Izdanje 16. jul 2013.

ce 30 nt i

USKORO! Nagradna igra Dnevnih novina!

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

UTORAK, 16. 7. 2013. BROJ 587/ GODINA II

MEĐUSOBNE OPTUŽBE ZA KRAĐU STRUJE U KOMBINATU ALUMINIJUMA PODGORICA

POČEO RAT ● KUZNJECOV: Dmitrij

Potrubač nije sam mogao da ukrade struju ● DOŽIĆ: Ne osjećam se odgovornim, Rusi nijesu htjeli da potpišu ugovor PUCNJAVA ● 11

HITNA POMOĆ ● 2

Porast nasilja tokom državnog praznika

TROVANJE

Šest metaka u Cetinjanina

OSMININ ● 5

General nadgledao privođenje Potrubača

NENAPLATIVO ● 7

●9

Brza hrana i sladoledi najrizičniji za zdravlje

●3

C

etinjanin Taso Jovanović (35) ranjen je juče na Cetinju, kada je za sada nepoznati napadač u njegovom pravcu ispalio više hitaca, od kojih ga je pogodilo šest. Napadač je, kako Dnevne novine nezvanično sa-

LIGA ŠAMPIONA ● 32

Sutjeska sadaddas asd vjeruje u čudo

znaju, nosio periku i crne naočare, a imao je i pomoćnika koji ga je čekao u automobilu i odvezao.

Pucnjava se dogodila juče oko 10 časova ispred Sportskog centra na Cetinju, naočigled brojnih prolaznika i gostiju obližnjeg hotela

DOPING SKANDALI ● 28

“Sport in”. Prema izjavama očevidaca, može se zaključiti da je napad na Jovanovića bio planiran, jer je osoba koja ga je ranila čekala da se pojavi ispred teretane “Herkul”, u koju ide svaki dan, u maltene istom periodu.

DN NA EGZITU ● 23

Vrhunski Nik Kejv sportisti sa na rukama maskom publike

Lideri u regionu po lošim kreditima

Tema dana

EDITORIJAL

2

UTORAK, 16. 7. 2013.

MILI PRELEVIĆ urednik

STRPLJENJE

Zapeli smo “čeku” Evropskoj uniji i pokušavamo da uskočimo u savez demokratskih država po svaku cijenu. I svako odlaganje, ili najave da to neće biti baš sjutra, doživljavamo kao prevaru i odlaganje ispunjavanja obećanja. Izvjesno je, međutim, da prije 2020. godine ne idemo u EU. Znači, ništa od sjutra. Jasno nam je poručeno da sve zavisi od nas. A i nama je jasno da, jednostavno, nijesmo ispunili sve uslove. I nijesmo jedini. Te uslove nijesu ispunile države okruženja sa kojima se često upoređujemo.

Kada govorimo o našem pristupanju EU, očekujemo da to bude sjutra, iako smo svjesni da ni Evropska unija u ovom trenutku nije spremna da primi nove članice jer i ona mora izvršiti brojne pripreme, kao što je prilagođavanje svojih institucija i priprema čitavog seta međudržavnih ugovora. Od sjutra čekamo otvaranje evropskih vrata. Ona se ne otvaraju malo, nijesu odškrinuta i nema sporednog ulaza. Ona moraju biti otvorena širom, i mi spremni za takav ulazak. A to ne može biti sjutra.

Sjutra može biti da počnemo da rješavamo probleme u sopstvenom dvorištu. Drmaju nam se koalicije, ne znamo kako do rebalansa, i Ustav moramo da mijenjamo, tu su problemi sa organizovanim kriminalom i korupcijom, a vjerovatno nas očekuju i novi uslovi Evropske unije. Sve u svemu, pristupni pregovori mogli bi da traju barem do 2020. ili nešto duže.

Nakon toga moći ćemo pred Brisel i to, naravno, nije sjutra.

A kako prolaze druge zemlje?

Od 1959.Turska ubjedljivo najduže čeka na vratima Evrope jer je još te godine podnijela službeni zahtjev za članstvo u tadašnjoj Evropskoj ekonomskoj zajednici.

Ta država je u decembru 1999. godine službeno priznata kao zemlja kandidat, dok je pregovore o članstvu počela u oktobru 2005. godine, kao i Hrvatska.

BiH je sljedeća zemlja koja najduže čeka na članstvo u Uniji, pošto je u junu 2000. godine na samitu EU priznata kao zemlja potencijalni kandidat.

Tačnije, BiH kao zemlja potencijalni kandidat već 13 godina čeka da prvo dobije status zemlje kandidata.

HITNA POMOĆ

Praznik u znaku nasilja

Za tri dana praznovanja trinaestojulskih praznika u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) u Podgorici obavljeno je više od 500 pregleda, a svaki deseti građanin pomoć je tražio zbog povreda iz nasilja.

“U petak, subotu i nedjelju imali smo 526 pregleda, od kojih je 50 bilo iz nasilja, odnosno povreda raznoraznog karaktera i tipa, što je više nego inače, dok povrijeđenih iz saobraćajnih udesa nije bilo, odnosno nijesu tražili pomoć ljekara Zavoda za hitnu medicinsku pomoć”, kazao je juče za DN doktor ZHMP Miloš Ivanović.

Ostalo su, kako je rekao, bili pa-

cijenti sa raznim alergijskim reakcijama, hronični, astmatičari, hipertoničari, plućni i srčani bolesnici koji su se javljali zbog pogoršanja osnovne bolesti, te malo više pacijenata zbog sezonskih trovanja, nekoliko slučajeva sunčanice i ujeda krpelja.

Učestalost javljanja pacijenata tokom praznika je, kaže Ivanović, bila na uobičajenom nivou.

“Zbog trenutnih vremenskih prilika i varijacija temperature i atmosferskog pritiska dolazi do pogoršanja osnovnih bolesti kod astmatičara, onih sa hroničnim bolestima i pacijenata sa povišenim pritiskom. Oni su prvi na udaru koji osjećaju atmosferske

i temperaturne promjene i zbog pogoršanja oni nam se javljaju svakodnevno”, rekao je Ivanović.

Tada im, kako je kazao, terapiju koju je prepisao izabrani ljekar, u hitnoj revidiraju, pojačavaju ili im daju neku urgentnu terapiju, obično simptomatsku, koja ublažava tegobe.

U trenutnim vremenskim prilikama hipertoničari, odnosno pacijenti sa skokovima krvnog pritiska su, ipak, kazao je Ivanović, najčešći pacijenti u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć.

“Kada nam se obrate djelujemo frontno, u smislu spuštanja krvnog pritiska i dovođenja u red ostalih nalaza”, kazao je on. J.V.Đ.

I niko nije došao do cilja brzo. A mi bismo sjutra. Ni to ne treba da nam bude problem.

Samo strpljenja, jer je 2020. tu, već sjutra.

Meteo 05:18 20:20

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More malo do umjereno talasasto, Nikšić na otvorenom i talasasto.

Kolašin Vjetar umjeren do jak sjeveroistočni na otvorenom Žabljak sjeverozapadni.

Pljevlja Temperatura vode na otvoBijelo Polje renom moru oko 25 stepeni.

DANAS

Pretežno sunčano uz promjenljivu oblačnost na sjeveru i tek ponegdje sa slabom kišom na prekide. Duvaće umjeren do jak sjeveroistočni vjetar. .

Proslava desetogodišnjice rada kompanije u hotelu Splendid Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

23 22 23 22 21 15 9 8 11 12

24 23 25 23 22 14 8 7 10 11

SJUTRA

33 33 31 32 33 27 22 27 25 26

Pretežno sunčano uz promjenljivu oblačnost na sjeveru. Duvaće umjeren do jak sjeveroistočni vjetar.

34 34 32 33 34 28 24 20 27 28

MONTENEGRO STARS

Proslavili deseti rođendan sa političarima Najveća crnogorska ugostiteljska kompanija Montenegro Stars Hotel Group sinoć je u hotelu Splendid, uz brojne zvanice, proslavila desetogodišnjicu uspješnog poslovanja u ugostiteljstvu. Ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović čestitao je zaposlenima i vlasniku hotelske grupe Žarku Raduloviću na kvalitetnoj ponudi koja je u velikoj mjeri unaprijedila crnogorski turizam.

Na proslavi desetog rođendana kompanije bile su ličnosti iz crnogorskog političkog i javnog života,

premijer Milo Đukanović, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, lider SNP Srđan Milić, gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović, modna kreatorka Marina Banović-Džuver, reditelj Blagota Eraković, direktor CNP Janko Ljumović, glumac Danilo Marunović... Hotelska grupa Montenegro Stars, koja je osnovana 2003. godine, napravila je prekretnicu u crnogorskom turizmu kada je u julu 2006. godine u Bečićima otvorila Splendid, prvi hotel svjetske klase sa pet zvjezdica na teritoriji Crne

Gore. Od tada, hotel Splendid izgradio je reputaciju jednog od najboljih hotela u regionu, pa su među njegovim gostima bile i brojne poznate svjetske ličnosti poput pop pjevačice Madone, legendarnog frontmena sastava Rolling Stones Mika Džegera, holivudskih glumaca Anđeline Džoli, Rejfa Fajnsa, Kevina Spejsija, francuske filmske legende Žerara Depardjea, princa Alberta II od Monaka, 42. predsjednika SAD Bila Klintona, kao i predsjednika država i vlada više od 30 zemalja.

B.R.

Tema dana

UTORAK, 16. 7. 2013.

3

KOMBINAT ALUMINIJUMA

Lud, zbunjen, normalan Nastavljaju se opužbe između Rusa i Vlade ko je kriv za nelegalno trošenje struje i situaciju u fabrici Ivana Cimbaljević

H

apšenje finansijskog direktora kap-a Dmitrija potrubača motivisalo je juče nekadašnjeg predsjednika Borda direktora alekseja kuznjecova da dâ svoje viđenje situacije. kuznjecov tvrdi da potrubač nije kriv, a za nelegalnu potrošnju struje optužio je izvršnog direktora CGes-a ljuba kneževića i predstavnika vlade u Bordu direktora nebojšu Dožića, odnosno vladinog zvaničnika koji je dao nalog za nelegalnu isporuku struje kap-u. s druge strane, Dožić i CGes tvrde da su Rusi krivi jer su odbijali da potpišu ugovor.

Nakon formalnog obraćanja En plus grupe, juče se oglasio i nekadašnji predsjednik Borda direktora u Kombinatu aluminijuma Aleksej Kuznjecov sa otvorenim pismom u kojem apeluje na građane da od tužilaštva zatraže istragu protiv izvršnog direktora CGES-a Ljuba Kneževića ili bilo kojeg Vladinog zvaničnika koji je dao nalog za nelegalne isporuke struje KAP-u. Oni su takođe tražili i istragu protiv člana Borda direktora KAP-a Nebojše Dožića. Kuznjecov smatra da su oni, a ne Dmitrij Potrubačev odgovorni za nalegalno snabdijevanje KAP-a strujom. Kuznjecov se takođe juče stavio na raspolaganje crnogorskim medijima, koji su mogli da ga kontaktiraju putem interneta.

Dnevne novine je zanimalo koji je njegov motiv za oglašavanje, budući da više od pola godine nije u En plus grupi. “Želio sam da kao građanin koji je upoznat sa situacijom i problemom dam svoje mišljenje s obzirom na to da sam bio u menadžmentu KAP-a i znam kako stvari funkcionišu. Finansijski direktor Dmitrij Potrubač nije kriv. On nije mogao sam uzeti struju. Neko je morao dati odobrenje za tako nešto”, kazao je Kuznjecov.

I on je za nelegalnu potrošnju struje optužio Kneževića i Dožića, odnosno Vladinog zvaničnika koji je dao nalog za nelegalnu isporuku struje KAP-u. Na pitanje Dnevnih novina da li ima dokaza da je neko dao naređenje da KAP počne nelegano da crpi struju iz Evropske interkonekcije, kazao da nema dokaza, ali da ima sumnju.

“Sumnjam da su dobili pisano naređenje, najvjerovatnije od re-

sornog ministra ili nekog drugog Vladinog zvaničnika. Ukoliko nema pisanog naređenja, onda oni lično snose odgovornost”, kazao je Kuznjecov.

Pod uticajem, kako tvrdi Kuznjecov, državnog zvaničnika, CGES je struju bez ikakvih pregovora s predstavnicima KAP-a i bilo kakvog plaćanja unaprijed poslao fabrici.

“To je direktno kršenje dužnosti i mandata CGES-a, što će platiti crnogorski građani. U pravnom smislu, radnje CGES-a se zovu krivično zanemarivanje svojih dužnosti, što je rezultiralo štetom za državni budžet. Osim ako, naravno, šef CGES-a nije dobio pisani nalog iz Vlade. U tom slučaju, nadležni ministar iz Vlade je odgovoran za kriminalno ponašanje”, kazao je Kuznjecov.

Dodaje da je bio šokiran kada je pročitao da je uhapšen Potrubač, ali i nečuvenim cinizmom crnogorskih tužilaca. Kuznjecov navodi da “pravi kriminalci” Potrubača koriste kao mamac da odvrate pažnju od svojih zločina. Potrubač je uhapšen 10. jula na Graničnom prelazu Dobrakovo kod Bijelog Polja. On je uhapšen po nalogu specijalne tužiteljke za organizovani kriminal Đurđine Nine Ivanović u okviru istrage sa krađom struje u KAP-u. ● Dožić: Rusi kRivi jeR nijesu potpisali Dosadašnji predstavnik Vlade u Bordu direktora i sadašnji izvršni direktor Nebojša Dožić kazao je Dnevnim novinama da se osjeća odgovornim u vezi sa višemjesečnom nelegalnom potrošnjom struje. On objašnjava da je suština problema što su Rusi konstat-

no odbijali da potpišu ugovor o dugoročnom snabdijevanju struje za Kombinat aluminijuma.

“Treba da znate da su Kuznjecova iz EN plus grupe istjerale njegove kolege. Ja sam svaki put na sjednicama Borda direktora insistirao da se potpiše ugovor o dugoročnom snabdijevanju, u skladu sa skupštinskim zaključcima, što su ruski predstavnici u bordu uporno odbijali, na čelu sa Aleksejom Kuznjecovim. U skadu sa odlukama Skupštine da Kombinat radi, jedina varijanta je bila da se napravi ugovor i da KAP legalno troši struju. Suština je u tome da Rusi nijesu htjeli da potpišu ugovor”, kazao je Dožić.

Rusi krive Vladu za nelegalno potrešenu struju: Upravna zgrada Kombinata aluminijuma

● CGes: nijesu poslušali, saD snose posljeDiCe Crnogorski elektroprenosni sistem takođe se ne smatra odgovornim za nelegalnu potrošnju. U toj instituciji smatraju da je Kuznjecova interpretacija čitave situacije potpuna besmislica i da nije vrijedna komentara.

Smatraju da je nevjerovatno da neko ko troši struju i pritom je ne plaća na taj način komentariše sadašnju situaciju.

“Nijesmo dobili nikakvo zvanično naređenje da dozvolimo da se struja mjesecima nelegalno troši. Prenosna mreža je prirodni monopol i svi treba da imaju ravnopravan pristup. Ukoliko onaj ko je priključen na mrežu i krši određena pravila, mi možemo samo da ga upozorimo, jer nemamo mehanizme, a pogotovu ne da potrošača kao što je Kombinat aluminijuma isključimo sa mreže, a da to sa sobom ne nosi posljedice. U svakom, normalnom i uređenom sistemu operator prenosne mreže daje nalog za isključenje i taj nalog se poštuje od strane onoga kome je izdat. Kombinat aluminijuma dobio je bar sedamosam naloga od nas da pod hitno nađe snabdijevača ili da pristupe konzerviranju pogona, odnosno da prekinu proizvodnju. Oni to nijesu uradili i sada snose posljedice”, kazali su Dnevnim novinama iz CGES-a.

Đukanović danas sa novinarima Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović razgovaraće danas sa novinarima na temu Vladine politike u odnosu na budućnost aluminijumske industrije u Crnoj Gori, a sastanak će biti održan se u vili Gorica. Očekuje se da će premijer detaljno upoznati novina-

re sa planom Vlade o rješavanju problema u KAP-u, kao i rješavanju dužničko-povjerilačkih odnosa sa EPCG koji je i predmet rebalansa. Sjednica Skupštine, na kojoj će se raspravljati o rebalansu budžeta, biće održana do kraja jula.

Politika

4

UTORAK, 16. 7. 2013.

DNEVNI RED SKUPŠTINE

Pametnije je pričati o rebalansu nakon odmora?

Nada Đurđevac

P

rije nego što poslanici pođu na ljetnji odmor trebalo bi da usvoje u Skupštini dvije bitne tačke - rebalans budžeta i ustavne promjene, ali nije sasvim izvjesno da će završiti taj posao.

Funkcioner Demokratskog fronta Milutin Đukanović kaže da je očigledno da će se rebalans odložiti zato što DPS i SDP do sada nijesu uspjele da nađu zajednički jezik. Đukanović smatra da će odlaganjem rebalansa DPS pokušati da nađe zajednički jezik sa manjim koalicionim partnerom.

“To su unutarkoalicione igre. Prvo su rekli da će 17. jula biti rasprava u Skupštini o rebalansu, ali je očigledno da su od toga odustali. Potrudiće se da se dogovore u toku ljeta”, kaže Đukanović.

Sjednica na kojoj je trebalo da se razmatra rebalans budžeta bila je zakazana za 17. jul, ali su premijer i predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić dogovorili da se taj rok pomjeri za kraj jula. Đukanović kaže da DF svakako neće glasati za rebalans jer donosi negativne posljedice. Predlog rebalansa je Vlada usvojila 30. juna.

Manja članica vlasti je saopštila da ne podržava predlog DPS o izmjenama budžeta zbog namjere da se poravnaju dugovi KAP-a za struju

od 61 milion eura sa neplaćenim porezima Elektroprivrede na štetu državnog budžeta. Ekonomski analitičar Zarija Pejović vjeruje da bi bilo dobro da se usvajanje rebalansa ne prolongira.

“Mnogo je bolje ići odmah u racionalizaciju potrošnje ukoliko Ministartsvo finansija odluči da je rebalans neophodan. Vrijeme ne radi u skladu sa javnim interesima kada treba donositi ovakve odluke. Sa ekonomske pozicije treba što prije donijeti odluku o rebalansu”, kazao je Pejović.

Mladen Bojanić (Pozitivna) kaže da treba sačekati Vladinu odluku jer je povukla predlog rebalansa.

“Ne znamo šta će se dogoditi, vidjećemo”, kaže Bojanić.

Pred poslanicima će se zasigurno naći tačka o ustavnim promjenama za koje Bojanić vjeruje da će se manje-više dogovoriti. Ustavne promjene su konačno usaglašene na Ustavnom odboru, glasovima vladajuće koalicije, SNP-a i Pozitivne Crne Gore prihvaćen

je predlog da se Vrhovni državni tužilac bira dvotrećinskom većinom, a kao deblokirajući mehanizam predložena je većina od tri petine poslanika.

“Demokratski front neće glasati za ove ustavne promjene”, kazao je funkcioner Đukanović iako predsjednik SNP-a Srđan Milić vjeruje da će do kraja jula ipak prominjeniti stav.

Miodrag Vuković (DPS) očekuje da poslanici usvoje ustavne promjene, ali kaže da je u parlamen-

tarnoj raspravi sve moguće da se desi.

“Pretpostavljam da niko neće ići na to da poništimo ono što smo postigli na Ustavnom odboru, ali je moguće da ponovo prolongiramo njihovo usvajanje. Tako bismo ušli u fazu koja nije nimalo prijatna.

To bi značilo da ćemo o njima raspravljati u oktobru, ali se postavlja pitanje šta to znači za Evropsku uniju jer su ustavne promjene uslov da otvorimo poglavlja 23 i 24”, kaže Vuković.

N.Đ.

Slavili i crnogorski vojnici Pripadnici VII kontingenta Vojske Crne Gore u misiji ISAF u Avganistanu organizovali su proslavu Dana državnosti u bazi Marmal.

Proslavi povodom crnogorskog Dana državnosti prisustvovali su zamjenik komandanta Regionalne komande sjever RCN brigadni general Bulard, načelnik Štaba RCN brigadni general Korom, komandant baze RCN brigadni general Klement, kao i predstavnici nacija-kontributora koje u bazi Marmal imaju raspoređene jedinice i štabne elemente.

“Na početku proslave komandant crnogorskog kontingenta potpukovnik Živko Rakočević zahvalio je svima što su svojim prisustvom na proslavi uveličali ovaj crnogorski praznik”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

Takođe, na svečanosti su pripadnicima VII crnogorskog kontingenta uručene ‘’NATO NON-ARTICLE 5 ISAF MEDAL’’ kao priznanje za angažovanje i uspješno izvršavanje postavljenih zadataka u mirovnoj misiji ISAF.

CRNA GORA I SRBIJA KA EU

Države da se obračunaju sa korupcijom Izvjestilac Evropskog parlamenta za jugozapadni Balkan Jelko Kacin kazao je da će Crna Gora ukoliko ne iskoristiti priliku koja i sada stoji na raspolaganju i stvori potreban konsenzus za ustavne promjene, izgubiti prednost koju je imala nad Srbijom kada su u pitanju evropske integracije, jer Srbija napreduje trostrukom brzinom.

Generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Maja Bobić istakla je da u procesu evropskih integracija ne bi trebalo da postoji rivalstvo između dvije zemlje, već saradnja i razmjena iskustava, jer je reformski proces strateška orijentacija dvije zemlje.

“Posebno jer je unapređenje dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje kako potreba tako i uslov u procesu pristupanja EU. Naravno, u regionu može da postoji i postoji to međusobno upoređivanje i takmičenje koje bi idealno trebalo da predstavlja podstrek i samim tim podsticaj za brzi i kvalitetniji ulazak u EU”, kazala je Bobić u izjavi za naše novine.

Ona smatra da je nemoguće dati odgovor na pitanje ko bi se prije mogao naći u evropskoj porodici.

“Prvo jer su obje zemlje tek na početku ozbiljne faze procesa pri-

stupanja, doduše Crna Gora je nešto ranije krenula u pristupne pregovore, ali tek ćemo vidjeti u zavisnosti od političke volje i sposobnosti administracije i društva da se transformiše koliko brzo će i Srbija i Crna Gora ispunjavati uslove”, istakla je Bobić.

Ona je kazala da i Crna Gora i Srbija, kao i cijeli region, imaju problem sa korupcijom i kriminalom.

Beogradski analitičar Vladimir Goati kazao je da je rivalstvo između Srbije i Crne Gore vrlo korisno, ali da bi trebalo da bude usmjereno na to ko će se prije obračunati sa korupcijom.

“Situacija u dvije zemlje je vrlo slična, tako da će to biti mrtva trka. Teško je reći ko će brže uspjeti da otkloni nedostatke koji budu uočeni i da zadovolji evropske standarde a kome to neće poći za rukom”, kazao je Goati za DN. On smatra da je prednost Srbije u tome što ima novu vladu, koja je zajedno sa prvim potpredsjednikom Aleksandrom Vučićem uspjela da “pritisne gas do daske” i učini sve da se približi cilju i svede probleme na minimum.

Nedostatak Srbije je neuspješna reforma u pravosuđu i nezadovoljavajući pravosudni sistem, ističe Goati. Zajednički problem Cr-

ne Gore i Srbije Goati vidi u politizovanoj javnoj upravi. “Činovništvo je godinama i u Srbiji i u Crnoj Gori namještano po partijskoj liniji. U Crnoj Gori nije bilo partija koje su se mijenjale na vlasti a u Srbiji je, iako je bilo smjene, javna uprava i dalje ostala politizovana, što je izazvalo poteškoće pri otvaranju poglavlja 23”, rekao je Goati.

Prednost Crne Gore je prema mišljenju Goatija u tome što je manja i što je lišena dva velika problema koja su Srbiji otežala evropski put.

“To je izručenje optuženih Hagu i jedan veći - Kosovo. Crna Gora je imala više vremena da se pripremi za integracije”, pojasnio je Goati.

Bivši ambasador i profesor FPN Predrag Simić kaže da Crnoj Gori ne bi odgovaralo da bude sama, a ulazak Srbije ojačao bi njenu pregovaračku poziciju.

“I Srbija i Crna Gora razgovaraju o sličnim temama, tako da ne vidim razloge za rivalstvo, osim ako se ne radi o ubrzavanju onoga što je njihov zajednički zadatak”, kazao je Simić.

I on smatra da je prednost Crne Gore u tome što nema Kosovo, pa tako vjeruje da je Srbija u većem problemu.

“Crna Gora je rasterećena jer nema probleme koje Srbija mora da riješi, ali obje zemlje čekaju ozbiljna zalaganja za otvaranje poglavlja 23 i 24”, zaključio je Simić.

Direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže da je nezahvalno sada prognozirati vremenski okvir u kojem bi Srbija ili Crna Gora mogle pristupiti EU. “Pojedine faze se mogu proći brže, uglavnom one u kojima ispunjavate određene tehničke zahtjeve, ali onog trenutka kada se počnu dešavati reforme po dubini, proces neminovno počinje da

se usporava jer onda dobija mnogo neprijatelja u onima čiji se monopoli moći ruše”, kazala je Uljarević Dnevnim novinama.

Ona smatra da će ključnu prevagu imati neupitna politička volja vladajućih struktura, odnosno onda država koja tu prednost bude imala imaće i daleko veće šanse da prva pristupi EU. Uljarević vjeruje da prednost koju je Crna Gora imala može biti zamijenjena prednošću Srbije.

“Sada kad je Beograd uspio da uspostavi dijalog sa Prištinom, to

će ljekovito djelovati na unutrašnju demokratizaciju Crne Gore. Jako će biti teško crnogorskim vlastima da argumentovano opravdaju napredak koji se predviđa Srbiji i eventualno preuzimanje liderstva u ovoj oblasti u regionu”, istakla je ona.

Zagrebački profesor političke filozofije i politički analitičar Žarko Puhovski ocjenjuje da je gotovo sigurno da će naredna članica EU sa ovog područja biti Crna Gora i da će to biti u roku od nekih osam do deset godina.

J.Đurišić

Politika

UTORAK, 16. 7. 2013.

5

KOVAČEVIĆ O INTEGRACIJAMA

Đukanović sve češće protiv EU standarda

POTVRDA

General nadgledao privođenje finansijskog direktora KAP-a General-major Aleksander Valentinovič Osminin boravio je u Podgorici neposredno prije i nakon uvođenja stečaja u Kombinat aluminijuma, potvrđeno je Dnevnim novinama iz više izvora. Očigledno da u KAP-u to ne znaju jer je iz te fabrike saopšteno Anteni M da nemaju saznanja da je formiran štab ruskog oligarha Olega Deripaske u Podgorici, kako bi obezbijedio bolju poziciju EN plus grupe u odnosima sa crnogorskom Vladom.

Saopšteno je i da iz fabrike nije nestala bilo kakva dokumentacija.

Vođa menadžerskog tima koji upravlja Kombinatom aluminijuma Nebojša Dožic u izjavi za Antenu M kaže da nema saznanja da direktor bezbjednosti EN plus grupe general-major Aleksandar Valentinovič Osminin već nekoliko dana boravi u Podgorici, gdje pokušava da obezbijedi što bolju poziciju za kompaniju ruskog oligarha Olega Deripaske u odnosima sa Vladom.

Negirao je, takođe, da je iz Kombinata aluminijuma nestala bilo ka-

kva dokumentacija.

“Da li je taj iz EN plus grupe u Podgorici ili ne, ne znam. Od kada je uveden stečaj iz fabrike nije nestala bilo kakva dokumentacija. U KAP-u sve funkcioniše bez problema. Funkcioniše i centralni informacioni sistem, nije bilo nikakve havarije, dokumentacija nije nestala. Policiji i Državnoj revizorskoj instiuciji dostavili smo dokumentaciju koju su nam tražili”, kazao je Dožić.

Pravni zastupnik finansijskog direktora Kombinata aluminijuma Dmitrija Potrubača, Mitar Mugoša nije želio da potvrdi informaciju da je u trenutku hapšenja Potrubača sa njim u društvu bio i Direktor bezbjednosti EN plus grupe general-major Aleksandar Valentinovič Osminin.

“Tu informaciju ne mogu da vam saopštim. U ovom trenutku nemam ovlašćenje da u ime klijenta dajem bilo kakve izjave za javnost”, prokomentarisao je kratko Mugoša.

Sigurno je da u Kombinatu aluminijuma ne znaju sve detalje oko aktivnosti En plus grupe u Podgorici. Dnevne novine su objavile informaciju do koje su došle iz pouzdanih izvora. Prva potvrda te informacije nije, naravno, došla iz KAP-a, ali su se svi, pažljivijim gledanjem fotografija sa privođenja finansijskog direktora KAP-a Dmitrija Potrubača, mogli uvjeriti u istinitost naših navoda.

Dimitrij Potrubač je, naime, u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici priveden 11. jula, a na ulazu u ovu instituciju nalazio se i general-major Aleksander Valentinovič Osminin, što se vidi i na fotografiji koju objavljujemo. Znači, imamo potvrdu njegovog boravka. Na kraju, u našem tekstu nije rečeno da je do kraha kompjuterskog sistema došlo nakon uvođenja stečaja u KAP. O ostalim navodima iz teksta nećemo ovoga puta jer to više nije stvar medija već nekih drugih institucija u Crnoj Gori.

M. Prelević

IZMEĐU DVIJE VATRE

Vujović: Socijaldemokrate flertuju sa opozicijom Izbor lidera SDP Ranka Krivokapića za predsjednika Parlamentarne skupštine OEBS-a značajno je ojačao njegov pregovarački potencijal, kazao je analitičar Zlatko Vujović ocjenjujući da SDP koristi opoziciju kako bi učvrstio pozicije prema DPS. Vujović smatra da Krivokapić nastavlja da pozicionira SDP kao medijatora između tvrdog krila vlasti DPS-a i opozicije, “prijeteći DPS-u, a flertujući sa opozicijom”.

“Koliko god, kratkoročno gledano, to bila veoma ugodna pozicija, na duži rok ona je neodrživa.

Ono što bi se moglo zaključiti jeste da, koristeći opoziciju, SDP značajno učvršćuje pozicije prema DPS-u, ali je daleko od rušenja Vlade“, rekao je Vujović za agenciju MINA. Upitan da li je realno očekivati da nakon narednih izbora Krivokapić pretenduje na premijersko mjesto, Vujović je kazao da je očigledno da su političke ambicije lidera SDP-a velike i da se kreću od pokrivanja neke od dvije ključne funkcije.

“Ne vjerujem da je Krivokapić spreman da ide stopama aktuelnog srbijanskog premijera Ivice Dačića, koji je izabran za premijera iako njegova stranka nije bila najjača, ali ne treba ni isključiti takav zahtjev ukoliko SDP, nakon samostalnog nastupa, eventualno, dramatično unaprijedi svoj iz-

Vujović borni rezultat“, kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, ukoliko bi stvarni “ključevi” bili u rukama SDP-a, odnosno da bez njih nije moguće napraviti vladajuću koaliciju, onda bi to značilo i ispostavljanje znatno većih zahtjeva kao uslova za formiranje postizborne koalicije.

J.Đ.

U DPS-u postoji snažna odbojnost prema suštinskoj primjeni evropskih standarda i u narednom periodu doći će do buđenja evroskeptizma, koji će biti finansiran iz okruženja premijera Mila Đukanovića, smatra profesor Filip Kovačević.

“Sva politička elita u Crnoj Gori je procijenila da im retorika takozvanih evropskih integracija može biti od pomoći da zadrže stare i da pridobiju nove birače, jer se biračima EU može predstaviti kao mirna luka poslije godina stradanja i patnji, kao lijek za sve bolesti. Namjerno kažem “retorika””, rekao je Kovačević za agenciju MINA. On je kazao, uvjeren da u DPSu, a posebno kod Đukanovića i “njegovog rođačko-kumovskog kruga”, postoji snažna odbojnost prema suštinskoj primjeni evropskih standarda.

To bi, dodao je, značilo razbijanje postojećih monopola koje kontrolišu i “razotkrivanje svih činjenica njihovog iznenadnog i enormnog bogaćenja”.

Upitan da li očekuje još veći pad podrške ulasku Crne Gore u Evropsku uniju (EU) kako se država bude više približavala članstvu, on je rekao da je oprezan kada komentariše analize javnog mnjenja u Crnoj Gori, jer su u toj oblasti česte manipulacije propagandnog tipa u korist određenih političkih krugova.

“Ne vjerujem, međutim, da pad podrške tzv. evrointegracijama može biti dramatičan. Ukoliko EU bude istrajna i iskrena u

Kovačević podršci progresivnim političkim promjenama u Crnoj Gori, u isto vrijeme demokratizujući i sopstvene institucije i prvenstveno jačajući ulogu i moć Evropskog parlamenta, većina crnogorskih građana i građanki će nastaviti da joj daje povjerenje”, kazao je Kovačević.

Kovačević je naveo da je za taj stav jer, kako je precizirao, vojni savezi imaju tendenciju da narušavaju demokratske vrijednosti i ljudska prava i slobode, oslanjajući se na prijetnju ili upotrebu sile u rješavanju međunarodnih antagonizama.

“Međutim, kako su i velika većina vojno neutralnih država u Evropi članice EU, jasno je da je EU nešto više od vojno-ofanzivnog bloka. EU prije svega pokušava da realizuje iskonsku ideju evropskih intelektualaca i humanista, a to je da omogući funkcionisanje jedinstvenog demokratskog političkog sistema u kojem bi svi građani i građanke Evrope bili jednako uvaženi i poštovani u svojim različitostima i stoga živjeli u svijetu mira i socijalne pravde”, naveo je Kovačević.

On, dodao je, zbog toga misli da EU bez zapadnog Balkana, kao ni bez Turske i Rusije, neće moći da ostvari tu humanu viziju.

“Tu se pokazuje tzv. demokratski deficit EU na čijem se otklanjanju mora raditi u narednom periodu. Mnogima, uključujući i mene, tada EU, u liku i djelu svojih “komesara”, izgleda kao “Veliki inkvizitor” Dostojevskog”, saopštio je Kovačević.

J.Đ.

OPTUžbE

SL: Skupština SNS je nelegalno sazvana Kandidat Demokratske partije socijalista za predsjednika Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović dopisom je pozvao dio elektora i hajdučki “zakazao’’ Izbornu skupštinu SNS za srijedu, koja će se održati u jednom podgoričkom restoranu, čime se dodatno dokazuju nonšalantnost, ali i provokativnost kojima su Vuksanović i DPS prišli projektu gašenja posljednje realne srpske priče u Crnoj Gori, ocijenili su u Srpskoj listi. Prema njihovim riječima, sazivanjem Elektorske skupštine srpske nacionalne zajednice grubo je povrijeđen član 11 stav 2 Pravila za izbor članova Savjeta manjinskog naroda koje je donijelo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Naime, po citiranom članu decidno je propisano

da rok za održavanje Elektorske skupštine ne može biti kraći od 15 dana, niti duži od 45 dana, od dana donošenja odluke o sazivanju Elektorske skupštine.

“Kako su pojedini kandidati srpske nacionalne zajednice pismeno obaviješteni 12.7.2013. da će se Elektorska skupština održati 17.7.2013, dakle samo pet dana od dobijanja poziva, odnosno utvrđivanja spiska elektora, a za što su imali rok od 10 dana, proizilazi da rokovi propisani članom 11 stav 2 nijesu poštovani nego su grubo povrijeđeni.

Ovo je sasvim dovoljan razlog da se Elektorska skupština, sazvana prije roka, proglasi i nelegalnom i nelegitimnom, sve i da su druge pravne radnje, u ovom slučaju, na svom mjestu”, ističu u SL.

6

Ekonomija

UTORAK, 16. 7. 2013.

Premijer Đukanović juče sa predstavnicima Azmont investmentsa

DOGOVORENO

EDI DŽORDAN

Porto Montenegro je pametna investicija

Sa investicione tačke gledišta Crnoj Gori treba stabilnost, kako politička tako i finansijska, kao i stalna briga o životnoj sredini, smatra bivši vozač formule jedan i preduzetnik Edi Džordan.

“Crna Gora ispunjava sve ove uslove i kao takva je idilično i mirno mjesto. Kada pogledate projekt Porto Montenegro, znate da je to pametna investicija.

Razvoj projekta je jednostavno svjetske klase”, rekao je Džordan u intervjuu za časopis “The Luxury Collection Montenegro.

Upravo on je vlasnik jednog od najluksuznijih stanova na domaćoj obali, u Tivtu u kompleksu Porto Montenegro.

Džordan ističe da Crna Gora

Jedan od prioriteta lokalne samouprave pred ovogodišnju turističku sezonu bio je suzbijanje sive ekonomije i u tom segmentu dosta je urađeno, saopštio je gradonačelnik Budve Lazar Rađenović.

On je kazao da je zahvaljujući dobrom radu opštinskih organa i inspekcije prihod na lokalnom nivou ove godine udvostručen u odnosu na prošlu, prenosi Radio Antena M.

posjeduje mnogo stvari koje je odvajaju od drugih destinacija.

“Od samog početka bio je to sjaj i mnoštvo spektakularnih pogleda koji su mi prvi privukli pažnju. Tek poslije nekoliko dana sam shvatio kakvi ste vi u Crnoj Gori gurmani. Nemojte nikome reći o dragulju u kruni - vino je odlično napravljeno, elegantno i pritom nije skupo”, objasnio je Džordan. Edi Džordan bivši je vozač, vlasnik tima i preduzetnik poznat po svom neuništivom optimizmu i energičnoj “ljubavi prema životu”. Među vozačima koji su osvojili Gran Pri, a vozili su za Edijev tim, su Hil, Mensel, Šumaher i Sena.

N.D.L.

Stiže pola milijarde luksuza “One&Only” rizort za sada jedini u Evropi vrijedan 500 miliona eura gradiće azerbejdžanski Azmont investment u Bokokotorskom zalivu

Kompanija Azmont investments iz Azerbejdžana finansiraće izgradnju luksuznog “One&Only” rizorta vrijednog 500 miliona eura. Prvi rezort te vrste u Evropi gradiće se u Bokokotorskom zalivu. Premijer Milo Đukanović i predsjednik kompanije Kerzner International Sol Kerzner konstatovali su da je projekat velika prilika za Crnu Goru i njen turizam.

“Po završetku i otvaranju kompleksa investitor garantuje da će u njemu biti radnih mijesta za 1.200 ljudi”, naglasio je Đukanović. Ovo će biti prvi rizort “One&Only” u Evropi, a nalazi sa na manje od sat udaljenosti od međunarodnog aerodroma u Dubrovniku.

“Mjesec dana po potpisivanju ugovora, pripremili smo čitav masterplan za projekat. Azmont je zakonski obavezan da uloži 250 miliona eura za period od osam godina, ali protekle sedmice ovaj iznos je po-

većan na 500, sa dinamičnim planom realizacije projekta kako bi se izgradnja kompleksa završila u roku od 28 mjeseci”, kazao je predstavnik Azmonta Gafar Gurbanov.

Strateški pozicioniran na najužem dijelu ulaska u Tivatski zaliv, projekat će zauzeti položaj između mora i planina sa pogledom na 1,2 kilometara netaknute obale Jadranskog mora. Na ovoj lokaciji nalaziće se “One&Only” luksuzni hotel sa 120 soba, ESPA fitnes i velnes centar površine 3.000 metara kvadratnih, sadržaji za organizovanje konferencija i banketa.

Kompleks će sadržati ribarski gat sa ribljom pijacom i pijacom organske hrane za prodaju sezonskih lokalno proizvedenih namirnica, marina kapaciteta do 250 vezova, sa akcentom na mega-jahte, do 70 radnji, kafea i restorana raspoređenih oko obalnog šetališta,

Danas na Odboru o energetici Odbor za ekonomiju, finansije i budžet biće održan danas, a dnevnim redom je predviđeno pet tačaka. Prva tačka o kojoj će se raspravljati je izvještaj o stanju energetskog sektora Crne Gore 2012. godine. Poslanici će se tačku predviđena rasprava o izvještaju o radu savjeta za finansijsku stabilnost 2012. godine. Pored izvještaja na Odboru će se raspravljati i o predlozima zaključaka povodom razmatranja izvještaja o radu Centralne banke i Komisije za koncesije za 2012. godinu.

METALAC

Isplaćena prva rata otpremnina Radnicima nikšićkog preduzeća Montavar Metalac isplaćena je prva rata otpremnina u iznosu od po četiri hiljade eura, kazali su agenciji Mina-biznis bivši radnici.

Riječ je o sredstvima koja je oko 30 radnika Metalca trebalo da dobije u septembru prošle godine kada je vlasnik Goran Mladenović iz Slovenije uručio otkaz zbog pokrenute dobrovoljne likvidacije firme. Prema ranije potpisanom sporazumu bivši radnici bi za narednih 90 dana trebalo da dobiju i ostatak otpremnina u iznosu od 6.800 eura.

Sredstva za isplatu otpremnina i restrukturiranje Metalca u ukupnom iznosu od milion i po eura obezbijeđe-

na su od banaka, uz garancije Vlade Crne Gore.

Od tog novca Mladenović treba da izmiri i dugovanja bankama kako bi imovinu firme oslobodio od hipoteke.

Dijelom ob e zbije đenih sredstava Mladenović treba da organizuje proizvodnju u drugoj firmi Montavar metalna inženjering koja je osnovana pod okrljem Metalca.

Metalac je 2004. godine za 400.000 eura kupila firma Montevar, vlasništvo Gorana Mladenovića iz Slovenije, a bilo je uposleno 120 radnika, kojima su ranije redovno isplaćivane plate u prosjeku od 400 eura, a proizvodi te firme se izvozili na tri kontinenta.

I.B.

jahting i plažni klub koji će se nalaziti u iskonskom objektu na ulazu u marinu, zatim teniska akademija svjetske klase.

Projekat je koncipiran tako da predstavlja do sada najveću investiciju u turizam u Evropi.

Površina pod nadzemnim objektima iznosiće 147.000 metara kvadratnih, dok će se izvršiti iskopavanje dodatnih 40.000 metara kvadratnih pod zemljom za potrebe izgradnje podzemnog parkinga i magacina i smještaj tehničkih prostorija. Kako su istakli iz Azmonta, projekat je od izuzetnog značaja za lokalnu zajednicu i Crnu Goru kao destinaciju visokog turizma.

“On je rezultat izuzetne saradnje i brzog djelovanja uz podršku premijera Crne Gore Mila Đukanovića, predsjednika opštine Herceg Novog i civilnih službenika zemlje”, istakao je Gurbanov.

I.B.

Promet oko 11 miliona

POLJOPRIVREDA

Zajedničkim snagama nije težak put do Evrope Crna Gora ima znanje i mogućnost da poljoprivredu i trgovinu prilagodi novim uslovima na evropskom tržištu, o čemu je neophodno što bolje informisati preduzetnike, smatra predstavnik Generalnog direktorata za poljoprivredu i ruralni razvoj pri Evropskoj komisiji, Silva Rodrigez.

On je rekao da je nedavno završen proces skrininga, gdje je detaljno sve analizirano i utvrđeno gdje se nalaze problemi.

“Put Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU) neće biti toliko težak, ukoliko svi budemo zajedno radili. Postojaće naravno određeni uslovi, ali Crna Gora posjeduje dobro znanje o EU i ima mogućnost da prilagodi svoju poljoprivredu tim novim uslovima”, kazao je Rodrigez agenciji Mina-biznis.

Prema njegovim riječima, izvještaj EK o tome koji uslov treba da ispuni kako bi otvorila pregovore u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja bi trebalo da bude gotov do kraja godine.

“Postoji interna procedura kako to ide, Komisija priprema izvještaj

pa ga dostavlja Savjetu. Mislim da bi mogao biti gotov do kraja godine”, naveo je Rodrigez.

On je ocijenio da je za povećanje konkurentnosti crnogorskog proizvoda neophodno da kod samih poljoprivrednika, odnosno preduzetnika, postoji lični kapacitet.

“Takođe, bitno je da se dobro iskoriste pretpristupni mehanizmi, kao i da se poljoprivrednicima dobro pojasne mehanizmi koji su im na raspolaganju”, rekao je Rodrigez.

Pored državne administracije i EU delegacija je spremna da pojasni različita pitanja, što je njihova uobičajena procedura.

“Prema mom mišljenju najvažnije je da se poljoprivrednicima objasni i da se informišu o ovim mehanizmima”, rekao je Rodrigez.

Informacija, kako je objasnio, mora da dođe iz tri izvora. Administracija, odnosno državni organi i delegacija EU mogu da pruže određene informacije, jer ona posjeduje interesantan vebsajt sa jasnim informacijama.

Ukupan promet na Montenegroberzi u prvoj polovini godine iznosio je oko 11 miliona eura, što je za oko devet odsto više nego u istom periodu prošle, navodi se u polugodišnjem Biltenu Montenegroberze.

“Prosječan mjesečni promet u periodu od januara do kraja juna iznosio je 94.000 eura, a najveći promet u iznosu od oko četiri miliona eura zabilježen je u aprilu”, ističe se Biltenu Montenegroberze.

U prvoj polovini ove godine, kako se dodaje, sklopljeno je oko tri hiljade poslova, a najviše njih, po 677, odrađeno je u martu i aprilu.

Amerikanci ostaju bez posla

Broj radnih mjesta u američkoj industriji opao je tokom minulih 10 godina za petinu, na oko 12 miliona. Uzroci su, uglavnom, seljenja proizvodnje u Kinu i druge zemlje sa jeftinijom radnom snagom, piše dnevnik “Vašington post”, pozivajući se na ocjene tamošnjih ekonomista.

Radna mjesta u američkoj industriji nestajala su naglo, od početka minule decenije, takođe i zbog tehnološkog unapređenja proizvodnje u raznim djelatnostima, navodi list i konstatuje da je to dovelo mnoge proizvodne centre, poput automobilskog giganta “Dženeral motors” iz Detroita, u veoma težak položaj. I.B.

Ekonomija

UTORAK, 16. 7. 2013.

KRIZA

Loši krediti 680 miliona eura Crna Gora prednjači po problematičnim zajmovima Novak Uskoković

B

ruto krediti i potraživanja koja kasne sa otplatom više od 30 dana na kraju maja ove godine iznose 679,3 miliona eura, pokazuju najnoviji podaci Centralne banke Crne Gore. Taj iznos čini 27,4 odsto ukupnih bruto kredita i potraživanja. Od tog iznosa privreda duguje 64,3 odsto, odnosno 437 miliona eura. Za sada se pitanje rješavanja problema loših kredita veoma sporo rješava. Podaci iz marta govore da je Crna Gora “lider” po pitanju problematičnih kredita.

Prolemi sa otplatom kredita već petu godinu su prisutni u Crnoj Gori. Najnoviji podaci Centralne banke govore da su iznosi koje dostižu problematični zajmovi enormni.

Bruto krediti i potraživanja koji kasne sa otplatom više od 30 dana, na kraju maja iznose 679,3 miliona eura i čine 27,4 odsto ukupnih bruto kredita i potraživanja.

“Od tog iznosa, na privredna društva u privatnom vlasništvu se odnosi 437,1, dok se na građane (sa kreditnim karticama) odnosi 199,5 miliona eura”, saopštili su iz Centralne banke.

Oni podsjećaju da su, u skladu sa novim kontnim okvirom i Međunarodnim računovodstvenim standardima koji se primjenjuju od 1. januara, banke bile obavezne da obave prenos potraživanja iz vanbilansne evidencije u bilans stanja.

“To je dovelo do rasta nekvali-

tetne aktive i nekvalitetnih kredita. Takođe, u skladu sa novim kontnim okvirom i MRS, znatno je proširena kategorija kreditnih potraživanja”, objasnili su iz Centralne banke. Međutim, čini se da sporo ide rješavanje problema.

“Centralna banka Crne Gore i Ministarstvo finansija, u tijesnoj saradnji sa Svjetskom bankom rade na pitanju rješavanja nekvalitetnih kredita. Obaveze koje projekat pod nazivom “Podgorički pristup” nosi sa sobom su brojne, na njima se intenzivno radi i nadamo se da ćemo uskoro imati i prve rezultate”, poručili su iz CBCG. Banke su ranije sprovele testiranje podgoričkog modela koje su uključile osam kompanija.

Testiranjem su obuhvaćena preduzeća koja imaju problema sa likvidnošću, ali ne i sa solventnošću i koja bi kroz taj model trebalo da budu ozdravljena. Cilj je da se kom-

panije ozdrave i da se stvori prostor za novo kreditiranje i umjesto otpisa – vraćanje kredita. Problem za otplatu loših kredita je rastuća nelikividnost. Modelom se pokušava izbjeći otpis potraživanja jer bi u tom slučaju banke bile na velikom gubitku. Međutim, čini se da se problem loših kredita prilično slabo rješava. Prema podacima Centralne banke loši krediti su u septembru 2008. godine (početak ekonomkse krize) bili 4,4 odsto, a u jeku krize (drugi kvartal 2011.) oni su dostizali od 25,3 procenata.

Stručnjaci biltena “Makroekonomske analize i trendovi” (MAT), krajem marta, kažu da je nivo problematičnih kredita problem koji je prisutan u cijelom regionu.

Urednik biltena Vladimir Vučković upozorava da jedna od posljedica rasta tih loših plasmana dodatno istiskivanje privatnog sektora sa bankarskog tržišta, jer, kako je objasnio, u uslovima jačanja kreditnog rizika privatnog sektora, banke su sve više orjentisane ka državnim hartijama od vrijednosti.

Osvrnuvši se na region, Vučković je tada rekao da je po nivou problematicnih kredita ispred Srbije samo Crna Gora sa 21,2 odsto, zatim slijede Bugarska sa 11,9 odsto, Rumunija sa 11,8 , Hrvatska sa 11 , Poljska - devet odsto, Mađarska - 8,7 i Česka - 5,8 odsto.

7

8

Društvo

UTORAK, 16. 7. 2013.

Prodekanica FPn olivera komar

Poništili izbore zbog politike U odluci o poništenju izbora na FPN ne navodi se šta je tačno prekršeno, odnosno koji član i pravilo Prodekanica za međunarodnu saradnju na Fakultetu političkih nauka (FPN) doc. dr Olivera Komar ocijenila je za Dnevne novine da razloge za poništenje izbora za dekana na toj univerzitetskoj jedinici treba tražiti u domenu poltike, a ne prava. Ona nije željela da precizira na čiju politiku konkretno misli.

Komar kaže da je interesantno primijetiti da se u odluci o poništenju izbora ne navodi šta je tačno prekršeno, odnosno koji član i pravilo.

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore jedoglasno je u petak poništio izbore za dekana Fakulteta političkih nauka i donio odluku da se raspišu novi. Predsjednik UO UCG Duško Bjelica saopštio je u petak da su izbori poništeni iz proceduralnih razloga, odnosno zbog kršenja poslovnika. Podsjetimo, na sjednici Vijeća FPN-a u prošli ponedjeljak za dekanicu od 2013. do 2016. godine predložena je prof. dr Sonja Tomović-Šundić. Neki članovi koji su se protivili ovom

predlogu nijesu prisustvovali sjednici.

“Dakle, procedura izbora dekana na Fakultetu političkih nauka je vraćena na početak zbog navodnog kršenja Pravilnika. Takav stav Upravnog odbora ostavlja nelagodan utisak da odgovor na pitanje zašto je procedura vraćena na početak ne treba tražiti u domenu prava, već u domenu politike”, izjavila je Komar.

Komar dodaje da ćemo vjerovatno znati uskoro “da li je istina ono što se neformalno može ču-

Interesuju ih činjenice, a ne kvalifikacije Komentarišući ranije optužbe u vezi sa izborom dekana FPN, Komar kaže da iskreno vjeruje da univerzitetskom nastavniku ne priliči da se u javnom diskursu i polemici služi ad hominem

uvredama.

“Prethodnih dana smo mogli čuti različite kvalifikacije na račun dijela nastavnog kadra na FPN-u. Moje kolege i ja smo odlučili da se držimo akademske

etike i ne učestvujemo u hranjenju perverzne potrebe za spektaklom koju podstiče i dio crnogorskih medija. Interesuju nas činjenice, a ne kvalifikacije”, poručila je Komar.

PreSedan

ti da je dosadašnja uprava FPN-a bila isuviše “meka” i da nam treba tzv. “čvršća ruka””.

“Ne treba zaboraviti, a neki očigledno i nijesu, da su studentski protesti 2011. godine krenuli upravo sa ovog Fakulteta.

Da li je u pitanju pokušaj da se FPN “pacifikuje” i stavi pod nečiju čvršću kontrolu u susret veoma turbulentnom političkom periodu pred nama, vidjeće se već na jesen. Ovo posebno ukoliko se ostvare određene najave da će naredna dva mjeseca biti iskorištena kako bi se promijenila struktura Vijeća i iz njega isključili određeni profesori kako bi se osigurao drugačiji ishod glasanja.

Sad imamo 10 članova Vijeća, a vrlo će biti lako utvrditi koliko ćemo ih imati u septembru i u čijem je interesu da se broj nastavnika u upravnim tijelima Fakulteta smanjuje”, naglasila je Komar.

M.M.K.

Komar

deinSTiTUcionalizaciJa

Masoničić od štrajkača tražio Djeci je mjesto u porodici saglasnost da im da otkaz Predsjednica Sindikalne organizacije zaposlenih u SSCG Senka Rastoder saopštila je juče da je generalni sekretar SSCG Zoran Masoničić pismenim dopisom od nje tražio saglasnost da njoj i njenom kolegi Vukadinu Ćupiću da otkaz, zbog osmog štrajka glađu u prostorijama SSCG. “Istovjetovan zahtjev Masoničić je uputio i predsjedniku Granskog sindikata uprave i pravosuđa kome ova sindikalna organizacija pripada Dušku Zarubici, koji je u telefonskom razgovoru samnom izrazio zgražavanje i negodovanje”, kazala je Rastoder i dodala da je protivljenje otkazima kolegama iz SSCG saopštio i predsjednik Skupštine SSCG Danilo Popović u razgovoru sa rukovodstvom Sindikalne organizacije.

Ponašanje Masoničića kao sindikalca je, prema ocjeni Rastoder, nezapamćen presedan u savremenoj sindikalnoj praksi.

Sindikalci Rastoder i Ćupić šesnaesti dan štrajkuju glađu tražeći od poslodavca da im izmiri zaostale plate i uplati doprinose, a kolegu Ratomira Stamatovića vrati na posao. Ćupić je izjavio Dnevnim novinama da se on i Senka osjećaju loše i iscrpljeno, a po preporukama ljekara, piju vitamine i minerale.

“Senki je nedavno bilo pozlilo i pružena joj je ljekarska pomoć, a doktori su nam preporučili da pijemo vitamine i minerale. Pozajmili smo pare da bi kupili minerale i vitamine”, kaže Ćupić. Ćupić ističe da su on i njegova koleginica Senka Rastoder jedini praznične dane proveli na radnom mjestu.

“Niko nas nije obišao, ali bez obzira na sve mi ćemo ostati istrajni u svojim zahtjevima. Ubi nas ovaj zatvoreni prostor. Istrajaćemo do kraja, nećemo popustiti”, poručio je Ćupić.

Dodaje da čekaju i da im, kako su ranije zaprijetili rukovodioci Saveza sindikata (SSCG), uruče otkaze. “Čekamo taj atak. Nezampaćeno je na sindikanoj sceni da se sindikalcima, borcima za radnička prava, prijeti otkazima. Vidjećemo da li će oni prekršiti pravila i zakone i nama uručiti otkaze. Neće nas zaplašiti”, istakao je Ćupić. Ćupić je dodao da je za njih posebno važan 17. jul kada će, između ostalog, biti operisan i njihov kolega Ratomir Stamatović, kojem je nedavno uručen otkaz.

“Takođe, 17. jula Senka i ja imaćemo razgovor sa zamjenicom specijalnog tužioca, Lidijom Vukčević vezano za naše prijave protiv rukovodioca SSCG za navodnu korupciju. Istog dana zakazan je i sastanak sjeverne regije o stanju u Savezu sindikata”, zaključio je Ćupić. M.M.K.-J.V.Đ.

Rezultati istraživanja koja ukazuju da život u instituciji može naškoditi razvoju djeteta i ograničiti njegove potencijale, kao i o tome zašto su alternativni oblici zaštite djece dugoročno ekonomski isplativiji, biće predstavljeni danas na Konferenciju na visokom nivou o deinstitucionalizaciji u Pržnom.

Konferenciju će otvoriti ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru Bendžamin Perks, regionalna predstavnica Kancelarije Visokog komesara za ljudska prava Marija Rauš i zamjenica šefa operativnog sektora u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Don Edi Berd.Istraživanja su pokazala da boravak beba u instituciji duže od šest mjeseci izaziva usporen razvoj mozga, a to se jedino može nadoknaditi brigom u toplom porodičnom okruženju.“ Svako dijete ima pravo na porodični život,

a reforma sistema socijalne i dječije zaštite, koja se trenutno sprovodi u Crnoj Gori, nastoji da obezbijedi ovaj princip kroz jačanje socijalnih usluga za očuvanje jedinstva porodice, gdje god je to moguće, a tamo gdje nije, kroz pružanje alternativnih usluga, kako bi se obezbijedila briga nad djecom u porodičnom okruženju, umjesto institucionalnog smještaja”, rekao je Perks.Brojni međunarodni instrumenti pozivaju države na prevenciju smještaja djece mlađe od tri godine u institucije, uključujući i djecu sa smetnjama u razvoju.

Konferencija predstavlja nastavak aktivnosti u okviru šire međunarodne kampanje “Prevencija smještanja djece mlađe od tri godine u institucije”, koja je pokrenuta u Evropskom parlamentu u junu 2011. godine uz podršku Unicefa i Kancelarije Visokog komesara za ljudska prava.

J.V.Đ.

iniciJaTiva – ForUm ProGreS

Svi zajedno za Paradu ponosa LGBT Forum Progres, kao prva transparentna i vidljiva LGBT grupa u Crnoj Gori, zalaže se za uspostavljanje snažnog parterstva sa nevladinim organizacijama Kvir Montengro i Juventas zbod čega će, kako je najavljeno, inicirati potpisivanje Sporazuma o saradnji sa njima kako bi se u interesu LGBT zajednice riješilo pitanje Povorke ponosa.

Krajem maja LGBT Forum Progres inicirao je uspostavljanje pune programske i tehničke saradnje sa NVO Kvir Montenegro, a prethodno je, podsjećaju, preko izvršnog direktora, bila prisutna i na prvoj javnoj prezentaciji te NVO. “Takođe, LGBT Forum Progres je odgovorio u vezi sa organizovanjem crnogorskog Pride bez dodatnog komentarisanja kako se ne bi, na bilo koji način, ugrozila moguća saradnja s tim NVO koja je potrebna i neophodna”, kaže se u saopštenju i dodaje da je LGBT Forum Progres inicirao susret na nivou kompletnog sastava izvršnog menadžmenta i Upravnog odbora dviju organizacija.

Predloženo je da prvi susret bude tehničke prirode kako bi se de-

finisao okvir, sadržaj i principi međusobnog dijaloga, jer u toj organizaciji smatraju, kako je saopšteno, da je važno formirati međusobne timove koji će, na paritetnoj osnovi, u utvrđenom roku, utvrditi oblasti potencijalne saradnje i prioritete LGBT zajednice.

Namjera LGBT Foruma Progres je da se između dvije organizacije uspostavi puno povjerenje, napravi dogovor o ulogama i aktivnostima, međusobnom uključivanju u pojedinačne i razvijanje zajedničkih aktivnosti, zaključi Sporazum o međusobnoj saradnji te da se u interesu LGBT zajednice riješi pitanje šetnji i Povorki ponosa LGBT zajednice.

J.V.Đ.

Cimbaljević

Društvo

UTORAK, 16. 7. 2013.

9

Neispravno 40 odsto ispitanih namirnica Ilustracija

OpreznO

Brza hrana najrizičnija

Samo u junu od 225 uzoraka koje je uzela Zdravstveno sanitarna inspekcija, oko 40 odsto pokazalo se neispravnim i to, ističe Orban, uglavnom soseva, salata i sladoleda.

To su, kako je kazala, i najosjetljivije namirnice o čijem propisnom čuvanju posebno treba voditi računa.

Zato pri kupovini u restoranima ili kioscima brze hrane, savjetuje Orban, treba obratiti pažnju na izgled i miris proizvoda, dok se, kada je riječ o kupovini hrane u prodavnicama, treba usredsrijediti na rokove upotrebe i da li se namirnica čuva shodno uputsvima sa deklaracije.

Ona dodaje da svaku sumnju u proizvod treba otkloniti obavještavajući prodavača i inspekciju.

Zdravstveno-sanitarna inspekcija u svom radu posebnu pažnju posvećuje inicijativama, pa Orban apeluje na sve građane da obavijeste inspekciju kada uoče nepravilnosti koje su opasne po zdravlje ljudi.

Sve inicijative iz nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove mogu se podnijeti na besplatan broj kol-centra 080 555555, na email:prijave@uip.gov.me ili direktno Upravi za inspekcijske poslove u Bulevaru Revolucije 7 u Podgorici.

U toku ljetnjih mjeseci povećana mogućnost trovanja sosevima, salatama i sladoledima koji se neadekvatno čuvaju

Bojana Brajović - Jelena Vađon Đurišić

Z

bog visokih temperatura ljeti su česte crijevne infekcije i trovanja izazvana nepravilnim rukovanjem hranom i nedovoljnom higijenom ruku i radnih površina. Od maja u Crnoj Gori zabilježena su dva masovna trovanja hranom, a stručnjaci upozoravaju da ne treba zanemariti ni pojedinačne slučajeve koji se česti. Zdravstveno-sanitarna inspekcija ima pune ruke posla, a samo u junu od uzetih više od 200 uzoraka, oko 40 odsto se pokazalo neispravnim, i to uglavnom soseva, salata i sladoleda.

Najčešći uzroci trovanja ljeti su nepravilno rukovanje hranom, kao što je ostavljanje izvan frižidera, nedovoljna higijena ruku, sredstava za rad i radnih površina, a da bi građani izbjegli višednevne zdravstvene probleme, kao što su dehidratacija, dijareja, malaksalost, stručnjaci savjetuju oprez.

Iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje upozoravaju da je tokom ljeta povećana mogućnost nastanka crijevnih zaraznih oboljenja, usljed visokih temperatura koje pogoduju razmnožavanju infektivnih agenasa.

“Izazivači tih bolesti se najčešće unose u organizam putem zagađene vode i hrane, prljavim rukama kao i vektorima koji imaju mehaničku ulogu u prenosu prouzrokovača, kao što su na primjer muve”, navodi se u odgovorima dostavljenim DN. Zato ljekari Centra preporučuju turistima, stanovništvu, ugositetlji-

ma i trgovcima da obrate veću pažnju na pravilnu pripremu i čuvanje namirnica, kao i na ličnu higijenu i higijenu kuhinjske opreme i pribora.

Tokom ljetnjih mjeseci, Zdravstveno-sanitarna inspekcija naročito je usmjerena na kontrolu privremenih objekata na primorju tokom turističke sezone, a pod pojačanim inspekcijskim nadzorom su, kazala je za DN glavna zdravstveno-sanitarna inspektorka Višnja Orban, objekti brze hrane koji proizvode i stavljaju u promet kolače, sladolede, salate..

“Uzimanje uzoraka gotove hrane radi se u ugostiteljskim objektima u Crnoj Gori prema planu i programu koji je napravila Zdravstveno-sanitarna inspekcija zajedno sa Institutom za javno zdravlje. U primorksim opštinama svakodnevno se uzimaju uzorci gotove hrane u objektima kolektivnog smještaja, odnosno hotelima, kao i u privre-

Dječji stomaci najosjetljiviji Uprava za inspekcijske poslove zapečatila je početkom juna vrata restorana budvanskog hotela “Park” jer su analize pokazale da ne zadovoljava zdravstveno-sanitarne uslove propisane zakonom.

U njemu su krajem maja boravili učenici podgoričke Osnovne škole “Radojica Perović” u okviru Škole u prirodi, i tom prilikom stomačne tegobe je imalo 112 osoba, od kojih je 20 zatražilo ljekarski pomoć.

Početkom juna, od 148 učenika

četvrtog i petog razreda Osnovne škole “Stefan Mitrov Ljubiša” iz Budve koji su u okviru programa Škola u prirodi boravili na Žabljaku, njih 48 dobilo je stomačne tegobe zbog kojih je troje završilo i na infuziji.

Sprovedena epidemiološka ispitivanja pokazala su da, u ovom slučaju, nije bilo riječi o trovanju hranom, već da je uzrok stomačnim tegobama bila kontaktna epidemija, najvjerovatnije virusna.

menim objektima”, kazala je Orban.

Ljekari Centra za kontrolu i prevenciju bolesti savjetuju građanima da vode računa da se tokom pripreme i čuvanja hrane ne miješaju sirova i skuvana, pečena ili pržena hrana.

“U cilju sprečavanja nastanka crijevnih infekcija neophodno je hranu koja se jede svježa, temeljno oprati higijenski ispravnom vodom za piće, kao i održavati besprekornu čistoću pribora i opreme koji se koriste u kuhinji”, preporučuju iz Centra.

Neophodno je dobro skuvati, ispeći i ispržiti hranu, posebno sve vrste mesa, jela sa jajima i plodove mora, jer namirnice ne smiju ostati “žive” ili “rovite”.

Ilustracija

“Obroke je najbolje jesti odmah nakon njihove pripreme. Hranu koja je preostala obavezno čuvati u frižideru, a prije ponovnog kon-

zumiranja neophodno je da se ista opet termički obradi, tako da obavezno proključa”, naglasili su u Centru.

10 Hronika

UTORAK, 16. 7. 2013.

SAČEKUŠA

Muškarac sa perikom ispalio šest metaka u Cetinjanina Policija pokušava da identifikuje i uhapsi nepoznatu osobu koja je teško ranila Tasa Jovanovića

C

etinjanin Taso Jovanović (35) ranjen je juče na Cetinju, kada je za sada nepoznati napadač u njegovom pravcu ispalio više hitaca, od kojih ga je pogodilo šest. Napadač je, kako Dnevne novine nezvanično saznaju, nosio periku i crne naočare, a imao je i pomoćnika koji ga je čekao u automobilu i odvezao.

Pucnjava se dogodila juče oko 10 časova ispred Sportskog centra na Cetinju, naočigled brojnih prolaznika i gostiju obližnjeg hotela “Sport in”. Prema izjavama očevidaca, može se zaključiti da je napad na Jovanovića bio planiran, jer je osoba koja ga je ranila čekala da se pojavi ispred teretane “Herkul”, u koju ide svaki dan u maltene istom periodu. Maskirani muškarac pucao je u Cetinjanina čim je izašao iz svog automobila. Pošto je, sa razdaljine od desetak metara, u njegovom pravcu ispalio više hitaca, napadač je ušao u metalik sivi “golf V”, gdje ga je čekao pomagač, koji ga je odvezao u pravcu kružnog toka. Povrijeđeni mladić, iako ga je pogodilo šest metaka, nije pao na zemlju, već je nastavio da korača prema teretani još desetak metara, gdje su mu prišli drugovi koji su ga odveli u bolnicu. Za njim su ostali tragovi od kapi krvi.

Jovanović je bivši fudbaler i vlasnik je lokala “London”, a očevici i njegovi poznanici kazali su da je u gradu poznat kao veoma miran i pošten momak, te da ne znaju zašto bi iko želio da mu naudi.

“Poznajem Tasa i veoma je miran i pošten momak. Sjedio sam u hotelu, odmah pored mjesta gdje

su ga ranili. Začuo sam više hitaca i kada sam se okrenuo, vidio sam muškarca s perikom i naočarima koji je pucao u njega i odmah zatim pobjegao automobilom. Sve se to dogodilo na oči petnaestak osoba. Taso je nastavio da hoda dok mu drugovi nijesu pritrčali”, ispričao je jedan od svjedoka događaja.

Drugi Cetinjanin, koji je želio da ostane anoniman, kazao je za Dnevne novine da je osobu koja je pucala u njegovog sugrađanina drugi čovjek čekao u automobilu “golf V”, nakon čega su pobjegli.

“Kada sam išao u prodavnicu, prošao sam ispred Sportskog centra, gdje se dogodila pucnjava.

Odjednom sam začuo rafal metaka i vidio sam kako čovjek s pištoljem u ruci ulazi u sivi ‘golf V’ u kojem ga je na mjestu vozača čekao drugi. Auto im je bio parkiran pola na ulici, a pola na trotoaru. Čim je napadač ušao u auto, začula se škripa guma. Ovaj koji je pucao imao je dužu kosu, do ramena”, kazao je očevidac.

Izvor Dnevnih novina blizak istrazi kazao je da je još rano govoriti o sumnjama na motiv i počinioce, da te je Jovanović po incidentima njima od ranije poznat.

M.V.P.- M.Z.

Tri metka se zarila u stomak i karlicu Ranjenog Jovanovića drugovi su prevezli do cetinjske bolnice, nakon čega je prebačen u Klinički centar u Podgorici. Dežurni anesteziolog Intenzivne njege u KCCG-u Goran Marjanović kazao je da je Jovanović primljen u svjesnom stanju, da su mu vitalne funkcije očuvane, čak i da je pričao tokom pregleda. Konstatova-

no mu je ukupno šest rana od metaka. U butine su ga pogodila dva hica, jedan u lijevu ruku, dok su se tri zadržala u predjelu stomaka i male karlice.

“Iako je u stabilnom stanju, zbog metaka koji su ostali u tijelu bilo je neophodno operisati pacijenta, kako ne bi došlo do pogoršanja. Tokom operacije uočeno je da paci-

jent ima povrede krvnih sudova u dnu stomaka, kao i povredu tankog crijeva. Krvarenje je zaustavljeno, povrede su sanirane, tako da je njegovo zdravstveno stanje za sada stabilno i van životne je opasnosti. Kako je u pitanju mlad momak, u kondiciji, nadamo se ubrzo potpunom oporavku”, kazao je Marjanović.

CGO:

DAN DRŽAVNOSTI

MANS ponudio pravnu pomoć privedenima Direktorica MANSa Vanja Ćalović sa advokatom Radulovićem

Hapšenjem građana tokom proslave Dana državnosti na Cetinju, koji su performansom željeli da iskažu otpor aktuelnoj vlasti, prema mišljenju NVO MANS, policija je nastavila da krši ljudska prava građana.

Iz MANS-a su naveli da je ovo drugi put da policija na čelu sa direktorom Slavkom Stojanovićem “brutalno krši ljudsa prava”.

Ovakve akcije, kako se navodi u saopštenju, pokazuju da režim nerviraju metode nenasilnog otpora, jer mu urušavaju autoritet, “dok su mu legitimitet uništile izborne mahinacije koje je otkrila afera ‘Snimak’”. Režimu, kako kažu, ostaje samo gola sila da povrati kontrolu pa “novi direktor policije hapsi sve one koji se usuđuju da na bilo koji način pruže otpor

Policijski uviđaj na mjestu teškog vatrenog obračuna

korupciji i kriminalu”.

“MANS podržava sve oblike nenasilne građanske neposlušnosti koje poznaje savremeni svijet i koji imaju za cilj da ukažu na ključne probleme u društvu i nastavićemo da se borimo za pravo na slobodu govora svakog građanina Crne Gore”, naglašeno je u saopštenju.

Desetak pristalica Pokreta “Udar” je u petak, 12. jula, u blizini Plavog dvora na Cetinju, gdje je organizovan prijem povodom Dana državnosti, protestovalo uzvikivajući parole “Milo, lopove”, “Lopovi”, vrijeđajući zvanice koje su išle na prijem.

Advokat MANS-a Veselin Radulović ponudio je besplatnu pravnu pomoć mladim ljudima koji su tom prilikom privedeni, saopštili su iz MANS-a.

S.K.

Usvajanjem amandmana VDT će raditi svoj posao Predlog prema kojem bi se Vrhovni državni tužilac (VDT) u prvom krugu birao dvotrećinskom, a u eventualnom drugom krugu tropetinskom većinom glasova, po mišljenju direktorice Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborke Uljarević, mogao bi da obezbijedi VDT-a koji bi radio svoj posao, što, kako je kazala, ipak nije dovoljno za nezavisno pravosuđe.

Po riječima Uljarević, predlog amandmana na Ustav kojim će se VDT u prvom krugu birati dvotrećinskom, a u drugom krugu tropetinskom većinom otvara prostor za VDT-a koji će raditi svoj posao a ne, kako je kazala, biti samo “udarna pesnica” jedne političke strukture, kao što je to bio slučaj do sada.

“Tek karakter ovog izbora i onoga što budu nova ustavna rješenja će ukazati da li počinjemo da se krećemo u pravcu uspostavljanja nezavisnosti pravosudnog sistema”, kazala je Uljarević agenciji MINA. Ona je pozitivno o cijenila kontrolni mehanizam od tri petine.

“Bitno je da postoji kontrolni mehanizam koji zahtijeva konstruktivan dijalog sa opozicijom a tropetinska većina daje tu mogućnost. Ali, opet treba naglasiti da to samo po sebi nije dovoljno da kažemo da smo došli i do

konačnog i optimalnog modela nezavisnosti pravosuđa, već će nam praksa dati najbolji odgovor”, pojasnila je Uljarević.

U predlogu da se sudijama Ustavnog suda mandat sa tri poveća na dvanaest godina Uljarević ne vidi ništa sporno.

Direktorica CGO Daliborka Uljarević

“To nije sporno, ali i adekvano i sljedstveno tome treba da se promijeni način njihovog izbora. Ako se sudije Ustavnog suda budu birale kao i do sada, to je onda jedan veliki korak unazad”, zaključila je direktorica CGO. S.K.

Hronika 11

UTORAK, 16. 7. 2013.

KOTOR

Požar umalo zahvatio skladište eksploziva Požar koji se juče oko 14 časova rasplamsao širom kotorskog naselja Lješevići u jednom trenutku prijetio je da se približi skladištu eksplozivnih materija koje se nalazi u blizini. Ipak, dvadesetak vatrogasaca sa pet vatrogasnih vozila uspjelo je da, nakon višečasovnog gašenja, vatru stavi pod kontrolu.

“Vatra je zahvatila sitno rastinje i raširila se na šire područje.

Nespristupačan teren onemogu-

ćio je da do pojedinih tačaka požara kotorski vatrogasci dođu vozilima pa se gašenje moralo nastaviti naprtnjačama. Spriječena je opasnost da vatra dođe do skladišta eksplozivnih sredstava koje se nalazi na terenu na kome je izbio požar”, kazao je za Radio Skala Maksim Mandić, komandir Službe zaštite i spašavanja Kotor.

Mandić je apelovao na građane da ne pale vatru na otvore-

nom, ne bacaju kroz prozor automobila opuške, plastične upaljače ili lako zapaljivi materijal koji može da izazove požar sa velikim posljedicama.

Istovremeno je upućen i apel građanima da prijave svako nepridržavanje zabrane paljenja na otvorenom a institucijama sistema da strogo kažnjavaju one koji krše pravila i podmeću požare uništavajući tako naše prirodno dobro.

S.K.

ilustracija

KIDNAPOVALI SUGRAĐANINA

Tuzanina udarali i polivali vodom Podgoričani Z. C. (62) i njegov sin L. C. (35) uhapšeni su juče zbog sumnje da su na štetu sugrađanina A. G. (35) počinili krivična djela “nasilničko ponašanje” i “protivpravno lišenje slobode”. L. C. se tereti i za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Nakon kraće rasprave ispred lokala “Čardak” u Tuzima, otac i sin su, oko 3.30 časova iza ponoći, fizički napali A. G. Iz Uprave policije su saopštili da postoji sumnja da je L. C. tom prilikom više puta pištoljem po glavi udario A. G., poslije čega je navodno ispalio hitac uvis.

Osumnjičeni otac i sin nakon toga nasilno su ubacili sugrađanina u njihov automobil marke “opel corsa”, kojim je upravljao Z. C. Pošto su ga odvezli do njihove porodične kuće, uveli su ga u garažu, gdje su ga polivali vodom.

Policiju su o događaju obavijestili građani koji su incident posmatrali ispred lokala u Tu-

zima. Odmah zatim, policijski službenici su se uputili prema kući osumnjičenih. Kada su ih ugledali, osumnjičeni, a sa njima i oštećeni A. G., počeli su da bježe. Nedugo zatim policajci su ih pronašli i doveli u službene prostorije Centra bezbjednosti Podgorica.

O događaju je obaviješten Osnovna državna tužiteljka Ana Radović, koja je kvalifikovala djelo i saslušala osumnjičene Z. C. i L. C. “Na licu mjesta, ispred kafe bara ‘Čardak’, izvršen je uviđaj, tokom kojeg su izuzeti čaura i tragovi krvi, koji će biti predmet vještačenja u Forenzičkom centru. Oštećenom A. G. medicinska pomoć je pružena u Urgentnom bloku Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici, gdje je konstatovano da je zadobio lakše tjelesne povrede u vidu rasjekotina na tjemenom dijelu glave”, piše u saopštenju Uprave policije.

M.V.P.

USKORO U SKUPŠTINI

Zavesti red Sudija Tabaš će u policiji suditi Škeroviću VIŠI SUD

Član skupštinskog Odbora za bezbjednost Nebojša Medojević najavio je da će inicirati posebnu sjednicu Odbora na kojoj će se raspravljati o funkcionisanju komandnog lanca u Upravi policije kao i o odnosima između te Uprave i ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića.

Medojević smatra da su veoma zabrinjavajuće “nekontrolisane i nezakonite primjene sile i službenih ovlašćenja od službenika policije protiv slobodnih građana koji koriste svoje ustavno pravo da javno iznose svoje stavove i mišljenja”.

On je naveo da mu je od ranije poznato da u Upravi policije nijesu zadovoljni odlukom ministra da na čelo policije postavi Slavka Stojanovića, “odanog vojnika jedne grupacije u sektoru bezbjednosti i da su već počele unutrašnje borbe i podmetanja između suprotstavljenih klanova u UP i Agenciji za nacionalnu bezbjednost”. U nastavku je dodao da je “vjerovatno da je jedan dio policije van kontrole ministra i Stojanovića i da koriste svaku priliku da javno diskredituju Konjevića i Stojanovića”.

Konjević i Stojanović, po mišljenju Medojevića, moraju pokazati da li su sposobni da zavedu red u UP i da službu očiste od prvokatora, nasilnika, političkih aktivista i svih onih koji na bilo koji način primjenjuju nasilje u cilju brutalnog kršenja ljudskih prava i sloboda.

“Svaki pripadnik UP koji samoinicijativno ili po naređenju postupi na način koji ugrožava pravo građana na mirne proteste i primjenom sile pokuša da disciplinuje slobodne građane, mora biti svjestan da osim gubitka posla može biti krivično-pravno procesuiran i sankcionisan”, poručio je Medojević. S.K.

Rajko Škerović Predmet protiv Baranina Rajka Škerovića, koji je optužen za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dodijeljen je sudiji Višeg suda u Podgorici Predragu Tabašu. Istom optužnicom Veljko Bulatović tereti se za krivično djelo “nedozvljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”. Škerovićev sin Pavić oslobođen je optužbe za narkotike. Škerovići su uhapšeni u februaru kada je policija, tokom represivnih akcija, u apartmanu mlađeg Baranina pronašla drogu i oružje. Nakon saslušanja kod Osnovnog državnog tužioca u Baru osumnjičeni su, usljed nedostatka dokaza, pušteni da se bra-

ne sa slobode. Tokom noći, zbog pronađene droge, u istragu se uključilo i Više državno tužilaštvo iz Podgorice, koje je tražilo hapšenje Škerovića. Nakon saslušanja određen im je 48-časovni pritvor. Nakon toga, policiji se prijavio Bulatović tvrdeći da je droga pronađena u apartmanu zapravo njegova. Istražni sudija Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašović, pošto je saslušao oca i sina, pustio ih je na slobodu. Na ovu odluku istog dana Više državno tužilaštvo uložilo je žalbu na osnovu koje je Vijeće Višeg suda preinačilo odluku i Škerovićima odredilo pritvor. Škerovići su bili u pritvoru četiri mjeseca.

M.V.P.

Zabraniti amnestiju za teška ubistva Aleksandar Damjanović

Šef poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović očekuje da će poslanici podržati njegov predlog zakona o amnestiji, za čije je usvajanje glasalo oko 20.000 građana.

Zakon kojim se osuđenicima predviđa oslobađanje od jedne četvrtine zatvorske kazne pod određenim uslovima na dnevni red Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu naći će se u četvrtak.

Damjanović je za agenciju MINA naveo da je integralno proslijedio građansku inicijativu u skupštinsku proceduru i dodao da će na taj dokument podnijeti amandmane.

“Očekivano je bilo da takav akt podnese Vlada koja to nije učinila iz svojih razloga. Biću spreman i za intervencije i ostalih kolega kako bi se predlog usvojio sa najvećim mogućim konsenzusom u parlamentu, kao što je i običaj kada je ri-

ječ o takvim aktima”, kazao je Damjanović.

Njegovi amandmani, kako je pojasnio, odnosiće se na odredbu da zatvorenici koji su već jednom pomilovani ne mogu ponovo imati tu mogućnost, kao i da se pravo na amnestiju oduzme osobama koje su osuđene za krivično djelo teško ubistvo.

“Tim intervencijama predlog će biti identičan kao i zakon koji je prije tri godine prošao skupštinsku proceduru, i svakako da očekujem da dobije najširu podršku prvo na Odboru, a zatim i na skupštinskom zasijedanju”, dodao je on.

Predlogom je, između ostalog, predviđeno i da osobe koje su na dan stupanja ovog zakona pravosnažno osuđene kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca, a nijesu počele izdržavanje kazne, zatvorska kazna zamjenjuje uslovnom osudom.

S.K.

12 Crna Gora

UTORAK, 16. 7. 2013.

ZARAZA

Budva na pjeni od fekalija BUDVA – Usljed prelivanja fekalija iz kanalizacionog sistema u kanal kojim se atmosferke vode ulivaju u more, juče ujutru širio se jak neprijatan miris u centru grada, na dijelu šetališta gdje se nalazi restoran “Jadran kod Krsta”, kao i njihova porodična kuća. Od neprijatnog mirisa nijesu mogli ni da otvore prozor na kući. Na istom mjestu i prošle godine su se izilile fekalije, te se kanalom ulile i zaprljale morsku vodu.

Kako je kazao vlasnik restorana koji se nalazi u prizemnon dijelu kuće Krsto Niklanović, on i vlasnici okolnih ugostiteljskih objekata ovaj problem odmah su prijavili nadležnima.

“Tražim od Opštine i nadležnih da riješe ovaj problem jer se ovdje ne radi o atmosferskim vodama. Izbija kanalizacija, što se može vidjeti po sadržaju koji je u ovome potoku. Prozore od kuće ne možemo da otvorimo jer se ne može disati od neprijatnog mirisa. Ovaj potok se izliva u more, to je zaraza. Možete onda zamisliti kako je ljudima koji se kupaju na ovom dijelu plaže gdje se potok uliva u more”, kazao je Niklanović.

U gradskom Vodovodu navode da se problem izlivanja fekalija često javlja u ljetnjim mjesecima kada kod crpne stanice Pošta dođe do preopterećenosti u radu pumpnog postrojenja. Tada, kažu, nastaje prelivanje, odnosno izlivanje fekalija.

“Ovaj problem bio bi adektvano riješen samo postavljanjem električne rešetke, koja trenutno projektno ne može da se uklopi na predviđeno mjesto. Problem ne zavisi samo od Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija. Slična

rešetka sada postoji, ali ne može na pravi način da zadovolji potrebe. Kada dođe do preopterećenosti u radu crpnog postrojenja, rešetka mora ručno da se skida, kao i pumpa, da se sve ispere, sa-

nira i vrati, te se prikupljanje fekalija ponovo bez problema nastavlja. Ekipe Vodovoda su u ranim jutarnjim satima obavile sve neophodne aktivnosti na otklanjanju problema u radu pumpe,

ali se za potpuno rješavanje izlivenih fekalija sada angažuje firma “Eko Saniteko”, koja će do kraja dana iščistiti, odnosno na pravi način dezinfikovati kanal i uraditi potrebnu deratizaciju”, kazali u

u Vodovodu.

Potpuno rješenje za sanaciju ovakvih i sličnih problemaVodovod i kanalizacija očekuje nakon puštanja u rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

N.L.

Crna Gora 13

UTORAK, 16. 7. 2013.

turizam

Grad za city-break, kongresni i sportski turizam Ana Gajević

G

lavni grad, prema riječima profesora Iva Županovića, ima potencijala za razvoj kongresnog, sportskog i city-break turizma. Nedostaje mu kvalitetna infrastruktura, a potrebno je da slijedi primjer Beograda koji je u domenu kongresnog turizma sa 168. napredovao do 55. mjesta u svijetu, odnosno 28. u Evropi

PODGORICA - Glavni grad, po riječima Iva Županovića, treba da iskoristi činjenicu da je centar andministrativnih i biznis događaja i u budućnosti se fokusira na kongresni turizam i gradi hotele koji će imati kongresne i MiCE kapacitete. Osim toga, tvrdi on, grad ima potencijale i za razvoj sportskog turizma na čijoj infrastrukturi treba raditi, kao i za city-break turizam.

“Ponuda treba predominantno da se bazira na daljem razvoju infrastrukture i integrisanju ponude u domenu kongresnog, sportskog i city-break turizma i u navedenom vidim apsolutnu tržišnu šansu. Potkrijepiću to i faktima da je u relativnom kratkom roku, upravo razvijajući infrastrukturu u domenu kongresnog turizma, Beograd dostigao 28. poziciju u Evropi kada su u pitanju

kongresni centri. Kada govorimo o sportskom turizmu, po istraživanju MOK-a i Svjetske turističke organizacije, čak 92 odsto, “sportski orjentisanih turista” su turistički konzumenti sa prosječnim i nadprosječnim diskrecionim dohotkom”, tvrdi Županović.

Posebno je interesantan citybreak turizam za koji je, kako tvrdi, potrebna dobra koordinacija između predstavnika hotela turističkih agencija, aerodroma ii avio-kompanija.

“To je aranžman baziran na gradskom odmoru, sa konkuretnskom cijenom na međunarodnom tržištu, a koji uključuje pomenute segmente poput transporta, smještaja i ponude u domenu marketing atraktivnosti tipa kulturnih ili zabavnih sadržaja. Po podacima Svjetske turističke organizacije, city-break čini više od 50 odsto turističkih kre-

tanja, drugi je ili treći odmor u toku godine koji obično traje od jednog do četiri dana, što indicira da postoji ogroman tržišni prostor u tom dijelu”, tvrdi Županović.

Veoma je bitno da se pored primorskih gradova razvijaju i ostali centri, među kojima i Podgorica. Županović smatra da je razvoj Podgorice kao turističke destinacije značajan u smislu stvaranja jednog zaokružene nove cjeline, ali i u smislu jačanja ukupnog turističkog proizvoda Crne Gore.

“Neophodno da se pored određenih primorskih djelova destinacija razvijaju novi centri, sa heterogenom, ali jasno izdeferenciranom ponudom. Posmatrajući navedenu situaciju i kroz prizmu Master plana, ključnog strateškog dokumenta u smislu razvoja crnogorskog turizma, takođe je predviđena trajektorija rasta hotelskih kapaciteta u centralnom dijelu Crne Gore, što predstavlja fundament ukupnog turističkog razvoja i stvaranja integrisanog turističkog proizvoda. Moja sugestija da se u narednom periodu glavni grad posmatra kao poseban klaster i tako i tretira u budućim strateškim dokumentima koji se tiču turističkog razvoja”, zaključuje on.

ukrcaj i iskrcaj

Novi režim na Pinama TIVAT - Na pristanišu Pine u Tivtu, koje održava Komunalno preduzeće, od 1. jula na snazi je novi režim pristajanja, koji je na osnovu Odluke predsjednika opštine o povjeravanju poslova održavanja reda na Pinama usvojen na sjednici Upravnog odbora preduzeća.

Pristanište je podijeljeno na opeartivni i glavni dio. Operativni se odnosi na obalu prema plaži hotela “Mimoza” i manji dio prema Lučkoj kapetaniji gdje se mogu vezivati manja plovila. Prema novim pravilima o uslovima i korišćenju pristaništa Pine, samo je na operativnom dijelu dozvoljen ukrcaj i iskrcaj putnika na brod sa maksimalnim zadržavanjem od 30 minuta. Mala plovila za sport i rekreaciju mogu pristajati na pristaniše radi iskrcaja i ukrcaja putnika u

ograničenom trajanju od pet minuta.

Po novim pravilima nema više stalnih vezova za turističke brodove “Vesna” i “Vodena kočija”, koji mogu obavljati iskrcaj i ukrcaj putnika samo na operativnom dijelu obale. Vezivanje brodova dozvoljeno je samo od ponoći do sedam sati ujutru i to opet na operativnom dijelu, objasnili su iz Službe uslužnih servisa Komunalnog preduzeća.

Naknada operativnog dijela pristaništa za pristajanje plovnih objekata namijenjenih za višednevna i jednodnevna izletnička putovanja, po jednom pristajanju iznosi 10 eura. Za privez plovila od ponoći do sedam sati plaća se po dužnom metru tri eura za jedan vremenski interval, dok su mala plovila za sport i rekreaciju oslobođena plaćanja naknade

za korišćenje pristaništa.

Na glavnom pristaništu dozvoljen je samo vez za školski brod “Jadran”, a izuzetak su brodovi koji imaju humanitarnu ili kulturnu namjenu, ali uz posebnu dozvolu, koja se donosi na osnovu prethodne saglasnosti organa lokalne uprave, precizirano je u pravilima o uslovima i načinu korišćenja pristaništa.

Iz Službe uslužnih servisa preduzeća, koji se odnose na rad pristaništa na Pinama i lučici Kalimanj, saopštili su da će nakon praznika postaviti table sa obavještenjem o novom režimu korišćenja i pristajanja plovila na pristanišu Pine.

Odluci predsjednika opštine o povjeravanju poslova održavanja reda na pristaništu Pine Komunalnom preduzeću prethodilo je potpisivanje aneksa ugovora memoranduma, koji su potpisali JP Morsko dobro i Opština Tivat.

Z.K.

Pine su pristanište Stalni vez prethodnih godina na gradskoj rivi pored jedrenjaka “Jadran” Mornarice VCG, imali su i turistički brodovi “Voderna kočija” tivatskog preduzeća “Paris Kotor”, odnosno plovila budvanske firme “Montenegro Cruising” - Vesna V i Vesna VI. Ti brodovi na Pinima su ukrcavali turiste i isplovljavali na izletničke vožnje Bokom, a djelove gradske rive koristili su po ugovoru sa JKP Tivat.

Na sajtu JP “Morsko dobro” stoji da gradska riva Pine ili pristan Staničić, kako je njeno oficijalno ime u nautičkim publikacijama, zvanično ima status “pristaništa i privezišta za sezonsko pristajanje brodova i privez plovila”.

Pijaca

Pazar bolji zbog praznika PODGORICA - Pijaca je za vrijeme praznika imala nešto više kupaca nego ranijih sedmica. Naročito prvog dana vikenda kada je prodaja, po riječima prodavaca, bila bolja, pa se mogu pohvaliti nešto većim pazarom.

“Ponedjeljak je loš, kao i nedjelja. U subotu, za praznik, dobro se pazarilo, najviše su prolazili paradajz i paprika. Mada nam je i lubenica rasprodata, više je nemam na tezgi”, rekla je jedna od prodavačica koja se pohvalila domaćim proizvodima.

Cijene su ostale na istom nivou kao i predhodne sedmice, kupci su po običaju najviše kupovali paradajz koji je koštao od 50 do 80 centi u zavisnosti od kvaliteta, kao i papriku čija je cijena po kilogramu iznosila 70 centi. Tržnica je bila preplavljena lubenicom koja je ove sedmice koštala 30 centi.

Osim voća i povrća ponuđeni su i mliječni proizvodi koji, kako tvr-

de prodavci, veoma loše prolaze.

“Loše prolazi i sir i kajmak. U ovaj sektor rijetko ko uđe, ljudi nemaju para, jedva za kilogram, dva”, kazao je jedan od prodavaca.

Mladi sir se mogao pazariti za četiri eura dok je stariji pljevaljski sir koštao pet eura po kilogramu.

Kozji sir je nešto skuplji pa mu je cijena sedam eura, kajmak se mogao trgovati po cijeni od osam eura.

A.G.

Cijene voća i povrća Breskve Narandže Kajsije Pipun Banane Kupus Paprika Krastavac Paradajz

0,80 1,3 - 1,6 1,5 0,7 1,2 0,5 0,7 0,7 0,5-0,8

● Foto priča

Propeler usmrtio kornjaču Mještani Lepetana otkrili su juče u jednoj od uvala kod trajektnog prelaza truplo morske kornjače. Kornjača, koja spada u zaštićene morske vrste, bila je duga oko jedan metar i teška nekoliko desetina kilograma, a na gornjoj strani bile su joj vidljive povrede. Pretpostavlja se da su povrede nastale od propelera nekog brzog broda, a tačan uzrok smrti daće stručnjaci Instituta za biologiju mora iz Kotora. Z.K.

14 Crna Gora

UTORAK, 16. 7. 2013.

UGROŽENI ŽIVOTI

Blokiraju put dok neko ne sanira klizište TURISTIČKA ORGANIZACIJA

Polovina gostiju boravila u Budvi

BUDVA – U toku 2012. godine Budva je ostvarila gotovo polovinu ukupnog turističkog prometa u Crnoj Gori, odnosno 47 procenata od ukupnog broja gostiju boravilo je u tom gradu.

“Prema zvaničnim statističkim podacima, Budvu je prošle godine posjetilo rekordnih 671.893 turista, koji su ostvarili više od četiri miliona noćenja”, kazala je direktorica TO Budve Jelena Rađenović Dandrea, na proslavi Dana TO Budve i Dana državnosti.

U ovoj godini pokrenuto je niz projekata, počev od uvođenja besplatnih Wi-fi zona širom opštine, projekta Budva Rooms&Apartments, koji ima

za cilj da promoviše privatni smještaj, obeshrabri nelegalno izdavanje i stane na kraj sivoj ekonomiji, pa do projekta razvoja ruralnog turizma, kojim će dodatno biti obogaćena turistička ponuda Budve.

“Brendiranje je dio strateškog upravljanja destinacijom, uvažavajući sve osobenosti i ciljeve destinacije. Riječ je o dugoročnom procesu zasnovanom na realnim procjenama i konkretnim zadacima. Naša vizija brenda Budva je da postanemo top destinacija na Mediteranu, prepoznata kao odredište koje nudi autentične, ispunjavajuće i nezaboravne trenutke”, kazala je Rađenović-Dendra.

N.L.

KRALJEVSKA BICIKLISTIČKA TRKA

Đurđiću pripao trofej

BIJELO POLJE - Pod pokroviteljstvom Opštine Bijelo Polje i Biciklistickog saveza Crne Gore, a u organizaciji Biciklistickog kluba “CICLOMONT” na “Kraljevskoj-eko-stazi” izletista “Kisjele Vode” kod Bijelog Polja održan je VIII po redu “GRAND PRIX MONTENEGRO-Stazama kralja Nikole”. Nastupilo je više od 60 biciklista iz Srbije, Makedonije i Crne Gore. Šampionu Srbije i Balkana Bojanu Đurđiću uspjelo je da drugi put uzastopno trijumfuje na ovoj međunarodnoj trci, u Svjetskom kalendaru rangiranoj u Klasi C–3 Međunarodne biciklističke unije na kojoj su Svjetske bodove osvojili najuspjesniji u Kategorijama “ELITE” under – 23 i “Juniori”. Nadmoć-

HERCEG NOVI - Žitelji zaseoka Crnica kod Herceg Novog, želeći da ukažu na šest godina dug problem neutvrđivanja krivca za pokretanje klizišta 2008. godine, koje je trajno oštetilo 24 kuće, ali i neažurnost Opštine u sprovođenju obećane sanacije, za danas u 10 časova su najavili blokadu puta Meljine - Petijevići. Prethodno su pokušali da na ovaj problem skrenu pažnju odbornicima u lokalnom parlamentu na nedavno okončanoj 10. redovnoj sjednici SO, uputivši pismo predsjednici SO Herceg Novi Danijeli Đurović, ali bez uspjeha jer je ona na pitanje odbornika DPS-a odgovorila da pismo nije dobila, pa o ovoj problematici nije ni raspravljano. Mještani su odlučili da pismo juče upute medijima.

“Klizište na Podima je aktivno već šest godina. Ugrozilo je 24 novoizgrađene kuće i kompletnu infrastrukturu. Šest kuća je sklono padu. Uzrok klizišta je divlja deponija ogromnog gabarita. Formirana je prilikom gradnje puta Meljine Petijevići, ljudskim nemarom i neodgovornošću opštinskih organa. O posljedicama klizišta u više navrata su obavještavani svi odgovorni u opštini Herceg Novi i državni organi Crne Gore, kao i sredstva informisanja. Odgovora, niti najave konkretnog rješenja, nema. Pridružio im se i Osnovni sud u Herceg Novom koji građanski krivični postupak vodi već četiri godine! Zar je to moguće?”, upitali su mještani.

Ugroženi građani sa djecom godinama žive u intenzivnom strahu da ne budu živi zatrpani u sopstvenim kućama.

Na zboru održanom 2. jula teku-

će godine, odlučili su da organizuju vaninstitucionalne proteste, s obzirom na to da zvanične institucije nijesu pokazale da funkcionišu. Dogovor građana je da se izvrši blokiranje puta Meljine - Petijevići i ometa rad opštinskih organa.

“Nevoljno, ali nas je muka natjerala”, poručuju u pismu žitelji zaseoka Crnica.

Podsjećamo da je Opština Her-

ceg Novi od izbijanja klizišta prvo naručila Elaborat sanacije od podgoričke firme MI, te da je umjesto predviđena tri reda šipova postavila jedan, kao i da je u međuvremenu naručila novi Elaborat za projekat sanacije klizišta Rudarsko-geološkog fakulteta iz Beograda. Projekat je sačinjen, sanacija košta blizu 400.000 eura i za nju Opština novca nema. S.M.

nu pobjedu ostvario je aktuelni juniorski šampion Balkana Makedonac Jovan Jovanovski iz ohridskog “Ekodroma”. Dva vrijedna trofeja na ovom međunarodnom takmičenju, zlatnu i srebrnu medalju, osvojio je član Biciklistickog kluba “Ciclomont” Demir Mulić koji je ubjedljivo trijumfovao u kategoriji “under – 23” i postigao drugo najbolje vrijeme u “elitnoj” trci - odmah iza pobjednika Đurđića.

Takmičenje je održano u 11 starosnih kategorija. U kvalitetnoj trci “kadeta” ubjedljivu pobjedu i odlično vrijeme postigao je Milija Gojak iz bjelopoljskog “Ciclomonta” kao i Baranin Njemanja Barjaktarović u kategoriji “mlađih kadeta”.

B.Č.

DEMOKRATSKI FRONT

Rasvjeta gori danju da bi nas izveli iz mraka BIJELO POLJE - Tokom aktuelne ekonomske situacije potrošnja električne za mnoge građane je luksuz. Evidentno je i u ovim sparnim danima da se iz nekih domaćinstava “puši dimnjak” jer je računica da se nalaganjem drva može ispeći hljeb i skuvati ručak, a da se ne potroši struja. Da se pretjerano ne ekonomiše sa “električnim luksuzom” uvjerili su se mnogi Bjelopoljci koji su jučerašnji praznični dan iskoristili da provedu u hladovini gradskog parka ili ispod tende pojedinih lokala. Ali, nijesu mogli ostati ravnodušni pred činjenicom da je usred podneva u centru grada gorjela javna rasvjeta.

Objašnjeno je da se radilo na uličnim i svjetiljkama u parko-

vima, te se struja morala upaliti radi provjere. Predsjednik DF za Bijelo Polje Slavko Fuštić upaljenu javnu rasvjetu u sred bijela dana prokomentarisao je: “Elektrodistribucija želi da nas izvede iz tame u koju smo zapali”. B.Č.

LOŠA POLITIKA

Mladih se sjete pred izbore BIJELO POLJE - Omladinac Željko Đukić, aktivista bjelopoljskog nevladinog sektora, prisustvovao je međunarodnoj konferenciji mladih Lidera u Dubrovniku. Na toj svojevrsnoj smotri mladih koja je trajala šest dana učestvovalo je 45 iz čitavog svijeta.

Konferencija je bila prilika da se mladi lideri dodatno edukuju u oblasti umrežavanja, socijalnog preduzetništva i sakupljanja sredstava za rad NVO. “Druženje je bilo korisno u smislu spoznaje djelovanja u oblastima za koje smo se opredijelili, a najkorisniju komunikaciju imao sam sa kolegama iz Argentine, Engleske, Palestine, Nepala, Njemacke i Rusije. Oni su mladi parlamentarci, odnosno poslanici mladih u njihovim skupštinama i zajedno smo

bili i u timu koji je pobijedio u takmičenju za najbolju ideju”, kazao je za DN novine Đukić. Kako je naveo, na kraju konferencije imali su zadatak da se podijele u četiri tima i da izrade projekat vezan za mlade i njihove potrebe.

“Svi su slijedili moju ideju da se organizuje putovanje kroz 12 evropskih metropola u kojima bi učesnici iz čitavog svijeta posjetili praktičnu obuku u vladama, kompanijama i NVO organizacijama kako bi stekli praktično iskustvo.

Kasnije smo zajednički razradili aktivnosti, na kraju prezentovali projekat i osvojili prvo mjesto”, istakao je Đukić.

Prenoseći akcente sa konferencije Đukić je kazao da je gorući problem zapošljavanje omladine.

“Mladi ne mogu da dođu do izra-

žaja, mali je broj pojedinaca kojima je pružena prilika da daju svoj doprinos društvu, ekonomiji, politici. Što se tiče uloge mladih kod nas situacija je na “priču” odlična, ali u realnosti katastrofalna. Nijesu krivi mladi koji su uključeni u rad političkih partija. Problem je u vođama i funkcionerima partija, oni nijesu dovoljno senzibilni, ne dozvoljavaju omladincima da samostalno razmišljaju i donose odluke. Kod nas su mladi aktuleni samo pred izbore, ovo se odnosi na sve političke partije, i vladajuću, ali i opozicione, izbori su vrijeme kada se partije koncentrišu i na omladinu. Jedini dobar primjer poboljšanja situacije je nedavni program Vlade da omoguci mladim diplomcima da obave pripravnicki staž”, istakao je Đukić.

B.Č.

Crna Gora 15

UTORAK, 16. 7. 2013.

PREMINULI Jelena Nena Mijata Mrdak rođena Vujović, 15. jula 2013. u 62. godini. Sahrana će se obaviti 16. jula u 15 časova na gradskom groblju u Nikoljcu.

Stanka Mara Milinka Petrić rođena Zlajić, 15. jula 2013. u 80. godini. Sahrana će se obaviti 16.jula u 15 časova na groblju u Zatonu.

Veselin Petra Martinović

razvoj

Turizam je prazna riječ Beća Čoković

B

jelopoljska lokalna samouprava zagovarala je posljednjih 15 godina razvoj turizma koji bi, sa razvojem poljoprivrede, stvorio pretpostavke za prosperitet ne samo opštine, već i čitavog regiona. Dok iz lokalne uprave i turističkih organizacija tvrde da je samo pitanje časa kada će turizam na ovom području doživjeti ekspanziju, među građanima preovladava pesimistički stav da se to u doglednoj budućnosti neće obistiniti.

BIJELO POLJE - Iz bjelopoljske agencije “Rams” koja postoji od 2005. godine i maltene slovi za preteču kontinentalno–seoskog i planinskog turizma u regionu, ističu, da uprkos kriznim godinama, bilježe znatan porast u pogledu posjeta inostranih turista.

“Bijelo Polje i čitav sjever ove godine prvi put su posjetili turisti iz Danske i Velike Britanije, a poznato je da godinama ovo područje posjećuju turisti iz Francuske i Finske.

Interesovanje za prirodne ljepote je i motiv posjete inostranih gostiju ovom području”, kazali su za DN novine vlasnici “Rams” supružnici Sabina i Musa Ramović.

Prema njihovim riječima situacija u Bijelom Polju se promijenila po pitanju uslova za razvoj turizma.

“Otvaraju se novi hoteli i sada već ima i određeni broj licenciranih turističkih vodiča. Može se s pravom kazati da je ipak najviše uticaja imala naša Turistička organizacija koja je promotivnim aktivnostima uspjela da predstavi naš grad na međunarodnom tržištu te da smo kroz brojne kontakte uspjeli da Bijelo Polje uvrstimo u programe brojnih ino-partnera”, kažu Ramovići.

Kako navode na razvoj turizma veliki uticaj imala je i lokalna turistička organizacija koja postoji više od godinu dana, ali svojim angažovanjem uspjela je da promoviše brojne manifestacije koje se organizuju u Bijelom Polju, te je i prisutan sve veći broj turista.

Osnovni zadatak lokalne turističke organizacije je, prema riječima njenog predstavnika Nusreta Balića, distribucija, informacija, promocija i prema potrebi, zaštita

interesa lokalnog stanovništva u različitim turističkim projektima.

“Sa porastom turističkog prometa raste potreba za planirani i kontrolisani razvoj destinacije, tako i da naša Turistička organizacija postaje sve važnija u hijerarhiji Nacionalne turističke organizacije. Turistički resursi kao što su planina Bjelasica, pećina nad Vražjim virovima, ili Đalovića pećina, mineralne vode, rijeka Lim, kao i kulturnoistorijski spomenici predstavljaju budućnost za razvoj turizma u Bijelom Polju”, kazao je Balić.

Kako je naveo, važan činilac u planiranju razvoja turizma u opštini je obezbjeđivanje dobre saobraćajne osnove do prirodnih resursa, kao što su Bjelasica i Đalovića pećina.

“Time bi se svakom turisti omogućilo da može doći i obići ove prirodne resurse bez posebnog fizičkog napora. Još jedan važan faktor, bez kojeg je nemoguć razvoj turizma, jeste izgradnja i rekonstrukcija receptivnih kapaciteta. To se posebno odnosi na izgradnju restorana prirodno zdrave hrane, jer ćemo na taj način privući turiste iz urbanih destinacija, koji žude za domaćim proizvodima. Takođe, mora se raditi na poboljšanju turističke infrastukture, od koje zavisi razvoj turizma u Bijelom Polju. Prilikom turističke izgradnje posebno treba obratiti pažnju na mogućnost vizuelnog degradiranja prostora, što bi opet bio jedan od negativnih uticaja turizma na prostorne elemente.

To bi za početak razvoja destinacije bili fundamentalni faktori koji se moraju valorizovati”, istakao je Balić. Predsjednik BDPCG, funkcioner DF i odbornik u bjelopoljskom parlamentu Avdo Gorčević rekao je da

je lokalna turistička organizacija osnovana prije nekoliko godina i da je aktivno počela da funkcioniše nepunih godinu.

“Aktivnost organizacije se uglavnom svodi na edukaciju i pripremanje mladih kadrova za turističke vodiče. Ali, ono što ovo područje treba da krasi i da se stavi u funkciju turističke ponude su prirodni resursi Kisjele vode, rijeka Lim i planina Bjelasica. U tom pravcu ništa nije urađeno,a turistički dragulj bi mogle biti Kisjele vode koje u građevinskom i drugom smislu predstavljaju “ruinu”. Uzalud je potrošen veliki novac za bušotinu ispitivanja termalnih voda, kao perspektive za banjski turizam, a nikada nije stigao zvanični podatak dokle se stiglo i koliko je to koštalo”, kazao je Gorčević.

Kako je naveo nije se znalo niti umijelo da iskoristi i prirodno bogatstvo Lima.

“Rijekanema niti jedan metar uređene obale dok je o plažama i pratećem mobilijaru suvišno i govoriti. Raniji lokalni čelnici zagovarali su priču o visokom zimskom turizmu, skijalištima, žičarama, hotelima. Prazna priča,jer ništa od toga nema. Sve se svodilo na obećanje dok prirodni potencijali vape da ih neko odgovoran i savjestan na pravi način valorizuje”, istakao je Gorčević.

Funkcioner lokalnog SNP-a Milan Ružić kazao je da su najave o pospješivanju turizma na ovom području gajile nadu o novim zapošljavanjima.

“Zimski turizam se pospješuje i ima perspektivu u mjestima sa 5.000 i 10.000 stanovnika, a u Bijelom Polju sa više od 50.000, koje ima sve potencijale za tu djelatnost, ne može ili ne umije na pravi način da se valorizuje. Kakva je trenutna situacija, ne postoje nikakve indicije da zimski turizam može dovesti do povećanja standarda i upošljavanja građana. Naprotiv, nastaviće se odliv stanovništva jer je neophodno i odvijanje prerađivačkih i proizvodnih kapaciteta da bi treća opština u državi mogla da egzistira”, istakao je Ružić.

Dušan Jurišević u 82. godini. Sahrana je obavljena 15. jula 2013. u 16 časova na gradskom groblju Škaljari.

Krstinja Kiće Novakova Jovović rođena Ivanović, 13. jula 2013. u 80. godini. Sahrana je obavljena 15. jula u Ćeklićima, selo Milijevići u 15 časova. Kuća žalosti Gipos III/4, Cetinje.

Stanka udova pok.

Petra Ćetković rođena Mugoša, 13. jula 2013. Sahrana je obavljena 15. jula u Berima.

14. jula 2013. Sahrana će se obaviti 16. jula na groblju u Bajicama.

Jovan Jakovov Rakočević

Milosava Milorada Gardašević

13. jula 2013. u 93. godini. Sahrana je obavljena 15. jula u 15 časova na Čepurcima.

rođena Bojanić, 14. jula 2013. u 86. godini. Sahrana će se obaviti 16. jula u 14 časova na gradskom groblju Čepurci u Podgorici.

Krsto pok. Veliše Vuletić 14. jula 2013. u 82. godini.

Sahrana će se obaviti 16. jula u 11.30 u Donjim Poborima.

Radun Savov Radosavović 14. jula 2013. u 60. godini.

Sahrana je obavljena 15. jula u selu Kržanja – Kuči u 16 časova.

Milica Lazareva Gašević 13. jula 2013. u 79. godini.

Sahrana je obavljena 15. jula u 14 časova na groblju Zagorič. Kuća žalosti Ćurilac bb – Danilovgrad.

Milica Markova Kovačević rođena Popović, 13. jula 2013. Sahrana je obavljena 14. jula na Starom groblju na Cetinju. Kuća žalosti 4. jula 1.

Milun Marka Bojanić 14. jula 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 15. jula u 15 časova na Čepurcima. Kuća žalosti Miladina Popovića 10.

Novo M. Vujisić 14. jula 2013. u 80. godini.

Sahrana je obavljena 15. jula u 15 časova na gradskom groblju u Mojkovcu.

Radojko Milenka Vuković 14. jula 2013. u 86. godini.

Sahrana je obavljena 15. jula u 15 časova na groblju u Donjim Lugama.

Risto Sava Bubanja 14. jula 2013. u 77. godini.

Sahrana je obavljena 15. jula u 14 časova na groblju u Bubanjama.

Danica Gojka Radojević rođena Radonjić, 14. jula 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 15. jula u 14 časova na mjesnom groblju u Spužu.

Mile Dimitrija Vuković 13. jula 2013. u 79. godini.

Sahrana je obavljena 14. jula na gradskom groblju u Nikoljcu – Bijelo Polje.

Branka Nikole Konstantinović rođena Prelević. Sahrana je obavljena 13. jula na gradskom groblju Vrbice – Kotor.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

UTORAK, 16. 7. 2013.

REKONSTRUKCIJA VLADE SRBIJE

Vučić zna ko ide, Dačić i Din

B

EOGRAD - Aktivnosti u vezi sa rekonstrukcijom Vlade, čiji “kalendar” su lideri koalicije dogovorili 7. jula, zasad ne idu dogovorenim tempom - sa predlogom ciljeva izašla je samo SNS, dogovor o glavnom pregovaraču Srbije sa EU kasni, a odluke o kadrovskim rješenjima članice koalicije ostavljaju za posljednji čas. Sedmici kada su, prema ranijem dogovoru članica vladajuće koalicije, trebalo da budu poznata personalna rješenja u okviru rekonstrukcije Vlade, o “prolaznom vremenu” svojih ministara raspravljala je jedino SNS, koja i najviše “gura” priču o rekonstrukciji.

Lideri vladajuće koalicije 7. jula su, na sastanku posvećenom rekonstrukciji Vlade, dogovorili da tokom prošle sedmice budu redefinisani ciljevi Vlade i izabran glavni pregovarač Srbije u procesu pridruženja EU. Ove sedmice bi unutar stranaka trebalo da budu dogovorena i personalna rješenja, a treće sedmice - Vlada i Skupština da obave sve neophodne poslove, kako bi bio omogućen rad “rekonstruisane” Vlade. Šta se u međuvremenu dogodilo?

Ciljeve je saopštio samo lider SNS Aleksandar Vučić: zapošljavanje Srbije, jačanje institucija i pobjeda vladavine prava nad vladavinom bezakonja, te socijalna politika i briga o mladima. Kad je riječ o ministrima, prema nezvaničnim informacijama medija, ministri na listi SNS su na zatvorenom dijelu sjednice Predsedništva, iznijeli uvjerenje da su radili “najbolje što mogu”, a Vučić je uzvratio da će, ako su svi oni odlični, on dati ostavku. Vučić je potom novinarima rekao da će Glavnom odboru stranke predložiti smjenu više ministara, da nije postignuta puna saglasnost “po svim pitanjima”, a imena ministara koji će biti zamijenjeni nije naveo. Prema pisanju be-

ogradske štampe, u okviru temeljne rekonstrukcije Vlade, koju će prvi potpredsednik Aleksandar Vučić 20. jula predložiti Glavnom odboru Srpske napredne stranke (SNS), Vladu će najvjerovatnije napustiti ministar kulture Bratislav Petković, ministarka sporta Alisa Marić, ministar poljoprivrede Goran Knežević i ministar rudarstva Milan Bačević.

Rasprava o rezultatu rada ministara SPS i Ujedinjenih regiona Srbije (URS) nije nije otvorena, bar ne formalno, na stranačkim organima.

“Održaćemo najprije sjednicu Predsjedništva, a onda i Glavnog odbora krajem ove ili početkom sljedeće nedelje”, rekao je Tanjugu potpredsjednik SPS Branko Ružić. Potpredsjednica socijalista Dijana Vukomanović rekla je Tanjugu da će SPS sjutra, svečanošću u Sava centru, obilježiti 23 godine osnivanja stranke, a tačan datum održavanja Glavnog odbora, napominje, zavisi od zgusnute evropske agende premijera i njegovih međunarodnih obaveza, budući da sjutra u Beograd dolazi i komesar za proširenje EU Štefan File.

“Sve odluke moraju proći Glavni odbor stranke”, napominje Vukoma-

nović. Premijer i lider SNS Ivica Dačić rekao je za B92 da će SPS smijeniti najmanje jednog ministra i najavio da će krajem predstojeće sedmice stranke vladajuće koalicije izaći sa konačnim predlozima personalnih rješenja, sa kojima će se potom ići pred Vladu i Skupštinu. “Blic” ocjenjuje da je, kad je riječ o SPS-u, premijer Ivica Dačić u teškoj poziciji, jer se od njega traži da zamjeni troje ministara - Žarka Obradovića (prosveta), Slavicu Djukić Dejanović (zdravstvo) i Milutina Mrkonjića (saobraćaj), što glasanjem neće moći da učini i kad bi htio jer su i sami ministri članovi najvišeg

tijela SPS-a.

URS, stranka koju predvodi aktuelni ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić, o učinku svojih kadrova raspravljaće u četvrtak na sjednici Predsjedništva, a 21. jula na sjednici Glavnog odbora će donijeti i odluku, najavio je funkcioner te partije Miroslav Aleksić.

“Ono što je sigurno je da ćemo za sve one koji nijesu opravdali očekivanja, koji se nijesu snašli ili odgovorili izazovima koji su bili pred njima, predložiti njihovu promjenu, ali nećemo ni zarad puke političke forme mijenjati ljude koji su dobro radili”, rekao je Aleksić Tanjugu.

On je izrazio uvjerenje da su svi ministri i funkcioneri URS-a uložili maksimum, navodeći da su neki postigli rezultate, a neki nijesu. Na pitanje da li postoji mogućnost da ta partija izađe iz Vlade, Aleksić je kazao da je ova Vlada mogla biti formirana i bez URS-a, ocjenjujući da su svi ministri u njoj dali svoj maksimum.

Prema pisanju “Blica”, lider URS-a Mladjan Dinkić predložiće da on i ostalih dvoje ministara iz te stranke - Verica Kalanović i Suzana Grubješić - ostanu u Vladi, a da se zamjene državni sekretari i pomoćnici ministara, kao i neki direktori javnih preduzeća koji dolaze iz URS.

Globus 17

UTORAK, 16. 7. 2013.

nkić vagaju Oni se ne plaše smjene Velimir Ilić (NS), ministar građevine i urbanizma: zadovoljan je rezultatima svog rada i kada bi mogao sam sebe da ocijeni dobio bi prelaznu ocjenu. “Ako ima neko ko može bolje nešto da uradi nije nikakav problem”.

Zorana Mihajlović (SNS), ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine: ne razmišlja o rekonstrukciji i njena ostavka je uvijek na raspolaganju predsjedniku stranke. “Svakog trenutka sam spremna da se pomjerim i ne mislim da je to ništa strašno”.

CRNO-BIJELA AMERIKA

Nikola Selaković (SNS), ministar pravde: vjeruje da će njegov tim ostati na okupu. “Tim je pokazao da umije da radi dobro, efikasno i da daje rezultate, vjerujem da će nastaviti da radi na istom mjestu poslije rekonstrukcije Vlade.”

Presuda Zimermanu otvorila Pandorinu kutiju

Slavica Đukić Dejanović (SPS), ministarka zdravlja: kaže da rekonstrukcija nije neprijatan doživljaj za ministre, već da je to prilika da se svi stimulišu.

“Moramo navići na to da se preispituje kako smo radili i da ima i onih koji imaju bolje ideje, potencijal i energiju da nešto bolje urade od nas”, kaže ona i dodaje da je zadovoljna svojim dosadašnjim radom.

VAŠINGTON - Oslobađajuća presuda Džordžu Zimermanu kojem je suđeno na Floridi za ubistvo crnog tinejdžera Trejvona Martina, ponovo je rasplamsala rasne tenzije u SAD. Kao i prije dvije decenije, kada su četvorica bijelih policajaca iz Los Anđelesa oslobođena krivice za prebijanje crnca Rodnija Kinga, što je zabilježeno i na video snimku, sada se Afroamerikanci u SAD ponovo osjećaju kao građani drugog reda, navodeći da su oni ljudi čiji život vrijedi manje od života njihovih bijelih sugrađana. Crni kongresmeni, predstavnici crkve, kao i ljudi koji protestuju na ulicama, ovu presudu vide kao dokaz stalnog rasizma u Americi, koji postoji i nakon što je prvi Afroamerikanac izabran za predsjednika zemlje. U vezi sa ovim slučajem u nedjelju se oglasio i Barak Obama, rekavši da je Martinova smrt tragedija, ali je istovremeno pozvao i na mirno prihvatanje odluke koju je donijela šestočlana ženska porota na Floridi.

“Trejvon Martin je mrtav, zato što su on i drugi crnci viđeni kao problem, a ne kao osobe”, kaže sveštenik Rafael Varnok iz Baptističke crkve u Atlanti. S druge strane, Zimerman i njegovi branioci tvrde da rasa nije igrala nikakvu ulogu u ovom slučaju, već upravo suprotno, da se on branio od sedamnaestogodišnjeg momka koji je skočio na njega i udarao mu glavu o pločnik.

Trejvon Martin je ubijen 26. februara 2012. godine u predgrađu Orlanda, pošto je u njega poslije kraće svađe pucao Zimerman, pripadnik takozvane građanske straže, koju čine lokalni stanovnici zaduženi da patroliraju ulicama zbog sprječavanja provala u kuće i pljački.

Crni tinejdžer se mirno šetao ulicom kada mu je prišao Zimerman i pitao ga šta tu traži.

Pošto je pozvao policijski broj 911, Zimermanu je dežurni dispečer rekao da prestane da prati Martina i da sačeka patrolu, ali to on ipak nije učinio, već je nastavio da ide iza njega. Tada je došlo do svađe i koškanja između njih dvojice, da bi Zimerman u jednom trenutku izvadio pištolj i pucao u Martina. On je kasnije policiji rekao da je morao da puca, pošto je Martin nasrnuo na njega, oborio ga na zemlju i počeo da mu udara glavu o pločnik. Suđenje za ovo ubistvo otvorilo je i ranije započetu debatu o nošenju i izdavanju dozvola za oružje u Americi.

Gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg smatra da zakoni “pucaj prvi”, kao što je ona koja je na snazi na Floridi, štiti one koji se nemarno ponašaju sa oružjem. Demonstracije u Americi su za sada mirne i hi-

NASILJE NAD KOPTIMA

Padaju hrišćanske glave u Egiptu KAIRO - Egipćanski hrišćani meta su talasa nasilja otkako je smijenjen Mohamed Morsi, a država ne uspjeva da ih zaštiti, saopštila je nevladina organizacija za lična prava.

U Egiptu je u aprilu najmanje osam ljudi poginulo, a 20 povrijeđeno u sukobima kopta i muslimana na sjeveroistoku države. U najnovijem incidentu, ubijena su četvorica Kopta u Luksoru, a hrišćanske crkve se pale i pljačkaju, navodi ta egipatska organizacija. Pored toga, jednom Koptu je u četvrtak odsečena glava, pet dana nakon što je on kidnapovan na Sinaju gdje su napadači prije dvije sedmice ubili jednog koptskog sveštenika, preneio je AFP. “Ono što zabrinjava je neuspjeh bezbjednosnog aparata da zaštiti imovinu i građane koji su meta napada zbog svojih vjerskih osjećanja”, saopštio je ispred nevladine organizacije Išak Ibrahim.

“Kopti plaćaju cijenu zbog zapa-

ljive retorike protiv njih, pojedinih islamističkih vođa i pristalica bivšeg predsjednika Morsija”, dodao je on. Svrgnuti egipatski predsjednik Mohamed Morsi, iz redova pokreta Muslimanske braće, obećao je po izboru da će štititi prava Kopta, kojih ima 10 odsto od ukupno 83 miliona stanovnika Egipta.

DR KONGO

Sukobi odnijeli 130 života KINŠASA - Najmanje 130 ljudi je ubijeno, uključujući 10 vojnika, u sukobima između vojske i pobunjenika na istoku DR Konga, u provinciji Sjeverni Kivu. “Naše snage su nanijele velike gubitke borcima - 120 ih je poginulo, a 12 zarobljeno”, istakao je Lamber Mende, portparol Vlade DR Konga, govoreći o borbama koje su izbile tokom vikenda, izvijestio je AFP. Prema riječima Mendea, vojska ja uspjela da zauzme položaje pobunjenika, koji su se dali u bi-

jeg. Mende je naglasio da pripadnici snaga UN nijesu intervenisali u ovim sukobima. Prema nekim informacijama, u sukobima s pobunjenicima bilo je angažovano 2.000 vojnika, ali je Mende odbio da potvrdi taj podatak. Nedavno su UN u ovaj region poslale teško naoružanu brigadu od 3.000 vojnika iz Malavija, Južne Afrike i Tanzanije. U ovom regionu je već od ranije bilo 17.000 vojnika UN ali su imali ograničen mandat da samo štite civile i sebe.

Bude se sjećanja na Los Anđeles 1992.

Afroamerikanac Rodni King je 1991. godine postao simbol policijske brutalnosti, nakon što su ga teško pretukla četvorica bijelih policajaca u Los Anđelesu. Policija je 3. marta 1991. u Los Anđelesu pokušala da zaustavi Kinga i još dvojicu njegovih saputnika. Pošto on nije htio da stane, došlo je do policijske potjere i poslije nekoliko kilometara policija je uspjela da zaustavi automobil. King nije htio da izađe iz kola, pa su ga policajci silom izvukli i nakon toga duže od jednog minuta tukli pendrecima na ulici. Sve je to snimio jedan od stanara iz obližnje zgrade video kamerom, a video snimak od desetak minuta ubrzo je obišao svet. Policajci su na sudu godinu dana kasnije rekli da su morali da primijene silu pošto su mislili da je King pod uticajem droge, što je vještačenjem poslije hapšenja utvrđeno kao netačno. Pošto je porota, koju su činila desetorica bjelaca, jedan hispano Amerikanac i jedan Azijat, donijela odluku da četvorica policajaca nisu krivi, Los Anđeles je eksplodirao. Tokom protesta povodom oslobađajuće presude izbijaju veliki neredi, pljačkaju se radnje, pale kuće i prodavni-

ljade ljudi od Bostona do Vašingtona i od San Franciska do Los Anđelesa, izašle su na ulice da iskažu svoje nezadovoljstvo presudom. Zimermanov advokat Mark O’Mara takođe kaže da bi ishod suđenja bio drugačiji da je njegov klijent crnac.

“U tom slučaju on nikada ne bio ni bio optužen za zločin. Ovo suđenje je postalo fokus za grupe koje se

ce. Tadašnji predsjednik Džordž Buš Stariji izvodi vojsku na ulice Los Anđelesa, u kome je proglašen i policijski čas. Tokom šest dana nasilja na ulicama je poginulo je 53 ljudi, oko hiljadu ih je povrijeđeno, spaljeno je više od hiljadu radnji i poslovnih objekata, a pričinjena je materijalna šteta od oko milijardu dolara. Sljedeće godine je održano novo suđenje četvorici policajaca, zbog pritiska javnosti i organizacija za zaštitu ljudskih prava. Policajci Stejsi Kun i Lorens Pauel su osuđeni na po 30 mjeseci zatvora, dok su Tiodor Brizeno i Timoti Vind ponovo oslobođeni odgovornosti. Sva četvorica policajaca su kasnije svojevoljno napustili policijsku službu ili su dobili otkaz. Rodniju Kingu je isplaćeno 3,8 miliona dolara, što je bila odšteta od grada Los Anđelesa, ali je on većinu para potrošio na neuspješan projekat muzičke izdavačke kuće koju je osnovao. Od nereda u Los Anđelesu do njegove smrti u junu 2012. godine, King je hapšen još 11 puta, zbog više krivičnih djela, od nasilja u porodici do gaženja pješaka. On se godinama neuspješno borio sa zavisnošću od alkohola i droge.

bore za građanska prava, što je odlično i ja to podržavam, ali ne podržavam da Zimerman bude osoba koja bi bila osuđena za sva kršenja njihovih prava u prošlosti”, zaključio je branilac O’Mara. Džordž Zimerman je od nedjelje slobodan čovjek, ali prema riječima njegovog brata, on je čovjek koji će se do kraja života okretati za svojom sijenkom.

18 Kultura

UTORAK, 16. 7. 2013.

ASSITEJ

KOTOR ART

Darko Rundek na moru Poznati hrvatski muzičar Darko Rundek nastupiće sa svojim ansamblom Rundek Cargo trio večeras u 21 sat na Ljetnjoj pozornici u Kotoru na 12. don Brankovim danima muzike. Rundek Cargo Trio, uz lidera Darka Rundeka, čine violinistkinja Isabel i multiinstrumentalista Dušan Vranić. Prvi album ansambl je objavio 2010. pod nazivom “Plavi avion” u izdanju Menarta. Pjesme izlaze iz uobičajene strukture da bi istražile otvorenije, improvizovane djelove, te ispričale mnoge priče u kojima se slušalac osjeća kao učesnik. Minimalistički aranžmani ostavljaju prostora da se svaki od tri muzičara izrazi na svoj način. Kvalitet albuma prepoznala je i struka, pa je tako Trio osvojio Porina za najbolji album u kategoriji alternativne rok muzike. Promotivne

Maja Todorović nagrađena je na konkursu koji je trajao od 9. februara do 15. juna

koncerte Plavog aviona započeli su nastupima po Skandinaviji krajem oktobra 2010. i ta višegodišnja turneja još traje.

IZLOŽBA

ª Mediteranoº u Tivtu Predstava “Mediterano”, rađena po motivima filma “Mediterraneo” autorskog tandema Enco Monteleone i Gabriele Salvatores biće izvedena večeras u 21.30 sati u Atrijumu ljetnjikovca Buća. Režiju predstave potpisuje Erol Kadić.

“Mediterano, kao pozorišni komad nudi vrhunski slalom na koji slobodno pristajemo, ne očekujući da ćemo vrtoglavo dodirnuti smijeh i plač, a kroz obične slike koje svojom jednostavnošću i razoružavaju-

ª Kinezº najbolji dramski tekst

ćim humorom brišu opasnost od pretencioznog i napornog. Na jednom nivou, kroz niz poetičnih, komičnih i simboličnih scena, junaci se kroz situacije otkrivaju i doživljavaju lične promjene, a na drugom, gledalac biva lukavo uvučen u relaksirajuću meditransku atmosferu”, zapisao je reditelj o predstavi.

U predstavi igraju: Vlastimir Đuza Stojiljković, Mladen Nelević, Boro Stjepanović, Nenad Ćirić, Tanja Bošković i drugi.

“Kinez” Maje Todorović pobjednik je 1. Konkursa za najbolji dramski tekst za djecu i mlade u Crnoj Gori koji je raspisao ASSITEJ centar u Crnoj Gori, u saradnji sa Kotorskim festivalom pozorišta za djecu i Gradskim pozorištem Podgorica. Na konkurs koji je raspisan 9. februara i zaključen 15. juna 2013. godine, stiglo je 20 dramskih tekstova. “Članovi žirija u sastavu: Igor Bojović, dramski pisac, Ivana Mrvaljević, glumica i producentkinja i Maja Mrđenović, pozorišna kritičarka i teatrološkinja pročitali su sve tekstove, te rukovodeći se kriterijumima umjetničke vrijednosti, inovativnosti na planu forme, relevantnosti tema i univerzalnih vrijednosti u korespodenciji sa dječjim/mladim gledaocem, jednoglasno donijeli odluku o nagradi”, saošteno je iz ASSITEJ-a.

U obrazloženju odluke žiri navodi da je tekst “Kinez”, pristigao pod šifrom Plavi slon autorke Maje Todo-

rović, “suptilan, poetski napisanan komad za uzrast preko 12 godina, koji ozbiljno pristupa temi bolnog odrastanja u okruženju poremećenog sistema vrijednosti, u kojem imaginarni, iščašeni svijet kompjuterskih igrica postaje realnost otuđene, usamljene, zbunjene djece”.

Nagrada podrazumijeva novčani iznos od 3.000 eura, praizvedbu u koprodukciji Gradskog pozorišta Podgorica i Kotorskog festivala pozorišta za djecu u narednoj pozorišnoj sezoni, 2013/14. godine, i prevod na engleski jezik. Uz prvonagrađeni komad još su se čvrstinom dramske strukture, osjećajem za scenski ritam, maštovitošću i vještinom vođenja priče izdvojili tekstovi “Modrikača” pod šifrom Stefana Boškovića, “Vilinski prah” Ivane Dedić i “Bijela bajka” Stele Mišković.

Pobjednički tekst biće predstavljen javnosti 30. jula, kroz scensko čitanje u okviru festivala Kotor Art, kada će biti uručena i nagrada.

ª Terorizamº na Svecu Predstava “Terorizam” dramskog Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, koju je po tekstu Olega i Vladimira Pesnjakova režirao Dino Mustafić, biće izvedena sjutra u 22 sata na sceni na Sv. Stefanu u Budvi. U predstavi igraju: Gordana Boban, Maja Izetbegović, Vanesa Glođo, Jasna Diklić, Jasna Ornela Bery, Aida Bukva, Muhamed Hadžović, Amar Selimović, Senad Alihodžić, Boris Ler i drugi.

Tekst braće Presnjakov na jedan prefinjen crnohumorni način govori o bolesti “novog doba”, a to je terorizam, ali ne terorizam koji smo već navikli gledati s malih i velikih ekrana, već terorizam koji svi, gotovo svakodnevno, doživljamo od naših bližnjih i kojim im srdačno uzvraćamo.

ª Zlatna kokaº u Petrovcu Izložba umjetničkih radova slikara Jakše Ćalasana pod nazivom “Zlatna koka” biće otvorena večeras u 21 sat u galeriji “Marko K. Gregovic” u Petrovcu.

“U atmosferi, u tananosti vođenja kontura, u jasnom i preciznom crtežu, čistoti slikanja, kao i u zvuku boje objedinjen je jedan intimno doživljen svijet. Njegovom slikarstvu odgovara fascinantno carstvo igre u kojem neobavezno gradi novi svijet, traga za prostorom i okolnostima otvaranja prema svijetu”, zapisala je u katalogu koji prati izložbu istoričarka umjetnosti Koviljka Ćalasan.

Kultura 19

UTORAK, 16. 7. 2013.

Nikolozi na Danima muzike

Italijanski pijanista Frančesko Nikolozi prirediđe koncert večeras u 21.30 sati u okviru 30. Međunarodnog festivala Dani muzike. Na programu će biti kompozicije Alesandra Skarlatija, Volfganga Amadeusa Mocarta, Roberta Šumana i Franca Lista.

Frančesko Nikolozi je umjetnički direktor Festivala Sigismund Talberg i dobitnik mnogih nagrada. Poznat je i kao saradnik referentnih diskografskih kuća.

Njegovi tonski zapisi Talbergovih Parafraza i ostalih djela, ispunili su osam albuma. Na kompakt diskovima se nalaze i snimci njegovog izvođenja kompletnih Mocartovih Varijacija, kao i djela Rahmanjinova, Klare Šuman i pet od osam klavirskih koncerata Đovanija Paizjela. Nastupa i kao član klavirskog dua s kolegom Vitoriom Breskijanijem.

ª As pikº nominovan za nagradu Bauer Film “As pik” crnogorskog reditelja Draška Đurovića nominovan je za nagradu Bauer za najbolji film u regionu, na ovogodišnjem Motovun filmskom festivalu. Selektori Motovun Film Festivala odabrali su 12 filmova iz koji su ušli u uži izbor za ovo priznanje. Tri filma koja dobiju najviše ocjene sedmeročlanog žirija ulaze u finale, a u Motovunu će biti proglašen ovogodišnji dobitnik te nagrade. Članovi žirija, koji će odabrati troje finalista i odlučiti o pobjedniku, su Metod Pevec (redatelj, Slovenija), Nemanja Bečanović (Crna Gora), Vjosha Berisha (Kosovo), Maja Miloš (Srbija), Marija Bikić (BiH) i Judita Franković (Hrvatska). Motovun Film Festival biće održan od 27. do 31. jula.

Kamerni orkestar u Baru Kamerni orkestar Muzičke akademije sa Cetinja pod dirigentskim vođstvom Radovana Papovića održaće koncert večeras u 22 sata u Dvorcu kralja Nikole, u okviru 26. Barskog ljetopisa. Kao solisti na koncertu će nastupiti: Igor Perazić (violončelo), Igor Novak (violončelo), Igor Pejović (violina), Tamara Krivokapić (violina). Radovan Papović rođen je 1950. godine u Herceg Novom. Srednju muzičku školu pohađao je u Podgorici, a u Beogradu je završio Muzičku akademiju, na odsjeku za dirigovanje u klasi prof. Predraga Miloševića.

Aleksandar Radulović i Momčilo Otašević u predstavi “Egzistencija”

INTERVJU

Rijetki uspijevaju da ostanu čisti

Aleksandar Radulović kaže da umjetnik treba da artikuliše probleme društva Maja Mrđenović

A

leksandar Radulović jedan je od protagonista komada “Egzistencija” autorskog projekta rediteljke Radmile Vojvodić čije je reprizno izvođenje označilo početak ovogodišnjeg pozorišnog segmenta 5.

Kotor Arta. U razgovoru za Dnevne novine mladi glumac govori o saradnji sa rediteljkom na ovom projektu, a najavljuje i predstojeću premijeru Kotor Arta - predstavu “Njegoš i ja” koju autorski potpisuje Paolo Mađeli.

U jednom intervjuu povodom predstave “Egzistencija” rediteljka Radmila Vojvodić izjavila je da je predstavu intimno posvetila dvojici mladih glumaca koji u njoj igraju, Vama i Momčilu Otaševiću, kao “poziv na povratak vlastitoj unutrašnjosti, na put ozdravljenja i povratak ljudskosti i bliskosti”. Šta je za Vas taj poziv na povratak vlastitoj unutrašnjosti koju rapidno gubimo? Kako ga sprovesti?

Bilo mi je veoma drago kada sam shvatio da ću da igram u ovom Bondovom tekstu u režiji rediteljke Vojvodić, kojoj sam se već javno i intimno zahvalio na pruženoj šansi. Po meni je ta unutrašnjost koja nestaje suštinska međuljudska komunikacija. Na uštrb ljubavi i morala spremni smo dosta toga pogrešnog da učinimo, a da čak ni ne znamo šta je to, uslovno rečeno, “korist“ koja nas čeka nakon takvih djela. A greške je teško ispravljati, ne samo zbog sujete, nego zbog nemogućnosti da vratiš pluskvamperfekat.

Ima li nade u “Egzistenciji”, gdje se ona nalazi, ili bolje reći krije?

Mislim da bez obzira koliko su teška vremena uvijek ima nade, zato što je negdje tražiš i gajiš je u svom biću, pokušavaš dosta puta da balansiraš, dosta puta si i radikalan, ali sve to ide u staž života. Nadam se da ću biti normalan i istrajan do kraja života da bih mogao da se posvećeno bavim ovim poslom, meni najsvetijim na svijetu.

“Egzistencija” se, po Bondovim riječima, obraća prvenstveno mladima. Kako reaguju mladi koji dolaze na predstavu, bilo školski, organizovano ili individualno?

Mlade ljude smo negdje kao društvo ispustili, i kao društvenu kategoriju i kao pozorišnu publiku. Bojim se da je došlo takvo vrijeme da je individualna potreba za pozorištem kod ljudi, naročito mladih, sve ma-

nja, a niko ne radi na njenom razvoju. Izgleda kao da kada bi umjetnost u današnjem vremenu nestala, ne bi nikome nedostajala. Veoma me kao umjetnika zanima komunikacija sa ljudima koji su recipijenti, sa publikom, ali čini mi se da je pozorišni krug dosta hermetičan i da našu publiku suštinski ne poznajemo.

“Egzistencija” daje upozoravajuću sliku stanja tragično neljudskog savremenog društva. Međutim, iako je “savremeno društvo” vremenski univerzalna kategorija, ipak je svako društvo specifično, a kontekst je esencijalan pri pozorišnim postavkama. Bond kritikuje jedno ultra razvijeno, post-kapitalističko društvo, dok smo mi decenijama zaglavljeni u tranziciji. Kako vidite naše društvo, u čemu se ogleda “kriza moralnih načela” u Crnoj Gori?

Ovdje kod nas još na pravi način nijesmo uspjeli da dijagnosticiramo sve probleme, a prvo nam treba dijagnoza da bismo se liječili. Dijagnoza nam je intimno svima jasna, ali generalno, objektivno nije artikulisana. Drugačije problemi ne mogu da se liječe i rješavaju. Kasnimo za svijetom, prostor nam je sužen, sami smo ga suzili...

Kroz Bondove komade se provlače teme potrebe da pojedinci pronađu odgovorne načine za političku akciju, o vezi pojedinca i društva i društvenoj ulozi umjetnika. Koliko je Vama kao glumcu bitno da je djelo u kome igrate društveno-politički relevantno? Drugim riječima, kolika je odgovornost umjetnika da artikulišu probleme koji tište društvo?

Odgovornost umjetnika je apsolutna. Oni treba da kreiraju intimna, moralna načela, da šire vidike, da upućuju čitave generacije na suštinsko razumijevanje. Moramo da budemo vrlooprezni pri odabiru djela i njihovom tumačenju na sceni, moramo dobro da pazimo koja je to re-

pertoarska politika koja nam je potrebna. Ne može se u pozorištu nešto raditi samo jer se to nekom pojedincu sviđa, zbog poznanstava i veza, ili tek da se nešto radi. Bitno mi je da igram u relevantnim komadima, ali problem je što nijesam suštinski u mogućnosti da pravim odabir onoga što se postavlja, već mogu samo to da prihvatim ili ne prihvatim.

Pa koliko ste zadovoljni repertoarima crnogorskih pozorišta, odnosno izborom onih koji su u poziciji da ih kreiraju?

Prvi problem je što je produkcija kvantitativno siromašna. Možemo to pravdati ekonomskom krizom, jednom frustrirajućom frazom koja se pominje još od 2009, kojom se kao papagaji pravdamo za sve. Ali baš što je manji kvantitet, kvalitet bi morao biti iznadprosječan. A nije.

Bond kroz svoja djela provlači misao da ako naš moralni i emotivni život podredimo isključivo tome da “uspijemo” da, po društvenim mjerilima, gubimo prvobitnu radikalnu nevinost. Ali, takođe, život nas uči da ni umjetnik ne može da nastupa sa čisto moralnih ili estetskih stanovišta, jer će propasti, neće zadobiti mjesto pojavnosti. Umjetnost takođe mora da se izbori za svoj prostor, a bori se politikom, manipulacijom, inače odlazi u ezoteriju, samoizolaciju. Kako pomiriti te suprotne težnje i da li je moguće?

Nažalost, srećem dosta mladih ljudi koji su spremni na mutne kompromise bilo koje vrste, a da pritom ni ne znaju šta im se nudi u zamjenu. To, kao matrica ponašanja, gotovo da niko ne razmišlja da može i drugačije. Stvar je neupućenosti, nedovoljnoj količini znanja, nedovoljno širokom vidicima, što ljudi biraju mahom biraju lakši način. To pripisujem opet mentalitetu. Do izvora ima dosta putića – i ne moraju svi biti amoralni – to je teško i rijetki individualci uspijevaju da ostanu čisti, a da budu cijenjeni i uspješni; a od izvora samo jedan – da trpiš jaku žeđ.

Ni sam još ne znam koji je način da čovjek egzistira među ljudima.

Negdje sam možda čak na tom putu izgubio osobine koje sam najviše cijenio kod sebe, iako težim vrlo malom broju iskonskih, suštinskih stvari.

Igrate i u predstavi “Njegoš i ja“ reditelja Paola Mađelija, koju je reditelj najavio kao priču o svom intimnom susretu sa Njegoševim djelom, i koja je trenutno u procesu proba.

Veoma sam srećan što sam kroz tu predstavu uspio da se vratim u neko vrijeme koje meni intimno prija, to je 1975. godina i to su neki dani koje je reditelj te godine proveo u Crnoj Gori, zanimljivi su da se prikažu. Kroz taj rad sa njim sam shvatio da znam mnogo više stvari nego što sam bio svjestan da znam, nekako sam opet osvijestio svoja osjećanja i svoju potrebu da razgovaram o nekim stvarima. Prija mi što se opet intenzivno vratio svjetskoj književnosti...

Kakav je Vaš intimni odnos prema Njegošu? S obzirom na to da je godina jubileja i da igrate i u ostale dvije kotorartovske produkcije koje proizilaze iz Njegoševog djela, “Njegoš, vatre” i “San na Božić”?

Da li je Njegoš naš savremenik?

Ne znam da li Njegoš jeste naš savremenik, ali znam da bi trebalo da bude. Bojim se da se njegovim djelom ne bavimo dovoljno i na pravi način, a to nam je i pravo i dužnost.

Smatrate li da Vam kao mladom glumcu Crna Gora pruža dovoljno mogućnosti? Šta po Vama nedostaje crnogorskom teatru?

Imam tu sreću da glumu završavam u klasi prof. Branislava Mićunovića, koji je izuzetan profesor glume i od njega sam naučio dosta, kao od profesora i čovjeka. Mislim da mi je do sada pruženo dovoljno prilika i odlična osnova. A crnogorskom teatru nedostaje prije svega novca. Fali mu više osmijeha. Nedostaje mu predstava – želio bih da svaku noć, kada ne igram, mogu otići u pozorište kao gledalac.

Nedostaje nam više reditelja i boljih dramskih tekstova. I nedostaje mu gostovanja, a i mi malo gostujemo, prostor nam je sužen. Bez takve komunikacije i širenja vidika, kroz godine, nakuplja se učmalost, nemaš sa kime da se upoređuješ, možeš da učiš i napreduješ samo do određene granice. Kao studentu mi je nedostajalo više upoznavanja sa raznim ljudima sa raznih akademija, poređenja sa njima.

20 Zanimljivosti

UTORAK, 16. 7. 2013.

CNN lista

Top deset najpopularnijih destinacija za kupovinu

aMERiKa

Ilustracija

Djevojčica kupila tati automobil Jednogodišnja djevojčica iz Portlanda, u američkoj državi Oregon, kupila je automobil putem interneta igrajući se mobilnim telefonom svog oca.

Ipak, njen otac je odlučio da ga zadrži.

Pol Stout je dobio obavještenje od internet-stranice “eBay”, koja mu je čestitala na kupovini vri-

jednoj 225 dolara i saopštila mu da je postao vlasnik automobila “Austin-Healey Sprite” iz 1962. godine. Stout je ranije na “eBay”u tražio automobile s idejom da s prijateljem pokrene projekat restauracije vozila.

Za trgovinu svoje kćerke rekao je samo da je sretan što nije kupila Porše vrijedan 38.000 dolara.

Omiljena destinacija za kupovinu na listi koju je sastavio američki sajt CNN.com na osnovu kvaliteta ponude za ljubitelje šopinga je Njujork, zatim slijedi Tokio, dok je na trećem mjestu London.

Prvoplasirani Njujork poznat je po brojnim buticama najpoznatijih modnih kreatora u Ist Vilidžu, šoping centrima u Viliamsburgu, prelijepim radnjama u Bruklinu i Brodveju.

Drugoplasirani Tokio plijeni ljubitelje kupovine svojim trgovinskim centrima, zabavnim parkovima sa posljednjim tehnološkim inovacijama, buticima sa ekstravagantnim modelima i restoranima koji zadovoljavaju ukus najprobiljivijih ljubitelja gastronomije. Ooklonicima visoke mode preporučije se kvart Ginza i Harajuku, a ljubiteljima najmaštovitijih suvenira kvart Asakusa. Trećeplasirana je britanska prijestonica London zbog broj-

nih butika koji predstavljaju pravi trezor mode iz čitavog svijeta. Četvrtoplasirani je prestonica Malezije Kuala Lumpur, gdje se na-

laze tri od 10 najvećih trgovinskih centara u svijetu. Listu upotpunjuju Pariz, Hong Kong, Buenos Ajres, Beč, Dubaji i Madrid.

KOsMOs

Gliese 667 kao Superzemlja Ranije je utvrđeno da oko zvijezde nazvane Gliese 667C postoje tri planete od kojih se jedna nalazi u takozvanoj “nastanjivoj zoni” u kojoj bi temperature mogle dopuštati postojanje vode na površini. Ta planeta i njena dva novootkrivena rođaka veći su od Zemlje, ali manji od Neptuna.

“To je prvi put da su u toj zoni u istom sistemu uočena tri takve pla-

nete”, rekao je u izjavi astronom Paul Butler s vašingtonskog instituta Karnegi. Naučnici su rekli da otkriće tri planete u nastanjivoj zoni povećava izglede za nalaženje svjetova poput Zemlje na kojim bi postojali odgovarajući uvjeti za razvoj života.

Dodatna posmatranja zvijezde Gliese 667C i ponovna analiza postojećih podataka pokazali su da ona ima najmanje šest, a moguće i se-

dam planeta.

Zvijezda Gliese 667C je srazmjerno blizu Zemlje, samo 22 svjetlosne godine, odnosno na udaljenosti od 207 biliona kilometara. Zvijezda je otprilike veličine trećine Sunca i najbljeđa je u sistemu koji ima tri zvijezde.

Pored tri dobro smještene “Superzemlje” moguće je da još dvije planete orbitiraju na ivici nastanjivog pojasa, te da je život na njima moguć.

Reportaže 21

UTORAK, 16. 7. 2013.

KOLAŠIN

Stara centrala je bila bolja

Za razliku od svojih pradjedova, Kolašinci su u minule dvije godine prolazili neosvijetljenim ulicama Zorica Bulatović

K

olašinci se prisjećaju da je još prije 85 godina snabdijevanje električnom energijom ovog grada funkcionisalo putem drvnog otpada, a grad je prvi put dobio struju 1927. godine. Prema podacima kojima raspolaže direktor kolašinskog Centra za kulturu Branislav Jeknić električna centrala je sagrađena na mjestu u blizini sadašnjeg hotela “Bianca”, a podignut je od sredstava ratne odštete dobijene nakon Prvog svjetskog rata, dok je izgradnja koštala 36 miliona eura.

“Struja je te godine uvedena u gradske kuće i domove uglednijih ljudi oko grada. Prva je dobila struju kuća potbana Zetske banovine Dušana P. Vlahovića. Ipred nje je bilo organizovano slavlje. Dotadašnji fenjeri, kojima su osvjetljavane kolašinske ulice i kuće, izgubili su funkciju” kazao je Jeknić.

Hidroelektrična centrala, kako se zvala tada, radila je u sklopu pilane, kako objašnjava Jeknić, na kojoj je obrađivano drvo za pravljenje kuća, a otpad je služio kao gorivo. Lokomotiva je bila vrsta pogona elektrane, sa snagom od 68 kW. “Prema nekim podacima, koji nijesu sigurni, hidranti su bili pravljeni još u vrijeme španske okupacije. Prema nekim podacima do kojih sam istražujući došao, zakupac i zadužen za održavanje i upravljanje opštinskom centralom i vodovodom od 1929. do 1930. godine bio je Gavro Nikolić. Najpoznatiji gater majstor na pilani bio je Panto M. Marinković”, priča Jeknić.

Marinković je, kako on tvrdi, učio zanat kod mašiniste Nikole Bremca, koji je takođe radio u centrali.

Od šegrta Marinković je ubrzo postao mašinista, pa zatim i ložač. Tokom Drugog svjetskog rata centrala je bila oštećena, ali je već 1945. godine osposobljena za rad.

“Ložači u centrali bili su i Risto M. Lović, Mišo Radunović, Uso Toković, Miljan Šćepanović, Milo Marković, zatim i Zorić Braunović, Milić Ilinčić, Vasilije Ivezić...

Nakon Drugog svjetskog rata centrala je modernizovana sredstvima Republike, a Marinković je postao šef”, kazao je Jeknić.

Tih 20-ih i 30-ih godina prošlog vijeka, kažu poznavaoci tog perioda, rijetko se dešavalo da kuće u koje je bila uvedena struja ostanu bez redovnog napajanja. Zanimljiv je podatak, koji Jeknić navodi, da su u mjesecima kada nije bilo dovoljno drvne građe za preradu, pa ni dovoljno otpada, građani bili zaduženi da donose drva, kako proizvodnja struje ne bi stala. Na struju su čekrkom, tih godina, vađeni čak i balvani koje je voda nosila Tarom od Ženskog potoka.

“To pravilo, odnosno obaveza građana, važila je, prema podacima do kojih sam došao za vrijeme dok je direktor pilane, u čijem sklopu je bila Električna centrala, bio Ivo Volak. On je bio predstavnik sarajevskog”“Šipada”. Izvozio je javor i jasen za Njemačku prije 1941. godine. Njemci su ga strijeljali 1943. godine na Cetinju u grupi od 300 Jevreja”, kaže Jeknić.

Prva kolašinska centrala prestala je da radi početkom 50-ih godina minulug vijeka kada je izgrađena hidrocentrala “Savo Mašković” u selu Rijeka Mušovića o kojoj su već pisale DN. Kolašinci na početku prošlog vijeka, čak i prije uvođenja struje, nijesu imali problema sa uličnom rasvjetom. Po uzoru na neke mnogo veće gradove, u tadašnjoj

varoši postojale su ulične svjetiljke sa fenjerima. Na fotografiji koju je 1910. godine snimio poznati fotograf Rudolf Mosinger iz Zagreba, vidi se Gornji Trg i svjetiljke (fenjeri), a prema Jeknićevim riječima, te i narednih godina za svakodnevno paljenje i održavanje fenjera, to jest za besprekorno funkcionisanje ulične rasvjete bio je zadužen Ivo Lović. Za razliku od svojih pradjedova, Kolašinci su minule dvije godine više mjeseci prolazili neosvijetljenim ulicama, dok lokalna samouprava već godinama najavljuje izgradnju gradske toplane. Na osnovu svega ovoga može se s pravom konstatovati da je Kolašin ranijih godina živio mnogo boljim i savremenijim životom nego sada.

turIzAm

Još nema turista iz BIH Za putnike iz Bosne koji dolaze u Crnu Goru naplate putarine u iznosu od tri eura za 12 kilometara puta - apsurdna Uoči drugog julskog vikenda u Herceg Novom u svim vrstama smještaja boravilo je skoro 16.000 prijavljenih gostiju. Ovi podaci Turističke organizacije od petka ukazuju da je bilo jedan odsto više gostiju nego prošle godine u ovo vrijeme.

Subota i nedjelja nijesu donijele očekivani veći broj gostiju, a ni plaže, turistički ležajevi, lokali nijesu kao ranijih godina u ovo doba puni.

Na graničnim prelazima sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom BiH, takođe još se ne bilježe velike gužve.

Od 1. jula nije došlo ni do povećanog prometa turista iz BiH, koji se očekivao ulaskom Hrvatske u EU zbog pooštrenog graničnog režima za državljane BiH. Zbog obaveznog pasoša, ali i strožih carinskih kontrola turisti iz BiH okreću možda leđa Hrvatskoj, ali nijesu u očekivanom broju ni pohrlili ka crnogorskim plažama.

Da je manje gostiju iz BiH potvrđuju i podaci o julskom prometu na graničnom prelazu Sitnica.

“Podaci prometa u julu su za 14 odsto lošiji no prošle godine, odnosno ove godine je prešlo Sitnicu 37.000 lica i 11.200 vozila, što je u oba slučaja 14 odsto manje.

Na ovom graničnom prelazu su

uglavnom vozila državljana BiH, jedan dio je Republike Srbije, ima i drugih, ali zanemarljivo”, kazao je za Radio Jadran Petar Radović iz Odjeljnja granične policije Herceg Novi.

Upoređujući podatke za prvih pola godine, ovu granicu Crne Gore sa BiH prešlo je 217.000 lica, ili 2,7 odsto manje i 81.000 vozila, što je 2,7 odsto manje.

“Pretpostavljamo da je manje turista preko ovog prelaza, jer postoji i alternativni put Šćepan polje - Nikšić, prema Crnogorskom primorju, sa kojeg prelaza nemamo podatke.

Moguće da se on više koristi jer na ovom putnom pravcu postoji naplatna rampa, odmah nakon graničnog prelaza. Mnogima je tri eura putarina bespotreban izdatak i zato ga izjegavaju”, istakao je Radović.

Naplata putarine po tri eura u jednom i u drugom pravcu za 12 kilometara magistralnog puta Petijevići - Meljine državljanima BiH, koje je anketirao Radio Jadran, je apsurdno.

Ovaj radio saznaje da od ove nedjelje postoji mogućnost uvođenja i čarter-autobusa od Trebinja do Herceg Novog tokom sezone koji bi putnike-turiste vodio šest puta dnevno do mora.

(Izvor:Radio Jadran)

22 Zabava

UTORAK, 16. 7. 2013.

HOT! Bivša Plejbojeva zečica Tifany Tejlor razgolitila se za novo seksi snimanje za koje se pobrinula iskusna fotografkinja Rakuel Ričards. Inače, Tifani nije samo model već i dizajnerka donjeg rublja, ali u ovom se slučaju našla u ulozi u kojoj je najviše volimo gledati.

POVRATAK LINE BOŽOVIĆ

KARDAŠIAN RIJALITI

Ponovo nastupa nakon 15 godina pauze

Otkazi u bolnici u kojoj se porodila Kim Bolnica Cedars-Sinai, u kojoj je starleta Kim Kardašian 15. juna rodila kćerku Nort Vest, otpustila je šest zaposlenih koji su neovlašćeno pristupili medicinskim kartonima pacijenata između 18. i 24. juna, prenosi portal “24 sata”. Bolnica je odbila da otkrije identitet četvoro otpuštenih ljekara, jednog pomoćnika i studenta asistenta koji su pokušali da dođu do informacija iz medicinskog kartona riajliti zvijezde.

Mediji prenose da je starleta bila presrećna što su preduzete potrebne mjere protiv onih koji su zbog finansijske koristi njenu intimu namjeravali da “serviraju” medijima.

Prema pisanju američkog portala TMZ, obitelj Kardašian je sumnjala da informacije o Kiminom porođaju cure upravo iz bolnice nakon što su mediji objavili pojedine detalje o rođenju djevojčice koje starleta nikome nije rekla.

Lina, pjevačica poznata po hitovima “Bumbar”, “24 bez šlema”, “Stope u pesku”, “Slutim da je kraj”, nakon 15 godina pauze nastupila je proteklog vikenda u jednom poznatom nikšićkom lokalu u okviru večeri posvećenoj dens muzici devedestih. Nekada veoma popularna pjevačica dijelila je scenu sa kolegama iz tog perioda predvođenih Dr Igijem, Ivanom Gavrilovićem, Gruom, B3 i Husom (vođom sastava Beat streat).

Lina za Dnevne novine kaže da je klub bio popunjen do posljednjeg mjesta.

“Bilo je raznih generacija, tinejdžerke, žene u zrelim godinama, muškarci uglavnom u 30-im. Većinu nas nijesu prepoznali, osim Igija, ali kad smo se popeli na scenu znali su sve pjesme” ponosno govori vlasnica tri albuma koji su svojevremeno dostizali platinaste i dijamantske tiraže.

“Normalno je da nas nijesu prepoznali, posebno mene. 15 godina nijesam nastupala u klubu, odnosno da nije bilo koncerta u Areni (volim devedesete), ovo bi bio moj prvi nastup od povlačenja i udaje”, otkriva Lina Božović, sa-

U prošlosti, bolnice u Los Anđelesu pokušavale su da zaštite podatke slavnih osoba koje su tabloidi htjeli da kupe od njihovih službenika. Bivši guverner Kalifornije, Arnold Švarceneger, potpisao je zakon o kažnjavanju zdravstvenih ustanova koje naprave takve prekršaje.

E.Z.

da Marković.

No, izgleda da je pjevačici trebao okidač da se vrati nastupima i to se upravo desilo prošlonedjeljnim nastupom. Naime, Lina će sa Dr. Igijem i njegovom pjevačicom Tanjom, ali i Ivanom Gavrilovićem, nastupati širom na-

šeg primorja.

“Vraćam se (smijeh). Igi, Tanja, Ivan i ja ćemo biti non-stop zajedno, a biće onih koji će nam se pridružiti kada budu imali vremena.

Biće ovo veselo ljeto u ritmu devedesetih”, zaključila je nasmijana Lina.

Z. Šebek

RIJANA I KARA DELEVINJ

Pjevačica Lepa Lukić, učesnica rijaliti programa Veliki Brat i Dvor, rekla je da je u takvu vrstu šoua ušla samo zbog novca.

“Ušla sam u rijaliti samo zbog velikog novca, a volim sve da probam, k’o majmun. Prvo sam potpisala ugovor na sedam dana, poslije su me pozvali u ispovijedaonicu i napravili novi ugovor za novac koji sam tražila.

Izdržavam četvoročlanu porodicu i treba mi novac”, rekla je Lepa Lukić u emisiji “Ja to tako” na TV Pink.

Potrošile za sedam dana 300.000 dolara Rijana definitivno zna kako da se zabavlja. Ona i manekenka Kara Delevinj potrošile su 300.000 dolara na iznajmljivanje luksuzne jahte kojom su nekoliko dana plovile Francuskom rivijerom, a dodatnih 200.000 dolara dale su na račune u restoranima i klubovima.

Pjevačica i manekenka nedavno su počele da se druže i za kratko vrijeme postale su dobre drugarice.

Nakon što se provedu u Francuskoj, njih dvije će se uputiti na Barbados kako bi malo odmorile.

Mirni dio odmora moraće još malo da sačeka jer ove dvije poznate ljepotice još nijesu završile sa žurkama za ovo ljeto.

Po cio dan, obučene samo u malene kupaće kostime, pjevačica i manekenka ispijaju koktele na

jahti.

Izgleda da je Rijana (25) odlučila da mladu Karu (20) nauči kako se zaista pije i provodi u njenom društvu, pa se skoro ni ne može pronaći slika na kojoj ove dve devojke ne drže čašu u rukama.

Njih dvije se zabavljaju baveći se vodenim sportovima, dok Rijana iz usta ne vadi elektronsku cigaru.

Manekenka Kara Devinj počela je da provodi vrijeme sa problematičnom rok zvijezdom Pitom Dohertijem, bivšem dečku Kejt Mos. “Pit misli da je Kara neverovatna i jako lijepa. Tražio je od svojih prijatelja da mu nabave njen broj telefona”, kaže izvor jednog modnog magazina.

Ova manekenka koja je već dobila nadimak “Nova Kejt Mos” rekla je da želi da se bavi i muzikom.

“Kari je dugo trebalo da odgovori Pitu, ali kako je njegov veliki fan ipak je to uradila, i od tada su nerazdvojni i stalno pričaju o muzici.

Kara svira bubnjeve, pa ju je Pit pozvao u svoju kuću da sviraju zajedno”, dodaje izvor magazina.

Rijana i Kara upoznale su se nedavno, ali su od tada nerazdvojne.

Rijana je podstakla manekenku da uradi svoju prvu tetovažu (lavlju glavu na prstu), a ubzo nakon toga Devinj je istetovirala i slova “CJD” na ruci.

Manekenka se juče pojavila sa novom tetovažom na stopalu koja glasi “Napravljeno u Engleskoj”.

Zabava 23

UTORAK, 16. 7. 2013.

FESTIVAL

Nik Kejv u rukama publike Završen još jedan Exit, tokom pet dana, festival posjetilo oko 200.000 ljudi Nik Kejv

Specijalno iz Novog Sada: Filip Jovović

K

apije Exita zatvorene su juče nastupom Marka Nastića. Posjetioci Petrovaradinske tvrđave su uživali tokom pet dana na 20 bina uz ukupno 600 izvođača. Prema prvim procjenama, ovogodišnji festival tokom svih pet dana imao je oko 200.000 posjeta. Posljednju noć obilježio je frenetični Nik Kejv koji je priredio spektakl na glavnoj bini za oko 20.000 posjetilaca.

Novim Sadom i tvrđavom na Petrovaradinu “prošetao” je još jedan Exit i to 14. po redu.

“Uradili smo ogroman posao na zadovoljstvo posjetilaca i izvođača.

Ocjena je da smo zabilježili više od 200.000 posjeta i da je svake festivalske večeri bilo više publike nego lani”, istakao je direktor fetivala Dušan Kovačević.

Posljednju noć obilježio je fantastičan nastup Nika Kejva, eksplozija alternativnog roka na glavnoj bini. Žestokim rifovima i nevjerovatnom interakcijom sa prvim redovima publike, Kejv i bend pokupili su ovacije publike, a najavio ih je veličanstven vatromet. Počeli su novom pjesmom “We know who you are”, a publika je imala priliku da čuje i “Deannu”, “Weeping song”, “Into my arms”, “Jakc the ripper” i druge hitove. Kejv je veći dio koncerta proveo tik uz prve redove publike, sa kojima je imao živu komunikaciju, da bi u jednom trenutku uzeo transparent djevojke iz publike na kom je bila i napisana željena pjesma i prokomentarisao: “Nažalost, nećemo je večeras izvoditi, ali to je svakako slatko, mogu li da zadržim ovo?”

Sjajan šou upriličio je i di-džej Erik Prajdz na dens areni, a po tradiciji, Exit je na istom mjestu u ranim jutarnjim časovima zatvorio Marko Nastić.

Jedan od nastupa koji je sigurno svim posjetiocima koji su se zatekli u tom trenutku na fusion bini podigao raspoloženje do maksimuma, priredila je Banda Berimbau iz Trsta. Grupa od 15-ak muzičara, koju karakteriše brazilski zvuk perkusija, natjerala je sve prisutne na ples tokom jednočasvnog nastupa.

Ipak, najveći broj posjetilaca upravo na ovoj bini tokom čitavog festival zabilježen je posljednje noći, a za to su bili “odgovorni” Dubioza kolektiv i Ortodox Celts, koji su na bini ostali ukupno četiri sata.

Erik Prajdz

FERNANDO RIBERO: Nikad nijesam imao potrebu da se izolujem Portugalski bend Moonspell jedan je od trenutno najcjenjenijih gotik-metal bendova. Tokom 20-godišnje karijere i 10 izdatih albuma, zvuk su prilagodili široj populaciji i stekli veliki broj fanova, što je bilo primjetno na završnoj noći Exit festival i Riffs et Beats bini kojm su pržili čitavih sat i po vremena pred oko hiljadu i po pravih ljubitelja teškog metal zvuka. Pjevač Fernando Ribero govori o nastupu u Novom Sadu i opstanku na metal sceni tokom dugogodišnje karijere.

Na Exitu ste nastupali 2006. godine, da li publika sa ovih prostora razumije vaš zvuk?

Imali smo gust raspored nastupa, prije dva dana smo bili na festivalima u Njemačkoj i Češkoj i publika je bila izvanredna. Isto je i sa publikom u Srbiji, reakcija kakvu smo dobili i na prošlom nastupu prije sedam godina, očigledno imate sluha za tvrđi zvuk”.

S obzirom na to da ste tokom karijere promijenili veliki broj muzičkih stilova, koliko je teško uklopiti setlistu da biste zadovoljili sve koji vas slušaju?

Veoma je teško, imamo 10 albuma iza sebe i isto toliko skretanja u različite muzičke faze. Svjesni smo da je nemoguće ugoditi svima, tokom prošle dvije godine smo eksprimentisali sa set listom, ali smo je sada ustalili. Tu su neizostavne “Opium” i “Night eternal”.

Uvijek smo se trudili da budemo originalni. To možda zvuči otrcano, ali devedesetih je situacija bila nešto drugačija nego danas kada većina ljudi želi prosto metal ili blek metal.

Kako biste neupućenima objasnili zvuk Vašeg benda?

Pa, to nije jednostavno, ako kažete gotik, uglavnom pomisle na ušećerene bendove sa ženskim vokali-

Moonspell

ma koji stižu i na MTV, a sa druge strane dark metal bi bio previše crnila za neke. Mislim da je najjednostavnije pustiti ljude da sami odluče kako da definišu naš zvuk.

Banda Berimbau

Da li morate biti u nekom specifičnom raspoloženju kada tražite inspiraciju za stihove?

Nikad nijesam imao potrebu da se izolujem i odem na neko posebno

mjesto, niti da sjedim sam u mraku uz neki alkohol kako bi inspiracija naišla. Mislim da sve to dolazi spontano, iznutra i odatle uvijek dođu najbolji stihovi.

24 Zabava

UTORAK, 16. 7. 2013.

KATARINA VUČETIĆ

Udala se za druga Manekenka i voditeljka Katarina Vučetić u nedjelju je izrekla sudbonosno “Da” Darku Manojloviću, koji joj je 13 godina bio najbolji drug.

Katarina je nedavno otkrila da joj je Darko poslije mnogo godina prijateljstva priznao da je zaljubljen u nju i tako se rodila ljubav, koja je krunisana brakom.

“Ne mogu da kažem da me nije šokirao kada mi je priznao da je čitavog života zaljubljen u mene i da mi nije najbolji drug već 13 godina, već više od toga”, rekla je Katarina nedavno.

Britanska pjevačica Adel, koja je u oktobru rodila sina Anđela i u vezi je sa Sajmonom Koneckijem, toliko je srećna da ima problem sa pisanjem pjesama za sljedeći album.

Prijatelj dobitnice “Gremija” i “Oskara” kaže da ona pati od kreativne blokade jer je navikla da piše o bolnim vezama i raskidima.

“Adel najbolje piše kada joj je srce zgaženo ili kada vodi emotivne ratove. Ali sada je u najsrećnijoj fazi u svom životu, što ju je dovelo do kreativne osjeke”, kaže Adelin prijatelj.

Stanija i Filip vode ª Farmuº Novopečeni par Stanija Dobrojević i Filip Panajotović vodiće sljedeću sezonu “Farme” koja počinje da se emituje u septembru na TV “Pink”. Naime, golupčići koji su u vezi već 98 dana, pridružiće se dosadašnjim voditeljima Ognjenu Amidžiću i Aleksandri Jeftanović u specijalnim emisijama posvećenim rijalitiju.

Filip i Stanija su potvrdili da planiraju voditeljsku karijeru, ali nijesu mogli da otkriju o čemu se radi.

“Tačno je da ćemo uskoro početi zajedno da radimo, ali još ne smijemo da pričamo o tome”, rekli su golupčići.

● FOTO priča

RAZGOVOR

Za tri dana svašta uradi

Danijel Pavlović za Dnevne novine priča o novim pjesmama, ali i sestri Mariji Šerifović F. Jovanović

I

ako je nekoliko mjeseci vrijedno radio na novoj pjesmi, u želji da se što bolje predstavi publici, Danijel Pavlović nije dobio priliku da je otpjeva na “Beosongu” i okuša sreću za odlazak na “Evroviziju”. No, on je sa numerom “Tri dana” osvijio na ovogodišnjim “Sunčanim skalama” drugo mjesto.

Zanosna glumica Monika Beluči (48) posljednjih mjeseci vrijedno uči srpski jezik zbog glavne ženske uloge u novom filmu Emira Kusturice. Čuvena Italijanka doputovaće u Trebinje početkom avgusta kada

će se pridružiti ekipi koja je već počela snimanje, a u međuvremenu je kao dugogodišnja muza italijanskog modnog dvojca Dolce & Gabbana postala zaštitno lice njihove linije kozmetike True Monica i kolekcije za jesen/zimu 2014.

Danijel Pavlović je prije “Evrovizije”, na koju je trebalo da učestvuje, napisao: “Ljudi, hvala vam svima na podršci i gomili porukica, opustite se, meni je smiješno što nijesam prošao. Najiskrenije... presmiješno.

Bože zdravlja, doći će dan kada ćete čuti pjesmu, pa ćete vidjeti o čemu vam pričam. No hard feelings, idemo dalje, sve čeka svoje vreme, svoj trenutak i ljude koji su sposobni da priznaju da je to ono sto zapravo jeste. Ljubim ja vas”, napisao je tada Danijel na Fesjbuku.

Ali, kako kaže to je već zaboravio i sada uveliko radi na promociji ove pjesme sa kojom je učestvovao na “Sunčanim skalama”.

“Nikada ne idem planski i sve zavisi od trenutka. Tako sam i ovu pjesmu prijavio na ‘Skalama’. Ona nije rađena za ovaj festival. U životu sve se kod mene dešava u trenutku i zavisi od raslopženja.

Ne idem proračunato u bilo kom smislu. Idem srcem, pa ako se ljudima svidi, a ako ne nema veze.

Hvala bogu mogu da kažem, da sve što sam do sada radio ljudima se dopalo”, kaže Danijel.

Na pitanje šta može da uradi za tri dana, Danijel odgovara: “Za tri dana uradim svašta. Mogu da napišem pjesmu i da je snimim. Nekada tri dana predajem sa svojom sestrom Marijom Šerifović, časove pjevanja, nekada odem na more, a isto tako sjedim kući i ne volim nigdje da izlazim.

Samo se zatvorim i budem sam”.

Iako se u medijima često pisalo o tome da Marija Šerifović i on nijesu u najboljim odnosima, pa poslije se to i demantovalo, Danijel kaže da oni sada odlično funkcionišu.

“Mi funkcionišemo kao brat i sestra. Imamo normalni bratskosestrinski odnos. Nekada se podžampamo, nekad se volimo, nekad se posvađamo pa se odmah pomirimo. Sve je to normalno i ništa nije nenormalno što nije vezano za brata i sestru”, priča Danijel.

On dodaje da Marija zna često da ga iznervira, kao i on nju zbog raznih stvari, ali kako napominje i to je normalna stvar.

Iako se proslavio kao jedan od

učesnika “Operacije Trijumf”, Danijel Pavlović o tome ne želi previše da priča.

“Hajde da ne pričamo mnogo o tome. To je bio bilo prije četiri godine i zasta ne želim ništa da komentarišem”, kaže Danijel.

A, da li postoji mogućnost da snimi duetsku numeru sa svojom sestrom Danijel je i tu bio tajnovit, te naglasio da “nešto postoji”, ne želeći da otkriva detalje.

Mladi pjevač, uveliko po radio i TV stanicama promoviše aktuelni singl “Tri dana” za koji je snimio i spot koji će se uskoro pojaviti.

“Spot će ubrzo izaći i vrlo sam ponosan kako je ispao. Rađen je u Njujorku, pod rediteljskom palicom Marka Sovilja. Fenomenalan je”, kratko kaže Danijel.

Prema njegovim riječima, ovo ljeto neće biti radno, jer je on napominje čovjek trenutka, koji ne voli ništa da planira.

“Ne radim ništa specijalno ovog ljeta. Ništa ne planiram hiljadu godina unaprijed. Šta se desi, desilo se, sve spontano”, kaže Danijel.

Zabava 25

UTORAK, 16. 7. 2013.

ª CHIC' N' LOUDº ŽURKA

ª TOP HILLº

Toni ljubi pred publikom Jedan od najpopularnijih pjevača regiona Toni Cetinski održao je koncert u poznatoj budvanskoj diskoteci “Top Hill” pred oko 3.000 ljudi, među kojima su u najvećem broju bile dame i zaljubljeni parovi. Atmosfera na koncertu je bila fenomenalna, tako da je publika zaista uživala pjevajući neke od njegovih najvećih hitova. Vrhunac večeri desio se kada se, na oduševljenje svih prisutnih, Toni spustio među fanove i interpretacijom numere “Caruso” od Lucia Dala sve koji su bili oko njega ostavio bez daha.

Inače, kada je sišao, Toni je na oduševljenje publike, poljubio svoju vjerenicu, a mnogi su to zabilježili mobilnim telefonima.

Cetinski je još jednom pokazao šta znači biti veliki muzičar i kako skroman i nimalo sujetan pjevač može ljudima prirediti veče za pamćenje. Nakon nastupa Cetinskog, “Top Hill” će sjutra veče

ugostiti DJ Deniz Koyu i DJ Deni Avila koji će nastupiti u okviru turneje pod nazivom “Generation Wild”.

Deni Avila jedno je od najtraženijih imena u svijetu elektronske muzike, dobitnik nagrade “Best Newcomer DJ”. Na ovogodisnjem Ultra Music festivalu, koji se tradicionalno održava u Majamiju, imao je čast da pušta muziku na main stejdžu.

Deniz Koyu je mlada zvijezda u usponu. Objavio je dva singla “Tung” i “Hertz” za Flamingo Records, a njegova dva remiksa Džejms Blantove pjesme “Dangerous” i pjesme Kaskade “Turn it down”, postali su nezaobilazni hitovi na svim festivalima i klubovima u svijetu koje na svojim nastupima obavezno pustaju DJ Tiesto, Swedish House Mafia i drugi.

D.B.

Nastupaju Demanas, Sambucca Jam Session i Vlado Marković U okviru ljetnjeg serijala “Chic’n Loud” žurki večeras će u diskoteci “Maximus” u Kotoru nastupiti didžej Denis Demanas iz Njemačke, Sambucca Jam Session iz egzotičnog Brazila i Podgoričanin Vlado Marković.

Njemački di-džej Denis Demanas nalazi se na listi najboljih producenata, zajedno sa Aksvelom, Rodžerom Sančezom, Erikom Morilom i drugima. Važi za jednog od najangažovanijih i najproduktivnijih producenta, a muziku potpisuje za nekoliko izdavačkih kuća. Radio je i zajedničku numeru Britni Spirs i Madone “Me Against the Music”. Umijeće ovog di-džeja publika će moći da čuje i narednih pet utoraka.

Sambucca Jam Session je trio koji nam dolazi iz Rio de Žanera, a

čine ga di-džej Da Ket, Dudu Oliveira i Marčelo Amaro. Elektronika, flauta, saksofon i perkusije su njihovo oružje pred kojim ćete lako popustiti, njišući se. Iza sebe imaju 20 godina iskustva.

Di-džej Vlado Marković član je crnogorske grupe di-džejeva Beat at Joe’s i dobro je poznat domaćoj publici.

Naravno, nezaobilazni su i nevjerovatni performeri novosadske plesne grupe “Alternacija”, kao i atraktivne plesačice sa Ibice koje će uz ljetnje bitove akrobacijama i koreografijama učiniti ove večeri nezaboravnim.

Ulaznica za ovu, ali i svaku zabavu pojedinačno u okviru serijala “Chic’n Loud” košta šest eura.

Ulaznice za sve događaje u diskoteci “Maximus” mogu se kupiti u poslovnicama M:tela.

D.B.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 Zabava/Slobodno vrijeme

UTORAK, 16. 7. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2450 sudoku 2013-06-28

Medium level

Teža

5

4

2

8

6 7

3

2

6

3

1

9

9 2

5

3

6

8

4

5

9 Play sudoku online at:

9

www.sudokukingdom.com

5

3

7

4

8

2

Daily Sudoku puzzle No. 2449

3

Lakša 2013-06-27

1

5

3

9 Medium level

5

2

1

6

4

7

6

1

6

1

2

4

3 5

5 2

6

Page 1/2

Play sudoku online at:

3

9

Play sudoku online at:

1

2

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 7

8 4

Zanimljivo

Fascinantno spašavanje izvela je 22-godišnja Rejčel Simons iz Masaćusetsa. Kako bi spasila oca, djevojka je podigla Jeep Liberti težak čak 2,5 tone koji je pao na njega.Dogodilo se to nekoliko trenutaka nakon što je Adama Simonsa prikliještio automobil pod kojim su popu-

stili potporni stupovi dok je popravljao kočnice.

Djevojka je čula očevo zapomaganje i odmah istrčala iz kuće na dvorište. ‘U panici sam istrčala van i pitala oca što da radim, a on je samo vikao da mu pomognem’, prepričala je djevojka, koja ne može obja-

sniti kako je uspjela podići tako veliku masu.

Nakon što je oslobodila oca, hitna pomoć odvela ga je u bolnicu gdje je ustanovljeno da je zadobio samo ogrebotine i modrice.

Adam je ponosan na kćerku koju sada naziva superherojem.

Puzzle solution:

5

Sudoku puzzle No. 2447 2013-06-25 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2448 2013-06-26 1

9

4

6

3

8

5

2

7

1

5

8

4

3

9

2

6

7

8

5

2

7

4

1

9

6

3

7

3

6

2

8

5

9

1

4

6

3

7

2

9

5

1

8

4

4

9

2

7

6

1

5

8

3

7

2

6

8

1

4

3

5

9

5

8

1

6

9

3

7

4

2

3

4

9

5

7

2

8

1

6

3

6

7

8

2

4

1

9

5

5

8

1

3

6

9

4

7

2

9

2

4

1

5

7

6

3

8

2

7

5

4

8

3

6

9

1

8

1

5

9

4

2

3

7

6

4

1

8

9

2

6

7

3

5

2

4

9

3

7

6

8

5

1

9

6

3

1

5

7

2

4

8

6

7

3

5

1

8

4

2

9

vicevi

Djevojka spasila oca podignuvši rukama kola od 2 ipo tone

9

Puzzle solution:

6

Došao policajac kući, kad ono njegova žena gola na krevetu.

Page 1/2 On će ženi: - Ženo, govori gdje je, ubiću i tebe i njega!

- Nema nikog, šta ti je?

- Ma ženo govori gdje je, ubiću vas oboje! – a žena kaže opet da nema nikog.

Ode on u jednu sobu, nema nikog, zatim u drugu sobu, nema nikog, on pogleda u ormar, opet nema nikog, kad pogleda pod krevet, a čovjek pruža 20 eura. Uzme on 20 eura i reče: - O Bože, nema ga ni pod krevetom! *** Kuca plavuša na banderu i prilazi joj policajac.

- Zasto kucaš tu?

- Pa evo, piše da izdaju sobu, ali niko mi ne otvara.

Na to će policajac: - Čudno da nema nikoga, a gori im svijetlo! ***

Dobio jedan pandur na poklon vazu – kao „pandur mjeseca“.

Dok je nosio kući, on je okrenuo a da nije ni primetio. Stavlja on vazu pred ženu i kaže: - Gledaj, ženo, šta ti je muž donio!

A ona mu odgovara: - Pa šta si mi donio ovakvu, kad nema onu rupu. Gdje bre da gurnem cvijeće? ‘Ajde, sad lijepo vrati ti to i traži drugu…

Ode pandur kod šefa i sav tužan mu kaže: - Što ste mi, bre šefe, dali feleričnu vazu na poklon, žena zamalo da me linčuje. Ova uopšte nema onu rupu gdje se gura cvijeće…

Uzme to šef da vidi, gleda – ne može da vjeruje: - Stvarno nema rupu! – izjavi on oštro.

Onda je pogleda odozdo i zabezeknut uzviknu: - Pa ona nema ni dno, čovječe!!! ***

Zabava/Slobodno vrijeme 27

UTORAK, 16. 7. 2013.

NEZVANIČNO Ovi

Ajmo malo da se uozbiljimo pa ćemo poslije uz rakiju ove ideje da razdradimo

Šta je to za vas da svaki kinez odvoji po 10 centi kao pomoć

Crnogorci kao da pričaju kineski, ništa ih ne razumijem

Lijepo li se druže oni momci

Word Search Puzzle #J744UP OSMOSMJERKA

HOROSKOP

O

T

T

E

R

S

V

A

L

I

S

E

F

S

F

I

S

E

L

B

M

A

I

L

A

G

E

R

F

I

T

H

R

I

V

E

S

U

O

R

I

E

S

S

L

A

S

E

P

A

R

A

T

E

G

L

E

T

E

T

R

F

N

R

E

R

S

M

N

T

T

N

P

T

H

N

B

E

B

T

E

E

I

N

R

K

R

X

U

Y

N

I

B

O

R

D

T

A

U

P

C

A

B

M

X

T

I

S

A

I

O

D

S

O

L

I

A

P

M

T

F

E

E

R

M

E

T

L

B

A

R

E

F

O

O

T

N

B

E

S

Y

E

U

A

B

E

J

N

C

I

U

O

D

U

H

M

S

S

S

V

V

K

U

K

L

R

L

A

P

I

T

C

H

E

C

A

S

T

S

E

F

C

J

C

S

W

A

R

D

A

M

N

E

D

T

S

AMBLES Ambles ANNUALLY Annually ANTLERS Antlers BAREFOOT Barefoot BASED Based BRIDE Bride BUSTS Busts CASTS Casts CAUSED Caused CLONE Clone COMMUTES

DAMNED Demoting DEMOTING Draws DRAWS Emerge EMERGE Erred ERRED Feign FEIGN Fibbers FIBBERS Filthy FILTHY Focus FOCUS Kites KITES Knottier KNOTTIER

Pravo kažeš Nazife, a tog jada dosta imamo

Bolje mi o svom jadu da se pozabavimo.

MAVERICK Offset NEAREST Otters OFFSET Peeve OTTERS Pelts PEEVE Pitch PELTS Polemic PITCH Ratio POLEMIC Regalia RATIO Rhubarbs REGALIA Robin RHUBARBS

Commutes

Maverick

Rouse

Damned

Nearest

Separate

ROBINSlush ROUSE Thrive SEPARATE Toilet SLUSH Trims THRIVE Trusty TOILET TRIMSTurfs Valise TRUSTY TURFS VALISE

Najveći Endijev obožavalac Copyright © Puzzle Baron July 15, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Vil Hirons je obećao svojim prijateljima da će, ukoliko Endi Mari osvoji Vimbldon, obilježiti taj trenutak na jedinstven način.

Obećanje je sigurno ispunio jer je portret svog heroja sa trofejom u rukama istetovirao na zadnjici!

Marej je postao prvi Britanac posle 77 godina koji je osvojio Vimbldon.

U finalu je pobijedio srpskog tenisera Novaka Đokovića i time postao nacionalni heroj Velike Britanije.

OVAN U susretu sa saradnicima povremeno nailazite na znake mrzovolje ili osporavanja. Sve je dobro, dok neko ne zatraži određenu uslugu ili pokornost sa Vaše strane. Međutim, bez nečije podrške ne možete da ostvarite sve svoje ciljeve.

BIK Neko je na Vašoj strani, ali to nije dovoljno da u potpunosti ostvarite svoje poslovne ciljeve. Potrebno je da kontrolišete svoju psihičku i emotivnu tenziju, kroz pojačanu radnu aktivnost ili kretanje. Nemojte dozvoliti da Vas opterećuju.

BLIZANCI Djelujete raspoloženo i svoj posao obavljate na rutinski način, bez dodatnih sumnji. Ne obraćate posebnu pažnju na saradnike koji imaju drugačije ideje, ne želite da utičete na nečije mišljenje ili odluku.

RAK Ukoliko Vam smeta nečije prisustvo izbjegavajte rivalske odnose. Poslovne probleme treba da rešavate razumno i bez velike euforije. Važno je da uspostavite bolju kontrolu nad svojim emocijama.

LAV Ne dopada Vam se saznanje, da trpite zbog nečije samovolje ili da se nalazite u možda inferiornoj poziciji u odnosu na svoje saradnike. Ipak, ne možete lako da promijenite poslovno-finansijski poredak i nečiju volju.

DJEVICA Imate utisak da su Vaše ideje od presudnog značaja i zbog toga počinjete da se sukobljavate sa određenim saradnicima. Svako ima pravo na svoje mišljenje, ali novi sukobi nepotrebno otežavaju nastavak saradnje.

VAGA Na vrijeme treba da ispravite svoje propuste. Moguć je pozitivan rasplet događaja, pod uslovom da konsultujete bliske saradnike i da sačuvate prisebnost duha u odlučujućim situacijama. Pojačana sujeta Vas navodi na pogrešan zaključak.

ŠKORPIJA Osjećate lagani umor i nedostatak koncentracije. Stoga, izbjegavajte takmičarsku atmosferu ili neko nepotrebno dokazivanje pred saradnicima. Važno je da u predviđenom roku završite svoje redovne obaveze.

STRIJELAC Djelujete kao osoba koja uliva veliku sigurnost i povjerenje. Važno je da osmislite svoj nastup pred saradnicima. Pozitivni rezultati proizilaze iz zajedničke akcije ili sposobnosti da pravilno nametnete svoj uticaj.

JARAC Nudi Vam se dobra prilika da potvrdite svoje profesionalne sposobnosti ili da ostvarite zapaženu ulogu u društvu saradnika. Zatražite nečije stručno mišljenje, prije nego što donesete konačnu odluku u procjeni poslovnih interesa.

VODOLIJA Želite da prihvatite posao koji donosi dobru zaradu. Međutim, pokazaće se da imate neku pogrešnu računicu i da se zavaravate nepouzdanim informacijama.

Izbjegavajte brzopletost u svojim procjenama i ponašanju.

RIBE Imate dobre ideje i spremni ste da prihvatite nova rešenja. Da biste ostvarili svoje poslovne namjere potrebne su Vam provjerene informacije. Okolina je spremna da podrži Vašu ulogu i očekivanja u zajedničkoj akciji.

28 Sport

UTORAK, 16. 7. 2013.

DA LI STE ZNALI? Da je španski ozloglašeni doktor Eufemijan Fuentus, čije su prljave poslove vlasti otkrile 2006. godine, nakon Svjetskog prvenstva u Južnoj Africi izjavio: “Kad bih progovorio o svemu, Španiji bi bila oduzeta titula svjetskog prvaka”.

On je snabdijevao nedozvoljenim sredstvima većinu španskih, ali i inostranih sportista. U prvom redu su bili biciklisti i fudbaleri.

DA LI STE ZNALI

NAJVEĆI DOPING SKANDALI

Prečicom do cilja? Ne, prečicom do pakla

Crna lista: Od Lensa Armstronga, Merion Džons, Tima Montgomerija, Džastina Getlina, preko Maradone, Kaniđe, pa sve do Tajsona Geja i Asafe Pauela struko više od bilo koje druge plivačke reprezentacije.

Takođe, francuski “L’Ekip” je 2007. godine otkrio da je fenomenalni plivač iz Australije Jan Torp (petostruki olimpijski šampion i 11 puta svjetski prvak) imao povišene nivoe dvije zabranjene supstance na doping kontroli. On je okončao karijeru u novembru 2006. a nije plivao na velikim takmičenjima od Olimpijskih igara 2004. godine.

Aleksandar Popović

N

ajnoviji talas doping skandala potopio je atletičare Tajsona Geja, Asafu Pauela i Šerona Simsona. Šokantne vijesti zaledile su sportsku planetu, koja već decenijama putuje kroz ulicu bez povratka u kojoj stanuju samo prevara, laž i iluzija na putu do vrhunskih rezultata.

Ko je jednom zakoračio u taj kvart, nikada nije izašao neprimijećen, osim ako nije smogao snage da se konačno “preseli”, izađe pred svijet i prizna moja karijera nije stvarna, ona je imaginarna - na krilima najvećih otrova.

Da je Frančesko Toti, bez obzira što ima 36 godina, u protekloj sezoni uputio najviše odlučujućih pasova od svih igrača Serije A. “Princ Rima” je to uradio 102 puta.

TIKET DANA BIRKIRKARA MARIBOR TIP 2

KVOTA 1.40

EKRANAS HAFNAFROJRDUR TIP 1 KVOTA 2.30 LEVADIA PANDURI TIP 2

KVOTA 1.60

K. SOVJETOV SPARTAK M. TIP 2

KVOTA 1.85

SVINDON TOTENHEM TIP 2

KVOTA 1.40

HAMBURGER ANDERLEHT TIP X

KVOTA 3.50

Najsvježiji skandal uveliko ganja najveće atletičare današnjice, koji jednostavno nemaju snage, a ni volje da opovrgnu prljave radnje. Tako je sportska oprema “addidas” ekspresno stopirala ugovor sa Tajsonom Gejom... “Šokirani smo vijestima i uprkos pretpostavci nevinosti, dok se ne dokaže suprotno, naš ugovor sa Tajsonom je privremeno suspendovan”, saopštio je njemački brend, dok bivši svjetski šampion na 110 metara sa preponama, Francuz Lađi Dukure, nije iznenađen pozitivnim doping nalazom Amerikanca.

“U suštini, svi znaju da neki sportisti ne piju samo vodu. Ima atletičara koji trče i zalažu se, a ima onih koji bi prečicom da dođu do cilja”, rekao je Dukure, povlačeći paralelu sa biciklizmom.

Takođe, italijanska policija je u Udinama pretresla sobe Asafe Pauela i Šerona Simsona, zaplijenivši doping sredstva, čime su atletičari (pozitivni na stimulans oksilofrin) još više upali u nevolju. ● ARMSTRONG REŽISER NAJ VEĆEG SKANDALA U ISTORI JI SPORTA Tog 15. januara 2013. godine Lens Armstrong je priznao ono što je negirao godinama - gostujući u TV emisiji kod Opre Vinfri, Amerikanac je otkrio da se dopingovao prilikom svih sedam Tur de Fransa, koja je osvojio.

“Priznajem da sam tokom karijere lagao u vezi sa dopingom i da sam tu laž ponavljao mnogo puta.

To je bio dio našeg posla, potrebno koliko i vazduh u gumama, odnosno voda u bocama”, rekao je tada Armstrong, otkrivši da ranije nije razmi-

šljao o svojim prevarama i da se nije plašio mogućih sankcija, sve dok je pobjeđivao.

● ARGENTINSKI KLAN: MARA DONA, KANIĐA, PUERTA...

● SPRINT MAGNET ZA DOPING Atletika, naročito sprint, doživjeli su posljednjih 25 godina nevjerovatne srčane udare. Bilo je puno atletičarki i atletičara na 100 i 200 metara koji su uzimali nedozvoljena stimulativna sredstva, ali nijesu pobjegli pravdi. Ben Džonson - oduzeta mu je zlatna olimpijska medalja iz Seula 1988. i svjetski rekord jer je bio pozitivan na steroide. Linford Kristi - sa 32 godine postao najstariji olimpijski pobjednik na 100 metara u Barseloni 1992. Sedam godina kasnije pao na testu zbog nandrolona. Denis Mičel - bio dio zlatne američke štafete na OI 1992. godine, a 1998. je dobio zabranu od dvije godine jer je imao povišen nivo hormona testosterona. Dvejn Čembers - bio četvrti na 100 metara u finalu OI u Sidneju 2000, a tri godine poslije dobio je doživotnu suspenziju jer je bio pozitivan na steroid THG. Tim Montgomeri - svjetski rekorder 2002. u sprintu (9,78), a kasnije priznao uzimanje dopinga na OI u Sidneju. Merion Džons - prva žena u atletici koja je uzela pet medalja na jednim OI (Sidnej 2000), nakon čega je priznala korišćenje dopinga, zbog čega je završila u zatvoru. Keli Vajt - priznala uzimanje raznih nedozvoljenih koktela koji su joj omogućili pobjede na SP-u u Parizu 2003. na 100 i 200 metara. Džastin Getlin - trijumfovao na OI u Atini 2004. na 100 metara. Dobio je čak dvije kazne zbog uzimanja dopinga, a 2012. godine istrčao do bronze na OI u Londonu. Veronika Kembel-Braun -

dvostruka olimpijska pobjednica na 200 metara trenutno je pod suspenzijom zbog uzimanja zabranjenog lijeka. Merlen Otej - osvojila zlato na 200 metara na SP-u u Sevilji 1999, ali je bila pozitivna na nandrolon. Ketrin Krabe - ljepotica na stazi osvojila dvije zlatne medalje na SP u Tokiju 1991, ali se nije takmičila na OI jer je koristila anabolički doping (klenbuterol). ● JAN TORP I KINESKA PLIVAČKA SRAMOTA Sve do Olimpijskih igara u Barseloni 1992. godine Kineskinje su bile loše u plivanju. Odjednom su osvojile četiri zlatne medalje, a dvije godine poslije na Svjetskom prvenstvu od mogućih 16 zlatnih medalja – osvojile su 12! Iste godine na Azijskim igrama jedanaest Kineskinja bilo je pozitivno na doping testu, a od 1990. više od 40 Kineskinja palo je na doping kontrolama, što je tro-

3

Jedan od najboljih fudbalera svih vremena Dijego Armando Maradona nije koristio doping - on se drogirao. Davne 1991. bio je pozitivan na kokain, zbog čega je pauzirao 15 mjeseci. Nakon toga je 1994. godine tokom Svjetskog prvenstva u Sjedinjenim Američkim Državama, poslije meča njegove Argentine i Nigerije (5:0), otjeran i ponovo kažnjen 15 mjeseci. Zatim, 1993. godine je pao i njegov veliki prijatelj Klaudio Kaniđa (suspenzija 13 mjeseci), čija izjava i dan-danas živi...

“Ako je kokain droga, onda sam ja narkoman”, ispalio je Kaniđa.

Tu je i teniser Marijano Puerta, koji je 2003. godine koristio klenbuterol, zbog čega je kažnjen devet mjeseci. Međutim, ponovo je briljirao 2007. godine - stigao do finala Rolan Garosa, ali je izgubio od Rafaela Nadala, nakon čega je bio pozitivan na etilefrin, što ga je koštalo osam godina suspenzije koju služi i dan-danas. Njegovi argentinski zemljaci Giljermo Korija, Huan Ignasio Čela i Giljermo Kanjas takođe su doživjeli sličnu sudbinu, ali uz blaže kazne.

godine rukometni golman Darko Stanić nije proveo na terenu zbog korišćenja nedozvoljenih sredstava. Mojkovčanin je 2005. pao na testu narkotika, zbog čega je dobio suspenziju na dvije godine. Naravno, nakon toga nije mogao odmah da pronađe klub, pa je karijeru aktivirao 2008. u Cimos Kopru. Povratak je bio sjajan, jer je Stanić osvojio srebro sa “orlovima” na Evropskom prvenstvu u Srbiji prošle godine, kada je proglašen za najboljeg golmana turnira. Danas čuvar mreže sa uspjehom nosi dres makedonskog Metalurga.

Sport 29

UTORAK, 16. 7. 2013.

EUROBASKET U20

Prokockana prva velika šansa Koban finiš za “crvene” - naši košarkaši poraženi od Litvanije

Danka Kovinić 172. na svijetu SPORTSKI EKRAN 07:00 11:00 14:00 14:45 14:45 17:00 17:00 17:25 17:45 18:30 19:15 19:15 20:15 20:30 22:50

Plivanje, univerzijada VTA Baštad Tur de Frans Hrvatska - Njemačka, košarka Slovenija - Rusija, košarka Grčka - Crna Gora, košarka Letonija - Italija, košarka Fleš sport Rusija - Poljska, odbojka Francuska - V. Britanija, fudbal Španija - Francuska, košarka Litvanija - Turska, košarka Švedska - Italija (ž), fudbal Danska - Finska (ž), fudbal Sport

Eurosport2 SportKlub+ Eurosport SportKlub SK Prime SportKlub SK Prime RTCG2 Eurosport Eurosport2 SportKlub SK Prime Eurosport Eurosport2 TV Vijesti

NE PROPUSTITE

Prva “meč lopta” za plasman u četvrtfinale na Evropskom prvenstvu u Talinu je prokockana, naši mladi košarkaši poraženi su od Litvanije 63:56, tako da će morati da traže trijumf danas protiv Grčke,eventualno sjutra protiv Njemačke ukoliko žele da se nađu u društvu osam najboljih na šampionatu.

Izabranici Mihaila Pavićevića su bili blizu velikog trijumfa, protiv aktuelnog prvaka Evrope, međutim finiš je bio koban za “crvene”. Litvanci su do drugog vođstva na meču nakon početnih 1:0, došli tek 53 sekunde prije kraja. Marko Mugoša i drugovi u posljednjih pet minuta i 34 sekunde nijesu postigli ni koš, dok su na drugoj strani Litvanci čak 11.

Crna Gora je fenomenalno počela meč, povela 14:1, pa 17:3, a 14 koševa razlike je imala nekoliko puta tokom meča, posljednji put u 22. minutu (40:26).

Velika prednost je održavana do početka posljednje četvrtine, ali je pri rezultatu 50:41 Mašan Vrbica napravio četvrti faul, zbog čega je Pavićević morao da ga izvede iz igre.

GRUPA E Crna Gora - Litvanija 56:63 Hrvatska - Grčka 68:77 Njemačka - Turska (kasno sinoć) 1. Grčka 3 3 0 6 2. Litvanija 3 2 1 5 3. Turska 2 2 0 4 4. Crna Gora 3 1 2 4 5. Hrvatska 3 0 3 3 6. Njemačka 2 0 2 2 14.45 - Hrvatska - Njemačka 17 - Grčka - Crna Gora 19.15 - Litvanija - Turska Tada su počeli problemi u organizaciji napada, što su Litvanci iskoristili da preokrenu, mada su i sudije propustile da sviraju očigledan faul nad Vukotom Pavićem tačno minut prije kraja, pri rezultatu 56:56.

Interesantno je da su sa klupe ulazili samo Milija Miković, Mihailo Kasalica i Ivan Fatić, ali su za ukupno 30 minuta uputili ukupno tri bezuspješna šuta ka obruču, dok su na drugoj strani za Litvance igrači koji su ušli sa klupe postigli čak 43 koša.

M.Pavićević

CRNA GORA LITVANIJA 56:63 Talin - “TTU Sport centar”. Gledalaca: 200. Sudije: Peres Nis (Španija), Esteron (Izrael), Herbertson (Island). Rezultat po četvrtinama: 17:5, 17:16, 14:20, 8:22.

Crna Gora: Fatić, Kasalica, Musovic, Žižić, Vušović, Vrbica 7, Mugoša 16 (3-1), Miković, Mrdak, Nikolić 12 (2-2), Pavić 10, Latković 11 (1-1).

Litvanija: Riauka 5 (2-1), Lekis 8, Juknevičus, Paliukenas 10 (4-3), Mockevičus, Semaška, Vaitkus, Olisevičus, Kačinas 15 (6-4), Karinijauskas 11 (2-1), Čatkevičus 6 (2-2), Jogela 8 (2-2).

Naša najbolja teniserka Danka Kovinić je napredovala na listi najboljih na svijetu nakon ulaska u četvrtfinale svog prvog WTA turnira u karijeri. Sada je 172. na WTA listi, što je za 11 pozicija bolje nego prije sedam dana, ali je njen skok trebalo da bude veći.

Naime, sada ima 354 boda, 30 više nego prošle sedmice, iako je za nastup u četvrtfinalu u Budimpešti dobila 70 poena. Pošto su prethodne sedmice odmarale gotovo sve najbolje teniserke svijeta, nije bilo promjena u prvih 22 na WTA listi.

Na 23. mjestu je osvajačica turnira u Budimpešti, Simona Halep, koja je napredovala sedam pozicija. M.P.

Vaterpolisti deveti na Univerzijadi Vaterpolo reprezentacija Crne Gore zauzela je 9. mjesto na Univerzijadi u Kazanju. U posljednjem meču na turniru, tim Draga Pejakovića pobijedio je Gruziju sa 17:2 (5:1, 3:0, 5:1, 4:0).

Najefikasniji u redovima “ajkula” bili su Radovan Latinović i Nikola Murišić sa po tri gola.

Crna Gora je u Kazanju pobijedila Italiju, Belgiju, Kanadu i Gruziju, a izgubila je od Srbije, SAD i Brazila, zbog čega je ostala bez mjesta u četvrtfinalu i šanse da se bori za medalju.

SPREMNI ZA USPJEH

U Budimpeštu po medalje Karate selekcija danas u 17 sati putuje na evropsku univerzijadu u Mađarskoj Armija crnogorskih karatista i karatistkinja spremna je za spektakl u Mađarskoj - danas u popodnevnim časovima (oko 17.00 sati) crnogorska studentska reprezentacija putuje na 6. Evropsku karate univerzijadu, koja će se održati u Budimpešti. Selektor naše selekcije, Rajko Vujošević, nije želio da stvara nikakav pritisak na svoje izabranike.

“Nadam se da će sve proći kako treba, odnosno da će se selekcija Crne Gore predstaviti u najljepšem mogućem svijetlu. Prošle

godine smo uspjeli da napravimo dobar rezultat, pa se nadam da će tako biti i sada”, poručio je za naš list Vujošević.

Ipak, kada su u pitanju medalje, prvi čovjek naših boraca se nada odličjima - kako u borbama, tako i u katama.

“Smatram da je naša realnost da osvojimo tri do četiri medalje.

Možda je logično da se najviše nadam u pojedinačnoj borbi muškaraca jer tu imamo najviše predstavnika”, rezimirao je selektor naše reprezentacije.

Od boraca bi u junaka mogao da izraste bilo ko, međutim kada su u pitanju kate, Vujošević se nada da će najbolji biti u konkurenciji za odličje - to su Biserka Radulović i Mijat Vojvodić, koji su do sada pravili zavidne rezultate.

“Oni su konkurenti za medalje.

Nadam se da će uspjeti da naprave uspjeh”, poručio je Vujošević. Šesta Univerzijada u Mađarskoj će trajati od 18. do 21. jula, a takmičiće se 103 ekipe. U našoj reprezentaciji biće 16 muškaraca i pet dama podijeljenih u 11 kategorija. U.R.

Crna Gora - Grčka (SportKlub 17.00h) Nakon poraza od Litvanije, naši juniori imaju popravni ispit. Crvenima treba pobjeda za četvrt-finale Evropskog prvenstva.

VATERPOLO TRANSFER

Vukčević stiže u redove šampiona

Nikola Vukčević, nekadašnji reprezentativac Crne Gore, novi je član Crvene zvezde, prenose srpski mediji. Popularni Bobek je sa zvaničnim evropskim šampionom potpisao ugovor na godinu, sa opcijom produžetka za još jednu.

Dvadesetosmogodišnji centar, koji je u karijeri nastupao za Jadran i Budvu, u Beograd stiže kao

zamjena za Duška Pjetlovića, koji je prešao u ruski Sintez iz Kazanja.

Vukčević, koji je nastupao za selekciju Crne Gore na Olimpijskim igrama u Pekingu i Londonu, među crnogorskim navijačima posebno će ostati upamćen po golu protiv Srbije za 6:5, koji je ajkulama donio titulu prvaka Evrope 2008. godine u Malagi. M.A.

30 Sport

UTORAK, 16. 7. 2013.

MERKATO Ljetnji prelazni rok

VOJVODINA

Povratak Tumbasevića Nekadašnji reprezentativac Crne Gore se vratio među “lale” - Vojvodina je opet dogovorila saradnju sa vezistom Jankom Tumbasevićem, koji je prije dvije i po godine napustio novosadski klub. Nakon nastupa za dva moldavska kluba Dačiju i Zimbru, neka-

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

dašnji član Zete se vratio u tabor tima sa Karađorđa, gdje je odigrao 90 utakmica i postigao osam golova.

Vijest za fudbalera koji je četiri puta oblačio nacionalni dres Crne Gore potvrđena je i na oficijalnom sajtu Vojvodine.

U.R.

Petković blizu Budućnosti Da li će se uprava “plavih” konačno angažovati za dovođenje nekih igrača? Nakon brojnih odlazaka, u klubu pod Goricom bi moglo da stigne i prvo pojačanje - kako saznaje naš list, čelnici Budućnosti su zainteresovani za dovođenje golmana Danijela Petkovića. Odlični golman Bokelja je prošle godine za veliko čudo branio i u drugoj ligi, bez obzira što je standardni čuvar mreže naše mlade reprezentacije. Petković se prošle sezone povezivao sa Podgoričanima, ali ovoga puta transfer mladog Kotoranina je bliži nego ikada. Ovaj 20-godišnji čuvar mreže je već dvije pune sezone čuvar mreže Bokelja, a prošle sezone za njegove usluge je bio zainteresovan Lester siti, ipak do angažmana nije došlo.

Podgoričani su uveliko počeli pripreme, ekipa je mlađa nego ikada - na prijateljskoj utakmici protiv Mornara nakon poraza od 2:0, čelnici su vjerovatno shvatili da nešto moraju što prije preduzeti.

U.R.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Vjeruje u novo čudo: Danilo Tomić nakon promašene 100 postotne šanse na meču sa Videotonom pod Goricom

PORUKA KAPITENA

Vječni sam optimista Predvodnik Mladosti Danilo Tomić vjeruje da on i saigrači mogu eliminisati Senicu u borbi za LE Euforija crvenog usijanja još se nije smirila nakon ogromnog uspjeha, međutim već mora da se gleda ka drugom kolu. Nakon što je Mladost senzacionalno eliminisala Videoton u premijernoj fazi kvalifikacija za Ligu Evrope, u četvrtak već stiže novi test. Poslije Mađara na redu su Slovaci - tamošnji predstavnik Senica ukrstiće koplja sa “romantičarima”. Kapiten našeg predstavnika Danilo Tomić tvrdi da su on i saigrači odličnom raspoloženju pred novu istorijsku utakmicu za klub sa Starog aerodroma.

“Moram priznati da nam je prijalo sve ovo što se tiče dvomeča sa Videotonom. Treniramo sa puno elana, imam dosta volje i želje za naredna dokazivanja. Ohrabreni smo, puni samopouzdanja, ali tu nema mjesta za bilo kakvu euforiju”, rekao nam je vođa crvenih na zelenom tepihu Tomić.

U Evropi se teško može pronaći slaba ekipa - poslije Mađara, Podgorica bruji kako je Mladost dobila još lakšeg protivnika. Kapiten Tomić je svjestan svih pri-

ča, ali ne dozvoljava da to poremeti njegove kolege.

“Svi kažu da su slabiji, ali budite sigurni da mi u ekipi ne mislimo tako. Biće to veoma težak meč, ali što se mene tiče vjerujem u prolaz - vječni sam optimista. Senica nije toliki favorit kao što je bio Videoton, ali imaju dobru ligu, nekoliko internacionalaca i sve u svemu uopšte nijesu loš tim”, poručio je nekadašnji fudbaler Dinamo Tbilisija i Rudara.

Prema izvlačenju na žrijebu, Podgoričani su trebali da prvi meč igraju u gostima, međutim pošto je ista situacija bila i sa Rudarom (igraju protiv poljskog Slaska), UEFA je odlučila da se prvi duel zakaže pod Goricom u 18 sati. To ne smeta izabranicima Nikole Peca Rakojevića...

“Mislim da je to sasvim nebitno, zato što smo nakon ova dva meča mnogo sazreli i pojedini igrači su dobili na iskustvu. Na nama je da pružimo maksimum, pa ćemo vidjeti kako će se situacija odvijati”, poručio je Danilo Tomić.

U.R.

Priredio: Miloš Pavićević Događaji koji su obilježili sedmicu za nama

PREMOTAVANJE MLADOST

DANKA KOVINIĆ

ČELIK

ATLETIKA

NIKOLA MIROTIĆ

Evropska senzacija

Pozitivna premijera

Blamaža Nikšićana

Doping opet vlada

Kraj sapunice

Prolazak Mladosti u drugo kolu kvalifikacija za Ligu Evrope je odjeknuo širom Starog kontinenta. Mladost je bez dileme hit ovog ljeta na evropskoj fudbalskoj sceni, a kako i ne bi kada je nekadašnji OFK Titograd eliminisao ni manje ni više nego veliki Videoton, koji ima budžet veći nego svi naši prvoligaški klubovi - blizu deset miliona eura.

“Crveni” su u prvom meču u Mađarskoj pretrpjeli poraz od 2:1, da bi u Podgorici Ivan Knežević u posljednjem minutu golom sa bijele tačke odveo svoj tim u drugo kolo i najavio velike rezove u Videotonu, s obzirom da je juče trener tog kluba dobio otkaz.

Prvo učešće na nekom WTA turniru naše najbolje teniserke Danke Kovinić je prošlo više nego uspješno. Danka je došla do četvrtfinala, gdje je sa 2:1 zaustavljena od Čanel Šipirs.

Naša teniserka je u prva dva kola turnira u Budimpešti napravila veliko iznenađenje kada je eliminisala Britanku Džoanu Konte, te Ruskinju Valeriju Solovjevu koja je bila među favoritima na ovom prestižnom takmičenju.

Dobri rezultati u mađarskoj prijestonici uticali su da Danka od ponedjeljka zauzme 172.mjesto na WTA listi, što je za 11 mjesta bolji plasman u odnosu na proteklu sedmicu. Ona je za nastup u Budimpešti dobila 70 bodova.

Umjesto da im izlazak na evropsku scenu posluži da se dokažu i da unaprijede svoju karijeru, fudbaleri Čelika su doživljeli još jednu blamažu. Tim iz Nikšića je sa čak 9:0 ispraćen iz Budimpešte, gdje je protiv Honveda trebao da popravi utisak nakon poraza od 4:0 kod kuće.

Motiv, znanje i fizička sprema su bili faktori koji nijesu postajali u taboru Čelika, koji je tako pretrpio najteži poraz u istoriji našeg loptanja.

Proteklih dana se mnogo govorilo o tome da je meč namješten, s obzirom da odnos igrača, a i sami rezultat asocira na to, međutim ono što je jasno jeste da je sastav Slavoljuba Bubanje zreo za rekonstrukciju.

Atletika proživljava teške dane pred početak Svjetskog prvenstva u Moskvi, jer se skandali nižu jedan za drugim. Pet atletičara sa Jamajke, uključujući i Asafu Pauela i Šeron Simpsona, osvajače olimpijskih medalja, bili su pozitivni na zabranjena stimulativna sredstva na nacionalnom šampionatu prošlog mjeseca. Poslije otkrića da je Tajson Gej dopingovan zbog čega neće izaći na megdan Juseinu Boltu u avgustu, među atletičarima sa Jamajke koji su pali na doping testu je i jedan junior. Prošlog mjeseca je i svjetska šampionka na 200 metara, Jamajčanka Veronika Kembel-Braun bila pozitivna na anti-doping kontroli.

Sapunica koja već duže vrijeme traje vezana za Nikolu Mirotića je protekle nedjelje završena. On definitivno neće nastupiti na predstojećem Evropskom prvenstvu u Sloveniji. Mirotić se nije našao na spisku selektora Španije među 12 odabranih igrača, zatim je bio u pregovorima sa čelnim ljudima našeg Saveza, ali ipak nije potvrdno odgovorio, tako da je odlučio da Eurobasket gleda kraj malih ekrana.

U stručnom štabu “crvenih” su očekivali da će as Real Madrida ipak prihvatiti da nastupa za svoju zemlju Crnu Goru, ali je bio izričit u svom stavu da ovog ljeta želi da odmara.

Sport 31

UTORAK, 16. 7. 2013.

El Matador stigao u Pariz!

BOMBA PRELAZNOG ROKA

MERKATO Ljetnji prelazni rok

50 hiljada eura dnevno zarađivaće Edinson Kavani u Pari Sen Žermenu! Urugvajac će najvjerovatnije dobiti platu od 18,2 miliona eura godišnje, čime će sedmično zarađivati čak 350.000 eura.

MANČESTER JUNAJTED

Za Fabregasa 40 miliona Nakon odlaska Tijaga Alkantare u Bajern Minhen, koji je bio velika želja “crvenih đavola”, Mančester junajted priprema napad na svoju novu metu. Kako navode engleski mediji šampion Engleske je ponudio Barselo-

ni 40 miliona eura za Seska Fabregasa! Sjajni 26-godišnji vezista je bio alfa i omega Arsenala, ali je odlučio da se vrati u svoju Kataloniju, gdje mu ne svjetaju ruže, što pruža nadu klubu sa “Old Traforda”.

A.P.

CRVENA ZVEZDA

Urugvajac Edinson Kavani biće predstavljen danas kao novi igrač PSŽ-a, a stigao je za 63 miliona eura Aleksandar Popović

J

oš se jedna sapunica ljetnjeg prelaznog roka privodi kraju - Edinson Kavani je juče sletio u Pariz kako bi potpisao ugovor sa Pari Sen Žermenom! Jedan od najboljih napadača današnjice pokrenuo je pravu ludnicu u “gradu svjetlosti”, gdje ga je dočekalo na stotine fanova “svetaca”, koji će ga predstojeće sezone gledati u svom dvorištu - na “Parku prinčeva”. Golgeter Napolija je na kraju, ipak, izabrao Francusku, iako je imao na stolu ponude Real Madrida, Čelzija i Mančester sitija.

Nakon jučerašnjeg slijetanja u Pariz, nezaustavljiva 26-godišnja mašina za golove staviće paraf na ugovor sa Pari Sen Žermenom, nakon čega će i zvanično biti predstavljena. Visina transfera iznosiće vrtoglavih 63 miliona eura, koliko je Napoli tvrdoglavo tražio za svog bisera tokom cijelog ljeta.

Naravno, superbogati Šeik Naser Al Kelaifi, koji je od kluba stvorio mamac za najbolje igrače, zavukao je duboko ruku u džep i priuštio PSŽ-u još jednog velikana sa travnjaka, čija bi čarolija trebala da zapleše sa onom Zlatana Ibrahimovića. Međutim, Šveđaninu se nimalo ne sviđa dolazak “Matadora”, zbog čega ubrzano radi na odlasku na mjesto gdje će baš on biti alfa i omega. ●DE LAURENTIS: KAVANI TRČI ZA NOVCEM Od kada je 2010. godine stigao iz Palerma, Edinson Kavani je promijenio život cijelog Napulja. Svojim golovima je odveo klub u Ligu šampiona, učinio ga vicešampionom Italije, a donio mu je i trofej

● KARIKATURA DANA

Ne, ne, hiljadu puta

Dolazak Edinsona Kavanija u Pari Sen Žermen uopšte ne nije dopao Zlatanu Ibrahimoviću, koji sada želi da ode iz Pariza. Međutim, Urugvajac iskazuje ljubav prema Šveđaninu i želi da igraju zajedno u napadu, ali Ibra kaže ne - hiljadu puta.

Kupa Italije - prvi nakon 1990. godine. U 104 odigrane utakmice postigao je 78 golova, ali to nije bilo dovoljno da izbjegne “teror” od navijača i predsjednika kluba Aurelija De Laurentisa kada je već bilo poznato da želi odlazak.

“Kavani trči samo za novcem”, ispalio je De Laurentis, koji uprkos enormnoj zaradi očigledno ne može da se pomiri sa činjenicom da Urugvajac neće igrati više na vrelom “San Paolu”. ●PETI NAJSKUPLJI TRAN SFER SVIH VREMENA Ako su već morali da ga se odreknu, Napolitanci su propisno zaradili na Kavaniju. Njegov transfer u PSŽ, vrijedan već pomenutih 63 miliona eura, peti je najskuplji u istoriji fudbala! Naravno, na prvom mjestu je prelazak Kristijana Ronalda iz Mančester junajteda u Real Madrid 2009. godine za rekordnih 94 miliona eura! Nakon njega slijedi Zinedin Zidan, koji je takođe obukao dres “merengesa” 2001. godine, dok je Juventus zaradio 73,5 miliona eura. Na trećem

Da li ste znali?

Da su samo Lionel Mesi i Kristijano Ronaldo postigli više golova od Edinsona Kavanija u protekle tri sezone. “Čarobnjak iz Rozarija” je u dresu Barselone postigao 127 golova, “predator iz Madeire” je za sada na brojci 120, dok je “Matador” 78 puta tresao protivničke mreže.

Prava ludnica u Parizu: Jučerašnji dolazak Kavanija

mjestu je Zlatan Ibrahimović i njegov transfer iz Intera u Barselonu 2009. godine za 69,5 miliona. Iza njega je Rikardo Kaka, koji je istog ljeta stigao na “Santijago Bernabeu” za 65 miliona, čime je i dalje “za dlaku” ostao ispred Kavanija i do sada najveće “bombe” ovog ljeta.

Ništa od Babovića Protesti “delija” urodili su plodom - igrač Partizana Stefan Babović neće zaigrati za Crvenu zvezdu, čime je izbjegnuta “bomba” koju je aktivirao Vladimir Stojković 2011. godine kada se preselio u Humsku.

Ipak, drugih pojačanja će biti na “Marakani” ...

“Stiže Peruanac Migel Arauho. Očekujemo njegov dolazak, a u toku su i pregovori sa drugim defanzivcem, Nigerijcem Azubuikeom Egvuekveom”, otkrio je potpredsjednik kluba Ivica Tončev.

A.P.

BARSELONA

Stiže Tijago Silva?

Iako je njegov menadžer Paulo Tonijeto demantovao da će napustiti Pari Sen Žermen Tijago Silva je prekinuo godišnji odmor kako bi stigao na “Kamp Nou” i potpisao ugovor sa Barselonom, tvrdi katalon-

ski “Sport”. Prema navodima lista, veliku ulogu u ovoj odluci 28-godišnjeg Brazilca imali su njegovi zemljaci Nejmar i Dani Alveš, koji su nagovorili defanzivca da napusti Pariz i pređe u Barcelonu.

A.P.

ROMA

Majkon u Rimu Jednogodišnja avantura u Mančester sitiju završena je za Brazilca Majkona. Nekada najbolji desni bek planete sletio je juče u Rim sa šalom “vučice”, gdje će sa Romom potpisati ugovor na dvije godine.

Sada 31-godišnji igrač vraća se tako u Seriju A, gdje je i stekao ugled nastupajući za Inter, sa kojim je za šest godina osvojio četiri skudeta, dva Kupa i tri Superkupa Italije, Ligu šampiona i svjetsko klupsko prvenstvo.

A.P.

Neka bude 1:1 SAMO HRABRO

Vezista Sutjeske Jovan Nikolić nada se dobrom rezultatu u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona večeras (19h) protiv moldavskog Šerifa Uroš Radulović

K

reće ono pravo. Uspješna sezona, senzacionalno osvajanje titule, pa minimalan odmor i odmah paklene pripreme. Podvig Nikšićana i osvojena titula - sve to će večeras od 19 sati dobiti svoju težinu na stadionu u Tiraspolju. Fudbaleri u plavo-bijelim dresovima kakav god rezultat napravili ući će u istoriju – Sutjeska prvi put igra kvalifikacije za Ligu šampiona, u dalekoj Moldaviji gdje za protivnika ima vladara tamošnjeg fudbala ekipu Šerifa. Željni dokazivanja, svjesni da se domaće prvenstvo igra upravo zbog ovakvih mečeva izabranici Dragana Radojičića su spremni da dobro oznoje dres crnogorskog šampiona, predstave se u što boljem svijetlu, zbog sebe, kluba, navijača i države.

Bez velike pompe, u miru i tišini aktuelni prvak našeg loptanja juče je krenuo sa podgoričkog aerodroma čarter letom prema moldavskoj metropoli. Nikšićani nijesu ništa obećavali, možda zbog toga što ne žele pritisak na svojim leđima, a možda i zbog poštovanja prema protivniku koji je bez dileme favorit…

“Očekivanja su kao i pred svaku utakmicu - da se pruži maksimum i da se izvuče najbolji mogući rezultat. Jedno možemo da obećamo - a to je da se sigurno nećemo unaprijed predati. Kao i Šerif, tako i mi imamo svoju računicu i planove od kojih nećemo odustajati”, rekao je juče za naš list borbeni vezista Jovan Nikolić.

●IMAMO SVOJU RAČUNICU Nekadašnji omladinski i mladi reprezentativac Crne Gore svjestan je koliko je Šerif ozbiljan klub. Bez obzira što dolaze

iz ne baš tako atraktivne fudbalske zemlje “žuti” su prerasli domaći šampionat. Dvanaest godina za redom niko ne može da ih skine sa šampionskog trona – tim je sastavljen od dosta stranih fudbalera, a evropski kvalifikacioni mečevi protiv Dinamo Zagreba, Partizana, Olimpijakosa, Bešiktaša i drugih giganata su omogućili Moldavcima da steknu ime poprilično neugodnog rivala – osjetili su to na svojoj koži “modri” iz Zagreba kada su u sezoni 2010 - 2011. bili eliminisani od Šerifa. “Šerif je ekipa koja je redovan učesnik evropskih takmičenje zadnjih godina. Ozbiljan su i organizovan klub. Njihovi čelnici mnogo ulažu, veoma su kvalitetni, imaju svoju računicu, ali imamo i mi naše adute”, poruka je 21-godišnjeg zadnjeg veznog.

Nikolić i saigrači nijesu doputvali sa bijelom zastavom – poznato je da je šef stručnog štaba Gaga Radojičić veliki moti-

vator i nema sumnje da je svoj tim spremio za teških 90 minuta u Tiraspolju.

“Planovi su da damo sve od sebe, da igramo našu igru, stojimo dobro na terenu pariramo u polju. Moraćemo mnogo trčimo i tako da spriječimo njihove brze kontre i individualce. Ako to uspijemo, onda možemo da se nadamo uspjehu. Sportski je nadati se”, jasna je poruka našeg sagovornika.

●SPREMNI I PSIHIČKI I FIZIČKI Tokom dosadašnjeg toka ljetnjeg prelaznog roka Nikšićani nijesu mnogo miješali sastav, naprotiv ostao je skoro isti igrački kadar koji je u grad piva donio istorijsku titulu. Otišao je samo Đorđije Ćetković, vratio se Nenad Đurović, stigao napadač Igor Nedjeljković, ali ovaj tandem nije u kombinaciji za susret. Kako za sada stvari stoje biće to prepoznatljivih udarnih 11, koji su nosili igru protekle sezone.

“Naporno smo radili, dobro se spremili i psihički i fizički - ostaje da to pokažemo na terenu. Sastav ne znamo, ali će vjerovatno biti sličan iz prethodnih utakmica. Sigurno je da će svako ko istrči na teren dati svoj maksimum, jer znamo da je to jedini put do uspjeha”, rezimirao je Nikolić koji je na posljednje naše pitanje da prognozira rezultat odgovorio sljedeće: “Najviše bih volio da ne izgubimo, a da damo gol. A, ako bih morao da kažem rezultat, onda je to 1:1!”

Šerif: Naš cilj je grupna faza LŠ Vršilac dužnosti trenera Šerifa Vjačeslav Rusnjak protiv Sutjeske će debitovati na klupi moldavskog giganta. Emocije, naravno, postoje, ali je novi trener svjestan šta čeka njega i njegove izabranike. “Želimo u grupnu fazu Lige šampiona, naše ambicije nijesu promijenjene. Poštujemo protivnika, ali jednostavno moramo preko njih”,

Trener: Vječislav Rusnjak

istakao je na jučerašnjem presu Rusnjak, uz podatak da je “gledao nekoliko mečeva Sutjeske i da se radi o dobrom timu”.

Kakav bi vam rezultat odgovarao?

“Mlad smo tim, ali dovoljno ambiciozan. Želimo rezultat koji će nam omogućiti da prođemo dalje”, ističe kormilar Šerifa.

ŠERIF - SUTJESKA

Trener: Dragan Radojičić

VJEROVATNI SASTAVI Metua

Stalija Paje Skripčenko

Markovski

Janjušević

Isidorović

Stanojević

Pašcenko

Bečelić

Stevović

Isa Balima

Ćuković Nikolić D. Karadžić

Ognjanović

V. Karadžić

Samardžič

Kadu

Perošević

Stijepović

TIRASPOLJ - Stadion: FK Šerif. Kapacitet: 14.300.

Početak: 19.00sati. Sudija: B. Jildrim (Turska).

Pomoćnici: S. Genčerler (Turska) i O. Aktaš (Turska)

utoRAK, 16. 7. 2013. broj 587 GoDINA II

33 ŽENA SOFIJA KOPOLA

ª Luj Vitonº tašna u novom ruhu Čuvena rediteljka i glumica Sofija Kopola redizajnirala je popularnu torbu SC koju je još 2009. dizajnirala za brend Luj Viton. Model koji je ubrzo nakon pojavljivanja u Vitonovim radnjama osvojio brojne zvijezde, sada je dobio novi dizajn koji ne odstupa mnogo od osnovnog. Upravo tašne sa njenim potpisom bile su neke od najprodavanijih modela ove prestižne modne kuće, iako im se cijena kretala od 2.500 do 5.000 eura.

Model je osvojio jednostavnim dizajnom na kom se ne vidi naglašeni logo LV, pa je kao takva bila savršena za sve dame istančanog ukusa.

Sofija na “novoj” tašni zapravo nije napravila nikakve velike izmjene, osim što je torbi dala moderaniji izgled pristupačniji mlađim generacijama. Kao i orginal, torbe iz njene limited kolekcije takođe su napravljene od teleće kože, oblik im je isti, dok je razlika

vidljiva tek u drugoj nijansi torbe i rozim detaljima. Kolekcija će biti dostupna u francuskoj robnoj kući krajem septembra, a cijena za sada nije poznata.

OUT

Izbjegavajte ove detalje

KOSA

Svi vole pletenice Savršena frizura za koktel ili nenajavljenu zabavu kada nemate vremena da skoknete do frizera Marija Ivanović

P

letenice su jedna od najstarijih frizura koja je uvijek moderna, a pogotovo je na popularnosti dobila u posljednje dvije godine. Mnogi dizajneri bili su inspirisani njom, pa tako i modne kuće Valentino, Rodarte, Viktot i Rolf i mnogi drugi koji su jednostavnu romantičnu pletenicu vratili na velika vrata. Klasična pletenica, kao i riblja kost, najjednostavnije su rješenje i za dan i za noć, a u tim prilikama nose ih dive poput Nikol Kidman, Blejk Lajvli, Ališa Kiz i druge.

Klasičnu pletenicu sastavljenu od tri struka kose vjerovatno zna da napravi svaka djevojka na svijetu. Upravo ova pletenica nikada ne izlazi iz mode i savršeno je rješenje za dnevne i večernje momente, kao i za uživanje pored plaže. Dakle, ležerno, romantično i opušteno.

Pletenice su vjerovatno prva frizura koju su vam napravile majke i bake.

Ovih dana klasične pletenice uz opuštene, pramenovi ležerno padaju na lice, a viđamo ih na crvenom tepihu i to na zvijezdama poput Blejk Lajvli, Nikol Kidman koje iznova oduševljavaju modni svijet.

Ovim trendom inspirisane su bile i mnoge modne kuće poput Valentina čiji su frizeri modelima zalizali kose vezajući ih u klasičene plete-

nice sa ukrasom satenske trakem, baš poput mladih školarki.

Frizeri brenda Rodarte takođe su modelim skupili kosu, a pletenice podijelili u dva dijela koje su naposljetku skupili u niske šarmantne punđe.

Pletenice su prosto neodoljive i prikladne su kako za mlade djevojke, tako i za dame koje žele ponovo na neki način da ožive djevojčice u sebi. Kako se na modnim revijama osim garderobe prikazuje i koji su to trendovi kada su frizure u pitanju, ono što je sigurno je da će pletenice biti moderne i tokom zime.

Veliki broj dizajnera našao je inspiraciju u njima. Neki su ih nizali što više na kosi manenekni, drugi su bili više priklonjeni razbaruše-

nim i ležernim pletenicama, dok se kod trežih vide pletenice u strogom pomalo uštogljenom stilu. Zalizane i savršeno ispletene. Varijacija je bezbroj i lako ih je naučiti uz pomoć Interneta i Jutjuba gdje je detaljno opisano i pokazano kako ih napraviti. Dakle, za ove frizure nijesu vam potrebnio odlasci kod frizera, samo malo vremena i volje da naučite. Osim vremena, uštedjećete i novac.

Najobična pletenice koju svaka djevojka zna da napravi najpraktičnije je rješenje, pogotovo tokom ljetnjih mjeseca. Postoje i druge vrste, kao što je “riblja kost”, koja je malo složenija, ali ne previše i isto tako je vrlo moderna, kako kod poznatih tako i kod anonimnih djevojaka.

Pletenice će vas spasiti u situacijama kada nemate vremena da operete kosu i da se isfenirate, a sa njima ćete u svakoj prilici izgledati ženstveno i romantično.

Preporučuje se da pri pletenju uz sebe imate pjenu za kosu ili lak, kako biste napravili što uredniju pletenicu. Uz malo prakse, imaćete jedinstvenu frizuru za sve prilike.

Kosa do ramena ili do pola leđa, nije bitno.

Ako želite da budete u trendu i pritom izgledate bez greške, izbjegavajte ovih pet najgorih ljetnjih promašaja.

Prekratak šorts Tanka je granica između donjeg veša i šortsa, što neke žene još nijesu u potpunosti savladale. Prekratak šorts djeluju vulgarno i neukusno, a nekoliko centimetara materijala više može da izgleda istovremeno ukusno i seksi.

Ekstravagantni kupaći kostim Kostimi prošarani trakicama na lijepo oblikovanom tijelu djeluju kao ukras, ali samo za naslovnu stranu modnog editorijala ili na nekom modnom snimanju.

Zamislite samo kako izgleda tijelo poslije sunčanja u jednom ovakvom kostimu?

Zimske čizme na +30 Ljetnje čizmice napravljene od sirove kože ili rupičastog materijala otvorenih prstiju nijesu isto što i čvrste kožne kaubojke ili motorističke čizme.

Jedne su napravljene posebno za suve tople dane, a druge su rezervisane za čarape i niske temperature.

Neuredna stopala Cipele otvorenih prstiju i trendi sandale ne dozvoljavaju neuredne nokte i stopala. Osim što izgledaju neugledno, zapušteni nokti odraz su higijene.

Pogrešno odabran donji veš Bijelo i bijelo nije dobitna kombinacija, zato bolje izaberite veš u boji kože, bez dezena.

Za uzane haljine birajte model gaćica siječenih laserom koje ne ostavljaju linije.

PRESTIŽNO

Balman preparati za kosu Modni brend Balman poznat po skupim odjevnim komadima riješio je da obraduje dame i ponudi liniju svojih proizvoda koji su namijenjeni njezi kose. Linija za oblikovanje kose Balman dostupna je samo vrhunskim modelima i koriste je u najboljim frizerskim salonima. Nova kolekcija sačinjena je od sedam proizvoda koji će vašu kosu učiniti nestvarno lijepom. Šamponi, maske, pjene za kosu, lak za čvrsto fiksiranje, hidrantni sprejevi obogaćeni su proteinima svile i argan uljem. Osim pomenutih proizvoda dostupne su i klipse za kosu u raznim nijansama i bojama baš poput onih koje gledamo na njihovim revijama diveći se kosi modela. Mirisi koji su korišteni u izradi preparata su voćni i cvjetni, a pakovanja su u prepoznatljivom Balman stilu.

Paleta ovih sjajnih proizvoda dostupna je u onlajn šopovima gdje je cijena šampona 20-ak eura, dok su ekstenzije u zavisnosti od dužine i do 400 eura.

34 Žena

UTORAK, 16. 7. 2013.

Muškarci prvi kažu ª Volim teº Nedavno istraživanje je pokazalo da muškarci nakon samo tri nedjelje zabavljanja partnerki izjavljuju ljubav, ali šta se krije iza toga...

Rezultati novog istraživanja Univerziteta u Pensilvaniji potvrdili su da je tri puta verovatnoća da će muškarac prvi izgovoriti “Volim te” od žena. Muškarac je u stanju da se zaljubi za nekoliko nedjelja, dok ženi uglavnom treba nekoliko mjeseci.

“Ispalo je da su žene te koje su obazrivije od muškaraca kada je u pitanju ljubavna romansa”, kaže Marisa Harison, jedna od vođa istraživanja.

Ipak, da li je njegovo “Volim te” nakon samo tri nedjelje pravi izliv ljubavi ili samo požuda? Ako je sudeći po ovom istraživanju nagon za seksom je glavni pokretač muškarčevog zaljubljivanja.

“Budući da muškarci poistovećuju ljubav i želju za seksom, postoje rasprave da li njihovo “Volim te” upravo može biti posljedica toga”, zaključak je istraživanja.

TAJNE U KREVETU

Nevjerovatne stvari o seksualnom životu

Ljubomora je odlika pametnih

I

ako se većina hvali bogatim iskustvom u krevetu, te kako znaju sve čari seksualnog života, u stvarnosti je mnogo drugačije. Uvijek postoje neke tajne i činjenice koje nijeste mogli ni da pretpostavite. Tako recimo postoje žene koje orgazam mogu doživjeti i do stotinu puta dnevno, dok je jedan odsto populacije aseksualan.

O nekim stvаrimа seksuаlne prirode znаju čаk i ptice nа grаni, а neke činjenice i nijesu bаš poznаte, ili bаrem nijesu poznаte svimа. Pročitаjte neke zаnimljivosti i upotpunite svoje znаnje. Povedite računa, s obzirom na to da će vas neke od njih prilično iznenaditi, i dokazati kako u seksu postoji nekoliko tajni koje vas sigurno neće ostaviti ravnodušnim.

1. Premа nedаvno sprovedenom istrаživаnju, jedan odsto populacije je аseksuаlаn, što bi znаčilo dа аpsolutno nikаdа nijesu osetili seksuаlnu privlаčnost. Drugа suprotnost su žene koje konstаntno imаju potrebu zа seksom, odnosno nimfomаnke. One čine dva odsto sveukupne populаcije ženа.

Zbog stаlne uzbuđenosti, orgаzаm mogu doživjeti i do stotinu putа

Inteligentni ljudi skloniji su ljubomornim ispadima, pokazalo je najnovije istraživanje sa Univerziteta u Virdžiniji. Studenti koji su učestvovali u istraživanju imali su zadatak da zamisle situaciju da su u mejl sandučetu voljene osobe pronašli dvosmislenu poruku osobe suprotnog pola u kojoj piše: “Šta radiš poslije?” Istraživači su otkrili da su studenti s najboljim prosjekom ocjena i najvišim koeficijentom inteligencije naburnije reagovali na ove poruke koje imaju višestruko značenje. Kod inteligentnih ljudi prisutna je izrazita samokontrola, a oni kao ličnosti najčešće teže perfekcionizmu.

Upravo zbog toga strašno može da ih uznemiri činjenica da njihov ideal savršenstva može da ugrozi nešto tako kao što je partnerova preljuba.

KO IMA GLAVNU RIJEČ

Zašto dolazi do svađa u vezi Istraživači su definisali dva razloga zbog kojih najčešće dolazi do svađe. U najvećem broju, to su situacije kada se jedna strana osjeća zapostavljeno ili kada misli da je ugrožena i pod prijetnjom, odnosno da je partner previše kritičan i zahtjevan. Ispostavilo se da najveći broj učesnika istraživanja nije spreman da trpi kritiku od partnera i da zbog toga najčešće ulazi u raspravu. Profesorka psihologije i neurologije, Kejt Sanford, koja je predvodila studiju, tražila je od učesnika istraživanja da objasne na koji način su njihovi ljubavni partneri mogli da promijene svoje ponašanje u cilju rješavanja konflikta. Kada je trebalo da odgovore na to pitanje, većina učesnika

odgovorila je da je partner mogao da prestane da im protivriječi i da se ponaša nadmoćno.

Drugim riječima, rezultati pokazuju da većina želi da ima kontrolu i moć u vezi i da nije spremna na kompromise kada je o tome riječ.

“Uobičajeno je da su partneri osjetljivi kada su u pitanju odnosi moći i kontrola kada se donose odluke u vezi”, rekla je Sanfordova.

Naravno da će ponekad doći do svađe sa partnerom, ali da li ste razmišljali o tome zašto se svađate? Bilo da zaista mislite da ste u pravu ili želite da pokažete da držite “konce u svojim rukama”, kada shvatite šta je razlog, znaćete i kako da najbolje riješite problem.

dnevno!

2. Mlаdi muškаrci, od pubertetа do sredine dvadesetih godinа, zbog izrаzito visokog nivoa testosteronа, sposobni su da orgazam dožive i do 10 puta dnevno. U njihovim nаjplodnijim godinаmа, libido i hormoni doslovno divljаju!

3. Jedan odsto sveukupne ženske populаcije аlergičаn je nа spermu. Kod njih se nа onim dijelovimа tijelа koji su došli u dodir sа spermom pojаvljuju svrаb i osip, а može doći i do oticаnjа.

4. Testisi su uvijek niže temperаture od ostаtkа tijelа. Rаzlog tome je mаjkа prirodа kojа se potrudilа dа proizvodnjа spermаtozoidа teče sаvršeno. Nаime, visoke temperаture ugrožаvаju proizvodnju spermаtozoidа pа tijelа muškаrаcа imаju sаvršeno

rаzvijen mehаnizаm zаštite testisа. Kаdа su izloženi niskim temperаturаmа, testisi se stisnu i podignu bliže tijelu kаko bi zаdržаli temperаturu, а аko su izloženi visokim temperаturаmа, opuštаju se!

5. Premа nedаvno sprovedenom istrаživаnju, one žene koje svаkodnevno jedu čokolаdu imаju bolji seksualni život i mnogo veću želju zа seksom.

6. Količinа izbаčene sjemene tečnosti, smаnjuje se sа brojem orgаzаmа koje muškаrаc u dаnu doživi. Ukoliko je između dva odnosа prošlo mаlo vremenа, količinа sperme će se znаtno smаnjiti.

7. Muškаrci u prosjeku šest putа tokom snа dožive erekciju, nаrаvno, potpuno nevezаno zа seksuаlne аktivnosti ili želju.

8. Kаo što muškаrcimа prilikom seksuаlnog uzbuđenjа rаste penis, tаko se i ženаmа povećаvаju određeni dijelovi tijela. Rаstu nаm grudi, vаginа se širi, а G-tаčkа, kojа je inаče veličine grаškа, prilikom stimulаcije može nаrаsti do veličine orаhа.

9. Muškаrci koji su u vezi imаju veću potrebu zа mаsturbаcijom.

Rаzlog je tаj dа redovаn seks podiže proizvodnju testosteronа pа su muškаrci u vezаmа nаpаljeniji od solo frаjerа.

10. Jedan odsto ženа može doživjeti orgаzаm isključivo stimulacijom brаdаvicа.

11. Nekа hrаnа, poput krekerа i kornfleksа, nаstаlа je kаo oružje protiv seksа. Prije dvа vijekа bilo je uvreženo verovаnje dа zаčinjenа hrаnа podstiče želju zа seksom pа su osmišljene nove vrste hrаne, blаžeg ukusа kаko bi se ljudi što manje uživali u činu vođenja ljubavi.

12. Dvadeset osam odsto muškаrаcа bаrem je jednom odglumilo orgаzаm.

13. Rezultаti jednog istrаživаnjа pokаzаli su kаko muškаrci snаžnije penetrirаju kаdа sumnjаju u vjernost svoje pаrtnerke.

14. Penis prilikom seksа u misionаrskoj pozi imа sposobnost da poprimi oblik sličаn bumerаngu kаko bi stimulisаo ženinu G-tаčku.

PSIHOLOGIJA

Razvod je još tabu tema Mnogi ljudi izbegava razvod jer se plaše finansijskih i emotivnih problema koji slijede, kaže istraživanje koje je sprovela advokatska firma Slater & Gordon.

U ispitivanju u kojem je učestvovalo 2.000 parova rezultati pokazuju da se petina ljudi osjeća zarobljenim u braku i da bi se najradije razveli, ali samo ako bi im bila zagarantovana finansijska sigurnost. Četvrtina oženjenih i udatih ljudi više nije u ljubavi sa partnerom, a 15 odsto bi više voljelo da ima sasvim drugog bračnog partnera.

Ipak, samo tri od 10 ispitanika je uzelo u razmatranje opciju razvoda ili privremen rastanak.

Uzrok nezadovoljstva u braku različito doživljavaju muškaraci i žene.

Muškarci krive loš seksualni život, dok ženama smeta što u životu nemaju mesta za uživanje već se sve svodi na brigu o novcu.

Istraživanje, takođe, otkriva da je samo trećina žena spremna da podnese papire za razvod.

Mnoge žene koje su finansijski zavisne od svog supruga brine kako će same da prežive finansijski škripac ako se razvedu, dok je muškarcima važno kakve će posljedice razvod imati na porodicu.

10 najčešćih razloga za izbjegavanje razvoda: Nijesam siguran/a da imam hrabrosti za tako nešto Zažaliću Nadam se da će biti bolje

Uticalo bi na moju porodicu/moramo ostati zajedno zbog djece Neću moći samog/u sebe da izdržavam Ne želim da napustim svoj dom niti prodam kuću/stan Previše sam star/a da odem sada i počnem život iznova Osjećao/la bi se krivim/krivom ako ih napustim Plašim se samostalnosti Plašim se da ću biti usamljen/a

Žena 35

UTORAK, 16. 7. 2013.

NJEGA TIJELA

Super vježbe za seksi noge Vježbe kući mogu smanjiti bol u problematičnim zonama bedara, zadnjice i bokova. Vježbe u kombinaciji sa ishranom i kardio treningom daće vidljive rezultate i učiniti vaše tijelo zavodljivim. Čučanj za ravnotežu Stanite uspravno s nogama malo više raširenim od nivoa kukova.

Spustite se u duboki čučanj, zadržavajući leđa ravnim, a ispruženim rukama ispred sebe dotaknite tlo.

Oduprite se petama o pod i uspravite, istovremeno prebacujući svu težinu na desnu nogu dok podižete lijevo koljeno. Lijevom rukom se držite

za zglob, zadržite se u ovom položaju sekundu, te vratite u početni položaj. Vježbu ponovite drugom nogom, sve dok ne dođete do 20 ponavljanja.

Naklon u stranu Riječ je o “putujućem iskoraku” koji ciljano djeluje na bedra, zadnjicu, bokove i mišiće trupa.

Stanite uspravno s nogama malo više raširenim od nivoa kukova, a prste ukrstite iza glave. Desnu nogu prekrstite iza lijeve i spustite se u čučanj. Desnu ruku takođe spustite do poda, a zatim se uspravite u početni položaj. Vježbu ponovite drugom nogom, sve dok ne dođete do 20

ponavljanja.

“Mrtvo podizanje” Upregnite mišiće zadnje lože, zadnjice i donjeg dijela leđa. Koljena blago savijte. Tegove držite u rukama ispred bedara, s dlanovima okrenutima prema unutra. Nagnite se unaprijed iz kukova i tegovima dotaknite tlo – sve do položaja u kojem su vam leđa paralelna s tlom.

Koncentrišite se na mišiće zadnjice pri podizanju tijela do pola od početnog položaja. Vratite se u pretklon (tegovima ponovno dotaknite tlo).

To je jedno ponavljanje, a vaš je cilj 20 komada.

ª UDOBNAº OBUĆA

Kako japanke uništavaju stopala U japankama noge izgledaju seksi, slobodno i privlačno.

Japanke su mnogima najdraža ljetna obuća, no ako pretjerate s nošenjem, mogu prouzrokovati nekoliko zdravstvenih problema.

Osim očiglednog nedostatka zaštite, zbog izloženosti stopala, vaša najdraža obuća može i te kako štetiti vašim stopalima, kostima, tetivama.

“Stopala su glavni oslonac cijelog tijela. Ona su baza skeleta”, kazala je Džeki Sutera, ortoped iz Njujorka. No, kao i kod svega drugog, važna je umjerenost. Naime, ako japanke nosite samo na plažu, a nijesu vaše omiljena obuća za baš sva-

ku priliku, ne mogu vam štetiti.

Dvoje stručnjaka, Keri Zinkin, ortoped u “Deerfield Beach Fla” i jedan od osnivača Američke asocijacije ortopeda, te Džeki Sutera - otkrile su što se tačno događa vašim stopalima kada obujete japanke. Zbog tankog sloja tkanine ili gume koja vašu nogu drži uz japanku, dok ih nosite prstima treba da vodite računa jer na taj način naprežete mišiće i žile koji zbog napora mogu boljeti ili se čak upaliti. Hodanje u tankim japankama može uzrokovati i frakture u kostima stopala koje nastaju zbog trajne izloženosti traumi jer nemaju čvrsti oslonac.

N

JE

ZA DO K

ISTRAŽIVANJE

TO RA

P I TA

ZANIMLJIVO

Poštovani, Kao mali polomio sam nos koji je izrastao malo u lijevu stranu. Sad imam 27 godina. Nikada nijesam imao problema sa disanjem, dišem podjednako na obje nozdrve, ali nijesam siguran da li imam devijaciju. Planiram uskoro da uradim estetsku operaciju nosa, ali nijesam siguran da li će morati da se radi i devijacija, tj. septorinoplastika. Kakav snimak treba uraditi da bi hirurg vidio da li postoji devijacija, tj. da bi vidio kompletno stanje unutrašnjosti nosa, da sve to uradim prije nego sto odem na prvi pregled, da se ne vraćam dva puta?

Poštovani, Pošto ste lomili nos sada sigurno postoje mjesta zadebljanja kosti koje je dobro vidjeti i na snimku. Međutim, mislim da ne morate bespotrebno da se zračite jer se pri samom pregledu jasno prepoznaje koje strukture treba korigovati, pa tako i kad je riječ o nosnoj pregradi. Prvo idite na pregled. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Da li provodite malo vremena sa porodicom?

Na koji način se može podmladiti koža lica Zamislite puževe kako vam gamižu po licu? Djeluje kao noćna mora, ali jedna japanska kozmetička kompanija tvrdi da se na ovaj način može podmladiti koža lica.

Novi, “sluzavi” tretman pomoći će u čišćenju pora i podmlađivanju lica, a japanska kompanija koja će prva početi sa ovim tretmanom smatra da će ljudi, posebno dame, pristati i na to kako bi izgledali ljepše.

“Puževa sluz pomaže u otklanjanju mrtvih ćelija, oporavlja kožu nakon izlaganja suncu i vraća joj vlažnost”, kaže predstavnica kozmetičke kuće Ma-

nami Takamura.

Vjeruje se da sluz puževa dobro djeluje na kožu, a već postoje i kreme sa ekstraktom puževa.

Jedna od prvih klijentkinja koja se podvrgla ovoj terapiji, koja traje pet minuta i košta 106 dolara, kazala je da je iskustvo bilo veoma prijatno i relaksirajuće.

“Osjećate puževe kako se kreću po vašem licu. U početku je pomalo čudno, ali je zapravo veoma prijatno”, navela je ona, dodajući da joj je koža na licu nakon tretmana bila glatka i vlažna.

Ne znamo da li je prijatno, ali sigurni smo da je bilo baš sluzavo!

ISTRAŽIVANJE

Šta ne ide nikako zajedno

U današnje vrijeme sve manje se družimo s djecom. Zahtjevi koji se postavljaju pred savremene roditelje ograničavaju ih na zapanjujućih pola sata druženja s djecom svaki dan.

Istraživanje koje su sproveli Virgin Holidays i Universal Orlando Resort na 2000 ispitanika otkrilo je da bake i djedovi sve manje viđaju djecu i unuke, a posjete su se svele na samo šest puta godišnje. Dakle, porodice provode zajedno u prosjeku samo osam sati nedjeljno. Vikendima je stanje nešto bolje jer u prosjeku roditelji i djeca provedu zajedno dva sata i 20 minuta. No, žalosno je to da tokom nedjelje u prosjeku dnevno provedu skupa samo 36 minuta. Čak i kada su zajedno, sedam od deset roditelja kaže da provode to vrijeme u tišini ispred televizora, računara ili čitajući nešto jer su naprosto preumorni da bi pričali.

Čak polovina ispitanika je otkrila da je jedino stvarno vrijeme koje će provesti zajedno jeste ono koje imaju tokom praznika i daleko od obaveza koje ih čekaju kod kuće. Zanimljivo je da je 56 odsto ispitanika rezervisalo godišnji zbog jednog jedinog razloga, a to je da bi bili sa svojom djecom.

Top razlozi zbog kojih ste premalo sa porodicom: 1. Previše radite 2. Večeri i vikende provodite obavljajući sitne poslove po kući 3. Kad ste kući, djeca su u školi 4. Djeca često gledaju televiziju 5. Djeca su često “na kompjuteru” 6. Djeca su u godinama kada više ne žele provoditi vrijeme s vama 7. Djeca su vani i igraju se s prijateljima 8. Provode večeri učeći 9. Provodite vrijeme na raznim sportskim i drugim aktivnostima.

Nije ništa novo da su alkohol i cigarete loši za zdravlje. Ipak, ovo dvoje zajedno posebno loše utiču na moždane funkcije.

Kod pušača koji unose i dosta alkohola, mozak odumire brže nego kod ljudi koji alkohol i cigarete konzumiraju povremeno, pokazalo je novo istraživanje.

“Oni koji puše, trebalo bi da ostave cigarete ili bar da puše manje i da izbjegavaju previše alkohola. Preporučljivo je i da se ovo dvoje nikada ne uzimaju u isto vrijeme”, rekao je dr Garet Hager-Džonson.

U istraživanju je učestvovalo 4.635 muškaraca i 1.838 žena, a njihove moždane funkcije su kontrolisane tri puta u periodu od deset godina.

Rezultati su pokazali smanjenje moždanih funkcija kod ljudi koji puše i konzumiraju alkohol. Odnosno, moždane funkcije opadaju za 36 odsto kod onih koji imaju ove navike, u poređenju sa onima koji samo povremeno puše i piju,

piše “Hafington post”. “ Ka d a s m o p o s m a t r a li mozak nikotinskih zavisnika, koji pritom unose i alkohol, shvatili smo da kada oni ostare deset, njihov mozak ostari 12 godina”, rekao je Hager-Džonson.

36 Žena

UTORAK, 16. 7. 2013.

HRANA I ZDRAVLJE

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Semifredo

SASTOJCI:

750 g sjeckane bundeve 1 litar pileće su pe 1 crni luk 2 čena bijelog lu ka 3 g fino mljeve nog kima i korijande ra 100 g sjeckanog peršuna 200 ml neutraln e pavlake

Krompir sa sirom

Tri namirnice protiv kancera

U uski kalup od dva litra stavite papir za pečenje. Isjeckajte bademe ili ih stavite u kesicu i izmrvite oklagijom. Maline izgnječite viljuškom. Oštrim nožem isijecite štapić vanile po dužini, otvorite je i ostružite sjemenke. Uzmite veliku staklenu činiju i u nju naspite jaja, šećer i vanilu. Činiju stavite iznad ključajuće posude sa vodom, ali pazite da činija ne dotiče vodu. Zatim mutite sastojke mikserom sve dok masa ne postane gusta - kada izvadite mješalice masa ne bi smjela da se pomjera. Polovinu smjese izlijte u kalup, pospite bademima i zatim dodajte drugu polovinu smjese.

SASTOJCI:

1 kg krompira 500 g kravljeg sir a pola glavice ka rfiola 250 g slanine po ukusu biber,s o

Čorba od bundeve Bundevu sa malo vode zagrijte u mikrotalasnoj pećnici ili na ringli i ostavite 10 minuta da omekša. Izdinstajte crni i bijeli luk, zatim dodajte začine i promiješajte. U to sipajte pileću supu i dodajte bundevu. Kuvajte 10 minuta. Umiješajte pavlaku i po ukusu dodajte so i biber. Servirajte sa mrvljenim kozjim sirom i pečenim sjemenkama od bundeve. Ovu ukusnu čorbu možete da poslužite sa crnim hljebom i puterom.

Krompir oprati i skuvati ga u ljusci. Ostaviti da se prohladi i očistiti ga od ljuske. Narezati na kolutove. U vatrostalnu posudu poređati svuda po dnu posude slaninu sječenu na tanke lente. Ostaviti malo slanine, sitno je nasjeckajte i ostavite sa strane.

Na lente slanine staviti polovinu količine skuvanog krompira, posoliti i pobiberiti. Preko krompira izmrviti kravlji bijeli sir a preko sira rasporediti cvetiće karfiola. Pobiberiti i vrlo malo posoliti pa pobacati svuda preko krompira sitno sjeckanu slaninu. Peći u prethodno zagrijanoj rerni na 190 stepeni.

SPECIJALITET

SASTOJCI:

4 jaja 1 šolja šećera 1 štapić vanile 250 ml neutraln e pavlake 250 ml kisjele pa vlake 150 g karameliz ovanog badema 300 g malina

Naučnici tvrde da bismo svjesnijom i pravilnijom ishranom mogli u velikom broju slučajeva da spriječimo pojavu kancerogenih ćelija u organizmu. Idealna anti-kancer trpeza sastoji se od 50 procenata povrća - ostatak su bjelančevine životinjskog porijekla, žitarice i masti. Tri najbolja “borca” protiv raka su riba, brokoli i paradajz.

Brokoli Glukosinolati koji se nalaze u brokoliju daju ovom povrću opor ukus, ali takođe smanjuju vjerovatnoću pojave malignih ćelija. Ovaj sastojak je pri žvakanju i u toku varenja veoma aktivan i izuzetno je djelotvoran u borbi protiv raka bešike i dojke.

Riba Kod žena koje konzumiraju previše masnu hranu, rizik od oboljenja raka dojke je i do 55 procenata.

A šta je “previše”, jasno su definisali nutricionisti: konzumiranje masne hrane više od tri puta nedjeljno.

Oni koji se preorijentišu na ri-

bu (tri puta nedjeljno sasvim je dovoljno), smanjiće rizik od malignog oboljenja i do 65 procenata. Omega-3 masne kiseline u ribi ne samo da pokušavaju da spriječe nastanak malignih celija, već koče i dalji razvoj već formiranih. Kod osoba oboljelih od raka, kod kojih je riba često na trpezi, postoji velika šansa da se kancerogene ćelije dalje ne razvijaju.

Paradajz Crveni plodovi ne samo da su nisko kalorični, već su i izuzetno ukusni. Paradajz je povrće koje ima najviše likopena, supstancu zbog koje je ova biljka crvene boje i služi kao veoma značajan zaštitnik srca i krvnih sudova. Likopin, međutim, može i više - da uspori rast malignih ćelija i do 50 procenata - a u kombinaciji s vitaminom E koji se nalazi u uljima i mastima biljnog porijekla, njihov rast se smanjuje čak i do 70 procenata. Što je paradajz zreliji, sadržaj likopina je veći.

ª MINI POMORANDŽAº

Rolovana piletina Da li ste probali kumkvat?

Danas vam nudimo savršenu kombinaciju piletine i mješavine začina. Relativno lako napravićete sjajno jelo.

Sastojci: pile 400 g mljevene junetine 2 kašike prezli 1 glavica crnog luka 1 šargarepa kari, so, mješavina začina 5 kašika ulja 1 jaje Priprema: Tankim i oštrim nožem zarezati pile duž grudi, a potom pažljivo odvajati meso od kostiju da se

dobije šnicla pravougaonog oblika. Otkošteno meso preko najlon kese istanjiti tučkom za meso pa ga začiniti karijem i mješavinom začina po ukusu. Posebno sjediniti mljevenu junetinu, jaje, prezle, sitno sjeckani crni luk i rendanu šargarepu. Dodati začine po ukusu i dobro izmiješati.

Pripremljenu smjesu od mljevenog mesa ravnomjerno rasporediti preko piletine, a zatim sve pažljivo urolovati i uvezati kuhinjskim koncem. Vatrostalnu posudu nauljiti i u nju položiti rolovanu piletinu. Peći na 200 stepeni sat vremena.

U bolje opremljenim supermarketima u novije vrijeme može da se kupi razno egzotično voće. Jedno od novajlija na rafovima je svakako i kumkvat – vrsta mini pomorandže, koja se jede s korom. Ovaj plod sadrži vitamine A i C, a od minerala najviše kalcijuma i gvožđa.

Kumkvat (lat. fortunella) je porijeklom iz Južne Kine. Latinski naziv ovom voću dao je engleski botaničar Robert Fortune koji ga je 1846 god. donio u Englesku kao “malu pomorandžu”. U kineskom jeziku kumkvat se naziva “džin-džu”, što u prevodu znači “daj prijatelju poklon”, zbog običaja da se ova biljka poklanja posađena u saksiji. Kumkvat je idealan za garniranje torti i kolača, ali može da se koristi i u kuvanju – na primjer, da se nasjecka na kružiće uz pečeno pile.

Prilikom kupovine treba birati male i ovalne plodove koji su aromatičniji i slađi od većih i okruglijih primjeraka. Prije konzumiranja treba ga dobro oprati kako bi uklonili eventualne ostatke hemijskih preparata. Zreli plodovi kumkvata na sobnoj temperaturi mogu da stoje tri do pet dana, a u frižideru i do tri nedjelje. Kumkvat je prilično skup, ali vam i nije potrebna velika količina da biste

ga koristili za ukrašavanje. Isplati se, pogotovu ako očekujete goste – svi će biti oduševljeni vašom

inovativnošću i uvijek će se sjećati da su kumkvat prvi put probali baš kod vas!

37

UTORAK, 16. 7. 2013.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI P Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima.

Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo.

Cijena povoljna! Tel.069/069148 Prodajem manju garsonjeru u Podgorici. Novogradnja, polunamještena, drugi sprat.

Tel.069/485-235, 067/639-969

AS NEKRETNINE PRODAJA

-T.Put „Cijevna“, 89m2 / IV, 78.000e - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e -S.A”SPONA, 70m2 / II, 61.000e -Centar, N.Miloševa, 21m2 / I, 33.600e -Zabjelo, 28m2 / II, 28.000e, nov -Kod Univerziteta, 42m2, vis.priz.

47.000e -D.bolnica, 38m2 / I, 41.000e, nov -B.S.P.Cetinjskog, 45m2 / IV, 51.000e -Delta “Čelebić”, 53m2 / V, 65.000e, useljiv

IZDAVANJE

Novaka Miloševa 32

„Gintaš“, 70m2 / I, 270e, namj.

Gintaš, 40m2, namj. 200e Delta „Čelebić“, 50m2 / V, 300e, namj.

Delta „Abex“, 40m2 / II, 220e, prazan S.A. Bulevar, 64m2 / I, 200e, prazan Centar, 42m2 / I, 300e, namj.

Vez.most, 70m2 / I, 300e, prazan B.Jedinstva, 85M2 / I, 450e, namj.

Blok V Vojna, 80m2 / IV, 350e, namj.

Centar, 80m2 / I, 450e, namj.

asnekretnine@t-com.me

PRODAJA Kralja Nikole, 26,5m2/I, namj., 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar Kod Sportskog, 42m2/II, 45000e V.most, 45m2/I, 51500e, odličan Delta (Univerzitetska), 53m2/V, 59500e, odličan S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 V.Karadžića, 43m2/IV, 63000e, nov Blok VI (R.kula), 79m2, 74000e, odličan J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Ljubović (kod Kodre), 85m2/I, 85000e sa garaž.

Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

IZDAVANJE

Ispod Gorice, 56m2/II, namj., 400e, sa garažom V.most, 25m2/I, namj., 200e V.Karadžića, 45m2/III, namj., nov, 350e Zagorič (Cijevna), 40m2/II, namj., nov, 350e Kod hotela ‘’City’’, 45m2, namj., 320e Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e S.A. (Čelebić), 28m2/V, namj., 200e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat.

Tel.069/370-629

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660 K  Kupujem jednosoban stan u Podgorici. Tel.069/407-346 SOBE Izdajem sobu ženskoj osobi.

Tel.069/787-918

Prodajem staru kamenu kuću na poluostrvu Luštica-Zabrđe sa ekstra pogledom na more.

Kuća 280m2 na placu 620 m2.

U kući se nalazi stari mlin za mljevenje. Tel.067/850-510 Prodajem ili izdajem nov jednosoban stan - klimatizovan, postavljeni kuhinjski elementi, visoki suteren, početak Zagoriča. Tel.067/260-423, 068/877879

P

POSLOVNI PROSTOR

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1756: Ljubovic, 81/pr n 62: P.Morace, 59/IV 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

1810: Zabjelo, 76/IV 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 289: Blok V, 60/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II 850: P.Morace,56/I

635: St.Aerod, 50/VI 472: St.Aerodr, 41/II 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 418: St.Aerodr, 78/V 1979:P.Morace, 38/I 2064:St.Aerodr, 59/I 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI 1138: Blok V, 75/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2130: Delta, 56/V n 150: Centar I, 80/III n 2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e. Tel.067/666-966

Izdajem jednosoban nenamješten stan u Podgorici. Ulica slobode. Tel.067/502-217 Izdajem jednosoban ekstra namješten stan, 60m2, u Podgorici, Vojislavljevića. Poslovnim osobama - 250 eura. Parking, internet.

Tel.067/287-308, 069/185-484 Izdaje se namještena garsonjera, centar, mjesečno plaćanje.

Tel.069/080-691

Izdaje se poslovni prostor, pogodan za sve vrste djelatnosti .

Ukupne povrsine 76m2, II nivoa ( 40m2 prizemlje + 36 m2 suturen ) Poslovni prostor se nalazi iza Delte, kod Krivog mosta,cijena izdavanja vrlo povoljna.

Kontakt telefon za sve informacije +38267279496 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390767

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051 Prodajem plac na Crkvinama, blizu magistralnog puta. Tel.068/123069 Prodajem placeve od 3.000m2 i 5.000m2, Bjelopavlići, Kula Lakića, 20min od Podgorice, povoljno!

Tel.068/058-200 VOZILA /AUTO DJELOVI

38 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu.

Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605 Prodajem ford eskort CLX, 91. god.

Nije u voznom stanju, manji kvar.

Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 300 eura. Tel.067/249-299 plovila

utorak, 16. 7. 2013.

MALI OGLASI Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno.

Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, usisivača, postavljanje i popravka instalacija, rasvjete, tabli sa osiguračima.

Tel.069/541-103 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110 NaSTava

KUĆNi lJUBiMCi Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana. Na poklon i sterilizacija. Tel.067/9092479 apaRaTi/opREMa Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392

RaZNo Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura.

Tel.069/959-505 Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713

USlUGE

poSao

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474188 Prodajem 10 gajbi ambalaže nikšićkog piva po 4 eura, 2 plinske flaše standardne po 25 eura, 1 plinsku grijalicu “šešir” (plaćenu 217) za 100 eura.

Tel.069/029-941

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102 Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno.

Tel.068/222-188

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Pedantna, odgovorna žena, traži posao. Tel.069/787-918

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

utorak, 16. 7. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40.

Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05.

Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50.

Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40.

Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20.

Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30.

Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25.

Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM FILM

06:00 Serija: Tajna starog mosta/r 06:45 Serija:V.I.P./r 07:30 Exploziv/r 07:50 Exkluziv/r 08:10 Serija:Ranjeno srce/r 09:00 Tačno 9 10:00 Serija:Odbačena/r 10:45 Serija:Ponor ljubavi/r 11:30 Serija:Tajna starog mosta 12:15 Serija:Nesreće u vazduhu 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:V.I.P. 14:45 Serija: Dva i po muškarca/r 15:05 Serija:Tračara/r 16:00 Serija:Ranjeno srce 17:00 Serija:Odbačena 17:50 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:40 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Ponor ljubavi 20:15 Serija:Tračara 21:00 Film:Maska 22:45 Gallileo/r 23:30 Serija: Nesreće u vazduhu/r

PRVA Serija: Ponor ljubavi 19.23

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.05 Univerzum -dok. serijal 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Djevojački institut/r 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Muzika 13.00 Vijesti 14.10 Više od ljeta 15.30 Dnevnik 1 16.05 Serija: Odjeljenje za specijalne žrtve 17.05 Serija: Djevojački institut 18.00 Vijesti 18.10 Više od ljeta 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija:Odjeljenje za specijalne žrtve 21.00 Otvoreno 22.00 Dnevnik 3 22.30 Više od ljeta 23.30 Igrani serijal: Očajni roditelji 00.00 Vijesti

RTCG 1 Otvoreno 21.00

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 11:00 Moja velika svadba 11:50 City 12:00 Tačno u podne 12:40 Farma – specijal/r 14:15 Serija: Naslednici 15:00 Serija:Simar 15:45 Teen pleme 15:50 City 16:00 Serija:Premijer 16:45 Serija:Neželjene 17:15 Serija:Mješoviti brak 18:00 Info Monte 18:30 Kuvanje i muvanje 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Farma – specijal 21:00 Domaći film: Došlo doba da se ljubav proba 23:00 Balkanske prevare 00:30 City 00:45 Film: Pop zvijezda

07:00 10:00 10:07 10:50 11:00 12:00 13:07 13:50 14:00 14:07 15:25 15:45 16:15 16:30 16:55 17:40 18:30 19:10 19:55 21:15 21:30 22:00 22:15 22:25

Boje jutra Vijesti u 10 Kako vrijeme prolazi/r Svi smo jedan tim/r Vijesti u 11 Vijesti u 12 Serija:Bandini Extra lifestyle Vijesti Serija:Asi/r Serija:Kad lišće pada Boje jutra, specijal Surfuj pametno Vijesti u pola 5 Serija:Silikonske ljepotice Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Kako vrijeme prolazi Serija:Asi Extra lifestyle Bez granica Vijesti u 10 Sport Serija: Istražitelji iz Majamija 23:10 Film:Sestrinstvo 00:40 Extra lifestyle 00:50 Fim:Neki drugi čovjek/r

PINK City 15.50

VIJESTI Serija: Kad lišće pada 15.25

07:00 10:00 10:30 12:30 15:45

08:30 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 11:45 Kućica u cvijeću 13:00 Ekonomija sa Brankom Dragašem 13:15 Dejan Tadić – Finansijsko tržište 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 20:00 Loto 20:30 Kućica u cvijeću 23:05 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5/r 11:00 Radio u boji 11:30 Top Shop 12:00 Film/r 14:00 Film/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Film 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu

ATLAS Radio u boji 16.00

TV PREPORUKA MASKA Prva 21.00

Film je priča o Stanliju Ipkisu, službeniku banke u Edge Sitiju, koji ima naviku da naveče gleda crtaće, a ujutro kasni na posao gotovo sat vremena. Jedne večeri, vraćajući se kući nakon propalog izlaska u elitni disko-klub Koko Bongo, pronalazi staru drvenu masku kako pluta na površini vode. Nakon što se vrati kući i stavi je na lice, pretvara se u superheroja s nevjerovatnim moćima. Međutim, nakon što opljačka banku u kojoj radi, postaje meta policije i kriminalca Dorijana Tajrela, koji namjerava zavladati gradom i čiji su saradnici pokušali opljačkati istu banku u isto vrijeme.

08.30 09.15 10.05 11.05 12.00 12.30 15.00 16.00 17.00 17.35 18.05 19.00 19.30 20.10 21.50 22.35 23.25

Serija:Naša ljeta Dok. program:Trafalgar/r Više od ljeta/r Program za djecu: Magična moć scene Vijesti Film:Između dvije vode/r Dok.program:Uskoci Više od ljeta/r Serija:Izlog strasti Muzika Serija:Krtice/r Crtani film:Sali Bolivud Dnevnik 2 Serija:Krtice Serija:Medium Dok.i program: Trafalgar/r Film:Puritanka/r

RTCG 2 Crtani film: Sali Bolivud 19.00

16:00 18:00 18:15 18:45 19:00 20:00 20:30 21:00

Uz jutarnju kafu Dogodilo se...

Gušteranje Goleada Na domaćem terenu Zabavni Magazin Toto vijesti Trijaža Svijet sporta Texas Holdem Poker Loto Nindža ratnici Toto vijesti

777 Uz jutarnju kafu 07.00

MBC Kućica u cvijeću 20.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Otvorena vrata” 09.45 Gastronomad 10.00 Vesti 10.05 Kvadratura kruga 10.30 Putopis 11.00 Vesti 11.05 Via militaris - Koridor 10 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina”13.15 Evronet 13.24 Film: “Veštica Lili 2” 15.00 Ovo je Srbija 15.55 Serija: “Selo gori a baba se češlja”16.45 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.28 Put oko sveta 19.00 Kviz: Slagalica 19.20 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 21.00 Karavan 23.00 Oko magazin 23.25 Dnevnik 23.45 Serija: “Mesto zločina” 00.35 Evronet RTS 2 08.49 Zebra, znak,semafor 08.55 Kaligrafija -09.15-Matematika u srcu 09.37 Sve boje života -10.13 Okruženje 11.01 Ad libitum 11.30 Trag 12.00-Građani 12.25-Gitar art festival: Naksos gitar trio 12.35-Svetski izazov 13.00-Trezor -14.13 Enciklopedija za Vreme je za bebe -16.20 -Tur de Frans, prenos 17.20 Serija: “Heroji 18.05 Gradske priče: Disciplina kič-

me -18.30 -Emisija iz ekologije 19.26-Plesna akademija, animirana serija 19.50Pink Panter, animirana serija -20.00 TV mreža 20.30-Drugi vek 21.00 Serija: “Heroji 21.50-Film: “Irska ruta” 23.50-Tur de Frans, pregled -00.15 -Vreme je na našoj strani: Vitlsi HRT 1 07.00-Dobro jutro, Hrvatska 11.03-Draga Ženevjev -12.00 -Dnevnik 12.40-Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.25 Dr Oz -14.05 -Skica za portret 14.45 Film: “Karta u jednom smeru do Mombase” 16.25-Starogradske priče i legende 17.15-Hrvatska uživo 18.15 Serija: “Hartlend” 19.10 Tema dana 19.30-Dnevnik -20.05 Serija: “Stipe u gostima” 20.40 Libar Miljenka Smoje-21.45 Serija: “Borgen - središte moći” 22.45 -Dnevnik 23.25 Film: “Če - Gerila” HRT 2 09.10 Školski program 11.15 Rijeka: More 12.10 Šaptač psima 13.15 Serija: “Doktor Hu” 14.45 Serija: “Degrasi” 14.55 Lov na antikvitete 15.22 Ružiona 16.00 Regionalni dnevnik 16.35 Osmi kat 17.20 Serija: “Dolina sunca” 18.05 Svirci moji 19.00 Kriška sira 19.30 Dokumentarna serija 20.00 Serija: “Gli” 20.50 Kon-

07:03 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Dok. program 11:32 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani filmMumijevi 14:30 Dok. program 16:00 Serija: Distrikt 16:45 Majstor kuhinje 19:00 Muzički program 19:30 Crtani film /r.

21:00 Info 22:00 Magazin 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Magazin 22.00

DANAS U GRADU zerva 21.00 Film: “Prodavačica” 22.45 Serija: “Roditelji i deca” 23.25 Serija: “Dva i po muškarca” 23.54 Serija: “Na ivici” HBO 11.20 Adel: Uživo u Rojal Albert Holu 12.25 Film: “Pepeljugina priča 3” 13.55 Film: “Misli kao čovek” 15.55 -Film: “Jedna smešna priča”17.35-Film: “Mapeti u svemiru” -20.05 Film: “Martovske ide”-21.45Film: “Ostrvodoktora Moroa” 23.2 -Serija: “Bordžije” 00.15-Film: “Konan Varvarin” FOX LIFE 11.50-Serija: “Ludnica u Klivlendu” 13.30 Porodično blago Džina Simonsa 14.20 -Projekat Modna pista 15.30 -Sudije za stil -15.55-Serija: “Džordanino raskršće” -18.25 Serija: “Očajne domaćice” 20.55 Serija: “Bogobojažljive namiguše”-21.50-Serija.”Očajne domaćice” 22.40-Serija: “Šapat duhova” 23.30-Serija: “Bogobojažljive namiguše” 01.10 Serija: “Privatna praksa” FOX CRIME 13.15 Serija: “Mornarički istražitelji” 14.10 Serija: “Most” 15.00 Serija: “Imi-

tator” 15.55 Serija: “Monk” 17.35 Serija: “Nepogrešivi instinkt” 20.00 Serija: “Mornarički istražitelji” 20.55 Serija: “Nepogrešivi instinkt” 21.55 Serija: “Imitator” 23.05 Serija: “Zločinački umovi” 23.40 Serija: “Medijum” ARENA SPORT 09.00 Košarka: Real Madrid - Barselona 11.00-Fudbal: PSŽ - Rems 13.00-Fudbal: Ajaks - Mančester siti -15.00 Fudbal, Liverpul TV 17.00 Fudbal Masters of European Football Ep 01 17.30-Fudbal Masters of European Football Ep 02 18.00 Fudbal: Partizan - Jagodina-20.00 Atletika, Dijamantska liga, Pariz 22.00 Fudbal: Hjuston - Filadelfija-00.00-Poker 01.00 Bičvolej, SP, za 3. mesto (m)-02.00-Bičvolej, SP, finale (m) SPORT KLUB 12.00 Fudbal, ruska liga 14.00 Program iz studija 14.45 Košarka, EP mladi: B3-A3, prenos 16.30 Na današnji dan 17.00 Košarka, EP mladi: A1B2, prenos 18.45 Vesti 19.15 Košarka, EP mladi: A2-B1, prenos 21.00 Top tenis 21.30 Sedmica pred vama 21.45 enis: VTA Baštad 00.15 Košarka, EP mladi

BIOSKOP CINEPLEXX

Usamljeni rendžer 17:15; 20:00; 22:00; Violet and Daisy 21:40 ; Velika iluzija 20:30; 22:50 Mlađi referenti 15:45; 18:00; 20:15; 22:40; Univerzitet za monstrume 3D sinhronizovan 15:30; 17:30 ; Univerzitet za monstrume digital sinhronizovan 16:30; Živjela Francuska 19:30 ; SVJETSKI RAT Z/3D 17:40; 19:45; 22:30 : Čovjek od čelika 3D 19:00; 21:20 ; Čovjek od čelika digital 16:00 ; Mamurluk 3 18:30 ; Čuvari tajnog kraljevstva 15:15