dobio ni opomenu, kamoli kaznu. “Javna mjesta privlače sve mlade, to je sigurno. U tom smislu, najveća želja mi je da imam seks i na trgu u centru grada. Niko od prolaznika me sigurno ne bi prijavio, možda bi neko prokomentarisao nešto ružno, ali me to ne zanima”, ispričao je. Za razliku od njega, drugi par se oprobao na jednom od fudbalskih stadiona u Budvi. “Bio je super osjećaj. Kako je bilo u večernjim satima niko nas nije vidio, a i da jesu, našem narodu je to još tabu, tako da sam siguran da nas niko ne bi opomenuo”.

● FALE “GAJBE” Prema mišljenju sociologa Andrije Đukanovića ovaj vid “zaba-

vati kažnjavaju svoje građane od 270 do 540 eura ili sa 20 dana zatvora. Za razliku od njih, u Zakonu BiH ovakvi prekršaji se svrstavaju pod članove - bezobzirno ponašanje ili pokazivanje polnog organa, pa se novčane kazne kreću i do 300 eura. U Makedoniji seks na javnom mjestu kažnjava se sa 400 eura. Austrija, Turska i Finska imaju zakone koji ovakve prestupe kažnjavaju do šest mjeseci zatvora, dok Francuska, Norveška i Portugalija seks na javnom mjestu kažnjavaju sa godinu dana iza rešetaka, a Grčka i Rumunija sa čak dvije godine. U Italiji seks na javnom mjestu je dozvoljen, samo u slučaju ako su stakla prekrivena. Sociolog Andrija Đukanović

Budžet puniti kaznama od javnog seksa, a ne povećanjem PDV-a Advokat Piperović savjetuje da bi, pošto se definiše javno mjesto i uvedu zakonske kazne za seks na istom, budžet trebalo puniti tim parama, a ne povećanim PDV-om. “Neka Mugoša (Miomir) uvede noćne komunalne patrole koje bi patrolirale Ćemovskim poljem nakon 22 časa. Ćemovsko polje je javno mjesto, pa bi prihodnom od tih kazni napunio budžet do te mjere, da ne bi bilo potura. Različite su potrebe kod ljudi kad je seks u pitanju”, kazao je Đukanović. On dodaje i da Crnogorci i dalje vode računa o tome da tokom seksualnog čina ne budu ‘uhvaćeni’, te idu na mjesta koja su izvan grada. “To za našu sredinu nije baš uobičajeno. Naši ljudi su prilično zatvoreni kad je seks u pitanju”, ističe Đukanović.

● NEKAD JE I VARANJE BILO KRIVIČNO DJELO

ve” često mladi upražnjavaju zbog nemogućnosti da seksualne potrebe zadovoljavaju u kućama, a manje je onih koji ovo rade zbog egzibicionizma. “Činjenica je da dosta mladih još živi u zajednici sa roditeljima i da nema prostora za svoju privatnost. Usljed toga vjerovatno mora da svoje potrebe zadovoljava van kuće. Za to se biraju i neka javna mjesta. Ima naravno i onih kojima je to avan-

Advokat Zoran Piperović kaže da ukoliko bi propisali da zakonom bude kažnjiv seks na javnom mjestu, zakonodavac bi prvo trebalo da definiše šta je javno mjesto. “Crna Gora je jako konzervativno i tradicionalno društvo gdje se neke pojave i običaji gledaju drugačije nego u Skandinaviji. Takođe treba definisati da li je Tološka šuma u četiri sata ujutro javno mjesto, kao i zamračeni parking. Sociolozi kažu da se seks upražnjava u kriznim vremenima, u vrijeme ekonomske depresije i nezaposlenosti. On je napomenuo da je u zakonima bivše Jugoslavije varanje supružnika bilo kažnjivo. “Zakonom je bilo normirano što

trebe za povećanjem PDV-a”, smatra Piperović. Za razliku od njega sociolog Đukanović ne smatra da treba kažnjavati osobe koje seks upražnjavaju na javnim površinama. “Mislim da se ne bi trebalo posezati za kažnjavanjem takvih stvari. Posebno ako znamo da se to ipak najviše radi na nekim skrivenim mjestima”, ističe on. su brako-razvodni uzroci. Prema tome, kada muž ili žena rade o glavi jedno drugom saznanje o tome odmah implicira tužbu. Takve primjere imamo svuda u regionu, a da ne pričamo o razvijenim državama”, kaže Piperović. Prema našem Zakonu, ne postoji ni kazna za obnažavanje na javnom mjestu iako je bilo takvih prijava. Na dan predsjedničkih izbora 7. aprila, uhapšen je Podgoričanin koji se ispred trafike na Bulevaru Petra Cetinjskog skinuo nag, pokazajući polni organ radnici. Nakon saslušanje u policiji, građanin je kažnjen zbog drskog ponašanja na javnom mjestu. Takođe, bilo je nekoliko prijava građana da su vidjeli golog čovjeka ispred Crkve Svetog Đorđa u strogom centru grada, kao i ispod mosta Braće Zlatičanina. Obnaženi egzibicionisti dozivali su žene da se okrenu prema njima, držeći u ruci polni organ. Kada bi policija došla na lice mjesta, ove osobe su bježale zavučenim puteljcima, tako da niko od njih nije uhapšen.

● NA CRNOGORsKIm pLAžAmA BEZBJEDNO, NA mAJORCI KAžNJIVO U Crnoj Gori, koja je jedna od vodećih turističkih destinacija, za sa-

Advokat Zoran Piperović

da je bezbjedno voditi ljubav i na plaži, jer za to nećete dobiti novčanu, ali ni kaznu zatvora. U Rumuniji za ovaj vid zanimacije na plaži možete dobiti sedam godina zatvora, dok je na Majorci civilna policija još rigoroznija, pa ako vas uhvate na plaži u ljubavnom zanosu, možete platiti kaznu i do 1.000 eura. Skandinavci su u ljubavnim avanturama na javnom mjestu najtolerantniji i daleko naklonjeniji parovima koji vole da imaju seks na svježem vazduhu. U Švedskoj je za prekršaje takve vrste predviđena kazna od samo 50 eura, u Norveškoj samo opomena. U Crnoj Gori takođe postoje plaže na kojima se možete slobodno šetati goli, gdje nećete biti opomenuti, a ni kažnjeni. Za vrijeme svake turističke sezone, na raznim društvenim mrežama, mogu se vidjeti fotografije parova u “ljubavnom zanosu”.

14 Reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

TRADICIJA

Stari kalafat sve premjerava nekoliko puta

Drvena ljepotica povratila stari sjaj Kalafati iz Bara održavaju tradiciju zbog koje drvene barke još plove našim akvatorijumom

Željko Milović

ako u mediteranskim zemljama koje drže do sebe, drveni brodovi imaju sasvim posebno, istaknuto mjesto, kod nas u Crnoj Gori se mogu izbrojati na prste ruku. Svijetli primjer očuvanja ovakvih plovila je rad kalafatske radionice Pera i Nenada Bokovca, koji daju život starim, ali i grade nove drvene brodice u starinskom stilu, pazeći na svaki detalj oblika rebara i oplate.

Stara barka koja je dopremljena u radionicu Bokovaca na opravku

Početak radova: Pero Bokovac nema dilemu odakle krenuti

Prije nekoliko dana porinuta je nova brodica, njihovog ruku djelo. Drvena barka izazvala je veliku pažnju prolaznika i šetača, nakon što je odrađeno “vatreno krštenje”, odnosno odvožena prva vožnja pod vođstvom skipera Miša Durutovića, poznatog barskog nautičara i vlasnika Marine “Jug”. Zanimljiva je istorija nove barke. Riječ je o starom plovilu br. 55 koje je pripadalo porodici Todorović, ribarima sa starog Pristana. Nekad ju je koristio i Sekretarijat za unutrašnje poslove da njome lovi ribokradice. Barka je poklonjena Bokovcima pod samo jednim uslovom: da je vrate u život. Dugi posao u radionici na samom ćošku nekadašnjeg parka, preko puta ulaza u Luku Bar, tamo gdje

su decenijama bile ribarske kućice, trajao je oko godinu. Skidanje, žuljenje, struganje, mjerenje, crtanje, rezanje, sječenje, blanjanje... šta sve ne. Skidao se stari, truli, i postavljao novi dio, koji je morao biti u cenat tačan da bi se zamijenilo tamo gdje treba. Prvo je odrađen kostur sa rebrima, i stajao je tako ispred baraka Bokovčevih baš kao kostur od ribe, bez mesa, samo bjelina. Onda je krenulo postavljanje novih dasaka, napravljeno kormilo, čak je i originalan motor repariran. Kao na “History Chanellu”, kažu prijatelji oca i sina Bokovca. Jedina, ali velika novina je jedro. U originalnoj verziji nije ga bilo, a sa njim plovilo izuzetno dobija na gracioznosti i vizuelnom ugođaju. Tre-

Radovi lagano napreduju Barka je dobila konture - sve je na svom mjestu

Najzad u svom elementu: Barka na prvoj vožnji nakon obimnih radova koji su na njoj izvedeni

balo je vremena i preciznog rada, ali je napokon sve sklopljeno kako treba. Uz osjećaj olakšanja i ponosa dvije generacije kalafata. Pero Bokovac, danas 75-ogodišnjak, počeo je da se ovim bavi prije 40 godina. Bio je željezničar, ali je poznavao stolarski zanat, pa je popravljao barke od Ulcinja do Kotora. Ne zna za koliko je “našao lijeka”, ali zna da je “skoro čitav Ulcinj i Petrovac održavao”, i da u barskoj marini nema barke ili koče a da nije bila kod njega. Starim kalafatskim zanatom opravkom i izgradnjom drvenih brodica ne bavi se u okruženju niko osim Bokovci. Pero je, od Ulcinja do sjevernog Jadrana, jedan od najstarijih kalafata koji aktivno radi, a njegov sin Nenad sa zadovoljstvom nastavlja tradiciju starog zanata, posebno zaljubljen, kako kaže, u “latinska jedra” i proučavanje tradicionalne gradnje brodova ovoga tipa. Nova drvena brodica je još jedan njihov doprinos pokušaju očuvanja tradicionalnog mediteranskog nasljeđa koje, rapidno i neminovno, nestaje pred našim očima.

podgorica2013

odakle

zovem

festival kratke priče

Oto Tolnai

PROGRAM

Ivan Čolović

KARADAG YOLUNDA

Enver Kazaz Miraš Martinović

Hayriye Ünal Omer Erdem

Jurica Pavičić

Haydar Ergulen Beşir Ayvazoğlu

Goran Vojnović

FILMOVI

Teofil Pančić

Semih Kaplanoğlu

Šerbo Rastoder

KONCERT Ümit Atalay

Božo Koprivica Dragan Radulović

Selim Güler Osman Ziẏ agi

Jurij Hudolin

Yavuz Akalin Bülent Okan Bülent Erci

Tanja Mravak

KONCERT E GODINE TVOJE NJEŽN

Kruno Lokotar

Arsen DEDIĆ

Aleksandar Bečanović

PREDSTAVA POZORIŠNA anila Kiša po djelima D

Vuk Perović

UM POST SCRIPT Varja Đukić

dizajn r Pejović

foto Laza

anamatić

27-29.jun[2013] pokrovitelji programa KARADAG YOLUNDA

pokrovitelji

sponzori

www.karver.org www.odaklezovem.com

glavni medijski pokrovitelji

organizator Crna Gora Ministarstvo kulture

Ambasada Republike Slovenije

partneri

Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2012.

PROGRAM međunarodnog književnog festivala odakle zovem podgorica 2013 Četvrtak 27. jun 2013. 17.00 h, CNP Kratki rezovi Film Jaje

Semih Kaplanoğlu 20.30 h, Knjižara Karver Odakle zovem Poezija poslije Njegoša - antologijski stihovi crnogorskih pjesnika izbor Mladen Lompar

Poeziju čitaju: Varja Đukić i Slobodan Marunović

23h, Knjižara Karver

Karadag Yolunda (Put u Crnu Goru) je program festivala u kojem Vam predstavljemo poeziju Hayriye ÜNAL, Omera ERDEMA i Hajdara ERGULENA. Vidjećete filmove - Jaja, Med i Mlijeko, reditelja Semiha KAPLANOGLUA, dobitnika mnogih međunarodnih priznanja za filmsko stvaralaštvo. Predstavićemo Vam i sjajne muzičare: Ümit ATALAY, Selim GÜLER, Osman ZİYAGİL,Yavuz AKALIN, Bülent OKAN i Bülent ERCİ. Program Karadag Yolunda je rezultat izuzetne saradnje knjižare Karver koja je smještena u starom hamamu na obali Ribnice u Podgorici i Ministarstva kulture Republike Turske, Instituta Yunus Emre i Ambasade Repubike Turske. O istoriji našoj, jednoj, uzajamnih veza i kulturnog naslijeđa, govoriće Beşir AYVAZOĞLU, Šerbo RASTODER, Ivan ČOLOVIĆ, Aleksandar ČILIKOV i Enver KAZAZ. Zahvalni smo gospodinu Mehmet Niyazi TANILIR, ambasadoru Republike Turske u Crnoj Gori na izuzetno saradnji i podršci.

Karadag Yolunda

KONCERT 21 h, Knjižara Karver Ümit Atalay Karadag Yolunda Selim Güler ̇ Poezija turskih pjesnika Osman Ziyagi l̇ Hayriye Ünal Yavuz Akalin Omer Erdem Bülent Okan Haydar Ergulen Bülent Erc 22 h, Knjižara Karver Otvaranje festivala kurtuluş iz eseja kaYali o turskoj kNjiževNosti

Iz eseja o turskoj Kurtuluŕ književnosti Kayalr

Prevela Azra Abadžić Navaey Prevela Azra Abadžić Navaey

karadag YoluNda

ONO ŠTO NE SPOMENUH SVOME OCU Hayriye Ünal Kroz razbijene prozore struji tvoj vjetar. Pod snažnim naletom hladnih voda Antarktika, jednog hrama od kojeg su samo temelji ostali velikog kamenja koje niko ne može pomjeriti stare bazilike koja je u travu obrasla, lagano da kopam prema naprijed, dospjela bih do tebe. Stvoren si da se odupreš svim nedaćama koje svijet donosi, a ja stojim na rubu našega svijeta, koji još uvijek nije razdvojen na polove. Dok na Sjevernom postoji blizu četri stotine biljaka u cvatu, to, da niti jedne nema na Južnom polu, govori o nama dvoma, meni, stvorenoj od iste materije kao i ti, ali drugačijoj. Nešto u meni ne protiče. Ime ti se pominje u pjesmama ispjevanim za jedno odmorište, a tvoj vjetar struji kroz razbijene prozore Evo, stojim pred tobom, u lice te gledam, susprežem stid zbog tog pogleda. Među kranovima i stubovima vidim ono što dolazi nakon stepa, vidim tvoju smrt kako se klati u ritmu. Želiš mi prići, u tome ti prepreka nisam, tragovi krvi na našoj odjeći od uboda drače. Sa Zazama1 sjedim i smijem se, ali kad se kaže Kurd2, pomislim na zeta, Može li se riješiti algoritam, ti oče sviju nas, Na znaš, govori se da mladi Kurdi prose Turkinje, Liječenje od raka, za sve je besplatno. Dani da prolaze, to smo primjetili - žao nam, Pokazali smo da se nismo zaboravili smijati - al’ ipak bijasmo tužni. Veoma je hladno, plamti mi ručni zglob, posebno ožiljci, opekotine. Zbog stidljivosti znaj da ne mogu prekročiti ovaj prolaz. Jednom bijah u prilici da budem od pomoći i nabavim ljekove. Jednom se probijah kroz liftove, parkirališta. Smatraj da se nije desilo.

Književnost posljednjega razdoblja ne razlikuje se mnogo od razvôja koji se odvijaju u drugim područjima. I u drugim je područjima prevođenje zastupljeno i rašireno u znatnoj mjeri. Turska ni u jednom razdoblju nije bila toliko otvorena zapadnoj književnosti. Predmet rasprave obično su suvremeni tekstovi zapadne književnosti. S knjigom iz posljednjeg razdoblja, Utemeljitelj društvene znanosti, i književnost se počela shvaćati jednom od temeljnih domena društvenih znanosti, kao što je to filozofija. Od samoga početka našeg intelektualnog života gotovo se svi naši

književnici podrazumijevaju i prihvaćaju kao mislioci. Jedan od njih, Kemal Tahir, ističe čak da u turskom društvu u kojem se mnoge teme ne analiziraju u sociološkom i povijesnom smislu, romanopiscima pripada dužnost da analiziraju i protumače sociološke i povijesne istine toga društva. Kada se raspravlja o estetici, prijeko je potrebno napraviti ozbiljnije usporedbe s romanima prethodnih razdoblja. U kinematografiji, naprimjer, ako se i govori o jednome osobnom stilu od 1980–ih godina, nije moguće ni zamisliti mogućnost takvih primjera prekida s prošlošću.

Dok vjerujem da tako želiš, stajaću daleko od tebe, spremna da ti se dam. Svaki dio tebe moguće je bilo uzimati kao lijek, Bio si u košulji sa rukama čvrsto riješenim da se ne pruže. Govorio si da dođem, odem, dođem, odem, ne dođem, odem još dalje dok se more povlači Nisam došla jer sam napustila sebe, dijete koje je more progutalo. Dakle, volio si parne godine, Ispred višespratnog parkirališta, preniskog da bude Zid plača. Ne može biti ovdje, ovdje ne može biti Ankara Testisi u kalupima od olova A krv ožalošćenih djevojaka kaplje niz najlonske čarape. Znam, nije bilo slučajno. Nije da je nemoguće, dospjeti u tvoje ruke, drhtati na dlanovima, Na neumornom valu borbe sa smrću, kletvom. Za grad koji neprestano siromaši na ovom se jeziku kaže da je kurdski. Tu pjesmu ne mogu da objavim svijetu. Ne mogu više dolaziti, znaš. Jun je, još uvijek, naziv za mjesec. Ako dođem, tvoje će me ime štititi od nedaća svijeta, ako se zanesem i kažem „Štiti me“, ako se izgubim na motoru prije kraja metastaze, za nas dvoje će, oči pune suza biti dovoljan pokrivač. Da bi pretekao do narednog smaka svijeta, kada krenuh u potragu za najbližim bićem, došao si. Da li smo svi mi nečiji tumor, kao što je Ibrahim otac svih nas, pitanje je moje upućeno tebi. Prvo, zašto ličim na grad bez tvrđave, Kako se zove to što će nakon mene ispraviti svijet kao da nikad ni postojao nisam? I ovo, zašto jedna Kurtkinja biva živa bomba. Čovjeka ispuni mržnja, i kad je među svijetom i kad je sam. Privij me, spasi me, svojom ljubavlju me izbavi od vlastite mržnje. Sklupčala sam koljena prema stomaku, Ja ih nisam stvorila, moje je pravo da se sklupčam. Na rubovima namještaja, ostao je djelić mene - nisam željela. Koljena treba da krvare, ti ih zacijeli, Izabrao si mene, između manžetni, dugmića i falti,

U Turskoj se o romanu prije, posebno 1960–ih godina, promišljalo uglavnom u kontekstu politike. I s time treba povezati činjenicu da se i politolozi katkad zanimaju za turski roman. I zanimanje koje u jednome razdoblju izvire iz književnosti fokusira se u toj točki. Kada se umjetnički tekstovi analiziraju, vidi se da su sociološke analize u turskoj književnosti mnogo razvijenije prema analizama u akademskim krugovima u Turskoj. U nekim je analizama moguće i pronaći te znakove. To je možda jedan od razloga zašto su sociolozi i kulturolozi 1940–ih godina bili skloni pisanju o književnosti. Unatoč tomu,

između upornih ćelija tumora koji se proširio na druga mjesta, izabrao si mene. Kao što moje zadovoljstvo zbog poraza prkosi kiši, pronašao si me kakva sam prije bila i vratio mi je, napojio me vlastitim ustima. Gozba postavljena za jednu ženu, Prst uperen na četrnaesti u mjesecu. Pokrij me, svjetlosti maja, Štiti me od ženskih naziva, hvaleći mi obrve, Da budem tebi okovana navika Kad padnem, da voliš mene, nikog sem mene, Prije nego kažem Ćao Bella, možda. Tako ne bi mogao da rđaš. U mračnim provincijama svijeta, pisao si molske kantate, simfoniju o smrti, ilahije3, melodije, U svijetu, gdje te nema, htjedoh tvoju muziku objaviti, Da svečanosti u novom svijetu tvojim imenom započinju. Muzika se ori dok srce ćuti, Došao si, obuzdao je, predao je meni, životinju u meni. Mog lica grimase - mogu me otkriti, Istina u koju sumnjam - obavijena sumnjama, Ti, koji mi iz ruku izmičeš, i da se okrene u moju korist, šta onda – naudih ti mrežom pauka. Između nas imena, imena, imena. Ti, koji osta vjeran čak i svojoj košulji, namjestivši kragnu Ako mene razdvojiš od sebe same dok sam u svađi, na vrhu aorte, zamire jedno slovo. To će biti moje posljednje odustajanje od samoubistva. Ey babiye perun se vraća kao da nikad nije dolazio, Svijet se taloži na dnu tihog mora, Naša priča će se prikloniti ledu. Tvoj miris, sad je daleko, Tvoje ime, pod drugim imenima, moj narod se ne može miješati sa tvojim, naša materija dok vodimo ljubav. Samo da mogu da znam, da sto posto voliš mene, samo mene, najviše mene i tako mene, da voliš mene. Naša priča će biti okovana ledom.

Zaza- narod, etnička manjina u istočnoj Turskoj. Kurdi- iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji. 3 Ilahije-muslimanske duhovne pjesme. 1

Prevela: Dženana Bračković

Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2012.

PROGRAM međunarodnog književnog festivala odakle zovem podgorica 2013 Petak 28. jun 2013. 10-13 h, Ministarstvo kulture, Cetinje

15.30 h, Šipčanik, AD Plantaže

Predavanje:

najbolja kratka priča 2013

20 h, Knjižara Karver Katedrala Oto Tolnai Božo Koprivica Enver Kazaz

17.00 h, CNP Kratki rezovi Film Mlijeko

21.00 h, Knjižara Karver Odakle zovem Miraš Martinović Božo Koprivica

Karadag Yolunda Vranac Beşir Ayvazoğlu Prilozi:

Šerbo Rastoder istoričar Ivan Čolović antropolog Enver Kazaz teoretičar književnosti

dodjela nagrada

Semih Kaplanoğlu

neki su humanisti okarakterizirali 1950–e godine u cijelosti kao mračno doba. I jedan humanist koji djeluje u inozemstvu, Kemal Karpat, napisao je tekst na engleskom, koji je poslije, vjerojatno zbog svojega značaja, objavljen i na turskom pod naslovom Društvene teme u turskoj književnosti. Turska književnost je u prošlom razdoblju, u smislu daljnje elaboracije društvenih tema, u naprednijoj poziciji nego druge turske društvene znanosti. U Turskoj su društvene znanosti izbile u prvi plan, sudeći po najrazvijenijim i najutjecajnijim događajima, 1960– ih godina i to u području prava i politologije.

karadag YoluNda

KOJOT Omer Erdem duša mi čezne za baršunastim breskvama sočnim i baršunastim ovog jutra na japanskom kažem zdravo japanci se klanjaju i otpozdravljaju dok mlijeko kaplje iz usta mirisom glad mi zaziva u salonu sa švedskim stolom kriške manga i obeznanjenog ananasa ona linija duge posred voća svjetlost koja bije u oči od sira koji volim kao što baršun bresaka pjenuša u mojim ustima poljski čajevi prvim gutljajem bude moje zube postavili su prijesto i ovdje kako bijaše kako bijaše ono na japanskom zdravo dok serenade zamiru u španske fanfare ovaj izuzetno jak fijuk ovaj metalni kao da će nebo rasporiti naredbodavno je prst uperio moj otac kosook oštrog pogleda da li će mu konačno pripasti mjesto predvodnika kojota a ove žene sijedih vlasi od radoznalosti žene ispred čovjeka koji imitira kuvara brzo prženih jaja ovaj kovrdžavi što je u srednjoj školi dobro znao matematiku na univerzitetu je odabrao međunarodnu melanholiju ovaj koji kada ide na fitness žuri usne crvene hodočasnici kojima je good morning nepoznato i vaš vrat će sunce danas pržiti i klima u autu će vas pokositi brojevi ambasade koji su stigli u vaše telefone biće zaboravljeni sa prvom glavoboljom ali ja ili ja ovaj kojot ovaj kojot odjeven talijanskim stilom sjutra ujutru i svakog jutra ovdje u svim salonima sa švedskim stolom laštiće cipele ženama nježnim poput baršunastih bresaka dok ispijaju kafu apetit će se vratiti… ispred mene je ogroman grad kao stara i kamena životinja koja se još nije srela sa smrću sive boja mrke od režanja i duvanja u rog oblizuje se na zamamna mjesta zgrada čiji su spratovi čuvani požarne stepenice i vlasnike mjenjačnica

U posljednjem je razdoblju pripremljen teren kako bi se razjasnila zanimljiva stajališta orijentalizma, koje je Edward Said započeo elaborirati u svojoj knjizi Orijentalizam iz 1978. godine. Ta je situacija ponovno izazvala dugotrajnu raspravu o pitanju Istok/Zapad. Zajedno s drugim elementima, sa stajališta misaonog života u Turskoj povratila se ideja o ulasku u novo razdoblje. … Umjesto pomnog proučavanja razdoblja prije Republike, situacija koja privlači pozornost jest činjenica da se ne zadržava na tekstovima Yakupa Kadrija, Reŕata Nurija i Halide Edip. U tom je smislu poučno reći kako su posebno pisci posljednje-

21.45 h, Knjižara Karver Jurica Pavičić Goran Vojnović Teofil Pančić 23.00 h, Knjižara Karver Bez velikih riječi, molim vas! Dragan Radulović Jurij Hudolin Tanja Mravak Kruno Lokotar ga razdoblja bili pod utjecajem gospodarskih i političkih okvira. Prvi roman Orhana Pamuka Cevdet Bey ve ONullari (Gospodin Dževdet i njegovi sinovi) može poslužiti kao dobar primjer. Kulturalna dimenzija u tekstovima Orhana Pamuka, koji je svojim romanom Kar (Snijeg) zakoračio u politiku, očigledno je slabo zastupljena. Roman o kojem je riječ izgleda kao običan produžetak naše tradicije romana 1950–ih godina. U tom smislu romani Halide Edip —Vurun Kahpeye (Udrite bludnicu, 1926), Sinekli Bakkal (1936) i Sonsuz Panayrr (Beskonačni vašar, 1946) prikazuju u koliko složenim okvirima će biti moguće obrađivati pi-

stara i kamena životinja koja se još nije srela sa smrću ocrtavaju joj se uši i nozdrve mjesto između dva čovjeka prije nego što ga jedan čovjek napusti onog koji opstaje dok drugoga kleveta koji se plaši trepavica poput vračara koji se ne umara slažući kamen na kamen kamene životinje koja ne čuje i ne vidi dok stari ćelije joj se obnavljaju i simbole kači oko vrata kao mlade djevojke za sreću ni slučajno! nek mi niko ne kaže da živimo mjesečina u zubima magarca onaj koji njedri čast u stomaku zeca ustav koji je država rasklopila glavni je tumač olizao i zalijepio na čelo da bi poslije zbog toga strahovao ovog jutra hljeb u mlijeko udrobio pjesme tunižanskih pastira i ukrajninski morski tigrovi u ringu sa neutoljenim apetitom ponovo smo pali u istoj rundi nek mi niko ne kaže da živimo riječi tvrđe od spice kajsije cvijeće u korpama dok kružimo ljubavno jedinjenje kosa nevezana čelo ostalo bez proroka glupa paranoja bez jezika u Vavilonu nije ostala ni po vizantijskim ni po persijskim brdima svaki dan krv teče svaki dan u praznini neba svaki dan u omotaču dok jedem ovu breskvu divim se ljudskoj vrsti svakog jutra dok ustaju iz svojih kreveta spoznaju besmrtnost ja sa ovakvim ušima ključem u lijevoj nozdrvi otvoren za obožavanje umjetnosti kad god uvrebam čovjeka prvo jedem unutarnje organe a onda čekam nekoliko dana dok ukus ne ispjeni na moja nepca tad tek prilaze i govore sa rastojanja i mi i mi se moramo okoristiti od tog znanja i ne samo našeg gospode nego sveg našeg roblja prodavci pirinča i stolari vjerski poglavari i strijelci svi svi onako isturenih stomaka da sudimo smrti da sudimo smrti rekoh li da se divim našoj ljudskoj vrsti Preveo: Ajdin Rakić

Konkurs Vranac – Najbolja kratka priča 2013, ove godine po četvrti put. Do sada je pristiglo 363 priče od kojih će 15 najboljih biti objavljeno danas na sajtu www.karver.org Tri najbolje priče, proglasićemo 27. juna u vinskom podrumu Šipčanik u 15 30h. Dobrodošli!

tanje Istoka/Zapada, kako će se, posebno što se tiče romana Beskonačni vašar, bez direktnog pozivanja na politiku, moći u kulturnoj dimenziji proučavati jedno razdoblje koje daje prednost 1950–im godinama i kako će biti moguće protumačiti ga kulturalnim simbolima.

karadag YoluNda

DA SAM SAMOĆA NEČIJA Haydar Ergulen Da sam samoća nečija Za pjesmu ne bih tražio ni jedan drugi razlog osim noći Na putu bih oživio uspomenu, kao: Voz kasno popodne I na prvoj stanici izručio sve riječi Kupio bih dvije karte, jednu za sijenku, drugu za sebe „moje zanimanje je noć“, jer kad god srcem stvaram Nesmotreno da bih sačuvao samoću od te uspomene Kao bez markice ubačeno pismo, zastidim se Dok god je čekanje lijepo kako bi odustao Ne bih znao čija je samoća i čemu ova uspomena Prije nego se ukrcam u voz, kuda, ne bi bilo Ni našeg putovanja ni pjesme u kasno popodne Da sam samoća nečija Bio bih uspomena koja nikog ne napušta Preveo: Ajdin Rakić

karadag YoluNda

IZGUBLJENI BRAT Haydar Ergulen

Šahinu Šendžanu

Moj Bože, vlasniče kuće, dozvoli mi da još malo u njoj stanujem jer brat kojeg nosim u sebi je sam a kada ga rodim više neću u njoj stanovati Moj brate, moj puteljku, dozvoli mi Da te još malo nosim u sebi Jer kada ti dođeš na ovaj svijet Ja ću ostati potpuno sam Moj živote, moj sobičku, dozvoli mi Da još malo hodam stazom poezije Možda se desi da iznenada sretnem Svoju braću u putu izgubljenu Preveo: Ajdin Rakić

Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2012.

PROGRAM međunarodnog književnog festivala odakle zovem podgorica 2013 Subota 29. jun 2013. 11 h, Knjižara Karver Kratki rezovi Aleksandar Bečanović Jurica Pavičić Goran Vojnović 13 h, CNP Gdje se voda spaja s drugom vodom

Post scriptum

Pozorišna predstava po djelima Danila Kiša Novi turski film

Zlatno doba autorskog filma Vuk Perović Savremena turska kinematografija već ima nagrade sa skoro svih uticajnih filmskih festivala, a taj zamah koji je krenuo sredinom devedestih godina prošlog vijeka, danas skoro da izgleda nezaustavljiv. Zlatni period kinematografije u toj ze-

autor Varja Đukić dramaturg Božo Koprivica

17.00 h, CNP Kratki rezovi Film Med

Igraju:

20 h, Knjižara Karver Kratki rezovi

cijena knjige/ulaznice 15 eur

22 h, Knjižara Karver Gdje se voda spaja s drugom vodom

Semih Kaplanoğlu koncert

M. i majka - Varja Đukić Otac - Miloš Marjan Andi - Milorad Radović Ana - Staša Jovović Julija - Ema Vuković Dječaci iz Kerkebarabaša Dejan Baletić, Balša Baletić, Vasilije Minić

Semih Kaplanoğlu Jurica Pavičić Vuk Perović

mlji bio je od pedesetih do sedamdesetih godina XX vijeka, da bi dolaskom vojne hunte sve zamrlo. Sasvim nesinhronizovano, nekoliko autora, Nuri Bilge Ceylan, Zeki Demirkobus i Derviš Zaim svojim nezavisnim ostvarenjima promijenili su klimu u zemlji, a art film je postao idealno sredstvo izražavanja za veliki broj stvaralaca koji su imali šta da kažu. Tako su danas već renomirani evropski autori Semih Kaplanoglu i pomenuti Nuri Bilge Ceylan osvojili Berlin i Kan, dama Yesin Ustanoglu San Sebastijan, a njih slijedi veliki broj mladih autora čija ostvarenja pokazuju da ovo sigruno neće

Arsen Dedić

(ulaznica za koncert je knjiga Tvoje nježne godine, Arsena Dedića; knjigu možete kupiti u knjižari Karver) Knjižara Karver 9-21h svakog radnog dana i subotom Tel. 020 602 625

biti samo jedan talas, već vjerovatno najuspješnije razdoblje za tursku kinematografiju. Novi turski film je prefinjenog vizuelnog izraza, dugih kadrova i jednostavnih zapleta u čijem fokusu su sasvim obični ljudi, njihova svakodnevica, jednostavan život i njegova monotonija. Autori se bave vječnim metafizičkim pitanjima, ali i političkim okolnostima, bilo na selu, u nekoj provinciji ili milionskom Istanbulu, spremni da razbijaju tabu teme koje su dugo bile učaurene i o kojima nije bilo poželjno govoriti u javnosti. Burna i bogata istorija, sukob ili spoj Istoka i Zapada, modernost i jak uticaj prošlosti na savremeni

karadag YoluNda

PIRUS

PRIJE

Hayriye Ünal

Omer Erdem

Laž je, da se nokat od mesa lako odvaja Niko ne ostaje kad ga pustiš, kao pticu Grana se polomi a nastavi da cvate Voda žudi za daljinom

prije nego se kaže ono što se ima reći prije nego ti dođeš i prije no ja odem prije nego što osnaže mišići koji će podići kamen prije zemlje i vode i prije ilovače prije kapi i prije meda i prije krila prije svega znanog i neznanog prije jezika koji ne mogu obuzdati i mjesta na kojem ne mogu ostati prije nego što se izgubi svijetlost u šumskom hladu prije nego što utihne bruj insekta prije rijeka i prije pjesme hrasta prije ribljeg zuba i prije pepela prije dna jednog jezera u koje smo uronili prije korala prije stepa prije nego ptica udari o staklo prije jajeta i prije pljuvačke prije slike kamena ispred kojeg smo zaspali prije roga i prije alge prije puta na koji nijesmo zakoračili i prije jabuke koju nijesmo ubrali prije gaziranog pića i prije ljetnih pozorišta prije odapnutih trepavica i prije nego oči postave zamku prije pjene od petrola i prije rada motora prije prvog zvuka kojeg čuju uši i prije prvog opalog lista prije groba i prije no je Jusuf usnio san prije pera i prije psećeg repa prije potkovice i prije nego konj stane u mjestu prije date riječi i prije prekršenog obećanja prije soli na vagi i kazaljke koja kuca na satu prije kreme za lice prije ogledala i prije mosta prije nego što zaliječite koljeno i prije nego se kičma savije prije delfina prije Miriokefalona prije fijuka sablje i prije tekbir drveta prije pronalaska hljeba i prije posijanog žita prije nego što je objavljena pjesma Božijim jezikom prije trske i prije tekstila prije formalnosti i stupanja na prijesto prije običaja i prije kupatila od glečera prije ćerpiča i prije blatnjavog sijena u školi prije nego što procvjeta šipak i padne zvijezda prije rastezanja opruga i prije nego što se odapne strijela prije pješćanih naslaga i prije uzavrele krvi prije nego što odjekne doboš i prije nego se dim proširi u boci prije nego što padne kap vina i prije nego što riječ bude iskušana prije nego što mjesec bude upucan prije nego što se gvožđe istopi prije nego što pamučna vlakna postanu bijela prije nego što nož probode leđa i ruka ruku pomjeri prije nego što upitaš gdje smo sada

Od moje kose slama, od tebe čovjek Ako ti kažem da je ovo Šanzelize, mogu li postati madam, ne Bovari Ana je umrla, nisu čista posla, zar se od ljubavi umire Ili od tuge, gluposti! Ako je moguće biti djevojka od afjonskog kajmaka, ja sam, Obojih kosu u crveno, ne nadaj se da će postati slama, ne nadaj se mlijeku od mene. Ankara kao Ankara, uske ulice unutar zidina Ankara, to sam ja - a ti mislš da je grad Putokazi vode ka meni, u meni se ukrštaju Lica žena, jedno preko drugog, Otkucavaju me satovi koji ne rade Označih mjesto gdje stadoh Gurnuti sofe pod sto, sliku ljeta sa leželjkom Da li da tražimo staru. U ovoj sam igri pobijedila Osvrni se voljeni Sagorjela sam kao pirus Nema više borbe za titulu Pik damu nosi pik kec.

zovem

podgorica2013

odakle

Prevela: Dženana Bračković

festival kratke priče

život, pokazali su se kao savršen teren za hrabre ljude spremne da preispitaju ulogu porodice, autoriteta, položaja žene, da se pozabave pitanjima identiteta i pripadanja, u sudaru sa do tada idealizovanom prošlošću i velikim brojem imigranata većinom nastanjenih u Njemačkoj, njihovoj asimiliaciji i odnosu prema domovini. Novom turskom filmu pripadaju i oni koji nijesu rođeni i odrasli u Turskoj, a najbolji primjer za to je Fatih Akin, reditelj nagrađivan na sva tri velika festivala – Berlinu, Kanu i Veneciji. Turska kinematografija danas je jedna od najvažnijih u svijetu, a izgleda i kao nepresušan izvor talenata.

prije srebra kojeg mora biti da bi se živjelo prije knjiga i prije paukove mreže u pećini prije nego što je došla objava i prije nego je On sišao sa brda prije nego što smo mi bili tamo i prije onih koji su već bili tamo prije spice u grožđu u smokvi u hurmi prije nego što pokupimo naše mrvice prije mongolskog jauka i prije glavnih odluka prije brodova koji su se na vjetru razjedrili i prije … prije skladišta za začine i prije crnačkih negvi prije zlatnog pepela i prije trgovanja mlijekom prije zvona i prije stada bez pastira prije nebeskih kula i podzemlja prije munje i prije zemljotresa prije jastuka i prije ružinog otrova dok smo bili tamo i dok to nismo znali i bili obavješteni o tome prije golotinje prije sitosti i gladi dok smo bili tamo i dok to nismo znali i bili obavješteni ok smo bili tamo i dok nismo znali za ovdje i prije nego što smo došli ovdje Preveo: Ajdin Rakić

karadag YoluNda

ZA IDIL Haydar Ergulen Ti si sve ono što šapućem, ljubim tvoj glas Klanjam se i pred tvojom tišinom, ali gdje si ti Kapijo slova zatvorenih: Tvoje ime je moja pjesma! Ljubim te kao slogove i evo dva sloga si ti Počinjem od tvog imena zašao sam u unutrašnjost Između slova ljubim: Tvoja usta su raj! Tvoj jezik je neprekidno vlažan kao u balavice I lijeno ljubim tu pljuvačku ogorčen Teče kao česma a tvoja slova su suha: Tvoj jezik je pakao za mene! Preveo: Ajdin Rakić

27-29.jun[2013]

www.odaklezovem.com www.karver.org

Kultura 19

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

ª Pop ikonaº na Kruševcu

SuSreti

Holivudu danas fale energija i prave priče Danilo Bach, američki scenarista našeg porijekla, za Vikend novine govori o bogatoj holivudskoj karijeri i vezama s Crnom Gorom Isidora Radulović

Manifestacija „Pop ikona“, koju organizuje Udruženje Crnogorska alternativna kultura (CAK), biće održana večeras u 20 časova u Perjaničkom domu na Kruševcu. U najavi za događaj organizatori su zapisali: „Pop ikona je priča o nama. O duhu vremena bez duha, o slikama koje su samo slike u bezbroj kopija, a ne simbolička iskustva. Ova priča je ogledalo nas: spoja tradicionalnog kulta sa masovnom proizvodnjom i komercijalizacijom. Ovo je priča o anti – mitu“.

Slike Dijane Lazović u Petrovcu

traganju za porodičnom istorijom i novom filmskom pričom, američki scenarista Danilo Bach (holivudsko prezime skraćena je verzija crnogorskog Baćević), autor scenarija za brojne uspješne filmove, među kojima je i hit “Policajac sa Beverli Hilsa”, nakon skoro četiri decenije, ponovo je u Crnoj Gori. Za čitaoce Vikend novina, Bach se rado sjetio vrhunaca holivudske karijere, među kojima posebno mjesto ima saradnja s proslavljenim rediteljem Ridlijem Skotom.

Ponovni dolazak u Crnu Goru za Danila Bacha (Baćevića), nakon nekoliko decenija, veliko je i lijepo iznenađenje, jer ga, kako kaže, zemlja njegovih korijena sada dočekuje kao država svjesna sopstvenih turističkih potencijala.Bach za Vikend novine kaže da je bio razočaran kada je čuo da u filmu “Kazino Rojal” Crnu Goru “glumi” neka druga zemlja. “Pomislio sam da će biti divno, jer su najavili snimanje scena u Crnoj Gori. Nadao sam se da će snimati na Svetom Stefanu. Znam da je film ‘Braća Blum’ s Edrijenom Brodijem

“Policajac sa Beverli Hilsa” kulminacija karijere: scenarista Danilo Bach

“Skale”, samostalna izložba radova akademske slikarke Dijane Lazović biće otvorena večeras u 21 čas u galeriji “Marko K. Gregović” u Petrovcu. Dijana Lazović je diplomirala na Akademiji Likovnih umjetosti u Milanu (Italija) u klasi profesora Itala Bresana. “Na samom početku svog likovnog predstavljanja, Dijana Lazović pokazala je da snagu jedne umjetničke ličnosti ne čini samo veličina njenog kreativnog talenta, već i izuzetna disciplinovanost i posvećenost radu. Istraživačka strast postaje konstanta njenog umjetničkog stvaralaštva, a to dokazuje i njen najnoviji ciklus slika”, zapisala je istoričarka umjetnosti Mirela Čormaković.

“To tada nije bilo tako očigledno. Sada Holivudu nedostaje energija. Da bi opstao, mora da pravi filmove za što širu publiku”, kaže on. Za holivudski uspjeh ne postoje striktna pravila. Ipak, nije na odmet dati nekoliko praktičnih savjeta onima koji stupaju na isti put. “Potrebna je sreća, ali je samopouzdanje mnogo korisnije. Biti potpuno siguran u sebe i ne slušati druge - prava je stvar. Ništa nije teško i nemoguće sve dok vas ne zaposle u studiju, pa onda morate da slušate šefa neko vrijeme. Ali, treba samo da ispalite hitac. Uspješne ljude na startu izdvaja sposobnost da kažu: ‘Radiću kako ja hoću!’”, smatra Bach. Najljepše uspomene u karijeri vezane su za saradnju s proslavljenim rediteljem Ridlijem Skotom na filmu “Someone to Watch Over Me” iz 1987. godine. “S Ridlijem je zaista bilo zadovoljstvo raditi”, kaže on. Novija holivudska produkcija Danilu Bachu nije naročito interesantna. “Previše je tu ponavljanja. S druge strane, smatram da nezavisni filmski stvaraoci imaju moć da ispričaju divne priče. Tu mislim na Amerikanca Aleksandra Pejna. Njegovi filmovi su stvarno nešto posebno”. Od 1982. godine sarađivao je na scenarijima za osam filmova, među kojima je i “The Beast Within”, “April Fool’s Day” (1986), a u novije vrijeme i “14 Hours” iz 2005. godine.

Inspirativna istorija “Mislim da se Crna Gora sada na neki način uzdiže. Ovo je oduvijek bilo divno mjesto za boravak”, kaže Bach. Susret s Crnom Gorom u novim okolnostima podstakao je njegova optimistična očekivanja. Knjiga o njegovom ocu biće svojevrsni scenario.

ASSiteJ CrNA GOrA

Na prvi konkurs stiglo 20 tekstova Na prvi konkurs za najbolji originalni dramski tekst za djecu i mlade u Crnoj Gori Udruženja za razvoj pozorišta za djecu i mlade ASSITEJ Crna Gora pristiglo je čak dvadeset tekstova. Najbolji će biti proglašeni 15. jula, a pobjednički tekst će biti predstavljen javnosti kroz scensko čitanje u okviru festivala Kotor Art i u produkciji studenata Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja. Autoru, odnosno autorki biće uručena i nagrada, koju čini novčani iznos od 3.000 eura, praizvedba u koprodukciji Gradskog pozorišta iz Podgorice i Kotorskog festivala pozorišta za djecu u pozorišnoj sezoni 2013/14. godine i prevod na engleski jezik, u cilju pružanja prilike za afirmaciju i na inostranoj pozorišnoj sceni. O nagradi će odlučivati tro-

sniman na crnogorskoj obali. Ovima iz ‘Kazino Rojala’ ime Montenegro vjerovatno je zvučalo romantično i avanturistički”, kaže Bach. Nedavno je gledao “Velikog Getsbija”, koji takođe ima veze s Crnom Gorom. “Tu se pominje da je Veliki Getsbi dobio medalju od crnogorskog kralja. Izgleda da smo baš popularni u filmskoj industriji.” Crna Gora iz Bachovog sjećanja unekoliko je ipak slična današnjoj. “Nekad, zato što je obala još tu i zato što je duh Crnogoraca isti kao

nekad, izgleda kao da se ništa nije promijenilo. Liči na povratak kući”, kaže Bach. Traganje za sopstvenim korijenima pomaže mu u pisanju opsežne knjige na tu temu. “Pišem knjigu o očevom životu. Interesujem se o njegovom radu za kralja Nikolu prije i tokom rata i o njegovoj misiji, kada ga je kralj poslao u Sjedinjene Države, što ga je i dovelo u Ameriku, da pomogne crnogorsko-američkoj zajednici tamo”, najavljuje on. Iako priželjkivan, uspjeh u Holivudu bio je za njega iznenađenje. “Ušao sam u to 1969. godine. Bio je to prvi put da sam gledao nešto što sam napisao. A Holivud je tada bio drugačiji nego što je sada. Globalizacija ga je nevjerovatno promijenila. Diplomirao sam u UCLA, a među prvim školovanim rediteljima bio je Frensis Ford Kopola. Bio sam samo jedan od mnogih koji su se nadali filmskoj karijeri”, kaže on. Scenario filma “Policajac sa Beverli Hilsa” (sa Edijem Marfijem u glavnoj ulozi) Bachu je 1984. godine donio nominaciju za Oskara. Danas, ovaj autor vjeruje da je to bio vrhunac njegove karijere. “Jedna od žalosnih javnih tajni Holivuda jeste u tome da mnogo scenarija nikada ne dočeka ekranizaciju. ‘Policajac sa Beverli Hilsa’ nešto je na šta sam ponosan,” sjeća se Bach. Profit je oduvijek bio osnovni pokretač i cilj holivudske produkcije.

člani žiri, koji čine dramski pisac Igor Bojović, glumica i producentkinja Ivana Mrvaljević i pozorišna kritičarka i teatrološkinja Maja Mrđenović. Organizatori projekta ovim bijenalnim konkursom žele da podstaknu razvoj crnogorske dramske literature za pozorište za dječju i mladu publiku. Takođe, namjera je da se stimuliše izvođenje novih dramskih tekstova, izabranih po kriterijumima umjetničke vrijednost, inovativnosti na planu forme, relevantnosti tema i univerzalnih vrijednosti u korespodenciji sa dječjim i mladim gledaocem. Konkurs je realizovan u saradnji sa Kotorskim festivalom pozorišta za djecu i Gradskim pozorištem iz Podgorice, a podržala ga je Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću.

“Život mog oca liči na film. Po izbijanju rata, otac je bio u misijama za kralja, jer je bio pouzdan i odan službi. Kralj ga je na kraju poslao u Sjedinjene Države i tamo je imao mnoge avanture. Skoro je nemoguće povjerovati kroz kakve je avanture prošao. Ali nadam se da ću uspjeti da ih oživim na stranicama”, nada se Bach.

20 Crna Gora investicija

Španci bi da grade hotel u Ulcinju ULCINJ - Predstavnici kompanije Inveraqua Montenegro koji su inicijatori projekta izgradnje hotela na Velikoj plaži, sastali su se sa predsjednikom opštine Ulcinj Nazifom Cunguom, kako bi dogovorili sljedeće korake u cilju realizacije ovog projekta. Iz kabineta predsjednika opštine navode da projekat uključuje izgradnju hotela kapaciteta 400 soba u blizini hotela Belvi na Velikoj plaži sa koeficijentom izgradnje od 0,33 odsto, za čiju izgradnju je neophodno 35 miliona eura. “Lokacija za izgradnju nalazi se u sektoru 66 Državne studije lokacije za koju je završena planska dokumentacija i uslovi za izgradnju su

već ispunjeni. Inveraqua Montenegro je, pored idejnog rješenja i studije fizibiliteta, obezbijedila i jednu trećinu sredstava za ovu investiciju od jedne španske banke”, navode iz kabineta. U cilju zatvaranja finansijskog paketa ove investicije Cungu i direktor Inveraqua Montenegro Damian Flores dogovorili su zajednički nastup na sajmu investicija u Minhenu, na kom će predstaviti projekat. Predstavljanje projekta će biti i u saradnji sa Ministarstvom turizma i održivog razvoja tokom posjete potencijalnim investitorima, koja je već planirana, u Emiratima. S.G.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

sudska odluka

Opština će morati da isplati zarađeno

bošnjak poručio

Nikada nijesmo dijelili ljude HERCEG NOVI - Povodom otvorenog pisma predjsednika Nevladine Organizacije “Izbor” Duška Radovića koji je prije par dana poslao predsjedniku UO novskog DPS-a juče se oglasio saopštenjem za javnost predsjednik OO DPS-a Zoran Bošnjak. “Nikada nijesam dijelio ljude ni po vjeri, ni po nacionalnoj pripadnosti, niti to radi moja partija. Novljani to dobro znaju. Ima dovoljno prostora za sve da u fer i korektnoj političkoj borbi sprovodimo programe svojih partija. Očekujem da se svi eksponiramo i stanemo iza svojih opredjeljenja, ne sjedeći na dvije stolice već jasno i glasno saopštimo to što osjećamo i smatramo da je dobro za naše građane i grad”, kaao je Bošnjak. On je dodao da u anketi sa nepogodama stoji i jedna istina sa kojom je potpuno saglasan, a to je da je Herceg Novi u izumiranju dodajući ne njegovom voljom i voljom partije koja je 13 godina opoziciona u Herceg Novom ističući da je uništen neznanjem i nedostatkom vizi-

je razvoja vladajućih partija u lokalnom parlamentu. “Nemam ambicije da vladam, kažnjavam, progonim, savijam se i slijedim politiku sa kojom se ne slažem. Jednostavno nisam takav čovijek, pa kao takav ne bih ni bio član neke takve partije. Nikoga nikada nisam osudio pa ne osjećam potrebu ni da aboliram. Moja partija je otvorena za sve razgovore sa ciljem da naš grad ide naprijed, navodi se u saopštenju.Predsjednik NVO “Izbor” Duško Radović nedavno je, u otvorenom pismu koje je uputio predsjedniku OO DPS Zoranu Bošnjaku, kazao da je nepravedni, nepravični Sud osnovan iz Podgorice, sa ciljem da prije svega i iznad svega kazni “jeretički” grad Herceg Novi, neposlušne građane njegove i one koji su se drznuli da ne slijede politiku koja se vodi iz Podgorice. U pismu se navodi da su imenovani tužioci i sudije sitno privilegovani od Podgorice, odlučni da kazne gubitak kontrole nad gradom. S.M.

KOLAŠIN - Kolašinka Tanja Vlahović dobila je sudski spor koji je od decembra vodila protiv opštine Kolašin zbog neisplaćenih pripravničkih plata u periodu od 1.9. 2010. do 1.3. 2011. godine. Presudom koja je donešena u četvrtak u kolašinskom Osnovnom sudu opština je izgubila spor pa će u roku od osam dana bivšoj pripravnici morati da isplati dužne zarade za period od pola godine, kao i da joj nadoknadi troškove sudskog postupka u iznosu od 562 eura i to u roku od osam dana. Tokom sudskog spora opština Kolašin je uporno odbacivala navode tužbe kao neosnovane uz nekoliko svjedoka, odnosno zaposlenih u opštini, koji su tvrdili da Vlahović nije

dolazila na posao i da ne postoji u evidenciji zaposlenih, kao i da službi za obračun zarada nije dostavljeno rješenje o njenom zaposlenju. Jedino što opština nije negirala je da su donesena rješenja o njenom stupanju u radni odnos, kao i rješenje o prestanku istog, koje je potpisao bivši predsjednik opštine Mileta Bulatović, koji je ujedno i bio ključni svjedok na sudu, i na taj način osporio tvrdnje opštine Kolašin. On je na sudu kazao da u vrijeme donošenja predmetnih rješenja, dok je bio predsjednik opštine, shodno svojim ovlašćenjima, primio u radni odnos Vlahović, kojoj je, kako je kazao, lično potpisao rješenje. “Poznato mi je da je evidentirano

njeno prisustvo na radu a po prestanku pripravničkog staža donio sam rješenje o prestanku radnog odnosa. Pošto već dvije i po godine nijesam u opštini Kolašin, nije mi poznato zašto nije izvršena isplata po navedenim rješenjima, jer su za to odgovorne finansije i drugi ljudi u opštini. Nijesam vodio evidenciju o njenom dolasku na posao, ali znam da je dolazila kao i svi ostali zaposleni”, kazao je tokom ročišta bivši predsjednik kolašinske opštine Mileta Bulatović. I ako je presuda donesena u korist Vlahović, ona će morati da sačeka isplatu potraživanja jer je zvanični račun opštine već duži period u blokadi, a posluje sa računa do kojih potraživači ne mogu da dođu. Z.B.

maslinjaci

bolnica

Oprema za novi život Valdanosom se BIJELO POLJE - Predstavnici bjelopoljske opšte bolnice i firme “Profesional Medica” iz Beograda juče su potpisali ugovor o kupovini opreme vrijedne oko 50.000 za Odjeljenje neonatologije i ginekologije u toj zdravstvenoj ustanovi. Potpisivanju ugovora prethodio je projekat “Pravo na život”, koji od septembra prošle godine zajedno realizuju opšte bolnice iz Bijelog Polja i Novog Pazara a u okviru projekta prekogranične saradnje sa Srbijom, finansiranog iz IPA fondova. Zamjenik direktora bolnice Ibrahim Hasković podsjetio je da je vrijednost ukupnog projekta 200.000 eura te da Opštoj bolnici kao vodećem aplikantu pripada 95.000 eura, od čega će 85 odsto finansirati IPA fondovi a preostali dio Ministarstvo zdravlja, odnosno bolnica. “Kvalitet projekta i dosadašnja uspješna realizacija ohrabruju nas da i u okviru trećeg javnog poziva apliciramo novim projektom koji bi bio nastavak postojećeg i u okviru kojeg bi opremili operacinu salu na Odjeljenju ginekologije i akušerstva”, istakao je Hasković. Neonatolog dr Haka Tahirović istakla je da će ovo što čini EU samo malim dijelom promijeniti svijest ljudi koji mogu da pomognu, da shvate šta je kvalitetno zdravstvo i

opasno igraju

gdje i kako se liječe njihova djeca. “Kupovinom nove opreme biće kompletirana postojeća koja će zadovoljiti potrebe i zahtjeve Odjeljenja neonatologije poluintenzivnog tipa, kakvo je bjelopoljsko. Stari inkubator zamijenićemo novim, savremenog tipa, a dobićemo još digitalni aparat za ultrazvučnu dijagnostiku sa sondom za pregled abdomena i kukova, kardiorespiratorni monitoring koji će omogućiti 24-časovno praćenje vitalnih funk-

cija novorođenčeta, dvije infuzione pumpe, pulsni aksiometar, aparat za neinvazivnu metodu ventilacije kod djece koja imaju respiratornih smetnji i drugu opremu koja će omogućiti bolji rad neonatologije i kvalitetniju dijagnostiku malih pacijenata”, kazala je dr Tahirović. Ona je dodala da će i porodilište dobiti tzv. topli sto, koji porođajna sala do sada nije imala, kao i jedan monitor za praćenje rada srca novorođenčeta u utrobi majke. B.Č.

ULCINJ - Igre vlasti oko maslinjaka u Valdanosu neobjašnjivo traju a, kako je poručio izvršni direktor MOGUL-a Džemal Perović, sada će nam NATO pomoći u revitalizaciji maslinjaka. Osim što pokušavaju, kako navodi, neprekidno da testiraju raspoloženje građana Ulcinja po pitanju Valdanosa, koje je, evo dvije decenije, nedvosmisleno iskazano i potvrđeno, država ne samo da je povrijedila imovinsko pravo građana, već je odgovorna i za njihovu ekonomsku situaciju, jer je dovela bivše vlasnike maslinjaka do ekonomskog posrnuća i propasti. Perović podsjeća da je na osnovu eksproprijacije oduzeto oko 19.000 stabala maslina porodicama i vjerskim zajednicama. “Bez maslina su ostale 204 porodice i vjerske organizacije, iako državni organ ima samo 118 spornih dostavnica u posjedu, te im je na taj način učinjena nepravda jer su ostali i bez radnih mjesta i bez dostojanstva i bez perspektive”, ističe Perović. Obrazloženje je, kako navo-

di, jednostavno, oni ne obrađuju svoje maslinjake, ne proizvode maslinovo ulje i ne iznose masline na tržište i prisiljeni su da rade neki treći posao, čime se, nekima od njih, dovodi u pitanje čak i egzistencija. Ako uzmemo, navodi on, prosječnu cijenu kretanja maslinovog ulja od 10 eura i kilograma prerađenih maslina po šest eura, “matematika je prosta i ekzaktna nauka, ispada da je potrošeno na uvoz 2.344.584 eura za konzumne masline i 1.481.390 eura za maslinovo ulje, dok masline na Valdanosu i dalje propadaju”. S, druge strane, zbog stanja u kome se nalaze masline u Valdanosu, iz godine u godinu, dovodi se u pitanje sigurnost tih maslina od mogućeg požara. “Za njihovo ‘čuvanje’ se privatnom obezbjeđenju plaća oko 70.000 eura godišnje. Ta praksa se nastavlja umjesto da se hitno pristupi povraćaju i revitalizaciji. Opasne igre se igraju. Dokle”, upitao je Perović. S.G.

Crna Gora 21

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

pijaca

Dok svi trpe, ružne slike idu u svijet Mladen Zadrima

tkako je prije osam mjeseci cetinjska gradska pijaca izmještena na dvije lokacije, zbog najavljenih radova na rekonstrukciji koji su stopirani sudskom odlukom zbog neriješenih pravno-imovinskih sporova, od premještaja niko nije imao koristi. Šteta je pričinjena vlasnicima i zakupcima lokala na tom prostoru.

CETINJE - Vlasnici poslovnih prostora sa gradske pijace žalili su se lokalnom parlamentu tražeći rješenje za svoj problem, ali osim šturog odgovora da će se “sve riješiti u najskorije vrijeme” nijesu ništa više dobili. A njihovi pazari su višestruko umanjeni. “Šteta je počinjena i nakon petnaest godina koliko držim mesaru moram da je zatvorim”, kaže za Vikend novine Rajo Tatar. On kaže da će nadoknadu počinjene štete tražiti na sudu. Još jedan Cetinjanin koji je svoju i egzistenciju svoje porodice vezao za gradsku pijacu Dejan Ivanović kaže da njih ne interesuju sporovi koji se vode po pitanju pijace. “Nas interesuje da radimo i da se ovaj prostor konačno privede namjeni. Kao što vidite, ujutro je ovo parking, popodne djeca igraju fudbal, a da vam ne govorim što se dešava noću i ko se sve tu okuplja”, kaže Ivanović. On je naveo da je promet drastično opao od kada je prije osam mjeseci pijaca preseljena. “Prije je poneko i svraćao, sada nema nikog. Pazari su mi se kretali do trideset eura i više, danas jedva ako “skrpim” pet za cio dan”, kaže ovaj

Cetinjanjin uz opasku da tezge nije ni trebalo “dirati” dok se ne završe sve pripreme. I Neđo, Olja, Gojko... svi koji su vezani za ovaj prostor kažu isto, drastično smanjen promet, višestruko umanjena dobit. Alternativno rješenje, tezge na Balšića pazaru, koje su u početku probudile malo romantike i sjete kroz žal za onim “starim” Cetinjem, brzo je pokazalo zašto je pijaca već odavno “maknuta” sa tog prostora. Petkom, kada je u prijestonici pazarni dan, na vidjelo ispliva sav haos koji je posljedica toga što je pijaca tu privremeno postavljena. Razbacane gajbe, pobacano trulo povrće, razapete čerge, kutije i haos u saobraćaju, psi lutalice koji prebiraju po smeću. Vlasnici lokala sa ovog prostora vidno ljuti kažu za naš list da sami moraju da kupe otpatke koji ostanu za prodavcima i da peru pločnik oko butika. Cetinjanka Sonja Đonović koja stanuje na Balšića pazaru kaže za Vikend da je ovo “ruglo od pijace na Balšiča pazaru, koje se izvanredno dobro vidi iz Nacionalne galerije u koju su uloženi milioni eura”. Ona kaže da nije samo Balšića pazar

problem, već i da je stara zgrada bolnice “Danilo I” spomenik besčašća. Naša sagovornica kaže da “ne zaboravimo na to da više od dvadeset godina nemamo autobusku stanicu, a da o bioskopu niko i ne razmišlja”. Sonja Đonović smatra da ovakve pojave krnje imidž grada koji pretenduje da bude prijestonica kulture. Svjesni da su “kolateralna šteta”, naši sagovornici sa početka ove priče su prinuđeni da svoj izgubljeni novac traže preko suda, a šansu za to vide u ugovoru koji je na izgradnji pijace sklopljen između prijestonice Cetinje i odabranih izvođača firmi “Bombeton” i “Inžinjering put”. Naime, u članu 21. tog dokumenta objavljenog na sajtu prijestonice

Cetinje stoji da sve eventualne sudske sporove i štete koje mogu nastati po tužbi vlasnika poslovnih prostora koji se nalaze u sklopu pijace, a koje imaju za osnovu neostvarenu dobit zbog nemogućnosti obavljana djelatnosti zbog izvođenja radova, bez obzira na to da li radovi kasne ili ne, naručilac će prihvatiti na sebe, tako da izvođač nema nikakvih obaveza po tom pitanju. Radovi na rekonstrukciji pijace će prema najavama iz Prijestonice, makar tako stoji u izvještaju o radu gradonačelnika za 2012. godinu, biti nastavljeni čim se “steknu uslovi”. U pomenutom izvještaju kaže se da je tokom 2012. godine Prijestonica Cetinje sprovela tenderski postupak za odabir izvođača radova shodno revi-

dovanom Glavnom projektu. Nakon završetka postupka javne nabavke, potpisan je i Ugovor sa odabranim ponuđačem. Ipak, usljed donošenja Rješenja od strane Privrednog suda kojim se određuje Privremena mjera zabrane raspolaganja i izvođenja bilo kakvih radova na rekonstrukciji imovini koja je trebala biti predmet rekonstrukcije, početak radova je odgođen. Nakon završetka postupka kod nadležnih sudskih organa, Prijestonica Cetinje će nastaviti sa aktivnostima na obezbjeđenju kvalitetnih uslova za prodaju prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda. I dok traje spor oko pijace trpe svi, a začuđeni turisti slikaju i te slike odnose u svijet.

22 Crna Gora

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

DF TVRDI

Stečaj miriše na korupciju

KULTURA

Počelo ª Mojkovačko kulturno ljetoº

MOJKOVAC – XI “Mojkovačko kulturno ljeto”, koje organizuje Centar za kulturu, počelo je na gradskom trgu u Mojkovcu, ispred spomenika serdara Janka Vukotića u četvrtak veče. Ovogodišnja manifestacija otvorena je trećim po redu sajmom knjiga i izložbom fotografija pod nazivom “Pljevaljski biseri”, autora Vasa Kneževića iz Pljevalja. “Mojkovačko kulturno lje-

to” svečano je otvorio Bogić Rakočević, Mojkovčanin i poznati književnik. “Izražavam veliko zadovoljstvo što sam u prilici da simbolično najavim i otvorim jednu od kulturnih manifestacija čije ćete programe moći da pratite tokom ovog ljeta”, kazao je Rakočević. Proteklu deceniju ta manifestacija je okupila mnoge poznate stvaraoce iz naše zemlje i okruženja. Knežević, autor izložbe fotografija, zahvalio je Centru za kulturu Mojkovac i Milici Ristić kao organizatoru izložbe i Ministarstvu kulture, koje je podržalo da se izložba održi u Mojkovcu. On je istakao da se izložba iz Mojkovca seli u Plužine i Pljevlja. “Izložbom ‘Pljevaljski biseri’ želim da Pljevlja prezentujem u nekom ljepšem svijetlu”, kazao je Knežević. Na otvaranju ovogodišnje manifestacije bio je predsjednik opštine Mojkovac Dejan Medojević i druge javne ličnosti grada. V.B.

BIJELO POLJE - Funkcioner DF i šef bjelopoljske Nove Slavko Fuštić kazao je da je neshvatljivo da je stečajna uprava “Vunka” odbila ponudu biznismena iz Beograda Bogdana Aleksića da fabriku uzme u zakup na pet godina i zaposli više od 600 radnika. On je na jučerašnjoj konferenciji za novinare saopštio da je u Bijelom Polju aktuelno “okončanje stečajnog postupka” u “Vunku” i to, kako je rekao, preko navodnog posredovanja lokalnog Socijalnog savjeta. “Ta akcija podrazumijeva zahtjev takozvanih akcionara za preuzimanje cjelokupne imovine nekadašnjeg giganta tekstilne industrije, uz njihovu navodnu obavezu da isplate oko pola miliona eura na ime ličnih dohodaka radnicima i oko 330.000 dobavljačima, a ostala potraživanja koja ima država da im Vlada pokloni bez ikakve obaveze da otvore nova radna mjesta ili da navodno zaposle bilo koji broj radnika”, iznio je Fuštić. Kako je naveo, “ti takozvani akcionari” dokazali su se u privatizaciji jednog dijela propalih lokalnih preduzeća. “I to na način što su ogromnu imovinu tih preduzeća preuzeli za navjerovatno mali novac, a radnike ostavili na ulici uz bijedne otpre-

mnine. U fabričkim halama sada su poslovne banke i kafane”, dodao je Fuštić. Kako je naveo, neshvatljivo je da je Aleksićeva ponuda odbijena. “Takva ponuda je odbijena i pored činjenice da je Ministarstvo ekonomije dopisom od 15. maja prošle godine dalo pozitivno mišljenje za takvu ponudu. Sumnjamo da se u konkretnom slučaju radi o korupciji kako bi se takozvani akcionari ‘Vunka’ dokopali vrijedne imovine za veoma mali novac”, kazao je Fuštić. On je rekao da je upućen dopis Vladi kojim se traži da se inicira

istraga tužilaštva kako bi se utvrdilo zbog čega je spriječeno da se zaposli 600 Bjelopoljaca, a sa druge strane da pristane da takozvani akcionari preuzmu “Vunko” za mali novac bez obaveza otvaranja novih radnih mjesta. Bivši radnik “Vunka”, penzioner Milorad Dulović, iznio je podatak da je, kada je prvi put u fabriku uveden stečaj u januaru 1992. godine, imovina vrijedjela preko 60 miliona maraka. “U međuvremenu je imovina otuđena na misteriozan način i sadašnja vrijednost fabrike, nakon 11 neuspjelih licitacija, spala na ‘tričavih’ pet miliona eura”, kazao je Dulović. B.Č.

VODA

Herceg Novi žedan HERCEG NOVI - Građanima Herceg Novog zbog poteškoća u gradskom sistemu neredovno se isporučuje voda. Tako potrošači na rivijeri, Igalu i centru grada nemaju vodu. Najviše trpe potrošači u zonama iznad magistrale i višim seoskim područjima. Ni u Njivicama vodu nijesu imali dva dana. U Baošićima, Đenovićima i Zelenici neredovna je isporuka u terminima koji su za rivijeru predviđeni od pet do sedam i od 17 do 19 časova. U Kamenarima nakon dva dana preksinoć je puštena voda, dok je juče bila slabija pokrivenost isporukom vode rivijeri. I potrošači na Toploj, Gomili, Savini vodu imaju manje nego prethodnih godina u periodu restrikcija. S obzirom da će radovi na remontu, kako su nam saopštili iz HE na Trebišnjici, potrajati do

AUTOPREVOZNO

Štrajk glađu jedino preostaje 27. jula – u ovim tropskim danima definitivno će Novljani biti žedni. U Vodovodu raspolažu jednom cisternom kojom moraju stići do Sušćepana, Ratiševine, Šćepoševića, Žvinja i Luštice. S.M.

PROGRAM

Djeca su željna znanja HERCEG NOVI – Realizacija programa pripreme sedmoro djece romske nacionalnosti koja od septembra kreću u prvi razred osnovne škole počela je u javnoj predškolskoj ustanovi “Naša radost”. Koordinatorka projekta Katarina Kokošar kazala je da su projekat pomogli Ministarstvo prosvjete i Zavod za školstvo, a djeca su uključena u redovnu vaspitnu grupu, što je drugačije od ostalih gradova u kojima je projekat realizovan, gdje su romska djeca bila u posebnim grupama. Ona je istakla da su za djecu obezbijeđeni prevoz, hrana, sva neophodna didaktička sredstva i da imaju svog REA asistenta. “Djeca su sjajna, željna su

znanja i uopšte se ne razlikuju od djece koja godinama pohađaju vrtić”, dodala je Kokošar. Tokom prošle školske godine u vrtić je bilo upisano desetoro djece romske nacionalnosti i bili su raspoređeni u sve vaspitne grupe u zavisnosti od godina starosti. U ovaj program su uključena djeca koja do sada nijesu pohađala vrtić upravo zbog njihove socijalizacije i lakšeg uključivanja u nastavni proces. “Boravak u vrtiću biće iskorišćen da se djeca kroz različite edukativne programe, igraonice i radionice što bolje pripreme za nastavu”, kazao je direktor NVO Mladi Romi Herceg Novi. Program će trajati do 29. juna. S.M.

NIKŠIĆ - Nekadašnji radnici Autoprevoznog, koji već 19 dana štrajkuju zahtijevajući isplatu otpremnina od 250 eura po godini radnog staža, najavili su radikalizaciju protesta od ponedjeljka. Grupi od 17 bivših šofera, koji se nalaze zaključani u sali podgoričkog Saveza sindikata, u ponedjeljak će se pridružiti ostatak kolega koji štrajkuju u Nikšiću kako bi zajednički počeli štrajk glađu. “Prevareni smo i izigrani. Ponovo su nas izmanipulisali na način na koji to rade već dvije i po godine. Imali smo sastanak sa Danilom Popovićem iz sindikata, ali se ništa konkretno nije riješilo. Svi oni prebacuju krivicu i odgovornost jedni na druge a naša situacija se ne rješava”, kazao je predstavnik radnika

Milisav Đikanović. Kako je on istakao, radnici su na ivici psihičke i fizičke izdržljivosti jer se danonoćno nalaze zaključani u sali sindikata. Većina štrajkača ima preko 65 godina starosti, zdravlje im je narušeno jer među njima ima teško oboljelih osoba i nekoliko teških šećeraša. Tokom dvije i po godine koliko pokušavaju da dođu do novca od opremnina, kako kaže Đikanović, trojica kolega su preminula. Niko od nadležnih institucija im ne nudi nikakav vid pomoći, te su oni odlučili da od ponedjeljka počnu štrajk glađu i prestanu da uzimaju vodu. “Ovo je zaista sramno šta se događa, niko nam se ne obraća i niko ne želi da nam pomogne. Oni nemaju sluha za naše probleme i to

što ni mi ni naše porodice nemamo šta da jedemo. U ponedjeljak će nam se pridružiti ostatak kolega, kada ćemo zajedno prestati da uzimamo vodu i hranu. Ni do sada nijesmo imali mnogo toga za jelo, niti su nam ukućani imali poslati”, poručuje Đikanović. Po njegovim riječima, radikalizacija protesta je jedino rješenje jer su do sada iscrpili sva druga moguća sredstva borbe. “Više nikom nećemo slati dopise, jer što smo slali - slali smo, a nikakvog efekta nije bilo. Ostaćemo zaključani u sali i više se nikom nećemo obraćati. Ugroženi su nam životi i situacija je sve teža, ali ovog puta nećemo odustajati i ostajemo dok nam se ne ispune zahtjevi”, zaključuje Đikanović. J.L.

AKCIJA

Poribili Slano jezero NIKŠIĆ - U saradnji sa Sportsko ribolovnim društvom “Nikšić”, Elektroprivreda Crne Gore poribila je juče Slano jezero sa 1.350 kilograma ribe. Tom prilikom koriščena je kalifornijska pastrmka, a kako su kazali iz EPCG, sredstva su izdvojili za nabavku ribe u cilju su održavanja i bogaćenja ribljeg fonda. “EPCG je svejsna važnosti održavanja ribljeg fonda u vještačkim akumulacijama, stvorenim prvenstveno za potrebe proizvodnje električne energije u HE “Perućica” nastavlja sa probljavanjem akumu-

lacija. Prošle godine Krupac je poribljen sa 1.350 kilograma takođe kalifornijske pastrmke”, poručio je direktor Direktora drekcije za odnose sa javnošću Rajko Šebek. Po riječima sekretara SRD “Nikšić” Marijana Mijanovića, postoji mogućnost da se u narednom periodu poribe jezera Krupac i Liverovići, ali i rijeka Zeta. “Jezero Krupac je nedavno poribljeno sa tonom pastrmke is sredstava SRK, a ovoga puta akcija je garantovana zahvaljujući Elektroprivredi, koja je u cilju održavanja

ribljeg fonda odlučila da izdvoji sredstva za kupovinu oko 6.000 komada kalifornijeske pastrmke. Poribljivanje je obavljeno u mjestu Široka uliuca, u blizini livnice “Pejović”. Očekujemo od EPCG da i u buduće poradi na zaštiti ribljeg fonda,te da će na akumulacijama kojima oni gazduju konačno izgraditi baraže”, ističe Mijanović. Proces poribljavanja juče je pratila komisija sastavljena od predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Sportsko - ribolovnog društva Nikšić i EPCG. J.L.

Crna Gora 23

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

KOLAŠIN

Ljekovi im postali jedina hrana

Porodica Tripković tvrdi da od nadležnih ne dobijaju pomoć samo zato što su simpatizeri Socijalističke narodne partije Zorica Bulatović

a politika u Crnoj Gori počinje da uzima danak najstarije njene populacije govori priča bračnog para Tripković iz moračkog sela Vočje. Oni tvrde da im je jedini grijeh što su pripadnici Socijalističke narodne partije, pa im kolašinski Centar za socijalno već tri godine odbija zahtjev za socijalnu pomoć, bez obzira na to što su teško narušenog zdravstvenog stanja. Žive od penzije koja iznosi 150 eura, od čega samo jedan lijek plaćaju 115 eura. Ima dana kad su željni parče hljeba pojesti.Tripkovići kažu da su im iz lokalne samouprave poručili da im se nemaju što obraćati i tražiti pomoć jer nijesu glasali Demokratsku partiju socijalista.

KOLAŠIN - Ispred trošne kuće dočekuje nas osamdesetogodišnji Milomir Tripković, teški astmatičar i srčani bolesnik, teško dišući, u jednoj ruci držeći pumpicu. Njegova supruga Stevka je još težeg zdravstvenog stanja. Milomiru je trebalo 15 minuta da pređe samo nekoliko stepenica kako bi ušao u kuću. Kako je kazao, morao se obratiti medijima kako bi građani Crne Gore vidjeli kako danas država postupa sa onima koji su joj sve dali. Nije mu do novca, iako jedva preživljajavaju, koliko do uništenog morala i ljudskog dostojanstva. Vaspitavali su ga roditelji, kaže, u vrijeme u kome je odrastao, da je riječ i obraz jedina i prava svetinja. Posljedice bolesti vuče od treće udarnički građene pruge. “Danas sam izdajnik samo zato što sam član SNP. Nije ljudski, nije korektno i nije pošteno, niti dostojanstveno i moralno. Ako sam izabrao moju stranku, a ne vrijeđam ničiju drugu, a oni mene mrze i progone, neka ih je zbog toga sram”, kazao je Milomir, dodajući da je podnio zahtjev za dobijanje socijalne pomoći. “Sve sam uradio kako su mi kazali i sve sam uredno za nas dvoje donio pred komisiju. Tri puta su nas odbijali, a sada sam uzeo advokata pa ću sudski sa njima da se obračunam” kazao je Milomir. Tripković tvrdi da on i njegova supruga po dvadeset vrsta lijekova nedjeljno moraju da piju, od kojih za njegovu ženu samo jedan košta 115 eura, pa je često, zbog nedostatka novca, na veresiju uzimao lijekove. “Ima dana da ne znamo kako da kupimo kilo hljeba, ma mi više ne možemo ni jesti ni piti. Nije mi za mene, nego za Stevku, njoj je doktorka rekla da mora da se pazi, te dobro da se hrani, a mi osim lijekova nemamo šta jesti, srećni smo kad

bar njih možemo da nabavimo. Da nam nije dobrih prijatelja ne znam šta bi sa nama bilo, nekima platimo od penzije, neki neće da uzmu”, sa žaljenjem priča iznemogli starac. “Ne mogu da vjerujem šta sam za svojih osamdeset godina zaslužio”, kaže Milomir i dodaje da se pismeno obratio prije godinu dana predsjedniku opštine Darku Brajuškoviću da ga primi, ali od prijema ne bi ništa. “Ne htjede Brajušković da me primi, zvao sam ga i telefonom i ništa, a trebalo je da mu kažem da zna da sam ja golim rukama gradio Opštinu čiji je on sada predsjednik. Iz Opštine mi je dolazio čovjek koji me pitao je-

Odbijeni i pored opravdanog zahtjeva Iz kolašinskog Centra za socijalni rad saopštili su DN da su po zahtjevu Milomira Tripkovića, izašli na teren i ocijenili da je zahtjev opravdan. “Nakon obilaska porodice Tripković na terenu, ocijenjeno je da je njihov zahtjev opravdan i da treba da im se odobri jednokratna novčana pomoć u skladu sa mogućnostima ministarasva rada i socijalnog staranja. Šta se po tom osnovu uradilo ja zaista ne sam li glasao SNP, rekoh bogami da jesam, a on mi veli da nemam više što u Opštinu dolaziti, niti se obraćati, niti što tražiti”, ispričao je Milomir. Skinuvši košulju i stavivši kaiš, zatežući ga na posljednjoj kopči, uputio je poruku premijeru Milu Djukanoviću. “Đukanoviću, kazao si da se mo-

znam”, kazao je pravnik Centra Željko Medenica. Nakon toga 11.11. 2012 godine kako Medenica tvrdi, održana je prvostepena komisija gdje se između ostalih razmatrao i zahtjev Tripkovića, za tuđu njegu i pomoć a uz zahtjev je bila priložena i odgovarajuća ljekarska dokumentacija. Ljekarska komisija po njegovim riječima je dala svoj nalaz i mišljenje, pa je tačan podatak da su tad odbijeni. ra još jedna karika na kaišu zategnuti. Evo sam je ja na zadnju zategao, i nemam više kud, pa vidi na kakav zdravstveni sklop se moja država okomila” skoro kao vapaj kazao je Milomir. Tripkovići su se obraćali i opštinskom Odboru penzionera u Kolašinu, ali pomoć nijesu dobili.

Marija Tomislava Božović magistar profesor književnosti, 20. juna 2013. u 30. godini. Sahrana će se obaviti 22. juna na Čepurcima.

Velimir-Veko Đurov Vučković 20. juna 2013. u 65. godini. Sahrana će se obaviti 22. juna u 15 časova u selu Prekornica.

Ljubica Obrada Kilibarda rođena Eraković, 20. juna 2013. u 70. godini. Sahrana će se obaviti 22. juna u 14 časova na mjesnom groblju u Straševini.

Milica Dragović kapetan, učesnik NOR-a, 19. juna 2013. u Beogradu u 92. godini. Sahrana će se obaviti na groblju u selu Krš – Žabljak.

Miodrag Vojina Vuković 20. juna 2013. Sahrana je obavljena 21. juna u 15 časova na Čepurcima.

Željko-Tule pok. Ilije Vukmirović 20. juna 2013. u 61. godini. Sahrana je obavljena 21. juna na gradskom groblju Brdišta.

Raka Batrića Jokić rođena Đuričanin, 20. juna 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 21. juna na seoskom groblju u Velici.

Nenad Milutina Mišolić 20. juna 2013. u 49. godini. Sahrana je obavljena 21. juna u 13 časova pred Nikolj crkvom.

Stanica Simova Vučinić rođena Kovačević, 20. juna 2013. u 85. godini. Sahrana je obavljena 21. juna u 16 časova na groblju u Glibavcu.

Njegosava Spasoja Trebješanin rođena Đurković, 20. juna 2013. u 54. godini. Sahrana je obavljena 21. juna u 16 časova na mjesnom groblju Dragova Luka.

Boško Sima Mijušković

KOtOr

Završeni radovi na kanalizaciji

KOTOR - Juče je u Kotoru obilježen završetak radova na izgradnji primarne vodovodne i kanalizacione mreže u Kotoru, vrijednosti 7,2 miliona eura. Posljednjom fazom ovog projekta, realizovanog uz finansijsku podršku KfW-a, izgrađen je krak kanalizacione, kao i vodovodne mreže za naselja Muo, Prčanj i Stoliv u ukupnoj dužini od po 2,7 km. Ukupno od početka realizacije projekta, za Kotor je izgrađeno oko 30 km kanalizacione i vodovodne mreže i pet pumpnih stanica, te rehabilitovano oko 10 km vodovodnih i kanalizacionih cjevovoda. Na taj način omogućeno je da se otpadne vode sa područja opštine Kotor u Bokokotorskom zalivu (izuzev Perasta, Risna i Morinja) evakuišu iz zaliva i usmjere na dugi ispust Trašte, odnosno ka

PREMINULI

zajedničkom postrojenju za tretman otpadnih voda za Kotor i Tivat, kada ono bude završeno. Predsjednica opštine Kotor Marija Ćatović je istakla da je riječ o velikom projektu koji će imati poseban značaj za razvoj grada i kvalitetniji život stanovnika. “Realizacija ovih radova je bila posebno osjetljiva zbog načina odvijanja saobraćaja na potezu Muo – Prčanj – Stoliv. Opština se potrudila da organizuje što bolje odvijanje saobraćaja kako bismo tokom prethodnih osam mjeseci olakšali život i umanjili poteškoće uzrokovane realizacijom radova. Sa službom Hitne pomoći i Vatrogasnom jedinicom je takođe bio dogovoren način da se građanima obezbijedi adekvatna usluga za vrijeme trajanja radova”, navela je Ćatović.

20. juna 2013. u 77. godini. Sahrana je obavljena 21. juna na groblju u Straševini.

Rumica Đura Vulović u 84. godini. Sahrana je obavljena 21. juna 2013. kod Crkve Sv. Jovan – Pobrđe.

Dragan Miloradov Spičanović u 63. godini. Sahrana je obavljena 21. juna 2013. na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

24 Globus

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

SLOVENIJA

Velika rasprodaja KANADA

Sto hiljada ljudi čeka na evakuaciju Kanadske vlasti naredile su evakuacije i zatvorile glavni auto-put zbog poplava i klizišta na zapadu zemlje, u kojima je nestala jedna osoba. Gradske vlasti Kalgarija javile su da bi 100.000 osoba moglo biti evakuisano zbog poplava u zapadnom dijelu zemlje. Zatvarenjem transkandaskog auto-puta izolovane su planinske oblasti Banf i Kanmora, a jedna žena je nestala kada

je njenu prikolicu odnijela preplavaljena rijeka Alberta. Teško su pogođena i naselja južno od Kalgarija, grada sa više od milion stanovnika, koji je bio domaćin Zimskih olimpijskih igara 1988. U mnogim oblastima grada naređena je evakuacija, koja će se u sljedećih nekoliko dana odvijati u etapama. Ta provincija izvijestila je da je u 12 opština proglašena uzbuna.

BRAZIL

Krizni sastanak Predsjednica Brazila Dilma Rusef sazvala je krizni sastanak užeg kabineta dan nakon protesta na kojem se okupilo gotovo milion ljudi, pri čemu je jedna osoba poginula. Sastanak s ministrima trebao bi se održati u petak u Braziliji, pišu brazilski listovi na svojim internetskim stranicama. Kabinet predsjednice ranije je saopštio da je ona zbog protesta otkazala put u Japan predviđen od 26. do 28. juna. Više od milion ljudi demonstriralo je u noći između četvrtka i

petka na ulicama više od 80 brazilskih gradova, tražeći dostojne javne usluge, borbu protiv korupcije među političarima, izražavajući nezadovoljstvo zbog ogromnih svota koje se ulažu u organizaciju Svjetskog fudbalskog prvenstva 2014. U mjestu Ribeirao Preto, gradu koji se nalazi na 330 kilometara od Sao Paola, grupu demonstranata srušio je automobil pokušavajući da ih zaobiđe, a jedan od demonstranata je preminuo.

Slovenački parlament trebalo bi danas, na vanrednoj sjednici, da odluči o listi od 15 preduzeća u kojima je država većinski vlasnik, a koja bi, prema predlogu vlade premijerke Alenke Bratušek, trebalo da se prodaju, objavila je slovenačka državna televizija. Hrvatski portal index.hr, pod naslovom “Prodaje se Slovenija”, prenosi da se radi o Telekomu Slovenije, avio-prevozniku Adria Airways, Elanu, Aerodromu Ljubljana, Novoj Kreditnoj banci Maribor, Aeru, Žitu, Fotonu, Heliosu, Adria

Airways Tehnika, Cinkarni Celje, Ljubljanskom sajmu, Palomi, Termama Olimia Bazeni i preduzeću Una. Premijerka Bratušek je, predlogom o prodaji slovenačkih preduzeća, samo poslušala preporuku Evropske komisije koja je Slovencima predložila prodaju kako bi što prije izašli iz krize i stabilizovali javne finansije. Za neke kompanje već postoji interesovanje, pa su tako za 73 odsto Heliosa već stigle ponude američkog PPG-a i austrijskog Ring Internationala.

FUKUŠIMA

Ponovo curi iz nuklearke Operatori oštećene nuklearne elektrane u Fukušimi saopštili su da su otkrili još jedno curenje radioaktivne vode. Oko 360 litara zagađene vode iscurilo je iz jednog postrojenja za desalinaciju, ali nije oteklo iz samog kompleksa, saopštila je Tokijska električna centrala (TEPKO), koja je vlasnik nuklearne elektrane oštećene u zemljotresu i cunamiju marta 2011. Odjeljenje za desalinaciju uklanja so iz zagađene morske vode koja se koristi za hlađenje reaktora čija su se jezgra istopila u najtežoj nuklearnoj katastrofi poslije Černobilja 1986. godine.Vjeruje se da je voda iscurila iz postrojenja prije nego što je prošla proces uklanjanja soli. Najnoviji incident se dogodio dva dana nakon što je objavljeno da je u podzemnim vodama ispod nuklearke pronađen radioaktivni sastojak stroncijum, koji

izaziva rak. Kompanija je rekla da preduzima mjere da te vode ne dođu do mora. TEPKO se bori s podužim spiskom incidenata u oštećenom po-

strojenju više od dvije godine nakon katastrofe koja je primorala da se više od 160.000 ljudi iseli iz svojih kuća u krugu od 20 kilometara oko centrale, a mnogi se još nijesu vratili.

Globus 25

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

BRISEL

Značajan napredak

Premijeri Srbije i Kosova napravili prve i pozitivne dogovore u pregovorima, te se može smatrati da je učinjen ozbiljan pomak ka evroatlantskim integracijama

etrin Ešton i Štefan File uputili su pismo ministrima spoljnih poslova zemalja EU u kome traže “jasnu pozitivnu odluku” o otvaranju pristupnih pregovora sa Srbijom. U četiri stranice dugom pismu, u koje je Tanjug imao uvid, konstatuje se da su Beograd i Priština postigli “značajan napredak” u normalizaciji odnosa, što je bio uslov koji je Savjet postavio u decembru da bi Srbija dobila datum za početak pregovora.

U pismu visoke predstavnice EU Ketrin Ešton i evropskog komesara za proširenje Štefana Filea taksativno se navode konkretni koraci koji su preduzeti na implementaciji Briselskog sporazuma, kao i dogovori koje su dvije strane postigle proteklih nedjelja. Ključna rečenica je na samom kraju pisma, a u njoj Ešton i File traže da Savjet donese “jasnu i pozitivnu odluku o otvaranju pregovora sa Srbijom i početku pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju za Kosovo”. Diplomatski krugovi u Briselu ocjenjuju da će ovo pismo imati veliki značaj kada šefovi država i vlada zemalja članica budu raspravljali o datumu za Srbiju 28. juna u Briselu. Fileov portparol Peter Stano rekao je ranije za Tanjug da ovo pismo neće imati format izvještaja, već će sadržati samo sažetak najnovijih informacija vezanih za dijalog. Komisija je već dala preporuku Savjetu da otvori pregovore sa Srbijom, tako da se radi samo o ažuriranju informacija, izjavio je on.

Premijer Kosova Hašim Tači izjavio je da je na jučerašnjem sastanku sa Ivicom Dačićem i Ešton postignut “suštinski dobar napredak”. On je takođe rekao da je bilo riječi i o održavanju lokalnih izbora na sjeveru Kosova, kao i o policiji. Tači je rekao da se nada da će “primjenom aprilskog sporazuma obje strane biti nagrađene zasluženim napretkom u sklopu svojih težnji za evroatlantsku integraciju”. Po dobijanju pisma Eštonove i Filea, šefovi misija zemalja članica pri EU održaće sastanak i na osnovu tog pisma sačiniti nacrt odluke o datumu koji će nakon toga biti proslijeđen šefovima diplomatija, a sastanak ministara spoljnih poslova zemalja članica EU će o tom nacrtu raspravljati u Luksemburgu, drugog dana sjednice Ministarskog savjeta, koja počinje u ponedjeljak, 24. juna, ali konačnu riječ imaće šefovi država i vlada na samitu 28. juna. Visoka predstavnica EU je po završetku šestočasovnog razgovora sa premijerima Srbije i Kosova izjavila da je postignut konkretan napredak i saglasnost o brojnim pita-

njima. Neka od tih pitanja, prema saopštenju visoke predstavnice EU, pitanja su pravosuđa, policije i lokalnih izbora. “Želim da odam priznanje premijerima Tačiju i Dačiću i njihovim timovima za predanost i težak rad i očekujem dalji napredak normalizacije odnosa, u skladu s aprilskim sporazumom i planom primjene”, zaključila je visoka predstavnica EU.

Srbija i Hrvatska Vicepremijeri Srbije i Hrvatske Aleksandar Vučić i Vesna Pusić saglasili su se juče u Beogradu da je Srbija briselskim sporazumom napravila veliki korak za unapređenje odnosa u regionu, a Vučić je, uz čestitke Hrvatskoj za ulazak u EU, poželio da joj se Srbija što prije pridruži i da dvije zemlje ima-

ju još bolje odnose. Pusić je istakla na zajedničkoj pres-konferenciji da Hrvatska pruža bezrezervnu i direktnu podršku Srbiji da joj se odobri datum za početak pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji. Vučić je konstatovao da su odnosi dvije zemlje iz dana u dan bolji i da to osjećaju i građani.

26 Sport

DA LI STE ZNALI

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

Grupa E 14 - Italija - Slovačka 16.30 - Turska - Švedska 20 - Španija - Crna Gora 1. Španija 2. Turska 3. Crna Gora 4. Švedska 5. Italija 6. Slovačka

3 3 3 3 3 3

3 3 1 1 1 0

0 0 2 2 2 3

6 6 4 4 4 3

EP U FRANCUSKOJ

Bićemo ponovo pravi tim Naše dame večeras (20h) biju veliku bitku na Evropskom prvenstvu protiv Španije Miloš Pavićević

o plasmana u drugu fazu takmičenja na EP u Francuskoj naše najbolje košarkašice su igrale po principu toplo-hladno, prenijele su dva boda u grupu E, a onda sasvim neočekivano prokockale šansu da se plasiraju u četvrtfinale, tako da će “crvene” u posljednja dva kola morati da traže trijumf protiv Španije ili Italije.

Da je Blažo Igumanović postao novi igrač Astane! Dnevne novine su prve objavile da je sjajni ljevak blizu prelaska u kazahstanski klub, a kako smo čuli od juče je zvanično zadužio opremu aktuelnog osvajača Kupa Kazahstana. Zvanično najbolji fudbaler crnogorskog loptanja, te reprezentativac Crne Gore u Astani će imati društvo još jednog Crnogorca - tamo igra bivši fudbaler Budućnosti Damir Kojašević.

Tačno je da je realnije da izabranice Miodraga Baletića savladaju Italiju, nego Španiju koja na ovom šampionatu melje sve redom i možda igra i najbolju košarku, ali ako Perovanović, Škerović, Turčinović, Dubljević i drugarice zaigraju kako znaju, onda ništa nije nemoguće. Nakon poraza od Švedske, naše košarkašice imale su dan odmora da izvuku pouke iz tog duela, kako bi se vratile u pravi ritam i spremno

dočekale drugi meč u drugoj fazi Evropskog prvenstva u Francuskoj. “Očekuju nas dva teška meča do kraja druge faze, ali je jasno da će duel protiv Italije biti odlučujući za plasman u četvrtfinale. Do sada smo nakon mečeva u kojima smo poraženi, naredni susret odigrali sa mnogo više želje i borbenosti, pri čemu su sve igračice ulagale mnogo više enegrije da ostvarimo pobjedu”, kazao je dan uoči duela sa Španijom strateg “crvenih” Miodrag Baletić.

● NIJESMO IZGUBILI MO TIV I SNAGU Kormilar naše selekcije vjeruje da će Crna Gora u naredna dva meča igrati bolje. “Ne vjerujem da je ovaj tim izgubio motiv i snagu, vjerujem da ćemo se vratiti u pravi ritam. Uradićemo sve da što spremnije dočekamo duel protiv Španije, koja je sjajna reprezentacija što pokazuju i njeni dosadašnji rezultati. Nakon toga nam preostaje duel sa Italijom za koji već sada znamo da će biti odlučujući za prolaz među osam najboljih. Italija nas je savladala na turniru u Beogradu uoči početka Evropskog prvenstva, ali mislim da imamo šansu da se plasiramo u završnicu”, kazao je selektor Baletić.

● I DALJE VJERUJEMO

Jedna od boljih u proteklim duelima Nikšićanka Milica Jovanović je optimista uoči posljednja dva meča u novoformiranoj grupi. “Odigrale smo ispod očekivanja protiv Švedske i zakoplikovale put do četvrtfinala, a li niko ne može reći da nijesmo željele pobjedu. Mnogo smo se spremale za ovo prvenstvo, uložile smo puno truda i rada i nadam se da ćemo uspjeti da se uzdignemo u poslednja dva meča u grupi i da izborimo plasman dalje. To neće biti lako, ali vjerujemo u naš kvalitet, tako da ćemo već večeras ostaviti i poslednji atom snage kako bi došli do pozitivnog rezultata”, kazala je Jovanović. Podsjećanja radi, Crna Gora i Španija su se sastale u preliminarnoj fazi prethodnog šampionata Evrope u Poljskoj prije dvije godine, a Crna Gora tada je slavila 66:57.

MEDITERANSKE IGRE

TIKET DANA ALMERIA ĐIRONA TIP 1 KVOTA 1.65

Nikola Gušić za prvu radost

JAPAN MEKSIKO TIP 1 KVOTA 2.40

CRNA GORA ŠPANIJA 3:2

ITALIJA BRAZIL TIP X KVOTA 3.80

Španija na koljenima u sred Barselone

URUGVAJ U20 HRVATSKA U20 TIP X KVOTA 3.30 NOVI ZELAND U20 UZ BEKISTAN U20 TIP 2 KVOTA 1.75 C. OSAKA URAVA TIP 2 KVOTA 2.35

Prva medalja sija sa crnogorskih grudi, prvi put naša zastava zavijorila se na pobjedničkom postolju u Mersinu! Nikola Gušić, naš supertalentovani džudista osvojio je bronzano odličje na XVII Mediteranskim igrama u kategoriji do 66 kilograma. On je u borbi za medalju pobijedio Egipćanina Ahmeda Abulkera, a prije toga i Italijana Elija Verdea i Francuza Klemena Čukjeviča (u repesažu), dok je poražen od novog šampiona Španca Sugoi Uriarte Markosa.

Danas će na borilišta i drugi naš džudista Srđan Mrvaljević, a jučerašnji dan obilježili su i crnogorski jedriličari - Igor Les nakon dvije regate drži sedmo mjesto, dok je Milivoj Dukić bio sjajan u prvoj, ali je kasnije diskvalifikovan čime je znatno umanjio svoje šanse za medalju... Juče su konačno i naše rukometašice saznale svoje rivale na Mediteranskim igrama (Turska, Srbija, Italija i Alžir), a takmičenje će otvoriti sjutra protiv domaće nacije. K.B.

Barselona - Olimpijska dvorana. Gledalaca: oko 600. Sudije: Lekurt (Francuska) i Fereira (Portugal). Rezultat po setovima: 21:17, 14:21, 22:20, 20:22, 15:8. CRNA GORA: Minić 16, Babić, G.Ćuk, Šuljagić 5, Ćaćić 15, Rašović, Marković 6, Papović, Radunović 3, B.Ćuk 4, Vujović 1, Strugar 1. ŠPANIJA: Ruiz 1, Blanko 12, Trinidad 2, Altajo 13, Delgado 15, Vidžil, Fernandez 7, Bruž, Labres, Fornes, Vilena 18, Gonzales. U svega pet dana naši najbolji odbojkaši su po drugi put savladali veliku Španiju, ovog puta u sred

Barselone (3:2). Četa Nikole Matijaševića u Evropskoj ligi igra kao preporođena, pleše po terenu, a neki novi momci Minić, Ćaćić, Ćuk, uz veliku pomoć iskusnijih Markovića, Vujovića, Šuljagića demonstriraju silu, protiv selekcija koje su nas unazad godinu dana pobjeđivale bez problema. To je treća pobjeda naših odbojkaša, pošto su u mađarskom Kečkemetu, na prvom turniru, osim Španije, savladali i Mađare. Crna Gora danas (15 h) igra upravo sa Češkom, koja je bila bolja od “crvenih” u Kečkemetu 3:1. M.P.

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

SERIJAL: SPORTSKE LEGENDE 8

Genije sa ordenom

Džekson Ričardson, rukometni umjetnik, jedan od najvećih u istoriji ovog sporta Kosta Bošković

ađioničar, maestro, atleta sa Indijskog okena (sa Reiniona, udaljenog francuskog ostrva u blizini Madagaskara), poseban po svojoj igri i po frizuri, rukomet je igrao za publiku, a ona bila luda za njim... Čovjek ispred svog vremena, nosilac najvišeg francuskog odlikovanja (orden Legije časti), zvanično najbolji “plejmejker” u posljednjih dvadeset godina - Džekson Ričardson!

Za njega kažu da je zahvaljujući svojim atletskim sposobnostima mogao da igra bilo koju poziciju i da bi opet bio najbolji. Ipak, prije svega bio je “čarobnjak”, mozak svake ekipe u kojoj je igrao, njegove improvizacije i neviđeni instinkt “zapalili” su svaku dvoranu u kojoj je nastupao...

● KONSTANTINIJEV BISER Njegova legendarna priča krenula je 1977, kada je sa svega osam godina počeo da trenira rukomet u juniorima lokalnog Sent Pjera, da bi kao profesionalac najprije zaigrao u klubu Pariz HB. Bilo je to 1989. godine, a u francusku prijestonicu doveo ga je čuveni francuski selektor Danijel Konstantini, primijetivši “nebrušeni” biser u nižim ligama zemlje “galskih pijetlova”... Sve nakon toga bila je istorija... Džekson Ričardson je kroz karijeru nosio dres još pet timova (Vitrol iz Marseja, Grosvalštad, Portland San Antonio, Šamberi i Rajn Nekar Leven), a 2001. sa “galaktikosima” iz Pamplone pokorio je Evropu. Ipak, ono po čemu će ga mnogi više pamtiti su njegove partije u dresu “trikolora”...

● “LES BARJOTS” ZA TO TALNU LUDNICU Zajedno sa Ričardsonom rasla je i francuska reprezenatcija, Danijel Konstantini je polako slagao “kockice”, na Svjetsko prvenstvo 1995. na Islandu poveo “ludake” (Les Barjots, kako je nazvana ova generacija trikolora), poput Ričardsona, Denisa Latuda i Frederika Volea... Planeta je po prvi put vidjela magiju, poklonila se “ludacima”, a Ričardson bio proglašen za najboljeg igrača na svijetu - nakon toga Fran-

Lična karta Ime i prezime: Džekson Ričardson Datum rođenja: 14. jun 1969. (Sent Pjer) Klubovi: Pariz (1989-91), Vitrol (1991-96), Grosvalštad (199600), Portland San Antonio (2000-05), Šamberi (2005-08), Rajn Nekar Leven (2009-09). Reprezentacija: 417 utakmica, 775 golova. Uspjesi sa klubovima: Osvajač Lige šampiona (2001.), Kup pobjednika kupova (1993. i 2004.), Super kup Evrope (2000.) Uspjesi sa reprezentacijom: Dva puta šampion svijeta (1995. i 2001.), bronzana medalja sa OI (1992.). cuska je postala najdominantija rukometna nacija. Junak naše priče još jednom je imao svijet pod svojim nogama i to u svojoj kući - u Francuskoj 2001. (u finalu bili bolji od Švedske), a kroz karijeru je bio i drugi (1993.), tri puta treći (1997, 2003, 2005.). Ono što je za ovog neviđenog majstora ostao nedosanjani san je zlato sa Olimpijskih igara (ima samo bronzu iz Barselone 1992.) i Evropsko prvenstvo, koje nikad nije osvojio. Ipak, sve to je minorno pri onome što je veliki Džekson Ričardson dao rukometu! O kakvom se majstoru radilo možda najbolje oslikavaju riječi još jedne legende, poslije njega vjerovatno i najboljeg rukometaša planete, Ivana Balića. “Džekson Ričardson je uvijek bio moj idol, najbolji igrač svih vremena. Čast mi je što sam igrao pored njega u Portlandu. Smatram da sam pored njega najviše napredovao”. * U sljedećem vikend izdanju: Legenda biciklizma Edi Merks

Novaku otvoren put do finala

Magija na engleskoj travi počinje u ponedjeljak, žrijeb je održan juče, a Novak Đoković je nakon igre kuglica imao razloga za zadovoljstvo - najbolji svjetski teniser do finala Vimbldona neće moći da se sastane sa Rodžerom Federerom, Rafaelom Nadalom, Endijem Marejom i Žo Vilfredom Congom! Iako je pred žrijeb postojala mogućnost da sa Nadalom, Federerom i Marejem igra od četvrtfinala pa nadalje, Novak će do najvećeg meča morati preko “druge lige” tenisera Ferera, Del Potra, Berdiha... Protiv Đokovića u prvoj rundi je Njemac Florijan Majer, 33. igrač svijeta, u drugom ga ćeka pobjednik iz duela Bobi Rejnolds - Stiv Džonson, potom najbolji iz četvorke Blaž Kavčić Jan-Lenard Štruf, Rajan Herison - Žeremi Šardi, a zatim najvjerovatnije slijedi duel sa Žilom Simonom ili Tomijem Hasom.

SPORTSKI EKRAN 08:30 09:00 12:00 12:15 13:45 14:00 14:00 14:30 16:30 16:45 17:25 18:00 18:00 19:55 20:00 20:00 20:00 20:55 22:00 22:50 02:00 02:30

SUBOTA Snuker Trka automobila VTA Hertogenboš Kanu Snuker VTA Istburn Rusija - Italija, odbojka ATP Hertogenboš ATP Istburn Švajcarska - Portugal, fudbal na pijesku Fleš sport Španija - Francuska, fudbal na pijesku Meksiko - Grčka, fudbal Sport Crna Gora - Španija, košraka Almeria - Đirona, fudbal Turska - El Salvador, fudbal Italija - Brazil, fudbal Trka automobila Sport Boston - Čikago, hokej Dalas - Sporting, fudbal

Eurosport2 Eurosport SportKlub+ Eurosport2 Eurosport2 SportKlub Arena1 SportKlub+ Eurosport2 SK Prime RTCG2 SK Prime Eurosport2 RTCG1 TV Vijesti SportKlub+ Eurosport2 RTS1 Eurosport2 TV Vijesti Arena1 Arena3

09:30 09:30 11:45 13:30 14:30 15:30 15:30 16:45 17:00 18:00 18:30 19:55 20:00 20:00 20:00 20:15 20:15 20:55 05:00

NEDJELJA Trka automobila Snuker Trka automobila Snuker Iran - Srbija, odbojka Češka - Engleska, fudbal na pijesku Atletika Švajcarska - Španija, fudbal na pijesku Čile - Egipat, fudbal Francuska - Portugal, fudbal na pijesku Vimblodn, studio Sport Odbojka na pijesku Engleska - Irak, fudbal Urugvaj - Hrvatska, fudbal River Plate - San Martin, fudbal Njuels - A. Juniors, fudbal Nigerija - Španija, fudbal Čivas - LA Galaksi, fudbal

Eurosport Eurosport2 Eurosport2 Eurosport2 Arena1 SK Prime Eurosport SK Prime Eurosport2 SK Prime SportKlub RTCG1 Arena1 Eurosport Eurosport2 SportKlub SK Prime RTS1 Arena1

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ

Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica

FIRST FINANCIAL BANK AD Podgorica koga zastupa, Advokat Milena Vu-

jisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 01.07.2013.godine, sa početkom u 12.00 h, u prostorijama Gradske kafane u ul. Njegoševoj 31, Herceg Novi. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini hipotekarnog dužnika Veličković Milana upisane u listu nepokretnosti br. 485 KO Topla Uprave za nekretnine PJ Herceg Novi i to stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli br. 2133, PD 2, spratnost P, površine 52 m2. Početna kupoprodajna cijena na drugoj prodaji iznosi 26.520,00€. Ukupan iznos preostalog duga na dan 26.02.2013.godine iznosi 21.679,98€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 28.06.2013. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul. Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 020/ 220269.

ZA FIRST FINANCIAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

DRUGi piŠU: TpoRTAl.hR (13. Dio)

Sunce u Nju Džersiju

Antologijska scena: Petrović na All Staru, skroz lijevo četvorogodišnji Stefon Kari (u krilu oca Dela) danas najbolji trojkaš NBA lige U srijedu 23. januara 1991. u kišnom i hladnom Portlandu Draženu je “zasjalo sunce” jer je na njegovo traženje zamijenjen u Nju Džersi Netse. Tako je napokon dobio pravu priliku koju zbog prejake konkurencije u Portlandu nije mogao dobiti. Kada je Dražen Petrović mijenjan u Netse, Klajd Dreksler mu je u svlačionici rekao: “Ovo je najbolja stvar koja ti se mogla dogoditi. Portland čini veliku grešku i ovo je tvoja šansa da svima pokažeš kakav si igrač”.

● nedosTajaće Mi “blazer one”

Dolaskom u Netse bio je srećan što je napokon dobio toliko željenu minutažu. Bilo mu je drago što ga je Portland mijenjao u klub u kojem će igrati, a samo je žalio za jednim. “Blazer One”, rekao je Dražen. “Nedostaje mi Blazer One”. To je superluksuzni avion kojim su košarkaši Portlanda putovali na gostujuće utakmice. Dražen je sa Portlandom u ruki sezoni igrao NBA finale (četiri utakmice, prosjek 2,5 koševa) i na taj način postao prvi Evropljanin koji je igrao u NBA finalu. Kada je Dražen došao u Netse, oni su na startnoj poziciji beka šutera imali Redžija Teoa, ali njemu je na kraju sezone isticao ugovor. I tu je Dražen vidio svoju priliku. Do kraja sezone odigrao je 43 utakmice (u sve je ušao s klupe) za Netse uz prosjek od 12,6 koševa.

● Treća (srećna) nba sezona

Od 7,6 koševa, koliko je postizao kao ruki, te 10,2 u drugoj sezoni (ukupni prosjek u Portlandu i Nju Džersiju) došao je do fantastičnih 20,6 koševa u sezoni 1991/92, njegovoj trećoj i prvoj koju je cijelu odigrao za Netse. Startovao je na sve 82 utakmice regularnog dijela sezone i bio je najbolji strijelac Netsa. Bio je drugi u prosjeku šuta za tri poena u ligi (44,4 posto), a odličan je i u procentu šuta (50,8 posto). Te sezone posebno je dobro igrao protiv Bostona - sa njima su Netsi te sezone igrali pet

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

utakmica, dvije su izgubili, a u ta dva poraza Dražen je postigao 16, te 12 koševa. Ali u tri pobjede bio je odličan. Primjera radi 15. januara 1992. u gostima kod Bostona upisao je 29 koševa uz pet asistencija i dva skoka, a 25. februara utrpao im je 26 koševa uz tri asistencije i tri skoka. Vjerojatno najbolju utakmice te sezone odigrao je 13. marta, kada je na gostovanju Bostonu “spremio” 39 koševa uz četiri asistencije, dva skoka i tri ukradene lopte. Odlično je odigrao i 5. aprila na gostovanju protiv Indijane. Netsi su pobijedili 128:120, a Dražen je “zabio” 38 koševa uz pet asistencija i tri skoka.

● nasTuP na all sTar-u Bio je i učesnik “All Star” vikenda 1992. u Orlandu. Gađao je trice, ali je zapeo u polufinalu. Te godine najbolji je bio Krejg Hodžs. Sa tog takmičenja datira i famozna fotografija na kojoj četvorogodišnji Stefon Kari (danas najbolji trojkaš NBA lige) sjedi u naručju tate Dela, a blizu njih Dražen i smije se. Te sezone Netsi su se nakon šest sušnih godina opet plasirali u plej-of. Ali početak te sezone bio je loš - od prvih 25 utakmica izgubili su 18, nakon toga ekipa se digla i završila regularni dio sa skorom 40:42. U plej-ofu su izgubili od Klivlenda u četiri utakmice, 3:1. Dražen je u plejofu opet bio prvi strijelac tima sa 24,3 koša u prosjeku, a u prvoj je postigao 40 koševa i time postavio rekord Netsa sa najviše koševa u jednoj utakmici plej-ofa. Taj rekord trajao je 14 godina, kada ga je srušio Vins Karter u plaj-ofu 2006. ubacivši Majamiju u trećoj utakmici drugog kruga 43 poena. Nakon ispadanja od Klivlenda trener Bil Fič je dobio otkaz. Generalni direktor Netsa Vilis Rid za novog trenera je imenovao Čaka Dejlija, bivšeg trenera Detroit Pistonsa, s kojima je dva puta bio NBA prvak. Ono što je nakon svega konačno postalo jasno je da je Dražen bio veliki i za NBA ligu, čekale su ga još mnoge velike pobjede, ali je sve prekinuo tužni 7. jun 1993. *Kraj

Titograd je živio za nedjelju

GDJE SU, ŠTA RADE...

Legenda Budućnosti Petar Caco Ljumović uživao u SFRJ ligi, zbog trenera nije ostao da živi u Grčkoj, sada samo što mu suza ne krene kada se pomene plavi klub... Bojan Topalović, foto: Darko Jovanović

ri države, tri super jake lige, na sva tri mjesta - ljubimac navijača, jedan od vođa na terenu! Ime Petar Ljumović vam možda ne znači mnogo, ima ih dosta, ali kada kažete: Caco Ljumović - stvari su mnogo jasnije. Bar za ljude koji prate, vole, dišu fudbal...

Dao je život titogradskoj Budućnost (igrao 12 godina), bio obožavan u Doksi Dramas (dvije godine), dobro mu je išlo u francuskom drugoligašu Boveu (dvije godine), a sjajno u Roanu (godinu je igrao u tom drugoligašu). Cacove asistencije kroz staru Jugoslaviju, Grčku i Francusku ostaju da se pamte. To ne blijedi. Nikada. I tu je stavljena otprilike tačka na pravu karijeru Petra Caca Ljumovića - kao fudbaler se zvanično oprostio u dresu Koma gdje je bio igrač - trener. “Kada sam se vratio iz inostranstva prijatelj Pajo Đokić me registrovao da igram za Kom. Nijesam imao pojma o tome, sam je iz kuće uzeo moje dvije slike, bio sam mu potreban za ulazak u crnogorsku ligu”, prisjeća se kraja igračke, a početka trenerske karijere... “Kada smo ostvarili cilj, Pajo mi je rekao: Nemam ja pojma o ovome, budi ti igrač i trener. Tako sam ušao u trenerske vode, bilo mi je super u Komu, a onda je došlo do naše priče - kada imaš malo nekog uspjeha počnu trzavice u upravi. Ali, dobro”,

riječi su bivšeg trenera Budućnosti, Mladosti, Mornara... A, gdje je danas? Šta radi legenda Budućnosti? Prava legenda... “Ništa. Niti mogu da nađem neki klub čisto do te 65. da imam neku mrčenu penziju, pošto imam 12 godina staža u Budućnosti. Ali, takvo je vrijeme danas, sve ovaj poznaje ovoga, onaj onoga”, govori nam 61-godišnji Caco, koji dodaje: “Vazda su mi govorili: Caco, ti za cijelog vijeka nijesi uklizao, išao si na čitanje. Tako ne može danas. Ako hoćeš da radiš, moraš da moljakaš, a nijesam takav tip”.

● Priča krenula sa Marakane

Šta Vas ispunjava? “Odem na utakmicu. Gledam seniore, pratim mlađe kategorije. I odmah da vam kažem: ima talentovane djece, uvijek ih je bilo na ovim prostorima. Pogotovo sada kada su uslovi za rad nevjerovatno dobri”. A, kako je to bilo nekada? Približite nam makar malo. Znamo da nije bilo kompleksa sa više ze-

Tonko bez premca Zajedno su igrali u OFK Titogradu, zajedno su igrali u Budućnosti - za Petra Ljumovića najbolji igrač je - Ante Tonko Miročević... “Može da priča ko šta hoće, ali je najbolji. Strašno lukav igrač je bio. Igrao je glavom. Interesantno, ali dok smo mlađi bili uvijek bi poslije utakmice mene i njega boljela gla-

va”, govori nam Caco, koji dodaje: “Bili smo dva potpuno različita igrača, a super smo se slagali” A, ko je bio najteži protivnik... “Volio sam igrače koji su se bili. Obično je bilo, hajde zaustavite Tonka i Caca, idite malo čvršće na njih. Međutim, niko nas nije mogao izbiti, jer smo imali osjećaj”.

Brkovi Zaštitni znak Petra Ljumovića su - brkovi. Pitali smo ga: postoji li utakmica da ste je odigrali bez brkova... “Brkove sam pustio u vojsci 1974. godine i od tada ih uvijek nosim, nijesam htio ništa da mijenjam”, sa osmijehom nam je odgovorio Caco. lenih površina, da je postojao jedan teren... “Igrači su bili suvi talenti, sa ulice su dolazili na teren. Sjećam se kada je padala kiša da smo radili iza Gimnazije, a nastupali smo u velikoj ligi, koja je svrstavana među TOP 3”. Kompletna priča Caca Ljumovića je krenula sa Marakane. Ne beogradske - naravno... “Marakana se zvalo mjesto gdje je sada televizija. Tamo ko uhvati da igra nedjeljom, to je bio zvek. Stalno smo igrali tamo, a jednom je došao veliki zaljubljenik u fudbal Blažo Grbavčević i rekao nam: Momci, hoćete li da idemo na Cvijetin brijeg, formiran je omladinski fudbalski klub Titograd”, evocira uspomene na 1969. godinu Ljumović, pa dodaje... “Registrujemo se odmah, a već sljedeće godine smo bili među četiri najbolje ekipe u Jugoslaviji. Tada smo igrali našu igru, kao ispred zgrade, samo nijesmo smjeli previše da davimo loptu”.

● koPča sa PublikoM Zajedno iz “romantičnog” dijela tadašnjeg Titograda u plavi tabor su se preselili Caco, Ante Tonko Miročević, plejada velikih majstora 1971. godine... “Tada je postojao prelijep spoj Titograda i Budućnosti. Najbolji igrači su išli u Budućnost, a ko nije tamo mogao da se izbori za status pr-

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan vučinić (bojan.vucinic@dnovine.me) reportaže: ivanka FATić RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) svijet: nikola MiJuŠKOvić (nikola.mijušković@dnovine.me zabava: Filip JOvAnOvić (filip.jovanovic@dnovine.me) sport: Miloš AnTić (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOvAnOvić (darko.jovanovic@dnovine.me) dizajn: Saša JOvićEvić (jovicevic.s@gmail.com) Marketing: Bojana BECić (bojana.becic@dnovine.me)

Odabranih 11 koji su počeli finale Kupa maršala Tita 1977. godine: Caco stoji četvrti sa lijeva na desno

Sport 29

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

LIČNA KARTA Ime i prezime: Petar Ljumović Nadimak: Caco Mjesto i datum rođenja: Podgorica, 15. april 1952. Igračka karijera: Budućnost (1971 - 1984), Doksa Dramas (1984 - 1986), Bove (1986 - 1988), Roan (1988 - 1989)

Nijesmo se plašili Pod Goricu je dolazila velika četvorka jugoslovenskog fudbala (Crvena zvezda, Dinamo, Hajduk, Partizan), ali često su crnogorski hram napuštali pognute glave. Jer Budućnost je imala igrače, prave trenere... “Gojko Zec je bio taktički savršen. Nevjerovatan čovjek. Kod Marka Valoka smo imali slobodu. Sjećam se da je uzimao sitan novac, stavljao ga na sto, tako pravio formaciju. I kada bi mu Momo Vujačić kao kapiten rekao da se malo pazimo protivnika, Marko bi pitao: Gdje mi igramo? Igramo kod kuće, neka vode računa o nama. Nikoga se nijesmo plašili”, prepričava Caco kako su nekada stvari stajale, a sada je potpuno drugačije... votimca kalio se u Titogradu i opet se vraćao kao bolji igrač”. Tri ugovora Ljumović je potpisivao sa institucijom crnogorskog loptanja, vezao se 12 godina (1971 - 1983), a imao je ponuda sa svih strana... “Bilo ih je, ali u to vrijeme se grad nije napuštao, ostajalo se u Budućnosti. Plus, tu mi je bila familija, atmosfera u Titogradu je bila nevjerovatna”. Da li Vas je donekle i ta ludnica oko plavih ostavila u Titogradu? “Naravno. Daj bože da se vrati atmosfera koje je nekada vladala. Svako nas je poznavao, ne samo kod kuće, nego i vani. Imali smo odnos prema svemu, vodio si računa kako se ponašaš prema narodu. Pa, u naše vrijeme grad je živio za utakmicu u nedjelju. Karata već u četvrtak nije bilo”. Kopča sa publikom je postojala zbog šmekerskog igranja lopte, ali i kada se gubilo - publika nije otvoreno vrijeđala plave momke. Danas je to sasvim normalno... “Kažem: imali smo osjećaj. Jednom mjesečno smo išli ili u “Radoje Dakić” ili u Aluminijski ili u Titeks... Prođemo kroz narod, pomiješamo se. Naravno, svi smo mi voljeli da izađemo kao i današnja generacija, ali zabijali smo se negdje da nas ne vide. Vodili smo računa gdje ćemo da se opustimo”, nijesu ni ranije fudbaleri bili cvjećke, ali su lijepo znali da se zabarakidiraju.

● Žal za Kupom 1977. godine Pod Goricom su stanovali dobri igrači, stručni štab je uvijek jak bio, ali velikog rezultata nikada nije bilo. Zašto? “Ne može sve tim sam da napravi, mnogo kockica mora da se sklopi, počev od uprave, pa na dalje...”. Najbliži uspjehu Tonko, Caco, Mojaš Radonjić i družina bili su 24. maja 1977. godine - na programu je bilo 29. finale Kupa maršala Tita, na beogradskoj Marakani su se sudarili Budućnost - Hajduk, rezultat na kraju regularnog toka je bio 0:0, a onda su Splićani u produžecima slavili sa 2:0... “Ostaje veliki žal. Ali, bio je veliki pritisak na nama, cijela Crna Gora je otputovala u Beograd. Bilo je 100.000 gledala na stadionu, sjećam se kada smo pomolili glavu kroz tunel da smo čuli samo huk. Nijesmo znali što nas je snašlo”, prisjeća se zlatnih dana Ljumović. I pored pritiska cijela ekipa je

izgledala sjajno, malo je nedostajalo da se okitite peharom... “Mnogi su se čudili našoj igri, jer je Hajduk bio opasan sa reprezentativcima. Pali smo u produžecima, Splićani su tada igrali kao da je počela utakmica. Šteta što nijesmo uzeli pehar, jer ko zna kako bi se pojedinima karijera odvijala kasnije”, zna Caco da bi igranjem u Evropi mnogi od plavih talenata vjerovatno pronašli uhljebljenje u nekoj jačoj ligi od dobre jugoslovenske. Čedomir Milošević je tada nosio dres Budućnosti, a u jednom razgovoru Dnevnim novinama je rekao: Igrači Hajduka su pili nešto kao đus, a kada sam im tražio da mi daju - prosuli su. Legenda kaže da su “bili” bili dopingovani... “E slušaj: sjeli smo na travu, Nikolica Janković je krenuo da uzme jednu od njihovih boca, jer je bio blizu, a Dražen Mužinić je pokušao da ga nagazi kopačkom. Nikolica je makao ruku, a Mužinić je prosuo tu tečnost. Vjerovatno su to bili neki vitamini, ali stoji da su lećeli. Auuu. A, čega Šurjaka nijesmo mogli vatati. Samo se okreneš, a on ode: Eha...”.

● ne bih vraćao da nije bilo arKontidisa

Poslije Budućnosti - Grčka. Ljumović je sa 30 godina 1984. potpisao ugovor sa Doksom Dramas. Preporučio ga je bivši igrač Maribora, Vojvodine Bufi Vučeković koji je igrajući tri godine stekao ime u Doksi... “Tamo mi je bilo sjajno. I sada jednom mjesečno čujem se tamo sa prijateljima preko žene, jer grčki priča kao naš. Tamo u grad nijesam mogao da izađem. To što sam tamo doživio ne mogu da ti opišem. Grci su fanatici. Svake godine me zovu da dođem koliko god hoću”. Grčka je zavoljela Caca, Ljumović je zavolio Grčku, razmišljao je

tamo da ostane da živi, ali desio mu se trener. Nije mogao da trpi bivšeg selektora “helena” Kristora Arkontidisa... “Uzeo je u kvalifikacijama nekako bod protiv Engleske na Vembliju, novine su pisale 11 apolona i 12. Arkontidis. Sjećam se te utakmice, golman je dobio ocjenu 10”, govori nam legendarni majstor Budućnosti, a onda prepričava anegdotu gdje je sve “puklo”... “Prvi trening radimo Kuperov test (radi se dvanaest minuta), a mene je malo tetiva peckala, bojao sam se... Tada on poče da viče: Vi, Jugosloveni, volite samo loptu, nećete da radite. Nešto ga opsovah, a Arkontidis je razumio psovke”. Ipak, Caco je odradio Kuperov test. I to kako... “Proradio je inat, istrčao sam ga za deset minuta, pa sam rekao treneru: Evo ti, pa ti sad trči ova dva minuta. Nije mogao da vjeruje”. Odlazak je čini se bio neminovan... “Pa, mi igrači smo dogovarali taktiku, jer Arkontidis nije htio centar da prelazi. Nijesam više mogao tako. Molili su me da ostanem svi, želio sam, jer mi nigdje nije bilo kao u Doksi, ali bio je tu taj trener i spakovao sam se”.

● nezaboravan trenutaK u FrancusKoj Opet zanimljiva destinacija, opet lijepa liga - 1986. lucidni vezista prelazi u francuskog drugoligaša Bove. “Imao sam 32 godine, preko bivšeg igrača Budućnosti Martinovića odem u Bove, rekoh ajde da probam godinu dana da vidim kako je u Francusku”. I tamo se zadržao tri godine dvije godine u Boveu, jednu je odradio u Roanu... “Milionski grad, lijep”, sjeća se ljeta 1988. Caco Ljumović. “Igrali smo sjajnu sezonu, kupljeno je masu

igrača, dobro su plaćeni bili”. A, za kraj odiseje po Evropi ostalo mu je nešto upečatljivo, baš kao onaj Kup maršala Tita... “Igramo utakmicu sa Nansijem za koji je tada igrao Pižon (Vladimir Petrović), a nama se povrijedio pet - šest dobrih igrača. Nekoliko dana prije utakmice zovnu me navijači da održimo konferenciju, pozovemo sve navijače da nas podrže, na stadion dođe 50.000 ljudi. Dvadeset minuta sam stajao nasred terena, nijesu me puštali da izađem. To nikada neću zaboraviti. To i utakmica Budućnost - Hajduk. Taj odnos navijača”, vratio se na svoju nezaboravnu ljubav Ljumović.

● budućnost je budućnost A, sa plavim timom pod Goricom smo i završili. Ali sa aktuelnom situacijom - situacijom koja tjera suzu na lice proslavljenom asu, pošto su ljudi koji sjede u upravi Budućnost doveli na najniže grane... “Svi moraju da shvate da Budućnost nije Miomir Mugoša. Doći će neko drugi. Mogu da se ljutim na upravu, ali na Budućnost ne, ona je u srcu”, govori Ljumović, koji dodaje: “Od svih prvi bih trebao da zapalim Budućnost, jer sam se deset godina tužio za stan, ali u to pero Budućnost nije bila Mikan Zec. Budućnost ostaje Budućnost. Tamo sam proveo mladost, vodili smo računa o svemu, svakome”. Stižu li bolji dani? Veterani su se pokrenuli, starija garda donosi energiju... “Aktivirali smo se, ali to je sve kao kod nas - krenemo, pa stanemo. Ali, naše okupljanje daje nadu da će se nešto pokrenuti, jer Budućnost mora da se izdigne. Sada što se dešava je dno dna. Mora dosta toga da se promijeni. Ne zbog Caca da nađe neko mjesto da ima mrčenu penziju, već su ovi sada pokazali da ne

Lijepa asistencija prije pogotka Gurmani fudbala koji se sjećaju starijih (srećnijih, ljepših, boljih) vremena kažu: Caco je imao strašnu loptu, znao je da te pogodi kao niko drugi. I uvijek je radije birao asistenciju od gola... “Najmilije mi je bilo da zamanem, pa da loptu dam saigraču. To

se u moje pero nije mnogo cijenilo, a svi smo voljeli asistencije. Kažu danas strašan pâs Ćavija, niko ne priča o Sančezu ili Pedru što su postigli gol”, rekao nam je juče Petar Ljumović, koji je dodao: “Čuveni trener Ćele Vilotić mi je govorio: Ljumo, moraš malo o se-

bi da vodiš računa, da daš gol. Meni je nešto draže bilo da ubodem nekoga u glavu, da lijepo skoči, pa poentira. Uživao sam u tom”, riječi su legendarnog asistenta, koji nije samo nabacivao, već i pogađao protivničke mreže - uglavnom majstorski.

umiju da rade. Ajmo”, pokazuje rukom, imitirajući čišćenje Ljumović. Da trenutna garnitura ljudi koji sjede u foteljama institucije opravdava nadimak “nesposobnjakovići”, jasno je kada se vidi da ozbiljan transfer nije ostvaren - ne pamtimo kada... “Ajde da jednom prodaš igrača tri ili pet miliona. A ne ovako 300.000, potrošiš ih u Antaliji, a onda prst u grlo. Ne možeš tako da živiš”. I za kraj, kao što je imao jasan pas na terenu, ima jasnu viziju kako bi mogla poslovati njegova prva ljubav... “Imaš malog Mugošu, malog Vukčevića. Sjedu tri trenera, kažu: To je naše dijete, odavde, budućnost Budućnosti. Zovneš roditelje, pregovarate, hoćeš stan - daj mu stan, hoćeš pare - daj mu pare, ali onda se potpiše ugovor na deset godina, pa ćeš ga vremenom prodati za velike pare. To mora da se radi, a ne da se piljari”, tom konstatacijom smo završili intervju sa sjajnim, legendarnim, proslavljenim Petrom Ljumovićem - Petrom Cacom Ljumovićem.

30 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

MERKATO Ljetnji prelazni rok

POJAČANJE ZA EVROPU

Vujke na golu Mladosti

ČELZI

Žoze Murinjo zove tri igrača iz Real Madrida

Prema navodima portugalskog sportskog dnvenika “Recorda” novi trener Čelzija Žoze Murinjo želi da dovede na “Stemford Bridž” trojicu igrača koje je imao u Real Madridu. U pitanju su Ćabi Alonso, Luka

Modrić i Rafael Varan. Upravo je 31-jednogodišnji španski vezista bio uzdanica stručnjaka u Madridu, dok je 27-godišnjeg Hrvata doveo na “Santijago Bernabeu”, kao i mladog Francuza. A.P.

REDING

Drente stigao za ª džº Uveliko zaboravljeni Rojston Drente vraća se polako na scenu, odnosno makar pokušava. Sada 26-godišnji Holanđanin i nekada veliki talenat potpisao je za engleskog drugoligaša Reding, u kojem je, nakon Vejna Bridža, stigao kao slobodan igrač - dakle džabe. Drente je sjajno igrao za Fejnord, odakle se preselio u Real Madrid, iz kojeg je odlazio na pozajmice u Herkules i Everton, a na kraju je završio u rusku Alaniju. A.P.

Iskusni čuvar mreže Miroslav Vujadinović stigao u redove “romantičara” pred kvalifikacije za Ligu Evrope Nakon angažovanja iskusnog stručnjaka Nikole Peca Rakojevića, čelnici Mladosti predvođeni Markom Mugošom aktivirali su i prvo pojačanje na terenu. Prema informacijama Dnevnih novina, gol ekipe sa Starog aerodroma će u buduće čuvati sjajni Miroslav Vujadinović. Mladost je bila zainteresovana i za nekadašnjeg mladog reprezenta-

tivca Pavla Velimirovića, međutim 30-godišnji Vujke ima više iskustva branjena u Evropi i isključivo je iz tih razloga stigao je u tabor “crvenih”. Dugogodišnji golman Budućnosti, te član albanske Vlaznije će u Mladosti biti sigurno mjesec dana, a ukoliko za to vrijeme ne pronađe neki angažman u inostranstvu, čuvaće mrežu Mladosti u narednih godinu dana.

“Romantičari” se ne šale pred evropske izazove - Mladost je na čudan način došla do kvalfikacija za Ligu Evrope, ali bez obzira na to, u na “Starom kontinenetu” žele da ostave što dublji trag. Sem toga, polako se sastavlja tim za sljedeću sezonu gdje “romantičari” imaju cilj da budu među prve četiri ekipe crnogorskog šampionata. Pojačanja će biti još... U.R.

MOGUĆ POVRATAK

Voša otpisala Šušnjara, napadač opet u Sutjesci Vojvodina raskinula ugovor sa Đorđem Šušnjarom - Dnevne novine saznaju da postoji šansa da se vrati u nikšićki klub

PALERMO

Gatuzo preuzeo kormilo

Kada pomenemo sjajnu šampionsku godinu Sutjeske, nikako ne smijemo da zaboravimo njihovog napadača iz prvog dijela sezone Đorđa Šušnjara. A, kako sada stvari stoje 21-godišnji ofanzivac bi opet mogao da se vrati kraj Bistrice gdje je već kupio srca nikšićke publike. Na zvaničnom sajtu Vojvodine stoji da je Šušnjar raskinuo ugovor sa Novosađanima, a prema saznajnju našeg lista Sutjeska bi ga rado opet vidjela u svojim redovima. Fudbaler koji je upisao jedan nastup za našu mladu reprezentaciju (ima probleme sa papirima) proveo je godinu u crnogorskom fudbalu - prošle godine je stigao u drugom dijelu sezone i bio najzaslužniji što su “plavo-bijeli” obezbijedili opstanak (10 pogodaka), dok je na startu sedmog šampionata postigao devet golova i vratio se u Vošu. U početku je dobijao šansu kod sada već bivšeg trenera tima

sa “Karađorđa” Nebojše Vignjevića, međutim kako je vrijeme odmicalo nestajao je i Šušnjar. Ovaj napadač sa izuzetnim njuhom za pogodak bio

bi odlično pojačanje za Sutjesku koja je prije nekoliko dana ostala bez Đorđija Ćetkovića pred okršaje za kvalifikacije Lige šampiona. U.R.

ZOV APENINA

Samo što je završio igračku karijeru Đenaro Gatuzo je i zvanično postao trener Palerma na godinu dana. Harizmatični Rino će voditi italijanskog drugoligaša i pokušati da ga vrati u elitu fudbalskih Apenina.

“Radio bih ovo i besplatno. Kada vam se ukaže ovakva prilika u dobi od 35 godina odmah kažete da. Znam da nemam iskustva, ali igrao sam fudbal 20 godina. Nisam bio ribar ili građevinski radnik”, zaključio je Gatuzo. A.P.

ANŽI

Denisov prvo pojačanje Iako ni drugu godinu zaredom nije osvojio ruski šampionat superbogati Anži, odnosno vlasnik Sulejman Kerimov, ne planira da se zaustavi u prelaznom roku. Novo pojačanje tima iz Mahačkale jeste Igor Denisov, koji je nakon 11 godina napustio Zenit, a ugovor će potpisati u petak. Cijena transfera još uvijek nije otkrivena, ali nema sumnje da novac nije predstavljao problem ni jednima ni drugima. A.P.

Janković u Italiji Omladinski reprezentativac Crne Gore nalazi se na pragu transfera u Italiju - talentovani Marko Janković (vezista Teleoptika, trenirao sa prvim timom Partizana) će napustiti Beograd, ali se ime tima krije. A, da je odlazak na čizmu izgledan potvrdio je šef stručnog štaba Partizana Vuk Rašović...

“Žao mi je što će Marko da ode. Neću da kažem da griješi, ali smatram da je trebalo da ostane sa nama i da pokuša da izbori mjesto u timu. Zašto je odlučio da ide i pod čijim pritiskom, to je već pitanje za njega i njegove roditelje”, rekao je Rašović beogradskim medijima šta misli o odlasku bisera koji je rođen 1995. godine. B.T.

Prvenstvo kreće 10. avgusta Izvršni odbor Fudbalskog saveza Crne Gore održao je juče XIV sjednicu na kojoj su jednoglasno prihvaćeni izvještaji Komisije za takmičenje, Sudijske komisije, Disciplinske komisije i Komisije za bezbijednost o proljećnom dijelu sezone 2012/13. u svim takmičenjima u organizaci-

ji FSCG. IO je jednoglasno privatio predlog kalendara takmičenja za jesenji dio sezone 2013/14. Takmičenje u Telekom 1. CFL počeće 10. avgusta i biće završeno 7. decembra. Prvo kolo Druge lige odigraće se 18. avgusta a dok će 17. kolo, posljednje u prvom dijelu biti odigrano 1. de-

cembra 2013. godine. Članovi Izvršnog odbora su na jučerašnjoj sjednici jednoglasno prihvatili Izvještaj o finansijskom poslovanju FSCG za 2012. godinu sa izvještajem revizora i isti će biti razmatrana na Skupštini FSCG koja je zakazana za 11.7.2013 godine. FSCG

Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

KUP KONFEDERACIJA

Super klasik u Salvadoru

MERKATO Ljetnji prelazni rok

Devet svjetskih kruna na jednom mjestu - večeras igraju Brazil i Italija, najtrofejniji timovi u istoriji svjetskih prvenstava Kosta Bošković

latna boginja kod njih se osjeća kao kod kuće, oni su pisali istoriju Mundijala i svjetskog fudbala, trenutno na planeti ne postoji istorijski prestižniji meč od ovog super klasika... Petostruki (najviše od svih) šampion svijeta Brazil protiv onih koji su im najbliži pratioci, četvorostrukog prvaka, Italije! Momci koji “umiru” u fudbalskoj igri i neprevaziđeni taktičari, Južna Amerika protiv Evrope, Nejmar i društvo protiv Pirla i legendi... Sve to na Kupu konfederacija u meču koji ne znači mnogo oko prolaska u polufinale, ali je važan da bi se tamo izbjegla moćna Španija večeras od 21 sat po našem vremenu u Salvadoru.

Oba svjetska velikana u prethodna dva kola “odradila” su Meksiko i Japan, pa će večeras za gušt fudbalskih fanatika odigrati meč dostojan finala Svjetskog prvenstva.

● IZBJEĆI FURIJU I dok Italijani, karakteristično za njih, već prave kalkulacije o protivniku u polufinalu, Brazilci se za to vrijeme klanjaju svom novom fudbalskom bogu... “Spremni smo za Brazil”, jasan je napadač “azura” Sebastijan Đovin-

ko. “Pobjeda u tom meču bi značila da ćemo u polufinalu izbjeći Španiju, koja je najbolja na svijetu. Međutim, ni Brazil nije daleko od tog nivoa. Posebno kada imaju Nejmara u timu”. Da, Nejmar! Majstor koji tek treba da eksplodira najbolji je igrač Brazila na Kupu konfederacija, već polako postaje lider svoje selekcije. “Nejmar je jedan od tri najbolja igrača na svijetu”, jasan je njegov selektor Felipe Skolari. “U Brazilu smo svi svjesni za šta je on spreman, jer radi zaista nevjerovatne stvari za jednog 21-godišnjaka”.

● ŠPANIJA NEMILOSRDNA, FORLAN KAO NEKADA Dan kasnije nakon spektakla u Salvadoru, odigraće se posljednje kolo i u grupi B. I tamo je sve jasno, iako Nigeriju teorija još drži u igri, koja kaže da će “super orlovi” u polufinale ako Urugvaj izgubi od simpatičnog Tahitija. Dakle, sve je jasno bilo nakon drugog kola (u noći između četvrtka i petka po našem vremenu), kada je Španija “punila” Tahiti (10:0), a Urugvaj “golčinom” zaboravljenog majstora Dijega Forlana “sredio” Nigeriju 2:1. “Zadovoljan sam”, istakao je Forlan. “U drugom poluvremenu su obje ekipe imale svoje šanse, ali na kraju smo zasluženo pobijedili. Znamo da nijesmo kontrolisali meč u potpunosti, ali na kraju se samo tri boda računaju”. SEMAFOR: Španija - Tahiti 10:0 (Tores 5, 33, 57, 78, Silva 31, 89, Vilja 39, 49, 64, Mata 66.), Urugvaj Nigerija 2:1 (Lugano 19, Forlan 51. Mikel 37.). GRUPA A Subota 21.00 Brazil - Italija 21.00 Meksiko - Japan 1. Brazil 2. Italija 3. Meksiko 4. Japan

2 2 2 2

2 2 0 0

0 0 0 0

0 0 2 2

5:0 6:4 1:4 3:7

6 6 0 0

2 2 2 2

2 1 1 0

0 0 0 0

0 12:1 1 7:3 1 3:3 2 1:16

Rafu Beniteza dočekale ovacije Novi trener Napolija Rafael Benitez došao je u Napulj, a dočekale su ga ovacije navijača kojih je bilo na stotine. Grad je odmah poludio za španskim stručnjakom, koji je potpisao ugovor na dvije godine, za 3,2

miliona eura po sezoni. “Zadužili ste me. Jako sam iznenađen. Treba nam jedinstvo i biću posvećen samo Napoliju”, poručio je Benitez, napomenuvšu pristalice da ga od sada zovu Rafe. A.P.

UDINEZE

Di Natale doživotno Italijanski mediji su tvrdili da Milan želi 35-godišnjeg majstora Antonija Di Natalea, ali je kapiten i legenda kluba sa Frijulija otklonila bilo kakva nagađanja. “Ma, kakvi Milan. Ostajem u Udineze do kraja života”, poručio je popularni “Toto”, koji je u 289 utakmica za “zebre” postigao 158 golova. U Udine je stigao 2004. godine iz Empolija i od tada je izgradio imidž heroja u redovima “crno-bijelih”. A.P.

PARI SEN ŽERMEN

Blan na klupi ª svetacaº

GRUPA B Nedjelja 21.00 Španija - Nigerija 21.00 Urugvaj - Tahiti 1. Španija 2. Nigerija 3. Urugvaj 4. Tahiti

NAPOLI

6 3 3 0

Karlo Anćeloti je istrajan u tome da preuzme Real Madrid, a francuski mediji sa sigurnošću tvrde da će PSŽ naredne sezone voditi proslavljeni francuski reprezentativac Loran Blan. Pomenuti 47-godiš-

nji trener će potpisati naredne sedmice ugovor sa “svecima”, a obavezaće se na godinu dana, sa mogućnošću produžetka saradnje na još godinu. Blan je do sada vodio Bordo, odnosno reprezentaciju Francuske. A.P.

SAUTEMPTON

Za Osvalda 20 miliona Iz Engleske je stigla vijest da član Premijer lige, Sautempton, želi da dovede na jug napadača Rome Pabla Danijela Osvalda. Za 27-godišnjeg Italijana argentinskih korijena “crveno-bijeli” su spremni da izdvoje čak 20 miliona eura. Osvaldo je osim “vučice” igrao za Hurakan, Atalantu, Leće, Fiorentinu, Bolonju i Espanjol, dok je i povremeni reprezentativac Italije, za koju je u osam nastupa postigao tri gola. A.P.

ŽrIjeB

Imaćemo šta da kažemo u Danskoj Naši najbolji rukometaši dobili rivale na Evropskom prvenstvu u Danskoj - Hrvatsku, Švedsku i Bjelorusiju Naši najbolji rukometaši na Evropskom prvenstvu u Danskoj igraće u grupi D sa Hrvatskom, Švedskom i Bjelorusijom. “Lavovi” su mogli proći gore, ali i bolje, tako da mogu biti zadovoljni žrijebom u Herningu, gdje je RSCG predstavljao predsjenik Predrag Bošković. “Pratio sam žrijeb i moje mišljenje je da smo dobili kvalitetnu grupu, uostalom na Evropskom prvenstvu i nema slabih rivala, međutim uprkos činjenici da je Hrvatska već godinama u samom vrhu svjetskog rukometa, te da su Šveđani osvojili srebro na OI u Londonu, i da su Bjelorusi napravili veliko iznenađenje u kvalifikacijama siguran sam da će Crna Gora imati šta da kaže”, ispalio je selektor Zoran Kastratović.

Dežurni kritičari su već krenuli sa prognozama šta “crveni” mogu uraditi u Kopenhagenu. “Iskreno, veliki rezultat za nas bi bio prolazak u drugi krug, iako je sami plasman na EP uspjeh. Međutim, jedna pobjeda protiv pravog protivnika bi nam mogla omogućiti plasman u drugi krug, gdje će ići tri najbolje plasirane ekipe iz grupe”, poručio je Kastratović. Drugi put od nezavisnosti “crveni” će koplja ukrstiti sa rukometnom velesilom – Hrvatskom, prvi put su pretrpjeli poraz takođe na EP u Norveškoj 2008. godine, dok su i ovog puta “kauboji” apsolutni favoriti. Međutim, izabranici Zorana Kastratovića će svoju šansu tražiti protiv Švedske i Bjelorusije. Izgleda da Draško Mrvaljević

i drugovi Šveđane jednostavno ne mogu zaobići. Čak šest puta u proteklih sedam godina Crna Gora je u kvalifikacijama za EP i SP igrala sa Švedskom, a najsvježija sjećanja su iz “Morače” prošlog ljeta kada su Kim Anderson i drugovi ostali bez plasmana na Mundijal u Španiji, tako da će Skandinavci imati motiv do neba da se revanširaju našoj selekciji. Crna Gora nikada nije igrala protiv Bjelorusije, koja je u proteklim kvalifikacijama šokirala rukometnu javnost i predvođena odličnim Rutenkom eliminisala Sloveniju u Ljubljani (33:30), tako da “crvene” definitivno očekuje težak posao protiv bivše zemlje SSSR-a. Crna Gora prvi meč u Kopenhagenu igra 13.januara protiv Švedske. M.Pavićević

Grupe Grupa A Herning: Danska, Češka, Makedonija, Austrija.

Grupa B Alborg: Španija, Island, Mađarska, Norveška.

Grupa C Arhus: Srbija, Francuska, Poljska, Rusija.

Grupa D Kopenhagen: Hrvatska, Švedska, Bjelorusija, CRNA GORA.

NBA LIGA

Majami je (p)ostao titan “Vrelina” odbranila titulu šampiona, savladavši (95:88) San Antonio pred svojim navijačima Aleksandar Popović

lorida slavi, “vrelina” je ponovo u modi, Lebron Džejms je još jednom vinuo u zvijezde - Majami - San Antonio 95:88, ukupno 4:3! Treći put u svojoj istoriji sastav Pola Spolestre prigrabio je prstenje, odbranivši titulu šampiona NBA lige. Paklenih sedam utakmica priuštile su nezaboravne poteze, završnice, ali je na kraju aktuelni titan bio jači - psihički jači. Ekipa Grega Popoviča pala je pred vratima raja, izgubivši svoje prvo finale, s obzirom da su do sada iz četiri pokušaja osvajali titulu prvaka.

Iako se činilo da Sparsi imaju tu moć da slome realno najbolju ekipu, to se ipak nije dogodilo. Popularni “matorci” su bili sjajni, sve do one 6. utakmice, kada su praktično sami sebi iskopali zamku, u koju su u odlučujućem dvoboju i uskočili. Sa druge strane, “kralj” je dokazao da je rođeni šampion, koji u momentima biti ili ne biti jednostavno napra-

vi razliku, zbog čega je i osvojio svoju drugu uzastopnu titulu MVP-ja za najkorisnijeg igrača finala. Utakmica na Floridi odlučila se dva minuta prije kraja, kada je Lebron Džejms pogodio šut sa distance za +4, a potom ukrao loptu indisponiranom Emanuelu Đinobiliju i isprovocirao faul. Predator je sa linije slobodnih bacanja oba puta bio

precizan, a šest poena razlike bilo je nedostižno za tim Grega Popoviča. Spoeltsra: Džejms najjači kad je najpotrebnije Kada Lebron Džejms ostvari “dabldabl” (37 poena i 12 skokova), onda trijumf ne dolazi u pitanje. To najbolje zna i trener Pol Spoelstra, koji je, pored velike sreće i svoje druge lične titule, morao da se osvrne na dragulja kojeg ima u timu. “Znate, Džejms je tokom cijele sezone bio fenomenalan. Bio je najbolji strijelac i skakač lige, a onda su ljudi počeli da sumnjaju nakon nekih mečeva protiv sjajnog San Antonija. I što se dogodilo, Lebron je pokazao svima da je najjači kad je najpotrebnije”, sijao je strateg, dok je junak, koji se preselio iz Klivlenda upravo da bi osvojio prstenje, priznao ...

“Bilo je teško. San Antonio je nevjerovatna ekipa i nevjerovatan klub. Ovo je najteža serija koju smo ikada igrali. Ali, i mi smo sjajan tim i napravili smo sve što je bilo potrebno da odbranimo titulu”, zaključio je trenutno najbolji košarkaš na svijetu, koji je imao podršku u Dven Vejdu (23 poena i 10 skokova), Šejnu Batijeu (18) i Mariju Čelmersu (14 poena). Dankan: Razočaran sam Dabl-dabl Tima Dankana (24 poena i 12 skokova) nije bio dovoljan da njegova posada osvoji i 5. pehar. Naravno, svi u teksaškom timu znaju da su ispustili već viđenu pobjedu u 6. meču, ali Greg Popovič nije želio da njegovi momci prave prekršaj u finišu (zbog čega ga javnost krivi za neuspjeh), što je kaznio Rej

Alen u već ispjevanim melodijama za tri poena. “Ova utakmica će me vjerovatno još dugo proganjati. Mogu reći samo jedno - razočaran sam. Pravili smo greške, promašivali i ne znam šta da kažem. Sve pohvale za Majami, kao i Lebrona Džejmsa, koji je bio nevjerovatan”, istakao je 37-godišnji Dankan, koji je bio koliko-toliko raspoložen uz Kavija Leonarda, koji je postigao 19 poena i ostvario 16 skokova. Međutim, Toni Parker nije bio raspoložen za “svirku”, baš kao ni Manu Đinobili, odnosno razočaravajući Deni Grin (postigao svega pet poena). “Bez obzira na izgubljeno finale, tj. odlučujuću utakmicu, pamtiću još dugo onu šestu utakmicu, u kojoj smo imali sve, a na kraju smo ostali bez ičega”, zaključio je tužni Đinobili.

Subota i neDjelja, 22. i 23. 6. 2013. broj 571 GoDiNA ii

33 ŽENA VIJEST

Poznati dizajneri osuđeni na zatvor Poznati dizajneri Domeniko Dolće i Stefano Gabana osuđeni su zbog utaje poreza. Dizajnerski dovajac, čije modele nose žene širom svijeta, osuđeni su na jednu godinu i osam mjeseci kazne zatvora zbog utaje poreza. Porota je vijećala tri sata, a sudija Antonela Brambilja osudila ih je za jednu tačku optužnice, odnosno za optužbu koja se tiče procjene vrijednosti njihove modne kuće i plaćanja taksi. Osim njih, kao osumnjičeni se javljaju i Domenikov brat Alfonso Dolće, generalna direktorka Kristina Ruelja, kao i finansijski di-

rektor Đuzepe Minoni. Kao glavni organizator cijelog dijela, računovođa Lućano Patelji, koji bi mogao biti osuđen na tri godine zatvora. Poslovni a nekada i ljubavni dvojac uložiće žalbu na presudu koja je donesena prije dva dana. Ovaj slučaj otvoren je još 2010. godine, kada je italijansko sudstvo moralo odložiti ovaj predmet zbog nedostatka dokaza. Ova tužba vrijedna je 440 miliona američkih dolara, a predviđa se da bi zbog ove presude modni svijet mogao biti zakinut za više od četiri kolekcije sa potpisom poznatih dizajnera.

SPAS TOKOM LJETA

Nabavite termalnu vodu

KORISNO

Maske koje obnavljaju kosu Prirodne maske najbolje čuvaju kosu i vraćaju joj sjaj

unčevi zraci u kombinaciji sa solju isušuju kosu, što često dovodi do pucanja vlasi, a slamasta kosa je samo logičan slijed događaja. Da bi ste bar na neki način zaštitili kosu i povratili joj prirodan sjaj, donosimo vam nekoliko recepata koje možete napraviti sami.

Frizerski tretmani za jačanje kose znaju biti jako skupi, zato se kao alternativa koja često nameću prirodni preparati koji će sačuvati vaš budžet, vrijeme, a prvenstveno kosu. Neke od najosjetljivijih vlasi svakako imaju dame sa crvenom bojom kose. Upravo kosa ponosnih vlasnica crvenih vlasi prva je na tepeti sunca. Ipak, nijesu samo one “ugrožene” jer je i plava kosa sklona pucanju dlage i gubljenju prirodnog sjaja zbog jakih tretmana, blanširanja i farbanja. Ovi savjeti svakako važe i za brinete i žene sa crnom kosom koja takođe treba njegu i zaštitu. Savjet za crvenokose

Crvena kosa vrlo brzo postaje suva, a kao domaći i i te kako učinkovit proizvod se nameće sok od brusnica. Da, da, vašu kosu jednostavno pospite sokom od brusnica, ostavite pet minuta i onda isperite. Nakon ovog tretmana, vaša kosa će pokazati svoj pravi sjaj. Maska od želatina Često su frizerski tretmani dosta skupi, zato se kao odlična alternativa nametnuo želatin. Kesicu želatina rastopite u toploj vodi i ostavite na kosi trideset minuta i nakon toga isperite. Ako je suditi prema beauty blogovima, ovo je savršen način da na pristupačan način zaštitite svoju kosu.

Maska od jaja Jaja su odlična namirnica i za vašu kosu. Osim što je bogato vitaminima A, E i D, jaje će vašu kosu nahraniti i dati joj prirodan sjaj. Možete sami napraviti masku od jaja i pomiješati je s maslinovim uljem, nanijeti na kosu na nekih petnaest minuta i zaviti peškirom. Nakon toga, kosu temeljito isperite, i već nakon prvog tretmana vidjet ćete zašto su jaja prijatelj naše kose i kože. Maska od piva Otvoreno pivo ostavite negdje napolje na nekoliko sati, a onda ga prespite u bočicu sa raspršivačem i nanesite ga na mokru kosu. Time ćete spriječiti neprijatne mirise, a nećete umanjiti njegovu moć. Još jedan savjet je i za odličnu masku od piva je sljedeći recept. Napravite masku, miješajući jednu kašiku suncokretovog ulja, pola šoljice piva i jedno jaje. Nanesite je na vlažnu čistu kosu i ostavite 15 minuta, a zatim isperite.

Termalna voda je proizvod od kojeg se ne odvaja nijedna dama koja brine o svojoj koži tokom ljetnih vrućina. Termalna voda u spreju osvježava kožu, hladi i na mnogo načina olakšava funkcionisanje tokom velikih vrućina, pogotovo ako dosta vremena provodite napolju. Kada je naša koža izložena suncu i drugim spoljnim uticajima koji je mogu učiniti osjetljivom i nadraženom, upravo termalna voda može nam biti spasonosno rješenje. Bočicu termalne vode nosite u tašni kada idete na posao, na plažu, tokom šetnje ili obavljanja raznih drugih vrsta aktivnosti, recimo ako vježbate. Zahvaljujući dragocjenim mineralima, termalna voda vraća našu kožu u ravnotežu i djeluje kao prirodni antioksidans, pomažući u sprečavanju starenja kože. Termalna voda idealna je za osjetljivu kožu, koju u trenutku umiruje, osvježa-

va i omekšava, djelujući na nju protivupalno. Možete je koristiti koliko god puta želite i dobro ju je nanositi nakon i tokom sunčanja. Ako nosite šminku ljeti, preporučujemo vam da ju kombinujete s termalnom vodom i to kao pripremu kože prije i poslije nanošenja podloge za fiksiranje šminke koju svakodnevno koristite. Cijena bočice je jako pristupačna. Bočica košta oko 10 eura u zavisnosti od prizvođača. Neki od najpoznatijih su “Avene”, “LA Roche Posay”, “Uriage”, “Vichy”, i sve su dostupne u apotekama kod nas. Ma. I.

VJEŽBAJTE

Smanjite struk, a istaknite grudi Salo oko stomaka nagomilava se tokom godina i posljedica je nezdravih i nepravilnih prehrambenih navika. Veličinu grudi, sa druge stane, određuje geneteka, a da biste smanjili struk i izledali mržaviji a pritom istakli grudi nudimo vam sljedeće savjete. Umjesto sokova pijte vodu Voda, osim što ne sadrži kalorije, daće vam i osjećaj sitosti popijete li je prije jela. Vježbajte Pokušajte vježbati najmanje tri dana u nedjelji. Najbolje vježbe za skidanje sala oko stomaka su trčanje, plivanje, vožnja biciklom ili preskakanje užeta.

Ojačajte mišće grudi Fokusirajte se na vježbe koje jačaju prsne mišiće kako biste podigli grudi. Koristite teže tegove kako biste ojačali ovu grupu mišića. Vježbe radite u različitim pozama. Zategnite stomak Fokusirajte se i na gornje i na donje trbušne mišiće kako biste popravili cjelokupan utisak. Zategnutim mišićima stvorićete uticak tanjeg struka i mršavijeg stomaka. Lezite na pod i podižite koljena prema prsima. Potom uzmite loptu, legnite i podižite gornji dio tijela prema naprijed u jednu, pa u drugu stranu. Napravite tri do četiri serije od po 15-20 ponavljanja.

34 Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

Sulejmanija

Ovo je nova Hurem Producenti najpopularnije turske serije “Sulejman Veličanstveni” odlučili su da će ulogu Hurem, nakon što je glumica Merjem Uzerli odustala zbog bolesti, preuzeti iskusna turska glumica Vahide Gordum. Nakon što je sada već stara Hurem zbog “istrošenosti” odustala od nastavka snimanja, mediji su nagađali ko će je naslijediti, a najveće šanse imala je popularna glumica Gulcin Santircioglu. Producenti serije koja je oborila sve rekorde gledanosti u Turskoj, a sa velikim uspjehom se prikazuje i kod nas, na kraju su se ipak odlučili za iskusnu Vahide Gordum koja se već pojavila u finalnoj epizodi treće sezone “Sulejmana Veličanstvnog”. “Osjećam se počastvovanom i nadam se da će i publika uživati u nastavcima serije”, rekla je 48-godišnja turska glumica tamošnjim medijima. Zbog velikih protesta i demonstracija koji su aktuelni u Turskoj još nije sigurno kada će uopšte početi snimanje novih epizoda, pogotovo ako se zna da je jedan od najistaknutijih demonstranata u Istanbulu sam Sulejman, odnosno glumac Halit Ergenc. Inače, glumica Merjem Uzerli, koja je do sada tumačila ulogu Hurem, javnosti se obratila saopštenjem u kojem je otkrila da boluje od “burnout” sindroma zasićenosti snimanjem i glumom, te se vratila u Njemačku gdje i živi. Da li će je njena zamjena vjerodostojno zamijeniti, ostaje da vidimo u epizodama koje slijede. E.Z

HOT! Iako je već duboko u petoj deceniji života, Maraja Keri ne prestaje da oduševljava svoje fanove seksi fotografijama, ovaj put u ležernoj bijeloj haljinici. Uživajte!

I.BR.328/13 PRIVREDNI SUD U PODGORICI, po sudiji Marini Đurović, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ZA PROIZVODNJU, PROMET I USLUGE EXPORT IMPORT „NOVI VOLVOX“ D.O.O.- Podgorica, Ul. Vojislavljevića br .81,protiv izvršnog dužnika D.O.O.“MB BANKADA“-BUDVA,Reževići bb, radi izvršenja prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, dana 20.06.2013. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI 1. Određuje se prvo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisane u LN br.900 KO Buljarica I i LN br.901 KO Buljarica I, i to : KAT. PARCELE BR. 256/1,256/2 I 257, ukupne površine 866m2. 2. Ročište za prodaju navedenih nepokretnosti, usmenim, javnim nadmetanjem, zakazuje se za dan 11.07.2013.god., u 12:00 časova u prostorijama ovog suda br.24, na I spratu. 3. Vrijednost nepokretnosti opisanih u tač.1 zaključka, utvrđena je zaključkom ovog suda i.br.328/13 od 10.05.2013.god. i iznosi 129.900,00E. 4. Na prvom ročištu za prodaju usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod suda, pred kojim teče postupak izvršenja, da se nepokretnost može prodati j putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. 5. Ponudioci su dužni izuzimajući izvršne povjerioce, kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetatanja polože jemstvo u depozit suda br. računa 550-4299-87 kod Podgoričke banke AD Podgorica, u iznosu od 12.990,00e, što predstavlja 10% , utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena, vratiće se novac na ime jemstva, odmah nakon zaključenja nadmetanja. 6. Najbolji ponudilac – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit suda, u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne poluži cijenu, Sud će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču, bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu , koju je ponudio u određenom roku, sud će primijeniti ista pravila i na trećeg pođača. U slučaju da ponuđači, ne uplate prodajnu cijenu u roku iz položenog jemstva, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene, na ranijoj i novoj prodaji. 7. Ako je kupac izvršni povjerilac, čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se , s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. 8. Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. PRIVREDNI SUD U PODGORICI Dana 20.06.2013.god. IZVRŠNI SUDIJA Marina Đurović

mOnTeneGRO DenS FeSTiVal

Sve je spremno za žurku Osmi po redu Montenegro Dens Festival održaće se od 24. do 30. juna u Tivtu. Ove godine organizatori su odlučili da se sve večeri održe na ljetnjoj sceni u Tivtu, a glavni program na festivalskim večerima planiran je za period od 24. do 29. juna od 19.30 časova. “Najaktrativniji program će biti u subotu 29. juna kada će uslijediti i dodjela nagrada. Tokom Festivala će biti održane razne eskurzije za sve učesnike. Cilj je da se oni upoznaju sa ljepotama crnogorske obale, Manastirom Ostrog, prijestonicom Cetinje i Skadarskim jezerom. Planirano je i krstarenje Bokokotorskim zalivom na vodenim kočijama, brodu koji prima oko 500 ljudi, sa polaskom iz Kotora pa sve do Tivta”, navodi se u saopštenju organizatora. Montenegro Dens Festival je međunarodnog karaktera s obzirom na to da na učešće predstavnika raznih zemalja svijeta, poput Rusije, Kazahstana, Njemačke, Engleske, Južnoafricke Republike, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovne, Turske. Nakon završetka takmičarskog dijela, održaće se ceremonija dodjela priznanja. “U subotu, 29. juna će biti najatraktivniji program koji obuhvata one tačke koje su izvođene tokom Festivala za koje se smatra da su najbolje. Nagrade su uglavnom u vidu diploma i pehara, kao i sedmodnevni hotelski aranžmani”, poručili su organizatori. D.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

SLAVLJE

Mature 35

Plijenili mladošću i ljepotom

Veselo je bilo u SC “Nikšić” tokom proslave polumature Osnovne škole “Jagoš Kontić” iz Nikšića. Slavljenici su se okupili oko 19 časova i u parovima prodefilovali do glavnog ulaza. Svršeni osnovci su nosili svečane kreacije, savršeno sređeni za noć koja je bila posebna za sve prisutne. Neke od polumaturantkinja provele su prvu noć u štiklama ali, kako su kazale, ništa im nije teško palo. Ponosni roditelji i mnogobrojna rodbina ispratili su svoje najdraže uz suze radosnice i aplauze. Budući srednjoškolci kazali su da će se iz osnovne škole najradije prisjećati svojih drugara, nastavnika i sitnih nestaš-

luka, ali da se u isto vrijeme raduju odlasku u srednju školu. Bilo je veselo i na polumaturi učenika Osnovne škole “Braća Ribar” u SC “Nikšić”. Uz zvuke pop i rok muzike pod nadzorom profesora slavilo se i veselilo do kasno u noć. Polumaturanti su kazali da su nestrpljivo čekali najluđu noć, a mnoge djevojke su se dugo spremale za veselje. Bili su previše uzbuđeni da se kažu čega će se sjećati iz osnovne škole, ali su naglasili da su najbolji provod imali na ekskurziji. Ipak su naveli da im je žao što se rastaju jer prijateljstva koja su sklopili veoma su snažna i značajna. J.L.

36 Roditelji

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

Trudnica mora da vodi računa o sebi

RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

POZNATE MAME: KALINA KOVAČEVIĆ ĆALDOVIĆ

Poznata srbijanska glumica Kalina Kovačević-Ćaldović za Vikend novine govori o svojoj trudnoći, koja je bila prilično problematična, zatim odgoju i podizanju kćerkice Mione (2). Kalina se porodila carskim rezom jer je to bilo neminovno, iako je priželjkivala da se porodi prirodnim putem. Koliko Vas je porođaj promijenio kao osobu i da li sada imate drugačiji pogled na svijet? Svakako da porođaj i dolazak djeteta mijenja ženin život iz korijena, dijete postaje centar vašeg svijeta. Kako je protekla sama trudnoća, bila je rizična, ako se ne varam? Nažalost, morala sam sve vrijeme da mirujem, a dva mjeseca sam ležala i u bolnici. Imala sam divnu podršku doktorke Kontić na odjeljenju Humane reprodukcije u Višegradskoj. Zahvaljujući njoj danas se trudnoće sjećam samo po lijepom. Porodili ste se carskim rezom? To je bilo neminovno? Zbog teške trudnoće morala sam na carski rez, iako sam se nadala prirodnom porođaju. Porodila sam se tri nedjelje ranije.

Vi ste odabrali ime za kćerkicu? Ime Miona sam predložila suprugu kojem se ime dopalo. Ime je rijetko, neobično i lijepo. Kako ste se njegovali tokom trudnoće, koliko ste uopšte mogli da se njegujete s obzirom na održavanje trudnoće? Svaka trudnica mora da vodi računa o sebi, naročito o svojoj koži. Režim ishrane je bio rigorozan i po pravilima? Čega ste najviše morali da se pridržavate i da li ste se ugojili mnogo u tom periodu? Tokom prva četiri mjeseca trudnoće imala sam velike mučnine i izgubila četiri kilograma. Do kraja trudnoće dobila sam ukupno devet kilograma. Ishrana u bolnici je specifična, tako da je i moja ishrana uglavnom bila takva. Koliko suprug pomaže oko obaveza koje su u vezi sa sa kćerkicom? Iako moj muž dosta radi, sve slobodno vrijeme koristi da bude sa Mionom i imam njegovu veliku podršku. Savjet za buduće mame? Budućim mamama bih posavjetovala da se dobro naspavaju prije nego što dođe beba jer će kad dođe biti manje sna. B.Š.

MLADI TALENTI: ANJA PAVIĆEVIĆ

Sestra i brat najveća radost i podrška S obzirom na to da danas većina mališana djetinjstvo provodi za kompjuterom ili sa “pametnim” telefonom u ruci, stiče se utisak da smo društvo u kome talente treba potražiti u polju informatike. Međutim, junakinja naše priče, trinaestogodišnja Anja Pavićević, dokaz je da ipak ima izuzetaka. Njeno srce osvojila je umjetnost, tačnije balet. Anja je učenica osmog razreda Osnovne škole “Blažo Orlandić” iz Bara i jedna od najtalentovanijih balerina Baletske škole “Princeza Ksenija”, a u razgovoru za Vikend novine kazala nam je da je prve baletske korake napravila sa tri godine. “Još kao bebu od pola godine mama me je vodila na probe, a kasnije i na koncerte. Vrlo rano sam zahtijevala da roditelji i mene upišu na balet. U prvi razred Baletske škole sam pošla uporedo sa polaskom u osnovnu školu”, objasnila je Anja. Mlada balerina kaže da je balet veoma naporna umjetnost, te da časovi klasičnog baleta zahtijevaju veliku fizičku spremnost, ali i unutrašnji sklad i duboku koncentraciju. “Potreban je ogroman rad i posvećenost. Časove imam gotovo svakodnevno. Klasičan balet vježbam po dva-tri sata dnevno, a kada pripremam repertoar za neki festival ili takmičenje, onda vježbam i duže”, kazala je Anja, koja je na gotovo svim takmičenjima gdje se pojavila osvojila po neku nagradu. “Izdvojila bih nagradu koju sam dobila na festivalu u Peskari 2010. Kao prvonagrađena sam dobila stipendiju za petnaestodnevno pohađanje master klas na akademiji u Rimu. Na takmičenju na Siciliji u julu 2011. sam dobila specijalnu nagradu grada Modika. Veoma sam ponosna što sam na takmičenju Mia Čorak Slavenska u Zagrebu 2012. ušla u finale kao najmlađa balerina, sa 12 godina u konkurenciji punoljetnih”, otkrila je Anja samo neka od brojnih priznjanja. S obzirom na to da je Anjina školska knjižica puna petica, pitali smo je na koji način uspijeva da uskladi sve obaveze i bude odlična na oba polja. “Zbog ljubavi prema baletu nije mi teš-

ko da uskladim obaveze. U osnovnu školu idem ujutru, a u baletsku popodne. Trudim se da se dobro organizujem, a imam divne drugarice i drugove i rado provodim vrijeme sa njima. Obično se družimo vikendom, šetamo pored mora, idemo na rođendanske žurke”, otkrila nam je Anja svoju tajnu formulu uspjeha. Balerina dio svake nagrade smatra uspjehom svojih profesora i roditelja, ko-

jima duguje zahvalnost. “Za moje napredovanje u baletu i mogućnost da se pojavim na takmičenjima i festivalima veliku zahvalnost dugujem direktorici Baletske škole i mojoj dragoj nastavnici Vanji Pantović. Takođe, za sve moje uspjehe zaslužna je moja profesorica, madam Katia Petrovska, koja sa mnom radi posljednjih godina i posvećuje mi veliku pažnju. Da bih u svemu posti-

gla ovakve rezulate i imala zdravo i srećno djetinjstvo u svakom trenutku sam imala pomoć i podršku porodice. Mama i tata su uvijek tu za sve što mi treba, a sestra i brat su moja najveća radost i podrška”, iskrena je Anja koja svoju budućnost vidi na baletskoj sceni, pa zašto ne i u nekoj poznatoj baletskoj svjetskoj školi. Talentom to svakako zaslužuje. Danilo BRAJKOVIĆ

Roditelji 37

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012

TIVAT

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Raspisan tender za opremanje vrtića Opština Tivat raspisala je tender za opremanje vrtića u tom gradu, što će finansirati sa Direkcijom javnih radova, pa bi taj objekat, čija rekonstrukcija i nadogradnja traju od 2010. godine, trebalo da otvori vrata za tivatske mališane 1. septembra. Predsjednik opštine Miodrag Kankaraš kazao je portalu Roditelji.me da je tender raspisan u ponedjeljak, 17. juna, i da će biti otvoren 22 dana. Direktor Direkcije javnih radova Žarko Živković, saopštio je u aprilu portalu Roditelji.me da bi izgradnja vrtića u Tivtu trebalo da bude okončana najkasnije do kraja maja. On je rekao i da je novac za završetak ugovorenih radova obezbijeđen “pri čemu treba napomenuti da se Opština Tivat, prema ranijem dogovoru, obavezala da nabavi opremu i namještaj za Dječiji vrtić i jaslice u Tivtu”. Početkom juna, na sjednici skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, Živković je kazao da će, što se DJR tiče, vrtić u Tivtu definitivno biti spreman do septemba, a da od Opštine zavisi da li će on 1. septembra početi da radi, odnosno – da li će biti adekvatno opremljen. Predsjednik Opštine Tivat je na sastanku sa Živkovićem održanom u Tivtu prije dvije sedmice, pronašao modalitet da Opština raspiše tender za opremanje vrtića. Prema njegovim riječima, nosilac po-

sla će biti Opština Tivat, koja je to prihvatila iako joj to nije obaveza, “imajući u vidu, prije svega, potrebe mališana”. “Nikakav dogovor nije ranije postojao. Opremanje vrtića će zajednički finansirati obje strane, a odnosi će biti regulisani posebnim sporazumom”, naglasio je Kankaraš. Tender će biti otvoren do 8. juna i ako ne bude problema u toku tenderskog postupka, Kankaraš smatra izvjesnim da vrtić bude opremljen do 1. septembra. “Ostaje nam 52 dana za isporuku i montažu opreme, što je sasvim dovoljno”, kazao je Kankaraš. Prvi zvanični rok za završtak rekonstrukcije i nadogradnje objekta u Tivtu, koja je počela u novembru 2010, bio je septembar 2011, potom april 2012, zatim prva polovina novembra iste godine godine, a onda i kraj tog mjeseca. U opštini Tivat postoji samo jedna Javna predškolska ustanova, u okviru koje djeluju tri vaspitne jedinice - u centru grada i u naseljima Lastva, na putu prema trajektu, i u mjestu “Radovići”, udaljenom oko 15 kilometara od centra. S obzirom na to da je na vrtiću u centru grada godinama u toku rekonstrukcija i nadogradnja, djeca iz jaslica te vaspitne jedinice prebačena su u objekat u Lastvi, a starija su izmještena u baraku u neposrednoj blizini koja datira još iz vremena zemljotresa i nije prilagođena boravku djece.

VASPITAVANJE DJETETA

SAVJETI

Odakle dolaze bebe Dojenje dvoje djece Majke prvo treba da se sjete da su djeca individue i imaju različite potrebe i načine funkcionisanja. Kada počnu da doje, najbolje je da to rade pojedinačno. Na taj način će i majke upoznati s djecom i shvatiti kako se ponašaju na dojci. Ako se majka blizanaca prvi put srijeće sa dojenjem, treba da zna da je dojenje nešto što i majka i dijete zajedno uče. Ponekad je lako, a ponekad treba vremena i truda. Dakle, dojenje jednog po jednog, da bi majka osjetila je li dijete ispravno uhvatilo dojku i kako se

Ako ste roditelj djeteta od oko pet godina, vjerovatno ste se već našli u situaciji da smišljate odgovore na pitanja kao što su odakle dolaze bebe, šta radi beba u stomaku i sl. Dijete uzrasta od pet godina zadovoljiće se odgovorom da bebe dolaze iz maminog stomaka i da u stomaku spavaju. Međutim, kako vrijeme odmiče, a vaša djeca sazrijevaju, pitanja ovog tipa će biti kompleksnija i zahtijevaće više vaše umješnosti da adekvatno odgovorite. Većina roditelja u našoj sredini se trudi da vješto izbjegava odgovore na ovakva pitanja, kao i većinu tema koje se odnose na biološko sazrijevanje i na promjene koje se usljed toga dešavaju. Međutim, to izbjegavanje sigurno neće spriječiti vaše dijete da o svemu tome sazna od svojih vršnjaka, iz knjiga ili iz drugih izvora. Razlika je samo u tome što, u situaciji kada vi djetetu dajete informacije, imate veću kontrolu nad situacijom, imate mogućnost da svom

djetetu prenesete one stavove u vezi sa sazrijevanjem koje smatrate pravilnim. Dakle, već od školskog uzrasta svaki roditelj bi trebalo da se suoči sa svojim stavovima o tome šta djeci treba reći o polnom sazrijevanju. Kada su djeca u predadolescentskom periodu odgovori na ova i slična pitanja trebaju biti umjerenija u odnosu na odgovore koje ćete uputiti svom tinejdžeru. Prije nego što djetetu date bilo kakav odgovor o tome kako se stvaraju bebe, postavite im neko pitanje koje će vam dati ideju o tome koliko o tome već znaju, tj. koliko detaljan treba da bude vaš odgovor. Sigurno je da djetetu ne treba da date odgovor koji nije u skladu sa njegovim razvojnim uzrastom. Prvo, neće razumjeti na pravi način informaciju koju ste mu uputili, a zatim može se uplašiti ili na pogrešan način protumačiti vašu dobru volju da sa njim otvoreno razgovarate. Opširnije na www.roditelji.me

ponašaju kada traže i nađu dojku. Sa pokušajima dojenja oboje odjednom treba probati kada majka osjeti da je dojenje jednog po jednog profunkcionisalo. Idealno je da se to uspije već u porodilištu uz adekvatnu pomoć. U početku će majci sigurno trebati pomoć da bi oboje djece stavila na dojku. Tada ne treba zaboraviti da dojenje dvoje djece odjednom zahtijeva da je majka u što uspravnijem položaju kako bi oba djeteta mogla pravilno da uhvate dojku.

38 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

SAVJETI

Deset znakova da ste u pogrešnoj vezi

nogi ljudi su u vezama koje ih ne čine srećnim, ali nikako sebi to da priznaju. Ukoliko ste i vi sumnjičavi prema svojim osjećanjima, saznajte da li je vrijeme za raskidanje svih veza sa partnerom.

Navika je čudo. Ljudi u vezi toliko naviknu jedno na drugo, da je nekada taj osjećaj jači od bilo kakve nesreće i nezadovoljstva. Vrlo često osobe nijesu sposobne same da procjene situaciju u kojoj se nalaze i da priznaju sebi da nešto u vezi ne štima kako treba i da nijesu dovoljno srećni. Međutim, ljudsku sreću niko ne treba da koči, a kamoli draga osoba. To što ćete otvoriti oči i postati svjesni situacije, nanijeće vam bol, ali i rasterećenje i šansu za novim, boljim početkom. Nikada ne treba da se zadovoljavate onim što imate a što vas u suštini ne ispunjava. Ne odustajte i idite dalje, samo tako ćete moći da pronađete sreću za cijeli život. Ukoliko imate probleme sa partnerom, saznajte da li je vrijeme za korjenite promjene. Ne možete da budete ono što jeste Prijatelji vam govore da ste se promijenili. Vi vrlo dobro znate da pazite šta govorite i radite pred partnerom jer se bojite njegove reak-

cije. Uz njega nikada nijeste potpuno opušteni, čak ni nakon duže veze. Ako ne možete da budete ono što stvarno jeste uz svog partnera, vrijeme je da se zapitate zašto ste još s takvom osobom. Niko nije vrijedan tolike žrtve. Nesrećni ste Istina je da vaša ljubavna polovina nije odgovorna za vašu sreću, ali bi svakako trebalo da vam uveseli i olakša dane. Ako je to prava osoba za vas, uživaćete u vezi i osjećaćete zadovoljstvo. Ako ste većinu vremena nesrećni, a posebno kada je vaša “ljubav” uz vas, to je vjerovatni znak da nije prava osoba za vas. Iscrpljuje vas Umjesto da vas veza puni energijom, većinu vremena ste emocionalno iscrpljeni. Uvijek ima neki prigovor ili negativan pogled na život. Osoba s kojom ste odlučili da provedete život trebalo bi da vas “podiže”, a ne da vas “spušta”. Ne bi trebalo da se osjećate kao da ste usljed nekog frustrirajućeg posla, već naprotiv, na relaksaciji.

Faktor prijatelja Ako nekoga ne želite da predstavite prijateljima, to nije dobar znak. A ako partner ne želi da upozna vaše prijatelje, to je druga stvar. Ukoliko vaši najbolji prijatelji izraze zabrinutost zbog vaše veze, uzmite to u obzir. Oni mogu objektivno da sagledaju situaciju i važno je da budete otvoreni i spremni da čujete šta imaju da kažu. Nikada ne zamišljate zajedničku budućnost Nakon što neko vrijeme provedete zajedno, normalno je da počnete da razmišljate kakva bi vam bila zajednička budućnost. Ako nikako ne možete da zamislite sebe pored njega ili nje, možda je vrijeme da razmislite zašto ste još u vezi sa tom osobom. Različiti ste kao dan i noć Partner ili partnerka voli da izlazi svaku noć i da dugo spava. Vi volite da budete kući i rano da ustanete. Ova i svaka vrsta različitosti među vama nijesu dobre po odnos. Kompatibilnost je bitna za srećnu i stabilnu vezu. Ako vi i partner imate različite poglede na neke ključne stvari, to će sigurno otežati funkcionisanje. Nijeste uzbuđeni kada vidite ili čujete ljubavnu polovinu

Shvatili ste da vam je sasvim svejedno da li je pored vas. Većina ljudi zbog straha od samoće pristaje na vezu. Izlasci bi trebalo da budu zabavni, uzbudljivi i ispunjavajući, a ne samo još jedan zadatak koji treba ispuniti. Neće vam uvijek cvjetati ruže, ali većinu vremena biste trebali da osjećate sreću. Ne osjećate se dobro u svojoj koži Pored osjećaja sreće, osoba u vezi trebalo bi da ima pozitivnu sliku o sebi. Naravno, svi imaju trenutke nesigurnosti, ali dok ste s partnerom trebalo bi da imate bolju sliku o sebi. Ako se uz njega osjećate još gore, vrijeme je da se zauzmete za sebe. Više je stvari protiv vaše veze Analiza “za i protiv” može da bude korisna u situacijama u kojima nema reda. Zapišite prednosti i nedostatke ostanka u vezi. Kada uporedite liste “za i protiv” otkrićete koja je strana prevagnula. Instinkti vam govore da pobjegnete Uzmite to kao opšte pravilo. Unutrašnji glasovi su tu s razlogom i trebalo bi da ih slušate. Ne ignorišite suptilna crvena svijetla na koja vas upozorava podsvijest, već poslušajte sebe. (Telegraf)

BOJAMA DO VEDRINE

Obojite zidove spavaće sobe, kuhinje, dnevnog boravka Unošenjem boja u svoj dom unijećete i toplinu, te ćete se bolje osjećati. Donosimo nekoliko praktičnih savjeta kako na najbolji mogući način unijeti šarenilo u prostor. Plava Modroplava će unijeti vedrinu u vašu dnevnu sobu. Idealno će se stopiti s “toplim” detaljima poput narandžaste vaze ili naprosto na sto stavite zdjelu sa svježim voćem ili povrćem. Zelena Naročito je preporučljiva za radni prostor koji bi trebalo da bude sve osim monoton i uspavljujući. Podignite energiju u radnom prostoru kombinujući žarke kontraste poput zelene ili narandžaste. Stavite “opaljenu” stolicu ili samo jastučić na stolicu i prostor će djelovati još privlačnije.

Narandžasta Neka vaš ulazni prostor bude primamljiv. Obogatite ga narandžastom bojom koja će već s vrata ostaviti utisak. Dodajte hodniku “dubinu” tako da zid nasuprot narandžastom obojite u tamnožutu. Dodatni efekt ćete postići stavite li ogledalo. Poigrajte se s tepihom i namještajem cvjetnog uzorka. Crvena Dovoljno je i samo jedan zid spavaće sobe obojiti crveno, a dodatni efekat ćete postići kombinujući je s crnim detaljima poput jastuka, prekrivača ili posteljine. Žarki detalji Odmaknite se od uobičajenog. Dodajte boje svojim kuhinjskim ormarićima. Čak i kada su vam i zidovi i kuhinja bijeli, nekoliko stvari naglašeno žarkih boja stavite na radne površine i kuhinja će odavati potpuno drugi utisak.

Smirujuće Kombinovanjem dvije smirujuće boje kao što su, primjera radi, boja leda i celera dobićete opuštajući izgled dnevne sobe. Utisak upotpunite tepihom zanimljivog uzorka. Knjige Ko bi rekao da slaganje knjiga može biti ogledalo stila? Grupišite knjige na način da one čije su korice u jačim bojama slažete jednu do druge. Njih onda postavite na vrh i dno police, a one neutralnih boja u sredinu. Isto to možete izvesti na gornjoj površini noćnog ormarića ili prozorskoj dasci. Zidni detalj Na zid možete staviti neku zanimljivu grafiku ili takozvanu naljepnicu razigranog printa. U svakom slučaju pripazite da printom naglasite pozadinu. (Magazin.hr)

Žena 39

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

MORE, LJETO

Pravilno koršćenje kreme za sunčanje

Znamo da previše vremena na suncu može povećati rizik od raka kože i njeno prerano starenje. No, čak i oni s najboljim namjerama mogu pogriješiti kada je u pitanju zaštita od sunca, a te će greške skupo platiti naša koža. Prva je i najveća greška uopšte ne koristiti kremu za sunčanje. Hafington post konsultovao je dr Dejvida Dž. Lefela, profesora dermatologije i hirurgije na Jejlu, i dr Lizu Garner, dermatologa iz Teksasa. Evo osam najčešćih grešaka. 1. Upozorenje: oznaka SPF, koja znači faktor zaštite od sunca, odnosi se samo na opekotine koje uzrokuju UVB zraci, što znači da ćete na pakovanju morati da tražite riječi “široki spektar” kako biste bili sigurni da krema štiti i od štetnih UVA zraka. 2. Koristite isto pakovanje protekla tri ljeta Kad je u pitanju zaštita od sunca, datum isteka je važan. “Aktivni sastojci krema za sunčanje nestaju tokom vremena, što znači da zaštita neće biti efikasna”, kaže Garner. Otvorena bočica vjerovatno znači da je sadržaj kontaminiran klicama tokom vremena te da konzervansi više nijesu djelotvorni.

“Izloženost visokim temperaturama može ugroziti efikasnost zaštite”, kaže Lefel. 3. Računate da će sve odraditi SPF u vašem mejkapu. Kombinacija tena i zaštite “dva u jednome” čini se praktičnom, no to ne znači da funkcioniše. Dio problema je količina: na lice nećete nikad nanijeti istu količinu tena kao i zaštitne kreme. Šminka se skida tokom dana, a velika je vjerovatnoća da je ne nanosite redovno na lice kao zaštitnu kremu. “Nije pametno oslanjati se na zaštitu od sunca u proizvodu koji ima neku drugu osnovnu namjenu”, kaže Lefel. 4. Koristite male količine kreme. Kad je u pitanju zaštita od sunca, manje nije više. No u stvarnom svijetu mnogi od nas ne koriste dovoljne količine pa nije iskorišćen puni zaštitni potencijal. Klasično je pravilo ono da je potrebna količina kreme koja stane u čašicu za žestinu kako bi se pokrilo cijelo tijelo. 5. Zaštitu nanosite na početku dana - i zaboravite nakon toga. “Ako ste na suncu, krema za sunčanje efikasna je najviše dva sata”, kaže Garner. Koža doslovce koristi aktivni sastojak u losionu tokom vremena. Znojenje i kupanje uzro-

kuje da efikasnost kreme popušta još brže pa razmislite da u takvim uslovima nanovo nanosite kremu svaki sat. Takođe, ne jurite u more čim ste nanijeli kremu: koži treba nekoliko minuta da je upije. 6. Računate da je krema vodootporna. Ne postoji “vodootporna” krema za sunčanje. Nedavnim je promjenama koje je donio američki regulator naloženo da se na pakovanjima ne smiju koristiti oznake “waterproof”, “sweat-proof” ili “sunblock”. Umjesto toga, na temelju ispitivanja, proizvođač smije tvrditi da je krema “otporna na vodu” 40 ili 80 minuta. Nakon toga? Ponovo, ponovo, ponovo. 7. Koristite kremu za sunčanje samo tokom sunčanih dana. Oblačno vrijeme ne znači da je opasnost prošla. Samo zato što ne možete vidjeti (ili osjetiti toplinu sunca), ne znači da ono ne šteti koži. “UV prodire kroz maglu i oblake pa lako možete dobiti opekotine”, kaže Lefel. “UV zračenje je nevidljivo: ne možete ga osjetiti, okusiti, čuti, vidjeti.” UVA zraci koji dublje prodiru u kožu krivac su za starenje kože, mogu prodrijeti do kože čak i kroz guste oblake i, naravno, staklo.

JEDNOSTAVNO I LAKO PRIMJENJIVO

Bez puno muke izgubite dva i po kilograma za pet dana Uz ovih pet jednostavnih savjeta možete smršati dva i po kilograma sedmično, tvrdi nutricionistkinja Džoj Bauer koja predlaže svoj program prehrane pet, četiri, tri, dva, jedan. Osim što je zabavan, učinkovit i ukusan, njen program se jednostavno pamti jer broj savjeta odgovara broju sadržaja u pojedinom savjetu. 5. Jedite pet šoljica povrća svaki dan Povrće ima malo kalorija, a daje osjećaj sitosti. Kako ćete rasporediti tih pet šoljica povrća zavisi od vas. Vjerovatno je najjednostavnije dvije šoljice imati uz ručak, dvije uz večeru i jednu kao poslijepodnevni međuobrok. Ili možete postaviti alarm na svakih sat vremena da vas podsjeti da je vrijeme za povrće. “Možete izabrati bilo koju vrstu povrća, ali ako volite šargarepu i mahune, onda ih se držite, ponavljajte, ponavljajte, ponavljajte i djelovaće”, kaže Bauer. 4. Izaberite četiri omiljene pjesme i plešite Izaberite četiri brze plesne pjesme koje stvarno volite i plešite uz njih tokom dana. Uz svaku pjesmu izgubićete oko 40 kalorija, dakle 160 na dan, a to je prilično dobro. 3. Pojedite tri obroka bogata proteinima Proteini pokreću metabolizam, smanjuju apetit i zadržavaju osjećaj sitosti. Bauer predlaže sendvič s jajima za doručak, salatu sa tunje-

Zijevanje hladi mozak

Svi ljudi, kao i većina životinja, zijevaju. Zna se da ovaj tjelesni mehanizam ima korisne funkcije, ali je naučnike vijekovima zbunjivalo koja mu je svrha. Rezultati niza eksperimenata stručnjaka sa Univerziteta Merilend su iznenađujući jer navode na to da je razlog za zijevanje hlađenje mozga. Zijevanje širom otvorenih usta uzrokuje širenje sinusa poput balona, čime se pumpa vazduh do mozga, što smanjuje njegovu temperaturu. Naučnici sa Univerziteta Merilend tvrde da zijevanje pomaže mozgu da ostane hladan, a sinusi imaju značajnu ulogu posrednika.

Prema njihovim navodima, zijevanje nije znak dosade, umora ili potrebe za kiseonikom, već reguliše temperaturu mozga. Mozak je izuzetno osjetljiv na promjene temperature i mora da se štiti od pregrijevanja. Kao i kompjuter, on najbolje radi kada je hladan. Tokom zijevanja, zidovi viličnog sinusa koji se nalazi na obrazima sa obje strane nosa rastežu se poput harmonike i potpomažu hlađenju mozga, tvrde naučnici. Prava funkcija sinusa je zapravo još predmet debate, pa bi ova teorija mogla da pomogne i u riješavanju tog problema.

AKO VAM SMETAJU

Otarasite se muva S problemom muva u stanu i kući bore se apsolutno svi, a kako biste se riješili ovih dosadnih ljetnih napasnika ne morate kupovati vještačka sredstva neugodnog mirisa, već ih se možete riješiti uz pomoć prirode. Muve mrze mediteransko bilje, zato uz pomoć zdravih i mirisnih biljaka osvježite prostor i riješite se napasnika. Pomiješajte nekoliko grančica ruzmarina te nekoliko suvih listova lovora. Razmrvite ih i stavite u ukrasne zdjelice. Zdjelice stavite u kuhinju pored kante za smeće, u dnevni boravak ili gdjegod vam se sakupljaju muve. Ovo bilje ima intenzivan miris koji vi nećete jako osjetiti, a koji osvježava prostor i tjera muve.

Menta: pomiješajte šoljicu vode i 25 kapi eteričnog ulja mente. Mješavinu ulijte u bočicu s raspršivačem te pošpricajte prostoriju kad god se sjetite. Menta, odnosno metvica, ima vrlo nježan i ugodan miris koji djeluje pozitivno na disajne puteve, a koji dosadne muve nikako ne vole. Lavanda: oko kuće, na prozor ili na balkon u vaze zasadite nekoliko biljaka lavande. Lavanda se vrlo lako održava, ima ugodan miris, prekrasan je ukras, a što je najvažnije, vrlo uspješno tjera muve, komarce i ostale dosadne insekte. Lavandu možete upotrijebiti i kao mentu, a sve što vam je potrebno je malo vode i nekoliko kapi eteričnog ulja ove ljekovite biljke. (Zadovljna.hr)

PREDLOG

Kako da lakše podnesete vrućine

vinom za ručak i pileće batake sa salatom za večeru. “Sendvič s jajima biće bolji ako u njega dodate malo sira i pavlake”, kaže ona. 2. Popijte dvije čaše vode prije svakog jela “To će vas zasititi i ješćete ma-

nje”, otkriva Bauer jedan od najjednostavnijih trikova. 1. Jednom dnevno dopustite sebi gušt od 150 kalorija “To može biti čaša vina, jogurt sa svježim voćem, četiri šoljice kokica, dva rebra tamne čokolade...”, kaže Bauer. (IL/today.com)

KORISNO

Kako da sačuvate banane od truljenja

Ako se nervirate što vam banane koje nijesu ni stigle da budu pojedene prebrzo trule, imamo pravi trik za vas. Budući da su banane vrlo djelotvorne za zdravlje, a važe i za brze podizače energije, dobro je znati kako da produžite njihov rok trajanja. Naime, kako bi banane duže zadržale svježinu zavijte kesom korijen koji ih spaja i ostavite tako (može-

DOKAZANO

te iskoristiti i foliju). Vidjećete kako će one duže zadržati boju, te biti pošteđene truljenja. Inače, pročitajte za šta su sve dobre banane: *Povećavaju koncentraciju *Sadrže znatne količine kalijuma i smanjuju štetan efekat stresa *Tjeskobe u PMS-u su lakše uz banane

*Bogate su vitaminom B6 *Regulišu krvni pritisak *Smanjuju rizik od infarkta i šloga *Voće br. 1 kod problema s varenjem *Sadrže dosta gvožđa *Pomažu kod mamurluka *Odlična su zamjena za grickalice.

Prvi tropski talas u ovoj godini zahvatio je Crnu Goru i region zbog čega temperature vazduha prelaze 35 stepeni Celzijusovih. Sredinom sedmice temperature će biti na granici rekordnih za ovo doba godine u posljednjih pola vijeka. S toga, donosimo nekoliko prijedloga kako što lakše da se izborite sa vrućinom. MLAK TUŠ I HLADAN LOSION Možda mislite da je najbolji način da se ohladite hladan tuš, ali on će vam pružiti trenutno osvježenje jer će vam poslije njega biti toplije nego što vam je bilo prije. Najbolja je topla voda kako ne biste šokirali svoje tijelo. Brijanje je obavezan dio higijene jer ćete se bez dlaka manje znojiti. Nakon tuširanja, umjesto masnog mlijeka za tijelo, odaberite lagani losion. Odlično osvježenje će vam pružiti ako ga držite u frižideru. U KANCELARIJI Nemate klimu na poslu? Najbolji način da se ohladite je termalna voda u spreju, a može da posluži i obična kisjela voda. Jednostavno je pošpricajte kroz vazduh i na lice i osjetiće-

te se mnogo prijatnije. PROTIV ZNOJENJA NOGU Ljeti preferirajte nošenje otvorenih sandala kako bi vam noge u svakom trenutku bile svježe. Ako pak imate problema sa znojenjem stopala, kupite sprej protiv znojenja, koji se može naći u svakoj bolje snabdevenoj parfimeriji. ZA VOZAČE Ako ste u automobilu, pola sata prije nego što završite vožnju isključite klimu kako šok pri izlasku ne bi bio preveliki.

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

Krompir na

načina

Ova korisna biljka može da posluži kao dodatak svakom jelu, a mi vam ove sedmice donosimo nekoliko recepata kako da ga zasebno napravite.

Lorber (lovor) ima rezak miris, a aromatičan ukus. Kada se list odlomi, oslobađa se aromatično ulje. Koristi se u supama, sosovima, paprikašima, uz ribu, meso, živinu.

KROMPIR SA KAČKAVALJEM I PRAZILUKOM 4 krompira, 1 praziluk, 1 kašika senfa, 20 g maslaca, 1 dl mlijeka, 40 g rendanog kačkavalja PRIPREMA Krompir operite, obrišite i svaki zasebno umotajte u foliju, pa pecite 40 min. na 200 C° dok ne omekšaju. Praziluk isijecite na tanke krugove, stavite u tiganj sa margarinom, mlijekom, senfom i kačkavaljem i dinstajte. Kada su krompiri omekšali, izdubite ih a njihovu pulpu pomiješajte sa smjesom od praziluka. Punite krompire i još malo ih zapečite. KROMPIR SA PAPRIKOM I KOBASICOM 750 g krompira, malo soli, 1 kašikica kima, 2 glavice crnog luka, 1 čen bijelog luka, 1 zelena paprika babura, 1 kašika maslaca ili margarina, 1 puna kašika aleve paprike, 1/8 L mesne supe, 16 roštilj kobasica PRIPREMA Oprani krompir kuvati poklopljen sa po 1 kašikicom soli i kima 20 minuta. Preliti hladnom vodom, oljuštiti ga i isjeći na kolutove. U međuvremenu oljuštiti crni i bijeli luk i sitno isjeckati. Papriku isjeći na četvrtine, izvaditi sjemenke, oprati je i isjeći na kockice. Zagrijati maslac ili margarin. Dodati bijeli i crni luk i malo propržiti. Dodati kockice paprike i pržiti još 5 minuta. Miješajući dodati alevu papriku, kolutove krompira i mesnu supu. Malo posoliti i dinstati još 5 minuta. Servirati uz roštilj kobasice. TOPLA SALATA OD KROMPIRA I FETA SIRA 400 g krompira, 3 mlada luka, 10-ak crnih maslina, 100 g feta sira za preliv: 4 kašike čvrstog jogurta, 2 kaši-

ke soka od limuna, 4 kašike maslinovog ulja, 1 kašika peršuna, so i biber PRIPREMA Krompir operite, te ga skuvajte u kori. Ocijedite ga, ogulite, narežite na komade i stavite u zdjelu. Dodajte mu nasjeckani mladi luk, masline i feta sir. U zdjelicu stavite jogurt, maslinovo ulje, sok od limuna i peršun, posolite, sipajte biber i dobro promiješajte. Začinite salatu pripremljenim umakom, i poslužte je toplu. ZELENI KROKETI 500 g krompira, 500 g blitve, 200 g brokula, 2 češnja bijelog luka, 1 jaje, vezica peršuna, malo svježeg vlašca, 2-3 listića svježeg bosiljka, 25 g rendanog sira (npr. parmezan), 5 kašika kukuruznog brašna, so, papar, vegeta, malo običnog bijelog brašna PRIRPEMA Krompir ogulite, narežite na manje komade i skuvajte u slanoj vodi, a zatim propasirajte (napravite pire) i ostavite da se malo ohladi. Blitvi odstranite zadebljane peteljke, operite je i skuvajte. Zatim je ocijedite, isperite pod mlazom hladne vode i još jednom dobro ocijedite pa ju usitnite u multipraktiku i dodajte krompiru. Brokule razdvojite na manje cvjetove, skuvajte u slanoj vodi, prelijte mlazom

hladne vode, dobro ocijedite i takođe usitnite u multuipraktiku pa dodajte blitvi i krompiru i sve zajedno dobro promiješajte. Povrću dodajte sitno sjeckani bijeli luk i svježe začinsko bilje te jedno jaje pa još jednom dobro promiješajte. Dodajte narendani sir i kukuruzno brašno te začinite po ukusu. Promiješajte kako biste dobili homogenu smjesu koju možete oblikovati rukama. Smjesu vadite kašikom pa je između lagano pobrašnjenih dlanova oblikujte u valjuške tj. krokete. Krokete lagano uvaljajte u bijelo brašno, višak brašna otresite i pecite ih na srednje jakoj vatri sa svih strana dok ne dobiju boju. Za pečenje vam ne treba puno ulja. Gotove krokete stavljajte na kuhinjski papir ili salvetu da upije suvišnu masnoću. KROMPIR I PEČURKE U BEŠAMEL SOSU 4 veća krompira, 8 do 10 šampinjona, 1 manji ljubičasti luk, 100 g slanine u šnite, 2-3 čena propasiranog bijelog luka, 1/2 kašičice svježeg timijana ili 1/4 kasicice suvog po ukusu svježe mljevenog bibera, vegete, 100 ml bijelog vina

Bešamel sos: 100 g rendanog čedar sira, 3 kašike neslanog slanog putera, po želji bibera i vegete, 500 ml mlijeka, 3 kašike brašna PRIRPEMA Slaninicu isjeckati na sitnije komade pa je staviti u šerpu i pržiti je samo dotle dok počne da cvrči, nemojte dodavati nimalo masnoće. U proprženu slaninicu dodati sitno sjeckani ljubičasti luk, šampinjone i propasirani bijeli luk, pržiti na osrednjoj temperaturi, češće miješajući, ako vam je potrebna tečnost, dodajte pomalo bijelog vina. Na kraju dodati ostatak bijelog vina, varjačom dobro izgrebati dno šerpe, da skinete sve one fine sastojke koji su vam se zalijepili prilikom prženja, dodati svježi timijan, svježe mljevenog bibera i vegete i sve dobro promiješati. U drugu šerpu, otopiti puter i zagrijati ga, pa dodati 3 kašike brašna i pržiti brašno, miješajući žicom za mućenje, trebate dobiti svijetlo rumenu boju brašna. U uprženo brašno sipati mlijeko i neprestalno, miješajući žicom, kuvati dok vam sos se ne zgusne. Dodati narendani sir. Sve dobro izmiješati da vam se sir sjedini i otopi sa bešamelom, dodati svježe mljevenog bibera i malo vegete. U bešamel dodati smjesu od pečuraka, sve dobro promiješati da se sjedini. U tu smjesu dodati krompir, koji ste dobro oprali, te ga isjekli na šnitice 7-8 mm debljine, ali ga ne ljuštite. Krompir dobro izmiješati sa sosom, da svaki krompir bude uvaljan u sos. Sipati u posudu u kojoj ćete peći. Tepsiju zatvoriti folijom svuda okolo pa peći u prethodno zagrijanoj rerni na 200 C° oko 40 do 50 minuta, onda skinuti foliju pa peći još 10 do 15 minuta dok ne dobije zlatno žutu boju.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

● RECEPT POZNATIH

Rižoto sa tunjevinom Poznata hrvatska pjevačica Nina Badrić kaže da voli za sebe i prijatelje da sprema jela koja previše ne goje. Vodi računa o odabiru hrane, a posebno ljeti, pa su joj jela uglavno bazirana na povrću i ribi. Za čitaoce Vikend novina preporučila je jelo sa tunjevinom.

Potrebno 2 manje glavice luka, 1 manji češanj bijelog luka, 2 paprike (narezati na trakice pa nakon toga na kockice), (120g + 52g) tunjevina - (mala i velika konzerva), 400 g sjeckanog paradajza, 1 i po kašika vegete, malo origana, malo bosiljka, soli, čili u prahu po želji, 1 dl vina, 6-7 maslina (bez koštica, po mogućnosti s paprikom) Priprema Prodinstati crni luk i bijeli luk zajedno na maslinovom ulju, nakon 2 minuta dodati malo ulja od tunjevine. U to vrijeme narezati papriku na kockice,

dodati u tiganj zajedno s lukom i 2-3 minuta malo pustiti na vatri. (Dodati s paprikom malo ulja iz veće konzerve tunjevine). Dodati konzervu sjeckanog paradajza, dodati tunjevinu s uljem, zatim so, origano, bosiljak, vegetu, čili u prahu (ne jako puno, po želji, ja volim više čilija). Promiješati 1-2 min, zatim dodati 1.5 dl vina i sad samo kuvati prvo na umjerenoj vatri i onda pred kraj na malo jačoj. Na kraju pomiješati s rižom, narezati masline na veće komadiće i dodati unutra. Posipati peršunom i poslužiti.

● POSEBNI NAPICI

Tequila Sunrise Potrebno 80 g tekile 160 dl soka od narandže 20 dl sirupa od maline sitnije kocke leda ili usitnjen led Priprema Piće se priprema direktno u čaši od 20 cl. Prvo staviti kocke leda u čašu i sipati sok od narandže. Ako treba da preporučim neki sok, onda bi to sigurno bio domaći Nectarov sok od naradže (100% narandža). Djeluje mi najprirodnije i što je najvažnije - nije sladak. Osim toga sok koktelima daje veoma lijepu boju, što se za konkurenciju ne može reći. Zatim dodati 4 cl tekile i grenadine sirup od maline. Lijepa ideja je da sirup sipate neposredno pred gostima, jer taj prizor fantastično izgleda. Sirup koji je gust spustiće se na dno čaše. Ako sve uradite kako treba, na površini će ostati žuta linija od soka od narandže. Zbog ovog efekta se piće i naziva “Tequila Sunrise” - izlazeće sunce. Sada treba pažljivo promiješati tečnost barskom kašičicom i piće je spremno za serviranje. Ovo je jedno od najjednostavnijih miješanih pića i što je još važnije - priprema je gotova za tren oka.

RECEPT MAJSTORA

Riblji file brancina sa šparglama

Radoš Fuštić, kuvar restorana “Dali” Razne vrste ribe simbol su ljetnje trpeze. Možete ih pripremiti na mnogo načina i u zavisnosti od toga servirati kao predjelo, čorbu, glavno jelo ili salatu. Rolovani riblji file brancina sa šparglama kojeg preporučuju iz restorana “Dali” ne ostavlja ravnodušnjim ljubitelje ribljih specijaliteta. Za pripremu ovog jela potrebno je izdvojiti 20 minuta. Od namirnica potrebno je imati 250 grama brancina, 50 grama špargle, 30 grama paprike, 30 grama

Preporuka

Bueno torta Potrebno 6 jaja 150 g sjeckanih oraha ili lješnika 300 g + 6 kašika šećera 2 pudinga od vanile 8 dl mlijeka 12 kašika brašna 200 g eurokrema 300 g plazma keksa 100 g čokolade ili 100 g eurokrema 375 g margarina 1 kašika ulja 3-4 šlaga

Priprema Kora: Bjelanca umutiti sa 6 kašika šećera i dodati 4 kašike brašna i kašiku ulja. Pleh namazati, posuti sjeckanim orasima i preko njih izliti koru. Peći na 200 stepeni da blago porumeni. Ohlađenu koru okrenuti orasima na gore i premazati eurokremom. Fil: Žumanca, šećer, 8 kašika brašna i puding skuvati s mlijekom. Kada se ohladi sjediniti sa umućenim margarinom i podijeliti na dva dije-

Paradajz sos

Potrebno 2 kašike ulja 2 dl vode 2 dl soka od paradajza ½ kašičice šećera 1 kašike brašna malo soli Priprema U dubljoj posudi dobro zagrijte 2 kašike ulja, dodajte 1 kašiku brašna i pržite ga, miješajući sve vrijeme, nekih 2-3 minuta, odnosno dok ne dobije blagu žutu boju. Vodite računa da Vam brašno u toku prženja ne potamni jer će, u tom slučaju, sos imati gorak ukus. Smaknite zapršku sa vatre i polako, miješajući, dolijte sok od paradajza. Možete i odmah da dolijete polovinu količine soka od paradajza, brzo promiješate, a potom polako dolijete ostatak, naravno, miješajući sve vrijeme. Vratite sos na vatru, stvoriće se grudvice ako se ohladi, i polako dolivajte vodu. Kuvajte sos, miješajući ga sve vrijeme, dok ne proključa, za šta neće biti potrebno više od nekih 5 minuta. Sklonite sos sa vatre, posolite ga po želji i dodajte oko ½ kašičice šećera. Šećer nije obavezan sastojak i na Vama je da odlučite da li ćete ga dodati u sos ili ne, ½ kašičice je količina koju Vam mi preporučujemo, ali, u svakom slučaju, na ovu mjeru sosa nemojte stavljati više od 2 kašičice jer će biti previše sladak.

la. U jedan dodati čokoladu. Filovati koru, žutim filom poređati keks na-

topljen u mlijeku, zatim staviti čokoladni fil i onda šlag.

Riblja čorba Potrebno 2 šargarepe korijen peršuna 1/2 glavice crnog luka 5 manjih riba 1 paradajz lovorov list peršunov list 3 čene bijelog luka 2 kašike brašna soli i bibera po ukusu jedna šoljica ulja Priprema Šargarepu i peršun oprati i ošistiti i staviti u vrelu slanu vodu da se kuva. U to dodati isječen crni luk, paradajz i lovorov list. Zatim dodati očišćene ribe i kuvati oko 15 minuta. Kada je sve gotovo, procijediti supu, a ribu isjeći na komade. Zatim, 2 kašike brašna, isjeckan bijeli luk i peršun propržiti u zagrijanom ulju, promiješati i sipati u procijeđenu supu. Dodati ribu, posoliti i pobiberiti po ukusu i pustiti da proključa. Čorbu služiti toplu sa kriškama limuna.

kruške, sos od gambora, 30 grama gambora 10-15 grama čeri paradajza, pet grama bijelog luka, maslinovog ulja, 15 grama šampinjona, 3 grama svježeg ruzmarina, pola decilitra paradaiz sosa, pola decilitra ribljeg fonda. Na početku očistiti brancin, začiniti ga krupnom soli i biberom. Dok se riba čisti kuvati posebno špargle, začiniti ih solju i kuvane ih procijediti. Onda uzeti špargle i urolovati u dva riblja filea, riblji file zavezati trakicama poriluka i opeći ih na zagrijanom roštilju, zatim, kada brancin bude do pola gotov, papriku i krušku zapeći zajedno sa brancinom u pećnici 10-ak minuta, probati, servirati i oko brancina preliti sos od gambora. Sos od gambora: na zagrijanom tiganju ispržiti pomodarine, sitno sjevckane gambore i šampinjone, začiniti cvjetnim ruzmarinom, solju i biberom, zaliti ribljim fondom. Kada ukuva dodati paradajz sos i preliti tanjir brancinom.

42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 6. 2013.

Komfor na sedam sjedišta FIJAT 500L

na primjetna promjena treći red sjedišta koji se može sklopiti u ravan pod. Kada su nasloni dodatna dva sjedišta oboreni, 500L living ima njaveći prtljažnik u klasi od 638 litara. Pri lansiranju na tržište u ponudi će da budu četiri

motora, dva benzinca (1.4 sa 95 KS i 0.9 TwinAir Turbo sa 105 KS) i dva dizelaša (1.3 MultiJet II sa 85 KS i 1.6 MultiJet II sa 105 KS). Fiat 500L living zvanično ćr biti uveden na tržište idućeg mjeseca, kada ćemo znati i koliko će cijena da bude veća od klasičnog 500L.

Automobili

predstavljamo, savjeti...

Fijat proširuje ponudu modela 500 novim sedmosjedom zasnovanim na modelu 500L, kojem je u nazivu dodata oznaka living. Fiat 500L living duži je od standardnog 500L, pa je dug 435 cm, širok 178 cm i visok 167 cm. Sličnosti su prisutne i u unutrašnjosti, gdje je jedi-

TOKOM LJETNJIH MJESECI

dObrO JE zNATI

Dehidratacija neprijatelj motociklista Tokom ljeta i početkom jeseni motociklisti dosta vremena provode na jakom suncu u toku vožnje, pa je od izuzetne važnosti da znaju kako da se odbrane od ogromne vrućine koja može da ugrozi zadovoljstvo i izazove zdravstvene poteškoće. Priprema je naročito bitna kada su u pitanju duža putovanja. Tada treba da provjerite vremensku prognozu, isplanirate dnevne rute, iskontrolišete opremu i podsjetite se eventualnih zdravstvenih problema. Ipak, glavni neprijatelj motocikliste tokom vožnje po vrućini je dehidratacija. Kada je izloženo prekomjernoj vrućini, tijelo pokušava da odgovori na proces pregrijavanja znojenjem. Tečnost koja isparava iz organizma hladi kožu i na taj način se organizam brani od vreline. Reakcije na pregrijavanje su individualne, ali svima je zajedničko gubitak vode i minerala. Sa druge strane, kada su izloženi ekstremno visokim temperaturama, kod nekih ljudi može da se javi mučnina, krvarenje iz nosa, ubrzan rad srca i dosta drugih neželjenih efekata. Dakle, spoznanje kako vaše tijelo reaguje na vrućinu je ključni faktor u preventivi i borbi protiv neželjenih efekata. Pri znojenju, ljudsko tijelo oslobađa veliku količinu osnovnih minerala, pa taj nedostatak treba nadoknaditi. Sama voda to ne može, pa s vremena na vrijeme treba uzeti neki mineralizovani napitak. Vrlo je bitno da vozač redovno uzima tečnost, bez obzira na to što ne osjeća žeđ. Kada postane žedan, to znači da je dehidratacija već počela. Blaga dehidratacija vodi ka pojavi umora, slabosti mišića, smanjenju koncentra-

cije, glavobolji i nesvjestici, što samo po sebi nije veliki problem ako ležite na plaži, ali jeste ako ste na motociklu. Za sprečavanje dehidratacije je važna i ishrana prije putovanja. Da bi svario neku vrstu hrane, organizam troši više tečnosti, što nepovoljno utiče na balans u organizmu. Kad je riječ o napicima, prije nego što sjednete na motocikl treba da izbjegavate alkohol, kafu, crni čaj i slična pića koja sadrže kofein,

jer će on prouzrokovati često uriniranje, a samim tim i prekomjeran gubitak tečnosti. Što se tiče jela, visokoproteinska hrana zahtijeva velike količine tečnosti da bi se razgradile bjelančevine. Ishrana bazirana na vlaknastim namirnicama takođe nije dobra, jer se vlaknaste strukture spajaju sa vodom i na taj način je troše. Međutim, najviše vode iz organizma troše prosti šećeri, koji se nalaze u slatkišima, pa njih u svakom slučaju treba izbjegavati.

Kako ohladiti automobil Sa temperaturama vazduha višim od 30 stepeni, unutrašnjost automobila se pretvara u pravu rernu. Enterijer vozila može da se zagrije i do 60 stepeni, pa prije vožnje treba otvoriti sva vrata jer je klima-uređaju mnogo lakše da ohladi vazduh od 35, nego od 60 stepeni. Stručnjaci savjetuju da klimu ne treba podešavati na previše nisku temperaturu, i da razlika između spoljašnjosti i unutrašnjosti ne bi trebalo da bude veća od 10 stepeni. Ipak, kada spoljašnja temperatura ide preko 35 stepeni, klimu možete da podesite na 22 stepena da biste se prijatnije osjećali, ali obavezno je isključite nekoliko minuta prije dolaska na destinaciju, da bi se organizam prije izlaska postepeno privikao na spoljašnju temperaturu. Previše jako hlađenje, osim po zdravlje, negativno utiče i na potrošnju goriva. Inače, da biste smanjili pregrijavanje unutrašnjosti vozila, preporučujemo vam da obavezno sa unutrašnje strane prednjeg vjetrobranskog stakla stavite zaštitu koja odbija toplotu. Na ovaj način ćete zaštititi i sjedišta i plastiku komandne table od direktnog uticaja sunca. Naravno, djecu i kućne ljubimce ni u kom slučaju ne smijete da ostavljate u vozilu, čak ni na nekoliko minuta, ni kad ste u hladu.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

Za korak ispred drugih smart telefona HUAWEI ASCEND G510

kusom, LED blicem i 0,3MP prednju kameru, što vam pomaže da snimite posebne trenutke sa prijateljima i porodicom”, rekao je on na promociji ovog modela. Uz Huawei Emotion UI, možete lako da prilagodite ekran G510 preko Me vidžeta, uživate u usluzi cloud skladištenja, iskustvu i poboljšanoj zabavi kada povežete G510 na TV ekran preko AirSharinga. Huawei Ascend G510 takođe radi na Androidu 4,1, dajući vam pristup najnovijim aplikacijama na Gugl pleju. Huawei Ascend G510 nudi širok spektar visoke funkcionalnosti bežične brzine uključujući i HSDPA / HSUPA mreže, WiFi 802.11 b / g / n, Bluetooth 2.1 A2DP stereo, obezbjeđujući da uvijek budete povezani. Koristeći 20 godina stručnosti u dijelu bežične mreže, Huawei Ascend G510 posjeduje dugotrajnu bateriju od 1750mAh i ima sve karakteristike tehnologije uštede energije, što omogućava 14 dana u stendbaj režimu, dok bazna stanica za automatsko pretraživanje tehnologija omogućava bržu detekciju signala. Huawei Ascend G510 dolazi u fantom-

sko crnoj i boji bijele keramike. Na kraju 2012, Huawei proizvodi i usluge su raspoređeni u više od 140 zemalja, sa pokrivenošću više od jedne trećine svjetske populacije. Huawei takođe posjeduje više od 20 R & D centara širom svijeta u zemljama

PIRATERIJA

Majkrosoft nagrađuje za kopiranje ª Vindouzaº Američki proizvođač kompjuterskih programa Majkrosoft (Microsoft US Computer Group) ponudio je prije nekoliko dana nagrade do 100.000 dolara onima koji uspiju da naprave “piratsku kopiju” najnovije verzije njegovog operativnog sistema “Vindouz”. “Prvi put Majkrosoft nudi gotovinsku nagradu onima koji nam prijave konkretne slabosti (programa) i način kako one mogu da se iskoriste za zloupotrebu tog softvera”, objavio je Majkrosoft na zvaničnom blogu. Specifični konkurs uz nagrađivanje počeće 26.

juna, kad na tržište izlazi unekoliko izmijenjena verzija aktuelnog operativnog sistema nazvana “Vindouz 8.1” koja je ranije imala interni naziv “Vindouz blu”. Postoje, inače, tri kategorije nagrada: do 100.000 dolara za “istinski originalnu tehniku” potpunog kopiranja “Vindouza 8.1”, drugo priznanje do 50.000 dolara slijedi za metod zaštite od “piraterije”, i konačno 11.000 dolara namijenjeno je onima koji u roku od mjesec dana otkriju ranjivost u verziji “iInternet eksplorera” za “Vindouz 8.1”.

Najbrži superkompjuter na svijetu Kineski superkompjuter Tianhe-2 preuzeo je titulu najbržeg računara na svijetu, saopštio je međunarodni tim stručnjaka. Kineski sistem, koji je djelo istraživača sa državnog Nacionalnog univerziteta za odbrambenu tehnologiju, sada je prvi na listi 500 najbržih svjetskih računara. Stručnjaci su pomalo iznenađeni, pošto su očekivali da kineska mašina neće biti spremna do 2015. godine. Kina je posljednji put držala ovu titulu od novembra 2010. do juna 2011. godine. SAD posjeduju drugi i treći najbrži kompjuter na svijetu, Titan i Sequoiau, a Japan je sa svojim računarom “K” pao na četvrtu pozici-

ju. Listu dva puta godišnje sastavlja tim na čelu sa profesorom Hansom Meuerom sa Univerziteta u Manhajmu. Kompjuter Tianhe-2 što na kineskom znači “Mliječni put 2”, može da obavi 33,860 triliona proračuna u sekundi.

ANTI DRUŠTVENA APLIKACIJA

Pakao, to su drugi Društvene mreže su tu i izgleda da nemaju namjeru da odu, ali postoji način da ih iskoristite i da budete manje društveni, ako je to ono što želite. Možda već koristite Forskver društvenu mrežu u kojoj korisnici prijavljuju lokaciju gdje se trenutno nalaze kako bi ostali to mogli da vide. Ali, šta ako se u određenim danima ne osjećate baš društveno? Veb-aplikacija “Hell is other people” (Pakao, to su drugi - rečenica iz djela “Bez izlaza” Žana Pola Sartra) je, prema riječima programera Skota Garnera, “eksperiment u antidruštvenim medijima”. Koristeći podatke s vašeg Forskver naloga, ova veb-aplikacija prati posljednje prijave (check-in) vaših “prijatelja” i izračunava lo-

MAC PRO

Stvari koje nijeste znali Iako je Epl bio predmet ismijavanja zbog neobičnog oblika i dizajna novog Mac Proa, jedistveni izgled novog računara je skoro savršen primjer toga kako forma prati funkciju. Novi računar je svoj debi nedavno imao na World Wide Developers konferenciji, a neobičan oblik podjednako je bio predmet ismijavanja i divljenja. Specifikacije su nešto što će oduševiti svakoga ko je do sada imao priliku da koristi starije modele – Xeon procesor sa do 12 jezgara, ECC memorija i 6 Thunderbolt 2 portova koji mogu da napajaju do tri 4K displeja ultra visoke rezolucije. Ipak, sva ta sirova snaga

ne objašnjava cilindrični oblik. Mashable je imao priliku da se bliže upozna sa novim računarom i pritom je došao do nekoliko saznanja koja mogu objasniti neobičan oblik Mac Proa. Mac Pro je izgrađen oko jedinstvenog termalnog jezgra. Ono što ljudi ne shvataju jeste činjenica da je kompletan dizajn zapravo izgrađen oko tog prostora. U samom centru Mac Proa se nalazi to trougaono jezgro. Ono je puno vazdušnih komora koje vam dozvoljavaju da vidite kroz PC kada gledate od vrha ka dnu. Na svakoj ravnoj strani nalazi se matična ploča sa čipovima i procesorima koji su okrenu-

kao što su SAD, Njemačka, Švedska, Rusija, Indija i Kina. Potrošački biznis je jedna grana kompanije Huawei, nudi niz proizvoda koji uključuju mobilne telefone, mobilne širokopojasne uređaje, kućne uređaje, cloud i potrošački čipset.

ti ka spolja. Ovo je izgleda dobar način da se rasporedi toplota koju generiše tehnologija na tim pločama. Unutar samog kućišta, iznad komore, nalazi se ultra tihi ventilator. On upumpava vazduh u bazu i onda ga izbacuje na gore, kroz komoru. Možda najveće iznenađenje predstavlja činjenica da siva spoljašnost Mac Proa nije od plastike već od uglačanog aluminijuma. Napajanje i ispravljač Mac Proa nalaze se u unutar kućišta, što znači da kabl može direktno iz struje da ide u njega pošto ne postoji glomazan ispravljač za struju između utičnice i računara.

kaciju na kojoj je gotovo sigurno da ćete ih izbjeći. Ove “optimalno udaljene sigurne zone” trebalo bi da spriječe sve neželjene susrete s vašim prijateljima. Garner, koji priznaje da se svojevremeno borio sa socijalnom anksioznošću, kaže da je ovaj projekat “djelimično satira, a djelimično komentar” koji je proizašao iz njegovog prezira prema društvenim mrežama. Naravno, cijeli sistem zavisi od toga koliko se često, odnosno koliko se redovno vaši prijatelji prijavljuju na određenu lokaciju putem Forskvera ili su ipak svoj život prepustili Fejsbuku i Tviteru. Ako je ovo drugo u pitanju, moraćete da smislite drugi način za izbjegavanje interakcija u stvarnom životu.

telefoni, računari, igrice...

TIANHE 2

TEHNOLOGIJA

Huawei, vodeć a globalna kompanija u oblasti informacione i komunikacione tehnologije i rješenja, predstavila je Huawei Ascend G510, ergonomski dizajniran smart telefon koji je moderan i spolja i iznutra. U svojoj klasi, Huawei Ascend G510 je elegantan, samo 9,9 mm tanak i ima 1,2 GHz dual - core procesor. “Naš najnoviji smart telefon Huawei Ascend G510 pokazuje odlične performanse, takođe je elegantan i ergonomičnog dizajna,” rekao je izvršni direktor Huawei Device Business grupe Ričard Ju. “Savršen za one sa stilom i potrebom za izvrsnim funkcionalnostima, Ascend G510 je još jedan primjer naše posvećenosti koja pruža izvanredno tehnološko iskustvo. Napravljen za vašu udobnost, Huawei Ascend G510 savršeno prijanja vašoj ruci. Širine je svega 67 mm, ima teksturnu površinu za sigurno držanje, dok multi - touch FVVGA IPS 4.5” ekran, sa rezolucijom 854 x 480 i digitalnim zvukom, doprinosi savršenom iskustvu u korišćenju. Huawei Ascend G510 posjeduje kameru od 5MP sa auto fo-

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 1958 sudoku 2012-02-22

Medium level

4 6

4 1

2 6

3 4

2011-10-27

Medium level

2 2

9 Page 1/2 1

KURJAK

PRISTALICA ATANIZMA

JAPANSKA MILJA POTVRDNA RIJEČ VRPCA NJEMAČKI PISAC, MAJ

OBUHVAĆENOST ZRACIMA VREMENSKI TERMIN GOSPODIN (GRČ.) PRVI VOKAL

PJESMA GRUPE TUTI FRUTI

SIMBOL ZLATA AVALA FILM ŽENA KOJA MASIRA

OZNAKA ZA RAZRED INICIJALI TENISERKE MOREZMO

VOLUMEN

MITSKI LETAČ

STARIJA VESTERN TV SERIJA INICIJALI PJEVAČICE BANFIĆ ČITAČ VIJESTI

OZNAKA ZA KELVIN STIL U PLIVANJU ATLETIČARKA, DŽONS

MJESEC U GODINI

KRAĆE, VESELO MUZIČKO DJELO

8 4 www.sudokukingdom.com

JEDNA NEGACIJA

VRSTA JAKOG VJETRA (MN.)

Play sudoku online at:

OZNAKA ZA VOLT

GRADITELJ

SIMBOL TALIJUMA

EKONOMSKO SOCIJALNI PROGRAM

DIO TV KARIKA U STANICE LANCU

BRZO, ZAČAS

IMAGINARNA JEDINICA

ST. MAKEDONSKI GOLMAN, BLAGOJE

GRANIČARSKA KUĆICA

ISPROBAVATI

Lakša

SIMBOL LITIJUMA

ITALIJANSKI KOMPOZITOR, LUIĐI

TEKST

www.sudokukingdom.com

Daily Sudoku puzzle No. 1840

ITALIDJEVOJJANSKI IZOLDIN ČICA KOMPODRAGAN ZALUTALA ZITOR, U ZEMLJU VIVALDI ČUDA

NASELITI

Play sudoku online at:

INICIJALI VATERBIVŠEG POLO KOŠAR- GOLMAN KAŠA SA SLIKE TOMAŠEVIĆA

VRSTA POLUPROVODNIKA

ŽITELJKE SOTINA

NEODBRANJIVI SERVIS U TENISU

2 8

OPAT, IGUMAN (STR.)

Lakša LAKŠA

Teža

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 6. 2013.

MATERIJAL ZA ATLETSKE STAZE

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ED HARIS, TRI, NA, MOSTARAC, D, MB, KARINA, IDEALISATI, MARSEL, RIKA, EN HATAVEJ, T, KLADOVO, UŠI, DOMOVI, IMIN, APERITIV, BA, U, TK, I, EK, ARS, LOM, EE, AIDA, ALKILI, JASMIN.

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2431 2013-06-09

vicevi

Pita muškarac Boga: - Bože, zašto mi dade ovako lijepu ženu? Bog odgovori: - Da bi je volio. - A zašto je tako glupa? - Da bi ona tebe voljela! *** Dečko: - Skinuću ti zvijezde sa neba! Djevojka: - Ali ja sam grobarka! Dečko: - Pa šta hoćeš, da ti iskopam rupu??? *** Voze se u liftu plavuša i crnka i lift odjednom stane. Počne crnka da se dere: - Upomoć!

Puzzle solution:

Pošto se niko ne javlja, opet će crnka: - Upomoc!!! Ali, ništa... i kaže crnka plavuši: - Ajde da vičemo zajedno, a plavuša će: - Zajedno, zajedno! *** Znate li kako je pašteta dobila ime? Mladi Gavrilović je radio kao šegrt u mesari. Na kraju svakog dana, kad je već smaknuo i izrezao nekoliko prasaca, kravica, ovaca, kokoški i slično, morao je još da očisti prostorije. Dok je tako sakupljao kljunove, uši, repove, kopita i slično, svane mu: - PA ŠTETA je sve ovo bacati!

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

10 TAJNI

Kako se dopasti ljudima za 30 sekundi (4)

Sudoku puzzle No. 2432 2013-06-10

Budite iskreni, pošteni i opušteni. Ljudi mogu da namirišu prevaru kilometrima daleko! Tajna broj 8: Pohvalite ih! Pronađite nešto što iskreno možete da pohvalite kod ljudi. To može da bude njihova odjeća i kako im stoji, njihov osmijeh, sjaj u očima, lijepa i uredna frizura ili bilo šta drugo. Zatim, to što želite da pohvalite unesite u svoje srce, podarite mu emocije i dopustite da vaš govor tijela odslika ono što želite da izgovorite i osjećate. Ljudi će vidjeti sjaj u vašim očima i znaće to da cijene. Odmah ćete im se dopasti. Znate i sami, kada vidite zahvalnost i sjaj u očima osobe kojoj ste nešto učinili, to onda izgleda zaista veliko i vrijedno. Tajna broj 9: “Recite mi nešto o sebi” Ove riječi su neodoljive. Većina ljudi zaista voli da priča o sebi – kada dobije priliku za to. Dati im priliku da govore o sebi uzrokovaće da odmah steknu povjerenje u vas. Sada je veoma važno da odolite iskušenju da počnete da govorite o sebi. Samo ih ohrabrite da nastave da govore o sebi. Nakon što ste im se dopali, kad su stekli povjerenje u

vas i smatraju vas novim prijateljem, biće dosta prilika kada ćete moći da pričate o sebi. To vam daje dovoljno prostora i vremena da donesete odluku koliko blisko želite da se povežete s tom osobom. Naučite kako da koristite važne fraze podrške dok govore, kao što su: “Hmmmm, Recite mi nešto više o tome, Da, razumijem, Aha, zaista zanimljivo, itd”. Tajna broj 10: Potvrda vrijednosti! Potvrda vrijednosti je nešto za čim svaka osoba žudi! Potvrđivanje vrijednosti i samopotvrđivanje je nešto čega nam nikad neće biti dosta. Ako želite da budete omiljeni i da vam ljudi vjeruju, da vas vole i obožavaju, koristite svaku priliku da kažete kako cijenite ono što govore i rade. Iskoristite svaku priliku da cijenite ono što možete o njima i njihovim osobinama. Sjetite se samo situacija u kojima je neko iskreno mislio i rekao da vas cijeni i poštuje. Kako ste se tada osjećali? NAGRADNI ZADATAK U svakom broju objaviću nagradni zadatak koji nije “težak”, ali ćete ipak morati da se

dobro pozabavite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem! Evo kako glasi zadatak: Za vrijeme ljetnjeg vašara četiri bračna para ispila su 32 flaše gustog soka. Od ljepših polovina Živana je ispila jednu flašu, Živka dvije, Spasa tri, dok je najžednija Anka ispila četiri flaše. Njihovi supruzi nijesu nimalo zaostajali za njima. Gospodin Bajić je ispio isto toliko koliko i njegova supruga. Dabić dva puta više od supruge, Perić tri puta, a Sokić čak četiri puta više. Kako se zovu gospođe Bajić, Dabić, Perić i Sokić? NAGRADA: Knjiga “Dobila sam posao, a vi”, autori Zorica Karanović, Irena Jekić, jedan primjerak, poklon Edukativnog centra Finesa - Beograd. Tačan odgovor i ime nagrađenog biće objavljeni u sljedećem dvobroju. Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa. edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: ime i prezime, adresu, broj telefona, imejl adresu. Rješenje zadatka iz proš-

Zabava/Slobodno vrijeme 45

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 6. 2013.

Teža

TEŽA

STOČARSKA FARMA

OZNAKA ZA RAZRED

OBILAZNIM PUTEM

VEZA KOJA SPAJA KRAJEVE LUKA

PODESITI SREĆKA HRVATSKI TV VODITELJ FILIPOVIĆ

MJESTO U SRBIJI, OPŠTINA MEDVEĐA

Bik

UVEZIVATI KNJIGE OZNAKA ZA POND

OZNAKA ZA ISTOK VJERAN, PRIVRŽEN UZVIK DOZIVANJA

MJESTO U HRVATSKOJ, KOD KUTINE

oVAn Na sebe preuzimate odgovornost, krećete u akciju. Radite shodno svojoj prirodi, žustro i odlučno. Moguće su povrede glave ili glavobolje. Izbjegavajte promaju i nepromišljene postupke. Strasna veza doživljava kulminaciju i pravi zaplet.

NARODNI UNIVERZITET SUPROTNI VEZNIK

DIO OTPLATE DUGA (MN.)

TEKST

horoskop

AMEPLANINA MJESTO ONI KOJI OZNAKA STARIJI SAVEZNA INICIJALI VATERRIČKA U BIH, ONAJ KOJI PATE OD U BIH, SRPSKOG POLISTA DINARSKI UNIŠTAVA OPŠTINA FIZIČKE GLUMICA ZA DIJA- FUDBALER DRŽAVA METAR DROBNJAK U SAD GLUMCA SA SLIKE SISTEM (STR.) TREBINJE SLABOSTI KEMBEL VUJIĆA

NAROD U NIGERIJI

Potrebno je biti organizovan, ukoliko želite da isplivate iz problema. Pošto ste pred sebe postavili mnoštvo obaveza na koje teško možete da odgovorite, to se odražava i na vaše fizičko zdravlje. Ljubav je uvijek kompleksna tema.

PRETEČA UJEDINJENIH NACIJA

BLizAnCi

ŽIVOTINJA ILI BILJKA GRABLJIVAC INDONEŽANSKO IME ZA NOVU GVINEJU DIRIGENT IGRA NA HERBERT SREĆU FON

PJEVANJE PTICA

OZNAKA ZA REOMIR

RIJEKA U POLJSKOJ

SLIKA SVECA

DRVENA SEDLA

INSEKTI S RILICOM

Nov poslovni projekat je na vidiku. Digli ste ruke od svega, posebno ako se bavite privatnim biznisom. Pomoć stiže iznenada. Oporavljate se od stresova kojih je bilo previše. Svađa sa partnerom je normalna stvar, jer je veza monotona.

rAk

LJEVKASTO UŠĆE REKE U MORE

Ono što vam u narednom periodu dobro ide na ruku jeste mudrost. Povlačite ispravne poteze kad je u pitanju posao. Sa minimumom napora ostvarujete korist. Mogući su problemi usljed pretjerivanja. Nova veza ulazi u vaš život.

ENGLESKI ROKER, RODŽER (”HU”) ODSUSTVO ETIKE

LAV

MJESTO U BIH, OPŠTINA KOSTAJNICA

Uplovili ste u mirnije vode. Posao se odvija po ustaljenom šablonu, pa se ne opterećujte. Ljubav, vaša glavna pokretačka snaga, čini da se dobro osjećate. Uspostavljate unutrašnju ravnotežu. To je ono pravo! Hvatate se ukoštac sa problemima.

DIV, DŽIN, KOLOS

ŽITELJI MJESTA RIT

RJEŠENJE LAKŠE: AS, DT, ALISA, BOKERINI, TL, ATANIST, VUK, TIRISTOR, DA, NASTANITI, OKUŠATI, ROK, ZELENOOKA, A, R, AF, V, IKAR, AM, IB, KRAUL, ČASKOM, ESP, NE, NEIMAR, ORKANI, SKERCO, TARTAN.

DjEViCA

Tekst priredio: Branislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com

log broja: Spasić - vodoinstalater, Majkić - moler, Kostić - stolar. Za 38. mozgalicu nema dobitnika!

Imamo samo jedan tačan odgovor, ali nema podataka o osobi koja je tačno riješila zadatak. Nagrada neće biti dodijeljena zato što osoba nije poštovala proceduru o slanju podataka!

DA Li sTE znALi

Neke greške ste počinili, a da nijeste ni bili svjesni, pa sada morate da ispaštate. Mogućnost pojave problema sa urinarnim traktom. Partneru nemate šta da prebacite, što ne znači da ste zadovoljni emotivnom situacijom, naprotiv.

- Da zvuk kroz vodu putuje tri puta brže nego kroz vazduh? - Da bi kula od milion američkih dolara, koju bi činile novčanice od jednog dolara, dosegla visinu od 110 metara i težinu od jedne tone? - Da se prva četiri poteza u šahu mogu odigrati na 318.979.564.000 načina? - Da Ginisova knjiga rekorda drži rekord kao najčešće kradena knjiga iz knjižara?

VAGA U posao unosite previše emocija. U situaciji ste kad vam se ništa ne radi. Želja za poslom nastupa neočekivano. Malaksalost je posljedica vremenskih oscilacija. Ove nedjelje svijetla tačka vašeg života je ljubav, ona vas čini ispunjenim.

ŠkorpijA Veoma ste zadovoljni ostvarenim rezultatima, posebno materijalnom satisfakcijom koju dobijate od pretpostavljenih. Novi počeci ili uspostavljanje veze na sasvim novim osnovama. Shvatate da odnos sa partnerom zahtijeva promjene.

sTrijELAC Ove nedjelje vas očekuje puno posla, ali ćete ga, pošto je energija pojačana, uspješno obaviti. Finansijska situacija se popravlja. Moguće su reumatske tegobe ili lomovi kostiju. Budite oprezni ukoliko želite da izbjegnete opasnost.

jArAC Poželjno je bavljenje sportom i što više kretanja ukoliko želite da ovo stanje sačuvate. Prema partneru osjećate fizičku privlačnost. Stoga slijedi bogat seksualni život, pod uslovom da pokušate da se izborite sa stidljivošću.

VoDoLijA Moguć je susret sa javnošću i uspjeh, posebno ako se bavite javnim radom. Ostvarujete zavidne rezultate. Na skupu u prijatnoj atmosferi nešto slavite. Stomačne tegobe posljedica su nekontrolisane ishrane. Morate biti umjereniji u piću.

riBE Šta god da uradite, imate osjećaj da griješite. Morate zbog nečega da se žrtvujete, a to nikako ne želite. Malo ste sebični, bar kad je posao u pitanju. Ako ste bili bolesni, sanirajte probleme i ulazite u bolji period.

- Da u Pentagonu ima duplo više toaleta nego što je potrebno, jer je zakon u vrijeme gradnje propisivao odvojene toalete za crnce i bijelce? - Da u NR Kini engleski govori više ljudi nego u SAD? - Da je drvo sekvoja dobilo ime po indijanskom Čiroki poglavici Sekvoji? - Da pingvini mogu da rone na dubini od preko 400 metara?

TV PROGRAM SUBOTA FILM

06:00 Serija: Ponor ljubavi/r 08:15 Film: Smrtonosno oružije 4/r 10:20 Serija: Dva i po muškarca 11:15 Paklena kuhinja/r 12:00 Radna akcija/r 12:45 Serija: Dama bez blama/r 13:15 Tačno 1 The Best Of 14:15 Galileo/r 15:00 Talk Show-Žene 16:00 Film: Mjesto pada Berlin 1/r 17:30 Film: Mjesto pada Berlin 2/r 19:00 Vijesti Prve 19:23 Galileo 20:15 Film: Za sve je kriva svekrva 22:00 Film: Vodeni svijet 00:15 Sami u tami/r 01:00 Dosije/r

PRVA Film: Vodeni svijet 22.00

07.00 Dobro jutro Crna Goro 09.30 Film 10.00 Vijesti 11.20 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Tv arhiv 13.00 Strani dok. program: Andrej Saharov 14.00 Vijesti 14.05 Mozaiku 14.51 Spotovi 15.30 Dnevnik 1 16.10 Zapis 16.40 Strani dok. program: Katarina velika/r 17.50 Serija: Hispan/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.10 Strani dok. program:Terorizam 21.00 Pazarni dan: Budva 22.00 Dnevnik 3 22.30 Profil 23.00 Film 00.00 Vijesti

RTCG 1 Pazarni dan: Budva 21.00

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Vikend vizija 11:40 City 12:00 Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić 13:00 Gold muzicki magazin 14:30 City 15:00 Farma – uživo 16:30 Serija: Mala nevjesta/r 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in sa Sanjom Marinković 20:00 Farmapregled dana 20:45 Farmanominacije 21:15 Zvijezde granda 23:30 Farma- uživo 00:00 Film: Poslednja patrola 01:45 City 02:00 Film:Svemirski vojnici 3: Pljačkaš

PINK Život u trendu 12.00

07:00 Skola Monstruma 07:30 Film: Birka kod crvene stijene/r 09:50 Svi smo jedan tim/r 10:05 Serija: Larin izbor/r 11:50 Film: Neka čudna zemlja 12:00 Vijesti u 12 13:35 Moja polisa 14:00 Vijesti u 2 14:07 Showbizz/r 15:20 Dva smo svijeta različita/r 15:40 The best of extra lifestyle 16:10 Vratiće se rode/r 16:30 Vijesti u pola 5 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Larin izbor 19:50 Košarka – evropsko prvenstvo za žene 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport vikend 22:25 Serija: Posjetioci iz praiskona 23:20 Fim:25. sat 01:20 Film:Mračno putovanje/r

VIJESTI Košarka – Evropsko prvenstvo 19.50

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5 Summer/r 11:00 Radio u boji 12:30 Živa istina/r 14:00 Bez uputa 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 Summer 18:00 Forum 18:30 Film: Bruklinski jastog 20:30 Film: Žuta 22:30 Forum 23:00 5 do 5 Summer/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji: Summer dj 03:00 Film: Bruklinski jastog/r

ATLAS Bez uputa 14.00

TV PREPORUKA ZA SVE JE KRIVA SVEKRVA Prva 20.15

Ljubavni život profesionalne šetačice pasa Šarlote Honejel zvane Šarlin baš se i ne može opravdano tako nazvati. Sastoji se od niza nepotrebnih i neuspješnih spojeva na slijepo, kojih se ona kasnije sjeća samo u noćnim morama. Baš kada se najmanje nadala, Šarlin upoznaje savršenog muškarca Kevina koji se čini predobar da bi bio istinit, a on je i nakon nekog vremena zaprosi. Međutim, tu se problemi za Šarlin ne završavaju, nego, upravo suprotno, počinju, i to upoznavanjem Kevinove majke Viole.

08.00 Serija: Badi Farou 11.45 Robin Hud/r 12.50 Film: Kao u pjesmi 14.55 Odbojka (m): Češka – Crna Gora 17.15 Film 19.00 Serija za djecu: Lutkokaz 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija: Igra 20.30 Serija: Djevojački institut/r 22.00 Dok.program/r 22.30 Sportska subota 23.00 Vikend film 00.30 Vikend serija: Igra/r

RTCG 2 Sportska subota 22.30

09:50 11:00 12:15 12:45 14:00 15:15 17:30 19:00 20:30 21:00 21:15 00:40

Dogodilo se… InfoTip Trijaža Svijet sporta Smiješna Top Lista Fudbal.me Retrospektiva Toto Klub Nindža ratnici Toto vijesti Texas Holdem Poker Smiješna top lista

777 Nindža ratnici 20.30

08:30 Aljazeera 09:25 Zdravo jutro 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:00 Plodovi zemlje 13:50 Tivatski horizonti 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Rock karavan 20.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Na slovo na slovo 11:35 Neki novi klinci tv serija 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Gastronomad 13:55 VI I MIRA ADANJA POLAK 14:40 Vesti 14:50 TV lica...kao sav normalan svet 15:40 Vesti 15:45 Selo gori a baba se češlja tv serija 16:50 Mala ubistva Agate Kristi francuski film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 19:55 Selo gori a baba se češlja tv serija 20:55 Fudbal: Kup konfederacije, Italija - Brazil, prenos 21:45 Vesti (u poluvremenu) 22:55 Univerzalni vojnik američki film 00:40 VI I MIRA ADANJA POLAK RTS 2 09:35 Verski kalendar 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti pesmo moja mila 14:30 Emisija iz kulture 15:10 Koncert Muharema Serbezovskog 16:00 Naučni kafe: Opasnosti iz Sunčevog sistema 17:00 Vrele gume 17:30 Medalje zauvek 18:05 Milivojev kolovrat emisija

iz ekologije 18:20 Ptičarenje za početnike 18:45 Slepi miševi - leteće noćobdije 19:05 Beogradski festival igre: Balet državne opere Beč 20:05 Odbojka (ž): Evroliga, Srbija - Izrael, prenos 21:45 Svet sporta 22:15 Potrošački savetnik 22:40 Horizont: Da li umiru okeani? 23:30 Koncert Dade Topića 00:20 Vrele gume HRT 1 10:05 Vijesti iz kulture ® 10:15 HAK promet info 10:20 Skica za portret: Šime Vulas 10:30 Brezovica: Dan antifašističke borbe prijenos 12:00 Dnevnik 1 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar ® 12:35 Sjećanja na Domovinski rat - Jednom u Sunji dokumentarni film 13:20 Duhovni izazovi 13:50 Prizma multinacionalni magazin 14:35 Globalno sijelo 15:05 10 mjeseci za život dokumentarni film ® 16:00 Upoznajte ljenjivce dokumentarni film 17:00 Vijesti 17:15 Kulturna baština 17:35 Na ivanjsko navečerje emisija pučke i predajne kulture 18:05 Lijepom našom 19:05 Najava programa 19:10 Ezopovo kazalište, епизода 7. crtani film 19:20 Dim, dam, dum, епизода 7. crtani film 19:30 Dnevnik 19:56 SPORT 20:01 Vrijeme 20:10 Nedostižni most 23:10 Dnevnik 3 23:30 Vijesti iz kulture 23:41 Vrijeme sutra 23:47 Scott i Bailey 2,

07:35 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Pet Show 11:45 Životinjske lakrdije /r. 12:30 Lili Pez 14:10 Serija: Distrikt /r. 15:15 Majstor kuhinje /r. 16:00 Prolog /r. 18:25 Životinjske lakrdije /r. 19:00 Raport iz Bara 19:30 Crtani film /r. 19:55 Autoshop/r. 21:00 Info 21:35 Putopisi 22:00 Film: Prljava igra 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Pet Show 10.00

DANAS U GRADU HRT 2 09:05 Mala tv 09:35 Magic kid ii: ninja boy 11:10 The inheritance 12:40 Podravka - Okusi za sve jezike emisija pod pokroviteljstvom ® 12:50 Podravka - Okusi za sve jezike emisija pod pokroviteljstvom ® 13:00 Podravka - Okusi za sve jezike emisija pod pokroviteljstvom ® 13:10 Podravka - Okusi za sve jezike emisija pod pokroviteljstvom ® 13:20 Obrtnik i partner emisija pod pokroviteljstvom 13:50 Fiskal 4, sp 13:55 Američka umjetnost: Ispod površine 14:45 Igrani film 16:25 Poreč: DanceStar 2013. - svjetsko natjecanje u plesu, snimka 17:15 Afrički dnevnik - Hakuna Matata, 17:55 Igrani film 19:30 Jednostavne večere s Nigelom Slaterom 20:00 Černobilski radioaktivni vukovi dokumentarni film 21:00 Međunarodni dječji festival Šibenik prijenos otvorenja 22:05 Arsen, Gabi, Matija i TO HRT-a, snimka koncerta 23:15 Korak ispred 00:55 Lovci na natprirodno HBO 08:15 Skubi du! legenda o fantosaurusu 09:30 Habl 3d10:15 Božićna priča 11:50 Potpredsjednica 12:20 Ratni konj 14:45 Zarafa16:05 Lov na losose u jemenu 17:50 Čudesni spider-man 3d 20:05 Nekako smiješna priča 21:45 Crno zlato 23:55 Ekspe-

riment 01:30 Krivica 03:00 UKleti lijenčina SPORT KLUB 11:00 Sk studio direktno 13:15 NBA Weekly 14:00 WTA Premier Eastbourne FINALE16:00 Mobil 1 The Grid (16) 16:30 Klupske TV 18:15 TWS 19:15 WTA Hertogenbosch Finale 21:00 ATP Hertogenbosch finale 23:00 U susret Wimbledonu - Finale 2010/11 01:30 Klupske TV 03:15 Atp uncovered 03:45 Top Tennis! 04:15 Wimbledon Special 2012 ARENA SPORT 11:00 Fudbal Francuska liga: best off Lille - PSG 13:00 Auto-moto Motosport Mundial: Magazin 13:30 Boks kotv Magazin 14:00 uživo Odbojka svetska liga: Rusija - Italija 16:00 Dnevne vesti Magazin - sporting greats: Michael Johnson 16:30 Dnevne vesti Magazin - sport quest: Ep 02 17:00 Odbojka svetska liga: Iran - Srbija Game 1 19:00Fudbal The Magic of the uefa euro: Great Teams - Spain 19:30 Fudbal The Magic of the uefa euro: Great Teams - Denmark 20:00 Fudbal prijateljske utakmice: Brazil - France 22:00 Košarka endesa liga: Real Madrid - Barcelona Final game 00:00 NHL Finale Boston - Chicago Game 4 02:00 uživo NHL Finale Boston - Chicago Game 5 04:30 Espn: documentary: Unmatched

CINEPLEXX Nakon zemlje 18:00; 20:30; 22:30; Znojem do love 17:40; 20:15; 22:40; Mamurluk 3 12:00; 14:00; 16:00; 17:00; 19:00; 20:00; 21:00; 22:00; 23:00; Paklene ulice 6 17:20; 19:45; 22:15; Star trek, prema tami 15:20; Veliki Getsbi 3D 18:45; 21:30; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 12:30; 14:30; 16:30; 18:30; Čuvari tajnog kraljevstva 11:20; 13:20; 15:30; Iron Man 3 3D 16:15; Vjenčanje godine 15:00; Zambezia 3D 11:00; 13:00; Kruds 3D 12:20; 14:20.

TV PROGRAM NEDJELJA FILM

06:00 Serija:Ponor ljubavi/r 08:15 Film: Za sve je kriva svekrva/r 10:00 Serija: Dva i po muškarca/r 10:45 Film: Vodeni svijet/r 13:00 Film: Priča o Ip Menu 2/r 14:45 Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:15 Sami u tami/r 17:05 Dosije 17:40 Serija: Dama bez blama/r 18:10 Exkluziv The Best Of 18:35 Exploziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija: Pevaj brate/r 20:15 Serija: Pevaj brate/r 21:00 Serija: Pevaj brate 21:45 Film: Hulk 00:15 Exkluziv The Best Of/r 00:45 Film:Most

PRVA Serija:Pevaj brate 21.00

07.00 09.30 10.30 12.00 12.05 13.00 13.30 14.00 14.05 15.30 15.50 16.30 17.00 17.30 18.00 19.00 19.30 19.55 20.00 21.05 22.00 22.45 23.15 00.00

Dobro jutro Crna Goro Kad prošetam Crnom Gorom Agrosaznanje Vijesti Strani dok. program: Privatni život/r Putevi života Mostovi Vijesti Pazarni dan : Danilovgrad/r Dnevnik 1 Obrazovni program/r Dok. emisija/r Nvo sektor Stižu bebe Strani dok.program -Međunarodni terorizam/r Crtana serija:Štrumfovi Dnevnik 2 Sport Okvir Serija: Hispan Dnevnik 3 Crnogorska književnost Film Vijesti

RTCG 1 Okvir 20.00

06:50 City kid’s 06:50 Dobro jutro 10:30 Farma – uživo 11:45 City 12:00 Top speed 13:00 Grand parada 14:00 Akademci specijal 14:45 City 15:00 Ja to tako sa Ivanom Baltić 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 20:00 Serija: Zvezdara 21:00 Farma -izbacivanje 23.00 Vip room 00:00 Trenutak istine 00:45 City 01:00 Film: Dobri doktor

PINK Ja to tako 15.00

07:00 Serija:Škola monstruma 08.15 Košarka – evropsko prvenstvo za žene/r 10:00 Serija:Larin izbor/r 10:40 Serija:Titova kuhinja 11:25 Euritmija/r 12:00 Vijesti u 12 12:20 Okruženje/r 13:10 Iz mog ugla/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Bez granica/r 14:50 Serija:SFRJ za početnike 15:35 Načisto sa Petrom komnenićem/r 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Svi smo jedan tim 16:55 Lud, zbunjen, normalan 17:30 Showbizz 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 20:00 Vratiće se rode 20:50 Dva smo svijeta različita 21:30 Košarka – evropsko prvenstvo za žene 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport vikend 22:25 Film:Nešto sasvim lično 00:25 Posjetioci iz praiskona/r

VIJESTI Vratiće se rode 20.00

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5 Summer/r 11:00 Radio u boji 12:00 Film: Bruklinski jastog/r 14:00 Film: Žuta/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 Summer 18:00 Forum 20:30 Film: Poli Šor je mrtav 22:30 Forum 23:00 5 do 5 Summer/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji:Summer dj

ATLAS Divlja ljepota 16.30

TV PREPORUKA NEŠTO SASVIM LIČNO Vijesti 22.25

Ambiciozna Seli, odlučna u namjeri da postane televizijska novinarka, svoje radove šalje svim televizijama, ali odgovor dobija samo od producenta Vernera iz Majamija. Verner je zapošljava kao svoju blisku saradnicu, a poslije njenog neslavnog pokušaja prezentiranja vremenske prognoze odluči da joj da priliku da se okuša kao prava novinarka. Svojim dugogodišnjim iskustvom, on je uči svemu što zna o novinarskom poslu. Seli, koja u međuvremenu mijenja ime u Teli, postaje sve bolja i dobija ponudu za rad na gledanijoj televiziji u Filadelfiji.

08.00 Serija za djecu: Lutkokaz/r 10.05 Top mobil/r 10.25 Odbojka (m): Češka – Crna Gora/r 12.00 Sportska subota/r 12.30 Film 14.55 Odbojka (m): Crna Gora – Madjarska 16.30 Dok. program: Tijelo pamti 17.00 Program za djecu: Šareni autobus - Blizanci 17.30 Film 19.00 Crtani film:Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija:Igra 20.30 Serija:Djevojački institut/r 22.40 Reportaža 23.15 Film:Kao u pjesmi 01.20 Vikend serija:Igra/r

RTCG 2 Sali Bolivud 19.00

08:00 10:00 11:45 13:00 14:00 14:45 15:00 16:15 17:00 18:15 19:00 20:30 22:00

Fudbal.me Retrospektiva Zabava Gušteranje Dogodilo se... Žestoko Toto Vijesti Toto Klub Retrovizor Ekstremno Texas Holdem Poker Nindža ratnici Grad koji volim

777 Žestoko 14.45

08:30 Aljazeera 09:00 Plodovi zemlje 10:45 Zdravo jutro 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:00 Kindermanija 14:30 Plodovi zemlje 15:30 Astro num caffe 17:00 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 21:00 Interfejs 22:20 Na točkovima 23:00 Nokaut 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Hrana i vino 17.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Kukuriku šou 11:20 Poletarac 11:45 Priđi bliže tv serija 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:15 Vreme je za bebe 14:55 Gastronomad 15:10 Vesti 15:20 Sat 16:05 Vesti 16:08 Selo gori a baba se češlja tv serija 17:05 Vesti 17:10 Zadnja kuća, Srbija 17:40 Lud, zbunjen, normalan tv serija 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 19:55 Selo gori a baba se češlja tv serija 20:55 Fudbal-Kup Konfederacije: Nigerija - Španija, prenos 21:45 Vesti (u poluvremenu) 22:50 Dnevnik 22:55 Ubistvo danska serija 00:00 Dnevnik RTS 2 10:05 Ja, mi i drugi 10:30 Moj ljubimac 11:00 Znanje-imanje 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV 13:00 Trag u prostoru: Tajna bakine škrinje 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Srpski istočnici:Vid da vidi i Lazar da čuje 14:30 Odbojka, Svetska Liga: Iran - Srbija, prenos 16:10 Digitalna forenzika 16:45 Datum 16:50 Verski kalendar 17:00 Muzički program

18:00 SPORT 20:05 Odbojka (ž): Evroliga: Nemačka - Srbija, prenos 21:45Ljubičice tv film 23:00 Sat 23:45 Ja, mi i drugi 00:15 Vikend Evronet 00:45 Odbojka, Svetska Liga: Iran - Srbija ® HRT 1 10:02 HAK - promet info 10:05 Vijesti iz kulture ® 10:15 ni DA ni NE: Testiranje na droge u školama 11:10 Ubojstvo, napisala je 12:00 Dnevnik 1 12:18 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro 15:40 Divlji u srcu 16:30 Vrtlarica ® 17:00 Vijesti 17:10 HAK - promet info 17:15 Buddenbrookovi18:45 Jelovnici izgubljenog vremena: Juhe s kopna i mora 19:05 Najava programa 19:10 Ezopovo kazalište, епизода 8. crtani film 19:20 Dim, dam, dum19:30 Dnevnik 20:01 Vrijeme 20:04 Loto 6/45 20:10 Sve u 7! kviz 21:05 mediterraneo talijanski film 22:50 Dnevnik 3 23:10 Vijesti kulture 23:21 Vrijeme sutra 23:23 HAK - promet info 23:25 Putem europskih fondova ® 23:45 Scott i Bailey 2 00:35 Strani igrani film film ® HRT 2 10:47 Biblija 10:55 Novska: Misa prijenos

07:35 09:35 10:00 12:30 13:45 15:05 15:30 17:00 18:30 19:00 19:30 20:30 21:00 22:00 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Pet Show /r. Lili Pez/r. Film: Uhvati zvijezdu padavicu Raport iz Bara /r. Planet Croatia /r. Koncert Životinjske lakrdije/r. Muzički program Crtani filmovi /r. Planet Croatia Koncert Film: Igra čekanja Koncert

MONTENA Planet Croatia 20.30

DANAS U GRADU 12:00 JAT JACKSON 13:30 IGRANI FILM (STRANI) film 15:45 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom 16:20 Košarka, EP (Ž): Hrvatska - Velika Britanija prijenos 18:15 Mačevanje, EP reportaža 45’ 19:00 14. međunarodna jedriličarska regata Fiumanka reportaža ® 19:20 Glazba, glazba... InMusic Festival 19:29 Jednostavne večere s Nigelom Slaterom 20:00 Brannigan 21:50 Posljednji zadatak 23:30 INmusic Festival Jarun - New Order, snimka koncerta 00:45 Lovci na natprirodno HBO 09:25 Vogue: kroz oči urednika 10:30 Nekako smiješna priča 12:05 Odgoj za početnike 12:30 Arthur božić 14:05 Kao ludi 15:30 Ponoć u Parizu 17:05 Hollywood: Na snimanju 17:30 X-men: prva klasa 19:40 Odgoj za početnike 20:05 Neobičan život timothyja greena 21:50 Obitelj Borgia 22:50 Marta Marsi mej marlin 00:35 30 Minuta ili manje 02:00 Prostote pre ponoći 03:30 Đavolji dvojnik SPORT KLUB 10:00 Na današnji dan 10:15 Wimbledon Official Movie 11:15 WTA Hertogenbosch FINALE 13:00 ATP Hertogenbosch

FINALE 15:00 Sport Klub Superliga 1/2 Finale: Novi Sad Dukes - Kragujevac Wild Boars 18:00 Wimbledon - Najava 18:30 Wimbledon Studio DIREKTNO 19:00 WTA Premier Eastbourne FINALE 20:00 SK Superliga - 1/2 finale:Novi Sad Dukes - Kragujevac Wild Boars 21:00 Wimbledon - Najava 21:30 U susret Wimbledonu - Finale 2012/13 01:15 Klupske TV ARENA SPORT 09:00 Košarka Endesa liga: Real Madrid - Barcelona Game 5 11:00 Fudbal Italijanska liga: best off Inter - Roma 13:00 Boks KOTV Classics Ep 93 14:00 Auto-moto Motosport Mundial: Magazin 14:30 uživo Odbojka svetska liga: Iran - Srbija Game 2 16:30 Dnevne vesti Magazin - sport quest: Ep 03 17:00 Odbojka svetska liga: Rusija - Italija 19:00 Fudbal The Magic of the UEFA EURO: Great Teams - Russia 19:30 Fudbal The Magic of the uefa euro: Great Teams Germany 20:00 uživo Beachvolley Rome Fin Zene 21:00 uživo Odbojka Rome Fin Muskraci 22:00 Fudbal MLS LIGA: Dallas - Sporting KC 00:00 NHL Finale Boston - Chicago Game 5 02:00 Boks KOTV Classics Ep 93 03:00 Fudbal Conmebol kvalifikacije: Ecuador - Argentina

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, KUĆE/STANOVI dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za Ulica Slobode 60/II reklamacije. IZDAVANJE -D.bolnica, 99m2 / II, 88.000e, nov V, 260e, 2. Mali oglasi poslat-T.Put i do„Cijevna“, 16h, b89m2 iće o bj78.000e avljeni-S.A. u”ZETAGRADNJA sjutraš”,n43m2 je/m bNAMJ. roju iz020-230-057 danja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana / IV, -HOTEL CITY 60m2 / IV – 300e NAMJ. -Citypravo hotel, 46m2 59.000ekorekturu 3. Redakcija zadržava da/ I,izvrši oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! -„GINTAŠ“, 70m2 / I, 270e, namj. 46m2,sa priz.zakonom 41.000e, dobari uređivačkom politikom,020-230-225 4. Oglasi koji nijesu-Zabjelo, u skladu neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! -BLOK IX, 68m2/II, 280e, namj. - Blok VI, 52m2/ III, 55.000e, dobar -DELTA„ČELEBIĆ“, 32m2 / VII, 250e, namj 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 069-060-961 - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e -GORICA “C”, 45m2 / I, 300e NAMJ. 6. Prilikom slanja Vaših oglasa vas -BLOK da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih S.A.,39m2, vis.priz.molimo 36.000 e, dobar IX, 39m2/ V, 230e, namj. 069-051-360 znakova dovoljno-P.M., je da upišete c, c, z, s, dj. 65m2, vis.priz., 60.000e -BLOK V, 47m2 / I, 320e, NAMJ.

AS NEKRETNINE

067-657-258

-Zabjelo, suter. 25m2+terasa, 18.500e -CITY HOTEL, 80m2 / III, 250e -P.M. 80m2 / II, 380e, namj. -P.M., 38m2, vis.priz. 43.000e

www.asnekretninepg.com asnekretnine@t-com.me Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 P 300 104 tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264 PRODAJA

Kralja Nikole, 26,5m2/I, namj., 32500e Blok VI (Zetagr.), 26,3m2, 34115e Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar Kod Sportskog, 42m2/II, 45000e V.most, 45m2/I, 51500e, odličan Delta (Univerzitetska), 53m2/V, 59500e, odličan V.most, 58m2/I, 61500e, odličan S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

Ljubović (kod Kodre), 85m2/I, 85000e sa garaž. Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! Potrebna soba ili garsonjera do 100 makProdajem kuću, 84m2, na placu od P

1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686

J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e

IZDAVANJE

Ispod Gorice, 56m2/II, namj., 400e, sa garažom V.most, 25m2/I, namj., 200e V.Karadžića, 45m2/III, namj., nov, 350e Zagorič (Cijevna), 40m2/II, namj., nov, 350e Kod hotela ‘’City’’, 45m2, namj., 320e Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e S.A. (Čelebić), 28m2/V, namj., 200e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e

Ulcinj, prodajem ili mijenjam za Podgoricu, garsonjeru 30m2 + 16 m2 terase u stambenoj zgradi, 500m od plaže, cijena 36.000 e. Može zamjena i za veći. Tel.067/406-593

Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem stan, 57m2, prizemlje, preko puta suda u Njegoševoj ulici u Podgorici. Tel.068/593-139, 068/605-238

Prodajem kuću veoma povoljno! 540 m2 4 stana + poslovni, završeni grubi radovi, u Donjoj Gorici ili kompenzujem za stan. Tel.069/060-161, 068/067-398

Prodajem kuću na Cijevni, 164m2 sa placem od 1.100m2. Asfalt, struja, voda. Tel.067/385-659, 068/430-722

Prodajem jednosobne stanove, 57 m2 42.000, 42 m2 45.000. Tel.067/269-270 Sutomore, prodajem stan 35m2 uknjižen, vlasnik, 23.000 eura. Tel.068/763201

Podgorica, Donja Gorica, porodična kuća lux 460m2, plac 500m2, cijena 195.000e. Može dokup plac. Kombinovano plaćanje: keš, obezbijeđen kredit od 50-80.000e. Tel.067/824-411

Prodajem jednosoban stan, 47m2, iza Volija na Starom aerodromu ili mijenjam za dvosoban uz moju doplatu. Tel.067/534840

Prodajem stan na Starom aerodromu 74m2, potkrovlje, cijena po kvadratu 677 eura. Tel.069/867-201 Prodajem kuću u Danilovgradu 80+80 kvadrata i pomoćni objekat od 45 kvadrata na placu 1.800, cijena 111.111,00 e. Može zamjena za manji stan ili kuću u Podgorici. Tel.067/303-233 Prodajem kuću u Donjoj Goric,i 140 m2, plus pomoćni objekat 50 m2, na placu od 500 m2. Moguća kompenzacija za manji stan uz doplatu.Cijena 85.000. Tel.067/311-600 Prodajem novu kuću od 180m2 kod Hemomonta dva trosobna stana i pomoćni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440

Nikšić, preko puta bolnice povoljno prodajem dobar trosoban stan, 100m2. Moguća kompenzacija za manji uz doplatu! Tel.067/272-015 Prodajem nov dvosoban stan, 56m2, klima, li , ustakljene terase. Čitav namještaj gratis. Cijena 70.000. Zetagradnja, Stari aerodrom. Tel.067/591-220 Prodajem kuću u centru Podgorice, 55m2 (38+17). Može i putem kredita. Pogodna za poslovni prostor. Tel.068/610-313, 067/735-675 Prodajem stan, 70m2, Kotor - Plagenti, može zamjena za manji. Tel.063/212-754

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244616

simum sve. Bliži dio grada. Tološi, Blok, Delta, Momišići. Tel.068/764-635 Potrebna gorsonjera do 100 e. Uži dio grada. Tel.069/839-001

Izdajem jednosoban prazan nov klimatizovan stan u stambenoj zgradi Stari aerodrom. Tel.068/670-646 Izdajem dvosoban namješten, može i prazan, klimatizovan stan, Stari aerodrom, Splitske zgrade. Tel.068/670-646 Izdajem veći nenamješten jednosoban stan na Starom aerodromu, Ulica Veljka Vlahovića, prvi sprat, novovogradnja, cijena 200 eura. Kontakt tel. 069/213-287, 067/626-224 Izdajem jednosoban namješten stau u Ulici Slobodana Škerovića 26 u blizimi Doma Vojske. Tel.067/643-250 Izdajem namještenu garsonjeru na Zlatici. Sve posebno. 100 eura. Tel.067/511407 Izdajem stan u stambenoj zgradi u Zagoriču - Cijevna komerc, 80m2, ekstra opremljen sa tri lođe+kupatilo i wc. Cijena 400e mjesečno. Tel.067/456-519 Izdajem jednosoban, namješten stan ženskim osobama ili radnicima, pogodan za sve namjene. U Maslinama kod Pošte. Cijena 130e. Tel.068/461-669 Izdajem dvosoban potpuno namješten stan 230 e, kao i garsonjeru - 120 e. Prizemlje lijepe kuće u Maslinama. Sve zasebno. Tel.067/472-680 Izdajem jednosoban namješten stan u Donjoj Gorici preko puta Martinovića. 150 e. Tel.068/593-072

Prodajem kuću Rijeka Reževića, 110m2 , povoljno. Tel.068/646-488

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370-629

Prodajen dvosoban stan u Nikšiću, šetalište, pogodno za poslovni prostor, sa ili bez garaže. Tel.069/674-864, 067/509-091

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e. Tel.067/666-966

Prodajem kuću, 108m2, na placu od 364m2 u Lastvi Grbaljskoj, Kotor. Tel.0038765528718, 067/474-141

Prodajem staru kamenu kuću na poluostrvu Luštica-Zabrđe sa ekstra pogledom na more. U kući se nalazi stari mlin za mljevenje maslina. Vlasnik. Tel.067/850510

Izdajem jednosoban nenamješten komforan stan u zgradi. Zagorič, novogradnja, interfon, klima, parking. Tel.067/439-702

Izdajem namještenu kuću - novogradnja. Masline. Tel.067/553-794

Prodajem odličan jednosoban stan u Zabjelskoj Vektri. Cijena 1.050/m2. Prvi vlasnik stana! Tel.067/249-158

Sutomore, prodajem stan 35m2, uknjižen, vlasnik 23.000 eura. Tel.068/763201

Izdajem apartman Tel.069/598-077

Žabljaku.

Izdajem apartmane i sobe u Budvi, kod Slovenske plaže. Klima, TV, parking. Tel.068/317-601

Prodajem nedovršenu kuću od 240 m2 na placu od 900 m2, prizemlje, sprat i potkrovlje. Orašje - Danilovgrad. Tel.069/060-737

Sutomore, prodajem stan 35m2, uknjižen, vlasnik, 23.000 eura. Tel.068/763201

Izdajem dvosoban, komforan, namješten stan. Klima, extra TV. Donja Gorica, Podgorica. Tel.069/029-060

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking. Tel.020/270-025

Sutomore, prodajem stan 35m2, uknjižen, vlasnik, 23.000 eura. Tel.068/763201 Trosoban, super komforan stan, u centru Podgorice (zgrada Nikić), treći sprat, 125m2. Cijena 170.000 eura. Tel.067/446-351

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat



Izdajem namješten stan u kući, iza Bazara. Sve zasebno. Klimatizovan, extra TV, wireless. Tel.069/948-205 Izdajem dvosoban stan, 80m2, u zgradi Galenike, 3. sprat, kod Gintaša. Tel.069/313-105, 069/223-232

Mjenjam stan u Podgorici, 42m2, zgrada Splićanka, za stan na Žabljaku. Tel.069/260-827 Mijenjam plac 400 m2, PG Zagorič, 2,5 km od centra (1m2 85e) za novije dizel auto marke škoda, pasat, grande senik, golf pet karavan ili 6+1, 7+1 a uz vašu doplatu. Tel.069/572-352

SOBE Izdajem na 5 dana dvokrevetne sobe studentima (kuhinja, kupatilo) blizu Palade. Tel.069/305-363, 067/202-220 Izdajem dvokrevetne sobe (kuhinja, kupatilo). Zaseban ulaz, blizu Palade. Tel.067/555-065, 069/305-363 U Budvi, centar, dvokrevetna soba, vrlo povoljno. Tel.069/080-691

PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem dobro imanje (35.000m2) sa starom kamenom kućom plus plac, Piperi-Podgorica. Tel.067/681-400, 067/880-668 Prodajem plac na Cijevni 550m2. Struja, voda, asfalt. Tel.067/385-659, 068/430722

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

MALI OGLASI

Podgorica, Donja Gorica, placevi 760m2, 870m2, 1.750m2 i 3.360m2. Sve urbanizovano. Kombinovano plaćanje, keš. Obezbijeđen kredit od 20.000 do 70.000 e. Tel.067/824-411 Bar - Zaljevo, prodajem dva placa površine 854 i 774 kvadratna metra. Vlasništvo 1/1. Cijena povoljna. Tel.067/677-778 Prodajem plac 500m2, Novo Selo prema Danilovgradu. Struja, voda, put do placa, 7.000e. Tel.067/508-250 Prodajem imanje, 5. 100m2, idealno za sve namjene - asfalt, struja, voda, telefon. Hitno, povoljno -nepunih 14km od centra PG starim putem ka DG! Tel.069/091-668 Mijenjam plac 400 m2, PG Zagorič, 2,5 km od centra (1m2 85e) za novije dizel auto marke škoda, pasat, grande senik, golf pet karavan ili 6+1, 7+1 a uz vašu doplatu. Tel.069/572-352

POSLOVNI PROSTOR

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089

RENT-A-CAR MNE - CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem

069 559-555 068 733-333

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11

Prodajem magacin 900m2, kancelarije 100m2, ispred asfaltirano, 6.000m2, Donja Gorica. Tel.069/029-990 Prodajem poslovni prostor u Herceg Novom, blizu centra. Tel.069/042-227 i 068/317-852

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 300 eura. Tel.067/249-299

Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno. Tel.068/222-188 Realizujemo kanadske vize. Tel. 069/992209, 00381113186548

Audi Q7 3.0 TDI, 2006. god, crna metalik, dva seta guma, kompletno servisiran, jastučar, kamera triptonik na volanu, DVD, muzika, alu felne20© . Tel.067/527-558

Registracija preduzeća besplatna za preduzeća koja će da koriste naše knjigovodstvene usluge. Povoljne cijene knjigovodstvenih i pravnih usluga. cljubo55@gmail. com Tel.069/221-974

Polo 1.4 TDI 2002. god, 4 vrata, siva metalik, el. podizači, izuzetno mali potrošač! Odrađen kompletan servis. Odličan! Tel.068/000-381

Izrada seminarskih, diplomskih i drugih radova iz oblasti prava, međunarodnih odnosa i EU. Tel.067/245-629

PLOVILA

Rođendanske zabave. Idealno za djecu od 1 do 5 god. Tel.067/238-542 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494

Prodajem nov lokal u Baru, 30m2, kod stare vatrogasne, centar, novogradnja ili mijenjam za stan, isključivo novogradnja. Tel.067/350-545 Prodajem kancelarijski prostor 32m2, Lepa Kata, preko puta Gintaša. Tel.067/643-397

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102

“Joker” 24 stope dugačak gumeni italijanski čamac za otvoreno more sa motorom “Mercury optimax”, 225 konjskih snaga. Motor “Mercury 4” stroke 9,9 ML Tendu od inoksa za sunce. Dva inoksirana tenka zapremine 220 litara za benzin. Jedan inoksirana 100 litara tenka za vodu. GPS – pronalazač ribe Lawrance HDS 8. Platinujumske mape. Inoksirani držač. Radio cd sa četiri linije. Radio vezu VHF sa mmsi ikonicama. Hidraulični upravljač, pristupno stepenište. Kategorija B. Inoksirani propeler plus aluminijumski pokretni mehanizam. 2 električna ventila u tenkovima, 2 nove nautičke baterije. Bez oštećenja i tehničkih problema. Kontakt tel. 067/272-877

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340

"Kvalitet" - čišćenje stambenih prostora, lokala, ulaza... Dubinsko pranje tepiha, mebla, automobila. Poliranje mermera. Podgorica, Danilovgra. (Veće poslove cijela Crna Gora). Tel.067/224-644, 068/224-644, 069/224-644 Otčepljenje svih vrsta kanalizacija električnom sajlom i zamjena starih i oštećenih cijevi. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno. Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073 Kvalitetno i povoljno opremite stan od univera. Po vašem izboru izrada kuhinja, plakara, TV komoda, polica... Tel.069/319-358 Tepih servis Bato - povoljno pranje tepiha i čišćenje garnitura, kreveta, stolica, auto siceva. Prevoz i dostava besplatni. Tel.069/632844, 068/615-929 Tepih servis, klasično pranje, dolazak po pozivu. Tel.067/633-057 Tepih servis Orkan. Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan. Kvalitetno i povoljno. Tel.067/389-585

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Servis klima, ventilacija, prodaja, ugradnja, rezervni djelovi, dezinfekci, garancija... Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, usisivača, postavljanje i popravka instalacija rasvjete, tabli sa osiguračima, dolazak besplatan. Tel.069/541-103 Bravarsko limaski radovi, kapije, ograde, metalne konstrukcije, oluci, obšivke, atika. Tel.068/538-497 Električar, popravka kućnih aparata, TA peći, šporeta, bojlera. Besplatan dolazak. Tel.068/807-858 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 Vršim sve usluge moleraja. Krečenje 0,50e. Čišćenje gratis. Tel.067/427-850

Tepih servis, klasično pranje, dolazak po pozivu. Tel.067/633-057 Kosim dvorišta trimerom, čistim placeve, krčim motornom šegom. Najpovoljnije. Tel.068/875-800, 068/875-805

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Rušenje zidova, ploča, stepeništa i keramike. Povoljno. Tel.069/813-462 Vršim adaptaciju stanova i obavljam sve zanatske poslove u toku adaptacije. Tel.069/998-649

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2013.

MALI OGLASI

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

GRAĐEVINSKI MATERIJAL Prodajem kvalitetnu plodnu zemlju sa svim analizama, idealna za vaše bašte, vrtove, parkove... Tel.068/317-210

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Potrebna žena za pomoć u kući. Plaćanje po dogovoru. Tuzi, Vranj. Tel.069/602175 Odgovorna i ozbiljna žena pazila bi stariju žensku osobu 24h, dogovor. Tel.067/9222385 Auto perionici u Bečićima potrebni radnici. Kontakt telefon 069/669-887 Wellness kompanija traži saradnike. Tel.067/616-042

NASTAVA

Prodajem trpezarijski sto i četiri stolice, stilski namještaj, luksuzno, nekorišćeno, povoljno. Tel.067/223-613 Prodajem veći ni sto drvo, Tel.069/260-827

trpezarijski nov, gratis

ovaltepih.

APARATI/OPREMA

Matematika - fizika, osnovna, srednja, studenti. Profesor. Tel.069/777-905 Časovi informatike, matematike i osnovnog poznavanja kompjutera. Tel.067/642-642

KUĆNI LJUBIMCI Rasprodaja zečeva (lavlja glava) ukrasne živine i divlje patke. Tel.069/416-621

LIČNO Stariji momak želi diskretno druženje sa damom, može i starijom, prednost Budva i Podgorica. Tel.069/588-492 Kulturan momak 30 god, lijepog izgleda želi da upozna usamljenu i zgodnu curu, mamu, damu za neobavezno druženje uz diskreciji. NK, PG, DG. Tel.069/945-360

NAMJEŠTAJ Izrada namještaja od univera po mjeri, kuhinje, plakari . . . Tel.067/518-553

Otkup, zamjena i prodaja novih i polovnih mobilnih telefona i prateće opreme. Tel.067/554-227, 069/613-103 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997,067/911-2598 Prodajem povoljno ma E-102, 40 inča, Tel.068/502-668

TV plazskoro nov.

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832

RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/927-1103, 067/237-563 Prodajem rashladnu komoru, malo korišćena (1,5m -2,5m). Povoljno. Tel.069/327-827 Valjak za peglanje njemački AEG, kratko korišćen u izvrsnom stanju, 150 e. Hitno. Tel.069/420-435 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Prodajem knjige za 6. razred 35 i za 9. razred 30 eura. Tel.069/884-732

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Prodajem ili izdajem top-vjenčanicu iz kolekcije Davids Bridal. Kupljena u Americi. Cijena po dogovoru. Tel.069/535-115 Ukrasne baštenske figure, preko pedeset modela i betonske saksije za cvijeće. Tel.069/314-623

Melemom biljnim uspješno saniram spondilozu - okoštavanje: vratnih pršljenova, lumbalnog dijela, koljena kao i reumatski artritis napicima. Tel.068/124660 Prodajem ulazna eloksirana bijela dvokrilna vrata 170 x 245 cm. Krilo 85 x 210 cm i prozor iznad 85 x 35 cm. Tel.068/067398 Prodajem staru pisaću mašinu olimpija, u funkciji. Tel.069/260-827

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

subota i nedjelja, 22. i 23. 6. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535 Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40. Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. PodgoricaNiš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;

četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

PODGORICA – RIM (FCO) Ponedjeljak u 12.00 Utorak u 10.30 Četvrtak i subota u 11.50 Petak u 08.30 Nedjelja u 17.00 RIM (FCO) – PODGORICA Ponedjeljak, četvrtak i subota u 09.40 Utorak u 12.40 Petak u 10.30 Nedjelja u 19.00 Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 250€ -10% popusta na kupovinu u nedelju 23.06.2013. Popust ne važi za artikle koji se već nalaze na akcijskom sniženju.

2 401 000 156380

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama