Izdanje 28.jun 2013.

U saradnji sa Institutom Lallemand Rosell

ce 30 nt i

PETAK, 28. 6. 2013. BROJ 572/ GODINA II

www.probiotic.rs

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

●7

VLADA NAM ISPOSTAVILA RAČUN

PA DA SABEREMO 102

19

61

15

odsto je stopa PDV-a koja će se obračunavati od ponedjeljka.

Planirani godišnji prihod između 35 i 40 miliona eura

miliona eura će se dodatno zadužiti Vlada kako bi otplatili garancije KAP-u

odsto iznosi “krizni porez” na zarade veće od 480 eura, koje je Vlada početkom godine uvela.

Planirani godišnji prihod oko 12 miliona

milion eura biće izdvojeno iz budžeta za plaćanje struje koju je KAP, što legalno, što nelegalno, trošio

1

6,17 odsto biće skuplja struja od 1. avgusta

13.JUL ● 3

Ranko Krivokapić ne da državna priznanja

PROGNOZA

euro je mjesečna taksa na SIM karticu, kao i na električna brojila i kablovsku. Planirani godišnji prihod 14 miliona

Za vikend ništa od mora N

ačelnik Centra za analizu i prognozu vremena u Hidrometeorološkom zavodu Branko Micev najavio je za subotu kišu, dok se u nedjelju očekuje manje padavina, ali pojačan sjeverni vjetar.

“Na jugu se danas očekuje pretežno sunčano. Za vikend će biti promjenjivo do pretežno oblačno, mjestimično sa kišom, a ponegdje kratkotrajni pljuskovi sa grmljavinom. U subotu će kiša padati u cijeloj zemlji, dok se u nedjelju očekuje manje padavina. Temperature za vikend će biti ispod klimatske normale, odnosno do 15 do 28 stepeni”, saopštio je Dnevnim novinama Micev. Prema njegovim riječima od 1. do 4. jula očekuje se stabilizacija vremenskih prilika i toplije vrijeme.

ODBOJKA ● 32

Crveni sadaddas asd napadaju Mađarsku

RUKOMET ● 28

ZDRAVLJE ● 35

RADOVI ● 8

Amfilohije traži pola miliona za završetak Hrama

Lavice Detoksikacija ciljaju pomaže finale vašoj jetri

2

Tema dana

PETAK, 28. 6. 2013.

Privođenje Šarića i Lončara (arhivski snimak)

IVANA BOLJEVIĆ novinar

ZA SVOJ NEMAM, AL’ TUĐ’ RAČUN PLAĆAM Aluminijumska industrija čini deset odsto crnogorske privrede. Koštaće nas, svi su izgledi, 90 odsto ostatka privrede. A ipak u toj aluminijumskoj industriji ne proizvode se ni novac, niti čelična volja koja narodu treba kako bi preživio sve mjere uperene protiv njega (kako bi ista bila spašena). Drugo pitanje je od koga je spašavamo, a treće za koga je spašavamo. Ako nemate para da platite račun za svoju struju, ko bi to zdravorazuman mogao plaćati tuđu i zašto? A sad da budemo iskreni, svako pametan bi u ovoj našoj situaciji uradio isto što sada Vlada radi, prkosno, bez objašnjenja i razmišljanja rebalans. Ko preživi, neće biti u stanju da priča.

Novo smanjenje budžeta od 61 milion eura, brani gotovo cijela Vlada, oni koji ga ne brane, oni su uzdržani. U cijeloj situaciji opet građane nema ko da brani. Ranije smo se pitali čime su nas to Rusi zadužili, sada se međutim postavlja novo pitanje, čime nas je to Vlada zadužila? Ili bolje, čime su to zadužili našu nerođenu djecu? I kada konačno otplatimo dugove, šta ćemo imati, slobodu od Rusa ili od Vlade, ili kao i sada, ni jedno, ni drugo.

Smiješno je, i da ne kažem neučtivo kada pojedini ministri upoređuju našu zemlju sa nedostižnim evropskim standardom, ali je to jedini način da pustimo sebi maštu na volju, zamislimo taj mali eldorado samostalnosti, lišen duga za KAP. Pitam se onako zabludjela od svih nametnutih državnih obaveza, da li je ljepše živjeti na ivici siromaštva u Švajcarskoj ili u Crnoj Gori? Kada je to aluminijum postao neraskidivi dio naših života i kada smo to postali žiranti ili staratelji ruskih instant biznismena. I potrošačku korpu gledam kroz sitne aluminijumske rešetke, rešetki je više, nego onog što u korpu staje, nakon smanjene, oporezovane plate, većeg poreza na dodatu vrijednost, poreza na kartice, brojila i kablovsku.

I ukus u ustima je aluminijumski, hladan i slan, kakav će biti u teškim zimskim danima kada na vrata zakucaju i veći prohtjevi. Znate šta je ministar juče rekao? Za ovakve sadašnje odluke, kriva je pasivnost prethodne Vlade i parlamenta!?

I na trenutak sam osjetila snažno prosvjetljenje!

Tako mogu govoriti i moja djeca, kriva je bila naša građanska pasivnost! Ali to je bio samo trenutak prosvjetljenja...Sljedeći trenutak sjetio me je na bjesomučno protestovanje, peticije, koje nikada i nikome nijesu značile ništa. Zapravo, mislim da su više bile mjere podsticaja Vladi nego mjera nezadovoljstva građana.

A opet, od ovoliko ćutanja, novčanik se ne puni, a ni san nije lakši.

Meteo 05:07 20:25

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo talasasto.

Vjetar sjeverozapadni i zapadni. slab do umjeren.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 23 stepena.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Na jugu pretežno sunčano, pojačan razvoj oblačnosti poslije podne i uglavnom suvo, na sjeveru promjenljivo ponegdje sa kišom i grmljavinom uglavnom poslije podne.

OČEKUJU BRZU ODLUKU

Nova žalba na pritvor Dušku Šariću i Lončaru Prva odluka Ustavnog suda, da su produženjem pritvora Pljevljacima prekršena ljudska prava, postala nevažeća, jer je kasno donijeta Branilac Duška Šarića (33) i Jovice Lončara (49), advokat Borivoje Đukanović, podnio je novu žalbu Ustavnom sudu nakon što su sudije Apelacionog suda tokom prošle nedjelje potvrdile rješenje kojim je njegovim klijentima vijeće Višeg suda u Bijelom Polju produžilo pritvor za još dva mjeseca tačnije do 5. avgusta.

Advokat Đukanović za Dnevne novine je kazao da očekuje da će Ustavni sud u što kraćem periodu donijeti novu odluku, te da neće biti potrebno čekati avgust.

Ustavni sud već se jednom izjasnio po pitanju žalbe advokata Đukanovića. To je bilo na sjednici održanoj 18. juna kada su sudije ovog suda utvrdile da su njihove kolege iz Apelacionog suda produžavanjem pritvora Pljevljacima, prekršile njihova prava zagarantovana Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Međutim, kako je Ustavnom sudu za donošenje ove odluke bilo potrebno nekoliko mjeseci, Šariću i Lončaru je u međuvremenu pritvor produžen dva puta. Upravo zato rješenje Ustavnog suda po-

Danas

Sjutra min oC max oC

18 18 19 19 17 11 8 5 9 10

19 17 18 18 17 10 9 6 10 11

SJUTRA

28 28 29 29 28 23 19 16 21 23

27 27 27 28 26 21 16 13 18 19

Promjenljivo do pretežno oblačno, mjestimično sa kišom a lokalno i sa grmljavinom. Krajem dana i tokom noći sjeverni vjetar u pojačanju.

i trgovinu drogom, što znači da sada postoji sumnja za izvršenje samo jednog krivičnog djela- “pranje novca”. Očigledno je da su on i Lončar žrtve zbog toga što je Duško Šarić brat Darka Šarića”, zaključio je advokat. Šarić se nalazi u pritvoru od 15. novembra 2010. godine zbog sumnje da je počinio krivična djela “stvaranje kriminalne organizacije”, “neovlašćena proizvodnja, držanje i stvljanje u promet opojnih droga” i u “pranje novca” u produženom trajanju. Lončar je u pritvoru od 11. maja 2011. zbog sumnje da je sa Šarićem počinio produženo krivično djelo pranje novca. Šarić je optužen za ‘pranje’ 16.670.029,83 eura, a Lončar 4.736.859,39 eura.

Ppresudom u prvom postupku, koja je ukinuta, specijalno vijeće sudije Šefkije Đečevića, obavezalo je Šarića da, na ime protivpravno pribavljene imovinske koristi, u državni budžet uplati gotovo 17 miliona eura, a Lončar oko 4.700.000 eura.

Ovu odluku ukinuo je Apelacioni sud zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka.

M.V.P.

MURTOVINA

Eksploziv bačen greškom?

U noći između srijede i četvrtka, oko dva sata iza ponoći, mještane podgoričkog naselja Murtovina probudila je snažna detonacija.

Ekspoloziv je bačen na krov objekta u izgradnji, koji se nalazi u dvorištu

min oC max oC

stalo je nevažeće jer se odnosi na rješenje iz februara koje je izgubilo pravnu snagu.

Samo dan nakon što je objelodanjena ova odluka, iz Apelacionog suda je saopšteno da su upoznati sa stavom kolega iz Ustavnog suda, ali da smatraju da nema razloga da zbog nje ponovo odlučuju kada je riječ o rješenju kojim se Šariću i Lončaru produžava pritvor.

“Očekujemo da će Ustavni sud biti apsolutno i u svemu dosljedan, te da će ovog puta reagovati u neuporedivo kraćem roku nego prethodni put i da će novu odluku donijeti prije 5. avgusta, odsnosno prije isteka roka za provjeru pritvora”, kazao je Đukanović.

On je objasnio da je posljednjim rješenjem optuženim Pljevljacima pritvor određen zbog uznemiravanja javnosti, do koje bi, prema ocjeni suda, došlo ukoliko bi se oni našli na slobodi. Đukanović je ocijenio da taj osnov više ne postoji, jer je njegov branjenik Duško Šarić sada optužen samo za jedno krivično djelo, a ne za tri, kako je bilo na početku. “Šarić je pravosnažno oslobođen optužbe za kriminalno udruživanje

kuće umjetnice Sonje Čamagić, pa kritične prilike niko nije povrijeđen, a nastala je samo manja materijalna šteta. Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, Čamagić je juče ujutru policijskim službe-

Objekat na koji je bačena eksplozivna naprava Foto: Dejan Lopičić

nicima kazala da je vjerovatno riječ o grešci. Ona je navodno saopštila da ne vjeruje da bi iko imao razloga da tako nešto učini. Istu sumnju dijele i komšije Čamagića.

“Vjerovatno je neko promašio.

Zaista ne vidim ko bi mogao baciti bombu na njenu kuću”, kazao je čovjek kojeg je ekipa Dnevnih novina zatekla u dvorištu svoje kuće u Ulici Franca Rozmana, u kojoj se dogodila eksplozija.

Na lice mjesta juče je izašao i sudski vještak za zaštitu od eksplozija i požara Radovan Popović koji je, nakon uvida u oštećeni krov ovog poluzavršenog objekta, ocijenio da nije riječ o pravoj bombi već o eksplozivnoj napravi.

Kako u okolini kuće Čamagića ne žive osobe koje su od ranije poznate policiji, policijski službenici ne isključuju mogućnost da je riječ o nastavku nasumičnog bacanja improvizovanih eksplozivnih naprava koja je u posljednje vrijeme česta u glavnom gradu.

Tema dana

PETAK, 28. 6. 2013.

3

TRAŽI IZMJENE ZAKONA

Krivokapić ne da nagrade Kneževiću, Lakušiću i Čelebiću P

Krivokapić

foto: Ana Grujičić

pokazuje tačnom teza da nama trebaju institucionalna rješenja koja redsjednik Skupštine Ranko Krivokapić podnio je prijedlog za iz- neće stvarati ovako neugodne situmjenu Zakona o državnim nagradama pojašnjavajući da to radi za- acije. To bi bio najbolji mehanizam to što odluke žirija za dodjelu nagrada mogu da nanesu štetu crno- koji bi preduprijedio problematičgorskim interesima. Ukoliko se usvoji njegov akt Skupština će ubuduće ne odluke”, rekao je Perić u razgomoći da obustavi dodjelu Trinaestojulske nagrade u slučaju da joj se ne voru za DN. dopadne izbor žirija.

Perić smatra da je suvišno reći da dignitet i dostojanstvo Crne Gore apsolutno moraju biti sačuvani u procesu nagrađivanja za stvaraŽiri je odlučio da ovogodišnji doNjegov akt bi trebalo da se na- lačke domete i da tu nema prostora bitnici tog priznanja budu politiko- đe na dnevnom redu prije 13. jula za raspravu. Sada imamo tu sporlog Radule Knežević, književnik što bi značilo da kada bi poslanici nu situaciju, a ono što, kako kaže, Ilija Lakušić i književnik i književ- usvojili dopunu Zakona o držav- nije dobro jeste da je cijelom ovom ni kritičar Gojko Čelebić. Sudeći nim nagradama postoji mogućnost pričom poslata loša poruka za ljupo svemu, Krivokapić nema pozi- da ovogodišnje Trinaestojulske na- de koji stvaraju. tivno mišljenje zato smatra da ni- grade ne bi bile dodijeljene.

“Kako god bilo, problem je treSrđan Perić (Pozitivna) podsje- balo rješavati na vrijeme”, porujedan žiri ne može dobiti neopoziv legitimitet demokratski iza- ća Krivokapića da je upravo parla- čuje Perić. branih vlasti da donosi odluke bez ment kojim on predsjedava imeDa je Krivoakipićev potez mudar, odgovornosti. novao aktuelni žiri za dodjelu na- odgovoran i očekivan, siguran je “Neopohodno je da se ustanovi grada, čije odluke očigledno nije- Miodrag Vuković (DPS). mehanizam zaštite dostojanstva i su dopadljive šefu zakonodavnog On je za DN kazao da je odluka autoriteta Skupštine, Predsjedni- organa. Perić smatra da je koalici- žirija otvorila mnoga pitanja i da ka, Vlade i drugih organa i samih ja kojoj Krivokapić pripada mno- je upitno da li je pametno sve to državnih nagrada, od odluka žiri- go više opterećena nagradama ne- ignorisati. ja koje mogu nanijeti štetu držav- go stvaranjem.

“Pretpostavljam da su ljudi sa nim interesima Crne Gore u doma“Ali se nadamo da će i oni izvu- visokim naučnim referencama u ćoj i međunarodnoj javnosti”, na- ći pouke iz nastale situacije. Naža- žiriju vodili računa da donese odvodi Krivokapić u svom predlogu, lost, ko zna koji put se luke u skladu sa zakonom, ali javnost očigledno misli saznaje RTCG. drugačije. Otvorila su se pitanja kredibiliteta naučnog i stručnog onih koji su zavrijedili prizanje i to se ne može akademski rješavati.

Ne mora svake godine da se nagrada dodjeljuje, što bi rekli, silom na sramotu. Treba kriterijume dodatno izbrusiti”, kazao je Vuković.

Da je odlukom žirija grubo prekršen Zakon o nagradi i da je ona ponižena, sigurni su u savezu Udruženja boraca NORa i antifašista Crne Gore.

Oni su ocijenili da Trinaestojulska nagrada, kao najveće državno priznanje, treba da se dodjeljuje autorima koji afirmišu crnogorsku državnost, kulturu i umjetnost.

“Trinaesti jul, Dan ustanka crnogorskog naroda, istovremeno i Dan državnosti Crne Dio predloga za izmjene Zakona Gore obavezuje nas na to, ali sa ovogodišnjom

Nada Đurđevac

U žiriju bez komentara Predsjednik žirija za dodjelu Trinaestojulskih nagrada Dragan K. Vukčević je u razgovoru za DN kazao da ne želi da komentariše Krivokapićev prijedlog da se izmjeni Zakon o nagradama dok ne pročita taj dokument. dodjelom nagrada to nije slučaj.

Dvojica dobitnika su uporni borci protiv države Crne Gore, negatori crnogorske države i naroda”, smatraju iz Udruženja.

Prema njihovim riječima, Lakušić i Čelebić poznati su po ukidanju institucija i udruženja od posebnog interesa za afirmaciju crnogorske kulture i umjetnosti.

“Umjesto da im se to ne zaboravlja – nagrađuju se najvećim državnim priznanjem i izjednačavaju se sa brojnim dobitnicima koji su u ime časti, ponosa i obraza Crne Gore izazvani da ga se odriču”.

U Udruženju smatraju da se od odgovornosti ne mogu amnestirati ni nadležni državni organi.

“Protestujemo protiv takve odluke žirija, ali dio odgovornosti snose i državni organi i državnici koji sa strane posmatraju dje-

“Nakon toga će članovi žirija razgovarati i iznijećemo stav po tom pitanju”, kazao je Vukčević. Članovi ovog žirija su dr Predraga Ivanovića, dr Dragan Koprivica, Andrej Nikolaidis i dr Milenko Popović. lovanje brojnih i sve agresivnijih neprijatelja Crne Gore, negatora NOB-a i rušitelja međukonfesionalnog suživota i sklada u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju.

Iz Demokratskog fronta je nedavno poručeno da pokušaji da se ovogodišnji dobitnici Trinaestojulske nagrade proglase državnim neprijateljima i političkim nepodobnim najbolje govori o podijeljenom crnogorskom društvu.

Krivokapić takođe traži da izmijenjeni zakon omogući i Predsjedniku da može da odluči da se Njegoševa nagrada ne dodijeli i uruči u određenoj godini, kao i Vlada za nagradu Petar Lubarda.

Isto tako se navodi da se to omogući i organu državne uprave nadležan za poslove kulture za nagradu Mirosavljevo jevanđelje, kao i za nagradu Oktoih.

ŠUME

BERANE

Izgorjelo 1,7 miliona eura

Otvorena Šesta ljetnja škola za mlade diplomate

Troškovi sanacije šumskih požarišta iznose 1,7 miliona eura, saopšteno je juče iz Privredne Komore Crne Gore. U julu i avgustu 2012. godine u državnim šumama kojima upravlja i gazduje Uprava za šume Crne Gore registrovano je 215 šumskih požara, a pričinjena šteta procijenjena je oko 4,26 miliona eura.

“Planirano je u 2013. godini pošumljavanje na 568 ha, vrijednosti 701.852 eura, a u 2014. biće pošumljeno 562 hektara, što će koštati 495.008 eura, dok je u 2015. godine predviđeno da na 539 ha budu zasađene sadnice, a troškovi će iznosti 501.168 eura. Ukupni troškovi sanacije požarišta iznose 1.698.028 eura”, kazao je sekretar Odbora Udruženja šumarstva, drvne i papirne industrije, grafičke i izdavačke jelatnosti Privredne komore Crne Gore Goran Popović.

Pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Adem Fetić

U Beranama je otvorena Ljetnja škola diplomatije. Šesta ljetnja škola, koja će trajati od 27. juna do 2. jula ove godine, otvorena je u prisustvu ministra vanjskih poslova i evropskih integracija Igora Lukišića, predsjednika opštine Berane Vuke Golubovića, Rastislava Vrbenskog stalnog koordinatora UN i UNDP u Crnoj Gori, Nilsa Radnar Kamsvaga Ambasadora Kraljevine Norveške za Srbiju i Crnu Goru, kao i mladih polaznika iz 35 zemalja. Prisutne je pozdravio predsjednik opštine Berane Vuka Golubović, koji je rekao da mu predstavlja izuzetno zadovoljstvo da Berane ima tu čast da, sada već po tradiciji, taj grad bude domaćin brojnim mladim diplomatana iz cijelog svijeta.

On je naglasio da je Berane ponosno na Vojvodu Vukovića i da je u prošlosti dalo brojne istaknute ličnosti koje su učestvovale i dale nemjerljiv doprinos razvoju crnogor-

kazao je da su požari u 2012. godini bili izraženi, što je uzrokovalo velike direktne štete, ali još veće indirektne kroz remećenje biodiverziteta što će, prema njegovim riječima, ostaviti trajne tragove.

“Postoji mogućnost da Crna Gora sa državama regiona u okviru IPA projekta napravi jedinstven sistem zaštite od požara. Preko tog projekta obezbijedili bi sredstva, novu opremu i mogućnost obuke kadrova. Iz ovog projekta Crnoj Gori bi trebalo da pripadne oko 600.000 eura. Već smo aplicirali, nadam se da ćemo doći do sredstava”, kazao je Fetić. Članovi Odbora ukazali su na potrebu tehničke modernizacije nadležnih službi zaštite od požara.

Direktor Uprave za šume Radoš Šućur apelovao je da se postigne dogovor i djeluje na uzroke požara, kako bi se izbjegla prošlogodišnji gubitak šumskog fonda. I.C.

ske države.

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Igor Lukšić istakao je značaj ove ljetnje škole jer postaje tradicionalno mjesto kvali-

tetne razmjene naučne i praktične misli o savremenim međunarodnim odnosima i diplomatiji, koje privlači veliki broj diplomata iz Crne Gore, regiona i šire.

M.T.

4

Politika

PETAK, 28. 6. 2013.

UPOZORENJE

POGLAVLJE 31

Korupciju zauzdati, Ustav promijeniti U korak sa EU U posljednjih nekoliko mjeseci čujemo sve oštriji ton Brisela upućen Crnoj Gori. Traže se konkretni rezultati u borbi protiv korupcije, a jedan od uslova za otvaranje poglavlja 23 i 24 biće ustavne promjene. Koordinator programa dobrog upravljanja u GA, Edin Koljenović, poručuje da postaje jasno da sve više nedostaje prostora za manevrisanje i Vlada će morati da dokaže konkretnije rezultate Briselu.

Usvajanje akcionih planova za poglavlja 23 i 24 jeste bilo nužno, ali, prema mišljenju našeg sagovornika, presudno je usvajanje Ustavnih izmjena koje nam već duže vrijeme vise nad glavom. Koljenović smatra da je na nivou regiona, svakako dobro što su naši susjedi konačno počeli da rješavaju probleme koji su ih kočili, pa će se i to odraziti na stav EU prema Crnoj Gori, koji je na trenutke znao da bude preblag.

“Sada već možemo da očekujemo oštrije i konkretnije poruke, što je svakako dobro za nas, posebno kada su u pitanju borba sa organizovanim kriminalom i korupcijom gdje ne dajemo željene rezultate. Region se oslobađa pitanja koja su ga tradicionalno opterećivala i sada će susjedi bolje gurati jedni druge, a Crna Gora će zaista morati da se izbori za status “lidera u regionu” kroz jasne i konkretne rezultate. Do sada su lovorike bile prilično nezaslužene i plod kurtoazne diplomatije”, jasan je Koljenović.

● Brisel ne toleriše površnost

Analitičar Andrija Đukanović za DN kaže da Brisel više nije zadovoljan samo riječima već traži konkretne i suštinske korake.

“Površnost se ne isplati. Sve što bude proizvod takvog pristupa biće vraćano na doradu. To može tako dugo da traje, ali moguće i da ima granicu. Zbog toga mislim da bi Vlada trebalo da je shvatila poruke, a ako nije, onda bi to trebalo da nam saopšti.

Mislim da je i najvećem laiku poruka jasna”. Đukanović napominje kako, sa druge strane, Srbija zaista čini neke konkretne stvari, svaki dan se procesuira poneki novi slučaj te tzv “ visoke korupcije”. Nijesu pošteđeni ni najviši funkcioneri. Češlja se sve ono đe ima sumnje.

“Kod nas uporno ponavljaju da

Brisel traži konkretne rezultate od Podgorice

Zatvaranjem bilateralnog skrininga za pregovaračko poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, završena je prva faza pregovora o pristupanju EU, koja se odnosi na analitički pregled 33 pregovarača poglavlja, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija.

Predstavnici EK su konstatovali da je crnogorsko zakonodavstvo u značajnoj mjeri usklađeno s pravnom tekovinom EU i izrazili zadovoljstvo kvalitetom pripremljenih prezentacija, istakli su u Ministarstvu.

Na sastanku u Briselu zaključeno je da će usklađivanje s propisima Evropske unije u predmetnim oblastima, vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, sistem kontrole naoružanja, zaštita tajnih podataka, borba protiv terorizma i sprečavanje sukoba, stvoriti okvire za potpuno uključivanje Crne Gore u oblast vanjske i bezbjednosne politike, kao i odbrambenog sistema EU, u cilju promocije zajedničkih vrijednosti Unije, jačanja međunarodne bezbjednosti i očuvanja mira.

M.D. su spremni da se uhvate u koštac sa krupnim ribama. Vlada priznaje da ima problem sa tim predatorima u našem moru ali ih ne lovi.

Stalno čujemo da se nešto sprema, da će biti uskoro. Mora biti da su onda naši organi mnogo studiozniji od regionalnih i da im treba mnogo više dokaza i vremena da počnu da rade. Kad izađemo iz ove ironije znamo svi da to nije tako. Čini se da treba malo više volje. Što koči tu volju ne znamo, da li je u pitanju ona čuvena dilema: neznanje ili korupcija, ostaje da se vidi”.

● Čeka se stav Članica eU Vlada Crne Gore usvojila je prijedloge akcionih planova za pregovarčka poglavlja 23 i 24 koji će biti proslijeđeni Evropskoj komisiji na upoznavanje i dalji postupak. Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Aleksandar Andrija Pejović kaže je da uvjeren da će ih države članice EU prihvatiti. Pe-

jović je na pitanje novinara očekuje li da će države članice EU dati pozitivno mišljenje na akcione planove, kazao da je gotovo uvjeren da će ih prihvatiti iz više razloga.

“Prvi razlog je što su nam sami eksperti zemalja članica pomagali u izradi tih akcionih planova, a drugi razlog je što je sama EK do posljednjeg trenutka bila uključena.

On je pojasnio da se akcioni plan za poglavlje 23 bavi pravosuđem, antikorupcijom i temeljnim pravima.

U dijelu pravosuđa kad je u pitanju nezavisnost, predviđeno je usvajanje izmjena i dopuna amandmana na Ustav Crne Gore kojim se dalje unapređuje nezavisnost i autonomnost sudstva”, precizirao je on.

Pejović je naveo da je detaljno analizirana nepristrasnost u pravosuđu, kroz niz mjera operacionalizacije pravosudne mreže, obuka i unapređenje kodeksa i sudija, i da je rađeno na razvijanju odgovornosti u toj oblasti.

“U dijelu antikorupcije, koji je

drugi dio 23. poglavlja predviđa se niz mjera kao što su uspostavljanje nove Agencije za antikorupciju, a radi se na izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju interesa kao i Zakona o finansiranju političkih subjekata u izbornim kampanjama”.

Pejović je dodao da je predviđeno i formiranje posebnog specijalnog Tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i ratnih zločina.

“Treći dio je vladavina prava, akcionog plana za 23. poglavlje i njime se predviđa niz mjera koje se tiču prevencije torture, slobode izražavanja i diskriminacije dječijih prava, do zaštite ličnih podataka”, rekao je Pejović.

Akcioni plan za poglavlje 24, kako je rekao, tretira oblasti kao što su azil, vizni režim, ispunjavanje obaveza šengenskog akcionog plana, readmisiju, policijsku saradnju i organizovani kriminal, i niz oblasti kao što su terorizam, krivotvorenje eura.

M.Dušević

SIMOVIĆ O ANKETNOM ODBORU

Blokiramo nestručan rad Pavlovića Medojević za Ginisa Bez obzira na to što ga demantuju svi njegovi sagovornici, poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević ostaje dosljedan svim svojim maštarijama i uporno ih ponavlja, navodi se u reagovanju Demokratske partije socijalista.

“Posljednjim istupima Nebojša

Članovi Anketnog odbora iz Demokratske partije socijalista (DPS) ne blokiraju rad tog skupštinskog tijela, ali sprečavaju nezakonito postupanje njegovog predsjednika, rekao je poslanik te partije Milutin Simović.

On se juče u Podgorici sastao sa predstavnicima Delegacije Evropske unije Mitjom Drobničem i Albertom Kamaratom.

Simović je kazao da je predstavnike EU upoznao sa radom Anketnog odbora. Prema njegovim rije-

čima, DPS doprinosi kvalitetnom radu Ankentnog odbora.

“DPS ne guši, ne blokira i ne opstruira rad Anketnog odbora. DPS, kroz rad svojih članova, blokira nezakonito ponašanje predsjednika tog tijela, njegov doživljaj da je tužilac i sudija i njegovu političku potrebu i želju da DPS proglasi krivom” rekao je Simović.

On je Drobniču i Kamarati kazao da su se odazvali svi koje je Anketni odbor pozvao na saslušanje i da su, tvrdi Simović, odgovorili na sva pitanja.

“Odgovori su pokazali da nije bilo zloupotrebe državnih resursa, službenog položaja kao ni diskriminacije po bilo kom osnovu,

Medojević je ispunio normu Ginisove knjige rekorda, kao fenomen koji izgovori onoliko neistina taman koliko puta otvori usta. Boljom analizinom njegovih nastupa sigurno će se doći do zaključka da on zaslužuje više od jednog trofeja za svoje neistine”, navodi se u saopštenju DPS-a. uključujući i partijsku diskriminaciju”, rekao je Simović i ukazao predstavnicima evropske delegacije da se odgovori “nijesu dopali predsjedniku Aknektnog odbora”.

“Za kvalitet Anketnog odbora je važno da su odgovori bili istiniti, a ne da li su bili u skladu sa željama i političkim potrebama bilo koga, pa makar to bio i predsjednik Anketnog odbora”, rekao je Simović.

On je dodao da DPS doprinosi da se dođe do rezultata.

“Smatramo da rezultat treba da budu činjenice, informacije i istina, a rezultat ne može, ne treba i neće biti želja, politička potreba bilo koga”, rekao je Simović.

U posjeti UN Ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić boraviće u danas i sjutra u posjeti Ujedinjenim nacijama (UN) gdje će razgovarati sa nekoliko predstavnika te organizacije.

Iz Ministarstva odbrane saopšteno je da će se tokom posjete Pejanović-Đurišić sastati sa podsekretarom UN za mirovne operacije Herve Ladsusom, zamjenikom visokog predstavnika UN za razoružanje Virdžinijom Gambom.

“Pejanović-Đurišić će se sastati sa većim brojem ambasadora pri UN zemalja članica NATO”, kaže se u saopštenju.

MANS

Neće platiti kaznu Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i njena izvršna direktorica Vanja Ćalović neće platiti kaznu zbog performansa ispred Skupštine. Advokat MANS-a Veselin Radulović rekao je da će se o kaznama odlučivati na sudu.

Advokat MANS-a je rekao i da očekuje odgovor na pismo šefu Delegacije Evropske unije u Podgorici Mitje Drobniča, kojeg su upoznali sa situacijom oko hapšenja aktivista te NVO, kao i nalaz Unutrašnje kontrole policije.

“Ako se budu držali onog što treba da rade moraju konstatovati da policija nije imala razloga da zadržava aktiviste MANSa”, rekao je Radulović, napominjući da je cilj policijske akcije bio da se građani obeshrabre i da im se pošalje poruka da moraju da ćute i trpe.

Politika

PETAK, 28. 6. 2013.

ANALIZA

DPS se još drži, iako ima osipanja članstva Prošlo vrijeme opuštenosti DPS-a

Jovana Đurišić

O

dluka poslanika DPS Ranka Vukovića i Ivana Ašanina da napuste vladajuću partiju izazvala je sumnju u jedinstvo DPS-a. I dok analitičari smatraju da ovakvi slučajevi neće bitnije ugroziti najjaču parlamentarnu partiju, predstavnici opozicije kažu da se osipanje DPS ne može i neće zaustaviti.

Analitičar Andrija Đukanović smatra da se o osipanju DPS-a ne može govoriti na osnovu dva slučaja, iako se nije često dešavalo da se neko odluči na tako nešto u inače veoma čvrstoj strukturi DPS-a.

“Navikli smo da ljudi idu u DPS, a ne da iz njega izlaze. Ukoliko bude još slučajeva napuštanja onda možemo da kažemo da se naslućuje osipanje”, smatra Đukanović.

On navodi da su onima koji su napustili DPS tek sad postale mnoge stvari jasne.

“Pojedinci više ne žele da učestvuju u radu partije koja je i pod lupom EU zbog navodnih izbornih manipulacija”, kazao je Đukanović.

On ističe da iako ne znamo što se dešava unutra partije na osnovu ovih slučajeva može pomisliti da hijerarhija nije više tako izražena.

“Pretpostavljam, zbog objektivnosti i mogućnost da su ovi razlazi re-

zultat nekih sukoba lične prirode, a ne principa. Jer ti ljudi su bili članovi partije decenijama, a znamo da je proteklih decenija bilo mnogo razloga za napuštanje partije”, objašnjava Đukanović.

● DPS Da Se nađe u oPozicionim kluPama

Pravnik Boris Marić sličnog je mišljenja kao i Đukanović.

“Bio bi to prebrz zaključak da se na osnovu odlaska Ranka Vukovića i Ivana Ašanina zaključi da je počeo značajan proces osipanja u DPS-u. Prije vjerujem da postoje određene unutarpartijske borbe koje za rezultat imaju i napuštanje pojedinih funkcionera te partije”, rekao je Marić.

On smatra da DPS je kao velika struktura odavno spremna za re-

konstrukciju iz proste činjenice što se njeno djelovanje značajno poklapa sa djelovanjem i radom državnih organa, o čemu svjedoči i afera “Snimak”.

“U vremenu pred nama partijsko djelovanje će morati precizno da se odvoji od djelovanje državnih organa, zloupotreba državnih resursa mora dobiti i krivično-pravni epilog”, istakao je Marić.

On vjeruje da DPS slabi njena sve naglašenija hermetičnost.

“Ako to ne shvate na vrijeme pukotine koje neminovno postoje u jednoj tako glomaznoj partijskoj i paradržavnoj strukturi postaće i javno vidljive”, kazao je, dodajući da vjerovatno u ovoj činjenici “možemo tražiti i neke od razloga za napuštanje pomenutih funkcionera DPS.” “Za sam DPS i Crnu Goru bilo bi dobro se u skorije vrijeme DPS nađe u opozicionim klupama”, poručio je Marić.

● SDP-ovSki DPS Nekadašnji član DPS Dr Smajo Šabotić kaže da je partija kojoj je nekad pripadao vrlo moćan organ i da to što pojedinci iz ko zna kojih ra-

zloga napuštaju DPS neće ga mnogo oštetiti.

“Njihovo člantsvo je stabilno, a razlozi koje pojedinci navode pozdravljeni su kod opozicije. Iako se oko posljednjih napuštanja podigla prašina, to neće bitno poremetiti DPS, kazao je Šabotić, dodajući da svakako postoji određena šteta jer je napuštaju značajni članovi. Šabotić smatra da je uprkos aferama koje su se pripisivale DPS, on uspio da se održi.

“Svjedoci smo brojnih afera, privatizacija i mnogo gorih stvari koje nisu srušile DPS”. Situacija u Crnoj Gori mora da sazri kako bismo konačno došli do nekih promjena u ovom sistemu”, kazao je Šabotić.

Upoređujući DPS kojem je on pripadao i partiju koja je danas na vlasti, on kaže da se tu više nema sličnosti.

“Današnji DPS nije ona partija u kojoj sam ja bio.Više se ne zalaže za ono za šta smo se mi tada zalagali, već je sad odlučio da preuzme ideje SDP-a”, kazao je Šabotić dodajući da je “poslije bombardovanja na Kosovu 1999. godine, postalo jasno da opcija za koju se zalagao tadašnji DPS nema perspektivu, pa se zbog toga orijentisao prozapadno i SDP-ovski”.

Poslanik DF-a Jovan Vučurović smatra da su krize u DPS-u su mnogo dublje od ovih primjera koji su izbili na površinu.

“Posebno treba obratiti pažnju na optužbe koje su za svoju bivšu stranku izrekli funkcioneri iz Danilovgrada i Mojkovca. Sukobi u DPS-a traju već izvjesno vrijeme, i to u samom vrhu ove partije, a sigurno je da se te podjele neće moći duže kriti od javnosti, jer se radi o osobama koje kreiraju politiku ove partije i koje zauzimaju najjače pozicije u Vladi Crne Gore”, kazao je Vučurović.

Poslanica Pozitivne Azra Jasavić kaže da sve veći broj ljudi koji shvata da DPS vodi pogubnu politiku i da oni nisu perspektiva svijetle budućnosti Crne Gore. “Ovdje ne mislim na ljude koji su eksplicitno iskazali nezadovoljstvo i javno napustili partiju već na građane koji to svakodnevno čine otporom prema politici vladajuće partije i podrškom novim demokratskim snagama”, kazala je ona.

5

SNP-KOTOR

Vlast realizuje Snimak Nesposobna lokalna vlast u Kotoru i ovih dana zapošljava svoje kadrove, čime potvrđuje stavove organa Demokratske partije socijalista u vezi sa aktuelnom aferom “Snimak”, ocijenili su u Opštinskom odboru Socijalističke narodne partije Kotor.

Aktuelna vlast je, podsjećaju u ovoj partiji, u predizbornoj kampanji za lokalne i parlamentarne izbore obećala izgradnju objekata u funkciji razvoja Kotora, kao značajne turističke i kulturne destinacije. U tom smislu predviđena je izgradnja hotela URC Slavija, Fjorda, upravne zgrade Jugooceanije, izgradnju lifta na brdu Sanđovani, zaobilaznice oko Kotora, regulisanje parking prostora, uređenje obale u zoni Morskog dobra, vodosnabdijevanje Grblja.

“U periodu navedenih izbora, do današnjeg dana na izgradnji hotela nije učinjeno ništa, osim što je lokacija URC-a pretvorena u javni parking – makadam na čijem se kraju, na samoj obali mora, gradi drvena baraka u cilju razvoja visokog turizma na kojem kotorska vlast stalno insistira, a sve pod budnim okom Ministarstva održivog razvoja, Morskog dobra i Zavoda za zaštitu spomenika u UNESCO-vom gradu”, saopšteno je iz OO SNP Kotor.

AMBASADE

Bez proslave 13. jula Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI) odlučilo je da ove godine ne finansira proslavu 13. jula - Dana državnosti u crnogorskim ambasadama, kazala je PR tog Ministarstva Gordana Jovanović.

Ona je Radiju Antena M objasnila da su takvu odluku donijeli zbog ekonomske krize.

“MVPEI, imajući u vidu aktuelnu politiku smanjenja javne potrošnje, prilikom pripreme budžeta za 2013. godinu nije predvidio sredstva za proslavu Dana državnosti u našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima. “

6

Ekonomija

PETAK, 28. 6. 2013.

ZARADE

Nemaju kud više smanjivati Teško je očekivati da neko kome stalno prijete otkazima i smanjenjem plate ima motivaciju da radi Vujanović

MONTENEGRO BET

Nezakonito uvođenje PDV-a na igre na sreću

Uvođenje igara na sreću u sistem poreza na dodatu vrijednost (PDV) vodi direktnom ukidanju te djelatnosti, čime će tri hiljade ljudi ostati bez posla, a država bez 30 miliona eura godišnjeg prihoda, ocijenili su iz Udruženja Montenegro Bet. Za priređivače igara na sreću je, kako su naveli iz Udruženja sporno to što se članom tri briše član 27, stav 1, tačka 7, Zakona o PDV-u kojim su zabavne i igre na sreću bile oslobođene plaćanja PDV-a, prenosi agencija Mina-biznis.

“Skoro da u skorijoj zakonodavnoj istoriji Crne Gore nije zabilježen slučaj zakona koji je bio toliko “protivzakonit” sa jedne strane i u isto vrijeme bio toliko ekonomski razoran u slučaju njegove primjene”, navodi se u saopštenju.

Predsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Suma Chakrabarti, boraviće u ponedjeljak u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori a u okviru programa posjete je i razgovor sa Draganom Bokanom, vlasnikom i generalnim direktorem kompanije Voli, saopšteno je iz te kompanije.

Bokan je, kako je saopšteno, jedini crnogorski privrednik sa kojim je planiran sastanak predsjednika ERBD. Takođe, Bokan je prvi privrednik iz Crne Gore koji je bio u posjeti i na sastanku u upravi Evropske banke u Londonu, podsjetili su iz Volija.

Iz Montenegro Bet-a su podsjetili da je spornim članom prekršen član Ustava Crne Gore koji se odnosi na privređivanje i preduzetništvo.

Priređivači igara na sreću su naveli da je spornim članom prekršen i najbitniji princip svake poreske politike - princip dvostrukog oporezivanja, jer se oporezuju i još dva prihoda koje država ostvaruje kontinuirano i propisani su Zakonom o igrama na sreću.

Oni tvrde da su najnovije izmjene zakona o PDV-u, kojim je stopa povećana sa 17 na 19 odsto, u direktnom konfliktu sa šestom direktivom EU, odnosno Direktivom Savjeta EU od 28. novembra 2006. godine, kojima je utvrđen zajednički sistem PDV-a u zemljama članicama EU.

Franović ide u KTGT Vlada je na današnjoj sjednici predložila Skupštini akcionara Kontejnerskog terminala i generalnih tereta (KTGT) da za člana novog Odbora direktora izabere Zariju Franovića, bivšeg čelnika Željezničke infrastrukture. Predloženo je i da se za članove izaberu Branka Nikezić, Tomislav Markolović i Ilija Vukotić.

Skupština akcionara Kontejnerskog terminala biće održana danas, a predlog Ministartsva saobraćaja bio je da se za članove Odbora direktora kao predstavnici državnog kapitala izaberu Miodrag Radusinović, Aleksandar Pavićević, Markolović i Nikezić.

Za v. d. generalnog direktora Direktorata za željeznički saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva postavljen je Rešad Nuhodžić, a za v.d. generalnog direktora Direktorata za pomorski saobraćaj Miodrag Kršanac.

AMERIČKA KOMORA

Lešić novi predsjednik Za novog predsjednika Američke privredne komore (AmCham), na jučerašnjoj Generalnoj skupštini izabran je glavni izvršni direktor kompanije doMEn, Predrag Lešić, koji je na toj poziciji zamijenio Svetlanu Vuksanović, saopšteno je iz AmCham-a.

Novi potpredsjednik je izvršni direktor kompanije Telenor Majkl Malvebo, dok je na mjesto sekretara-blagajnika, zaduženog za finansije, izabran izvršni direktor kompanije Milšped Montenegro Zoran Pavlović.

“Na pozicije guvernera bez portfelja sa dvogodišnjim mandatom izabrani su izvršni direktor kompanije Majkrosoft Montenegro, Oliver Obradović i menadžer korporativnih poslova kompanije Koka-Kola Helenik Miloš Blagojević”, navodi se u saopštenju.

Takođe, na poziciju guvernera bez portfelja sa jednogodišnjim mandatom izabran je direktor za razvoj biznisa u revizorskoj kući KPMG Predrag Hajduković. Pored izabranih članova, svoj mandat u upravnom odboru nastavlja izvršni direktor osiguravajuće kuće Uniqa, Nela Belević. N.D.L.

Udruženi sindikat državnih institucija smatra da nema prostora za smanjivanje zarada u javnom sektoru, kao i da je bespredmetno govoriti o plaćanju bilo kakvih dugova smanjenjem javne potrošenje preko leđa gađana. Predsjednik Udruženja Veselin Vujanović, komentarišući očekivanje Svjetske banke da će Vlada morati da smanji zarade zaposlenima u javnom sektoru, kako bi se otplatila kredite i garancije, kazao je da se nada da Vlada to neće uraditi. “Što se tiče eventualnog smanjenja zarada, mislim da ih nemamo gdje više smanjiivati kada je u pitanju srednji sloj državne administracije”, kazao je Vujanović.

Ako je prosječna zarada 480 eura, a potrošačka korpa skoro duplo skuplja, taj podatak, po Vujanovićevim riječima, najbolje ilustruje u kakvom su položaju građani.

“Srednji sloj u Crnoj Gori polako, ali sigurno iščezava. To vam jasno govori u kakvom su materijalnom položaju građani”, kazao je Vujanović.

On je dodao da državni službenici i namještenici treba da iznesu teret evropskih integracija, ali da neće moći da iznesu pod stalnim prijetnjama sa otkazima i smanjivanjem plate.

“Ako država hoće da ide u Evropu, ona mora svoj službenički aparat motivisati da iznese reforme i da se prilagode pravilima Evropske unije. Teško je očekivati da neko kome stalno prijete otkazima i smanje-

KAP-u treba da vratimo dug Vujanović je podsjetio da je Kombinat ranije izdržavao i podržavao Crnu Goru. Zahvaljujući tome, Crna Gora je preživjela. Da nismo tad izvozili aluminijum, pitanje je da li bismo imali njem plate ima motivaciju da iznese do kraja čitav proces evropskih integracija. Evropa želi jaku i sposobnu administraciju”, zaključio je Vujanović. Prema njegovim riječi-

za ljekove. Ako plaćanje garancija znači perspektivu za Kombinat aluminijuma, da ponovo zaživi, onda i treba to da platimo, jer je KAP Crnu Goru izdržavao godinama”, kazao je Vujanović. ma, politika Vlade da se smanje plate direktorima, članovima upravnih odbora, savjetnicima i pomoćnicima, bila je više nego potrebna u ovom trenutku.

I.C.

Radonjić umjesto Buškovića

PRVA BANKA BOKSITI

U dokumentima se ª zagubiloº 300.000 € Sudija Privrednog suda Dragica Vujanović odložila je ročište između Prve banke i Rudnika Boksita zbog duga za krediti od oko blizu milion eura, za 2. oktobar, kako bi se i advokat tužioca dodatno izjasnio na izvještaj tuženog u kojem se navodi da je dug manji za skoro 300.000 eura.

“Prema posljednjem obračunu kamate do 31. oktobra 2012. godine dug je 927.738 eura i odnosi se na glavni dug po predmetnom kreditu zajedno sa dospjelom i ugovorenom kamatom. Od pomenutog datuma tražimo zateznu kamatu na ovaj iznos, shodno Zakonu o visini stope zatezne kamate”, rekla je pravna zastupnica Prve banke, Ina Petrović.

Prema njenim riječima, tuženi je zanemario da je predmetni ugovor o kreditu raskinut, zajedno sa aneksom tog ugovora.

“Na izvještaj tuženog u kojem se navodi mnogo manje novca za vraćanje duga izjasniću se nakon konsultacija sa vlastodavcem. Tuženi zanemaruje da je ugovor o kredi-

tu raskinut kao i aneks 30. decembra 2012. godine, te su zbog toga na naplatu pristigle ukupne obaveze”, objanila je Petrović.

Sa druge strane, advokat nikšićkih Rudnika Boksita Miomir Čolaković tvrdi da je aneksom ugpovora precizirano da se u slučaju raskida ugovora naplaćuje samo dospjeli dio kredita, a ne cjelokupni.

“Naš izvještaj se uveliko razlikuje od izvještaja Prve banke. Prema našem izvještaju ukupni dug je oko 660.000 eura, a ne 927.738 kako tužilac navodi. Njihov izvještaj nije objektivno, već subjektivno urađen”, objasnio je Čolaković.

Kako je objasnila sudija Vujanović, u ovakvim parnnicama, kada se izvještaji o dugovanju ne poklapaju angažuje se vještak finasijske struke koji daje svoje mišljenje i sastavlja izvještaj.

Tom predlogu protivila se advokatica Prve banke, dok je pravni zastupnik tuženog istakao ne vidi razlog za vještačenje jer na tužiocu teret dokazivanja, na ne na tuženom.

N.D.L.

Vlada je na jučerašnjoj sjednici za v.d. pomoćnika ministra finansija imenovala - rukovodioca Sektora državnog trezora imenovala Miodraga Radonjića koji će zamijeniti Borisa Buškovića, kojem prestaje mandat na lični zahtjev. Na jučerašnjoj sjednici Vlada je doniječa rješenje o prestanku mandata pomoćnika ministra saobraćaja i pomorstva Mirel Radić - Ljubisavljević, jer, kako je objašnjeno, navedeno radno mjesto je ukinuto donošenjem novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

Za v.d. pomoćnika ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja – rukovodioca Sektora za ruralni razvoj imenovan je Darko Konjević.

Rasla proizvodnja Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u aprilu ove godine bilježi rast po svim pokazateljima i to u odnosu na prethodni mjesec 10,6 odsto, u odnosu na prosječnu jednomjesečnu proizvodnju iz prethodne godine 36,5 odsto, dok u odnosu na isti mjesec prethodne godine bilježi rast od 14,2 odst, navodi se u Informaciji o stanju u sektoru prerađivačke industrije. “U prva četiri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja je u odnosu na isti period prošle godine veća za 6,3 odsto”, navodi se u Informaciji. Godišnji rast industrijske proizvodnje od 14,2 odsto u aprilu 2013. godine, kako je objašnjeno je prije svega rezultat rasta u sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom i parom od 100 odsto.

Ekonomija

PETAK, 28. 6. 2013.

7

Montenegro bonus kupio sirovine Državna kompanija Montenegro bonus kupila je sirovine za Kombinat aluminijuma za narednu sedmicu, saznaju Dnevne novine.

Montenegro bonus u ponedjeljak je dostavio Elektroprivredi Crne Gore bankarske garancije za struju koju je kupio za potrebe Kombinata aluminijuma, tako da je KAP siguran naredne tri sedmice što se struje tiče. KAP trenutno u zalihama ima oko milion eu-

ra uskladištenog aluminijuma koji ne mogu da izvezu jer ruska VT banka ne želi da proslijedi novac od prodaje aluminijuma.

Ovaj problem može da riješi samo odluka o uvođenju stečaja, jer u tom slučaju stečajni upravnik ne mora da poštuje ranije ugovore, svi ugovori se stavljaju van snage, a stečajni upravnik može da prodaje aluminijum na slobodnom tržištu.

REBALNS

Narod plaća ruske dugove Iz državnog budžeta Vlada će kroz rebalans izdvojiti 61 milion eura za struju i zadužiti se dodatnih 102 miliona eura za otplatu garancija datih Kombinatu aluminijuma Ivana Boljević

D

an nakon što je premijer Đukanović i zvanično kazao da će država u krajnjem platiti dugove Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), krajnje se i desilo. Vlada je višeglasno podržala predlog da se iz budžeta izdvoji 61 milion eura za struju koju je KAP što legalno, što nelegalno trošio. Ovo nažalost nije sve, država će se zadužiti i dodatnih 102 miliona eura za garancije, takođe za KAP.

Ministar finansija Radoje Žugić opet je juče donio loše vijesti za crnogorske građane. Većinom glasova Vlada je usvojila predlog da se iz budžeta za ovu godinu uzme 61 milion eura, kako bi platili struju koju je potrošio KAP. On je kazao i da postoji mogućnost i da se zemlja dodatno zaduži na oko 102 miliona eura u slučaju pada garancija.

“Rebalansom se tretiraju i garancije koje su date za KAP, kao i mogućnost državi da se dodatno zaduži 102 miliona eura po osnovu pada garancija, odnosno da novi fiskalni teret bude na godišnjem nivou od oko 20 miliona eura”, kazao je Žugić nakon sjednice Vlade.

On nije propustio da kaže da su ovakve odluke rezultat nečinjenja parlamenta i prethodne Vlade, te da se sadašnji sastav Vlade od svog formiranja planski bavio zatečenim stanjem. On je takođe napomenuo i da Vlada nije imala podršku parlamenta oko drugog dijela “formule kojom izvršna vlast pokušava da

trasira put za budućnost ili za održivost aluminijumske industrije u Crnoj Gori”. Žugić je kazao da je rebalans usvojen većinom glasova dok su uzdržana bila tri ministra iz Socijaldemokratske partije (SDP).

U prilog ovoj odluci Vlade, ministar finansija je podsjetio da je parlament u aprilu donio zaključak da je neophodno naći odgovarajući model za izmirenje duga KAP-a prema EPCG. On tvrdi da nijesu donošene odluke kojim bi se prekinula prethodna praksa u kojoj je EPCG isporučivala ili snabdijevala KAP energijom za koju nije bio potpisan ugovor o međusobnim pravima i obavezama dva partnera.

Zato je, kako smatra, predlog rebalansa pokušaj da država izađe iz statusa “quo” i da se Vlada u cjelini posveti onome što je njen dominantni cilj, a to je ekonomski razvoj.

KAP je i prošle godine bio uzrok rebalansa budžeta zbog aktiviranja garancija kod Dojče banke od oko 23,4 miliona eura. Stoga je kao

Damjanović: Dok CEAK ne ode, rebalans bespredmetan

163

miliona eura otići će iz državne kase za plaćanje struje i garancija Kombinata aluminijuma Podgorica paket mjera Vlada početkom 2013. u pravcu punjenja budžeta uvela krizne mjere “euro po euro”, od kojih prihoduje oko 14 miliona eura godišnje.

Početkom godine Vlada je takođe donijela odluku da se sve neto zarade veće od 480 primjenjuje veća poreska stopa od šest odsto, odnosno da se porezuju po stopi od 15 odsto što u budžet slije godišenje oko 12 miliona.

Vlada je takođe nedavno donijela i odluku o povećanju stope poreza na dodatu vrjednost sa 17 na 19 odsto od čega je planirani gopdišnji prihod između 35 i 40 miliona eura.

Inače, budžet za 2013. je usvojen bez rasta penzija, računajući na niže plate i dodatno oporezivanje neto zarada iznad 482 eura. Žugić je kazao da je ovo prvi rebalans i da slijedi i drugi koji će biti posljedica mjera fiskalnog prilagođavanja odnosno štednje na rashodnoj strani i ostvarenih većih prihoda po osnovu novih fiskaliteta i sužavanja zone sive ekonomije.

Struja u avgustu poskupljuje 6,17 % Nova cijena struje zavisiće od korekcija regulatorno dozvoljenih prihoda, a prema ranijim projekcijama, struja za dvotarifna brojila bi trebalo da od 1. avgusta poskupi 6,17 odsto.

Regulatorna agencija za energetiku (RAE) završiće početkom sljedeće sedmice postupak utvrđivanja regulatornog prihoda crnogorskih energetskih kompanija , na osnovu kojih će se znati nova cijena struje koja će početi da se primjenjuje od 1. avgusta.

- U pitanju je veoma složen posao, jer je rad na korekcijama regulatorno dozvoljenih prihoda trajao mjesec dana. Dakle, početkom jula ćemo znati kolika će biti cijena struja za narednih godinu, kazano je portalu Analitika nezvanično iz Regulatorne agencije za energetiku.

U Crnoj Gori je trenutno kilovat-sat električne energije za domaćinstva sa dvotarifnim brojilima iznosi 8,2 centa.

Ukoliko dođe do poskupljenja struje, Vlada mora naći način novi model subvencionisanja struje, da bi zaštitila standard najugroženijih

stanovnika.

Prema planu izvršne vlasti, nastaviće se sa postojećim programom subvencioniranja računa za utrošenu električnu energiju najugroženijim kategorijama stanovništva do 30. juna ove godine, a do tada treba da pripremi novi model pomoći, koji će prvi put. podrazumijevati i oprost dugova domaćinstvima koji se nalaze u stanju socijalne potrebe.

Dosadašnji model je predviđao da subvencija računa iznosi 40 odsto za račun do 60 eura, i 24 eura za račun preko 60 eura.

U Vladi smatraju da dosadašni model subvencioniranja treba promijeniti, pa su zadužili Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Ministarstvo finansija da, u saradnji sa Elektroprivredom Crne Gore, razmotre modele daljeg subvencioniranja računa za utrošenu električnu energiju za socijalno najugroženije kategorije i odrede koordinatora ovih aktivnosti. Takođe će i EPCG nastaviti da stimuliše redovne platiše koje do sada imaju 10 odsto popusta na račun.

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „OTP FACTORING MONTENEGRO“ DOO Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-95-799 od 10.03.2009.godine, koji kredit je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 2495/09 od 24.04.2009.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom dužniku ,,MARESCO COMPANY'' DOO Budva u stečaju, sa poslednjom poznatom adresom ul. Vukice Mitrović bb, Sveti Stefan, Budva, Obavještenja o prodaji nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 1170 KO PODGORICA I, označenih kao katastarska parcela br. 415/23, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, broj zgrade 1,1P, površine 80 m2 i katastarska parcela br. 415/23, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, 1P, površine 54 m2, svojina Radonjić Sonje, u obimu prava 1/1, te nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 1087 KO PODGORICA I, označene kao katastarska parcela br. 76/1, po kulturi stambeni prostor, PD 17, PN, broj zgrade 1, površine 88 m2, svojina Radonjić Ranka, u obimu 1/1.

Damjanović Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Saša Damjanović Dnevnim novinama kaže da je priča o rebalansu budžeta bespredmetna i neozbiljna dok god se ne ra-

skine ugovor sa ruskim partnerom.

“Najbolje bi bilo da se sazove još jedna sjednica Vlade i da se odluka o rebalansu povuče, jer je ona nema smisla dok je CEAK u KAP-u”, kazao je Damjanović.

Poziva se kreditni dužnik se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,OTP FACTORING MONTENEGRO'' DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 130, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaji, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se kreditni dužnik ,,MARESCO COMPANY'' DOO Budva u stečaju, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji nepokretnosti, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom/hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

8

Društvo

PETAK, 28. 6. 2013.

VLADA

ZAHTJEV LGBT

Praktična nastava kao obavezan dio obrazovanja Setom zakona iz oblasti obrazovanja koji je Vlada usvojila juče unaprijediće se, smatra pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović, kvalitet na svim obrazovnim nivoima. Izmijenjeni i dopunjeni su, kako je rekla, zakoni o gimnaziji, o stručnom obrazovanju, o osnovnom obrazovanju, opšti zakon o vaspitanju i obrazovanju, a usvojen je i novi predlog zakona o visokom obrazovanju.

“Svi predlozi su nastavak reforme u oblasti obrazovanja i treba da doprinesu unapređenju kvaliteta na svim nivoima”, ocijenila je Kurpejović.

Setom zakona je, kako je rekla, nastavljeno usklađivanje sa propisima i preporukama Evropske unije (EU) koje je Ministarstvo dobijalo u prethodnom periodu.

Kada je riječ o zakonu o visokom obrazovanju, cilj je unapređenje kvaliteta koji će se realizovati kroz evaluaciju i inostranu akreditaciju, tako da će u narednom periodu, istakla je Kurpejović, ocjenu rada kvaliteta svih ustanova visokog obrazovanja sprovoditi inostrana Agencija za akreditaciju.

Detaljnije su, kako je objasnila, precizirani uslovi za osnivanje i ukidanje ustanova visokog obrazovanja, pravila upisa, studentski standard, status studenta kao cen-

tralne figure u obrazovanju, rangiranje ustanova visokog obrazovanja u skladu sa metodologijom.

Ankete studenata će biti objavljene na veb stranicama što, smatra Kurpejović, treba da doprinosi i unapređenju kvaliteta nastave i ra-

da svih onih koji se bave obrazovnom djelatnošću.

Novi akt, kako je rekla, treba da doprinese i povećanju mobilnosti.

“Praksa će se uvesti kao obavezan dio, pri čemu je na ustanovama da odrede u kojem procentu će

iZGrADnJA SABornoG HrAmA

Amfilohije traži pola miliona Za završetak radova na izgradnji Sabornog hrama Hristovog Vaskresenja u Podgorici, koji će biti osveštan sedmog oktobra, potrebno je obezbijediti još 480.000 eura.

Protoneimar Sabornog hrama Momčilo Stanojević je kazao da je završetak radova planiran za 30. septembar, pa je sa konferencije za medije posvećene osveštanju kripte Sabornog hrama, poslata poruka građanima da se prilozima uključe u izgradnju.

Mitropolit crnogorsko-rimorski Amfilohije Radović je istakao da u posljednje vrijeme nijesu imali pomoć države, pojasnivši da su gru-

bi radovi Hrama velikim dijelom, ipak, urađeni od priloga Vlade.

“Služi na čast Vladi da su negdje do 1997. godine, zahvaljujući ugovoru između Vlade i Direkcije za javne radove i ondašnjem i sadašnjem premijeru Milu Đukanoviću, grubi radovi Hrama urađeni ...”, kazao je Amfilohije.

Stanojević je istakao da je Vlada za izgradnju hrama uložila 1.890.000 maraka, a do današnjeg dana je od priloga ukupno uloženo 5.200.000 eura.

Osvećenje Sabornog hrama će izvršiti više pravoslavnih partijarha, u prisustvu najviših crkvenih dele-

gacija hrišćanskih crkava i vjerskih zajednica iz cijelog svijeta.

Amfilohije je kazao da će kripta Sabornog hrama i crkvica koja se nalazi u sklopu hrama, biti osveštane u nedjelju u osam časova.

Kripta je, kako je kazao, izgrađena samo od priloga građana i ličnog angažovanja Pavla Milića, kojemu će zbog toga što je iskopao temelje kripte, dodijeliti orden.

Amfilohije je naveo da je tokom prethodnih 20 godina preko 570 hramova ili manastira sagrađeno ili obnovljeno, što pokazuje da je narod shvatio za šta treba da izdvoji od svoje sirotinje.

B.B.

Istopolni brakovi sa Francuzima LGBT Forum Progres zatražio je od ministra vanjskih poslova i evropskih integracija Igora Lukšića da inicira zaključivanje bilateralnog sporazuma sa Francuskom, kako bi se građanima te zemlje omogućilo sklapanje istopolnog braka sa građanima Crne Gore. Direktor LGBT Foruma Progres Zdravko Cimbaljević kazao je Dnevnim novinama da za sada nije bilo konkretnih zahtjeva ni sa jedne strane.

“Nije bilo konkretnih zahtjeva, ali smo upravo zbog toga i zahtijevali da ne bi čekali prvo zahtjev, pa onda reagovali”, kazao je Cimbaljević.

Crna Gora se, kako se navodi u saopštenju, prema aktima francuskog Ministarstva pravde, našla u grupi zemalja s čijim državljanima francuski građani ne mogu sklopiti brak ukoliko nije zaključen odgovarajući sporazum.

“Nepostojanje takvog sporazuma između Francuske i Crne Gore ozbiljno limitira promovisani princip “Brak za sve” kojim su francuska administracija i nacija vođeni prilikom usvajanja zakona koji je omogućio istopolne brakove”, poručuju iz Foruma Progres.

B.B.

to biti”, najavila je Kurpejović i dodala da će osobe sa invaliditetom biti oslobođene plaćanja školarine, a tim zakonom će se, kako je rekla, takođe tretirati posebno i status državljana EU, u skladu sa potrebnim preporukama.

J.V.Đ.

Homoseksualci = pedofili Mitropolit crnogorsko-primorski rekao je da su pedofili i homoseksualci dio iste priče, navodeći da “lično i kao mitropolit ima isti odnos prema slučaju Kačavenda i ostalim nastranim dešavanjima unutar crkve, kao i prema gej paradama”.

On je u emisiji “Živa istina”, koja će danas biti emitovana na Televiziji Atlas rekao da između pedofila i homoseksualaca nema razlike.

“Vi znate da sada u Americi postoji pokret koji je ozakonio homoseksualizam. Zašto ne ozakone i pedofiliju”, zapitao se Amfilohije.

Na konstataciju novinara da se ne radi o istoj stvari, Amfilohije je ostao pri svom stavu pojašnjavajući:

“Oprostite, grijeh je grijeh. Možete ga nazvati kako hoćete. U suštini ista priča. Biblijski, evanđelski i hrišćanski gledano to je potpuno ista priča”.

Komentarišući slučaj Kačavenda, te činjenicu kako je moguće da je on samo penzionisan, ali ne i razriješen, Amfilohije je rekao da je “dat je znak i pokazatelj da crkva ne toleriše grijeh, posebno ne nastrani grijeh”.

Upitan da prokomentariše koliko je pravedno da Paradu u Beogradu nazove “smradom sodomskim”, a da za svog kolegu Kačavendu kaže da je grešan, Amfilohije kaže da je njegov stav prema obje situacije isti, navodeći da crkva ne osuđuje čovjeka, već grijeh.

iPA ii

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „OTP FACTORING MONTENEGRO“ DOO Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1618 od 15.09.2008.godine sa Aneksima Ugovora I i II i po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1504 od 02.06.2008.godine sa Aneksima Ugovora I, II i III, koji krediti su obezbijeđeni Ugovorom o hipoteci br. 35777/08 od 02.10.2008.godine i Ugovorom o hipoteci br. 20649/08 od 06.06.2008.godine, te po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1090 od 28.06.2007.godine sa Aneksima Ugovora I i II, po osnovu Ugovora o kreditu br. 792-88-357 od 05.02.2007.godine sa Aneksima I i II, po osnovu Ugovora o kreditu br. 13247-1/4 od 01.12.2005.godine sa Aneksima I i II, koji su obezbijeđeni Ugovorom o hipoteci br.

25123/07 od 19.07.2007.godine, Ugovorom o hipoteci br. 5218/07 od 16.02.2007.godine i Ugovorom o hipoteci br. 31742/05 od 15.12.2005.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom dužniku ,,LAZINE'' DOO Podgorica, sa poslednjom poznatom adresom Lazine bb, Danilovgrad, Obavještenja o prodaji nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 164 KO GLAVICA, označenih kao katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi - dvorište, površine 568 m2, katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi – bazen, površine 181 m2, katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi – poslovni prostor porodične zgrade, broj zgrade 1, površine 1.466 m3, katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi – pomoćna zgrada, broj zgrade 2, površine 390 m2, katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi – pomoćna zgrada, broj zgrade 3, površine 55 m2 i nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 164 KO GLAVICA, označenih kao katastarska parcela broj 1871/3, po kulturi – pašnjak 6. klase, površine 680 m2, katastarska parcela broj 1871/3, po kulturi – porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, površine 85 m2 sa pripadajućim PD-ovima, katastarska parcela broj 1871/3, po kulturi – pomoćna zgrada, broj zgrade 2, površine 156 m2, svojina Zvonka Kalezića, u obimu prava 1/1.

Poziva se kreditni dužnik se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,OTP FACTORING MONTENEGRO'' DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 130, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaji, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se kreditni dužnik ,,LAZINE'' DOO Podgorica, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji nepokretnosti, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom/hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

Za bolji položaj Roma 35 miliona Pitanje efikasnog rješavanja problema romske i egipćanske populacije jedan je od bitnih preduslova za napredak pregovora o evropskim integracijama, ocijenjeno je na zajedničkom okruglom stolu CEDEM-a i mađarskog Instituta za otvoreno društvo. Šef Operativnog sektora Delegacije EU u Crnoj Gori Andre Lis istakao je da postoji potreba za evropskim fondovima koji će pomoći u borbi za socijalnu inkluziju, a protiv siromaštva među RE populacijom. Ključni dokument kojim se EU vodi kada je posrijedi njihov položaj u društvu jeste Nacrt nacionalne strategije za integraciju Roma do 2020.

“Funkcija tog nacrta je da pomogne zemljama kandidatima, ali i članicama EU da poboljšaju poziciju svojih projekata koje se bave položajem Roma fokusirajući se prvenstveno na oblasti domaćinstva, zdravstvene zaštite, obrazo-

vanja i zaposlenosti”, kazao je Lis. Nedovoljna zastupljenost Roma u parlamentu, slaba zaposlenost u državnoj službi, te izloženost Romkinja nasilju i prisilnim brakovima ukazuju, kaže Lis, na njihovu neadekvatnu integraciju u crnogorsko društvo.

V.d. generalnog direktora za koordinaciju programa pomoći EU pri Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija, Ivana Petričević, iznijela je nezvaničnu informaciju da neće doći do značajnog pomjeranja i promjena kada je riječ o novčanom iznosu.

“Pretpostavljamo da ćemo u okviru IPA II u Crnoj Gori ponovo imati oko 35 miliona eura na godišnjem nivou za fond što su crnogorski prioriteti”, kazala je ona.

Stalna komunikacija između evropskih i državnih institucija i civilnog sektora je, kako je ocjenjeno, ključni prioritet u uključivanju romske populacije u crnogorsko društvo.

B.B.

Društvo

PETAK, 28. 6. 2013.

9

duško bjelica

Univerzitet dužan pet miliona eura UCG duguje profesorima i zaposlenima oko 3,5 miliona, narasli i dugovi za režije Milica Krgović

U

niverzitet Crne Gore grca u milionskim dugovima. Potraživanje za struju naraslo je na 200.000 eura, a dugova ima i prema gostujućim profesorima. Novčane obaveze nijesu u potpunosti izmirene ni prema zaposlenima, kojima se po osnovu neisplaćivanja uvećanih zarada duguje oko 2,5 miliona. Predsjednik Upravnog odbora Univerziteta, prof. dr Duško Bjelica kazao je u razgovoru za Dnevne novine da postoje dugovi za poreze i doprinose koje su napravili pojedini fakulteti.

Bjelica je istakao da se za budžetsku nastavu zaposlenima preko norme duguje oko milion eura, te da postoje i obaveze prema fakultetima za materijalne i putne troškove.

“Postoje i novonastali dugovi zbog nemogućnosti planiranog povraćaja sredstava fakultetima, kao i obaveze za poreze i doprinose koje su napravili pojedini faklulteti. Konačno, postoje i dugovanja prema trećima licima - za struju, vodu, grijanje, dugovanja iz građevinskih investicija... Da rezimiramo, od spoljnih dugovanja, preostao nam je još trenutni dug za električnu energiju od oko 200.000 eura i u razgovorima sa EPCG smo našli model za njegovo plaćanje, a koji neće opteretiti naša tekuća sredstva”, izjavio je Bjelica.

Prema njegovim riječima, Filozofski fakultet je u prethodnom periodu napravio dug od oko 700.000 eura na ime neplaćenih doprinosa državi.

“Još smo u fazi nalaženja mogućeg načina da se to sanira. Dug za povećanje redovnih plata zaposlenih, ukupno oko 2,5 miliona, posebno je pitanje i naše stanovište je da je to u najvećem dijelu obaveza države. Ostalo su naši dugovi unutar kuće, u koje smo morali privreme-

I Filozofski napravio dug od oko 700.000 eura

no da uđemo kako bismo ispoštovali redovnu isplatu zarada zaposlenih u skladu sa kolektivnim ugovorom”, naglasio je Bjelica.

Govoreći o uzrocima velikih dugova, Bjelica kaže da je Vlada konstantno smanjivala budžet Univerziteta smatrajući da u vremenima finansijske krize ova ustanova treba da se privremeno osloni na unutrašnje rezerve, odnosno ostale prihode koje ima prvenstveno od školarina i pružanja konsultantskih usluga.

“Mislim da su u toj restrikciji išli mnogo više i jače nego što su bile

Lider bez prave konkurencije Komentarišući činjenicu da se otvara sve više privatnih fakulteta, Bjelica smatra da je konkurencija dobra ako je prava, odnosno ako je konkurencija u kvalitetu. Otvaranje studija sa isključivim motivom zarade, ocjenjuje on, teško u našim uslovima može voditi kvalitetu.

“Za to je potreban potpuno drugačiji društveni kontekst od našeg. Ukupan broj upisanih na Univerzitetu, na prvu godinu studija, posljednjih godina se ne mijenja, i možemo da kažemo da konkurenciju privatnih usta-

nova nijesmo još osjetili. To se vidjelo i ove godine iako smo bili izloženi brojnim medijskim pritiscima”, kazao je Bjelica.

Ko želi ozbiljno da se bavi visokim obrazovanjem, kako je kazao, zna da se ne može priuštiti kvalitetna nastava a da nema subvencija države.

“UCG je i dalje, uz sve evidentne probleme, apsolutni lider u visokom obrazovanju. Kada su nastava i kadrovi u pitanju, trenutno smo bez prave konkurencije”, zaključio je Bjelica.

1

naše mogućnosti, bez pravljenja neke dublje analize, što je dovelo do toga da na unutrašnjem planu imamo ovakve probleme u funkcionisanju.

Osnovni razlog je smanjenje prihoda iz državnog budžeta sa 17 na 12,2 miliona eura u prethodnih nekoliko godina, ali razlozi postoje i u složenoj unutrašnjoj organizaciji Univerziteta, kao i pogrešnim investicijama i drugim poslovnim odlukama”, ocijenio je za DN Bjelica.

Odgovarajući na pitanje o očekivanjima od sudskog spora koji vode zaposleni sa UCG zbog dugova, Bjelica ne spori dugovanja prema radnicima koja iznose oko 2,5 miliona za uvećanje zarada od šest odsto. On je kazao da kolektivni ugovor potpisuju tri strane - Sindikat, Univerzitet i Vlada, te da nikome nije bilo jasno čija je to obaveza u trenutku kada je trebalo isplaćivati to uvećanje.

“Od januara ove godine smo po-

Odgovarajući na pitanje da li Pravnom fakultetu prijeti prinudna uprava zbog sve češćih mimoilaženja sa Univerzitetom, Bjelica je kazao da je Univerzitet dosta komplikovana struktura u kojoj postoje različita mišljenja na sve teme. U svijetlu teške finansijske krize, kaže, razlike u interesima i koncepcija-

miliona iznose dugovanja prema zaposlenima i profesorima. Univerzitet smatra da je to u najvećem dijelu obaveza države. eura nije lako nadomjestiti uz ostale dodatne troškove čija cifra mjesečno dostiže još skoro toliki iznos, što znači da će nam do kraja tekuće godine trebati dodatnih oko pet milona eura. Ipak, vjerujemo da će se i ovo prebroditi uz partnerski odnos Vlade”, nada se Bjelica.

ma prirodno postaju sve izraženije.

“Različita mišljenja svakako ne mogu biti razlog za neke represivne postupke, ali mora postojati i neki red, postupak i hijerarhija u odlučivanju, prema Statutu i drugim aktima.

Dekan Pravnog fakulteta je dobio apsolutnu podršku UO i rektora za obavlja-

nje te funkcije, sa idejom da na fakultetu sprovodi poslovnu politiku UO UCG. Svako bira način kako da utiče na generalnu politiku Univerziteta i izbori se za što povoljniju poziciju, sopstvenu ili fakulteta koji predstavlja”, kazao je Bjelica, dodajući da je cijeli slučaj u medijima dobio nepotrebnu dimenziju.

● FOTO priča

Svi bi na Ekonomski fakultet upis na Arhitektonski fakultet predalo je 85, a na Metalurškotehnološki 52 maturanta.

“Za mjesto na Građevinskom konkurisalo je 194, a na Mašinskom 87 zainteresovanih maturanata. Za upis na Medicinski fakultet prijavilo se 125 kandidata, za Farmaceutski 46, dok je za Fakultet primijenjene fizioterapije bilo 50 prijava. Fakultet za sport i fizičko vaspitanje primio je 94 prijave, Fakultet likovnih umjetnosti 21, Fakultet dramskih umjetnosti 54, a Muzička akademija 20 prijava”, navodi se u saopštenje UCG. Dopunski, odnosno prijemni ispiti, za fakultete koji ih organizuju, polažu 28. i 29. juna i 1. jula.

2,5

Mora postojati neki red u odlučivanju

TRadicija Se NaSTaVlja

Za upis na prvu godinu osnovnih studija Univerziteta Crne Gore (UCG) u prvom upisnom roku prijavilo se ukupno 4274 kandidata. Najviše prijava primio je Ekonomski fakultet, 713, zatim slijedi Filozofski, na kojem ima 526 prijavljenih kandidata. Pravni je odabralo 477 maturanata, a Fakultet političkih nauka 403. Na Fakultetu za pomorstvo želi da studira 374, a na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo 196 maturanata. Za upis na Institut za strane jezike stigle su 34 prijave.

Elektrotehničkom fakultetu prijave je predalo 283, Biotehničkom 229, Prirodno-matematičkom fakultetu 211 kandidata. Prijave za

čeli redovno da isplaćujemo uvećanje, upravo da ne bismo gomilali dugove. Zaposleni svakako imaju pravo na to, ali nije jasno ko i kako će isplatiti ta značajna sredstva. Naša su očekivanja da onaj ko je obezbjeđivao lične dohotke treba da obezbijedi i povišicu od 6,09 odsto. Platu su obezbjeđivali većim dijelom Vlada, a manjim dijelom Univerzitet, i očekujemo da troškove povećanja plate po kolektivnom ugovoru solidarno podnesu i Vlada i Univerzitet i to u onom procentu u kojem su učestvovali u obezbjeđivanju plate”, ističe Bjelica.

On je poručio da im smanjenje zarada zaposlenim nije u planu, niti u nadležnosti.

“Smanjenje je moguće jedino izmjenama kolektivnog ugovora. Moguće je kašnjenje u isplati zbog dosta teške situacije jer mjesečno za plate zaposlenih nedostajućih 300.000

milion eura Univerzitet Crne Gore duguje, kako je kazao predsjednik Upravnog odbora Univerziteta, prof. dr Duško Bjelica, zaposlenima za budžetsku nastavu preko norme.

Upis primljenih studenata završiće se do 3. jula.

● U avgUstU Umjesto dva, polagaće se tri ispita Senat UCG prihvatio je juče zahtjev Studentskog parlamenta o mogućnosti polaganja tri ispita u avgustovskom roku, uz mogućnost prenosa jednog predmeta na specijalističku godinu.

Uslovnog upisa specijalističke godine neće biti naredne studijske godine, ali će, kako je saopšteno, ostati na snazi odluka da se u avgustu mogu polagati tri ispita.

B.B. - A.O.

ª Bogatiº sendviči u avionima Montenegro erlajnza

Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović na svoj Fejsbuk profil postavio je fotografiju sendviča kojima služe putnike u avionima Montenegro erlajnza. Radunović je na Fejsbuku napisao da je sendvič napravljen od nekog “integralnog” hljeba, koji je namazan sa dva grama margarina. U “bogatom” sendviču nalazi se i parče neke salame. Radunović je dodao i da je u ketering uključen i topli sok.

10 Hronika

PETAK, 28. 6. 2013.

PREKLOPLJENE DUŽNOSTI

Medenica čeka sebe da se izjasni

Mjesto saobraćajne nezgode Foto: Darko Jovanović

O pritužbi pet sudija na rad Svetlane Vujanović, Sudski savjet će odlučiti nakon stava predsjednice Vrhovnog suda Vesna Medenica i Svetlana Vujanović

SAOBRAĆAJNA NEZGODA

Starac udario dvije žene

U Ulici 8. marta, na samom ulazu u dvorište groblja Čepurci u Podgorici, juče je oko 11 časova došlo do nesvakidašnjeg saobraćajanog udesa. Prema nezvaničnim saznanjima, iako nije vozio brzo, starac od oko 90 godina koji je upravljao automobilom je, iz nepoznatog razloga, izgubio kontrolu te udario u S. (36) i S. (62) Klikovac, snahu i svekrvu, koje su se kretale trotoarom. Jedna od njih hitno je operisana dok je svekrva, nedugo po prijemu u bolnicu, otpuštena na kućno liječenje, rečeno je Dnevnim novi-

nama iz Kliničkog centra.

“U 11.15 časova u Urgentni centar Kliničkog centra Crne Gore primljene su dvije pacijentkinje zbog povreda zadobijenih u saobraćajnoj nezgodi. S. K. (36) je nakon ukazane medicinske pomoći vraćena na dalje kućno liječenje, dok je S.K. (62) primljena u Kliniku za ortopediju i traumatologiju. Ona je zadobila otvoreni prelom lijeve potkoljenice, te je nakon sprovedene preoperativne pripreme hitno operisana”, rečeno je Dnevnim novinama iz PR Službe Kliničkog centra Crne Gore.

S.K.

UBISTVO NA PLANTAŽAMA

Nije bilo mahanja nožem

Marija Palibrk

S

udski savjet, čija je predsjednica Vesna Medenica, na petoj sjednici koja je održana juče, odlučio je da neće razmatrati pritužbu na vršenje funkcije predsjednika Apelacionog suda Svetlane Vujanović, sve dok se predsjednik Vrhovnog suda, Medenica, ne izjasni o ovom pitanju.

Pritužbu na rad Vujanović, povodom izmjene Godišnjeg rasporeda poslova u tom sudu, uložilo je pet sudija Krivičnog odjeljenja Apelacionog suda.

Ova odluka donijeta je na osnovu odredbe Pravilnika Sekretarijata Sudskog savjeta po kojoj je predsjednik neposredno višeg suda, u ovom slučaju Vrhovnog, dužan da razmatra mogućnost eventualne disciplinske odgovornosti predsjednika nižeg suda. Tako, Sudski savjet nije u mogućnosti da bez stava Medenice, koja je njegova predsjednica, donese odluku.

Pet su di ja Ape la ci o nog su da obratilo se pismom Sudskom savjetu, zbog odluke predsjednice tog suda Svetlane Vujanović da izmijeni godišnji raspored poslova. U pritužbi na rad Vujanović, naveli su da je ona neurednim vršenjem funkcije, bez opravdanih razloga, a suprotno zakonu, izmijenila godišnji raspored poslova u sudu.

“Godišnjim rasporedom poslova u Apelacionom sudu za 2012. godinu utvrđenim od strane predsjednika suda u krivičnom odjeljenju raspoređeno je šest sudija i predsjednik suda, dok je u građanskoprivrednom odjeljenju raspoređeno četvoro sudija. Za zamjenika predsjednika suda raspoređen je sudija Milivoje Katnić, formirano je pet krivičnih vijeća, od čega tri za postupanje u “Kž” predmetima, vijeće za maloljetnike i vijeće za suđenje “Kž-S” predmetima za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina.

U sastavu svih vijeća ovog odjeljenja kao stalne sudije isključivo su bile raspoređene sudije tog odjeljenja i predsjednik suda. Izuzev vije-

ća za maloljetnike u kojem je raspoređeno troje stalnih sudija, ove i ostale sudije krivičnog odjeljenja, kao i predsjednik suda raspoređeni su za postupanje u drugostepenim krivičnim predmetima (Kž) i krivičnim specijalnim predmetima („Kž-S”). U slučaju kada predsjednik suda ili neki sudija vijeća iz objektivnih razloga ne može da postupa, izuzeće ili odsustvo, u ovim predmetima, predsjednika ili člana tog vijeća određuje predsjednik suda iz sastava sudija krivičnog odjeljenja. Po potrebi, sudije građanskoprivrednog odjeljenja su mogle biti raspoređene da učestvuju u radu krivičnih vijeća kao članovi vijeća, s tim što je predsjednik suda vodio računa o njihovom ravnomjernom učešću”, piše u pritužbi koja je dostavljena Sudskom savjetu.

Sudije navode i da je po Zakonu o sudovima je uređeno da predsjednik suda može promijeniti godišnji raspored poslova u sudu ako se znatno poveća ili smanji broj ili vrsta predmeta.

“U obrazloženju predloga za izmjenu godišnjeg rasporeda poslova Apelacionog suda za 2013. godinu predsjednik tog suda je navela da se to čini iz tri razloga; zbog značajnog smanjenja broja predmeta koji su se ranijih godina evidentirali u “Kž” i “Kž-S” upisnike; zbog prijema tri savjetnika čiji poslovi nijesu obuhvaćeni godišnjim rasporedom poslova za 2013. godinu; i zbog prakse Evropskog suda za ljudska prava, zbog kojeg se u jednom

Razriješeno dvoje sudija Na jučerašnjoj sjednici konstatovan je prestanak funkcije sudije Vrhovnog suda Višeg suda u Podgorici Ranka Vukovića i sudije Osnovnog suda u Podgorici Maje Zeković. Istovremeno je donijeta odluka o raspisivanju oglasa za upražnjena sudijska mjesta u tim sudovima. Sudija Zeković ostavku je podnijela nezadovoljna postupanjem rukovodstva pravosuđa. Ona je navela da je na ovo naveo višestruki mobing i opstruiranje njenog rada i napredovanja u karijeri od strane rukovodećih kadrova u pravosuđu. predmetu pravo na pravilno suđenje, sa aspekta nepristrasnosti suđenja ocjenjuje i shodno tome da li postoje lične predrasude sudije koji sudi u određenom predmetu, a koje bi eventualno mogle nastati zbog uloge koji je taj sudija imao u pojedinim fazama određenog predmeta,” piše se u pismu.

Tu sudije dodaju da sama činjenica da je smanjen broj evidentiranih predmeta u “Kž” i “Kž-S” upisnike, ne predstavlja razlog za izmjenu godišnjeg rasporeda poslova u sudu jer se ne radi o smanjenju predmeta po broju ili vrsti u sudu, što bi predstavljalo i razlog za izmjenu godišnjeg rasporeda poslova.

Prema izmijenjenom godišnjem rasporedu poslova utvrđena su četiri vijeća u krivičnom odjeljenju, čime je broj vijeća u krivičnom odjeljenju smanjen, što prema ocjeni ovih sudija ukazuje da je u znatnoj mjeri poremećen već utvrđeni godišnji raspored poslova u krivičnom odjeljenju Apelacionog suda.

Saslušanjem vještaka obducenta Nemanje Radojevića, juče je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje Mići Marinkoviću (50) iz Knjaževca koji se sumnjiči d je prošlog ljeta na imanju Plantaža nadomak Podgorice ubio Marka Đuraševića. Optužnicom su obuhvaćeni i njegovi sinovi Saša i Vladica, ali i braća Goran (31) i Boban (34) Radusinović iz Podgorice. Njima četvorici na teret se stavlja krivično djelo “učestvovanje u tuči”.

Ubistvu je, prema navodima optužnice Višeg državnog tužioca, prethodila svađa između Marinkovića s jedne strane, i braće Radusinovića s druge. Došlo je do razmjene udaraca, a usljed toga, Mića Marinković se mašio noža.

U momentu kada su Bojan Jovetić

i sada pokojni Đurašević pokušali da razdvoje sukobljene strane, Marinković je nožem ubo Đuraševića u predjelu grudi, nanoseći mu tešku povredu od koje je preminuo, piše u optužnici.

On je ranije, iznoseći odbranu pred sudom ispričao da nije imao namjeru da ubije već da je kritične prilike mahao nožem kako bi se odbranio od napada Radusinovića.

Ipak, vještak Radojević opovrgao je tu mogućnost. “Udarac vrhom noža je nanešen aktivno i direktno je usmjeren od prednje ka zadnjoj strani tjela, a prilikom izvlačenja noža došlo je do proširenja rane”, kazao je Radojević isključujući mogućnost da je bilo mahanja nožem jer bi se u tom slučaju, kako je pojasnio, radilo o plitkoj rani, što u konkretnom, nije slučaj.

S.K.

INTERPOL

Crna Gora i Srbija razmijenile kriminalce Podgorički Interpol realizovao je juče dvije ekstradicije i jedan transfer osuđenika, saopšteno je iz Uprave policije. Iz Srbije u Crnu Goru izručen je Petar Jurić (36) iz Požarevca, posljednji osumnjičeni u okviru policijske akcije “Trezor”, za kojim je raspisana međunarodna potjernica radi privođenja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 14 godina, na koju ga je 2009. godine osudio Viši sud u Podgorici, zbog krivičnih djela zločinačko udruživanje i falsifikovanje novca. Jurić je uhapšen Srbiji u januaru 2013. godine. Akciju “Trezor” policija je sprovela je u avgustu 2006. godine, i tada razbijen organizovani međunarodni lanac falsifikovanja novca. Uhapšeno je sedam od deset osumnjičenih da su članovi ove organizovane kriminalne grupe.

Jurić je bio jedna od tri osobe koje su bile u bjekstvu. U međuvremenu su uhapšena i preostala dvojica, tako da je on bio jedini preostali osumnjičeni koji se, kao pripadnik ove organizovane

kriminalne grupe, potraživao. U policijskoj akciji “Trezor” zaplijenjena je velika količina falsifikovanog novca – 714.000 faslifikovanih eura i 100.500 faslifikovanih dolara.

Jurić je sproveden u Zavod za izvršenje krivičnih sankcija u Podgorici.

Podgorički Interpol, iz Srbije u Crnu Goru, izvršio je i transfer osuđenog Podgoričanina Rustema Gašija (24). Njega je Viši sud u Subotici osudio na tri godine kazne zatvora zbog krivičnog djela “trgovina ljudima”.

Presudom Višeg suda u Podgorici priznata je navedena presuda suda u Subotici, a Gaši je, nakon transfera, sproveden u Zavod za izvršenje krivičnih sankcija u Podgorici.

Iz Crne Gore u izručen je Rahim Mutatović (36) iz Beograda. Mutatović se potražuje potjernicom Interpol Beograda radi privođenja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od osam mjeseci, na koju je osuđena zbog krivičnog djela “krađa”. M.V.P.

12 Globus

PETAK, 28. 6. 2013.

Zeleno svijetlo za Srbiju BUNDESTAG ODLUČIO

EmpAjEr STEjT BILDING

Arapin kupuje simbol Njujorka NJUJORK - Vlasnici Empajer stejt bildinga, najpoznatijeg njujorškog nebodera, odlučili su da stave tu zgradu na prodaju. Najbolju ponudu dao je jedan milijarder sa Bliskog istoka, koji nudi čak 2,1 milijardu dolara za kupovinu najljepšeg nebodera u Njujorku i možda najpoznatijeg na svijetu. Porodica Malkin koja je kupila zgradu 2002. godine, uz Empajer stejt bilding posjeduje još 18 zgrada. Sve one su sada stavljene na prodaju. Za bogatog Arapinma koji želi da kupi Empajer stejt bilding 2,1 milijarde dolara i nije neka suma novca. Za njega je to, kako kažu, kao da kupuje sliku. Empajer stejt bilding ima 102 sprata, a vrijednost ove zgrade, koja je jedna od najvećih turističkih atrakcija Njujorka i Amerike uopšte, iznosi 2,3 milijarde eura. Zgrada ima dva opservatorija, jedan na 86, a drugi na 102. spratu. Empajer stejt bilding podignuta je 1931. godine i dugo je bila najviša zgrada u Njujorku.

Njemački parlament dao saglasnost da Vlada te zemlje glasa za početak pristupnih pregovora Srbije sa EU. Pristupna konferencija tek u januaru, ako se u potpunosti ispoštuje implementacija sporazuma iz Brisela

B

ERLIN - Poslanici Bundestaga dali su saglasnost da njemačka vlada na jučerašnjem sastanku Evropskog savjeta glasa za početak pristupnih pregovora Srbije sa EU, s tim da se prva pristupna konferencija održi u januaru 2014. godine. Pregovori mogu da počnu ukoliko u decembru bude potvrđen napredak u sprovođenju sporazuma Beograda i Prištine, rekla je juče u Bundestagu kancelarka Angela Merkel.

U deklaraciji koju su podnijele vladajuće stranke Njemačke, Hrišćansko-demokratska unija (CDU), Hrišćansko-socijalna unija (CSU) i Liberali (FDP), navodi se da Bundestag smatra da pristupni pregovori Srbije i EU mogu da počnu, odnosno da prva pristupna konferencija može da bude održana tek kada Savjet EU ustanovi i potvrdi “potpuno i trajno sprovođenje preuzetih obaveza” koje proističu iz sporazuma Beograda i Prištine. Ako Savjet EU u decembru potvrdi sprovođenje obaveza iz plana o implementaciji, sklopljenog 26. maja između Srbije i Kosova, onda se u januaru može održati pristupna konferencija, navodi se u zaključku Bundestaga. Zaključci u formi deklaraci-

je usvojeni su poslije rasprave o izvještaju savezne kancelarke Angele Merkel. Podnoseći izvještaj savezne vlade uoči samita EU koji se održava juče i danas u Briselu, kancelarka Merkel je rekla da su Srbija i Kosovo učinili “bez sumnje odlučujući napredak” potpisivanjem sporazuma u Briselu. Ipak, kako je rekla, tek kada se u decembru potvrdi napredak u sprovođenju dogovorenog, moguće je da se u januaru održi prva konferencija između EU i Srbije o pristupanju.

Pored toga, Njemačka prije punopravnog članstva Srbije u EU, očekuje i “punu normalizaciju odnosa” Beograda i Prištine, navela je Merkelova.

Premijer Srbije Ivica Dačić izra-

zio je juče uvjerenje da će Srbija danas dobiti bezuslovan datum za početak pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.

“Srbija nepovratno ide ka EU. Sjutra se zvanično otvaraju pregovori, bez novih uslova, bez nekih novih zasijedanja, znači to je bezuslovan datum”, izjavio je Dačić juče, otvarajući konferenciju “Srbija na putu ka EU - uticaj na ekonomiju”. “Ubijeđen sam da je sjutra istorijski dan za Srbiju i EU”, istakao je on. Dačić je podsjetio da je u srijedu u Briselu razgovarao sa predsjednikom Evropske komisije Žoze Manuelom Barozom, evropskim komesarom za proširenje Štefanom Fileom, visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton, i da su “u principu usaglašeni stavovi s Njemačkom”. On je takođe najavio da će u ponedjeljak u Beograd doputovati predsjednik Savjeta EU Herman van Rompej, a tokom jula i Ešton i File sa tehničkim timom radi dogovora o procedurama.

Globus 13

PETAK, 28. 6. 2013.

Stav o Srbiji Bundestag je usvojio većinom glasova. Za su bili poslanici vladajuće stranke Hrišćansko-demokratska unija (CDU), Hrišćansko-socijalna unija (CSU) i Liberali (FDP). Protiv su bile stranke iz opozicije Socijaldemokratska partije Njemačke (SPD), Zeleni i Ljevica. Opozicija, međutim, nije na ovu temu Bundestagu dala svoj stav niti deklaraciju.

Skupština Kosova ratifikovala sporazum Poslanici Skupštine Kosova glasali su juče za ratifikaciju sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom. Za ratifikaciju je glasalo 84 poslanika, tri su bila protiv, a jedan poslanik je bio uzdržan, prenijela je Al Džazira. Nekoliko stotina pri-

stalica pokreta Samoopredjeljenje blokirali su juče sve ulaze u Skupštinu i Vladu Kosova kako bi onemogućili ulazak poslanika u Skupštinu Kosova. Uprkos blokadi, poslanici su ušli u Skupštinu. Premijer Kosova Hašim Tači je pozvao

MIROSLAV LAZANSKI:

NSA zna kako je zvučao Aleksandar Makedonski BEOGRAD - Srpski vojni analitičar Miroslav Lazanski tvrdi da Američka agencija za nacionalnu bezbjednost (NSA) može vjerno da reprodukuje glas čuvenog vojskovođe Aleksandra Makedonskog koji je živio od 356 do 323 prije nove ere. Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, povodom afere o globalnoj špijunaži Američke agencije za nacionalnu bezbjednost (NSA) koju je razotkrio Edvard Snouden, novinar i vojni komentator Miroslav Lazanjski rekao je da su dometi elektronske špijunaže toliko fantastični da se može kompjuterski sintetizovati i glas Aleksandra Makedonskog.

“NSA vrši kompletnu radio-komunikaciju iz britanske baze na Kipru gdje ima instalacije i gdje možete kompjuterski sintetizovati glas Aleksandra Makedonskog, da bude vrlo vjeran”, kazao je Lazanjski.

Na pitanje novinarke kako možemo da znamo kako je zvučao glas Aleksandra Makedonskog, Lazanj-

ski je odgovorio: “Postoji nekakva baza podataka”.

Venecuela bi dala azil Snoudenu Venecuela bi “gotovo sigurno” odobrila politički azil Edvardu Snoudenu ako bi bivši službenik američke Nacionalne bezbjednosne službe podnio takav zahtjev, izjavio je venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro. “Ukoliko bi on to od nas zatražio, mi bismo to razmotrili i gotovo sigurno mu odobrili jer je politički azil međunarodna institucija za ljudska prava koja štiti tog progonjenog”, rekao je Maduro na jednom javnom događaju u centralnoj Venecueli.

“Jeste li se zapitali šta je taj mla-

dić učinio? On je otkrio veoma osjetljive tajne koje SAD pribavljaju špijuniranjem svakoga”, kazao je Maduro i dodao da sada SAD poručuju svijetu: Niko ne smije da primi Snoudena. Bivši službenik američke Nacionalne bezbjednosne agencije, kojeg Vašington traži zbog objelodanjivanja velikih američkih programa nadgledanja, proveo je u srijedu četvrti dan na moskovskom aerodromu Šeremetjevo, a njegovi dalji planovi su još misterija, prenijela je agencija AFP

sve poslanike da glasaju za ratifikaciju sporazuma dok su članovi Samoopredjeljenja pozvali poslanike da ne glasaju za ratifikaciju ovog sporazuma jer to znači podjelu suvereniteta sjevera Kosova sa Srbijom.

Juče ispred Skupštine Kosova

14 Kultura

PETAK, 28. 6. 2013.

ODAKLE ZOVEM

Vezuje nas puno istih niti istorije i kulture

Poezija Ljubete Labovića u Budvi

U knjižari Karver otvoren Peti međunarodni festival kratke priče Savremeno tursko stvaralaštvo u fokusu petog izdanja : Festival “Odakle zovem”

Jelena Boljević

M

eđunarodni književni festival “Odakle zovem” počeo je juče projekcijom filma čuvenog turskog reditelja Semiha Kaplanoglua “Jaje” u Crnogorskom narodnom pozorištu. Peto izdanje festivala u knjižari Karver otvorio je program “Poezija poslije Njegoša”, nakon čega su se u posebnom dijelu festivala Karadag Yolunda predstavilii gosti ovogodišnjeg izdanja - pjesnici i muzičari Turske, Čast da manifestaciju proglasi otvorenom pripala je istočnoevropskoj književnoj zvijezdi OtuTolnaju.

Međunarodni književni festival kratke priče “Odakle zovem” u Podgorici okuplja, predstavlja i promoviše crnogorsku, regionalnu i evropsku savremenu književnost, a ove godine poseban pečat festivalu dala je saradnja knjižare Karver i ambasade Turske, pa ćemo tokom tri festivalska dana upoznati značajna imena savremene turske umjetnosti, istakla je u jučerašnjem susretu sa novinarima direktorka festivala Varja Đukić.

Ona je, najavljujući trodnevni program, predstavila goste iz Ankare i Istanbula koji su u Crnu Goru stigli zahvaljujući saradnji sa Institutom Junus Emre, čiji je zadatak prezentovanje turskog jezika, kulture i umjetnosti. Direktor instituta Šerif Atis zahvalio je na pozivu, ističući da je festival prilika da “umjetnici među sobom mogu dijeliti iskustva i predstaviti svoj rad”.

Festival “Odakle zovem” donosi nam premijerno sjajnu filmsku trilogiju “Jaja”, “Med” i Mlijeko” turskog reditelja Semiha Kaplanoğlua. Poznati reditelj koji je i gost festivala kazao je da vjeruje da je poezija kojom se bavio u mladosti razlog zbog čega je kasnije počeo da se bavi filmom.

“Zbog toga je i junak ovih filmova mladi pjesnik. Kroz njih želim da pokažem kako je nastupila erozija kulture, i da živimo u vremenu u kome nas okružuju velike promjene. Moramo održati našu tradiciju, jer to je ono zbog čega postojimo na ovom svijetu, a globalizacija ubija odnose između nas, naše kulture i specifičnosti. Da bismo to zaustavili, prvo moramo upoznati sebe”, poručio je Kapanoglu.

Istoričar umjetnosti i publicista Bešir Ajvatuoglu, koji će danas održati predavanje u Ministarstvu kulture na Cetinju osvrnuo se ukratko na svoj prvi boravak u Crnoj Gori.

“Već duže istražujem područje Balkana, zato mi je posebno drago da sam danas ovdje. Korijeni koji nas vežu su isti. Imamo sličnosti i u kulturi, i u istoriji i načinu razmišljanja, zato moramo sve to istražiti.”

Pjesnikinja Hajrije Unal kazala je da je veoma prijatno iskustvo slušati svoju poeziju na drugom jeziku. Ona je jedan od predstavnika savremene turske poezije čija su djela sinoć prezentovana posjetiocima Karvera. “Čak se neke riječi isto izgovaraju i na vašem jeziku. Prvi put sam na Balkanu i nadam se da je ovo moj prvi korak ka upoznavanju ovog podneblja”, kazala je Unal.

Dodala je i to da sebe smatra tipičnim predstavnikom turskog pjesništva gdje najviše ima lirskog, a zastupljeni su i epovi, ali je politika rijetka tema. Posebnu boju gostovanju turskih umjetnika dao je muzički dio programa. Posjetioci festivala imali su jedinstvenu priliku da upoznaju široki repertoar turskih melodija. Umit Atalaj, koji je

KULTURNO LJETO

Monografija Nikole Vujoševića Monografija istaknutog crnogorskog umjetnika Nikole - Mija Vujoševića biće predstavljena u ponedjeljak u 11 sati, u holu JU Muzeji i galerije Podgorice, u okviru manifestacije Podgoričko kulturno ljeto. O knjizi će govoriti Olga Perović i Ljiljana Zeković, a moderator je Petrica Duletić.

U monografiji je sabrano sve što je vezano za mnogostruko vrijednu Vujoševićevu ličnost: od mnoštva reprodukcija njegovih slika, uvodnog teksta istoričarke umjetnosti Ljiljane Zeković, antologije likovne kritike, iscrpne bibliografije, bio-bibliografije, biografije, sve do neborojenih dokumentarnih fotografija iz raznih faza životnog puta, kojim je zašao već u devetu deceniju.

Umjetnik je svojem gradu prije nekoliko godina poklonio Legat koji predstavlja reprezentativnu cjelinu od 72 rada koji nas vode kroz različite epohe i discipline slikarevog stvaralaštva. Sastoji se od izvanrednih crteža, pastela i slika koje pokazuju raspon Vujoševićevog stvaralaštva. Umjetnik je dobitnik brojnih priznanja i nagrada, među kojima Trinaestojulske nagrade.

Izdavači monografije su JU “Muzeji i galerije Podgorice” i “Centar savremene umjetnosti Crne Gore”.

Njenu realizaciju pomogli su Glavni grad i Ministarstvo kulture.

Povodom Dana nezavisnosti Vujošević je nedavno u Modernoj galeriji predstavio radove nastale u posljednje tri godine.

Na Trgu pjesnika u Budvi, publici festivala Grad teatar, predstaviće se večeras u 21 sat crnogorski pjesnik Ljubeta Labović. Sa Labovićem će razgovarati književnik Pavle Goranović.

Labović je rođen 1956. u Barama Kraljskim u Crnoj Gori. Objavio je knjige poezije “Tanatoide/ oblici smrti”, “Gospodar kaveza”, “Nedostajanje” i dvojezično crnogorsko-francusko izdanje “Chambreinteriure/Unutrašnja soba”. Njegova poezija objavljivana je u cjelovitim antologijama u Francuskoj, Italiji, Poljskoj i Makedoniji, u mnogobrojnim izborima i panoramama u Crnoj Gori i regionu. U sklopu muzičkog programa Grad teatar večaras sa početkom u 20 sati, u Crvenoj komuni u Petrovcu, biće priređen koncert klavirskog dua “Tra noi”. Nastupaju Jelena Vukićević Vukmirović i Ivana Pešić.

Danas proglašenje nagrada U vinskom podrumu Šipčanik danas će u 15.30 sati biti dodijeljene tri ravnopravne nagrade festivala za najbolju kratku priču – Vranac 2013. Festivalski program počeće ranije predavanjem profesora Ajavatoglua u Ministarstvu kulture na Cetinju, u 10 časova, a govoriće još istoričar Šerbo Rastoder, antropolog Ivan Čolović i teoretičar književnosti Enver Kazaz. Film “Mlijeko” Semiha Kaplanoglua biće prikazan u 17 sati u CNP. Predstavljanje jednog od najznačajsinoć predvodio ansambl tradicionalnih muzičara u Karveru izrazio je veliko zadovoljstvo što učestvuje na tako ozbiljnom festivalu kakav je “Odakle zovem”.

“Predstavićemo se turskom muzikom kroz istoriju. Repertoar je raznovrsan i zastupljena su djela počev od 15. vijeka, pa sve do danas”, kazao je Atalaj. Na putovanje kroz bogatu muzičku razglednicu te zemlje publiku su zajedno sa Atalejem vodili Selim Guler, Osman Zijagil, Javuz Akalin, Bulent Okan i Bulent Erci.

Prve večeri publika je upozna-

● FOTO priča

nijih istočnoevropskih pjesnika OtaTolnaja o kome će govoriti Božo Koprivica i Enver Kazaz zakazano je za 20 sati. Slijedi predstavljanje Miraša Martinovića, Jurice Pavičića i Gorana Vojnovića. Drugi festivalski dan završiće se u 23 sata predstavljanjem književih djela crnogorskih, slovenačkih i hrvatskih autora i autorki: Dragana Radulovića, Jurija Hudolina i Tanje Mravak. Program će moderirati Kruno Lokotar u okviru programa Bez velikih riječi, molim vas!. la i stvaralaštvo turskih pjesnika Omera Erdema i Hajdara Ergulena. Varja Đukić navela je i to da je ime programa posvećenog turskom stvaralaštvu “Karadag Yolunda” srećan odabir koji upućene asocira na naslov sjajnog romana crnogorskog autora Pavla Mijovića “Put u Karadag”, a ujedno apostrofira ovogodišnji fokus festivala na prezentaciji turskih stvaralaca i umjetnosti. Ona je posebno zahvalila ambasadoru Turske u Crnoj Gori Mehmet Niyazi Taniliri, institutu Junus Emre i Ministarstvu kulture i turizma Turske.

ª Karneraº na drugom mjestu Roman Milorada Popovića “Karnera” našao se na drugom mjestu u finalnom glasanju za nagradu Jutarnjeg lista Najbolje prozno i publicističko djelo objavljeno 2012. godine. Čast je, tim prije još veća, što je ovo prvo djelo izvan hrvatskog književnog jezika predloženo za priznanje zagrebačkog dnevnog lista tokom 13 godina njegovog dodjeljivanja.

“Božanska dječica”, roman hrvatske autorke Tatjane Gromače, osvojio je tu prestižnu nagradu za premijerno objavljeni naslov kod hrvatskog izdavača, dok je za djelo iz područja publicistike nagrada pripala Slobodanu Šijanu za “Kino Tom – Antonio G. Lauer ili Tomislav Gotovac između Zagreba i Beograda”.

Zabranjeno mlađima od 16 Slike koje će u oktobru biti predstavljene na izložbi u Britanskom muzeju pripadaju erotskoj umjetnosti Japana.

Neke su toliko eksplicitne da će djeca od 14 i 15 godina moći da uđu samo uz odrasle osobe, a mlađima od 14 godina se ne preporučuje prisustvo. Naziv izložbe je “Šunga”, što je japanski eufemizam za seks”, saopštila je uprava muzeja i kao najavu izložbe predstavila jednu od pitomijih slika iz kolekcije, “Kurtizane iz kuće Tamaja” Utagava Tojoharua.

15 Proleter

vu jedva stišanu neurasteniju. Neobičnim sklopom okolnosti, Grubeša će i u konačni obračun sa svojom slabošću i strahovima stupiti takođe u sferi iracionalnog, u žestokoj halucinaciji izazvanoj trovanjem. I upravo ta činjenica – da najgori košmar sasvim naliči svakodnevici na koju smo oguglali – predstavlja još jednu važnu smisaonu poentu romana.

Piše: Božena Jelušić Podgorica je i u ovom romanu upečatljivi hronotop – urbanitet koji čini vidljivim naše tranziciono bivstvovanje. Ubrzo će sticaj okolnosti natjerati mladića da „iz nizine“, iz svijeta beznađa i beščašća, ode „na visinu“, ka brdima svog djetinjstva, kako bi u tim gotovo mitskim predjelima pronašao snagu za povratak. Među brojnim likovima, posebno mjesto ima „mudri starac“, davnašnji prijatelj njegovog mrtvog oca i osobena „kopča“ sa drugačijim vremenima i sistemima vrijednosti. Josif je uspješni ljekar koji je život u gradu zamijenio dobrovoljnim egzilom i životom u gotovo nenaseljenim predjelima sjevera. Njegova pričanja autoru pružaju mogućnost da roman prožme diskretnom istorijskom dimenzijom i da Grubešu na taj način „vrati“ u srećnija vremena djetinjstva i neokrnjene porodice. Josif nije slučajno ljekar; na neki način je i junakov dobri duh, a njih dvojica čine poznati topos starca i mladića, odnosno životnog vijeka i vječnog vraćanja. Značenjski vezan za junakove košmare s početka romana, Da je prozni iskaz stekao povla- u kojima se uvijek pojavljuje stašćeno mjesto u savremenoj crno- rac, Josif će Grubešu na osoben nagorskoj književnoti pokazuje i ro- čin provesti i kroz samu smrt. On man mladog autora Nikole Ni- je i njegov simbolički otac, tako da kolića. Čvor je zanimljiva priča o se Čvor može čitati i kao roman o mladićevoj potrazi za čvrstim ži- potrazi za ocem – kao telemahija votnim uporištem i o obračunu sa našeg vremena. U simboličkom strahovima koje izaziva tranzici- umnožavanju, u pitanju je potraona svakodnevica na koju je osu- ga za pravičnim i pravednim vođen. Počinje putem – njegovim po- đstvom i za društvenim okvirom vratkom iz jednog od preizgrađe- koji je povezan sa humanizmom i nih primorskih gradova, koji ubrzo čovječnošću. smjenjuju stišane varošice pokraj Mladi Nikola Nikolić već u svom jezera, da bi se sve nastavilo u Pod- prvijencu pokazuje sposobnost da gorici, a okončalo na sjeveru. Ova se originalno i samosvjesno pre„transverzala“ je prostor junako- pusti inerciji žanra, poznatog kao vih preranih porza, ali i toliko že- roman iskušenja. Naglašena skloljene katarze. Sa svojih dvadeset nost opisu i „produžavanju trenutpet godina, Grubeša je već iskusio ka“ doprinose lirskim svojstvima gubitak voljene djevojke, čije po- romana, u kojem je istorijska dirijeklo i tragična smrt nastavlja- menzija krajnje diskretna, ali seju da ga u stopu prate. Porijeklom mantički izuzetno značajna. Tek iz tipične ratno—roiz te dimenzije, konkretno iz trafiterske porodice, čije je vrijednosti pregične i metaforičzrela i odabrala Grune sudbine Vidabešu, Ivona je stradaka Vojvodića, kola apsurdno – onako ju će Josif isprikako se u vremenima čati mladiću, vidi koja „iskoče iz zglo- Mladi Nikola se i nenametljiba“ sve češće može Nikolić već u svom va angažovanost stradati.Tako motiv prvijencu pokazuje mladog romansimrtve drage postaje jera, čiji će junak, okosnica romana, ali sposobnost da vraćajući se živoi metafora vremena se originalno i tu, ponijeti svou kojem mrtva draga samosvjesno joj maloj sestrični nije samo drugo ime davno izgubljenu za ljubav, već prije prepusti inerciji lutku. svega simbol izgu- žanra, poznatog kao Iako pripovijedanje teče u trebljenog smisla, vjere roman iskušenja ćem licu, uz grai vrijednosti. fički diferenciraDetalji Grubešine ne djelove mlaživotne priče se otkrivaju postepeno, u efektnim rezo- dićevih misli, naglašena sklonost vima, kojima autor često naknad- opisu i „produžavanju trenutka“ no motiviše junakove postupke. doprinose svojevrsnom saglasju, Roman počinje scenom buđenja gotovo identifikaciji sveznajućeg iz košmara i sudarom sa suncem naratora i junaka. Upravo prema koje nastavlja da rastače mladiće- izboru takvih pripovjedačkih po-

Nikola Nikolić, Čvor, Studio Mouse, Podgorica, 2011.

Preispitivanje u paklu

PETAK, 28.6.2013.

stupaka, roman je duboko ukorijenjen u crnogorsko literarno nasljeđe, sa arhetipovima i dominantama koje se sada preispituju u savremenom „paklu“ i sa njemu svojstvenim „demonima“. Kada je riječ o literarnom nasljeđu, teško je ne sjetiti se Lalićevog znamenitog romana Zlo proljeće, sa kojim Čvor „dijeli“ i motiv mrtve drage i junakovu potragu za smislom i novim životom u zlim vremenima.

Roman svjedoči o talentu mladog romansijera, koji u aktuelnom vremenu pokušava da „odriješi“ neke od presudnih životnih čvorova generacije kojoj pripada.

Zato nam njegov Čvor pruža mogućnost za sagovor sa mladima, sa onima kojima smo htjeli najbolje, a kojima smo, paradoksalno, ostavili vrijeme „mrtve drage“ i mrtve čvorove koje treba da driješe.

Generacijska pripadnost Nikole Nikolića otkriva se i u upotrebi savremene leksike i govornih obrta. To njegovom romanu daje osobenu „boju“ vremena, otkrivajući neke od čestih društvenih diskursa i mentalne sklopove koji ih proizvode. Zbog svega toga je njegov prvijenac višestruko zanimljiv i značajan u kontekstu savremene crnogorske književne produkcije, osobito kada je riječ o generaciji koja dolazi.

Ivana Sajko, Rio bar, Meandar, Zagreb, 2006.

Kada je sve pošlo krivo piše: Andro Martinović

Prilikom jednog čitanja drame „Žena bomba“, Ivana Sajko ja kazala kako „želi umnožiti svoj glas“. Čini se da je ta autopoetička referenca ishodište strategije pripovijedanja i u njenom prvom romanu „Rio bar“, za koji je 2006. godine dobila nagradu „Ivan Goran Kovačić“. Polifona struktura teksta ima tri pripovijedne instance, no, u svakom od segmenata dominira ispovijedni ton („monolog u kojem jedna žena opisuje svoje iskustvo u „Oluji“,

alkoholizirana svakodnevica djevojke koja je u unutrašnjoj emigraciji, okvirni dnevnik pisanja autorice). To je pisanje protiv zaborava. „Tako je to prvi puta, mogu opisati, mogu svjedočiti, ja sam prvu uzbunu upamtila bolje negoli prvi poljubac. Ona mi je hermetički zatvorena u glavi kao čovjek u lijesu: ništa ne osjeća, tupa je i tvrdoglava kao mumija, samo stari i postaje sve ružnija, ružnija i ružnija. No ja se više ne bojim mrtvaca rastresenih po glavi i posijanih po vrtovima, ne bojim se, već ih pamtim.

Znam da to nije ni zdravo niti pametno... nije niti u skladu s politikom. Ali brojim i pamtim.“ Različiti glasovi stapaju se u jedno, jer je svaki ponaosob izraz očajničke potrebe da se vratimo u tačku od koje je sve pošlo krivo. A sve je počelo kao u snu: budilnik koji poziva na nacionalnu mobilizaciju i upozorava na opasnost.

Koji nas šalje ispod zemlje; u rov, u sklonište, u bunker, u... Jer oni prije nas su znali kako ne treba graditi u visinu nego u dubinu. Biti pripravan kad neprijatelj pokuca na vrata.

Taj neprijatelj, u liku susjeda, spreman da iskoristi prvi sljedeći mrak koji se nadvija nad nama.

Ne postoje vrata iza kojih možemo sakriti privatne traume i unedogled preslagati slike iz srećnih vremena. Sfera intimnog je nepovratno izmijenjena zlodjelima počinjenim u ime fantazma istorijske nužnosti.

Sajko je razarajuće ironična spram te vrste ekstaze. „Nitko i ništa ne može zaustaviti našu mladost kad jednom krene – svečano zaključuje general pukovnik, dok mladost puca od poleta, puca od ponosa i municije, opet u zrak, u pjesmu, u smijeh i zdravice, puca u zarobljenike, jer teško je zaustaviti našu mladost kad jednom krene. Nitko i ništa ne stoji na putu ovoj mladosti kad joj jednom uguraš dinamit u uši pa kad joj plane domovina u srcu, a iz ušiju joj sukne vatra kao iz dimnjaka čeličana, nitko i ništa, pa ni general pukovnik kad bi i htio.“ Jedna junakinja „Rio bara“ u raljama je spoznaje o besmislu sopstvenog gubitka u ovom, našem ratu. Druga, deset godina kasnije, stranac je u svojoj zemlji. Obje su zaustavljene u staklenom zvonu realnog. Paralelizam trenutaka odražava paralelizam sudbina; to su mjesta istog atmosferskog pritiska koji je teško podnijeti; pa još i sopstvenu misao o tome. Otuda bjekstvo u prošlost (koja nije udobno utočište), ili u alkoholni delirijum.

Pisanje je za Sajko teritorija borbe, teritorija bijesa. U „Rio baru“, pak, dominira osjećanje beznađa. Neprijatelj nije prestao da pobjeđuje. Naizgled idiličan grad na moru poprište je mržnje na drugoga, bio on stranac ili došljak. Posve je nebitno što su ovi drugi tu stigli mahom bježeći od nečega. Ako nema nikakve koristi od njih, nije im tu mjesto.

Poslije svega, „...potpuno je svejedno što činim jureći oslobođenom prugom, znajući da mogu i na sjever i na jug, i lijevo i desno, da mogu otići k vragu, jer sve je slobodno, sve je to moje, tj. sve je to naše i po toj logici mi ništa niti ne treba, što je sjajno jer ništa više niti nemam.“ Vrijeme kao da stvari čini gorima. Samo oni koji su nestali nijesu prolazni. Tako izgleda ispljuvak pun krvi jedne generacije.

Pa ipak, vrtlog geografskih ka-

rata nije izbrisao važnost određenih toposa. Jedan od njih je dom, kuća, prostor koji pruža utočište sanjarenju, koji štiti sanjara, koji nam, kako to opisuje Bašlar, dozvoljava da mirno sanjamo. Nasuprot tome su bilješke o razrušenim kućama u prvoj priči i junakinja druge priče u tuđem, iznajmljenom stanu, u gradu koji je neće prihvatiti. Žanrovska heterogenost kao karakteristika pisanja Ivane Sajko sublimirana je u diskursu „Rio Bara“.

Forma je uobličena modulacijom pripovijednih postupaka, a ubrzano bilo rečenice neprekidno se poigrava našim horizontom očekivanja.

Tako se i u žestokoj povijesti nađu lirski fragmenti U apendiksu, Sajko navodi faktografske bilješke o ratu. Onda kada bi moglo biti sumnji u pristrasnost jednih, koristi se različitim izvorima. No, riječ je više o jednoj vrsti kontekstualizacije nego komentara. Ako postoji istinito, onda se ono krije u pojedinačnim sudbinama i ličnom doživljaju stvari. I za kraj, fragment uzbudljive parodijske invokacije femininog simbola nade i spasenja, Marije, „milosti pune“: „Zaista mi te je teško gledati, draga moja sakata majčice, ovako rasparanu po sredini. Ni ti nisi imala sreće, pa me bijesni tvoj pasivni stav prema ovom povijesnom trenutku kad se ostvaruju naše stoljetne težnje za suverenitetom, kad se borimo za teritorijalni integritet, kad pobjeđujemo, kad, dakle, napokon dostižemo sve strateške ciljeve i nanosimo neprijatelju fatalne ratne gubitke jer želimo da ga zaboli do krvi da ga boli do kostiju boli do suza boli do mrtve djedovine boli do nerođenih potomaka boli strašno i dugo kao što i tebe boli draga moja Marijo bez trbuha, Marijo bez koljena, Marijo bez stopala, Marijo bez zvonika, baš kao što bi tebe trebale boljeti, ponavljam, trebale boljeti sve te odurne rane, ali ti, jebena glupačo, opraštaš.“

Faruk Šehić, Knjiga o Uni, Sarajevo, Buybook 2011.

Književnost vode, vatre i sna piše: Vlatko Simunović

Proleter 16

PETAK, 28.6.2013.

U romanu Faruka Šehića Knjiga o Uni veličanstveno se očituju benefiti na koje može računati pisac kada se, uz poetizovani govor, odvaži na silazak sa kanonskih tračnica romana. Naročito ako se, što je Šehićev slučaj, od-

Lirski nastojeni Šehić sa sentimentalnošću pristupa prirodi. Put koji se kreće njegova naracija izvan je slučajnih problema.

U uskovitlanim strujama podvodnog epa -prošlost i budućnost - sve je to isto. Krug je postojan luči za materijalizaciju Mandeljštamovog stava da „dalja sudbina romana neće biti ništa drugo do istorija rasparčavanja biografije, kao forme, oblika ličnog postojanja, čak i više od raspadanja – katastrofalne pogibije biografije“. Birajući između jedne linije „stvarnog života“ svog junaka i beskrajnih pravaca, kao vjerodostojan romansijer (uvođenjem ličnog stanovišta postiže se viši stepen „istinitosti“), tvorac Knjige o Uni izabrao je drugu mogućnost.

U tekstu „koji se bavi“ pokušajem prevazilaženja traume cjelovitost egzistencije svog junaka obnavlja tako što, uz klasičnu priču, kao sastavne djelove književnog teksta afirmiše - traktate, mikroeseje i parabole. Knjiga o Uni prevazilazi svoje neposredne tematske motive. Prozirne i bistre vode, vojnu logiku ljudskog kosmosa, „normalne“ i sive ljude uklopljene u društvo, vjetrove koji huje iznad vode, zgarišta njižesrednjeklasnih stanova, ratne hangare za ubijanje, riječna ostrva, udaljene trenutke koji se pretapaju u fantastiku i san, potčinio je pravilima umjetnosti. Postoje riječi i naracija s terapeutskim dejstvom. I dinamična sinteza fantastike sa svakidašnjicom postoji. Postoje prljava, odvratna sjećanja ali i sjećanja koja će oživjeti istinsku „sjenku“ naratora. Ukratko sjećanje kao zrcalo svijeta. I to ne gruba fotografije života, već slika potpunija od same stvarnosti.

Spoljašnja forma Šehićevog narativa u osnovi je biografska i ima dva noseća toka, objedinjena hipnotizerskom sensom. Jedan je naratorovo djetinjstvo u gradiću uz rijeku Unu. Njime su obuhvaćeni strast prema rijeci reci i robolovu, katalog vodenih stvorenja i vodotoka, hidrološke situacije, smjene godišnjih doba na rijeci, harmonija „majkine kuće”. Drugi predstavlja rat u Bosni, učešće Mustafe Husara u njemu, slijed slučajnosti od kojih mnoge on nije izabrao, krv i meso, direktni „fizički“ dodir sa njegovim traumama. Prvi se hronološki može pozicionirati u sredinu sretnih osamdesetih. Drugi ima sve oznake devedesetih.

Za oba su karakteristični lični, direktni, ispovijedni ton, i melodija pjesme - skrivena iza riječi.

Dobar roman zahtijeva maksimum pažnje čitaoca. Vremenska traka između prijeratnog i poslijeratnog života Mustafe Husara često „puca“. Povratkom u svijet djetinjstva narator nastoji nadići sopstvenu mučninu. Biti cjelovit uspijeva biti samo kada tone kroz vrijeme a vrijeme će na koncu njegove napore smrviti u prah i pepeo. Pjesnik, ratnik i sufi monah Mustafa Husar

u sjećanju mijenja godine, decenije, karaktere, osjećanje i ideje kako on želi. Unatoč bijedi i truležu koji narasta uz obale rijeka Una njegovo je utočište – neprobojna zelena tvrđava. Na koncu, uspijeva iskristalisati traku vremena i spojiti je sa trenutkom sadašnjosti. U romanu osjetljive arhitektonike memorija je jedini prostor u kojemu on ima priliku da djeluje. Idealistička konstanta - rijeka Una - kičma je te tvorevine. Ona je sila koja sva značenja i sve spartanske definicije Šehićevog romana drži na okupu.

Lirski nastojeni Šehić sa sentimentalnošću pristupa prirodi.

Put koji se kreće njegova naracija izvan je slučajnih problema. U uskovitlanim strujama podvodnog epa -prošlost i budućnost sve je to isto. Krug je postojan. Istorije se ponavljaju . Klaonice nacija se obnavljaju. Čitalac priču koja mu je ispričana živi kao vlastitu ili kao onu koja je mogla biti njegova.

Među bošnjačkim narativima o ratu Šehićev nije jedini koji nosi pouku da je gola duša nije ono najdragocjenije u književnosti, da je smrt činjenica prema kojoj se moramo odnositi sa strahopoštovanjem, a ubistvo pitanje ravnodušnosti. Jer, kad pucaš onda nemaš nikakvog opterećenja, osobito ako ubijaš zato što želiš nadživjeti Haos, zato što ne poznaješ drugi način pomoću kojeg bi mogao preživjeti. Ali jeste jedini u kom je ostvareno mnogo od one zavodljive melanholije koja potresa dubinu čovjekovog pića a koja se obično postiže u poeziji. Opovrgao je Faruk Šehić tezu T.S. Eliota da poezija „odgovara jednoj vrsti djela ne ne odgovara drugoj i da to zavisi od teme koja se obrađuje“. Kod njega su pjesnik i romanopisac nerazdvojni. Knjiga o Uni izrasla je na opsesivnoj viziji jednoj istorijskog prostora i ovjekovog usuda na njemu. Ne pretjeruju kada kažu: dobili smo remek djelo.

Dragana Kršenković – Brković , Atelanska igra, OKF, Cetinje 2012

Smrt je lakrdija u kojoj se sve dešava sa razlogom Piše: Vlatko Simunović

Atelanska igra je roman o odnosu umjetnika i vlasti. Kroz storiju o pjesniku Kvintu Horaciju Flaku, poznatom majstoru u slaganju stihova i još spretnijem znalcu u očaravanju ljudi Dragana Kršenković - Brković nastoji da osvijetli složene odnose između stvaralaca i onih koji vladaju. Naravno, u fokusu je odnos umjetnika koji svoj uspjeh duguju bliskosti s tronom. Žanrovski Atelanska igra može se

odrediti kao pseudoistorijski roman na Brdu; epizode u kopjoj sluga Flasa elementima trilera. Mada ima ja- vije propovijeda kako je Naimar nako složenu strukturu, roman je pre- padnut i odveden prije završetka ragledan, logičan i skladan, pa bi mo- dova na Panteonu; snoviđenja gegao poslužiti kao ideal dobre književ- nerala Agripe pri prvom susretu sa ne kompozicije.

Neimarom i njihovom prijateljstvu; Zašto pseudoistorijski roman? Za- povratka Horacijevog u Rim i saznato što, iako prati radnju koja je smje- nja da ga uhode; pokušaja Horaciještena na razmeđi stare i nove ere, vog da spase histriona Mateja sa KoAtelanska igra nije istorijski roman. sa prilikom otvaranja novog pozoriOn se ne bavi rekonstrukcijom do- ša u Ostiji i završne noće, kada Hogađaja koji se, po predanju ili po isto- racije, očekujući da dželati dođu po rijskim dokumentima, desio. Sama njega, odluči da sačuva uspomenu radnja Atelanske igre, svi njeni liko- na Mateju sa Kosa i piše čuvenu Povi (sem pjesnika Horacija, vladara slanicu Pizonima.

Avgusta i generala Agripe) i mnoga Tokom 15 dana mjeseca maja 12. mjesta (kao, na primjer, gradić Dvori godine p.n.e. Horacije, najveći pjesnik na Brdu) su fikcija. Vrijeme i prostor svog doba, traga za nečim što bi poisprepleteni su s nitima sjećanja. Svi- moglo tadašnjem imperatoru Oktajet Atelanske igre jeste svijet snova, vijanu Avgustu da otkrije uzrok izneskrivenih čežnji, usamljenosti i stra- nadne i prerane smrti svog prvog sahova – od smrti, samoće, zaborava, radnika generala Marka Agripe. Taj komuniciranja sa drugima. Osnov- nesvakišnji vladarev zahtjev odvodi ni „štimung“ je melanholija, doba da- Horacija do raznih mjesta – od milina noć a san, kamen, kupola, spira- onske metropole do Ostije, najveće la i nebo imaju ogromno značenje. luke u zemlji, i varošice Dvori na BrNarativna struktura romana Ate- du – gdje srijeće ljude koji su poznalanska igra ostvarena je na dva pla- vali generala. Sjećanja Horacijevih na. Prvi, okvirni narativ je formalizo- sagovornika oživljuju pred pjesnivan u godinu kada je rimski Pante- kom vrijeme kada je general, poneon izgoreo. On definiše sen idejom o zidasmisao radnje i vrenju hrama sa neumenske granice unuobičajenim krovom tar kojih se odvija rad– do tada neviđenja romana, fiksirajunom kupolom, doći ono što je vremenšao u sukob s odreski propadljivo. U noći đenim bogatim pokada gori Rim, mladić Svijet Atelanske igre rodicama, kao i ličkoji pripada formaciji nu dramu jednog nesvakidašnje takoja djeluje pod ime- jeste svijet snova, nom Stražari Grada, u skrivenih čežnji, lentovanog neimara, koji je otkrio tajjednom patricijskoj vi- usamljenosti i li pronalazi oslikani vrč nu zidanja kupole.

Ova sjećanja, nei u njemu rolne od pal- strahova – od smrti, sigurna i varljiva, minog lišća, ispisane samoće, zaborava, latinskim jezikom. Pro- komuniciranja sa iznose pred Horacinalazi petnaet knjiga o ja potpuno različite smrti, pisanju po vodi i drugima predstave ne samo velikom podvizima. U o preminulom arnekoliko neprospavanih dana i noći mijskom generalu, nego i o svim akpročita sve što je zapisano na rolna- terima jedne drame koja traje više ma i napravi hronološku šemu doga- decenija. Priče Horacijevih sagovorđaja opisanih u 15 knjiga koje je sači- nika vode ovog pjesnika od prenatrnio Flavije Stariji : osamdeset godina panih prijestoničkih i ostijskih ulica prošlo je od „misije“ pjesnika Hora- do predivnih palata i ubogih kućeracija i 138 jeseni i zima od dana kada ka; od čina brutalnog nasilja i samoje Aldo Neimar izgubio familiju i za- živosti do ponesenog izgaranja pojeputio se ka Dvoru na Brdima. Potom dinaca da stvore nešto što će ljudima mladić riješi da spise proda trgov- donijeti radost i utjehu; od fantastičcu kožom i vlasniku dućana u blizi- nih prizora koji brišu granicu izmeni Salustijanovog vrta. Uvjeren je da đu stvarnog i nestvarnog do dubokog storija o apulijskom pjesniku Hora- proživljenog bola i patnje, koji saticiju neće potpuniti u neku pukotinu ru... Suočen s nemogućnošću da spou vremenu zavijek nestati. zna šta je od svega što je čuo istina, a I nije nestala. Izronila je u dru- šta varka, Horacije se na kraju svog gom, glavnom narativu „Atelanske puta suočava i sa svojom predstavom igre“ Dragane Kršenković-Brković, o samom sebi. Da se držao mladalačkoji se bavim onim što je opšte. Taj kih snova i slijedio svoju zvijezdu, da narativ oblikovan je tehnikom film- je češće u stihovima pominjao radoske montaže koja se pokazala jako sti pastira a rjeđe veličao imperatozgodnom za uvezivanje fragmenata ra, brže bi izgorio ali ga na kraju pui epizoda, kako onih koji se hronološ- ta ne bi ubijala misao o uzaludnosti ki sutiuraju u petnast dana mjeseca svih njegovih napora. maja XV godine od kada je Gaj Julije U času Horacijeve spoznaje da je Cezar Oktavijan postao prvi rimski žrtva imperatorove namjere da otimperator, tako i onih, umetnutih, iz krije tajnu neočekivanog kraja zavremena početka i završetka rado- povjednika rimske armije i obračuna va na Panteonu, napada na Neima- se sa legendom koja prati smrt jedrevo selo i godina kada je Neimar po- nog graditelja - mi spoznamo tajčeo da gradi zdanja koja su se ljudi- nu imena romana Dragane Kršenma toliko dopala. ković Brković. Kao vrstan znalac teGlavni narativni plan formalno atra, spisateljica zna da je atelana u je sastavljen iz 15 djelova: Horacije- anonimnom književnom stvaralašvog razmišljanja o odlasku na otva- tvu antičke grčke vrsta improvizovaranje novog pozorišta u Ostiju; Hora- ne scenske lakrdije, da je rano je docijevog susreta sa histrionom Mate- spjela u Rim i brzo latinizovana. Sa jom sa Kosa i članovima njegove po- puno karikaturalnog realizma, atezorišne trupe; Horacijevog odlaska lana je prikazivala niže, plebejske i do obale lučkog grada Ostije i posjete seoske slojeve. Dragana Kršenkovič prefektu snabdijevanja Klaudiju Sizi- Brković je radnju svog romana lišiju; priča koje su pratile početak grad- la folklornih elemenata, ali je imenje Panteona i prvih Horacijevih sa- nujući roman uputila čitaoca na zaznanja o Neimaru; odlaska Horacije- ključak da priroda odnosa umjetnivog u Vječni grad i susreta sa kenturi- ka i totalitarne vlasti ima elemente onom Livijem Katonom; katonovog parodijske farse. Označavajući stopripovijedanja o običnoj krađi koja je riju o pjesniku Kvintu Horaciju Fladovela do odluke da se počne sa grad- ku kao farsu, spisateljica razotkriva njom Panteona; putovanja Horacije- suštinu odnosa Horacija i Oktavijana vog u Dvore na Brdima i njegovog do- Avgusta, koji pjesnika, na kraju, dolaska u gostionicu Zlatni rog, epizo- vodi do saznanja da je cijeli njegov žide u kojoj mnogi u Dvoru na Brdima vot bio jedan veliki nesporazum. On, pokušavaju da saznaju da li je Ho- Pjesnik iz Venoza kojemu je za živoracije nešto otkrio o Neimaru, deša- ta ukazana počast da napiše odu za va ubistvo a mladi konjušar Marije festival koji se održava jednom u 100 uspijeva da pobjegne; susreta Hora- godina, elegičar za čije se ima čulo cijevog sa Marijevom dadiljom Al- u svom poznatom svijetu – poslužio bom, pjesnikove vizije i saznanja o je kao mamac. U očima Oktavijana prevratničkim snovima prokurato- Avgusta imao je tretman prezira dora Kornelija, marijevog oca; potrage stojnog dvorskog zabavljača.Da bi na Horacijeve za Marijem, te Marijevog svjetlost dana izvukli ljude koji su se smaknuća i bjekstva ulicama Dvora skrivali od javnosti i sanjali san o ob-

novi svog kraljevstva, Okatvija Avgust i načelnik tajne službe izmanipulisali su ga pričom o nerazjašnjenoj smrti armijskog generala Marka Agripe. Vjerovao je Horacije da u tajnoj misiji rješava sudbinska pitanja vječnog Rima, a poigrali su se njime. Zakačili su ga na vrh štapa, pa su ga pustili da se koprca i da, tako izgubljen, visi u vazduhu. Lakrdija, dostojna imena atelane. Smrt i smijeh.

Za vlast lakrdija u kojoj se sve dešava sa razlogom. Za pjesnika užasna spoznaja da cinizam vlasti na njegove nevolje navlači lakrdijašku masku.

Ukratko - dobra priča i valjani argumenti koje Dragana Kršenković-Brković konsistentno razvija i podrobno razrađuje. Roman koji će se dugo čitati i pamtiti.

Balša Brković, Berlinski krug, Prosveta, Beograd, 2008.

Pretvaranje priče u svet Piše: Vladimir Arsenić

Jedna od stvari na koju me je odmah asocirala knjiga pripovedaka Balše Brkovića Berlinski krug jeste čuvena paradoksalna priča Horhea Luisa Borhesa, Pjer Menar pisac Kihota. Verovatno je to zbog toga što nam crnogorski pisac, u sopstvenom izboru od deset priča koje nastanjuju ovu sjajnu knjigu, nudi svojevrstan presek sopstvene pripovedačke karijere u ovom žanru.

Palo mi je na pamet da se Brković našao u čudu kad je shvatio da je tekst koji 2008. stavlja u knjigu potpuno različit u odnosu na isti tekst koji je napisao 1989. godine. Naravno, ne mogu biti siguran da je ova moja pretpostavka tačna, ali volim da zamišljam tu situaciju jer je ona jedna od najlepših ilustracija one moći koju bismo želeli da pripisujemo književnosti, odnosno da svakim novim čitanjem isti tekst pruža mogućnost potpuno drugačijeg značenja i doživljaja.

Ponavljam, nije mi poznato kako je pisac doživeo neke od svojih studentskih radova koji su nastali u verovatno politički najsređenijem trenutku u njegovoj karijeri i čija se okrenutost od one problematike koja nas je sve, poput džinovskog usisivača, uvukla u sebe, oseća kroz boravak u za te godine tako tipičnom postmodernom diskursu, u kome se svet pretapa u književnost u jednakoj meri u kojoj se književnost pretvara u svet.

Udaljene od istorije, ukoliko nisu povesne, sve tri priče ipak pokazuju postojanje talenta, mada se kao najbolja od njih bez sumnje izdvaja Bogorodica sa knjigom. Opsesivno patricidalna, u stalnom dijalogu sa Frojdom, ona se ipak završava simboličkim okršajem sa kulturom. Taj sukob, u lakanovskoj psihoanalizi viđen kao neizbežan samim stupanjem u jezik, predmetizovan je i u druge dve priče ranog Brkovićevog perioda, Čaj od slučajnog lišća i Dozivanje lektora, iako obe svoje ishodište

17

Proleter

traže u raskošnoj intertekstualnosti, koja će ostati karakteristika čitave knjige.

Priče iz prve polovine devedesetih kao da predstavljaju međufazu koja će premostiti odsustvo poimanja istorije kao društvenog fenomena i konačnog prihvatanja istorije kao nužnosti, kao kulise na kojoj se odigravaju drame Brkovićevih junaka i junakinja. Možda je najbolji primer za to naslovna Priča o Berlinskom krugu (najlepša priča u čitavoj knjizi), u kojoj se istorija više puta samo na kratko pojavljuje: jednom u vidu agentauhode koji prati par homoseksualaca u jednom berlinskom baru, drugi put u pominjanju Džesija Ovensa.

Ipak, ovi naizgled nevažni detalji koji nemaju nikakve uzročno posledične veze sa fabulom, itekako su važni za atmosferu onog vraćanja i ponavljanja koje je tako karakteristično za sva društva u kojima vrednosti trule. Eksplicitno pominjanje Hitlera i mala književno istorijska poslastica na kraju priče samo potvrđuju da je pisac svesno izabrao hronotop, kao i da zauzima stav povodom svega onoga što ga u tom trenutku okružuje. Četiri poslednje priče, koje su pisane krajem prošlog i početkom ovog stoleća, neposrednije se bave istorijom koja iz pozadine utrčava u prvi plan. Oči Entropije Plamenac su fantazmagorija o novom svetskom poretku, pisana iz ugla deklarisanog anarhiste. Jedan dan Antonija Adžića neka je vrsta omaža Ćosićevoj Ulozi porodice..., iako na posredan način. Promena spina dobar je primer kako se oko jedne prirodoslovne ideje može napisati priča o nečem zastrašujućem. Priča koja zatvara knjigu i koja na neki način korespondira direktno sa prvom pripovetkom, pravi je dokaz koliko je Balša Brković talentovan pripovedač. Opet dovodeći u vezu stvarnost i književnost, Brković piše dirljivu priču o svom poznanstvu sa nekim ko je poznavao Vitolda Gombroviča. Prenoseći svoje obožavanje velikog pisca na simpatičnog i neobičnog čoveka s kojim deli džointe, pisac uspeva da kroz duhovit obrt na kraju oda počast autoru koji je svoje najveće knjige napisao u emigraciji.

Proza Balše Brkovića u knjizi Berlinski krug nije ujednačena, ali to nije važno. Pripovetke prikazuju razvojni put pisca koji je dosegao punu zrelost, zbog koje i uspeva da se podsmehne sebi i svom okruženju.

Devetnaest godina rada nisu tradicionalna godišnjica koja se obeležava, ali su svakako cifra koja izaziva divljenje, posebno kada se ima u vidu ono što je u tom periodu urađeno. O kvalitetu tog stvaralaštva govori i ova knjiga.

Andrej Nikolaidis, Odlaganje.

Parezija. Algoritam, Zagreb 2012

Polaganje računa o samome sebi Piše: Davor Beganović

PETAK, 28.6.2013.

Pitanje koje se često postavlja pred kritičara jest kako prići knjizi.

Ono u osnovi i gradi temelj buduće kritike, određujući tenor diskurza, prejudicirajući čak i samo vrednovanje, prije svega odabiranjem momenata koje će se parafrazirati, podvrgnuti deskripciji. Iskustvo nam pomaže u tome procesu, tako da se nakon apsolviranja određenog broja kritičkih tekstova rješenje ishodišnog pitanja zbiva po načelu nekog unutarnjeg automatizma. Naravno, postoje knjige koje takvom automatizmu ne podliježu, s kojima se mora voditi, ponekad i mučna, borba kako bi ih se ukrotilo i prevelo u vode smirenog i racionalnog pisanja. Pogađate: riječ je o knjigama za koje je kritičar emotivno vezan na jedan vantesktualni način. Situacija se dodatno komplicira kada sam autor investira osobni emotivni kapital u nastajanje knjige, kada ga uvjeti njezinoga nastanka, uostalom i razlozi zbog kojih je pisana, primoravaju na razgradnju distance prema „građevinskom materijalu“. No, da se opet ne razvlačim u teorijskim spekulacijama, da samome sebi postavim uzde konkretnosti: govoriti mi je o knjizi Odlaganje. Parezija Andreja Nikolaidisa. Ni sam ne znam treba li pružiti kratki sažetak onoga što se, u predigri njezina nastanka, siječnju ove godine, zbivalo na političkog sceni zemalja nasljednica bivše Jugoslavije. Računajući s kratkim pamćenjem publike ipak ću to učiniti.

U banjolučkoj se dvorani Borik pripremala proslava dvadesetogodišnjice nastanka „druge srpske države“, ostvarenja barem jednog dijela tisućljetnog sna narečenoga naroda koji će u punome svjetlu biti dosegnut kada se prekodrinski dio spoji s onim matičnim (zvati li ga je „drinskim“?). Sve što je vrijedno trebalo se povodom toga dana okupiti u očišćenoj nezvaničnoj prijestolnici, te su, kako i pristoji, antiterorističke jedinice pregledavale, iz sigurnosnih razloga, mjesto odvijanja jedinstvenoga spektakla. Kad tamo, lo and behold, pronađe se zavidan i zamašan arsenal oružja. Budući da je poznato u kolikoj se mjeri islamski terorizam usmjerio na uništenje svega što je vrijedno i s ove i s one strane Drine, prva i jedino mogućna pretpostavka bila je da su specijalne vehabijske jedinice odlučile iskoristiti jedinstvenu priliku u kojoj se najvaljanije skupilo na jednom mjestu ne bi li ga, tek onako, diglo u zrak. Terorizam se vrlo brzo pretvorio u farsu. Vehabija je postao namještenik sportske dvorane a, eto, to je mjestašce iskoristio za deponiranje vlastitoga privatnog arsenalčića koji je zasmetao njegovoj supružnici. Smijurija je prijetila preokrenuti se u još jednu u nizu operacija „car je gol“ kojima intelektualne perjanice u vođstvu paradržave znaju nasmijavati svoje, prilično oguglale i zatupljene, podanike. (Najnovije su prekrštavanje nesretnoga Save Šumanovića od strane kulturno svjesnog vođe kao i njegovo slavljenje i financiranje nevjerojatne antikulturne nakaze koja pod ljupkim imenom Andrićgrad nastaje na obalama gorespominjane Drine.) Da tomu ne bude tako pobrinuo se upravo Andrej Nikolaidis koji je jednim provokativnim tekstom, objavljenim prvotno na sarajevskom portalu zurnal. info, omogućio volšebnicima skretanje pažnje s vlastite gluposti na, navodnu, nemoralnost opće situacije u južnoslavenskim svjetovima. Sve ne ostaje na sučeljavanju s Nikolaidisom, već se prebacuje na napade na one koji su ga podržali, prije svega na beogradski Forum pisaca. Jedan od potpisnika pisma podrške je i direktor Narodne biblioteke Srbije Sreten Ugričić koji, nakon intervencije tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Srbije a sadašnjega obnašatelja iste funkcije na koju je u fazi političko-ideološke nadogradnje nazidana i premijerska, portparola jednoga od heroja devedesetih i najzaslužnijeg za genocidne temelje prekodrinske druge tvorevine, Ivice

Dačića biva promptno smijenjen s oštrina koja izaziva reakcije pogođefunkcije. Tu se negdje i valovi gnje- nih; s druge opravdanje takvoga gova smiruju. Tu negdje pozicionira vora isticanjem činjenice da unutar se i moja osobna umiješanost u sve. njega autor ne preza ni od razotkriMoram priznati da je moja samo- vanja vlastitih slabosti. Sasvim je janametnuta šutnja u vezi s rodnim sno kakva se moralna dilema našmi gradom tu došla u najveću opa- la pred Nikolaidisom: opravdava snost da bude prekinuta. Namješte- li težina teme o kojoj piše sve ponik dvorane Borik lik je kojeg sam s sljedice koje je njegov napis imao lakoćom izvukao iz zaborava, ma- – kako po njega samoga, tako i po kar me podsjećanje na njega i ni- ljudi koji su stali na njegovu straje nešto osobito dirnulo. Sadašnjost nu ostavši, zbog svojega angažmaje moja drukčija a u njoj dva aktera na, bez egzistencijalnih osnova? Ta isprva farsične a potom tužne (ako se dilema tek malo može ublažine i tragične) priče igraju ulogu pri- ti ako je se promotri u kontekstu jatelja. Ono što se s njima zbivalo i zbivanja na političkoj sceni Srbije još uvijek zbiva itekako me se tiče. i ustvrdi da bi Sreten Ugričić, kao I sada se mogu vratiti na ishodišno prononsirani protivnik srbijanske pitanje: Kako prići Pareziji? Najbit- politike i dugogodišnji trn u oku tanije je promatrati je kao literarni mošnjega establišmenta, bez potekst i ne govoriti o političkoj dimen- sla ostao ovako ili onako. Ne radi ziji njezinoga nastanka. Je li to mo- se tu o konkretnom slučaju – piguće? Ne činim li time nasilje nad tanje je, da se razumijemo, načeltekstom? Kršim li kritičarski moral no. Foucault definira pareziju kao ako kontekst osta„specifičnu, posebnu vim po strani, ako praksu istinitoga gopretpostavim da vora“ na sljedeći naje u ovome tekstu, čin: „To su pravila prokao i u svakom fikmišljenoga i okretnotivnome, referenciga postupka, okolnost jalnost stavljena u da se određenoj indizagrade? Vjerojat- Nikolaidis na prvoj vidui u određenom treno ne, ali ipak će se nutku u danoj formi i pod određenim treba neutralnost poka- razini ove knjige zati kao teško dose- traži odgovor reći istinu – i to iskljužan dezideratum. na pitanje o čivo utoliko ukoliko ju Unatoč rečenome, je on u stanju primisvrsishodnosti ti, primiti je u povoljvrijedi pokušati.

Nikolaidis na pr- svojega govora. nim okolnostima. Ono voj razini ove knji- Kao ishodište, ali i što na bitan način dege traži odgovor na finira pravila parrhepitanje o svrsishod- donekle opravdanje, sie jest kairos, prigoda, nosti svojega govo- njegove oštrine pravi trenutak, situacira. Kao ishodište, ali Nikolaidis označuje ja u kojoj individue doi donekle opravdalaze u kontakt i trenupost festum (u nje, njegove oštritak koji se bira za izgone Nikolaidis ozna- odnosu na događaje varanje istine.“ (Foucačuje post festum (u koji su izazvani ult, L’herméneutique odnosu na događadu sujet). njegovim tekstom je koji su izazvani U kakvom odnosu stoje, kao prvo, Ninjegovim tekstom o o skupu u Banjoj skupu u Banjoj Lu- Luci) otkriće Michela kolaidisova parezija i, ci) otkriće Miche- Foucaulta i njegovu kao drugo, obrana sela Foucaulta i njebe prema ovoj Foucagovu revitalizaci- revitalizaciju (i ultovoj definiciji? Ovdje moram proširiju (i revalorizaciju) revalorizaciju) antičkoga termi- antičkoga termina ti svoj interpretacijski na parrhesia. Fouzahvat na još jednu, cault je posljednju parrhesia dosada prešućenu, difazu svojega znanmenziju. Odlaganje. stvenog rada posveParezija, bez obzira na tio pitanjima etike i subjekta. S ob- snažan nefikcionalni ton, u suštini zirom na gotovo borbeni poklič „su- je fikcionalni pripovjedni tekst, tabjekt je mrtav“ bila je to promjena korekuć roman. U njegovome se jezkoja je mogla izazvati nemale ne- gru nalazi pripovijest o nestalome doumice u skupini njegovih poklo- kotorskome svećeniku M-u rasvjetnika. O konzekventnosti toga obra- ljavanje čije sudbine postaje zadata intenzivno se raspravljalo, ali ono ća koju spisatelju (iza kojega je nešto se za moje čitanje Nikolaidiso- mogućno previdjeti Nikolaidisa) u ve knjige pokazuje važnim da se sa- amanet ostavlja izvjesni V. o kojemu žeti u nekoliko riječi. Naime, u sre- ćemo tokom romana jedva što dodištu se Foucaultova posvećivanja znati. Ono po čemu je zapravo znaetici kriju dva momenta, usko po- čajan jest posrednička uloga – on je vezana jedan s drugim: kao prvo, taj koji pripovjedaču predaje svećeuspoređivanjem antičke filozofi- nikove bilješke. Mogu li one donije s njezinom kršćanskom nasljed- jeti razrješenje tajne iščeznuća? Isnicom on ukazuje na epistemološ- postavit će se da ne mogu ali moki lom koji se na polju govora dru- gu povezati nefikcionalni s fikciogima i govora o sebi desio između nalnim dijelom teksta, stvoriti od te dvije epohe; kao drugo, ukazuju- njih relativno harmoničnu cjelinu. ći na važnost polaganja računa o se- Naime, u rukopisu se nalazi ukazibi, koje se nalazi u središtu antičke vanje na Foucaultovu Arheologiju misli, i njezinome zanemarivanju znanja koje će pripovjedača navesti u kršćanstvu (koje se uvijek može na prekopavanje po policama vlapozvati na autoritet koji se nalaze stite biblioteke. Na njima pronalaizvan samoga subjekta. Bog, Sveto zi drugi naslov francuskoga filozopismo itd.), on istovremeno progo- fa, zagrebačko izdanje Vladanja sovara i o samome sebi, makar koliko bom i drugima u kojemu se raspravprikriveno u naborima složene her- lja upravo o pareziji. Znači: tim se menutike drevnih tekstova. Znači: zaobilaznim postupkom i nefikciključno je pitanje etike, onako kako onalni tekst fikcionalizira u tolikoj je shvaća Foucault, polaganje raču- mjeri da ga je već i mogućno prena o samome sebi. Parrhesia je pri- poznati kao takvoga. Stabilni odnos jesudna zato što se njom obilježuje sa zbiljom, kojega bi moglo sugeriiskreni, otvoreni govor usmjeren na rati izravno obraćanje čitateljstvu u priopćavanje istine. U samoj je an- paretičkom modusu istinitosti, tu je tici doživljavala transformacije ko- subvertiran, ili bar poljuljan. Upravo je je, prema Foucaultu, vode od od- na tome mjestu Nikolaidis upotrenosa učitelja i učenika (epikurejska bljava drugu finesu kojom se refeali i stoička struja), da bi u ispovije- rencijalna stabilnost pripovjednoga di došlo do preobrazbe toga odnosa teksta definitivno dovodi u pitanje. u kojoj je učitelj tek puki posrednik Naime, ne smije se zaboraviti da između učenika i nedosežnoga vr- on ima dva naslova: uz pareziju hunskog autoriteta – Boga.Parezija. javlja se i odlaganje, štoviše ono joj Odlaganje prati fukoovsku misaonu i prethodi, u redoslijedu pojavljivastruju razvijajući je na dva paralel- nja primat je na njemu. Odlaganje na kolosijeka. S jedne se strane na- je antiteza parezije. Koliko iza prve lazi opis vlastitoga postupka u pisa- stoji uspravno moralno držanje, iza nju publicističkih tekstova, njihova druge se krije pokušaj skrivanja od

stvarnosti. Ako Nikolaidis svoj izravni govor o političkome i moralnome stanju u zemljama nasljednicama Jugoslavije izgovoren u modusu parezije pozicionira u semantičkome polju slobodne iskrenosti, to mu omogućuje da i samoga sebe sagleda s kritičkoga stajališta. Moment se samokritike provlači kroz cijeli pripovjedni tekst, no kulminaciju doseže tek pri njegovome kraju. Tada se pripovjedač, nakon što je elaborirao svoj odnos prema pareziji (valja još jednom zamijetiti: kako je on shvaća ili interpetira) vraća samome sebi kao subjektu propitujući što je postigao svojom djelatnošću. Ključno autopoetičko mjesto naći ćemo tek pri samome kraju romana, kao žarište u kojemu se skupljaju sve dvojbe koje su ga na odlučujući način determinirale u cijelome protoku. One se koncentriraju u nekoliko rečenica koje stoga valja i citirati: „Pa ipak, sve što sam učinio i napisao suprotnost je pareziji, sve je to tek odlaganje onoga što znam da trebam napisati, ili bar učiniti. Čitava je moja egzistencija va banque igra. Najjaču kartu još nisam odigrao držim je skrivenu. Ili samo vjerujem da je imam, moguće da je posrijedi tek blef.“ I, malo dalje: „ Bez obzira na to: povući liniju koju si započeo, povući je do kraja, do margine i iza, tamo gdje se olovka lomi i mastilo ne ostavlja trag, bez obzira da li si u pravu ili u krivu, jer je jedino što čini autentičnim, što opravdava bilo koju ideju, uključujući i ideju o vlastitoj egzistenciji, tek vjernost toj ideji, ostanak uz nju do kraja, do krajnjih konsekvenci, bez obzira na cijenu.“ Ovome ću se mjestu, točnije njegovome nastavku vratiti nešto kasnije.

No zastanimo za trenutak ovdje, promotrimo u miru što nam se dosada kazalo. Odlaganje i parezija nalaze se u kompleksnom odnosu prožimanja i odbijanja. Pripovjedač/Nikolaidis svjesni su etičke, ali i estetičke, ispreplenosti koja kao da im uskraćuje mogućnost izmirenja, makar i supostojanja. Istovremeno ona im nalaže da, nerazdvojni, ostanu u stalnome dijalogu, da kultiviraju razgovor dvaju pozicija iz kojih će proizaći neko kreativno izravnavanje spora. Etička dilema pred kojom se nalaze Nikolaidis, pripovjedač Odlaganja. Parezije pa i svećenik-pripovjedač čiji nam se rukopis stalno nameće kao folija romana, kao korekcija nefikcionalnog fikcionalnim dijelom, jedva je savladiva. Hoću li odlaganjem onemogućiti pareziju i na taj način prestupiti protiv sebe i protiv okoline kojoj je potreban moj istiniti govor? Hoću li istinitim govorom (evo sad razlike u odnosu na ono što Foucault upisuje u središte antičkoga poimanja parrhesie) kojega usmjeravam na nepripremljenu publiku nanijeti štetu koja će biti veća od njegove izravnosti? Na tu se dilemu ne može dati univerzalan odgovor. Ona je okrenuta prema individui, pred kojom se nalazi odluka.

Još jedan korak dalje: Nikolaidis ne koristi samo građu iz „afere“ (izravnim navođenjem cjelokupnoga članka i dijelovima odgovora na njega) i konstruiranjem fiktivne priče u kojoj se zrcali zbilja, već i zadire (a to je postupak kojim se i ranije, osobito u Mimezisu, služio) u tanano polje na kojemu se fikcija i zbilja najviše približuju jedna drugoj ali koje je, upravo stoga, i najpodložnije manipulaciji.

Naravno, riječ je o autobiografiji. Raslojavajući diverzificirane pripovijesti i komentare koji tvore jezgro knjige on se vraća u vlastitu prošlost, izvlači iz nje već poznate junake, poput dominatora dobrinjske mahalske mafije Sejdića, ali i nove, kao učiteljicu iz osnovne škole Zoru Lomigorić. No najvažnija osoba koja se na autobiografskoj razini uvodi u priču jest baba.

Njezina je uloga višeslojna i višeznačna. Tekst se njoma dodatno komplicira, a pripovjedač navodi na rasvjetljavanje još jedne dimenzije svoje ličnosti. Opet je u središtu pažnje etika, opet se radi o beskompromisnom razračunavanju sa samim sobom. Pripovjedač secira svoj odnos s babom, ispituje motive koji su ga naveli na činjenje dobročinstava, traži (i pronalazi) naznake licemjerja u svojoj karitativnoj djelatnosti (caritas, ne smi-

Proleter 18

PETAK, 28.6.2013.

je se zaboraviti, na latinskom znači ljubav, ali ne tjelesnu, već onu usmjerenu na dobrobit bližnjih te tako milosrdnu i suosjećajnu). Pri tome uoči upada njegova distanciranost, izbjegavanje patetike, emocija – u jednu riječ, svega onoga što odlikuje njegov politički govor/govor o politici.

Tako se Odlaganje.Parezija organizira kao trodimenzionalni pripovjedni tekst. Na jednoj, recimo primarnoj, razini on agira kao replikacija stvarnoga zbivanja u čijemu se središtu nalazila afera oko jednog političkoanalitičkoga priloga čiji je autor – Andrej Nikolaidis. Na drugoj, nazovimo je sekundarnom, odvija se roman u nastajanju o pronađenome rukopisu jednog nestalog svećenika, dok se treća, tercijarna, formira kao autobiografska priča o ženskoj obiteljskoj liniji u čijemu se žarištu nalazi pripovjedačeva baba. Sve tri se priče zrcale jedna o drugoj, objašnjavaju ali i zatamnjuju jedna drugu, vrteći se oko ideje iskrenoga govora, njegove funkcionalnosti i svrsishodnosti u jednome svijetu koji za takvo što ne može pokazati razumijevanje, u svijetu koji zapravo ne želi čuti istinu o sebi. Izbor ovako kompliciranoga premrežavanja pripovjedne, analitičke i ispovjedne razine, sve pod kapom parezije, nužno mora izazvati neslaganje, suprotstavljanje, traženje alternativa, drukčijih odgovora. Stoga je i zanimljivo promatrati tu knjigu u odnosu prema dvjema prethodnim koje su nastale iz Nikolaidisova bavljenja apokalipsom. Naime, roman Dolazak i knjiga eseja Homo sucker stoje u komplementarnome odnosu. Eseji su nastali kao, takorekuć, nus-produkt istraživanja materijala za roman.

Ako promatram Odlaganje. Pareziju kao svojevrsno nastavljanje jednog dugoročnog autorskog projekta, primijetit ću diskrepanciju u odnosu na prethodnice. Kao da je u toj knjizi Nikolaidis spojio na prvi pogled nespojivo. Stoga je ona i simbioza triju ne nužno kompatibilnih komponenanta, a upravo mi ta njezina osebujnost dajem mogućnost oponiranja autoru. Da je ostala na razini fikcionalnosti takvo što ne bilo mogućno. Ovako mogu sumarno iznijeti dvije opaske koje mi se čine primjerenom korekcijom onoga što nam se priopćava.

Kao prvo: bavljenje je Foucaultom trebalo produbiti. Kao i sve čega se taj filozof dotakao, tako je i parrhesia kod njega daleko višeznačnija od interpretacije kojoj ju se podvrgava u ovome romanu. Kao drugo, da ispunim obećanje o vraćanju citiranome mjestu: da li je doista nužno odbaciti nostalgiju i melankoliju da bi se konzekventno slijedilo ideju? Jesu li one izvor sentimentalnosti? Ili nude i uvide koje, bez njihova rada pamćenja i sjećanja, ne bismo mogli steći? Koji bi nam ostali zapriječeni na nekoj neutabanoj cesti, na nekom truckavom makadamu nedovoljno svarene prošlosti?Odlaganje.

Parezija bila je nužna knjiga. Ustati u obranu sebe i drugih (uostalom, obraniti druge od sebe) bio je cilj kojega je Andrej Nikolaidis još jednom vehementno slijedio. Nama ostaje da sačekamo njezin nastavak. Bit će, dopustite mi da prognosticiram, dvostruk: roman o nestanku kotorskoga svećenika s jedne i analiza etičkog rasapa društva bazirana na teoriji kasnoga Foucaulta ali i još jednoga, od mene nespomenutoga, junaka ove knjige – Waltera Benjamina. Bit će to sljedeća dva priloga u ispitivanju „opće povijesti beščašća“ s čijom će nam beskompromisnošću valjati živjeti. A najvažnija će ostati sposobnost „polaganja računa o samome sebi“, ono što Judith Butler u svojoj briljantnoj analizi Foucaultove teorije parrhesie ističe kao ključni moment pri-pisivanja etičkoga značenja djelovanju jednoga subjekta.

Božo Koprivica, Samo Bogovi mogu obećati, Ljevak Zagreb, 2010.

Kad sveci marširaju Piše: Aleksandar Radoman

Kritičarske priče (nemojte se čuditi, ima i njih ali su uglavnom vrlo dosadne) najčešće govore o lošoj savjesti. Jesam li o nekome napisao nešto što nisam htio, što taj netko nije zaslužio? Jesam li nekoga, opet, neopravdano zapostavio?

Ako jesam, zašto sam to učinio?

Onda se dolazi do traženja opravdanja za vlastite postupke, izlaza iz kojekakvih etičkih ćorsokaka. Nakraju, i do blagosti kojom se, možda, licemjerno, želi kupiti blagost drugih prema sebi samome. Nekako se dođe i do pitanja negativne kritike, a o njoj se najčešće počinje razmišljati kao o trošenju vremena: zašto pisati o nečemu što mi se ne čini vrijednim? Zašto u nečemu što mi se ne čini vrijednim ipak ne pokušati pronaći nešto što je, možda, valjano.

Onda to nešto istaći, podcrtati, tražiti što ga veže sa sličnim, što ga čini različitim, isplitati neku svoju malu pri-povijest o književnosti vezanoj mjestom, vremenom. Što može natjerati kritičara da sjedne nad knjigu koju ne voli i da o njoj napiše tridesetak kartica? Hajde još nekako, prikaz od dvije, ali tekst koji zaprema četvrtinu omanje studije. Krije li se u suzdržanosti od nabacivanja blatom etika profesije? Kukavičluk?

Ako da, koga se bojim? I opet se vraća pitanje savjesti a o njoj danas pišem iz dobroga razloga, okajavajući jedan svoj grijeh, star najmanje trinaest-četrnaest godina. No i grijeh ima svoju ishodišnu priču koja neće voditi do esencije ali će je bar malo razotkriti.

U Beogradu je u ona doba kada se (još) nije zveckalo svakojakim oružjem izlazio časopis čije su korice svake godine mijenjale boju: plava, pa žuta, pa crvena, zelena, narančasta, tako nekako, a onda opet ispočetka. Časopis je uređivao Vuk Krnjević a zvao se Književnost. Čekalo ga se kako bi se u njemu pročitali tekstovi Tarasa Kermaunera koji je pičio po socijalizmu, serijalizirani Stalin – naše junosti polet Aleksandra Zinovjeva, onoga što će devedesetih slaviti velikoga državnika Slobu i revitalizaciju svetoga pravoslavlja... Štošta je toga u tome časopisu bilo, malo mi je i žao što su i njegovi svesci pali žrtvom prognanstva, zaboravljeni u banjo-

lučkom stanu. S druge strane, nije ni osobito tesko doći do njih. U božanstvenoj sveučilišnoj biblioteci u Konstanzu (bar prije ovog azbestnog zagađenja) mogao sam sjesti na pod, kraj police, izvaditi sveske pod signatuorm sla2 i prekopavati ih do mile volje. Nekako mi se nije htjelo. Zašto bih morao otkriti, malo stariji, da je Kermauner lupao gluposti, da je njegov antikomunizam tada bio kao nediskurzivan, nepromišljen, zašto bih u vrlome Zinovjevu otkrivao Edičku Limonova. Zbog njih me sigurno ne grize savjest. Ali zbog nečega drugoga da. Naime, u toj je Književnosti gotovo nevjerojatno otkačene eseje o Danilu Kišu objavljivao čovjek o kojemu nisam znao ništa – Božo Koprivica. Ti su eseji ostali u mojoj glavi, makar im se sadržaja jedva i sjećao, i nekih petnaest godina nakon čitanja, ustoličeni u formi apsolutnog govora o tuđem književnom tekstu u koji se umiješalo toliko osbnoga, intimnoga (intimus, podučava nas etimologija, znači najunutarnjiji, najdublji, najpouzdaniji, a gramatički je superlativ od interior, inter, unutarnjiji..., koji je, opet komparativ, od in – «u» ali i «između») da je razlučenje bilo nemogućnost, a ta je nemogućnost, pak, izazivala strah da se ne padne pod utjecaj apsolutnoga, da se ne izgubi nit – upravo vlastitoga.

I tako, ispisujući svoje redove o Danilu Kišu načinio sam hybris neuvrštenja u sekundarnu literaturu knjige, tada sam već znao da je objavljena, Kiš, Borhes, Maradona Bože Koprivice. Umirenju savjesti, naprotiv moje se stanje dodatno pogoršalo, nije doprinijelo ni to, rad na Kišu bio je već završen, što sam u jednom broju Vremena pročitao tekst sličnoga nadahnuća i slične pomjerene perspektive promatranja svijeta, koji se odnosio na, čini mi se, šezdeseti jubilej, Partizana.

Autor mu je bio, pogodit ćete, Božo Koprivica koji je, u maniru beketovske apsurdnosti, protopartizanovcem proglasio Vermeera zbog crno-bijelih ploča kojima je obložen pod na slici Malkunst. Prekopavanje po arhivi Vremena nije mi pomoglo. Koprivičin tekst nisam mogao pronaći i, evo, s tugom konstatiram da nije uvršten u knjizu Samo Bogovi mogu obećati o kojoj ću, dužnički i s lošom savješću prema Boži Koprivici, govoriti danas.

Rečena je knjiga plod hibriditeta kojega mogu proglasiti, ne nalazeći mu primjera drugdje, autentično koprivičanskim. U njegovoj se suštini krije polemika s jednom od najpoznatijih floskula ikada izgovorenih i napisanih, naime onom o «nogometu kao najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu.» Samo Bogovi mogu obećati vehemntna je obrana centralnosti nogometa i zastupanje teze po kojoj svijet bez njega uopće ne bi mogao postojati. Što je, onda, svijet za Božu Koprivicu? Čudno mjesto u kojemu se, reklo bi se, nogomet spaja s drugim stvarima do kojih je autoru stalo te ih, tako, tvori središtem jednoga univerzalističkog univerzilizirajućega univerzuma. Zaključno je u koliko maloj mjeri «živi ljudi» prodiru na stranice ove knjige ali i u kolikoj ih, tim svojim rijetkim a rječitim prisustvima, ispunjuju. Živi ljudi, i tu se ovaj moj prikaz spori sam sa sobom, su po ad hoc sročenoj definiciji oni koji ulaze u Koprivičin svijet, a pri tome nisu ni nogometaši ni spisatelji. Takva se aporetička, sablasna prikazanja uvijek dovode u vezu s fikcionalnim nastavateljima poetičkoga svijeta, upravo nogometašima i spisateljima, točnije autorima koji su u prostoru narativa prisutni svojim knjigama. Na taj se način tvori dodatna hibridizaci-

ja, priče o šutanju lopte i njegovim jima se lirske interpolacije stavljaakterima postaju intertekstualnim ju u službu narativnog efekta pripoumecima kojima se legitimira pri- vijedanja priče. Hristo Stojčkov tako, davanje obola uzvišenosti nečemu preko bugarskog dramskog spisatešto je, po općem mišljenju, dokraja lja Hriste Bojčeva šalje pisma Boži banalno, naime «najvažnijoj spo- Koprivici. Gradi se potpuno realan rednoj stvari na svijetu». kontekst u kojemu dramaturg upoOtuda i važnost autobiograf- znaje autora djela na čijemu upriskoga interpoliranja kojim Božo Ko- zorenju radi na Cetinju, provjeriva privica svoju braću, čija se tragična su imena glumaca, kao i redatelja povijest tematizira ali ne stavlja u predstave, znači «sve bi moglo bisredište pažnje, upliće u alternativ- ti tako kao što jeste» da se u igru ne nu povijest nogometne igre. Jer Sa- ubacuje onaj mali crv sumnje, upramo Bogovi mogu obećati melanko- vo Hristo Stojčkov, koji nas tjera na lična je knjiga, knjiga melankolije, nevjericu, na interpretaciju cjeline čiji su junaci gubitnici u trci sa svi- u svjetlu miga direktora argentinske jetom koji se komercijalizira, proda- nacionalne biblioteke, diskretnoga je, u kojemu menadžeri (tako se sa- podržavatelja vojne hunte i prononda zovu mešetari), neki čudni trene- siranog antikomunista. ri i PR specijalisti stječu primat nad Ako su ovo dostatni dokazi u igrom. No to samo po sebi ne bi bilo prilog tezi o borhesovskoj naravi dostatno kada se melankolija Bože proze Bože Koprivice, onda ostaje Koprivice, prouzročena nestankom otvoreno posljednje pitanje. U čevrijednosti nogometnih, ne bi proši- mu se krije njezina autentičnost, rila i na drugo nestajanje, temu knji- onaj cizelirani odmak koji je gura ge u početku skrivenu a potom sve od statusa puke patvorine ka estetjasniju da bi se u kristalnome, dele- skoj neponovljivosti? Usudio bih se zovski kristalnome, obliku pojavila reći: poetiziranje dvaju u osnovi nena samome njezinu kraju. Propada- poetičnih momenata, očuđavanje, nje je nogometa povezano s raspa- oneobičavanje, Verfremdung, ostradanjem Jugoslavije. Kako bi bol in- nenie, prevođenje poznatoga u neduciranu na svim razinama svijeta poznato, postupak toliko drag, evo života preveo u konkretnost, kako bi nas opet na ishodištu, Danilu Kišu. ju, takorekuć, fokusirao, skalpelski Dva su ta momenta dribling i volej. točno usmjerio samo na jednu nje- Poetičnost im pridaje njihova prozinu razinu, te ju time učinio skon- laznost. Nije tajna da se ta dva vecentriranijom, prodornijom, snaž- ličanstvena elementa nogometne nijom, nesnošljivijom ali, možda, i igre nalaze u tihom povlačenju pred pomogao njezinu nestajanju («lju- «modernom» taktikom i strategita trava na ljutu ranu»), Koprivica jom koje potiskuju individualizam sažimlje poslijeratnu povijest Jugo- na račun snage kolektiva. Knjiga Noslavije, kišovski, na katalog njezinih gomet i domovina. Nogomet i priponajvećih sportaša i, s njima poveza- vijesti o naciji u Argentini Pabla Alanih, najvećih uspjeha. Pripovijest o barcesa mogla bi se promatrati kao nogometu preseljuje se na košarku, znanstveni pendant Koprivičinoj Sagimnastiku, stolni tenis, vaterpolo... mo Bogovi mogu obećati. Citirajući i završava u samootkrivajućem de- Briana Glanvillea (Drugi Maradonin krešendu zazivanja nestanka: «Jer, zgoditak protiv Engleske bio je «tasve jeste ako voliš.» ko neobičan, tako roNo prebrzo sam mantičan [...] još iz dadošao do kraja, knjina kada je dribling bio ge ne prikaza. Valja u modi. Jedva da primi se vratiti na trepada u jedno očito tazveniju poziciju poko racionalno i racionalizirano doba kaetičkoga definiranja kvo je naše u kojemu Koprivičine knjige.

Ako je melankolija Što je, onda, svijet je dribler u nogometu afektivni naboj ko- za Božu Koprivicu? izumro gotovo kao diji počiva iza njezine Čudno mjesto u nosaurus») Alabarces realizacije, bez sumnastavlja: «Maradoninje je jedna meka kojemu se, reklo bi ni zgoditci posjeduju amalgamizacija Ki- se, nogomet spaja s simbolički naboj i zaša i Borgesa određu- drugim stvarima do to što se kod njih radi o juće načelo njezine indivdualnim akcijakojih je autoru stalo meandrirajuće poetima koje ne ovise o igri ke. Kišovski sam kod te ih, tako, tvori momčadi. One posjenaznačio u kataloš- središtem jednoga duju značenje neokome nizanju imena bičnoga, nepredvidiuniverzalističkog kojim se u Koprivičivoga i neregeluranonoj inkantaciji prizi- univerzilizirajućega ga koje odgovara oniva «izgubljeno vrije- univerzuma ma što su jedinstveni me». Borges se nali se kao takvi predomeće istovremeno čuju.» Možda će Bodiskretnije i penetrantnije. Prodor- žo Koprivica pružiti malu korekciju no je stalno spominjanje Argentine ovog ekstremnoga individualizma i argentinskoga nogometa. Diskreci- kada postulira da je «dupli pas najja je sadržana u protkivanju teksta bolji dribling». Ali ljepota drublinga i postupcima koji se asocijativno šire voleja ostat će uvijek ono što je vezau pravcu kojega je mogao propisa- no uz pojedinca, njegovo umijeće. ti jedino čarobnjak riječi iz Buenos Ono kasnije može biti, odveć čeAiresa. Sebastian Deisler (Basti Fan- sto i jest (sjetit ćemo se tek naciotasti čijoj sam osobnoj tragediji s tu- nalističke manipulacije srbijanskim gom svjedočio) kojemu kao terapiju sportistom koji danas neprikosnoveza izlječenje depresivne melankoli- no vlada najindividualnijom sportje/meankolične depresije liječnici s skom granom) predmet ideoloških Max-Planck instituta prepisuju po- zloupotreba, ali u svojoj suštini ostaeziju kanadske pjesnikinje Phyllis ne plod nevine ljepote; predmet estetWeb, Florian Albert i György Petri, skoga koji prevazilazi sport i kotrlja se Miloš Milutinović kojemu osobno u pravcu determinatora esencije ljudJacques Prévert čita svoje pjesme, a skoga bivstvovanja. Bar u knjizi Boto su tek početci borhesovskih ma- že Koprivice. Manipulira li i on nama štarija kojima Božo Koprivica opre- kada tvrdi: «Da je Jugoslavija postala ma svoje priče o fudbalu i lirici. Jer svetski prvak u Italiji, ne bi se raspala ne treba zaboraviti da su tekstovi država Jugoslavija?» Ako i manipulipruženi nam na uvid zapravo pri- ra, lijepa je to manipulacija. Jesam li povjedni (tekstilni tekstovi, da i ja pročistio savjest? upišem melankolični moment sjećanja na dragu a nedavno preminulu osobu u ovaj svoj tekst) u ko-

Na osnovu odluke Izvršnog direktora broj 10-10-4996 od 12.04.2013. godine Crnogorski elektroprenosni sistem CGES AD objavljuje

Javni poziv za dostavljanje ponuda za prodaju demontirane visokonaponske opreme br. 01/2013 1. Podaci o Prodavcu: Prodavac: Crnogorski elektroprenosni sistem AD

Kontakt osoba: Gordana Todorović, dipl.el.ing.

Adresa: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 18

Poštanski broj: 81000

Grad: Podgorica

Identifikacioni broj: 02751372

Telefon: +382(0)20 407-650, 067/566892 Elektronska pošta (e-mail): gordana.todorovic @cges.me

Faks: +382(020) 407-653 Internet stranica: www.cges.me

2. Predmet prodaje je demontirana visokonaponska oprema koju čine: -Energetski transformatori -Mjerni transformatori (strujni mjerni transformatori SMT i naponski mjerni transformatori NMT) -Visokonaponski kabal -Prekidači -Provodni izolatori -Kondezatori -Transformatorsko ulje Oprema je privremeno uskladištena u objektima CGES-a. U tabeli 1 dat je pregled vrste i količine opreme po objektima CGES-a. U tabeli 2 prikazane su aproksimativne mase opreme.

Tabela 1: TRAFOSTANICE

TS ULCINJ TS MOJKOVAC

Energetski transformator (prenosni odnos, snaga, količina) 110/35 kV 20 MVA Kom. 1 110/35 kV 20 MVA Kom. 1

TS NIKŠIĆ

Strujni mjerni transformator (Nap.nivo, količina)

Naponski mjerni transformator (Nap.nivo, količina)

Prekidač (Nap.nivo, količina)

110 kV Kom. 8

110 kV Kom. 1

35 kV Kom. 9

110/35 kV 31.5 MVA Kom. 1

Visokonaponski Kabal Transform. ulje

Provodni Izolator (Nap.nivo, količina)

Kondezator (količina)

Transf. ulje iz 2 cisterne

TS BAR

110 kV Kom. 6

35 kV Kom. 5

Kom. 1

TS TIVAT

110 kV Kom. 2

35 kV Kom. 1

Kom. 3

220 kV Kom. 4 TS PODGORICA1

110 kV Kom.16

110 kV Kom. 11

400 kV Kom. 7

400 kV Kom. 4

110 kV

110 kV

Kom. 13 110 kV

Kom. 13 110 kV

Kom. 10

Kom. 2 110 kV Kom. 3

TS PODGORICA2

TS PLJEVLJA 1

220 kV

TS PLJEVLJA 2

Kom. 6 400 kV Kom. 2

Kabal sa papirnom impregnisanom izolacijom ( u komadima )

110 kV Kom. 2

Kom. 8

Tansform. ulje 8 bačvi

Kom. 4

220 kV Kom. 15 400 kV Kom. 3

Tabela 2: Ukupna masa (kg)

Masa ulja (kg)

Masa aktivnog dijela

Energetski transformator u TS Ulcinj

80000

25000

31000

Energetski transformator u TS Mojkovac

58000

19000

22000

Energetski transformator u TS Nikšić

79000

20000

360

80

Strujni transformator 110 kV Strujni transformator 220 kV

1000

200

Strujni transformator 400 kV

1500

300

Naponski transformator 110 kV

380

80

Naponski transformator 220 kV

1000

200

Naponski transformator 400 kV

1500

300

Prekidač 35 kV

300

20

Visokonaponski kabal

1000

Kondezatori

150

Provodni izolatori

50-120

200

10

Bačva ulja

180

Ponuda treba da sadrži: Ø Dokaz o registraciji Ø Tačan naziv i adresu Ponuđača Ø Ugovore o zajedničkom nastupanju (ukoliko je zajednička ponuda) Ø Matični broj Ponuđača Ø Dozvolu za preradu i odstranjivanje otpada od električne i elektronske opreme u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom („Sl. List CG“, br. 64/11) Ø Dozvolu za sakupljanje i transport otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom („Sl. list CG“, br. 80/05, „Sl. list CG“, br. 73/08 ) ili da je Ponuđač upisan u registar sakupljača i prevoznika otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom („Sl. List CG“, br. 64/11) za predmetne opštine u kojima se otpad nalazi Ø Ime i prezime lica ovlašćenog za zastupanje, broj telefona i e-mail adresu Ø Broj računa i naziv banke za vraćanje depozita Ø Vrijednost ponude za cjelokupnu opremu izraženu u eurima, bez PDV-a Ø Dokaz o uplati depozita sa pozivom na broj 01/2013

Obaveze Ponuđača su: Da obezbjedi preuzimanje i zbrinjavanje kompletne opreme navedene u tabeli 1, koja se tretira kao opasni otpad, u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom („Sl. list CG“, br. 64/11) i podzakonskim aktima koji regulišu ovu materiju. Ukoliko se energetski transformatori ne mogu transportovati u cjelini, demontažu pojedinih djelova transformatora predvidjeti na licu mjesta.

Da prvo preuzme trafo 110/35 kV, 20 MVA, iz TS Ulcinj.

Da preuzme kompletnu odgovornost za bezbjedan rad i zaštitu životne sredine tokom demontaže, utovara i transporta opreme.

U slučaju potrebe da izvrši kategorizaciju otpada.

6. Uvid u ponuđenu opremu Zainteresovani ponuđači mogu izvršiti uvid u ponuđenu opremu počev od 17.06.2013. do 21.06.2013. godine u dogovoru sa kontakt osobom.

Rok za izvršenje posla će se precizirati Ugovorom između Ponuđača i CGES-a, a neće biti duži od 30 dana od dana uplate ugovorenog iznosa.

8. Dostavljanje ponuda Ponude dostaviti u zapečaćenoj koverti sa naznakama: broja Poziva 01/2013 na koji se ponuda odnosi i »NE OTVARAJ prije zvanične sjednice Komisije za otvaranje ponuda«.

Na koverti moraju biti naznačeni i osnovni podaci o ponuđaču (naziv i adresa).

Ponude dostaviti na adresu: CGES AD Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.18 Podgorica ili neposredno na arhivi CGES AD, do 04.07.2013. godine do 10 časova.

9. Datum i mjesto otvaranja ponuda: Javno otvaranje ponuda, kojem mogu prisustvovati ponuđači, odnosno njihovi ovlašćeni predstavnici (pisano ovlašćenje), će biti održano nakon isteka krajnjeg roka za prijem ponuda, 04.07.2013. u 10,30 časova u prostorijama CGES AD, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.18, Podgorica. Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje su nepotpune i/ili nijesu zapečaćene neće se razmatrati.

Cp - ponuđena cijena Cmax - najviša ponuđena cijena

4. Sadržaj ponude

5. Obaveze Ponuđača

7. Rok za izvršenje posla

C=(Cp/Cmax)*100

56 - Intermediary bank: COBADEFF Commerzbank AG Frankfurt/Main, Germany 57 - Account with institution: 400876851700 EUR CKBCMEPG CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD PODGORICA 59 - Beneficiary customer: ME25510000000002715264 CGES AD PODGORICA BUL. SV. PETRA CETINJSKOG 18 81000 Podgorica MONTENEGRO

900

3000

Najviša ponuđena cijena.............100 bodova Broj bodova za ovaj kriterijum određuje se po formuli:

Pravo učešća imaju sva domaća i strana pravna lica u skladu sa propisima, koja uplate depozit u iznosu 1000,00 eura na žiro račun CGES AD br. 510-27152-64 kod Crnogorske komercijalne banke (uz napomenu za uplatu depozita za učešće na licitaciji). Instrukcije plaćanja za zainteresovana lica iz inostranstva:

20

Transformatorsko ulje u 2 cisterne

10. Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude

3. Pravo učešća

11. Rok za donošenje Odluke i potpisivanje Ugovora Komisija za sprovođenje postupka prodaje će donijeti Odluku o izboru najpovoljnije ponude u roku od 5 (pet) dana od dana otvaranja ponuda.

CGES može da odustane od prodaje kompletne opreme i materijala, ukoliko procijeni da su ponuđene cijene neprihvatljive.

Učesnik koji ponudi najvišu cijenu proglašava se Kupcem a njegova ponuda smatra se prihvaćenom ponudom za kupovinu demontirane visokonaponske opreme.

Izabrani Kupac je dužan da zaključi Ugovor o kupoprodaji u roku od 7 (sedam) dana od dana donošenja Odluke. Kupac mora u cjelosti izvršiti uplatu ugovorenog iznosa u roku od 5 (pet) dana od dana zaključenja Ugovora. Preuzimanje opreme izvršiće se nakon uplate ugovorenog iznosa.

Ukoliko izabrani Kupac odustane od kupovine, uplaćeni iznos depozita se ne vraća. Neuspješnim učesnicima na licitaciji uplaćena sredstva će biti vraćena, a Kupcu, tj. izabranom ponuđaču ova sredstva biće uračunata u ugovorenu cijenu.

Ukoliko prvorangirani Kupac odustane od potpisivanja Ugovora, isti će se zaključiti sa sledećim najpovoljnijim ponuđačem idući redom po listi rangiranja ponuđača.

20 Crna Gora

PETAK, 28. 6. 2013.

HERCEG NOVI

Žutkovića optužili za mito HERCEG NOVI- Baletska pedagoškinja N.E. (ime i prezime poznati redakciji) optužila je sekretara Sekretarijata za društvene djelatnosti Vladimira Žutkovića da mu je za zakup sale u Domu kulture u Bijeloj dala na ruke 400 eura za organizaciju umjetničkih programa. Prema riječima N.E. u ponedjeljak 3. juna u Domu kulture u Bijeloj održan je koncert Baletskog kampa “Maslina” u okviru kojeg je nastupilo stotinak mališana koje je ona pripremala za koncert. S obzirom na to da ne radi dugo u Herceg Novom i da je strani državljanin, N.E. nije znala kakva su pravila za zakup sale. Obradovalo je kada je od upravnika bjelskog Doma kulture Milovana Lalovića čula da za salu i ostale prostorije za pripremu i odžavanje koncerta ne treba da plaća. Dan prije koncerta, došao je Vladimir Žutković i saopštio da za troškove ipak treba da plati 400 eura.

“Znala sam da je Žutković sekretar Sekretarijata za društvene djelatnosti, sarađivali smo i u Umjetničkom centru As, ali sam pitala zbog čega i šta treba da platim. Odgovorio je da je to naknada za troškove za struju, održavanje i zakup, dodavši da se jedino sala u Herceg Novom ne plaća jer te troškove na-

d o k n a đ u j e Opština.

“Iz straha da ne otkažemo koncert, dala sam Žutkoviću novac koji je obećao da će uplatiti gdje treba”, kazala je N.E. Novac je uplaćen 11. juna na račun Umjetničkog centra AS i to kako je navedeno kao donacija N.E. kojoj je ponuđeno da potpiše i izjavu o tome. Ona je predlog odbila jer kaže da nema novca koji bi mogla da

poklanja.

Za organizaciju koncerata i drugih umjetn i č k i h p r o g ra m a zakup u Bijeloj se ne naplaćuje kako bi se podstaklo oživljavanje djelatnosti ove ustanove, kazao je upravnik bjelskog Doma kulture Milovan Lalović.

Sekretar Sekretarijata za društvene djelatnosti Vladimir Žutković je novinarima negirao ove navode, ističući da nijesu tačni.

“Vjerujem da je došlo do nesporazuma, sarađujem korektno sa svim NVO i pratim sve manifestacije. Smatram i vjerujem da sve NVO posluju preko računa i da svi tokovi novaca mogu da se provjere preko računa, tako da je upućujem da ona sa svojom NVO provjeri kako se i šta dogodilo”. Žutković je istakao i da profesionalno radi svoj posao. S.Milović

pRIROda

Zaštititi Dulovinu KOLAŠIN - U toku je realizacija lokalnih javnih radova za 2013. godinu, a koji se između ostalih odnose i na uređenje Botaničke bašte i park šume Dulovine. Lokalne javne radove realizuju Botanička bašta i NVO Natura u saradnji sa ZZZ Crne Gore, Biroom rada Kolašin, opštinim Kolašin i Javnim komunalnim preduzećem Kolašin.

“Realizovani su pripremni radovi za otvaranje Botaničke bašte za posjete, koji se sastoje od čišćenja bašte, uređenja leja, popravke infrastrukture, dok se trenutno izvode radovi na uređenju park-šume Dulovine – uklanja se šiblje, korov, polomljena stabla i slično. U realizaciju ovih poslova su uključe-

ni, pored radnika javnih radova, i radnici JKP Kolašin sa mehanizacijom”, kazao je direktor NVO Natura Mikan Medenica.

On se nada da će park-šuma Dulovine u kojoj se nalazi Botanička bašta, unošenjem drugih biljnih vrsta i uređenjem, u nekom narednom periodu biti proglašena arboretumom i biti zaštićeno područje kao što je sada Botanička bašta. Kako je kazao, ova park-šuma ima izuzetan značaj jer je praktično jedina preostala parkovska javna površina u gradu. Unapređenjem i prerastanjem u atraktivan arboretum park šuma Dulovine će postati još jedna turistička atrakcija Kolašina.

Z.B.

Crna Gora 21

PETAK, 28. 6. 2013.

GOSPOŠTINA I STARI GRAD

Komunalno se zadužuje 180.000 eura

DUP na snazi zbog ličnih interesa

MOJKOVAC – Odbornici lokalnog parlamenta na jučerašnjem zasijedanju najviše vremena su potrošili oko JKP “Gradac”. Nakon dva sata rasprave jednoglasno su odbornici dali zeleno svijetlo da se JKP “Gradac” kreditno zaduži u iznosu od 180.000 eura, radi izmirivanja dugovanja prema zaposlenim i povjeriocima. Žustru polemiku vodili su odbornici koalicije DPS-SDP i opozicione Socijalističke narodne partije, oko toga ko je kriv što se JKP “Gradac” godinama nalazi u finasiskim problemima jer su preduzećem rukovodili i jedni i drugi. Predsjednik opštine Dejan Medojević je kazao da ukoliko komunalno ne bude moglo da vraće kredit moraće da proda poslovni prostor u “Valjevskoj ulici”. Glasovima vladajuće partije DPS – SDP usvojen je završni račun budžeta opštine Mojkovac za 2012. godinu u iznosu od 2.570.204 eura, dok su odbornici SNPa bili protiv. Odbornici su jednoglasno usvojili odluku o prodaji poslovnog prostora, površine 78 kvadrata na javnom nadmetanju, u Ulici Mališe Damjanovića, koji je nekada koristio planinarski klub “Džambas”. Postupak prodaje sprovešće komisija koju će imenovati predsjednik opštine, a početna cijena kvadratnog je 750 eura.

Na sjednici je usvojena odluka o oslobađanju plaćanja naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta OŠ “Aleksa Đilas Bećo”, kao i izvještaj o radu i finansiskom poslovanju Turističke organizacije za prošlu i program rada i finasiski plan Turističke organizacije za ovu godinu.

Na jučerašnjem zasijedanju usvojen je i izvještaja o radu i finasiskom poslovanju Centra za kulturu za prošlu, te data saglasnosti na program rada Centar za kulturu za ovu godinu.

V.Baltić

BUDVA – Predstavnici Mjesne zajednice Stari grad i grupa građana naselja Gospoština zapitali su se zbog čega se uporno odlaže usvajanje njihove inicijative o obaranju DUP “Budva-centar”, ne krijući sumnju da iza svakog “velikog” projekta stoje lični interesi nekoga bliskog vlasti. Kako navode, iako su uspjeli da poslije nekoliko mjeseci SO Budva raspravalja o njihovom predlogu, sjednica je prekinuta kada je postalo jasno da je napravljen dogovor o zabrani gradnje u Petrovcu, dok je identična situacija u Budvi tretirana na potpuno drugi način.

nošenja inicijative do danas moglo, kako ocjenjuju, sve već biti gotovo.

Kao ističu, dok je u toku priča o njihovoj inicijativi, izdaju se urbanističko tehnički uslovi i građevinske dozvole za nove solitere.

Jedan od najočiglednijih primjera je dozvola koja će ubrzo biti izdata za sada već čuvenu lokaciju marketa “Roda”. I pored bezbroj dopisa i protesta, i pored ukazivanja na veliki broj nelogičnosti i propusta, i pored novog seta problema koji davanje jedne takve dozvole izaziva građanima Budve, posebno onima koji žive u naselju Gospoština, zacr-

SPOMENIK

Počupali petokraku

“Naime, grupa funkcionera iz Petrovca ucijenila je svoje drugove iz Budve izlaskom iz vlasti i tražili su isključivo zabranu građenja za Petrovac, svjesni da je to jedini spas za njihovo mjesto. Na drugoj strani, Budva će očigledno ići “do kraja”. Sada smo u situaciji da se već započeta turistička sezona pretvara u haos.”, navode u saopštenju mještani Gospoštine.

Dok se sve ovo odvija, ističu, jedan od glavnih uzročnika, ne jedini svakako, famozni DUP “Budva-centar” je i dalje na snazi, iako je od dana pod-

tan i dogovoren posao nastavlja se.

Oni su se, kako kažu, obratili urbanisztičkoj inspekciji Uprave za inspekcijske poslove, koja ih je dopisom od 17. decembra 2012. godine obavijestila da nijesu nadležni. Nakon dopune zahtjeva, te priloženiog stručnog mišljenja, dopisom od 17. aprila ove godine obavijestili su ih da rade po tom predmetu.

“Vrlo je jasno šta rade ova naša gospoda iz Opštine Budva. Reakciju države očekujemo, a ni naša reakcija neće izostati”, zaključuju mještani.

N.L.

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „OTP FACTORING MONTENEGRO“ DOO Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1618 od 15.09.2008.godine sa Aneksima Ugovora I i II i po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1504 od 02.06.2008.godine sa Aneksima Ugovora I, II i III, koji krediti su obezbijeđeni Ugovorom o hipoteci br. 35777/08 od 02.10.2008.godine i Ugovorom o hipoteci br. 20649/08 od 06.06.2008.godine, te po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1090 od 28.06.2007.godine sa Aneksima Ugovora I i II, po osnovu Ugovora o kreditu br. 792-88-357 od 05.02.2007.godine sa Aneksima I i II, po osnovu Ugovora o kreditu br. 13247-1/4 od 01.12.2005.godine sa Aneksima I i II, koji su obezbijeđeni Ugovorom o hipoteci br.

25123/07 od 19.07.2007.godine, Ugovorom o hipoteci br. 5218/07 od 16.02.2007.godine i Ugovorom o hipoteci br. 31742/05 od 15.12.2005.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Zvonku Kaleziću, sa poslednjom poznatom adresom Glavica bb, Danilovgrad, Obavještenja o prodaji nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 164 KO GLAVICA, označenih kao katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi - dvorište, površine 568 m2, katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi – bazen, površine 181 m2, katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi – poslovni prostor porodične zgrade, broj zgrade 1, površine 1.466 m3, katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi – pomoćna zgrada, broj zgrade 2, površine 390 m2, katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi – pomoćna zgrada, broj zgrade 3, površine 55 m2 i nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 164 KO GLAVICA, označenih kao katastarska parcela broj 1871/3, po kulturi – pašnjak 6. klase, površine 680 m2, katastarska parcela broj 1871/3, po kulturi – porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, površine 85 m2 sa pripadajućim PD-ovima, katastarska parcela broj 1871/3, po kulturi – pomoćna zgrada, broj zgrade 2, površine 156 m2, svojina Zvonka Kalezića, u obimu prava 1/1.

Poziva se hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,OTP FACTORING MONTENEGRO'' DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 130, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaji, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na adresi o kojoj je hipotekarni povjerilac obaviješten od strane hipotekarnog dužnika Upozorava se hipotekarni dužnik Zvonko Kalezić, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji nepokretnosti, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom/hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

BUDVA- Nepoznati počinioci preksinoć bukvalno su počupali pola metra visoku kamenu petokraku sa spokmeničkom kompleksu na Čelobrdu iznad Svetog Stefana, posvećenom palim borcima iz Drugog svjetskog rata. Mještani Čelobrda primjetili su juče da je petokraka vidno oštećena, bačena na zemlju, dok je na spomeničkom platou bilo gareži, ostataka od roštilja, koje je neko prethodne noći tu zapalio.

“Odmah smo prijavili policiji, uvjereni smo da će ona naći i kazniti počinioce”, kazao je mještanin Dragan Miković ogorčen što je spomenik za protekle četiri decenije, od kada je napraveljen, više puta bio

meta vandala. Spomenik koji se nalazi na vidikovcu, sa koga se pruža jedna od najljepših pogleda na rivijeru, prije svega hotelski kompleks Sveti Stefan, podignut je 1971. godine, kao sjećanje, kako navodi Miković, na 15 poginulih mladih ljudi, momaka i djevojaka, koji su život dali za slobodu.

On je naveo da su juče mještani vidjeli da je petokraka bačena na zemlju.

“Očigledno je neko ovdje na spomeniku prvo roštiljao jer smo čistili ovaj plato, a nakon svega odlučio je i da ga devastira. To je strašno ružno. Neko se “svojski potrudio” da to uradi jer je petokraka bila čvsto vezana za spomenik”, poručio je Miković.

N.L.

PLAT

Počeli da pune tunel vodom HERCEG NOVI - Kompanija HE na Trebišnjici najavila je da je juče počelo postepeno punjenje tunela, nakon čega bi voda sa Plata trebalo da dođe do hercegnovskih česmi. Kako su saopštili iz ove kompanije, radovi koji su na remontu postrojenja HE na Trebišnjici počeli 15. juna, završeni su juče.

Napomenuto je da se tuneli pune postepeno iz bezbjednosnih razloga, te da slijedi proces ispiranja tunela, nakon čega bi trebalo da voda preko Plata počne

da pritiče oko 30 kilometara dugim cjevovodom kroz Konavle prema Filterskoj stanici u Mojdežu. Nakon neophodne procedure punjenja rezervoara i laboratorijske analize za utvrđivanje svih parametara kvaliteta vode, u Vodovodu očekuju da će do subote 29. juna biti puštena prema potrošačima, čime bi sa dotokom oko 400 litara u sekundi bilo normalizovano vodosnabdijevanje i nakon petnaest dana ukinute restrikcije svim potrošačima na području opštine Herceg Novi. S.M.

HERCEG NOVI

Kontrola rigoroznija HERCEG NOVI - Hercegnovska komunalna policija i inspektori Uprave za inspekcijske poslove intenzivirali su aktivnosti vezane za kontrolu rada i reda u zoni morskog dobra. Angažovani su na kontroli rada ugostiteljskih objekata, održavanju komunalnog reda u zonama sa posebnim režimom saobraćaja i na suzbijanju nelegalne prodaje na javnim površinama, kao i uklanjanju privremenih objekata.

“Udvostručen je obim posla u ovom periodu u odnosu na maj. Tri licencirane kuće će ljetos mjeriti nivo buke u svim ugostiteljskim objektima. Ako budu puštali preglasnu živu ili elektronsko-akustičnu muziku, moraće da plate od 5.000 do

20.000 eura kaznu. Ugostiteljske radnje su otvorene do dva časa ujutro, dok muziku mogu puštati do jedan čas”, kazao je načelnik Komunalne policije Zoran Bijelić.

Sedamnaest službenika Komunalne policije je na terenu od sedam do tri časa ujutro, a ostala tri službenika su u prostorijama službe. Građanima je na usluzi telefon call centra na koji mogu da prijave komunalne probleme, kojih je bilo 111 proteklog mjeseca i do polovine juna 88, a najviše su imali primjedbi na buku i čistoću javnih površina. U prvoj polovini juna obavljeno je 420 inspekcijskih kontrola i izadato 112 prekršajnih prijava po osnovu neizvršenja rješenja.

S.M.

22 Crna Gora

PETAK, 28. 6. 2013.

AERODROM TIVAT

REAGOVANJE

Za krivičnu prijavu saznao iz medija

HERCEG NOVI – S obzirom na to da je policija podnijela krivičnu prijavu protiv direktora i članova Upravnog odbora JP “Parking servis”, juče se oglasio direktor ovog preduzeća Milorad Matković saopštenjem za javnost.

U saopštenju je naveo da je iz medija saznao da je policija pokrenula krivičnu prijavu protiv lica u organima upravljanja ovog preduzeća i da je iznenađen i začuđen da su osumnjičeni za zloupotrebu službenog položaja.

“Tačno je da je protiv ovih lica vođen predkrivični postupak, a koliko mi je poznato, po prijavi fizičkog lica, osobe koja je već pravosnažno osuđivana zbog klevete i protiv koje se vodi krivični po-

stupak zbog uništavanja opštinske imovine. Ta osoba je krivičnu prijavu podnijela iz ličnih razloga i interesa”, navodi se u saopštenju.

On smatra da organi upravljanja nijesu donijeli nijednu nezakonitu odluku na štetu preduzeća, niti u korist nekog pojedinca, niti su odluke sprovođene nezakonito.

“Nesporna je činjenica da ja kao direktor svih ovih godina ni jednog jedinog dana nijesam odsustvovao sa posla, tako da se krivična prijava zasniva na neodrživom stavu da direktori nemaju pravo koje pripada svim zaposlenima po zakonu o radu. Sud o tome prepuštam nadležnim organima, ali i javnosti”, kazao je Matković.

S.M.

FESTIVAL

Vikend posvećen vinu

Kondor počeo letove za Frankfurt

TIVAT - Prema najavama sa aerodroma Tivat, u utorak 2. jula obaviće se inauguracioni let njemačke kompanije “Kondor” na liniji Franfurt - Tivat - Frankfurt, a u 8.45 sati planirano je njegovo slijetanje na tivatski aerodrom.

“Kako je i uobičajeno kad je u pitanju doček pri avionskim inauguracijama značajnih kompanija kada otvaraju saobraćaj sa nekim aerodromom, avion ćemo pozdraviti vodenim mostom-topovima sa naših vatrogasnih vozila”, kazao je direktor tivatske vazdušne luke mr Ranko Bošković navodeći da će posadi uručiti poklone za dobrodošlicu.

Avioni tipa “Airbus A-320”, kapa-

citeta po 174 putnika letjeće na relaciji Frankfurt - Tivat - Frankfurt svakog utorka od 2. jula do 1. oktobra. Riječ je o renomiranoj kompaniji, koja je osamdesetih godina prošlog vijeka prevozila brojne njemačke turiste do crnogorskog primorja. Ta čarter kompanija se tako na ovaj način vraća u Crnu Goru. Kompanija je, osim čarter korisnika, svoju ponudu obogatila i ponudom određenih kapaciteta u ekonomskoj klasi, čija cijena u jednom pravcu iznosi 59,99 eura.

Na aerodromu se svakodnevno bilježi sve veći promet, a to potvrđuju i podaci o junskom obimu. Za 26 dana juna, kako je kazao Boško-

vić, zabilježen je promet od 539 komercijalnih letova i 160 aviona tzv. generalne avijacije, a opsluženo je 115.590 putnika.

“Povećanje broja putnika, u poređenju sa istim periodom protekle godine, iznosi 22,2, a komerijalnih letova za 18,2 posto”, ističu u tivatskoj vazdušnoj luci.

Na platformi aerodroma juče su se našli i “Boeing 737 BBJ” i širokotrupni “Boeing 767-200 ER”, koji pripadaju saudijskoj kompaniji “Mid East Jet” iz Džede, a prema nezvaničnim informacijama, u Crnu Goru je “Boeingom 767-200 ER” doputovao jedan bogati saudijski šeik.

Z.K.

MONTENEGRO TROPHY

TIVAT - Prema najavama iz Porto Montenegra dvodnevni vinski festival (Super Wine) biće održan u kompleksu Purobeach u marini Porto Montenegro u Tivtu, a njegovo otvaranje zakazano je za večeras u 20 sati. Svoja vina na toj manifestaciji predstaviće neke od najboljih evropskih vinarija za koje je SuperWine najekskluzivniji vinski događaj u Jugoistočnoj Evropi. SuperWine salon inspirisan je željom da najprestižnije evropske vinarije predstave svoja vina gostima iz cijelog regiona, a svoj dolazak potvrdile su vinarije kao što su: Moët & Chandon, Arnaldo Caprai, Mazzei, Movia, Fontanafredda, Jean Durup, saopštili su iz kompanije “Adriatic Marians – Porto Montenegro”.

Ekskluzivitet ovom vinskom događaju daće i brojne poznate ličnosti iz regiona koje su najavile svoj dolazak, među kojima su Dejan Bodiroga, Mima Karadžić, Mi-

lena Vasić i Boba Živojinović, koji će prisustvovati i “premijernom” predstavljanju vina Bobo iz vinarije Molovin, koje je posvećeno slavnom teniseru.

SuperWine, najekskluzivniji salon vina u regiji jugoistočne Europe, kreiran je ujedinjenom vizijom beogradskog magazina Wine Style i koncept radnje Supermarket iz Beograda koji ima svoju specifičnu radnju i u Porto Montenegru u Tivtu.

Magazin Wine Style je najpoznatiji i najuticajniji vinski časopis u regiji, dok je radnja Supermarket originalno i moderno mjesto, jedinstven spoj ugostiteljstva i galerijske prodaje, u kojem svoj kutak pronalaze umjetnici, poslovni ljudi i VIP ličnosti.

Cijena dnevne ulaznice na Festival, sa degustacijama najboljih vina i zabavnim pratećim programima, iznosi 20 eura.

Z.K.

CETINJE

Počela gradnja bunara

CETINJE - Izgradnja bunara koji se prema nacrtu umjetnika Dimitrija Popovića radi na Dvorskom Trgu na Cetinju počela je u srijedu.

Kako je nedavno saopšteno na konferenciji za novinare održane povodom otkrivanja spomenika i izložbe koje su organizovane u čast 200 od rođenja Njegoša, izgradnja bunara je bila predviđena prvobitnim planom rekonstrukcije glavnog gradskog trga.

Prema nezvaničnim informa-

cijama do kojih su došle DN, bunar će biti jednostavnih linija, a na njegovom otvoru biće postavljen lik Crnogorke izgravirane na staklenoj ploči. Naš izvor je kazao da se time želi odati počast Crnogorki, majci, supruzi, temelju porodice, koja je nepravedno zapostavljana kroz crnogorsku istoriju.

Svečano otkrivanje bunara planirano je 12. jula u okviru svečanosti koja će se organizovati povodom Dana državnosti.M.Z.

Džip reli startuje 5. jula NIKŠIĆ - Međunarodna turustičko-sportska manifestacija džip reli Montenegro trophy biće organizovana tokom 5, 6. i 7. jula. Kako su organozatori naveli, interesovanje je na zadovoljavajućem nivou, te će se i ove godine okupiti posade iz Crne Gore, ali i učesnici iz Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Danske. Prijavljivanje traje do posljednjeg dana, cijene su na nivou prošlogodišnjih i iznose 120 eura za sva tri dana.

“Svoj doprinos podizanju ekološke svijesti i popularizaciji izuzetno

vrijednih prirodnih ljepota, posebno sjevera Crne Gore, 14 godina zaredom daju organizatori Džip relija. Interesovanje je iz godine u godinu na veoma zadovoljavajućem nivou što nama kao organizatorima daje dodatni impuls da istrajemo u održavanju ovog prepoznatljivog turističkog proizvoda Crne Gore”, poručili su oraganizatori.

Konvoj džipova će tradicionalno krenuti ispred Opštine Nikšić, prema Kapetanovom jezeru, niz kanjon Mrtvice do Međuriječja, a potom kraj

Mateševa i Veruše, podnožjem Komova, stići do Andrijevice, gdje je planirano prvo konačište. U Andrijevici će biti smješteni u hotelu Komovi, dok drugog dana trasa ide prema Mojkovcu gdje je smještaj obezbijeđen u hotelu “Palas”. Po riječima organizatora, bezbijednost učesnika je prioritet, te nikada za 14 godina i 26 organizovanih relija, računajući ljetnje, jesenje i zimske, nije bilo povreda. Kako su kazali, postoje i najave iz osiguravajućih kuća za koje vjeruju da će naći interes da se pridruže. J.L.

TURIZAM

Ruski mališani oduševljeni Kolašinom KOLAŠIN – Četrdeset učenika sportske škole Kluba “Mladost Moskve” iz istoimenog ruskog grada, već dva dana borave u Kolašinu u Školi prirode. Njihov sedmodnevni boravak juče je obilježila posjeta školi jahanja, koju drži kolašinka Bobana Dragović, na Bašanjem brdu.

Kako je kazala mentorka Jelena, narednih dana djeca će, između ostalih aktivnosti, posjetiti Nacionalni park “Biogradska gora”, imaće izlet do Manastira Ostrog, rafting Tarom, a posjetiće i fabriku vode na Radigojnu ukoliko bude lijepo vrijeme.

“Ovo je naša druga posjeta Kolašinu, prvi put smo došli prošle godine na tri dana, a pošto nam se veoma svidio boravak u ovom gradu, odlučili smo da ove godine ostanemo duže. U planu je boravak još jedne grupe od 70 učenika narednog mjeseca”, kazala je zadovoljna mentorka.

Devetogodišnja Vjera je kazala da joj se grad veoma dopada, te da jedva čeka da jaše konja.

“Nije me strah i nije mi prvi put da jašem konja, išla sam često kod rođaka koji imaju konje pa sam

tako naučila jahanje, ali mi se ovi konji mnogo više dopadaju. Jedino nas je iznenadilo hladno vrijeme pa smo odjeću pozajmili od našeg domaćina Nena Ćetkovića kod kojeg boravimo”, kazala je uz smijeh Vjera pokazujući na preveliku majicu.

Vilja koja ima 14 godina, prvi put će jahati konja i jako ju je strah, ali će ipak pokušati da ga savlada i da se oproba u jahačkoj vještini.

Vlasnica škole jahanja Bobana Dragović je kazala da je ovo treća grupa stranih turista koja je posjetila školu.

Z.B.

Crna Gora 23

PETAK, 28. 6. 2013.

opozicija tvrdi

Završni račun nije dobar Beća Čoković

N

a juče održanoj sjednici bjelopoljskog parlamenta odbornici su razmatrali nekoliko tačaka dnevnog reda, od kojih je najviše pažnje zavrijedio predlog odluke o završnom računu budžeta Opštine za 2012. godinu. Osim toga, osnovano je i preduzeće “Parking servis”, a donijeta je i odluka o učešću Opštine u troškovima za izgradnju vrtića.

BIJELO POLJE – Predstavljajući predlog odluke o usvajanju završnog računa budteta za prošlu godinu sekretarka za finansije Alida Nuhodžić, istakla da je on bio planiran na iznos od 10.055,507 eura, da je ostvaren u iznosu od 9.521,922 eura, ili sa 94,28 odsto.

“Završni račun realno i objektivno prikazuje ostvarene prihode i realizovane rashode. Kapitalni budžet je bio planiran na 3.284.000 eura, i realizovan sa 72,88 odsto, gdje je njegov najveći dio, od 80,92 odsto realizovan preko Direkcije za izgradnju i investicije, po programu javnih radova za prošlu godinu. U kapitalne i infrastrukturne projekte u prošloj godini teritoriji bjelopoljske opštine uloženo je još 15,6 miliona eura iz državnog budzeta, donacija i drugih izvora”, kazala je Nuhodzić.

Kako je navela, prema mišljenju nezavisnog revizora završni račun predstavlja istinit i objektivan prikaz prihoda i rashoda.

Odbornik SNP-a Lepomir Popović kazao je, da završni račun nije realan i dobro urađen i da u njemu ima dosta manjkavosti.

Donijeta je odluka o učešću Opštine Bijelo Polje u troškovima za izgradnju vrtića “Dušo Basekulić” u iznosu od 35.782 eura, kao i odluka o oslobađanju plaćanja obaveza po osnovu poreza na nepokretnosti, na poljoprivredno, šumsko i ostalo negrađevinsko zemljište za ovu godinu. Kako je kazao šef parlamenta Džemal Ljušković, prirodni potencijali sa kojima opština raspolaže, gdje spadaju zemljište, šume, vode i ljudski faktor, definisali su poljoprivredu kao stratešku granu razvoja.

“Poljoprivreda je glavno ili dopunsko zanimanje za dvije trećine stanovnika bjelopoljske opštine, a zemljište osnovni resurs za bavljenje bilo kojom vrstom poljoprivredne djelatnosti. Inače, ulažemo u poljoprivredu značajna sredstva, radi

stvaranja što boljih uslova za razvoj i valorizaciju prirodnih dobara”, kazao je Ljušković.

Odbornik SNP-a Vidran Kjaljević, rekao je da se mora naći način da se poveća naplata poreza, a Mersudin Međedović, nezavisni odbornik, koji je ranije bio u PzP, tražio da se omogući dobijanje kredita poljoprivrednim proizvođačima.

O stanju šuma govorio je Miodrag Đurišić, šef Područne jedinice Uprave za šume, ističući da se Bijelo Polje

prostire na 924 kilometra kvadratnih površine, i raspolaže šumom na oko 55 odsto.

“Na ime koncesija Bijelo Polje ove godine dobija 334.7333 eura, a planom sječe predviđeno da u ruralnom području bude posječeno 2.485 kubika lišćara za ogrijev, a 440 kubika četinara”, naglasio je Đurišić.

Uskoro će se, kako su juče odlučili odbornici, na gradskim ulicama pojaviti “pauk”, s obzirom na to da je usvojena odluka o formiranu društva sa ograničenom odgovornošuću “Parking servis”.

“Ovo preduzeće će upravljati javnim parkiralištima i gradskom garažom koja je u izgradnji, odnosno naplaćivati parkiranje, voditi računa o uređenju prostora za parkiranje, i odnošenje nepropisno parkiranih vozila sa saobraćajnih javnih površina. Inače, preko Evrop-

ske delegacije preko IPA projekata smo dobili bespovratna sredstva za Parking garažu 529.910 eura, što će u značajnoj mjeri poboljšati stanje kad je parking u pitanju i poboljšati saobraćajna infrastruktura. Biće obezbijeđen veći broj parking mjesta u užem gradskom području i stvoriti uslovi za zoniranje i potpuno ratsrećenje saobraćaja, što je u direktnoj vezi sa povećanjem bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju”, kazao je Aleksandar Žurić, predsjednik opštine Bijelo Polje.

Odbornici su usvojili izvještaj o radu Etičke komisije za izabrane predstavnike i funkcionere, zatim Etičke komisije za lokalne službenike i namještenike i realizaciji Akcionog plana borbe protiv korupcije i radu Turističke organizacije Bijelo Polje.

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Radonjić Ranku, sa poslednjom poznatom adresom Blokarica bb, Budva, Obavještenja o prodaji nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 1087 KO PODGORICA I, označenih kao katastarska parcela br. 76/1, po kulturi stambeni prostor, PD 17, PN, broj zgrade 1, površine 88 m2, svojina Radonjić Ranka, u obimu 1/1.

Poziva se hipotekarni dužnik se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,OTP FACTORING MONTENEGRO'' DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 130, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaji, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se hipotekarni dužnik Radonjić Ranko, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji nepokretnosti, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom/hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

Jana Perova Ševaljević rođena Nikolić, 26. juna 2013. u 85. godini. Sahrana će se obaviti 28. juna u 16 časova na mjesnom groblju Raićevići – Njeguši.

Veselin Puco Raketić 26. juna 2013. u 81. godini. Sahrana će se obaviti 28. juna u 15 časova u Kolašinu. Kuća žalosti Generala Bulatovića 2.

Jelena Jovana Brnović 26. juna 2013. u 77. godini. Sahrana će se obaviti 28. juna u 14 časova na Čepurcima.

Branislav Božov Stanišić dipl. ekonomista u penziji, 26.juna 2013. u 75. godini. Sahrana će se obaviti 28. juna u 14 časova na mjesnom groblju Baljinovac, selo Drakovići.

Danko Bane Vukomira Knežević 26. juna 2013. u 40. godini. Sahrana je obavljena 27. juna 2013. u 15 časova na groblju Kisjele Vode.

Radosava Laka Vlajkova Ralević rođena Popović, 26. juna 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 27. juna u 14 časova na gradskom groblju u Beranama.

Vinka Miloševa Batizić rođena Dacić, 26. juna 2013. Sahrana je obavljena 27. juna u 14 časova na groblju Ravni u Pljevljima.

Petar Pero Toma Ćulafić 26.juna 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 27. juna u Gornjim Lugama u 15 časova.

Stakica Gorka Perkova Ćupić rođena Šćepanović, 26. juna 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 27. juna u 16 časova u Donjem Zagaraču. Kuća žalosti Plana bb.

Drago Milošev Filipović 26. juna 2013. u 73. godini. Sahrana je obavljena 27. juna u 15 časova na novom groblju pod Trebjesom.

Branislav Brano Mitrov Stojanović iz Zagarača. Sahrana je obavljena 27. juna u Donjem Zagaraču. Kuća žalosti Ulica radnička 3, Podgorica.

Božana Milivoja Blečić rođena Peković, 26. juna 2013. u 80. godini. Sahrana je obavljena 27. juna u 15 časova u Gornjim Breznima u užem krug porodice.

porto montenegro Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „OTP FACTORING MONTENEGRO“ DOO Podgorica od kreditnog dužnika ,,MARESCO COMPANY'' DOO Budva u stečaju, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-95-799 od 10.03.2009.godine, koji kredit je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br.

2495/09 od 24.04.2009.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

PREMINULI

Dječji kamp od ponedjeljka TIVAT - Međunarodna škola Najtsbridž (Knightsbridge Schools International Montenegro – KSI Montenegro) sa sjedištem u Porto Montenegru od ponedjeljka 1. jula organizuje dnevni Dječji ljetnji kamp (KSI Summer Camp), koji će trajati do petka 9. avgusta, saopšteno je juče iz te obrazovne institucije.

Kamp će se održavati na sedmičnom nivou, od ponedjeljka do petka, a namijenjen je djeci uzrasta od pet do 15 godina, saopštili su danas iz te obrazovne institucije.

Mnogobrojne sportske i druge aktivnosti odvijaće se na lokacijama širom Bokokotorskog zaliva i u Porto Montenegru, a o djeci će se

starati stručni i iskusni instruktori koji dolaze sa engleskog govornog područja. Ponedjeljak i petak su rezervisani za sportove na vodi i zabavu na obali Kaluđerovine.

Utorak i četvrtak djeca će provoditi u Porto Montenegro Jaht klubu igrajući tenis i zabavljajući se kroz mnogobrojne kreativne radionice.

Srijeda je dan predviđen za izlete i posjete regionalnim prirodnim atrakcijama.

Djeca se mogu prijaviti na sedmičnom, ali i na dnevnom nivou, a svi koji se prijave u KSI kampu će boraviti svakog radnog dana od devet do 16 sati. Prvi KSI ljetnji kamp je održan 2011. godine.

Z.K.

Angelina Gina Radivojeva Gogić rođena Popović, 25. juna 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 27. juna u Opasanici – Han Garančić u 15 časova.

Danica Milana Kovačević rođena Kaluđerović, 25.juna 2013. u 85. godini. Sahrana je obavljena 27. juna u 14 časova na gradskom groblju Danilovgrad.

Stanka Mišova Leković rođena Nikač, 24. juna 2013. u 84. godini. Sahranjena je u krugu porodice 25. juna.

Milan Milinkov Bogićević (1948), 24. juna 2013, a biće kremiran u Beogradu 29. juna.

24 Zabava

PETAK, 28. 6. 2013.

TRIBJUT ŽURKA - TIVAT

Adel oborila nebo U srijedu veče održana je još jedna tribjut žurka u tivatskoj diskoteci “My Club” i to u čast britanske pjevačice Adel. Publika je ove nedjelje čekala malo duže na nastup tribjut zvijezde nego obično, jer se imitatorka pjevačice pojavila tek dva sata poslije ponoći, a za to vrijeme upriličen je nastup kotorske pjevačice Katarine Fedi, kao i u nova kolekcija nikšićke kreatorke Aleksandre Cicmil. Katarina, koju publika nije imala priliku da vidi na sceni odavno, otpjevala je dva velika hita britanske pjevačice, “Someone like you” i “Set fire to the rain”.

“Ovo je prvi put da sam na tribjut žurkama. Čekala sam da žurka bude posvećena Adel kako bih se pojavila. Ona je najbolja pjevačica na svijetu i čast mi je što sam dio ove

Katarina Fedi

večeri”, rekla je Katarina.

Imitatorka Adel, mlada budvanska pjevačica Jovana Vukosavović, uradila je sve da publika dobije pravi utisak nastupa svjetske dive.

“Odgledala sam veliki broj koncerata Adel i njene pokrete i gestikulaciju znam napamet. Njen glas je sjajan i nedostižan, ali sam dala sve od sebe da nastup bude dobar.

Najveći problem su bili sunđeri koje sam morala da nosim oko stomaka i kukova, ispod haljine, kako bi publika stekla utisak da sam deblja, jer je ipak vrućina”, rekla je kroz smijeh Jovana.

Sljedeća tribjut žurka najavljena je za srijedu 3. jul, a organizatori najavljuju da će veče biti provokativnije nego što smo navikli do sada. E.Z.

Zabava 25

PETAK, 28. 6. 2013.

INTERVJU

Naša publika nikad ne miruje Aco Seltik, član grupe Ortodox Celts za DN o novom albumu, projektima i nastupu na Exitu 2013.

Filip Jovović

O

ni su stopostotna garancija za dobar provod, sigurna karta za organizatore grupnih koncerata i festivala. Najpoznatiji “Irci” iz regiona, srpska grupa Ortodox Celts, nedavno su dobili pozivnicu da učestvuju na Montre džez festivalu u Švajcarskoj, rame uz rame sa Lenardom Koenom, Deep Purple i drugima, dok će regionalna publika imati priliku da ih vidi na Exitu 14. jula.

Vaša grupa će 12. jula nastupiti na Montre džez festivalu u Švajcarskoj. Šta ovaj poziv predstavlja za vas?

Veće priznanje od ovoga se nije moglo dobiti. Pogledajte samo uz kakva imena nastupaju Orthodox Celts i sve će vam biti jasno. Ako ljudi iz organizacije Montre džez festivala nas vide kao ravnopravne učesnike i hedlajnere takvog festivala, onda zaista možemo da kažemo da smo ponosni na sve što smo do sada uradili i da ovo predstavlja još jednu odskočnu dasku za budućnost, jer imati u svom koncertnom rasporedu odrednicu Montre džez festival znači više od svega čemu smo se mogli nadati do sada, a ovim smo se na neki način upisali u besmrtnike.

Dva dana nakon montrealske publike, čuće vas već tradicionalno i regionalna, ali i inostrana publika na Exitu. Kakva je interakcija sa slušaocima na festivalu, po čemu se izdvajaju ovi nastupi?

Festivalski nastupi su po pravilu vremenski ograničeni na 60-90 minuta i samim tim set lista je prilagođena tajmingu. U tih sat do sat i po staju najznačajnije pjesme iz karijere izvođača i nastup predstavlja bukvalni “best of”, jer prosto nema mjesta da se svira sve što bi hard core fanovi željeli da čuju ili što bi bend volio da svira. Eksplozivniji su iz prostog razloga što je na takvim listama, uslovno rečeno, hit do hita i publika ne miruje ni sekund. Mada, ruku na srce, kod nas publika ne miruje nikada, svirali mi sat ili tri i po sata. Šta ćete ponuditi “gladnoj” publici novim albumom, s obzirom na to da se na njegovo izdavanje čeka već nekoliko godina?

Nekoliko ljubavnih pjesama, nekoliko revolucionarnih pjesama, jedan tradicional, jedan instrumental i tako... U stvari, album će se kretati u rasponu od najtananijih i najnježnijih osjećanja koje poklanjamo jednoj određenoj osobi do revolucionarne kolektivne katarze kojom imamo šta da poručimo pacovima koji se gube u lavirintima dnevno-političkog politikanstva.

Volim da kažem da će ovo biti ljubavno-revolucionarni album.

Da li će biti objavljen i na CD-u?

Naravno! U stvari, pretpostavljam da hoće, jer je meni kao diskofilu nezamislivo da jedan album

nema svoj fizički pojavni oblik i da nema sve ono što ga čini albumom: omot, artwork, skrivena značenja, tekstove i sve što ga čini nečim što se zove album, a što fanove natjera da sjednu i zamisle se nad kompletnim djelom.

Izdvajate se autentičnim zvukom u regionu, koliko je u početku teško bilo naći pravi put do domaće publike?

Pa, kako se uzme... Ako uzmemo u obzir da smo mi bend koji je nastao iz potrebe da se izražava kroz to što radi, onda to nije ni bio primarni cilj, ali se pokazalo da se kroz nas izražavaju i neki drugi ljudi, naši fanovi i svi oni ljudi koji se potpuno ravnopravno sa nama zovu Orthodox Celts i koji zajedno sa nama žive, dišu, sanjaju, proživljavaju sve ono o čemu mi pjevamo. To što su nas bukvalno natjerali da uđemo u studio i snimimo prvi album je bio taj prvi inicijalni impuls, koji je za sobom povukao sve ono što je uslijedilo, a što nas je dovelo gdje smo sada.

Kako je irska publika reagovala na “svoj-vaš” zvuk?

Izvanredno! Iz prostog razloga što se irskom muzikom na ovaj na-

čin niko više ne bavi. Svi ostali su ili ekstremni pank bendovi ili tome pristupaju na način koji mi ovdje zovemo izvornim ili etno. Poslije The Pogues, ostalo je to upražnjeno mjesto i niko to nije radio kao oni.

Mi smo kao bend najbliži tome i nadam se da smo uspjeli da koliko-toliko popunimo tu prazninu, a reakcije koje dolaze “sa izvora” mi daju za pravo da mislim da je tako. U stvari, ono što je najvažnije je da i sami Irci prepoznaju iskrenost koja je osnov našeg bavljenja ovom vrstom muzike i naivnost u pristupu jer je ona dokaz te iskrenosti.

Da li pamtite neki nastup u Crnoj Gori i po čemu biste ga posebno izdvojili?

Svakako rasprodat koncert u sali KIC-a u Podgorici, kada karta nije mogla da se nađe ni za lijek nedjelju dana unaprijed. Ja sam taj koncert otpjevao kao u transu, a sjećam se da je atmosfera bila kao da sviramo na Vembliju. Najbolja fora je bio komentar: “Onaj pjevač je bio toliko lud i opušten, mora da je bio mortus pijan!” A istina je na dijametralno suprotnoj strani – meni alkohol ne treba da bih bio lud i opušten!

U projektu “Despot” objedinili ste irski i metal zvuk. Koliko je stara ova ideja i šta vas je podstaklo da krenete u ovu priču?

“Despot” živi svoj život već punih 27 godina, ali je tek sada diskografski zaživio i prezadovoljan sam prvim reakcijama. Ovo je druga strana moje ličnosti koja ne čudi one koji me znaju. Jako malo ljudi dosanja svoje snove i doživi da ih i ostvari, a ja sam, eto, uspio i ovaj san da pretvorim u stvarnost i to je uspjeh. Muzički je to dosta šarolik materijal, ali ima zajedničku temu, pa može da se kaže da je i sam album konceptualan.

Tokom lJETa

ª X Faktorº audicije uskoro Jedan od najpopularnijih programa “X Factor” počinje da se emituje u oktobru, a već su uveliko u toku pripreme, saopšteno je na konferenciji za medije održanoj u zgradi TV Pink, koja je dobila licencu za emitovanje ovog formata za područje Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, dok će se šou emitovati i u Makedoniji posredstvom Televizije Sitel.Učesnici konferencije su otkrili i da će u projekat biti uključen i njegov autor Sajmon Kauel.

“Ovo je šou u kojem se traži i nešto više od pjevanja, koje se podrazumijeva, neka vrsta harizme koju su autori projekta definisali kao ‘X Factor’.

U pitanju je takmičarski muzički šou u kojem će se pojaviti pjevači različitih godina i različitih muzičkih pravaca”, izjavio je Darko Popović, direktor promo i PR sektora TV Pink, prenosi beogradski Blic.

Audicije će biti organizovane u svim zemljama, a o terminima održavanja moći ćete se informisati putem medija.

Ovaj muzički šou se razlikuje od drugih zbog toga što su takmičari podijeljeni u četiri grupe – muškarce, žene, starije od 25 i grupe. Takmičenje je podijeljeno u nekoliko segmenata: audicije, but kamp, kuća sudije, a onda kreću emisije uživo, gdje gledaoci odlučuju o finalistima. Pobjednici dobijaju ugovor sa Soni mjusikom, koji je u vlasništvu Sajmona Kauela.Neki od učesnika “X Faktora” poznatih našoj publici su Leona Luis, Aleksandra Burk, boj bend One Direction i mnogi drugi.

Z.Š.

HOT! Američka ljepotica Emili Ratajkovski pozirala je u bikinijima iz kolekcije “Sunline” i tako ponovo privukla pažnju javnosti. Čak ni najstroži kritičari sigurno ne mogu naći manu njenom izgledu.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 Zabava/Slobodno vrijeme DN

TAKMIPILE IZ ČENJE U CRTANOG STAROJ FILMA GRČKOJ

MJESTO KOD SUBOTICE

LUDOVATI (TUR.)

MILE BEZ NOTE

RIJEKA U INDIJI

BITI SASTOJAK ČEGA

APSOLUTNA TEMPERATURA

PETAK, 28. 6. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2021 sudoku 2012-04-25

MJESTO RASKVA- ODMJEŠENA NJIVANJE U (LAT.) PERUU ZEMLJA

3

OPŠTENJE S DUHOVIMA AMERIČKA PJEVAČICA, KRISTINA

2

5

1

1

8

3

9

2

1

5

19. I 23.

SLOVO PROIZVOĐAČI SIRA

ROK SASTAV SA SLIKE NIJE PO PLANU

7

VRSTA DRVETA

3

5

www.sudokukingdom.com

3

KILAVA ŽENA

PRIMORSKA SLANA JEZERA RIJEKA U FRANCUSKOJ

5

Play sudoku online at:

POIGRAVANJE

STAR ČOVJEK PUT OD TUCANOG KAMENA

1

9

VIDAR RANA

ODBOR ZA PROSVJETU I KULTURU

2

JEDAN VOKAL NERAZUMLJIV

JEDNA NOTA

7

5

RUSKO MUŠKO IME OZNAKA JEDINICE ZA MJERENJE DUŽINE MALI AMERIČKI MEDVJEDI

5

6

ST.ZEMLJ. MJERA LIK IZ MOCARTOVE OPERE

MATERIJAL ZA PUTEVE SASTAVLJAČ ZAGONETKI

MJESTO U SLOVENIJI

Medium level

Teža

1

2

8 STARORIMSKI NOVČIĆI DONJI DIO PANJA

7

Daily Sudoku puzzle No. 1831

6

1 6

6

8

1

3

NATALIJA OD MILJA

3

9

3

5

8 Page 1/2 6

9

Play sudoku online at:

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: KARIJERIZAM, OKAČENO, BNA, RRS, NEMORAL, NAPA, KAČKET, ENARP, NOARE, TERA ROSA, OŽ, SABITI, ABA, P, NEPOMIČAN, RIO, IMOĆANI, OS, ISAV, ŠTAPINI, LOLOVIĆ, OVALAN, SANITET, TRATINA.

2

7

9

OBLAST U VIJETNAMU

Medium level

9

4

MJESTO U SRBIJI, KOD ŠAPCA

3

6

ROMAN LAVA TOLSTOJA OBALA UZ MORE (ITAL.)

6

Lakša 2011-10-18

5

TURSKI FUDBALSKI KLUB

4

5

Play sudoku online at:

6

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

Zanimljivo

Kola koja se sama parkiraju

7 6

2

2

6 5

Puzzle solution:

Puzzle solution:

1

Sudoku puzzle No. 2434 2013-06-12 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2433 2013-06-11

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Radonjić Sonji, sa poslednjom poznatom adresom ul. Petra Matovića br. 208, Podgorica, Obavještenja o prodaji nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 1170 KO PODGORICA I, označenih kao katastarska parcela br. 415/23, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, broj zgrade 1,1P, površine 80 m2 i katastarska parcela br. 415/23, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, 1P, površine 54 m2, svojina Radonjić Sonje, u obimu prava 1/1.

Poziva se hipotekarni dužnik dase se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,OTP FACTORING MONTENEGRO'' DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 130, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaji, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se hipotekarni dužnik Radonjić Sonja, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji nepokretnosti, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom/hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

3

6

1

5

9

8

4

2

6

2

9

8

3

4

5

1

7

5

9

2

8

3

4

6

1

7

7

5

3

1

6

9

8

4

2

1

4

8

6

7

2

3

9

5

4

8

1

5

7

2

3

9

6

6

7

3

2

4

8

1

5

9

8

3

5

2

4

7

1

6

9

8

1

4

5

9

3

7

2

6

2

6

7

9

1

5

4

8

3

2

5

9

7

1

6

4

8

3

1

9

4

6

8

3

7

2

5

9

6

1

4

2

7

5

3

8

9

1

6

3

5

8

2

7

4

4

2

7

3

8

5

9

6

1

3

4

8

7

2

6

9

5

1

3

8

5

9

6

1

2

7

4

5

7

2

4

9

1

6

3

8

vicevi

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „OTP FACTORING MONTENEGRO“ DOO Podgorica od kreditnog dužnika ,,MARESCO COMPANY'' DOO Budva u stečaju, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-95-799 od 10.03.2009.godine, koji kredit je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 2495/09 od 24.04.2009.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

Razmišljamo o kolima koja se sama voze, ali zar ne bi bilo lijepo da se, barem za početak, automobil sam parkira.

Korak u tom smjeru napravila je švedska kompanija „Volvo”, iz koje najavljuju da će njihov novi sistem omogućiti vozačima da ostave svoja kola na parkingu, a da će vozilo nakon toga samo pronaći prazno mjesto i parkirati se. Sve što je potrebno da vozač uradi jeste da automobil doveze na parking ili u garažu i aktivira ovaj režim rada preko mobilne aplikacije. Dobro je poznato da već duže vrijeme postoje aplikacije koje vozačima pomažu da pronađu slobodno parking mjesto.

Međutim, „Volvo” je otišao korak dalje i pomoću slične tehnologije navigacije osmislio sistem da automobil, koristeći kamere i senzore, sam pronalazi upražnjeno mjesto i parkira se.

7

Pita sudija optuženog: - Kako ste mogli pregaziti 52 Page 1/2 ljudi?

Optuženi: - Otkazale mi kočnice na nizbrdici!

A sudija ga pita: - Pa zar niste mogli negdje skrenuti?

- Ma, jesam! Lijevo su bila 2 čovjeka, a desno na autobusnoj stanici njih 50! Pomislih, bolje pregaziti ovu dvojicu nego onih 50!

I kad sam pregazio prvoga, ovaj drugi, idiot jedan – potrčao među onih 50! *** Dolazi Mujo u kafanu i kaže konobaru: - Daj meni pivo i ostalima šta piju i ti sebi uzmi nešto.

Na kraju Mujo nije imao da plati i konobar ga prebije.

Dođe opet sjutra i opet uzme pivo i ostalima šta piju i konobaru, i opet nema da plati, i opet ga konobar prebije.

Dođe sjutra i kaže:

- Daj meni pivo i ostalima šta piju, a ti nemoj ništa, lud si kad popiješ. *** Pepeljuga je omatorila, princ umro i tako sjedi ona sama u vrtu i mazi svog mačora. Iznenada se pojavi Vila i upita Pepeljugu: - Da li imaš neku želju?

Pepeljuga će: - Pa da, željela bih da sam ponovo mlada, a da je pored mene zgodan princ!

Rečeno – učinjeno! Vila zamahne štapićem i Pepeljuga se pretvori u mladu i lijepu djevojku, a mačor u zgodnog princa. Tada princ priđe Pepeljugi i pita: - Da li ti je sada žao što si me kastrirala? *** Izašla majka iz porodilišta s bebom i prilazi joj svekrva da vidi bebu i kaže joj: - Snajo, moram nešto da ti kažem, al’ da se ne uvrijediš!

- Kaži slobodno, neću da se uvrijedim!

Zabava/Slobodno vrijeme 27

PETAK, 28. 6. 2013.

NEZVANIČNO

Bogami ćete i vi morati ove poreze da plaćate.. nema popusta ni za koga

Ima li šanse da nam makar ove mobilne zaboravite..

mi smo neprofitna organizacija. Sve dajemo Bogu.

Koliki je PDV na dobrovoljne priloge?

Word Search Puzzle #J371WL

B

U

S

I

N

E OSMOSMJERKA S S M E

N

A

M

U

H

T

S

E

E

R

U

P

R

E

C

L

U

D

E

S

P

I

N

C

H

E

U

S

E

D

A

E

R

N

U

K

D

D

B

D

C

R

R

R

T

A

L

U

G

L

Y

L

L

A

C

I

T

E

H

T

A

P

M

Y

S

J

G

C

F

L

O

B

A

N

N

E

R

S

L

M

H

R

B

L

O

O

D

Y

H

B

I

N

G

O

Y

A

A

R

C

H

I

T

E

C

T

U

R

A

L

U

G

M

S

N

A

N

L

R

G

N

I

T

N

U

P

E

O

L

D

E

R

R

S

E

R

S

B

O

L

S

D

P

B

V

N

E

Y

T

I

N

U

M

M

I

T

U

H

N

L

T

A

L

L

E

R

C

L

J

M

O

R

O

Y

Y

E

L

B

P

E

R

C

H

P

P

R

C

N

P

L

E

T

O

M

S

Y

O

K

E

S

E

C

E

N

T

O

M

O

L

O

G

I

S

T

S

D

Arcade ARCADE ARCHITECTURAL Architectural BANDS Bands BANNERS Banners BINGO Bingo BLOODY BUSINESSMEN Bloody CALMLY Businessmen CONVENT Calmly CRUDE DRUMS Convent

Foils ENTOMOLOGISTS FOILS Goblet GOBLET Gramophone GRAMOPHONE Graters GRATERS Hatches HATCHES HUMAN Human IMMUNITY Immunity LIMPS Limps MOATS OLDER Moats

Precludes PERCH PINCH Punting PRECLUDES Purees PUNTING Retype PUREES Scoot RETYPE SCOOT Slobs SLOBS Slush SLUSH Smote SMOTE SPADE Spade

Crude

Older

Spleen

Drums

Perch

Splurged

Stored SPLEEN SPLURGED Sympathetically SPURT Taller STORED Tidal SYMPATHETICALLY Trench TALLER TIDAL Unread TRENCH Yokes UNREAD YOKES

Kika duga 820 metara

Entomologists

Pinch

Spurt

HOROSKOP OVAN Imate utisak da ste bolje informisani od svoje okoline, stoga kategorično odbijate komentare ili savjet koji Vam upućuju saradnici. Nema razloga da preuveličavate lične mogućnosti ili da naivno vjerujete u nečiju hvalisavost.

BIK Vašu sklonost ka kritizerskim komentarima ili dodatnu upornost okolina tumači na različite načine.

Ipak, to Vam neće smetati da nametnete svoje mišljenje u poslovnim krugovima, kao i da osvojite nečiju naklonost ili simpatije.

BLIZANCI Budite mudri i prihvatite nečiji savjet kako biste spriječili dodatne komplikacije. Okolina ne razumije u potpunosti sve Vaše ideje, ali mnogi će promijeniti svoje mišljenje tek kada im predočite kontretne rezultate.

RAK Jasno Vam je da nečije ideje predstavljaju samo djelimično rješenje, sačuvali ste određenu distancu i odbijate dogovor o poslovnoj saradnji. Ne želite da ponavljate poznatu grešku, ali ne umijete ni da pronađete efikasno rješenje.

LAV Potrudite se da pravilno procijenite raspoloženje koje vlada u Vašoj okolini. Pažljivije analizirajte osobu koja ima važnu ulogu u poslovno-finansijskoj saradnji. Mudra odluka može da Vas približi novim poslovnim ciljevima.

VAGA Zanijeti ste idejom o poslovno-finansijskom dobitku, u tom smislu povlačite različite poteze koji više podsjećaju na perspektivnu reklamu. Vaše ponašanje ukazuje na neskromnost ili na pretjerano isticanje ličnih sposobnosti.

ŠKORPIJA U ovom trenutku neki događaji, kao da idu suprotnim tokom u odnosu na Vaša očekivanja. Realno sagledajte sve svoje mogućnosti i ograničenja u poslovnoj saradnji.

Efekat koji očekujete dolazi sa izvjesnim zakašnjenjem.

STRIJELAC U procjeni novih događaja na poslovnoj sceni moguće da da pravite pogrešan izbor. Prednost dajete poslovima koji nemaju dobru perspektivu. Neko od saradnika Vaše ponašanje ocjenjuje, kao uslovni prekršaj ili nepoštovanje zajedničke

JARAC Ne vjerujete u nečije obećanje ili u priču koja nema dobro pokriće i čvrstu garanciju. Stoga, insistirate na poznatim činjenicama i testirate različite osobe koje srećete u poslovnim krugovima. Oslonite se na svoj razum.

VODOLIJA Napravili ste dobru procjenu mogućnosti, stoga djeluje samouvjereno pred osobom koja pokušava da ograniči Vaš poslovni ili društveni uticaj. Kontrolišite sve važne događaje koji utiču na završne rezultate.

Copyright © Puzzle Baron June 27, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Nikola Kulezić, frizer iz Šapca, oborio je svjetski rekord u nadogradnji kose u obliku pletenice.

U prisustvu komisije, napravio je kiku dugu više od 820 metara, za šta je upotrijebio je 500 pletenica.

“Već mjesec dana ja sam

ovu kosu pleo, noću, u večernjim satima, pomalo svaki dan.

Ovime sam želio da, prije svega, mladim ljudima u Srbiji dam nekakvu satisfakciju”, kaže Nikola.

Posebno je impresivno ako se ima u vidu da je Šapčanin kiku sastavljao više od pet sati.

DJEVICA Nečija usluga ima veliku cijenu, stoga tražite jednostavnije rješenje ili povoljniju poslovnu varijantu.

Potrudite se da sačuvate svoje osnovne interese, nemojte dozvoliti da nepravedno trpite loš uticaj ili poslovni neuspjeh.

RIBE Bez obzira na veliku upornost ili na taktiku koju sprovodite prema poslovnim partnerima, još uvijek nema vidljivih promjena. Odgovori koje očekujete stižu sa velikim zakašnjenjem i to se odražava na Vaše raspoloženje.

28 Sport

DA LI STE ZNALI

PETAK, 28. 6. 2013.

MEDITERANSKE IGRE

Lavice sve daju za finale Naše rukometašice danas (14h) u Mersinu protiv Slovenije igraju polufinale MI Miloš Pavićević

P

rotekla četiri meča na Mediteranskim igrama u Mersinu naše dame su odradile na najbolji mogući način, planski, bez opterećenja, čak su i kolo prije kraja obezbijedile plasman u samu završnicu, a onda je selektor Dragan Adžić protiv Alžira odlučio da odmori četiri najiskusnije igračice.

Da je 24-godišnji Paulinjo koji na Kupu Konfederacija briljira u dresu Brazila igrao za litvanski Ventspils (sezona 2006. - 2007.), te poljski LKS (sezona 2007. - 2008.) - tada ga niko od velikana nije imao u tefteru. Sada se kao igrač Korintijansa i reprezentacije Brazila nalazi na meti Totenhema i Reala iz Madrida...

Ono što je dobro jeste da su “lavice” svjesne u kojem su sastavu na ovom prvenstvu, te da su ambcije dosta skromne, iako će danas imati priliku da se plasiraju u finale. Međutim, neće im biti ni malo lako jer se na drugoj strani nalazi motivisana Slovenija, koja je došla u najjačem sastavu od svih selekcija. Ipak “crvene” ukoliko posebno u odbrani budu na željenom nivou sigurno da će reprezentacija Slovenije morati dobro da se pomuči da bi došla do pozitivnog rezultata. “Što se tiče rezultata, u Tursku smo došle bez opterećenja sa na-

mjerom da se uigravamo i da mlade igračice stiču potrebno iskustvo za dalje”, kazala je najiskusnija u našoj selekciji Radmila Miljanić.

“Crvene” su određenu slabost pokazale protiv Srbije, kada su promašile dosta zicera i napravile veliki broj tehničkih grešaka, što se ne smije ponoviti protiv Slovenije.

“Taj meč protiv Srbije nas opominje kako ne treba da igramo. Dosta je bilo grešaka u napadu, dok sam sigurna da i u odbrani protiv Slovenije moramo igrati mnogo bolje ukoliko želimo plasman u finale. Ponavljam, nijesmo ovdje došle

Plave čekaju rivale Po navici, rukometašice Budućnosti iz prvog šešira će čekati rivale za sezonu koja slijedi u Ligi šampiona. Žrijeb grupne faze biće održan večeras (20 časova) u Beču, a 16 najboljih ekipa Starog kontinenta biće raspoređeno u četiri grupe. Po dvije najbolje ekipe nastaviće takmičenje u TOP 8 fazi, dok će trećeplasirani u Kup pobjednika kupova. Pored Olkima, svoje mjesto u grupnoj fazi drugim ekipama je prepustio i ruski šampion Dinamo, tako da su mjesto u glavnom žrijebu naknadno našda nešto moramo da uradimo, ali kada smo već zasluženo u polufinalu, onda ćemo uraditi sve kako bismo napravile što više”, poručila je Miljanić.

li Savehof i Lublin.

“Nemamo neke posebne želje jer u Ligi šampiona nema lakih rivala.

To smo naučile u proteklom periodu, tako da ćemo sa istim motivom i ambicijama prilaziti svakom meču kako god da se zvao protivnik. Što se naših ambicija tiče, nastojaćemo sa iskustvom više koje imamo da napravimo stepenicu više u odnosu na proteklu sezonu, ali moramo biti strpljivi jer će tim biti promijenjen u odnosu na prošlu sezonu”, kazala je Miljanić.

POLUFINALE

14 - Crna Gora - Slovenija 16 - Srbija - Hrvatska

LIGA STARTUJE 7. SEPTEMBRA

Lovćen u Boriku igra prvi meč SEHA lige TIKET DANA DABLIN KORK SITI TIP 2

KVOTA 2.00

DEGERFORŠ ASIRISKA TIP 1

KVOTA 2.40

MALI U20 MEKSIKO U20 TIP 2

KVOTA 1.95

GRČKA U20 PARAGVAJ U20 TIP X

KVOTA 3.00

AUSTRALIJA U20 TURSKA U20 TIP 2 KVOTA 1.50 DERI SITI BOHEMIANS TIP 1

KVOTA 1.40

Na sastanku u Beogradu čelni ljudi SEHA Gasprom južni tok lige i čelni ljudi klubova koji će učestvovati u njoj su postigli dogovor, prihvaćen je i sistem takmičenja koje će krenuti već 7. septembra.

Ono što je sada već definitivno, a što smo mi juče objavili, jeste da u SEHA ligi ove sezone neće biti Sloge iz Doboja koja nije ispunjavala uslove za učešće u ligi koja RASPORED 1.kolo - 7. septembar Borac - Lovćen 2.kolo - 14. septembar Lovćen - Metalurg 3.kolo - 21. septembar Partizan - Lovćen 4.kolo - 28. septembar Lovćen - Brest 5.kolo - 5. oktobar Tatran - Lovćen 6.kolo - 12. oktobar Lovćen - Vojvodina 7.kolo - 19. oktobar Vardar - Lovćen 8.kolo - 26. oktobar Nekse - Lovćen 9.kolo - 9. novembar Lovćen - Zagreb

će uz Njemačku i Francusku biti najorganizovanija i najkvalitetnija na Starom kontinentu.

Crnogorski klupski rukomet je u glavnom gradu Srbije predstavljao predsjednik Lovćena Jovo Lagator, a žrijebom je određeno da će Cetinjani prvi meč u ligi koja kreće u prvoj sedmici septembra odigrati u “Boriku” protiv Borca.

M.P. 10.kolo - 16. novembar Lovćen - Borac 11.kolo - 23. novembar Metalurg - Lovćen 12.kolo - 7. decembar Lovćen - Partizan 13.kolo - 8. februar 2014.

Vojvodina - Lovćen 14.kolo - 15. februar Lovćen - Tatran 15.kolo - 1. mart Brest - Lovćen 16.kolo - 8. mart Lovćen - Vardar 17.kolo - 15. mart Lovćen - Nekse 18.kolo - 22. mart Zagreb - Lovćen

Sport 29

PETAK, 28. 6. 2013.

VIMBLDON

Đoković, Serena i ª japanska bakicaº bez premca

Parker igra u Sloveniji

Rutina prvog reketa planete - Vilijams zakazala duel sa čudesnom 42-godišnjom Date-Krum koja igra kao u najboljim danima Nakon brojnih povreda tenisera i protesta zbog lošeg kvaliteta trave Vimbldona, odnosno tvrdnji organizatora da su tereni u najboljem mogućem stanju, jučerašnji dan u Londonu protekao je u znaku kiše, ali pobjeda favorita. Novak Đoković je rutinski odradio Bobija Rejnoldsa, dok su lagano prošli i Huan Martin del Potro, odnosno Tomaš Berdih.

“Morao sam da budem ekstra oprezan. Mentalno se osjećam sve bolje i to je rezultiralo trijumfom”, rekao je prvi reket planete Đoković.

Kanađanin, crnogorskog porijekla Miloš Raonić oprostio se od turnira nakon poraza od Holađanina Igora Sijslinga. U ženskoj konkurenciji je dominirala Serena Vilijams, ali i nevjerovatna 42-godišnja Japanka Kimiko Date-Krum. A, upravo će se njih dvije susresti u narednom kolu.

“Imam ogromno poštovanje prema njoj. Jednostavno, ne znam kako joj polazi za rukom da i tim godinama igra sjajno. Sigurno neću moći u 42. da pobjeđujem kao ona”, uputila je Serena kompliment popularnoj “baki”, inače 84. igračici svijeta, koja oduševljava na Vimbldonu, gdje je davne 1996. godine igrala polufinale.

VAŽNIJI REZULTATI (M): Đoković - Rejnolds 3:0 (7:6, 6:3, 6:1), Tomić - Blejk 3:0 (6:3, 6:4, 7:5), Berdih - Brands 3:0 (7:6, 6:4, 6:2), Del Potro - Levin 3:0 (6:2, 7:6, 6:3), Sijsling - Raonić 3:0 (7:5, 6:4, 7:6).

Matje predao meč protiv Lopeza, kao i Ljodra protiv Sepija.

VAŽ N I J I R E ZU LTAT I ( Ž ) : S.Vilijams - Garsija 2:0 (6:3, 6:2), Radvanska - Johanson 2:0 (6:1, 6:3), Stosur - Pučkova 2:0 (6:2, 6:2), Lisicki - Vesnina 2:0 (6:3, 6:1), Date-Krum - Kadantu 2:0 (6:4, 7:5).

A.Popović

Ukleti Vimbldon Nakon samo četiri dana, 11 igrača je završilo učešće na turniru zbog povrede, a šok porazi favorita znatno će uticati na budućeg osvajača pehara LISTA POVREDA PREHLADA KOLJENA Filip Kolšrajber Obnovljene povrede: RAME Žo-Vilfred Stiv Darsis Conga, Romina Oprandi, Marin Ćilić KLIZANJE Viktorija Azarenka LIGAMENTI LAKAT Džon Izner Jaroslava Pol-Henri Švedova Matije TETIVA Radek Stepanek

PODLOGA 100% raž trava, visine 8mm

PAD Gvido Pelja Povrijeđen nakon klizanja

Šok u uvodu Vimbldona doživjeli su Rodžer Federer,Rafael Nadal, Marija Šarapova i Karoline Voznjacki – dame su povrijeđene zbog klizave podloge © GRAPHIC NEWS

Dirigent San Antonija će se pojaviti u Sloveniji - plejmejker “sparsa” Toni Parker potvrdio je juče medijima da će učestvovati na predstojećem košarkaškom Evropskom prvenstvu koje se igra u septembru. Igrač akutelnog viceprvaka NBA lige se našao na širem spisku selektora reprezentacije Fracuske Vinsena Kolea, mada znajući fantastične kvalitete ovoga 31-godišnjaka sigurno će predvoditi petorku “trikolora” u Sloveniji.

Parker je u protekloj sezoni najjače lige na svijetu bilježio u prosjeku po 20, 4 poena, 3,1 skok i 7,4 asistencija po meču. Francuska će na Evropskom prvenstvu u Sloveniji, od 4. do 22. septembra, igrati u grupi A sa Njemačkom, Izraelom, Ukrajinom, Belgijom i Velikom Britanijom. Sa Parkerovom potvrdom Francuzi su pored Španaca prvi favoriti za osvajanje takmičenja. U.R.

SPORTSKI EKRAN 09:55 12:30 12:30 12:30 14:05 15:00 16:00 16:45 17:00 17:25 17:35 19:55 19:55 20:00 20:00 22:30 22:50

Moto GP, trening Vimbldon Vimbldon Vimbldon Moto GP, trening 2 Brazil - Francuska, odbojka Vimbldon Grčka U20 - Paragvaj U20, fudbal Mali U20 - Meksiko U20, fudbal Fleš sport Mediteranske igre, pregled Sport Crna Gora - Mađarska, odbojka Australija U20 - Turska U20, fudbal El Salvador U20 - Kolumbija U20, fudbal Vimbldon, pregled Sport

SportKlub SportKlub + SK Prime RTCG 2 SportKlub Arenasport 1 SportKlub Eurosport Eurosport 2 RTCG 2 RTCG 2 RTCG 1 RTCG 2 Eurosport Eurosport 2 RTCG 1 TV Vijesti

NE PROPUSTITE CRNA GORA - MAĐARSKA (RTCG 1, 19.55 h) Poslije pet godina odbojka se vraća na velika vrata u našu državu.

Utakmica se igra u “Morači” - podržite crvene momke idemo do pobjede.

VATERPOLO SAMARCIDIS KUP

Mlađan Janović: Biće pakleno

Veberovo zbogom Iskusni vozač najbržeg cirkusa na planeti se povlači, ali daleko od toga da završava dugu karijeru auto-moto sporta - na kraju ovogodišnje takmičarske godine iskusni Mark Veber napušta Formulu 1 i prelazi u Porše!

Naime, 36-godišnji vozač će svoj Red Bul zamijeniti izazovom u vidu “24 sata Le Mana”.

“Porše je ispisao istoriju kao proizvođač automobila i spada u sam vrh u pogledu performansi i tehnologije”, napisao je Veber na svojoj službenoj veb stranici i dodao da jedva čeka nove zadatke nakon više od deset godina provedenih u Formuli 1.

Australijanski vozač je 12 godina bio u F1 i za to vrijeme je uspio da trijumfuje na devet trka, a dva puta je bio treći u generalnom plasmanu na kraju sezone. U.R.

Od danas do 30. juna crnogorska vaterpolo reprezentacija učestvovaće na Samarcidis Kupu, zajedno sa Mađarskom, Srbijom, Italijom i domaćom Grčkom. Izabranici Ranka Perovića, koji su prije 10-ak dana osvojili treće mjesto u Svjetskoj ligi, ukrstiće koplja sa Mađarima danas u 10 sati, na otvaranju turnira.

“Imaćemo jake protivnike. Očekuju nas četiri utakmice, a posebno će pakleno biti u subotu, kada igramo dva meča. Malo je glupo to oko rasporeda, ali dobro će

nam doći da vidimo gdje smo kad je taktička sprema u pitanju”, istakao je povratnik Mlađan Janović, uz kojeg su se vratili i njegov brat Nikola, odnosno Aleksandar Ivović.

Utakmice će poslužiti kao priprema pred Svjetsko prvenstvo koje će se od 23. jula do 3. avgusta održati u Barseloni.

RASPORED - Danas: Crna Gora - Mađarska (10.00). 29. jun: Crna Gora - Srbija (11.30), Crna Gora - Italija (19.30). 30. jun: Crna Gora - Grčka (10.15).

A.P.

30 Sport

PETAK, 28. 6. 2013.

MERKATO Ljetnji prelazni rok

INTERESOVANJE

Gdje će Stevan?

Milan ušao u igru Italijanski mediji tvrde da se gigant iz grada mode okrenuo majstoru iz Podgorice - Fiorentina demantovala vijest

REAL MADRID

Isko na pet godina Sve je riješeno - Francisko Roman Alarkon Suarez, jednostavnije i lakše Isko, zvanično je novi fudbaler Real Madrida! Sjajni mladi Španac će sa Madriđanima potpisati petogodišnji ugovor, a predstavljanje će uslijediti naredne

MANČESTER SITI

nedjelje...“Kraljevski klub” će na račun Malage uplatiti 25 miliona eura za 21-godišnjeg vezistu, a Andalužani su najavili da će povući Iskov broj 22 u znak zahvalnosti za sve briljantne dvije godine u Malagi...

B.T.

Veliki novac za Pepea Ugledna Marka koja je jako bliska Realu iz Madrida objavila je ekskluzivu - Mančester siti je voljan ponuditi 30 miliona eura za defanzivca Pepea!

Engleski vicešampion sa novim trenerom Manuelom Pelegrinijem želi da ojača štopersku poziciju, a 30-godišnji Portugalac je prvi pik. Predjednik “kraljevskog kluba” Florentino Perez je ranije rekao da neće prodati Pepea, ali veliki novac će promijeniti njegovu odluku...

B.T.

Juventus, Mančester siti, Monako, PSŽ, Čelzi - to je spisak super bogatih timova (prema informacijama italijanskih i engleskih medija) koji hoće da potpišu Stevana Jovetića.

Od juče se u trku uključio gigant iz grada mode - veliki Milan ima namjeru da crveno-crni dres obuče dijamant iz Podgorice.

Priča ide ovako: Milan je izgubio Karlosa Teveza (otišao u Juventus), očajnički im treba polivelantan napadač, a izbor je pao na najboljeg fudbalera Fiorentine. Međutim, sedmostruki osvajač Lige šampiona nema 30 miliona eura koliko zahtijeva prvoligaš iz Firence...

Zbog toga Andrijano Galjani kreće u cjenkanje sa “ljubičastima” - prvo će pokušati da smanji obeštećenje na neki za Milan povoljniji nivo, a ako to ne uspije, Italijani tvrde da će potpredsjednik “rosonera” ponuditi Fiorentini Stefana El Šaravija za Jovetu - glavu za glavu.

Ipak, sportski direktor Danijel Prade je demantovao pis a n j e i t a l i j a n s ke š t a m p e. . .

“Veću glupost nijesam čuo. Nijesam se sastao sa Galjanijem”, rekao je Prade.

I još nešto vezano za crveno-crni tim koji je 18 puta trijumfovao u Seriji A - Milan je bacio oko na kapitena reprezentacije Crne Gore Mirka Vučinića.

Sve je na bazi spekulacija (i Jove-

tin i Mirkov transfer), ali nikoga ne bi trebalo da začudi ako sljedeće sezone udarne vedete “hrabrih sokolova” Stevan i Mirko budu igrali u

istom klubu.

Možda Milanu, možda Juventusu, pošto “stara dama” još nije odustala od Jovetinog angažmana... B.T.

Sport 31

PETAK, 28. 6. 2013.

Sutjeska: Vratili se Ćuković i Nikolić

MERKATO

Bori se za ugovor: Darko Marković

BLIZU MAKEDONIJE

Vardar proba Darka Vezista Darko Marković se bori za ugovor sa šampionom Makedonije Vezista Darko Marković je ostavio iza sebe sjajnu polusezonu u dresu Lovćena, ima otvorenu ponudu Mogrena iz Budve, ali bi bivši mladi reprezentativac Crne Gore radije u inostranstvo. I bori se za to - Marković se nalazi na Zlatiboru gdje pokušava da se nametne šampionu Makedonije - Vardaru...

To nam je javio kolega iz Makedonije, koji nam je prenio da je za sada trener Vardara Blagoja

Milevski veoma zadovoljan kako Marković izgleda na terenu.

Ako zadovolji na probi nekadašnji vezista Zete, Pakhtakora, Dečića, Ujpešta, te Lovćena će sa šampionom Makedonije igrati kvalifikacije za Ligu šampiona - “crveno - crni” će se u 2. kolu sastati sa šampionom Rumunije - Steauom.

A, ako ne prođe probu, Darko će vjerovatno potpisati za Mogren...

B.T.

Pojačava napad: Nenad Stojanović

POJAČANJE

Purke za bolji napad

Iskusni centarfor Nenad Stojanović će još godinu dana nositi dres Pljevljaka

Pozdravio se sa kolegama iz Rudara na kraju prethodne sezone, nadao se inostranom angažmanu, ali opet je zadužio opremu najtrofejnijeg crnogorskog kluba - kako smo čuli Nenad Stojanović trenira sa Pljevljacima na Zlatiboru. I informacija je tačna...

“Purke trenira sa Rudarom. I sljedeće sezone će nositi naš dres”, rekao nam je juče operativac Rudara Muhamed Gerina, koji se vratio u Crnu Goru kako bi se sve dogovorio sa Jermencima, pošto

će Pljevljaci 4. jula pod Goricom igrati sa jermenskom Mikom u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope.

Popularni Purke je, znači, završen, a na pripremama na Zlatiboru sa Rudarom treniraju Nemanja Mijušković (prošlu sezonu proveo u Sarajevu iz Bosne i Hercegovine) i Vladislav Gordić (igrao za Jedinstvo prethodne sezone) - tandem defanzivaca će ostati u Rudaru ako zadovolje šefa stručnog štaba Mirka Marića...

B.T.

Sutjeska se priprema na Tari kako bi u što boljoj formi dočekali utakmicu 2. kola kvalifikacija za Ligu šampiona protiv Šerifa (16. jul, revanš 23. jul), a od juče trener Dragan Radojičić može da računa na sve igrače - štoper Igor Ćuković i defanzivni vezista Jovan Nikolić su se vratili neobavljenog posla iz Crvene zvezde, pa sada treniraju sa starim drugovima.

Tandemu koji je pokušao da se nametne “crveno-bijelima”, kao i ostalim momcima koji vrijedno rade u opremi Sutjeske, danas na treninzima će se priključiti novi - stari defanzivac Nenad Đurović, koji se sve dogovorio sa šampionom Crne Gore.

B.T.

Ekonomist u Portugalu Šampion Crne Gore u ženskom fudbalu, ekipa Ekonomista, igraće na turniru četvrte grupe kvalifikacija za žensku Ligu šampiona. Domaćin kvalifikacionog turnira biće šampion Portugala Atletiko Uriense, a pored našeg šampoiona za mjesto u grupnoj fazi boriće se Frojen Cirih iz Švajcarske i Klaksvikar Itrotarfelag sa Farskih Ostrva.

Turnir će biti odigran između 8. i 13. avgusta, a u grupnu fazu plasiraće se osam pobjednika grupa i dvije drugoplasirane selekcije sa najboljim učinkom protiv prvoplasiranih i trećeplasiranih timova u svojoj kvalifikacionoj grupi.

Ekipe koje se kvalifikuju priključiće se grupi od 22 ekipe, uključujući i aktuelnog šampiona Volfsburg, u žrijebu koji će biti obavljen 5. septembra. GRUPA 4: Cirih Frojen (Švajcarska), Klaksvikar Itrotarfelag (F.Ostrva), Atletiko Uriense (Portugal), Ekonomist (Crna Gora). sajt FSCG

Ljetnji prelazni rok CRVENA ZVEZDA

Kovačević crveno-bijeli

Beograđani su vratili svoje dijete u klub - defanzivni vezni Aleksandar Kovačević je pojačao Crvenu zvezdu iz Spartaka! Zvezda će Subotičana platiti 150.000 eura za 21-godišnjeg vezistu, a Spartak će imati i procenat od naredne prodaje...

Kovačević je treće pojačanje

Zvezde pošto su prije njega paraf na ugovor stavili centarfor Đorđe Rakić, te defanzivac Nikola Mijailović. Naredne mete bivšeg šampiona Evrope su štoper Dosa Žunior iz kiparskog AEL-a, reprezentativac Slovenije Nejc Pečnik i Miloš Ninković...

B.T.

ZENIT

Aršavin se vratio kući Prvo Zenit, pa Arsenal, pa opet Zenit - Andrej Aršavin (32 godine) je juče potpisao dvogodišnji ugovor sa timom u kome se proslavio!

Zenit u kome nastupa naš Luka Đorđević je za “dž” vratio reprezentativca Rusije, koji je 2009. godine otišao u Arsenal za 16,5 miliona eura.

Da podsjetimo - Andrej je od 2000. do januara 2009. godine nosi dres tima iz Sankt Peterzburga (2007. osvojio Kup Uefa), kada se preselio u London... B.T.

MILAN

Honda - pao dogovor Japanac u gradu mode - vezista Keisuke Honda je postigao usmeni dogovor sa Milanom!

Odlični 27-godišnji fudbaler će potpisati četvorogodišnji ugovor, a zarađivaće 2,5 miliona eura po sezoni koji mogu da narastu i do tri - sve u zavisnosti od učinka.

Dogovor je postignut, ali postoji prepreka - Japanac ima ugovor sa CSKA iz Moskve do decembra, pa ako se “rosoneri” i “armejci” ne nađu sada oko cifre (Milan nudi dva, CSKA traži sedam miliona), Honda će crveno - crni dres obući decembru kada postane slobodan igrač.

B.T.

● KARIKATURA DANA

Kasiljas: Plakao sam Plakao sam. Patio. Bilo je noći kada nijesam mogao da zaspim od negativnih misli. Ipak, navijač sam Reala, klub je na prvom mestu, zato sam ćutao konačno je progovorio golman Real Madrida Iker Kasiljas o vremenu kada je odlukom Žozea Murinja sjedio na klupi za rezervne igrače.

I Omar Momani se našalio sa tim - na karikaturi se jasno vidi Murinjova sijenka, Ikerov plač dok ga intervjuiše njegova djevojka Sara Karbonero...

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

SATNICA

Petak 17.30 - Češka - Španija 20 - Crna Gora - Mađarska Subota 17.30 - Mađarska - Češka 20 - Španija - Crna Gora Nedjelja 17.30 - Mađarska - Španija 20 - Crna Gora - Češka

3. TURNIR EVROLIGE

Podgorica je dugo čekala ovakav odbojkaški spektakl Danas u Podgorici počinje treći turnir odbojkaše Evrolige - Crna Gora na krilima dobrih igara iz Mađarske i Španije želi sve pobjede na domaćem parketu Miloš Pavićević

N

ekada se za Moraču tražila karta više, nekada su mečevi Budućnosti i Budvanske rivijere dovodili do usijanja domaću javnost, nekada je glavni grad disao za odbojku i plave odbojkaše. Vremena su se međutim promijenila, sva “važnija” dešavanja godinama unazad preselila su se u Budvu, narandžasti se godinama poigravaju sa skoro amaterskim ostatkom lige. Zbog toga su naglo jačanje nacionalnog tima i dobre igre crvenih prava pozivnica za navijače da se od večeras pa u naredna tri dana koliko traje 3. turnir Evrolige, čiji je glavni grad domaćin, vrate u stara dobra vremena.

Selektor Nikola Matijašević, ako je vjerovati igrama na turnirima u Mađarskoj i Španiji, posložio je kockice, javnost je prijatno iznenađenja konačnim ozdravljenjem reprezentativne odbojke, sada se s pravom očekuje dobra igra i na turniru na kojem su kapiten Milan Marković i družina u ulozi domaćina. Još kada se zna da bi Morača poslije duže vremena mogla da bude dobro popunjena kada je odbojka u pitanju, jasno je da su motivi svih u crvenom timu ogromni.

“Napravili smo dobru podlogu na prethodna dva turnira, zadovoljili ponašanjem i atmosferom, naprvaljen je priličan rezultatski uspjeh, a ekipa u ovom trenutku daje maksimum”, realan je u sagledavanju stvari selektor Matijašević. ● MATIJAŠEVIĆ: MORAMO BITI INTELIGENTNI Očekujete li napredak u odnosu na turnire u Kečkemetu i Barseloni?

“Očekujem potpuno drugačije mečeve, već od ovog prvog protiv Mađara. Dobili smo ih dva puta prilično ubjedljivo po 3:0, u španskom meču protiv njih odigrali smo perfektno-teško da možemo

Ćulafić izostaje: Bol u ramenu jači od želje Vjerovalo se da će biti spreman za turnir u Podgorici, ali je bol u ramenu jači - Miloš Ćulafić preskočiće i treći turnir Evrolige. “Šteta zbog Miloša, željeli smo da igra i njegova želja je bila ogromna, ali rame ga još boli”, objasnio je stanje prvog korektora crnogorske reprezentacije selektor Matijašević. Ćulafić je posljednje mečeve za nacionalni tim odigrao na kvalifikacionom timu u Makedoniji.

bolje. Ipak, oni će biti rasterećeni, nemaju šta da izgube, tako da moramo biti oprezni. Bićemo pod pritiskom zbog toga, kao i zbog publike, a čujem da je obezbijeđen i prenos. Sve to zahtijeva od nas maksimalnu psihičku i fizičku ozbiljnost, kao i inteligenciju u igri”.

Mađari su praktično precrtani, praviu mečevi nas čekaju u subotu i nedjelju - vikend poslastica protiv Španaca i lidera Grupe Češke?

“Polako, ima još do tih mečeva,

Budvani čekaju rivale u Ligi šampiona Crnogorski odbojkaši šampion Budvanska rivijera će večeras (20h) u Beču saznati rivale u Ligi šampiona za narednu sezonu. Narandžaste će u austrijskoj prijestonici predstavljati organizacioni direktor Danijela Lukšić, ali očekujem zaista prave duele.

Vjerujem ipak da možemo da dobijemo sve mečeve do kraja turnira”, optimista je Matijašević. ● KAPITEN MARKOVIĆ: POZIVNICA ZA NAVIJAČE Kapiten Milan Marković je na protekla dva turnira imao feno-

a upravo od onoga što odrede kuglice zavisiće i ambicije tima iz prijestonice našeg turizma u najkvalitetnijem takmičenju.

“Nadamo se da ćemo ove sezone dobiti lakše rivale u grupi, te da ćemo postimenalan učinak, a na ovom turniru se uzda u podršklu sa tribina.

Podgorica je posljednji put bila domaćin najboljim odbojkašima prije četiri godine, dovoljno vremena da se publika u glavnom gradu uželli kvalitetne odbojke.

“Na prethodna dva turnira napravili smo dobru uvertiru za duele u našoj dvorani. Imamo oba-

ći bolje rezultate nego prethodne. Već smo počeli sa pravljenjem kvalitetnog tima za narednu sezonu, ali ćemo jasnu sliku oko pojačanja imati tek nakon što saznamo ko su nam protivnici u grupi”, kazala je za Dnevne novine Lukšić. vezu da na svom terenu prikažemo što bolju igru. Sigurno da su momci željni dokazivanja. Poslije duže vremena ovo je prava prilika da crnogorska publika vidi neku jaču evropsku utakmicu u Podgorici.

Pozivam navijače da dođu u što većem broju, da nas podrže, i da nam pomognu da zabilježimo što više trijumfa”, poručio je Marković.

Petak, 28. 06. 2013. broj 572 GoDINA II

33 žENA MODNI DETALJI

Neobične tašne

Modni brend “Šarlota Olimpia” lansirao je kolekciju za koju je kao inspiracija poslužio Holivud. Kolekcija modnih dodataka, koju čine tašne, cipele, šeširi, izazvala je simpatije javnosti.

Dizajnerka Šarlot Delal, koja stoji iza ovog šarmantnog modnog brenda, prepoznata je po svom nekonvencionalnom stilu i otkačenim cipelama i torbicama. Ona inspiraciju nalazi u najrazličitijim stvarima a posljednje nadahnuće

za nju je bio Holivud. Jesenja kolekcija obiluje tašnicama u obliku filmske trake, zvijezde sa čuvenog Bulevara slavnih te sandalama sa natpisom modne meke Holivuda.

Tu su i torbice u obliku kokica, filmskih magazina i klapa, a cipele iz predjesenje kolekcije su u stilu raskoši i glamura starog Holivuda, s mnogo zlata, štrasa i kristala.

Ovom kolekcijom Šarlot je još jednom pokazala da kreativnost nema granicu.

NAPRAVITE SAMI

Mlijeko za tijelo DIZAJNERI KOJI SU PROMIJENILI MODU

Modeli koje žene obožavaju

Sportski tim Velike Britanije na Olimpijskim igrama 2012. godine briljirao u u kreacijama Stele Makartni Marija Ivanović

I

ako su je na početku karijere potcjenjivali pripisujuću njen uspjeh slavnom joj ocu Polu Makartniju, dizajnerka Stela Makartni uspjela je da svojim jednostavnim i svedenim stilom osvoji i kritičare i najveće poklonike mode. Skromna i nenametljiva Stela ne samo što je uspjela da izađe iz sjenke svog oca i stvori sopstveno modno carstvo, zaslužna je za neke od najpopularnijih haljina naziva “Lucia”, čuveni model sa tufnama te “Saskia” i “Oktavija”, koje vizuelno smanjuju kilograme.

Engleska modna dizajnerka Stela Makartni rođena je 13. septembra 1971. godine u Londonu. Kao dijete, proputovala je svijet sa roditeljima i njihovim bendom The Wings. Iako kćerka čuvenog Bitlsa Pola Makartnija, školovala se u državnoj školi i živjela kao svaki prosječan tinejdžer. To se očito pokazalo kao dobro jer je odrasla u skromnu ženu, koja prije svega cijeni prirodu i živi jednostavnim životom kao majka četvoro djece.

Istorija i počeci Stela je prvi modni komad napravila u 13. godini. Modu je diplomirala na Saint Martin’s koledžu u Londonu 1995. godine. Tokom narednih godina radila je sitnije poslove za čuvene modne kuće poput Kristijana Lakroa i Edvarda Sekstona.

Prva kolekcija skrenula je pažnju zbog oštrih krojeva, seksi detalja, ali i ženstvenosti, pa je tako nakon samo još dvije kolekcije 1997. godine postavljena za kreativnog direktora pariške modne kuće “Chloe”. Stela je odradila odlične kolekcije i pored toga što su je mnogi prije toga potcjenjivali. Već 2001. godine Stela Makartni lansirala je svoju mod-

nu kuću. Od tada njena karijera ide samo uzlaznom putanjom, a ono što je interesentno je da je Stela vegetarijanac i veliki borac za prava životinja i očuvanje prirode. Ova dizajnerka u svojim kolekcijama ne koristi krzno i kožu, već prirodne materijale.

Dizajn i forme Svojim haljinama i prepoznatljivim krojevima i kombinovanjem različitih materijala u jednu cjelinu osvojila je brojne slavne ličnosti.

U nekim dosadašnjim kolekcijama kombinovala je svilu sa tvidom i pamukom, što se dopalo modnim kritičarima. Njen dizajn je pročišćen i sveden, ona u jednom momentu laska ženskoj figuri, dok je sljedećom kreacijom “zatvara”, ne dajući da obline budu u prvom planu, već energija i senzibilnost žene. Bojama ne eksperimentiše mnogo, već se drži palete poput kraljevski plave, crvene, bijele, sive, puder roze, crvene.

Haljina na tufne Modni bum napravila je kolekcijom koji je predstavilu u Parizu u martu 2011. godine. Stela je stvorila novu malu crnu haljinu, koja je oduševila sve - i modne kritičare, i stili-

ste i glumice, koje su jedva dočekale da je obuku. Haljinu pod imenom “Lucia”, čija je cijena 2.200 dolara, a koja raste sa popularnošću, odlikuju tufne na prozirnom tilu. Model koji laska figuri ponijele su na raznim događajima Kejt Mos, Kejt Vinslet, Džej Fonda, Stefani Sejmur, Liv Tajler, Dazn Kros, Suzan Sarandon i mnoge druge. Drugim modelom, poznatim kao body con, čiji je naziv “Bicolour Octavia”, uradila je nešto mudrije. Kreirala je haljinu koja vizuelno “smanjuje” za dva konfekcijska broja. Za ovim modelom su poludjele žene širom svijeta pa su se ubzo pojavile i kopije drugih brendova.

Nagrade i saradnje sa drugim brendovima British Fashion Awards za 2012. godinu nagradio je Stelu sa dvije nagrade i ti za najboljeg dizajnera i najbolji brend. Osim pomenitih nagrađena je još mnogim nagradama u Evropi i Americi za modna dostignuća, ali i ona za borbu za prava životinja i očuvanje i zaštitu prorode. Onu koja ona posebno izdvaja je nagrada za borbu protiv raka, koju je dobila 2003. godine u Los Anđelesu. Mekartnije je imala i uspješne saradnje sa H&M, Gapom a ono što je aktuelno je i sportska kolekcija za Adidas. Kreirala je i za Madonu, Gvinet Paltrou i Džad Loa (“Nebeski kapetan i svet sutrašnjice”), Eni Lenoks i mnoge druge. Njena aktuelna kolekcija za ljeto 2013. pobrala je odlične kritike. Modeli su u vedrim bojama - narandžastoj, žutoj, bijeloj, ljubičastoj, a ona se opet poigrava formama.

Napravite sami mlijeko za tijelo koje će na prirodan način obnoviti kožu i pripremiti je za ljeto. Bademovo mlijeko sadrži elemente koji jačaju kožu i daju joj elastičnost. Bademovo ulje uklanja nečistoće bez ikakvih iritacija, a eterično ulje limuna čisti kožu, pritom njegov miris u kombinaciji sa bademom može otkloniti laganu glavobolju. Napravite sami mlijeko za cijelo tijelo koje će na prirodan način obnoviti kožu i pripremiti je za ljeto.

Sastojci: Naredni sastojci su dovoljni za bočicu od 100 ml.

2/3 posude od 100 ml bademovog mlijeka 1/3 posude bademovog ulja tri kapi eteričnog ulja limuna

stojci prije korišćenja lijepo sjediniti, tako da ih možete ravnomjerno nanijeti na kožu. Nanesite ovo mlijeko za tijelo nakon tuširanja i dajte koži vlažnost i elastičnost.

Uz pomoć lijevka sipajte mlijeko u bočicu, zatim dodajte i bademovo ulje. Nakon toga dodajte ulje limuna. Ono što je veoma važno jeste da svaki put prije upotrebe dobro promućkate bočicu. Ovako će se svi sa-

SAVJET

Skidajte šminku prije spavanja Prespavati sa šminkom na licu smatra se jednim od najvećih bjuti grijehova od kojeg će vam lice brže stariti, a akne i zapušene pore samo su neki od problema koji vas mogu snaći. Podatak koji zapanjujuće djeluje je da i pored toga što žene ovo znaju, čak 47,9 posto njih do 30 godina je izjavilo da će prespavati s šminkom najmanje jednom nedjeljno, a gotovo trećina priznaje da im se to dogodi čak dva puta, pokazala su istraživanja sprovedena u Velikoj Britaniji. Više od polovine, 57,5 posto ispitanih žena priznaje da je glavni razlog pijanstvo, budući da nakon nekoliko pića nijesu smatrale velikim problemom što u krevet odlaze sa šminkom. Osim toga, priznaju da su svjesne štetnih nus-

pojava te navike, a više od trećine bi dobile akne i mrlje nakon nošenja šminke u krevet. Druga trećina je kao posljedicu te navike iskusila suvu i dehidriranu kožu, a 13,4 posto otkrilo je da im trepavice postaju krhke.

Većina mladih žena (79,8 posto) odgovorilo je da im treba manje od deset minuta da skinu make-up, ali ipak uprkos tome barem jednom nedjeljno im se desi da zbog umora prespavaju sa šminkom.

Procjenjuje se da zbog te navike lice stari u prosjeku 2,15 dana, što znači da koža stari 111 dana godišnje ili više od tri i po meseca. Stručnjaci upozoravajući da se prave posljedice te navike mogu vidjeti tek za nekoliko godina jer koža sve pamti.

34 Žena

PETAK, 28. 6. 2013.

Moj dragi još misli na nju Ako sumnjate da je vaš dečko još vezan za svoju bivšu, otkrijte istinu uz pomoć ovih znakova…

Ne štedi pogrde na njen račun Ironično, ali istinito - to što je uvijek pominje u negativnom kontekstu ne znači i da ju je prebolio. Naprotiv. To samo može da ukaže da se još nalazi na emotivnoj “klackalici” kada je bivša u pitanju. Tamo gdje ima ljutnje i bijesa, ima i neraščišćenih računa... možda čak i ljubavi.

Ne zna da navede razloge raskida Postavite mu direktno pitanje o razlozima raskida. Ako vam bude rekao da ih ne zna ili pak nešto krajnje “uvijeno” izbjegavajući sopstvenu ulogu u tom raskidu, to vam može ukazati na činjenicu da još nije načisto s tim da je kraj njegove prethodne veze.

Priča o vašoj budućnosti Koliko god željeli da je ovo znak njegovog “ozdravljenja”, moramo vas razočarati. Ukoliko muškarac na samom početku veze ne štedi na izlivima ljubavi i planovima o budućnosti, najvjerovatnije pokušava da vrati atmosferu iz svoje prethodne veze umjesto da je preboli sam.

Ljubi vam se

Savršen poljubac za dugu i strasnu vezu

N

išta nije moćno kao poljubac, ali budimo realni, nije svaki poljubac materijal za pamćenje. Barem ne u pozitivnom kontekstu! Sigurno ste imali svakakvih poljubaca, previše vlažnih, nespretnih, kratkog trajanja, predugih... Otkrijte tajne savršenog poljupca!

Majkl Kristijan, autor knjige “Umjetnost ljubljenja”, smatra kako je ljubljenje jako bitna stvar u vezi budući da pospješuje kompatibilnost između partnera. Dodaje i kako je najveći problem muškaraca što se ljube preagresivno te što smatraju kako žene prilikom poljupca ne otvaraju dovoljno usta.

ga čeka!

4. Oslobodite se misli za vrijeme poljupca! Nemojte razmišljati o ko zna čemu. Uživajte u poljupcu i dopustite da vas trenutak povede!

5. Razgovarajte sa partnerom!

Ako ste s partnerom dovoljno bliski i povezani, razgovor ne bi smio predstavljati problem. Recite jedno drugome šta volite, a šta vam smeta.

6. Vježbom do savršenstva!

Povremeno isprobavajte različite tehnike kako biste u vezu unijeli nešto novo. I uživajte u poljupcima sa svojim partnerom što više!

Obratite pažnju

praktičnO

Udijelite kompliment vašem muškarcu Ti si tako sladak!

Komplimenti, iako ne priznaju da im znače i primaju ih sa malo vidljivom oduševljenošću, muškarcima podjednako kao i ženama prijaju u svakom trenu. Istraživanja su pokazala da muškarci uvijek biraju društvo žene koja govori pozitivno o njima bez obzira na njihov odnos: mama, komšinica, koleginica. Iskoristite ovaj podatak, ne morate pretjerivati i pretvoriti se u ulizicu i slijepog obožavatelja, ali primijetite i stavite mu do znanja sve što vam se dopada u vezi sa njim.

Pružite mu podršku u svakom poduhvatu. Saslušajte ga koliko god radikalno vam zvučala ideja i dajte mu pozitivan podstrek. Vaše razumijevanje i to što ste mu oslonac značiće puno!

Vodite brigu o njemu, oni to

I muškarci i žene uglavnom se žale na nedostatak različitosti kad su poljupci u pitanju. Ne mora svaki poljubac biti isti! Naučite koristiti ruke prilikom poljubaca kako biste ih dodatno intenzivirali. Želite li da vaš poljubac ostane zapamćen kao savršen, potrudite se da bude ugodan i za vas i za vašeg partnera. Slijedite ove savjete

i postanite majstorice ljubljenja!

1. Golicajte ga poljupcima! Krenite s nježnim poljupcima po vratu, penjite se prema ušima, a tek na kraju pređite na usne. Poljupci po ostalim djelovima lica i vrata uzbudiće vašeg partnera i probuditi mu trnce po cijelom tijelu!

2. Koristite ruke! Želite li vašem poljupcu dodati osjećaje strasti i intimnosti, zagrlite partnera oko vrata ili jednom rukom privucite njegovu glavu i inicirajte poljubac!

3. Ljubite ga cijelim tijelom! Nemojte stajati ukočeno! Prepustite se poljupcu i tijelom mu pokažite kako poljubac nije jedino što

ne priznaju, ali od prvog dana zajedničkog života jasno je da im neke rutinske obaveze mnogo teško padaju. Slabo se organizuju, zaboravljaju gdje su šta stavili, zaborave i da se presvuku ili istuširaju!

Naučite da kuvate, saznajte šta on voli da jede i savladajte baš to! Balkanci vole dobro da jedu, svi podjednako, mnogo im znači kad su siti, kad mogu da se pohvale roditeljima ili prijateljima nekim vašim specijalitetom.

Budite uvijek uredne, dotjerane, lijepe! Muškarci vole da gledaju lijepe žene, zašto bi to bile neke druge, budite to vi!

Posebno je važno u dugoročnim vezama, dajte mu do znanja da vam je stalo do njegovog mišljenja o vama! Budite mu ukras na ulici ili u diskoteci, neka blista dok vas drugi zadivljeno gledaju!

Uvjerite se da je on pravi Pronađite se u nekim od ovih situacija i odagnajte sumnje u to da li je on onaj pravi...

1. Iako je pred vama vikend s mnogo slobodnog vremena za uživanje, vi ste u PMS–u i svađate se sa svojim dragim oko nebitnih sitnica, nakon čega on odlazi iz stana, ali ubrzo se vraća s buketom vašeg najdražeg cvijeća i ponaša se kao da se ništa nije dogodilo.

2. Uvijek ste mu na prvom mjestu, što dokazuje time da odluke uvijek donosite zajedno!

3. Pomaže vam u čišćenju stana, kuva vam ručak. Time vam želi pokazati da je spreman pomoći vam i biti tu za vas!

4. Kad ste u gradu sa drugaricama, ne zove vas neprestano na mobilni niti vam šalje poruke tokom večeri, na sve načine pokušavajući da sazna gdje ste i sa kim. Očigledno ima povjerenja u vas!

5. Savršeno jedno drugom odgovarate u krevetu - on uvijek pogodi tačno šta vam u tom trenutku najviše odgovara!

6. Zajedno se nekontrolisano smijete stvarima koje drugima nijesu uopšte smiješne, ali vama su urnebesne!

7. Dobro se slaže s vašim prijateljicama i nikada negativno ne komentariše neku od njih (iako bi možda poneki komentar bio pot-

puno opravdan)!

8. Spremili ste večeru koja je bljutava, ispekli čokoladnu tortu, ali ste u nju stavili so umjesto šećera, a on vas uvjerava kako je večera savršena i traži vam još jednu krišku torte!

9. Kad god ga sretnete dok ste u društvu neke superzgodne prija-

teljice, on je ni ne primjećuje i sva njegova pažnja usmjerena je samo na vas!

10. Kad vas je nenadano pri povratku s posla zatekao u svom stanu, nije imao nikakvih prigovora, nego je sve završilo vrućim igricama među čaršavima!

Žena 35

PETAK, 28. 6. 2013.

ZDRAVLJE

Detoksikacija pomaže zdravlju vaše jetre

N

JE

ZA DO K

daje ovom organu težak udarac, iako je svima poznata njegova sposobnost regeneracije. Stoga nemojte dopustiti jetri da sama nosi teret savremenog života, već posegnite za čudotvornim napitkom i pomognite joj pri čišćenju od toksina.

Program opisan u knjizi “The Fast Track One-Day Detox Diet” Gitleman je stvorila samo s jednim razlogom – ne bi li svima koji to žele omogućila uvid u cijeli novi svijet detoksikacije koncentrišući se na jetru, koja služi kao svojevrsni filter. Sljedeći plan čišćenja organizma potpuno je siguran, efektivan i ne uključuje rigorozna odricanja.

Ovaj prehrambeni plan dobar je u tu ruku što je primjenljiv u svakodnevnom životu, koji uključuje bezbroj aktivnosti – od posla preko brige o djeci i šopinga. Prije detoksikacije potrebno je sprovesti sedmodnevni prehrambeni režim koji uključuje pregršt voća i povrća ko-

ji čiste debelo crijevo od toksina i pripremaju jetru na jednodnevni post koji slijedi. Osmi dan je rezervisan za post koji uključuje isključivo konzumiranje vode i čudotvornog napitak, čiji recept možete pročitati niže. Nakon ispiranja nečistoća slijedi trodnevno prilagođavanje i vraćanje u normalu, prilikom čega su od velike pomoći probiotici – fermentirane namirnice koje podržavaju bakterije koje vaš organizam treba ne bi li uspješno sintetizovao vitamine i zadržao učinkoviti imunološki sistem.

Sastojci za čudotvorni napitak: 2 litra vode od brusnice 1/2 kašičice mljevenog cimeta 1/4 kašičice usitnjenog đumbira 1/4 kašičice muskatnog oraščića 3/4 šoljice svježe iscijeđenog soka od narandže 1/4 šoljice svježe iscijeđenog soka od limuna Prokuvajte vodu od brusnice i smanjite vatru da biste dodali začine. Sve zajedno kuvajte još 15-ak minuta i pustite da se ohladi na sobnoj temperaturi. Umiješajte sok od narandže i limuna i spremite u frižider.

Tajna čudotvornog napitka krije se u soku od brusnice – djelotvornom antioksidansu, začinima koji smanjuju glad te soku od narandže i limuna koji predstavljaju prave vitaminske bombe u borbi protiv masnoća.

RA

Suprug i ja pokušavamo već tri godine da dobijemo bebu, ali nam ne ide od ruke. Radili smo sve moguće analize i sa nama je sve u redu, a ništa se ne dešava. Kada sam pitala doktorku za vještačku oplodnju, ona mi je rekla da je rano za to i da kad se najmanje nadam, desiće se. Međutim, čitala sam na forumu, a i nekoliko žena mi je reklo da su pile lijek “Cycloproginova” i da su ostale u drugom stanju, a nijesu imale poremećaj hormona i neredovne menstruacije. Kada sam pitala svoju ginekološkinju za te tablete, ona mi je rekla da prvi put čuje za njih. Interesuje me kada počinju te tablete da se piju, da li bi mi nešto škodilo kada bi ih popila, i je l’ imaju efekta? Unaprije hvala na savjetu!

Poštovana, “Cycloproginova” je dobar lijek za održavanje ravnoteža hormonskog statusa kad ima za to opravdanje. Savjetujem vam da uradite hormonski status (fsh, lhmprolactin, estradiol, progesteron 7, 14, 21. dan ciklusa). Pozdrav. (Stetoskop)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

ISTRAŽIVANJE

Zašto muškarci vole dugokose žene

Ispitanici, među kojima su bili i muškarci i žene, odgovarali su na pitanja koje frizure najviše vole. Čak 74 odsto muškaraca smatra da su žene s dugom kosom najatraktivnije.

Takođe, kada su ih upitali da opišu top kvalitete koje treba da posjeduje žena sa dugom kosom, oni su prvo naveli da bu-

de seksi, zabavna, mlada i materijal za ženu.

Naravno, poznato je da kosa oslikava našu ličnost (a kratka posebno zabavnu stranu), ali u studiji se navodi da mnogi faktori osim kose utiču na razmišljanje muškaraca. Poenta je u idealu žene koji muškarci imaju u svojoj glavi.

HIGIJENA

PRVA POMOĆ

TO

P I TA

Nakon više od dvije decenije rada i usavršavanja dijeta i metoda detoksikacije, nutricionistkinja En Luiz Gitleman ponovno je obradovala sve pobornike zdravog života.

Ova 64-godišnja autorka tridesetak knjiga, koje uključuju revolucionarne dijete i savjete kako umornom organizmu pružiti prijeko potrebnu pobudu i vratiti vitalnost, ovog je puta osmislila detoksikacijski plan koji uključuje takozvani čudotvorni napitak.

Piće crvene boje, čije osnovne sastojke čine sok od brusnice, đumbir i limun, udahnuće jetri novi život, očistiti je od toksina i samim time poboljšati rad cjelokupnog organizma. Naime, jetra je najveći unutrašnji organ koji pročišćava krv, podupire probavni sistem, reguliše šećere u krvi i na kraju pomaže u proizvodnji proteina.

Svaka čaša vina, kafe ili neki oblik industrijski proizvedene hrane za-

Voćem i povrćem protiv modrica

Lavanda liječi bubuljice Došlo je vrijeme da se zauvijek oprostite od bubljica. Nepodnošljive probleme koji vas muče još od puberteta najzad možete djelotvorno da ublažite uz pomoć lavandinog ulja.

Kožni problemi koji vas prate još od osnovne škole su odsvirali svoje i sada je konačno došlo vrijeme da im stanete na put. Rješenje je blagotvorna biljka koju koristimo često kao osvježivač robe u ormarima ili kao svadbeni ukras na reveru. Riječ je o lavandi, čije ulje je izuzetno korisno za mnoge stvari, ali je ujed-

no i jedan od najboljih načina za eliminisanje akni jer ga bez ikakvog straha možete direktno nanijeti na lice.

Lavanda ne samo da uklanja bubuljice s lica, već i eliminiše simptome koji se javljaju usljed nastanka ovog tinejdž-problema, poput crvenila i ožiljaka.

Postupak korišćenja je vrlo jednostavan. Stavite kapljicu lavandinog ulja na komadić vate ili štapić za uši i nježno utrljajte na bubuljicu. Rezultati će vrlo brzo biti vidljivi ukoliko postupak budete ponavljali više puta.

KILOGRAMI

Deblji ljudi teže donose odluke

Neki ljudi imaju toliko osjetljivu kožu da im se i pod laganim udarcem automatski stvaraju modrice.

Međutim, tih neprijatnosti možete da se riješite pomoću čudesnog voća i povrća.

Osjetljiva koža, koja je i zbog najmanjeg pritiska sklona modricama, zna nekada da pravi probleme. Ovo se naročito odnosi na žene koje uživaju u mini suknjicama i haljinicama tokom ljeta, ali koje se ne usuđuju da otkriju noge jer izgledaju kao da ih je dečko upravo prebio.

Međutim, neprijatnosti ovog tipa su ipak rješive i to pomoću čudesnog voća i povrća koje eliminiše neprijatne plavičaste tragove sa tijela.

Ananas Stavite na modricu komad ananasa i vidjećete rezultate za nekoliko minuta. Ananas sadrži ferment, koji ubrzava resorpciju hematoma, što problem modrica rješava za tili čas.

Crni luk Luk narezati na krugove koje treba da držite na modrici nekoliko minuta. Postupak ponavljajte nekoliko puta dnevno i rezultati neće izostati.

Krompir Skuvajte neoljušteni krompir. Nakon toga ga oljuštite, pomiješajte sa dvije kašike meda i vode, a potom smjesu stavite na modricu.

Tijelo i um su povezani i zato debljina može da promijeni čovjekovu ličnost, rezultati su najnovijeg istraživanja.

Ovo istraživanje pokazalo je kako je debljanje postalo začarani krug i da zato utiče i na ljudsku ličnost i smanjuje snagu volje.

Istraživači sa Univerziteta na Floridi proučili su podatke više od 1.900 stanovnika Baltimora na početku i na kraju desetogodišnjeg perioda.

Oni su otkrili da ljudi koji su nakupili najmanje deset odsto tjelesne težine postaju impulsivniji, a volja im slabi. Otkrića su pokazala i da ljudi koji su dobili na težini znatno teže donose odluke.

Stručnjaci smatraju da se to događa zato što ljudi nakon što se udebljaju dobijaju negativne povratne informacije zbog toga što im porodica i prijatelji najčešće stavljaju do znanja da su

narušili svoj izgled.

“Tjelesna težina velikim dijelom predstavlja emotivno pitanje. Debljanje vremenom donosi i promjenu ličnosti čovjeka. Tijelo i um su povezani i ako se jedno mijenja – mijenja se i drugo. To je upravo ono što je pokazalo i naše istraživanje“, izjavila je Anđelina Sutin, vođa istraživanja.

36 Žena

PETAK, 28. 6. 2013.

VJEČITA DILEMA

Kako odabrati zrelu lubenicu

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Maline sa šlagom

SASTOJCI:

3 veće tikvice 2 jaja 300 g sitnog sir a 100 g susama 50 g kukuruzn og brašna so začin 1 dl majoneza

Boranija na bijelo SASTOJCI:

Dolazi nam ljeto, a s ljetom i dugo očekivano (jako slatko) povrće - lubenice! Lubenica je kao poklon.

Uvijek joj se obradujete, ali nijeste uvijek sigurni da ćete dobiti ono što ste htjeli kada je otvorite.

Eksperti ne filozofiraju mnogo, očekivano. Kažu da postoje tri standardna pravila koja morate slijediti ako želite kupiti zrelu, slatku i sočnu lubenicu. Evo ih: 1. Prvo je, naravno, dobro pogledajte. Veće posjekotine mogle bi zakačiti unutrašnjost, a to nikako nije dobro, posebno tokom vrelih ljetnjih dana, zato ih maksimalno izbjegavajte. Zrela lubenica treba biti tamnozelene boje.

2. Zatim je podignite. Ako je zrela, trebala bi biti teška za svoju veličinu - 92 % lubenice čini voda.

Nezrela lubenica je lagana za svoju veličinu, jer nije pokupila dovoljno vode.

3. Razgledajte. Potražite stranu lubenice koja je ležala na zemlji.

Svaka lubenica ima to mjesto i trebalo bi da bude neke kremastožute boje, između boje banane i boje limuna.

Ako je površina bijele boje ili svijetlozelene boje, to je znak da nije dovoljno zrela, da je prerano ubrana, odnosno da nije dovoljno dugo ostala na suncu.

Sada se vjerovano pitate šta je sa poznatim šamaranjem lubenice, testom zvuka i tim stvarima?

Neki se farmeri strogo drže ovog pravila, dok neki tvrde da nije toliko bitno.

Neki kažu da bi zrela lubenica trebala proizvesti dubok ton, dok oštrije, kraće zvukove proizvodi lubenica koja nije dovoljno zrela. Jedan prodavač je kazao da lubenice šamara samo zbog mušterija, odnosno da ne vjeruje u to pravilo uopšte.

Postoje i drugi metodi, manje poznati, neki ih čuvaju samo za sebe. Imate li vi neku foru?

PREPORUKE

Korisni savjeti u kuhinji Evo nekih savjeta koji vam veoma mogu koristiti kada su namirnice u pitanju.

Kako postići manju ljepljivost riže?

Prije nego što rižu stavite da se kuva u kipuću vodu, možete je staviti u cjedilo i isprati pod mlazom vode.

Time ćete s riže d j e limično isprati skrob pa će se kuvanjem zrna manje slijepiti.

Koliko dugo čuvati kolače s kremom u frižideru?

Kolače s kremom čuvajte u frižideru najviše tri dana.

Na koji ćete način lako odvojiti kolač od lima ili kalupa?

Kolač ćete lako odvojiti od lima ili kalupa ako ih najprije dobro namastite pa pospete brašnom i mrvicama, a tek tad ulijete tijesto spremno za pečenje. Šta daje tijestu rastresitost?

Snijeg od bjelanaca daje smjesi lakoću jer sadrži mjehuriće vazduha, zato ga smjesi dodajte postupno i lagano “prevlačeći” tijesto preko snijega. Što se postiže prosijavanjem brašna?

P r o s i j ava njem brašna svaka se čestica pojedinačno “zrači”, pa će tijesto biti laganije. Šta učiniti prije premazivanja torte čokoladnom glazurom?

Prije nego tortu prelijete čokoladnom glazurom, premažite je marmeladom od propasiranog voća da tijesto ne upije glazuru.

Kako čuvati svježi kvasac u frižideru?

Svježi kvasac možete sačuvati u frižideru nekoliko dana smjestite li ga u posudicu s poklopcem koja dobro nadolazi.

500 g žute bora nije 4 manja pileća bataka 2-3 čena bijelo g luka malo mlijeka 1-2 kašike braš na 500 g mladog kr ompira 1 veza zeleni za supu po želji soli bibera suvog biljnog za čina

Torta od tikvica Tikvice oljuštiti i isjeći na kocke. U posebnu posudu pomiješati sitan sir, jaja, susam, kukuruzno brašno, so i začin. U tepsiju poređati kocke tikvica i na svaku stavljati ovu masu. Peći 10 minuta. Na tanjir za serviranje staviti kocku tikvice i premazati majonezom i staviti drugu kocku tikvice.

Desert

Boraniju oprati i isjeći na komadiće. Batake oprati, očistiti od kožice. Posebno skuvati batake sa zeleni, a boraniju obariti u slanoj vodi. U drugoj šerpi na malo maslaca propržiti sitno sjeckani bijeli luk, tek da pusti miris, dodati brašno i pržiti da samo promijeni boju. Dodati boraniju, lagano pržiti i podlivati vodom u kojoj su se kuvali bataci. Staviti u šerpu i meso, naliti mlijeko i ostaviti da se krčka desetak minuta. Po potrebi, podlivati supom od bataka. Krompir obariti u slanoj vodi, pa na masnoći kratko propržiti, da postane hrskav. I boraniju i krompir začiniti po ukusu. Služiti toplo, posuti mirođijom.

U odgovarajuću posudu sastaviti mlijeko i pavlaku za šlag, staviti na vatru i dodati šećer. Pustiti da prokuva. Natopiti želatin (10 g) sa tri kašike hladne vode i ostaviti da nabubri. Smjesu skinuti sa vatre. U prokuvalu smjesu dodati želatin. Smjesu miješati dok se želatin ne istopi. Smjesu sipati u kalupe i ostaviti da se ohlade na sobnoj temperaturi, a zatim ih prebaciti u frižider. Ostaviti u frižideru nekih pet do šest sati. Preliv pripremamo tako što u sud stavimo maline, vodu, šećer i pustimo da proključa, te smanjimo temperaturu i pustimo još 15ak minuta da se kuva. Služiti rashlađeno s prelivom.

SASTOJCI:

500 ml punom asnog mlijeka 500 ml slatke pa vlake 200 g šećera 300 g malina 4 kašike šećera u prahu 250 ml vode 10 g želatina

SLASNO

Ćuretina na nekoliko načina Ćureće meso je veoma zdravo i ukusno. Možete ga naći malo rjeđe u prodavnicama, ali ako ga pazarite, iskoristite naše provjerene recepte.

ROLOVANA ĆURETINA Sastojci: 500 grama bijelog mesa, 200 grama pečuraka, 100 grama sjeckanog luka, dva čena bijelog luka, suvi začin, so, biber, čaša bijelog vina, dva decilitra ulja, dva decilitra supe.

Priprema: Izdinstati pečurke i luk i dodati začine. Filete bijelog mesa posoliti i nafilovati prodinstanim pečurkama. Urolovati i staviti u vatrostalnu posudu. Preliti vrelim uljem i staviti u rernu.

Peći 45 minuta postepeno dodajući bijelo vino i supu.

ZAPEČENA ĆURETINA SA SIROM Sastojci: 500 grama ćurećih fileta, dvije kašike peršuna, po ukusu so, biber i vegeta, 200 grama sira, 250 mililitara pavlake za kuvanje, puter i ulje, jedna kašika celera, dva decilitra paradajz pirea.

Priprema: Ćuretinu istucati čekićem i namazati uljem. Potom začiniti i staviti kašiku peršuna i celera pa je ostaviti da se marinira taman dok vi pripremate prilog.

Na puteru propržiti filete sa obje strane neka porumene. Onda uzeti tepsiju i u nju ređati ćuretinu i na svaki komad staviti list sira. Sir uz-

mite po želji. Kratko zapeći na 250 stepeni. Onda sve preliti pavlakom za kuvanje i posuti peršunom. Neka se još malo zapeče, toliko da se pavlaka sjedini sa ćuretinom.

FILETI SA SLANINOM Sastojci: 300 grama ćurećih fileta, jedan veliki crveni luk, četiri čena bijelog luka, tri grančice ruzmarina, listovi tanko sječene pan-

čete, krupna morska so, so, biber.

Priprema: Ćuretinu isjeći na komade.

Posoliti je i ostaviti je da odstoji nekih sat vremena. Zatim u ćuretinu dodati začine i crveni luk.

Umotati komade mesa u slaninu i peći na ulju. Pred kraj dodati grančice ruzmarina i bijeli luk.

Služiti toplo.

37

PETAK, 28. 6. 2013.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

P Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883220 Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1.

Tel.068/839-686

POSLOVNI PROSTOR

Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Sutomore, prodajem stan 35m2, uknjižen, vlasnik. 23.000 eura. Tel.068/763-201

SOBE

I

U Budvi, centar, dvokrevetna soba, vrlo povoljno.

Tel.069/080-691 Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1756: Ljubovic, 81/pr n 62: P.Morace, 59/IV 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

1810: Zabjelo, 76/IV 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 289: Blok V, 60/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 635: St.Aerod, 50/VI 472: St.Aerodr, 41/II 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 418: St.Aerodr, 78/V 1979:P.Morace,38/v.pr.

2061:P.Morace, 78/I 1898: Zabjelo, 83/III 2075: St.Aerod, 60/v.pr

RENTIRANJE

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat.

Tel.069/370-629 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e. Tel.067/666-966

1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 1944: Zabjelo, 50/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2091: Blok V, 85/VII n 150: Centar I, 80/III n 1338: P.Morace, 44/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2049: M.Brdo, 21/III n 2079: P.Morace,20/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n

Iznajmljujem turistima dvosoban apartman u centru Žabljaka. Sadrži dnevni boravak, 2 sobe, 2 kupatila, kuhinju i terasu. Tel.069/430-935

PLACEVI Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051 Prodaje se porodično imanje, selo Prediš, Bjelice, Cetinje.

Voda, ubao i zidovi kuće na imanju, šuma za sječu, asfaltni put i struja u blizini imanja. Cijena po dogovoru. Tel.041/234-062, 067/443-454, 041/233-884



Izdajem namještenu garsonjeru kod Pravnog i Ekonomskog fakulteta od 1.jula. Tel. 069/505258, 020/624-230

Izdaje se namještena garsonjera u centru, plaćanje mjesečno.

Tel.069/080-691

VOZILA/AUTO DJELOVI

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

Izdajem jednosoban super namješten klimatizovan zaseban stan. Početak Zagoriča.

Tel.067/586-154, 069/581-437

Izdajem dvokrevetne sobe (kuhinja, kupatilo) zaseban ulaz, blizu Palade. Tel.067/555-065, 069/305-363

Izdajemo u Spužu 2 (dva) magacina po 400 m2, prilaz dobar uz magistralu. Tel. 069/830-330, 020/272-405

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini.

Tel.067/596-660

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan.

Tel.067/265-605 Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar.

Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 300 eura.

Tel.067/249-299

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102

38

PETAK, 28. 6. 2013.

MALI OGLASI

Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno.

Tel.068/222-188 Registracija preduzeća besplatna za preduzeća koja će da koriste naše knjigovodstvene usluge. Povoljne cijene knjigovodstvenih i pravnih usluga. cljubo55@gmail.com Tel.069/221-974 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 “Kvalitet” - čišćenje stambenih prostora, lokala, ulaza... Dubinsko pranje tepiha, mebla, automobila. Poliranje mermera. Podgorica, Danilovgra.

(Veće poslove cijela Crna Gora).

Tel.067/224-644, 068/224644, 069/224-644 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110 Otčepljenje svih vrsta kanalizacija električnom sajlom i zamjena starih i oštećenih cijevi.

Dolazim odmah po pozivu. Povoljno. Vukčević. Tel.069/655444, 067/589-073

GRAĐEVINSKE USLUGE

Tepih servis Bato - povoljno pranje tepiha i dubinsko čišćenje garnitura, kreveta, stolica, auto siceva. Prevoz i dostava besplatni.

Tel.069/632-844, 068/615-929

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Kvalitetno i povoljno opremite stan od univera. Po vašem izboru izrada kuhinja, plakara, TV komoda, polica... Tel. 069/319-358

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

POSAO

POLJOPRIVREDA Prodajem bale sijena 120 komada, 2e po komadu, Spuž.

Tel.067/440-565

LIČNO Penzioner u poodmaklim godinama, dobro situiran, bez obaveza, isključivo radi braka, želi upoznati Malisorku 60-tih godina. Znanje crnogorskog jezika nije uslov. Tel.069/468-488. Na poruke ne odgovaram.

APARATI/OPREMA Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Potrebna žena za pomoć u kući.

Plaćanje po dogovoru. Tuzi, Vranj. Tel.069/602-175 Tražim posao u noćnoj smjeni.

Radim za dnevnicu.

Tel.067/581-394

Na prodaju laptopovi od 80 do 250 eura, tablet 100 eura.

Moguća kompenzacija. Otkup i servis laptop/desktop računara. Mogućnost dostave po CG. Tel.063/236-311

RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura.

Tel.069/959-505

Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563, 067/927-1103 Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019698, 067/455-713 Prodajem knjige za 9. razred.

Tel.067/602-697

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice.

Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

petak, 28. 6. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40.

Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05.

Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50.

Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40.

Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20.

Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30.

Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25.

Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730, fax 665-330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu od 05:00-1000h i od 17:00 do 20:00. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM FILM

06:00 Serija: Tajna starog mosta/r 07:30 Exploziv/r 07:50 Exkluziv/r 08:10 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 10:00 Serija:Odbačena/r 10:45 Serija:Ponor ljubavi/r 11:30 Serija:Tajna starog mosta 12:15 Serija:Nesreće u vazduhu 13:00 Tačno 1 14:15 Serija:V.I.P. 15:00 Serija: Dva i po muškarca/r 15:20 Serija:Tračara/r 16:00 Dođi na večeru 17:00 Serija:Odbačena 17:50 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:40 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Ponor ljubavi 20:15 Serija:Tračara 21:00 Exkluziv/r 21:15 Talk show -Veče sa Ivanom Ivanovićem 22:45 Film:Hajde da se volimo 1 00:15 Film:Hajde da se volimo 2

PRVA Veče sa Ivanom Ivanovićem 21.15

06.30 09.05 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.05 14.00 14.05 15.30 16.05 17.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 21.05 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Univerzum-dok.i serijal Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija: Štrumfovi Naučno – obrazovni program/r Vijesti Strani dok. program Dnevnik 1 Serija: Odjeljenje za specijalne žrtve Crna Gora uživo Serija:Djevojački institut Serija za djecu Dnevnik 2 Sport Serija: Odjeljenje za specijalne žrtve Robin Hud Dnevnik 3 Argument Serija Vijesti

RTCG 1 Argument 22.30

06:50 06:55 11:00 11:50 12:00 13:00 14:15 15:00 15:40 15:50 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 22:50 23:00 02:10

City kid’s Dobro jutro Farma: uživo City Tačno u podne Farma – uživo Serija:Naslednici Serija:Simar Teen pleme City Farma- uživo Serija: Neželjene Serija: Mješoviti brak Info Monte Serija: Sobarica sa Menhetna Serija: Mala nevjesta Farma -pregled dana Grand show Teen pleme Farma - žurka City

PINK Grand show 21.00

06:45 09:05 09:40 10:00 10:20 11:07 12:00 13:07 14:00 14:10 14:45 15:20 16:30 16:55 17:05 17:40 18:30 19:10 19:45 20:20 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:25 00:50

Boje jutra Kako vrijeme prolazi/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 10 Lud, zbunjen, normalan/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Bandini Vijesti u 2 Serija:Larin izbor/r Serija:Asi/r Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Kako vrijeme prolazi Serija:Asi Extra lifestyle Iz mog ugla Vijesti u 10 Sport Serija:Ubistvo Film:Propovjednici Extra lifestyle

VIJESTI Serija:Ruža vjetrova 17.05

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5 Summer/r 11:00 Radio u boji 12:00 Film: Sledž/r 14:00 Film: Pruga/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 Summer 18:00 Forum 18:30 Film: Venecija, Venecija 21:00 Živa istina sa Darkom Šukovićem 22:30 Forum 23:00 5 do 5 Summer/r 00:00 Živa istina sa Darkom Šukovićem/r 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji: Summer dj

ATLAS Film: Venecija, Venecija 18.30

TV PREPORUKA HAJDE DA SE VOLIMO 1 Prva 22.45

08.30 09.15 10.05 11.00 12.00 12.30

Prvi film iz “Hajde da se volimo” serijala, snimljen 1987. godine, mješavina je komedije i video-spotova Fahrete Jahić, poznatije kao Lepa Brena. Muzički i filmski kritičari spot i pjesmu “Robinja” iz trećeg nastavka, istina, kič trilogije “Hajde da se volimo”, smatraju remek djelom jugoslovenske filmske produkcije svog vremena i jugoslovenske pop-folk muzike uopšte. Kadrove iz spota u kojima Lepa Brena igra ispred Aja Sofije u Istanbulu ili izražajni i do estetske perfekcije dovedeni pogledi Lepe Brene u vizuelnom kontaktu sa nepoznatim tamnoputim statistom mnogi i danas pamte.

15.00 15.30 17.00 17.35 18.05 19.00 19.30 19.55 21.30

Serija:Naša ljeta Wimbldon – pregled/r Serija:Posjetioci iz praiskona Program za djecu: Šareni autobus Vijesti Fudbal – Kup konfederacija, polufinale/r NVO sektor/r Dok.program:Lijek ili iluzija Serija: Izlog strasti Mediteranske igre Mersin 2013 Serija:Krtice/r Crtani film:Sali Bolivud Dnevnik 2 Odbojka (m): Crna Gora – Madjarska Serija:Druga porodica

RTCG 2 Mediteranske igre Mersin 17.35

07:00 10:00 15:00 15:15 15:45 16:00 17:30 18:00 18:45 19:00 20:00 20:30

Uz jutarnju kafu Dogodilo se...

Toto vijesti Smiješna Top Lista Na domaćem terenu Zabavni Magazin Info tip Toto vijesti Svijet sporta Texas Holdem Poker Loto Nindža ratnici

777 Texas Holdem Poker 19.00

08:30 10:45 11:15 12:00 13:00 14:30 15:30 17:30 18:30 19:10 20:00 20:30 21:00 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Farma Dejan Tadić – Finansijsko tržište Na točkovima Astro num caffe Hrana i vino Tivatski horizonti Mbc dnevnik Loto Trag Tajne i ljepote Kine Aljazeera Astro num caffe

MBC Tivatski horizonti 18.30

07:35 09:15 10:00 12:00 14:30 16:00 16:45 18:25 19:00 19:30 20:00 21:00 21:30 22:30 00:00

MONTENA Auto Shop 21.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Otvorena vrata” 09.47 Gastronomad 10.00 Vesti 10.10 Razglednica 10.35 Enciklopedija za radoznale 11.00 Vesti 11.10 Via militaris 12.00 Dnevnik 12.15 Serija: “Mesto zločina” 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.20 Drama: Video jela, zelen bor -5.00 Vesti 15.10 Ovo je Srbija 15.55 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 21.00 Film: “Lovac na glave” 22.40 Vesti 22.45 Serija: “Mesto zločina” 23.55 Serija: “Stubovi zemlje” 00.05 Dnevnik RTS 2 09.06 Čarobno selo - letnja vreva 09.34 (Ne)obično o biljkama 09.50 Ars praktika 10.04 Moj ljubimac 10.30 Mesto za nas 11.00 Prag sela Srbije 11.30 Prag sela Srbije 12.00 Hvaum kamerni orkestar Šostakovič 12.35 Metro-

polis 13.04 Trezor 14.00 Školski program 6.00 Emisija iz ekologije 16.30 Putokazi vere 16.50 Serija: “Heroji” 17.40 Beosong 18.10 Emisija iz kulture 18.40 Plava ptica 19.05 Crtane serije 20.00 Dokumentarni program 20.30 Lov i ribolov 21.00 Serija: “Heroji” 21.50 Kontekst 21 22.20 TV feljton 22.50 Koncert Dade Topića 23.45 Trezor HRT 1 07.00 Dobro jutro 09.01 Serija 10.10 Putovanje železnicom 11.15 Dokumentarni film 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.30 Dr Oz 14.45 Drugo mišljenje 15.05 Dokumentarni film 15.45 Vrhovi sveta 16.31 Slatki svet Čarlijevih anđela 18.05 Putem evropskih fondova 18.10 -Iza ekrana 18.50 Manjinski Mozaik -19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.05 Hrvatska u EU 21.30 Film: “Dečko koji ne obećava” -23.10 Dnevnik 23.40 Vesti iz kulture 23.50 Film: “Poslednji kineski car” HRT 2 07.15 Program za decu 07.32 Vesele trojke 07.55 Teletabis 08.45 Pse-

Svježi u dan Crtani filmovi IT Networking /r.

Crtani film -Mumijevi Dok. program Serija: Distrikt Majstor kuhinje Životinjske lakrdije/r.

Muzički program IT Networking PG Raport Info Auto Shop Montena Business Broadcasting /r.

Ponoćni Info

DANAS U GRADU ća ophodnja 10.00 Serija: “Dolina sunca” 10.45 Serija: “Inspektor Montalbano” 13.05 Film: “Porodična kuća” 14.45 Serija: “Degrasi” 16.35 Serija: “Dolina sunca” 17.20 Serija: “Novi klinci s Beverli Hilsa 19.00 Mala TV 19.30 Dokumentarni film 20.05 Granice svetlosti 20.54 Volim Hrvatsku 22.15 Serija: “Potonuće Lakonije” 23.50 Serija: “Red i zakon” HBO 11.50 Film: “Božić i muškarci” 13.15 Film: “Otkačeni profesor” 14.50 Film: “Hiljadu reči” 16.20 Film: “Pet” 17.50 Serija: “Filmovi i zvezde” 18.15 Film: “Ljudi u crnom 3” 20.05 Serija: “Fabrika laži” 20.35 Serija: “Potpredsednica” 21.05 Serija: “Bordžije” 22.05 Film: “Čuvar zakona” 23.40 Film: “Presuda” FOX LIFE 14.35 Projekat Modna pista 16.00 Serija: “Kako je biti Erika” 16.55 Serija: “Houp i Fejt 17.20 Serija: “Škola za parove” 17.50 Serija: “Ne veruj komšinici iz stana 23”

18.20 Serija: “Bivši” 18.50 Serija: “Telo je dokaz” 19.45 Serija: “Seks i grad” 20.55 Serija: “Ukrasi svoj dom” 21.50 Serija: “Modna policija” 22.45 Serija: “Telo je dokaz” 23.40 Serija: “Gimnazijske traume” ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Udineze - Juventus 13.00 ESPN Documentary 14.00 Dnevne vesti 14.30 Odbojka, SL: Iran -Srbija, prenos 16.30 Dnevne vesti 17.00 Bičvolej (ž) 18.00 Bičvolej (m) 19.00 Fudbal The Magic of the UEFA EURO: Great Teams Italy 20.00 Fudbal: Ekvador - Argentina 22.00 Košarka: Crvena zvezda - Partizan 00.00 Poker 01.00 Boks: Garsija – Lopez SPORT KLUB 10.00 NBA Action 10.30 Vimbldon, program iz studija 11.00 Vimbldon, pregled dana 12.00 Vimbldon, program iz studija 13.00 Tenis, Vimbldon, prenos 22.00 Vimbldon, program iz studija 22.30 Vimbldon, pregled dana 23.30 Moto GP Asen kvalifikacije Moto GP 00.15 Moto GP Asen - kvalifikacije Moto 3

CINEPLEXX

Nakon zemlje 18:00; 20:30; 22:30; Znojem do love 17:40; 20:15; 22:40; Mamurluk 3 12:00; 14:00; 16:00; 17:00; 19:00; 20:00; 21:00; 22:00; 23:00; Paklene ulice 6 17:20; 19:45; 22:15; Star trek, prema tami 15:20; Veliki Getsbi 3D 18:45; 21:30; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 12:30; 14:30; 16:30; 18:30; Čuvari tajnog kraljevstva 11:20; 13:20; 15:30; Iron Man 3 3D 16:15; Vjenčanje godine 15:00; Zambezia 3D 11:00; 13:00; Kruds 3D 12:20; 14:20

CNP

“Odakle zovem, Podgorica 2013.”

Karadag Yolunda Film: “Mlijeko”, 17.00