Izdanje 8-9. jun 2013.

od 10.aprila do 11.juna

VELIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 8. i 9. 6. 2013. BROJ 559/ GODINA II

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

● 12-13 STRUČNJACI CIRT a, NA OSNOVU DOJAVE OD PARTNERSKIH ORGANIZACIJA, OSUJETILI MOGUĆE ZLOUPOTREBE

Spriječena špijunaža Vladinih dokumenata SOCIJALA ● 14-15

PAKLENI IZLET OSNOVACA ● 17

Kako preživjeti dan sa 80 centi

„Žive“ pljeskavice, i grijanje na pola sata Tanja Rađenović, majka djeteta iz Budve ogorčena na organizaciju ekskurzije na Žabljaku gdje se razboljelo više djece

● 10

Prema podacima Ministarstva petočlana porodica na ime materijalnog obezbjeđenja mjesečno prima 120,70 eura

HOD PO MUKAMA ● 3

Ne izdaju tablice, kažnjavaju građane

ROBERT GELBARD ● 5

Opozicija je bila dobra, ali je Vujanović pobjednik RADULOVIĆ ● 11

Zaključci o KAP-u ne daju konkretne odgovore

NAGRADNI KUPON

MARIN MRČELA

Političke stranke u Crnoj Gori treba disciplinovati ROLAND GAROS ● 29

Kralj je živ, sadaddas asd kralj je Rafa

Z

bog nedostatka registarskih tablica Podgoričani već danima ne mogu registrovati nova vozila u Područnoj jedini-

ci MUP-a. Iz resora kojim rukovodi Raško Konjević tvrde da tablica ima, ali da zbog preostalih “ograničenih količina usporeno izdaju

ŽENA ● 33

registarske tablice”. Tako će, kako su saopštili, biti sve do kraja juna, kada se očekuje nova isporuka tablica.

Primjeri ženske okrutnosti u vezi

2

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

●NEZVANIČNO

Ima li šanse da za nas Berance uradiš nešto više no u prošlom mandatu?

A nemoj tako glasno dok su ovi policajci pored nas.

Hahahaha... majke mi dobro ti reče ovaj Raško. Ja bi ga isto MIlu prijavio.

Pošto si mi ka Željko Samardžić, reći ću ti - u septembru biće u novembru....

Nego da te pitam, ka policajac policajca - imamo li koaliciju ili ne.

Prijavljen je on davno no on to ne zna. Nijesam ja Mugi.

● SADRŽAJ IMA SE, MOŽE SE

Navikli smo da ih okrivljujemo za sve što ne valja u vezi. Oni su ti koji ne umiju da se emotivno vežu, otvore i iskreno prepuste ljubavi. U muškoženskim odnosima, muškarci su ti koji nose titulu loših momaka. Ali hajde da budemo realni i preispitamo i onu drugu stranu. Koliko i mi umijemo biti okrutne?

TEATAR

Potiranje uloga i granica identiteta U poziciji u kojoj smo često u hijerarhiji (odnosno životnom spletu uloga) na ovaj ili onaj način potčinjeni, rijetko kada padne nam na pamet da sa onima koji su “iznad nas”, u jednoj instanci, imamo i previše zajedničkog. Bar u čežnji, strahovima, frustracijama i željama. Ženeove “Sluškinje” ili “Žene koje čiste” u viđenju Selme Spahić, brutalno i “na postavu” izvrću ustrojstvo novog svijeta i podsjećaju nas da je u patologiji društvenih i ličnih odnosa, linija koja dijeli dobro i zlo, namjeru i čin mnogo tanja nego što vjerujemo.

● 38

Partija koliko hoćeš, glasača ni za lijek ● 6 BEZ STATISTIKE

Broj Crnogoraca na Kosovu je misterija

●4

KAP

Za sedam godina 700 miliona €

● 36

●8

● 23

Izabrala kozarstvo umjesto kozmetike

● 25

NEDJELJA, 09.06.2013.

Malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Popodne, uglavnom na sjeveru lokalno kiša i grmljavina.

05:05 20:18

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Prretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti.

15 15 16 16 15 12 10 6 11 12

28 26 26 27 26 23 22 17 23 24

05:05 20:19

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 21 stepen.

Tvrđava u čijim temeljima je venecijanski graditeljski rukopis, prkosila je i odolijevla zemanu i ratovima, osvajačkim vojskama i silnicima, nepokorna. Opasana bedemom poput strašnog viteza stegonoše, Spuška glavica, gotovo vertikalna, kao da je samonikli kameni stražar koji se diže iz same obale rijeke Zete i čuva Spuž.

Sa Spuške glavice pruža se neponovljiv pogled na plodnu Bjelopavlićku ravnicu, kamene Pipere i Martiniće, ali i rijeku Zetu koja uvijanjem grli Spuž hitajući dalje prema uviru u Moraču.

● 21

SUBOTA, 08.06.2013 .

More malo do umjereno talasasto.

Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, na otvorenom moru sjeverozapadni.

º Super đedoº osvaja Glavicu za 10 minutra

Vladari iz sjenke na sastanku u Londonu

● 19

JADRAN:

SPUŠKO UTVRĐENJE

OKUPLJANJE

DANIJELA DRLJEVIĆ ŠILJAK

Meteo

Novinarka i voditeljka informativnog magazina Forum 60 na Televiziji Atlas Marija Podlesnik za Vikend novine govori o svojim trudnoćama, vaspitanju sinova Lazara (15), koji je iz prvog braka, i Jan Luke (5) i kćerkice Lucije (4) iz drugog.

Za Mariju je najstresnija bila prva trudnoća, jer je bila jako mlada, ali su ipak sve tri trudnoće protekle veoma lako.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

17 16 17 16 16 13 11 8 12 14

29 27 27 27 27 25 24 18 26 27

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto.

Vjetar južni i jugoistočni, slab do umjeren, popodnene u pojačanju.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 21 stepen.

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

3

HOD PO MUKAMA

Ne izdaju tablice, a kažnjavaju građane MUP zbog ograničenih zaliha usporio dinamiku izdavanja registarskih tabli Jelena Vađon Đurišić

Z

bog nedostatka registarskih tablica Podgoričani već danima ne mogu registrovati nova vozila u Područnoj jedinici MUP-a. Iz resora kojim rukovodi Raško Konjević tvrde da tablica ima, ali da zbog preostalih “ograničenih količina usporeno izdaju registarske tablice”. Tako će, kako su saopštili, biti sve do kraja juna, kada se očekuje nova isporuka tablica.

njih dana odvija usporeno.

“U Područnoj jedinici MUP-a u Podgorici izdavanje registarskih tablica trenutno je usporeno zbog preostalih ograničenih količina tablica i tako će biti sve do kraja juna kada se očekuje nova isporuka”, kazali su iz Službe za informisanje MUP-a.

Do usporenja je došlo, kako su objasnili, nakon što je dobavljač, firma “BAJIĆ – GBB” iz Podgorice, obavijestila MUP da će biti kašnjenja sa isporukom tablica od njihovog isporučioca iz Njemačke.

PROFIL BRANISLAV RADULOVIĆ

Bez šale i foliranja Rođen 15.11. 1968. godine u Vrbasu, Vojvodina. Završio Pravni fakultet, te magistarske studije na smjeru Ekonomija javnog sektora, odbranivši rad na temu “Eksterna revizija javnog sektora, institucionalni aspekti”. Sve to sa desetkom. Član je Senata Državne revizorske institucije ( DRI).

Raspolaže sertifikatom European Center for Peace and Development (2000. godine) na programu “Electronic commerce in banking and trade”. Boravio na stručnim usavršavanjima u Sjedinjenim Američkim Državama (2000. godine). Autor je priručnika za polaganje državnog revizorskog ispita za predmet “Eksterna revizija javnog sektora”. Kao neko ko je prepoznat da sve radi “po PS-u” (iz vojničke terminologije: pravilo službe) nedavno je upozorio da su zaključci Skupštine o KAP-u za DRI problematični, te da je neophodno sve definisati isključivo na bazi ISSAI me-

đunarodnih standarda za reviziju. Znači, jedan je od rijetkih koji se ne šali, a i ne folira.

Oženjen je, otac dvoje djece. Živi u Podgorici.

Ambasadorka SAD

ZAŠTO POSTOJI PONOS Sjedinjene Američke Države (SAD) i niz drugih zemalja u svijetu tokom juna obilježavaju Mjesec ponosa LGBT populacije organizacijom “Parada ponosa”.

Možda ste o tome čitali u novinama i zapitali se koja je svrha proslave LGBT ponosa. Veliki broj ljudi je javno polemisao zbog čega su one uopšte potrebne. Htjela bih da iskoristim ovu priliku da ukažem na važnost parade ponosa i istorijski razvoj vezan za taj događaj.

Mnogo više od protestne šetnje, parade ponosa u SAD su proslava jednog od najvećih američkih bogatstava - njene raznolikosti. Posljednjih godina je i predsjednik Obama proglasio jun mjesecom proslave LGBT ponosa kako bi ukazao na doprinose Amerikanaca iz LGBT zajednice i naglasio američku tradiciju promocije građanskih prava manjina. Mjesec ponosa je i vrijeme da se osvrnemo na prepreke koje je LGBT zajednica savladala i sa kojima se još suočava.

Veliki broj ljudi ne zna da su prve parade ponosa u SAD 1970. godine organizovane s ciljem obilježavanja godišnjice Stonewall protesta održanog u junu 1969. godine. Te godine se LGBT zajednica u Njujorku sukobila sa policijskom prisilom i prvi put, kao američki građani, javno zahtijevala poštovanje svojih prava. U to vrijeme se u većini američkih država smatralo nelegalnim biti gej i homoseksualci su nailazili na ozbiljnu pravnu diskriminaciju i široko društveno neodobravanje. “Izlazak iz plakara” je često imao za posljedicu gubitak zaposlenja, prijatelja i porodice, ali su ovi hrabri pojedinci organizovali prve “Parade ponosa” da bi javno zahtijevali jednaki tretman pred zakonom.

“Parada ponosa” takođe čini vidljivom grupu ljudi koja u mnogim zemljama širom svijeta živi na marginama i u društvenoj sjenci. Za LGBT zajednicu je veoma važno da fokusira pažnju javnosti na borbu za jednakost da ne bi ostali zaboravljeni kada se donose odluke i zakoni koji utiču na njihove živote. Bivša državna sekretarka Hilari Klinton je, tokom obraćanja na proslavi Međunarodnog dana poštovanja ljudskih prava u Ujedinjenim nacijama 2011. godine, naglasila da “kao i u slučaju žena, rasnih, religijskih, plemenskih ili etničkih manjina, tako i činjenica da ste član LGBT zajednice ne znači da ste niže ljudsko biće. I zbog toga su gej prava, ljudska prava i ljudska prava su gej prava”. “Parade ponosa” služe da pokažu svijetu da LGBT osobe postoje i da im pripadaju ista prava kao i ostalim građanima.

“Parada ponosa” je važna jer potvrđuje da je biti homoseksualac normalno i prihvatljivo, a ne nešto sramno što se mora kriti. Nažalost, mnoge LGBT osobe se nikada javno ne izjasne, plašeći se konsekvenci javnog priznanja svoje seksualne orjentacije. Iako LGBT zajednica u Crnoj Gori ne organizuje “Paradu ponosa” u bliskoj budućnosti, htjela bih da im poručim da ih Američka ambasada u Podgorici podržava u njihovoj borbi za jednakost. Crnogorska Vlada je pokazala snažnu opredijeljenost za poboljšanje položaja LGBT populacije u društvu i nevladine organizacije se kontinuirano bore za eliminaciju diskriminacije, nasilja i govora mržnje. Američka ambasada je uz njih i potvrđuje svoju posvećenost ovim pitanjima – ne samo u junu već tokom cijele godine.

I ovim želim da poručim LGBT zajednici u Crnoj Gori da je u redu biti homoseksualac, u redu je da budete vjerni sebi i da, iako život zna da bude težak, može i biće sigurno bolje. Čestitam vam Mjesec ponosa.

STAV

Redakciji DN obratio se Podgoričanin R.S. koji tvrdi da već danima ne može da registruje svoj novi automobil jer, kako kaže, nadležne institucije nemaju registarske tablice.

“Već četiri dana bezuspješno pokušavam da registrujem vozilo. Sinoć me čak zaustavila policija, između Cetinja i Budve, dok sam bolesno dijete sa Žabljaka vozio za Budvu. Nakon što me policajac maltretirao 20-ak minuta što nemam tablice, jedva me pustio bez kazne nakon intervencije kolege”, priča revoltirani sugrađanin. Kako kaže, 20 minuta je pokušavao da objasni policajcu da nije problem u njemu, jer i on kao vlasnik automobila želi, ali ipak ne može da registruje vozilo.

“Hoću da radim po zakonu, ali mi država ne da, kažem ja njemu. A on mi odgovara: ‘Gospodine, nek Vam daju potvrdu u MUP-u da registarskih tablica nema’”, prisjeća se razgovora koji je vodio sa policajcem preksinoć kasno iza ponoći.

Služba za informisanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) potvrdila je Dnevnim novinama da se izdavanje registarstkih tablice posljed-

“Do kraja juna, kada će stići porudžbina, tablice će biti dijeljene sporijom dinamikom, kako bismo preostale zalihe iskoristili na najbolji mogući način i kako bi se šteta koju bi građani eventualno mogli da pretrpe svela na minimum”, navodi se u odgovorima i ističe da će se, iz istog razloga, tablice narednih dana sporije izdavati i u Nikšiću, Budvi, Danilovgradu i Baru.

MUP, kako su objasnili, ima važeći četvorogodišnji ugovor za isporuku tablica koji je 6.7.2009. godine potpisan sa firmom “BAJIĆ – GBB” iz Podgorice.

“A da bismo obezbijedili kontinuitet u obavljanju tih poslova MUP je 30.4.2013. godine raspisao novi tender, koji će brzo biti završen. Ugovor će biti potpisan sa najboljim ponuđačem i važiće do kraja ove godine”, saopštili su iz MUP-a i izvinili se građanima zbog neprijatnosti koje mogu imati zbog nemogućnosti da dobiju tablice za automobil.

SUE K. BROWN SU K. BRAUN

4

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

ª ISTINOMJERº

NEMA STATISTIKE

Rifat Rastoder ispunio obećanje Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović nije govorio istinu o rastu broja turista, potpredsjednik Skupštine i SDP-a Rifat Rastoder ispunio je obećanje o Opštini Petnjica, što nije slučaj sa direktorom Nacionalne turističke organizacije Sašom Radovićem koji nije ispunio obećanje o uvođenju posebnog softvera za registraciju turista, utvrdio je “Istinomjer”.

Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović je krajem decembra 2012. godine izjavio da smo “jedina turistička destinacija na Mediteranu sa progresom u prihodu i broju turista”.

Početkom maja 2013. ministar

Gvozdenović je ponovio raniju ocjenu, sada precizirajući da je “Crna Gora jedina zemlja na Mediteranu koja ima pozitivan trend rasta turističkih dolazaka i prihoda od turizma od 2008. godine, što dovoljno govori o kvalitetno urađenom poslu u prethodnom periodu”.

“Prema podacima državnog Zavoda za statistiku Monstat, u posljednjih pet godina stalno je rastao broj dolazaka turista u Crnu Goru. Podaci koje je “Istinomjer” dobio od Ministarstva održivog razvoja i turizma su nešto drugačiji, ali i oni pokazuju kontinuirani rast turističke posjete”, navodi se u komentaru “Istinomjer”.

“Istinomjer” je u analizi utvrdio i

Broj Crnogoraca na Kosovu je misterija

da je potpredsjednik Skupštine i SDPa Rifat Rastoder ispunio obećanje.

On je 27. septembar 2012. saopštio: “Pitanje Opštine Petnjica biće sigurno riješeno zahvaljujući Socijaldemokratskoj partiji i njenom koalicionom partneru”.

Skupština Crne Gore je 28. maja 2013. godine odlučila da Petnjica postane ponovo opština.

Na osnovu člana 36.i 37. Zakona o privrednim društvima („Sl. list RCG“, br. 06/02, „Sl.list CG“ br.

17/07, 80/08, 40/10, 73/10, 36/11, 40/11), Odbor direktora Društva za upravljanje investicionim fondom „Moneta“ a.d.- Podgorica, na sjednici održanoj 06.06.2013.godine donosi ODLUKU O PROŠIRENJU DNEVNOG REDA I REDOVNE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA ZATVORENOG INVESTICIONOG FONDA „MONETA“ A.D. PODGORICA -U POSTUPKU TRANSFORMACIJE

1.Odbor direktora donosi Odluku o proširenju dnevnog reda I redovne skupštine Zatvorenog investicionog fonda “Moneta” a.d. –u postupku transformacije zakazanu za dan 21.06.2013. godine, sa početkom u 10.00 časova, u sjedištu Fonda, Trg Republike 13, Podgorica, na način što se poslije tačke 4. dnevnog reda dodaju nove tačke koje glase: 5. Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o izvršenoj procjeni imovine i obaveza Zatvorenog investicionog fonda „Moneta“ A.D. Podgorica – u postupku transformacije 6. Donošenje Odluke o usvajanju Programa transformacije Zatvorenog investicionog fonda „Moneta“ A.D. Podgorica – u postupku transformacije 7. Donošenje Odluke o izboru društva za upravljanje investicionim fondom A tačke dnevnog reda od 5-11 postaju tačke 8-14, tako da Dnevni red skupštine sada glasi: Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela: - predsjedavajućeg Skupštine - verifikacione komisije - zapisničara - ovjerivača zapisnika 1. Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara; 2. Razmatranje i usvajanje Godišnjeg finansijskog izvještaja ZIF „Moneta“ a.d. Podgorica -u postupku transformacije za 2012. godinu sa Izvještajem nezavisnog revizora; 3. Usvajanje godišnjeg Izvještaja o poslovanju ZIF „Moneta“ a.d. Podgorica -u postupku transformacije za 2012. godinu; 4. Usvajanje Izvještaja o radu Nadzornog odbora ZIF „Moneta“ a.d. Podgorica -u postupku transformacije za 2012. godinu; 5. Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o izvršenoj procjeni imovine i obaveza Zatvorenog investicionog fonda „Moneta“ A.D. Podgorica – u postupku transformacije 6. Donošenje Odluke o usvajanju Programa transformacije Zatvorenog investicionog fonda „Moneta“ A.D. Podgorica – u postupku transformacije 7. Donošenje Odluke o izboru društva za upravljanje investicionim fondom 8. Izbor depozitara u skladu sa odredbama Zakona o investicionim fondovima; 9. Donošenje odluke o usvajanju ugovora o upravljanju ZIF „Moneta“ a.d. Podgorica - u postupku transformacije; 10. Donošenje odluke o imenovanju revizora za reviziju finansijskih izvještaja za 2013.godinu; 11. Razrješenje članova Nadzornog odbora, u skladu sa Zakonom; 12. Donošenje Odluke o izboru članova Nadzornog odbora; 13. Donošenje Odluke o utvrđivanju naknada članovima Nadzornog odbora.

14. Donošenje odluke o izmjenama i dopunama Statuta ZIF „Moneta“ a.d.Podgorica-u postupku transformacije Materijal za skupštinu akcionara staviće se na uvid akcionarima u sjedištu Fonda, u zakonski predviđenom roku, svakog radnog dana od 9.00 do 14.00 časova, kao i na internet stranici Fonda,www. moneta.me.

Smatraće se da za održavanje skupštine postoji kvorum ukoliko skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni lično ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. U cilju bolje organizacije rada skupštine, mole se lica koja žele da prisustvuju sjednici, kao i zakonski zastupnici ili punomoćnici akcionara, da u roku od dva radna dana prije održavanja skupštine dostave dokumenta (ličnu ispravu i punomoćje ovjereno u skladu sa zakonom), u sjedište Fonda, na osnovu kojih mogu uzeti učešće u radu skupštine.

Predsjednik Odbora direktora D.Z.U.„Moneta“a.d.

Dr Aleš Musar ___________________________

Priština Premijer Hašim Tači obećava da će kosovski Ustav priznati crnogorsku manjinu tokom ove godine, iako ne postoje tačni podaci koliko Crnogoraca živi u toj zemlji.

Nedavno su u javnosti bile plasirane informacije na pojedinim crnogorskim portalima da ih je svega 19 što predsjednik Udruženja Crnogoraca na Kosovu Slobodan Vujačić ocjenjuje smiješnim.

Na portalu www.in4s.me je nedavno izašao tekst u kojem se navodi da je popis stanovništva na Kosovu i Metohiji, koji je održan 2011. godine, pokazao da u južnoj pokrajini živi svega 19 Crnogoraca i da nije realno očekivati da će privremene institucije sistema u Prištini pristupiti izmjeni Ustava kako bi se njime priznalo postojanje crnogorske nacionalne manjine. Vujačić ipak demantuje ove navode.

“Namjere ovog tekst su vrlo jasne. Oni ne žele da mi postojimo.

Kada je bio popis 2011. godine nije ni postojala rubrika u kojoj bi neko naveo da je Crnogorac”, kaže Vujačić.

Koliko Crnogoraca onda ima na Kosovu ne zna se, jer ne postoje precizni podaci. Vujačić kaže da ih danas sigurno ima od 10.000 do 12.000.

“Tačan podatak ćemo znati kada se uradi popis. A to će se desiti kada počne da se poštuje sporazum između Srbije i Kosova. Razgova-

rao sam danas sa premijerom tačijem i on nam je garantovao da ćemo biti priznati”, kazao je Vujačić.

Tači je kazao da crnogorska manjina može da ima svog predstavnika u novoj vladi Kosova, ali Vujačić kaže da će biti zastupljeni i u parlamentu.

“Očekuje se završetak skupštinske procedure i izmjene Ustava, kako bi se obezbijedilo mjesto u Ustavu Kosova crnogorskoj manjini i garantovano mjesto u kosovskom parlamentu. Crnogorska manjina može činiti i dio nove vlade Kosova”, kazao je Tači.

On je juče primio u Prištini crnogorsku delegaciju, koju predvodi ministar kulture Branislav Mićunović, a koja učestvuje na Forumu prijateljstava Kosova i Crne Gore “Radovan Zogović”.

“Izuzetno je značajna uloga Crne Gore u povezivanju regije i sve nove inicijative imaju našu podrsku”, kazao je Tači.

Ocjenjujuci veoma uspješnim Forum prijateljstva Kosova i Crne Gore, Tači je podržao njegovo institucionalno postavljanje, koje bi imalo širi regionalni značaj.

U delegaciji Crne Gore bili su i gradonačelnici Ulcinja, Plava, Rožaja, predsjednik Skupštine Berana, koji su razgovarali o putnoj i graničnoj infrastrukturi, otvaranju novih graničnih prelaza i o povratku raseljenih lica na Kosovo.

N.Đ.

UPRAVA POLICIJE

DF protiv izbora Stojanovića Demokratski front neće podržati predlog Vlade da direktor Uprave policije bude Slavko Stojanović, dok će se poslanici Pozitivne Crne Gore o tome naknadno izjasniti.

Vlada je u četvrtak prihvatila predlog ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića da se za direktora Uprave policije imenuje Stojanović. Predlog će biti upućen nadležnom odboru Skupštine na mišljenje, nakon čega će Vlada donijeti odluku o imenovanju direktora.

Poslanik DF Predrag Bulatović kazao je da je Uprava policije u proteklom periodu bila “poligon najgrubljih trgovina između Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije”.

“DF neće podržati predlog vlasti za direktora Uprave polcije. Pozivamo Konjevića da iskoristi šansu da on i njegov kadar za direktora vrlo brzo pokažu mjerljive rezulate, posebno kada je o borbi protiv korupcije na visokom nivou riječ”, istakao

je Bulatović.

On je dodao da je nedavno poništavanje kokursa značilo “borbu frakcija unutar DPS”.

DF, prema riječima Bulatovića, smatra da režim nema političku volju da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije, a posebno protiv korupcije na visokom nivou.

On tvrdi da bez smjene vlasti neće biti ozbiljne borbe protiv “tog zla koje je zahvatilo Crnu Goru, a što je uočila i Evropska unija”.

“Vrh vlasti u glavnim segmentima koji su zaduženi za borbu protiv korupcije kao što su Tužilaštvo, Uprava policije, Uprava za sprečavanje pranja novca predlaže i bira kadar koji je politički lojalan vladajućim partijama“, rekao je Bulatović.

Poslanik Pozitivne Zoran Miljanić smatra da je dobro što je za direktora Uprave policije predložen čovjek koji je, kako je naveo, radni vijek proveo u policiji.

J.Đ.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

5

ROBERT GELBARD ZA VIKEND NOVINE

Opozicija je bila dobra, ali je Vujanović pobjednik

Mili Prelević

N

ekadašnji američki izaslanik za Balkan ambasador Robert Gelbard kazao je juče Vikend novinama da je crnogorska opozicija na predsjedničkim izborima 7. aprila postigla dobar rezultat. Ipak, kaže da to nije bilo dovoljno, pa je pobijedio predsjednički kandidat DPS-a Filip Vujanović.

Ambasador Gelbard je za naš list naglasio da aprilski izbori i nedoumice koje su se pojavile nakon njih, nemaju mnogo sličnosti sa izborima, kada su kandidati bili Momir Bultović i Milo Đukanović.

“To sa Bulatovićem je bilo veoma davno, još 1997. godine. Tada nam je svima bilo jasno da Bulatović i neki njegovi prijatelji žele da pokradu te izbore. Naravno da niko to nije želio da dozvoli. Nakon aprilskih izbora sve je jasno. Opozicija je bila veoma dobra i treba joj na tome čestitati, ali to nije bilo dovoljno. Potpuno je jasno da je Filip Vujanović pobijedio na ovim izborima. Izbori su prošli, i vlast, a naročito opozicija, treba da nastave dalje. Nema se smisla osvrtati”, kazao je Gelbard.

Ovaj američki političar koji važi sa svojevrsnog grubijana u diplomatiji i koji ne zazire ni od rješavanja nerješivih problema, kaže da su mnogi problem u regionu prevaziđeni.

“Crna Gora je napravila odličan posao. Prošlo je teško političko vrijeme i sada će biti dosta lakše. Nema više opasnosti od Slobodana Milo-

ševića, koji je planirao da upotrijebi vojsku kako ni sa vlasti skinuo Mila Đukanovića. Sve je to prošlo i Crna Gora je sada bezbjedna”, ističe Gelbard. On je i u ovom intervjuu još jednom podsjetio da je bivši predsednik Srbije Slobodan Milošević pokušao da tokom sukoba sa Milom Đukanovićem iskoristi nekadašnju Vojsku Jugoslavije za obaranje Vlade Crne Gore.

“Taj plan su osujetile NATO trupe tako što su blokirale prugu Beograd - Bar, na dijelu koji prolazi preko teritorije Bosne i Hercegovine, čime je onemogućo prebacivanje jugoslovenskih trupa željeznicom u Crnu Goru”, kazao je američki diplomata. Kada je demokratski napredak zemalja bivše Jugoslavije u pitanju, Gelbard naglašava da je veoma zadovoljan, ali da ima još dosta posla jer treba izgraditi demokratske institucije.

“Države bivše Jugoslavije, moramo priznati, imaju dosta malu demokratsku istoriju, I zato im je potrebno vrijeme. Vrijeme je potrebno posebno za pravljenje, kako ga ja zovem, sek-

tora pravde, što je interakcija u odnosu na institucije zadužene za sprovođenje prava. Isto tako moramo priznati da je Crna Gora postigla ogroman napredak. U vašu državu sam prvi put došao 1997. godine i sada je sve bolje”, kaže Gelbard. On ističe da Srbija ide u veoma pozitivnom pravcu mu je potvrđeno i nakon nedavnog susreta sa premijerom Ivicom Dačićem u Vašingtonu.

“To je već drugi put da ga vidim ove godine i veoma sam impresioniran napretkom koji je Srbija napravila.

Ogroman je napredak u građenju demokratije i stvaranju uslova za smjenjivost vlasti, ali i u odnosima sa Kosovom”, kaže iskusni diplomata. Gelbard čestita Hrvatskoj koja je izuzetno napredovala od vremena Franje Tuđmana i u narednih nekoliko nedjelja će ući u Evropsku uniju.

“Još sam veoma zabrinut za Bosnu i Hercegovinu jer se tamo dogodilo vrlo malo promjena. Nema napretka u ekonomiji, u pravljenju demokratskih institucija…mogu reći da uopšte nema napretka. Jednostavno, vidim državu koja stagnira i to je veoma razočaravajuće”, kaže bivši američki ambasador. Gelbard kaže da je “Makedonija najnesrećnija” jer ima problema zbog smiješnih razloga.

“Zbog imena Makedonija ne može da uđe u NATO, a već je trebalo da bude tamo. Makedonija i Grčka moraju da nađu kompromis jer je problem oko imena isuviše smiješan”, zaključuje Robert Gelbard.

2BS FORUM BUDVA

Gelbard

U Crnoj Gori se osjećam dobro Robert Gelbard ističe da se već tre- stično. Veoma mi je ći put ove godine nalazi u Crnoj Gori. prijatno i zato se osjećam tako do“U vašoj državi vidim ogroman na- bro. Zbog toga dolazim tako često i predak i zato se osjećam vrlo optimi- možda ću opet doći”, kaže Gelbard.

KSSI

Od Crne Gore zavisi kada će u NATO Zakon krši 11 funkcionera Priština

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Sju Kej Braun kaže da će odluka o članstvu Crne Gore u NATO-u zavisiti od same države, kao i od napretka u oblasti vladavine prava i sektora bezbjednosti.

Ona je to saopštila u Budvi, gdje je svečano otvoren treći 2BS Forum, koji je i ove godine okupio značajne svjetske zvaničnike iz oblasti bezbjednosti, kao i ljude iz akademskih zajednica.

Na Forumu se raspravlja o tome kako zajedno odgovoriti na najznačajnije bezbjednosne teme. Ambasadorka Sju Kej Braun kaže da će približavanjem Alijansi rasti benefiti koje će država i građani imati. „Za Crnu Goru je isto tako važno, što će članstvom u NATO-u jačati svoju poziciju na međunarodnom planu“, kazala je ambasadorka Braun.

Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić kaže da je članstvo u NATO-u naša polisa osiguranja. „To je jedini garant dugoročne bezbjedbnosti, stabilnosti ovog područja. Crna Gora je svojim dosadašnjim učinkom pokazala da je u potpunosti posvećena isunjavanju uslova za članstvo u NATO. U periodu do Samita pojačaćemo aktivnosti i napore da pokažemo da zaslužujemo poziv za

članstvo. Od saveznika očekujemo realnu procjenu rezultata i u skladu sa tim i odluku kada će se to desiti“, kazao je Lukšić.

Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera je kazao da Crna Gora ima prave, provjerene prijatelje u NATO-u i SAD. „Bili su uz nas kada je bilo teško i pokazali nam da ćemo mi i u narednom periodu biti lokomotiva približavanja NATO-u u regionu. Treba sve učiniti kako niko ne bi posumnjao u naše partnerstvo i želju da budemo dio NATO porodice“, kaže Kentera.

2BS Forum u Budvi se organizuje uz podršku Ministarstava vanjskih poslova i evropskih integracija i odbrane, a uz partnere iz NATO-a, ambasadu SAD-a i opštinu Budva.

Profesor Maršal centra Metju Rods kazao je da će naredne godine na Samitu NATO biti riječi o proširenju, te da Crna Gora ima najveće šanse da dobije poziv. „Na tom putu približavanja vrlo je važno pitanje javne podrške kao i unutrašnje konsolidacije“, poručio je Metju Rods. On kaže da su SAD veoma zainteresovane da na narednom Samitu da bude riječi o proširenju.

Ministar odbrane Milica Pejanović Đurišić kazala je da se zalaže za

otvoren dijalog i u Parlamentu i među građanima. Kaže i da do sada nije imala podršku jer je bilo i onih koji misle da članstvo Crne Gore nije toliko važno. „Mi moramo biti istrajni i jasno pokazati da nam je mjesto u NATO-u“, kazala je Pejanović - Đurišić i dodala da su građanim potrebne prave informacije o Alijansi.

Sekretar u ministarstvu valjskih poslova Slovenije Božo Cerar kazao je da nema budućnosti NATO-a bez novog proširenja i dodao da nema ni budućnosti za Crnu Goru bez članstva u tom savezu. „Slovenija će na tom putu pomoći Crnoj Gori i već to čini. Vrata NATOa nikada nijesu bila zatvorena“, poručio je Cerar i dodao da je potrebno da većina građana podržava članstvo u Alijansi.

Zamjenik pomoćnika Sekretara za odbranu SAD Evelin Fakras ocijenila je da je Ministarstvo odbrane Crne Gore je u proteklom periodu zajedno sa oružanim snagama napravilo krupne korake u reformi sektora odbrane “ Crna Gora je naš izvaredan partner, između ostalog, i u našim aktivnostima u Avganistanu i mi u potpunosti podržavamo vaše aktivnosti ka učlanjenju u NATO, kazala je ona. J.Đ

Komisija za sprječavanje sukoba interesa donijela je 93 odluke za javne funkcionere i 4 mišljenja.

Komisija je nastavila donošenje odluka za javne funkcionere koji još uvijek nijesu dostavili svoje imovno stanje za prošlu godinu. Između dvije sjednice donijeto je 414 odluka za 129 državnih i za 285 lokalnih javnih funkcionera i upućeni zahtjevi sudu za prekršaje.

“Zbog toga što nijesu dostavili Izvještaje o prihodima i imovini po stupanju na javnu funkciju, Komisija je donijela odluke da

krše Zakon 11 javnih funkcionera, a zbog toga što nijesu prijavili promjenu u imovini od preko 5000 eura, u zakonskom roku, sedam javnih funkcionera”, ističe se u saopštenju Službe komisije. Komisija je donijela odluke i za 15 javnih funkcionera kod kojih je obradom podataka ustanovljeno da nijesu prijavljeni djelovi imovine ili prihoda u skladu sa članom 20 a Zakona oko provjere imovine.

“Ovi javni funkcioneri su prekršili, ali i naknadno otklonili postupanje suprotno Zakonu”, ističe se u saopštenju Službe.

GRČKA

Podrška evropskim integracijama Grčka spremna da nastavi da pruža ekspertsku pomoć Crnoj Gori u daljem integracionom procesu, saopštio je novoimenovani izvanredni i opunomoćeni ambasador Republike Grčke lias Fotopulos crnogorskom potpredsjedniku Vlade i ministru vanjskih poslova i evropskih integracija Igoru Lukšiću.

“Ambasador Grčke, Ilias Fotopulos pohavlio je dosadašnji napredak Crne Gore u integracionim procesima, te posebno istakao konstruktivnu ulogu Crne Gore u regionu Zapadnog Balkana.

Fotopolus je, takođe, izrazio spremnost Grčke da nastavi da pruža ekspertsku pomoć Crnoj

Gori u daljem integracionom procesu”, ističe se u saopštenju MVPEI. Lukšić je pohvalio tradicionalno prijateljske odnose i odličnu saradnju dvije države, uz ocjenu da će se i u narednom periodu održati kontinuitet intenzivnepolitičke i ekonomske saradnje.

“Lukšić se zahalio sagovorniku na podršci u evroatlantskoji evropskoj integraciji, što je dodatno potvrđeno potpisivanjem Memoranduma o saradnji u oblasti evropskih integracija kojim su stvorene pretpostavke za pružanje ekspertske pomoći na planu jačanja državne administracije.

6

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

Previše stranaka za malu državu kao što je Crna Gora

IMA SE, MOŽE SE

Partija koliko hoćeš, glasača nema ni za lijek Nada Đurđevac

U

našoj državi je registrovano 39 političkih partija. Iako rijetko imaju isti stav u skupštinskim klupama, opozicionari i vlast su saglasni da imamo previše partija, ali isto tako kažu da svako ima pravo da se u skladu sa zakonom prijavi kao politička stranka.

Analitičar Andrija Đukanović kaže da je previše stranka za malu državu, jer čak i Velika Britanija ima manje od 20 partija, a kod nas ih je, po podacima koje smo dobili od Ministartsva unutrašnjih poslova, skoro 40. Na političku scenu će se narednih mjeseci naći novitet, Pokret za vladavinu prava, vanparlamentarna partija koja je osnovana prošle godine. Učestvovaće na lokalnim izborima u Podgorici i Cetinju. Na čelu te partije je Miomir Marinković zvani Markan. Pokret se, kako ističu, pored ostalog zalaže za istinu, znanje, vladavinu prava, obnovu porodičnih vrijednosti i socijalnu solidarnost. ●GLASAČI IZ KINE Da je mnogo političkih partija i mimo ovog Pokreta, siguran je poslanik Nove Emilo Labudović.

“Mnogo je igrača na političkoj sceni. Bojim se da bismo, ako bi se nastavio ovaj trend, morali da uvozimo glasače iz Kine. Mislim da ima mjesta za nove partije ukoliko ih podrže građani, ali sumnjam da će do toga doći. Nego, možda nekom nekad i upali da se izbori i osvoji koji mandat”, kaže Labudović.

On smatra da je problematično što nove partije u suštini ne nude nešto novo što neka postojeća već nema u programu.

“Mada je i teško u politici crne Gore ponuditi nešto novo što do sada nijesmo čuli, niti vidjeli. Olako svi mogu napisati neki program, ali je, bogami, teško to sve ostvariti. Evo, vidimo šta se radi 23 godine kod nas.

Vrtimo se u krug i tonemo sve dublje zato što vladajuća partija ne realizuje svoj program. Gdje god mi nešto probali, oni nađu način da nas vrate na početak. Kad bi se građani bar jednom u posljednjih 150 godina izjasnili, što se kaže - iz dubine duše, iz svog političkog, intelektualnog, socijalnog bića, vidjeli bismo ko bi bio pravi pobjednik”, kazao je Labudović. ●PROBLEM LIČNI INTERESI Da nije problematično što imamo oko 40 partija, već to što mnoge

stranku shvataju kao način da dođu do položaja kako bi ostvarili lične interese, siguran je analitičar Andrija Đukanović.

“Zato i imamo ovoliko partija. Zanimljivo je i to da sve partije manjeviše imaju slične programe, posebno što se tiče ekonomije i nekih pitanja kao što su korupcija, kriminal i slično. Razlike su u identitetskim pitanjima, pa je to ono što dijeli partije na suverenističke i “prosrpske””, smatra Đukanović.

Poslanik Miodrag Vuković je saglasan sa Labudovićem, ali isto tako misli da stranaka ima daleko manje nego nevladinih organizacija.

“Nemam ništa protiv novih partija, ali Crna Gora je mlada za toliko stranaka i nevladinih organizacija. Na svakih 100 stanovnika imamo jednu NVO. Znači imamo 6.000 NVO. Što je mnogo, mnogo je”, kazao je Vuković.

Male partije ne mogu da uzdrma-

ju političku scenu, jer, kako smatra Vuković, moraju da pređu određeni put kao i stare stranke. Neophodno je steći iskustvo.

“Imamo dosta manjih partija, ali one ne mogu da budu konkurencija.

Te stranke su jezičci na vagi političke scene i zato ne mogu dramatično da mijenjaju političku scenu. U fokusu su samo velike partije. Pogledajmo koliko je njih u Americi na sceni. Osim republikanaca i demokrata, ima li nekih drugih partija? Naravno da ima, ali baš i nijesmo čuli za njih.

Tako i u Velikoj Britaniji, tu su laburisti i konzervativci, tu i tamo zeleni, za ostale nijesmo čuli”, kaže Vuković.

On, poput Labudovića, smatra da partije u programima imaju slične stavke, zalažu se za vladavinu prava, pravnu državu, demokratiju, te da se razlikuju po drugačijim opredjeljenjima kada je u pitanju NATO. “Ništa novo se ne može reći. Neko je za, neko protiv NATO i po tim stavovima se razlikujemo”, kazao je Vuković. Sudeći prema rečenom, za Vasilija Laloševića nije zabrinjavajuće što imamo 39 partija, jer kaže da svako ima pravo da učestvuje na izborima ukoliko može ponuditi nešto novo građanima i ukoliko sakupi dovoljno potpisa za to.

Neophodna nova politička misao Analitičar Andrija Đukanović smatra da je Crnoj Gori potrebna partija koja bi ponudila novu viziju društva, koja je oslobođena partikularnih interesa i koja bi morala biti okrenuta istinskim vrijednostima i interesima.

“Jeste da je to mnogo lakše reći nego uraditi jer su svi uvjereni da upravo oni vode takvu politiku. Treba nam građanska opcija koja bi bila transparentna, objektivna, stručna i spremna da radi u opštem interesu. Postojeći programi svih partija već imaju dosta toga, ali ga u praksi ne sprovode”, kazao je Đukanović.

On smatra da je moguće da će Pokret za vladavinu prava, koji će učestvovati na izborima u Podgorici i na Cetinju, dobiti izvjesnu podršku zato što postoji određena zasićenost postojećom ponudom.

Đukanović

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

INFLACIJA

Al' se nekad dobro jelo Rast cijena znači manju kupovnu moć, dok veći PDV-a ne znači puniji budžet Ilustracija

Ivana Boljević

D

a li su crnogorski građani svemu “naredni” vidjećemo tek ako na snagu stupi nova stopa poreza od 19 odsto. Novi porez će gotovo neminovno izazvati rast cijena životnih namirnica, a to će sasvim sigurno iz građanskih potrošačkih navika izbaciti sve suvišne i manje potrebne stvari, smatraju građani, sindikati, kao i ekonomski analitičari. Subjektivni osjećaj nesigurnosti, građane je već natjerao da iz svojih menija izbace skuplje prehrambene proizvode i spas potraže u kupovini proizvoda na akcijama. Logika nalaže da se zapitamo da li će novi porez zaista popuniti rupu u budžetu, kako očekuju u Vladi.

Rast cijena nesporno utiče negativno na standard građana u situaciji kada plate stagniraju ili se smanjuju. Prosječna zarada, koja na nivou države iznosi 476 eura, u odnosu na cijenu potrošačke korpe koja iznosi 806 eura, jasno ukazuje da inflacija sa Vladinom projekcijom na tri odsto za ovu godinu, ne uliva optimizam građanima.

“Bojim se da ćemo se sjećati lijepih dana kad smo dobro jeli. Sve je poskupilo, i salame i džemovi, evo i dezodorans. Vodim računa i kupujem jeftinije i ono što moram. Tražim akcije, kad ih ima, da ne budemo željni ponekog slatkiša”, kazala je Stanka Rajković iz Podgorice.

Da bismo provjerili Rajkine tvrdnje obišli smo nekoliko najvećih gradskih marketa. Cijena kilograma čajne kobasice, koja se u januaru prošle godine mogla kupiti za 9,49 eura, sada košta od 10 do 11 eura. Džem od 800 grama, za koji je naša sugrađanka izdvojila 3,04 eura, na istom je nivou od prošle godine, dok je dezodorans koje je u janu-

aru 2012. koštao 2,23 eura sada košta 2,39 eura.

Namjeravano povećanje PDV-a podrazumijeva rast cijena koja će, logično, bilježiti negativan uticaj na standard građana. Iz Vlade uvjeravaju da nema bojazni za standard građana i da polovina potrošačke neće trpjeti rast cijena. Ona druga polovina, međutim, može rasti i može ostaviti traga. Sredstva za higijenu poput sapuna od 100 grama koji je u januaru koštao 0,44 eura, sada košta 0,46 eura. Šampon od 400 mililitara čija je cijena iznosila 4,59, sada košta oko 4,70 eura. Ono što su takođe građani primijetili je da su pojedini proizvođači smanjili količinu svojih pakovanja, a zadržali cijene.

Projektovani nivo inflacije za ovu godinu Vlada je izračunala na oko tri odsto. Sa druge strane, Centralna banka izračunala je da će inflacija biti između 1,5 i 3,5 odsto, ali uz najavljeno povećanje stope poreza sa 17 na 19 odsto, ona bi mogla dodatno porasti od 0,5 do 0,8 odsto.

Kostić: Može doći do rasta, ali i ne mora Rast cijena usljed povećanja poreza, ne mora biti obavezan ishod, kao što ni rast PDV-a ne mora dovesti do povećanja prihoda budžeta, smatra ekonomski analitičar Vasilije Kostić. “Čak, vjerujem da nije isključena mogućnost da cijene ostanu na približno istom nivou i da čak ni ne zabilježe rast koji se predviđa, između 0,5 i 0,8 odsto.

Razlog tome vidim u činjenici da ukupna tražnja ne raste jer tražnju stvara potrošnja, a sve mjere koje se preduzimaju u cilju fiskalne održivosti javnih

finansija, djeluju u smislu ograničavanja potrošnje”, smatra Kostić.

On, ipak, dodaje da ni rast poreskih prihoda nije obavezan ishod rasta poreskih stopa odnosno rasta PDV-a i drugih mjera restriktivne fiskalne politike.

“Vrlo je vjerovatno da će namjeravano povećanje PDV-a dovesti do kratkoročnog rasta poreskih prihoda (u bliskoj budućnosti je neizvjesno). Međutim, pravo je pitanje uz koju cijenu ekonomskog usporavanja će to biti ostvareno,” zaključio je Kostić.

7

SSCG

Argumenti na strani zaposlenih Glavni odbor Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) uputiće hitan poziv premijeru Milu Đukanoviću i ministrima za sastanak na kojem bi se razmatralo dramatično ekonomsko stanje u državi i socijalni položaj zaposlenih.

Generalni sekretar SSCG Zoran Masoničić kazao je da je Glavni odbor te radničke asocijacije u četvrtak konstatovao da su argumenti na strani radnika i sindikata i da ih socijalni partneri ne bi smjeli ignorisati.

“U suprotnom, sam socijalni dijalog bio bi doveden u pitanje, što SSCG ne želi. Naredna sjednica Socijalnog savjeta, zakazana za srijedu, biće dobra prilika da se ukrste argumenti i donesu konkretne preporuke”, rekao je Masoničić u saopštenju.

Predstavnici SSCG-a su najavu povećanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa 17 odsto na 19 odsto, kao i poskupljenje struje od oko šest odsto, ocijenili kao još jedan težak udar na standard zaposlenih i građana, pored ranije uvedene takse od jednog eura i kriznog poreza na zarade.

Povećanje PDV-a će, smatra Masoničić, izazvati lančano poskupljenje većine artikala i dalji pad kupovne moći.

I.B.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

Foto: Milovan Danilović

8

BUDŽET

Novi operator bi uvećao prihode

Zaključkom Vlade sa jučerašnje sjednice zaduženo je Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije da formira ekspertski tim koji bi pripremio elaborat o formiranju državnog operatora, uzimajući u obzir situaciju na tržištu elektronskih komunikacija, infrastrukturne resurse kojim država raspolaže, kao i značajan iznos sredstava koji se iz budžeta izdvaja za različite usluge koje se plaćaju postojećim operatorima, izjavila je Portalu Analitika pomoćnica ministra za elektronske komunikacije, poštansku djelatnost i radio-spektar Ratka Strugar.

“Svjesni činjenice da bi se na ovaj način ostvarili godiš-

U Crnoj Gori trenutno boravi 29.520 turista, tri odsto više u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).

U aprilu je, prema podacima Monstata, Crnu Goru posjetilo 32.750 turista, što je 2,4 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Crnu Goru je prošle godine posjetilo oko 1,44 miliona turista, 4,8 odsto više nego 2011. godine.

nji prihodi i uvećao budžet Crne Gore, u Vladi se već neko vrijeme intenzivno razmišlja o stavljanju u funkciju i objedinjavanju svih kapaciteta koje država posjeduje. Takođe, formiranjem novog operatora smatramo da bi se uticalo na konkurentnost na tržištu, a samim tim i na povećanje kvaliteta usluga, smanjivanje cijena, kao i na otvaranje novih radnih mjesta za građane Crne Gore”, kazala je Strugar.

Ona je dodala da u cilju realizacije ideje formiranja državnog operatora potrebno detaljnije procijeniti kapacitete koji su državi na raspolaganju, a koji još nijesu potpuno u funkciji.

I.C.

Dijele ª Plave zastaviceº Ceremonija dodjele “Plavih zastavica” najboljim crnogorskim plažama biće odražana danas u Tivtu, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Ceremonija pod nazivom “Decenija kvaliteta” organizuje se povodom obiježavanja deset godina uspješnog sprovođenja tog ekološkog programa.

Iz Ministarstva su kazali da će biti uručeno 16 “Plavih zastavica” koje je, na osnovu kandidatura Nacionalne komisije, odobrio Međunarodni žiri u Kopenhagenu.

MLJEKARI

Sa prostesta mljekara

Farmerima uplaćen novac Mljekari odustali od radikalizacije nakon što im je isplaćen dug Grupa poljoprivrednika iz Župe kraj Nikšića odustala je juče od najavljivane radikalizacije prostesta i blokade mljekare “Nika”. Kako su kazali, obustavili su štrajk, jer je, kako je i obećao izvršni direktor mljekare Tomislav Žižić, juče isplaćen dug za isporučeno mlijeko i premije od oko oko 37.000 eura. Farmeri su prije nekoliko dana organizovali dvosatno okupljanje ispred mljekare, zahtijevajući isplatu novca za isporučeno mlijeko koji im se duguje od juna prošle godine.

“Obećanje koje je izvršni direktor Tomislav Žižić dao, ispunilo se. Počela je isplata para i svi smo isplaćeni za republičku premiju i za pre-

dato mlijeko. Zbog toga mi sa protestom završavamo, a što se tiče buduće saradnje, moraćemo da se za sve dogovaramo kako ne bi do ovoga dolazilo. Ovo nije način da se rješavaju problemi, ali je prošao dug period od kada nijesmo dobili zarade za predato mlijeko”, poručio je pokazujući priznanicu, kooperant i jedan od štrajkača Mihajlo Đoković.

Po njegovim riječima, buduća saradnja između kooperanata i mljekare moguća je jedino ako se donesu konkretni dogovori i zajednička rješenja povoljna po sve. “Što se tiče saradnje, sješćemo i razgovaraćemo o svemu jer sa ova-

kvom isplatom ne može biti dogovora. Moramo se dogovoriti o konkretnim stvarima, kada će biti isporuka mlijeka, kada će biti uplata novca i slično”, zaključuje Đoković.

Nikšićki poljoprivrednici štrajkovali su u utorak ispred mljekare “Nika” zahtijevajući novac koji im za predato mlijeko nije uplaćivan od juna prošle godine. Kako su tada kazali, kooperantima se ukupno duguje 150.000 eura. Međutim, Žižić je nakon protesta obećao da će do kraja nedjelje biti završena procedura prebacivanja prve novčane tranše strateškog partnera iz Ukrajine, čime će sva dugovanja prema farmerima biti regulisana.

J.L.

Spark.Me

TELENOR

Zemlja sa velikim mogućnostima

Kompanija DoMEn d.o.o., agent registracije crnogorskog nacionalnog domena .Me održaće konferenciju Spark.Me u hotelu “Splendid” u Bečićima, 26. i 27. septembra.

Spark.Me je interaktivna konferencija čiji je cilj da kroz predavanja međunarodno priznatih govornika, panel diskusije i druženje otključa kreativnost učesnika i podstakne ih da dođu do svoje biznis ideje, unaprijede već postojeći posao ili pokrenu svoj blog. Jedan od prvih govornika biće Dragana Đermanović koja će podijeliti svoje znanje i iskustvo i govoriti o tome kako je pronašla tu iskru inspiracije koja je dovela do uspjeha koji uživa danas.

Malvebo: Nastavićemo da gradimo kapacitete naše mreže u Crnoj Gori Majk Malvebo

AUTOPREVOZNO

Peti dan štrajka na ulici

Foto: Dejan Lopičić

Ponuda za svaki džep Sa jučerašnjeg protesta, bivši radnici Autoprvoznog Bivši radnici Autoprevoznog Nikšić već peti dan danonoćno protestuju ispred zgrade Sindikalnog povjereništva, zahtijevajući isplatu otpremnina od 250 eura po godini radnog staža. Bivši šoferi, njih tridesetak, noćima spavaju u svojim automobilima odbijajući da odu kućama. Grupa od 123 bivša zaposlena već dvije i po godine štrajkovima pokušava da dođe do svog novca, koji je jedan dio njihovih kolega dobio.

“Niko nam se još nije obraćao, što je nečuveno, mada nas nije iznenadilo jer smo navikli da nas ignorišu. Zdravstveno stanje radnika je veoma loše, svi smo iscrpljeni i bolesni.

Tokom procesa naše četiri kolege su umrle, ali to nikoga ne zanima. Ne znam kako ne pomisle na porodice tih ljudi”, poručio je predstvnik radnika Milisav Đikanović.

Prema njegovim riječima, bivši šoferi neće odustati od svojih potraživanja, te će nastaviti do ne ispunjenja zahtjeva.

“Sramno je to što se desilo u Podgorici i što se nije održao sastanak kao što nam je i obećano. Kad su u pitanju sastanci uvijek se dogodi slična situacija i da se neko od nadležnih ne odazove pozivu. Živote smo ostavili po putevima da bi na kraju ovako završili”, istakao je Đikanović.

J.L.

Crna Gora je razvijeno tržište sa izuzetnom penetracijom interneta, ocijenio je novi izvršni direktor Telenora Majkl Malvebo i dodao da kao mala zemlja sa postojećom infrastrukturom ima puno mogućnosti.

“Korisnici su edukovani, znaju što je mobilni internet, razumiju se u brzinu, razlikuju 3G i 4G, znaju kako i zašto da koriste brzi internet, znaju za mobilna plaćanja i koriste društvene mreže”, kazao je Malvebo na radnom doručku sa novinarima.

Za pet dana koliko je u Crnoj Gori, Malvebo je posjetio poslovnice Telenora, gdje je razgovarao sa korisnicima, a nekima je čak na licu mjesta i pomogao.

“Osluškujući korisnike vidimo da oni traže nove servise. Nastavićemo da gradimo kapacitete naše mreže i pružamo nove inovativne servise”, poručio je Malvebo.

On je dodao da je za njega dolazak u Crnu Goru, zemlju koja ima 4G, nevjerovatan samo zbog postojanja brzog interneta, za razliku od Bangladeša, odakle je došao, gdje je svijest korisnika o internetu niska i veliki broj njih ne zna što je mobilni internet.

Melvebo je na ovu funkciju stupitio 1. juna umjesto Kaaren Hilsen.

Prije Crne Gore radio je kao o direktor Sektora proizvoda u Grameenphonu, kompaniji koja posluje u okviru Telenor Grupe u Bangladešu. I.C.

Crna Gora je i ove godine prilagodila cijene uslovima ekonomske krize i kreirala turističku ponudu za svačiji džep, saopštio je direktor Nacionalne turističke organizacije (NTO) Saša Radović na promociji u Sarajevu.

Iz NTO su saopštili da je dvodnevna promocija crnogorske turističke ponude održana u četvrtak na glavnom gradskom trgu u Sarajevu u sklopu regionalne kampanje predstavljanja turističkog proizvoda Crne Gore tržištima iz okruženja.

Oni su kazali da su građani Sarajeva pokazali veliko interesovanje za promociju, kao i da je primjetan rast gostiju iz Bosne i Hercegovine (BiH).

Radović je pozvao građane BiH da u odmor unesu avanturistički i istraživački duh i na taj način upoznaju ponudu Crne Gore i njene raznolike kulture i tradicije.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

9

DRUGA STRANA RAČUNICE

Rusi isplatili 700 miliona eura ZELENA KNJIGA

Okrugli stolovi o razvoju energetike

Država duguje KAP-u oko milion eura za akcize za gorivo što će biti iskorišćeno za plaćanje nelegalno potrošene struje Ivana Cimbaljević

K

ombinat aluminijuma je za sedam godina, od kada su ga preuzeli Rusi, za zarade, poreze i doprinose, takse itd. isplatio više od 300 miliona eura, dok je, prema dokumentaciji dostavljenoj Dnevnim novinama, za struju ukupno platio blizu 400 miliona eura. Država Kombinatu trenutno duguje više od milion eura po osnovu povraćaja novca na akcize za gorivo. Taj dug će, prema nezvaničninim informacijama, biti iskorišćen za plaćanje dijela duga za nelegalno potrošenu struju. Ovi direktni i indirektni prihodi, pored garancija, odgovor su na pitanje zašto je državi stalo da spasi KAP.

Kombinat aluminijuma je od 2006. do 2013. godine, od dolaska ruskog partenera u fabriku, platio za utošenu elektičnu energiju (EPCG i uvoz) oko 396 miliona eura. Prema informacijama Dnevnih novina, pored struje, KAP je poreze i doprinose (na zarade, ekološke naknade, porez na imovinu, itd.) za ovih sedam godina platio oko 112 miliona, dok je zaposlenima za zarade isplaćeno oko 200 miliona eura.

I pored sadašnjih problema, činjenica je da je Kombinat aluminijuma u prethodnom periodu bio odličan poreski obveznik u kojoj je prosječna plata na nivou dvije prosječne u državi. To nisu mali doprinosi, ako se uzme u obzir da je u fabrici zaposleno oko 1.200 radnika, kojima oni uplaćuju na puni iznos zarade, a čiji iznos otpremnina koje bi morale da se isplate radnicima, nije nimalo zanemarljiv.

Predsjednik sindikata Aluminijuma Rade Krivokapić napominje da nijesu samo radnici ti koji imaju koristi od plata koje prima KAP, već banke i država.

“Naše plate su među najvećim u državi, od čijih doprinosa veliku korist ima i fond PIO koji taj novac koristi za mjesečno isplaćivanje penzija. Ne pune budžetsku kasu sigurno oni koji svojim zaposlenima uplaćuju doprinose na minimalni dio, dok im ostatak daju na ruke, već naša fabrike u kojoj je prosječna plata skoro 900 eura”, kazao je Krivokapić.

On je poručio da Sindikat neće dozvoliti da radnici plaćaju cijenu vođenje loše ekonomske politike koje vodi gašenju Kombinata.

A nije zanemarljiva ni činjenica da se samo od novca koji je KAP plaćao za struju mogao izgraditi novi energetski izvor koji bi danas obezbjeđivao struju i koji bi nas poštedio situacije da se fabrika mjesecima nelegalno snabdijeva strujom, zbog čije smo krađe dobili packe i iz Evrope.

“Gdje je ovaj novac? Zašto on nije iskorišćen za obezbjeđivanje dugoročnog snabdijevanja KAP-a strujom? Da se on pametno trošio, danas ne bismo imali ove probleme”, kazao je Krivokapić. Zatvaranje KAP-a bilo bi Vladino priznanje da nije uspje-

la da održi aluminijumsku proizvodnju u Crnoj Gori, a ne ide joj ni u interes da joj na teret budžeta padne više od 130 miliona eura. Tako će se i ovaj dug za struju, koji fabrika duguje Evropskoj inetekonekciji, prebiti.

Prema nezvaničnim informacijama Dnevnih novina, dio duga za nelegalno potrošenu struju biće isplaćen od novca koji Vlada duguje fabrici po osnovu povraćaja akciza na gorivo. Vlada, prema izvorima DN ovaj novac nije uplatila Rusima na račun fabrike, jer im ne vjeruje, pa će dio otići na plaćanje nelegalno preuzete stuje. KAP se nelegalno snabdijeva strujom od 1. januara, zbog čega je Crnogorski elektoprenosni sistem dobio upozorenje od Evropskog elektroenergetskog sistema, da podesi zaštitu prema KAP-u, tako da ako fabrika do ovog roka ne nađe snabdjevača, KAP više neće imati struju.

Ukoliko nadležni do 13. juna, do kada će EPCG isporučivati struju fabrici, ne nađu snabdjevača, najvećem crnogorskom industrijskom gigantu će automatski biti isključena struja.

Pored ovog upozorenja, iz Brisela je stigao zahtjev da KAP od ponedjeljka počne nabavku i vraćanje nelegalno preuzete električne energije. Iz CGES su upozorili da u slučaju da crnogorski sistem ne bude imao mogućnost vraćanja struje od ponedeljka, sve elektroenergetske transakcije na teritoriji Crne Gore - uvoz, izvoz i tranzit - biće blokirane. Ovo gotovo sigurno dovodi do privremenog prekida u napajanju električnom energijom svih potrošača u Crnoj Gori, odnosno do restrikcija.

EKIP

Možete izmjeriti kvalitet interneta Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost instalirala je i pokrenula platformu za mjerenje kvaliteta internet konekcije koja omogućava da korisnik sam obavi mjerenje kvaliteta širokopojasne internet konekcije.

Kako su objasnili iz EKIP-a, na taj način korisnici mogu da dobiju sve potrebne informacije o kvalitetu usluge pristupa internetu koju koriste i da ga uporede sa kvalitetom usluge iz pretplatničkog ugovora.

Mjerna platforma bazirana je na proizvodu Lajn-kvaliti test kompanije Ookla.

Takvo rješenje za mjerenje brzine internet konekcije se koristi i prilikom mjerenja putem popularnog sajta www.speedtest.com.

Testni server je instaliran u Podgorici u mreži crnogorskog Telekoma i preko nje je povezan sa internetom.

“Zbog toga će rezultati mjerenja biti najmjerodavniji za korisnike

crnogorskog Telekoma, dok će rezultati mjerenja koje naprave korisnici ostalih operatora zavisiti od toga kako su ti operatori povezani sa mrežom Telekoma”, objasnili su iz EKIP-a. Mjerna platforma je dostupna na adresi http://izmjeribrzinu.ekip.me i sajtu EKIP-a, http:// ekip.me.

Broj mjerenja koja se mogu napraviti sa iste IP adrese nije ograničen. Istovremeno se može obaviti pet mjerenja.

I.C.

Okrugli stolovi povodom javne rasprave o Nacrtu Strategije razvoja energetike do 2030. godine – Zelena knjiga sa Nacrtom Strateške procjene uticaja na životnu sredinu, biće naredne sedmice održani u Budvi, Pljevljima i Podgorici.

Tom prilikom, predstavnici obrađivača, Dejvid Hejvud i Mladen Zeljko predstaviće Nacrt Strategije razvoja energetike Crne Gore.

“Sačinjavanje Nacrta strategije razvoja energetike 2030 predstavlja prvu fazu pripreme, dok je u drugoj planirano sprovođenje Strateške procjene za Strategiju razvoja energetike 2030”, navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije.

Treća faza podrazumijeva usvajanje Strategije razvoja energetike 2030, koja mora biti usklađena sa Strateškom procjenom, nakon čega će uslijediti izrada akcionog plana za njeno sprovođenje.

Javna rasprava o nacrtu strategije, koju organizuje Mi-

nistarstvo ekonomije, počela je 20. maja i trajaće do 28. juna. Ministarstvo ekonomije je, kako su objasnili njegovi predstavnici, u cilju efikasnije pripreme Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine sa Strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu projekat podijelilo na tri faze. I.C.

FORUM

Upoznajte Crnu Goru u Beču Konferencija pod nazivom “Bečki ekonomski razgovori Upoznajte Crnu Goru u Beču”, koja će se u okviru Bečkog ekonomskog foruma održati 7. oktobra, trebalo bi da doprinese boljem predstavljanju crnogorskih ekonomskih i investicionih potencijala.

“Konferencija predstavlja dobru priliku da se austrijskim poslovnim i političkim krugovima predstavi politički i ekonomski trenutak Crne Gore, s akcentom na ekonomske i investicione potencijale”, navodi se u Informaciju o zaključivanju sporazuma o saradnji izme-

đu Bečkog ekonomskog foruma i Vlade, prenosi agencija Mina-biznis. Dokumentom koji je u četvrtak usvojila Vlada predviđeno je zaključivanje sporazuma koji bi trebalo da doprinese uzajamnoj saradnji Bečkog ekonomskog foruma i crnogorske izvršne vlasti na razvoju investicione klime u Crnoj Gori, kao i konkretnih investicionih projekata.

“Oni su uvjereni da će organizacija “Bečkih ekonomskih razgovora – Upoznajte Crnu Goru u Beču” biti dobra osnova za takav razvoj”, navodi se u Informaciji.

I.C.

10 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

Novi Zakon o finansiranju političkih stranaka, usvojen u julu 2011, zajedno sa uredbama o sprovođenju, predstavlja pozitivan korak prema boljoj transparentnosti, nadzoru i odgovornosti na polju finansiranja politike

MARIN MRČELA, PREDSJEDNIK GRECO ZA VIKEND NOVINE

Stranke treba disciplinovati Miraš Dušević

C

rna Gora dobro sprovodi preporuke GRECO (Grupa država protiv korupcije) i napravila je značajne rezultate u borbi protiv korupcije.

To je pozitivan pomak. Ipak, više se mora uraditi na polju sukoba interesa, a mora se pojačati kontrola finansiranja političkih partija, regulisati korišćenje javnih resursa i na taj način “stranke disciplinovati”, kaže za Vikend novine predsjednik GRECO Marin Mrčela.

Crna Gora dobrim ritmom sprovodi preporuke GRECO. Posljednjih godina je većina zakona ili prihvaćena ili izmijenjena, mada je izazov ostala njihova praktična primjena.

Predsjednik GRECO Marin Mrčela tvrdi da je Crna Gora posebno preduzela značajne korake u daljem osmišljavanju politike prevencije i zaustavljanja korupcije. Na polju zaustavljanja, kroz amandmane Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku, predstavljene su zakonske mjere sa svrhom boljeg otkrivanja korupcije i oduzimanja ilegalno stečene dobiti počiniteljima.

Za efikasnost i kredibilitet sistema sada je kritično osigurati da se novi propisi primjenjuju u praksi.

“Značajne su preventivne mjere usvojene, ali je bitno da se primjereno prati njihova implementacija.

Primjetan se napredak dogodio u procedurama izdavanja licenci i dozvola - području koje je, kako poručuju iz ove organizacije, u više navrata prepoznato kao područje koje je podložno zloupotrebama. Ključno je osigurati da se tekuća reforma sprovede u potpunosti i da je prate uputstva za sve one koji sprovode zakone, ali i za javnost uopšteno”, poručio je Mrčela i dodaje da se više mora učiniti za bolje upravljanje područjem sukoba interesa. Što se tiče transparentnosti finansiranja stranaka, Mrčela kaže da novi Zakon o finansiranju po-

litičkih stranaka, usvojen u julu 2011, zajedno sa uredbama o sprovođenju, predstavlja pozitivan korak prema boljoj transparentnosti, nadzoru i odgovornosti na polju finansiranja politike. U tom kontekstu, mogu biti preduzeti dodatni koraci kojima bi se ojačala unutrašnja disciplina političkih stranaka, regulisalo korišćenje javnih resursa za vrijeme izbora i povećao broj kažnjivih okolnosti.

“Još važnije, presudno je osigurati primjereno djelovanje u praksi odgovornosti za praćenje datih Državnom institutu za nadzor i Državnoj izbornoj komisiji. Isto tako, režim sankcionisanja tek treba provjeriti kako bi se dobila njegova proporcionalnost, efikasnost i uticaj na sprečavanje. Iz ove organizacije poručuju da DIK mora biti nezavisno tijelo”. ● Sudije i tužioci pod lupom Napredak Crne Gore u sprovođenju preporuka GRECO biće procjenjivan 2014. godine.

GRECO je 2012. godine otpočeo njegov četvrti krug vrjednovanja

koji se specifično bavi korupcijom članova parlamenta, sudija i tužitelja. Crna Gora je na redu za provjeru ovih područja 2014 - 2015. godine.

Crna Gora mora riješiti problem podmićivanja jer prisustvo ovog vida korupcije ozbiljno šteti državi, njenom imidžu i planiranom evropskom putu.

Prati se djelovanje parlamenta, sudija, javnih tužilaca. Njihova profesionalnost, kapaciteti, te jasan otlklon od korupcije, kriminala, mita, Crnoj Gori donosi zeleno svijetlo na evropskom putu. U suprotnom, sve bi moglo biti usporeno, dovedeno u pitanje. Crnoj Gori je, naravno podaci su tajni, preporučeno da se pozabavi korupcijom na najvišem nivou, a tu spada i sprečavanje svih vidova korupcije, među kojima je posebno naglašeno podmićivanje sudija jer to stvara opasnu mrežu koruptivnih radnji koja je teško dokaziva, a može da ugrozi cijeli sudski sistem. ● GReco timovi Mišljenja i ocjene GRECO tima veoma uvažava Evropska komisija u

svom vrednovanju razmjera promjena i reformi u Crnoj Gori. GRECO nalaz je presudan za konačnu evaluaciju razmjera promjena. Podaci su tajni sve dok zemlja pod lupom ne pristane na njihovo objavljivanje.

Nakon što svaka zemlja sprovede predviđenu proceduru, ekspertsko društvo u Savjetu Evrope analizira primljene informacije, donosi zaključke, istovremeno se oslanja i na druge raspoložive im izvore. Obavezno idu “na teren”, u zemlju koja se analizira. GRECO ekspertni timovi susreću se s dužnosnicima, s predstavnicima civilnog društva, s običnim građanima. Eskpertski tim potom, sa svim podacima, pravi prijedlog izvještaja s preporukama.

Grupa država protiv korupcije, ili, skraćeno, GRECO (Group of States against corruption) djeluje u okvirima Savjeta Evrope u Strazburu.

Osnovana je 1999. godine sa svrhom zadovoljavanja antikorupcijskih standarda, sve kroz detaljnu, istina dugačku proceduru vrednovanja stanja. U organizaciji je sada 49 članica, evropskih zemalja, plus SAD.

Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

INTERVJU: DR BRANISLAV RADULOVIĆ, ČLAN SENATA DRI

Zaključci ne daju odgovore Članovi skupštinskog Odbora za ekonomiju u utorak kod revizora zbog garancija datih KAP-u Novak Uskoković

Z

aključci Skupštine u vezi sa Kombinatom alumnijuma Podgorica koji se odnose na DRI ne daju odgovore na neka od pitanja i zato se ona moraju precizirati, ocijenio je član Senata DRI, Branislav Radulović.

On je u intervjuu za DN najavio da će predstavnici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, najvjerovatnije u utorak posjetiti Senat DRI, gdje se očekuje preciziranje tih zaključaka. DRI je jedna od rijetkih institucija koja, osim poštovanja u Briselu, što potvrđuju izvještaji Evropske komisije, ima i kredibiltet u crnogorskoj javnosti.

Prilikom razmatranja izvještaja DRI o reviziji državnih garancija bilo je i komentara među poslanicima da je vaš nalaz “hrabar”?

Ponoviću ono šta sam i rekao u Skupštini, a to je da za DRI kao vrhovni organ revizije ne postoje hrabri i nehrabri izvještaji već samo objektivni, stručni i na standardima revizije zanosvani nalazi. Samo radimo svoj posao, utvrđen Ustavom ove zemlje, i za to dobijamo platu od poreskih obveznika kojima smo dužni, kao i njihovim predstavnicima u parlamentu, obezbjediti tačne, objektivne i stručne revizone nalaze.

Kakva je saradnja DRI i Vlade?

DRI je u odnosu prema Vladi u dvojakoj ulozi - kontrolora i partnera. Kntrolora jer je Vlada (Ministarstvo finansija) kroz reviziju završnog računa svake godine subjekat revizije i mi smo dužni Skupštini podnijeti izvještaj o tačnosti i pravilnosti raspolaganja javnim srestvima utvrđenim buđetom.

Partnerski odnos zasnovan je na činjenici da DRI treba da sistemom svojih preporuka obezbjedi, po uzoru na Evropski revizorski sud, unapređenje sistema javnih finansija. Ulo-

ga Vlade je tu izuzetno značajna i nakon revizije prošlog završnog računa budžeta Vlada je usvojila Akcini plan za realizaciju preporuka DRI i kvartalno prati njihovu realizaciju. To je veoma dobro jer se na taj način svi subjekti revizije kod kojih su utvrđene nepravilnosti, dodatno obavezuju da iste otklone, što samoj Vladi pomaže da unaprijedi kvalitet rada.

Na osnovu nalaza DRI došlo je i do smjena u nekim subjektima revizije?

Smjena nekog starješine državnog organa ili drugog odgovornog imenovanog javnog lica je isključiva ustavna i poliltička ingerencija Vlade. DRI je dužna utvrditi nesporno činjenično stanje i prezentirati ga parlamentu i javnosti. Ukoliko su Vlada ili drugi sistemi vlasti donijeli odluku da naprave kadrovske promjene u nekom subjektu na osnovu nalaza DRI, to bi značilo da se pojačava sistem odgovornosti u javnom sektoru.

Kakva je saradnja sa Skupštinom?

Saradnja sa Skupštinom odvija se prevashodno preko Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Forme naše, tradicionaono dobre saradnje, svake

MONTENEGROBERZA

Telekom podigao promet U proteklih pet dana na Montenegroberzi se obavljala intenzivnija trgovina akcijama kompanija i ostvaren je promet u iznosu od 1,35 miliona eura.

Suzana Drinčić iz Montenegroberze kazala je da povećani obim trgovanja uslovljen prvenstveno trgovinom akcijama Crnogorskog Telekoma.

“Interesenatno je da je odluka o isplati dividende Crnogorskog Telekoma za prethodnu godinu već usvojena, a cijena akcija i dalje raste i u protekloj nedelji akcije su se trgovale u intervalu od 3,20 do 3,50 eura po akciji.

Samo u proteklih pet dana sa akcijama Crnogorskog Telekoma je ostvaren promet u iznosu od 1,13 miliona eura, kroz 67 sklopljenih poslova”, navela je Drinčić.

Ona je podsjetila da su do sada na Montenegroberzi uglavnom imali situaciju da nakon što se održi Skupština akcionara i donese odluka o isplati dividende, cijene akcija tih kompanija obično dožive korekciju naniže.

“Kod Crnogorskog Telekoma to nije slučaj i prosječna vrijednost akcija je u protekloj nedjelji zabilježila rast od 9,48 odsto.

Razlog rasta cijene je informacija koja je objavljena na održanoj Skupštini akcionara da će ta kompanija u naredne tri godine isplaćivati dividendu ne manju od 40 centi po akciji, što znači da je na trenutnu tržišnu cijenu godišnji prinos skoro 12 odsto”, kazala je Drinčić.

Ukupan promet na Montenegroberzi zaključno sa 7. junom iznosio je 9,91 miliona eura i veći je za 11,58 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

N.U.

Drinčić

1,1 milion eura iznosio je ukupan promet na Montenegroberzi u maju, što je 73 odsto manje u odnosu na april. U odnosu na maj prošle godine, promet je bio manji 7,16 odsto

godine se unapređuju, pa je tako pored rasprava o Godišnjem izvještaju DRI i reviziji završnog računa, uvedena i praksa razmatranja pojedinačnih – posebnih izvještaja, kao što je to bio slučaj sa revizijom garancija izdatih KAP-u, Željezari i drugim kontrolisanim subjektima. Takođe, Odbor za bezbjednost razmatrao je izvješta o reviziji Agencije za nacionalnu bezbjednost, a očekujemo da i drugi odbori u domenu svojih nadležnosti to uvedu kao dio dobre prakse.

DRI je ukazao da su zaključci Skupštine oko KAP-a neodređeni?

DRI je stručna institucija koja mora sve svoje revizije vršiti u skladu sa ISSAI standardima, koji uređuju pitanja procedura, rokova, subjekata, obima i predmeta revizije itd. Nažalost, zaključci Skupštine koji se odnose na DRI ne daju odgovore na neka od pitanja i zato se ona moraju precizirati.

Na koji način očekujete da to bude urađeno?

Već je preliminarno dogovoreno da predstavnici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, najvjerovatnije u utorak posjete Senat DRI, kojom prilikom ćemo sve ove elemente, nadam se, na obostrano zadovoljstvo precizirati.

Biće to prilika da kolege parlamentarce upoznamo i sa Planom revizija DRI za 2013. godinu, kao i sa drugim pi-

tanjima kao što su izmjene Zakona o DRI u dijelu jačanja finansijske nezavisnosti.

Da li će biti riječi o novim članovima Senata?

Moguće, mada to je nadležnost Administrativnog odbora. U svakom slučaju, biće to prilika da se parlamentarci bliže upoznaju sa organizacijom i načinom rada Senata, kao i našim kadrovskim potrebama, kako bi DRI profesioanalno ostvarivala svoje ustavne nadležnosti, a svi skupa uspješno zatvorili pregovaračko poglavlje 32 “Finansijska kontrola”.

Da li je tačno da ste popularniji u Briselu nego u Pod-

gorici, u svijetlu pozitivnih ocjena koje se navode u izvještajima EK? Ocjene iz Brisela raduju i obavezuju. Naravno, nijesmo tu da bismo se nekom dopadali, već da profesionano i odgovorno u javnom interesu radimo svoj posao. Dobra saradnja sa subjektima revizije, Skupštinom i Vladom, i nadasve osjećaj javnosti da smo objektivni i nepristrasni u sadržaju naših nalaza, treba da budu i dalje obilježja rada DRI. Ovom prilikom posebno bih izdvojio naše državne revizore koji konstantno podižu kvalitet i obim svoga rada i time čine temelj uspjeha rada DRI. Siguran sam da to podjednako dobro vide i u Briselu i u Podgorici.

12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

SAJBER KRIMINAL U CRNOJ GORI

Ilustracija

NEPOZNAT MOTIV

Uhapšen nakon potezanja pištolja Podgorička uniformisana policija privela je prekjuče oko 12.30 časova Cetinjanina Aleksu Špadijera (47), nakon incidenta u kafani “Šume”, nadomak Podgorice. Prema nezvaničnim informacijama, kod njega su prilikom pregleda pronađena dva pištolja “CZ” i “bereta”, za koje nije imao dozvolu za nošenje.

Navodno, dolasku policije prethodio je verbalni obračun Špadijera i njegovog sugrađanina Radomira Đuričkovića (38), ali i potezanje pištolja. Iako prilikom ispitivanja nijedan od njih nije želio da govori o razlozima sukoba, podgorička policija kre-

nula je u detaljne provjere tog slučaja. Đuričković je policiji poznat još od prošlog ljeta, kada je njegov prijatelj Mihailo Grgurević ubio sugrađanina Olivera Hutera u centru Cetinja. Sumnjalo se da je prilikom bjekstva Grgureviću pomagao upravo Đuričković, sa kojim je imao i telefonsku komunikaciju, ali on tada nije krivično gonjen. Sa druge strane, početkom prošlog ljeta Špadijera je ispitivala budvanska policija u vezi sa navodnim prijetnjama i pokušajem iznuđivanja novca od Baranina A.P., ali je tu prijavu, usljed nedostatka dokaza, odbacio Osnovni tužilac u Kotoru.

J.M.

NINA IVANOVIĆ:

Uskoro nova hapšenja Specijalna državna tužiteljka Đurđina Nina Ivanović negirala je da je Tužilaštvo podložno bilo kakvom uticaju sa strane.

“Naravno da nema političkog uticaja, mislim se dosadašnjim radom, kako u predmetima koje istražujeo, tako i u predmetima u

kojima su podignute optužnici, to i pokazalo”, kazala je ona.

Upitana za “veliku akciju” koju je ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević nedavno najavio, Ivanović nije mogla precizno da odgovori jer, kako je kazala, ne zna na koju akciju je konkretno mislio. Ipak, ona je i sama najavila nova hapšenja.

“Ne znam na šta je konkretno ministar mislio. Specijalno odjeljenje radi više slučajeva u kojima sprovodi izviđaje. Neki od njih su u završnoj fazi i to je sve što u ovom trenutku mogu reći”, kazala je ona, u nastavku najavljujući da se bliži kraj finansijske istrage protiv bivšeg gradonačelnika Budve Rajka Kuljače i ostalih optuženih u predmetu Zavala.

TUŽILAČKI SAVJET:

Ranka Čarapić ima viziju Autoritetom, visoki profesionalizam, stručnost i organizacione sposobnosti preporučile su Ranku Čarapić da se ponovo imenuje za Vrhovnog državnog tužioca, navodi se u obrazloženju Tužilčakog savjeta koje je prije nekoliko dana jednoglasno predložilo Čarapić za još jedan mandat VDT-a.

U obrazloženju takovog prijedloga, pored ostalog se navodi da je Čarapić karijerni tužilac sa dugim radnim iskustvom, te da je dopriniejla poboljšaju efikasosti tužilaštva te, jačanjem kapaciteta Specijalnog odjeljenja, dala značajan doprinos u procesu evropskih integracija.

Nadalje se navodi se da je trajanje tužilačke istrage, procenat potvrđenih optužnica u postupku sudske kontrole od 95 odsto, kao i procenat osuđujućih presuda po optužnim aktima koji je veći od 88 odsto, rezultat većeg kvaliteta rada tužilačke organizacije u proteklih pet godina.

“Tome je Čarapić kao VDT u prethodnom mandatu dala značajan doprinos”, ocjenjuje Tužilački savjet i podsjeća da je na njenu inicijativu VDT Crne Gore dobilo status posmatrača u Mreži generalnih tužilaca Evropske unije.

Tužilački savjet podsjeća da je, u postupku odlučivanja, obavio razgovor sa Čarapić, koja je predočila rezultate rada i ukazala na načine deljeg unapređenja rada tužilaštva. “U prvom redu, na potrebu dalje dosljedne primjene novih propisa i evropskih standarda i povezivanja institucija u cilju jačanja borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”.

“Ukazala je na potrebu stručnog usavršavanja kadrova, poboljšanjem uslova rada i traženjem novih oblika komunikacije sa javnošću, radi unapređenja javnosti rada, do mjere koja neće uticati na zakonito obavljanje funkcije”, kaže se u prijedlogu Tužilačkog savjeta. S.K.

Spriječili špijunažu Vladinih dokumenata

Tim za rješavanje komjuterskih incidenata (CIRT) za proteklu godinu registrovao više od 20 teških zloupotreba u crnogorskom sajber prostoru Jasmina Muminović

K

ompjuterski kriminal sve više uzima maha, od krađa Fejsbuk identiteta, preko bankarskih prevara, do sajber špijunaža i sajber ratova... Žrtve ovih virtuelnih pošasti nerijetko su i građani Crne Gore. To je jedan od razloga postojanja CIRT-a (Tima za rješavanje incidentnih situacija u sajber prostoru) Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, koji je za minulu godinu registrovao više od 20 ozbiljnih sajber incidenata.

Među incidentima umalo je mogla biti i sajber špijunaža hakerskim napadom na informacioni sistem državne uprave, ali su stručnjaci CIRT-a, na osnovu pravovremene dojave od partnerskih organizacija, ‘’izolovali’’ IP adresu, koja se nalazila u sajber prostoru Crne Gore. CIRT tim je brzo reagovao i spriječio moguće zloupotrebe.

Ovaj kompjuterski napad dogodio se krajem februara, a meta malicioznog programa trojanca “MiniDuke”, bile su državne institucije na internacionalnom nivou, a postojale su indicije da se proširio i na Crnu Goru. To je, govoreći o aktivnostima crnogor-

skog CIRT-a, za Dnevne novine ispričao predsjednik ovog tima i generalni direktor Ministarstva za informaciono društvo Doc. dr Adis Balota.

“Da bi kompromitovali sistem, napadači su koristili izuzetno efikasne metode socijalnog inženjeringa koji uključuje slanje malicioznih PDF dokumenata svojim cilje-

vima. Naime, pomenuti trojanac se širi preko inficiranih PDF dokumenata koji su dizajnirani da izgledaju kao pravi zvanični dokumenti”, kazao je on, objasnivši da je sajber špijunaža vid kriminalne aktivnosti, čije su mete pojedinci, korporacije kao i Vlade država. Preko sajber prostora, naveo je on, vrši se upad u informacione sisteme, uzimaju se “interesantne” informacije i iste se prebacuju do željenog cilja ili destinacije. Balota je naveo da su posljedice sajber kriminala, koji ne zaobilazi ni Crnu Goru, teške i dalekosežne. Ipak, Crna Gora je odnedavno ponopravni član FIRST-a, krovne svjetske organizacije u borbi protiv sajber kriminala, a nacionalna zakonska regulativa je upodobljena sa svjetskim trendovima. Koliko sajber kriminal donosi štete na svjetskom nivou, kako objašnjava Balota, najbolje ilustruje Izvještaj kompanije Symantec za 2012. godinu prema kojem je ovaj društveni problem svjetsku ekonomiju koštao oko 316 milijardi eura.

Od toga oko 92 milijarde eura su direktni gubici, a 224 milijarde su procijenjene vrijednosti vremena utrošenog u rješavanje problema od sajber kriminala. Isti izvještaj daje i podatak da je 2012. godine bilo 431 miliona žrtava sajber kriminala. To znači da je bilo više od milion oštećenih dnevno.

Najčešći oblik ovog kriminala podrazumijeva učešće kompjuterskih virusa, koji su sastavni dio za oko 55 odsto svih napada. Čak više od 10 procenata internet korisnika postanu žrtve kriminalaca preko mo-

Adis Balota

Prijave: Napadi i na elektronske dnevnike U proteklih godinu dana CIRT Crne Gore registrovao je više od 20 teških incidenata, a na meti napada našle su se pojedine državne institucije, ali i pojedinci koji su se bavili onlajn kupovinom. U dva navrata Ministarstvo prosvjete prijavljivalo je nestanak elektronskih dnevnika iz infor-

macionog sistema, registrovano je i nekoliko pokušaja bankarskih prevara, koji su spriječeni. Jedan Podgoričanin, nakon više uspješih kupovina robe iz inostranstva, posljednji put ostao je “kratak” za 5.000 eura, a tokom minulog ljeta registrovana je i bankarska prevara u Hrvatskoj,

“teška” 29.000 eura, za koju se ispostavilo da je obavljena putem interneta i to preko nezaštićenog Wireless kanala iz Dobrih Voda. Policija je prije nekoliko dana privodila maloljetnog Nikšićanina koji je prije dva mjeseca oborio sajt hrvatske Opštine Tounj...

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

Strugar ima problem zbog lažnog profila

Krađe profila na popularnoj društvenoj mreži Fejsbuk nije ništa novo, ali nijesu rjetkost ni problemi sa kojima se suočavaju osobe čiji su identiteti ukradeni. Jedna od žrtava prevare nedavno je bio i poznati crnogorski kik-bokser Ivan Strugar. Ovu informaciju za DN potvrdio je i Balota, koji je objasnio da je tim povodom crnogorski CIRT u direktnoj komunikaciji sa administratorima Fejsbuka, uspio da riješi problem i izbriše lažni profil.

Naime, autor stranice bila je nepoznabilnih telefona jer kriminalci sve češće zloupotrebljavaju ranjivost mobilnih operativnih sistema. Takođe, istraživanja pokazuju da tri puta više ljudi biva oštećeno u sajber kriminalu, nego u “običnom”. ● Zaštitite svoj Wireless od Zloupotreba Balota je apelovao na građane i privrednike da zaštite svoje Wireless konekcije jer je u praksi veliki broj krivičnih djela napravljen korišćenjem nezaštićenih Wireless konekcija. U Crnoj Gori najupečatljiviji primjer je afera “Listing”, kada je za slanje falsifikovanih listinga Kosovara Nasera Keljmendija, pripadnika ANB-a Duška Golubovića, zatim tadašnjeg premijere Igora Lukšića i bivšeg ministra vanjskih poslova Milana Roćena, iskorišten nezaštićeni Wireless Podgoričanina F.Đ.

Balota preporučuje da svaki vlasnik ovakve mreže, treba da kreira pasvord koji ima najmnanje osam karaktera i koji ima minimum jedan specijalan karakter i jedno veliko slovo. “Naravno, pasvord ili pristupnu šifru treba mijenjati periodično. Preporuka je najmanje jednom u tri mjeseca, naročito kada su u pitanju restorani, kafići i drugi objekti”, poručio je on. ● u CKb brZo reagovali Komentarišuću nedavnu objavu Crnogorske komercijalne banke o hakerskom napadu na njene klijente, Balota je objasnio da je ovaj napad klasični primjer sajber prevare korisnika jednog sistema.

“Naime, sa lažne e-mail adrese upućen je zahtjev klijentima banke i od njih je tražen određeni set podataka. Napadač je računao da će od velikog broja proslijeđenih poruka, naići na nekoliko “naivnih” klijenata banke koji će otkriti svoje

ta osoba, koja se lažno predstavljala kao Ivan Strugar, a lažni profil je imao više od 30.000 prijatelja. Na profilu sa imenom i slikama Strugara ispisivani su razni uvredljivi komentari koji su imali izuzetno uvredljiv sadržaj za veliki broj stvarnih Strugarovih prijatelja. Čak su komentarima vrijeđali i lične prijatelje Ivana, tako da je proslavljeni sportista imao velikih neprijatnosti u objašnjavanju da on nema veze sa lažnim profilom. Osim na njegov, CIRT je reagovao na još četiri slična zahtjeva. podatke. Kolege iz CKB su i u ovom slučaju maksimalno profesionalno reagovali, tako što su blagovremeno, po otkrivanju ove prevare, obavijestili sve svoje klijente. Znači, sistem CKB nije bio ni u jednom trenutku ugrožen.

Pravi način borbe protiv sajber prevara i sajber kriminala jeste da se što prije, po saznanju, uključi javnost. Na taj način se podiže svijest svih korisnika internet usluga. Upravo i jedna od bitnih fukcija CIRT-a Crne Gore jeste preventiva, koja se ogleda u podizanju svijesti građana o sajber bezbjednosti, kao ipomoć svim državnim organima i organima uprave i privatnog sektora u koordinaciji i razmjeni infomacija, kao i u kontktu sa inostranim partnerskim organizacijama”, ocijenio je Balota. ● prate i sajber podZemlje Eksperti CIRT-a, uspjevaju da u nekim slučajevima veoma pažljivo prate i dešavanja u takozvanom sajber podzemlju. Tako se uslovno naziva ilegalni dio sajber prostora, gdje se dogovaraju ili ugovaraju razne kriminalne ili neregilarne aktivnosti.

“Da bi postali dio ovog segmenta sajber prostora, morate biti preporučeni od već nekog njihovog aktivnog člana. U ovom prostoru se i odvija najveći dio kriminaliteta koji i nosi najveći dio finasijske dobiti za kriminalce (zakup zombi računara, razmjena pornografskih sadržaja, pristup raznim serverima za razmjenu podataka, kupovina podataka od prevarenih vlasnika ebenking sistema, kupovina i prodaja raznih materija i proizvoda...).

Upravo je ovih dana u SAD uhapšeno petorica organizatora “onlajn berze’” preko koje su kriminalci oprali šest milijardi dolara”, pojasnio je generalni direktor Ministastva za informaciono društvo.

Kompjuterski kriminal: - Neautorizovani pristup kompjuterskom sistemu ili mreži kršenjem mjera sigurnosti (haking) - Oštećenje kompjuterskih podataka ili programa - Kompjuterske mreže - Neovlašćeno presretanje komunikacija - Kompjuterska špijunaža - Kompjuterske krađe - Dječija pornografija

- Zloupotrebe sistema plaćanja, kao što su manipulacije i krađe elektronskih kreditnih kartica ili korišćenje lažnih šifri u nezakonitim finasijskim aktivnostima Novi oblici: - Organizovani kriminal - Kriminal bijelog okovratnika (kriminalci sa visokim socio-ekonomskim statusom)

Aktuelno 13 U Bosni uhapšen vehabija iz Crne Gore Crnogorski državljanin Amel Osmanović do prije nekoliko dana boravio je u BiH, uprkos zabrani ulaska u zemlju koju mu je tamošnja Služba za poslove sa strancima izdala zbog nepoštovanja zakona, pišu bosanski mediji.

Osmanagić se dovodi u vezu sa selefijskim pokretom u BiH, a u toj zemlji prepoznat je kao bezbjedonosno interesantna osoba.

Prilikom kontrole inspektora, kako prenose mediji iz BIh, pokušao da pobjegne, u čemu mu je nastojao pomoći njegov prijatelj, bosanski državljanin, Edin Kahriman.

Obojica su tom prilikom uhapšeni i privedeni u prostorije tamošnjeg MUP-a, nakon čega je Osmanović predat Službi za poslove sa strancima na dalje postupanje.

Njemu je, kako je navedeno, izrečena mjera protjerivanja sa teritorije BiH u trajanju od pet godina, a potom je smješten u Imigracioni centar u Sarajevu, gdje će ostat dok se ne okonča procedura za njegovu deportaciju u Crnu Goru, pišu bosanski mediji. S.K.

Oduzeta roba vrijedna 10.000 eura

U okviru dvije zajedničke akcije službenika carine i policije iz Cetinja obavljene u četvrtak, 6. juna, oduzeta je roba ukupne vrijednosti 10.320 eura, saopšteno je juče iz Uprave carina.

“Kontrolom kombi vozila pronađena je neprijavljena roba – cigarete i polovni pneumatici za automobile, vrijednosti 3.135 eura. Tokom druge kontrole, pronađeni su električni kablovi čija je vrijednost 7.185 eura”, navodi se u saopštenju Uprave carina.

U oba slučaja službenici Uprave carina su trajno oduzeli robu, a policijski službenici su procesuirali odgovarajuće krivične prijave. S.K.

Krao rešetke sa šahti Podgorička policija uhapsila je i podnijela izvještaj protiv Z.R. (36) iz Podgorice, zbog sumnje da je počinio krađu na štetu preduzeća “Putevi” iz Podgorice.

Sumnja se da je ovaj Podgoričanin 25. maja u kasnim večernjim satima, uz upotrebu fizičke sile, ukrao tri rešetke sa slivnika za atmosfersku kanalizaciju u Ulici Meše Selimovića u Podgorici, koje je potom utovario u automobil kojim se dovezao na lice mjesta.

“Nakon toga Z.R. je, sumnja se, otuđene rešetke polomio upotrebom podesnog sredstva, a njihove djelove prodao otpadu sekundarnih sirovina”, saopšteno je iz policije.

14 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

Zamijenite stare lične karte

Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore ( MUP) ponovo je juče pozvalo građane da zamijene stare lične karte, podsjećajući da od 1. januara ove godine jedino važe biometrijske.

“MUP još jednom poziva građane da podnesu zahtjev za izdavanje biometrijske lične karte i da na taj način izvrše zakonsku obavezu, a sebi obezbijede neophodan identifikacioni dokument”, navodi se u saopštenju.

Procjenjuje se da oko 33.000 građana Crne Gore ima stare lične karte, iako one više ne važe. B.B.

ZAVJEŠTANJE ORGANA

Donatora najviše u glavnom gradu Davalačku karticu organa za sedam i po mjeseci, koliko u Crnoj Gori postoji ta mogućnost, uzelo je 236 osoba, kazala je za Dnevne novine pomoćnica ministra zdravlja dr Mira Jovanovski-Dašić i istakla da je najviše davalačkih kartica izdato u Podgorici.

Davalačku karticu kod izabranih doktora Doma zdravlja Podgorica do sada su uzela 84 Podgoričanina i svi su se, saopšteno je DN u toj ustanovi, opredijelili da zavještaju organe koji se mogu transplantirati u slučaju smrti.

“Da bi postao donor organa građanin treba da se sa takvim zahtjevom obrati izabranom doktoru, gdje popunjava formular u elektronskoj formi i potpisuje saglasnost za doniranje organa. Pri sljedećoj posjeti izabranom doktoru zajednički se popunjava davalačka kartica na čijoj poleđini su navedeni organi koji mogu biti iskorišćeni u svrhu transplantacije”, pojašnjeno je iz Doma zdravlja.

U Crnoj Gori se presađuje samo bubreg, za sada, i to sa živog srodnog davaoca, a ne i od umrlih, a davalačke kartice su, kako je objasnila, izraz želje da se za-

vještaju organi koji se transplantiraju u slučaju smrti, a to su - rožnjače, srce, jetra, bubrezi, pluća i pankreas.

“Da bismo u potpunosti bili zadovoljni odzivom i izdatim brojem davalačkih kartica potrebno je sprovesti više kampanja u cilju razvijanja svijesti građana. Interesovanje postoji i broj osoba koje se javljaju za njih je očekivan, s obzirom na to da se tek pripremamo za transplantaciju organa od umrlih davaoca”, rekla je Jovanovski-Dašić i objasnila da je riječ o vrlo složenom procesu, složenijem od transplantacije organa od živog srodnog davaoca.

Vlasnici davalačkih kartica opredijelili su se da, kako je rekla, zavještaju organe koji se mogu transplantirati u slučaju smrti.

“Da li će ta osoba poslije svoje smrti biti davalac organa, bez obzira što ima davalačku karticu, zavisiće prije svega od pristanka porodice te osobe, ali i od medicinskih uslova”, istakla je Jovanovski-Dašić i dodala da podaci govore da je 20 puta veća vjerovatnoća da će nekome zatrebati organ, nego da će biti davalac.

J.V.Đ.

Đermanović u Budvi Interaktivna konferencija Spark.Me, koju organizuje kompanija DoMEn d.o.o., agent registracije crnogorskog nacionalnog domena .Me održaće se u hotelu Splendid u Bečićima, 26. i 27. septembra. Cilj konferencije je da kroz predavanja međunarodno priznatih govornika, panel diskusije i druženje otključa kreativnost učesnika i podstakne ih da dođu do svoje biznis ideje, unaprijede već postojeći posao ili pokrenu svoj lični blog.

Jedan od prvih govornika će biti Dragana Đermanović koja će podijeliti svoje znanje i iskustvo sa prisutnima. Đermanović je internacionalni online PR praktičar i predavač, savjetnik za strateško online komuniciranje i istraživač u oblasti primjene internet komunikacijskih platformi u korporativnom komuniciranju. Vlasnica je konsultantske firme PRpepper i i može se pohvaliti različitim klijentima, od Apple-a preko banaka i finansijskih institucija, popularnih brendova, do trenutno najboljeg tenisera svijeta Novaka Đokovića. Draganin blog je izuzetno B.B.

PREŽIVLJAVANJE

Kako dan preživjeti sa 80 centi?

Podaci o primanjima materijalnog obezbjeđenja porodice u Crnoj Gori jasno ukazuju da je situacija za brigu Milica Krgović

P

rema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja petočlana porodica na ime materijalnog obezbjeđenja mjesečno prima 120,70 eura. Dakle, jedan član porodice za mjesečne potrebe dobija oko 24, odnosno dnevno nepun euro. Komentarišući ove podatke, sagovornici Dnevnih novina upozoravaju da je socijalna situacija zabrinjavajuća.

Crna Gora je Ustavom deklarisana i kao država socijalne pravde, iako brojni njeni građani žive u bijedi i u uslovima nedostojnim čovjeku.

Prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja u aprilu je u Crnoj Gori bilo 40.002 korisnika socijalnih davanja, koja, sudeći prema zvaničnim podacima, nijesu dovoljna za normalan život.

U odgovorima Ministarstva dostavljenim Dnevnim novinama navodi se da je visina materijalnog obezbjeđenja za porodicu (MOP) koja nema prihoda na mjesečnom nivou za jednočlanu familiju 63.50 eura, za porodicu sa dva člana 76.20, sa tri člana 91.50, sa četiri člana 108.00 i za porodicu sa pet i više članova 120.70 eura. Mjesečni iznos lične invalidnine je 108.80 eura, naknade za njegu i pomoć drugom licu 63 eura, dok je visina troškova sahrane 315, a opreme za novorođeno dijete 105 eura.

Dakle, ako se uzme primjer da petočlana porodica prima 120.70 eura mjesečno, dolazi se do računice da svaki član prima 24,14 eura mjesecno, odnosno 0,80 centi dnevno. U trenutku kada nam u zemlji “skače” PDV, samim tim i cijene, nameće se osnovno pitanje - kako preživjeti dan sa osamdeset centi.

“Iznosi socijalnih davanja utvrđeni su Odlukom o utvrđivanju visine materijalnog obezbjeđenja porodice, lične invalidnine, njege i pomoći drugog lica, dodatka za djecu, troškova sahrane, opreme za novorođeno dijete i naknade po osnovu rođenja djeteta za lice koje je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje i redovnog studenta. Za transfere socijalne i dječje zaštite u aprilu isplaćeno je 4.664.779,64 eura”, pojasnili su u Ministarstvu.

U odgovrima ovog resora, na čijem je čelu ministar Predrag Bošković, kaže se da je visina naknada za osnovna prava iz socijalne i dječije zaštite utvrđena u skladu sa ma-

terijalnim mogućnostima države.

“Osnovno pravo iz socijalne zaštite je materijalno obezbjeđenje porodice i za njegovo ostvarivanje treba ispuniti uslove, između ostalog, po osnovu imovine i prihoda članova familije. Materijalno obezbjeđenje ne treba gledati zasebno jer je isto osnov za ostvarivanje drugih socijalno zaštitnih prava ili prava shodno programima Vlade, tako da porodica korisnik MOP-a, ukoliko ima djecu, ostvaruje i pravo na dodatak za djecu, smještaj u ustanovu, ljetovanje i zimovanje za mališane, zdravstvenu zaštitu, jednokratne novčane pomoći, pomoć za udžbenike i školski pribor, kao i subvencije za električnu energiju. Pravo na njegu i pomoć drugog lica i pravo na ličnu invalidninu ostvaruje se bez obzira na materijalni status”, uvjeravaju u Ministarstvu.

Koordinator regija u Uniji slobodnih sidnikata (USSCG), Aleksa Marojević istakao je za DN da je Crna Gora Ustavom deklarisana kao država socijalne pravde, iako na drugoj strani imamo minorne iznose koji se izdvajaju za zbrinjavanje ugroženih porodica.

“Imamo zabrinjavajuću situaciju.

Iznosi sredstava za zbrinjavanje porodica ne zadovoljavaju ni biološke potrebe očuvanja života članova takvih familija. Problematično je što se u Crnoj Gori godima priča i traži izrada socijalnog kartona kako bi se stekla jedna potpunija slika uku-

0,80 centi država socijalne pravde izdvaja po čovjeku na ime materijalnog obezbjeđenja porodice.

Socijalna pravda na papiru Odgovarajući na pitanje da li mogu garantovati redovnost isplate socijalnih davanja, iz Ministarstva su kazali da je predhodnih godina obezbijeđena redovna isplata naknada za socijalnu i dječju zaštitu, a da to očekuju i u narednom periodu. “Članom 1 stav 2 Ustava Crne Gore

utvrđeno je da je Crna Gora građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava”, odgovorili su iz Ministarstva na naše pitanje da li je Crna Gora država socijalne pravde, ako značajan broj građana živi u siromaštvu.

Aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

SAVJET ZA LJUDSKA PRAVA

Crna Gora unaprijedila ljudska prava i slobode

U Crnoj Gori socijalna davanja koristi oko 40.000 građana OPŠTINA Podgorica Cetinje Danilovgrad Kolašin Nikšić Plužine Šavnik Bar Ulcinj Kotor Tivat Budva Herceg Novi Berane Andrijevica Plav Rožaje Bijelo Polje Mojkovac Pljevlja Žabljak

DODATAK ZA DJECU (br. nosilaca prava) 2.453 281 242 182 1.676 20 37 516 231 107 147 93 168 1.193 133 496 1.441 1.244 187 452 39

pnog socijalnog stanja u zemlji. Teško je pretpostaviti u kakvom su stanju porodice koje mjesečno primaju naknadu u iznosu od 120 eura.

Imamo situaciju da Elektroprivreda (EPCG) prijeti da će im iskjučiti struju, jer imaju dugove od nekoliko hiljada eura, a ovi ne mogu ni da prežive, a kamoli da plate račune. Ta situacija je izuzetno teška i aktuelna socijalna politika ne zadovoljava ni minumum onog što je neop-

MOP (broj porodica) 2.990 362 303 324 2.054 88 102 643 340 147 182 109 206 1.648 01 772 2.093 1.772 291 616 105

godina, biti obezbijeđena redovna isplata naknada za socijalnu i dječju zaštitu. I dok činjenice govore da sve više građana živi ispod linije siromaštva, iz Boškovićevog resora su podsjetili da je članom 1, stav 2 Ustava Crne Gore, utvrđeno je da je Crna Gora građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava”. ● VUJANOVIĆ: TREBA NAM RE VIZIJA SOCIJALNIH DAVANJA Predsjednik Udruženog sindikata državnih institucija (USDI) Veselin Vujanović ocijenio je da je Crna Gora senzibilna prema socijalno

hodno porodicama koje su u stanju socijalne potrebe”, ocijenio je Marojević. Iako su primanja skromna, iz resornog ministarstva su saopštili da će i u narednom periodu, kao ranijih

ugroženim građanima, te da sve to ima negativnu i pozitivnu stranu.

“Trebalo bi napraviti reviziju svih socijalnih davanja. Izrada socijalnog kartona umnogome bi rasčisti-

Nezaposlenost kriva za razlike

U Ministarstvu smatraju da je stopa nezaposlenosti razlog razlike broja korisnika socijalnih davanja u odnosu na broj stanovnika po opštinama.

“Naime, imajući u vidu da su prije svega prihodi i imovina najvažniji uslovi za ostvarivanja prava na materijalno obezbjeđenje porodice, nezaposlena lica koja imaju maloljetnu djecu su u najvećem slučaju korisnici prava.

Po podacima Zavoda za zapošljavanje u decembru 2012. godine stopa nezaposlenosti u Bijelom Polju bila je 26.02, Pljevljima 22.59, Rožajama 18.21, Kolašinu 21.68, Beranama 17.53, Podgorici 9.72, Herceg Novom 10.04, Baru 8.83 i Nikšiću 13.15 odsto, navode u ovom resoru.

la socijalnu situaciju.

Pozivam Vladu i resorno Ministarstvo da sve vrste subvencija i davanja preispitaju i možda dio tog novca usmjere ka otvaranju novih radnih mjesta, kao i promovisanju preduzetništva. Socijalna pomoć bi se usmjerila prema onima kojima zaista treba”, istakao je u izjavi za DN Vujanović.

Da su socijalna davanja nedovoljna, mišljena je i sociolog Srđan Vukadinović.

“Očito da vladajuće elite žele da se pokriju jednom formom, a to je da oni kao nekakva država koja u svojim načelima ime određena “socijalna pravda i socijalna demokratija”, brine i o toj kategoriji građana.

Međutim, ako se osvrnemo na iznos socijalnih davanja, onda vidimo da to nije ni minimum onoga što je potrebno. Recimo materijalno obezbjeđenje za petočlanu porodicu je četiri-pet puta manje od potrošačke korpe, koja se kreće od 700 do 800 eura.

Naravno, ne treba težiti da bude što više tih socijalnih davanja već da se kroz programe radi na angažovanju tih ljudi. Te iznose bi trebalo upristojiti, odnosno uvećati.

U svakom slučaju vlasti treba da znaju da socijalna davanja nijesu stvar forme, već suštine”, zaključio je Vukadinović.

Prihvatanjem skoro svih preporuka Savjeta za ljudska prava Crna Gora je dokazala posvećenost promociji i zaštiti ljudskih prava i sloboda, zaključeno je na sjednici Savjeta u Ženevi.

Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović, koji je predvodio crnogorsku delegaciju, na plenarnom sastanku osvrnuo se na preporuke dobijene u januaru i istakao posvećenost Vlade Crne Gore unaprjeđenju i zaštiti ljudskih prava i sloboda, naročito osjetljivih grupa kao što su žene, djeca, osobe sa invaliditetom, Romi, LGBT, ... kazali su iz Vlade.

“Posebno je istaknuto da je Crna Gora prihvatila 121 od 124 preporuke, što je dokaz njene posvećenosti promociji i zaštiti ljudskih prava i sloboda”, kazali su iz Vlade.

Oni su istakli da je Crna Gora pohvaljena i kao aktivna nova članica Savjeta za ljudska pra-

Univerzitet Crne Gore ( UCG) organizuje dvodnevnu manifestaciju “Otvoreni dani’’, u ponedjeljak i utorak, 10. i 11. juna, u prostorijama Rektorata u 11 sati. To je prva jedinstvena prezentacija fakulteta i studijskih programa za maturante, koji će biti u prilici da čuju više informacija o svim fakultetima UCG, uslovima upisa, stručnim službama Univerziteta koje im mogu biti korisne, mogućnostima dobijanja stipendija i daljeg usavršavanja.U ponedjeljak, 10. juna, učenicima će se predstaviti fakulteti prirodnih i tehničkih nauka, dok je utorak rezervisan za prezentacije fakulteta društvenih nauka i umjetnosti. B.B.

va, uz naglašavanje napora koje ulaže na suzbijanju svih oblika diskriminacije.

Pojašnjeno je, da konačan izvještaj za Crnu Goru, koji je juče usvojen, sadrži dokumente pripremane tokom trajanja procesa Opšteg periodičnog pregleda Ujedinjenih nacija i čini osnovu za dalju ocjenu napretka Crne Gore i ispunjavanje obaveza u oblasti promocije i zaštite ljudskih prava. B.R.

Humanitarna saradnja Crveni krst Crne Gore i Normal Company potpisali su juče Sporazum o saradnji, kojim su se obavezali na dugoročno zajedničko humanitarno djelovanje, saopšteno je iz Crvenog krsta.

Sporazum su, ispred Normal Company-a, potpisali vlasnik Žarko Burić, a u ime Crvenog krsta Crne Gore, generalna sekretarka, Jelena Dubak.

“Donaciju koja se sastoji od dvadeset kreveta, sa dušecima, jastucima, posteljinom, kao i dvadeset klima uređaja i setova stolova, sa stolicama, dobiće socijalno najugroženije porodice”, navodi se u saopštenju. B.B.

ZDENKA POPOVIĆ

Prosvjetni radnici drastično degradirani U Crnoj Gori su prosvjetni radnici degradirani i drastično diskriminisani načinom zapošljavanja na određeno vrijeme, čime su onemogućeni da riješe svoje osnovne egzistencijalne probleme, istakla je poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Zdenka Popović.

“Obrazovanje je najznačajniji stub svakog društva, a nastavni kadar u svakom demokratskom društvu zbog specifičnosti posla koji obavljaju izuzetno cijenjen, poštovan i plaćen, što na žalost nije slučaj u Crnoj Gori”, kazala je Popović CdM-u.

Ona naglašava da je, prema podacima ZZZCG u školskoj 2012/2013 godini svaka oglašena potreba za zapošljavanjem

u prosvjeti je bila na određeno vrijeme.

“Zaključenje Ugovora o radu na određeno vrijeme do 30.06.2013 godine je klasična zloupotreba zakona. Zakon o radu kaže da se Ugovor po pravilu zaključuje na neodređeno vrijeme, a Ugovor na određeno samo radi obavljanja poslova čije je trajanje iz određenih razloga unaprijed određeno, u slučaju sezonskih poslova ili zamjene privremeno odsutnih radnika”, podsjeća Popović.

Na ovaj način, ističe ona, vlast ucjenjuje nastavnike. Za nju je, kako je dodala, neprihvatljiva i činjenica da u prosvjeti danas radi oko 2500 nastavnika na određeno vrijeme.

B.B.

16 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

učenIcI oš ª RadojIca PeRovIćº

IJZ: Virus mogući uzročnik stomačnih tegoba djece

dRŽavnI savjet

Saradnjom do prevencije narkomanije u školama Vaspitno-obrazovane ustanove i opštinske kancelarije za prevenciju narkomanije treba intenzivno da sarađuju u sprječavanju širenja te pojave među djecom i mladima u sistemu obrazovanja i vaspitanja, ocijenjeno je na sjednici Državnog savjeta za sprečavanje zloupotreba droga.

Na sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, usvojena je Informacija Ministarstva unutrašnjih poslova o aktivnostima na suzbijanju zloupotrebe droga u prošloj i prvih pet mjeseci ove godine.

Kako je saopšteno iz Vujanovićevog kabineta, Afirmisan je međudržavni model granične saradnje koji je primijenjen kroz zajedničko djelovanje graničnih službi Crne Gore i Albanije na Graničnom prelazu Sukobin- Murićani, jer je pokazao visok stepen efikasnosti.

Savjet je usvojio i Informaciju Ministarstva prosvjete o realizovanim aktivnostima u oblasti prevencije narkomanije među djecom i mladima u sistemu obrazovanja i vaspitanja. „Preporučena je kontinuirana i intenzivna saradnja vaspitno-obrazovanih ustanova i opštinskih kancelarija za prevenciju narkomanije“, kaže se u saopštenju.

Konstatovan je i poseban zna-

čaj nastavnog predmeta Zdravi stilovi života za učenike osnovnih i srednjih škola, kao i važnost učešća i podrške projektima koji promovišu preventivne aktivnosti i saradnju sa nevladinim organizacijama (NVO), a realizuju se u okviru vaspitno-obrazovnih ustanova.

Usvojena je i Informacija Instituta za javno zdravlje o sprovedenom ESPAD istraživanju 2011 - upotreba droge, duvana i alkohola kod 16-ogodišnjaka u Crnoj Gori. „Na osnovu ovog istraživanja zaključeno je da je upotreba droge kod srednjoškolaca prisutna u znatno manjem stepenu u odnosu na evropski prosjek, ali pošto su istraživanja pokazala tendenciju porasta upotrebe psihoaktivnih supstanci među srednjoškolcima u Crnoj Gori, preventivne aktivnosti treba intenzivno nastaviti“, navodi se u saopštenju.

Savjet je podržao inicijativu da se u Skupštini Crne Gore, u okviru Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, obilježi 26. jun - Međunarodni dan borbe protiv droga, i prezentuje ESPAD istraživanje. Članovi Savjeta podržali su i predlog da se, na osnovu javnog poziva NVO, realizuje sastanak na kojem bi usaglasili i predložili model dalje saradnje i učešća u radu tog tijela.

B.B.

jelušIć

Manje studenata, veća šansa za privatne fakultete Od septembra gotovo svi fakulteti će upisivati manji broj studenata. Gotovo 30 odsto manje će upisivati Ekonomski i Pravni fakultet, a takva je situacija i na Filozofskom. Iz Vlade takvu odluku pravdaju ekonomskom krizom, ali i prezasićenjem pojedinih profesija na tržištu rada. Profesorica književnosti Božena Jelušić, koja u srednjoj školi predaje i maturantima, koji tek odlučuju koji će fakultet da upišu kaže da zapravo nemamo dovoljan broj visokoškolaca, već je problem sasvim drugi.

“Problem je u distribuciji tih kadrova, jer kod nas je došlo do hipertrofije, uslovno da kažem menadžerskih profesija, na uštrb

bazičnih nauka i svega onoga što naše tržište rada zahtijeva. Ovakva upisna politika je zapravo punila budžete fakulteta, a nije vodila računa o strateškim interesima zemlje”, kazala je Jelušić radiju Anteni M. Ona smatra da će Vladina politika ići na ruku privatnim fakultetima.

“Smatram da će ovo ograničavanje onogo čega ima previše na tržištu rada biti povodom za privatne inicijative i za privatne univerzitete, da otvore fakultete za ono što državi treba. Mi ulazimo da u one tzv. binarne zemlje, koje imaju veliku univerzitetsku mrežu za tako malo stanovnika”, zaključila je Jelušić.

B.B.

Povodom pojave stomačnih tegoba među učenicima OŠ “Radojica Perović” koji su u okviru škole u prirodi krajem maja bili smješteni u hotelu “Park” – Budva, na osnovu epidemiološkog istraživanja Institut za javno zdravlje je saopštio da je ta epidemija imala karakteristike epidemije mješovitog tipa jer se po povratku oboljele djece kućama obolijevanje nastavilo kod pojedinih članova porodice.

“To ukazuje na moguću infektivnu etiologiju, najvjerovatnije virusnu. Međutim, ta se hipoteza nije mogla potvrditi, jer se u uzorcima uzetih namirnica kao i u uzorcima stolice oboljelih nijesu izolovali infektivni agensi”, kaže se u saopštenju Instituta za javno zdravlje.

Stomačne tegobe u maju, prema podacima Instituta, imalo je 112 osoba od kojih je 20 zatražilo ljekarsku pomoć.

“Od 13 uzoraka stolica oboljele djece, poslatih na mikrobiološku analizu, njih 11 je bilo negativno na uobičajene patogene: bakterije uzročnike cijevnih zaraznih bolesti, rota i adenoviruse i enteroviruse PCR metodom. U radu se nalaze još dva uzorka”, kaže se u saopštenju.

Hrana koja je bila servirana 23. i 24. maja, koju su konzumirala djeca prije pojave zdravstvenih tegoba, a koja se čuvala u frižideru 48 sati od momenta pripreme, nije ostavljena u dovoljnim količinama da bi se moglo izvršiti uzorkovanje za potrebe mikrobiološke analize pa, kako je saopšteno, nije bilo moguće utvrditi moguću kontaminaciju konzumirane hrane za

Ispred hotela “Park” u Bečićima

Inspekcija zapečatila ª Parkº Uprava za inspekcijske poslove pečatirala je juče vrata restorana budvanskog hotela “Park”, jer su analize pokazale da ne zadovoljava zdravstveno-sanitarne uslove propisane zakonom. “Kontrolnim pregledom, koji je sanitarna inspekcija izvršila juče, 6. juna, ustanovljeno je da kuhinja ne ispunjava higinavedene dane.

“Samim tim nije bilo moguće ni utvrditi moguće izvore i put širenja infekcije. Rezultati zatečenih uzoraka hrane i briseva radnih površina uzetih 25. maja, kao i rezultati vanrednog sanitarnog pregleda ne-

jenske uslove, kao i da devet radnika nije obavilo obavezni zdravstveni pregled.

Sanitarna inspekcija privremeno je zabranila rad kuhinje, restorana, magacina i pekare Hotela “Park” u Budvi”, saopštila je juče Uprava za inspekcijske poslove, Štab za praćenje turističke sezone. kih zaposlenih radnika, nijesu odgovarali mikrobiološkoj ispravnosti u odgovarajućoj mjeri, o čemu je obaviještena zdravstveno-sanitarna inspekcija koja će preduzeti mjere iz svoje nadležnosti”, kaže se u saopštenju.

J.V.Đ.

Izvještaj ombudsmana

Crnogorke se najviše žale na rad državnih organa Članovi Odbora za rodnu ravnopravnost jednoglasno su juče podržali Izvještaj ombudsmana za prošlu godinu, u kome se navodi da su se žene najviše žalile na rad državnih organa.

Zaštitnik ljudskih prava Šućko Baković kazao je predstavljajući Izvještaj, da su žene podnijele 41 pritužbu na rad državnih organa, 28 na rad javnih službi, 23 sudova, 16 organa lokalne samouprave, osam pritužbi na rad Uprave policije i dvije na rad Tužilaštva.

Baković je pojasnio da su se žene najviše žalile državnim organima, kada je u pitanju dugo trajanje postupka, na nepoštovanje pravila i principa u opštem pravnom postupku, da se postupci odbijaju, da prvostepeni organi donose istovjetne odluke.

Baković je rekao, da su se pritužbe odnosile i na zabranu diskriminacije 22, na prava djeteta 27, na prava iz radnog odnosa 17, na odugovačenje sudskog postupka 14, pravo na pravnu zaštitu deset. Poslanik Demokratskog fronta (DF) Branka Bošnjak kazala je da to što su se pritužbe žena najviše odnosile na državne organe brine, jer to pokazuje da država “negdje pravi grešku”.

“Smatram da je problem mobinga i dalje jako izražen i da mnogi ljudu ne znaju šta je to, i pored Zakona kojim je regulisan i mislim da su žrtve mobinga i dalje u najvećem broju žene”, navela je ona.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Zdenka Popović rekla je, da samo ekonomski snažna žena ne može biti žrtva nasilja, i pitala je ombudsmana na koji način uticati na svijest muškaraca, da ekonomski osnaže žene.

“Ono što bih ja Vama sugerisala

je, da kao zaštitnik ljudskih prava, utičete na ljude koji rade na mjestima odlučivanja, da prihvate činjenicu da je žene imaju apsolutno sva ista prava kao muškaraci”, navela je ona. Baković je kazao da je saglasan sa ocjenom da žene treba ekonomski osnažiti.

“Jer žene ako nijesu snažne ekonomski, ne mogu biti u pravom smislu ličnosti, uvijek moraju misliti kao će taj potez uraditi i kod zaposlenja i kod ostvarivanja drugih prava”, rekao je on.

Poslanik Demokratkog fronta (DF) Ljiljana Đurašković kazala je, komentarišući izvještaj da su najveće žrtve porodičnog nasilja pored žena djeca, predlažući ombudsmanu da se formira Centar u sklopu Doma zdravlja, kojim bi ta populacija mogla da se obrati.

“Da tačno znaju žrtve porodičnog nasilja gdje treba da se obrate, i da im odmah bude ukazana pomoć”, rekla je ona.

Baković je kazao da je saglasan sa njenom ocjenom, navodeći da takvi centri za zaštitu žrtava od porodičnog nasilja treba da se otvore u svim opštinama. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nada Drobnjak pitala je Bakovića zašto statistika prema polovima nije uvrštena u Izvještaj, i konstatovala je da nigdje u njemu nema da li su preporuke iz prethodnog Izvještaja poštovane. Baković je kazao da što se tiče statistike prema polovima, da je on “kriv”, a kada je u pitanju poštovanje preporuka iz prethodnog izvještaja, “nema precizne podatke”.

B.B.

Aktuelno 17

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

Hotel Planinka

FUŠERAJ

Služili im ¹ živeª pljeskavice, i držali ih u hladnim sobama U otvorenom pismu DN Tanja Rađenović, čije je dijete boravilo u hotelu „Planinka“, govori o hororu koji su djeca doživjela na ekskurziji na Žabljaku i tvrdi da agencije profitiraju, nastavnici besplatno odmaraju, a djeca ispaštaju Bojana Brajović - Jelena Vađon Đurišić

O

rganizovanje ekskurzija za potrebe osnovnih škola u Crnoj Gori potpuno se omaklo kontroli i služi agencijama kako bi se od roditelja uzele pare, nastavnicima da odu na besplatan odmor, a hotelijerima da popune kapacitete uz pružanje loše usluge. Na kraju ispaštaju jedino djeca. To su riječi Tanje Rađenović, čije je dijete, kako je kazala, imala tu (ne)sreću da preko Osnovne škole “Stefan Mitrov Ljubiša” iz Budve, pođe na ekskurziju na Žabljak i bude smješteno u tamošnjem hotelu “Planinka”.

Govoreći o detaljima incidenta, Rađenović je kazala da je ekskurziju organizovala turistička agencija “Lux Tours”, “Šuka” doo iz Budve, te da su roditelji za četiri puna pansiona platili 120 eura, sa obećanim smještajem u apartmanima, i to u renoviranom dijelu hotela, kao i uslugom hrane na bazi “švedskog stola”. ● DJECA MORALA SAMA DA SPREMAJU SOBE U aranžman je, kako je objasnila, trebalo da bude uključena posjeta Crnom i Skadarskom jezeru,Biogradskoj gori, te manastirima Ostrog i Morača.

“Od svega su djeca dobila prljave i prašnjave sobe, a nastavnici su naredili da moraju da ih spremaju sami, žute WC daske sa trakom DEZINFIKOVANO, grijanje koje je paljeno predveče u trajanju od oko pola sata, nakon čega bi se radijatori ohladili, jer je temperatura na Žabljaku noću bila samo oko dva, do tri stepena, posteljinu sa žutim

flekama i rasparanim ćebadima na rupe, svakog dana krompir na jedan od 100 načina, pljeskavice od živog mesa, te trule krastavce i neljubazno osoblje, sa izuzecima”, kazala je ona.

Ogorčena Rađenović je objasnila da, iako je posjeta manastiru Ostrog bila uključena u cijenu, djeca su ga vidjela samo iz autobusa, dok manastir u Nikšiću nijesu ni tako uspjeli da vide. ● POŠLI ZDRAVI, DOŠLI KAO IZ RATA “Kao šlag na neukusnu tortu, veliki broj djece se razbolio, da li od viroze ili od neispravne hrane, ali nekolicina je završila na infuziji, neki su dobili herpes, a jedno dijete se vratilo sa kopčama na licu”, kazala je razočarana majka.

Navodeći da su nastavnici na trovanje djece prokomentarisali: „Da je od hrane - svi bi bili bolesni”, Rađenović tvrdi da je njima servirana druga hrana.

“Oni su imali i daleko čistije i odr-

žavanije sobe. Njima niko nije naredio da sami spremaju sobe”, kazala je Rađenoivć, dodajući da su djeca poslata zdrava i prava, a vraćena “kao da su bila u ratu”.

Ona je istakla da je i od ostalih roditelja čula da su očajni i revoltirani, bijesni, te da niko nije očekivao baš ovakav epilog.

“Naravno, svi bježe od odgovornosti i peru ruke. Jednom riječju, sramota. Očigledno da je (ne) organizovanje ekskurzija van kontrole agencijama služi za uzimanje para, nastavnicima da odu besplatno na odmor, a hotelima da popune kapacitet uz pružanje loše usluge. A ispaštaju samo djeca.

I šta sad mi roditelji da uradimo.

Da nekog hvatamo za vrat i istjerujemo pravdu, zato što vlada opšti nemar i jednostrani interes. A naša djeca su došla kući namučena i bolesna”, zaključuje ona.

ve škole.

Nakon utvrđivanja činjenica na osnovu epidemiološkog istraživanja i dobijanja potpune informacije o uzrocima zdravstvenih tegoba djece, a zavisno od rezulata, škola će, navodi se dalje, preduzeti odgovarajuće mjere. “Škola je u saradnji sa agencijom “LUX tours”, angažovala ljekara iz Budve - dr Sanju Đedović kako bi išla sa djecom u školu u prirodi, čime smo osim potrebnih preduzeli i dodatne mjere u cilju obezbjeđivanja bezbijednih uslova

Direktor hotela “Planinka” Mitar Baranin demantovao je juče spekulacije da su stomačni problemi kod učenika OŠ “Stjepan Mitrov Ljubiša” iz Budve uzrokovani boravkom i ishranom u tom hotelu. “Hotel “Planinka” je poznat po dobroj i zdravoj hrani, a na ovaj na-

čin stvorenma je ružna slika o njemu.

Epidemiološka služba je dolazila, uzela je uzorke hrane, odrađen je i kompletan sanitarni pregled i pravi uzrok stomačnim problemima kod djece znaćemo kada stignu rezultati analiza”, kazao je Baranin. Živa pljeskavica koju su djeca na Žabljaku jela

● DJECA PADALA OD MALAKSALOSTI Inače, svih 48 učenika budvanske OŠ “Stefan Mitrov Ljubiša”, koji su se sa Žabljaka juče vratili kućama sa stomačnim tegobama, osjećaju se dobro.

Epidemiološka služba Instituta za javno zdravlje i zdravstveno sanitarna inspekcija izvršile su uzorkovanje hrane i obavile kompletan sanitarni pregled, a pravi uzrok problema kod djece biće poznat tokom sljedeće sedmice.

Stomačne tegobe kod dijela djece, kako DN nezvanično saznaju,

Upravi škole situacija nije alarmantna Uprava JU OŠ “Stefan Mitrov Ljubiša” iz Budve potvrdila je juče da su djeca stigla kući, te da su u stalnom kontaktu sa roditeljima koji su ih informisali da se sva djeca osjećaju dobro.

“Stoga smatramo da situacija nije alarmantna i naglašavamo da je u toku epidemiološko istraživanje i nakon dobijenih rezultata znaćemo sa sigurnošću da li se radi o virusu, trovanju ili postoji neki treći razlog stomačnih tegoba kod djece koja su boravila na Žabljaku”, kaže se u saopštenju Upra-

ª Planinkaº : Poznati smo po zdravoj hrani

za boravak djece. Po riječima vlasnika agencije Mijata Šuke, hotel je prije polaska djece ispitala sanitarna inspekcija, što je i redovna praksa hotela”, kaže se u saopštenju i dodaje Uprava škole bila u stalnom kontaktu sa vođom puta, profesorom Blažom Jabučaninom, kao i sa ostalim nastavnicima, koji su ih konstantno obavještavali o dobrom opštem zdravstvenom stanju djece, što su se i uvjerili kada su se učenici vratili u Budvu, u skladu sa planiranim vremenom.

nastavile su se i tokom noći sa četvrtka na petak, a zbog malaksalosti jedno dijete se onesvijestilo u kupatilu.

Prilikom pada dijete je zadobilo posjekotinu zbog koje je, kazao je DN izvor koji je želio da ostane anoniman, potražena pomoć pedijatra Doma zdravlja koji je između osam i devet sati juče ujutru pregledao dijete i zašio posjekotinu.

Ekipa Epidemiološke službe iz Pljevalja posjetila je preksinoć i juče hotel “Planinku” i uzela neophodne uzorke kako bi se utvrdio uzrok problema djece.

“Po prijavi ljekara, koji je sa djecom boravio na Žabljaku, izašli smo na teren i sa stomačnim tegobama sinoć zatekli 40 djece i još osmoro jutros. Četvoro djece je primilo infuziju. Djeca su imala blagu kliničku sliku, bol u stomaku bez temperature i sad su već stigla kućama i prate ih njihovi ljekari”, kazala je epidemiolog Biljana Čarkinović.

Ona je dodala da su juče iz hotela uzeti uzorci hrane i poslati na analizu u Instutut za javno zdravlje, te da će prvi rezultati biti poznati tokom sljedeće sedmice.

● PROBLEM ESKALIRAO NAKON RUČKA Kako je ranije kazala za DN doktorica Doma zdravlja Budva Sanja Đedović, koja je bila u pratnji učenika na ekskurziji, stočni problemi kod djece počeli su da se javljaju sporadično od prvog dana boravka, pa su do prekjuče dnevno imali po dvoje troje djece koja su se žalila na bolove u želucu i povraćanje.

Problem je eskalirao prekjuče nakon ručka kada su, kako je rekla, djeca počela masovno da se žale na stomačne tegobe, mučninu i povraćanje zbog čega ih je, pored nje, pregledao i pedijatar iz Doma zdravlja Žabljak.Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Saša Stefanović potvrdio je juče za DN da su se u četvrtak od 18 do 21.30 u Hitnoj službi na Žabljaku primili šestoro djece sa simptomima mučnina, gađenje i povraćanje koje je pregledao izabrani doktor za djecu - pedijatar Doma zdravlja Žabljak.

“Djeca su dobila terapiju i otpuštena su sa preporukom da ih dalje prati pedijatar”, kazao je Stefanović.

18 Crna Gora TAKSISTI TVRDE

JUBILEJ

Država treba da podrži virtuoze

NIKŠIĆ - Tradicionalnim koncertom učenika Muzičke škole “Dara Čokorilo” proslavljeno je 65 godina postojanja te ustanove. Protekla godina je bila jedna od najuspješnijih jer su učenici škole sa četrnaest međunarodnih takmičenja od Beograda do Pariza donijeli 24 zlatne medalje, te nakon petnaest godina i prvo zlato u klasi klavir u mlađim kategorijama. “Šezdeset pet godina kontinuiranog uspješnog rada ove godine je rezultiralo izuzetnim uspjehom naših đaka koji su svojim znanjem dostojno reprezentovali i grad i Crnu Goru”, naglasila je direktorica škole Vjera Vuković.

Da u Nikšiću postoji veliki broj talentovane djece, pokazuju uspjesi mladih pijanistkinja Milice Ćetković, koja je na dva

takmičenja u Parizu za mlade pijaniste uzela prvo i treće mjesto, kao i Milice Nikčević, koja je osvojila drugo mjesto na međunarodnom takmičenju “Citta di Barletta” u italijanskom gradu Barleti. Po riječima nastavnice klavira Marijetke Nikčević, uspjeha bi bilo više ukoliko bi država stala iza mladih virtuoza i time rasteretila budžet njihovih roditelja.

“Za sada ne postoji volja grada da pripomogne, nekako je ova takozvana ozbiljna muzika gurnuta u zapećak. Ali, treba pomenuti sjajne uslove koje imamo posljednje godine, oni su jedan od razloga uspjeha i dugujemo veliku zahvalnost Fondaciji ‘Ćano Koprivica’ i ruskoj fondaciji koja nam je poklonila instrumente”, poručuje Nikčević. J.L.

BIJELO POLJE

Nakon pauze, ponovo upis na Mediteranu BIJELO POLJE - Nakon dvogodišnje pauze na Univerzitetu Mediteran u Bijelom Polju od jeseni će nastavu pohađati brusoši na studijskim programima za turizam i engleski jezik. Prorektor Univerziteta Mediteran Janko Radulović kazao je za DN novine da je juče sa čelnicima lokalne uprave definisano pitanje nastavka upisa studija jezika i turizma u postojećem prostoru u Sportskom centru u Nikoljcu.

“Te studijske programe smo započeli ranije i bilo je nekog prekida iz ekonomskih i drugih razloga. Do-

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

govoreno je da počnemo sa upisom od prve godine, čime dajemo i doprinos razvoju ovog područja. Opština je obećala da će obezbijediti prostor, a mi kao odgovorna institucija studentima ćemo obezbijediti nastavu od početka do kraja od prve do treće godine. Naravno na našem Univerzitetu postoje i specijalističke studije”, kazao je Radulović.

Prorektor je naveo da očekuje da se na oba studijska programa upiše po 25 brucoša, što bi prema njegovim riječima bilo zadovoljavajuće.B.Č.

Zakup parkinga nezakonit

BUDVA - Predstavnici deset taksi udruženja i više preduzetnika podnijeće prigovor tenderskoj komisiji nakon što su angažovali advokatsku kancelariju, zbog, kako navode, nezakonite odluke o ustupanju u zakup parking mjesta na taksi stajalištima na području Budve.

Oni su se pobunili nakon što je objavljena odluka o rangiranju pristiglih ponuda. Od 225 ponuda, njih 70 je odbijeno zbog, kako se navodi u obrazloženju, neuplaćenog depozita u iznosu od 150 eura ili nepreciziranog vremenskog intervala korišćenja taksi stajališta. U prigovoru na ovu odluku navodi se da je ona donijeta suprotno propisanim uslovima u javnom pozivu, te da nijesu ispoštovani uslovi iz poziva i pored toga što je Komisija upozorena da ih se mora pridržavati.

“Upravo zbog toga odluka je nezakonita, a mi ćemo prigovor podnijeti tenderskoj komisiji”, navodi

se u prigovoru.

Kako je navedeno u javnom pozivu Opštine Budva od 9. maja, ko dostavlja ponudu mora imati i dokaz o uplati depozita u iznosu od 150 eura na žiro-račun Opštine Budva, ali taksisti navode da baš taj dio nije bio jasan. Predstavnici taksi udruženja konkurisali su za više parking mjesta, a za to dostavili jednu uplatu od 150 eura. Međutim, u Sekretarijatu za gradsku infrastrukturu i ambijent navode da se mora uplatiti onoliko uplatnica za koliko se parking mjesta i konkuriše, te da jedna uplatnica ne pokriva više mjesta.

U obrazloženju predsjednika Komisije Nikole Divanovića, koji je i sekretar za gradsku infrastrukturu i ambijent, navedeno je da je utvrđeno da su ponude neuredne, jer ne sadrže potrebne dokaze iz javnog poziva, kao ni obaveznu uplatu na iznos od 150 eura po jednoj ponudi, koja je vezana za jedno taksi

stajalište.

“Ponuđači su dostavljali više ponuda za više taksi stajališta, ali nijesu uplaćivali depozit za svaku ponudu posebno u iznosu od 150 eura, već jednu uplatu. Ponude koje su dostavljene u skladu sa javnim pozivom komisija je vrednovala. Na objavljeni javni poziv u blagovremenom roku pristiglo je 225 ponuda koje su otvorene 2. maja. Komisija za sprovođenje postupka javnog nadmetanja izvršila je pregled, ocjenu, vrednovanje kao i izbor najpovoljnijih ponuda”, navedeno je u obrazloženju.

Sa druge strane, taksisti tvrde da je problem upravo nastao zbog toga što su iz resornog sekretarijata dobili objašnjenje da se uplaćuje samo jedna uplata, što je, navode, i naznačeno u javnom pozivu.

“Vrednovanje Komisije je nezakonito. To ćemo i dokazati”, najavili su taksisti.

N.L.

Na osnovu člana 336, 337, 338, 341, 342, 344 i 345 Zakona o svojinsko pravnim odnosima (,,Sl.List RCG,,br.19/09), KNJAZ REAL ESTATE AGENCY – DOO iz Podgorice , u svojstvu ovlašćenog lica za sprovođenje postupka Vansudske prodaje nepokretnosti,radi namirenja potraživanja Hipotekarnog Povjerioca EPCG – AD – Nikšić ,po osnovu Protokola o dinamici i izmirenju duga za utrošenu elek.energiju br. 10-00-19403 od 01.06.2012.godine te Protokola o dinamici i izmirenju duga trećeg lica ,br. 10-00-19404 od 01.06.2012.godine ,kao i Ugovora o hipoteci za obezbjeđenje duga UZZ br.289/2012 od 08.06.2012.godine objavljuje: PO ŠESTI PUT VANSUDSKU PRODAJU NEPOKRETNOSTI PUTEM USMENOG JAVNOG NADMETANJA IZ PREDMETNOG UGOVORA O HIPOTECI, EVIDENTIRANE U : L.n – br. 499 – KO – Topla i to poslovni prostor označen kao PD 4 u površini P= 211m2 u objektu br.1 sagrađenom na kat.parceli 667.

Početna cijena predmetne nepokretnosti iznosi : 600.000,00 eura.

Ukupan dug po osnovu Protokola o dinamici i izmirenju duga za utrošenu elek.energiju broj 10-00-19403 od 01.06.2012.godine te Protokola o dinamici i izmirenja duga trećeg lica ,broj 10-00-19404 od 01.06.2012.godine zaključen između Hipotekarnog povjerioca ,Hipotekarnog dužnika i dužnika ,,VEKTRA BOKA,, AD Herceg Novi, iznosi 498.483,07 eura, plus kamate koje se obračunavaju do konačnog namirenja potraživanja kao i troškovi sprovedenog postupka vansudske prodaje.

Način, mjesto, vrijeme i uslovi prodaje : Vansudska prodaja nepokretnosti evidentirane u L.n – br. 499 – KO – Topla i to poslovni prostor označen kao PD 4 u površini P= 211m2 u objektu br.1 sagrađenom na kat.parceli 667, izvršit će se javnim usmenim nadmetanjem koje će se sprovesti dana 17.

Juna 2013.godine ,sa početkom u 13 časova u poslovnim prostorijama Hipotekarnog povjerioca – Elektroprivrede Crne Gore AD – Nikšić ,Elektrodistribucija Herceg Novi u Ulici X - Hercegovačke brigade br.55 u Herceg Novom.

Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima , koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene hipotekovane nepokretnosti. Depozit se uplaćuje prije početka postupka prodaje na ž.račun EPCG – AD Nikšić br: 535-55-11 kod Prve banke Crne Gore Ad, za učešće na javnom nadmetanju . Od polaganja depozita je oslobođen Hipotekarni povjerilac u slučaju da se javi on kao ponuđač.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od drugog učesnika . Postupak usmenog javnog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene . Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ,ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Prijave za učešće na javnom nadmetanju podnose se ovlašćenoj agenciji za sprovođenje postupka vansudske prodaje ,,DOOKNJAZ REAL ESTATE AGENCY- Podgorica ,Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.79 u Podgorici, najkasnije 24 časa od dana održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku ,,za javno nadmetanje-ne otvaraj,,. Učesnici postupka javnog nadmetanja dužni su uz prijavu dostaviti i dokaz o uplati depozita i sljedeće podatke: - Fizička lica – ime i prezime , adresu stanovanja , matični broj , broj lične karte , dokaz o uplati depozita; - Pravna lica – naziv i sjedište, registarski broj iz CRPS-a kod koga je registrovan, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica,dokaz o uplati depozita.

Ovlašćeno lice za sprovođenje postupka vansudske prodaje će obaviti registraciju lica prijavljenih najkasnije jedan sat prije otpočinjanja postupka javnog nadmetanja. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Prodaja je okončana kad ni na treći poziv lica koji vodi postupak prodaje nijedan od učesnika ne da povoljniju ponudu. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem , a njegova ponuda smatra se prihvaćenom ponudom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da u roku od 7 dana od dana javnog nadmetanja, zaključiti ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa ovlašćenom agencijom za vođenje postupka javnog nadmetanja. Ukoliko Kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u navedenom roku ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku , gubi pravo na povraćaj depozita, a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem – učesnikom navedenog javnog usmenog nadmetanja , a koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najveće ponuđene cijene.

Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostalo) padaju u cjelosti na teret Kupca. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja , a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Detaljnije informacije - zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koji sprovodi postupak Vansudske prodaje predmetne nepokretnosti – Siniša Mugoša izvršni direktor ovlašćene agencije putem telefona 067 622 224 .

SMEĆE

Džaba apeli Komunalnog BAR - Iako to ne spada u njihovu nadležnost, radnici JP Komunalne djelatnosti su u nekoliko navrata očistili velike nanose građevinskog otpada bačenog duž magistralnog puta Bar – Ulcinj, ali samo nekoliko sati nakon što su završili posljednju akciju, ponovo su mini deponije nikle na istim mjestima.

Naročito je alarmantno na potezu između tunela Ćafe i naselja Ujtin potok, te oko mosta na Vidikovcu i u Dobroj vodi, gdje veliki broj građevinskih firmi, ali i građana, čitavog dana zaustavljaju auta ili kamione i otpad izručuju na lokacijama gdje nema kontejnera. Najčešće je to građevinski otpad, šut, beton, komadi cigala i crijepova, ali i granje, kartonske kutije, kante sa farbom, mada se dešava da i čitavi građevinski planovi i nacrti nakon odrađenog posla završe u žbunu pored puta. Žitelji tog dijela opštine su više puta, obraćanjem lokalanim me-

dijima, ali i konkretnim prijavama, ukazivali na firme i pojedince koji uneređuju magistralni put na početku sezone. I Komunalna policija je u nekoliko navrata pisala kazne za izvršioce zatečene na licu mjesta, uz obavezu ponovnog utovara šuta i građevinskog materijala, međutim, to niej dalo efekta. Čišćenje magistralnog puta spada u domen “Crnagoraputa”, ali njihovi radnici niti jednom nisu izašli na lice mjesta i preduzeli mjere iz svoje nadležnosti, ostavivši otpad da se gomila, a da nije bilo JP Komunalne djelatnosti, situacija na putu Bar Ulcinj prvih dana juna bila bi kudikamo alarmantnija. Iz opštinskog Komunalnog preduzeća konstantno ponavljaju apele građanima, investitorima i građevinskim firmama da otpad ne odlažu pored puta, već da nazovu njihovu službu koja će ga odvesti na dogovorenu lokaciju. Nažalost, apeli za sada ne daju efekat. Ž.M.

Crna Gora 19

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

poljoprivreda

Izabrala kozarstvo umjesto kozmetike Bjelopoljka Danijela Drljević Šiljak u selu vidi budućnost i miran život

Imena dali po Ceci i Breni Koliko god da je umorna od posla, Danijela naglašava da je druženje i razgovor sa kozama prosto odmara.

“Sa njima se družim i razgovaram tako da ponekad ne osjetim ni glad. Među kozama osjetim olakšanje i opuštenost i svakoj sam nadjenula ime, Maja, Ceca, Brena, Viki, Mira i po ostalim estradnim zvijezdama. Na ispašu ih prati i čuva pas rase “kangal” kojem su Luka i Duško nadjenuli ime King. Tu je i nezaobilazni jarac Boki kojeg mališani obožavaju, a i on se navikao na njih.

Za realizovanje ideje uzgajanja koza zahvalnost dugujemo porodičnom prijatelju Milu Batu Radeviću”, zaključuje Danijela.

PREMINULI Milovan-Bucko Zarijin Milošević 6. juna 2013. u 54. godini.

Sahrana će se obaviti 8. juna u 15 časova u selu Jabuka.

Srećko pok. Đoka Mitrović 6. juna 2013. u 65. godini. Sahrana će se obaviti 8. juna u 16 časova na groblju Savina.

Jelena Nikole Mandić rođena Blečić, 6. juna 2013. u 66. godini. Sahrana će se obaviti 8. juna na Kapinom Polju u 14 časova.

Milija Jeremije Memarović u 74. godini. Sahrana će se obaviti 8. juna 2013. u 14 časova na mjesnom groblju Straševina.

Kosa Rajkova Injac rođena Đukić, 6. juna 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 7. juna u 14.30 na Čepurcima. Kuća žalosti Jelene Balšić 3.

Radmila Nikole Raičević Beća Čoković

S

elo ima perspektivu - potvrđuje primjer Danijele Drljević Šiljak iz sela Livadice, udaljenog od Bijelog Polja nešto više od pet kilometara. Ona se bavi kozarstvom već godinu dana i tako izdržava šestočlanu porodicu. Ova vrijedna žena je do prije nekoliko godina radila u salonu ljepote u Bijelom Polju, a kako je posao slabo išao, došla je na ideju da egzistenciju porodice bazira na uzgajanju koza.

BIJELO POLJE - Danijela Drljević Šiljak jedna je od rijetkih Bjelopoljki koje se bave kozarstvom, dosta zahtijevnim poslom. Ona priča da je ljubav prema ovom poslu naslijedila od brata Milana.

“Ljubav prema kozarstvu naslijedila sam od brata Milana Drljevića koji se na Drijenku kod Kolašina takođe bavi uzgajanjem koza. On je i preporučio da se bavim tim poslom, a ideju je podržao suprug Vladimir.

Konkurisala sam kod Erste banke i dobila krediti od 3.000 eura za ku-

povinu koza. Novac smo iskoristili i za renoviranje postojećih dotrajalih i izgradnju novih objekata. Trenutno uzgajamo 50-ak koza “alpino” rase sa podmlatkom”, priča Danijela.

Kaže da je konkurisala i za kredit samozapošljavanja kod Zavoda za zapošljavanje ali za sada ništa nije ostvarila. Novac joj je potreban kako bi povećaka broj grla i završila započete objekte. Ona je navela da njena porodica, da to malo ne remeti kreditno opterećenje i veliki broj grla, može solidno da živi, napomi-

dodjela ª lučaº

njući da su u posao uključeni i suprug i njena dva sina Luka i Duško.

“Ukoliko ne postoje dobri uslovi za bavljenje ovom djelatnošću, i prihodi izostaju. Prednost je što koze koriste ispašu sa prirodnih pašnjaka na našem imanju gdje ima dosta raznovrsnog bilja i niskog rastinja i u papratnjačama pronalaze ljekovite trave kao što su crna kopriva, kantarijon, majčina dušica i ostalo od čega se dobija kvalitetan proizvod, mlijeko i sir”, kaže Danijela.

Kako navodi, proizvode porodica Šiljak plasira restoranima na crnogorskom primorju, ali u onoj količini koliko se može proizvesti od raspoloživog broja muznih grla. Danijela priča da tržištu trenutno mogu ponuditi kozje mlijeko, obični sir i kačkavalj.

U cilju pospješivanja kozarstva planira da na imanju izgradi katun kako bi se porodični “biznis” i turistički valorizovao.

pripreme za sezonu

“Eventualni posjetioci bi imali na raspolaganju kozje proizvode vrhunskog kvaliteta, a predivni prirodni ambijent ovog područja daje realnu garanciju da se naum može uspješno realizovati. Svima koji žele da se bave kozarstvom poručujem da treba dosta rada, upornosti i odricanja, kao i permanentnog kontakta sa onima koji se bave tim poslom u smislu usavršavanja. U svakom, pa i ovom poslu, koristan savjet ili sugestija su od velike koristi. Jedan od osnovnih razloga što smo se porodično opredijelili za kozarstvo je to što se prvenstveno radi o zdravim mliječnim proizvodima koji su cijenjeni zbog hranljivosti i spadaju u grupu ekskluzivnih proizvoda koji na tržištu ostvaruju dobar plasman i cijene. Svi proizvodi kozarstva se gotovo savršeno uklapaju u nove trendove uzgoja domaćih životinja, a posebno organske proizvodnje”, ističe Danijela.

Pokazali umijeće

Asfaltiraju ulice u centru

HERCEG NOVI - Predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić upriličio je juče u Dvorani Park tradicionalni prijem za najbolje učenike opštinskih škola.

Načelnik Sekretarijata za društvene djelatnosti i kulturu Vladimir Žutković kazao je da je ponosan na uspjeh hercegnovskih đaka. Mandić je istakao da je jedan od najljepših i najveličanstvenijih događaja u gradu upravo onaj kada se uručuju diplome “Luča” najvrjednijim, najboljim i najsupješnijim učenicima.

“Draga djeco, želim vam još puno uspjeha. Pokazali ste da imate umijeća, snage i moći da savladate sve prepreke koje život postavlja.

Budite hrabri i odvažni, smjeli i sigurni da ono što želite možete postići i ostvariti”, zaključio je Mandić.

Priznanje “Luča” dobili su učenici OŠ “Dašo Pavičić”: Luka Jaredić, Eva Marković, Jelica Cerović, Milica Vučurović, Ines Kokotović, Katarina Nakićenović, Anastasija Čeprnić, Rastko Kisjelica i Dajana Sekulović.

Lučoniše OŠ “Orjenski bataljon”

TIVAT - Na osnovu ugovora koji je opština Tivat potpisala sa podgoričkom firmom “Hidrocop”, a u susret turističkoj sezoni, u toku je presvlačenje ulica asfaltom u centru grada. Posao vrijedan 32.723 eura treba da se završi do polovine ovog mjeseca, kada na snagu stupa odluka o zabrani izvođenja građevinskih radova do 1. septembra.

Trebalo je da radovi budu obavljeni krajem prošlog mjeseca, ali su pomjereni zbog loših vremenskih prilika, saopšteno je iz Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj.

U skladu sa izvođenjem radova na snazi je i privremeni režim saobraćaja. Pored tih, odvija se i asfaltiranje ulice pored stare škole. Taj posao radi preduzeće Crnagoraput, a na osnovu predloga opštine Tivat, finansira ga Direkcija za javne radove. I taj posao, u koji će biti uloženo 50.000 eura, takođe je predviđeno da se završi do 15. juna Opština je sklopila ugovor sa Crnagoraputem i o održavanju lokalnih puteva na period od godinu dana, a za taj posao iz budžeta je planirano da se izdvoji 42.925 eura. Z.K.

iz Bijele su: Ana Kovačević, Anđela Vujadinović, Marija Seferović i Marija Lakonić. O.Š “Ilija Kišić” iz Zelenike: Marija Bačelić, Teodora Mojovića, Saru Salatić i Petar Tešanović. OŠ “Milan Vuković”: Milica Drašković, Nina Vujačić, Dušan Keković i Marina Tušup.

“Luču” su dobili i učenici SMŠ “Ivan Goran Kovačić”: Nikolina Golo, Katarina Elez, Vesna Milošević, Milja Vuković, Vasilija Velfel, Ivana Šabanović, Milja Arnautović, Stefan Stanković i Milica Trifković. Opšti odličan uspjeh u ovoj srednjoj školi postigli su: Nikolina Pušara, Nemanja Janjić, Jelena Odalović, Nikola Radosavljević, Mileva Vučić, Nebojša Milović, Mirjana Marić, Jovan Šuberić, Milica Mlađenović, Roberta Mazreku, Ljubica Vasiljević, Milena Matković, Aleksandar Marković, Nađa Popović, Jelena Samardžić, Milana Tomić, Aleksandar Đorđević,Tamara Bogdanović, Milica Zečević, Teodora Vidović i Petar Morović.S.M.

rođena Todorović, 6. juna 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 7. juna u 16 časova na groblju Krakorovina.

Nada Ljuba Đurović 6. juna 2013. u 51. godini.

Sahrana je obavljena 7. juna na groblju iza manastira u Nikšiću.

Zorka Gojka Blečić rođena Damjanović, 6. juna 2013. u 94. godini. Sahrana je obavljena 7. juna u 15 časova u selju Seljane – Piva.

Angelina Mitanova Vučeljić 6. juna 2013. u 82. godini.

Sahrana je obavljena u krugu porodice. Kuća žalosti Devete crnogorske 38, Podgorica.

Milenko Milanov Ćosović 5. juna 2013. u 31. godini. Sahrana je obavljena 7. juna u 15 časova na gradskom groblju na Žabljaku.

Slobodan Markov Čelebić 5. juna 2013. u 66. godini.

Sahrana je obavljena 7. juna u 15 časova na Čepurcima.

Ljubiša-Ljubo Milonje Vukašinović 3. juna 2013. u 38. godini u Švajcarskoj. Sahrana je obavljena 7. juna u 15 časova na gradskom groblju u Beranama.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

20 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

PORTPAROL KREMLJA:

Putin nema drugu ženu

MOSKVA - U životu predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina ne postoji neka druga žena, izjavio je radiju Eho Moskvi pres sekretar ruskog predsednika Dmitrij Peskov. Peskov je nazvao glasinama spekulacije da bi Vladimir Putin uskoro mogao ponovo da se oženi nakon što se i zvanično razvede.

Razumljivo je da njegov način života nikako nije povezan sa porodičnim odnosima, rekao je Peskov, pozivajući sve da pogledaju raspored radnog dana ruskog predsjednika, stoji na sajtu ruskog radija. Ruski mediji reagovali su neobičnim saosjećanjem na objavu razvoda predsjednika ocijenivši da se, obavještavanjem javnosti o tome, razbijaju stroga pravila o čuvanju privatnosti života lidera te zemlje. Putin i njegova, sada već bivša supruga Ljudmila, rijetko viđani zajedno u javnosti, objavili su kraj svog braka u četvrtak, u intervjuu ruskoj televiziji, dva mjeseca prije nego što se navršava 30. godišnjica od njihovog venčanja.

Jedan od najprodavanijih ruskih tabloida Moskovski Komsomolets pripisao je predsjedniku razbijanje dugogodišnjeg tabua, s obzirom na to da ruski lideri, za razliku od američkih kolega, generalno čuvaju svoj privatan život van očiju javnosti.

Postupak Putina, objavljivanje razvoda preko medija, većina je okarakterisala kao hrabar i častan.

Razvod nakon 30 godina braka: Vladimir i Ljudmila Putin

Vijest o razvodu se mnogo više komentariše po internet forumima, društvenim mrežama i Tviteru. Od četvrtka veče ne prestaju šale na račun razvoda i mogućeg uzroka tog razvoda. Tako se na primjer pominje da bi pri razvodu Ljudmila Putin trebalo da dobije dio Rusije iza Urala, da se nisu ranije razveli jer su čekali da Medvedev (premijer Rusije) poraste, da se Putin razvodi jer njegova žena ne voli javnost i da putuje pa će sada naći fleksibilniju ženu.

Posljednja je aluzija na glasine koje kruže već godinama po Rusiji i koje nikada nisu dokazane, da je Putin u vezi sa Alinom Kabaevom, bivšom gimnastičarkom i poslanikom u Dumi i da sa njom navodno ima i dvoje djece za šta takođe niko još nije pružio nikakav dokaz. Sam Pu-

tin je glasinu iz 2008. godine da se oženio Kabaevom ljutito demantovao. Kabaeva je demantovala da je dijete koje na jednoj fotografiji drži u naručju njeno tj. njena pres-služba je saopštila da je to njen nećak.

Sve ove glasine ruski mediji prenose kao pisanja zapadnih medija o mogućim uzrocima razvoda predsjedničkog para. Vladimir Putin se u javnosti i inače rijetko pojavljivao sa ženom, što je godinama izazivalo pitanja o njegovom privatnom životu na koja je on najčešće odbijao da odgovori. I o njegove dvije ćerke malo se zna, ali se spekuliše da su obje udate za strance, a da je starija u avgustu postala i majka. Postoji samo jedna fotografija odrasle Marije Putin, starije ćerke na internetu.

● FoTo priča

Solidarna Angela Merkel BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel posjetila je juče Bitergeld u državi Saksoniji, jedan od gradova koji je najugroženiji poplavama, gdje dva jezera prijete, kako žitelji kažu, “mini cunamijem”, zbog čega su se evakuisali. Merkel je pohvalila solidarnost na desetine hiljada ljudi koji se bore protiv najtežih poplava koje su pogodile centralnu Evropu za više od decenije i obećala dodatnu pomoć ugroženima tokom svoje druge posjete pogođenim područjima.

“Ljudi se plaše i to je razumljivo.

Ne možemo poništiti snagu prirode, ali mislim da ljudi mogu da računaju da će sve što je moguće biti učinjeno”, rekla je Merkel, koja se zahvalila mladima koji su se angažovali na pružanju pomoći, kao i 85.000 vatrogasaca, vojnika i humanitarnh radnika.

TAJNI PROGRAM ª PRIZMAº

Samo vas Sve što ste pisali na gugl pošti, vaše poruke na Fejsbuku, kao i stavovi koje iznosite na Tviteru posmatra “Veliki Brat”- Nacionalna obavještajna služba

V

AŠINGToN - Administracija američkog predsjednika Baraka obame nalazi se pred vjerovatno najvećim skandalom od preuzimanja vlasti prije više od pet godina, pošto je Vašington post otkrio detalje tajnog programa PRIzMA, kojim su praćeni svi podaci i komunikacije miliona ljudi na društvenim internet mrežama.

Nakon što je nepuna 24 sata ranije britanski list Gardijan iznio podatke da Nacionalna agencija za bezbjednost (NSA) tajno prikuplja informacije i telefonske listinge američkih građana koji koriste usluge mobilnog operatera Verajzon, nova afera je odjeknula u američkoj prijestonici.

Post je objavio da NSA već šest godina sprovodi program PRIZMA, koji ima oznaku najveće tajnosti. Vladina obavještajna agencija preko servera velikih internet kompanija ima potpuni pristup u ogroman broj podataka. Prisluškivano je i praćeno sve Majkrosoft i sve što nudi na internetu od 2007. godine, Jahu i AOL 2008, Gugl i Fejsbuk 2009, Jutjub 2010, i Epl od prošle godine. Da je pisanje uglednog prijestoničkog dnevnika tačno, potvrdio je i Džejms Klaper, direktor Nacionalne obavještajne službe, koja objedinjuje sve bezbjednosne agencije SAD, rekavši da je objelodanjivanje programa PRIZMA “za žaljenje” i da predstavlja opasnost po nacionalnu bezbjednost Amerike.

“Objelodanjivanje dokumenta koji nosi oznaku najveće tajnosti prijeti da dovede do dugotrajnih i neotklonivih posljedica za identifikaciju i odgovor na mnogobrojne prijetnje sa kojima se naša nacija suočava”, navodi se u saopštenju.

Klaper je rekao i da postoje “brojne netačnosti” u izvještajima medija,

misleći na britanski Gardijan, ali nije precizirao o čemu se radi. ●FEdERALNI sud sAd odoBRIo “PRIzMu” Vašington post piše, pozivajući se na “razočaranog zvaničnika službi bezbjednosti”, koji je listu otkrio cijelu priču, da je program PRIZMA odobrio američki federalni sud i da su o njemu bili upoznati članovi Komiteta za obavještajne poslove Kongresa, koji su bili obavezani čuvanjem državne tajne. PRIZMA omogućava američkim tajnim službama da prate stotine miliona ljudi na internetu u cijelom svijetu, u realnom vremenu. Prema podacima do kojih je Post došao, prati se ogroman broj ljudi u inostranstvu, a pod nadzorom mogu da budu i svi Amerikanci koji ostvaruju kontakt sa ljudima u inostranstvu preko interneta.

Portparol Bijele kuće Džoš Erners rekao je u četvrtak veče novinarima da je nadgledanje “odlučujuće oruđe u zaštiti nacije od terorističkih prijetnji” i da “omogućava službama da otkriju da li su neke osobe u SAD uključene u terorističke aktivnosti sa ljudima koji se nalaze van Amerike”.

Vol Strit džornal je objavio da je NSA preko programa PRIZMA pratila i sve transakcije ostvarene putem kreditnih kartica. Najveći broj kompanija koje se pominju u programu

Aktuelno 21

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

OKUPLJANJE BILDERBERG GRUPE

Vladari iz sjenke na sastanku u Londonu Luksuzni hotel Gruv u Herdforširu kod Londona, ugostiće članove Bilderberg grupe tokom četvorodnevnog samita

posmatramo demantovalo je da zna bilo šta o njemu, ističući da su sve vrijeme postupale u skladu sa zakonom.

“Gugl se brine o bezbjednosti podataka svojih korisnika. Otkrivamo podatke o našim korisnicima državnim službama u skladu sa zakonom i provjeravamo svaki takav zahtjev veoma pažljivo”, saopštila je kompanija. ●Kompanije poriču učešće u programu Iz “Epla” poručuju da nikada nijesu čuli za program PRIZMA. “Nikada nijesmo omogućili bilo kojoj Vladinoj agenciji pristup našim serverima i svaka institucija koja zahtijeva podatke o korisnicima za to mora da ima odluku suda”, navodi se u saopštenju. Slično kažu i u Fejsbuku, demantujući u izjavi za AFP da bilo ko od Vladinih agencija može da pristupi njihovim serverima. Majkrosoft i Jahu su saopštili da nijesu omogućili pristup bezbjednosnim službama u njihove datoteke. Organizacije za zaštitu ljudskih prava u SAD šokirane su saznanjem o postojanju ovakvog programa.

“Potvrđeni su naši najgori strahovi. Ako država može da prati koga mi zovemo, naše pravo na privatnost nije samo ugroženo, ono više ne postoji”, rekao je advokat Američke Unije za građanske slobode Aleksander Abdo. Do novog skandala došlo je u veoma nezgodno vrijeme po Obamu čija administracija još objašnjava zašto su skidani listinzi telefonskih poziva novinara Asošiejted Presa i Foks Njuza, u okviru istrage ko medijima dostavlja podatke o borbi protiv terorizma. Samo nekoliko dana nakon što je preuzeo funkciju u januaru 2009. godine, Obama je rekao da će transparentnost i vladavina prava biti mjerila njegove vlasti. Međutim, Njujork tajms u uvodu sada zaključuje - Obama je pokazao istinitim tvrdnju da će izvršna vlast iskoristiti svaku vlast koju dobije i da će je najvjerovatnije i zloupotrebiti.

●Slagalica Svačijeg života Bivši obavještajac Vilijam Bini rekao je za AP da je procijenjeno da agencije svakodnevno prikupe podatke o tri milijarde poziva, a analitičari navode da “skandal koji skladišta podataka (data centre) pretvara u Velikog brata” potvrđuje da vlasti u SAD od djelića prikupljenih na internetu mogu da “sklope slagalicu bukvalno svačijeg života”.

“Sve je to dio fenomena koji se zove “Big dejta” (veliki podaci). Obični detalji o ponašanju i djelići naznaka elektronskih interakcija mogu da budu upotrijebljeni, spojeni kako bi se izvukli zaključci o navikama, prijateljstvima, odnosima i naklonostima bilo koga od nas. “Kopanje po podacima” (data mining) je sve češće, formule i algoritmi su napredniji, a računari sve jači”, piše “Hafington post”.

Uticajni portal navodi da to što FBI i NSA mogu da “rovare” po računarima i podacima najvećih internet kompanija opravdano uvećava strah javnosti od toga da se bliži dan “Velikog brata” iz Orvelove “1984”.

“Telefonski izvještaji se sigurno ukrštaju sa drugim podacima. Oni traže obrasce ponašanja, gledaju ko je sa kim povezan i koga mogu da povežu i smjeste na isto mjesto u isto vrijeme. Osim toga, sigurno gledaju i lokacije sa kojih su pozivi upućivani”, navodi analitičar “Forester riserča” Fatmeh Katiblu. Borci za privatnost tvrde da je sve ovo posljedica i toga što su velike firme dobile uvid u previše ličnih podataka svojih klijenata, ali i onih koji su samo potencijalno klijenti.

“Ovo sve nevjerovatno zadire u naše živote. To je posljedica činjenice da imamo toliko trećih strana koje imaju podatke o nama i našim svakodnevnim aktivnostima. Kompanije u SAD troše dvije milijarde dolara godišnje u trgovini tim podacima”, navodi Sindi Koen iz Fondacije “Elektronik frontijer”.

LONDON - Bilderberg grupa ove godine se sastaje u britanskom Votfordu, na radost svjetskih “teoretičara zavjere”, ali ovog puta sastanak prvi put prate i “veliki” mediji. Četvorodnevno sastančenje najuticajnijih ljudi iz svijeta politike, biznisa, ekonomije i medija održava se iza zatvorenih vrata luksuznog hotela “Grouv” kod Londona. Oko imanja već se okupila manja armija novinara i znatiželjnika, a ulazak brojnih crnih limuzina sa zatamnjenim staklima juče i u četvrtak, neuobičajeno, pratili su i novinari iz najvećih svjetskih kuća.

Kako navodi britanski Gardijan, koji se svake godine iz fenomenološkog ugla bavi sastankom tajnovite Bilderberg grupe, ovog puta su tu i njihove kolege iz Rojtersa, Tajmsa, Telegrafa, PA, AP i drugih tradicionalnih medijskih agencija i kuća iz evropskih zemalja, a Bi-Bi-Si ima čak troje reportera.

Britanski javni servis je čak prvi put imao i kratko uključenje u popodnevni program vezan za Bilderberg grupu, što je, kako navodi Gardijan, apsolutni presedan.

Ključna tema sastanka, naravno, ni ove godine nije poznata, ali se pretpostavlja da će u seriji neformalnih razgovora, poslije kojih se navodno nikada ne donose pisani zaključci i ne dolazi do glasanja, ponovo u žiži biti ekomonomska kriza. Privilegiju da

bace pogled iza zatvorenih vrata luksuznog odmarališta imaće glavni ekonomski kolumnista Fajnenšl tajmsa Martin Volf, urednik Ekonomista Džon Miklvejt, kao i urednici i vodeći novinari najuticajnijih TV kuća iz Italije, Turske i drugih zemalja. Mnogo više stubaca od njih će vjerovatno napisati novinari i “novinari” medija koji nisu u žiži - onih koji se bave teorijama zavere, tajnim društvima i “vladarima iz sjenke”.

“Ovo je najnedemokratskiji sastanak na svijetu”, rekla je Hana Borno iz organizacije “Odbora za doček Bilderberg grupe”, dok je jedan njen kolega koji demonstrira ispred Grouva istakao da su se oni okupili da se “bore protiv zla”.

U njihovom društvu je i američki voditelj Aleks Džons, poznat po tome da tvrdi da čovjek nikada nije sletio na Mjesec. Ipak, posla bi moglo da bude i za drugačije novinarstvo jer se zna da su u crnim limuzinama koje kontrolišu i propuštaju, kako ističe Gardijan, neuobičajeno prijateljski nastrojeni policajci, izuzetno moćni ljudi.

Kako se navodi, među oko 140 zvanica su i predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso, čelnica MMF Kristin Lagard, dvojica bivših američkih minstara finansija Robert Rubin i Timoti Gajtner, bivši premijeri, direktori najvećih svjet-

Bilderberg grupa je osnovana u maju 1954. godine kao međunarodna godišnja konferencija za održavanje dijaloga između Evrope i Sjeverne Amerike.

Ime je dobila po hotelu u Holandiji u kojem je održan prvi sastanak. Pozivnice svake godine dobija između 120 i 150 političara, industrijskih i finansijskih eksperata, akademika i uticajnih predstavnika medija. Opisana je kao forum neformalnih, nezvaničnih diskusija o “glavnim svjetskim temama”. Ne postoji program, nema zvaničnih predloga, zaključaka ili glasanja. Saopštenja se nikada ne izdaju. Izvor: Bi-Bi-Si skih kompanija, kao što su Amazon, PejPal i Gugl, čelnici Dojče banke, Barkliza, i drugih, ali i bivše diplomate i stručnjaci za bezbjednost kao što su bivši prvi čovek CIA Dejvid Petreus, Henri Kisindžer... Tu su i bivši premijeri brojnih evropskih zemalja, aktuelni poslanici i drugi. Vrijedi istaći i da je Bilderberg grupa zbog promjene u odnosu prema javnosti ovog puta angažovala i jednu veliku njemačku PR agenciju, a kako piše komentator Gardijana, možda sljedeće godine bude i konferencije za štampu.

22 Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

UNDERHILLFEST

ª Maslačakº za Marunovića “Lud za tobom” osvojio publiku i žiri festivala dokumentarnog filma Film “Lud za tobom” crnogorskog reditelja Danila Marunovića osvojio je nagradu “Maslačak” za najbolji film u regionu, kao i nagradu publike na četvrtom Telekom Underhillfestu. U međunarodnoj selekciji pobijedio je film “Mašina pred kojom sve nestaje” gruzijske autorke Tinatin Gurčijani. Žiri, u sastavu Željka Sukova iz Hrvatske, holandska autorka Marike Šelart i crnogorski reditelj Nemanja Bečanović, nije imao lak zadatak, pa je odlučivanje o dobitnicima trajalo satima. Ipak, ono o čemu se nijesu dvoumili jeste činjenica da je ovo novi početak za crnogorski dokumentarni film i da festival kao što je Underhill može da utiče na mlade stvaraoce da počnu da se bave ovim žanrom.

“Izrazio bih zadovoljstvo što je crnogorski film dobio nagradu i što je jedna od misija ovog festivala da promoviše crnogorski film koji se nalazi u teškoj situaciji. U tom smislu potrebno je da crnogorski autori imaju ovakvu šansu. Underhill daje podršku domaćem filmu, jer zašto da imamo ovakav festival ako nemamo crnogorske filmove na njemu. U tom smislu ovo je vrlo značajna odluka žirija”, kazao je Bečanović.

Prema obrazloženju žirija, “Lud za tobom” je film tužan i veseo, divalj i razigran, nespretan i iskren poput djeteta kome treba okrilje da bi odraslo. Film donosi svježi pogled na dokumentarni svijet.

Iako se u međunarodnoj selekciji nalazio Oskarom nagrađen film

Žiri 4.Telekom Underhillfesta “U potrazi za Šugarmenom” Malika Bendjelloula, žiri je odlučio da pruži šansu alternativnim filmovima, pa je u ovoj konkurenciji nagrađena “Mašina pred kojom sve nestaje” gruzijske autorke Tinatin Gurchiani. Žiri je istakao da ovaj imrepsionistički portret vremena i mjesta u potpunosti ogoljava ljudske portrete do same njihove srži, čime film postaje globalan i na taj način hrabro prepisuje smisao ljudskog postojanja.

Specijalno priznanje žirija u regi-

onalnoj selekciji pripalo je filmu “Pirati sa Crnog mora” bugarskog autora Svetoslava Sojanova, dok je u međunarodnoj selekciji ovo priznanje dodijeljeno ostvarenju “Hari Din Stenton” švajcarske rediteljke Sofi Huber. Četvrti Telekom Underhillfest biće zatvoren večeras koncertom kultnog novosadskog benda Obojeni program, koji će biti održan u 23 sata na Stadionu malih sportova. Kao predgrupa sat ranije nastupiće crnogorski sastav Beta Baroque.

PREMIJERA

Marina Abramović osvaja Toronto Poznata svjetska umjetnica performansa i crnogorska državljanka Marina Abramović na Toronto festivalu umjetnosti i kreativnosti, koji se održava od 14. do 23. juna, predstaviće premijerno prototip Instituta koji gradi u Njujorku.

Konceptualni projekat slavne umjetnice sastoji se od sedam povezanih paviljona u parku Trinity Bellwoods, gdje će publika učestvovati u seriji vježbi i iskustava koji se temalje na prethodnim performansima Marine Abramović.

Umjetnica na ovaj način želi da podstakne učesnike da i sami imaju doživljaj performera. Svakih 30 minuta četiri učesnika priljučiće se performansu. Učesnici će nositi bijele laboratorijske mantile i slušalice kako bi se odvojili od spoljnjeg svijeta na dva sata. Preko slušalica će dobijati uputstva na sedam različitih jezika. Live streaming njihovih iskustava na izložbi proširiće akciju Marina Abramovic Instituta– Prototype na brojne lokacije

širom Toronta. Na kraju će svi učesnici dobiti potvrdu koju potpisuje umjetnica kao uspomenu na učešće u performansu.

Projekat u Torontu približiće posjetiocima ideju budućeg Instituta

u Hadsonu koji će biti svojsvrsna škola za umjetnost performansa od videa i opere preko filma, muzike, pozorišta i plesa u okruženju koje briše granice između umjetnika i posmatrača. Na festivalu u Torontu biće predstavljen i intervju “TimesTalks” koji su novinari “Njujork tajmsa” vodili sa njom uz prisustvo publike, a uživo preko interneta 15. marta pratili ljudi iz različitih krajeva svijeta. Umjetnica je u ovom razgovoru ponovila priču o djetinjstvu u vrijeme komunizma u bivšoj Jugoslaviji, odrastanju u porodici narodnih heroja...Najavljena je i kanadska premijera predstave “Život i smrt Marine Abramović” reditelja Boba Vilsona. Osim Marine Abramović, u ovoj predstavi, koja je premijerno izvedena na Mančesterskom međunarodnom festivalu, igraju glumac Vilijam Defo i alternativni muzičar Entoni Hegarti .

Umjetnica u predstavi igra samu sebe, ali i svoju strogu majku, koja joj je od obilježila djetinjstvo.

ART

ª Umjetnost svudaº u Britaniji Ovog ljeta širom Velike Britanije biće postavljeni plakati sa klasičnim umjetničkim djelima kako bi se stvorila „najveća umjetnička galerija na svijetu“.

Ova izložba na otvorenom, pod naslovom „Art Everywhere“ (Umjetnost svuda), pretvoriće na hiljade bilborda i reklamnih panoa u izložbeni prostor, i to tokom dvije nedjelje od 10. do 25. avgusta. Djela koja će biti na ovaj način izložena odabraće sami Britanci glasanjem putem Interneta.

“Umjetnost je svuda i svako ko ima pristup umjetnosti moći će da u njoj uživa”, kazao je za BBC Demijan Hirst, jedan od umjet-

nika koji su podržali ovaj projekat. Direktor londonske Tejt galerije Nikolas Serota, koja takođe učestvuje u projektu, naveo je

da će izložba ukrasiti ulice britanskih gradova inspirativnim slikama i podstaći rasprave o kvalitetu britanske umjetnosti.

Kultura 23

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

TeaTar

ª Bokeški d - molª premijerno u Tivtu Predstava “Bokeški d-mol”, koju je po tekstu Stevana Koprivice režirao Milan Karadžić, biće premijerno izvedena večeras u 20 sati u Velikoj sali tivatskog Centra za kulturu. Rimejk “D-mol”a, osvježen energijom mladih protagonista u novoj glumačkoj podjeli, na temeljima univerzalne i bezvremene poruke, u antologijskoj priči o ljubavi otvara se starim i novim poštovaocima na uvid i uživanje. U inoviranoj predstavi glume: Milena Dravić, Mladen Nelević, Jelena Simić, Momčilo Otašević, Emir Ćatović, Simo Trebješanin, Julija Milačić, Dejan Đonović, Andrea Mugoša, Branko Ilić i Stevan Radusinović.

Jedna od najgledanijih predstava u Crnoj Gori je izvedena 107 puta, dok je u regionu gostovala više puta. Nagrađena je brojnim nagradama od kojih su četiri Sterijine. Predstava je izvođena na mnogim festivalima, a biće na repertoaru i ovogodišnjeg festivala Purgatorije.

Festival dramskih amatera Festival dramskih amatera, 43. po redu, biće održan od 10. do 14. juna u Bijelom Polju. Po izboru selektora Emira Ćatovića u Centru za kulturu će biti izvedene predstave: “Randevu” (KIC “Budo Tomović”), “Mali princ” (Hercegnovsko pozorište), “Evo me” (SMŠ “Mladost”), “Opera za tri groša” (Centar za kulturu “Nenad Rakočević”), “Rima” (KIC “Akord”), “Urnebesna trategija” (Centar za kulturu Danilovgrad), “Ne preporučuje se” (Dramski studio “Istureno odjeljenje”), “I živjeli su do kraja života” (Dramski studio “Zahumlje”), “Maj nejm iz Mitar” (Kolašinsko amatersko pozorište), “Luda lova” (Bjelopoljsko pozorište). Predstave će ocjenjivati žiri u sastavu: Emir Ćatović, Blagota Eraković, Zoran Koprivica i Dragiša Simović.

Potiranje uloga i granica identiteta Preplitanje glasova: “Žene koje čiste”, Foto: Duško Miljanić

Stvaralački trougao Radmila Božović saglasna je s ocjenom da se predstava, tretirajući problem zla, zapravo obraća onome što je dobro u nama.

“I sam Žene govorio je da čovjeka u zločinu ne treba poistovjetiti sa životinjom, zbog njegovog činjenja, nego se zapitati gdje je problem.

Danas to često zaboravljamo”, kaže Božović. Kao i njene koleginice, priželjkivala je saradnju sa Selmom Spahić. Svoje likove glumice su neosjetno osvajale.

“Selma nas je vodila kroz vrlo bolne slojeve u komadu, a trebalo je do toga doći. Vodila me je, a nijesam shvatala da to radi”, kaže Stevović. Glumice kažu da su u razgovorima saradnju definisale kao trio ili kao stvaralački trougao.

“Žene koje čiste” slika su naličja stvarnosti na kojoj počiva ustrojstvo svijeta Isidora Radulović

U

poziciji u kojoj smo često u hijerarhiji (odnosno životnom spletu uloga) na ovaj ili onaj način potčinjeni, rijetko kada padne nam na pamet da sa onima koji su “iznad nas”, u jednoj instanci, imamo i previše zajedničkog. Bar u čežnji, strahovima, frustracijama i željama. Ženeove “Sluškinje” ili “Žene koje čiste” u viđenju Selme Spahić, brutalno i “na postavu” izvrću ustrojstvo novog svijeta i podsjećaju nas da je u patologiji društvenih i ličnih odnosa, linija koja dijeli dobro i zlo, namjeru i čin mnogo tanja nego što vjerujemo.

Nakon teatarske interakcije sa “Ženama koje čiste”, gledaocu (sa)učesniku ne pada teško da povjeruje da je mnogostrukost uloga koje svako od nas igra u različitim okolnostima svakodnevice, za rediteljku Selmu Spahić bila presudan motiv da svakoj od glumica povjeri sve tri uloge. Od početka, gledalac (koji sjedi na sceni i s njima komunicira oči u oči), u napregnutoj koncentraciji suočava se s potrebom da uhvati ključnu nit, a da pritom ne ispusti mnoge druge, ne manje važne slojeve komada čiju generalnu temu možemo svesti na odnos (ne nužno i sukob) dominacije i potčinjenosti.

Tri generacije glumica - najiskusni-

ja Nada Vukčević, sa Kristinom Stevović i Radmilom Božović, naizmjenično i nepredvidljivo ulaze u likove i isto tako izlaze iz njih. Svaka ponaosob u jednom trenutku je sluškinja Kler ili Solanž, u narednom njihova hirovita i zahtjevna gazdarica koja ih na svoj način “voli” ili bezimena žena u kojoj prepoznajemo “tetu” koja čisti pozorišnu scenu (što može da bude i doslovna aluzija na katarzičnu ulogu i suštinu teatra). Ponavljanje niza traje unedogled. Ubjedljiva i precizna Nada Vukčević ovdje je naučila važnu glumačku lekciju - kako da na sceni skrši sopstveni ego. “Želudac koji je potreban za scenu uopšte i ovdje se kod mene probudio.

Ego u nekom ulogama može da bude od pomoći, ali ovdje sam, u skladu sa zahtjevima procesa naučila da ga savladam. Svi se u neku ruku borimo sa tim”, rekla je Vukčević za Vikend novine nakon premijere predstave. Van definisanih granica uloga zadatih tekstom Žana Ženea, u naizmjeničnim promjenama lika, svaki od njih gubi identitetske obrise do granice, za koju ne možemo pouzdano da utvrdimo kojim će nas misaonim bespućem odvesti i do kojih ćemo slojeva stići. U polilokviju u kome se realni glasovi ugnjetenih i projektovani glasovi ugnjetača (u atmosferi podređenoj verbalizovanju stvarnosti do granice sa besmislom), prepliću s mržnjom i frustracijama, glumica Kristina Stevović pronašla je uporište u najintimnijim slojevima bića i iskustva.

“U trenucima kad nešto u komadu stvarno dira mene samu, pustila sam tu emociju da izađe iz mene.

Mnogo je tema kojima se bavimo.

Od premisa apsolutne slobode koja je danas preduslov za nemanje slobode do svega što je danas “na stolu”, a da je pritom malo šta suštinski tu. Često danas olakšavamo sebi i idemo površno i frazalno”, kazala je Stevović

za Vikend novine. U pripremi za ulogu sluškinje, fokus njene pažnje bio je na koleginicama koje u Crnogorskom narodnom pozorištu održavaju higijenu.

“Morala sam da pribjegnem “špijuniranju”. Dolazila bih ranije, prije probe da ih gledam. To mi je pomoglo”, kazala je Stevović. Sve tri glumice, rad s rediteljkom Selmom Spahić doživjele su kao oslobađajuće i konstruktivno iskustvo.

“Nijesmo od Selme zazirali, onako kako se u početku pomalo zazire od nekog novog. Od početka, bili smo s njom kao kod kuće”, kaže Vukčević.

Iako je do sada sarađivala s koleginicama Kristinom Stevović i Radmilom Božović, ovaj proces ju je u neku ruku iznenadio.

“Svi se međusobno dobro poznajemo. Ovog puta, uspjele smo da iznenadimo jedna drugu”, kaže Vukčević.

“Sa Selmome sam, možda zbog generacijske bliskosti, a svakako zbog njene ličnosti vrlo lako radila. Mogla sam s njom da budem potpuno otvorena, bez “oblandi””, kaže Stevović.

U prvom ciklusu igranja publika, još večeras, u 20 sati može da bude dio svijeta “Žena koje čiste”.

Reportaže 25

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

Spuško utvrđenje

ª Super đedoº osvaja Glavicu za 10 minuta

Utvrda koja nadvisuje Spuž imala je tri kapije, od kojih je samo jedna sačuvana

Pogled sa Spuškog utvrđenja obuhvata cijeli Spuž

Slavko Raspopović

T

vrđava u čijim temeljima je venecijanski graditeljski rukopis, prkosila je i odolijevla zemanu i ratovima, osvajačkim vojskama i silnicima, nepokorna. opasana bedemom poput strašnog viteza stegonoše, spuška glavica, gotovo vertikalna, kao da je samonikli kameni stražar koji se diže iz same obale rijeke Zete i čuva spuž. sa spuške glavice pruža se neponovljiv pogled na plodnu bjelopavlićku ravnicu, kamene pipere i martiniće, ali i rijeku Zetu koja uvijanjem grli spuž hitajući dalje prema uviru u moraču.

Iako svega 165 metara visoka Glavica izgleda impresivno. Sa njenog vrha srednjovjekovni Spuž, koji je 400 godina bio pod Turcima i koji je u epici slavom ovjenčan, izgleda neodoljivo. Izlazak na Spušku glavicu danas je moguć sa svih starana.

Nekada to nije bilo tako, a ova značajna utvrda imala je tri dobro čuvane kapije, tri kapije odbrane - Acka ili Adska vrata, Bujrumsku i Alagića kapiju.

Danas je očuvana samo kapija na utvrđenju kroz koju se ulazilo u citadelu. Kada se popnete uzanom travnatom stazom od Buruma, shvatite da je to u stvari put od kamenih ploča kojim su vjekovima konjanici i vojnici ulazili u gornju tvrđavu. A kada se izađe na vrh, kao da se otvori horizot, pogled se pruža na istok prema Podgorici, prko Trijebča, iza kojeg se vidi kučki Kom i Prokletije na koje su legli oblaci. Piperske osunčane grede sa sjevera gotovo da skrivaju od pogleda morački planiski vijenac. A kao na dlanu vidi se prastara Gradina, Đevič-grad i Manastir Ćelija Piperska. Na zapadu dva kiljana crnogorske istorije sa kojih se napadao turski Spuž i branila crnogorska sloboda, Visočica i Maljat posnuli, pred udarom industrije, ljudi, i vremena, “oglodane” moćnim građevinskim mašinama, izgubile su svoju bitku. Odavno su bez vrhova sa kojih je na silne Mahmutbegoviće, Alagiće, Mećikukiće i druge gospodare Spuža jurišao sa svojim Martinićima i Bjelopavlićima nepokorni Vule Neškov Đaletić.

Nadalje prema jugozapadu pogled pada na Garač, crnogorski Kilimandžaro, koji kao okamenjena piramida stijenama čuva Danilovgrad u svom podnožju. Iako u junu sa olovnim oblacima iznad sebe ljepotom i okamenjenom tišinom Garač oduzima dah, na sjeverozapadu pogled se pruža prema Martinićima, manastiru Ždrebaoniku i ostrškim gredama. Sa južne strane, spuška citadela postaje vidikovac koji kao da je izronio iz Zete, a ispod bedema u samom podnožju, prostire se Spuž.

Prostiru se vjekovi. Sa Spuške glavice, iako malo nabujala, Zeta djeluje lijeno, a krivudavim obalama gotovo grli cijelu varoš ispod Spuške glavice. Gledajući sa gornje tvrđave čini se da će Zeta proći pored Spuža. A onda je ćudljiva zelena bjelopavlićka ljepotica u svojoj igri naglo skrenula i privila se svojim obalama uz Spuž kao vodeni đerdan. Sa Spuške glavice vidite cijelu varoš koja se preko novog mosta ispod same utvrde prostire prema Stologlavu.

●tablja, predstraža spuža

Uz novi most još čvrsto postojano i ponosno stoje visoke stope starog mosta. A sa lijeve i desne strane glavnog puta dominiraju crkva, osnovna škola, ambulanta... No, pažnju najviše plijeni Tablja čije dobro očuvane zidine govore da je to bila predstraža Starog grada Spuža. Na sreću, zidine Tablje su, za razliku od spuških bedema, za sada dobile bit-

ku sa vremenom i ljudima.

Ljepotom Spuške glavice i danas kao i u mladosti, opijen je Mirko Kadić (82) rođeni Spužanin.

“Svake godine se ritualno popnem na ovu crnogorsku istorijsku piramidu i uživam u pogledu na panoramu Bjelopavlića”, kaže on.

Dok nam govori o ljubavi prema ovom kraju, iz kuće izlazi i njegova supruga Vesna koja blagonaklonim stavom odobrava suprugovu priču.

“Kada smo se vjenčali prije 53 godine i došli u Spuž prvo što je bilo, Mirko me je odveo na Spušku glavicu”.

Kasnije je, prema njenoj priči, sa istim žarom i oduševljenem na vrh odvodio djecu i unučad. Mirko se prisjeća prošlih vremena kada su kako kaže Spužani u velikom broju izlazili na ovo brdo.

“Svake godine dolazio sam da palimo 13-ojulske vatre. Tada je na njenom vrhu bilo stotine Spužana.Nažalost, danas nemate kuda izaći na ovaj spomenik crnogorske istorije.

Sve je zaraslo u rastinje, umjesto da bude važno Bjelopavlićko izletište”, kaže on.

Vrlo je kritičan ovaj vremešni Bjelopavlić. Pa nastavlja u oštrom tonu: “To što je Spuška glavica devastirana, sramota je i naša i crnogorskih institucija što je zapostavljena ova tvrđava i ogromni trud njenih graditelja. Ova utvrda u vrijeme Turaka branila je Spuž, u to vrijeme četvti grad po veličini u Crnoj Gori. Umjesto da bude bar očišćena od šiblja i drača, nju nažalost sad “čiste” povremeni požari i vandali”, kaže Mirko.

No radije se prisjeća kada je kao dječak sa zebnjom i strahom ulazio u katakombe spuških kazamata koji sa njenog vrha ulaze u “utrobu” brda.

“Nažalost, danas su i oni zatrpani. Zatrpao ih je vojni helikopter koji je šezdesetih godina sletio na zidan ulaz kazamata i tom prilokom urušio svo kamenje sa volta (polukružni zidani ulaz u unutrašnjost kazamata). Mirko se sjeća da je Spuška glavica posebno bila u opasnosti kada je iz nje vađen i drobljen kamen za poratnu izgradnju pruge Podgorica – Nikšić.

“Međutim neko ko je bio pametan i osjećao vrijednost ovog spomenika kulture zabranio je nastavak radova i time spriječio spomeničku tragediju na čemu treba da trajno budemo zahvalni”, zaključuje Mirko.

Za Mirkovog komšiju Iliju Milonjića (86) Spuška glavica jeste, kako kaže, kultni prostor, ali je u njegovoj mladosti ona imala prevashodno upotrebnu vrijednost.

“Na igarankama smo se upoznavali sa đevojkama, a ta upoznavanja su nekada završavala na Spškoj glavici i to nekada po cijelu noć”, prisjeća se sa smiješkom ali i primijetnom sjetom i žalom za prošlim vremenima ovaj vitalni starac. Ilija priča da je nekada po ovom brdu čuvao ovce.

Spuška glavica sa utvrđenjem na vrhu koje datira iz 14 vijeka Zbog često prisutne priče u narodu o skrivenom blagu, odnosno predanju da su Turci u Spuškoj glavici prije odlaska zakopali svoje bogatsvo, bila je nekoliko puta na meti samozvanih arheologa, vandala, lopova ili avanturista. No budući da počinioci prekopavanja Glavice nikada nijesu uhvaćeni, za sada se ne zna da li je ikada išta pronađeno. Ali se zna da je ona, iako se nalazi pod zaštitom Zavoda spomenika kulture, ipak potpuno nezaštićena.

“Bilo je mladih čobanica. Nekada je na Spuškoj glavici bilo i više od 500 ovaca u nekoliko buljuka, bilo je svega - druženja, ljubavi, logorskih vatri, ali i onih nezaboravnih prvomajskih 13-ojulskih”.

Još se rado penje na ovo brdo, a prema njegovim riječima i prošle godine je vodio unučag i kćerku iz Bijele gore.

“I ne bi vjerovao, popeo sam se za deset minuta i postao “super đedo” u očima mojih unučadi, što me posebno obradovalo”, ponosan je on.

Ilija Milonjić, super đedo, na vrh Glavice izlazi za 10 minuta

●alata, staro ime grada

Spuž, varoš sa gotovo tri hiljde stanovnika, koji je svojim obalama prigrlila krotka i prelijepa Zeta, pominje se u povelji iz 1378. godine, a o njenom postojanju ima svjedočanstava iz 1380 – 1382. godine kada je pripadao bosanskom kralju Tvrtku. A kao potvrda u Zavičajnom muzeju u Danilovgradu čuvaju se dva mača koji su pronađeni u podnožju Spuške glavice iz perioda Tvrtka i Kotromanića, bosanskog kralja. No. da Spuž nije bio samo srednjevjekovni grad i da je stariji od pisanog pomena, svjedoči i činjenica da neki istraživači Spuž i njegove bedeme vezuju za Duklju, odnosno Prevalitanu, rimsku provinciju “superiore”. U prilog toj tezi ide rimsko ime ovog grada iz daleke prošlosti - Alata. Na Spuškoj glavici je nekada, zavisno od ratnih potreba Otomanske imperije, bilo stacionirano čak i do 18.000 vojnika iz cijele turske carevine. I ako je tvrđava značajan kuturno-istorijski spomenik i pod zaštitom Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture devastirana je i prepuštena zubu vremena. A nerijetko je bila i na meti vandala koji su i prije neku godinu prekopali zaravan u utvrdi u potrazi za nečim o čemu se samo nagađa.

Spuž je ljubav kojoj se uvijek vraća: Mirko Kadić Zidine starog Spuža

26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

VLADIMIR OSMAJIĆ

Usred priprema ide u Katar DA LI STE ZNALI Crna Gora izgubila još jednog igrača za Njemačku i Češku - Vladimir Osmajić večeras putuje za Katar na Emir Kup Miloš Pavićević

U

koliko naša rukometna reprezentacija 12. juna u “Morači” savlada velesilu - Njemačku, to će biti podvig ravan čudu. Ne zbog toga što je Njemačka nepobjediva (već smo ih jednom savladali), već zbog činjenice da će naša reprezentacija biti desetkovana. Na kvalifikacionim mečevima za odlazak na Evropsko prvenstvo sljedeće godine u Danskoj neće biti ni lijevog beka Cimos Kopra - Vladimira Osmajića.

Da je fudbaler Arsenala Santi Kazorla napravio najviše pasova na protivničkoj polovini terena u tek završenoj sezoni Premijer lige - tačno 2.108.

TIKET DANA ENGLESKA U21 NORVEŠKA U21 TIP 1

KVOTA 1.65

VILJAREAL ALMERIA KVOTA 1.90

HOLANDIJA U21 RUSIJA U21 TIP 1

KVOTA 1.65

NJEMAČKA U21 ŠPANIJA U21 TIP X

KVOTA 3.40

KARPI LEĆE TIP 2

●BOROZAN PRIKLJUČEN NAJBOLJEM TIMU Desni bek hrvatskog Karlovca Vuko Borozan pojavio se juče na Cetinju na treningu seniorske ekipe. Bivši kadetski i juniorski reprezentativac naše zemlje će tako pojačati konkurenciju na desnoj strani, s obzirom da Roganović najvjerovatnije neće biti na raspolaganju Kastratoviću. Kako sada stvari stoje, selektor će na toj poziciji za mečeve sa Njemačkom i Češkom kao prvu opciju morati da izabere između mladih Ivana Perišića i Nemanje Malovića.

NBA FINALE

KRAKOVIJA

TIP 1

●PONUDA KOJA SE NE ODBIJA “Smatram da se u ovom trenutku moj nedostatak neće puno osjetiti, a i situacija u kojoj se naša reprezentacija nalazi nije delikatna, jer smo već praktično obezbijedili plasman na Evropsko prvenstvo u najgorem slučaju kao najbolja trećeplasirana ekipa”, kazao je za Dnevne novine Vladimir Osmajić, pa obrazložio odluku.

“To je ponuda koja se ne odbija, svjestan sam da sam pri kraju karijere, tako da moja odluka nije donesena na prečac. Vjerujem da će naša selekcija izboriti plasman u Dansku, a pritom da i ja imam idealnu priliku za finansijsku dobit”.

Izgleda da se loša situacija i atmosfera u RSCG prenosi na igrače, jer otkazi pljušte iz dana u dan. Iskusni tridesettrogodišnji bek iz Nikšića je peti igrač koji je otkazao pred početak kvalifikacija. Prije njega to su uradili Fahrudin Melić i Žarko Marković, zbog povrede Marko Simović, dok ni Zoran Roganović zbog istih obaveza u Kataru najvjerovatnije neće biti u situaciji da pomogne saigračima.

Osmajić je karijeru počeo u

Klub našeg reprezentativca Zorana Roganovića – AL Kijad je izborio plasman u polufinale Emir Kupa u Kataru, a ukoliko u ponedjeljak izbori finale, naš desni bek neće moći da pomogne saigračima u važnom meču protiv Njemačke 12. juna u Podgorici. Roganović je zato odlučio da kupi 300 karata i pokloni najvjernijim navijačima naše selekcije, kako bi ipak dao svoj doprinos da igrači imaju bolju podršku sa tribina.

“Velika je vjerovatnoća da neću biti u Podgorici 12. juna na utakmici sa Njemačkom (kvalifikacije za EP) i da ću propustiti veliku borbu koja očekuje moje drugove i saigrače iz reprezentacije zbog obaveza prema klubu koji učestvuje na najprestižnijem turniru u Katar-Emir kupu”, okačio je na svom fejsbuk profilu Zoran Roganović.

Zbog toga će iskusni bek pokušati da pomognem na drugi način - platiće iz svog džepa 300 ulaznica za najvjernije navijače, “za one dvije-tri navijčke grupe koje su nas gotovo svuda pratile i bodrile”.

“Odakle su ne znam, znaju sigurno u Savezu. Ja nijesam siguran jesu li iz Bara, Cetinja, Nikšića, Podgorice ili nekog drugog grada jer ih znam samo po fenomenalnoj podršci, koja nam je uvijek puno značila, a ne iz kojih gradova dolaze”, poručio je Roganović i poslao podršku saigračima.

“Dragi saigrači, Rade, Mađo, Marko, Igore, Milaše, Vasko, Smajo i ostali…nadam se da ćete me razumjeti, a i oprostiti, što nijesam tu pored vas. Volio bih da sam tu i da ponovo rame uz rame velikom borbom izborimo plasman na veliko takmičenje”, kazao je on.

On je rekao da je siguran da će ih 300 navijača bodriti svim glasom i biti uz njih svih 60 minuta, da će negdje u tom navijanju iz nečijeg grla možda čuti i njegov glas jer će, tvrdi, biti uz njih i da će se na kraju svi zajedno radovati uspjehu reprezentacije!

“Petar Kapisoda zaslužuje punu dvoranu na svom opraštanju od rukometa… Miloš, Ivan, Nemanja, Nebojša, Marko zaslužuju punu dvoranu jer su na početku reprezentativne karijere i značiće im podrška… Mađo, Draško, Igor, Smajo, Rade zaslužuju punu dvoranu zbog svega što su dali reprezentaciji i rukometu u Crnoj Gori! Napunimo dvoranu zbog njih, zbog crnogorskog rukometa”.

Na kraju je stigao i da se našali.

“Nadam se i nekom popustu od Saveza, pa da mi daju možda 350 karata umjesto 300, zbog starih zasluga”, uz “smajli” je zaključio Roganović, uz “veliki pozdrav i srećno vam bilo momci!”

KVOTA 1.75

LEGNICA TIP 2

Razlog je krajnje čudan - prema našim informacijama Osmajić je juče na pripremama na Cetinju obavijestio selektora Zorana Kastratovića da je dobio ponudu iz Katara, koja se ne može odbiti, tako da će napustiti našu prijestonicu i u narednih deset dana nastupati za Al Kijad na Emir Kupu.

Nikšiću, a zatim je nastupao za Crvenu zvezdu, Partizan, Željezničar, švajcarski Vest, Pik Seged i poslednje tri godine za Cimos Kopar.

Kult reprezentacije se polako ruši, izgleda da plasman na Svjetsko prvenstvo nije pomjerio naš muški rukomet sa mrtve tačke, a čini se da i malo kome znači činjenica da su naši “lavovi” na korak od velikog uspjeha i plasmana na Evropsko prvenstvo. Koliko je teško u našoj zemlji biti reprezentativac to, izgleda, samo rukometaši znaju.

Rogo kupuje 300 karata navijačima

KVOTA 2.10

King je Parker San Antonio napravio brejk u Majamiju upisali su pobjedu rezultatom 92:88 Na semaforu u velelepnoj dvorani Majamija je pisalo 90:88 u korist San Antonija, a onda je Toni Parker 5,2 sekundi prije kraja uzeo loptu Francuz je driblao, pao, zadržao kontrolu lopte, ustao i provukao se ispod Lebrona Džejmsa. I pogodio je odlučujući koš uz pomoć table za konačnih Majami - San Antonio 88:92, za brejk, za 1:0 u velikom finalu NBA plej ofa. Druga utakmica takođe se igra u Majamiju, u noći između nedjelje i ponedjeljka.

“Imali smo sreće. Izgledalo je da je Toni dva ili tri puta izgubio loptu, ali nije odustao, borio se i nabacio je na obruč. Bila je to njegova sjajna akcija, ali kao što sam rekao, imali smo sre-

će”, izjavio je trener Teksašana Greg Popovič.

Parker je postigao 21 poen, a pratili su ga odlični Tim Dankan sa “dabl - dabl” učinkom (20 poena, 14 skokova, 4 asistencije, 3 blokade), te dvocifreni Manu Đinobili (13 poena), Deni Grin (12) i Kavhi Lenard (10).

Sa druge strane izdvojili su se Lebron Džejms sa 18 poena, 18 skokova i 10 asistencija, Dvejn Vejd je dodao 17, a Rej Alen i Kris Boš po 13 poena. Sparsi su bili lošiji u skoku, imali su manji procenat šuta, ali su zato malo griješili. Izgubili su samo četiri lopte, od toga Parker nijednu za skoro 40 minuta vođenja igre.

A, Parker je perfeknost krunisao

u posljednjoj četvrtini kada je postigao pomenuti odlučujući koš, kada je ubacio 10 poena i nametnuo se kao “meč viner”, dok su Džejms i Vejd na drugoj strani bili neprimjetni kada se utakmica “lomila”.

“Djelovali smo umorno pri kraju.

Izgledali smo kao tim koji je u finalu Istoka odigrao sedam utakmica”, rekao je Vejd.

Majami je prošle godine takođe gubio u finalu od Oklahome, ali je potom nanizao četiri pobjede i osvojio drugu titulu.

B.T.

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

SPORTSKI EKRAN

SPORTSKE LEGENDE

6

SUBOTA 09:00 11:30 13:00 16:00 16:30 16:30 17:00 17:30 18:10 19:00 19:00 19:55 21:20 22:50 23:00

Snuker Šarapova - Vilijams, finale Kriterijum Dafine, biciklizam F1, trening Gumerzbah - Nojhauzen, rukomet Grosvalstad - Kil, rukomet Gem, set i Mets Fleš sport Atletika F1, kvalifikacije Viljareal - Almerija, fudbal Sport Krisijuma - Flamengo, fudbal Sport Sportska subota

11:00 12:00 12:40 13:00 15:30 16:00 17:30 18:00 19:00 19:00 19:55 20:00 20:00 21:00 22:50 23:30 02:00

FIA, Rusija Finale Rolan Garos (m) Real Madrid - Barselona, košarka Superbajk CSKA - Lokomotiva, košarka V. Boars - SBB, hokej Fleš sport Real Madrid - Juventus, fudbal River Plate - Indepediente, fudbal Snuker Sport Pantinaikos - Olimpijakos, košarka F1, trka Brazil - Francuska, fudbal Sport Fluminense - Gojas, fudbal Majami - San Antonio, košarka

Eurosport Eurosport 2 Eurosport SportKlub Arena 1 Arena 2 Eurosport RTCG 2 SportKlub + SportKlub SK Prime RTCG 1 Arena 3 TV Vijesti RTCG 2

NEDJELJA

Da li ste znali?

Da je u Nađinu čast jedan element, na dvovisinskom razboju, dobio njeno prezime – Komaneči. Taj element je i dan danas rezervisan samo za vrhunske takmičare, zbog težine izvođenja.

Djevojčica za čistu desetku

Eurosport Eurosport 2 Arena 1 Eurosport SportKlub SK Prime RTCG 2 SportKlub + SK Prime Eurosport RTCG1 Arena 2 SportKlub Arena 1 TV Vijesti Arena 3 SportKlub

Nađa Elena Komaneči – ikona gimnastike i djevojka koja je zapanjila svijet LIČNA KARTA Aleksandar Popović

S

inonim za gimnastiku, ali i borbu neprestanu, bila je i ostala ta prelijepa djevojčica. Rumunka teškog djetinjstva, divnog osmijeha i čarobnog dodira, natjerala je planetu da se zaljubi u nju kada je imala svega 14 godina. Nađa, kćerka Georgija i StefanijeAleksandrine Komaneči, počela je da trenira gimnastiku sa šest godina, kod Bele Karolja. Sa 10 je već učestvovala na međunarodnim takmičenjima, a sa 14 je stigla u Montreal 1976. godine, na Olimpijskim igrama. Tako mlada, a fenomenalna, odradila je perfektnu vježbu na dvovisinskom razboju, nakon čega je od žirija, prvi put u istoriji tog sporta, dobila čistu desetku! Ostalo je istorija.

“Velika mi je čast što sam proglašena za kraljicu gimnastike zbog nastupa”, rekla je tada za jedan lokalni radio apsolutna junakinja svih vremena. Na tim OI malena Nađa je osvojila ukupno šet odličja, čime je postala jedna od najmlađih olimpijskih šampionki svih vremena. Trijumfovala je u dvovisinskom razboju, višeboju i na gredi, dok je srebro osvojila ekipnom takmičenju, a bronzu u parteru, sa, ponavljamo, samo 14 godina! Prilikom one kultne ocjene 10, koju je kasnije još dva puta dobijala u karijeri, Komaneči se najprije razočarala, jer na semaforu nije mogao da stane broj 10, pa je pisalo 1.0. Publika je negodovala, misleći da je gimnastičarka dobila katastrofalnu ocjenu, a i ona je bila u nevjerici. Međutim, kada su svi shvatili da je istorija ispisana u tom momentu – bilo je vremena samo za dviljene spram te neodoljive djevojčice. ●DOMINACIJA Pored tog kultnog Montreala, Nađa Komaneči je osvojila i dvije zlatne medalje na Svjetskim prvenstvima krajem 70ih godina prošlog vijeka, ali i čak devet zlatnih medalja na Evropskim šampionatima u Skijenu (Norveška) 1975, Pragu (Češka)0 1977. i Kopenhagenu (Danska) 1979.godine. Nakon toga su uslijedile nove OI u Moskvi, gdje je 18-godišnja Rumunka osvojila četiri medalje – dvije zlatne na gredi i u par-

teru, odnosno dva srebra u ekipnoj konkurenciji i višeboju.

“Sjajan je osjećaj kada znaš da te ljudi nijesu zaboravili i kada znaš da ćeš im zauvijek ostati u sjećanju”, priznala je Komaneči, koja je sa 20. godina, mimo svoje, prestala da se bavi gimnastikom. Nažalost, te 1981. su po veliki rumunski brend nastali veliki problem, a ni do danas nije razjašnjeno pola njih. ●IZDAJA, ROPSTVO, BIJEG I NAPOKON SREĆA Njeni treneri, bračni par Bela i Marta Karolji, prebjegli su u SAD tokom jedne egzibicije 1981.godine.

Za razliku od njih, Nađa se i pored izdaje trenera vratila u Rumuniju i napravila ogromnu grešku. Do 1989. godine živjela je gotovo u ka-

Ime i prezime: Nađa Elena Komaneči Datum i mjesto rođenja: 12. novembar 1961. Onešti (Rumunija) Uspjesi – od 14. do 20. godine.

OI: 9 medalja (pet zlatnih, tri srebra i jedna bronza) Svjetsko prvenstvo: 4 medalje (po dva zlata i srebra) Evropsko prvenstvo: 12 medalja (devet zlatnih, dva srebra i jedna bronza) Ljetnje univerzitetske igre: 30 medalja (21. put prva, sedam puta druga i dva puta treća) Karijeru završila 1981. godine. vezu uz konstantnu kontrolu države, odnosno bračnog para Čaušesku. Govorilo se čak da je bila i primorana da bude u vezi sa bahatim sinom Nikom Čaušeskuom. Ipak, nekoliko nedelja prije revolucije 1989. godine bježi iz Rumunije. Neko vrijeme je provela u Montrealu, a poslije kontakta sa nekadašnjim gimnastičarom Bartom Konerom preselila se u SAD. Vjenčali su se 26. aprila 1996. godine. Trenutno sa suprugom vodi gimnastičku akademiju u Oklahomi.

U sljedećem vikend izdanju Pit Sampras.

F1

Hamilton čuva ª javorov listº Bogorodično ostrvo Montreal poslije velelepnog Monaka na kojem je dominirao Mercedes (vozač Niko Rozberg) je novo mjesto i još jedna sjajna šansa za “jahače” njemačkog bolida. Na stazi u Kanadi koja nosi ime pokojnog Žila Vilneva, prošlogodišnji pobjednik Luis Hamilton spreman je za odbranu trofeja na tlu sjeverne Amerike - Britanac vjeruje da će uz pomoć tima napraviti uspjeh u zemlji “javorovog lista”.

“Maksimalno sam se spremao, mogu reći da sam skroz koncetrisan na predstojeći vikend u Kanadi.

S obzirom da sam ovdje prvi put trijumfovao normalno je da je ovo moja jedna od najdražih trka. Gladan sam trijumfa”, optimistično je poručio 28-godišnji Hamilton. Što se tiče ostalih vozača, lider u

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

generalnom plasmanu Sebastijan Fetel je nakon Kneževine napravio osjetnu razliku za prvim pratiocem Kimijem Raikonenom - Njemac je sa 107 poena prvi, dok Finac kaska sa 86 bodova, treći je Fernando Alonso sa 78 poena.

Ono što je veoma interesantno jeste da je “Pireli” spremio nove gume za takmičenje ulicama Montreala, tako da timovi više neće moći da krive pneumatike za loše vožnje i rezultate. Trka na stazi “Žil Vilnev” drži i zanimljiv rekord - na njoj je prije dvije godine održana najduža trka svih vremena zbog pljuska koji je pravio dar-mar. Inače, kada smo kod staze, ona je duga 4.361 kilometara i ima 13 krivina. Kvalifikacije su u subotu, 8. Juna, u 19 sati, a trka u nedelju u 20 sati.

U.R.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

Vaterpolo: Spisak za Čeljabinsk

drugi pišu, tportal.hr (1. dio)

Legenda je rođena

Sve o prvoj seniorskoj sezoni i kadetskoj bronzi Dražena Petrovića Zahvaljujući Tomislavu Vuletiću iz Šibenika, velikom obožavatelju Šibenke i Dražena Petrovića, došli smo u posjed statistike o prvoj Draženovoj osvojenoj medalji, te prvim koševima iz njegove prve sezone (1979/80) koju je odigrao za seniorsku ekipu Šibenke.

Dražen, tada još kadet po godinama, bio je u zapisniku seniorskog sastava Šibenke 16 puta te sezone, odigrao je osam utakmica, te postigao 13 koševa (prosjek 0,6 po utakmici). Dražen nije bio u sastavu Šibenke u prvom kolu protiv Jugoplastike u Splitu (1. decembra 1979.), u 5. kolu protiv Partizana u Beogradu (26. decembra 1979.), 7. kolu protiv Rabotničkog u Skoplju (6. januara 1980.), 9. kolu protiv Bosne u Sarajevu (19. januara 1980.), 10. kolu protiv Radničkog u Beogradu (27. januara 1980.) i 19. kolu protiv Cibone u Zagrebu (22. februara 1980.).

Krajem novembra 1979. Dražen je osvojio istorijsku prvu medalju: Bronzu na kadetskom prvenstvu Hrvatske, a proglašen je i najboljim igračem prvenstva. ● IstorIja krenula od Beka Istorijski prvi koš u prvenstvu Jugoslavije postigao je 29. decembra 1979. godine beogradskom Beku imao je 15 godina i dva mjeseca.

“Protiv Beka 1979. ušao sam u igru umjesto Slavnića, i preko Žižića postigao prvi ligaški koš”, rekao je Dražen legendarnom košarkaškom novinaru Jovanu Kosijeru u velikom intervjuu za Studio objavljenom krajem 1986. godine.

Od osam utakmica koliko je odigrao te sezone na šest utakmica je zabio po dva koša (Beko, Jugoplastika, Borac, opet Beku – ovaj put u Beogradu, Rabotnički, Bosna), Crvenoj zvezdi poen u Šibeniku, dok se u posljednjem kolu protiv Crvene zvezde u Beogradu nije upisao u strijelce. ● Šmek moke slavnIća U posljednjem 22. kolu te sezo-

ne Šibenka je gostovala u Beogradu kod Crvene zvezde, Dražen se, kako smo napisali, nije upisao među strijelce, ali trenerski dvojac Vojislav Vezović-Zoran Slavnić stavio je na početku utakmice Dražena u startnu petorku! Petorka te utakmice je bila: Slavnić, Petrović, Šarić, Vučica i Slavica. Šibenka je ubjedljivo izgubila tu utakmicu (106:89), ali da je kojim slučajem Beko pobijedio Zadar usred Jazina, Šibenka i Beko bi igrali majstoricu za očuvanje prvoligaškog statusa. Ali Zadar je svladao Beko i Šibenka je ostala u ligi.

Trener Šibenke te sezone bio je Vojislav Vezović, ali šef stručnog štaba bio je Zoran Slavnić tako da je upravo Slavnić imao hrabrosti da stavi Dražena u petorku uprkos činjenici da bi s eventualnom pobjedom Beka u Zadru, Šibenka i Beko igrali majstoricu. Naravno, Šibenka nije mogla uticati na rezultat utakmice Zadar – Beko, ali hrvatski trener u današnjim vremenima ne bi ni pomišljao uvoditi tako mladog igrača u petorku, a kamoli u igru tokom tako važne utakmice.

Slavnić je mogao da pokuša da ide na pobjedu u Beogradu sa najiskusnijim igračima, te da igra na kartu iz prve utakmice Šibenke i Crvene zvezde te sezone kada je Šibenka zabilježila rekordnu pobjedu 104:68. Zvezda je pobjedom u posljednjem kolu protiv Šibenke zaključila sezonu na 5. mjestu sa 11 pobjeda i 11 poraza. Šibenka je završila sezonu na 8. mjestu sa skorom 9:13. Za Šibenku su te sezone igrali: Pero Vučica, Fabijan Žurić, Boris Kulušić, Živko Ljubojević, Bruno Petani, Dražen Petrović, Zoran Slavnić, Branko Macura, Željko Marelja, Predrag Šarić, Boris Babić, Nenad Slavica. Na nekoliko utakmica u ekipi su bili i poletarci Robert Jablan, Dražen Brajković i Igor Berak. * U sljedećem broju: Sjećanje na Dražena i sedam trofeja sa Cibonom

Još jedan pozdrav majstoru

Komemoracija povodom 20-godišnjice smrti neprežaljenog simbola hrvatskog sporta Dražena Petrovića održala se juče u Muzeju u Zagrebu koji nosi njegovo ime. U dvorani koja čuva materijalne uspomene na jednog od najvećih sportista ove zemlje u istoriji, o Draženu su govorili Antun Vrdoljak, Petar Skansi, Milan Bandić i Aleksandar Petrović.

Posljednji pozdrav “svom najvećem sinu” poslali su i njegovi Šibenčani, paleći na hiljade svijeća pored njegovog spomenika...

Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Ranko Perović objavio je spisak igrača za finalni turnir Svjetske lige. Perovi ć zbog povrede nije mogao da računa na centra Sašu Mišića, koji je prije nekoliko dana na treningu povrijedio rame.

U Čeljabinsku će igrati: Miloš Šepanović, Dejan Lazović, Draško i Darko Brguljan, Vjekoslav Pasković, Antonio Petrović, Filip Klikovac, Luka Sekulić, Dragan Drašković, Radovan Latinović, Miljan Popović, Nikola Marković i Uroš Čučković.

Crna Gora će u Čeljabinsku igrati u grupi A sa Mađarskom, Sjedinjenim Američkim Državama i Japanom, koji je i prvi protivnik na turniru u utorak.

Grupu B čine Srbija, Rusija i Kina.

Ko će da naslijedi Žaka Roga?

plej-oF

Partizan na korak do titule

Košarkaši Partizana nastavili su da terorišu najvećeg rivala - drugi put u tri dana u finalnoj seriji plej ofa košarkaši Crvene zvezde pognute glave napustili su teren. Nakon ubjedljivog trijumf u prvom meču, izabranici Duška Vujoševića su sinoć slavili sa 71:69 i tako napravili ogroman korak ka odbrani titule, a meč loptu za potpuni nakaut imaće već u ponedjeljak.

Košarkaši Partizana gubili su u crno-bijelom Pioniru od devetog do poslednjeg minuta - i na kraju pobijedili. Trojkom Davisa Bertansa 20 sekundi prije kraja kaznili su nedorečenost Crvene zvezde u napadu i sa vođstvom 69:67 dočekali uzbudljiv finiš, u kojem su odbranili prednost.

Heroj teško izvojevane pobejde šampiona je Davis Bertans. Letonac

je pri vođstvu domaćih 67:64 u posljednjem minutu pogodio dva slobodna bacanja, a potom nakon haotične akcije rivala ubacio odlučujuću trojku.

Gosti nisu pravili faul, a tim Dejana Radonjića izgradio nakon tajmauta dobru situaciju Marku Simonoviću da pogodi svoju šestu trojku.

Međutim, nije uspio, pa je Igor Rakočević potom bio prinuđen da napravi faul na Draganu Milosavljeviću.

Heroj na prvom meču pogodio je jedno, Demarkus Nelson na drugoj strani dva, nakon čega je, dvije sekunde prije kraja, Đorđe Gagić stao na liniju penala.

Ubacio je jedno, a domaći bez tajm-auta nijesu znali da pretrčavajući cio teren stvore šansu za upute ozbijan šut.

M.P.

vrijedne košarkašice

Atmosfera veliki adut crvenih

Međunarodni olimpijski komitet (MOK) saopštio je da će na izborima za predsjednika te organizacije, u septembru, učestvovati šestorica kandidata.

U red da naslijede Belgijanca Žaka Roga, koji nema pravo na još jedan mandat, stali su Njemac Tomas Bah, Ser Mijang Ng iz Singapura, član Izvršnog odbora MOK, Ukrajinac Sergej Bubka, C. K. Vu iz Tajvana, Ričard Karion iz Portorika i Švajcarac Denis Osvald.

Izbori će biti održani 10. septembra, na godišnjoj Skupštini MOK-a u Buenos Airesu. Rog je na funkciji proveo 12 godina, što je predviđeni maksimum.

Karate: Regionalna elita u Novom Herceg Novi će u subotu i nedjelju biti domaćin regionalnog karate prvenstva Evrope, koji će okupiti takmičare iz 22 države, saopštio je organizator takmičenja.

Navodi se da će nastupiti 125 timova, iz 48 regiona Evrope sa oko 550 takmičara. Učestvova će i oko 200 sudija koji će polagati za sudijska zvanja.

Iz Crne Gore prijavljeno je učešće takmičara iz tri regiona - Regija Podgorica, Srednje i Južne regije.

Mjesec dana rada je iza naših najboljih košarkašica koje tempiraju formu za najveće izazove koji ih očekuju od 15.do 30. juna na Evropskom prvenstvu u Francuskoj.

U “crvenoj” selekciji vlada fenomenalna atmosfera, sve štima kako se samo poželjeti može, a Jelena Škerović i drugarice nakon pet kontrolnih mečeva došle su do prave igre desetak dana prije početka velikog takmičenja.

“Smatram da se nalazimo u dobroj formi, odlično smo radili u proteklih mjesec dana i mislim da može da hrabri atmosfera koja vlada u reprezentaciji”, bile su prve riječi za naš list Snežane Aleksić.

Organizatorka igre “crvenih” je zadovoljna igrom naše selekcije na kontrolnim utakmicama u Crkvenicama.

“Odigrale smo dvije odlične utakmice protiv Hrvatske, koje su nam mnogo značile u ovom pripremnom

peridu. U prvoj smo slavile i igrale malo bolje u odbrani u odnosu na drugu kada smo poražene. Ipak, postoje još neke stvari koje treba korigovati, ali ipak vjerujem da će sve biti skockano do odlaska u Francusku”, poručila je Aleksić.

Nova-stara baza naših dama je Cetinje, gdje se po navici pripremaju izabranice Miodraga Baletića.

U narednih nedjelju dana će u našoj prijestonici uslijediti fina ruka, a ubrzo će početi i skeniranje prvog rivala - Slovačke.

“Biće nam veoma teško. Sve reprezentacije u našoj grupi su kvalitetne (Slovačka, Ukrajina i Turska), ali mi razmišljamo samo o prvom meču. Veoma je bitno otvoriti pobjedom Evropsko prvenstvo, a za željeni rezultat će biti potrebno maksimalno angažovanje i mobilnost jer na tako kvalitetnom takmičenju nema loših reprezentacija”, poručila je Aleksić.

M.P.

Sport 29

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

● DAMe I sPoRT

RolAN GARoS (PolufiNAle)

Kralj je živ, kralj je Rafa

Rumunija može da bude ponosna Dolazi iz Rumunije, sa Balkana, poznati je foto model, prelijepa je - to je Katrinel Mengija!

I ima kopču sa sportom - zanosna Rumunka je bi-

Polufinale za sva vremena i besmrtni Nadal - poslije 277 minuta srušio Đokovića (6:4, 3:6, 6:1, 6:7, 9:7)

la u braku sa bivšim italijanskim fudbalerom Masimom Brambatijem. Nekadašnji igrač Torina, Barija, Palerma, sada 46-godišnji penzioner je izgubio mnogo...

PRAVAC KAZAHSTAN Kosta Bošković

m

nogi su ga otpisali nakon što je novi “monstrum” svjetskog tenisa Novak Đoković počeo da mu dijeli lekcije, još više kada ga je povreda odvojila skoro godinu dana od terena... Otpisali su ga u nekoliko navrata i juče na njegovoj šljaci u Parizu, činilo se da se imperija ruši, ali ne... Takav karakter ne umire nikad! Preživio je Rafael Nadal sve, u pojedinim trenutcima imao i sreće, njegova nevjerovatna glad za pobjedom ga je vodila do još jednog epskog trijumfa... Juče u vjerovatno najboljem polufinalu Rolan Garosa svih vremena: Rafael Nadal - Novak Đoković 3:2, po setovima 6:4, 3:6, 6:1, 6:7, 9:7.

Sve to znači da će se “genije” sa Balearskih ostvra sjutra u velikom finalu boriti za osmu “zvjezdicu” sa Rolan Garosa - što bi bio prvi slučaj da jedan teniser toliko puta osvoji neki od Gren slem turnira!

A meč? Teško da postoje riječi koje bi na najbolji način opisale ono što su dva teniska mađioničara radila juče na terenu “Filip Šatrijea”... Na kraju, nakon što su jedan drugog “bezbroj” puta dovodili do iznemoglosti, nakon što su u nekoliko navrata propustili šansu da nokautiraju rivala, slavio je Rafael Nadal! Novaku Đokoviću ostaje da žali za velikom šansom i činjenicom da je kao nikad “imao” Rafu na pariškoj šljaci... Ostaje mu da žali jer ni nakon ove godine neće postati tek osmi teniser u istoriji koji je osvojio sva četiri veličanstvena

Grem slem turnira! ● Nadal: OvO se Nigdje Na svijetu Ne mOže vidjeti Nakon meča, Nadal je vidno iscrpljen znao da proslavi veliki trijumf - njegov krik nakon posljednjeg poena čuo se “do neba”.

“Bio je ovo još jedan veliki meč između mene i Novaka”, rekao je Rafa u intervjuu na terenu odmah poslije meča. “On se toliko puta vraćao u meč, oduševljen sam kako smo igrali. Ovako nešto se nigdje na svijetu ne može pronaći niti vidjeti. Novak je veliki borac, ali uvijek je tako kad igramo jedan protiv drugog. Takvi preokreti su i dobri za ovaj sport.

Sada je situacija išla u moju korist i drago mi je zbog toga”.

Serena ili Marija - danas od 15.00 Tradiocionalno, subota je na velikim turnirima rezervisana za dame, a ovog 8. juna u centru pažnje biće dvije velike šampionke Marija Šarapova i Serena Vilijams.

“Veoma sam srećna što sam ponovo u finalu, to je bio moj cilj”, istakla je Šarapova. “sada me čeka serena i sigurno veliki meč. Vjerujem u sebe i

odbranu titule na Rolan Garosu”.

U trijumf je ubijeđena i legendarna serena... “sigurno je da me čeka najteži meč do sada”, jasna je mlađa Vilijams. “Ipak, kao nikada do sada uživam na Rolan Garosu i sanjam još jedan trijumf nakon onog iz 2002. godine”.

Ferer zakazao špansko finale Za trofej Rolan Garosa boriće se dva Španca - posle Rafaela Nadala koji je eliminisao Novaka Đokovića, u finale se plasirao i njegov sunarodnik David Ferer pobijedivši ŽoVilfreda Congu sa 6:1, 7:6, 6:2. sjajno je djelovao Ferer u prva 33 minuta ovog meča, koliko mu je bilo potrebno da osvoji uvodnu dionicu u kojoj je izgubio samo jedan gem, a natjerao rivala iz Francuske na čak 15 neiznuđenih grešaka. Ferer i Nadal su do sada igrali 23 puta, a Rafa je dobio čak 19 mečeva, sva tri ovogodišnja, a osam posljednjih.

5

puta su Rafael Nadal i Novak Đoković igrali na Rolan Garosu i svaki put je slavio španski majstor.

● NOvak: vratiću se...

Veliku šansu je propustio Novak Đoković, svestan je toga...

Međutim, ništa ga neće obeshrabriti da ponovo pokuša da ostvari svoj možda i jedini nedosanjani san - da osvoji i Rolan Garos.

“Ne vidim da sam mnogo griješio. On je pogodio liniju nekoliko puta, kao i nevjerovatne ćoškove.

Mnogo dobro je servirao i bio vrlo agresivan. Čeka me još godina, vratiću se u Pariz i pokušaću da osvojim titulu”, izjavio je Đoković.

A do sljedeće godine “kralj” Pariza ostaje Rafael Nadal - bez obzira što tek sjutra treba da odigra finalni meč!

Bubanja na pragu Tobola

Čelik je prošlost, Kazahstan budućnost - najbolji crnogorski strateg za 2012. godinu Slavoljub Bubanja nalazi se na pragu dogovora sa Tobolom!

Kako Dnevne novine saznaju bivši trener “metalurga” je vrlo blizu preuzimanja kazahstanskog prvoligaša na čijoj klupi trenutno sjedi neiskusni Timur Urazov kome je rad u Tobolu prvi posao. Najvjerovatnije novi Bubanjin klub poslije 14 odigranih kola stacioniran je na sredini tabele - zauzima 6. mjesto na tabeli.

Ako se Bubanja dogovori sa Tobolom biće drugi trener iz Crne Gore u Kazahstanu pošto tamo već radi Miodrag Radulović koji trenira Atirau.

● KARIKATURA DANA

Građani ª gađajuº zvijezde

Mančester siti je “ubio” prve dvije zvijezde u ovom prelaznom roku - Fernandinja i Hesusa Navasa. “Igra” se nastavlja - na redu su Tijago Alkantara, Isko, Kavani...

30 Sport BARAŽ: MORNAR - BOKELJ

Barani vjeruju, Bokelj sanja U nedjelju Kotorani sa minimalnom prednošću dolaze u Bar (17.30 sati)

Jedno je sigurno - na Topolici će u nedjelju biti pakleno. Bokelj je pred svojim navijačima preko Miloša Nikezića odradio sve što je zamislio strateg Slobodan Drašković, slavio protiv Mornara 1:0 i sa zlatnim rezultatom otputovao za Bar. Domaćin je i pored poraza još favorit za prolaz, odnosno opstanak u društvu najboljih - toga je svjestan i mladi kreator igre Barana Mustafa Metović.

“Svi očekujemo pobjedu. Neće biti lako, ali svakako da bi nam gol u prvom poluvremenu mnogo olakašo stvari, jer pretpostavljam da će se protivnik braniti tokom svih 90 minuta”, rekao je Metović.

Momci Obrena Sarića su svjesni koliko srljanje u napadu može biti opasno - ali ipak, Metović najavljuje da će on i saigrači krenuti u totalnu ofaznivu jer vjeruju da su kvalitetniji od Kotorana.

“Nemamo poseban plan - cilj je pobjeda sa dva gola razlike. Spremni smo veoma dobro što smo i pokazali na prvom meču, ali nije-

smo imali sreće. Ali, nema tugovanja, ostaje nam 90 minuta koje moramo maksimalno da iskoristimo”, završio je Metović.

Nakon velike pobjede u prvom duelu srateg Bokelja je sijao od zadovoljstva - njegovi marljivi učenici su ispunili dogovor iz svlačionce, pa se Drašković nada da će tako biti i sada.

“Prvi meč je stvarno bio odličan - momci su bili na visini zadatka.

U drugoj utakmici će biti mnogo teže, jer ćemo morati da se fokusiramo da odbranimo svoju mrežu. Biće jako teško, jer je Mornar odličan domaćin”, poručio je Drašković.

Trener Bokelja je veliki optmista, pred paklenih 90 minuta poslao je jasnu poruku: “Vjerujem u moje fudbalere i svi sanjamo povratak u Prvu ligu - moraćemo dobro da se potrudimo”, riječi su Draškovića.

Sudija u Baru će biti Jovan Kaluđerović, a pomagaće mu Veselin Radunović i Dimitrije Mrgunović.

U.R.

BARAŽ: MOGREN - ZABJELO

Relaksirani Mogren Družina Branislava Milačića na Starom aerodromu nije dozvolila iznenađenje u baražu za Prvu ligu. Naprotiv! Već poslije prvih 90 minuta Mogren je u gostima sa ogromnih 6:1 pospremio Zabjelo i obezbijedio miran revanš u svom dvorištu.

“Prije utakmice smo imali tešku nedjelju, tako da nijesmo očekivali da ćemo pobijediti velikom razlikom. Vjerovatno će šansu dobiti i neki mlađi igrači u revanšu, ali siguran sam da ćemo odigrati profesionalno do kraja”, najavio je utakmicu u nedjelju (17.30) lijevi bek Mogrena Bracan Popović, koji je dodao: “Moram da napomenem da nas je prijatno iznenadila atmosfera na Starom aerodro-

mu, koja je bila bolja nego na prvoligaškim utakmicama”.

A, upravo zbog navijača, igrači Zabjela će pružiti maksimum kako bi se dostojno oprostili od istorijskog revanša. Kapiten “republikanaca” Miloš Vukčević vjeruje da će u Budvi igrati mnogo bolje.

“Pokušaćemo da ispravimo greške iz prvog meča. Daćemo sve od sebe kako bi se odužili navijačima koji su u prvom meču napravili sjajnu atmosferu. Malo smo pregorjeli u želji, ponijela nas je atmosfera, ali vjerujem da ćemo se donekle iskupiti”, jasan je štoper gostiju.

Glavni arbitar na utakmici u Budvi će biti Dražen Petrić, dok će mu asistirati Miloš Asović i Nikola Radulović. U.R.

BARAŽ ZA DRUGU LIGU

Cetinje ili Pljevlja Četvrto kolo baraža za popunu Druge lige Cetinje - Kom nije završeno pošto je jedan igrač Cetinja udario sudiju Radoja Pajovića u posljenjem minutu utakmice pri rezultatu 0:0 - taj meč je registrovan 3:0 u korist Koma.

Uprkos tome Cetinje mora da nastavi, na prigramu je 5. kolo - Cetinje će danas dočekati (17.30) Pljevlja, pokušaće da ih pobijedi kako bi obezbijedi-

1. Kom 2. Cetinje 3. Pljevlja

Tabela 3 2 0 2 1 0 2 1 0

1 1 1

4:1 6 2:2 3 2:2 3

li nadu u nastup u Drugoj ligi Crne Gore. PETO KOLO: Cetinje - Pljevlja (8. jun, 17.30), ŠESTO KOLO: Pljevlja - Kom (12. jun, 17.30).

B.T.

Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

Podgorica kao Rio za vrijeme karnevala SIMBOLIKA

Početak dana uz jutarnju laganu kafu i naravno nezaobilaznu priču o - reprezentaciji Crne Gore! Pobjeda je samo dolazila u obzir protiv Ukrajine, a samo su oprezni govorili: “Dobra je Ukrajina, možda ni remi ne bi bio loš”.

Zaposleni, studenti, đaci, penzioneri, svi žitelji malene balkanske ljepotice - svi su mislili na sinoćnju utakmicu.

I jedva su čekali da se dan polako odvuče do 17.00 časova, jer tada

(možda malo ranije) po navici kada igra vojska Branka Brnovića kvalifikacione utakmice u Podgorici počinje - ludnica!

Krcati lokali, ulice preplavljene masom u crvenim majicama, razvijene zastave, plus nezaobilazno pivo koje se točilo u ogromnim količinama. Jer, ne postoji bolja kombinacija od adrenalina prouzrokovanim fudbalom u kombinaciji sa ovim čarobnim napitkom.

Pjevalo se, skandiralo, palile su se baklje, “pogađali” su se rezultati - to su

navijači, optimizam je ispred svega...

“Dobijamo sto posto 2:0. Nemaju šanse protiv nas. Golove daju Mirko Vučinić i Dejan Damjanović. Boske mora da postigne gol u drugom poluvremenu kada uđe - uvijek poentira”, rekao nam je sinoć Marko iz Nikšića obučen u dres Crne Gore (9 - Vučinić).

Atmosfera je bila sjajna, podjele nijesu postojale, ugao Hercegovačke i Njegoševe ulice izgledao je kao Rio za vrijeme ludog brazilskog karnevala. Simbolična poruka... B.T.

Stefan Savić (pet i po sati prije utakmice Crna Gora - Ukrajina):

“U dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci!

Montenegro!!!!”

FOTO: Vedran Ilić i Mirko Savović

Glavni grad Crne Gore bio okupiran navijačima u crvenoj boji lokali su bili puni, pjevalo se, skandiralo igračima, selektoru...

FOTO: Vedran Ilić

Ukrajinski ĹĄamar BOLAN PORAZ

Crna Gora nije bila svoja nijednog minuta - izgubili smo od Ukrajine na podgoriÄ?koj areni rezultatom 0:4

I

to se moralo desiti - Crna Gora je izgubila prvi put u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, Crna Gora je upisala prvi poraz poslije godinu i po dana‌ Ali nije moralo biti tako bolno - Crna Gora - Urajina 0:4. Put u Brazil je joĹĄ ostvariv, ali u preostale tri utakmice (Poljska, Engleska, Moldavija) moramo biti jaÄ?i nego ikada. Crveni vojnici nikako ne smiju izgledati kao sinoć‌

Start - uvijek opasan po Crnu Goru na podgoriÄ?koj areni. Postoji perfektno ispisan scenario za gosta u malenoj balkanskoj ljepotici, a glasi: protivnik crvenih vojnika povede, igra bolje‌ Znaju ga dobro Poljska i Engleska.

Ukrajina je pokuĹĄala da ga prepiĹĄe, iskopira, ali nije im iĹĄlo baĹĄ najbolje. Pripremili su se, ne temeljno: jedan karambol negdje u 6. minutu u zoni Mladena BoĹžovića nije kaĹžnjen. Odahnuli smo. Svi. Selektor Branko Brnović je mogao da u tefter piĹĄe greĹĄke‌ Ĺ˝uti jesu drĹžali loptu, dominirali su, bolje se postavljali na zelenom tepihu dok su “crveniâ€? bili nedoreÄ?eni. I tako bezidejni Mirko VuÄ?inić dolazi

SEMAFOR

Grupa A Hrvatska - Ĺ kotska Belgija - Srbija Grupa B Jermenija - Malta ÄŒeĹĄka - Italija Grupa C Austrija - Ĺ vedska R. Irska - Farska ostrva Grupa E Albanija - NorveĹĄka 1:1 Island - Slovenija Grupa F AzerbejdĹžan - Luksemburg Grupa G Letonija - BIH LihtenĹĄtajn - SlovaÄ?ka 1:1 Litvanija - GrÄ?ka Grupa I Finska - Belorusija

0:1 2:1 0:1 0:0 2:1 3:0 2:4 1:1 0:5 0:1 1:0

u zlatnu ĹĄansu - Elsad Zverotić lansira Stevana Jovetića, Joveta poslije slabije kontrole prelijepo izbacuje Grande Mirka u situaciju “1 na 1â€? sa golmanom Ukrajine. Sve je mirisalo na Kijev, situacija je bila tako sliÄ?na, ali umjesto da se “bubamaraâ€? zakoprca u golu Andrija Pjatova, zavrĹĄila je na spoljnoj stativi. Igrao se 21. minut. Imali smo joĹĄ par lijepih situacija - Ivanu Kecojeviću je malo nedostalo‌ â—? PLAÄŒ POSLIJE MIRKOVE Ĺ ANSE Onda je Ukrajina vratila nadmoć - taj biser Jevgen Konopljanka je sa distance ispruĹžio Bonju, a njegov drugar Andrij Jarmlenko iskoristio loĹĄu reakciju (komunikaciju) crvene defanzive i pogodio - stativu. Nijesmo igrali dobro, protivnik je bio pametniji‌ Kao da su momci jedva Ä?ekali odmor, ali prije poluvremena se svaĹĄta izdeĹĄavalo - prvo se popularni “Jo-Joâ€? povrijedio (vjerovatno istegao loĹžu), Ä?itav stadiona ga je ispratio skandiranjem, onda je nadmeni arbitar iz NjemaÄ?ke Manuel Grefe predvidio Ä?ist jedanaesterac poslije opasnog Svemirkovog ĹĄuta - Pjatov je u rukama imao Ĺživu vatru, Dejan Damjanović je pokuĹĄao da doÄ‘e do lopte, bio je povuÄ?en od jednog Ĺžutog defanzivca, ali je Grafe odmahnuo rukom.

Publika, selektor, reprezentativci su oÄ?ajavali, a onda smo ugledali svjetlo na kraju tunela: Roman Zozulja je u smiraj prvog dijela udario

laktom Vladimira BoĹžovića, Grefe je izvadio crvenu kartu. Drugo poluvrijeme koje po tradiciji igramo perfektno, igraÄ? viĹĄe, to je bio signal: Sada se mi pitamo! â—? NIJESMO SE PITALI Ali nijesmo se pitali. Daleko od toga. Uvukla se strijepna, strah, ĹĄto su uÄ?enici Mihaila Fomenka (klasiÄ?ni predstavnik sovjetske ĹĄkole) znali da iskoriste - Jarmolenko je opalio sa distance, BoĹžović je kratko odbio, a Denis GarmaĹĄ je nekako od dvije stative upakovao gol. Zar je bitno kako - gubili smo 0:1.

Dobro, to nam nije nepoznata situacija, imali smo minus protiv Poljske, Engleske, meÄ‘utim tada smo djelovali mnogo bolje nego protiv Ukrajine. Brzi Filip Kasalica je imao jednu ĹĄansu da nas vrati u Ĺživot poslije pasa Mirka VuÄ?inića, ali, ali, ali‌ Taman kada smo pomislili da moĹžemo makar na silu, Vladimir Volkov je dobio drugi Ĺžuti karton, brojÄ?ano stanje na terenu se izjednaÄ?ilo, sve je mirisalo na tuĹžne baraĹž utakmice u ÄŒeĹĄkom. Sve je iĹĄlo ka bolnom porazu. Ispucavali su se ti najopasniji Ĺžuti momci - Jarmolenko (dva puta) i Konopljanka (dva, tri puta).

Ovaj drugi je potpuno zakucao Crnu Goru koja je u jednom trenutku na zelenom tepihu u ofanzivi imala Mirka, Bosketa, Andriju DelibaĹĄića i Fatosa Bećiraja - potpisao se u 77. minutu. Da nam bude teĹže. Brzo je Savo Pavićević morao u svlaÄ?ionicu, pa se Ä?ekao potpuni krah‌ â—? BOLNO A, za to se pobrinuo Artem Fedetski (0:3) - pronaĹĄao je put do mreĹže na Ä?udan naÄ?in. Uglavnom lopta se zakoprcala u Bonjinoj mreĹži, a Crna Gora se susrela sa najteĹžim porazom u Podgorici. Sa tribina od navijaÄ?a se Ä?ulo “Ne tuguj noćas gore glavuâ€? baĹĄ kao protiv ÄŒeĹĄke. Ali, tugovali su momci, struÄ?ni ĹĄtab - daleko u noć sigurno. Tugu je pojaÄ?ao Ro-

CRNA GORA UKRAJINA 0:4 0:0 PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Gledalaca: Golovi: 0:1 GarmaĹĄ u 51, 0:2 Konopljanka 87, 0:3 Fedetski u 85, 0:4 Bezus u 90. Sudija: Manuel Grefe (NjemÄ?ka). Pomoćnici: Torsten Ĺ ifner (NjemaÄ?ka), Gvido Kleve (NjemaÄ?ka). Ĺ˝uti kartoni: Volkov, V. BoĹžović, Pavićević, Damjanović (Crna Gora), Rotan, Fedetski (Ukrajina). Crveni karton: Vladimir Volkov u 66, Savo Pavićević u Roman Zozulja (Ukrajina) u 45. minutu.

CRNA GORA: M. BoĹžović 5, Pavićević 5, Kecojević 5,5, BaĹĄa 6, V. BoĹžović 5 (od 63. DelibaĹĄić -), Peković 5, Zverotić 5, Volkov 5, Kasalica 5 (od 76. Bećiraj -), Jovetić - (od 43. Damjanović 5), VuÄ?inić 5.

Selektor: Branko Brnović 5,5 UKRAJINA: Pjatov 6, Fedetski 6,5, Rakitski 7, TimoĹĄÄ?uk 7, Gusev 7, Rotan 6,5 (od 90. Bezus -), Halovski 7, Jarmolenko 8 (od 90. Kovpak -), Konopljanka 8, GarmaĹĄ 7 (od 69. KravÄ?enko -), Zozulja 5,5 Selektor: Mihail Fomenko 7 IgraÄ? utakmice: Andri Jermolenko man Bezus efektnim golom na samom kraju utakmice. PogrijeĹĄio je selektor. GrijeĹĄili su igraÄ?i. Kritike je lako pisati. NajlakĹĄe. Jednostavno: sinoć pod Goricom je pobijedio bolji rival. Mnogo bolji rival.

Na kraju - glavu gore, niťta joť nije izgubljeno, ali sada put do Brazila nije posut ruŞama, već ćemo preko trnja morati da gazimo do Mundijala, jer je Ukrajina sada potpuno u igri, Engleska je uvijek tu, a ni Poljska nije rekla: �Zbogom Brazil�.

GRUPA H Crna Gora - Ukrajina 0:4 (GarmaĹĄ 51, Konopljanka 87, Fedetski u 85, Bezus 90.)

Moldavija - Poljska 1:1 (Sidorenko 37. - BlaĹĄÄ?ikovski 7.)

1. Crna Gora 7 4 2 1 14:7 14 2. Engleska 6 3 3 0 21:3 12 3. Ukrajina 6 3 2 1 10:4 11 4. Poljska 6 2 3 1 12:7 9 5. Moldavija 7 1 2 4 4:11 5 6. San Marino 6 0 0 6 0:29 0

JOKER

Osvojite vrijedne nagrade!

IzreĹžite kupon, popunite i poĹĄaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novineâ€?, nagradna igra, ili dostavite liÄ?no radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Bojan Topalović

sUbOTa i nedjelja, 8. i 9. 6. 2013. broj 559 GoDiNA ii

33 žENA KOZMETIKA

Kremu nanosite tapkanjem Svakodnevno nanosite kremu na lice, a da možda nikada nijeste posumnjali kako u nečemu što vam je rutina ustvari suštinski griješite.

Većina nas kremu nanosi tako da je razmazuje po licu. Međutim, stručnjaci kažu kako je to greška.

Za bolji efekat kremu treba “utapkati” u kožu. Posebno se ovaj savjet odnosi na pojedine djelove lica. Tapkanje je nježnije jer ne povlači i ne rasteže kožu kao kada prstima razmazujete kremu. Ova tehnika se posebno preporučuje za područje oko očiju zbog sitnih bora. Dermatološkinja Franćeska Fusko savjetuje da se nanošenjem kreme tapkanjem ona ravnomjernije raspodjeluje i da će time dublje prodrijeti u kožu.

“Kremu na području oko očiju utapkajte od unutrašnjeg dijela

oka prema vanjskom dijelu. Poslije toga kremu nanesite od vilice prema gore ili od linije nosa prema spoljašnjih ivica lica”, savjetuje ona.

PRAVILNO KORIŠĆENJE

Pegla za kosu

MODA

Lijepe u žutom G

otovo da nema dizajnera koji za ljetnju sezonu nema barem jedan odjevni komad u žutoj boji. Ta boja će ove godine biti popularniji nego ikada do sada, a za to su se pobrinule i slavne zvijezde koje se često pojavljuju u žutim kreacijama. Ova boja zrači pozitivnom energijom, pa osim modne, ima i terapeutsku funkciju. U haljini, suknji ili sa nekim žutim detaljem, ispratićete trend i sigurno ćete se poletnije i zadovoljnije osjećati.

Žuta je boja sunca, pa je upravo kao takva povezana sa srećom, intelektom i energijom. Ova boja jako je zahvalna za kombinovanje i jedna je od najpraktičnijih i najnosivijih tokom proljećnih i ljetnjih mjeseci. Žuta plijeni pozitivnom energijom i prikladna je kako za mlade djevojke tako i za starije dame koje će sigurno uz neki detalj u žutoj boji izgledati mlađe i energičniji. Upravo za dame u srednjim godinama koje već imaju svoj izgrađen lični stil detalji u žutoj boji svakako su prikladni. Žaketić, bluza ili kardigan u ovoj boji dovoljno su romantičani i ženstveni odjevni komadi. Za mlađe djevojke pravilo je da samo ne budu kompletno u žutoj već da oprezno doziraju količinu odjevnih komada u ovoj boji.

Sa kojim bojama je kombinovati Upravo zbog upečatlivosti treba paziti sa čim je kombinujete. Ova boja, nezavisno od nijanse i tona, sjajno se kombinuje sa raznim nijansama plave, od tirkizne do tamne, ali i sa narandžastom, crnom i nezaobilaznom bijelombojom ali i ružičastom. Trend žutih nijansi predlažu dizajneri među kojima su Oskar de la Renta, Luj Viton, Dior, Balman, Dijana Von Furstenberg i mnogi drugi.

Kako je i sa čim nositi

Popularne su sve nijanse od neonsko žute, limun žute, do senf žute. Osim garderobe moderni su i detalji u žutoj boji pa sa ogrlicom ili sandalama u žutoj boji sigurno nećete proći nezapaženo. Jarko žuta se slaže s prugicama i printom, a jednako dobro pristaje crnkama kao i plavušama.

Majice se slažu sa pantalonama s printom Žuta majica se odlično slaže s klasičnim farmerkama, ali i popularnim print pantalonama. Najbolje je da je nosite s onim printom koji u sebi ima tonove ili aplikacije ove jarke nijanse.

Kombinacija zavisi od kroja suknje Klasična pensil suknja slaže se sa bijelom ili plavom košuljom. Kratku suknju A-kroja možete spojiti s majicom s aplikacijom, dok maksi suknje najbolje stoje s bijelim, crnim i bež majicama - potkošuljama.

Pantalone pristaju uz prugice i teksas Žute pantalone su jako zahvalne zato što podnose i prugice, jarke boje i džins. U neformalnim kombinacijama možete ih upariti s majicom na vodoravne prugice ili teksas košuljom i platnenim patikama, a u večernjim varijantama idealne su ružičasta bluza i visoke potpetice. Žuta haljina pristaje svima

Da bi sačuvele kvalitet vlasi, a pritom imali i lijepu frizuru, potrebno je pratiti važna uputstva da ne biste poslije nekoliko mjeseci morali da skraćujete kosu zbog nepravilnog korištenja pegle.

Peglate dok je kosa još vlažna Prije nego što počnete da peglate potrebno je kosu do kraja osušiti i pričekati barem pet minuta prije nego što je krenete peglati. Vaša kosa mora biti 100 posto suva.

Zaboravljate koristiti zaštitni sprej Prije korištenja toplote na kosi, potrebno je koristiti sredstva (sprej, serum, ulje...) koja su specijalno namijenjena zaštiti od toplote.

Peglu stavite na maksimalnu toplinu Izbjegavajte peglu stavljati na maksimalnu moguću toplotu jer može oslabiti vlasi i dovesti do ispucanih vrhova i oštećene kose. Ako imate oštećenu, farbanu ili veoma tanku kosu, poželjna je niža tempera-

NA UDARU KRITIKE

tura (180 ºC) Nekoliko puta peglate isti pramen ili predugo držite Svaki pramen što je više moguće izravnajte prije peglanja običnom četkom i zatim preko njega pređite peglom. Kod peglanja idite sporo, ali ne presporo – toliko da peglu ne držite na jednom mjestu više od nekoliko sekundi.

Peglate potpuno ravno prema dolje Umjesto peglanja potpuno ravno, paralelno s licem, peglu pokrećite u obliku slova C kako idete prema vrhovima kose.

Ne nosite torbu kao Viktorija

Haljine u žutim nijansama jednako dobro stoje plavušama, brinetama, crnkama i crvenokosima.

Najbolje je kombinovati ih s decentnom šminkom i cipelama boje kože.

Nakit i cipele će začiniti svaki stil Nakit u neonskoj žutoj boji može začiniti svaki stil, pa ga tako Oskar de la Renta spaja s prugicama i kariranim stvarima. Odlično pristaje uz plave kreacije, baš kao i žute cipele.

Britanski doktori smatraju da je Viktorija Bekam loš primjer na koji ne bi trebalo da se ugledaju milioni djevojaka, i to ne zbog premršavosti i previsokih štikli koje doslovno ne skida, već zbog načina na koji nosi tašne. Naime, novo upozorenje doktora dolazi upravo zbog načina na koji Viktorija nosi svoje dizajnerske torbe, a to je preko lakta.

Fizioterapeutkinja Semi Margos izjavila je za magazin Sunday Press kako nošenje velike torbe na pregibu lakta može izazvati teške bolove u vratu i ramenima.

“Mnoge žene smatraju kako ovim načinom nošenja torbi prate trendove s piste, međutim, istina je da se time stvaraju zdravstvene probleme. Svjedoci smo porasta problema u predjelu ramena i vrata, a svemu navedenom ne pomažu ni visoko vrtoglave potpetice koje stvaraju pritisak na držanje tijela”, kazala je Margos.

34 Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

PREDSTAVLJAMO: SANJA MATIJEVIĆ

U Crnoj Gori ne postoji modna kritika Mlada kreatorka iz Tivta Sanja Matijević nedavno je učestvovala na reviji mladih dizajnera u Bečićima. Iako nije uspjela da osvoji neku od nagrada, ova talentovana dizajnerka već nekoliko godina uspješna je na domaćoj modnoj sceni. Učestvovala je na mnogim modnim manifestacijama, a osim talenta, iza nje stoji i bogato fakultetsko obrazovanje.

Odakle intresovanje da se baviš modom i dizajnom?

Ne mogu da navedem tačan momenat kada je počelo moje interesovanje za modu i dizajn uopšte. Čini mi se da je to uvijek postojalo. Ono što sa sigurnošću mogu da kažem jeste da ne bih mogla da zamislim da se bavim drugim poslom i jako sam srećna što sam rano otkrila šta je ono čim želim da se bavim u životu i što sam imala podršku porodice da krenem i nastavim tim putem.

S obzirom na to da si završila modni dizajn u Beogradu i da si jedna od rijetkih školovanih kreatora, kako sagledavaš stanje u Crnoj Gori kada je dizajn u pitanju?

Pored Beograda, gdje sam stekla zvanje diplomirani modni dizajner - master, školovanje sam nadogradila i na Instituto Euro-

KRAJ BRAKA

peo di design u Milanu. Smatram da svaka osoba treba da posjeduje diplomu iz oblasti u kojoj želi da gradi profesionalnu karijeru jer joj to pruža osnovu za dalji rad. Takođe smatram da je pored fakultetskog obrazovanja praksa u ovom poslu jako bitna. U Crnoj Gori se u posljednjih nekoliko godina dosta ljudi bavi modnim dizajnom, što je pozitivno, ali isto tako smatram da je najveći nedostatak nepostojanje modne kritike i određenih modnih standarda.

S kim od kolega imaš najbolju saradnju i da li smatraš da među vama, iako vas je generalno malo, postoji sujeta?

Sujete u ovom poslu ima dosta, to je sigurno i to je donekle i normalno. Najbolju saradnju imam sa Jelenom Đukanović, koju mnogo cijenim, prvenstveno kao osobu, a i kao velikog profesionalca i kreativca!

Da li ima posla u Crnoj Gori i da li imaš interesovanja da se baviš dizajnom i van naših granica?

Posla u Crnoj Gori ima. Naravno da bih željela da se bavim dizajnom i van Crne Gore i da ostvarim saradnju sa kreativnim i talentovanim ljudima. Nadam se da ću

uskoro imati priliku za to.

Da li si do sada izlagala na nekim modnim manifestacijama van Crne Gore i u čemu je razlika u odnosu na nas?

Do sada nijesam izlagala van granica Crne Gore, ali sam imala priliku da prvu kolekciju prikažem na Fashion festivalu u Budvi zajedno sa sedam internacionalnih kreatora, kao što su Tony Ward, Gianni Calignano itd. To je bila jedinstvena prilika ne samo da vidim kreacije tih vrhunskih dizajnera, već i da vidim način na koji oni pripremaju reviju i kako funkcionišu u bekstejdžu. Imala sam čast da budem dio ove ekipe i organizacije, među kojima su bili uglavnom stručnjaci iz Italije, koji su cijeli događaj organizovali na zavidnom nivou. Šta uskoro možemo od tebe da očekujemo?

Trenutno radim na novoj kolekciji koja će uskoro biti završena.

Rad na ovoj kolekciji je jako obiman jer uključuje dosta ručnog rada. Planiram prezentaciju na jednoj atraktivnoj lokaciji. A što se tiče nekih dugoročnijih planova, znam samo da ću nastojati da se što više posvetim svom radu, da istražujem nešto novo i da uživam i dalje u svemu tome.

F.J.

SEVDAh BABy I ELEMENTAL

Razveli se Premijere spotova Vladimir i na MTV kanalu Ljudmila Popularni bendovi ekranizovali pjesme Putin Dva nova spota popularnih regionalnih bendova Sevdah Baby & Djixx za numeru “Ti mi se tako sviđaš (Spiritus)” i “Po mojoj mjeri” sastava Elemental imaće MTV premijeru u ponedjeljak u 20 časova. “‘Ti mi se tako sviđaš (Spiritus)’ je obrada pjesme beogradskog benda Јakarta, a autentična Sevdah Baby produkcija je i ovaj put obogaćena karakterističnim vokalom mlade Djixx.

Ova pjesma je drugi singl ovog beogradskog benda koja najavljuje novi album “Sega mega ti i ja”, koji je planiran za jesen.

Mjeseci marljivog rada urodili su plodom i za ekipu Elemental benda.

Novi spot je urađen za singl “Po mojoj mjeri” i druga je pjesma koju je bend predstavio sa nedavno objavljenog novog albuma “U redu je”.

“Po mojoj mjeri” označava novi početak ovog zagrebačkog benda, koji je u posljednjih nekoliko godina uspio da pridobije srce i sluh ci-

jele regije. Ovim singlom Elemental nastavlja nešto žešći zvuk kog su se dotakli na posljednjim albumima, ali ovog puta je instrumentalno i vokalno usklađeniji nego ikada prije.

Direktni i pomalo šokantni stihovi pjesme otvaraju sasvim novu, zreliju priču koju donosi novi album, a tekstove pjesama je najbolje opisati kao beskompromisne i bez dlake na jeziku. Numera je koncipirana kao omnibus tri priče koje povezuje zajednička misao u refrenu, a pjevačica benda Mirela Priselac Remi je opisuje riječima: “Kroz tri priče htjela sam kod slušalaca da osvijestim neke situacije kroz koje žene prolaze na svakodnevnoj bazi. Pjesma je pisana kao životna priča, ali u njoj nema ništa bajkovito – ovo je realnost, bez uljepšavanja. Kroz šest albuma uvijek sam se trudila da dodirnem teme žene, a ovaj smo put odlučili da upravo takvom pričom započnemo novo poglavlje i otvorimo novi album”, objasnila je Remi.

D.B.

SOuThERN SOuL FESTIVAL Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegova supruga Ljudmila izjavili su juče na televiziji da su se razveli.

Njih dvoje su juče prisustvovali baletskoj predstavi “Esmeralda” u Kremlju, kada su prvi put viđeni zajedno u javnosti od njegove inauguracije u maju 2012. Nakon toga su dali intervju za Televiziju Rusija 24.

U julu je trebalo da proslave tridesetu godišnjicu braka.

Na pitanje novinara da li je u pitanju razvod, Ljudmila je rekla: “Da, možemo reći civilizovani razvod”.

Prva dama Rusije se rijetko pojavljivala u javnosti od 2008, kada je Putin okončao drugi predsjednički mandat i počeo četvorogodišnji premijerski.

Njeno odsustvo iz javnog života je podstaklo razne spekulacije u štampi.

Počela prodaja off line karata Prodaja off line karata za Southern Soul Festival počela je u poslovnicama Crnogorskog telekoma, a od utorka, 11. juna, karte će se naći u prodaji i u poslovnicama Crnogorske komercijalne banke.

“U poslovnicama Telekoma u Podgorici, Budvi, Baru i Ulcinju mogu se kupiti trodnevne karte po cijeni od 44 eura. Kao generalni sponzor festivala, Telekom je omogućio da, uz kupljenu kartu, posjetioci dobiju i poklon Holiday prepaid paket sa pet eura kredita”, saopštili su organizatori.

U saopštenju se navodi da će se u poslovnicama Crnogorske komercijalne banke u prodaji osim trod-

nevnih karata naći i jednodnevne karte.

“Trodnevne karte će moći da se kupe po cijeni od 44 eura, a jednodnevne po cijeni od 22 eura.

CKB, kao zlatni sponzor festivala, obezbijedila je popust od 10 odsto na jednodnevnu cijenu karte svim svojim klijentima, a korisnicima ISIC Maestro CKB kartice popust od 15 odsto”, navodi se u saopštenju.

Karte se mogu kupiti od utorka, 11. juna, u 12 poslovnica CKB-a i to: u Podgorici (poslovnica u TC Palada, nova poslovnica u Moskovskoj ulici i poslovnica u Ulici Novaka Miloševa), Herceg Novom, Kotoru, Budvi, Baru, Ulcinju, Bijelom Polju, Nikšiću, Cetinju i Rožajama.

D.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

Matura 35

Veselje za kraj školovanja PROVOD

Sa bjelopoljske polumaturske večeri OŠ “Marko Miljanov” u restoranu “Centar Franca” Polumaturanti bjelopoljske škole “Marko Miljanov” proslavili su završetak devetogodišnjeg školovanja u restoranu “Centar Franca”. Veselu atmosferu praćenu igrom “podgrijao” je muzikom i pjesmom profesor Nenad Goljević.

Direktor Blagoje Vujisić istakao je uspjeh 114 učenika devetog razreda, od kojih je 15 nosioca diplome “Luča”, dok je odličan uspjeh imalo 38 učenika.

“Ovakvi rezultati garancija su da će ovaj broj učenika veoma uspješno i dalje završavati školovanje u srednjim školama i na fakultetima”, poručio je slavljenicima Vujisić.

B.Ć.

Pamtiće se školske ljubavi VESELO

Dobar provod imali su i učenici OŠ “Njegoš”, koji su svoju najljepšu noć proslavili u hotelu “Grand”. Uz zvuke domaće muzike, u svečanim kreacijama, polumaturatni su, prelistavajući još jednu stranicu svog života, zajedno sa profesorima ostali do ranih jutarnjih časova. Zaboravili su, kako kažu, na učenje, probleme koje su imali tokom školovanja, a prisjećali su se najljepših trenutaka, ekskurzije i ljubavi. E.Z.

FOTO: pavle simOvić

Sa polumaturske večeri OŠ “Njegoš” u hotelu “Grand” na Cetinju

36 Roditelji

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

Porođaj preporodi uvijek svaku ženu RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

POZNATE MAME: MARIJA PODLESNIK

Novinarka i voditeljka informativnog magazina Forum 60 na Televiziji Atlas Marija Podlesnik za Vikend novine govori o svojim trudnoćama, vaspitanju sinova Lazara (15), koji je iz prvog braka, i Jan Luke (5) i kćerkice Lucije (4) iz drugog. Za Mariju je najstresnija bila prva trudnoća, jer je bila jako mlada, ali su ipak sve tri trudnoće protekle veoma lako.

Koliko su porođaji uticali da se promijenite kao osoba?

Porođaj preporodi svaku majku prvenstveno, a zatim se rađaju neke druge i nove obaveze, gdje moraš više da se posvetiš djetetu i ono postaje prioritet, a sve ostale stvari su sa strane jer dijete postaje centar svijeta, tako da se i život na neki način mijenja iz korijena a ujedno osoba postaje mnogo odgovornija.

Kako su protekle trudnoće?

Trudnoće su protekle veoma lako i nijesu mi predstavljale nikakvo opterećenje. Bila sam jako aktivna, puno sam šetala, išla na more... Doduše nijesam se ugojila previše, tako da je i to bio dodatni plus svemu, tako da sam bila potpuno rasterećena.

Koliko ste pazili na režim ishrane tokom trudnoća?

Nijesam pazila na režim ishrane, jednostavno bilo je tako, prirodno, a možda je i moja velika aktivnost uticala na to pa i nijesam imala potrebu da nešto posebno jedem ili eventualno izbjegavam. Zbog djece nijesam upravo pazila koliko ću pojesti, ali to nije loše uticalo po moju kilažu.

Da li je postojao neki strah ili trema tokom sve tri trudnoće?

Tokom prve trudnoće sam imala veliki strah, jer sam razmišljala šta se dešava, šta će se desiti, bila sam praktično dijete tada. Kako kažu, dijete rodilo dije-

te. Kod dvije druge trudnoće sve je bilo drugačije, imala sam prethodno iskustvo i sve mi je bilo normalno i prirodno tako da nijesam imala nikakvih strahova. Imala sam ljubav i pažnju od supruga pa uopšte nijesam razmišljala o nekim negativnim stvarima.

Kako ste se njegovali tokom posljednje trudnoće?

Išla sam redovno na masaže jer volim da vodim računa o sebi. Njegovala sam se kao što se njegujem i sada, a trudnoća mi nije predstavljala nikakvu smetnju u tom pravcu.

Na koji način vaspitavate djecu?

Trudim se da djecu ne sputavam, pružam im mogućnost da se iskažu na svim mogućim poljima. Možda su i previše “pušteni” kao što se kaže kod nas, ali ja volim da oni ispoljavaju svoju kreativnost na svaki mogući način. U suštini su jako dobri.

Koliko Vam suprug pomaže u odgoju djece?

Uz njegovu podršku sve mnogo lakše ide. Imamo podjednaku ulogu u vaspitavanju. Takođe, moji roditelji su isto tu i pripomognu uvijek. Bili su tu da vaspitaju i prvo dijete, a naravno i ovo dvoje.

Kako uspijevate da uklopite roditeljske i poslovne obaveze?

Trudim se da svaki slobodan trenutak provedem što je više moguće sa djecom i posao mi ne predstavlja nikakvu smetnju u tome s obzirom na to da radim poslije podne. Cijelo jutro sam sa njima, igramo se, crtamo, učimo, pišemo, učimo neke nove stvari, gledamo crtaće, tako da se sve uklapa.

Za kraj, savjet za buduće mame?

Pustite svoju djecu da odrastaju normalno, ljubite ih, mazite ih najviše na svijetu jer to im je jedino bitno.

B.Š.

MLADI TALENT: FILIP MILADINOVIĆ

Muzika je sastavni dio mog života Trinaestogodišnji Filip Miladinović iz Bijelog Polja, iako još ni svršeni osnovac, sa razlogom za sebe može reći da ima veoma uspješno i bogato djetinjstvo.

Za razliku od brojnih vršnjaka i drugova, kojima su odmalena preokupacije lopta ili kompjuter i virtuelni svijet igrica, Filip je svoje mjesto pronašao u umjetnosti, sviranju gitare i slikarstvu. Oličan je đak, a pored Osnovne škole “Vojislav Slobodanov Ribnikar” iz Rasova, uporedo pohađa i Nižu muzičku školu. Filip nam je u razgovoru za Vikend novine kazao da ljubav prema muzici i gitari datira već od sedme godine.

“Volim muziku i mogu reći da je ona već sada dio mog života. Takođe, smatram da je umjetnost veoma lijepa, tako da sam spojio lijepo i korisno”, kazao je Filip.

On je dodao da ga je, prije svega, vodila želja da drugarima na žurkama odsvira poneku pjesmu na gitari, te da uživaju u njegovom izvođenju.

Kao što to obično i biva kada je riječ o marljivim đacima, za uloženi rad i trud Filip je nagrađen brojnim priznanjima u zemlji i inostranstvu. Osim pobjedničkih postolja na takmičenjima u našoj zemlji i regionu, posebno mjesto u Filipovom srcu zauzima nagrada koju je osvojio u italijanskoj Veroni, na takmičenju održanom 2011. godine.

“U veoma jakoj konkurenciji sam osvojio treću nagradu i donio prvo međunarodno priznanje muzičkoj školi iz mog grada, što mi je naročito drago i zbog če-

ga sam ponosan”, iskren je Filip, koji obožava klasičnu, zabavnu i pop muziku.

Njegova kolekcija priznanja bogatija je za dvije ovogodišnje nagrade sa takmičenja u Bečeju i Tivtu. Međutim, oblast muzike nije jedina u kojoj se najbolje snalazi, s obzirom na to da je Miladinović veoma talentovan i u slikarstvu.

“Taj talenat sam naslijedio od djeda, i za sada mi ide dobro. Osvojio sam prvo

mjesto na takmičenju u Tivtu, sa radom ‘Brod Jadrana’ i kao nagradu sam dobio krstarenje, dok sam za uspješno završen kurs poljskog jezika dobio nagradno putovanje u Poljsku”, sumirao nam je Filip svoja dosadašnja priznanja.

Za sve to neophodan je trud i zalaganje, a Filip i pored brojnih obaveza uvijek nađe vrijeme za prijatelje i porodicu.

“Jeste teško, ponekad i nemam vre-

mena za sve, ali nekako stižem. Porodica je uvijek tu da mi pomogne, a drugari razumiju moje obaveze, mada uvijek nađem vremena da se igram sa njima”, objasnio nam je budući učenik Srednje muzičke škole, koji nije zaboravio da istakne da za svoja priznanja veliku zahvalnost, osim porodici, duguje profesorici Mileni Vračarić i direktorici Jasmili Hot. D.BRAJKOVIĆ

Roditelji 37

SUBOTA i NEDJELJA, 8. i 9. 6. 2013.

MINISTARSTVO PROSVJETE

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Nema podataka o privatnim vrtićima bez licence U Crnoj Gori 14 privatnih predškolskih ustanova (PPU) ima licencu Ministarstva prosvjete, dok u tom resoru ne raspolažu podacima o tome da li i koliko ima privatnih vrtića koji rade bez potrebnih dozvola.

Najveći broj licenciranih privatnih vrtića je u Podgorici, njih osam, dok tu djelatnost u Baru i Budvi obavljaju po dvije, a u Kotoru i Tivtu po jedna.

Iz Ministarstva su objasnili portalu Roditelji.me da su licencirane privatne predškolske ustanove dio jedinstvenog vaspitno-obrazovnog sistema u kojima se utvrđuje kvalitet rada, po jedinstvenoj metodologiji za evaluaciju vaspitnoobrazovnog rada, na osnovu planskih aktivnosti Zavoda za školstvo.

Na pitanje da li imaju podatak o tome koliko privatnih vrtića radi bez licence, i kakve mjere preduzimaju u tom slučaju, oni su naveli da su sve organizacije koje realizuju program predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori dužne da se obrate Ministarstvu zahtjevom za dobijanje licence za osnivanje i rad privatne predškolske ustanove.

“Ministarstvo prosvjete je više puta preko javnih medija pozivalo sve subjekte da svoju djelatnost ukoliko je to vaspitno-obrazovni rad, usklade sa zakonskim propisima koji regulišu ovu oblast”, kazali su iz tog resora.

Prema njihovim riječima, Prosvjetna inspekcija vrši nadzor u pogledu pridržavanja zakona, drugih propisa i opštih akata u predškolskim ustanovama koje su osnovane u skladu sa zakonom i posjeduju licencu za rad. Takođe, kako su naveli, Inspekcija “na zahtjev stranke, u skladu sa svojim ovlašćenjima, preduzima mjere i radnje iz domena svoje nadležnosti”.

Iz Ministarstva su kazali da je, u skladu sa odredbama Pravilnika o bližim uslovima za osnivanje ustanova u oblasti obrazovanja i vaspitanja, propisano je da se PPU može osnovati ako ima jednu vaspitnu grupu za realizaciju primarnog ili kraćeg, odnosno specijalizovanog programa. Osnivač određuje broj djece u vaspitnoj grupi, s tim što, kako tvrde u Ministarstvu, on ne može biti veći od broja utvrđenog Zakonom o predškolskom

vaspitanju i obrazovanju, odnosno javno važećim obrazovnim programom.

Na pitanje moraju li privatni vrtići imati obrazovan kadar, i da li te uslove ispunjavaju, iz tog resora su odgovorili da je broj vaspitača i medicinskih sestara u vaspitnoj grupi uslovljan je trajanjem programa, normom vaspitača i medicinskih sestara propisanih Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju i uzrastom djece.

“Shodno tome, licencirane privatne predškolske ustanove ispunjavaju propisane uslove u pogledu broja djece, prostora, kadra, opreme i nastavnih sredstava”, precizirali su iz Ministarstva.

Oni nijesu konkretno odgovorili na pitanje kakav je status dječjih igraonica,

da li one spadaju u nadležnost tog resora i moraju li imati edukovan kadar, navodeći da se, u skladu sa Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, ono ostvaruje prema obrazovnom program za taj vid vaspitanja i obrazovanja.

“U zavisnosti od obrazovnog programa i dužine boravka djece, ostvaruje se u predškolskoj ustanovi, obrazovnom, resursnom i dnevnom centru, u porodici, a može da se ostvaruje i u osnovnim školama i drugim pravnim licima, u skladu sa propisima. Ukoliko privatna ustanova, odnosno igraonica, organizuje rad po odobrenom programu iz Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanje i ima licencu za rad u oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanje, Ministarstvo vrši

CRNA GORA

MAMA I BEBE

Priča o imenima

U Crnoj Gori nije rijetkost da se u porodičnim stablima, kroz generacije, ponavlja nekoliko imena koja se najčešće odnose na muške potomke.

Od najdaljeg pretka, koji se najčešće pamti po dobru, na taj način se želi sačuvati dobar glas porodice, prenose se porodične vrijednosti ili očekuju iste osobine kod naslednika. Nasuprot tome, novi trend je davanje modernih, neobičnih imena, koja nijesu česta, imena po aktuelnim junacima iz televizijskih programa, po poznatim glumcima i sl. U svakom slučaju, malo koji roditelj, prije davanja imena djetetu, razmisli o tome šta tim imenom djetetu prenosi i kako će sama priča o davanju imena imati uticaj na njegovo kasnije odrastanje.

Psihološka pozadina svega navedenog je da se određenim imenom, najče-

nadzor nad radom te ustanove”, navodi se u odgovoru Ministarstva.

Privatne predškolske ustanove: PPU Kućica - Podgorica; PPU Artić Pinokio; PPU Arso - Podgorica; PPU Kockica - Podgorica; PPU Čarli Čaplin - Podgorica; PPU Mala bajka - Bar; PPU Svetionik - Bar; PPU Lago - Frog – Podgorica; PU Maša - Podgorica; PPU Mali princ - Podgorica; PPU Moj svijet - Budva; PPU Vini Pu - Budva; PPU Knightsbridge Schools Montenegro - Tivat; PPU Osmjeh – Kotor.

Zasićenosti majke dojenjem šće nesvjesno, prenose određena očekivanja od konkretne osobe. Nije rijetko da se i ta osoba na neki način želi zaštititi od mogućih životnih teškoća sa kojima se porodica ranije teško borila.

Na taj način se od početka ograničava razvoj konkretnog pojedinca jer se, po utabanim stazama porodičnog života, želi osigurati njegov uspjeh.

Kroz praktičan savjetodavni rad, vrlo često čujemo koliko klijenti povezuju svoje aktuelne probleme, životne principe, odnos prema životu, odnos prema članovima porodice sa svojim imenom, tj. sa pričom o davanju imena. Dijete koje je željeno i planirano, i u skladu sa tim dobilo ime, sigurno će kroz život drugačije koračati od djeteta koje nije bilo željeno i kome su roditelji dali ime koje ih podsjeća na “primoravanje” na roditeljsku ulogu.

Nekim mamama dosta je dojenja zato što se osjećaju iscrpljeno ili “žele nazad svoje tijelo”. Ponekad previše stresa i promjene u koje su nastupile kratkom vremenu - povratak na posao, polazak djeteta u jaslice - mogu djelovati tako da se mama osjeća kao da mora preduzeti bilo što da bi vratila osjećaj da svoj život drži pod kontrolom. Neke mame imaju osjećaj da većinu svog vremena troše na dojenje i čini im se da dijete njima manipu-

liša. Da biste izbjegli osjećaj “pucanja po šavovima”, kao i osjećaj da činite nešto loše dojeći svoje dijete, važno je osvijestiti vlastite potrebe. Ponekad se želja za prestankom dojenja podudara s dugotrajnim zanemarivanjem sebe i vlastitih potreba.

Ako povremeno osjećate očajničku želju za slobodom i pripadanjem samoj sebi, sjetite se da nijeste sami – slične osjećaje, ponekad u jačoj, ponekad u slabijoj mjeri, dijele mnoge majke.

38 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

KAD JE ŽENA OHOLA

Primjeri ženske okrutnosti u vezi

N

avikli smo da ih okrivljujemo za sve što ne valja u vezi. Oni su ti koji ne umiju da se emotivno vežu, otvore i iskreno prepuste ljubavi. U muško-ženskim odnosima, muškarci su ti koji nose titulu loših momaka. Ali hajde da budemo realni i preispitamo i onu drugu stranu. Koliko i mi umijemo biti okrutne?

Davanje pogrešnog broja telefona Žene su sklone da se posluže sitnim smicalicama poput ove.

Razlog za ovu malenu pakost jeste želja da barem prividno ispadnu kulturne i izbjegnu epitet umišljene “ribe” koja ne želi da ostavi broj telefona, dovoljno ljubaznom, ali njima nedovoljno privlačnom udvaraču.

Iskorišćavanje muškaraca zbog besplatnog pića Žene koje ne nose novčanik tokom izlaska, od mita postale su dio svakodnevice. Riješene da svojim šarmom i izgledom obezbijede nekoliko koktela, u stanju su da počnu razgovor s muškarcem isključivo s tim ciljem. One iole pristojnije dozvoliće mu da je bolje upozna, dok

će one okrutnije priuštiti svom ‘’izabraniku’’ nekoliko momenata flerta, nastavljajući dalje, bez imalo griže savjesti.

Ostajanje u vezi dok se ne pojavi neko nov Okrutnost u ovom primjeru ne ogleda se u ostavljanju, već u ostajanju u vezi. Žene koje ne vole da budu same i neophodan im je muškarac u životu, sklone su nastavljanju veze s partnerom prema kojem ništa ne osjećaju, sve dok se ne pojavi neko novi.

Osim što gube svoje vrijeme, prvenstveno gube vrijeme muškarca sa kojim su, dajući mu lažnu nadu da će sve možda biti bolje.

Suze kao vid manipulacije Poznato je da su muškarci osjetljivi na ženske suze. Kako bi dobile ono što su naumile, po-

jedine pripadnice nježnijeg pola okoristiće se pomenutom činjenicom i rasplakati se ne zbog osjećanja, već po potrebi.

Fizičko nasilje Ubijeđene da im muškarac neće vratiti istom mjerom, žene su sklone da svog partnera udare, ošamare ili na neki treći način fizički povrijede. Kako pravi džentlmen nikad neće podići ruku na ženu, pojedine od njih koriste to kako bi uz verbalni krenule i u fizički napad.

Kritikovanje svog muškarca u javnosti Pojedine žene sklone su javnom i oštrom kritikovanju svojih muškaraca. U ovu kategoriju okrutnosti spada i naglo počinjanje svađe ili pak ismijavanje svog partnera.

Manipulacija seksom Kako je muškarcima seksualni odnos izuzetno bitan, manipulacija ovom oblašću za njih svakako predstavlja jednu od najokrutnijih pojava. Svjesne važnosti teme, žene su sklone da ucjenjuju muškarce svojom vo-

ljom za seksom. Ukoliko nešto žele da postignu, poslužiće se njime. S druge strane, ukoliko žele da kazne muškarca, odlagaće seks što više mogu.

Testiranje muškarca “Ako me voliš, uradićeš to”. Ovo je rečenica kojom počinje jedan od najokrutnijih načina ponašanja. Zvati ga neposredno prije njegovog izlaska s društvom s molbom da dođe do vas, bez nekog posebnog razloga, već kako bi dokazao da vas voli, spada u jedan od najnižih poteza koji možete učiniti u vezi. Sve su šanse da će doći, ali još veće su da će vas sa svakim novim potezom ovog tipa voljeti sve manje.

Flertovanje kako bi muškarca učinile ljubomornim Osjećaj zapostavljenosti, gadna svađa ili čista neosjetljivost, neke žene vodi ka izuzetno okrutnom flertovanju s drugim muškarcima kako bi se osvetila svom. Koji god razlog da stoji iza ovakvog poteza, jasno je da se radi o nezreloj i manipulativnoj osobi.

ISTRAŽIVANJA

Zašto se ukus hrane mijenja nakon pranja zuba Ako volite sok od pomorandže i ako ste ikada probali da ga pijete neposredno nakon pranja zuba, sigurno ste zapamtili da se onaj slatki ukus vašeg omiljenog pića pretvorio u nešto veoma gorko. Ukoliko ste se pri tom pitali zašto uopšte dolazi do te promjene, upravo ćete dobiti odgovor na to pitanje.

U nastanku ukusa učestvuju čulna tjelašca, koja se nalaze na površini jezika. Tih tjelašaca ima oko 5.000 i neravnomjerno su raspoređeni na površini jezika. Njihova uloga je da prepoznaju pet različitih ukusa: slatko, slano, gorko, kisjelo i umami. Svako od ovih tjelašaca specijalizovano je za određen ukus i samo njega može detektovati.

Nekada se vjerovalo da se ukus

slatkog detektuje samo na vrhu jezika, slanog i kiselog sa strane, dok se ukus gorkog registruje na bazi jezika. Ipak, ovakvo shvatanje je dokazano kao netačno.

Danas se zna da se svi ukusi registruju na čitavoj površini jezika.

Drugi faktor koji utiče na promjenu ukusa nakon pranja zuba jesu same paste za zube. Naime, četiri glavna sastojka paste za zube su: voda (koja daje odgovarajuću konzistenciju pasti), abrazivna sredstva (koja služe za skidanje naslaga sa zuba), fluor (koji služi za prevenciju kvarova) i deterdžent (koji olakšava uklanjanje ostataka hrane). Kao najčešći deterdžent koristi se natrijum lauret sulfat (NLS) . Ovo jedinjenje se koristi i u drugim proizvo-

dima za ličnu higijenu, kao što su šamponi, kupke, sapuni i sl. Upravo je NLS odgovoran za promjenu ukusa kada se nađe u ustima.

Mehanizam promjene ukusa zasniva se na činjenici da NLS inhibira čulna tjelašca koja detektuju slatko. Pored ovog efekta, NLS uništava fosfolipide, koji se nalaze u našim ustima.

Kako fosfolipidi igraju važnu ulogu u inhibiciji gorkog ukusa, to njihovim uništavanjem gorki ukus dolazi do punog izražaja. Kombinacija ova dva efekta, smanjenja osjećaja slatkog i pojačavanje osjećaja gorkog, dovodi do onog veoma gorkog ukusa koji imate u ustima kada popijete sok od pomorandže neposredno nakon pranja zuba.

Žena 39

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

MUŠKARCI I SMS

Navike koje nam nikada neće biti jasne

ZDRAVLJE

Sve blagodeti morske vode Ako bi se biralo koji je sport najbolji za cjelokupno stanje ljudskog organizma, onda bi prvo mjesto sigurno zauzelo plivanje. Ono aktivira sve mišiće u tijelu, jača kardiovaskularni sistem, produbljuje disanje i povećava kapacitet pluća, ali utiče i na psihu.

Zašto je dobra morska voda - Sadrži jod neophodan za rad štitne žlijezde.

- Sadrži natrijum, magnezijum, kalcijum...

- Blagotvorno djeluje na astmu i alergiju.

- Ublažava artritis.

- Pomaže u smanjenju bolova i upala.

- Lakše se podnose reuma, bolovi u leđima i mišićima.

- Kupanje u morskoj vodi podstiče rad jetre, bubrega i kože, koji inače izlučuju štetne materije.

- Pomaže kod dermatitisa, psorijaze i ekcema.

- Podstiče obnavljanje ćelija.

- Čisti kožu i utiče na njen izgled.

- Pomaže u uklanjanju celulita.

- Kupanje u vodi, a naročito morskoj, oslobađa od stresa.

Blagodeti plivanja - Osnažuje mišiće cijelog tijela.

- Jača kardiovaskularni sistem.

- Poboljšava snabdijevanje srca i pluća kiseonikom.

- Povećava kapacitet pluća.

- Opušta nervni sistem.

- Poboljšava pokretljivost zglobova.

- Troši kalorije i podstiče mršavljenje.

Mršavite uz plivanje - Za 30 minuta plivanja slobodnim stilom gubi se oko 350 kalorija.

- Sat vremena prsnog plivanja sagorijeva 750 kalorija.

- Sat vremena plivanja leptir (delfin) stilom sagorjećete oko 800 kalorija.

- Leđni stil sagorijeva oko 500 kalorija po satu.

KORISNO

Pet funkcija bebi pudera

Jedna od stvari koje nećemo shvatiti kod muškaraca su i njihove SMS navike, jer nije rijetka pojava da se žene zapitaju nad porukama koje (ne) primaju.

Nejavljanje Ono što ženama nikada neće biti jasno je kako muškarci ne mogu da nađu 20 sekundi da pošalju djevojci poruku iako su na sastanku, sa društvom i slično? Njima opet nikad neće biti jasno zašto nam je takva poruka bitna (a bitna je). I tako ukrug. Nama se to ne događa.

Glupi odgovori Posebno ako u poruci stoji nešto lijepo, u rangu “voljela bih da te vidim” i odgovora “OK”. Najžalosnije je što u dosta slučajeva oni nijesu ni svjesni “glupoće” svog odgovora, niti bi razumjeli naš prigovor, jer su jednostavno - drugačiji, što ne mora nužno značiti nešto loše (iako mi na to prvo pomislimo).

Nama se to ne događa.

Odgovor s vremenskim

rasponom I to tolikim da se iznenadiš kad ga dobiješ, jer si potpuno zaboravila da si uopšte poslala poruku. Zašto nas to nervira? Upravo zato što je nemoguće da nijeste pogledali mobilni nekoliko sati. Ono što je još gore je ako drugoj strani piše da ste poruku pročitali. Nama se to ne događa. ( cafe.ba)

ČISTI UŽITAK

Idealni namještaj Kako se najbolje opustiti nakon napornog dana? Želite li se izgubiti u vlastitom svijetu i uživati? Idealno rješenje su udobne ljuljaške za zatvorene prostore.

Viseće stolice ili ljuljaške u zatvorenim prostorima u današnje vrijeme nijesu neuobičajene, a poprimile su vrlo sofisticiran i lijep izgled. Pored svega, vrlo su zabavan komad namještaja za svaku sobu. Ko se ne bi htio sklupčati uz dobru knjigu u viseći stolac ili u njemu grickati kokice i gledati film? Danas na tržištu postoje svakakvi modeli, od šarenih i veselih do onih vrlo sofisticiranih i modernih.

Osim što služe za uživanje, ljuljaške daju i dodir originalnosti, a dobra je stvar što mogu biti jako praktično rješenje i u vrlo malim prostorima.

BJUTI TAJNE

Napravite masku od jaja

Korisne funkcije i prenamjene nekih proizvoda koji se nalaze u našem domaćinstvu znaju biti i te kako iznenađujuće, običan dječji puder upravo je jedan od takvih. Poznata je njegova primarna funkcija upijanja vlage, no vrijeme je da doznate njegove moći.

1. Neutralizator neugodnog mirisa iz cipela Cjelodnevno nošenje istog para cipela često rezultuje nepoželjnim mirisima kojih se lako možete riješiti pomoću dječjeg pudera. U svaku cipelu naspite puder i ostavite preko noći da djeluje, ujutro prije obuvanja istresite ostatke praha koji je uvjerićete se neutralizovao neugodan miris.

2. Borac protiv najezde mrava S proljećem kreće najezda mra-

va u naš dom, obratite li pažnju uvidjećete kako se ovi neželjeni gosti kreću uz rubove zidova.

Lako ih možete otjerati nasipanjem dječjeg pudera na ključna mjesta njihovog okupljanja, jer mravi ne podnose miris i teksturu ovog praha. Ovo je odlično rješenje za dekice na pikniku, pospite ih puderom i mravi vam se neće približavati.

3. Saveznik u borbi protiv znojenja Brojne od nas tokom spavanja muči prekomjerno znojenje zbog kojeg se budimo u mokroj posteljini. Dječiji puder izvrstan je i u ovom slučaju jer savršeno upija vlagu, dovoljno je da površinu posteljine prije spavanja pospete puderom.

4. Brzo rješenje za ekspresnu

njegu ljubimca Ukoliko nemate vremena svom ljubimcu priuštiti kupku, a neugodan miris njegove dlake vam “grize” nosnice, poslužite se dječijim puderom. Na pamučnu krpu naspite puder u obilnom sloju i utrljajte ga u dlaku ljubimca, puder će osvježiti dlaku, a potpuno je siguran za kožu.

5. Efikasni sakupljač vlage Koristite li prilikom čišćenja domaćinstva gumene rukavice vjerovatno ste se nebrojeno puta našli u situaciji da ste ih poželjeli baciti u smeće iz jednostavnog razloga što ih nakon jednog skidanja više nijeste mogli navući na ruku.

Razlog “neposlušnosti” obično je vlaga u rukavicama koju će najbolje upiti mala količina dječijeg pudera.

(Zadovoljna.hr)

Jaja su veoma korisna u ishrani, ali i u raznovrsnim maskama za njegu lica, tijela i kose. Hranljivost se posebno nalazi u žumancetu. Jaje je preporučljivo za sve tipove kože, ali treba pravilno da se kombinuje sa drugim sastojcima.

Maska za suvu kožu Napraviti kašicu od prirodnog svježeg soka, od jabuke ili pomorandže, i dodati u tu smjesu malo brašna. Zatim, u drugu posudu ulupati žumance i dodati maslinovo ulje. Dvije smjese sjediniti i dobro pomiješati.

Maska je dobra za lice, vrat, dekolte, kao i za ruke. Drži se 45 minuta i ispira mlakom vodom.

Maska za masnu kožu Napraviti pjenu od bjelanceta, dodati jednu kafenu kašiku limunovog soka i jednu kafenu kašiku mekinja i ostaviti ma-

sku malo da odstoji. Za to vrijeme isjeći parče kivija i dobro utrljati u kožu lica i vrata, ostaviti da se osuši. Kada koža upije sok kivija, ravnomjerno nanijeti masku i držati oko 20 minuta.

Zatim isprati mlakom vodom.

Maska za crvenilo Umutiti žumance, kafenu kašiku meda i kašiku sitno sjeckanog peršuna. Masku nanijeti na lice i držati oko 30 minuta. Nakon toga isprati lice mlakom vodom i namazati kremu protiv crvenila. Ovaj postupak ponavljati nekoliko dana dok se crvenilo ne smiri.

Maska za iritiranu kožu Kratko prokuvati pahuljice od kukuruznog brašna u mlijeku. Kada se to ohladi, dodati kafenu kašiku meda i razmućeno jaje. Držati oko 30 minuta na licu, pa isprati mlakom vodom.

Nakon toga namazati pantenol kremu. Za suvlju kožu dodati i kafenu kašiku maslinovog ulja.

Savjeti Jednom mjesečno možete napraviti masku od jednog umućenog jaja i malo maslinovog ulja i namazati na kosu prije pranja, držati oko 30 minuta.

Upozorenja Neke od maski cure i klize, pa je ponekad potrebno otkloniti višak sunđerom ili gazom.

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

Celer na načina Biljka koja je hranljiva, blago stimulativna i jača organizam POHOVANI CELER

Suncokretove sjemenke imaju visok procenat ulja od čak 50 posto, a prevladavaju višestruko nezasićene masne kisjeline, posebno linolna. Nije zanemarljiv ni sadržaj proteina.

1/2 glavice celera, 125 g brašna, 125 g kukuruznog brašna, 1/2 kašičice soli, oko 200 g prezli, sok od 1/2 limuna, ulje PRIPREMA Celer ogulite, nasijecite na kriškice debljine 3-4 mm i nakapajte limunovim sokom. Za to vrijeme zagrijte vodu u loncu za kuvanje na pari. Kada zakuva, dodate celer i kuvajte ga na pari 5-6 minuta. Dok se celer kuva, pomešajte brašno, kukuruzno brašno i so, pa u to dolijte hladne vode da nastane žitka smjesa. Razmutite je da bude bez grudvica. Komad po komad celera umačite u smjesu brašna, a potom nežno uvaljajte u prezle. Pržite (pohujte) u vrelom ulju dok ne potamne. Izvadite na papirni ubrus da upije višak ulja. Ako nam je ostalo viška smjese za umakanje, na brzinu oljuštite jedan crveni luk, isjecite ga poprečno na 3-4 mm debele kolutiće, razdvojite ih, umačite u smjesu i pohujte - napravićete i malo onion ringsa.

PAŠTETA OD CELERA 1 veći korijen celera, oko 300 g, tj. 200

g očišćenog, 1/4 manje slatke jabuke, 125 g putera,1/2 kašičice soli, 2 žumanca od kuvanih jaja, pola male glavice crnog luka, oko 30 g, na vrh noža bibera PRIPREMA Celer očistiti i odmjeriti 200 g. isjeći na kocke, kao i jabuku. U manjoj šerpi ili tiganju sa poklopcem istopiti puter i dinstati celer i jabuku uz dodatak pola kašičice soli, na tihoj vatri, potpuno poklopljeno, dok celer skroz ne omekša. Ostaviti da se prohladi. Dodati 2 izmrvljena žumanca od tvrdo kuvanih jaja, crni luk izrendan “na sitno rende”, na vrh noža bibera i sve ispasirati štapnim mikserom u nekoj prikladnoj, uzanoj posudi. Probati, dodati malo soli i bibera ako treba. Prebaciti u činijicu, poklopiti i ostaviti u frižideru da se stegne.

Po želji ukrasiti sitno sjeckanim mladim crnim lukom (blijedozeleni dio).

SALATA OD CELERA SA PRŠUTOM 400 g celera, 200 g jabuka, 100 g šargarepe, 60 g pršute, 50 g mljevenih oraha, zelena salata, 150 g paradajza, jabukovo sirće, so, 400 g raženog hljeba, napi-

tak - 800 ml cijeđenog soka od grejpfruta PRIPREMA Celer, jabuke i šargarepu očistiti i izrendati, posoliti, te dodati jabukovo sirće i mljevene orahe. Na dno činije staviti list zelene salate, dodati polovinu salate od celera, zatim poređati pršutu uvijenu u male fišeke i na kraju ponovo staviti salatu od celera. Salatu dekorisati kriškama paradajza i poslužiti sa raženim hlebom i sokom od grejpfruta. Obrok umjerene energetske vrijednosti, sa idealno izbalansiranim hranljivim sastojcima i sa malom količinom ukupnih, zasićenih masti i holesterola.

KREM SUPA OD CELERA 1 glavica crvenog luka, izrezana na 4 dijela, 1/2 do 1 glavice celerovog korijena, oguljenog i izrezanog na kockice (po želji možete da dodate i ‘standardni’ zelen za supu odnosno peršunov koren i šargarepu), so, maslac ili maslinovo ulje PRIPREMA Ako kuvate za najmanje, sve sastojke kuvajte na laganoj vatri sa ne previše vode. Za veću djecu možete na malo ulja ili

maslaca vrlo kratko popržiti luk, a potom celer i ostalo povrće ako koristite. Potom, dodajte vode, toliko da u loncu prekrije sastojke za oko 1 cm. Lagano posolite i kuvajte. Supa je gotova kad se celer lako može prerezati viljuškom. Zatim, sve izmiksujte ili propasirajte tako da dobijete krem supu. Ukus možete da poboljšate dodavanjem slatke ili kisjele pavlake ili čak jogurta ili limuna. Ako je supica pregusta, dodajte malo vode.

RIŽOTO SA CELEROM 40 dg korijena celera, 20 dg pirinča, 1 glavica crnog luka, 1 dl ulja, 2 veća svježa paradajza, 1 paprika babura, 4 dl vrele supe, so, mljeveni biber PRIPREMA Na ugrejanom ulju propržiti isječen, na kocke oljušteni koren celera i crni luk. Paradajz umočiti u ključalu vodu, preliti ga hladnom vodom, oljuštiti i isjeći na kocke.

Kada celer omekša dodati kocke paradajza, pirinač, posoliti i pobiberiti. Preliti vrelom supom, promiješati, staviti u zagrijanu pećnicu i ostaviti da jelo krčka i zapeče.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

● RECEPT POZNATIH

RECEPT MAJSTORA

Salata od hobotnice Svjetski top model Emina Čunmuljaj, porijeklom iz Tuzi, za Vikend novine kaže da uglavnom voli jela iz crnogorske i albanske kuhinje. Iako je godinama van Crne Gore, ova popularna manekenka osim jela koja joj evociraju uspomenu na ove krajeve, voli i morske plodove.

Potrebno: 1 hobotnica (oko 1 kg) 5 kašika vinskog octa 6 kašika maslinovog ulja 3 češnja bijelog luka 2 glavice manjeg luka 1 kašika “vegete” papar, 4 listića bosiljka Pirpema: Operite hobotnicu. Crni luk narežite na kockice, a bijeli nasjeckajte. U hladnu vodu stavite hobotnicu i kuvajte dok voda uzavri, pa posolite. Kuvanu hobotnicu ocijedite (sačuvajte malo vode u kojoj se kuvala), narežite na

Piletina punjena spanaćem ● KOKTEL

komadiće, dodajte luk i prelijte uljem.

U posebnu posudu stavite sačuvanu vodu od kuvanja, vinsko sirće i “vegetu”, kratko prokuvajte, dodajte bosiljak, bijeli luk i popaprite. Tako pripremljenom marinadom prelijte hobotnicu i dobro izmiješajte.

Posluživanje: Salatu od hobotnice možete poslužiti u staklenim zdjelicama ili u dubljim tanjirićima, prekrivenim listom oprane zelene salate. Za ljepši izgled dodajte tvrdo kuvana jaja narezana na komadiće, masline i paradjz. Salata se može poslužiti kao predjelo ili kao lagan obrok.

Zorka Nedović, restoran “Giardino”

Blue Frog Potrebni sastojci: - Led (4-5) kocke - Tekila (0,3 cl) - Smirnoff (0,3 cl) - Džin (0,3 cl) - Red Bull ( 2 dl) - Blue Curaccao

Način priprema: Sipati redom sastojke u šejkeru, dobro izmiksati-šejkovati, zatim servirati u čaši i dodati led. Čašu možete ukrasiti po želji slamčicom i limunom.

Imamo još jedan način punjenja piletine, i to rikotom i spanećem. Piletina je meso koje se može kombinovati sa raznim namirnicama, u ovom slučaju je to sa povrćem i sirom.

Za ovo ukusno jelo za jednu osobu potrebno je izdvojiti sljedeće namirnice, četiri pileća filea (50 grama), sir svježa rikota (60 grama), obareni spanać (60 grama), njeguška rezana pršuta (40 grama).

Piletina sa rikotim i spanaćem je glavno jelo, nje-

Preporuka

Saher torta Potrebno: Za biskvit: 75 g šećera, 1 vanilin šećer, 145 g maslaca, 6 jaja, 150 g čokolade za kuvanje, 50 g šećera u prahu, 150 g pšeničnog oštrog brašna tip 400, kašika praška za pecivo Za premaz: 200 g marmelade marelica Za glazuru: 60 g maslaca, 200 g čokolade za kuvanje Prirpema: U veću posudu stavite šećer, vanilin šećer i omekšali maslac i mikserom pjenasto izmiješajte. Dodajte žumanca i ponovo dobro izmiješajte. Čokoladu otopite na pari i lagano je ulijevajte u pri-

premljenu smjesu neprestano miješajući. Bjelance posolite i istucite u čvrsti snijeg, pa dodajte šećer u prahu i ponovo dobro istucite. Trećinu snijega kuhačom lagano umiješajte u pripremljenu smjesu, a u ostatak snijega lagano, ali temeljito umiješajte brašno pomiješano s praškom za pecivo, pa i njega lagano umiješajte u smjesu. Kalup za tortu promjera 22 cm premažite maslacem i ravnomjerno pospite brašnom. Ulijte pripremljenu smjesu, poravnajte je i pecite 45-50 minuta na 180 °C. Pečenu tortu pustite da se ohladi u kalupu, pa je prerežite vodoravno na dva dijela. Marmeladu zagrijte na laganoj vatri dok se ne

otopi. Polovinu marmelade prelijte po doljnjoj polovini torte, poklopite gornjim dijelom i premažite ostatkom marmelade. Tortu stavite u frižider na 30-ak minuta. Maslac rastopite na laganoj vatri,

lagano miješajte dok ne zakipi, a kad postane proziran i počne se pjeniti maknite ga s vatre. Dodajte čokoladnu natrganu na komadiće i miješajte dok se čokolada u potpunosti ne otopi.

Sos od kikirikija Čorba od koprive Sastojci: 200 g kikiriki, 400 ml supe, 2 kašike ulja, 1 kašika soja sosa, 1 glavica luka, 2 češnja bijelog luka, malo šećera, bibera i soli Priprema: Ogulite crni i bijeli luk, pa ga sitno isjeckajte. Dinstajte na ulju i onda dolijte supu. Stavite da jednom proključa. Začinite soja sosom, malom kašikom šećera, posolite i pobiberite.

Kuvajte sos 10 minuta. Onda sve ispasirajte mikserom i servirajte u plitke posudice. Po ukusu sos pospite sjeckanim bijelim lukom i ukrasite kikirikijem.

Sastojci: 300 g kopriva 1 kašika maslinovog ulja 1 kašika brašna 1 šolja mlijeka 4 kašike neutralne pavlake so, biber Priprema Koprive kratko blanširati u slanoj vodi, ocijediti i sitno isjeckati. Na zagrijanom maslinovom ulju (ili puteru) propržiti brašno, dodati mlijeko i uz miješanje kuvati 1-2 minuta.

Masi dodati koprivu, so, biber, neutralnu pavlaku i kuvati još 2-3 minuta, a zatim servirati. Po želji pri serviranju u svaku porciju dodajte po 1 kašiku neutralne pavlake ili kisjelo mlijeko.

gova priprema je jednostavna i potreno je izdvojiti svega 15 minuta. Prvo počinjeno od filea, kojeg prvo moramo istući, a zatim dodati rikotu i spanać, izrolujemo piletinu sa sirom i spanaćem, pa zatim umotamo u pršutu. Izrolovanu piletinu stavimo na roštilj i pečemo sa svake strane po tri minuta. Rižu predhodno moramo skuvati, isprati u hladnoj vodi, ohlađenu rižu prodinstati na malo margarina, začiniti sa malo vegete i soli. Povrće, tikvicu, papriku, svježe pečurke izgrilovati na roštilj, a zatim posoliti po želji. Pire krompir i šargarepu skuvati i napraviti pire koji ide uz prilog glavnom jelu zajedno sa rižom i povrćem. Uz ovo jelo se preporučuje bijelo vino, koje se uklapa sa bijelim mesom, a salata nije preporučljiva jer u prilog imamo povrće.

42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 8. i 9. 6. 2013.

BMW X5

AutomobIlI

predstavljamo, savjeti...

Istaknuta maska i aerodinamičniji prednji branik BMW je zvanično predstavio novu generaciju modela X5. Automobil je prepoznatljiv na prvi pogled, jer se radi o evoluciji dosadašnjeg dizajna. Dobio je istaknutiju masku, aerodinamičniji prednji branik i opcione LED adaptivne farove.

Otpor vazduha je smanjen zadnjim aerodinamičnim dodacima zvanim “Aero Blades” i “Air Curtains”, koji usmjeravaju vazduh oko blatobrana.

Unutrašnjost je takođe dosta poznata, ali su primijenjeni materijali većeg kvaliteta, a dizajn je poboljšan.

Glavne novosti su LED ambijentalno osvjetljenje, odvojeni iDrive displej, sjajnocrni detalji i ukrasi od drveta ili metala.

Zbog povećanih dimenzija automobila, unutra sada ima više prostora za putnike, a u gepek može da se smjesti do 1.870 litara prtljaga.

Kupac može da bira između sportskih i luksuznih sjedišta, na dugačkoj listi opreme su grijanje i ventilacija sjedišta, četvorozonska klima, treći red sjedišta, Harman Kardon ili Bang & Olufsen audio sistem i novi sustem zabave na zadnjim sjedištima sa dva displeja u “tablet stilu”.

U početku će da budu dostupna tri motora. X5 xDrive50i pokreće tvin-turbo 4.4 V8 sa 450 KS i 650 Nm, koji od 0 do 100 km/h ubrzava za 5 sekundi, maksimalna brzina je 250 km/h, a potrošnja 10,5 l/100km. Cijena u Njemačkoj je 78.800 eura.

X5 xDrive30d pod haubom ima 3.0 TwinPower Turbo šestocilindarski dizel sa 258 KS i 560 Nm (0-100 km/h za 6,9 s, maksimalno 230 km/h i 6,2 l/100km, 59.400 eura).

Na kraju, X5 M50d ima tri-turbo 3.0 šestocilindarski dizel od 381 KS i 740 Nm (0100 km/h za 5,3 s, maksimalno 250 km/h i 6,7 l/100 km, 84.800 eura).

Prvi put će biti dostupna i varijanta X5 sDrive25d, jedini X5 koji nema pogon na sve točkove. Istovremeno biće to najjeftinija verzija koja će stajati nešto preko 50.000 eura.

U decembru će biti dostupni i modeli X5 xDrive40d i xDrive35i.

BMW nudi i veliki izbor paketa vješanja koji će izaći u susret i najvišim kriterijumima upravljivosti, a na vrhu je M Sport paket sa Adaptive M ogibljenjem.

X5 će se proizvoditi u fabrici u Spartanburgu (SAD), a isporuke u Evropi počinju u novembru.

NISAN

Otkrivena redizajnirana Micra

Kritike su urodile plodom, pa je Nissan otkrio redizajniranu verziju modela Micra koja će u prodajne salone da stigne na jesen. Promjene su sitne, ali nijesu bez uticaja na opšti izgled vozila, koje sada ima više karaktera.

Najviše je izmijenjen prednji dio, gdje su redizajnirani gotovo svi djelovi, od maske, preko branika i haube, do farova i okvira

maglenki.

Pozadi su modifikacije skromnije – ugrađen je novi branik i LED svijetla, a drugačiji su i još neki detalji. U ponudi su i nove aluminijumske felne, a nove opcije su panoramski stakleni krov i sistem pomoći pri parkiranju. Enterijer je takođe poboljšan. Nova je centralna konzola, veći 5,8-inčni touchscreen sa Nissanovim

najnovijim informacionim sistemom, a tu je i nova oprema za kabinu.

U ponudi motora su i dalje isti agregati: trocilindarski 1.2 benzinac i superpunjeni 1.2 DIG-S koji po fabričkim podacima troši 4,1 l/100 km.

Standardno se opremaju sa petostepenim manuelnim mjenjačem, a opcija je CVT.

IzduvNI gASovI

Njemci negoduju Udruženje njemačkih proizvođača automobila (Verband der Automobilindustrie – VDA), odlučilo je da protestuje protiv novih normi Evropske unije o smanjenju emisije izduvnih gasova koje treba da stupe na snagu 2020. godine.

VDA zahtijeva od njemačke kancelarke Angele Merkel da ne prihvati najnovije EU standarde koji podrazumijevaju smanjenje prosječne emisije izduvnih gasova sa 135 na 95 grama po pređenom kilometru.

Njemački proizvođači automobila protive se ovim normama, jer smatraju da će one u velikoj mjeri nanijeti štetu njihovoj industriji.

Udruženje navodi da su njemački proizvođači do sada uložili veliki trud i novac kako bi smanjili emisije izduvnih gasova kod svojih modela, ali najnoviji standardi EU predstavljaju preveliku prepreku.

VDA u saopštenju navodi da će ovakve mjere uništiti čitav premijum segment automobila visokih performansi, po kojima je njemačka auto industrija poznata širom svijeta.

Takođe, kao argument navodi se da na proizvodnji ovih modela radi preko 60% svih zaposlenih u njemačkoj autoindustriji i da je nedopustivo ugrožavanje radnih mjesta zbog novog propisa iz EU. Sa druge strane, francuski proizvođači u svoje automobile već ugrađuju motore manje zapremine koji razvijaju istu maksimalnu snagu kao oni veće zapremine, tako da su oni već izrazili saglasnost sa novim EU normama.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

SVIJET

Da li će odlazak u prodavnicu postati prošlost? Prodavci se žale da mušterije sve manje kupuju, a sve češće dolaze samo da se raspitaju o robi koju zatim naručuju preko interneta. Već postoji i ime za to: “Showrooming”.

Peter Vajlguni prodaje tehničku robu već 35 godina. On procjenjuje da oko 30 odsto ljudi koji uđu u njegovu radnju u centru Bona, ne žele da kupe izloženu robu.

Umjesto toga, traže informacije o određenom aparatu. Njihov novac, zatim, odlazi kod internet prodavaca”, piše Deutsche Welle.

Pojedini prodavci kažu i da mušterije dolaze u radnje sa aparatima koje su tek kupili preko interneta i traže savjet. Jedna prodavačica iz Australije uvela je i honorar – u njenoj radnji u Brizbejnu informacije se plaćaju pet dolara. Ako mušterija kupi robu u njenoj prodavnici, taj iznos se oduzima od cijene.

Radnja Petera Vajlgunija prodaje specijalne i teško dostupne djelove, pa on još nije zabrinut za budućnost. Ali mnoge njegove kolege je već upropastio novi način kupovine. “Male radnje umiru. Opstaju samo velike prodavnice. Možete da provjerite ci-

jene pametnim telefonom i da vidite gdje je roba jeftinija”, kaže Veliguni.

Kaj Falk, prvi čovjek Trgovinskog saveza Njemačke, ne vjeruje da će radnje izumrijeti. “Tek svaka deseta mušterija ode u specijalizovanu radnju po informacije i zatim kupuje preko interneta”, kaže on.

Internet stvara velike teškoće, ali samo za one prodavce koji se ne prilagođavaju novom dobu. “U ovom trenutku, svaki peti prodavac prodaje i preko interneta. Oni tako izvlače profit od oba načina kupovine.”

Stručnjak Bjern Blohing takođe smatra da je strah od interneta bez osnova.

Blohing radi u konsultantskoj firmi Roland Berger, a njegova specijalnost su trgovina i potrošnja. “Naši rezultati pokazuju da je internet uzrok za veliki broj kupovina. Ljudi odu na internet, pronađu potrebne informacije, a zatim odu u radnje i kupe robu”.

Prema njegovim podacima, internet je donio 70 milijardi eura zarade malim prodavcima u Njemačkoj. Nasuprot tome, izgubljeno je samo šest miliijardi eura zbog kupaca koji su u radnje došli da nešto vide ili isprobaju.

Bjern Blohing smatra da internet portal

valja upotrijebiti kao “showroom”, odnosno prostor za izlaganje. Pogrešno je posmatrati prodaju preko interneta kao nešto sporedno. “Ako prodavci stvore dobar doživljaj kupovine, ako daju ljudima mogućnost da pregledaju stvari na internetu, da pretražuju, da se zadive – mogu da primame ljude da dođu u radnju. Uz to mogu i da pruže mogućnost i upoređivanja različitih proizvoda. To donosi daleko veći dobitak, nego nekakva osrednja internet prodavnica, napravljena bez inspiracije”.

Blohing preporučuje i druge strategije.

Ključna ideja jeste da kupac mora da uživa dok je u radnji. Neke prodavnice već nude besplatnu šoljicu kafe, ali Blohing smatra da je bolje biti ambiciozniji: jedna velika firma koja prodaje sportsku opremu napravila je posebnu salu u kojoj je temperatura minus 20 stepeni, u kojoj mogu da se isprobaju vreće za spavanje. Tu je i bazen za isprobavanje kanua. Razmišlja se i o postavljanju zida za penjanje, za testiranje odjeće koja je za to namijenjena. Internet prodavci ne bi mogli da se mjere sa tim. “Ljudi tamo prihvataju više cijene”, smatra Blohing.

NOVOSTI

HTC ONE

Najljepši telefon na svijetu Nakon GSMA nagrade ‘’Najbolji novi mobilni uređaj ili tablet’’, HTC One pametnom telefonu je dodijeljena i ‘’Zlatna medalja za dizajn i inovacije’’ na Computex Taipei 2013 HTC, jedan od globalnih lidera u u pogledu inovacija i dizajna u oblasti mobilnih komunikacija, ponovo je dobio internacionalno priznanje za svoj glavni uređaj na tržištu, smartfon HTC One. Nakon GSMA nagrade “Najbolji novi mobilni uređaj ili tablet”, HTC One pametnom telefonu je dodijeljena i “Zlatna medalja za dizajn i inovacije” na Computex Taipei 2013.

Ima veću rezoluciju

Asustek Computer, poznatiji kao Asus, najavio je da će na tržište uskoro izbaciti Android tablet Memo Pad FHD7 po cijeni od samo 129 američkih dolara.

Riječ je o tabletu teškom 302 grama, sa 7-inčnim ekranom rezolucije 1280 X 800 piksela, a 1,2-megapikselnom prednjom i 5-megapikselnom glavnom kamerom. Procesor je štedljivi četverojezgreni Cortex-A7.

U zemljama u razvoju prodavaće se po navedenoj cijeni od 129 dolara s internom memo-

rijom od osam gigabajta, dok će u ostatku svijeta ulazni model imati 16 gigabajta i koštaće 149 dolara.

Brojni su proizvođači krenuli stazom spuštanja cijena za Android tablete s malim ekranima; ranije ove godine Acer je predstavio Iconia A1 tablet za 169 dolara, Hewlett-Packard je lansirao Slate 7 za 149, a Googleov Nexus 7, te Amazonov 8-inčni Kindle Fire HD prodaju se po 199 dolara.

Asus je, osim toga, predstavio i 10.1-inčni Transformer Pad Infinity, tablet nakrcan svim najboljim što se može naći na tržištu. Radi na operativnom sistemu Android 4.2.2, ima četverojezgreni Tegra 4 čip, koji uključuje i 72 grafičkq jezgra.

Ali, najznačanija stvar je ekran: imaće rezoluciju od 2560 X 1600 piksela, više od Apple iPada s 2048 X 1536 i u rangu Google Nexusa 10.

Osim toga, Asusov tablet imaće USB 3.0 ulaz, dok većina tableta ima tek micro-USB 2.0. Kamera će biti 5-megapikselna, a uz tablet će se moći kupiti i dock sa tastaturom i ugrađenom baterijom, koja će vrijeme korištenja produžiti na više od 12 sati.

Novi Samsung Galaxy Tab 3 Kompanija Samsung Electronics Ltd predstavila je Galaxy Tab 3 od 8 i 10.1 inča koji će od ovog mjeseca biti raspoloživi širom svijeta. Serija Galaxy Tab 3 nudi korisnicima različite načine da pregledaju, slušaju, kreiraju i razmjenjuju značajne događaje i posebne sadržaje sa onima koji su im najvažniji.

Prema saopštenju ove kompanije, Tab 3 specijalno je prilagođen “čitalačkom načinu rada” zahvaljujući optimizaciji displeja za posebnu osvjetljenost i ton. Dizajniran je da se drži u jednoj ruci, a funkcije Sound Alive i Dolby Surround Effect omogućavaju bolji kvalitet zvuka u odnosu na prethodne generacije ovog uređaja.

APLIKACIJE

Vine stigao na Android Kao što je bilo očekivano Tviterova aplikacija Vine nakon iOS platforme od danas je dostupna i za Android uređajima, objavili su na svom blogu. Vine je servis koji korisnicima pruža snimanje videa u trajanju od maksimalno šest sekundi, a koji je

moguće prekidati odnosno snimati kratke scene što daje dodatnu dozu kreativnosti. Takođe, Tviter je objavio kako Vine trenutno koristi 13 miliona ljudi širom svijeta, a koji svakodnevno objavljuju svoje kreativne video klipove. Vine postove mo-

guće je šerovati na Tviteru što daje dodatnu viralnost cijeloj priči. Zoom je nova opcija koja za sada postoji samo za Android. Iz Tvitera napominju kako Android i iOS aplikacija za sada još uvijek nijesu u potpunosti sinhronizovane.

Galaxy Tab 3 od 8 inča posjeduje opciju S Translator, koja nudi trenutni prevod pomoću prepoznavanja glasa i preko teksta na aplikacijama koje uključuju elektronsku poštu, tekstualne poruke i ChatON. Uređaj obuhvata i WatchOn, koji čini da se tablet pretvara u virtuelni daljinski upravljač za TV jer se sinhronizuje sa korisnikovim lokalnim provajderom servisa, dopuštajući bežičnu kontrolu za gledanje televizije.

Kada je riječ o Galaxy Tab 3 od 10.1 inča, on je opremljen dual core procesorom od 1.6 GHz, kompletom softvera za video, muziku i fotografije i Smart Remote i MHL (TV Out) sposobnostima.

telefoni, računari, igrice...

ANDROID MEMO PAD FHD7

TEHNOLOGIJA

Strah prodavaca od interneta

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2148 sudoku 2012-08-30

Medium level

Lakša

Teža

3

4

1

2

5

7

6

1

5 8

3

2

6 6

7

7

2

8

4

1

Play sudoku online at:

9

4

3

6

www.sudokukingdom.com

6

5 3

2

7

8

Daily Sudoku puzzle No. 1828

2011-10-15

Medium level

Lakša

2 8

9

8

7

5

1

8

3 5

6

7

1

6

8

Page 1/2

5

2

Play sudoku online at:

1

7 3

7

4

9

8

6 8 5 www.sudokukingdom.com 4

6

5

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2406 2013-05-15 8

3

5

9

2

6

4

1

7

1

4

9

5

7

3

2

8

6

6

7

2

1

4

8

9

5

3

5

2

8

6

3

9

1

7

4

3

9

7

4

5

1

8

6

2

Sudoku puzzle No. 2405 2013-05-14

4

6

1

2

8

7

5

3

9

6

9

1

5

2

7

4

8

3

7

1

4

3

9

5

6

2

8

2

4

7

3

8

6

1

5

9

2

8

6

7

1

4

3

9

5

8

3

5

9

4

1

7

2

6

9

5

3

8

6

2

7

4

1

5

8

2

4

7

3

6

9

1

7

1

4

2

6

9

8

3

5

3

6

9

8

1

5

2

4

7

9

2

6

1

5

8

3

7

4

1

5

8

7

3

4

9

6

2

4

7

3

6

9

2

5

1

8

vicevi

Na oglas za posao racunovođe prijave se programer, vojnik i Mujo. Kada su došli na razgovor kažu programeru da izbroji do 10, a programer počne: - 1, 0, 0, 1, 0, 1, 1.

Upravnik koji ga je isptivao kaže: - Sljedeći.

Vojnik dobije isti zadatak a on počne: - 1, 2, 1, 2, 1, 2, 1, 2, 1, 2!

Upravnik opet: - Sljedeći!

Mujo dolazi na red i postave mu isto pitanje na koje on odgovori: - 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10!

- Dobro - kaže upravnik - a dalje?

- Dečko, cura, kralj.

*** Dvije plavuše izgubile ključ od auta i pokušavaju otvoriti vrata žicom. Kaže jedna: Daj požuri se malo, naoblačilo se, kiša samo što nije pljusnula, a krov auta nam je otvoren. *** Tri sata ujutru. Zvono na vratima, muž otvara.

- Hej, ko ste vi?

- Lopovi!

- A šta želite?

- Znamo da imate zlato!

- A koliko vam treba? Mnogo?

- 100 kilograma!

- A je l može 105?

- Pa što da ne, dajte 105!

- Marija, zlato moje, ustani, došli su po tebe...

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

Puzzle solution:

SUBOTA i NEDJELJA, 8. i 9. 6. 2013

SUBOTA i NEDJELJA, 8. i 9. 6. 2013.

Zabava/Slobodno vrijeme 45 horoskop

Teža

oVAn Neka vas narednih dana ne iznenadi povremeni osjećaj paralisanosti nastao usljed preuzimanja tuđe odgovornosti na sebe. Posao zahtijeva mnogo snage i istrajnosti, ukoliko želite da sve bude kako treba.

Posebno vam je naklonjen Strijelac.

Bik Period pred vama je u znaku rada, ali i postizanja rezultata. Poslovi se razvijaju i napreduju i pored svega, zahtijevaju dobru organizaciju. Dobro se osjećate, zadovoljni ste, a samim tim i zdravi. Prijateljstvo prija.

BLizAnCi Aktivni ste, komunikativni, zainteresovani za mnoge stvari. Odlično baratate riječima. Imate problema da ostvarite ideje jer ste stalno privučeni novim interesovanjima. Odlično funkcionišete kao planer, ali nešto slabije kao realizator.

rAk U fazi ste dubokog razmatranja i sagledanja dugoročnih problema.

Napredujete i moralno i materijalno. Mogući su problemi sa srcem ili plućima. Smatrate da partner zanemaruje vaše potrebe. Mašta je izražena.

LAV Treba izaći na kraj sa sitnim propustima. Uspjeh i finansijski dobitak značajno će vas stimulisati, iako imate pomalo problematičnu komunikaciju upravo sa osobama sa kojima ne bi trebalo. Problemi sa žlijezdama i hormonima.

DjEViCA

Kako se dopasti ljudima za 30 sekundi, dio 2.

Tajna broj 3: Dišite!

Da, dobro ste razumjeli, dišite!

Kada sretemo nekoga prvi put, imamo tendenciju da zadržimo dah, na trenutak zaustavimo disanje. Prevedeno govorom tijela, izgleda kao da smo napeti. Niko se ne osjeća ugodno i opušteno u prisustvu nekoga ko je napet.

Zato, nekoliko puta duboko udahnite prije nego što se susretete s nekom osobom prvi put! Ovaj postupak pomaže i u situaciji kada se sretete s nekom osobom koja vas čini nervoznim. Istraživanja pokazuju da je nemoguće da, u isto vrijeme, paničite i dišete smireno. Učinite veliku uslugu svojim plućima i dišite!

Tajna broj 4: Gledajte ljudima u oči Znate, iz ličnog iskustva, da kada sretnete nekoga i on vam ne gleda u oči, to šalje upozoravajući signal – nešto nije u redu. (Narodna mudrost kaže: čuvaj se čovjeka koji te ne gleda u oči).

Zato iskoristite ovo kao svoju prednost – gledajte ljude u oči! Ne gledajte ljudima netremice u oči tako da se osjete neugodno. Pomjerajte pogled povremeno blago u stranu, kao da gledate uho, pa u oči, pa u drugo uho.

Budući da većina ljudi vjeruje – a zaista je tako – da su oči prozori duše, vi, u suštini, gledajući drugima

u oči, držite svoj prozor duše otvorenim. To drugim osobama govori da nemate šta da krijete od njih i da nemaju čega da se plaše.

Nastavak u sljedećem broju!

NAGRADNI ZADATAK U svakom broju objavićemo nagradni zadatak koji nije težak, ali ipak morate se dobro pozabaviti mentalnom gimnastikom – razmišljanjem!

Evo kako glasi zadatak: Kada je na početku takmičenja iz matematike Uroš pogledao na sat, bilo je između 10 i 11 sati. Pošto je završio zadatke između 13 i 14 sati, ponovo je pogledao na sat i primijetio da su za proteklo vrijeme velika i mala kazaljka zamijenile svoja mjesta. Kada je Uroš završio zadatke?

NAGRADA: Knjiga “21 tajna uspeha samoukih milionera”, autor Brajan Trejsi, 1 primerak, poklon Edukativnog centra Finesa - Beograd.

Tačan odgovor i ime nagrađenog biće objavljeni u sljedećem dvobroju.

Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: Ime i prezime, adresu, broj telefona, e-mail adresu.

Rješenje zadatka iz prošlog broja: Vrijedna domaćica ima tačno onoliko novca koliko je potrebno za kupovinu devet jaja.

Tekst priredio: Branislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com

SPISAK NAGRAĐENIH Spisak nagrađenih za 35.

Mozgalicu Ime: Vuk Mićunović

DA Li sTE znALi

Pred vama je sedmica puna uzbuđenja i prijatnih događaja.

Okruženi ste sve samim pozitivnim osobama. U fazi ste poslovnih uspjeha. Promašaji su za vama. Višak energije može se negativno odraziti na vaše zdravlje.

-Da nakon svakih 2.000 mrštenja stvara se jedna bora na licu.

-Da hijeroglif koji obilježava broj 100.000 je u obliku punoglavaca.

-Da na svijetu postoji oko 900.000 poznatih insekata.

-Da jedina stvar po čemu se razlikuje foka od morskog lava je to što morski lav ima spoljne uši i testise.

-Da je Staljin imao spojene prste na lijevom stopalu, a njegova lijeva ruka je bila vidljivo kraća od desne.

VAGA Uživate u sitnim životnim radostima i čulnim užicima. Kreativna snaga i povoljni planetarni aspekti u narednom periodu uticaće na uspjeh u svim poslovima. Sve bolesti mogu nastati jedino usljed pretjerivanja.

ŠkorpijA Nešto slavite. Povoljan poslovni period praćen je još povoljnijim finansijskim stanjem. Ukoliko budete sjedeli skrštenih ruku, od svega ovoga neće biti ništa. Zato, zasučite rukave. Prija vam romantična atmosfera.

sTrijELAC Konfliktna situacija pomaže vam da nađete pravo rješenje. Problemi su rezultat sopstvenih strahova i projekcija. Nervirate se bez potrebe, jer mislite da ste uvijek u pravu.

Nedostaje vam tolerancija. Mogući su bolovi u grudima.

jArAC Odličan period je pred vama. Vrijedno radite, ne obraćate pažnju na ono što ne volite, sve u svemu - divno se osjećate. Iako ćete konkretne rezultate vidjeti tek krajem ljeta, vi ste strpljivi, pa polako i uporno grabite ka cilju.

VoDoLijA Vodolije počinju nov životni ciklus.

Sa optimizmom od izvjesnih događaja puno očekuju. Donosite važnu odluku u vezi sa poslom. Pod uslovom da budete energični i istrajni, ostvarićete poslovni uspjeh. Nova ljubav stiže munjevito.

riBE U fazi ste pravljenja planova i donošenja životnih odluka. Analizirajući stvari do najsitnijih detalja, možete previdjeti važne stvari. Akcenat treba staviti na suštinu, nipošto ne na sitnice. Nemate vremena da razmišljate o ljubavi.

-Da puževi imaju četiri nosa.

-Da je ruska avio-kompanija bila prva koja je uvela toalete u avionima 1913 godine.

-Da u prosjeku srce ježa otkuca 300 puta u minutu.

-Da oko dvije milijarde ljudi na svijetu ne zna da čita.

-Da muškarci mogu da čitaju manja slova nego žene, a žene bolje čuju od muškaraca.

-Da postoji veća mogućnost da ćete postati meta komaraca ako pojedete bananu.

46

TV PROGRAM SUBOTA FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Film: Smrtonosno oružije 2/r 10:15 Serija: Dva i po muškarca 11:15 Paklena kuhinja/r 12:00 Radna akcija/r 12:45 Talk Show-Žene/r 13:15 Film: Prljavi ples/r 15:00 Sport: Rolan Garos Masters Finale 18:10 Galileo 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija: Porodične tajne/r 20:15 Film: Početak novog života 22:00 Film: Terminator 2 00:15 Sami u tami/r 01:00 Dosije/r 01:45 Porodične tajne/r

PRVA Serija:Dva ipo muškarca 10.15

07.00 Dobro jutro Crna Goro 09.30 Film 10.00 Vijesti 11.20 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Tv arhiva 13.00 Strani dok. program 14.00 Vijesti 14.05 Mozaiku 14.51 Spotovi 15.30 Dnevnik 1 16.10 Zapis 16.40 Dok. serijal 17.30 Svoja i šik, magazin za žene 17.50 Serija/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.10 Strani dok. program:Terorizam 21.00 Pazarni dan: Kotor/r 22.00 Dnevnik 3 22.30 Profil 23.00 Film 00.30 Tv arhiv/r

RTCG 1 Svoja i šik, magazin za žene 15.30

06:50 06:55 10:30 11:45 12:00 13:00 14:30 15:00 16:30 18:00 18:30 20:00 20:45 21:15 23:30 00:00 02:30 02:45

City kid’s Dobro jutro Vikend vizija City Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić Gold muzicki magazin City Farma – uživo Serija:Mala nevjesta Info Monte Magazin in sa Sanjom Marinković Farmapregled dana Farmanominacije Zvijezde granda Farma- uživo Film: Neprijatelj pred vratima City Film: Svemirski vojnici 3: Pljačkaš

PINK City 14.30

07:00 Film:Bilo jednom u Kini2/r 09:30 Kako vrijeme prolazi/r 10:05 Serija: Larin izbor/r 10:45 Julijina kuhinja 12:00 Vijesti u 12 12:07 Film: Poltron 14:00 Vijesti u 2 14:07 Julijina kuhinja 14:10 Showbizz/r 15:00 Dva smo svijeta različita/r 15:45 The best of extra lifestyle 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 The best of extra lifestyle 16:50 Julijina kuhinja,r 16:55 Serija:Počivali u miru/r 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 19:55 Kako vrijeme prolazi 20:30 Film:Ugovor 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport vikend 22:25 Serija:Posjetioci iz praiskona 23:20 Film:Čovjek od pruća 00:55 Film:Zvijer/r

VIJESTI Film:Poltron 12.07

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 11:00 Bet + 11.30 Svijet na dlanu 12:30 Živa istina 14:00 Bez uputa 15:00 Film: Drugačija vjernost 17:00 Dokumentarni program 18:00 Forum 18:30 Akcija 18:45 Film: Presuda 21:00 Dokumentarni program 22:00 Forum 22:30 Showroom 23:00 Chik Peek 23:30 Dokumentarni program 00:30 Urbanizam 01:00 Forum

ATLAS Drugačija vjernost 15.00

TV PREPORUKA TERMINATOR 2 Prva 22.00

Sara Konor, majka Džona Konora, saznala je da je njen sin posljednja šansa čovječanstvu da preživi, pa se pretvorila u ratnicu i sinovu savjetnicu u borbi protiv terminatora, koji su poslani iz budućnosti da ga likvidiraju. Zbog apokaliptičih predviđanja, Sara je smještena u bolnicu za mentalno oboljele, a Džon je udomljen. Kada novi, usavršeni Terminator T-1000 stigne iz budućnosti da eliminiše Džona, jedina šansa za spas dječaka je stari model T-800.

08.00 Serija: Badi Farou 11.45 Fudbal: Crna Gora – Ukrajina/r 13.30 Stil/r 14.00 Mikrofonija/r 14.30 Film: Slogan/r 17.05 Film 19.00 Serija za djecu: Lutkokaz 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija: Igra 20.30 Serija: Djevojački institut/r 22.30 Sportska subota 23.00 VOA – glas Amerike 23.30 Vikend serija: Igra/r 23.55 Vikend film

RTCG 2 VOA 23.00

09:55 11:00 12:15 12:45 14:00 15:15 17:30 19:00 20:30 21:00 21:15 00:40

Dogodilo se…

InfoTip Trijaža Svijet sporta Smiješna Top Lista Fudbal.me Retrospektiva Toto Klub Nindža ratnici Toto vijesti Texas Holdem Poker Smiješna top lista

777 Smiješna top lista 14.00

08:30 Aljazeera 09:25 Zdravo jutro 09:35 Serijski program 10:30 Kindermanija 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:00 Plodovi zemlje 13:50 Tivatski horizonti 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 18:00 Aljazeera 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 22:00 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Rock karavan 20.15

07:35 09:15 10:00 12:30 13:30 14:10 15:15 16:00 17:00 18:25 19:00 19:55 21:00 21:35 22:00 00:00

MONTENA Pet show 10.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Na slovo na slovo 11:35 Neki novi klinci tv serija 12:30 Plava ptica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 14:00 Gastronomad 14:15 Mira Adanja Polak i Vi 15:00 Vesti 15:10 TV lica...kao sav normalan svet 16:00 Vesti 16:03 Selo gori a baba se češlja tv serija 16:50 film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Selo gori a baba se češlja tv serija 21:05 Povratak mumije američki film 23:20 Vesti 23:25 film 01:15 Mira Adanja Polak i Vi RTS 2 08:25 Bernard animirana serija 08:30 Kukuriku šou 08:50 Ana Dobrić animirana serija 09:00 Zujalica 09:30 Datum 09:35 Verski kalendar 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti pesmo moja mila 14:30 Emisija iz kulture 15:00 Simfonija duha i daha: Koncert Bore Dugića 16:00 Latinska Amerika strana serija 17:00 Vrele gume 17:30

Medalje zauvek 17:50 Sportska budućnost Srbije 18:05 Odbojka-Svetska liga: Kuba-Srbija ® 19:50 10. Beogradski festival igre 21:00 Potrošački savetnik 21:30 Svet sporta 22:00 Horizont: Asteroidi - dobar, loš, zao 22:55 The Beatles on 23:45 Vrele gume 00:15 Medalje zauvek HRT 1 08:10 U 3:10 ZA YUMU vestern ® 09:40 Skica za portret 10:00 Vijesti 10:05 Vijesti iz kulture ® 10:15 HAK - promet info 10:20 Kućni ljubimci 11:00 Normalan život emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 1 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar ® 12:35 Veterani mira emisija za branitelje 13:20 Duhovni izazovi 13:50 Prizma multinacionalni magazin 15:05 Reporteri: “Završena misija? Tajne Helmanda” i “Tajni rat bespilotnim letjelicama” 16:00 Ne krivite psa, епизода 5. dokumentarna serija 17:00 Vijesti 17:15 Znanstvene vijesti 17:20 Kulturna baština 17:35 Međimurska zlatarija emisija pučke i predajne kulture 18:05 Lijepom našom: Tomislavgrad19:10 Crtani film 19:30 Dnevnik 20:05 Loto 7/39 21:35 Dnevnik 3 21:55 Vijesti iz kulture 22:03 SPORT 22:06 Vrijeme sutra 22:08 HAK - promet info 22:20 Scott i Bailey 2

Svježi u dan Crtani filmovi Pet Show Lili Pez Životinjske lakrdije Serija: Distrikt /r.

Majstor kuhinje /r.

Prolog /r.

Koncert Životinjske lakrdije/r.

Raport iz Bara Autoshop/r.

Info Putopisi Film: Benzamin Frenklin 3dio Ponoćni Info

DANAS U GRADU HRT 2 09:02 Krtić prikazuje: Nekad davno, naočale, narodne nošnje 09:05 Profesor Baltazar: Ledeno vruće 10:55 LJEPOTA 12:25 Podravka - Okusi za sve jezike emisija pod pokroviteljstvom ® 13:10 Obrtnik i partner emisija pod pokroviteljstvom 13:45 Bijeli Čuperak - pustolovine malog dabra dokumentarni film 15:0 Tenis, Roland Garros - finale (Ž) prijenos 16:35 Svirci moji: Vinko Coce glazbena emisija 17:05 Afrički dnevnik - Hakuna Matata, епизода 1. dokumentarna serija 17:40 Afrički dnevnik - Hakuna Matata,18:15 Sjećanje na Dražena Petrovića 1993.-2013. ® 19:30 Jednostavna jela s Nigelom Slaterom 120:05 Odbojka - Kvalifikacije za EP (M): Slovenija - Hrvatska prijenos 22:10 Agora (00:10 Fiskal 1, sp 00:20 Lovci na natprirodno 01:05 Capri 3 HBO 08:55 Tom i džeri i čarobnjak iz oza 09:55 Noting hil 11:55 Potpredsjednica 212:20 Konferencija životinja 15:40 Ognjeni grm16:55 Nespokojni 18:25 VElika 20:05 Pogođen gromom 21:25 Šifra smrti 23:00 Okus krvi 5sunset 23:50 Okus krvi 00:40 Hemingvej i Gelhorn 03:10 Mamurluk u Bangkoku

SPORT KLUB 08:30 Atp uncovered 09:00 NBA Finale G1 11:00 F1 Canada - Trening 11:15 Na današnji dan 13:00 NBA Weekly 13:30 Atletix 14:00 SK Studio direktno 16:00 F1 Canada - Trening 3 Direktno 17:15 PL Pick of The Season 2012/13 18:00 La Liga Magazin 18:30 Premier League Funny Moments 19:00 F1 Canada - Kvalifikacije direktno 20:30 Cage Warriors - Ireland 22:30 Španski rukomet: All Star Game 00:15 F1 Canada - Kvalifikacije 01:45 NBA Classic Game: LA Lakers - New York 5/6 ARENA SPORT 09:00 Košarka Endesa liga: Gran Canaria - Barcelona Game 4 11:00 Atletika Diamond liga: Rim 13:00 Fudbal Conmebol kvalifikacije: Paraguay - Chile 15:00 Auto-moto Motosport Mundial: Magazin 15:30 Boks KOTV Magazin 16:00 Rukomet Bundes liga: Magazin 16:30 uživo Rukomet Bundes liga: Očekujemo potvrdu 18:15 Fudbal Arena Classic 18:30 Dnevne vesti Magazin - sporting greats 19:00 Fudbal Conmebol kvalifikacije: Bolivia - Venezuela 21:00 Fudbal conmebol kvalifikacije: Peru - Ecuador 23:00 Odbojka Svetska liga: Kuba - Srbija Game 1 01:00 Rukomet Bundes liga 02:40 uživo Odbojka Svetska liga: Kuba - Srbija

CINEPLEXX

Nakon zemlje 18:00; 20:30; 22:30; Znojem do love 17:40; 20:15; 22:40; Mamurluk 3 12:00; 14:00; 16:00; 17:00; 19:00; 20:00; 21:00; 22:00; 23:00; Paklene ulice 6 17:20; 19:45; 22:15; Star trek,prema tami 15:20; Veliki Getsbi 3D 18:45; 21:30; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 12:30; 14:30; 16:30; 18:30; Čuvari tajnog kraljevstva 11:20; 13:20; 15:30; Iron man 3 3D 16:15; Vjenčanje godine 15:00; Zambezia 3D 11:00; 13:00; Kruds 3D 12:20; 14:20; CNP

Po drami Žana Ženea “Sluškinje”: Žene koje čiste, 20.00

47

TV PROGRAM NEDJELJA FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Film:Početak novog života/r 10:00 Serija: Dva i po muškarca/r 10:45 Film:Terminator 2/r 13:00 Serija: Dama bez blama/r 13:30 Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 15:00 Sport: Rolan Garos Masters Finale 18:10 Exkluziv The Best Of 18:35 Exploziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija: Otvorena vrata/r 20:15 Serija: Pevaj brate/r 21:00 Serija: Pevaj brate 21:45 Film: Niske strasti 00:00 Exkluziv The Best Of/r 00:30 Film: Priča o Ip Menu

PRVA Rolan Garos Finale 15.00

07.00 09.30 10.30 12.00 12.05 12.35 13.00 13.30 14.00 14.05 15.30 15.50 16.30 17.00 17.30 18.00 19.00 19.30 19.55 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Kad prošetam Crnom Gorom Agrosaznanje Vijesti ABS Muzika Putevi života Mostovi Vijesti Pazarni dan:Cetinje/r Dnevnik 1 Obrazovni program/r Dok. emisija/r Nvo sektor Stižu bebe Strani dok. program : Međunarodni terorizam/r Crtana serija: Štrumfovi Dnevnik 2 Sport Okvir Serija Dnevnik 3 Crnogorska književnost Film Vijesti

RTCG 1 Stižu bebe 17.30

06:50 06:55 10:30 11:40 12:00 13:00 14:00 14:45 15:00 16:00 18:00 18:30 20:00 21:00 23.00 00:00 00:40 01:00 03:00

City kid’s Dobro jutro Farma – uživo City Top speed Grand parada Akademci specijal City Ja to tako sa Ivanom Baltić Nedeljno popodne sa Leom Kiš Info Monte Dobro veče Srbijo Serija: Zvezdara Farma -izbacivanje Vip room Trenutak istine City Film:Majka i dijete Film: Druga žena

PINK Nedeljno popodne sa Leom Kiš

07:00 Film:Knjiga o džungli 2 08:15 Film: Bilo jednom u Kini 3 10:05 Serija:Larin izbor/r 10:50 Euritmija/r 11:40 Okruzenje/r 12:00 Vijesti u 12 12:40 Iz mog ugla/r 13:55 Julijina kuhinja 14:00 Vijesti u 2 14:07 Bez granica/r 14:50 SFRJ za početnike/r 15:40 Načisto sa Petrom Komnenićem/r 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Svi smo jedan tim 16:55 Julijina kuhinja 17:00 Lud, zbunjen, normalan 17:30 Showbizz 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 20:30 Serija:Počivali u miru 21:15 Dva smo svijeta različita 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport vikend 22:25 Film:Koliko me voliš 23:55 Posjetioci iz praiskona/r 00:40 Film:Ugovor/r

16.00 VIJESTI Serija:Počivali u miru 20.30

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 11:00 Akcija 11.30 Svijet na dlanu 12:30 Urbanizam 13:00 I love my car 14:00 1 na 1 15:00 Film: Presuda 16:30 Večera kod Džaje/r 18:00 Forum 18:30 Chik Peek 18:45 Film: Jedinstveni Liland 21:00 Dok. program 22:00 Forum 22:30 Film: Sonata 23:30 Dok. program 01:00 Forum

ATLAS Showroom 22.30

TV PREPORUKA POČETAK NOVOG ŽIVOTA Prva 20.15

08.00 10.05 10.25 12.00 12.30 16.05

Lora Dener je samohrana majka, mentalno oboljela, nesposobna da se brine o svom desetogodišnjem sinu Dejviju. U trenucima očaja odlučuje da izvši samoubistvo i odvozi se kolima, sa sinom, na željezničke šine.

Prethodno je popila tablete, a dječak pokušava da je izvuče iz automobila. Međutim, ne uspijeva, i dok se voz opasno približava on iskače iz kola. Mašinovođe su u dilemi da li zaustaviti voz i tako ugroziti živote stotine putnika ili nastaviti.

Odluka je pogubna za Loru. Dječak nakon njene smrti odlazi u hraniteljsku porodicu, a mašinovođe su suspendovane sa posla.

16.30 17.20 19.00 19.30 20.05 20.30 22.45 23.15 23.45

Serija za djecu: Lutkokaz/r Top mobil/r Sportski program/r Sportska subota/r Film Program za djecu Dok. program/r Film Serija za djecu: Lutkokaz Dnevnik 2 Vikend serija:Igra Serija:Djevojački institut/r Reportaža Svoja i šik, magazin za žene/r Vikend film

RTCG 2 Dnevnik 2 19.30

08:00 10:00 11:45 13:00 14:00 14:45 15:00 16:15 17:00 18:15 19:00 20:30

Fudbal.me Retrospektiva Zabava Gušteranje Dogodilo se... Žestoko Toto Vijesti Toto Klub Retrovizor Ekstremno Texas Holdem Poker Nindža ratnici

777 Nindža ratnici 20.30

08:30 Aljazeera 09:00 Plodovi zemlje 10:45 Zdravo jutro 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:00 Kindermanija 14:30 Plodovi zemlje 17:00 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 21:00 Interfejs 22:20 Na točkovima 23:00 Nokaut 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Plodovi zemlje 14.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Kukuriku šou 11:25 Poletarac 11:55 Priđi bliže tv serija 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:15 Vreme je za bebe 14:55 Gastronomad 15:10 Vesti 15:20 SAT 16:05 Vesti 16:08 Selo gori a baba se češlja tv serija 17:00 Vesti 17:05 Zadnja kuća, Srbija 17:40 Lud, zbunjen, normalan tv serija 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Selo gori a baba se češlja tv serija 21:10 francuski film 23:00 Ubistvo danska serija 00:00 Dnevnik RTS 2 09:00 Sirene animirana serija 09:25 Bernard animirana serija 09:29 Bio jednom jedan čovek animirana serija 09:45 Zdravo Kino animirana serija 09:55 Ja, mi i drugi 10:30 Moj ljubimac 11:00 Znanje-imanje 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV 13:00 Trag u prostoru: Graditelji violina 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Srpski istočnici: Kosovo, prelazi duše 14:30 Magazin Srbije na vezi 15:10 Tvoje pesme, moji snovi: Za-

harije Trnavčević 16:00 Latinska Amerika strana serija 17:00 Kan 2013 17:45 TV feljton 18:15 Odbojka-Svetska liga: Kuba-Srbija ® 19:45 Nacionalna klasa 20:15 Garavi sokak muzički program 21:10 Sinovi tv film 22:05 Teofilovići i Miroslav Tadić 23:00 Sat 23:45 Ja, mi i drugi 00:15 Vikend Evronet HRT 1 09:40 Skica za portret 10:00 Vijesti 10:05 Vijesti iz kulture ® 10:15 HAK promet info 10:20 Kućni ljubimci 11:00 Normalan život emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 1 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar ® 12:35 Veterani mira emisija za branitelje 13:20 Duhovni izazovi 13:50 Prizma multinacionalni magazin 15:05 Reporteri: “Završena misija? Tajne Helmanda” i “Tajni rat bespilotnim letjelicama” 16:00 Ne krivite psa, епизода 5. dokumentarna serija 17:00 Vijesti 17:15 Znanstvene vijesti 17:20 Kulturna baština 17:35 Međimurska zlatarija emisija pučke i predajne kulture 18:05 Lijepom našom: Tomislavgrad19:10 Crtani film 19:30 Dnevnik 20:05 Loto 7/39 21:35 Dnevnik 3 21:55 Vijesti iz kulture 22:03 SPORT 22:06 Vrijeme sutra 22:08 HAK - promet info 22:20 Scott i Bailey 2

07:35 09:15 09:35 10:00 11:50 12:30 13:45 15:05 18:30 19:00 19:30 20:30 21:00 22:00 00:00

Svježi u dan Crtani film-Mumijevi Crtani filmovi Pet Show /r. Životinjske lakrdije Lili Pez/r.

Film: Benzamin Frenklin 3dio /r.

Raport iz Bara /r. Životinjske lakrdije/r.

Muzički program Crtani filmovi /r.

Planet Croatia Koncert Film: Batli Koncert

MONTENA Lili Pez 12.30

DANAS U GRADU HRT 2 09:02 Krtić prikazuje: Nekad davno, naočale, narodne nošnje 09:05 Profesor Baltazar: Ledeno vruće 10:55 Ljepota 12:25 Podravka - Okusi za sve jezike emisija pod pokroviteljstvom ® 13:10 Obrtnik i partner emisija pod pokroviteljstvom 13:45 Bijeli Čuperak - pustolovine malog dabra dokumentarni film 15:0Tenis, Roland Garros - finale (Ž) prijenos 16:35 Svirci moji: Vinko Coce glazbena emisija 17:05Afrički dnevnik - Hakuna Matata, епизода 1. dokumentarna serija 17:40 Afrički dnevnik - Hakuna Matata,18:15 Sjećanje na Dražena Petrovića 1993.-2013. ® 19:30 Jednostavna jela s Nigelom Slaterom 120:05 Odbojka - Kvalifikacije za EP (M): Slovenija - Hrvatska prijenos 22:10 Agora (00:10 Fiskal 1, sp 00:20 Lovci na natprirodno 01:05 Capri 3 HBO 08:55 Tom i džeri i čarobnjak iz oza 09:55 Noting hil 11:55 Potpredsjednica 212:20 Konferencija životinja 15:40 Ognjeni grm16:55 Nespokojni 18:25 VElika 20:05 Pogođen gromom 21:25 Šifra smrti 23:00 Okus krvi 5sunset 23:50 Okus krvi 00:40 Hemingvej i Gelhorn 03:10 Mamurluk u Bangkoku

SPORT KLUB 08:30 Atp uncovered 09:00 NBA Finale G1 11:00 F1 Canada - Trening 11:15 Na današnji dan 13:00 NBA Weekly 13:30 Atletix 14:00 SK Studio direktno 16:00 F1 Canada - Trening 3 Direktno 17:15 PL Pick of The Season 2012/13 18:00 La Liga Magazin 18:30 Premier League Funny Moments 19:00 F1 Canada - Kvalifikacije direktno 20:30 Cage Warriors - Ireland 22:30 Španski rukomet: All Star Game 00:15 F1 Canada - Kvalifikacije 01:45 NBA Classic Game: LA Lakers - New York 5/6 ARENA SPORT 09:00 Košarka Endesa liga: Gran Canaria - Barcelona Game 4 11:00 Atletika Diamond liga: Rim 13:00 Fudbal Conmebol kvalifikacije: Paraguay - Chile 15:00 Automoto Motosport Mundial: Magazin 15:30 Boks KOTV Magazin 16:00 Rukomet Bundes liga: Magazin 16:30 uživo Rukomet Bundes liga: Očekujemo potvrdu 18:15 Fudbal Arena Classic 18:30 Dnevne vesti Magazin - sporting greats 19:00 Fudbal Conmebol kvalifikacije: Bolivia - Venezuela 21:00 Fudbal conmebol kvalifikacije: Peru - Ecuador 23:00 Odbojka Svetska liga: Kuba - Srbija Game 1 01:00 Rukomet Bundes liga 02:40 uživo Odbojka Svetska liga: Kuba - Srbija

CINEPLEXX

Nakon zemlje 18:00; 20:30; 22:30; Znojem do love 17:40; 20:15; 22:40; Mamurluk 3 12:00; 14:00; 16:00; 17:00; 19:00; 20:00; 21:00; 22:00; 23:00; Paklene ulice 6 17:20; 19:45; 22:15; Star trek,prema tami 15:20; Veliki Getsbi 3D 18:45; 21:30; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 12:30; 14:30; 16:30; 18:30; Čuvari tajnog kraljevstva 11:20; 13:20; 15:30; Iron man 3 3D 16:15; Vjenčanje godine 15:00; Zambezia 3D 11:00; 13:00; Kruds 3D 12:20; 14:20;

48

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

MALI OGLASI MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, KUĆE/STANOVI dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ”Vektra”ova šifra Rimski osnovaTrg za 44 Ulica Slobode 60/II reklamacije.

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332 IZDAVANJE -D.bolnica, 99m2 / II, 88.000e, nov P V, 260e, 2. Mali oglasi poslat-T.Put i do„Cijevna“, 16h, b89m2 iće o bj78.000e avljeni-S.A. u”ZETAGRADNJA sjutraš”,n43m2 je/m bNAMJ. roju iz020-230-057 danja, poslije 16PRODAJA h biće objavljeni nakon dva danIZDAVANJE: a / IV, 36m2/4- Sity kvart; 26m2/4-St.Aerodrom; 33m2/2- Centar ; -HOTEL CITY 60m2 / IV – 300e NAMJ. Poslovnismisla p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; Prodajem 3. kuću, 84m2, na pla-zadržava -Citypravo hotel, 46m2 59.000ekorekturu Redakcija da/ I,izvrši oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bezS.Aerodrom; promjene osnovnog oglasa!60m2(su+pr)-P.Morače 55m2/3-P.Morače; 49m2/545m2/5-V. Pijaca; -„GINTAŠ“, 70m2 / I, 270e, namj.

Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma 58m2/2- Pobrežje; 81m2/5-P.Morače; 53m2/3-Krivi most; cu od 1.000m2 vinogradom 46m2,sa priz.zakonom 41.000e, dobari uređivačkom politikom,020-230-225 4. saOglasi koji i nijesu-Zabjelo, u skladu neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

-BLOK IX, 68m2/II, 280e, namj.

110m2/2-Momišići; 118m2/3-Tološka šuma; 93m2/1-Univ.

Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom - Blok VI, 52m2/ III, 55.000e, dobar -DELTA„ČELEBIĆ“, 32m2 / VII, 250e, namj voćnjakom u naselju Murtovina.

Praz.stan: 42m2/2-Blok IX; 82m2/4-Blok IX. 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je datacentar; putem oglasa!

069-060-961 281m2/5- »Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e -GORICA “C”, 45m2 / I, 300e NAMJ. Tel.069/883-220 63m2/6-p.Morače; 100m2/2-Centar Kućajer 250m2, plac 350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, placprimljen.

1.000m2- Praz.stan: 6. Prilikom slanja Vaših oglasa vas -BLOK da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ vaš oglas neće biti Umjesto navedenih S.A.,39m2, vis.priz.molimo 36.000 e, dobar Zagorič; IX, 39m2/ V, 230e, namj.

Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi 069-051-360 Plac: 1.500m2- Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2-Zlatica; Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

-P.M., 65m2, vis.priz., 60.000e -BLOK V, 47m2 / I, 320e, NAMJ. Prodajem nedovršenu kuću površi-

INekretnine

AS NEKRETNINE

ne 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata.

Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686

-Zabjelo, suter. 25m2+terasa, 18.500e -CITY HOTEL, 80m2 / III, 250e -P.M. 80m2 / II, 380e, namj.

-P.M., 38m2, vis.priz. 43.000e

067-657-258

Provjerite zašto smo IN

www.asnekretninepg.com asnekretnine@t-com.me Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam namještenna stan utel: kući, iza+382 BaProdajem pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME pozvati 77 poslovni 300prostor, 10445m2, MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.meiliIzdajem zara. Sve zasebno. Klimatizovan, extra

Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148

PRODAJA

tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

Kralja Nikole, 26,5m2/1 namj. 33500e, nov.

Blok IX, 66m2/III, 78000e, odličan Blok VI (Zetagr.), 26,3m2, 34115e Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2 Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar M.brdo, 40m2/priz., reg.pp., 29000e, odličan V.Raičkovića 32m2/polusut (jednos) 23000e V.most, 45m2/I, 53000e, odličan L.Kata, 62m2/IV, 60000e, odličan IZDAVANJE V.most, 58m2/I, 61500e, odličan Blok IX, 82m2/IV, odličan, 350e Kod ‘’Delte’’, 53m2/V, 59500e, odličan Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e V.most, 67m2/I, dvosoban, namješten, 300e J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

tv, wireless. Tel.069/948-205

u Herceg Novom kod autobuske stanice, jedinstvena i povoljna prilika.

Tel.068/317-852 i 069/042-227

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

Prodajem kuću u centru Podgorice, 55m2 (38+17). Može i putem kredita. Pogodna za poslovni prostor.

Tel.068/610-313, 067/735-675 Podgorica, Donja Gorica, porodična kuća lux 460m2, plac 500m2, cijena 195.000e. Može dokup plac. Kombinovano plaćanje: keš, obezbijeđen kredit od 50-80.000e.

Tel.067/824-411

SOBE Samcu potrebna soba sa upotrebom kupatila od 50-80e. Prednost okolina Tološa i Bloka. Tel.069/839-001 Pod Goricom, novogradnja u zgradi, luks namješten, parking. Tel.069/016600

Prodajem novu kuću od 180m2 kod Hemomonta dva trosobna stana i pomoćni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel. 069/567-440

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e.

Tel.067/666-966

Prodajem staru kamenu kuću na poluostrvu Luštica - Zabrđe sa ekstra pogledom na more. U kući se nalazi stari mlin za mljevenje maslina. Vlasnik. Tel. 067/850-510

Trosoban stan, 66m2, na Starom aerodromu kod škole, novogradnja, useljivo, uknjiženo 1/1, suteren, kompenzacija uz doplatu. Povoljno. Tel.067/277-444, 067/631-328. www.abexcompany.me Prodajem kuću, 108m2, na placu od 364m2 u Lastvi Grbaljskoj, Kotor.

Tel.0038765528718, 067/474-141 Prodajem stan, 70m2, Kotor - Plagenti, može zamjena za manji. Te.l 063/212754 Ulcinj, prodajem ili mijenjam za Podgoricu, garsonjeru 30m2 + 16 m2 terase u stambenoj zgradi, 500m od plaže, cijena 36.000 e. Može zamjena i za veći uz doplatu. Tel.067/406-593 Prodajem ili izdajem nov jednosoban stan.

Klimatizovan, postavljeni kuhinjski elementi, visoki suteren, pocetak Zagoriča.

Tel.067/260-423, 069/943-815

Izdajem nenamješten jednosoban stan u Zagoriču, zgrada Cijevna komerc, preko put MUP-a. Tel.067/863-665

P

Prodajem ili izdajem u Beogradu u blizini Vukovog spomenika jednosoban stan, 36m2, pogodan za studente, opremljen, kvtv, internet, interfon, klimatizovan. Tel.069/067-315

Jednosoban stan, 42m2, pored kineske ambasade, ispod Ljubovića, u prizemlju (ukopan 70cm). Novogradnja, uknjižen 1/1 kompenzacija 890e. Tel.067/631328 www.abexcompany.me

Izdajem dvosoban komforan i namješten stan. Klima, extra TV. Donja Gorica, Podgorica. Tel.069/029-060

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

Prodajem kuću u Baru - Šušanj 200m2 stambenog prostora i 500m2 placa.

Udaljena od plaže 500m. Povoljno. Tel. 067/496-625, 069/927-440

Nikšić - povoljno prodajem dobar trosoban stan, 100m2, preko puta bolnice. Ugrađena PVC eloksirana, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu, 57.500e.

Tel.067/272-015

Povoljno izdajem namješten jednosoban stan Preko Morače. Tel.069/551717

Kuća na prodaju, 280m2, sve zasebno, sadrži dva trosobna stana i jednosoban (osigurana), ostava, garaža, krevet za lozu, ograđeno, 500m2 plac, ulična rasvjeta. Tel.063/239-981

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370629

Izdajem jednokrevetne i dvokrevetne klimatizovane sobe sa upotrebom kuhinje i kupatila kod Pravnog i Ekonomskog fakulteta. Tel.067/816-907, 069/177-963

I

Izdajem poslovni prostor, 32 m2, u centru grada. Pogodan za kancelarije.

Tel.069/703-301

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089 U Podgorici izdajem 25 m2 registrovan i sređen poslovni prostor i garsonjeru na duže.

Tel.067/647-010, 069/108-780 Izdajem poslovni prostor preko puta Hemomonta. 24m2, prizemlje, klima, telefonska linija, zaštita. Za kancelariju i sl.

Tel.069/457-966

PLACEVI

Izdajem stan, 40 m2, kod Trgovinske škole i kuću iza kampa na Zlatici. Tel. 067/806-804, 067/562-256

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

Izdajem poslovni prostor, 11m2, u centru Žabljaka.

Povoljno.

Tel.069/436-580, 067/320-067

Izdajem jednosoban namješten stau u Ulici Slobodana Škerovića 26 u blizimi Doma Vojske. Tel.067/643-250

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil.

Tel.067/390-767

PLOVILA

Izdajem dvosoban prazan stan , Ulica SKOJ-a, Podgorica. Tel.020/280-467

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu.

Voda, struja, put. Tel.069/204-051

Izdajem dvosobnu namještenu kuću.

Sve zasebno - Masline. Tel.067/553794

Prodajem plac 500m2, Novo Selo prema Danilovgradu. Struja, voda, put do placa, 7.000e. Tel.067/508-250

Izdajem jednosobne i dvosobne stanove u Podgorici - centar, Preko Morače, Stari aerodrom. Tel.068/723-177 Izdajem na duže novim stvarima i aparatima opremljen dvosoban stan u kući.

Izdajem i namještenu garsonjeru sa novim kupatilom -1.800m od centra.

Tel.067/472-680 Izdajem jednosoban namješten stan u zgradi Euro-pacta na Pobrežju. Tel. 069/470-732, 067/314-235

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking.

Tel.020/270-025

Izdaje se nenamješten dvosoban stan u Njegoševoj ulici veoma povoljno.

Tel.067/826-484, 067/287-785

Izdajem jednosoban namješten stan u Zagoriču. Blizu škole. Internet gratus.

Tel.069/418-042

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking, 200e.

Tel.020/270-025

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Plac 500m2, Stara Zlatica, vlasnik. Asfalt, struja, voda, kod pomoćnog stadiona FK "Kom". Tel.069/016-600 Podgorica, Donja Gorica, placevi 760m2, 870m2, 1.750m2 i 3.360m2. Sve urbanizovano. Kombinovano plaćanje, keš.

Obezbijeđen kredit od 20.000 do 70.000 e. Tel.067/824-411

POSLOVNI PROSTOR Prodaje se poslovni prostor, 15m2, u Podgorici.

Tel.067/877-739 Prodajem nov lokal u Baru, 30m2, kod stare vatrogasne, centar, novogradnja ili mijenjam za stan, isključivo novogradnja.

Tel.067/350-545

“Joker” 24 stope dugačak gumeni italijanski čamac za otvoreno more sa motorom “Mercury optimax”, 225 konjskih snaga. Motor “Mercury 4” stroke 9,9 ML Tendu od inoksa za sunce. Dva inoksirana tenka zapremine 220 litara za benzin. Jedan inoksirana 100 litara tenka za vodu. GPS – pronalazač ribe Lawrance HDS 8.

Platinujumske mape. Inoksirani držač. Radio cd sa četiri linije. Radio vezu VHF sa mmsi ikonicama.

Hidraulični upravljač, pristupno stepenište. Kategorija B. Inoksirani propeler plus aluminijumski pokretni mehanizam. 2 električna ventila u tenkovima, 2 nove nautičke baterije.

Bez oštećenja i tehničkih problema.

Kontakt tel. 067/272-877

49

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

MALI OGLASI

VOZILA/AUTO DJELOVI

RENT-A-CAR MNE - CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem

Kupite polovno vozilo iz Njemačke, sa original kilometražom i servisnom knjigom, u perfektnom stanju. Nalazimo se iza Delte. Imamo oko 30-tak vozila stalno na lageru. Tel.067/277-444. www. pg-garage.me Prodajem reno senik grand 1.5 dizel, 2004, registrovan, 5+2 sjedišta, digitalna klilma, euro kuka, besprekorno stanje. Vlasnik, 4.600e. Tel.069/012-243

069 559-555 068 733-333

Prodajem fiat punto 1.3 dizel multi jet 4 vrata, kraj 2003, AC klima, servo, e.l podizači, kod ključ, air beg, CD muzika, servisiran na ime kupca. Tel.067/189194

Povoljno prodajem

USLUGE

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu.

Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 300 eura.

Tel.067/249-299 Audi Q7 3.0 TDI, 2006. god, crna metalik, dva seta guma, kompletno servisiran, jastučar, kamera triptonik na volanu, DVD, muzika, alu felne20© . Tel.067/527558 Polo 1.4 TDI 2002. god, 4 vrata, siva metalik, el. podizači, izuzetno mali potrošač! Odrađen kompletan servis. Odličan! Tel.068/000-381 Prodajem jeep grand cherokee, limited, disel 3.1 TD, 103 kw, februar 2000. godine.

5.500e. Tel.067/603-743 Fiat punto 1.2, kraj 2001. godine, 4 vrata, mali potrošač. Registrovan do aprila 2014. Ful oprema. U besprekornom stanju.

Tel.069/536/478 Ford picap 1.8D, 1997.g. Dobro stanje.

1.700 eura. Tel.067/501-209 Mini cooper S john cooper works, kabriolet, 1.6 automatik, 211 KS, 34.155 km, mat crni, registrovan i servisiran u BMW Voli. 21.500.

Tel.067/248-899 Audi A4 tdi 2008. Mercedes B 180cdi. Opel Insignia cdti. Seat leon 1.9tdi 2008. Opel astra cdti karavan 2007. Reno megan 1.5dCi 2007. Ford focus. Reno senic. Tel.067/631328

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija.

Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo.

Završni računi.Stečaj i likvidacija.

Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno.

Tel.068/222-188 Registracija preduzeća besplatna za preduzeća koja će da koriste naše knjigovodstvene usluge. Povoljne cijene knjigovodstvenih i pravnih usluga. cljubo55@gmail.com Tel.069/221-974 Knjigovodstvene usluge, izrada zavšnih računa. Knjigovođa sa dugogodisnjim iskustvom. Tel.067/647-939 Kanadske vize 068/745-247, 069/992209, +381113186548 Vebsajt izrada i postavljanje na internet 99e. Ugrađen SEO za Gugl. Detaljnije na www.bismontenegro.org Tel.069/530-568 Akupunkturom se riješite zdravstvenih problema koji ometaju vaš svakodnevni život. Tretmani akupunkturom ublažavaju i liječe i upalu mjehura, bubrega…

Tel.067/831-388 Dječja igraonica. Najpovoljnije proslava dječjih rođendana. Pronađite nas na Fejsbuku, samo ukucajte dječja igraonica Štrumf. Tel.067/238-542

Servis klima, ventilacija, prodaja, ugradnja, rezervni djelovi, dezinfekci, garancija... Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic.com "Kvalitet" - čišćenje stambenih prostora, lokala, ulaza... Dubinsko pranje tepiha, mebla, automobila. Poliranje mermera. Podgorica, Danilovgra. (Veće poslove cijela Crna Gora). Tel.067, 068, 069/224-444 Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, usisivača, postavljanje i popravka elektroinstalacija, zamjena rasvjete i tabli sa osiguračima.

Tel.069/541-103 Oštrim profesionalno makaze, noževe, skalpele za razne namjene, frizeri, pedikiri, mesari, mesoreznice, rezači voća i dr, vaš zatupljen pribor naoštrite.

Tel.069/081-507 Rolo plast vrši ugradnju PVC stolarije ,PVC i aluminijumskih roletni za zatvaranje tarasa, venecjianera, komarnika, trakastih zavesa i vršimo popravke roletni. Tel.069/914-496 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera.

Tel.069/073-264, 067/409-729 Kućni servis: vodoinstalater, električar, bravar i moler. Dolazak besplatan! Cijene intervencija veoma povoljne! Tel.068/422-218 Krečenje, popravke po kući, betoniranje ograda i trotoara. Izgradnja manjih građevinskih objekata. Tel.067/520-985

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Rođendanske zabave. Idealno za djecu od 1 do 5 god. Tel.067/238-542

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efi kasno, povoljno. Tel.067/644-494

Radim grobnice od betonskog bloka.

Radovi sa mojim materijalom. Zidam kamenom i fugujem. Tel.067/524-393

Električar, popravka kućnih aparata, TA peći, šporeta, bojlera. Besplatan dolazak. Tel.068/807-858 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

KOZMETIČKE USLUGE Profesionalno šminkanje i svečane frizure. Akcijska cijena u toku maja i juna. Šminka 15, frizura 10, čupanje obrva 2 eura. Zlatica kod stadiona Koma.

Tel.069/186-783

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone.

Tel.067/912-0490 Wellness kompanija traži saradnike.

Tel.067/616-042 Potrebna frizerka u novootvorenom salonu "Venus" na Starom aerodrumu.

Tel.067/514-266 Ozbiljna žena sa preporukama čuvala bi djecu ili čistila poslovni prostor ili lokal.

Tel.069/875-659

Potreban restoranski konobar sa poznavanjem engleskog jezika.

Tel.069/551-661 Potrebni saradnici za plasman prirodnih kozmetičkih proizvoda. Zarada prema ostvarenim rezultatima rada. Fleksibilno radno vrijeme.

Tel.067/210-502

LIČNO Želio bih da upoznam lijepu savremenu damu do 42 g. za druženje. Sportista iz PG prijatnog izgleda i građe.

Tel.069/631-306

Potrebna radnica sa iskustvom za rad u novootvorenoj radnji brze hrane u strogom centru Podgorice. Zvati poslije 17 h. Tel.067/861-818

Momak 30 god. vrši usluge starijim damama uz naknadu. Tel. 067/918-0347

Potrebna frizerka m-ž sa radnim iskustvom na Žabljaku. Uslovi odlični, hitno.

Tel. 069/436-580, 067/320-067

Muškarac želi da se javi savremena dama za udobna druženja. Tel.069/635261

50

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2013.

MALI OGLASI

NASTAVA

Časovi informatike, matematike i osnovnog poznavanja kompjutera.

Tel.067/642-642

KUĆNI LJUBIMCI Prodjem štene pit bul terijer (ženka) staro dva mjeseca. Super odgajano, povljno . Vidjeti. Tel.068/106-619 Prodajem mlade zečeve po 3 eura.

Tel.069/584-403

NEMJEŠTAJ Prodajem spavaću sobu od punog hrastovog drveta, ručni rad, kao nova. Cijena 599 eura. Tel.067/384-892 Prodajem njemačku vitrinu, puno drvo, ukupne dužine četiri metra, iz tri dijela .

Samo 119 eura. Tel.067/384-892 Prodaje se francuski krevet 1,4x2,0m za 50 eura. Tel.069/224-588, 068/719615 Prodajem veći trpezarijski ovalni sto nov, gratis tepih. Tel.069/260-827

Expo Commerce d.o.o., Kotor raspisuje

oglas za Merchandisera (unapređivače prodaje) za područje Cetinja, Tivta i Budve .

Potrebno posjedovanje sopstvenog automobila i vozačke dozvole B kategorije, srednja strucna sprema je neophodna, a VSS je poželjna.

Zainteresovani kandidati mogu poslati biografiju na e-mail: expo.jankovic@t-com.me.

Kontakt telefon 020/269-902 i 020/269-903

Prodajem četverokrilni drveni paravan - tikovina. Tel.069/260-827 Prodajem trpezarijski sto i četiri stolice, stilski namještaj, luksuzno, nekorišćeno, povoljno. Tel.067/223-613

APARATI I OPREMA Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime, prodaja, profesionalna ugradnja, obične, invertorske, multi, kasete, parapetne... Dezinfekcija, servis, garancija. Najpovoljnije! Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic. com

RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura.

Tel.069/959-505 Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride.

Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474-188

Prodaje se samsung TV LE40C530F, LED 102cm za 350 eura. Tel.069/224588

Valjak za peglanje cordes njemački kratko korišćen u domaćinstvu. U besprekornom stanju - 85 sm. Povoljno.

Tel.069/420-435

Na prodaju lap topovi od 100 do 300e.

Otkup, servis i prodaja lap top i desktop računara po najboljim cijenama. Mogućnost dostave po cijeloj CG. Tel.067/665-998

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029

Prodajem sliku rađenu po originalnoj slici Mila Vrbice - "Portret starog Crnogorca", ulje na platnu. Tel.069/490723 Prodajem kolica za blizance u zelenoj boji maclaren twin triumph dobro očuvana i malo korišćena. 100e.

Tel.069/383-286

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

Melemom biljnim uspješno saniram spondilozu - okoštavanje: vratnih pršljenova, lumbalnog dijela, koljena ,kao i reumatski artritis napicima.

Tel.068/124-660 Prodajem ili izdajem top-vjenčanicu iz kolekcije Davids Bridal. Kupljena u Americi. Cijena po dogovoru.

Tel.069/535-115 Prodajem bansek za rezanje drva sa električnim motorom i kružnom testerom prečnika 35 cm. Vrlo povoljno! Podgorica. Tel. 067/262-061 i 020/513-778. ( Zvati poslije 16.00h ).

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava.

Pozovite na 068/563-851

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

subota i nedjelja, 8. i 9. 6. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 03. april 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica–Beograd: svim danima 07:30, svim danima, osim subote 18:00, subotom 19:05; Beograd–Podgorica : svim danima 08:50, svim danima, osim subote 19:20, subotom 20:25; Tivat–Beograd: svim danima 08:15, 17:10; Beograd–Tivat: svim danima 09:35, 18:30; Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00; Beč– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50; Podgorica–Ljubljana : petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10; Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25; Podgorica–Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica–Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:20, srijeda 10:35, subota 10:05; Cirih– Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja 13:20, srijeda 13:35, subota 13:10; Podgorica–Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:00; Rim–Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica–Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva–Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 14:10; Tivat–Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja 10:10; Moskva–Tivat: ponedjeljak, utorak, petak i subota 14:10; Podgorica–Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 08:55, subota 08:55, 12:30, nedjelja 08:55, 10:00; Pariz–Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, petak 12:20, subota 15:50, 19:00, nedjelja 14:00, 19:00; Tivat–Pariz: subota i nedjelja 15:40; Pariz– Tivat: subota i nedjelja 12:25; Podgorica–Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota i nedjelja 19:10; Niš–odgorica: ponedjeljak, utorak, subota i nedjelja 08:00, petak 07:00; Podgorica–Bari–Podgorica, Podgorica–Napulj–Podgorica : svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30.

Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50.

Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15.

Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55.

Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10.

Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00.

Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10.

Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45.

Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;

četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25.

Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50.

Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10.

Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

PODGORICA – RIM (FCO) Ponedjeljak u 12.00 Utorak u 10.30 Četvrtak i subota u 11.50 Petak u 08.30 Nedjelja u 17.00 RIM (FCO) – PODGORICA Ponedjeljak, četvrtak i subota u 09.40 Utorak u 12.40 Petak u 10.30 Nedjelja u 19.00 Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 250€ -10% popusta na kupovinu u nedelju 09.06.2013.

Popust ne važi za artikle koji se već nalaze na akcijskom sniženju.

2 408201 04 274 0

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama