Izdanje 6-7. jul 2013. by Dnevne Novine

RJEŠENJA ● 5

Lekić Krivokapiću nudio mjesto premijera

Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao Podgorica, Kralja Nikole bb

SUBOTA I NEDELJA, 6.I 7. 7. 2013.

BROJ 579/ GODINA II

ADIL USTUNDAG ● 3

www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

● 13

Miomir Mugoša tri godine neće da me primi

IZ RIMA TRAŽE IZRUČENJE DEVET CRNOGORSKIH DRŽAVLJANA

MILAN LAKIĆEVIĆ ● 10

Plijenićemo imovinu poreskih obveznika

Italijani traže Brana Mićunovića ● Razlog raspisivanja potjernice nije sudski proces koji se protiv Mićunovića vodi u Bariju zbog takozvane duvanske afere, već je riječ o jednom odvojenom slučaju

LEGENDA ● 24

Zarobljeni Servantes ljubio lijepu Ulcinjanku

LINAS LINKEVIČIUS ● 6

Crna Gora se može osloniti na Litvaniju

FRIZURE ● 34 JAVNIH LIČNOSTI

Vesna da nosi paž, a Ranka da ofarba kosu

Vesna Medenica: Treba da pusti šiške

Dritan Abazović Previše duga kosa

Ranka Čarapić: Najbolje je asimetrična frizura

Ranko Krivokapić: Nema potrebe da išta mijenja

ZADUŽENJA ● 8-9

Za tri godine vraćamo blizu milijardu eura C

rna Gora će ove i naredne tri godine morati da vrati više od 905 miliona eura, odnosno više od milijardu eura kada se dodaju i 102 miliona eura državnih garancija, koje su nedavno aktivirale ruska državna banka VT i mađarska OTP, datih Kombinatu aluminijuma. U ovih milijardu eura nijesu uključeni krediti koje Vlada planira da uzme ove i narednih godina. A kada se tome doda planirano zaduženje od 220 miliona, na kredite

ćemo u naredne četiri godine dati skoro čitav državni budžet koji iznosi oko 1,25 milijarde eura. “Ove godine planirana otplata duga rezidentima iznosi 23,80 miliona eura, otplata duga nerezidentima 62,70 miliona eura, otplata obaveza iz prethodnog perioda je 32,18 miliona eura. Ukupno će biti vraćeno 118,68 miliona eura”, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva finansija.

RAMBO AMADEUS ● 35

Svi smo pomalo Indijanci

BJELOPOLJAC MILIĆ VUKIĆ ● 10

Redovan student u 60-oj godini

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2013.

●NEZVANIČNO Alo, priđi malo bliže...da me ne snime ovi kraljevi

Oli mi reć časti ti, što si se okomio toliko na nas. Fin si momak a tako agresivan.

A što je ovo svi misle da su u sapunici Snimak.

A meni je zalud. Vi ništa ne čujete. Vikao ja ili ne...

● SADRŽAJ RADNA GRUPA

Prije nego što dobijemo djecu svi smo uvjereni da ćemo biti savršeni roditelji i znamo u čemu sigurno nećemo popuštati. Vjerujemo da ćemo se držati pravila, uspješno postaviti granice, izbjegavti potkupljivanje djece, a naravno - i odlično se kontrolisati. No, jednom kad dobijemo djecu, stvari se mijenjaju takvom brzinom da zaboravimo na neke stvari u koje smo se kleli.

MILORAD POPOVIĆ

Taština pokreće pisce

● 38

Samo nekoliko mjeseci od izlaska “Karnere”, prvog romana Milorada Popovića, ovo djelo je nominovano za tri najvažnija regionalna književna priznanja - Njegoševu nagradu, nagradu Meša Selimović i nagradu Jutarnjeg lista. Kada je riječ o nagradi Jutarnjeg lista, veliki kompliment za našeg pisca je ne samo da je ušao u finalni izbor od pet pisaca za ovu nagradu, već i to što je prvi put za 13 godina postojanja te nagrade za nju nominovana knjiga izvan hrvatskog govornog područja.

●4

BUNT UGOSTITELJA

Inspekcije nas reketiraju ● 17

ULCINJ

Cungu diže kredit za plate ● 16

KOLAŠIN

● 19

SUBOTA, 06.07.2013 .

05:10 20:24

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Temperatura vode na otvorenom moru oko 23 stepena.

Drveće koje umire uspravno Hrast, koji obimom premašuje šest metara, savremenik Njegoša i Napoleona, čuva tajne minulih vremena, o Omeru i Merimi, Vladimiru i Kosari, Mirovičkoj staroj maslini… O svemu što je prohujalo i ostalo u Đerevićima iznad Kruča i Utjehe sačuvano je u sjećanju ovog gorostasa kao najglasniji šapat vremena. Starost stabla se procjenjuje na preko 300 godina.

● 25

● 37

Sprema li se nova dužnička kriza? ● 21

Uglavnom u sjevernim i centralnim predjelima, tokom popodneva lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom.

23 22 23 22 22 15 11 10 14 15

34 33 32 33 32 27 24 19 25 26

05:11 20:24

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

More malo do umjereno talasasto. Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, na udare i jak, uz obalu sjeveroistočni, a na otvorenom moru sjeverozapadni.

IMPOZANTNO

NEDJELJA, 07.07.2013.

Na jugu malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo, a na sjeveru od sredine dana lokalno kiša i grmljavina.

JADRAN:

Rok za završetak rekonstrukcije podgoričkog Porodilišta, koja je počela u julu prošle godine, ponovo je prolongiran, kako je saopšteno iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), zbog složene procedure javnih nabavki, i njegovo otvaranje očekuje se u septembru. Prvi rok za završetak radova bio je kraj prošle godine, zatim prvi kvartal ove, a ona je direktor KCCG Milan Mijović, prilikom otvaranja renovirane Poliklinike Kliničkog centra, kazao da se do kraja juna ove godine očekuje otvaranje adaptiranog Porodilišta.

PREDVIĐANJE

Berači niču kao pečurke

● 23

Meteo

MUP želi da vodi biračke spiskove

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

23 21 23 22 21 16 12 8 13 14

35 34 33 34 33 29 26 20 27 28

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto. Vjetar sjevernih smjerova, umjeren do pojačan, na udare povremeno i jak. Temperatura vode na otvorenom moru oko 23 stepena.

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2013.

INVESTITORI

Ustundag: Mugoša tri godine neće da me primi on vlasnik jednog od najvećih lanaca hotela u primorskim i zimskim centrima Turske, koji su poznati kao “Green Park Hotels & Resorts”. Tržišna vrijednost tih ekskluzivnih objekata je oko milijardu eura. Kada su reference Ustundaga u pitanju, a o čemu je Vladu izvijestio i ambasador Crne Gore u Turskoj Ramo Bralić, možda dovoljno govori činjenica da je on za samo šest i po mjeseci izgradio veliki zimski centar u Kodžaili, gradu udaljenom sat vremena vožnje od Istanbula. Taj centar turska država pokušavala je napraviti tri decenije i nije uspjela dok se za gradnju nije ponudio Ustundag i stvorio pravu atrakciju. “Dajte mi neki prostor i za tri godine ću izgraditi što god poželite”, poručuje Ustundag. On je vrlo zainteresovan za ulaganja u crnogorsko primorje, pa je nedavno boravio i u Ulcinju, gdje je saopštio da je njegov krug prijatelja i biznismena vrlo širok i da bi mogao da na ulcinjsku rivijeru ponovo dovede mnogo turista. Njegove namjere ne bi, napomenuo je, ostale samo na turizmu, već bi u Crnoj Gori mogao pokrenuti i neke projekte u poljoprivredi i u industriji. M. Prelević

PROFIL MILAN LAKIĆEVIĆ

Tihi naučnik Dierktor Poreske uprave Milan Lakićević rođen je u Kolašinu 1971. godine. Osnovne, postiblomske i doktorske studije završio je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Odlično govori ruski jezik. U karijeri je imao niz zvučnih zvanja kao što su saradnik na predmetu Finansijski menadžment, asistent na predmetu Finansijski menadžment i oblastima Računovodstvo i finansije, docent na predmetima: Analiza poslovanja i Revizija i kontrola na Ekonomskom fakultetu u Podgorici i na predmetu Poslovna statistika na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru. U zvanje vanredni profesor izabran 3.5.2012. godine. Objavio je više knjiga i učestvovao na naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu kao i u više od 50 istraživač-

kih projekata.Član je Ester Economic Association SAD,Udruženja procjenivača Crne Gore, Naučnog društva ekonomista Srbije, Odbora za edukaciju i obuku Instituta internih revizora Crne Gore, Odbora za reviziju A.D. Elektroprivreda Crne Gore Nikšić.... Važi za tihog i poslovnog čovjeka. Naučnika koji se na hvali puno i stručnjaka velikog renomea.

MILI PRELEVIĆ urednik

OSVAJANJE OEBS a

EDITORIJAL

Turski biznismen i predsjednik Upravnog odbora Ustundag Grupe, jednog od najvećih poslovnih udruženja u Turskoj, Adil Ustundag kaže da bi rado gradio jedan hotel u Podgorici, ali nikako ne uspijeva da dođe do gradonačelnika Miomira Mugoše. On je Dnevnim novinama izjavio da mu nije jasno zašto ga Mugoša blokira i zašto ne želi da ga primi. “Već tri godine pokušavam da dođem do njega. Kazali su mi u Crnoj Gori da u Podgorici ništa ne mogu uraditi ako mi to ne odobri gradonačelnik Miomir Mugoša. Bilo je razgovora sa nekim ljudima iz Podgorice, ali mi nije jasno šta oni, u stvari, hoće. Ja znam šta hoću. Zainteresovan sam da gradim “Grin park” hotel u Podgorici, ali mi sve govori da treba još nešto više da uradim. Moje je da poštujem zakone vaše države i na to sam, naravno, spreman... ništa mimo toga. Da li je to razlog što ne mogu da dođem do gradonačelnika, ne znam. Ponekad se zapitam kakav je to grad u kojem se apsolutno pita samo jedan čovjek”, kaže Ustundag. Inače, da se radi o vrlo relevantnom biznismenu kada je turizam u pitanju govori i činjenica da je

Prosto da čovjek ne vjeruje. Država, koja je, donedavno, bila pod žestokim monitoringom Organizacije za bezbjednost i saradnju (OEBS) sada predsjedava Parlamentarnom skupštinom ove izuzetno značajne institucije. Vijest da je za predsjednika Parlamentarne skupštine OEBS izabran Ranko Krivokapić, predsjednik crnogorskog parlamenta, iznenadila je samo one koji nijesu bili tih dana u Istanbulu, gdje se sve održavalo. Oni koji su bili tamo uvjerili su se u ogromnu podršku koju je Krivokapić imao, prije svega od SAD i Rusije i svih država bivše Jugoslavije. Pobjeda je bila ubjedljiva i vrlo značajna za Crnu Goru. Krivokapić je postao prvi crnogorski političar koji je, od uvođenja višestranačja, izabran na tako visoku međunarodnu funkciju. Voditi najveću parlamentarnu delegaciju u svijetu iza koje stoji milijardu građana, 57 zemalja, jedine organizacije koja okuplja sve od Rusije do Amerike, od sjevera do juga i kao kandidat iz male zemlje dobiti podršku svih ključnih zemalja velika je čast, ali i prilika da se pokaže svijetu šta sve može da uradi jedna mala zemlja. Glasanje u Istanbulu je pokazalo da Crna Gora, ali i region, mogu biti jedinstveni i da mogu prepoznati zajednički interes, a u ovom slučaju je to razvoj demokratije. OEBS i dalje igra važnu ulogu u regionu, posebno po pitanjima u vezi sa izbornim procesom i demokratizacijom, a njegova uloga bila je od ogromnog značaja, neophodna u zemljama sa dubokim političkim podjelama i konfliktnim odnosima. Nekoliko godina ta organizacija je bila najvažniji partner u izbornom procesu svim zemljama u regionu, pa i Crnoj Gori. Sa 56 država članica (učesnica) iz Evrope, centralne Azije i sjeverne Amerike, Organizacija za bezbjednost i saradnju čini najveću regionalnu organizaciju za bezbjednost. OEBS je primarni instrument za rano upozoravanje, prevenciju sukoba, rješavanje kriza i postkonfliktni oporavak u regionu zemalja koje obuhvata. OSCE ima 19 misija i predstavništava u jugoistočnoj i istočnoj Evropi, južnom Kavkazu i centralnoj Aziji. Nije bilo davno kada su predstavnici OEBS-a imali pune ruke posla u Crnoj Gori. OEBS nas je polako osvajao, učeći nas demokratiji i principima koji vladaju u razvijenim zemljama. A vrijeme brzo prolazi. Koliko do juče u Crnoj Gori su izbijale tuče na biračkim mjestima, razbijane su glasačke kutije i razvijale se podjele. Koliko do juče OEBS nas je posmatrao kao neke u Africi ili Aziji. Ali od prije nekoliko dana Crna Gora je osvojila OEBS. Sada rukovodi njim. Prava stvar za Crnu Goru, zar ne?

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

LOKALNI IZBORI U BERANAMA

SNP za koaliciju, DF rezervisan O

pozicija u Beranama odlučna je da pobijedi vlast na sljedećim lokalnim izborima. Međutim, još nije sigurna kako će nastupiti, samostalno ili ujedinjena. U SNP Berane voljni su da stvore pobjedničku koaliciju, ali u Demokratskom frontu su rezervisani prema ovom predlogu. To je, kako kažu, mač sa dvije oštrice. U vladajućoj koaliciji opoziciju vide kao respektabilnog političkog partnera, ali ipak nedovoljno jakog da ugrozi trenutnu vlast.

Funkcioner SNP Berane Dragoslav Šćekić kaže da želja za udruživanjem sa ostatkom opozicije odavno postoji. To bi, kako kaže, dodatno osnažilo već dovoljno jaku opoziciju u ovom gradu. “Ako ostali politički subjekti budu imali cilj i volju kao sto je ima SNP, neminovno je da će do sklapanja koalicije doći”, kazao je Šćekić, navodeći da će osnovni cilj tako stvorene koalicije biti smjena vlasti u Beranama, koja je, kako kaže, ovaj grad u posljednje dvije decenije dovela na najgore grane. Opštinski odbor Berane je, kako kaže Šćekić, donio odluku da se na razgovor pozove opozicija oko dogovora o stvaranju koalicije. “Već pripremamo pismo opoziciji u kojem ćemo im iznijeti naš predlog”, kazao je Šćekić reagujući na to što u DF kažu da im niko nije zvanič-

no dostavio ovakav predlog i da su o njemu čuli samo iz medija. Sudbina koalicije još je neizvijesna smatra Šćekić. “SNP će dati otvorenu ponudu koja će biti u skladu sa parlamentarnim rezultatima i daćemo sve od sebe da se trenutna vlast smijeni”, kazao je on. Funkcioner SNP-a istakao je da koalicija ne zavisi od jedne strane, već od odgovornosti ostalih političkih subjekata koji u njoj budu učestvovali. “Ako budemo radili kvalitetno, takva će nam biti i koalicija”, kazao je Šćekić. U prilog opoziciji ide i to što je Petnjica postala opština, pa će kako on kaže, DPS izgubiti veliki broj glasova koje je dobijao iz Petnjice. “DPS gubi oko tri hiljade glasova i teško da to mogu nadoknaditi bilo kojim metodama koje je ta partija navikla da

SNP NEZADOVOLJNA

Nedomaćinsko poslovanje u Baru Evidentna je kriza u funkcionisanju i finansiranju opštine Bar jer vladajuća koalicija nedomaćinski posluje. Ovo je ocjena opštinskog odbora Socijalističke narodne partije u tom gradu. SNP smatra da je problematično što vladajuća koalicija nenamjenski troši novac građana. “Neuspjesi lokalne vladajuće koalicije najviše se ogledaju u neostvarivanju budžeta, višegodišnjem kašnjenju u donošenju brojnih planskih urbanističkih dokumenata, neostvarivanju planiranih radova u svim mjesnim zajednicama, nepripremljenosti za turističku sezonu, problemima u vodosnabdijevanju i kanalizacionoj mreži, neizgrađenim lokal-

nim i mjesnim saobraćajnicama, prekoračenju izgradnje mimo dozvoljenog”, ističe se u saopštenju SNP-a. Prema riječima ove partije, stalno međusobno prebacivanje odgovornosti i sukob nadležnosti između opštine Bar i JP “Morsko dobro” godinama je samo gomilalo probleme, a štetu trpe građani Bara. Opštinski odbor SNP Bar poziva predsjednike mjesnih zajednica da podnesu izvještaje kojima bi obavijestili Predsjednika opštine da li su zadovoljni stanjem na terenu svojih mjesnih područja, da li se rješavaju problemi u skladu sa planovima i obećanjima i na taj način ukazuje na (ne)odgovornost nadležnih. N.Đ.

SASTANAK

Milić razgovarao sa Korlateanom U okviru saradnje zemalja jugoistočne Evrope postoji prostor za zajedničke aktivnosti kako bi se države regiona uspješnije suočile sa izazovima u evropskim integracijama, ocijenili su lider Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić i ministar vanjskih poslova Rumunije Titus Korlatean. Korlatean se, tokom zvanične posjete Crnoj Gori, sastao sa Milićem sa kojim je razgovarao o perspektivi Crne Gore na putu ka evropskim i evroatlantskim integracijama, ali i njenoj budućnosti u ekonomiji, energetici i turizmu, posebno uvođenju standarda za ekoturizam. “Postoji prostor za zajedničke aktivnosti i zalaganja u okvirima regionalne saradnje zemalja jugoistočne Evrope, kako bi se sve

zemlje regiona koje su u procesu evropskih integracija uspješnije nosile sa preprekama i izazovima na tom putu”, istakli su sagovornici, saopšteno je iz SNP-a. Oni su, dodaje se, razgovarali i o iskustvima Rumunije tokom procesa reforme pravosuđa, u cilju efikasnijeg sudskog djelovanja i Milić je, u tom smislu, naglasio da bi ta iskustva Crnoj Gori mogla biti od znatne koristi. Korlatean i Milić su razgovarali i o autobuskoj nesreći u kojoj su stradali rumunski turisti. Milić je kazao da je očigledno da rumunski narod osjeća veliku zahvalnost prema Crnoj Gori, prema državnim organima, ali i prema narodu Crne Gore, što je, kako je rekao, najvažnije. J.Đ.

koristi”, zaključio je Šćekić. U DF-u Berane, smatraju da će vlast u ovom gradu biti smijenja nezavisno od toga da li će se opozicija udružiti. “Mislim da ćemo aktuelnu vlast pobijediti, udruživanjem ili bez njega. Glasove koje je DPS dobio koristio je za pogrešne stvari, tako da im ljudi neće opet ukazati povjerenje”, kazao je funkcioner DF-a Berane Radojica Živković.

● UDRUŽIVANJE JE OPASNO Međutim, Živković nije optimističan kad je vršenje vlasti u pitanju. “I kad dođemo na vlast nemamo se zašto radovati jer nas čekaju samo problemi opštine: dugovi i nezaposlenost”, smatra Živković. On vjeruje u to da bi opozicija biča jača zajedno, ali smatra da je vrlo teško stvoriti koaliciju. “DF i SNP su velike grupacije i kad tako velike grupe počnu da se udruzuju može biti problema. Uključiće se i male partije i onda će svi da postavljaju ultimatume. To je mač sa dvije oštrice”, istakao je Živković. Prema riječima Živkovića, DPS je svjestan toga da polako gubi vlast u Beranama jer se ljudi sve više priklanjaju opoziciji. “Uprkos tome što vla-

dajuću koaliciju čine dvije jake struje, oni međusobno teško komuniciraju i to je ono što može navesti građane da daju glas opoziciji”, kazao je Živković.

● DPS SPAŠAVA BERANE Predsjednik Opštinskog odbora DPS Budimir Dabetić kaže da se vladajuća partija u Beranama ne bavi postupcima opozicije na političkoj sceni tog grada, ali u njihovom potencijalnom udruživanju vidi razlog za ugrožavanje vladajuće koalicije u Beranama. “Bila ujedinjena opozicija ili pak izašla pojedinačno, ona je nama u Beranama respektabilni politički protivnik, ali smatram da ćemo mi u jednoj fer i korektnoj atmosferi u demokratskom izbornom procesu pobijediti u Beranama i zadržati vlast koju sada čini naša koalicija”, kazao je Dabetić. On smatra da je vladajuća koalicija uradila mnogo toga za Berane,

te da će to biti razlog da im građani opet ukažu povjerenje. “Razvojni program vladajuće koalicije u Beranama, kadrovski potencijal kojim raspolaže DPS, sve ono što je lokalna samouprava uradila na razvoju i izgradnji Berana, vođenje računa o svakom građaninu naše opštine, kao i naš odnos sa centralnom vlašću kao rezultat imalo je velika ulaganja u kapitalne infrastrukturne objekte kao što su put Berane - Jelovica - Kolašin, Tunel Tifran, Poliklinički centar, ulaganje u zdravstvo, rekonstrukciju bolnice, univerzitetski centar i mnoga druga ulaganja”, navodi Dabetić. “Sve ovo, kao i dobri izborni rezultati u prethodnom periodu, daje nam pravo da sa sigurnošću kažemo da ćemo dobiti većinsko povjerenje na predstojećim izborima. Nastavljamo da vršimo vlast u Beranama na zadovoljstvo naših sugrađana”, zaključio je on.

FOTO: darkO jOvanOvić

Jovana Đurišić

RADNA GRUPA

MUP želi da vodi biračke spiskove Konjević

Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević predložio je članovima Radne grupe za izgrađivanje povjerenja u izborni proces da njegov resor ubuduće vodi biračke spiskove. Ova ideja nije naišla na podršku opozicije, a ono što bi oni promijenili su odredbe o registru prebivališta jer su zbog njih, kažu, birački spiskovi haotični. Konjević ističe da je na poslanicima da izaberu budući način vođenja biračkih spiskova, a koncept koji on predlaže bi obezbijedio punu trasnparentnost. Ministarstvo predlaže koncept koji će, prema Konjevićem riječima, da obezbijedi punu transparentnost: Poslanik SNP Neven Gošović, koji takođe nije odobrio ovu ideju, pitao se čime je MUP zaslužio njihovo povjerenje. “Ako pogledamo iskustvo koje imamo, ne mislim sada u vremenu mandata samo ministra Konjevića nego i mnogo ranije, to Ministarstvo takvo povjerenje ne zaslužuje. Najveći dio problema u vođenju biračkih spiskova poticao je od načina rada i postupanja MUP-a”, kazao je Gošović. Ministar za informaciono druš-

tvo i telekomunikacije Vujica La- upozorio je da bi se na ovaj način zović kaže da je njegov resor spre- moglo verifikovati etničko čišćenje man da prihvati novi koncept. u Crnoj Gori. “I sam sam svjestan da ovako Poslanica Pozitivne Azra Jasarascjepkana odgovornost i podje- vić predložila je da se napravi jela posla i kompletne priče o birač- dinstveni birački spisak sa dvije kim spiskovima izazivaju u samoj evidencije. Jedna bi bila evidenciimplementaciji određene zabune i ja crnogorskih državljana sa premožda nepotpunu efikasnu funkci- bivalištem i boravištem, a druga sa onalnost”, istakao je Lazović. crnogorskim državljanima sa preZa Milutina Đukanovića iz DF bivalištem u Crnoj Gori, ali boravištem van Crne Gore. najveći problem predstavlja rješenje o mjestu Direktor CDT Dragan Koprivica, gost prebivališta. Trebalo bi, objašnjava, izumiti meRadne grupe za izgrahanizam kako provjeriti đivanje povjerenja u izborni proces, smaprebivalište glasača da bi Ako pogledamo se ubuduće izbjegli, kako iskustvo koje imatra da bi MUP odmah kaže, fantomi. mo Ministarstvo mogao da provjeri dio “Ljudi nema po 15 go- unutrašnjih posloregistra prebivalištva. dina ovdje, nemaju veze va takvo povjerenje Iz MANS-a je predloženo da se novim sa Crnom Gorom, a nala- ne zaslužuje, smarješenjem u Zakonu ze se u biračkom spisku. tra Neven Gošović o biračkim spiskoviI zbog toga je nastao pot- (SNP) ma odredi precizan puni haos. Ne kažemo da ih brišemo, nego da označimo te bi- uslov da neko bude izbrisan iz spirače, da tražimo provjeru ili da se ska i da se ukinu sva diskreciona prijavljuju u nekom zakonskom ro- ovlašćema. Maraš je, takođe, predložio da se ku, da nađemo neki zakonski modus kojim će da potvrde da imaju rok za zaključenje biračkog spiska prebivalište u Crnoj Gori”, kazao je produži sa 15 na 10 dana od dana izĐukanović. bora kako bi se, kaže, identifikovale Poslanik SDP Rifat Rastoder nepravilnosti. J.Đ.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

RJEŠENJA

foto: darko joVanoVIć

Lekić Krivokapiću nudio mjesto premijera

Predsjednik Demokratskog fronta Miodrag Lekić nudio je lideru Socijaldemokratske partije Ranku Krivokapiću mjesto predsjednika Vlade Crne Gore kako bi “na pravi način” bili pripremlje-

ni vanredni parlamentarni izbori, saznaju Vikend novine. Prema našim informacijama Lekić je rekao Krivokapiću da bi to bilo rješenje duboke političke krize u Crnoj Gori. U Demokrat-

skom frontu smatraju da bi SDP okretanjem leđa DPS-u doprinijela demokratizaciji političke scene u našoj državi i da bi tako bio otvoren put za stvaranje tehničke vlade.

Predsjednik Skupštine Crne Gore nije bio raspoložen da razgovara na ovu temu. “Nemam komentar”, odgovorio je Krivokapić kratko novinaru Vikend novina na pitanje da li mu je Lekić nudio mjesto premijera. U crnogorskoj opoziciji već dugo se plasira teza da bi formiranje tehničke vlade riješilo najvažnije političke sporove u Crnoj Gori. “Crnoj Gori su neophodni pošteni izbori na kojima bi se svi izmjerili i koji bi dali potpuno jasnu sliku crnogorske političke scene. Kada bi Krivokapić preuzeo tehničku vladu, bili bi razriješeni i sporovi unutar same vladajuće opozicije. I sam Krivokapić kaže da je opozicija demokratski sazrela, a u opoziciji smatraju da je i u vladajućoj koaliciji toliko nedemokratskog, da je došlo vrijeme da SDP otkaže poslušnost partiji Mila Đukanovića i krene svojim putem, bez opte-

rećenja i repova koje im nameće tako bliska saradnja sa DPSom”, rečeno je Vikend novinama od dobro obaviještenog izvora iz opozicije. Prema tim informacijama socijaldemokrate bi dobile punu podršku, odnosno blanko glasove opozicionih poslanika, što bi omogućilo da tehnička vlada pripremi sve uslove za raspisivanje “prvih slobodnih izbora u Crnoj Gori”, i to na svim nivoima. Inače, Lekić i Krivokapić su razgovarali u nekoliko navrata. Da se “nešto iza brda valja” najavljivao je i sam Lekić tvrdeći da će saradnja DF i SDP zaustaviti “degradacija političkog, ekonomskog i pravnog života Crne Gore”. “Gdje god vidimo šansu da zajedno branimo pravni poredak i Ustav, mi ćemo sarađivati”, kazao je Lekić, ističući da DF i SDP imaju isto mišljenje kada su u pitanju “napadi na Ustav i nedovoljne odbrane onih koji treba da ga brane, prije svega tužioca”. M. Prelević

foto: Vedran IlIć

ANKETNI ODBOR

Opozicija o Peru, DPS o majci Anketni odbor Skupštine za ispitivanje afere “Snimak”, nastavio je rad saslušanjem predsjednika OO DPS Berane Budimira Dabetića i šefa cetinjskog DPS Jovana Martinovića. Dabetić j,e odgovarajući na pitanja članova Anketnog odbora, rekao da DPS nije uticao na to kome će biti isplaćena jednokratna socijalna pomoć u Beranama. On je kazao da je socijalna pomoć isplaćena svima kojima je potrebna, nezavisno od partijske pripadnosti. “Tražio sam da se pomoć plati svima kojima je potrebna i nije se to odnosilo samo na članove DPSa”, kazao je Dabetić. Strahinja Bulajić iz DF kazao je da je Dabetić na sjednici organa DPS tražio da se mnogo državnih institucija uključi u izbore, kako bi se u njima zaposlili članovi DPS-a. “Rekli ste i da bi otpremnine članovima DPS trebalo dati tokom septembra. Zloupotrijebili ste status najugroženijih porodica. Da li ste bili svjesni da ste tim riječima ušli u zonu kriminala”, pitao je Bulajić. Dabetić je kazao da u Beranama nije bilo političke diskriminacije, već da je tražio da se u institucijama zaposle mladi sa Biroa za zapošljavanje. “Smatrate li da je kršenje zakona ako svi studenti sa lokalnog Biroa sa završenin Medicinskim fakultetom rade”, odgovorio

je Dabetić. Obrada Stanišića iz DPS-a zanimalo je da li je neko od prijavljenih na konkurs imao primjedbe jer nije dobio posao zbog partijske pripadnosti. Dabetić je kazao da pri zapošljavanju nije bilo političke diskriminacije i da niko nije imao primjedbe. Član Odbora Obrad Gojković pitao je kojom metodologijom je moguće obezbijediti da se otpremnine članovima DPS-a isplate tokom septembra, prije izbora, podsjećajući da je Dabetić to rekao na partijskoj sjednici. “Kako vi to proceusirate da bi vaši članovi taj novac dobili baš u septembru. Ta procedure ne postoji i to pokazuje da se radilo o organizovanoj zloupotrebi”, rekao je Gojković. Dabetić je odgovorio da to stanje ni danas nije riješeno, i da ta incijativa nije prošla. Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore kazala je da svaki šesti Beranac prima socijalnu pomoć. “Centar za socijalni rad podijelio više od 60.000 eura jednokratne pomoći. Dvije trećine tog novca je podijeljeno od 1. septembra do 15. oktobra, uoči izbora, a nakon njih samo tri osobe su dobile pomoć. Kako objašnjavate da nije bilo zloupotreba kada podaci drugačije govore?”, pitala je Jasavić. Dabetić je kazao da se septem-

Pavlović: Vaše izjave umaraju zdrav razum Predsjednik Odbora Koča Pavlović kazao je da kod većeg dijela javnosti, i kod nekih članova tog tijela, postoji frustracija i umaranje zdravog razuma zbog, kako je rekao, činjenica da na saslušanjima funkcioneri DPSa tvrde da se u njihovim izjavama ne

vide zloupotrebe. “Ne mogu da podnesem da me vi i vaše kolege, što bi se reklo, u zdrav mozak. Koga vi mislite da zezate?”, upitao je Pavlović. Martinović je rekao da je ozbiljan i da se ne šali.

Sa sjednice Anketnog odbora

bar pominje u drugom kontekstu, i da nije vodio računa o tome kad je kome pomoć isplaćena. Dabetić je kazao da je bilo diskriminacije kada je opozicija bila na vlasti u Beranama, jer su tada, kako tvrdi, otpušteni svi načelnici u lokalnoj upravi. “Kada je DPS 2006. godine uzeo vlast niko nije ostao bez posla”, rekao je Dabetić. Pre dsje dnik O db ora Ko ča Pavlović pitao je Dabetića da li ima informaciju koliko je predsjednika i potpredsjednika Mjesnih odbora DPS-a vraćeno prije izbora u Upravi za šume, a koji su prije toga dobili otkaz. Dabetić je rekao da nijedan od njih ne radi ni danas. “Barem deset puta sam tražio da se zaposle, a nijedan od njih danas ne radi”. Poslanika DF Vladislava Bojovića zanimalo je da li je Dabetić urgirao kod direktora Uprave šuma da se otpušteni vrate na posao. “Zar mislite da stvarno imam toliki uticaj u Beranama”, pitao je Dabetić, ponavljajući da niko od

tih ljudi nije vraćen na posao i da je u tom slučaju diskriminasan jedino DPS. Da prilikom zapošljavanja na Cetinju nije bilo partijske ili bilo koje druge diskriminacije, kazao je i šef Odbora DPS-a u tom gradu, Jovan Martinović. Martinović je rekao da je na sjednicama partijskih organa govorio o socio-ekonomskoj situaciji u prijestonici, “i onome šta odgovorna lokalna vlast radi kako bi riješila probleme u toj oblasti”. Strahinja Bulajić iz Demokratskog fronta kazao je da je Martinović na sjednici organa DPS-a, u predizobrnom periodu pohvalio komunikaciju sa ministrom prosvjete, Slavoljubom Stijepovićem, za koga je kazao da ne zaobilazi partiju, “i da tako poštuje partijske infrastrukturu”. “Da li ste svjesni da ste tom izjavom optužili ministra za nezakonito djelovanje jer Izborni zakon zabranjuje ministrima da učestvuju u izbornoj kampanji i da li

smatrate da ste saučesnik u tim nezakonitim radnjama”, pitao je Bulajić. Martinović je kazao da nije bilo nezakonitih radnji, već da je samo pohvalio ministra na novu partijske komunikacije. Vladislav Bojović iz Fronta podsjetio je da je Martinović na partijskoj sjednici rekao da su svi članovi DPS-a koji su tražili od cetinjskog Odbora da odrade pripravnički staž, to i dobili. “Kako je realizovano zaposlenje članova DPS-a kao pripravnika, da li ste dostavljali spisak članova DPS-a koji imaju potrebu za tim stažom”, pitao je Bojović. Martinović je odgovorio da je broj pripravnika koji su zaposleni, a koji su članovi DPS-a, mnogo manji od mladih koji su dobili staž. “Nijesam dostavljao spiskove, možemo samo da pomognemo članovima DPS-a kada je riječ o administrativnim procedurama i nikako drugačije”, kazao je on. J.Đurišić

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

LINAS LINKEVIČIUS U RAZGOVORU ZA DN

Crna Gora se može osloniti na Litvaniju

Ministar vanjskih poslova te baltičke zemlje tvrdi da će našu državu podržati u procesu integracija

Linkevičius

Miraš Dušević

itvanija će tokom šestomjesečnog predsjedavanja eu snažno podržati integracijski proces crne Gore. ministar vanjskih poslova ove baltičke zemlje linas linkevičijus za Vikend novine kaže da je uspjeh pregovora crne Gore važan za našu zemlju, ali i za kredibilitet politike proširenja eu. poručuje da je realno da naša zemlja do kraja godine otvori poglavlja 23 i 24.

“Integracijski put Crne Gore je odličan. Veoma nam je drago zbog uspješnog početka pregovora. Pozitivan stav i rad sa obje strane nas uvjerava da ćete na ovom putu zadržati postojeći zamah. Zbog toga smo posebno fokusirani na perspektive poglavlja 23 i 24 - konstruktivne pregovore. Pravovremeno otvaranje ovih poglavlja će imati veliki uticaj na dinamiku pregovora. Uspjeh pregovora Crne Gore je važan za napredak zemlje, ali je veoma važan za kredibilitet politike proširenja EU. Zato svi moramo imati motivaciju da naporno radimo kako bi Crna Gora bila spremna za nesmetano članstvo u EU”, kaže u razgovoru za DN ministar vanjskih poslova Litvanije Linas Linkevičius. Naš sagovornik je saglasan da su poglavlja 23 i 24 veoma bitna za Crnu Goru. “Akcioni planovi završeni su krajem juna i predstvaljeni su EU, a u međuvremenu su pažljivo pregledani od strane Evropske komisije i pod strogim su nadzorom država članica. Vjerujemo da je Crna Gora uradila sve što je potrebno u svim pripremnim radovima i očekujem pozitivne ocjene. Ako sve bude išlo prema planu, smatramo da je realno da poglavlja 23 i 24 budu otvorena do kraja godine. U svakom slučaju, Litvanija će raditi na postizanju konsenzusa unutar EU da Crna Gora otvori poglavlja u što kraćem roku”. Podrška Litvanije Crnoj Gori znači puno, a kako stvari stoje, imaćemo je. Ministar kaže da se, bez ikakve sumnje, možemo se osloniti na Litvaniju. “Dosljedni smo zagovornici evro-

integracija Crne Gore. Litvansko Predsjedništvo će naporno raditi da se unaprijedi proces proširenja. Mi ćemo olakšati proces za zemlje kandidate u aktivnim pregovorima i bićemo podrška državama koje se pripremaju za prijem u zajednicu evropskih zemalja. Obećavamo vam da ćemo dati sve od sebe u potrazi za konsenzusom država članica kako bi na najbolji mogući način promovisali crnogorske pregovore. Ali, moram reći da će mnogo toga zavisiti od učinka i napretka koji je ostvarila sama država Crna Gora. Dakle, želimo vam puno uspjeha, snagu i odlučnost”, poručuje Linkevičijus. Što se tiče mogućeg paket aranžamana i zajedničkog ulaska Crne Gore i Srbije u EU, on kaže da Litvanija stalno podržava proces proširenja koji je baziran i rukovodi se principom “sopstvenih zasluga”. To je kamen temeljac kredibilne i konzistentne politike proširenja EU. “Poštovanje ovih načela i fer tretman svih pristupnih zemalja je pažljivo nadgledan od EK i država članica. Svi se slažu da obje zemlje, Crna Gora i Srbija, imaju sve potrebne potencijale i kapacitete da se pridruže EU, ali tajming i tempo pregovora biće pojedinačno definisani prema napretku zemlje na svojim pregovaračkim okvirima. ●Fiskalna politika u Fokusu Litvanija je 1. jula preuzela predsjedavanje EU od Irske tokom kojeg će joj priotiteti biti napredak na putu ka zdravijim javnim finansijama, sprovođenje Pakta za rast i zapošljavanje i jačanje EU kao globalnog modela otvorenosti

MIRKO STANIĆ PORUČUJE

SDP traži ispravku Socijaldemokratska partija (SDP) tražila je od dnevnih novina Dan da u prvom narednom broju objavi ispravku, kako su istakli, neistinite i netačne informacije koju je taj medij juče objavio. U objavljenom tekstu pod naslovom “Raspisao konkurs za rodbinu partijskog druga” navedeno je da je potpredsjednik Vlade Crne Gore i SDP-a Vujica Lazović navodno nezakonito zaposlio rođaku Milutina Žugića, predsjednika OO SDP-a Žabljak, kao i da je Žugić, navodno, prijavljen na istoj adresi kao i zapošljena u Podgorici. “Radi objektivnog informisanja javnosti, predsjednik OO SDP Žabljak se zove Milutin Žugić i nije

ni u kakvoj rođačkoj vezi sa navedenom Marijom Žugić i nije ni u jednom segmentu uključen u bilo kakva zapošljavanja u navedenom ministarstvu”, ističe se u reagovanju šefa medijskog pula SDPa Mirka Stanića. Prema njegovim riječima, kao predsjednik OO SDP-a i odbornik u Skupštini opštine Žabljak, Žugić ne može biti prijavljen u nekom drugom gradu. “Tako da je i ta, elementarna, logika ukazivala da se ne radi o istoj osobi. Milutin Žugić će razmisliti da li će zbog objavljivanja netačnih i neistinitih informacija zaštitu svojih prava tražiti i u odgovarajućem sudskom postupku protiv dnevnog lista Dan”, ističe Stanić. N.Đ.

i bezbjednosti. Biće to prvo predsjedavanje Litvanije, ujedno i prvo predsjedavanje neke baltičke zemlje EU, ali i prvo predsjedavanje Unijom koja ima 28 članica, pošto je istog dana kada je Litvanija preuzela dužnost u EU ušla Hrvatska. Kako se ocjenjuje, neveliku administraciju Litvanije tokom šestomjesečnog predsjedavanja EU čeka neuobičajeno mnogo posla, uključujući nedovršene poslove iz prethodnog predsjedavanja. Kako je za DN kazao Linkevičijus, Litvanija će se tokom predsedavanja fokusirati na vođenje odgovorne fiskalne politike, jačanje jedinstvenog tržišta (naročito unutrašnjeg tržišta energije) i otvorenost EU prema svojim partnerima. ●Grčka preuzima palicu Posebnu pažnju Litvanija će posvetiti samitu Istočnog partnerstva

koji će se održati u Viljnusu 28. i 29. novembra. Ako bude uspjeha, na tom samitu biće potpisan sporazum o pridruživanju sa Ukrajinom i inicirani sporazumi sa Jermenijom, Moldavijom i Gruzijom. Budžet litvanskog predsjedavanja utvrđen je na 62 miliona eura, što je manja suma nego u prethodnom predsjedavanju, s obzirom na to da uključuje sredstva namijenjena za sve litvanske zvaničnike aktivne u procesu. Litvanija će na kraju godine predsjedavanje EU predati Grčkoj kojoj će jedan od glavnih poslova biti da pripremi evropske izbore za 22 - 25. maj. Inače, boje na logu litvanskog predsjedavanja simbolišu bliske veze Litvanije sa baltičkim i nordijskim zemljama, a plavi luk zastave EU predstavlja univerzalne vrijednosti i aktivnosti. Logo je u obliku kruga koji se zatvara bojama litvanske zastave žutom, zelenom i crvenom.

Otvorena vrata za Srbiju Litvanija će učiniti sve što je u njenoj moći da se završe pripreme za prvu međuvladinu konferenciju kojom počinju pristupni pregovori Srbije sa EU. To je nedavno izjavio ministar spoljnih poslova Litvanije. “Kao nepristrasni posrednici, zaista ćemo se truditi da poguramo naprijed ovaj proces. Kako će sve teći konkretno ne mogu da vam kažem u ovom trenutku jer još nije jasno kada će prva međuvladina konferencija biti organizovana. Rečeno je da će to biti najkasnije u januaru sljedeće godine”.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

KOMBINAT ALUMINIJUMA

Stečajem spasiti proizvodnju U ponedjeljak ročište o uvođenju stečaja

Kombinat aluminijuma

Ivana Cimbaljević

očište za uvođenje stečaja u kombinat aluminijuma biće održano u ponedjeljak, odlučio je juče privredni sud. stečajni upravnik veselin perišić juče je podnio izvještaj sudu u kojem je naznačio da je u sadašnjoj situaciji nemoguće održavanje proizvodnje. nakon uvođenja stečaja, organizaciju proizvodnje preuzeće državna kompanija Montenegro bonus, koja je ponovo kupila sirovine za fabriku.

Privredni sud Crne Gore donio je juče rješenje da se ročište na kojem će se raspravljati o postojanju razloga za uvođenje stečaja u Kombinat aluminijuma Podgorica održi u ponedjeljak 8. jula. Vikend novine juče su objavile da je stečajni upravnik odlučio da ubrza i da će ročište biti zakazano osam dana ranije neko što je bilo planirano. Stečajni upravnik Veselin Perišić saopštio je juče da je na osnovu informacija koje je dobio od izvršnog direktora KAP-a Dragana Mijovića, obavijestio Privredni sud da je održavanje proizvodnje u sadašnjim uslovima nemoguće. Fabrika zbog nemogućnosti da izvozi aluminijum, ima problema sa nabavkom sirovina, pa je stečaj trenutno jedini način da se ovaj problem riješi. “Kao stečajni upravnik, prethodno sam podnio izvještaj Privrednom sudu u kojem sam naznačio da u sadašnjoj situaciji, kada KAP nije u mogućnosti da prodaje robu Glenkoru kao ekskluzivnom kupcu, u nedostat-

ku garancija da će sredstva ove švajcarske kompanije sa računa VT banke biti prenijeta na račun KAP-a, nijesam u mogućnosti da spriječim potencijalno zaustavljanje proizvodnje i promjenu imovinskog stanja KAP-a kao dužnika”, objasnio je Perišić. On je naglasio da bi neplansko zaustavljanje tehnološkog procesa moglo dovesti do havarija i značajnih ekoloških i posljedica po život i zdravlje ljudi, uz ogromnu materijalnu štetu.

● Montenegro bonus kupio sirovine

Državna kompanija Montenegro bonus ponovo je za potrebe Kombinata aluminijuma kupilo sirovine neophodne za nastavak proizvodnje za narednu sedmicu. Ova kompanija je ranije kupila struju od Elektroprivrede za Kombinat aluminijama, kao i sirovine za ovu nedjelju. Montenegro bonus će nakon uvođenja stečaja preuzeti organizaciju proizvodnje u fabrici do pronalaska novog investitora.

Sindikat zabrinut ●revizori ušli u fabriku

U Kombinat aluminijuma juče su ušli revizori Državne revizorske institucije kako bi provjerili poslovanje, odnosno sve dugove ovog privrednog društva i obavili razgovor sa odgovornim licima zaduženim za finansijsko upravljanje fabrikom. Poslovanje KAPa provjerava i Vrhovno državno tužilaštvo. Iz Socijalisičke narodne partije saopštili su juče da pozdravljaju činjenicu da je DRI, kao vrhovni organ državne revizije, ušla u KAP,

postupajući, na taj način, po zaključcima koje je, na predlog SNP, usvojila Skupština Crne Gore. “SNP očekuje da će se izvršiti sve neophodne provjere iz poslovanja KAP-a, sa posebnim akcentom na legalnost i realnost finansijskih tranaskcija i ogromnih kreditnih zaduženja KAP-a, posebno interkompanijskih kredita na više stotina miliona eura koje je KAP, navodno, dobio od drugih kompanija iz portfelja Olega Deripaske”, ocijenio je juče poslanik te partije Velizar Kaluđerović.

Sindikat aluminijuma zabrinut je zbog najavljenog uvođenja stečaja u KAP, jer smatra da se previše bzo i nepripremljeno ušlo u tu priču. Predsjednik Sindikata rade krivokapić strahuje da će zbog toga trpejeti radnici. “Evidentno je da je rješavanje problema KAP-a jako kompleksno pitanje, a niko ne razmišlja šta će biti sa radnicima, ko će im dati plate, šta je sa onima koji treba da idu u penziju, šta je sa socijalnim programom i otpremninama za prekobrojne”, kazao je Krivokapić Dnevnim novinama. On je podsjetio da podržava stečaj ako će to doprinijeti da fabrika nastavi da radi. “Nećemo dozvoliti da se preko leđa radnika dobijaju politički poeni”, zaključio je Krivokapić.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

PORTALI

O auto-putu sve najljepše Većina svjetskih portala i onlajn medija regiona prenijela vijest o početku gradnje ključne dionice auto puta Bar - Boljare Da je početak gradnje jedne dionice auto-puta Bar - Boljare najveći infrastrukturni projekat u Crnoj Gori, svjedoči i činjenica da je vijest o dogovoru Vlade sa kineskom kompanijom za telekomunikacije i infrastrukturu (CCCC) prenijeta na većini portala regiona, svjetskih onlajn medija. Generalno, tekstovi objavljeni na internet portalima regiona veličali su projekat i početak gradnje auto-puta koji će imati veoma veliki uticaj na sigurnost puteva, ali i, kako su naveli, na brži protok saobraćaja kroz Crnu Goru. Internet portali u regionu, Rts. rs, B92.net, Mondo.rs, Nezavisne. com, Capital.ba, Balkans.aljazeera.com, Slobodnaevropa.org, Ekapija.com, dok portali kojima je čitanost među najvećima, poput blic.rs i hrt.hr, nijesu prenijeli vijest o dogovoru Vlade i kineske CCCC kompanije oko gradnje najvažnije dionice auto-puta. Sa druge strane, veliki broj svjetskih onlajn medija kao jedno od udarnih vijesti prenio je vijest o početku dionice autoputa Smokovac - Mateševo. Onlajn portali Balkans.com, English.cri.cn, Crienglish.com, Montenegro.rsspump.com, Wire.seenews.com... prenijeli su informaciju o početku gradnje ključne dionice auto-puta, ističući da je to jedan od najvećih projekata u našoj zemlji. Pojedini onlajn mediji prenijeli su i informaciju da je izbor investitora za gradnju auto-puta bio poznat i prije konačne odluke jer je tu vijest u medije pustio gradonačelnik glavnog grada Miomir Mugoša.

● S riječi preći na djela Želimo da prve kilometre autoputa Bar - Boljare vidimo na terenu, a ne na animacijama, saopštio je član predsjedništva Pozitivne Emin Duraković. “Ministri su pokušali da nas ubijede i da je u ponudi kineskih korporacija učešće države u izgradnji dionice od Smokovca do Mateševa samo 15 odsto, ili oko 120 miliona eura, ali ih Pozitivna pita ko će osim građana Crne Gore vraćati još dodatni kredit od oko 700 miliona eura, koji će sa pripadajućim kamatama preći milijardu eura”, rekao je Duraković. Prema njegovim riječima, autoput je kapitalna investicija, pa poziva Vladu da više ne ulaže u Kombinat aluminijuma već u ovu kapitalnu investiciju, ali ne velikim kreditnim zaduživanjem. “Zbog potpuno pogrešne ekonomske politike, Crna Gora će teško biti u prilici da isprati ovaj zahtjevni projekat, odnosno stalnim zaduživanjem za tekuće budžetske potrebe Vlada je u u znatnoj mjeri ili gotovo u potpunosti limitirala mogućnost ulaganja u infrastrukturu”, objasnio je Duraković. On je dalje dodao da je jasno je da je prioritetna dionica u izgradnji ovog koridora ona koja povezuje sjever Crne Gore sa Podgoricom, ali ako se usljed prezaduženja i neodrživosti izgradnje za nekoliko godina ostane samo na ovoj dionici, onda čitav auto-put gubi svoj regionalni integracioni karakter i saobraćajno-transportni smisao, a to nikako ne smije

Ilustracija

da se desi. Zbog toga Duraković smatra da auto-put može biti održiv jedino u varijanti snažnog dinamiziranja svih vidova saobraćaja i transporta na ovim prostorima i uko-

liko se poveže na koridor X, tj. sa Beogradom i Budimpeštom. “Drugim riječima, bez snažnog aktiviranja Luke Bar, bez njene konkurentne konekcije na transevropsku transportnu

mrežu (TEN-T), i bez konkretne saradnje i jasnih sporazuma sa našim regionalnim partnerima oko ovog projekta, nema održivisti auto-puta”, zaključio je Duraković. N.D.L.

EKIP

Prenijeto sedam hiljada brojeva U Crnoj Gori je do sada prenijeto više od sedam hiljada brojeva, najviše u mobilnim mrežama, saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Iz EKIP-a su naveli da je uslugu prenosa telefonskih brojeva do danas iskoristilo 7. 018 pretplatnika, od toga oko 6.000 u mobilnim i oko 700 u fiksnim mrežama, prenosi agencija Mina

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

biznis. U mobilnim mrežama najviše brojeva je prenešeno u T-Mobile oko 3.000 ili oko 50 odsto, zatim u M:tel oko 2.000 ili pnešto preko 30 odsto, a u Telenor oko 1.000 ili preko 16 odsto. “Od ukupnog broja prenijetih brojeva, najviše je prenešeno iz Telenora 3.764 brojeva ili 59 odsto, iz T-Mobile 1.305 ili 21 odsto i iz M:tela 1.246 ili 20 odsto”, rekli su iz EKIP-a.

Svi brojevi koji su prenijeti između fiksnih mreža su prenijeti iz fiksne mreže Crnogorskog telekoma u fiksnu mrežu M:tela. Prenosivost telefonskog broja je, kako je objašnjeno, usluga koja omogućava svakom pretplatniku da zadrži postojeći telefonski broj pri promjeni operatora. Broj se može prenositi iz fiksne u fiksnu mrežu, odnosno iz mobilne u mobilnu mrežu. N.D.L.

UPCG

U planu razvoj industrije i poljoprivrednih površina

Razvoj biznisa od vitalne važnosti

Planom promocije investicionih potencijala i privlačenje investitora u sektor poljoprivrede koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici, namjerava se ponovo pokrenuti rad farme svinja i proizvodnja stočne hrane kroz revitalizaciju nekadašnje Panto grupacije. Takođe kroz dokapitalizaciju Duvanskog kombinata u Podgorici planira se obnavljanje duvanske industrije. Ministarstvo u narednom periodu namjerava i privatizaciju mljekare Zora iz Berana. U predlogu investicionih aktivnosti 2013. godinu navodi se da i pored činjenice da Crna Gora ima prilično visok stepen obradivog zemljišta po glavi stanovnika, problem predstavlja činjenica da je obradivo zemljište podijeljeno na manje parcele (usitnjene posjede), što dodatno otežava ozbiljniju industrijsku proizvodnju u oblasti poljoprivrede, zbog čega će se pri-

Sprovođenje održivih politika i mjera koje podržavaju poslovanje privrednih subjekata i razvoj biznisa od vitalne je važnosti za ekonomski oporavak Crne Gore, stvaranje i održavanje radnih mjesta, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Predrag Mitrovića i predsjednika Skupštine i Odbora direktora Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori (SSI) Rudigera Šulca. “Predstavnici SSI iskazali su podršku za dosadašnje i najavljene aktivnosti i istakli da UPCG prepoznaju kao snažnu i jedinstvenu poslodavačku organizaciju koja zastupa i štiti interese kako domaćih privrednika, tako i stranih kompanija - članica SSI”, navodi se u saopštenju UPCG. Prema navodima iz saopštenja učesnici sastanka složili su

stupiti i poljoprivrednoj valorizaciji Grahovog i Šaskog polja. “Povećan obim poljoprivredne proizvodnje, koji bi se dobio kroz investiranje u ove površine, doveo bi do zadovoljenja domadih potre-

ba za poljoprivrednim proizvodima. Takođe bi ostavio prostor za izvoz, što bi doprinijelo smanjenju spoljnotrgovinskog deficita zemlje. Pošto se Šasko polje nalazi u okviru Opštine Ulcinj, koja je prepoznata turistička destinacija, postoji mogudnost povezivanja sektora poljoprivrede sa turizmom, što bi takođe donijelo benefite Crnoj Gori”, navodi se između ostalog u Planu Vlade. Crna Gora kroz strategiju kooperativa i usvajanje Zakona o kooperativama teži kolektiviziranju proizvođača i njihove prizvodnje na usitnjenim posjedima. Sa druge strane, mali broj velikih parcela moraju biti strateški opredijeljene i privedene namjeni koja će generisati povedanje poljoprivredne proizvodnje namijenjene domadoj potrošnji i izvozu što de direktno uticati na smanjenje spoljnotrgovinskog deficita. I.B.

se u ocjeni da najveće probleme poslovanju privrednika i ulasku novih, stranih investitora u Crnu Goru predstavljaju neadekvatna regulisanost tržišta rada, nedovoljna fleksibilnost zakonodavnog okvira i visoki troškovi poslovanja privrednih subjekata na lokalnom i nacionalnom nivou koji nijesu prilagođeni trenutnim ekonomskim uslovima.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

Prošle godine odužili 223,6, a zadužili 329,4 miliona eura Za otplatu dugova 2012. godine Crna Gora je izdvojila 223,6 miliona eura, dok smo se u istom periodu zadužili 329,4 miliona eura. Državni dugna kraju 2012. iznosio je 1.699,5 miliona eura ili 50,9 odsto bruto domadeg proizvoda. Unutrašnji dug, kako se navodi u Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period od 2013. do 2016. godine, iznosio je 404,5 miliona

eura ili 12,1 odsto BDP-a, dok spoljni dug iznosi 1.295,0 miliona eura ili 38,8 odsto BDP-a. “U odnosu na stanje duga na kraju 2011. godine, nivo državnog duga na kraju 2012. godine bio je veći 14,3 odsto 2012. godine jer je na naplatu dospjelo 23,5 miliona eura garancija za Kombinat aluminijuma Podgorica”, navodi se u Smjernicama.

Milijardu moramo da vratimo za četiri godine KREDITI

Samo u 2015. godini našoj državi na naplatu duga stiže oko 340.000.000 eura Ivana Cimbaljević

rna Gora će ove i naredne tri godine, što domaćim, što stranim kreditorima, morati da vrati blizu milijardu eura. Kada dodamo i kredite koje ćemo podići ove godine, dužni smo skoro čitav godišnji budžet, dok nam kamate jedu investicije.

Crna Gora će ove i naredne tri godine morati da vrati više od 905 miliona eura, odnosno više od milijardu eura kada se dodaju i 102 miliona eura dražavnih garancija, koje su nedavno aktivirale ruska državna banka VT i mađaraska OTP, datih Kombinatu aluminijuma. U ovih milijardu eura nijesu uključeni krediti koje Vlada

planira da uzme ove i narednih godina. A kada se tome doda planirano zaduženje od 220 miliona, na kredite ćemo u naredne četiri godine dati skoro čitav državni budžet koji iznosi oko 1,25 milijarde eura. “Ove godine planirana otplata duga rezidentima iznosi 23,80 miliona eura, otplata duga nerezi-

1.007.000.000€ Crna Gora će morati da vrati ove i naredne tri godine. U ovu cifru uračunata su i 102 miliona eura dražavnih garancija, koje su nedavno aktivirale ruska državna banka VT i mađaraska OTP, datih Kombinatu aluminijuma. U ovih milijardu eura nijesu uključeni krediti koje Vlada planira da uzme ove i narednih godina. A kada se tome doda planirano zaduženje od 220 miliona, na kredite ćemo u naredne četiri godine dati skoro čitav državni budžet koji iznosi oko 1,25 milijarde eura.

dentima 62,70 miliona eura, otplata obaveza iz prethodnog perioda je 32,18 miliona eura. Ukupno će biti vraćeno 118,68 miliona eura”, saopšteno je Dnevnim novinama iz Minitarstva finansija. Naredne godine biće vraćeno više, odnosno oko 137,50 miliona eura. Od toga, kako su objasnili, otplata duga rezidentima iznosi 24,60 miliona eura, otplata duga nerezidentima 95 miliona eura, dok je otplata obaveza iz prethodnog perioda 17,90 miliona eura. “Otplata duga rezidentima 2015. godine iznosi 27,60 miliona eura, nerezidentima 294,90 miliona eura i otplata obaveza iz prethodnog perioda 17,50 miliona eura. Ukupno 340 miliona eura”, navode iz Ministarstva finansija. I 2016. godine moraćemo da platimo više od 300 miliona eura. Domaćim kreditorima treba da vratimo 22,50 miliona eura, dok otplata duga strancima iznosi 271,90 miliona eura. Otplata obaveza iz prethodnog perioda je 14,70 miliona eura. Znači, ukupno 309,10 miliona eura. U ovaj plan otpate nijesu uraču-

PRIZNANJA

Bokan i Radulović najmenadžeri regiona Kompanija Montenegro stars hotel group izabrana je za najbolju kompaniju u regionu, dok je Žarko Radulović, koji njom rukovodi, dobio priznanje najmenadžer decenije, saopšteno je iz Privredne komore Crne Gore (PKCG), koja je proglašena je za najbolju komoru jugoistočne i srednje Evrope za ovu godinu, po izboru stručnog žirija regionalne nezavisne Direkcije za izbor i promociju najmenadžera i najkompanija regiona. Hotel “Splendid” u Bečićima, koji posluje u okviru te kompanije, proglašen je za najhotel u region za ovu godinu. Za najmenadžera regiona izabran je izvršni direktor kompanije Voli Dragan Bokan, dok je nagradu u kategoriji najbolje evropske kompanije i naj-

menadžeri dobio predsjednik Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Dragan Laketić i generalni direktor kompanije Nall internešnel Jovan Lekić. Priznanje najmenadžera u

oblasti bankarstva i za najbanku u regionu izabrana je Sosiete ženeral Montenegro banka i njen generalni izvršni direktor Branka Pavlović. Dodjela nagrada najboljim menadžerima i kompanijama regiona jugoistočne i srednje Evrope održana je u Sarajevu, u prisustvu nekoliko stotina najuspješnijih menadžera iz desetak zemalja Evrope i većeg broja privrednih, političkih i javnih ličnosti iz regiona. Iz PKCG je saopšteno da su dodijeljene ukupno 22 menadžerske nagrade najuspješnijim menadžerima, institucijama i kompanijama i 14 nagrada najuspješnijim pojedincima koji su svojim aktivnostima doprinijeli stvaranju povoljnijeg ambijenta za biznis i ekonomiju. N.D.L.

vraćanje duga po godinama

2013. godine na naplatu stiže 118,68 miliona eura 2014. godine na naplatu stiže 137,50 miliona eura 2015. godine na naplatu stiže 340 miliona eura 2016. godine na naplatu stiže 309,10 miliona eura nate garancije koje je Vlada dala u prethodnom periodu od više od 300 miliona eura, kao ni buduća zaduženja. Takođe, nijesu uračunate ni garncije koje su nedavno aktivirale ruska VT banka i mađarska OTP banka od 102 miliona eura, zbog najavljenog uvođenja stečaja u Kombinat aluminijuma. “Dinamika izmirenja obaveza po garancijama u ovom trenutku nije poznata, s obzirom na to da su u toku pregovori o sklapanju kreditnih aranžmana kojima bi iste bile “pokrivene” a čije je izvršenje planirano rebalansom budžeta koji čeka odobrenje Skupštine”, objasnili su iz Ministarsva finansija. Iz Ministrstva su kazali da se obaveze koje dospijevaju na na-

platu precizno planiraju godišnjim zakonima o budžetu. Nivo javnog duga, ali i dinamika rasta zabrinjava i eksperte Svjetske banke. Oni su nedavno upozorili da je nivo plaćanja kamata de facto već sada pojeo ukupne kapitalne investicije. Zbog veličine javnog duga, koji već prelazi 50 odsto bruto domaćeg proizvoda, u Svjetskoj banci su izračunali da je svake godine tri odsto BDP-a potrošeno na plaćanje kamata. Takođe, prema računici Svjetske banke, kada se državnom dugu koji je na kraju prošle godine iznosio 50 odsto BDP-a doda i iznos garancija i nepodmirenih obaveza, onda se brojka penje na više od 67 odsto BDP-a.

10 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7.2013.

INTERVJU: MILAN LAKIĆEVIĆ

Plijenićemo imovinu dužnika Direktor Poreske uprave kaže da nije zadovoljan poreskim moralom u Crnoj Gori Novak Uskoković

za segment utaje poreza.

oreska uprava plijeniće imovinu poreskih dužnika, najavljuje direktor te institucije Milan Lakićević. On u intervjuu za Vikend novine navodi da je 20 odsto poreskog duga naplativo, ali i da će biti nastavljena borba protiv sive ekonomije. Upravo jača kontrola dala je dobre rezultate, zbog čega su prihodi budžeta uvećani.

Poreska uprava grada Goražda plijeni imovinu. Šta sprečava crnogorsku da to čini? Poreska uprva ima mehanizme da plijeni imovinu. To je veoma nepopularna mjera koju je u praksi teško realizovati. Najlakše je tamo gdje se mogu plijeniti novčana sredstva ili gdje postoji obezbjeđenje preko mjenica ili bankraske garancije. Međutim, imamo paradoks - dosta lošu primjenu zakonskih normi. U liberalnom zakonodavstvu mnogi poreski obveznici nalaze prostor za kriminalne radnje i prevare. Imamo često situaciju da nas regulativa dovede do kraja. Nije lako ni realizovati pljenidbu imovine. Ako uđete u pljenidbu imovine trgovinske firme, ona ima zalihe uglavnom prehrambene robe, za to vam treba 40 inspektora u isto vrijeme u svim njihovim objektima. Morate da uradite popis imovine, vodite računa o deklaraciji i kada ističe rok trajanja, gdje je skladištiti, gdje je transportovati. Zbog toga je pljenidba imovine nepoopularna mjera. Međutim, siguran sam da ćemo plijeniti imovinu poreskih dužnika.

Kakvi su, generalno, rezultati u borbi protiv sive ekonomije? Zadovoljan sam efektima borbe. Mislim da je jedan od najboljih poteza Vlade bilo formiranje Koordinacionog tijela za borbu protiv sive ekonomije. Ovaj rast naplaćenih prihoda i bruto domaćeg proizvoda u ovom periodu je dobrim dijelom i rezultat borbe protiv suzbijanja sive ekonomije. Planiraju li se neke nove mjere? Postoji Strategija i Akcioni plan. U procesu smo zaokruživanja izmjena zakonodavne regulative. Vjerovatno će se brzo naći u proceduri izmjena Zakona o dohotku fiziočkih lica, ali i neka druga zakonska rješenja. U toku su i neke konkretnije aktivnosti koje se tiču pojačane kontrole tokom ljetne sezone. To podrazumijeva pojačane kontrole velikih poreskih obveznika uz koordinirane akcije koje radimo sa ostalim državnim organima. Očekujemo da će efekti tih mjera biti vrlo brzo vidljivi i prezentovani javnosti. Ima li privrednika kojih više puta krše propise? Takvih poreskih obveznika je dosta. Ima onih koji su veoma drski i koji su napravili krivična djela, a i dalje se pojavljuju kao neodgovorni građani i drže pridiku o moralu i upozoravaju nas na zakonske obaveze. Postoje i oni koji smatraju da pretjereno koristimo segment represije ili inspekcijskog nadzora. Upravo su ti koji najviše negoduju najčešće u zoni sive ekonomije. Za one koji najviše pričaju da im mi ugrožavamo poslovanje, uglavnom se pokaže da su u zoni sive ekonomije. Cilj nam nije da naplatimo kazne, već da podignemo poreski moral. Znači, neophodno je da shvatimo da porez moramo da platimo i da to prihvatimo kao nešto što je uobičajeno i normalno. Poreski dug. Objavljen je spisak najvećih dužnika, koliko je moguće bilo šta naplatiti sa spiska? Radili smo detaljniju analizu za poreske obveznike, mnogo šire nego što je obuhvat spiska. Kada smo uradili takvu analizu došli smo do zaključka da bismo mogli napaltiti 20 odsto poreskog duga od

354 miliona eura. Ako pitate da li možemo naplati poreski dug Elektroprivredi Crne Gore, siguran sam da je on 99 odsto naplativ. Da li je moguće naplatiti porekski dug Duvanskog kombinata ili Vektre? Reći ću vam da nije moguće. Poreski dug je proizvod prošlosti. To je hipoteka prošlosti koja nas opterećuje i moramo se njom baviti. To nije nastalo samo zbog lošeg rada državnih institucija na čelu sa Poreskom upravom, nego i zbog nekih specifilčnih okolnostima u kojima je bila crnogorska privreda proteklih godina, kao što su ratovi, sankcije i tranzicije. Tako se rodio nagomilan nivo poreskih dugova. Na taj način se, neplaćanjem obaveza prema državi, rješavala socijalna problematika. Mislim da nagomilani poreski dug nije rezultat toga što Poreska uprava nije htjela da naplati obaveze, nego vjerovatno posljedica lošeg rada i efikasnosti u sitemu, zbog čega su neke stvari izmakle kontroli. Šta namjeravate da preduzmete? Nećemo se pomiriti sa tim da taj poreski dug bude nenaplativ. Preduzećemo sve raspoložive mjere koje nam zakon dozvoljava. Tu neće biti selektivnog pristupa. Javnost može dobiti informaciju šta Poreska uprava namjerava da uradi, za svakog poreskog obveznika pojedinačno. Već smo krenuli u prinudnu naplatu. Vjerujte da je dio poreskih obveznika procesuiran i predmeti su proslijeđeni policiji i Tužilaštvu i zahtijevamo podizanje istrage upravo

Najljepši je posao na Univerzitetu Koliko Vam je naporan posao diretktora Poreske uprave na koji ste došli sa pozicije profesora na Univerzitetu? Najljepši je posao na Univerzitetu. Uvijek postoji izazov koji vam nametne da vidite da li možete da se dokažete na drugom polju i rješavate neke druge probleme. Po mom mišljenju ne može biti dobar profesor Univerziteta neko ko ne živi sa privredom. Sve vrijeme sam radio sa privredom, tokom 17 godina koliko sam profesor. Taj rad mi je donosio nova saznanja. Ako nemate realnu kopču sa životom, nije moguće praktična saznanja prenijeti na studente. Dakle, vidio sam A ukoliko firma ima nepokretnosti? Možemo staviti zabilježbu nad tom imovinom ukoliko se poreski dug ne plati. Onda prema zakonskoj proceduri moramo tu imovinu ponuditi na prodaju. Znate da u Crnoj Gori nije jednostavno bilo šta prodati. Ukoliko poreski dužnik ima garanciju kroz mjenicu, onda se Poreska uprava može naplati preko nje. Međutim, šta se dešava, vi, na primjer, tražite da se mjenica naplati, a ona najčešće ima rok važenja dan ili dva, pa ukoliko tog momenta nema novca na računu, vi se nijeste naplatili. Nakon toga vas upućuju da vodite parnicu kod Privrednog suda. Po mom mišljenju, to je krivično djelo - izdavanje mjenica bez pokrića. Nijesam siguran da je Tužilaštvo podiglo krivičnu prijavu protiv nekog ko je izdao lažnu mjenicu. Kao što mi nije poznato da je neko u Crnoj Gori odgovarao zbog lažnog finansijskog izvještavanja koje jeste krivično djelo u Crnoj Gori. I time ćemo se baviti i to vrlo ozbiljno.

posao direktora Poreske uprave kao profesionalni izazov da svoje poglede osavremenim i pomognem da se možda riješe određeni problemi. Na ovoj funkciji sam dok postoje određeni rezultati. Imate li više prijatelja ili neprijatelja od kada ste u Poreskoj upravi? Pokušavam da održavam prijateljske odnose sa onima sa kojima sam ih imao i prije. Nijesam osjetio pritisak, mada sam kratko u Poreskoj upravi. Više ima pritiska od medija i javnosti, trenutno, nego od drugih, ali to je ono na šta se čovjek navikava i što prihvata. Imate u planu određenu akciju sa Tužilaštvom i policijom? Zakon o sprečavanju nelagalnog poslovanja nam je dao veća ovlašćenja u većini slučajeva i otklonio anomalije koje su do sada postojale. U smislu obaveze uplate pazara na račun koji se mora otvoriti, sprečavanja plaćanja obaveza kroz otvaranje novih firmi. Čini mi se da je najvažnija mjera koju ćemo koristiti zatvaranje objekata gdje imamo pravo da do godinu zatvorimo one koji su u zoni sive ekonomije. Ukupan promet je iznosio 20,8 milijardi eura i niži je nego godinu ranije. To znači i manje prihoda od poreza? Malo nam optimizma uliva što smo do 30. juna uspjeli da naplatimo 30 miliona eura više nego 2012. godine. Mislim da je povećanje budžetskih prihoda efekatna mjera borbe protiv sive ekonomije, a ne oživljavanja privrednih aktivnosti. Uspjeli smo da podignemo naplatu budžetskih prihoda. Ispada da Crnogorci redovno plaćaju porez? Nijesam još zadovoljan poreskom kulturom. Crnogorsci još ne doživljavaju plaćenje poreza kao nešto sasvim normalno. Treba nekoliko puta da ga opomenete, a neće se sam sjetiti. Crnogorska privreda pati od hronične nelikvidnosti. U uslovima nelikvidnosti se ono što su nedostajuća finansijska sredstva pokušava nadomjestiti iz neplaćanja obaveza prema radnicima, državi i dobavljačima. To nije normalno i skroz je neplanski. Pojedini razmišljaju po principu “neću plaćati obaveze i to će biti izvor finansiranja”. E, to možete da radite kada ne postoje rigorozne kazne i tržišne sankcije. U normalnim uslovima, ukoliko ste loš dužnik sa vama niko ne želi da sarađuje.

Aktuelno 11

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

penzioneri

hoće na greškama da uči

Utvrđena rang lista za dodjelu stanova

Stijepović će nadgledati maturu Na inicijativu prosvjetnog resora 1. septembra organizovaće se konferencija na kojoj bi trebalo da se nađe najbolji model za organizovanje eksterne mature

Ministar prosvjete i sporta Slavoljub Stijepović obećao je juče na sastanku sa profesoricom Boženom Jelušić i predstavnicima Ispitnog centra da će iduće godine nadgledati realizaciju eksterne mature. Na sastanku je dogovoreno da se već 1. septembra na inicijativu prosvjetnog resora organizuje konferencija na kojoj će se suočiti različita mišljenja i naći najbolji model za organizovanje i sprovođenje eksterne mature. Poziv Stijepovića uslijedio je nakon što je šef države Filip Vujanović u ranijem odgovoru Jelušić poručio da je zatražio od prvog čovjeka prosvjete da se razmotri problematika u vezi sa eksternom maturom. “Razgovor je bio otvoren i konstruktivan. Razmatrali smo osnovne probleme i dogovorili se da 1. septembra organizujemo konferenciju na kojoj će se suočiti sve strane i naći najbolji način spovođenja ispita koji će biti ponuđen učenicima. Svi koji su bili na sastanku žele najbolje, što se i vidjelo. Bila je evidentna i spremnost da se rješavaju problemi. Za očekivati je da će od naredne školske godine učenici imati manje razloga i

za primjdbe i problema koji nastaju zbog nejasnih kriterijuma”, izjavila je za Dnevne novine Jelušić. Prema njenim riječima, ministar Stijepović podržao je rješavanje novonastale problematike, i predložio održavanje pomenute konferencije. “Ta konferencija trebalo bi da okupi nezadovoljne profesore i predstavnike Ispitnog centra koji će pomoći da se nađu najbolja rješenja. Ministar je spreman da od naredne godine prati taj proces (eksternu maturu) i da se po mogućnosti izbjegnu neke od grešaka koje su uočene. Očigledno je da više profesora ima slična ili malo drugačija i oštrija mišljenja od mene kada je u pitanju eksterna matura. U svakom slučaju ja sam zadovoljna sastankom, a iduća godina će pokazati da li su moja nadanja opravdana”, naglasila je ona. Na rezultate eksterne mature pristigle su brojne žalbe učenika Ispitnom centru, koji je organizovao ovaj ispit, a đaci su se uglavnom žalili na loše ocjene. Tako se dešavalo da odlični đaci, lučonoše i dobitnici domaćih i međunarodnih nagrada na testovima dobiju dvojke i trojke. Slično

Đaci da znaju šta ih čeka Profesorica Jelušić dodaje da će nastavnici u školama organizovati savjetovanja vezana za sprovođenja eksterne mature. “Potrebno je da učenici već na početku školske godine znaju precizno i jasno šta se i na koji način od njih očekuje. Kriterijumi treba da budu takvi da ne dozvoljavaju subjektivnost i variranje i da najzad eksterna matura tačno izmjeri ono što su četvorogodišnja postignuća tokom školovanja. Svi su saglasni da ovakav tip mature nije pogodan za mjerenje znanja. Moja lična sugestija je da se za ocjenjivače ispita eksterne mature izabere tim koji će činiti penzionisani nastavnici i profesori”, zaključuje Jelušić. je bilo i sa učenicima, polumaturantima, koji su polagali malu maturu. Prvi put ove godine u Crnoj Gori organizovano je polaganje male mature, čijim rezultatima nijesu zadovoljni brojni đaci. M.M.K.

Upravni odbor Udruženja penzionera Podgorica utvrdio je juče rang listu i donio Odluku o dodjeli 30 stanova koji će penzioneri koristiti u vidu zakupa, i 70 stanova koje će otkupiti po povoljnim cijenama. Cijena zakupa po metru kvadratnom je jedan euro, a otkupna 375,2 eura po kvadratnom metru. Zgrada sa stotinu stanova biće dovršena tokom oktobra. Predsjednik Udruženja, Savo Barović, rekao je na sjednici da se utvrđivanjem rang liste i donošenjem Odluke o dodjeli stanova penzionerima Glavnog grada i gradskih opština Tuzi i Golubovci ušlo u završnu fazu aktivnosti koja je, kako je ocijenio, od izuzetnog značaja za tu društvenu grupu. “Rješavanje stambenih potreba penzionera bila je stalna preokupacija penzionerske organizacije i to je pitanje stavljeno u sam vrh prioriteta Udruženja”, kazao je Barović. Upravni odbor je razmotrio 29 prigovora na rang listu, odnosno na Odluku Komisije za raspodjelu stanova, sa čijom sadržinom je učesnike u radu sjednice upoznao potpredsjednik Udruženja, Ilija Stanišić. On je, u svojstvu izvjestioca stručne radne grupe Upravnog odbora dao obrazloženje vezano za sve prigovore pojedinačno, predložio konačnu rang listu i Odluku o dodjeli stanova u vidu zakupa, kao i Odluku o dodjeli stanova u vidu kupovine po povoljnim uslovima, što je Upravni odbor jednoglasno usvojio. Upravni odbor je zaključio da

treba da se obezbijede krediti za poboljšanje postojećih uslova stanovanja penzionerima. Iznos sredstava za ove namjene, uslovi i kriterijumi za dobijanja kredita utvrdiće se posebnim odlukama . “Odlučeno je da se nastavi sa započetim aktivnostima na pripremama za izgradnji još jedne zgrade za penzionere sa oko 100 stambenih jedinica na lokaciji koja je dodijeljena Odlukom Glavnog Grada”, piše u saopštenju. Odluke o dodjeli stanova penzionerima koje sadrže i pravne pouke, dodaje se, biće dostavljene svim učesnicima na oglas i istaknute na oglasnoj tabli Udruženja penzionera Podgorica. B.B.

monTenegro erLaJnS

Novi Pravilnik za manje putovanja Pravilnik o zaradama zaposlenih u predstavništvima Montenegroerlajnsa treba uskladiti sa pravilnikom o visini zarada i naknada u diplomatskim predstavništvima Crne Gore, ocijenjeno je na sjednici Odbora direktora te kompanije. Na sjednici je, kako je saopšteno, razmatran Predlog pavilnika o korišćenju povlašćenog prevoza. “Donijet je restriktivniji pravilnik o korišćenju povlašćenog prevoza za zaposlene u kompaniji, i razmatrana mogućnost uspostavljanja povoljnijih uslova i podrška službenicima Vlade koji su dio pregovaračkih timova

sa Evropskom unijom”, navode u saopštenju. Na sastanku je zaključeno da aktivnosti kompanije treba da budu u funkciji ukupne promocije turističkih i investicionih potencijala Crne Gore, i predloženo da se u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom, Nacionalnim parkovima Crne Gore, lokalnim samoupravama i predstavnicima investitora u organizuje zajedničko predstavljanje u državi i inostranstvu. Odbor direktora je zaključio da je neophodno nastaviti sa daljom racionalizacijom troškova aviokompanije. M.M.K.

12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7.2013.

UBISTVO DOJČLENDERA

Osuđen na 40 godina zatvora

Odlukom vijeća sudije Višeg suda u Podgorici Predraga Tabaša, Srbijanci Rade Stošić i Gondi Kristijan oslobođeni su optužbe da su iz koristoljublja u februaru 2005. godine ubili Klausa Dojčlendera. Optužnica se, kako je ocijenio sud, zasnivala na priznanju Stošića u policiji, ali je, kako je kazao sudija Tabaš, njegova odbrana opovrgnuta u određenim djelovima u pogledu odlučnih činjenica, zbog čega je izrečena oslobađajuća presuda. U obrazloženju presude sudija je kazao da je Stošić u policiji ispričao da ga je Gondi ucjenjivao da proda stan i ubije Dojčlendera. Gondi ga je, kako je tada ispričao, sve češće ucjenjivao da će svima ispričati da je homoseksualac i da je u vezi sa Dojčlenderom. Zbog prijetnji i ucjena, navodno, nevoljno je pristao na Gondijev predlog. Stošić je tom prilikom kazao i da je žrtvu metalnom šipkom ubio Gon-

Dalibor Bulajić, presudom vijeća sudije Višeg suda u Podgorici, Valentine Pavličić, po treći put osuđen je na 40 godina zatvora zbog ubistva Petra Drakulovića i Srđana Kasalice u januaru 2008. godine. Presude u prethodna dva postupka, kojim je Bulajić osuđen na iste zatvorske kazne, Apelacioni sud je ukidao. Bulajić je osuđen za “teško ubistvo” Kasalice i Drakulovića i ranjavanje Milovana Bjelanovića koje se dogodilo je 28. januara 2008. godine, u kafe baru “Duga” u Tivtu. Na početku trećeg suđenja izrazio je žaljenje zbog toga što je uradio, tvrdeći da se u trenutku ubistva “nije pitao sa sobom. M.V.P.

Priznanje nije dovoljno za osudu smislena i u skladu sa sprovedenim dokazima. Odbrana Stošića, prema ocjeni suda, nelogična je i za sudsko vijeće neuvjerljiva. “Tvrdnje Stošića da ga je Gondi ucjenjivao i prijetio da će svima u selu ispričati da je homoseksualac za sud djeluje krajnje neuvjerljivo. Svi svjedoci, mještani Drobnića, kazali su da su znali seksualnu opredijeljenost Stošića, ali o tome nijesu pričali”, naveo je sudija, dodajući da zastupnica optužbe, izmijenjenu optužnicu ne temelji u potunosti na izjavi Stošića, već selektivno prihvata ono što ide u prilog optužbi. Sudija je obrazložio i da je bilo nemoguće utvrditi da li je smrt kod Dojčlendera bila nasilna, jer je od njegovog tijela u vodama Hrvatske pronađen samo torzo, i to nakon mjesec. Zbog toga su obducenti tvrdili da je smrt nepoznatog porijekla. Privođenje Stošića u Viši sud u Podgorici (arhivski snimak)

di, a da je on tijelo vidio u lokvi krvi tek kada je ušao u stan. Šokiran je izašao iz stana, a za njim i ubica. On je u istrazi kazao i da je Gondi iz auta uzeo sjekiru i počeo da otkida djelove tijela Dojčlenderu. Tvrdeći da nije bio svjestan šta se dešava, ispričao je i da ga je Gondi pozvao da djelove tijela ubace u kesu i bace ih u more. U obrazloženju presude sudija Tabaš je kazao da bi se odbrana Stošića mogla prihvatiti ona mora da bude jasna, potpuna, nedvo-

Po ocjeni suda, nije potvrđena Stošićeva tvrdnja da su djelove tijela ubacili u kesu, a zatim se barkom uputili ka ostrvu Havaji, gdje su u more u blizini Svetog Stefana, bacili raskomadano tijelo. Takođe, u spisima nema nijedan dokaz koji bi upućivao da je žrtva ubijena metalnom šipkom. Sudija je kazao i da je vijeće jedino moglo izvjesno zaključiti da je samo optuženi Stošić imao opravdanog motiva da ubije Dojčlendera. M.V.P.

Porodica Gojačanin juče ispred Višeg suda

Izručeni Crnoj Gori Kosovska i njemačka policija su, u organizaciji podgoričkog Interpola Podgorica izvršili ekstradiciju državljanina Republike Srbije, Lokmana Asanija (48), rođenog u Bujanovcu i Viktora Drešaja (45) iz Podgorice. Interpol Podgorica je potraživao Asanija na osnovu naredbe Osnovnog suda u Ulcinju, izdate radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca, na koju je osuđen zbog krivičnog djela “teška krađa u saizvršilaštvu”. Drešaj se potraživao međunarodnom potjernicom radi privođenja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci, na koju je osuđen presudom Osnovnog suda u Podgorici, zbog krivičnog djela “zloupotreba položaja u privrednom poslovanju u pokušaju”. Asani i Drešaj su, kako navode u saopštenju Uprave policije, po preuzimanju, sprovedeni u Zavod za izvršenje krivičnih sankcija u Podgorici. M.V.P.

ŠĆEPAN BUJIĆ

Namigujući izašao iz sudnice Odloženo suđenje za ubistvo braće Gojačanin Početak suđenja Baraninu Šćepanu Bujiću (20) optuženom za ubistvo braće Dejana i Ljubomira Gojačanina odložen je juče za 27. septembar jer se nije pojavio njegov branilac, advokat Danilo Mićović. On je ranije obavijestio sud da je zbog porodičnih problema bio na putovanju, te nije bio u mogućnosti da dovoljno pripremi odbranu. Advokat je zamolio da sud odloži početak suđenja, s obzirom na to da su porodični problemi veliki, a u pitanju je težak predmet, odnosno teško krivično djelo. Vijeće sudije Višeg suda u Podgorici Radomira Ivanovića prihvatilo je taj zahtjev određujući nove termine suđenja, 27. septembar i 4. i 10. oktobar. Optuženi Bujić u Viši sud juče je iz bezbjednosnih razloga priveden dva sata i 15 minuta prije početka suđenja. U sudnicu je ušao

ne osvrćući se na dio publike koji je većinom bio u crnini, a čija su mjesta popunili porodica i prijatelji stradalih mladića. Pogledao je samo u dio sudnice gdje su bili njegovi prijatelji i porodica. Čim su ga vidjeli, porodica i prijetlji Gojačana gorko su zajecali. Pošto je sudija Ivanović odložio suđenje, iz sudnice je prvo izveden optuženi Bujić koji je, izlazeći, ponovo pogledao put svoje podrške uz osmijeh i namigujući. Bujić se tereti da je 15. februara u bilijar klubu “Otto” u Baru ubio sugrađane, braću Gojačanin. Bujić je, prema nezvaničnim informacijama, u toku istrage, priznao izvršenje krivičnog djela. Maksimalna kazna koja se može izreći osobi mlađoj od 21 godinu za dvostruko teško ubistvo je 20 godina. M.V.P.

SAUČESNIK NEPOZNAT

SUĐENJE

Svjedoci ne znaju ko ih je ranio Podgoričanka opljačkala zlataru

Suđenje Darku Miloševiću (34), Goranu Vešoviću (33) i Petru Vujoviću (26), optuženima za ubistvo sugrađanina Zorana Vasovića (41) i ranjavanje Nikole Vuksanovića (26) i Aleksandre Obradović (20) nastavljeno je saslušanjem tada ranjenih Vuksanović i Obradović. Svjedok oštećeni Vuksanović, koji je priveden iz zatvora u Spužu gdje je na izdržavanju trogodišnje kazne, ispričao je da je po izlasku iz “Kluba 29” vidio da Milošević stoji tri-četiri metra iza Vasovića. “Iza njega na istom rastojanju bio je Miloševićev brat, čijeg imena se ne mogu sjetiti. Aleksandra je bila pored Zoka. Vujović je u jednom trenutku napravio iskorak udesno i zapazio sam da se u predjelu zadnjeg desnog dijela drži za pojas. Vidio sam kada Darko puca Zoku u leđa i nakon sekunde čuo sam sljedeće pucnje. Počeo sam da bježim i pošto sam pretrčao 15-ak metara vidio sam iza Darka, da je izvadio pištolj, ali ne znam da li je on mene tada vidio”, ispričao je Vuksanović. On je naveo da nije vidio Vujovića jer je bio fokusiran na Miloševića. “Osjetio sam bol u predjelu članka lijeve noge i kada sam se približavao kući Simonovića čuo sam četiri-pet pucnjeva ispaljenih jedan za drugim. Dok sam bježao, poslije drugog pucanja čuo sam ženski vrisak. Vasović je pao od Dar-

Privođenje Miloševića i Vujovića na suđenje

Dvadesetgodišnja Podgoričanka Đ.K. uhapšena je zbog sumnje da je opljačkala zlataru “Dominik” u Podgorici, saopšteno je iz Uprave policije. Đ.K. se sumnjiči da je sa muškarcem, čiji identitet policajci pokušavaju da otkriju, 29. juna ove godine ušla u zlataru, koja se nalazi

u Ulici Miljana Vukova. Pošto je od radnice zatražila da pogleda zlatno prstenje, četiri prstena je stavila na ruke, a potom je, iskoristivši priliku dok je saučesnik razgovarao sa radnicom, pobjegla. Nakon pljačke, muškarac sa kojim je bila u društvu otišao je iz zlatare.M.V.P.

GRANIČNA POLICIJA

Uhapšene četiri osobe sa potjernica kovih ispaljenih metaka, prije nego sam počeo da bježim”, opisao je Vuksanović. Svjedok se nije mogao izjasniti ko ga je ranio. Na pitanje punomoćnika porodice Vasović, advokata Novovića, rekao je da nije siguran, ali misli da je proteklo 15-ak sekundi od prvog do trećeg pucanja koje je čuo dok je bježao. Branilac Vešovića, advokat Radivoje Šuković, primijetio je nelogičnost u iskazu svjedoka da je rastojanje od 200 metara povrijeđeni pretrčao za 15 sekundi,

objasnivši to vjerovatnom posljedicom događaja koji je ostavio traga na njega. Svjedokinja oštećena Aleksandra Obradović takođe se nije mogla izjasniti iz čijeg oružja je kritične večeri ranjena. Glavni pretres se nastavlja u septembru. Vasović je ubijen 30. decembra prošle godine oko 03.15 časova iza ponoći, ispred ugostiteljskog objekta “Klub 29”, a Milošević ,Vešović i Vujović terete da su sa umišljajem izvršili predmetno krivično djelo. B.Č.

Službenici Sektora granične policije su uhapsili su četiri osobe koje se potražuju međunarodnim Interpolovim potjernicama, saopšteno je iz Uprave policije. Na GP Dobrakovo uhapšen je M.P. (50) iz Novog Sada kojeg sarajevski Interpol potražuje radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi, zbog sumnje da je počinio utaju poreza. Granična policija Herceg Novog stavila je lisice na ruke Srbijancu Silveru Stankoviću (29). Njega potražuje Bern radi privođenja na izdržavanje ka-

zne zatvora u trajanju od 18 mjeseci, zbog lake tjelesne povrede i tuče. Uhapšena je i Srbijanka, N.P. (60) koju sarajevski Interpol potražuje radi obezbjeđenja njenog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv nje vodi zbog sumnje da je počinila krivično djelo “izbjegavanje poreza i doprinosa”. Beograđanin S.I. (39) uhapšen je po potjrernici Visbadena zbog obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku, koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je počinio krivično djelo “trgovina opojnim drogama”. M.V.P.

Aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7.2013.

POTJERNICE

Italijani traže Brana Mićunovića

Italijanski pravosudni organi traže izručenje devet crnogorskih državljana, dok u Interpolovom sistemu ne postoji nijedna crnogorska potjernica za državljanima Italije Jasmina Muminović i Samir Rastoder

susret potpisivanju sporazuma o izručenju sopstvenih državljana, koji će Crna Gora uskoro zaključiti sa Italijom, Dnevne novine saznaju da naši pravosudni organi za sada ne potražuju nijednog italijanskog državljanina, dok će druga strana tražiti izručenja devet crnogorskih državljana. Jedan od njih je i kontroverzni Nikšićanin Branislav Brano Mićunović, za kojim je raspisana crvena Interpolova potjernica zbog više krivičnih djela, saznaju Dnevne novine.

Biznismen Branislav Brano Mićunović, koji se u crnogorskim kuloarima označava kao osoba sa jakim uporištem u regionalnom podzemlju, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici i to zbog nekoliko krivičnih djela, potvrđeno je DN iz više nezvaničnih izvora. Razlog raspisivanja potjernice, međutim, nije sudski proces, koji se protiv Mićunovića vodi u Bariju, zbog takozvane duvanske afere, već je riječ o jednom odvojenom slučaju. Iz Uprave policije nijesu htjeli ni da potvrde, niti da demantuju ovu informaciju, pravdajući se uopšteno praksom da se zvanično ne objavljuju imena osoba, koje se potražuju. “Radi uspješnosti preduzimanja eventualno daljih zakonom propisanih mjera i radnji iz naše nadležnosti prema tim licima, nismo u mogućnosti dati bilo kakvu informaciju o njihovom identitetu, a samim tim ni podatke ili saznanja o boravištu tih lica”, navodi se u odgovoru Uprave policije, na postavljeno pitanje o Mićunovićevom statusu.

● TRAŽE DEVET CRNOGORACA Iz Uprave policije DN je saopšteno da Nacionalni centralni biro Interpola Podgorica ne potra-

žuje nijednu osobu, za koju je potvrđeno da posjeduje italijansko državljanstvo i da se nalazi na teritoriji te zemlje. “Međutim, treba imati u vidu i to da u proceduri potrage za nekim licem ne postoje uvijek egzaktni podaci o statusu državljanstva u svakom momentu, te takve podatke uvijek treba uzeti sa određenom rezervom”, stoji u odgovoru. Kada je riječ o crnogorskim državljanim, koje traže Italijani, NCB Interpol Podgorica raspolaže podatkom o broju crnogorskih državljana za čije kvalifikacije krivičnih djela, za koja se terete, bi mogli postojati uslovi za izručenje po osnovu najavljenog Ugovora. “Prema našim podacima, nadležni organi Italije potražuju ukupno devet crnogorskih državljana, koji bi se mogli podvesti pod tu kategoriju”, tvrde iz Uprave policije.

● POTPISAĆE SPORA ZUM, KADA BUDU IMALI VREMENA Povodom pripreme zaključivanja Sporazuma o izručenju sopstvenih državljana sa Italijom, DN su kontaktirale i Ministarstvo pravde, koje još nema tačan termin potpisivanja. Portparolka Ministarstva pravde Ana Radusinović podsjetila je da je Vlada Crne Gore već razmo-

trila i usvojila Izvještaj o pregovorima između Crne Gore i Republike Italije, u cilju zaključivanja “Dodatnog bilateralnog ugovora uz Evropsku konvenciju o ekstradiciji od 13. decembra 1957. i Dodatnog bilateralnog ugovora uz Evropsku konvenciju o međusobnom pružanju pravne pomoći u krivičnim stvarima od 20. aprila 1959.”. “Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković je zadužen da u ime Vlade Crne Gore potpiše pomenute ugovore. Nakon verifikacije zaključaka na sjednici Vlade, Ministarstva pravde Crne Gore i Republike Italije dogovoriće mjesto i vrijeme potpisivanja Ugovora, u najskorijem roku, a u zavisnosti od obaveza dva ministra i ministarstva”, navela je ona. Kako su mediji već objavili, Ugovor sadrži svega dvije strane, a sastoji se iz tri člana: prvi član reguliše izručenje državljana, drugi tranzit lica koje treća država izručuje Italiji ili Crnoj Gori, dok treći član reguliše stupanje na snagu sporazuma 60 dana od obavještenja o ratifikaciji ugovora. Potpisivanjem sporazuma Crna Gora će se obavezati da može Italiji izručiti sopstvene državljane, koji se potražuju zbog pokretanja krivičnog postupka, za djela za koja se, prema propisima obje države, može izreći kazna zatvora od pet i više godina. Prema ugovoru, Crna Gora može da uslovi izručenje svog državljanina Italiji radi “pokretanja krivičnog postupka”, njegovim povratkom u zemlju radi izdržavanja kazne ili druge mjere ograničenja slobode. U ugovoru piše i da države mogu da ga otkažu u bilo kom momentu, ali da otkazivanje stupa na snagu nakon 180 dana i ne utiče na postupke počete prije otkazivanja.

Promijenio ime i traži državljanstvo Srbije Jedan od devet crnogorskih državljana je i Nikšićanin Petar Radonjić (49), koji je u međuvremenu promijenio ime, što mu nije prvi put. Da li će se njegovo ime naći na spisku za izručenje, po osnovu ovog sporazuma, još nije poznato, jer je u procesu dobijanja državljanstva Srbije, saznaju DN. Iz Uprave policije, ne saopštavajući Radonjićev identitet, iako je crvena potjernica, koju je za njima raspisao biro Interpola Rim, emitovana na oficijelnom sajtu ove policijske organizacije, naveli su da je “jedna osoba u toku upravnog postupka o otkazivanju statusa crnogorskog državljanstva”. Prema zvaničnim podacima sa Interpolovog sajta, Radonjić se potražuje zbog šverca droge, u okviru akcije “Šah-Mat”. Njega su svjetski mediji proglasili “arhitektom” pljačkaške bande “Pink Panter”. Radonjić je ranije po potjernici iz Japana 2006. uhapšen na beogradskom aerodromu sa kartom za let do Bejruta. Reputaciju globalno poznatog kriminalca Radonjić je stekao nakon što je 14. maja 2000. uhapšen pri pokušaju krađe dijamantskog prstena u japanskom gradu Ikeda. Prethodnih osam dana,

Petar Radonjić

skupa sa svojim saradnicima, tokom “razgledanja” luksuzne prodavnice od Osake ido Ikeda su olakšali za 20 dijamanata, šest skupocjenih satova i 47 prstenova s dragim kamenjem. Početkom 2001. čak je i Amnesti internešenel tvrdio da je Radonjić - iznuren zbog štrajka glađu u japanskom zatvoru - na samrti, da ne može da se kreće i da ga hrane preko nozdrva. Poslije silnih alarma, japanske vlasti su popustile, odvele Radonjića u bolnicu, odakle je pobjegao. Pojavio se u Beogradu, gdje je Nik-

šićanin Zdravko Radonjić, uprkos japanskoj potjernici, legalno promijenio ime rješenjem Odjeljenja za opštu upravu Novog Beograda pod brojem IV-201-2/04 od 13. februara 2004. i postao Novobeograđanin Petar Radonjić. Na teret mu je, tokom suđenja u Beogradu 2006, stavljano 13 krađa počinjenih u maja 2000. godine, ali, sve zajedno, plijen je “jedva” vrijedio nekih 57.000 eura. Vijeće za organizovani kriminal Okružnog suda u Beogradu osudilo ga je na četiri godine, Radonjić se nije žalio.

14 Aktuelno FiLoZoFski i uCg

Dogovor oko duga Predstavnici crnogorskog Univerziteta Predrag Miranović i Duško Bjelica i rukovodioci programa na Filozofskom fakultetu dogovorili su na jučerašnjem sastanku metodologiju i dinamiku izvršavanja obaveza prema zaposlenima na toj univerzitetskoj jedinici. Profesori i saradnici Filozofskog fakulteta u Nikšiću ponovo su u četvrtak zatražili da Univerzitet formuliše precizan plan izmirenja velikih dugovanja prema nastavnom kadru te univerzitetske jedinice posljednje dvije godine. Profesori i saradnici su saopštili da ni nakon 15 dana nije od-

govoreno na njihove, kako su naveli, opravdane zahtjeve, predate 18. juna, sa 118 potpisa organima UCG – rektoru, predsjedniku Upravnog odbora i dekanu Filozofskog fakulteta. Iz Rektorata je saopšteno da su Miranović i Bjelica sa rukovodiocima studijskih programa Filozofskog fakulteta dogovorili da se izvrše sve obaveze prema studentima i usvoje završne ocjene. Navodi se da su predstavnici Univerziteta razgovarali i sa predstavnicima studijskog programa Psihologija i da su predloženi načini rješavanja njihovih pitanja. B.B.

donaCija

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

Manji zemljotres kod Nikšića Seizmološki zavod registrovao je juče prijepodne zemljotres jačine dva stepena Rihterove skale u blizini Nikšića. Zemljotres manje jačine, sa epicentrom dva kilometra sjeveroistočno od Nikšića, registrovan je u 13.57 minuta. Žarište zemljotresa locirano je na dubini od šest kilometara. “Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području”, objavljeno je na sajtu Seizmološkog zavoda. B.B.

Garderoba i Najmenadžer igračke za djecu Jovan Lekić Montenegro premier iz Doma u Bijeloj otkazao ZIKS-u Raskidaju spoRni ugovoR

Predstavnici Uprave carina posjetili su Dječji dom “Mladost” u Bijeloj i donirali garderobu i igračke djeci u toj ustanovi. Donaciju je, kako je saopšteno iz Uprave carina, činilo oko 250 komada odjevnih predmeta i igračke. “Predstavnike Uprave carina dočekali su osmjesi i topli zagrljaji djece iz Dječjeg doma “Mladost” u Bijeloj koji su učinili posjetu izuzetno lijepom, ali i dirljivom. Garderobi i igračkama najviše su se obradovali najmlađi”, kaže se u saopštenju. Direktor Doma Borislav Đu

kanović, i pomoćnik direktora Slavica Ilić, upoznali su goste iz Uprave carina sa osnovnim podacima koji se tiču Doma, te činjenicom da je u njemu smješteno 120 djece i načinom rada, poteškoćama sa kojima se susrijeću, ali i nezamjenjivim osjećajem ponosa na svakog štićenika kada ga izvedu na pravi put. “Uz igru i priču, djeca su željela da saznaju nešto više o poslu koji obavljaju carinici. Na kraju druženja dali su obećanje da će napisati pjesmu posvećenu svojim gostima”, zaključuje se u saopštenju. B.B.

U Sarajevu je, uz prisustvo nekoliko stotina najuspješnijih menadžera iz desetak zemalja Evrope i većeg broja privrednih, političkih i javnih ličnosti iz BiH i regiona, održana dvadesetosma po redu ceremonija izbora najmenadžera i najkompanija regiona jugoistočne i srednje Evrope . Nagradu u kategoriji najbolje evropske kompanije i najmenadžera dobio je generalni direktor kompanije NALL International Jovan Lekić i NALL grupa. Dobitnici priznanja su privrednici i kompanije, koji su u ovoj godini zabilježili meteorske uspone i rezultate u ekonomskom razvoju, investicijama, ekologiji, kvalitetu rada i zapošljavanju. Dodijeljene su ukupno 22 menadžerske nagrade najuspješnijim menadžerima i 14 nagrada najuspješnijim pojedincima, koji ne rade direktno u biznisu, ali svojim aktivnostima prave povoljniji ambijent za biznis i ekonomiju.

Prijavili novu divlju deponiju

Ivanović: Bez podataka nema pregovora U oblasti poljoprivrede potrebne detaljne i sveobuhvatnije analize agrarne politike”, kazao je Ivanović. On kaže da bez pouzdanih podataka nije moguće sprovesti kvalitetnu pripremu za početak pregovora u oblasti poljoprivrede. “Zato je potpisani memorandum o saradnji veoma značajan za Ministarstvo poljoprivrede. Očekujem da ćemo sprovesti više istraživanja u oblasti poljoprivrede i dobiti više međunarodno uporedivih podataka, kako bismo mogli bolje pratiti trendove u poljoprivrednoj proizvodnji”, poručio je Ivanović. Direktor MONSTAT-a Gordana Radojević istakla je da je Memo-

goročni zakup od 86 godina podgoričkoj firmi “Montenegro premier” za milion i po eura, odnosno 47 eura dnevno. Državna revizorska institucija je 2010. godine utvrdila da je objekat bivšeg zatvora u Kotoru, koji je prestao da radi 1989. godine, početkom 2008. godine izdat pod dugoročni zakup od 86 godina. Ugovor o zakupu nepokretnosti u državnoj svojini zaključen je između Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija i preduzeća “Montenegro premier”. Tim ugovorom je objekat bivšeg zatvora u Kotoru, ukupne površine 1.205 metara kvadratnih, sa dvorišnim prostorom, dat na korišćenje uz jednokratnu zakupninu od 1.507.000 eura. U izvještaju DRI se navodi da je “Montenegro premier” uplatio pomenuti iznos 20 dana pošto je sa ZIKS-om sklopio ugovor o zakupu, a zatim još 200.000 eura na račun poreza. Novac od zakupa, shodno zaključku Vlade broj 03-947, trebalo je da se iskoristi za proširenje smještajnih kapaciteta ZIKS-a. M.M.K.

Šavnik

MEMoRanduM sa MonsTaToM

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović i direktor Zavoda za stastistiku Crne Gore Gordana Radojević potpisali su Memorandum o saradnji kojim se uređuje saradnja u oblasti statistike u sektoru poljoprivrede i međusobna razmjena podataka i rezultata istraživanja. Ivanović je kazao da su potrebne detaljne i sveobuhvatnije analize u oblasti poljoprivrede. “Dodatna istraživanja, detaljnija analiza i brojniji statistički podaci neophodni su za kvalitenije donošenje odluka i vođenje dinamične

Vlada je na posljednjoj sjednici razmatrala ugovor o raskidu Ugovora o zakupu nepokretnosti između ZIKS-a i preduzeća “Montenegro premier” iz Podgorice. Naime, “Montenegro premier” je zakupio od ZIKS-a staru zgradu zatvora u Kotoru, a kako nije u mogućnosti, shodno ugovoru, da je privede namjeni, zatražio je raskid. “”Montenegro premier” je obavijestio ZIKS o nemogućnosti da ispuni obavezu iz ugovora. Neispunjenjem bitne obaveze otpao je pravni i ekonomski cilj Ugovora o zakupu nepokretnosti u državnoj svojini”, navodi se u ugovoru o raskidu. Podsjetimo da su mediji pisali da je specijalni tužilac za organizovani kriminal Đurđina Nina Ivano vić otvorila, navodno, istragu protiv Božidara Vuksanovića, bivšeg direktora zatvora u Spužu i tadašnjeg rukovodstva ZIKS-a zbog davanja u zakup stare zgrade zatvora u Kotoru. Vuksanović je, navodno, kako su prenosili mediji, dok je bio na čelu ZIKS-a u januaru 2008. godine, dao zgradu kotorskog zatvora pod du-

Ilustracija

randum o saradnji važan korak u unapređenju zvanične statistike u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, a posebno sa aspekta obezbjeđivanja pouzdanih i tačnih podatka za kreiranje mjera poljoprivredene politike i politike pregovora sa EU u ovoj oblasti. “MONSTAT je uspješno realizovao poljoprivredni popis i sproveo nekoliko istraživanja u oblasti poljoprivrede. Potpisanim memorandumom preciznije smo uredili međusobne obaveze i potrebe za budućim istraživanjima”, poručila je Radojević. B.B.

Ekološki pokret Ozon obavijestio je danas nadležne u Šavniku o postojanju divlje deponije na teritoriji te opštine. “Ovo je 260. prijavljena divlja deponija, što je zaista više nego dovoljan dokaz da je stanje u oblasti upravljanja otpadom došlo do kritičnog nivoa, naročito ako znamo da idu velike vrućine i da to zahtjeva mnogo angažovaniji i realniji pristup, uz efikasnu i neselektivnu primjenu važećih zakona”, saopšteno je iz Ozona. Direktor te organizacije, Alek sandar Perović saopštio je da će tokom naredne sedmice informi-

sati o poteškoćama sa kojima su se suočili, “a tiču se nepostojanja elektronskih adresa komunalnih policija u više opstina, što je zaista nedopustivo i predstavlja barijeru za saradnju sa građanima”. “Javnosti je često servirana teorija da je izostanak interesovanja građana veliki problem, a u praksi se ispostavlja da se sve radi kako bi se otežalo građanima da prijave nepravilnosti”, naveo je Perović. U Ozonu se, kako je dodao, nadaju da će upornošću i odlučnošću uticati na unpređenje stanja u oblasti upravljanja otpadom. B.B.

Aktuelno 15

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

Upornost i trUd se isplate

Redovan student u 60. godini Bjelopoljac Milić Vukić nakon 33 godine vratio se studentskom životu, diplomski rad sprema za septembar

Znao sam da će završiti fakultet: Milić Vukić

Milica Krgović

a se upornost i trud isplate najbolje pokazuje primjer Bjelopoljca Milića Vukića koji će u 60. godini steći diplomu Ekonomskog fakulteta u Podgorici. Životne okolnosti natjerale su ga prije više od 30 godina da prekine studuje, te da se posveti porodici i poslu. Međutim, Milić nije odustajao, pa je nakon 33 godine ponovo sjeo u studentsku klupu, a diplomski rad treba da brani u septembru.

Do diplome ekonomiste nije mu bio lak put. Radio je posao noćnog čuvara u Elektroprivredi Crne Gore, pa bi nakon posla rano izjutra žurio do fakulteta gdje su ga čekala predavanja i vježbe. Kako nije bilo dovoljno sredstava za sve obaveze njegove i njegovih sinova, dodatno je radio, a nerijetko i “fizikalisao”. Ni šale i zlonamjerne opaske nijesu spriječile Milića da prisustvuje predavanjima i vježbama, ali i da redovno daje ispite. Da se radi o velikom borcu i optimisti govori i činjenica da i njegovi sinovi studiraju, te da se zajedničkim snagama staraju za finansijska sredstva koja iziskuje visoko obrazovanje. Osim što je došao u Podgoricu da studira, Milić je odlučio da se u tom gradu skući i osnuje porodicu. “U Bijelom Polju završio sam Gimnaziju “Miloje Dobrašinović”.

I sinovi privode kraju studije Vukić se prisjeća da je nerijetko radio i teške fizičke poslove zajedno sa sinovima kako bi mogli obezbijediti pristojan život. “Nije mi ni to žao. Odgajio sam sinove i oni su porodični ljudi. Sva trojica studiraju. Najmlađi studira jezike - engleski, drugi Fakultet političkih nauka i oba završavaju, dok se treći sin odlučio za informatiku”, kaže on.

Novaković

Nakon što sam završio maturu odlučio sam da studije nastavim u glavnom gradu. Upisao sam Ekonomski fakultet i sve ispite u roku dao do treće godine. Međutim, tada sam prekinuo studiranje zbog porodične saituacije. Zaposlio sam se u mom rodnom gradu, gdje sam promijenio dva posla. Kasnije sam prešao u podgoričku Upravu prihoda, da bih poslije određenog perioda počeo da radim u EPCG, gdje sam stekao više od 34 godina radnog staža”, priča za Dnevne novine Vukić. U EPCG radio je na poslovima inkasanta, dostavljača pošte, arhivara, dok je sada angažovan na obezbjeđenju te kompanije. “Taj posao mi je obezbijedio da mogu redovno da dolazim na časove i pohađam nastavu. Na posao idem popodne i uveče, tako da sam nakon radnog vremena mogao da stižem na nastavu”, podsjeća on. Milić uvjerava da nije imao problema tokom nastave, ali smatra da bi trebalo povećati broj časova ili saradnika, zbog velikog broja studenata. “Znao sam da ću završiti fakultet. Ostalo mi je još da odbranim diplomski. Posebno želim da se zahvalim prof. dr Žarku Božoviću koji mi je obezbijedio stručnu literaturu za diplomski rad. Imao sam podršku profesora. Fino su me dočekali na fakultetu. Bilo je malo šale na moj račun, ali je to bilo pohvalno. Poneki mladi kolega dobacivao mi je: “Jeste li došli na roditeljski”. Međutim, bilo je i onih koji su govorili da sam im uzor”, kaže Vukić, poručujući da se sve može prevazići ako ste upornni i ne odustajete od svog cilja. On nije obnovio ni jednu godinu jer je redovno išao na predavanja i vježbe.

“Nastojao sam da budem redovan jer bolje pamtim kada slušam. Ocjene nijesam gledao, imam od zadovoljavajućih do vrlodobrih. Danas je lakše studirati jer postoje pomogala koja dosta pomažu”, ocjenjuje Vukić. Milić ima velika očekivanja nakon što diplomira, a vjeruje da će raditi u finansijskom sektoru Elektroprivrede. “Ne znam hoću li morati da odradim pripravnički, ali vjerujem da neću, s obzirom da radim u EPCG već 34 godine. Vjerujem da ću nakon što završim fakultet moći da pomognem mojim sinovima i dam dioprinos društvu. Svakom bih preporučio, ko iole ima mogućnosti, da završava studije jer to daje rezultate. Ja sam zaokružio jednu cjelinu, ono što sam davno započeo sada privodim kraju”, srećno kaže Vukić.

Ne bojte se posla Milić Vukić dodaje da je jedan od razloga da nastavi studije to što vjeruje da će moći bolje da živi sa fakultetskom diplomom. “Sa srednjom školom ljudi su dosta potcijenjeni.Treba stalno da se dokazuju”, ocjenjuje on i najavljuje da će upisati specijalističke studije. Milić treba da se u narednom periodu dogovori sa mentorom oko odbrane diplomskog rada čija je tema “Uticaj kvalifikacione strukture na profit preduzeća”. “Moja poruka mladima je da nikada ne odustaju od škole. Ne treba da se boje poslova. Ko nije bio radnik ne može da zna kako on živi i preživljava u odnosu na one koji su na pozicijama”, smatra on.

CrnVo

Nikšić i Danilovgrad zatvoreni za saradnju sa nevladinim sektorom Podaci o upravljanju lokalnih samouprava, prema istraživanju Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) i Misije OSCE-a u Crnoj Gori nijesu ohrabrujući. Oni navode da je još nedovoljan stepen transparentnosti rada crnogorskih opština, te da nije ni zadovoljavajuća saradnja organa lokalne samouprave sa NVO sektorom. “Izuzetno je nizak i stepen učešća građana u procesu donošenja odluka i građanskog aktivizma uopšte”, kazala je izvršna direktorica CRNVO Ana Novaković. U CRNVO-u napominju da su sa većinom opština sarađivali bez problema. Novaković navodi koje su to

opštine ipak bile kamen spoticanja. “Nažalost, najveći problem u dobijanju povratne informacije bio je u slučaju glavnog grada i opštine Kolašin. Ovim opštinama su upućene žalbe zbog ćutanja administracije”, kazala je ona. A kada je posrijedi transparentnost i odgovornost lokalnih samouprava, brine zatvorenost opština u pružanju informacija o funkcionisanju javnih opštinskih službi, upozorava Novaković. “Nijedna opština nema na svojoj internet stranici objavljen akt kojim se uređuje broj i struktura zaposlenih u javnim službama koje se finansiraju iz budžeta jedinica lo-

kalne samouprave”, kazala je ona. Problem je, kako smatra, i nedostatak novca za finansiranje projekata NVO. “U 2012. godini ukupan iznos sredstava za projekte NVO-a na nivou svih lokalnih samouprava bio je 169.000 eura. Samo poređenja radi u prethodnoj godini taj iznos je bio preko 370.000 eura”, ističe Novaković. Saradnja sa NVO u prethodnoj godini, bila je relativno uspješna, navodi Novaković. Pozitivan primjer je prijestonica Cetinje. S druge strane, u Nikšiću i Danilovgradu zabilježeno je gotovo nepostojanje bilo kakve saradnje sa nevladinim sektorom.

“Organi lokalne uprave Danilovgrad i Nikšić nijesu informisali nevladine organizacije, nijesu ih konsultovali prilikom izrade programa razvoja lokalne samouprave, nije omogućeno učešće NVO u radu raznih grupa nije bilo organizovanja zajedničkih rasprava, okruglih stolova i slične saradnje”, istakla je Novaković. Izvršna direktorica CRNVO-a objašnjava i da je glavni razlog nedovoljne informisanosti građana o mehanizmima učešća u odlučivanju - nepostojanje političke volje u opštinama, nedostatak kvalitetnog kadra i tehničkih kapaciteta kao i finansijska nestabilnost. B.B.

16 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

hERCEG NOvI

Danas izložba pasa HERCEG NOVI - Druga Nacionalna izložba pasa biće održana danas na terenima Sportskog centra u Igalu. Druga izložba pasa organizuje se skoro mjesec ranije zbog zgusnutog rasporeda sličnih izložbi u regionu. Interesovanje za izložbu premašilo je očekivanja jer će se na izložbi pojaviti 130 izlagača iz zemalja EU, ali i iz Brazila. Skoro 60

vrsta pasa ocjenjivaće tročlani žiri Vasko Mudreša, Pero Čelebić i Antonije Mračević, po standardima za svaku rasu koje je propisalo Međunarodno kinološko udruženje. Zainteresovani čiji psi posjeduju rodovnik Kinološkog saveza Crne Gore mogu se prijaviti na broj telefona 068/225-223 ili na sajtu Kinološkog društva Herceg Novi. S.M.

DžIP RELI

Svake godine sve više posada NIKŠIĆ - Tradicionalno i ove godine četrnaesti po redu ljetnji dzip reli krenuo je iz Nikšića. Povorka od četrdeset automobila obići će sedam crnogorskih opština. “Zadovoljni smo odzivom i trasom. Prvi put prolazimo sedam opština. Nakon Nikšića slijedi nam Podgorica, Kolašin, zatim Andrijevica, gdje ćemo i noćiti. Dalje se ide obroncima Komova ka beranskoj, mojkovačkoj i bjelopoljskoj opštini. Trećeg dana će se održati poligon, što je kruna relija. Pozivamo građane Mojkovca da dođu i da vide šta znaju i umiju učesnici relija. Nakon poligona održaće se skokovi sa mosta na Tari”, istako je Željko Labudović iz Ogranizacionog odbora dzip relija. Svaka povorka broji po najmanje dva člana, pa se na put

po Crnoj Gori uputilo oko stotinu avanturista. Učešće u reliju plaćaju sami učesnici i ono iznosi 120 eura po osobi. Miro Praščević već deseti put učestvuje u dzip reliju i kaže da je to ekskurzija koju ne bi nikako propustio. “Za sada je bilo odlično, a očekujem da će i ovoga puta biti dobro. Najviše idem zbog druženja, a već sam bio u prilici da prođem sve predijele Crne Gore. Ovo veselje me košta 120 eura za učešće, plus gorivo koje ću potrošiti, a to je oko deset litara na sto kilometara”, kazao je Praščević. Svake godine reli bilježi i nove posade. Braća Mijušković, koji prvi put učestvuju, kupili su i novi automobil pa je dzip reli, kako kažu, odlična prilika da isprobaju koliko se isplatilo uložiti novac. M.R.

SJEDNICA LOKALNOG PARLAMENTA

Dižu kredit za plate Novo zaduženje opštine, od dva miliona, odbornici podržali jednoglasno ULCINJ- Opština Ulcinj zadužiće se još dva miliona eura kako bi izmirila višemjesečna dugovanja zaposlenima u Opštini i preduzećima čiji je osnivač, kako bi podmirila tekuće obaveze i one iz ranijeg perioda i upotpunila budžetski deficit. Ovu odluku odbornici Skupštine grada jednoglasno su podržali. Iako je većina mišljenja da novo kreditno zaduženje ne može biti dobro, složili su se da je u ovakvoj situaciji neophodno i jedino rješenje. Za usvajanje ove odluke neophodna je saglasnost Vlade, koju je Opština dobila, ali kako je kazao prvi čovjek grada Nazif Cungu, još nijesu našli banku kod koje će se kreditno zadužiti. “Opština Ulcinj je izgubila kredibilitet. Još nijesmo našli banku gdje ćemo se zadužiti dva miliona. Izgubili smo povjerenje. Jedna banka je prihvatila da odobri kredit u iznosu od 700.000 eura, druga milion, naknadno ćemo vas informisati o svemu”, kazao je Cungu. Da Opština mora prihvatiti sanacioni plan, Cungu je ponovio više puta, nakon što su odbornici opozicije iznijeli niz zamjerki. Šef kluba odbornika DUA Hatidža Đoni, kazala je da sanacionim planom opština gubi, ionako već male ingerencije, podsjetivši, koliko su FORCI dok je bila opozicija, usta bila puna decentralizacije. “Ovim kreditnim zaduženjem i sanacionim planom 30 odsto zaposlenih u javnom sektoru ostaje

KANALIzACIJA

DPS činio kvorum Da odbornici DPS-a, koji su u opoziciji, nijesu jednoglasno odlučili da čine kvorum vladajućoj koaliciji, sjednica ne bi počela jer joj nijesu prisustvovali članovi vladajuće koalicije iz SDP-a i “Perspektiva”. Đoni nije propustila ni da time “natrlja nos” gradonačelniku. “Neozbiljni ste. Gdje su vam koalicioni partneri. Znali ste da vam treba bez posla, zapravo proglašava se tehnološkim viškom. To znam zasigurno. Kredit će otići na te ljude jer bez svih izmirenih obaveza, ne možete ih proglasiti tehnološkim viškom, po zakonu”, istakla je Đoni. Ona je optužila aktuelnu vlast da je na čelu grada iz dva razloga. “Prvi je da satjerate Opštinu u provaliju, a drugi da se vi i ljudi oko vas što više obogate. I Šekspir bi bio u problemu da napiše tragediju koju imamo u Ulcinju, a koju ste vi stvorili”, kazala je Đoni. Prema riječima Cungua, sanacioni plan zahtijeva i žrtvovanja i analize i pripreme. On je potvrdio optužbe Đoni, da se dio obaveza prenosi na republički nivo, jer kako je rekao, od njih se dobija novac. “Prethodna garnitura nam je ostavila blokirane račune. Bili smo u pat poziciji. Neophodno je da pri-

17 ljudi da biste izglasali tačku dnevnog reda koja se odnosi na kredit. Ni vaši odbornici vas ne slušaju. Ne možete obezbijediti ni kvorum”, kazala je Đoni. Cungu je kazao da mu nije poznato iz kog razloga sjednici ne prisustvuju odbornici Perspektive i SDP-a. On je zahvalio ostalim odbornicima što su tu i što su podržali odluke. hvatimo sanacioni plan, kako bi izašli iz krize. Teško je izmiriti sve obaveze, ovo su dugoročni projekti, vjerujem da ćemo uspjeti”, kazao je Cungu. Na sjednici SO mogle su se čuti brojne kritike na račun aktuelne vlasti. Sjednica je prekinuta nakon što je gradonačelnik iznio svoj Izvještaj o radu. Iako se spekulisalo da njegov Izvještaj neće imati potrebnu većinu, čime bi se napravio prvi korak ka izglasavanju nepovjerenja, do toga nije došlo. Već su odbornici Demokratske partije tražili da se sjednica nastavi u ponedjeljak. Na kolegijumu predsjednika SO Miljazima Mustafe, koji će se održati danas, biće odlučeno kada će uslijediti nastavak sjednice. Na jučerašnjem zasijedanju usvojena je i Odluka o završnom računu bužeta Opštine za 2012. godinu. S.Ganić

INSPEKCIJA TvRDI

Odnositi se domaćinski prema infrastrukturi

Otjerao žene sa svog zemljišta

HERCEG NOVI - Pomoćnik ministra za održivi razvoj i turizam Siniša Stanković sa saradnicima obišao je juče gradilišta na kojima se grade kolektori, ali i hercegnovska Javna preduzeća komunalno stambeno i Čistoća u cilju sagledavanja stanja u komunalnoj djelatnosti u okviru izrade strateškog plana države za ovu oblast. Stanković je istako da je cilj posjete i izrada Izvještaja o stanju u oblasti vodosnabdijevanja i upravljanja otpadnim vodama i Izvještaja o stanju u oblasti realizacije državnog plana upravljanja otpadom. On je dodao da sa predstavnicima JP Vodovod i kanalizacija i Čistoća pokušavaju da vide kakvo je njihovo mišljenje, gdje su imali dileme, šta im nije bilo jasno, šta je ono što bi zajedno mogli dogovoriti, a s ciljem da kada naredne godine budu pravili Izvještaje, oni budu napravljeni kako treba. “Postoje pitanja za koja već sada možemo reći da imaju određene slabosti, a ona se tiču investicionog i infrastrukturnog održavanja, opreme i sredstava kojima raspolažu naša vodovodna, komunalna i druga preduzeća. Ovdje se radi o velikim vrijednostima. U Crnoj Gori ima oko 4.600 kilometara vodovodne mreže i oko 800 kilometara kanalizacione mre-

TIVAT - Prema nalazu inspekcije zaštite prostora ponta u Krašićima sa koje je u srijedu Željko Petrović otjerao dvije gospođe koje su se sunčale i kupale, njegovo je vlasništvo. Iz PR službe Uprave za inspekcijske poslove juče je saopšteno da je inspekcijskim pregledom utvrđeno da Željko Petrović posjeduje list nepokretnosti kojim se potvrđuje da ima pravo svojine na katastrskim parcelama 186 i 173/4 KO Krašići na kojima je sagradio “tursitičku vilu” ispod koje je kasnije izgradio i pontu. U saopštenju se navodi da Petrović posjeduje i građevinsku dozvolu za objekat koji se nalazi na navedenim katastarskim parcelama. Inspekcijski nalazi pokazuju, navode iz Uprave inspekcijske službe, da je tu sve regularno i da u momentu kontorole nijesu izvođeni građevinski radovi jer su ranije završeni. “Uzimajući u obzir navedene činjenice, inspektor zaštite prostora nije uočio nepravilnosti shodno Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata”, saop-

že, što je samo po sebi vrijednost koja se mjeri između milijardu i milijardu i po eura. Moramo napraviti sistem da se prema tom bogatsvu koje imamo odnosimo domaćinski”, dodao je Stanković. Razgovarano je i o tome kako se mogu obezbijediti sredstva za investiciono održavanje, a u skupštinskoj proceduri je već duže Zakon o komunalnim djelatnostima. On je dodao da je u fazi izrada državnog plana upravljanja otpadom i strategije za upravljanje otpadom, što znači da će kroz strateški dokument prepoznati regione u okviru kojih će se organi-

zovati poslovi. Izvršni direktor Vodakom-a Boris Vuković kazao je da je održan razgovor sa izvođačem i nadzorom o radovima na kružnom toku i dogovoreno je da će se završiti sporna tačka na koja usporava sobraćaj. Vuković dodaje da nije realno očekivati za završetak postrojenja u martu 2014. godine, nego će se raditi četiri do pet mjeseci kasnije. On je dodao da će Mas Gintašu, firmi koja treba da gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, najvjerovatnije dozvoliti izvođenje posla i tokom ljetnjih mjeseci. S.M.

šteno je juče iz Uprave inspekcijske poslove. Po tvrdnjama Vesne Mitrović iz Beograda, o čemu su juče pisali mediji, Petrović je prije tri dana prvo verbalno, a potom i fizički, pokušao da sa ponte otjera nju i njenu prijateljicu Jovanku Dobričanin, tvrdeći da je to njegovo vlasništvo. Ne želeći da ga krivično goni, Mitrović je slučaj prijavila tivatskoj policiji, koja je obavila razgovor i upozorila Petrovića na ponašanje, a u cijeli slučaj uključila se i Uprava za inspekcijske poslove, odakle se nijesu izjasnili da li je Petrović mogao da sa “svoje ponte” tjera kupače. Zakonom o morskom dobru jasno je precizirano da su izgrađeni objekti u pojasu morskog dobra, kao što je i sporna ponta, u državnom, a ne privatnom vlasništvu. Zbog toga su, što se može vidjeti i na njihovpom sajtu, iz JP “Morsko dobro” u proteklom periodu u više navrata prijavljivali nepravilnosti i radove koje je na prirodnoj kamenitoj plaži ispod svoje vile duboko u moru izvodio Petrović. Z.K.

Aktuelno 17

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

Bunt ugostitelja

Inspekcije nas reketiraju Nina Lajović

rojni gosti Petrovca juče ujutru nijesu mogli ni u jednom od 50 lokala na glavnoj gradskoj rivi, kao ni u cijelom gradu, popiti prvu jutarnju kafu, niti doručkovati jer su svi ugostiteljski objekti biti zatvoreni. Natpis “Zatvoreno do 11 časova, zbog protesta”, bila je dobrodošlica svima koji su namjeravali da uđu u neki lokal.

Petrovac - Brojne ugostiteljske terase juče su bile prazne, a nije se mogao kupiti ni sladoled, kao ni parče pice. Revoltirani zbog svakodnevnih inspekcijskih kontrola, prije svega zbog načina na koji se ophode inspektori, ugostitelji su donijeli zajedničku odluku da zatvore svoje lokale. Oni su saopštili da su kontrole pretvorene u svojevrstni reket, te da su bili primorani da donesu takvu odluku pa su poslali poruku državi da se prestane sa omalovažavanjem ugostitelja. “Mi ugostitelji i privrednici Petrovca i Buljarice dižemo glas protiv represija i nedoličnog ponašanja inspekcija prema nama. Plaćali smo i plaćamo porez državi redovno i ne zaslužujemo represiju koja se prema nama sprovodi”, kazao tomo Medin jedan od ugostitelja, dodajući da zapošljavaju više od 500 radnika. Prema njegovim riječima svi koji rade prave greške i prekršaje, ali su ugostitelji za to da kaznena mjera bude primjerena težini napravljenog prekršaja. “Nijesmo da to bude reket koji nam onemogućava dalju egzistenciju. Razmišljamo o našem daljem

postupanju, pa neka se nadležni zapitaju gdje će gosti u špicu sezone trošiti pare i koliko će manje poreza država ubrati”, rekao je Medin. Ugostitelji koji su ispred svojih lokala dočekivali svoje uobičajene goste, kazali su da su na ovakav radikalan potez bili primorani kako bi upozorili državu. “Osamnaest godina radim ovaj posao, ali ako ovako nastave sperman sam da zatvorim lokal. Neka budu i kazne, ali njihovo ponašanje je katastrofa”, rekao je jedan od ugostitelja. Ugostitelji su još jednom apelovali na nadležne da ih zaštite i da im se omogući nesmetan rad za vrijeme ljetnje turističke sezone.

Neka prestanu da glasaju za Mila Brojni turisti koje je ekipa Dnevnih novina juče zatekla na štealištu bili su iznenađeni jer nijesu mogli ući ni u jedan od lokala, niti bobarviti na njihovim terasama. Marina iz Kragujevca navodi da nije ni doručkovala jer

uporno sa suprugom i djetetom traži lokal koji je otvoren. Međutim, stav ugostitelja ne podržava mještanin Savo Medigović koji navodi da je protest potez pogrešan zbog turista.

“Stvari treba rješavati na drugačiji način. Pogrešno je što se ovako protestuje. Treba da prestanu da glasaju za Mila i ovaj režim. To bi bio prvi stepenik, a drugi da se razmisli i staloženo reaguje”, Poručio je Medigović.

Fasada opasna po građane

BIJELO POLJE - Bjelopoljci upozoravaju da je ovih dana opasno kretati se trotoarom ispred stambeno-poslovne zgrade koja se nalazi pored robne kuće “Beograd” u Ulici slobode u centru grada. “Građani koji tuda prolaze suočeni su sa opasnošću da se dio fasade odlomi i nekog povrijedi. Jutros se to ponovo desilo. Očevici smo da svakodnevno padaju djelovi fasade te je prava sreća što još niko nije povrijeđen”, kazao je jedan taksista sa parkinga u blizini. Apeluje se na nadležne i institucije zadužene da se staraju o bezbjednosti građana da preduzmu mjere da se taj problem sanira, odnosno fasada obezbijedi kako ne bi život građana bio ugrožen. B.Č.

performans

Pare davali svojim ljudima

strojarnica

Vrijeme je da se prilazi upristoje BIJeLo PoLJe - Mještani Strojarnice ponovo upozoravaju nadležne u lokalnoj upravi da prilaz koji vodi od novoizgradjenog mosta na Limu prema naselju ima dosta nedostataka za bezbjedan prolaz. “I na mostu ima još nezavršenih poslova, prije svega nedostaje rasvjeta da bi se noću moglo bezbjedno prolaziti, a takođe na krajevima, odnosno sastavcima, postoje “udarne rupe”. Osnovni problem predstavlja prilaz od mosta sa naše strane koji je bez odvodnih kanala i nije rijedak slučaj da na neravnom terenu dođe do oštećenja na autima. Mislimo da je krajnje vrijeme da se most i prilazi sa obje strane upristoje da bi se građanima omogućilo bezbjedno kretanje”, kazao je mještanin Strojtanice, Stevan Perović. Član Savjeta mjesne zajednice Strojtanica Đuro Tvrdišić potvrdio je da prilaz na koji mještani ukazuju neuređen, najavivši skorije rješenje tog problema. “Očekujemo da će lokalna uprava imati sluha da sanira problem prilaza prema naselju Strojtanica

jer su padavine “izlokale” tu dionicu. Obaćano je da će se makar nasuti i izvaljati šljunak kao privremeno rješenje za nesmetan prolaz građana”, kazao je Tvrdišić. On je naveo da se u granicama riješenih imovinsko-pravnih odnosa radi projekat. “Postoji obećanje da se projekat radi i da će ubrzo biti sprovedena prosedura za izvođača radova. Kada bude urađen pristupni put prema mostu istovremeno će biti adekvatno urađen i izlaz na lokalni put Rasovo - Bistrica. Ali, kada će to biti realizovano, nepoznanica je”, kazao je Tvrdišić. Savjetnik predsjednika opštine Radovan Obradović ranije je rekao da most u Strojtanici treba da dobije adekvatan prilaz. “Neophodno je bilo regulisati imovinsko-pravne odnose i očekujemo da se taj posao, na koji ukazuju mještani, uskoro i realizuje. I taj zahvat zahtijeva izvjesna investiciona ulaganja koja “po običaju” treba da obezbijedi lokalna uprava”, kazao je Obradović. B.Č.

BIJeLo PoLJe - Bjelopoljska NVO “Green Power” u saradnji sa još nekoliko lokalnih NVO juče je ispred zgrade SO organizovala performans pod sloganom “Pravo imam da znam” zbog nepoštovanja procedure raspodjele sredstava tom sektoru. “Još ranije smo ukazivali na nepoštovanje procedure raspodjele novca nevladinom sektoru od strane opštinske komisije koju smo ocijenili neregularnom. Novac je opredijeljen ljudima čiji projekti nijesu ispunjavali kriterijume ili su pak bliski sa nekim iz lokalne uprave. Na osnovu toga organizovali smo performans da bi građanima objasnili kako se rasipa novac iz državnog budžeta”, saopštio je organizator performansa Davor Obradović. Ponovio je da je prilikom zadnje raspodjele nevladinom sektoru novac podijeljen ljudima bliskim lokalnoj upravi, porodicama članova Komisije. “Ranije smo ukazivali da Komisija nije legitimna i kompetentna

jer je u njoj čovjek koji nije obrazovan za taj posao, a osim toga, prilikom odlučivanja o raspodjeli uopšte se nije vodilo računa o kvalitetu predloženog projekta, već se sve završavalo po onoj narodnoj “po babu i stričevima”. Ukupno za raspodjelu planirano je 40.000 eura i za 17 NVO opredijeljen je novac, a najbolje su prošle neke od onih koje su i lani dobijale novac”, kazao je Obradović. Prozvao je predsjednika Komisije Tufika Bojadžića koji je formirao nelegitimni sastav i Komisiju nekompetentnu da donosi validne odluke u vezi sa raspodjelom novca nevladinom sektoru, kao i neke članove među kojima je, kako je naveo i jedan konobar. Predsjednik NVO “Bjelopoljski demokratski centar” Zdravko Janjušević kazao je da podržavaju performans NVO koje su pokrenule inicijativu da se preispita način raspodjele sredstava nevladinom sektoru za tekuću godinu. Predsjednik DF za Bijelo Polje

Slavko Fuštić saopštio je da na lokalnom nivou “apsolutno podržavaju” performans NVO. “Smatramo da dijeljenje sredstava iz budžeta mora da bude transparentno, da svako ima uvid u to i mora da bude dodijeljeno u skladu sa Zakonom o pravilnoj raspodjeli sredstava. Veliki broj NVO protestvuje jer smatraju da to nije urađeno na pravi način i sve što se traži da se realizuje na transparentnan način imaće podršku DF u lokalnom parlamentu i na svaki drugi način”, kazao je Fuštić. Iz kancelarije predsjednika Komisije za raspodjelu sredstava nevladinom sektoru, koji je ujedno i potpredsjednik opštine, Tufika Bojadžića saopšteno je da je juče službeno otputovao u Podgoricu, te ga nije bilo moguće dobiti ni na dostupne brojeve telefona. Bojadžić je tim povodom nedavno saopštio novinarima da je rađeno u skladu sa Odlukom o raspodjeli sredstava NVO i propisanim kriterijumima. B.Č.

18 Crna Gora SJEDNICA

PRIJESTONICA

Priznanja za najbolje cetinjske učenike

CETINJE - Prijem za ovogodišnje dobitnike priznanja “Luča” iz cetinjskih osnovnih i srednjih škola upriličen je u plenarnoj sali Skupštine Prijestonice. Tokom događaja, kojem su prisustvovali predstavnici gradske uprave, Skupštine Prijestonice, cetinjskih obrazovnih institucija i roditelji dobitnika, gradonačelnik Aleksandar Bogdanović uručio je “lučonošama” novčane nagrade i pohvale Cetinja. Obraćajući se prisutnima, gradonačelnik je istakao kako priznanja i pokloni predstavljaju mali znak pažnje prema najuspješnijim učenicima završnih razreda srednjih i osnovnih škola. “Današnja priznanja, kao i vaše ‘Luče’, svjedočanstvo su vašeg rada i posvećenosti. Upravo iz tog razloga, vi svojim djelima možete služiti kao primjer, a na ponos svima koji su vam proteklih godina prenosili znanje, vašim najbližima, ali i Cetinju”, kazao je Bogdanović Priznanja gradske uprave dobilo je 33 lučonoše iz osnovnih škola “Lovćenski partizanski odred”, “Njegoš” i “Boro Vukmirović”, te iz cetinjske

Gimnazije. Kada je riječ o osnovnim školama, ovogodišnji dobitnici su Danica Jabučanin, Milena Marković, Luka Martinović, Marko Ševaljević, Miloš Roganović, Žana Pejaković, Jovana Vujović, Boško Vušurović, Dejan Martinović, Milica Martinović, Anđela Čelebić, Nikolina Belada, Nikoleta Ćetković, Sara Vukotić, Darija Perović, Maša Ražnatović i Dušan Cijanović. U Gimnaziji, “Luču” je tokom protekle školske godine dobilo 16 učenica i učenika među kojima su Anđela Martinović, Anđela Komnenić, Kristina Milošević, Milena Jovanović, Anita Radović, Gorana Vujović, Mladen Ševaljević, Ana Ivanović, Jovana Roganović, Nikola Mićunović, Božo Ivanović, Balša Lompar, Miloš Martinović, Stanko Latković, Ksenija Pavlićević i Ljubica Radović. Ispred dobitnika iz cetinjskih osnovnih škola, prisutne je pozdravila učenica OŠ “Lovćenski partizanski odred” Danica Jabučanin, ispred “lučonoša” iz cetinjske Gimnazije na svečanosti je govorio Mladen Ševaljević. A.G.

NAGRADA

Prispjelo 12 predloga BERANE - Žiri za dodjelu nagrade “21. jul”, najvećeg opštinskog priznanja, na sjednici koja je juče održana, upoznao se sa prispjelim predlozima. Predsjednik žirija, Dragan Labudović, kazao je da je ove godine prispjelo dvanaest predloga, koji su na listu upisani onako kako su prispijevali. Ove godine za nagradu su predloženi prof. dr Milija Zečević, Vlajko Ćulafić, Sonja Barjaktarović, prim. dr med. Božidar Božo Joksimović, Haćim Duraković, Čedomir Pešić, JU OŠ “Mahmut Adro-

vić”, Miomir V. Bašić, autorski i urednički tim opšte Monografije Berane, Stojan Kukalj, Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca Berana, porodica Veselina Rmuša. O tome kome će pripasti 21. julska nagrada tajnim glasanjem izjasniće se članovi žirija nakon što se upoznaju sa biografijama kandidata, na sjednici koja će se održati 15. jula. Kazano je i da će nagrada ove godine biti u vrijednosti od dvije prosječne plate na nivou države. M.T.

STARI AERODROM

Vozači muku muče sa zelenim površinama

PODGORICA - Podgorički vozači strahuju za svoju bezbjednost kada dođu na raskrsnicu koja se nalazi na Starom aerodromu u blizini Tehnomax-a, a razlog je, kako kažu vožači, zelenilo koje je očigledno posađeno na pogrešnom mjestu. Većina njih kaže da “na sreću” prelaze ovu raskrsnicu. Prvo, kako kažu, ne vide automobile koji dolaze iz suprotnog smjera, a potom ni pješake koji su na pješačkom prelazu. Ova raskrsnica pamti i nekoliko lakših saobraćajnih nezgoda. Građanima koji su za volanom nije jasno zašto je baš tu posađeno zelenilo, i kako su

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7.2013.

u izjavi za Vikend novine rekli, važnija je bezbjednost vozača i pješaka, nego izgled. “Stanujem na Starom aerodrumu, prinuđen sam da ovuda prolazim nekoliko puta dnevno, i vjeruj mi da se svaki dan iznova plašim da pređem raskrsnicu. Ne vide se automobili koji dolaze iz suprotnog pravca, ne znam kome je ovo palo na pamet da ovdje sadi bilo šta. Ovuda prolazi i mnogo pješaka, djece, kad neko ne daj bože izgubi život, mozda će ih onda posjeći”, kaže jedan od vozača, koji dodaje da ovo još nigdje nije vidio. M.O.

Prepucavali se DF i DPS

NIKŠIĆ - Prvi put od konstituisanja novog Skupštinskog saziva opštine Nikšić na sjednicu gradskog parlamenta došli su odbornici Demokratskog fronta. Odbornici SNPa nijesu prisustvovali, dok su predstavnici Pozitivne i ranije prisustvovali zasijedanju Skupštine. Početak sjednice obilježila su politička prepucavanja odbornika DF i DPS-a. Predsjednik opštine Veselin Grbović najavio je realizaciju davno započetih projekata, a odbornici izabrali potpredsjednike opštine. Povratak u skupštinske klupe u ime odbornika DF obrazložio je Arsenije Lalatović. “Ozbiljno je razmatrana mogućnost bojkota nelegitimne vlasti zbog koje se danas pred licem svjetske i evropske javnosti stidi poštena Crna Gora, ali nećemo lažnu vlast ostaviti da na miru uklanja tragove krađe. Sve ono što smo vidjeli svojim očima izbilo je na vidjelo i to greškom osionog diktatora”, reko je Lalatović. Izlaganje odbornika DF-a u više navrata prekidali su odbornici DPS-a i SDP-a pozivajući se na pravila skupštinske procedure. Na insistiranje Lalatović je uspio da završi izlaganje nastavljajući da optužuje aktuelnu vlast za loše stanje u državi i krađu izbora.

“DF traži uvid u ugovore javne nabavke. Tražimo da se utvrdi stvarno stanje u opštini. Istjeraćemo na čistac ko je kome i šta plaćao i da li je dug opštine 30, 40 milijona ili možda više”, istako je Lalatović. Nakon prepucavanja ko ima pravo riječi i šta je dozvoljeno da se kaže, na prozivke Lalatovića o pokradenim izborima odgovorio je odbornik DPS-a Radivoje Nikčević. “Mislio sam da ste ovu pauzu od nekoliko mjeseci apstinencije u radu parlamenta iskoristiti da se malo demokratizujete. Imali ste tri mjeseca šansu da uspostavite vašu vlast. Dali smo vam šansu da radite ono što ste željeli i da ispravite navodno sve greške koje je naša vlast uspostavila, a šta ste vi uradili? Sjedjeli ste u holu i nijeste htjeli ni da ustanete na simbole ove države. I na kraju, izdali su vas vaši ljudi”, rekao je Nikčević. On je kazao i da je vlast spremna da odgovara građanima, te da se ništa neće kriti. Nekonstruktivnu polemiku odbornika DF-a i DPS-a prekinula je Pozitivna Crna Gora čiji su odbornici upozorili da će napustiti sjednicu ukoliko se rasprava ne prekine. U daljem radu Skupštine odbor-

nici su razmatrali izvještaj o stanju uređenja prostora za 2012. godinu, kao i predlog programa uređenja prostora i komunalnu i stambenu djelatnost i zaštitu životne sredine za 2013. godinu. Odbornik DF Janko Milatović kazao je da Nikšić, koji je nekada bio ponos Crne Gore, sada liči na Vukovar. Milatović je podsjetio na devastirani uži dio grada i nezavršene projekte, te apelovao na nadležne da podhitno reaguju i privedu namjeni srušene objekte. Predsjednik opštine Veselin Grbović kazo je da je već počelo da se radi na projektima koji godinama čekaju realizaciju. Po njegovim rječima raspisan je tender za zgradu učiteljskog fakulteta, a uskoro će se raspisati tender za Dom vojske gdje će se graditi Tehnopolis. Grbović je napomenuo da su za tu investiciju sredstva obezbijeđena, a da će radovi početi krajem godine. Na jučerašnjoj sjednici za potpredsjednika opštine izabran je Đoko Krivokapić iz redova DPS-a. To je drugi potpredsjednik iz redova te partije jer je na ranijoj sjednici izabran Dragan Perović. Za trećeg potpredsjednika opštine izabran je Milorad Jovanović iz redova SDP-a. M.R.-J.L.

MIŠLJENJE

Tišina staračkog doma ne ide uz bučne navijače PLJEVLJA – Lokacija u blizini Gradskog stadiona u Pljevljima i Sportskog centra Ada nije adekvatna za gradnju Doma za stare i tu ustanovu trebalo bi graditi na nekom drugom mjestu, sugeriralo je JP Čistoća opštinskom Sekretarijatu za uređenje prostora. “U neposrednoj blizini parcele koja je planirana za izgradnju Doma nalazi se Gradski stadion, teren za mali fudbal, teren sa vještačkom travom i ostali sadržaji koje građani koriste za amatersko i profesionalno bavljenje sportom. Tu se javlja konflikt u načinu korišćenja prostora – sa jedne strane navijačke i sportske aktivnosti, a sa druge mir i tišina neophodni korisnicima Doma”, navodi se u mišljenju ovog Javnog preduzeća, uz ocjenu da je Pljevljima ovakav objekat neophodan. Konstatuje se i da prilaz lokaciji nije dobar jer su u pitanju jednosmjerne saobraćajnice, kao i da objekat ne bi imao adekvatan i dovoljan parking prostor. Upozorava se i da bi uvođenje građevinskih mašina u gradski park imalo negativne ekološke efekte. Opština Pljevlja je prva u Crnoj

Gori, još 2008. usvojila Akcioni plan razvoja socijalne zaštite starih lica i počela je njegovu realizaciju čiji je jedan od ciljeva gradnja Doma za stare. Evropska komisija obezbijedila je novac za izradu Glavnog projekta Doma za stare, a sredstva

za gradnju pokušavaju se obezbijediti u partnerstvu sa Vladom, EU i na donatorskim konferencijama u zemlji i Regionu. Pljevlja su među najstarijim opštinama u Crnoj Gori, a više od 5.600 građana je starosti iznad 65 godina. D.K.

Crna Gora 19

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

BERBA

Berači niču kao pečurke Zorica Bulatović

rotekle dvije sedmice ne mali broj Kolašinaca, naročito onih nezaposlenih, pokušao je da ostvari zaradu branjem i prodajom pečurki. Za taj posao, kažu, potrebna je kondicija, ali i puno slobodnog vremena. Treba poznavati teren, odnosno “mjesta pečurke”, pa se ne može reći da se baš svako može uspješno oprobati u zarađivanju na taj način. Kućni budžet svake godine, tokom proljeća i u jesen, tako ojačavaju mnoge kolašinske porodice, a iz godine u godinu povećava se i broj otkupljivača.

KOLAŠIN – Kako je kazala kolašinka Slavica Šćepanović u izjavi za DN ovo proljeće uopšte nije bilo povoljno za branje jer je bilo veoma loše, kišovito vrijeme, pa ako u narednih 15 dana kako kažu “ne ugrije sunce”, od berbe neće biti ništa. “Obično idem u jesenju berbu, jer je u ovo doba kvalitet pečurke veoma loš, oni koji su ovih dana išli u potragu za njima jedva da su na 15 kilometara našli nekoliko kilograma. Ovogodišnja cijena vrgnja je dva eura, dok je lisičarka jedan euro. I obavezno se dijeli na prvu klasu koja je dva eura, a jedan euro druga klasa”, kazala je Šćepanović. Ona tvrdi da je smrčak i dalje najskuplja pečurka i jedan kilogram staje pet eura. Obično se zbog smrčka pale ivice šuma kako bi bolje rodio jer on niče upravo na “paljenim” mjestima. “U Kolašinu imaju tri otkupljivača pečurki, koji odmah isplaćuju ono što donesemo, međutim, kada pečurka dobro rodi, onda joj i cijena otkupa pada, a kad je rod manji onda je cijena veća”, kazala je sagovornica DN. Radosav Puletić, poznatiji kolašincima kao “Major”, već deset godina bavi se otkupom i preradom šumskih plodova. Pogon za otkup i preradu pečurki nalazi se u prigradskom naselju Drijenak. Pod preradom šumskih plodova podrazumijeva se otkup i prerada svih vrsta visoko kvalitetnih pečurki koje rastu na području kolašinske opštine, a među njima su najtraženije smrčak, čija je otkupna cijena prošle godine je bila i najviša, a u svježem stanju se otkupljuje po cijeni od 13 eura, lisičarka sa otkupnom cijenom tri do pet eura i vrganj prve

izgRAdnjA

klase po otkupnoj cijeni 4,50 eura. Kako je Major kazao, posao se nekad isplati a nekad ne, a zavisi umnogome od vremenskih uslova, ali i od ponude i potražnje jer je to berzanska roba. “Ulaganja su ogromna, mora se imati magacin, komora za održavanje, hladnjača za duboko zamrzavanje, sušara i mašina za rezanje pečurki”, objašnjava Major koji sve to i posjeduje. Uglavnom je, kako objašnjava, isti proces obrade za sve tri vrste pečurke. Proces zamrzavanja je na minus 20 celzijusovh stepeni, dok se proces sušenja odvija na 80 stepeni. On nam je otkrio da je posebno tražen crveni vrganj, a da italijani prednjače kao ljubitelji ove pečurke koja je za katolički Božić neizostavna na njihovim trpezama i konzumiraju je kao salatu. “Italijani je kupuju u dane katoličkog Božića, tad je najbolja prodaja ove vrste pečurke”, priča Major, ali smiješeći se nije želio da kaže kolika je tada prodajna cijena ove vrste pečurke, koju oni spremaju kuvanu u salamuri, objašnjavajući da je veoma teško skuvati crveni vrganj, a da tom prilikom kapice na pečurkama zadrže prirodnu crvenu boju. Njegova omiljena pečurka je, kako je kazao, smrčak i nju isključivo koristi u ishrani. “Smrčak se isjecka, posoli i dinsta na mladom kajmaku dok pečurka ne upije svu masnoću. Jednostavno, brzo, lako u veoma ukusno”, kazao je za kraj razgovora Major. Smrčak je prošle godine bila pečurka koja je najbolje rodila, a najviše je ima na području Rovaca, Radovča i Golije kraj Nikšića. Odnosno, tamo gdje je najviše bilo požara.

ª BiogRAdskA goRAº

Radovi će trajati do sredine jula

I ubuduće će podržati umjetnike

HERCEG NOVI - Radnici koje je angažovala firma “Ćeltikcioglu” nastavili su aktivnosti, koje će trajati do sredine jula, na sanaciji javnih površina i puteva u Meljinama, Zelenici i Kumboru, dok su ostala gradilišta zatvorena do septembra. U Meljinama kod kružnog toka saobraćaj se odvija otežano, naizmjenično jednom kolovoznom trakom, zbog radova na povezivanju tri kolektora iz pravca Radničke ulice u Nemiloj prema gradilištu glavne pumpne stanice kod Vatrogasnog doma. Danas bi trebalo da ova magistralna dionica bude stavljena u funkciju i vraćena u prethodno stanje, a gradilište glavne pum-

KOLAŠIN - Nacionalni park “Biogradska gora” je, pored Centra za kulturu Berane, Centra za kulturu Mojkovac i sa NVO “Stari most”, jedan od ravnopravnih organizatora Internacionalnih likovnih susreta “Gathering Point - Tačka okupljanja”. Kako je kazao direktor Nacionalnog parka Saša Jeknić ovo je prva godina da na obalama Biogradskog jezera umjetnici na platna pretacu svoje snove, suštinska poimanja svijeta, pojave i stvari u njemu. “Nacionalni park “Biogradska gora” je prepoznao i podržao organizovanje i rad ove likovne kolonije, a to će sve snažnije činiti i ubuduće jer planiramo da ova manifestacija uđe u zvanican kalendar kultur-

pne stanice kod Vatrogasnog doma će mirovati do septembra. Dionice oko bivše kasarne u Kumboru trebalo bi da budu vraćene u pređašnje stanje nakon postavljanja vodovodne i kanalizacione mreže. Radovi u Radničkoj ulici u Nemiloj trebalo bi da budu završeni do 8. jula. Zaobilaznicu kroz Lalovinu, od tunela do izlaza u Zelenici, planiraju do 10. jula da u potpunosti saniraju, uz pomoć mehanizacije “Ćeltikcioglu” i njihove dobre volje da pomognu Opštini, koja će nabaviti asfalt. Do 15. jula radiće se na osposobljavanju i stavljanju u funkciju starog željezničkog tunela od Zelenike prema Meljinama. S.M.

nih dešavanja ovog zaštićenog područja”, kazao je Jeknić. U koloniji učestvuje 92 umjetnika iz 17 država, podijeljeni su po grupama. On je istakao da ova manifestacija predviđa da umjetnici pored svojih likovnih ostvarenja posjete i najznačajnije turističke i kulturne destinacije svake opštine, tako da će oni biti najbolji ambasadori i svojevrsni poslenici sjevernog dijela naše države. “Predviđeno je da ova likovna družina svoje otiske i poruke na platno pretaču do srijede 10. jula, kada će se sa svim likovnim ostvarenjima ovih umjetnika prevashodno upoznati stanovnici ove četiri opštine kroz planirane izložbe”, kazao je Jeknić. Z.B.

PREMINULI Ruža Radosavova Zvicer rođena Kovačević, 4. jula 2013. u 82. godini. Sahrana će se obaviti 6. jula u 14 časova na Trubjeli.

Dragoljub Milev Kujović 4. jula 2013. u Beogradu u 73. godini. Sahrana će se obaviti 6. jula na mjesnom groblju u 15 časova u Bakovićima.

Vojka Milova Kostić 4. jula 2013. u 66. godini. Sahrana će se obaviti 6. jula na mjesnom groblju u Mioljem Polju.

Krstinja Kića Velizarova Božović rođena Vujadinović, 4. jula 2013. u 71. godini. Sahrana će se obaviti 6.jula u 15 časova na groblju Dračevi Brijeg – Cerovice.

Đorđina Pendo rođena Dabanović, 4. jula 2013. u 67. godini. Sahrana će se obaviti 6. jula u selu Seoce u 14 časova.

Vidoje Veselinov Sjekloća 2. jula 2013. u 67. godini. Sahrana će se obaviti 6. jula u 12 časova na groblju ispred Crkve Svete Petke u Budvi.

Dušan Aćima Radulović 4. jula 2013. u 91. godini. Sahrana je obavljena 5. jula na seoskom groblju Milojevići.

Gordana Goce Batrićeva Vučković 4. jula 2013. u 51. godini. Sahrana je obavljena 5. jula u selu Prekornica u 15 časova.

Zorka Simova Popović rođena Peličić iz Vukovaca, 4. jula 2013. u 90. godini. Sahrana je obavljena 5. jula na mjesnom groblju u Vukovcima.

Dragica Momčila Prebiračević rođena Tomić, 4. jula 2013. u 69. godini. Sahrana je obavljena 5. jula u 15 časova na groblju u Nikoljcu.

Božidar Rada Marković 3. jula 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 5. jula u 14.30 na gradskom roblju Čepurci. Kuća žalosti Malo brdo N3/4, ul. 5/46.

Milonja Jevtov Jovanović 3. jula 2013. u 75. godini. Sahrana je obavljena 5. jula u 13 časova u Novom Sadu. Kuća žalosti Ulica narodnog fronta 83. Novi Sad.

Čedomir Čedo Radojev Ostojić 3. jula 2013. u 66. godini. Sahrana je obavljena 5. jula u 15 časova u Đurđevića Tari – Budečevica.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

20 Aktuelno JAPANSKO MORE

ALEKSANDAR VUČIĆ

Pljačka i kriminal u Srbiji se ne isplate BEOGRAD - Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su u procesu rješavanja slučajeva 24 sporne privatizacije od formiranja aktuelne Vlade podignute prijave protiv 115 osoba. Ukupna materijalna šteta načinjena budžetu Srbije prema tim prijavama iznosi skoro 80 milijardi dinara (70.019.981. eura), a stečena protivpravna imovinska korist je blizu 60 milijardi dinara (52.514.986 eura). Vučić je na sastanku odbora spoljnih poslova parlamenata Srbije, BiH, Crne Gore i Hrvatske, na kojem se govorilo o borbi protiv korupcije, rekao da je u Srbiji 89 osoba lišeno slobode, a Tužilaštvo je krivične prijave pokrenulo protiv tri bivša ministra, 11 bivših direktora javnih preduzeća, jednog aktuelnog direktora javnog preduzeća i nekoliko sudija i tužilaca. “Vidjećemo da li će ti navodi iz krivičnih prijava biti potvrđeni ili ne”, kazao je Vučić i dodao da u borbi protiv korup-

cije nema zaštićenih, ali da će svi slučajevi biti tretirani shodno zakonu. On je ponovio da će rad na slučajevima 24 sporne privatizacije biti završen do kraja godine, ocijenivši da je to jasna poruka da se “pljačka i kriminal” u Srbiji ne isplate.

PRESUDA ZA UBISTVO MANEKENKE

Mama, zatvor mi dođe kao ekskurzija BEOGRAD - Darijan Musić (26) osuđen je juče u Višem sudu u Novom Sadu na 35 godina zatvora zbog ubistva novosadske manekenke Vladislave Červenko. Musić se nakon izricanja presude mirno obratio majci: “Ništa ne brini, mama. Meni je u zatvoru kao na ekskurziji!” Musić je manekenku pretukao na smrt 12. novembra 2012. u svom stanu u novosadskom naselju Liman, što je, kako se ispostavilo, bio epilog njihove sedmogodišnje veze u kojoj je ona sve vrijeme trpjela nasilje. Tijelo nesrećne devojke pronađeno je na podu spavaće sobe stana sa brojnim povredama. Darijan je Vladislavi polomio grudni koš, ruku, nogu i na njenom tijelu cigaretama “istetovirao” svoj datum rođenja. Nakon brutalnog ubistva Musić je pobjegao iz Novog Sada, da bi nekoliko dana kasnije bio uhvaćen na području Novog Pazara. Darijan se na saslušanju, koje je trajalo satima, prvo branio ćutanjem, ali je ubrzo priznao zlo-

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7.2013.

Pomorske vježbe Kine i Rusije PEKING - Kina i Rusija počele su u petak zajedničke pomorske vježbe koje je Peking ocijenio najvećim pomorskim manevrima s nekim stranim partnerom, javljaju agencije. Zajedničke vježbe dviju zemalja u Japanskom moru trajaće od 5. do 12. jula, a, prema riječima vrhovnog vojnog zapovjednika generala Fanga Fenghuia, vježbe nijesu usmjerene ka nekoj trećoj strani, već im je cilj produbljenje odnosa s Rusijom, prenijela je Hina. Ipak, kako primjećuju analitičari, vježbe se održavaju u trenutku napetosti u regionu, posebno između Japana i Filipina, koji vode pomorski spor. Kina, takođe, najizraženije od svih poseže za pomorskim dobrima u Istočnom i Južnom kineskom moru, koja svojataju i Tokio i Manila. Novine kineske komunističke partije Narodni list u petak je objavio kako su se “pojavile tvrdnje da vježbe imaju simbolički karakter u smislu očuvanja suverenosti ostrva u tom području i da predstavljaju odgovor na američko-japanski savez”. Ratne mornarice Sjedinjenih Američkih Država i Japana su, naime, održale zajedničke vježbe u vodama oko San Diega. Kineski dnevni list, ipak, ističe da se radi o rutinskim vježbama, s naglaskom na spašavanje otetih brodova. “Nema nikakvog agresivnog elementa u tim zajedničkim vježbama”, poručeno je u komunističkim novinama. Prema pisanju kineskih medija, kineska flota u vježbama učestvuje sa četiri razarača, dvije fregate s navođenim projektilima i

Kina i SAD o sajber bezbjednosti Kina je spremna da na forumu u Vašingtonu iduće sedmice sa američkim zvaničncima razgovara o jačanju sajber bezbjednosti, saopštili su zvaničnici Pekinga. Ujedno, Kina želi od SAD da pomognu u rješavanju teritorijalnih sporova u istočnoj Aziji. Na dvodnevnom forumu o strateškim i ekonomskim pitanjima biće riječi i o finansijama i klimatskim promjenama, kao i prvom sastanku američkokineske grupe za jačanje sajber bezbjednosti. Vašington vrši pritisak na Peking da suzbije špijunažu preko interneta nakon što su analitičati utvrdili da je nizom hakerskih upajednim brodom za podršku, dok će Rusija učestvovati s 11 ratnih brodova, podmornicom i tri ratne letjeli-

da u američke sisteme upravljano iz Kine. Pomoćnik ministra spoljnih poslova Kine Dženg Ceguang rekao je da je Peking spreman da radi sa SAD i sa međunarodnom zajednicom kako bi se izgradio miran i bezbjedan sajber prostor. Takođe, Dženg je rekao da Peking želi da Vašington više doprinese “u stišavanju tenzija u vezi sa teritorijalnim sporovima”. U američkoj delegaciji koja će učestvovati na sastanku su državni sekretar Džon Keri i ministar finansija Džejkob Lu. Kinesku delegaciju će predvoditi državni sekretar Jang Đeći i vicepremijer Vang Jang. ce. Kina i Rusija su prvi put održali zajedničke pomorske vježbe prošle godine.

POTVRĐENO MU DRUGO ČUDO

Papa Jovan Pavle II proglašen za sveca

čin, nepovezano pričajući uz plač. Tada je rekao da nije htio da ubije djevojku koju je “neizmjerno volio”. Nakon saslušanja, on je zbog teškog psihičkog stanja prebačen u specijalnu bolnicu. Okrivljeni Musić je na suđenju promijenio priču, tvrdeći da je bio pijan i drogiran, zbog čega ne može sa sigurnošću da kaže da li je on ubio Vladislavu.

RIM - Vatikan je odlučio da papu Jovana Pavla II proglasi za sveca. Odluku o kanonizaciji donio je papa Franjo, javio je Bi-Bi-Si. Da bi Jovan Pavle II mogao postati svetac najavljivalo se već duže u Rimu. Njegov nasljednik na čelu Vatikana, papa Benedikt XVI ga je 2011. godine proglasio blaženim. Beatifikacija Jovana Pavla II, prvi korak ka proglašenju za sveca, izvršena je šest godina nakon njegove smrti. Jovan Pavle II bio je poslije 400 godina prvi papa koji nije rođen u Italiji i prvi iz istočne Evrope. Preminuo je 2005. godine, a status “blagoslovljenog” (beatifikovanog) do-

bio je u maju 2011. što ga je dovelo za korak bliže proglašenju za sveca. Nakon toga, papa Franja priznao je drugo čudo pripisano poljskom papi. Za Jovana Pavla II kažu da je od Boga zatražio da izliječi francusku opaticu Mari Simon-Pjer Norman od Parkinsonove bolesti, a drugo čudo je neobjašnjivo izlječenje žene iz Kostarike koja mu se molila za pomoć na dan njegove beatifikacije. Očekuje se da će ceremonije kanonizovanja biti završene do kraja godine, najvjerovatnije 8. decembra na proslavu bezgrešnog začeća, što je veliki dan za katoličku crkvu.

ISTRAŽIVANJE

Džip najpatriotskiji američki brend N JUJO R K- Na j p a t r i o t s k i j i američki brend je “Džip” (“Jeep”), dok se časopis Plejboj našao među 50 najpatriotskijih robnih marki Sjedinjenih Američkih Država. “Jeep” je do prvog mjesta došao jer 98 odsto ispitanika smatra da je ta marka automobila patriotska. Ovo je pokazalo istraživanje koje je sprovela agencija “Brand Keys”, a koje je obuhvatilo 4.000 Amerikanaca. Jedan odsto manje ispitanika navelo je brendove “Coca Cola” i “Hershey’s”, a dva odsto manje “Levi Strauss” i “Disney”. Među prvih deset ušli su i “Colgate”, “Zippo”, “Wrigleys”, “Ralph Lauren”, “Kodak” i “Gillete”, koji su zajedno zauzeli deseto mjesto. Koliko mjesta iza njih je “Playboy”, u saopštenju nije navedeno. Iz agencije “Brand Keys” napominju da sportski brendovi koji “eksploatišu” teme patriotizma, kao što su timovi američke fud-

balske lige NFL, nijesu ušli među top 25 patriotskih brendova. Po kojim kriterijumima se utvrđivao patriotizam nekog brenda u ovoj agenciji nijesu objasnili, a ispitanici su ih određivali po sopstvenom osjećaju. Dnevnik “USA today” navodi da razlog popularnosti “Jeepa” može biti i taj što asocira na pobjedu SAD u Drugom svjetskom ratu i što je njegova proizvodnja postala jedan od simbola mobilnosti američke armije. Istraživanje “Brand Keys”-a je sprovedeno povodom 4. jula, dana kada SAD slavi Dan nezavisnosti.

Aktuelno 21

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

EVO MORALES:

Ne treba nam Ambasada SAD

NE PRESTAJE NASILJE U EGIPTU

Nove žrtve u Kairu i na Sinaju

AIRO - Na demonstracijama pristalica svrgnutog egipatskog predsjednika Mohameda Morsija, koje su se juče održavali u Kairu, najmanje troje ljudi je poginulo u pucnjavi, javila je francuska agencija AFP. Jedan vojnik je ubijen, a tri povrijeđena u napadima islamista na policijske i vojne punktove na Sinaju.

Do pucnjave u Kairu je došlo kada su Morsijeve pristalice počele da se približavaju zgradi u kojoj se od utorka uveče nalazi Morsi, kada ga je vojska svrgnula sa vlasti. Strani mediji javili su da ima i ranjenih u razmjeni vatre između egipatske vojske i demonstranata koje predvodi Muslimansko bratstvo. Oni podržavaju Morsija i pozivaju građane na masovne proteste. Prethodno su Morsijeve pristalice pokušale da prodru u policijsku stanicu koja se nalazi u blizini univerziteta u Kairu, javio je Raša tudej. Podsjetimo, na tom mjestu su već stradale pristalice svrgnutog predsjednika Morsija, u sukobu sa njegovim protivnicima.

Nekoliko TV stanica koje su bliske Muslimanskom bratstvu više ne emituju program, a državne štamparije odbile su da štampaju novine pod kontrolom Partije pravde i slobode. Vojska je uhapsila lidera ove stranke, a u javnost su dospjeli i navodi o povezanosti svrgnutog predsjednika sa ekstremistima. S druge strane, koalicija islamističkih snaga, predvođena Muslimanskom braćom, osudila je hapšenja i gašenje medija i pozvala Egipćane na masovne proteste širom zemlje. Vojska je i juče patrolirala Kairom, a na ulice su izašli i opozicioni demonstranti. Situacija nije bila napeta samo u glavnom gradu Egipta, već i u cijeloj zemlji. Kako su juče ujutro preni-

DOJČE VELE

Sprema li se nova dužnička kriza?

LA PAZ - Bolivijski predsjednik Evo Morales zaprijetio je da će zatvoriti Ambasadu SAD u Boliviji, dok su južnoamerički lideri zatražili objašnjenje od evropskih zemalja za preusmjeravanje predsjedničkog aviona i višesatno zadržavanje Moralesa u Beču. “Nama ne treba Ambasada SAD u Boliviji. Imamo (svoje) dostojanstvo i suverenitet. Bez SAD biće nam bolje politički i demokratski”, izjavio je Morales optužujući Vašington da je izvršio pritisak na evropske zemlje da odbiju prelet predsjedničkog aviona kroz njihov vazdušni prostor po povratku Moralesa sa samita u Rusiji, gdje je izrazio spremnost da razmotri zahtjev za azil američkom bjeguncu Edvardu Snoudenu. Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro je rekao da je to kršenje međunarodnog prava i naveo da je neimenovani

ministar jedne evropske države rekao da iza incidenta stoji američka CIA, naveo je britanski Gardijan. U znak podrške, predsjednici Venecuele Nikolas Maduro, Argentine Kristina Kiršner, Ekvadora Rafael Korea, Hose Muhika iz Urugvaja i Desi Buterse iz Surinama sastali su se sa Moralesom u gradu Kočabamba. Poslije sastanka, lideri su izdali zajedničko saopštenje u kome su zatražili objašnjenje od vlada Francuske, Portugalije, Španije i Italije i naveli da “neće prihvatiti takvu vrstu poniženja protiv bilo koje Latinomaričke zemlje”. Predsjednici Brazila, Kolumbije, Čilea i Perua nijesu bili prisutni na hitno sazvanom sastanku Zajednice južnoameričkih nacija, mada su, takođe, osudili incident sa bolivijskim predsjedničkim avionom koji se dogodio u srijedu, po povratku Moralesa iz Rusije.

Morales i Maduro u Kočačambi

jele agencije, jedan egipatski vojnik je ubijen i dva su ranjena u koordinisanim raketnim i napadima sa puškomitraljezima na vojne i policijske kontrolne punktove na Sinaju. Ekstremisti su napali vojni kontrolni punkt u selu al-Gura na sjeveru poluostrva Sinaj gdje je ubijen vojnik i još dvojica su ranjena, kao i policijsku ispostavu i vojnoobavještajno sjedište u pograničnom gradu Rafe gdje nema podataka o eventualnim žrtvama, prenijela je agencija AFP. Bezbjednosni izvori naveli su da su ekstremisti napadali još nekoliko vojnih i policijskih kontrolnih punktova u mjestima na sjeveru Sinaja. Zbog tih napada do daljnjeg je zatvorena granica Egipta i Pojasa Gaze. Prvi demokratski izabrani predsjednik svrgnut je s vlasti u srijedu i stavljen u kućni pritvor, a protiv više od 200 ljudi iz njegove partije, koja je prije godinu i po dana dobila skoro polovinu glasova na izborima, izdati su nalozi za hapšenje.

Prijeti li Portugaliji sudbina Grčke: Sa protesta u Lisabonu

Od Portugalije se traže kamate veće od osam odsto na dugoročne zajmove, što podsjeća na najgore vrijeme dužničke krize. Da li se ono vraća?

Andreas Res, glavni ekonomista banke “Unikredit dojčland”, ne može da vjeruje da mediji pišu o ponovnom rasplamsavanju dužničke krize. U Portugaliji je politička situacija napeta, “ali kada pogledate kakav napredak je ta zemlja ostvarila - na planu strukturnih reformi i štednje - ne vjerujem da to može da se nazove povratkom krize”, rekao je Res za Dojče vele. Ipak, stručnjak za finansije Volfgang Gerke to vidi sasvim drukčije. On smatra da kriza nije prošla: “Ona je samo prigušena ekstremno velikom količinom novca emisionih banaka kao i novcem iz spasilačkih fondova. Nije nikakvo iznenađenje što su tržišta odjednom ponovo postala nervozna, da nemaju povjerenja u preduzete mjere. Zbog toga je dužnička kriza i dalje u toku.” ●Još Jedan spasonosni paKet za portugaliJu? Krizno žarište broj jedan je u ovom trenutku Portugalija. U toj zemlji dva su ministra podnijela ostavke jer više nijesu željela da

učestvuju u spornoj vladinoj politici štednje. Novi izbori i pregovori sa novom Vladom bi iziskivali vrijeme koje ta zemlja nema. Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da bi njen državni dug sljedeće godine mogao da se popne na 140 procenata bruto društvenog proizvoda ako se konjunktura bude razvijala lošije nego što je očekivano. Tako gledano, malo je vjerovatno da bi Portugalija od sredine 2014. ponovo mogla sebe da finansira na tržištu - kada isteknu krediti zemalja eurozone, Evropske centralne banke i MMF (“Trojka”). Drugim riječima: potreban je drugi paket za spas Portugalije. ●sve veće siromaštvo u grčKoJ To podsjeća na Grčku, čime smo stigli i do kriznog žarišta broj dva. Tamo stručnjaci Trojke upravo ispituju da li je Grčka ispunila uslove za sljedeću tranšu kredita. U srijedu Vlada u Atini je morala da prizna da nije uspjela da u potrebnoj meri redukuje broj radnih mjesta u javnom sektoru. Nema napretka ni

u privatizaciji. Andreas Res i pored toga nalazi riječi hvale za zemlju u kojoj se rodila dužnička kriza: “Grčka je na planu štednje već postigla mnogo. Ali, tačno je i da mora još dosta toga da se uradi kada su u pitanju strukturne reforme.” ●novi otpis dugova grčKoJ? I pored svih mjera štednje, grčki dug je ponovo dostigao 175 odsto BDP. Cilj kreditora da se do 2020. godine on smanji na 110 odsto izgleda sve manje realno. Mnogi stručnjaci smatraju da je neizbježan novi otpis dugova te zemlje. To bi pogodilo i njemačke poreske obveznike, jer

je u međuvremenu već 80 odsto državnog duga Grčke dospelo u javni sektor. To je škakljiva tema u vrijeme predizborne kampanje. Zbog toga Volfgang Gerke smatra da prije izbora za Bundestag neće biti novog otpisa dugova Grčkoj, dok će poslije izbora sve biti moguće. Po mišljenju ovog stručnjaka, Grčka je odavno trebalo da napusti eurozonu uz odgovarajući program restrukturisanja privrede. ●prvi izlazaK iz eurozone? O izlasku Grčke iz eurozone se mnogo diskutovalo i špekulisalo, da bi ta tema bila zaključena prije godinu. Ali, sada bi jedna druga zemlja mogla

da potraži sreću van eurozone - Kipar. I tu smo kod kriznog žarišta broj tri prema jednoj anketi, 67 odsto Kiprana želi da se rastane od eura. Građani ostrvske republike moraju da uštede ukupno 13 milijardi eura da bi ih Trojka kreditirala sa deset milijardi. Imajući u vidu drastični pad BDP, vlada u Nikoziji je nedavno poslala Briselu poziv upomoć, koji je ostao bez odgovora. Volfgang Gerke smatra da je politika spasavanja valute u velikoj mjeri kriva za očajnički položaj građana Kipra, ali i Grčke i Portugala: “Pokušalo se sa spašavanjem banaka. Spašen je veliki međunarodni imetak, ali je teret prebačen na građane, iako su oni najmanje krivi za probleme.”

22 Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7.2013.

KOTOR APPS

GRAD TEATAR

ª Čarobnjakº na Svecu Predstava “Čarobnjak” Narodnog pozorišta iz Sombora, koju je po tekstu Fedora Šilija režirao Boris Liješević, biće izvedena večeras u 22 sata na Sv. Stefanu. Riječ je o savremenom dramskom tekstu koji kombinuje biografske činjenice iz života Tomasa Mana sa fikcijom. Glavne uloge povjerene su Saši Torlakoviću koji igra Tomasa Mana i Svetozaru Cvetkoviću. Poznati džez pijanista Matija Dedić održaće koncert sjutra u Vladinom domu na Cetinju, sa početkom u 22 sata. Koncert Matija Dedić trija Grad teatar organizuje u saradnji sa Muzičkom akademijom sa Cetinja u cilju promocije međugradske saradnje u oblasti kulture.

IZLOŽBA

Slike i tajne Mediterana Izložba slika Anđelka Arnautovića otvorena je u Modernoj galeriji u okviru manifestacije Podgoričko kulturno ljeto. Postavku čine 43 slike nastale u posljednje dvije i po godine. Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica Petrica Duletić. “Arnautović crpi nepresušne inspiracije primorskog kraja. Žene, more, ribari i školjke su najčešće na njegovim slikama. Atmosfera tišine, tajanstvenost tipično mediteranskih zvukova dali su umjetniku snagu da

izrazi jedan fenomen omamljujući po svojoj suštini svedenom pričom, poetski doživljeno”, kazala je Duletić. Anđelko Arnautović rođen je na Cetinju 1935. godine. Umjetničku školu završio je u Splitu, a studije pohađao na Filozofskom fakultetu u Nikšiću (Odsijek slikarstvo). Specijalizirao je zidno slikarstvo i unutrašnji enterijer u Parizu, na “Ecole de Bozar”. Do sada je izlagao na velikom broju samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu.

Omaž anonimnim arhitektama Izložbom”Hipoteza takmičenja” otvorena Ljetnja škola arhitekture Otvaranjem izložbe Think Space-a pod nazivom “Competitive Hypothesis” (Hipoteza takmičenja) u nekadašnjem austrougarskom zatvoru u kotorskom Starom gradu prije dvije večeri zvanično je počelo drugo izdanje Kotor APSSa (Architectural Prison Summer School). Izložba je premijerno predstavljena početkom godine u Njujorku, a evropsku turneju počinje upravo iz Kotora. “Izložba prikazuje anonimne arhitektonske snage koje stoje iza velikih konkursa. Ono što je opšte poznato jeste da velike arhitektonske konkurse obično osvajaju poznati arhitektonski biroi u čijim kancelarijama radi mnogo anonimnih ljudi, pa je izložba svojevrstan omaž njima”, kazala je direktorica programa Kotor APSS-a Dijana Vučinić. Ona je istakla da centralni dio izložbe čine tri ponovljena, kontroverzna konkursa iz osamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka. “Program Think Spacea je, ispitujući instituciju konkursa, ponovio takmičenja za “Peak”, zgradu aerodromskog terminala u Jokohami, te “Blur”, a cilj je bio da se s aspekta današnjeg, našeg vremena daju rješenja za čuvene projekte. Zanimljivo je upravo to što su u žiriju za program Think Spacea bili autori koji su pobijedili na prvobitnim konkursima – Zaha Hadid, Alehandro Zira Polo, te Diler, Skofidio i Renfro”, navela je Vučetić. Programa kotor APSS-a nastavljen je uvodnim izlaganjima Sajmona Hartmana i Boštjan Vuga koji su juče počeli rad sa studentima, a predavanja su imali i mladi, lokalni arhitekti Marko Stjep-

čević i Ivan Milošević kao predstavnici nove crnogorske arhitektonske scene. U okviru desetodnevnog programa gosti Kotor APSS-a biće i druga, velika imena moderne arhitekture - Andreas Rubij iz Berlina, jedan od najznačajnijih kritičara u oblasti arhitekture, zatim 3LHD iz Hrvatske, najpoznatiji regionalni arhitekti, te Hjubert Klampner iz Urban-Think Thanka, kao predstavnik jedne od najznačajnijih kuća arhi-

tekture u svijetu, koja je dobitnik “Zlatnog lava” na posljednjem Arhitektonskom bijenalu u Veneciji. Nakon višednevnog rada sa međunarodno priznatim mentorima, studenti će 12. jula radove na temu gradnje na primorju predstaviti na Pjaci od zatvora, a sam zatvor će 13. jula biti otvoren za sve koji žele da vide do kakvih su rješenja budući arhitekti došli u toku radionice. Ljetnja škola arhitekture završava se 14. jula.

Kultura 23

ª Bokeški d molº u Tivtu

Obnovljena predstava “Bokeški d mol”, koju je po drami Stevana Koprivice režirao Milan Karadžić, biće izvedena večeras u 21.30 na Ljetnjoj pozorinici Centra za Kulturu Tivat, u okviru festivala Purgatorije. Riječ je o vješto napisanoj melodrami koja govori o ljubavi dvoje mladih – Peraštanke i francuskog oficira, na pogrešnom mjestu i u pogrešnom vremenu. U predstavi igraju: Milena Dravić, Mladen Nelević, Jelena Simić, Momčilo Otašević, Emir Ćatović, Simo Trebješanin, Julija Milačić, Dejan Đonović, Andrea Mugoša, Branko Ilić i Stevan Radusinović.

ª Slike mog svijetaº u Kotoru Predstava “Slike mog svijeta”, Art centra Hleba i igara iz Stare Pazove i slovačkog USZZ, biće izvedena večeras u 20 sati u Kulturnom centru, u okviru festivala Pozorišta za djecu. Portugalski PIA teatar izvešće performans - instalaciju “Prolaz” na Terasi Dojmi od 21.30. Međunarodni orkestar festivala gudača će održati koncert u 12 sati, dok će “Radost” iz Kotora izvesti program “Igra i pjesma su naši najbolji drugari”. Na Pjaci od kina od 20.30 biće predstavljeno književno stvaralaštvo Kerolin Han, a studio glume “Maska” iz Beograda igraće predstavu “Ne vjerujte Darvinu” od 21.30 sati. “I živjeli su do kraja života” Dramskog studija Zahumlje iz Nikšića na programu je od 22 sata. Predstava “Maša i medvjed” Moskovskog državnog lutkarskog pozorišta biće izvedena sjutra u 20 sati na Pjaci od kina.

Plaketa za ministra Ministar kulture Branislav Mićunović primio je na svečanoj ceremoniji plaketu zahvalnosti koja je Ministarstvu kulture dodijeljena povodom 65. godina od osnivanja Istorijskog instituta Crne Gore, za kontinuiranu podršku razvoju institucije i njenih projektnih aktivnosti. Plaketu je uručio direktor Instituta Radoslav Raspopović. Pored Ministarstva kulture zahvalnice su uručene i Državnom arhivu Crne Gore i Nacionalnoj biblioteci Crne Gore “Đurđe Crnojević”. Na svečanosti povodom proslave jubileja govorili su direktor Istorijskog instituta Radoslav Raspopović, rektor Univerziteta Crne Gore Predrag Miranović, predstavnici nagrađenih institucija i ambasada.

FOTO: DARKO jOvANOvIć

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

Roman “Karnera” je slika Crne Gore u 20. vijeku : Milorad Popović

SUSRETI

Taština pokreće pisca Milorad Popović prvim romanom osvojio simpatije čitalaca i kritike Jelena Boljević

amo nekoliko mjeseci od izlaska “Karnere”, prvog romana Milorada Popovića, ovo djelo je nominovano za tri najvažnija regionalna književna priznanja - Njegoševu nagradu, nagradu Meša Selimović i nagradu Jutarnjeg lista. Kada je riječ o nagradi Jutarnjeg lista, veliki kompliment za našeg pisca je ne samo da je ušao u finalni izbor od pet pisaca za ovu nagradu, već i to što je prvi put za 13 godina postojanja te nagrade nominovana knjiga izvan hrvatskog govornog područja.

Roman Milorada Popovića “Karnera”, publikovan prošle godine u suizdavaštvu Frakture iz Zaprešića i OKF sa Cetinja, našao se nedavno među pet finalista nagrade Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo u 2012. godini i to mu je priznanje za dlaku izmaklo. Naime, u trci za nagradu Popovićev roman je u drugom krugu bio zajedno sa romanom Tatjane Gromače “Božanska dječica” koja je u posljednjem prebrojavanju glasova žirija dobila glas više. U razgovoru za Vikend novine Milorad Popović kaže da su mu veoma prijale vijesti koje su stizale iz Hrvatske i dodaje da je, kada je riječ o recepciji njegove prve prozne knjige, više nego zadovoljan dosadašnjim komentarima kritike i čitalaca. “Pisce u velikoj mjeri taština pokreće, pa tako nijesam ni ja izuzetak i prirodno je da mi imponuje to što je “Karnera” vrlo brzo po objavljivanju nominovana za tri važne regionalne nagrade”, kaže Popović. Sa druge strane, napominje, kada govorimo o nagradama u književnosti, čest je slučaj da mnoge velike knjige nijesu dobile nijedno priznanje, a mi ih danas i dalje čitamo, dok su osrednja djela za koja sada ni ne znamo dobijala najviša književna priznanja. Zbog toga je, sma-

tra Popović, za jednog pisca važno da prođu godine, pa čak i decenije, kako bi sam imao cjelovitiji uvid u to kakvo mu mjesto u književnosti pripada. “Ako vašu knjigu čitaju poslije dvadeset i trideset godina onda možete biti sigurni da je to što ste napisali dobro i ima trajnu vrijednost. U svakom slučaju, moje sumnje, kao sumnje svakog početnika da ono što sam napisao možda i nije u najvećoj mjeri ispunilo sve što sam priželjkivao, odagnala je dosadašnja recepcija romana. Komentari čitalaca, nominacije za nagrade i pažnja kritike potvrđuju da sam dobro uradio posao”, kaže Popović. Njegov prozni prvijenac, koji su kritičari nazvali “posljednjim jugoslovenskim i prvim cetinjskim romanom” u velikoj je mjeri autobiografsko djelo, a obuhvata dramatični istorijski period na Balkanu i u Crnoj Gori od početka 20. vijeka do najnovijeg stoljeća. “Kroz sudbine nekoliko cetinjskih porodica pokušao sam da prikažem veliku crnogorsku dramu 20. vijeka koja se ogleda kroz puno ratova, promjena državnih oblika i sistema, raznih ideoloških stradanja i velikih političkih zabluda”, kaže Popović. Ili kako lijepo primjećuje Miljenko

Uzdizanje osrednjosti definicija provincije Popović napominje da je za jedan mali kulturni prostor poput našeg “koji je osporavan izvana i iznutra” važno imati “vrlo jasnu sliku o sebi”. Da bismo je imali, moramo da prepoznajemo svoje najbolje vrijednosti, smatra Popović. “Ako se osrednjost uzdiže na pa-

radigmu, a o sopstvenim značajnim i darovitim stvaraocima saznajemo u drugim sredinama, onda je to dokaz jedne provincijalne samoživosti, parohijalnosti i manjka elementarne sposobnosti da definišemo jedan održivi kulturni koncept”, kaže on.

Jergović : “Život i istorija u jednoj malenoj i skrajnutoj zemlji, čija se sudbina ne tiče nikoga, pa često ni nje same, čini i temu i temeljni razlog “Karnere”. Da sve dobije književnu zavodljivost i referentnost, valjalo je to ispičati kroz sudbine likova koji su, uglavnom - gubitnici, objašnjava Popović. Glavni lik romana je jedan neuspješni bokser, krupije i “pisac u pokušaju”. Marginalac koji prolazi kroz sve “tmuše balkanskih devedesetih godina i luta od nemila do nedraga preko Skoplja, Tirane, Rima, Zagreba i Dubrovnika”. “Sve to je i jedna šira slika Balkana. Mislim da se po prvi put u jugoslovenskoj literaturi pominje albanski život i dio radnje jednog romana događa u Tirani i Skadru. Devedesetih sam upoznao prilike i život tamošnjih ljudi i mislim da stranice posvećene Abaniji romanu daju posebnu draž i vrijednost, jer je za naše čitaoce to jedna tabula raza”, kaže Popović. U ovoj književnoj avanturi na koju je veoma ponosan, zbog toga što roman i dalje smatra elitnim literarnim žanrom, varirao je više tema i ideja. Kao debitantu - romanopiscu najvažnije mu je bilo da priča bude prijemčiva i “drži čitaoca”, u čemu je, sudeći po dosadašnjim komentarima kritike i čitalaca, uspio. Na prvi pogled čini se da je “Karneru” pratio jači odjek u Hrvatskoj, a Popović smatra da razlog tome treba tražiti u pravilima tržišta koje je u susjednoj zemlji znatno veće. “U Hrvatskoj imate više čitalaca i mnogo razvijeniji književni milje. Kao izdavač dobro sam upoznat sa ograničenjima naše književne scene. Knjiga se mnogo sporije ovdje probija do čitalaca. Mada sa knjigom se nikad ne zna, sa njom stvari idu drugačije nego sa drugim medijima”, navodi on. Bavljenje knjigom i pisanom riječju, osim u situacijama kada je pisac književna zvijezda, pripada velikom jeziku ili iza sebe ima logističku propagandu, oduvijek je rezervisano za manjinu, smatra Popović. Zbog toga je knjiga i književnost bila pozicionirana manjinski kako ranije kroz istoriju tako i danas. Na njen život sada utiču i brojni fenomeni digitalne civilizacije. Ipak, naš sagovornik ne može zamisliti svijet bez književnosti i knjige. “Čovjek kao biće postoji nekoliko miliona godina, ali istorija civilizacije se računa od sumerskog pisma. Ako

Nagrada 13. jul srozana na najniži nivo Naš sagovornik ocjenjuje da je ove godine Trinaestojulska nagrada srozana na najniži mogući nivo. Žiri nagrade je politički i ideološki determinisan, a u slučaju Radula Kneževića privatni razlozi su bili odlučujući, smatra Popović. “Dragan vukčević je nagradu dao svom poslovnom partneru koji u crnogorskom javnom životu, kulturi i nauci ne postoji. Po mom mišljenju prije bi je zaslužio bilo koji crnogorski gimnazijski nastavnik nego čovjek koji nema nikakve suštinske veze sa Crnom Gorom. Druga dvojica su drugorazredni pisci. Nijesu oni politički i nacionalno diskriminisani, kako govore, već su upravo zbog svoje političke pripadnosti nagrađeni. Ne bih se bunio da je nagradu dobio Ranko jovović ili Bećir vuković, jer iza njih stoji njihovo djelo, ali kada su Čelebić i Lakušić u pitanju, to nije slučaj. Popović dodaje i to da bi trebalo skratiti mandat postojećem žiriju, jer ga je Nikolaidis već napustio, a da bi nagradu trebalo staviti pod ingerenciju Ministarstva kulture i sačuvati je tako od stranačkih uticaja. se neka civilizacija za hiljadu godina ne bi interesovala za knjigu i ne bi prihvatala kao svoju baštinu Homera, Vergilija, Getea, Mana i Markesa mislim da to ne bi bila ista ljudska vrsta. To bi bio neki posthumanoidni oblik sa vrlo malo veze sa nama. Pitanje koliko se knjiga čita i koliko će se čitati, ujedno je i pitanje kakva će biti sudbina ljudske civilizacije u budućnosti”, kaže Popović. Kada je riječ o daljim planovima sa romanom prvijencem, Popović otkriva da teku pregovori oko prevođenja “Karnere” na italijanski jezik, a takođe postoji interesovanje sa više strana da se roman objavi na drugim tržištima.

24 Reportaže Portret Miguela de Servantesa

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

Legenda

Zarobljeni Servantes ljubio lijepu Ulcinjanku El Tobasko: Spomenik Dučinei i Don Kihotu

Munib Abazović će na ulcinjsku pozorišnu scenu postaviti legendu o ljubavi poznatog španskog pisca i lijepe Ulcinjanke Legendu o piscu Miguelu de Servantesu i njegovoj ljubavi sa Dulčineom, kulturni stvaralac iz Ulcinja Munib Abazović, pretočiće u dramsko djelo. Prvi put, legenda iz Ulcinja, poznata širom svijeta, biće predstavljena na taj način. U fokusu Abazovića, neće biti ropstvo Servantesa, već ljubavna priča. Želi da prikaže tu fantastičnu priču o velikoj ljubavi Servantesa i prelijepe Ulcinjanke. Da li je priča legenda ili istina, prema riječima Abazovića, manje je bitno. Jer, kako kaže, činjenica je, da je naš grad prepoznat širom svijeta, kao mjesto zatočeništva Servantesa i mjesto gdje mu se desila velika ljubav. “Ono što ja želim je da njihovu ljubavnu priču vidim. To je ljubav poput one između Romea i Julije, samo što će glavni akteri sada biti Servantes i njegova Ulcinjanka”, navodi Abazović. Abazović već okuplja tim s kojim je odradio nekoliko značajnih kulturnih manifestacija i predstava. Očekuje da će Servantesa i Dulčineju na scenu postaviti odmah nakon ljeta. Ova vijest i te kako je obradovala mnoge Ulcinjane i ponovo aktuelizovala legendu o Servantesu. Prema riječima novinara i publiciste Mustafe Canke i zapisi i narodno predanje se slažu, da je slavni španski pisac Miguel de Servantes u svojoj mladosti bio rob ulcinjskih gusara. Štaviše, njegovo znamenito djelo “Don Kihot”, dovodi se u vezu

Stara mapa grada Ulcinja

sa zatočeništvom u Ulcinju. Neki istraživači su, kako navodi, u Dulčinei od Toboza, glavnoj junakinji romana, prepoznali Ulcinjanku. Jer “Don Kihot” je nastao poslije Servantesovog robovanja u Starom gradu, koji se u romanskim državama, kako tada tako i danas, naziva Dulcinjo. “Znači li to, dakle, da je Dulčinea drugo ime za Ulcinjanku? Narodno predanje pominje izvjesnog Serveta, čija se sudbina, ali i osnova imena, poklapa sa Servantesovim”, priča Canka. Šetnja kroz mnoge tekstove, navodi on, odvešće nas do saznanja da je dvadesetčetvorogodišnji Servantes dopao robije “jednog dana 1575. godine, kada su tri ulcinjska leuta pod komandom strašnog kapetana Arnauta Mamija, napali špansku fregatu u Sredozemnom moru. U krvavom obračunu, priča Canka, gusari su savladali ratoborne Špance i brod sa zarobljenicima dovezli u svoju luku. Među zarobljenicima je pronađen i jedan sa posebnom preporukom španskog kralja. To je značilo da se radi o vrijednom robu, za koga je, prema procjeni vlasnika, trebalo uzeti dosta zlata”. Mještani su ga nazvali Servet, što je, zanimljivo, osnovica imena kasnije slavnog Španca. “Njegovo ponašanje se pratilo sa posebnom pažnjom”, priča Canka. Ovaj bi rob, primijetili su Staro-

građani, do kasno u noć ostajao budan u svojoj ćeliji, stalno je razmišljao i nešto zapisivao. Danju je, uvijek pjevao, pa su djevojke često izlazile na prozore da ga slušaju. “Jednoj djevojci, kaže predanje, to nije bilo dovoljno, pa je svaki put kada bi rob Servet pošao u šetnju dozvoljenim stazama, išla za njim. I tako se rodila ljubav između mještanke i nepoznatog roba. Nakon nekoliko godina, jedan je stranac donio mnoštvo novca i oslobodio roba, koji je sa sobom poveo i lijepu Starograđanku”, navodi Canka. Po jednom drugom predanju, podsjeća on, vlasnik je Miguela odveo u Alžir, odnosno u Berberiju, sa kojom su Ulcinjani imali bliske veze. Kupio ga je jedan od najsvirepijih tamošnjih glavara, izvjesni Hasan-aga. Odatle je Servantes uspio da se izvuče zahvaljujući španskim fratrima koji su otkupljivali zemljake zarobljene po Mediteranu. “Za Miguela su morali da izbroje 500 zlatnih talira i tako je on, kako se navodi, poslije pet godina teškog robovanja, stupio na špansku zemlju. Nakon toga će uslijediti “Don Kihot” i priča o Dulčineji, odnosno Ulcinjanki”, priča Canka. Kako kaže, nepobitna je činjenica da se prije nego što je oslobođen u septembru 1580. i krenuo za Španiju, Servantes branio od optužbi da je sarađivao sa berberskim gusarima. “Možda je sa njima došao do Ulcinja ili je od njih ili drugih zaroblje-

nika slušao priče o “luci Dolcinjo”, sa druge strane mora. Ova priča ili legenda, napominje Canka, postala je jedan od simbola ovog grada i traje već dva i po vijeka.

●Čak ni lijepa rijeČ

Iako mu to nije osnovna djelatnost, Munib Abazović daje puni doprinos razvoju kulturne scene u Ulcinju. Uspješno bavljenje ugostiteljstvom omogućava mu da se na drugoj strani posveti svojoj velikoj ljubavi - pozorišnoj sceni i postavljanju nekih vrijednih ostvarenja na tu istu scenu. Iako je donekle rezigniran jer za dosadašnje projekte nije imao institucionalnu podršku, ipak neće odustati od nekih ranije zacrtanih planova kada je riječ o kulturnoj scena Ulcinja. “Moja porodica je oduvijek doprinosila ovom gradu, bez ikakvih interesa. Sa željom da pokažemo i sebi i drugima da možemo, da ovaj

Spomenik u Madridu: Dulčinea

grad ima kulturu, dušu i tradiciju”, navodi Abazović. Tokom prošle godine, u njegovoj režiji odrađena je drama “Kalendar” na albanskom jeziku, koju je publika u Ulcinju, tako i na Kosovu i Albaniji objeručke prihvatila. “Ne bih volio da budem kritičan, jer ovo što radim iz ljubavi, bitna mi je porodična podrška i dobar tim. Kada je institucionalna podrška u pitanju, tu samo vidim prazninu”, požalio nam se Abazović. To iskustvo, međutim, nije jedinstveno, već se sa sličnim preprekama u Ulcinju suočavao nekada i njegov otac, koji se bavio albanskim folklorom, jezikom i tradicijom, u vremenima kada, prema njegovim riječima “Albancima i nije bilo sjajno u Crnoj Gori”. Takođe je uradio i koreografiju za Ulcinjsku svadbu. Međutim, kako kaže, ni “hvala” nije dobio od bilo koje institucije u opšini. Suzana Ganić

Reportaže 25

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

Pod krošnju zelenog gorostasa može stati čitava družina

impozantno

Drveće koje umire uspravno Slavko Raspopović

rast, koji obimom premašuje šest metara, savremenik Njegoša i Napoleona, čuva tajne minulih vremena, o Omeru i Merimi, Vladimiru i Kosari, Mirovičkoj staroj maslini… O svemu što je prohujalo i ostalo u Đerevićima iznad Kruča i Utjehe sačuvano je u sjećanju ovog gorostasa kao najglasniji šapat vremena. Starost stabla se procjenjuje na više od 300 godina.

Svojim impresivnim dimenzijama stablo dominira okolnim prostorom. Staro stablo hrasta veoma je vitalno i predstavlja jedan od najljepših primjeraka ove vrste na crnogorskom primorju. Visok oko 25 metra, visina debla do prvih grana iznosi oko 2,5 metra dok obim debla na visini od jednog metra iznosi cijelih 6,40 metara. Ovo nije drvo, ovo je istorija. Moji prijatelji Garo, Peđa i Bato, zaljubljenici u starobarsku kulturnu baštinu odveli su me pri-

je nekoliko dana u prostor biljnih čudesa. Da vidim, kako kažu, drveće koje živi netaknuto i koje umire od starosti. I zaista, kada se sa magistrale uputite sjevernije iznad turističkog naselja Kruče na samo dva kilometra ulazite u selo Đerevići u kojem su se na najljepši način sastale mediteranska i kontinentalna klima. Hiljadugodišnje masline i hrast star, kako kažu, preko tri stotine godina žive mirno i u harmoniji sa ljudima ovog ulcinjskog zase-

oka. Ili kako bi rekao španski dramaturg Aleksandar Kasona, Đerevići su mjesto gdje “drveće umire uspravno” . Prvo što sam vidio kada smo ušli u selo bio je dub (kako primorci zovu hrast), koji se tu zakorijenio u prisojnoj strani kao pravi međaš ili vremenski kiljan. Ispod njegovog korijena teče izvor žive pijaće vode koji je nekada pojio mještane. Zatekosmo u njegovoj hladovini koja obuhvata oko 1.000 kvadrata, mnoštvo ovaca kako planduju. “Ovo nije drvo, ovo je naša priča i naša istorija”, kaže nam Hamdija Dragovoja (87). “Pod njegovom krošnjom su donošene najvažnije odluke za ovo selo, ali i upućivani kradomice prvi pogledi mladim čobanicama čije su ovce pod njim plandovale”, kaže ovaj krepki starac, i dodaje da je ovo drvo miljenik svih mještana Đerevića i pored toga što na svojim imanjima imaju masline stare i preko 1.500 godina. Izrazio sam zabrinutost u vezi sa zaštitom ovog kapitalca koji bi morao da se nađe u registru spomenika prirode, odnosno pod zaštitom Agencije za zaštitu prirode. Hamdija me sa čuđenjem pogledao, a onda značajno uperio kažiprst ka dubu. “Dok nas još bude u Đerevićima dub će biti zaštićen i niko ga ne smi-

je taći. I ne treba mu bolje zaštite od naše”. Bio sam siguran po načinu saopštavanja da je ovaj čovjek duboko uvjeren u svoje riječi. I laknulo mi je. Ipak, i on sam je sa mještanima pokušavao da priča o njegovoj institucionalnoj zaštiti. “Tada su mi jasno kazali - vjeruješ li ti Hamdija da mu treba boljih prijatelja i čuvara od nas. Nakon toga više o njegovoj drugoj zaštiti nije bilo priče”, značajno kaže Hamdija. Jedino od čega ovaj dub nije zaštićen to su gromovi. “Od gromova jakih vjetrova i oluja dub nije zaštićen, a od toga ga ni država ni mi ne možemo zaštititi”, zagledan u visoke grane hrasta konstatuje vitalni starac i povjerava nam kako je kad je bio dijete vjerovao da se mjesec ne mrda iz njegove krošnje i da će tu zauvijek ostati. “Bio nam je ne samo odmorište već i zaklon od kiše i vjetra, a pod njegovom krošnjom ni nevrijeme i gromovi nijesu izgledali tako opasni i strašni”, priča Hamdija, nježno dotičući grubu koru čvornovatog stabla. I još dodaje: “E, kad bi naš dub znao da priča.... Ni oni najstariji nijesu pamtili kada je počeo da grana”, kazao je on, okrećući se sjetno prema velikoj krošnji hrasta, kao da ponovo u njoj traži zaglavljen mjePremda voli svoje masline, hrast mu je miliji: Hamdija Dragovoja u maslinjaku

Deblo kručkog hrasta izgleda impozantno

sec iz svog djetinjstva. I Kosta, koji je iz istog sela, ima svoju priču o dubu. “U selu niko nije znao kada je hrast iznikao. I oni najstariji pamte ga u ovoj veličini, samo mu se deblo mijenjalo. Pokojni djed je pričao da se i on, kad je bio dijete, krio pod njegovu krošnju. Pričali su mi i to da ovaj hrast može da zaštiti od groma, ali da će tu moć izgubiti ako se pod njim naloži vatra. Ne znam ko je taj zavjet prekršio, ali mi smo ložili vatru. Mora da nam je Sveti Ilija oprostio i nije nam slao svoje plamene munje, tako da smo se pod ovom krošnjom uvijek osjećali sigurno. Čak i kad gromovi udaraju”, iskreno besjedi Kosta, naslonjen desnom rukom o stablo. Dok napuštamo hladovinu u gustoj krošnji starog hrasta, među račve debelih grana, zaglavilo se sunce.

Dub sa velikom krošnjom Hrast, latinski Quercus, rod je listopadnog i zimzelenog drveća iz porodice bukava koji ima i muške i ženske cvjetove kao zasebne cjeline. Ženski cvjetovi su, kao kod djevojaka, sakriveni u pazuhu listova, a muški svoju potenciju dično pokazuju u obliku zelenkasto-žute rese. Naš šumski bard ima razgranato i moćno stablo sa krošnjom koja pokriva više od pola ara zemljišta, sa dubokim korjenovim sistemom kroz koji prolazi izvor pitke vode. Ako šuma proizvodi u prosjeku 20 tona kiseonika po hektaru, godišnje, ovaj hrast, čija krošnja pokriva prostor od 10 ari, proizvede godišnje oko 15 tona kiseonika. Ali to nije jedini važan aspekt ovog barda među hrastovima. On igra važnu ulogu u zaštiti od erozije tla i njegovog klizanja, jer se nalazi na “pedenci” većoj od 45 stepeni nagiba.

26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7.2013.

DA LI STE ZNALI

No1e terminator VIMBLDON

Novak Đoković u spektakularnom polufinalu srušio Huana Martina del Potra 3:2 Uroš Radulović

K Da je biciklista Orika Grin tima Daril Impeji iz Južne Afrike, jedini afrikanac koji je na Tur de Fransu nosio žutu majicu.

olijevka fudbala se tresla, ali ne od te čarobne igre, već od titanskog tenisa u režiji Novaka Đokovića i Huana Martina del Potra! Poslije skoro pet sati igre, prvi reket svijeta je u maksimalnom broju setova (7:5, 4:6, 7:6, 6:7, 6:3) uspio da sruši Argentinca koji je istinski namučio osvajača Vimbldona iz 2011. godine.

URUGVAJ U20 ŠPANIJA U20 TIP 2 KVOTA 1.70

Atomski meč, neprikosnoveni udarci, borba do posljednjeh daha - ne postoji naslov, ni rečenica kako se može opisati ono što smo imali prilike da gledamo na centralnom terenu u duelu između Novaka Đokovića i Huana Martina del Potra. Srbin se do polufinala najvećeg spektakla u tenisu bukvalno prošetao - prijetili su Tomi Has i Tomaš Berdih, ali moćni predator sa Balkana je bez problema razoružao sve rivale ne dopustivši im čak niti jedan set! Svi su protivnici “bacali bijeli peškir”, svi do gorostasa iz Buenos Ajresa koji je pošteno namučio Noleta i nakon velike borbe dobio gromoglasan aplauz, kako

FRANCUSKA U20 UZBEKISTAN U20 TIP X KVOTA 4.80

FORMULA 1

TIKET DANA

ROVANIEMI KUPS TIP 2 KVOTA 3.00 KOFU URAVA TIP 2

KVOTA 1.60

NAGOJA ŠIMICU TIP 1 KVOTA 2.25 ALESUND SONDAL TIP 1 KVOTA 1.55

od najboljeg igrača svijeta, tako i do tifoza koji su pratili fantastični okršaj.

● NOLE: NAJUZBUDLJIVI JI MEČ “Bio je ovo sigurno jedan od najboljih mečeva koje sam odigrao među najuzbudljivijima. Ne mogu da napravim razliku između nas, jer smo bili toliko izjednačeni. Zato je Delpo Gren slem šampion, zato što se u teškim situacijama uvijek izvlačio sjajnim udarcima. Možda je trebalo da budem agresivniji, ali svaka čast Del Potru na borbi”, bile su prve riječi zadihanog i vidno izmorenog Novaka. A, što se tiče samog meča Đoko-

vić je kod 2:1 u setovima u svoju korist imao zicer situaciju, ali je prokockao dvije meč lopte. Tada se popularni Delpo probudio poput Feniksa, a srpski teniser u nastavku dokazao zašto je trenutno najbolji. Argentincu je pripao četvrti set u taj brejku, dok je u odlučujućem Novak pokazao koliko je razlika između najboljeg i igrača iz TOP 10 kada je najteže, Đoković je bio maestralan i sa 6:3 okončao titansku borbu. “Bio sam razočaran kada sam izgubio četvrti set, jer sam bio blizu i propustio sam mnogo šansi, ali je on bio sjajan. Očekivao sam visok nivo tenisa, bio sam spreman na borbu u pet setova. Privilegija je pobijediti u ovakvom meču. Sada ću da uživam, a onda da razmišljam o finalu”, rezimirao je Đoković.

● BARTOLI ILI LISICKI Subotu (15.00 časova) je dan kada će Vimbldon dobiti novu kraljicu sve je spremno za pakleno finale u konkurenciji dama, gdje su se našle dvije igračice kojih nema ni u prvih

10 na VTA listi - sudariće se Marion Bartoli i dželat Serene Vilijams Njemica Sabine Lisicki. Poslije šest godina 28-godišnja Francuskinja je opet u završnici najprestižnijeg teniskog turnira - Bartoli je tada bila poražena od pomenute Vilijams. Sada su stvari drugačije, 15-ti reket svijeta je na papiru favorit... “Tada sam bila veoma mlada. Kada sam izlazila na teren, bila sam autsajder u tom velikom finalu, ali sada i nije tako. Psihološki se dobro osjećam i spremna sam da se nosim sa pritiskom koji slijedi”, poručila je furiozna Bartoli koja do sada nije izgubila ni jedan set na Vimbldonu. Najljepša priča dosadašnjeg turnira dolazi iz Njemačke - sjajna Lisicki je šokirala javnost eliminisavši Serenu, da bi u polufinalu bila bolja od četvrtog nosioca Agnješke Radvanske. “O ovome sam sanjala kada sam bila djevojčica. Jedva čekam meč, jer smatram da je Vimbldon najljepše mjesto gdje možete osvojiti svoju prvu Gren slem titulu”, poručila je Lisicki.

Pirelijeve gume će biti u centru pažnje ovog vikenda

Obračun u Fetelovoj kući Vrijeme je za VN Njemačke - danas od 14 sati na programu su kvalifikacije, u nedjelju u istom terminu kreće trka Jedna od kultnih staza Formule 1 spremna je za nove izazove u najbržem karavanu - ovog vikenda na programu je deveta trka sezona, na čuvenom Nirburgringu, za Veliku nagradu Njemačke. Danas su u saveznoj državi Rajna-Palatinat na programu kvalifikacije, a u nedjelju u standardnom terminu (14 časova) voziće se trka. Prošli vikend na Silvestornu do-

nio sve što jedna trka Formule 1 može - ispadanja, preticanja, odustajanje šampiona (Sebastijana Fetela) kada je bio pred pobjedom, ali i nestvarna pucanja Pirelijevih guma. Odustajanje “super Seba” ujedno je i sačuvalo neizvjesnost u šampionatu (drugoplasirani Fernado Alonso za njim sada zaostaje 21 bod), pa se s pravom na Nirburgringu očekuje nova drama - poseb-

no ako se zna da Fetel nikada u karijeri nije slavio na ovoj stazi u njegovoj domovini. “Razočaran sam zbog odustajanja na Silverstonu, ali nakon takvog događaja najbolje je kad odmah možete da se koncetrišete na sljedeću trku. Takmičenje kod kuće donosi dodatnu draž i napraviću sve da dođem do pobjede”, istakao je u najavi novog F1 okršaja Sebastijan Fetel.

Za kraj pomenimo i neizbježnu vremensku prognozu... Iako se Nirburgring nalazi u području gdje kiša u ovom dijelu godine nije iznenađenje, ovog vikenda ne bi trebala da brine vozače, pošto se očekuje sunce i temperatura oko 25 stepeni Celzijusa. Sve je spremno za novi spektakl, nema sumnje da nas čeka novih nezaboravnih 60 krugova... K.B.

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7.2013.

EVROPSKA LIGA

Furija na koljenima, crveni jure F4 Crna Gora savladala Španiju, na redu Česi (18h) Detalj sa meča u Opavi: Aleksandar Milivojević probija blok Španije

Tur: Saganu etapa, Impi drži majicu Slovak je u sprintu 205,5 kilometara duge etape pobijedio Jona Degenkolba iz ArgosŠimana, i tako povećao svoju prednost u borbi za zelenu majicu. Vođstvo u generalnom plasmanu zadržao je Deril Impi iz Orika-Grinedža, pošto je bezbjedno završio etapu u pelotonu. Poslije nekoliko drugih mjesta na prethodnim etapama, Sagan je konačno došao do pobjede na ovogodišnjem Turu i to poslije sjajne vožnje slovačkog bicikliste i njegovih timski kolega. Sagan je do trijumfa došao tako što je pred sami finiš bio na “točku” Degenkolbu, prije nego što je samo protutnjao pored njega na 100 metara prije linije cilja. Danijele Benati iz Sakso-Tinkofa je zauzeo treće mjesto, ispred bicikliste Lampre-Meride Davidea Čimolaija i Edvalda Boasona Hagena iz tima Skaj. Na Turu se u subotu vozi etapa duga 195 kilometara od Kastra do Aks 3 Domena. M.P.

SPORTSKI EKRAN 08:00 10:00 12:00 12:00 14:00 15:00 15:00 15:10 17:00 17:30 17:55 18:00 18:00 19:00 19:45 19:55 20:00 20:30 22:30 22:30 22:50 23:30 03:00

SUBOTA Hong Kong - Bjelorusija, odbojka SAD - Estonija, odbojka Rusija - J. Koreja, odbojka Odbojka na pijesku Tur de Frans Lisicki - Bartoli, finale Vimbldona Vimbldon, finale - žene Brazil - Bugarska, odbojka Vimbldon, finale - muški dubl Francuska U20 - Uzbekistan U20, fudbal Crna Gora - Češka, odbojka Plivanje Tenis, Portorož Vimbldon, finale - ženski dubl Urugvaj U20 - Španija U20, fudbal Sport Atletika Američki fudbal Sportska subota Konjički sportovi Sport Flamengo - Koritiba, fudbal Hjuston - Filadelfija, fudbal

Eurosport 2 Eurosport 2 Eurosport 2 Arenasport 1 Eurosport RTCG 2 SportKlub Arenasport 2 SportKlub Eurosport RTCG 2 Eurosport 2 SportKlub + SportKlub Eurosport RTCG 1 Arenasport 1 Eurosport 2 RTCG 2 Eurosport TV Vijesti Arenasport 3 Arenasport 1

11:45 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 16:00 16:45 18:00 19:00 19:45 19:55 21:00 22:50 23:30

NEDJELJA Tur de Frans Odbojka na pijesku Tur de Frans Brazil - Kina, odbojka Formula, VN Njemačke Vimbldon, finale - muškarci Atletika, Kazanj Irak U20 - J. Koreja U20, fudbal Vimbldon, finale - miks dubl Tenis, Portorož, finale Gana U20 - Čile U20, fudbal Sport Baija - Korintijans, fudbal Sport Botafogo - Fluminense, fudbal

Eurosport 2 Arenasport 1 Eurosport Eurosport 2 SportKlub 3 SportKlub Eurosport 2 Eurosport SportKlub SportKlub + Eurosport RTCG 1 Arenasport 1 TV Vijesti Arenasport 3

UNIVERZIJADA KAZANJ, 6 17. JUL

“Crveni” momci nastavljaju da gaze! Naši najbolji odbojkaši po treći put u Evropskoj ligi savladali su Španiju, ovog puta u češkoj Opavi sa 3:1, nakon čega su praktično obezbijedili drugo mjesto u grupi, ali i ostali u trci za lidersku poziciju koja vodi na fajnal for u Turskoj. Ponovo su izabranici Nikole Matijaševića prikazali fenomenalnu partiju. Bez pomoći povrijeđenog kapitena Milana Markovića uspjeli su da dođu do sedmog trijumfa u ovom prestižnom takmičenju. Odlični Aleksandar Minić i drugovi su nešto slabije ušli u meč, tako da su pravili dosta tehničkih grešaka, a i u nekoliko navrata su djelovali nepovezano, međutim već u drugom setu izabranici Nikole Matijaševića su ličili na tim iz protekla tri turnira i pokazali su “furiji” da se ne žele odreći visokog drugog mjesta u grupi. “Loše smo igrali na početku. Gojko Ćuk i Rajko Strugar odigrali su čitav meč, a imali smo problem sa

Vujovićem koji je osjećao bol u koljenu. Loše smo počeli jer smo moža bili impresionirani činjenicom da nas je Španija savladala u Podgorici. Bilo je perioda kada smo griješili, ali ovo je trijumf kolektiva, pobijedila je naša velika želja. U drugom setu smo popravili igru u odbrani i napadu i sve je krenulo nabolje”, kazao je nakon meča selektor Matijašević. Treći set je Crna Gora dobila na razliku (23:21), da bi zatim u četvrtom počistili sa terena Španiju koja je prije početka takmičenja važila za favorita za odlazan na fajnal for. Crveni će večeras (18h) protiv Češke igrati za prvo mjesto u grupi. Ćesi su favoriti zbog kvaliteta više i domaćeg terena, ali je četa iz naše zemlje već pokazala da može igrati protiv super jake reprezentacije. “Nijesmo favoriti, pogotovo ne kada su oni domaćini. No, svaki set je važan u namjeri da osvojimo barem drugo mjesto. To bi bio ogroman uspjeh”, zaključio je Matijašević. M.Pavićević

Crna Gora ± Španija 3:1 Opava – Sportska dvorana „Opava“. Gledalaca: 400. Sudije: Gargasas (Litvanija) i Van Gompel (Holandija). Rezultat po setovima: 18:21, 21:17, 23:21, 21:13. Crna Gora: Minić 14, Babić 4, G. Ćuk 9, Šuljagić 4, Ćaćić 11, Rašović (libero), Radunović, B. Ćuk 1, Milivojević 10, Vujović, Strugar, Ječmenica. Španija: Ruis, Noda 13, Trinidad 3, Vihil, Rokamora 2, Fernandez 6, Osorio, Ljabres (libero), Fornes 5, Viljena 8, Mora, Gonzales 9.

Gej istrčao 100 metara za 9,79 sekundi Bivši svjetski šampion, američki sprinter Tajson Gej, pobijedio je u trci na 100 metara na mitingu Dijamantske lige u Lozani sa vremenom 9,79 sekundi, što je drugi najbolji rezultat u toj disciplini ove godine u svijetu. Amerikanac je prethodno istrčao 9,75 sekundi na nacionalnom prvenstvu, a odličnu formu je potvrdio pet nedelja uoči prvenstva svijeta u Moskvi i izvršio dodatni pritisak na svjetskog rekordera Juseina Bolta, koji će u subotu u Parizu trčati na 200 metara. “Osjećam se dobro i mislim da imam velike šanse protiv bilo koga”, rekao je Gej poslije odlične trke u Lozani. Četvorica sprintera trčala su ispod 10 sekundi, a iza Geja kroz cilj su prošli Jamajkanac Asafa Pauel (9,88), Amerikanac Majkl Rodžers (9,96) i Kim Kolins iz Sent Kitsa i Nevisa (9,97).

Nije krenulo dobro Na startu vaterpolo turnira Crna Gora poražena od Srbije 9:5

Popravni protiv SAD u nedjelju: Miljan Popović

KAZANJ - Bazen “Burevestnik”. Gledalaca: 100. Sudije: Stavropulos (Grčka) i Geržanič (Rusija). Igrač više: Srbija 3/5, Crna Gora 1/1. Peterci: Srbija 1 (1), Crna Gora 1 (0). Rezultat po četvrtinama: 2:1, 3:1, 2:1, 2:2. SRBIJA: Živojinović (12 odbrana), Rašović 2, Rackov 1, Popović 1, Marković, Miličić, Rackov, Milićević, Dedović, Asanović, Vapenski 2, Stojčić, Vuksanović 3, Draksimović. CRNA GORA: Lazović (10), Vico 1, Marković 1, Gopčević, Kovačević, Popović 1, Porobić, Sarić, Latinović, Murišić 2, Ivančević, Vukmirović, Kralj. Nije krenulo kako treba, ali naši

momci pred sobom imaju dovoljno vremena da pokažu da znaju da igraju dobar vaterpolo! Na startu vaterpolo turnira na Univerzijadi u Kazanju Crna Gora je poražena od Srbije 9:5. Osim na početku meča, kada smo poveli (1:0), za sve ostalo u bazenu “Burevestnik” pitali su se “delfini”... “Nikako ne mogu biti zadovoljan”, bilo je prvo što je nakon meča rekao naš selektor Drago Pejaković. “Očigledno je da nam nedostaje utakmica, ali nadam se da će već protiv Amerike sve biti bolje”. A protiv Sjedinjenih Američkih Država, u drugom kolu B grupe, Crna Gora igra u nedjelju od 13.30 časova po našem vremenu. K.B.

REAGOVANJE

Opština je od 2011. u RK Lovćen uložila 350.000 eura Iz kancelarije Opštine Cetinje na našu adresu stiglo je reagovanje na tekst “Lagator podnio ostavku, Ražnatović novi predsjednik” koji je prije dva dana objavljen u Dnevnim novinama, koje prenosimo u cjelosti. “Od početka 2011. godine do završetka protekle takmičarske sezone, Prijestonica Cetinje finansirala je rad rukometnog kluba Lovćen u iznosu većem od 350.000 eura. U navedenu sumu, između ostalog, uračunate su isplate znatnog dijela zarada prvotimcima, dio zaostalih zarada prema bivšim igračima,

kotizacija za učešće u kvalifikacijama za EHF Ligu šampiona 2012/13, troškovi dijela putovanja, troškovi smještaja gostujućih ekipa, sudija i delegata na Cetinju, transferi prema JP “Sportski centar”, preuzeta dugovanja za utrošenu električnu energiju i još niz drugih stavki. Rezultat pomenutih ulaganja bio je više nego evidentan i, naravno, krajnje uspješan – nakon dužeg razdoblja RK Lovćen, u sezoni 2011/12, osvojio je duplu krunu, koja je i odbranjena prošle sezone. Uz to, RK Lovćen jedini je predstavnik Crne Gore u regionalnoj SEHA ligi, u ko-

joj igra sasvim zapaženu ulogu. Podrška gradske uprave RK Lovćen, kao najtrofejnijem i najuspješnijem muškom rukometnom klubu u državi, neće izostati ni u budućem periodu. O tome već sada svjedoče činjenice da se gradska uprava, u saradnji sa JP “Sportski centar” upustila u projekat rekonstrukcije sportske dvorane, kako bi naš klub nesmetano mogao igrati domaće mečeve u regionalnoj SEHA ligi pred svojim navijačima. Predstojeće sedmice, u srijedu, 10. jula, biće održana sjednica Upravnog odbora RK Lovćen, na kojoj će

biti riječi i o akterima u klupskom rukovodstvu. Do tada, neumjesno je govoriti o bilo čijim ostavkama – prevashodno jer niko iz rukovodstva RK Lovćen, zaključno sa današnjim datumom, nije podnio ostavku. Kada je riječ o predsjedniku UO RK Lovćen gospodinu Jovanu La-

gatoru, Prijestonica Cetinje je tokom proteklog vremenskog okvira sa njim imala izuzetnu saradnju, a rezultat zajedničkog rada ogleda se u izuzetnim sportskim rezultatima kluba. Sigurni smo da će ta saradnja biti kvalitetna i u narednom periodu”, stoji u saopštenju.

28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7.2013.

SERIJAL: SPORTSKE LEGENDE 10

LOKALNI KLUBOVI NA IZDISAJU

Posljednji apel za spas naših kultnih klubova U Srednjoj regiji se najvjerovatnije neće igrati seniorski fudbal- većina klubova pred gašenjem, čeka se reakcija FSCG, privrednih subjekata, lokalnih samouprava i države Miloš Antić, foto Dejan Lopičić i Mirko Savović

Legenda kontra svih

Martina Navratilova - najveća teniserka u istoriji ovog sporta Lična karta Imala je teško djetinjstvo (roditelji joj se razveli kada je napunila šest godina), sa 15 je postala nacionalna šampionka, sa 17 napustila komunistički Prag... Imala je kroz karijeru i problema sa težinom, formom, zbog seksualnog opredjeljenja (javno istakla da je homoseksualne orijentacije), uvijek kontra svih, uvijek među legendama. Danas je to jasno - Martina Navratilova je najveća teniserka u istoriji, vjerovatno i sportistkinja! To najbolje potvrđuju trofeji, mnogo trofeja! Čak 58 sa veličanstvenih Gren slem turnira (18 u pojedinačnoj konkurenciji), 167 ukupno. Ovo je priča o jedinstvenoj ljevorukoj teniskoj legendi... Sveti Vimbldon ovog vikenda će ispričati svoju 127. priču, a sama pomisao na najčuveniji teniski turnir odmah asocira na samo jedno ime - Martina Navratilova! Amerikanka češkog porijekla je čak devet puta osvajala čuveniji “tanjir” sa vimbldonske trave... ● ISTINSKA IKONA VIMBLDONA Osim Vimbldona, maestralna ljevoruka teniserka svoju trofejnu salu ukrasila je i sa četiri US opena, tri Australijan opena i dva Rolan Garosa. Ipak, London i tereni “All England Cluba”-a ostali su njen zaštitni znak, a o kakvoj se legendi ovog turnira radi možda najbolje govore rečenice napisene na zvaničnom sajtu Vimbldona. “Martina Navratilova je istinska ikona čiji osmjeh obasja cijeli teren ili prostoriju. Poniznost, časnost i ranjivost su njene karakteristike koje drugi teniseri prikrivaju”. ● KLINKA IZ PRAGA KAO SIM BOL OTPORA Martina Šubertova je pravo ime i prezime naše herojine - Navratilova je dodala po očuhu i prvom treneru Miroslavu. Već smo pomenuli da je sa 15 godina (1971.) trijumfovala na nacionalnom prvenstvu Čehoslovačke, dok je prvu titulu u profesionalnom tenisu osvojila 1974. u Orlandu. Poslije izgubljenog polufinala na US Openu 1975. Martina odlučuje da se više ne vraća u svoju domovinu i nekoliko godina kasnije dobija američko džavljanstvo. Iako klinka, Navratilova je već tada pokazivala svoje karakterne crte, jasno se suprostavljajući komunizmu u svojoj zemlji. Godinama kasnije isto tako je znala da žestoko kritikuje i vlast u svojoj novoj domovini... “Najgore od svega je to što smo mi izabrali Džordža Buša. Na drugoj strani, niko nije izabrao komunističku vlast u Čehoslovačkoj”, povlačila je paralele između dvije vr-

Ime i prezime: Martina Navratilova Datum rođenja: 18. oktobar 1956. godine - Revnice (Čehoslovačka) Uspjesi: Šampionka Vimbldona devet puta (1978, 1979, 1982, 1983, 1984, 1985, 1986, 1987, 1990.), US opena četiri (1983, 1984, 1986, 1987.), Australijan opena tri (1981, 1983, 1985.) i Rolan Garosa dva puta (1982, 1984.). * Ukupno 167 titula u pojedinačnoj konkurenciji * Osvojila 31. Gren slem titulu u dublu * Osvojila 10 Gren slem titula u miks dublu

ekada su to bili klubovi kojima se ponosila Crna Gora, nekada su ti klubovi bili početna tačka u karijerama naših najvećih igrača, nekada... Danas su čuveni, lokalni klubovi najbrojnije crnogorske (Srednje) regije na izdisaju. Zbog finansijskih problema većini klubova sa ovog prostora prijeti gašenje! Takmičenje u seniorskoj konkurenciji se najvjerovatnije neće igrati, a realno gledano klub bez seniorskog pogona i nije klub.

Situacija je alarmantna, dramatična - ako crnogorska fudbalska i uopšte društvena scena ostanu bez Crvene stijena, Grafičara, Ribnice, Gorštaka i ostalih budućnost klupskog fudbala je pod velikim znakom pitanja. Krajnje problematična. ISKRA (DANILOVGRAD) Godina osnivanja: 1919.

“Zbog bijednih para, da se prosto izrazim, gasimo seniorski pogon! Znam da su i ostali klubovi u sličnoj situaciji, i iskreno - ne vidim način da se skupe četiri kluba, koliko je minimum, da bi se počelo takmičenje”, rekao je Vikend novinama Zoran Milašević, predsjedBLU STAR (PODGORICA) Godina osnivanja: 2001.

● OD KAD SU POSTALI PODSTANARI SVE JE KRENU LO PO ZLU

ste vlasti Navratilova. ● RIVALSTVO SA KRIS EVERT Dok je u politici rivale imala na svim stranama, na terenu joj je to bila Kris Evert, legenda sa Floride koja je kroz karijeru osvojila takođe 18 Gren slem titula. Njih dvije su odigrale 80 nezaboravnih mečeva, a bolji skor u međusobnim duelima imala je, ipak, jedinstvena Navratilova - 43:37. “Pamtim naš prvi meč”, prisjeća se Evert. “Ja sam imala 18 godina, Martina dvije manje. Dobila sam je i to veoma teško, a sjećam se da je Martina imala problema sa težinom. Pomislila sam tada: Teško meni ako uspije da smrša”. Tako je i bilo - Kris Evert je dobila žestoku protivnicu, sport jedno od najvećih rivalstava u istoriji. ● POSLJEDNJI GREN SLEM TROFEJ MJESEC DANA PRIJE 50. ROĐENDANA O kakvoj se atleti radilo možda najbolje govori podatak da je tenis profesionalno igrala skoro do svoje 50. godine. Naravno, u posljednje vrijeme samo u dublu ili miks dubl. Ipak, bez obzira na godine nastavila je da osvaja trofeje, a posljednji u svojoj karijeri je osvojila mjesec dana prije svog 50. rođendana - 2006. sa Bobom Brajanom na US openu. Cijelu njenu karijeru i život, teško je opisati u jednom tekstu, zato ćemo završiti citatom iz “Newsweek”-a, koji potpisuje Keri Kirkpatrik. “Navratilova je postala ono što rijetko ko od nas uspije. Ona je učiteljica, savjest, idealni model za ugled, naša svjetska ikona. Bez sumnje, najbolja sportistkinja svih vremena, teniska šampionka, a iznad svega velika dama humanosti”. * U sljedećem vikend izdanju: Vladimir Grbić K.Bošković

nik Skupštine FK Grafičar i član Upravnog odbora Srednje regije. Nekadašnji kapiten Grafičara, sada uspješan poslovan čovjek, svjestan je teške materijalne situacije, ali mu “nije jasno da ne postoji interes za ulaganje u bazični sport”. “Srednja regija ima 5.000 registrovanih fudbalera, veliki broj djece je našlo sreću u ovim klubovima. Bila bi katastrofa za regiju, za crnogorski fudbal da se ove godine ne igra seniorska liga. Ipak, najbliži smo tom rješenju, jer jednostavno nema drugog”. Ne postoji znači ni promil nade? “Teško. Treba nam pomoć države, FSCG, privrednika... Ovi klubovi su inače godinama unazad opstajali zahvaljujući entuzijazmu malog broja ljudi, koji očigledno više ne mogu da izdržavaju sve veće finansijske zahtjeve”, govori Milašević.

CRVENA STIJENA (TOLOŠI) Godina osnivanja: 1938.

POLEST STARS (NIKŠIĆ) Godina osnivanja: 2000.

RIBNICA (PODGORICA) Godina osnivanja: 1974.

DREZGA (PIPERI) Godina osnivanja: 1972.

GRAFIČAR (PODGORICA) Godina osnivanja: 1948.

GORŠTAK (KOLAŠIN) Godina osnivanja: 1927.

A za Grafičar je sve krenulo po zlu od rušenja stadiona 2003. godine. Od tada počinje propast kluba. “Grafičar je ostao bez terena, bez nečega što su stvarale i održavale generacije. Obećan nam je novi u okviru kompleksa na Starom aerodromu, ali od toga nema ništa. Zbog toga smo i dovedeni na rub propasti”, poručuje Milašević. Vječiti rival na terenu, ali i najbolji komšija Grafičara - FK Ribnica susrijeće se sa sličnim problemom. Koničanima je srušen stadion i najviše zbog činjenice da nemaju svoj dom ispaštaju i kod potencijalnih sponzora. “Siguran sam da bi se u slučaju da imamo svoj teren našli ljudi sa Konika, biznismeni koji bi pomogli Ribnici, pa se pitanje hoćemo li uopšte igrati ne bi ni postavljalo. Ovako ni njih ne interesuje mnogo ovakvo stanje”, riječi su alfe i omege Ribnice Era Ramba Škrijelja. Koničanima je srušen teren uz obećanje Glavnog grada da će brzo nići novi, moderniji... “Gradonačelnik Mugoša nam je javno na otvaranju kompleksa Budućnosti na Starom aerodromu obećao novi teren. Od tada do danas dobili smo veliko ništa. Sada najavljuju rušenje i ovih prostorija, ali Konik će životom braniti ovo malo što je ostalo”, jasan je Škrijelj, uz napomenu “da ne traže mnogo”. Neka nam daju parče zemlje, može i na korišćenje, i ćemo sve ostalo napraviti. Samo da imamo svoje, da ne treniramo na terenu kod OŠ “Božidar Vuković Podgoričanin”, a igramo na pomoćnom Budućnosti, da ne budemo podstanari, jer to nijesmo zaslužili”. ●I NAJMLAĐI U OGROMNOM PROBLEMU Blue star iz Masline je najmlađi klub Srednje regije. Prije dvije godine igrali su baraž za popunu Druge lige, ali je cilj kluba prevashodno učinak mlađih kategorija.

Sport 29

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

Momir Đurđevac (FSCG): Mislim da dosta pomažemo

Ribnica i Grafičar, klubovi koji su pred gašenjem posebno su kivni na gradonačelnika Podgorice Miomira Mugošu koji je odobrio rušenje njihovih terena, obećao izgradnju novih, od čega do danas nema ništa

Mjesto na kojem je nekada bio stadion Fudbalskog kluba Ribnica

Glavni zahjtev klubova Srednje regije je jasan traži se da troškovi za službena lica (sudije i delegate) idu na leđa FSCG, a za ostatak će probati da se snađu. Generalni sekretar FSCG Momir Đurđevac naglašava da je crnogorska kuća fudbala uradila dosta stvari kada su u pitanju svi crnogorski klubovi. “Savez je sagradio terene i brojne pomoćne objekte koje klubovi iz Srednje regije često koriste. Pomažemo svim klubovima, koliko smo u mogućnosti”, ističe Đurđevac. “Konkretno za ovaj problem mislim da nije prava adresa FSCG, već čelnici klubova i lokalne samouprave”. Ali baš čelnici svih klubova gledaju na FSCG kao na posljednju slamku spasa? “Mislim da smo dosta pomogli. Jedan klub u bilo kojoj regiji godišnje ima između tri i četiri hiljade eura troškova, što je mjesećno između 250 i 350 eura. Tu spadaju svi mogući troškovi - službena lica, prevozi i slično”, apostrofirao je Đurđevac. U.R.

Japanski tim u Srednjoj regiji Lokalni crnogorski klubovi su pred gašenjem, a Srednja regija bi od naredne sezone mogla da bude jača za tim iz Japana! Nikšićanin Peđa Stevović, trener koji više od deceniju živi i radi na Dalekom Istoku i koji u našu zemlju dovodi igrače koji ne prođu prvu selekciju u Japanu, neophodnu za nastup u Džej ligi, prijavio je ekipu za učešće u trećoj crnogorskoj ligi! Tim sastavljen isključivo od japanskih igrača igrao bi naravno samo za slavu i moguće transfere, ne i za bodove - sa obzirom da pravilnik FSCG ne dozvoljava ekipi sa toliko stranaca (maksimum četiri) “Ako sklonimo toliki broj djece sa ulice, ako ih edukujemo i učimo pravim vrijednostima, onda država bez ikakvog izgovora mora da pomogne”, stav je Dragoslava Caja Bulatovića, predsjednika i osnivača Fudbalskog kluba Blue star, koji potencira da su “ljudima iz Mjesne zajednice Masline nekoliko puta obraćali za pomoć, ali se sve završilo na praznim obećanjima”. Kako do rješenja? “Ne tražimo pare od FSCG “na ruke”, da ne bude posle priče gdje i kome završava taj novac. Konkretno - neka refundiraju troškove službenim licima, za ostalo neka se klubovi snalaze. To bi bilo najpoštenije”, ističe Bulatović, čije mišljenje dijeli i njegov kolega iz nikšićkog Polet starsa Slaviša Đurković. “Sve regije su u problemu, mi smo jedan porodica, a novac koji je potreban klubovima ne prelazi 150.000 eura na godišnjem nivou. Pričam za sve tri regije. FSCG mora da preuzme odgovornost, a je se uzdam u Dejana (Savićevi-

da učestvuje u takmičenjima pod okriljem naše kuće fudbala. Stevović je široj javnosti postao poznat prošle godine, kada je doveo prvu grupu Japanaca u potrazi za angažmanom - nekoliko njih nastupalo je za Grbalj, Bokelj, Arsenal iz Tivta, jedan nije prošao probu u Budućnosti, dok je najbolji utisak ostavio lijevi bek Mladosti Taku. Japanci, koji u našoj zemlji borave o svom trošku, u Crnu Goru inače stižu posredstvom agencije “Euro plus international”, koja pravi aranžmane i šalje fudbalere u Evropu u potrazi za fudbalskim uhlebljenjem.

5.000

regiostrovanih fudbalera ima u Srednjoj fudbalskoj regiji ća), koji je stub svega dobrog što je urađeno u našem fudbalu. Zbog toga sam siguran da nas razumije, kao i da će zbog svega što su klubovi uradili i po pitanju omasovljenja i po pitanju kvaliteta fudbala, napraviti pravi potez i pomoći klubovima”. Ukoliko pak FSCG ostane nijem na zahtjeve klubova ne preostaje ništa drugo sem - gašenje. “Lična promocija mi ne treba, ali nemam više snage da molim. Iskreno - razumijem i sponzore, teška je situacija. Zbog svega toga dižem ruke od seniora, radiću samo sa djecom”, istakao je član čuvene generacije Jugoslavije koja je 1987. godine u Čileu na prvenstvu svijeta za mlade osvojila zlato.

Detalj sa jedne utakmice Srednje regije iz prošle sezone

kluba je minimum koji bi po propozicijama FSCG bio dovoljan da se oformi liga i počne takmičenje ● Veliki udarac za crVenu stijenu na 75. rođendan Kroz Crvenu stijenu je prošlo mnogo velikih imena crnogorskog loptanja (braća Brnović, braća Đukić, braća Ćetković, Srđan Radonjić...), klub ove godine slavi 75 godina postojanja, ali jubijel se neće pamtiti po dobrom. “Uradili smo sve što je bilo u našoj mogućnosti da jubijel proslavimo kako treba, ali realnost je takva da nećemo imati seniorski tim ove sezone. Biće to velik udarac za klub, najveći u istoriji”, rekao nam je sekretar Tološana Veljko Đurović uz

Iskra: Želimo da dočekamo jubilej u eliti Novi član Srednje regije u nadolazećoj sezoni je Iskra - tim iz Danilovgrada koji za šest godina slavi vijek postojanja (osnovani 1919.), iako je ispao iz Druge lige, ima velike ambicije u bliskoj budućnosti. Finansijski problemi ih ne zaobilaze, ali ne žele da trud i napor koji je uložen u izgradnju novih prostorija i adaptaciju stadiona bude uzaludan. “Igraćemo Ligu, najviše zahvaljujući Opštini Danilovgrad, u čijem je klub vlasništvu i koja će obezbijediti

potrebna sredstva”, jasno je poručio predsjednik Danilovgrađana Vidoje Pavićević i pojasnio: Klub sa tradicijom kao što je Iskra ne smije sebi da dozvoli luksuz da u susret značajnom jubileju ostane bez seniorskog tima. Naprotiv, uradićemo sve da se na našem rekonstruisanom stadionu ekspresno vratimo u Drugu ligu i da pravimo planove kako bi vijek postojanja dočekali u elitnom rangu takkmičenja. Znate li da može da se desi ap-

surdna situacija - da Iskra bude jedini tim koji želi da se takmiči ove sezone u seniorskoj konurenciji? “Upoznat sam sa problemima koji imaju svi klubovi, imamo ih i mi. Nadam se da će i FSCG učiniti dodatni napor kako bi se spriječila bruka, jer bi bilo bolno po naš fudbal da se ove sezone ne održi takmičenje u najbrojnijoj regiji”, istakao je prvi čovjek Iskre.

napomenu da će “mlađe kategorije biti uključeni u takmičenja”. Koji su konkretni razlozi za gašenje seniorskog tima? “Mjesna zajednica Tološi koja ima obavezu ne želi da nam pomogne, a predsjednik kluba Ljubo Vujović, inače vlasnik firme “Frigo elektro” jednostavno ne može više sam da izdrži”. ● drezga: ko ima obaVezu, ako nema Fscg U sličnoj situaciji je i piperska Drezga. “Nećemo igrati, nema šanse”, kategoričan je predsjednik Drezge Brano Stojanović. “Ako FSCG ne plati troškove službenim licima, za ostalo bi se možda nekako i snašli, nema svrhe igrati. Kažu da nemaju obavezu? Ne znam ko ima obavezu, ako nema Fudbalski savez”. Drezga se u odnosu na ostale klubove sa područja Glavnog grada susrijeće sa još jednim problemom konstantnim putovanjem igrača. “Moramo da platimo prevoz i našim igračima, jer je malo lokalnih fudbalera iz Pipera, da ne govorim o sudijama i službenim licima. Šte-

6.300

eura potrebno je jednom klubu na godišnjem nivou da bi “preživio” u Srednjoj regiji (polovina ovog budžeta ide na troškove službenih lica, ostatak se troši na putovanja, opremu i opstale potrepštine...)

kluba ugasila su se u nekoliko posljednjih godina zbog finansijskih problema: Fk Podgorica, OFK Nikšić, Titeks i Gornja Zeta ta, baš šteta, jer imamo odlične uslove, dobar teren, ali ovako se više ne može”. ●gorštak: eh, da je gradonačelnik sportski tip Sa ogromnim (za naše uslove) troškovima putovanja srijeće se i Gorštak. Kolašinci svako drugo kolo gostuju, a kada su domaćini na teret im padaju izdaci za službena lica. “Ne znam šta je gore - kada smo domaćini ili kada gostujemo”, ističe prvi čovjek Gorštaka Đuro Milošević. “Kao domaćini imamo troškove od 230 eura za svaki seniorski meč (170 za sudije i delegata plus 60 za prevoz), kada gostujemo moramo obezbijediti prevoz i hranu igračima, platiti vozača. Situacija je alarmantna, jedva smo i prošlu godinu završili, za ovu nemamo ni živaca, ni energije”. Kolašin nema rukomet, nema odbojku, košarka je na lošem nivou, što znači da bi Opština trebala da se okrene malo ka fudbalu. “U budžetu je malo novca, svjesni smo toga, ali isto tako znamo da bi se nešto našlo za Gorštak samo da je naš gradonačelnik (Darko Brajušković) čovjek iz sporta. Pošto nije, a ima očajne savjetnike, onda je jasno da pomoći nema”, potencira Milošević.

30 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7.2013.

MERKATO Ljetnji prelazni rok

PSŽ

Dolazi El Matador Sve je završeno - Edison Kavani je novi napadač PSŽa! Italijanski mediji pišu da će se 26-godišnji ubitačni špic za sumu od 63 miliona eura preseliti u Pariz, gdje će sa Zlatanom Ibrahimovićem, ukoliko ostane, činiti najjačim tandem

na svijetu. Pregovori oko predsjednika Napolitanaca Aurelija de Laurentisa i sportskog direktora “svetaca” Leonarda su trajali čak šest sati poslije čega je čelnik vicešampiona Italije konačno pustio “El Matadora”. U.R.

JUVENTUS

Kolarov na putu “Stara dama” pojačava lijevu stranu - reprezentativac Srbije Aleksandar Kolarov je pristao da pređe u Juventus, pa je sada sve na čelnicima Mančester sitija. Šampion Italije želi 27-godišnjeg ljevaka na pozajmicu koju bi platili 1,5 milion eura, a ostalih 5,5 miliona bi im uplatili na kraju sezone za cjelokupan transfer. “Građanima” se to ne sviđa - hoće transfer i odmah sedam miliona. B.T.

RUSI TVRDE

Mirko Vučinić stiže u Zenit Kapiten Crne Gore na pragu prelaska u tim iz Sankt Peterburga Maestro Mirko Vučinić se nalazi na medenom mjesecu, ali to ne sputava evropske klubove da se raspituju za njega - sada je u gro plan izbio Zenit iz Sankt Peterburga! Ruski mediji pišu da je to već gotova stvar... Dolaskom Fernanda Ljorentea (iz Atletik Bilbaa), te Karlosa Teveza (iz Mančester sitija) navala Juventusa je ojačana, jasno je da centarfor iz Nikšića nema namjeru da bude alternativa, pa “stara dama” javno razmišlja o prodaji kapitena reprezentacije Crne Gore. Čak su i odredili cijenu koja iznosi 18 miliona eura... Vijest “Mirko može da promijeni sredinu” obradovala je trenera Zenita Lućana Spaletija - Italijan je sarađivao sa Svemirkom u Romi, pa je naredio upravi da mu dovedu nekadašnjeg miljenika. Rusi tvrde da je Vučinić oduševljen idejom o novoj saradnji sa Lućanom, te da je prihvatio ugovor vrijedan 3,8 miliona eura po sezoni. Navodno, još samo treba da se dogovore Zenit i Juventus - “plavo bijeli” nude devet miliona, a Juve potražuje 18 miliona evropskih novčanica. Vjerovatno će naći neki kompromis... B.T.

Runi ostaje u Mančesteru

VERONA

Luka Toni je naš

Novi menadžer Mančester junajteda je održao prvu konferenciju na novom poslu - Dejvid Mojes je po prvi put zvanično izašao pred medije, a glavno pitanje je bilo: Ostaje li Vejn Runi? “Vejn Runi nije na prodaju. Igrač je Mančester junajteda i ostaće igrač Mančester junajteda. Klub ga neće prodati”, rekao je Mojes, koji je tako otklonio najveći dilemu prelaznog roka. B.T.

Mkitarijan u Borusiji Poslije Modene, Vićence, Breše, Palerma, Fiorentine, Bajerna, Rome, Juventusa, Đenove, Al Nasra došao je red na Veronu - 36-godišnji Luka Toni potpisao je jednogodišnji ugovor sa povratnikom u Seriju A. Bivši reprezentativac Italije u Veronu stiže kao slobodan

igrač, a godišnje će 40inkasirati 0.000 eura. Gorostasni špic koji je prošle sezone za Fiorentinu odigrao 28 utakmica (dao osam golova) je za reprezentaciju “azura” igrao 47 puta, dao je 16 golova, a imao je svoj pečat na titulu svjetskog prvaka 2006. godine. B.T.

REAL MADRID

A sada Iljaramendi Potpisan je Isko iz Malage, Dani Karvahal je vraćen iz Bajer Leverkuzena (juče zadužio dres sa brojem 15), a sada je Real Madrid spremio bombu - u Madrid stiže otkrovenje španskog fudbala Asijer Iljaramendi. Trener Karlo Anćeloti i njegov pomoćnik Zinedin Zidan su veliki zagovornici ideje da 23-godišnji zadnji vezni pojača “kraljevski klub”, pa je uprava Madriđana već sve dogovorila sa Real Sosijedadom - platiće im 30 miliona eura. Ostalo je još samo da dva kluba usaglase dinamiku isplate - Real želi da ga otplaćuje na tri rate, Sosijedad hoće sve pare odmah. B.T.

Saga oko odlaska Henrika Mkitarijana iz Šahtjora se polako završava - sjajni reprezentativac Jermenije je jednom nogom već u Borusiji iz Dortmunda. Vicešampion Evrope će 24-godišnjeg ofanzivca Šahtjoru platiti 24 miliona eura uprkos tome što su “rudari” zahtijevali cifru od 30 miliona.

Gvardiola ne želi Luiza Odlični defanzivac Čelzija David Luiz nije u ozbiljnim planovima novog menadžera Žozea Murinja, što su svjetski mediji iskoristili - “preselili” su ga u Bajern iz Minhena kod Pepa Gvardiole. Međutim, od tog transfera nema ništa - bar po riječima sportskog direktora Bavaraca Matijasa Zamera. “Luiz nas ne zanima. Ne želimo više da dovodimo odbrambene igrače, s obzirom da smo angažovali Jana Kirhofa iz Majnca”, rekao je Zamer “Kikeru”. Pošto ga Bajern i Čelzi neće, ima ko hoće - najozbiljniji u namjeri da angažuju reprezentativca Brazila su PSŽ i Barselona... B.T.

ZVANIČNO

Iranci su ludi za fudbalom Marko Šćepanović potpisao ugovor na jednu plus jednu godinu sa iranskim Persepolisom Odigrao je prijateljsku (probnu) utakmicu protiv ekipe Traktor Sazi, Persepolis je slavio sa 1:0, a hodajuća legenda iranskog fudbala Ali Daei (igrao za Bajern Minhen, Hertu, za reprezentaciju Irana je dao tačno 109 golova) koji sjedi na klupi “crvene armije” je uperio prstom u Marka Šćepanovića, a onda su uslijedile riječi: “Hoću da ga potpišemo”. A Persepolis je odmah ispunio želju svom šefu - popularni Šćepo je juče potpisao ugovor godinu plus godinu... “Šef je bio jako zadovoljan poslije utakmice, a svi dobro znamo šta znači Ali Daei. Radujem se saradnji sa takvom legendom. Prezadovoljan sam novim klubom, nadam se da ću vrlo brzo obezbijediti mjesto u udarnih 11”, rekao nam je Šćepanović, koga je iranskim agentima preporučio Filip Jovićević. Upoznao si se sa Persepolisom približi nam ga malo? Istorija kaže da je to najveći klub u Iranu... “Persepolis je uz Al Hilal i Dalijen najveći klub u cijeloj Aziji. Imamo mnogo fanova, na treningu je uvijek 5000 navijača”, govori Šćepanović, koga je kupila fanatičnost koja se godinama izgubila na ovim prostorima...

“Poslije treninga sa stadiona ne možeš da izađeš po sat vremena. Nestvarno veliki klub, sa ogromnom armijom navijača”. Najbolji igrač Mladosti iz prošle sezone je naišao na fudbalsku histeriju u Iranu koja je podgrijana odlaskom nacionalne selekcije na Mundijal 2014. godine u Brazil... “Totalno su ludi za fudbalom. Samo se o tome priča. Na svakom ćošku”, riječi su novog igrača Persepolisa. A u novoj sredini Šćepa očekuje pritisak - “crvena armija” koja je devet puta bila šampion zemlje, jednom cijele Azije, te koja je prigrabila pet Kupova, želi titulu - nije osvojena od sezone 2000/2001... “Kako su mi rekli naše utakmice prati između 40.000 ili 50.000 ljudi, zbog navijača moramo napasti trofej. Međutim, biće teško. Jako teško. Esteglal je šampion i ujedno najveći neprijatelj Persepolisa”, rekao je bivši igrač Budućnosti, Peščija, te Mladosti, koji je za kraj poentirao... “Plus tu su Sepahan gdje igra Radomir Đalović, a trenira ih Zlatko Cico Kranjčar, te Teraktor. Ima još jakih ekipa, liga je mnogo dobra, ali borićemo se”. B.T.

Marko Šćepanović u dresu Persepolisa na utakmici sa ekipom Traktor Sazi

Sport 31

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

MEČ VINER

Dejan kao Boske: Pogodak karijere

Štoper Rudara Dejan Damjanović golom donio minimalan trijumf Pljevljacima protiv Mike

BORBENOST NA NIVOU

Neregularan gol? Idemo dalje, šta drugo možemo

Napadač Božo Marković se bori sa tri mađarska igrača

Uroš Radulović

ada je gusto, reprezentacija Crne Gore ima gol mašinu u liku Dejana (Bosketa) Damjanovića... Isto ime i prezime “vuče” štoper Rudara, koji se protiv jermenske Mike u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope pretvorio u - golgetera. Kapiten Nedeljko Vlahović je zavrnuo iz kornera, a Damjanović je snalažljivo zakucao loptu u mrežu za minimalan trijumf pred revanš u Jerevanu 9. jula...

Tako je najtrofejniji klub Crne Gore jedini od naših predstavnika zabilježio trijumf, pošto su Mladosti i Čelik izgubili od mađarskih emisara - Videotona i Honveda. “Iza nas je mnogo teška utakmica, ali svaki igrač je dao maksimum i to nam se vratilo. Postigli smo gol na vrijeme što nam je znatno olakšalo ostatak utakmice. Stigli smo do trijumfa, ali smo svjesni da nas čeka novih teških 90 minuta u Jermeniji. Ništa nije gotovo”, ne izgovara velike riječi MVP Dejan Damajnović. Rudar je pobijedio, ali daleko od toga da su izabranici Mirka Marića dominirali pod Goricom - Mika je stvarala pritisak, pogotovo u po-

sljednjem dijelu utakmice kada je golman Goran Vukliš skidao zicer. Damjanović zna da će zajedno sa kolegama morati dobro da se preznoji u Jerevanu za prolaz u narednu rundu. “Da smo imali više snage mislim da bi postigli još jedan pogodak. Bilo je pakleno, pogotovo posljednjih dvadesetak minuta. Izdržali smo i veoma je bitno što nijesmo primili gol na domaćem terenu”, riječi su bivšeg štopera Koma, Napredka, OFK Bara i Grblja koji se kratko nadovezao na odlučujući trenutak iz 16. minuta utakmice... “Mnogo mi je drago zbog gola. Postigao sam najdraži pogodak u kari-

jeri. Veoma je lijep osjećaj kada zatresete mrežu u važnoj utakmici”, dodao je 26-godišnji defanzivac. Revanš je zakazan za 9. jul, a Dejan smatra da se druga utakmica neće mnogo razlikovati od prve - strpljivom i pametnom igrom Rudar može do 2. kola kvalifikacija gdje ih čeka dželat Budućnosti iz prošle godine - Slask iz Vroclava. “Biće tvrdo. Mika je pokazala da voli da igra fudbal, sve pokušavaju kroz pas, bez obzira što ponekad griješe. Moramo biti mirni, strpljivi i čekati pravu šansu da iz kontre postignemo gol koji bi otklonio sve dileme”,w poručio je snažni štoper. A, da li se pod Golubinjom vjeruje u prolaz? Naredna faza bi donijela još novca, a možda bi se neko još prodao. “Prolaz bi bio odlična stvar. Možda bi još neko od nas ostvario transfer, a i klub će dobiti novac zbog uspjeha i ulaska u 2. kolo. Vrijeme bi bilo za tako nešto. Iskreno, svi se nadamo narednoj fazi”, zaključio je Dejan Damjanović, štoper sa osjećajem za gol.

Nikola Rakojević mora da bude zadovoljan predstavom u porazu od jakog Videotona Protiv sebe su imali super jaki Videoton sa odličnim Portugalcima (Marko Kaneira (nije igrao), Felipe Oliveira, Vitor Gomeš), sa solidnim Brazilaca (Paulo Vinicius, Paraiba...), sa najvećom nadom mađarskog fudbala Ištvanom Kovačem, sa robusnim centarforom Sandorom Torgeleom (igrao za Kristal Palas, Fortunu, Augzburg)... I takvom rosteru je parirala Mladost koja je, igrom slučaja, dospjela na euroscenu: marljivi učenici Nikole Rakojevića su pretrpjeli nezaslužen poraz od 2:1... “Parirali smo koliko smo mogli. Dobro je izgledalo. Videoton je stvarno mnogo jaka ekipa. Imali su posjed lopte, iskusniji su puno od nas. Vidjelo se da su uigraniji, spremniji”, rekao nam je juče šef stručnog štaba “romantičara” Peco Rakojević dok su autobusom putovali za Beograd... “Međutim, igrali smo borbeno, taktički smo dobro stajali. Ostvaren je rezultat koji obećava, ali kvalitet je na njihovoj strani - definitivno. Nema tu šta da se priča”, zna dobro Peco da vicešampion Mađarske iz Sekešfehervara ulaže milione kako bi ostvario što bolji rezultat. Pomenusmo taktičku pripremu koja je bila dobra, a pored nje kapiten Danilo Tomić i drugovi su pokazali - enormnu borbenost. Borbenost koja je pri-

RASTANAk

Odlazim, dosta je bilo Ilija Radović će poslije revanša protiv Honveda razdužiti opremu Čelika Ilija Radović napušta Čelik poslije revanša sa Honvedom 11. jula

FOTO: M. Danilović

Čelik je izgubio Evropu, a sa njom ode i iskusni štoper - slavni Honved je u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope održao čas fudbala “metalurzima” kraj Bistrice (1:4), što je defanzivcu Iliji Radoviću poslije utakmice dalo znak da mijenja sredinu. Pozvali smo bivšeg halfa Sutjeske, Budućnosti i Videotona da nam prokomentariše poraz od Honveda, a prvo smo dobili odgovor o budućim planovima. “Nije mi više u interesu da igram crnogorsku ligu i živim ovdje. Zahvalio bih se svima u Čeliku - od uprave, pa do navijača, jer sam sa njima proveo dosta lijepih momenata. Odigraću još taj revanš u Budimpešti, a onda mijenjam sredinu”, rekao nam je popularni Čivija. A, što se tiče utakmice sa Mađarima okršaj nije mogao bolje da počne po crnogorskog predstavnika - sagovrnik Dnevnih novina je poslije 15 minuta glavom pogodio mrežu protivnika, ali onda je uslijedio potpuni krah. “Pola sata smo izgledali dobro, a

onda smo sve prosuli. Postoji dosta razloga zašto je to tako. Prije svega nijesmo imali ni jednu prijateljsku utakmicu, što bukvalno znači da nam je evropski meč - ustvari bio kontrolni. Da smo bili 100 odsto spremni, smatram da bi bilo drugačije, a ovako smo po svemu sudeći završili učešće u Evropi”, razočaran je bio strijelac jedinog gola za Čelik. Pitanje koje brine navijače i

upravu Čelika jeste - kako u revanšu 11. jula? Očigledno je da “metalurzi” nijesu totalno spremni, a ako su kod kuće primili četiri gola, šta će se tek desiti u Mađarskoj? “Pokušaćemo da osvjetlamo obraz, ali biće veoma teško. Idemo da se nadigravamo jer, u suštini, nemamo šta da izgubimo”, zaključio je Ilija Radović. U.R.

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

krila neke fizičke nedostatke koji su normalni za ovo doba priprema... “Stvarno smo dali sve od sebe. Mađari su imali prilike, ali i mi smo znali da zaprijetimo, imali smo dvije - tri konkretne situacije”, vraća trener Mladosti film na šut Ermina Seratlića iz šesnaesterca, bombu Radula Živkovaća sa distance... “Crveni” sa Starog aerodroma su poveli preko Boža Markovića sa bijele tačke, a izjednačenje od Videotona je stiglo na nepropisan način - Paulo Vinicius je prvo uštopovao loptu rukom, a onda je poslao “bubamaru” u mrežu... “Šta da radimo?”, pita nas Rakojević, a onda iz iskustva odgovara: “Kada sudija prizna pogodak, nema tuge, idemo dalje. Iskreno, raduje me činjenica da smo kod rezultata 2:1 za Videoton igrali mirno, nijesmo se gubili po terenu, već smo nešto pokušavali”. Revanš 1. kola kvalifikacija za Ligu Evrope je 11. jula pod Goricom - jasno je da je Mladost u podređenom položaju, jasno je da je Videoton jači, ali zrno nade postoji... “Nema tu šta da se priča, kvalitetniji su, iskusniji... Vjerovatno će se još pojačati jer svi znamo da dosta ulažu. Međutim, rezultat je aktivan, možemo da se nadamo. Nećemo se lako predati”, zaključio je Nikola Peco Rakojević. B.T.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan vučinić (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: ivanka FATić RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: nikola MiJuŠKOvić (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOvAnOvić (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš AnTić (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOvAnOvić (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Saša JOvićEvić (jovicevic.s@gmail.com) Marketing: Bojana BECić (bojana.becic@dnovine.me)

mečeva odradio je Predrag Radošević u profi karijeri i nijednom nije bio poražen. Devet od njih završio je nokautom

borbe imao je Feliks Šturm u profesionalnoj karijeri. Slavio je na 37, tri je izgubio (od Oskara de la Hoje, Danijela Gila i Havijera Kastilja), dvije odboksovao neriješeno, a jednu bez odluke. Imao je 16 nokauta

Da spektakl bude potpun večeras će se pobrinuti i najveće ime svjetskih ringova Majkl Bafer, koji će najaviti glavni meč večeri između Radoševića i Šturma

Meč karijere u rurskom paklu IBF verzIja

Profi boks spektakl i kracata “Vestfalenhale” u Dortmundu - Predrag Radošević večeras protiv Feliksa Šturma u najvećem izazovu svoje karijere - početak meča očekuje se oko 22.45h Kosta Bošković

Prenos na SAT 1 i Face TV

od svodovima dvorane u kojoj je 28. jula 1962. godine kreirano jedno od najatraktivnijih šampionata u istoriji fudbala - čuvena Bundesliga - na mjestu mnogih kultnih rok koncerata, naš bokserski majstor Predrag Radošević pisaće najvažniju stranicu svoje karijere. Žestoke pripreme, svi oni “monstruozni” nokauti i 27 mečeva bez poraza u profi boksu... Sve to staje u večerašnjih 12 rundi (možda i manje), pred skoro 20.000 paklenih navijača u “Vestfalen” hali u Dortmundu. Meč karijere je pred našim bokserom, borba protiv bivšeg šampiona srednje kategorije (WBA verzija) Feliksa Šturma, borba koja bi Peđu, ali i cijelu Crnu Goru mogla da digne do neviđenih bokserskih visina...

Vrela crnogorska ili bosanskohercegovačka krv koja teče venama ovog Njemca porijeklom iz Mostara (rođen u Leverkuzenu pod imenom Adnan Ćatić) - nema sumnje da će prštati na sve strane! Ne, neće ovaj meč donijeti šampionski pojas nijednom od dvojice sjajnih boksera, ali je jasno da će pobjednik dortmundskog spektakla biti sljedeći izazivač šampiona IBF verzije, čuvenog “tasmanijskog đavola”, Danijela Gila. Favorit? Kladionice kažu Feliks Šturm, međutim znajući kavlitete našeg majstora jasno je da u ringu večeras nema favorita samo Peđa i Feliks, oči u oči.

●Peđa: ResPekt za ŠtuRma, ali... Najbolje je protivnikovih kvaliteta svjestan sam Predrag Radošević - uostalom, Feliks je svojevremeno “napucavao” i čuvenog Oskara de la Hoju (Šturm pora-

žen krađom sudija). Međutim, to su bila neka druga vremena Šturm je sada devet godina stariji (danas ima 34, Peđa 28) i bez obzira na klasu, jasno je da će naš bokser imati šta da kaže večeras. “Respektujem Šturma, znam njegov kvalitet, ali vjerujem u sebe i očekujem uspjeh. Nikada nijesam razočarao na ringu, neću ni ovog puta. Obećavam da ću dati svoj makismum”, poručio je Radošević nakon jučerašnjeg mjerenja u spektakularnoj atmosferi “Radison Blu” hotela u Dortmundu. Inače, njemački borac je na vagi imao 72,450 kilograma, a crnogorski šampion 71,450, a s obzirom da je dozvoljena kilaža bila 72,560 Šturm je do posljednjeg trenutka morao da skida višak kilograma. Ono što je odmah zapalo u oči i kod vaganja i kod sučeljavanja boraca jeste njihova nevjerovatna samouvjerenost - nešto što Peđu, uz majstorstvo, redovno vodi ka velikim pobjedama.

Iako spektakl iz Dortmunda neće biti prenošen na nekoj od naših televizija, svi oni koji večeras budu željeli da isprate meč karijere Predraga Radoševića,

mogu to da urade na satelitu (Astra 19.2°E) preko besplatnog njemačkog kanala SAT 1 ili preko kablovske na bosanskoj FACE televiziji.

●Feliks - PovRatak na vRh Niko kao Njemci ne umije da napravi spektakl! Godinama smo se u to uvjerili kroz mečeve braće Kličko, a nešto slično očekuje nas i večeras. Meč između domaćeg ljubimca i našeg boksera odavno se najavljuje na sva zvona, dvorana u Dortmundu je odavno rasprodata, a koliko ova borba znači Njemcima i samom Šturmu najbolje govori i moto koji prati ovaj spektakl, a koji glasi - “Back to the top” (povratak na vrh). “Nakon meča sa Semom Solimenom (u kojem je poražen, ali je kasnije utvrđeno da je Solimen bio dopingovan) gledam samo naprijed. Sve što želim je povratak na vrh, svjetsku titulu”, poručio je Šturm. “Drago mi je da je moj protivnik spreman, ali opušten sam i siguran u sebe i sa takvim stavom i u subotu ulazim u ring da pobijedim”. Dvanaest rundi istine za Peđu Radoševića... Samo hrabro, majstore! Crna Gora večeras diše za tebe!

Znam da će Crna Gora biti uz mene Boriće se za svoju slavu, ali i za slavu svoje domovine - u to nema sumnje! Predrag Radošević je svoj patriotizam dokazao mnogo puta do sada, a koliko mu znači podrška iz Crne Gore pokazao

je i u nedavnom intervjuu za portal RingTV. “Možda smo u ringu samo moj protivnik i ja, ali znam da u svakom trenutku moje borbe svi u Crnoj Gori stoje iza mene”.

SUBOTA I NEDJELJA 6. I 7. 7. 2013. broj 579 GoDINA II

33 žena jaPanKe

IstražIvanje

Idealna obuća za ljetnji period

Pobjednici i zavodnice nose crveno

Otvorene, lagane, seksi i prozračne. Japanke mogu biti sve to i mnogo više. Idealna obuća za plažu, šetnju gradom ili večernji izlazak. Naravno, u zavisnosti od modela prilagodićete ih svrsi, a na tržištu ima toliko varijanti da se jednostavno nećete moći odlučiti za samo jedan model. Gumeni modeli u bojama idealni su za plažu, ali i gradski đir, one s kožnatim remenčićima fensi su varijanta koja će ići odlično i uz farmerice. Ostali glamurozniji modeli takođe su ukrašeni dodacima poput cvjetića i kaiševa, a neke su toliko stilizovane da veoma podsjećaju na sandale. U japankama otkrivate cijelo stopalo koje, stoga, mora biti brižno njegovano, a prsti na nogama uredni i po mogućnosti lakirani. Ovo je idealna obuća za dugačke maksi haljine, ali japanke i u drugim kombinacijama mogu izgledati jednako privlačno.

trenD

Maksi suknje

rvena boja pojačava ljudski metabolizam, ubrzava disanje i podiže krvni pritisak. Ima vrlo visoku stopu vidljivosti i upravo zbog toga su stop znakovi, crvena svijetla na semaforu i oprema za gašenje požara obojeni u crveno. Često se koristi kao boja koja stimuliše ljude da donesu brze odluke, ali i da kako bi izazvala erotske osjećaje (crvene usne, crveni nokti).

Istraživanja sprovedena u Njemačkoj pokazala su kako takmičari koji nose crvenu odjeću pobjeđuju češće od drugih. Kažu kako u sportskim takmičenjima, snaga i vještine igraju glavnu ulogu, ako ste loši, crvena vam majica neće pomoći da pobijedite, ali ako su suparnici izjednačeni, crvena boja daje prednost. Ovo istraživanje samo je jedno u nizu koje govori o uticaju crvene boje na ljudsku psihu, njihovo razmišljanje i ponašanje. Jedno od objašnjenja prednosti “ljudi u crvenom” leži u tome da je crvena uočljivija od drugih boja, te na taj način takmičarima daje prednost. Takođe, crvena direktno utiče na to kako doživljavamo protivnika. Crvena se najčešće koristi kao si-

gnal dominacije i agresije, a kulturološki crvena se koristi kao simbol zabrana, kod upozoravajućih znakova, semafora ili znaka stop, pa imamo određene predrasude prema suparniku u crvenom. Drugo istraživanje otkrilo je kako žene koje obuku crvenu haljinu na ljubavni sastanak mogu očekivati više pažnje i darežljivosti od muškarca s kojim su izašle. Muškarci su izjavili kako su spremniji potrošiti više novca i dati više pažnje ženama u crvenoj odjeći. U toku ove studije muškarcima su takođe pokazivane slike istih žena u crvenoj haljini i nekoj drugoj odjeći, te su oni uglavnom birali “crvena izdanja”, smatrali ih privlačnijima i bili spremni da više ulože u izlazak sa djevojkom koja nosi crvenu odjeću.

Još neka naučna istraživanja pokazala su kako i samo gledanje u crvenu boju tek nekoliko sekundi čini ljude opreznijima. Šezdesetak studenata učestvovalo je u istraživanju uticaja crvene na psihu. Pola ih je dobilo test u crvenoj fascikli, a druga polovina u zelenoj. Riješen test trebali su da odnesu u sobu, gdje je na vratima pisalo: “Pokucajte prije ulaska”. Studenti s crvenom fasciklom kucali su tiše i češće, od onih koji su imali zelenu fasciklu. U jednom eksperimentu, naučnici su zamolili učesnike za nove ideje vezane uz jedan proizvod koji je dijelu učesnika prezentovan na plavom, a drugom dijelu na crvenom ekranu. Iako su obje grupe vidjele jednak broj upotrijebljenih mogućnosti proizvoda, ideje grupe koja je gledala plavi ekran bile su kreativnije, dok su ideje crvene grupe bile praktične i konzervativne. Ono što stalno iznenađuje naučnike je činjenica da učesnici gotovo nikad ne mogu pretpostaviti da bi boja u istraživanju bila značajan činilac, ali ipak se uvijek pokaže značajnim u rezultatima.

Suknje su uvijek moderne, a preko ljeta upečatljive su gotovo u svakoj kolekciji. Posebno maksi modeli koji se ove sezone mogu vidjeti u različitim odjevnim stilovima. Osim što su lagane i prijatne za nošenje, maksi suknje su zahvalne i praktične za kombinovanje, a i odličan su izbor i za dnevne i večernje prilike. Dizajnirane su u svim aktuelnim krojevima, tako da je lako pronaći model za svaki tip građe. Izdvajaju se maksi suknje dizajnirane od providnih materijala, užeg kroja, prošarane cvjetnim dezenima, idealne za tople ljetnje večeri. Moderni su i modeli sa

blagim volumenom i naborima koji se kombinuju sa ljetnjim korsetima i uskim majicama i košuljama. Aktuelne su i slojevite suknje dizajnirane od muslina, elegantne i sofisticirane, kao i modeli sa visokim strukom koji odlično stoje uz top-majice. Nezaobilazne su i maksi suknje u džipsi i hipi stilu širokog kroja, ukrašene cvijećem, voćem, geometrijskim i apstrarktnim motivima. Svaki model suknje dodatno ćete naglasiti ako je upotpunite širokim kaišem, a što se tiče obuće, možete da kombinujete baletanke i rimljanke.

KombInovano

Ljubičasto je in Ljeto je pravo vrijeme za jake i svijetle boje, a ove godine trendi je ljubičasta. Njena prednost je što je vesela, upadljiva, a lako se kombinuje. Ova boja sadrži tonove crvene i plave i iz obje izvlači ono najbolje, te veoma dobro pristaje većini ljudi. Ona je istovremeno elegantna i razigrana. L j u b i č a s t u m o ž e t e ko m binovati s tamnim neutral-

nim bojama poput crne, sive i tamnoplave. Za poslovni izgled kombinujte ljubičastu majicu ili košulju ispod tamnog odijela ili ljubičastu suknju s tamnom košuljom. Ljubičasta je dobar izbor za koktel haljine. U tom slučaju prikladnije su jače ljubičaste nijanse ili one koje idu na plavo. Za kežual izgled možete birati sve nijanse ljubičaste.

34 Zabava

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

MODNA PATROLA

Frizura Ranka Krivokapića čist pogodak

noge istaknute ličnosti iz svijeta politike osim po radu, prepoznatljive su i po frizurama. Modni stilista i frizer Kenan Osmanaj, inače peti u svijetu kada je njegov zanat u pitanju, za Vikend novine komentarisao je njihove frizure i davao predloge za promjene koje bi odgovarale obliku njihovog lica. Kako je dodao, svi oni njeguju prepoznatljiv stajling kada su frizure u pitanju. Napomenje da se i frizure, kao i sve ostalo u modi, sezonski mijenja. Preporučuje opuštenije frizure, vatrenijih boja.

Vesna Medenica

Ranka Čarapić

Dritan Abazović

Ranko Krivokapić

Sudeći prema obliku glave gospođe Medenice, ne bi bilo loše da za početak skrati kosu na paž i pusti šiške da rastu. Preporučio bih joj da, takođe, promijeni boju kose na crveno-čokoladnu jer bi joj se samim tim, vratila svježina tena.

Gospođi Čarapić bi prema obliku lica najljepše odgovarala neka asimetrična frizura. Takođe, ako bi voljela da eksperimentiše, onda ne bi bilo loše da se ošiša na kratko da bi izgledala svježije. Što se tiče boja, ne bi bilo loše sjenčenje zlatnim tonovima.

Kovrdžava i duga kosa je aktuelna ove sezone, ali ne bi bilo loše da ipak gospodin Abazović skrati kosu, zato što bi njegovo lice došlo do izražaja. Mislim da mu je previše duga. Iako je prepoznatljiv po ovoj frizuri, Abazović bi ipak trebalo da je skrati, možda ne previše, ali, ipak, promjena bi mu dobro došla.

Prema obliku lica gospodinu Krivokapiću ova frizura i dužina kose sasvim pristaju. On ima izražene zaliske, tako da je ovaj stil frizure čist pogodak. Zaista, nema potrebe da išta mijenja jer je gospodin Krivokapić prepoznatljiv po ovoj frizuri koja mu odlično stoji, a umije i da je nosi.

predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore

bivša Vrhovna državna tužiteljka

poslanik Pozitivne Crne Gore

predsjednik Skupštine Crne Gore

Zabava 35

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7.2013.

INTERVJU

Svi smo pomalo Indijanci

Rambo Amadeus za Vikend novine o Exitu, nastupima, guslama

aš Antonije Pušić, aka Svjetski kilo car Rambo Amadues, nedavno je proslavio 50. rođendan i skoro 30 godina na muzičkoj sceni. Uvijek inovativan i sa idejama koje intrigiraju publiku koja ga prati, nedavno je promijenio ime benda u Rambo Amadeus & Two Winettous. Za DN govori o novim pjesmama, predstojećem nastupu na Exitu i otkriva zašto se odlučio za promjenu imena benda.

Nedavno ste proslavili 50. rođendan i poklonili sebi pjesmu, koji je naljepši poklon koji ste dobili od drugih? Kako planirate da potrošite narednih 50 godina? Prijatelji znaju da mrzim poklone, ljudi samo bez veze troše pare, a rijetko pogode moj ukus. Najvažnije mi je da moji sinovi postanu ljudi sposobni da se uhvate ukoštac sa izazovima koje život postavlja ispred njih, pa će mi to biti preokupacija. Što se posla tiče, osim koncerata, držim predavanja i radionice na temu održivog razvoja i to mi dosta lako ide, zabavno je. Sve više radim i kao muzički producent drugim, mlađim muzičarima koji imaju povjerenje u moj muzički ukus i zanat. Uglavnom, nije dosadno. U jednom nedavnom gostovanju ste pokazali da vam gusle nijesu nepoznanica. Smatrate li da

je ovaj folklorni instrument zaista bio motivator narodnog duha i da li imaju pandan u današnjem vremenu? Da li ćete ih iskoristiti na nekom od predstojećih nastupa? Pa, teško da danas nešto ima značaj koji su gusle imale u svoje vrijeme. Gusle su nekada bile ono što je sada gramofon, radio, mikrofon, imejl, telefon, knjiga, televizija, radio, sve to na gomilu nekada su mijenjale gusle. Za nastupe tražim gusle sa simbolima socijalizma i SFRJ, jer mi gusle sa nacionalnim simbolima ograničavaju teritoriju na kojoj će ih prihvatiti sa simpatijom. Ako neko ima takve gusle, s petokrakom, sekretarima SKOJ-a, grbom Jugoslavije, a želi da ih proda, ja sam kupac. Imenu benda ste nakačili i dodatak “Two Winettous”. Možete li nešto više reći o tome?

PREDSTAVLJAMO: DJ SEVEN

Ljeti ima više posla

Mladi crnogorski di-džej Vukota Kažić jedan je od predvodnika nove generacije ovog sve popularnijeg muzičkog žanra naročito prisutnog među mlađom populacijom. Kombinacijom savremene muzike i talenta za rad za miksetom Kažić već tri godine uspješno gradi svoju karijeru širom Crne Gore pod imenom DJ Seven. “U početku sam radio više amaterski, ali sam onda upoznao neke ljude sa iskustvom u ovom poslu koji su me naučili raznim finesama, prije svega moj kolega DJ Strah, i pjevač Miloš Radulović. Od njih sam naučio dosta i počeo sam da radim ozbiljnije”, otkrio nam je Kažić. Iako je njegov repertoar veoma raznovrstan, DJ Seven ipak preferira zvuk progressive haus muzike, a publika načešće traži narodnjake. S obzirom na popularnost di-džejinga u svijetu, ne čudi činjenica da se i u Crnoj Gori pojavljuje sve više mladih di-džejeva.

“Ranije to i nije bilo zastupljeno, međutim, sada ima zaista dosta didžejeva, samim tim je i bolja konkurencija. Ali, u suštini uvijek ima dosta poslovnih angažmana, naročito ljeti, tako da se nekad ne može sve postići”, objasnio nam je Kažić, čiji je uzor poznata svjetska zvijezda DJ Tiesto za koga kaže da je neprevaziđen u tom poslu, dok u Crnoj Gori najviše cijeni rad DJ Lucky-a. S obzirom na to da nam tek stižu vreli ljetnji dani i žurke na moru, DJ Seven obećava fantastičan provod koji planira da organizuje sa svojim kolegom iz “dubla” DJ Strahom. “Veliki projekat planiramo za septembar i to će biti jedna ogromna žurka, a u međuvremenu već imam dosta zakazanih nastupa po brojnim klubovima u Podgorici i na primorju”, zaključio je Kažić, čiji fanovi informacije o nastupima mogu pronaći na njegovoj Fejsbuk stranici https://www.facebook.com/vukotamuro.kazic?fref=ts D.B.

Pa, gledao sam Gojka Mitića, čuvenog jugoslovenskog glumca, koji je glumio u vesternima za istočno tržište, gdje su kauboji bili predstavljeni kao loši momci, a Indijanci kao pozitivci, što mnogo više odgovara istorijskim činjenicama nego slika koju smo dobijali od holivudskih vesterna. Gojko Mitić, kao Winetou, indijanski poglavica, definitivno je bio inspiracija. Jer svi smo mi pomalo Indijanci. Koji nastup je bio najinspirativniji u posljednje dvije godine? Zašto? Unplugged svirka u Tuzli, drugačiji zvuk i pristup, prilično pozorišni fazon, još sam se ja malo oslobodio, pa se pretvorilo sve zajedno u jako veselu stand up komedija svirku, poseban žanr koji još nikad nijesam ni vidio kod drugih izvođača. Sad ću u Herceg Novom, 27. jula, na bazenu plivačkog kluba Jadran da ponovim to. Vaš nastup na Exitu već tradicionalno okupi veliki broj slušalaca iz inostranstva, najviše Velike Britanije. Da li ćete unijeti nešto novo u ovogodišnji nastup, kako biste najavili koncert? Pošto je to svirka za omladinu, trudiću se da nastup bude brutalan po zvuku, da probije omladini

uši otvrdnjale od preglasnih rejv partija. Kada treba očekivati novi album? Album je kao forma nosača zvuka izgubio smisao. Trenutno nove pjesme slažem na Soundcloudu i Jutjubu, pa kad se nagomila materijala, ponudiću i CD, do tada svi besplatno mogu da slušaju moje nove komade. Gdje ćete ljetovati ove godine?

Kao i uvijek, u Herceg Novom. Bio sam svuda, Herceg Novi mi je najljepši. Šta mislite o indijskom zakonu po kojem će svi koji stupe u seksualne odnose morati i da se vjenčaju nakon tog čina? Zakoni proizilaze iz običaja, vjerovatno su kod njih takvi običaji. Nezgodno je kad se nameće neki zakon koji krši običaje i okreće ih naopako.

Foto: Vedran Ilić

Filip Jovović

36 Roditelji

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2013.

MLADI TALENTI: UROŠ ČEPIĆ

RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Svaka medalja sija kao zlatna Da je Crna Gora nepresušan izvor talentovanih sportista koji na najbolji način prezentuju našu zemlju u inostranstvu, dokaz su nedavni uspjesi brojnih reprezentativnih selekcija. Zlatne medalje i borbenost naših sportskih idola odličan su motiv za talentovane klince koji žele poći njihovim stopama. Jedan od njih je i desetogodišnji karatista Uroš Čepić iz Pljevalja, vlasnik braon pojasa. Povod za razgovor sa njim su, između ostalog, brojna priznanja koja je ovaj talentovani sportista osvojio, iako je praktično na početku karijere. Uroš nam je kazao da ljubav prema karateu datira od 2008. godine. “Karateom se bavim od pete godine. Oduvijek su me privlačile borilačke vještine i zato sam počeo da se bavim tim sportom. S obzirom na to da sam bio veoma mlad, bilo je malo teško da savladam sve pokrete, ali ubrzo je sve postalo lakše”, opisao je Uroš svoja prva sportska iskustva u Karate klubu “Potoci” čiji je član. Neiscrpan talenat koji Uroš posjeduje, kao i vrhunski rad na treninzima uz stručnu palicu trenera Slavke Maksimović, rezultirao je brojnim priznanjima sa gotovo svih velikih takmičenja na kojima se pojavio sa klupskim drugovima. Iako mu je svaka nagrada draga, posebno mjesto zauzimaju one sa velikih turnira. “Teško mi je od svih priznanja i medalja izdvojiti najdraže, ali bih istakao da sam dva puta uzastopno bio državni prvak u svojoj kategoriji, 2011. i 2012. godine, kao i prvo mjesto na Međunarodnom turniru u Sloveniji “Trbovlje 2011”. Tu sam u finalu pobijedio državnog prvaka Srbije i osvojio zlatnu medalju. Ali, u najljepšem sjećanju će mi

ostati moje prvo takmičenje i prva medalja sa turnira “Pljevlja Open”. Tada sam imao pet godina i osvojio sam srebrnu medalju koja je tada za mene sijala kao zlato”, predstavio nam je Uroš svoju riznicu trofeja. Osim pehara i diploma, Uroš naročito izdvaja brojna prijateljstva započeta na turnirima, kao i mogućnost upoznavanja novih kultura. “Bavljenje ovim sportom mi je pružilo priliku za upoznavanje mnogih prijatelja. Putovanja mi mnogo znače, posebno ona van granica Crne Gore jer mi je to prilika i da upoznam neke nove krajeve i ljude”, objasnio nam je Uroš, koji i pored brojnih obaveza na borilištu uvijek pronađe vrijeme za svoju porodicu i drugove. Uz to, odličan je đak petog razreda Osnovne škole “Ristan Pavlović”. “Za sada mi nije teško da uskladim sport i školske obaveze. Uz dobru organizaciju, sve mogu da stignem i obaveze mi ne predstavljaju veliki problem. Iako često odsustvujem sa časova, nekako uspijevam sve to da nadoknadim i budem odličan đak”, kaže Uroš, koji se rekreativno bavi i fudbalom, a stiže i da pohađa Osnovnu muzičku školu, smjer Klavir. Uvijek spreman za dobru zabavu sa drugarima, Uroš ne zaboravlja da su za uspjehe zaslužni njegova porodica i ljudi iz Karate kluba “Potoci”. “U svemu me podržava porodica, a veliku pomoć i podršku imam od svog trenera Slavke Maksimović, koja na najbolji način zna da me ohrabri”, iskren je Uroš, koji se nada skorijem osnivanju sportske gimnazije u Crnoj Gori, kako bi dodatno usavršio talenat i ljubav prema sportu. D.BRAJKOVIĆ

Roditelji 37

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7. 2013

POD ZNAKOM PITANJA

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Najavljeno otvaranje porodilišta u septembru Rok za završetak rekonstrukcije podgoričkog Porodilišta, koja je počela u julu prošle godine, ponovo je prolongiran, kako je saopšteno iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), zbog složene procedure javnih nabavki, i njegovo otvaranje očekuje se u septembru. Prvi rok za završetak radova bio je kraj prošle godine, zatim prvi kvartal ove, a ona je direktor KCCG Milan Mijović, prilikom otvaranja renovirane Poliklinike Kliničkog centra, kazao da se do kraja juna ove godine očekuje otvaranje adaptiranog Porodilišta i završetak prve faze rekonstrukcije Instituta za bolesti djece (IBD). Na pitanje kada se, konačno, može očekivati završetak svih radova na Porodilištu i šta je razlog za ponovno prolongiranje roka za njegovo otvaranje, Mijović je portalu Roditelji.me kazao da projekat adaptacije porodilišta ulazi u završnu fazu. “Svi postupci javnih nabavki su završeni, osim šoping poziva za postavljanje podova koji se ponavlja, jer nijedna prispjela ponuda nije bila ispravna. Veliki dio opreme se već nalazi u magacinima Kliničkog centra i u toku naredna dva mjeseca očekujemo završetak svih radova i preseljenje porodilišta u toku septembra”, pojasnio je Mijović. Prema njegovim riječima, prolongiranje roka planiranog za otvaranje Porodilišta uslovljeno je uglavnom dugim postupcima javnih nabavki jer su pojedini segmenti ponavljani više pu-

ta zbog neispravnosti ponuda, kao i “manjim brojem izvršilaca na pojedinim zahtjevnim infrastrukturnim poslovima”. Direktor KCCG je u ranijem razgovoru za portal Roditelji rekao da je nadležna Komisija odabrala najboljeg ponuđača na tenderu za idejna rješenja za izgradnju nove klinike za ginekologiju i akušerstvo - Arhitektonski atelje

iz Podgorice. Sa njima je zaključen ugovor i da su “na potezu Vlada, Ministarstvo zdravlja i sve strukture Crne Gore da pronađu izvor finansiranja za gradnju nedostajućih kapaciteta”. Na pitanje da li je učinjeno nešto po tom pitanju, odnosno – da li je obezbijeđen novac za taj projekat, Mijović je kazao da su svi projekti kandidovani kod resornog Ministarstva zdravlja za

dalju proceduru, odnosno da su prijavljeni za kapitalni budžet i na konkurse za finansiranje kod evropskih i ostalih finansijskih institucija. “Zaključak je jasan - moraju se pronaći izvori za finansiranje nedostajućih kapaciteta, njihovu izgradnju i nastavak reformi u sekundarnom i tercijernom nivou zdravstvene zaštite”, poručio je Mijović.

ADEKVATNA PRIPREMA

Putovanje na odmor

Odlučili ste sa djetetom da krenete na ljetovanje. Potrebno je dobro sve isplanirati i ponijeti sve što vam treba. Naravno, danas u većini mjesta možete kupiti sve što vam je potrebno, no za svaki slučaj ponesite najpotrebnije. Sve će zavisiti od toga kuda idete, u svoju kuću ili apartman, ili ste smještaj iznajmili. Dakle, svakako ćete spakovati odjeću i obuću, sve rekvizite za dijete – dječji krevetić, kolica, hranilicu, igračke za dijete, pelene (ne pretjerujte s količinom, jer u svakom većem mjestu na moru možete kupiti pelene, a i preporuka je da beba bude što više gola – bez pelene…). Ako je beba na adaptiranom mlijeku, provjerite da li u mjestu gdje ste odlučili da provedete godišnji odmor postoji apoteka ili prodavnica baš s tom vrstom hrane, da ne ostanete bez nje. U svakom slučaju nije dobro mijenjati hranu za bebe, a posebno ne u poseb-

nim uslovima. Na osnovu toga možete da se još ednom uvjerite koliko su majke koje doje u prednosti jer tako imaju jednu brigu manje. Odaberite najudobnije prevozno sredstvo Najbolji izbor vjerovatno je sopstveni automobil, ali morate razmisliti, ako imate bebu, koliko dugo može biti u autosjedištu? Da li bi trebalo praviti pauze tokom putovanja? Naravno, sve zavisi od toga koliko je udaljeno vaše odredište. Prije svega je važan odabir autosjedišta za dijete. U zavisnosti od starosti djeteta i tjelesne težine nabavite odgovarajuće sjedište u kome ćete propisno vezati bebu ili veće dijete tokom vožnje. Podsjećamo da prema Zakonu o saobraćaju, u Crnoj Gori morate imati autosjedište za dijete do pet godina starosti. Opširnije na www.roditelji.me

RODITELJSTVO

Dojenje blizanaca Dojiti je jeftino, praktično, imunološki i nutricionistički savršeno i, naravno, skroz izvodljivo. Mlijeko je uvijek dostupno, savršena je hrana, ispravne je temperature, ambalaža je higijenska i lijepa. Često podoj dvoje djece zahtijeva jednako vremena kao i pripremanje adaptiranog mlijeka i pranje bočica. Za prijevremeno rođenu djecu naročito je važno da se doje

jer su nerazvijena i podnose najbolje majčino mlijeko. Prirodni koža-koža kontakt daje važni stimulans i sigurnost. Može vam se činiti da je vrijeme za koža-koža kontakt dok njegujete dvoje male djece ograničeno. Dojenje olakšava proces vezivanja koji može biti teži za mamu blizanaca koja treba da se zaljubi u dvije osobe istovremeno.

38 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7.2013.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

MISLILI STE SUPROTNO

Zašto, ipak, nijeste savršena majka

rije nego što dobijemo djecu svi smo uvjereni da ćemo biti savršeni roditelji i znamo u čemu sigurno nećemo popuštati. Vjerujemo da ćemo se držati pravila, uspješno postaviti granice, izbjegavti potkupljivanje djece, a naravno - i odlično se kontrolisati. No, jednom kad dobijemo djecu, stvari se mijenjaju takvom brzinom da zaboravimo na neke stvari u koje smo se kleli.

Evo šta majke misle da nikada neće uraditi, ali ipak većinu stvari dožive i učine tokom ranog djetinjstva njihove djece. Nikada neću podmićivati svoju djecu Ona će se ponašati u skladu s pravilima jer će imati odličan unutrašnji moralni kompas o tome što je ispravno i jer ću ih ja tako naučiti. U stvarnosti: Ponekad ćete izgubiti živce i potrebu da baš sve bude savršeno i dopustićete im da jedu slatkiše u zamjenu za malo mira i tišine. Postaviću pravila i držaću ih se, a posebno ih neću puštati u kupatilo

U stvarnosti: Većinu vremena s vama u kupatilu biće bar jedno dijete koje će vas stalno nešto zapitkivati, igrati se s toalet papirom i posmatrati svaki vaš potez. Moja će djeca uvijek uredna i čista izlaziti iz kuće U stvarnosti: Djeca će vam izaći u različitim čarapicama, s prljavom jaknicom - prihvatite to da neće uvijek biti besprekorno čista. TRAŽITE PODRŠKU Roditeljski stres događa se svima i nije moguće izbjeći ga, no moguće ga je značajno smanjiti i imati pod kontrolom. To možemo učiniti edukacijom, unapređenjem svojih vještina i osnaži-

vanjem svoje socijalne mreže (osobe iz okoline na koje se možemo osloniti). Nerealna očekivanja su najveći neprijatelj svakog roditelja i prilično veliki uzrok roditeljskog stresa. Kontrolisaću svoj govor pred djecom U stvarnosti: Iznenadićete se time koliko puta će vam izletjeti psovka, a da je nećete ni primijetiti. No, zato će je vaš mališan detektovati po ritmu govora, a svaki sočan komentar i gramatički ispravno ponoviti. I naučiti koristiti. I kada rodim, istim intenzitetom i predanošću ću se baviti sobom Prava istina je da ćete ponekad biti srećni ako vas djeca puste da se u miru istuširate. A odlasci frizeru i kozmetičaru postaće prave akcije koje treba pomno isplanirati. Suprug i ja donosićemo zajedničke odluke, a ako se nekad i ne budemo slagali i ja bu-

dem u pravu što se tiče odgoja, ponašaću se dostojanstveno U stvarnosti: Nećete moći izdržati da mu kroz zube ne kažete da vas je trebao poslušati i održati mu lekciju o tome zašto je vaš stav ispravan, a njegov nije. Bilo bi dobro da prihvatite ove činjenice prije nego što postanete roditelji. Prvih šest-osam godina nije moguće izbjeći buku, plakanje, prepirke, pitanja ‘zašto’ svugdje i u bilo koje vrijeme, nered po kući i automobilu. No, moguće ih je znatno smanjiti na relativno podnošljivu mjeru, uz jasna roditeljska pravila (učenje pravih vrijednosti) i njihovu dosljednu primjenu, što zahtjeva upornost i strpljivost. No, za razliku od haotičnog (s jedne strane previše popustljivog, a s druge strane previše rigidnog roditeljskog stila), ovaj će vam u godinama puberteta i adolescencije djece donijeti osmijeh na lice i mir u duše jer ste uspješno obavili svoj roditeljski posao. (tportal)

IDEJE

Savjeti za uređenje malog stana Ukoliko živite u manjem stanu, evo nekoliko korisnih savjeta kako da barem naizgled taj prostor učinite većim, ali i funkcionalnijim. Uska dnevna soba Ako vam je dnevna soba ide u dužinu više nego u širinu, podijelite taj prostor u tri zasebne cjeline za sjedjenje koristeći manji komadni namještaj. Koristite ogledala kao dekorativni element u ovoj prostoriji jer ćete tako osvijetliti čitavu prostoriju dnevnim, ali i vještačkim svijetlom. Višenamjenski namještaj Za male prostore idealan je namještaj koji ima višestruku namjenu. Ukoliko možete sebi da priuštite kvalitetne komade namještaja koji mogu da se sklapaju i tako dobiju višestruku namjenu, ovo je idealno rješenje jer čete učiniti vaš prostor funkcionalnijim. Boja Okrečite stan u jednu boju. Pre-

poruka je da to budu blagi tonovi koji neće činiti prostorije manjim nego što jesu, a ujednačen ton kroz cijelu kuću će doprinjeti da vaš stan vizuelno izgleda veće. Što jednostavnije Još jedno od pravila da mali stan izgleda veće je tako što ga nećete pretrpati ni namještajem, ali ni sitnicama. Izbjegavajte podne prostirke i milje na namještaju, a ukrasne figure svedite na minimum. Centralni dio sobe bi trebalo ostaviti slobodan, jer će stvoriti iluziju širine prostora. Veliki komad namještaja Ako imate zasebnu spavaću sobu u malom stanu, slobodno kupite što veći krevet. Ovaj dominantan, ali i glavni komad u spavaćoj sobi će odvući pažnju na činjenicu da vam je soba mala jer će on biti u centru pažnje, te će vam se soba učiniti barem prividno većom nego što to i jeste.

Žena 39

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7.2013.

ZANIMLJIVO

Hodajte bosi i budite zdravi Znate li da na našim stopalima i dlanovima postoje tačke povezane sa svim vitalnim organima u tijelu? Stimulisanjem tih tačaka masiramo unutrašnje organe i poboljšavamo protok vitalne energije kroz njih. Tako postajemo zdraviji i vitalniji. Protok energije u našem tijelu Našim tijelom teče bioelektricitet koji daje energiju svim našim organima kako bi funkcionisali ispravno i uravnoteženo. Taj bioelektricitet teče kroz mrežu meridijana sličnu krvotoku. Meridijani počinju na svakom prstu obje ruke, protežu se preko cijelog tijela i završavaju na vrhovima prstiju stopala. Kada su ti meridijani protočni, elektricitet teče neometano i svi organi dobijaju energiju potrebnu za optimalan rad. Kada je iz bilo kog razloga taj tok ometen, energija ne može doći do određenog organa. Tada se javlja poremećaj u radu tog organa, a vremenom i bolest. Akupresurna masaža stopala Akupresura je metoda primjenjivanja pritiska na određene dijelove tijela u svrhu iscjeljivanja i održavanja optimalne ravnoteže tjelesnih sistema. Za optimalno zdravlje i vitalnost, svako jutro 5 minuta dobro masirajte svaki dlan i stopalo. Pritisak mora biti snažan, ali ne prejak. Možete isprobati pritisak na kućnoj vagi, on mora biti otprilike 1.4 - 2.3 kg. Iako je metoda akupresure izuzetno jednostavna, efekti i dobrobiti koje postižete njenom praksom su nevjerovatne. Kako hodati bos Ako odlučite da hodate bosi, počnite polako, postupno napredujući prema sve više vremena bez obuće. Imajte na umu to da će vam korak biti drugačiji nego u obući. Slušajte tijelo i pokušajte da se uskladi-

KORISNO

Mirisi kojima ćete se riješiti muva i komaraca

te s unutrašnjim znanjem o tome kako se hoda bos. Takođe, najbolje je za početak hodati bos po mekim podlogama kao što je pijesak. Kada mi-

šići i zglobovi stopala postanu čvršći, a koža na tabanima zadeblja, moći ćete polako sve više da hodate bosi, i po sve različitijim podlogama.

Muve mrze mediteransko bilje, zato uz pomoć zdravih i mirisnih biljaka osvježite prostor i riješite se napasnika. S problemom muva u stanu i kući bore se apsolutno svi, a kako biste se riješili ovih dosadnih ljetnjih napasti ne morate kupovati vještačka sredstva neprijatnih mirisa, već ih se možete riješiti uz pomoć prirode. Muve mrze mediteransko bilje, zato uz pomoć zdravih i mirisnih biljaka osvježite prostor i riješite se napasnika. Ruzmarin i lovor Pomiješajte nekoliko grančica ruzmarina i nekoliko suvih listova lovora. Izmrvite ih i stavite u ukrasne činije. Činije stavite u kuhinju pored kante za smeće, u dnevni boravak ili gdje god vam se skupljaju muve. Ovo bilje ima intenzivan miris koji vi nećete mno-

go osjetiti, a koji osvježava prostor i tjera mušice. Menta Pomiješajte šoljicu vode i 25 kapi eteričnog ulja mente. Mješavinu stavite u bočicu s prskalicom i pošpricajte prostoriju kad god se sjetite. Menta ima vrlo nježan i ugodan miris koji djeluje pozitivno na disajne puteve, a koji muve nikako ne vole. Lavanda Oko kuće, na prozor ili na balkon u vaze zasadite nekoliko biljaka lavande. Lavanda se vrlo lako održava, ima prijatan miris, prekrasan je ukras, a što je najvažnije vrlo uspješno tjera muve, komarce i ostale dosadne insekte. Lavandu možete upotrijebiti i kao mentu, a sve što vam je potrebno je malo vode i nekoliko kapi eteričnog ulja ove ljekovite biljke.

SEKSUALNI ODNOSI

Gdje da ga dodiruješ

HIT DIJETA S LUBENICOM I DINJOM

Oslobodite se pet kilograma Zahvaljujući režimu ishrane koji se temelji na lubenicama i dinjama, dovešćete liniju do savršenstva, kaže Kejti Smit, poznata američka nutricionistkinja i autorka nove dijete. KAKO FUNKCIONIŠE - Dijeta traje dvije nedjelje. Ako želite, možete da je ponovite nakon desetodnevne pauze. - Zaboravite na slatkiše, bijeli hljeb, masne sireve i dajte prednost piletini, ribi, voću, povrću i integralnim žitaricama. - Od masnoća dozvoljeno je maslinovo ulje, a od začina so, biber i razno aromatično bilje. - Svako jutro, odmah poslije buđenja, popijte čašu vode sa sokom od pola limuna. JELOVNIK 1. dan Doručak: šolja bijele kafe, kriška crnog hljeba, pola viršle. Užina: 100 grama hladne dinje ili lubenice. Ručak: supa od povrća, 150 grama grilovane piletine, zelena salata sa kašičicom maslinovog ulja. Užina: 100 grama hladne dinje ili lubenice. Večera: 80 grama tunjevine, kriška crnog hljeba, svježa paprika. 2. dan Doručak: šolja kafe, kriška crnog hljeba, 30 grama pilećeg parizera. Užina: 100 grama hladne dinje ili lubenice. Ručak: tanjir bistre pileće supe, 150 grama oslića, 100 grama krompir - salate, salata od paradajza začinjena kašičicom maslinovog ulja. Užina: 100 grama hladne dinje ili lubenice. Večera: čorba od povrća, kriška crnog hljeba. 3. dan Doručak: šolja bijele kafe, kriška crnog hljeba premazana pilećom paštetom.

Užina: 100 grama hladne dinje ili lubenice. Ručak: tanjir goveđe supe, 200 grama špageta bolonjeze, zelena salata. Užina: 100 grama hladne dinje ili lubenice. Večera: 150 grama rižota s povrćem. 4. dan Doručak: šolja čaja, kriška crnog hljeba, kašičica maslaca, kašičica meda. Užina: 100 grama hladne dinje ili lubenice. Ručak: tanjir čorbe od spanaća, 200 grama junetine prodinstane s povrćem, salata po izboru Užina: 100 grama hladne dinje ili lubenice. Večera: salata od 100 grama piletine, 50 grama kuvanog krompira i 50 grama karfiola začinjena kašičicom maslinovog ulja. 5. dan Doručak: čaša nezaslađene limunade, kriška crnog hljeba, viršla, malo senfa. Užina: 100 grama hladne dinje ili lubenice.

Ručak: 150 grama pečene piletine, 100 grama barene boranije, kriška crnog hljeba. Užina: 100 grama hladne dinje ili lubenice. Večera: grčka salata. 6. dan Doručak: šolja bijele kafe, kriška crnog hljeba, 50 grama šunke. Užina: 100 grama hladne dinje ili lubenice. Ručak: tanjir goveđe supe, 200 grama junetine dinstane s povrćem, salata po izboru. Užina: 100 grama hladne dinje ili lubenice. Večera:100 grama proje i jogurt. 7. dan Doručak: šolja jogurta s manjim sadržajem masnoće, kriška crnog hljeba, 50 grama mladog sira, kriška dinje ili lubenice. Užina: 100 grama hladne dinje ili lubenice. Ručak: 200 grama slatkog kupusa s junetinom, kriška crnog hljeba. Užina: 100 grama hladne dinje. Večera: nekoliko viršli, senf, zelena salata.

Čak iako imaš dobar seks sa partnerom, evo nekoliko savjeta na koja mjesta da ga dodiruješ kako biste još više uživali. Uzbuđenje je proces do koga prirodno dolazi kada krv dobro cirkuliše tijelom. Zato ga što više dodiruj rukama po koži i krv će mu “jurnuti” kroz cijelo tijelo. Možeš da počneš od lagane masaže, koju ćeš začiniti pomjerajući svoje ruke gore - dolje po njegovom vratu, rukama i grudima. Dodiruj ga po zadnjici. Možeš to da radiš prstima, a kako bi strasti dovela do usijanja, polako prelazi jezikom po njegovoj guzi, piše “Glamur”. Nježni dodiri po vratu su veoma seksi. Zbog puno nervnih završetaka na ovom dijelu tijela, skoro da ne postoje šanse da tvoj dragi ostane ravnodušan. Uostalom, većina ljudi se “naježi” čim ih dohvatite po vratu. Šapni mu nešto seksi na uvo. Mozak prepoznaje šapate kao direktan poziv na seks. Još više ćete ga uzbuditi ako mu “slučajno” dokačite jezikom uvo. I

dodir iza uva jednako je djelotvoran jer “pogađa” istovremeno čulo sluha i dodira. Usput možeš malo i da mu “gricneš” uvo ili duboko uzdahneš. Ne zaboravite da je jednostavan, vlažan poljubac jedna od najerotičnijih stvari. Kako bi bilo malo uzbudljivije, mijenjajte tempo pomjeranja svog jezika. Izmasiraj mu stopala. Nježna masaža, u isto vrijeme je romantična i erotična. Osim što prosto prija, na peti se nalaze i tačke koje će u trenutku povećati njegov seksualni apetit. Mijenjajte tempo i jačinu pritiska na stopalu, kako bi sve bilo malo dinamičnije. Perineum je dio tijela od njegovog polnog organa do anusa. Masažom i blagim dodirivanje perineuma tokom seksa, a zatim ubrzanim dodirima možeš da ga dovedeš do vrhunca. Ono što većina momaka voli je da staviš ruku na zadnji dio njegove glave, iza ušiju, i polako mu prođeš prstima kroz kosu. Probaj i uživaj!

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7.2013.

Jabuka na načina Jabuka olakšava probavu, a sadrži i mnoge korisne stvari koje potiču rad imunološkog sastava. Osim sirovih, često upotrebljavaju kao nadjev za pite, savijače, tople torte i palačinke. MAFINI SA JABUKAMA 2 jajeta, 250 ml jogurta, 100 g šećera, kesica vanilin šećera, 75 ml ulja, 2 jabuke, 250 g brašna, kesica praška za pecivo, kesica cimeta PRIPREMA Dobro oprane jabuke iseckajte na listiće. Umutite jaja, šećer, vanilin šećer, jogurt i ulje, pa, kad se sve sjedini, sipajte brašno, prašak za pecivo i cimet. Mutite dok se masa ne ujednači, te umiješajte listiće jabuka. Smjesu rasporedite u podmazane kalupe za mafine. Pecite oko 30 minuta na 180 stepeni..

LAŽNA LIJENA PITA

ZA KORU 5 jaja, 180 g šećera, 200 ml jogurta, 250 g brašna, kašičica praška za pecivo ZA FIL 800 g jabuka, 200 g šećera, 150 g listića badema, 100 g suvog grožđa, šlag PRIPREMA Žumanca i šećer penasto umutite, a

PUNJENE JABUKE 8 kisjelih jabuka, 50 g maslaca, 50 g šećera, 4 kašike seckanih oraha, 2 kašike sjeckanih badema, pola kašike rendanog đumbira, kašičica višnjevače ZA PRELIV 1 jabuka, 50 g šećera, kašika višnjevače PRIPREMA Oštrim nožem izdubite jabuke i svaku zarežite po površini da ne pukne prilikom pečenja. Pomiješajte sjeckane orahe, badem, šećer, đumbir i višnjevaču.

Tom mješavinom napunite izdubljene jabuke. Na vrh stavite maslac i dobro umotajte u foliju. Pecite ih dok ne omekšaju. Za preliv rastopite šećer, sipajte vodu i višnjevaču. Dodajte jabuku isečenu na kockice i kuvajte da omekša. Na svaku pečenu punjenu jabuku sipajte po kašiku preliva i poslužite.

PITA SA JABUKAMA 1,5 kg jabuka, 0,5 kg kore za pitu tanke, 5 kašika prezle, 15 kašika šećera, 1 dl ulja, 0,5 dl kisjele vode PRIPREMA Oljuštite i izrendajte jabuke. Dobro ih rukom iscijedite, da ne budu previše vlažne. Koru poprskajte sa dve kašičice ulja i jednom kašičicom kisjele vode. Stavite drugu i treću koru, i na isti način ih poprskajte vodom i uljem. Rasporedite jednu kašiku prezle duž cijele kore i preko nje stavite jabuke. Pospite ih sa 2-3 kašike šećera, malo cimeta i kašičicom ulja. Uključite rernu na 200 stepeni. Na-

pravite još četiri savijače-rolata. Tepsiju obložite papirom za pečenje, stavite pripremljene rolate i prelijte ih sa jednom kašičicom ulja. Pecite oko 20 minuta dok ne porumene. Za to vrijeme pripremite preliv. Stavite šećer i vodu u šerpu da proključaju. Vrućim prelivom prelijte ispečenu pitu i ostavite da se ohladi i upije svu tečnost. Isjecite na parčad i pospite prah šećerom..

SOK OD JABUKA 3 kg jabuka, 80 g limuntusa, 2 l vode, šećer Jabuke oprati, oljuštiti, očistiti od košpica i samleti na mašini za meso. Dodati limuntus i vodu (hladnu), promiješati, pokriti gazom i ostaviti najmanje 10-12 h da stoji. Procijediti (kroz gazu) i na svakih 1 l dobijene tečnosti dodati 1 kg šećera. Promiješati da se šećer rastopi, sipati u čiste, sterilisane flaše, zatvoriti hermetičkim zatvaračima (ili duplim celofanom) i ostaviti na hladno mjesto (podrum) do upotrebe

Saher torta ● super desert

Oraščić je poreklom iz Indije. Sjeme ploda ove drvenaste biljke je aromatičnog mirisa, a slatkastog ukusa. Stavlja se pretežno u slatka jela: pite, pudinge, kremove, ali i u supe od paradajza, piletinu, pasulj, kupus, spanać, brokoli i plavi patlidžan. U medicini se koristi protiv nadutosti trbuha.

potom polako sipajte jogurt. Bjelanca umutite u snijeg i sastavljajte ih s žumancima, uz lagano dodavanje brašna izmešanog sa praškom za pecivo. Smesu sipajte u podmazan i brašnom posut pleh. Pecite 15 minuta na 180 stepeni. Oljuštene jabuke narendajte i izmešajte sa šećerom, pa rasporedite po polupečenoj kori. Pecite još 20 minuta. Prohlađeni kolač isjecite, pospite listićima badema i suvim grožđem. Na kraju ukrasite šlagom.

Sastojci 150 grama čokolade za kuvanje, 150 grama putera, 150 grama šećera, 6 jaja, 150 grama brašna, malo soli, 1 kesica vanilinog šećera, strugana kora jednog limuna Premaz marmelada od kajsija Čokoladna glazura 135 grama tvrde čokolade za kuvanje, 65 grama putera Priprema Izlomiti čokoladu na kockice i staviti u posudu zapremine oko 1,5 litara. Tu posudu položiti u drugu metalnu posudu u kojoj se nalazi voda. Ovaj “komplet” staviti na ringlu, zagrijati vodu do ključanja i uz stalno miješanje rastopiti čokoladu. Ostaviti da se čokolada malo ohladi. U rastopljenu čokoladu ubaciti puter isječen na kockice, istopiti ga i mješavinu dobro umutiti da bi se oba sastojka potpuno sjedinila. U posebnoj posudi mikserom umutiti 6 žumanaca sa 75 grama šećera tako da se dobije svjetložuta boja. Dodati vanilin šećer, so i struganu koru od limuna. Umućena žumanca postepeno usuti u rastopljenu čokoladu uz stalno mućenje mikserom. Iznad posude postaviti sito i u njega usuti 150 grama brašna. Trešenjem sita postepeno dodati brašno u smjesu i izmiješati mikserom. U posebnoj posudi umutiti 6 bjelanaca sa 75 grama šećera. Šećer dodavati postepeno i mutiti naj-

većom brzinom miksera tako da se dobije čvrst snijeg na kome bi, ako je dobro umućen, trebalo da ostane trag noža kada se snijeg zasječe. Snijeg od belanaca postepeno dodati laganim mešanjem pomoću kašike u smesu od čokolade i brašna. Lagano miješanje veoma je važno da bi se sačuvala vazdušasta struktura snijega. Ovako pripremljeno tijesto usuti u dobro namašćenu posudu prečnika 24 cm. Peći u prethodno zagrejanoj rerni na 175-200 stepeni oko 45 minuta. Izvaditi ispečenu tortu, ohladiti je i premazati malo zagrijjanom marmeladom od kajsija. Sloj ne treba da bude deblji od 1 do 2 mm. Svrha ovog premaza je da čokoladni preliv, tj. glazura, ne upije u testo torte. Čokoladnu glazuru napraviti na isti način kao što je opisano na početku ovog recepta (topljenjem čokolade na pari). Zapremina posude u kojoj se pravi glazura trebalo bi da bude oko 1/2 litra. Glazura treba da bude temperature oko 60 stepeni, tj. mora biti tečna radi uspješnog razmazivanja. Čokoladna glazura nanosi se po gornjoj površini torte i po bočnom omotaču. Za tortu prečnika 24 cm i visine oko 5 cm treba odvojiti 60% preliva za gornju površinu i 40% za omotač. Preliti glazuru po ivici gornjeg dijela torte i brzim potezom, u jednom premazu, prekriti tortu. Za ovaj postupak koristiti kuhinjski nož ili ravnu usku kuhinjsku lopaticu. Nož se pri premazivanju drži ukoso u odnosu na površinu torte. Čokolada treba malo da se

prelije i preko ivica torte. Zatim se pristupa premazivanju bočne površine. Na nož, koji sada treba da bude kraći, nanese se manja količina čokolade i stavi na bočnu površinu torte povlačenjem noža od njenog dna ka ivici. Ovaj postupak ponavlja se korak po korak sve do mesta odakle se počelo sa premazivanjem. Za bočno premazivanje glazura treba da bude hladnija kako se u toku premazivanja ne bi mnogo slivala ka dnu torte.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7.2013.

● RECEPT POZNATIH

Fiorentina

● POSEBNI NAPICI

RECEPT MAJSTORA

Daiquiri koktel

Rižoto gimbiano

Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Janko Ljumović kako kaže za Vikend izdanje odlično se snalazi u kuhinji. Njegova preporuka ove nedjelje je Fiorentina šnicla koja se sprema brzo, a i vrlo je ukusna.

Sastojci 4 komada ramsteka (oko 800 g) Za marinadu: 2 kašike senfa 1 kašika Vegete Twist za grill (15 g) 100 ml maslinovog ulja Prirpema Meso premažite senfom. Pomiješajte vegetu s maslinovim uljem. Meso pripremite tako da ostane kost i masnoće, stavite u vakuum vrećicu, ulij-

te marinadu i promiješajte. Ostavite marinirati u frižideru 30 minuta. Meso ispecite na zagrijanom roštilju da napolju bude dobro pečeno, a u sredini ostane ružičaste boje. Posluživanje Poslužite s pečenom paprikom ili povrćem i gljivama s grilla. Savjet Meso s marinadom u vrećici možete staviti u vodu zagrijanu na 60°C i držati na toj temperaturi 1-2 h da omekša.

Jedan od najstarijih i najboljih koktela. Sastojci 0,5 dcl kvalitetnog ruma, Havana Club (preporuka) 0,2 dcl svježeg soka od limete

0,2 dcl šećernog sirupa Pirprema Sve sastojcke priomućkajte sa nekoliko kockica leda, količinu šećera određujete po svom ukusu.

Preporuka

Restoran “SICILIA”, kuvar Sastojci 100 g pilećeg bijelog mesa 30 g crvena paprika (svježa) 30 g tikvice 30 g šampinjona 1 čen bijelog luka 50 ml bijelog vina 100 ml paradaiza pelat so, biber, svježi bosiljak 200 grama kuvane riže 2 0 g r a m a n a re z a n i parmezan

Pancerote ZA TIJESTO: 500 g brašna 1 kvasac 1 kašika šećera 1 kašika soli 1dl ulja 2 dl mlijeka 1 jaje ZA FIL: 1 jaje 5 kašika kečapa 250 g šunke (po izboru) 250 g kačkavalja malo origana po ukusu Priprema U mlako mlijeko sa malo šećera i brašna staviti kvasac da nabubri. U činiju za miješanje sipati dio braš-

Milan Ceković

na, so, šećer, ulje, jaje i pripremljen kvasac, pa u početku mijesiti sa varjačom. Zatim uz dodavanje ostatka brašna umijesiti tijesto i ostaviti ga 30 min da se udvostruči. Za to vrijeme pripremiti fil. Sjediniti izmućeno jaje, kečap, malo origana, šunku isjeckanu na kockice i izrendan kačkavalj. Uskislo tijesto podijeliti na 8 jufkica i svaku rasklagijati veličine manjeg tanjira. Na polovinu nanijeti fil, preklopiti i krajeve uviti kako ne bi iscurio fil prilikom prženja. Pancerote pokriti i ostaviti jos 15 min da odmaraju, a zatim ih pržiti na dobro zagrejanom ulju. Ispečene vaditi na salvetu, kako bi upile višak masnoće. Služiti ih npr. uz mileram.

Zaziki sos

Bijela čorba

Sastojci 200 ml ovčjeg kisjelog mlijeka, 1 manji krastavac, 4 čena bijelog luka, par većih listova svježe nane, so Priprema Krastavac ogulite i narendajte ga na krupno rende. Posolite ga i ostavite da pusti sok, a onda ga dobro iscijedite. Bijeli luk očistite i protisnite ga kroz presu, pa ga dodajte kisjelom mlijeku i dobro umutite. Listove nane sitno isjeckajte i sve sjedinite. Ovaj hladni sos je odličan dodatak grilovanom povrću, ali fino ide i uz meso.

Sastojci oko 250-300 g junećeg ili pilećeg mesa, glavica crnog luka, šargarepa, 1 veći ili 2 manja krompira, začin,so, jaje, 2 kasike kisjele pavlake, brašno. Priprema Luk sitno isjeckati i uprziti na malo ulja. Za to vrijeme meso isjeći na sto sitnije kockice takođe i mrkvu, dodati u luk, naliti vodom i kuvati. Ako kuvate s junetinom mrkvu možete dodati malo kasnije, jer će se skuvati prije mesa. Kad je meso već pri kraju kuvanja dodajte krompir isjeckan na kockice, so, začin, nastaviti kuvanje. Napraviti zapršku i upržiti čorbu. Gotovu čorbu skloniti sa vatre.

Umutiti jaje s pavlakom, dodati malo čorbe pa

sve to sipati u čorbu uz stalno miješanje.

Priprema Na maslinovom ulju i puteru propržiti pileće bijelo meso, i povrće sjeći na štapiće. Kada se meso proprži dodati bijeli luk iz ulja, bijelo vino, neutralnu pavlaku i paradaiz pelat začiniti sa solju i biberom i isjeckanim svježim bosiljkom. Kada prokrčka dodati predhodno skuvanu rižu i na kraju dodati rendani permezan i kockicu putera. Uz ovo jelo restoran “Sicilia” preporučuje bijelo vino Chardoney “Plantaže”.

42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7. 2013.

BLISTAV POVRATAK

Prvi Datsunov automobil nakon 27 godina lo da bude jeftini auto. Budući Datsunovi modeli će da se prodaju na tržištima u razvoju kao što su Rusija, Indonezija i Južnoafrička republika, a možda i istočna Evropa. Model sa kodnom oznakom K2 će da bude zasnovan na platformi modela “nissan micra”, a i pokretaće ga njen trocilindarski 1.2 benzinski motor nešto manje snage.

Automobili

predstavljamo, savjeti...

Ponovo rođeni brend “Datsun”, koji je vlasnik “Nisana” ugasio 1986. godine, objavio je dvije dizajnerske skice svog novog modela koji će da bude lansiran 15. jula. Ovaj prvi model će da bude namijenjen primarno indijskom tržištu. Originalnošću dizajna neće oboriti nikoga s nogu, ali ipak izgleda privlačno za nešto što bi treba-

SAVJETI

Kupite gume putem interneta

Nijeste zadovoljni trenutnim izborom guma koje lokalne prodavnice u datom momentu imaju na lageru? Želite tačno određenu marku, tip i dimenziju i ne želite alternativne proizvode? Rješenje postoji! Nedavno otvorena prodavnica pneumatika “Simant” uvela je novitet na crnogorskom tržištu, a to je mogućnost da kupac putem interneta bira odgovarajući pneumatik, a u ponudi su gume svih renomiranih svjetskih proizvođača po izuzetno povoljnim cijenama, kao i aluminijumske felge. “Naravno, kupac neće morati da luta po internetu da bi pronašao i naručio gumu, već kompletan interfejs za pretragu postoji na našem sajtu”, kazao je Paško Dediva-

nović, direktor firme “Simant”. “Sve što treba da uradi je da od velikog broja ponuđenih proizvoda odabere onaj koji mu najviše odgovara po karakteristikama i cijeni i da vrlo jednostavnim postupkom pošalje narudžbu. Nakon što ga kontaktiramo, kupac samo treba da nam potvrdi način plaćanja. Ostalo je naša briga”, kaže Dedivanović, koji je u poslu sa gumama već dvadesetak godina. Na internet sajtu firme kao korisničko ime treba ukucati “simant”, a isto tako glasi i šifra. Slijedi odabir vrste guma u zavisnosti od godišnjeg doba (ljetnje, zimske...) u zavisnosti od vrste vozila, a nakon toga unos željenog proizvođača i dimenzi-

je (bez razmaka). Na primjer, za dimenziju 195/65 R15, u odgovarajuće polje treba ukucati “1956515”. Od trenutka slanja narudžbe, isporuku guma možete da očekujete za najviše sedam dana, a u slučaju da odgovarajući pneumatik postoji na lageru “Simanta”, isporuka se vrši istog dana. “Vrlo je važno napomenuti da su kupci na ovaj način potpuno obezbijeđeni, i da će moći odmah da ostvare eventualnu reklamaciju na isporučeni proizvod. Osim toga, na teritoriji Podgorice smo obezbijedili besplatnu montažu, a uskoro ćemo to da obezbijedimo i u nekim drugim gradovima”, obećava Dedivanović.

PREMIJERA

Prikazan novi ª miniº Iako su u BMW grupaciji najavili da će nova, treća generacija “minija” biti predstavljena koji dan prije otvaranja sajma u Frankfurtu u septembru, prve fotografije ovog automobila su već procurile u javnost. Kao što se i očekivalo, izgled nove generacije je nadgrađen na dizajnu prethodnika, što znači da je sličan prvobitnom modelu koji je osmislio ser Alek Isigonis. Najuočljivije promjene su one na prednjem dijelu vozila, koji dosta podsjeća na koncept Mini Rocketman. Prednje vjetrobransko staklo je još iskošenije, a zadnja svijetla su veća i istaknutija. Novi Mini je “porastao” nekoliko centimetara u dužinu, a baziran je na novoj platformi BMW grupe predviđene za prednji pogon i pogon na sve točkove. Zvaničnici su potvrdili da će u novi Mini da bude ugrađen novi 1,5-litarski trocilindarski turbobenzinski i turbodizel motor.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2013.

TABLETI I PAMETNI TELEFONI

Nesanica je, tvrde mnogi, bolest modernog doba. Točak života, trka za novcem, stres… Sve su to faktori koji nam “ne daju da spavamo”. A tu su i naši pametni telefoni, tableti. Nakon napornog dana, svakome je potreban odmor. I dovoljno sna. Inače je normalno funkcionisanje čista utopija. Nažalost, stvarnost je sasvim drugačija: problema imamo sve više, sna sve manje. Iako mnogi nijesu razmišljali o tome, naši IT gedžeti su samo još jedna prepreka prema kvalitetnom, zdravom snu. Naučnici tako tvrde da bismo sve naše “svjetleće igračke”, počev od televizora, računara, a sa posebnim naglaskom na tablete i pametne telefone morali odložiti najmanje dva sata prije odlaska na zasluženi odmor. Zašto? Zato jer ćemo u suprotnom, sasvim logično, patiti od nesanice. U čemu je tajna? Neprijatelj broj 1 je – ekran. Prema istraživanjima, dva sata prije spavanja, izloženost jakoj svjetlosti generiše pojačano lučenje melatonina, a to nam pomaže da ostanemo i dalje budni. Iako su ekrani tableta i poglavito pametnih telefona relativno malih dimenzija, s obzirom na to da ih uglavnom držimo relativno blizu lica i očiju, efekt njihovog osvjet-

TEHNOLOGIJA

Najveći neprijatelji zdravog sna ljenja zapravo je jednak kao da smo u potpuno osvijetljenoj sobi. Problem nesanice izazvan gedžetima posebno pogađa mlađu populaciju, što je opet sasvim logičan zaključak, jer upravo mladi najviše koriste moderne tehnologije. U krevetu se pregledavaju imejlovi, statusi na društvenim mrežama, vijesti, filmovi, igraju se igrice… Ukratko, čini se sve ono što se ne bi smjelo, ukoliko se želite dobro naspavati. Stoga, dva sata prije spavanja razdužite svog tehnološkog ljubimca za taj dan, osim ako ne očekujete mejl od poslovnog partnera iz Kine, koji bi vam mogao osigurati egzistencijalnu budućnost. Za sve ostalo, sačekajte jutro. Ništa spektakularno se neće dogoditi. Osim što ćete se, konačno, naspavati kao čovjek.

MAJKROSOFT

OPREZ

Kad vas špijunira sopstveni smartfon tako sakrivena radi u pozadini kad god je pametni telefon uključen. Nakon instalacije, DroidWhisper prima uputstva od glavnog servera ili putem interneta ili putem sms poruke. Sve podatke koje DroidWhisper prikupi kod žrtve ponovo šalje na glavni server na kojem se prikupljaju podaci iz svih zaraženih pametnih telefona. “Pametni telefoni odlična su platforma za lansiranje napada iznutra na korporativnu ili vladinu mrežu”, istakao je šef laboratorije Kevin Meknami, pojasnivši kako pomoću aplikacije uređaj postaje veoma moćna platforma za nadzor. Jedan neoprezan klik na lažnu verziju popularne igre ili poznate aplikacije mogao bi vlasnika da pretvoriti u hodajućeg špijuna, a da toga nije ni svjestan.

4K TEHNOLOGIJA

Dokumentarac ª U Saturnovim prstenovimaº Dokumentarni film “U Saturnovim prstenovima” iduće godine će biti pušten u distribuciju u najnovijoj 4K tehnologiji. Za srećnike koji imaju 4K monitore, trejler je dostupan već sada. Stiven van Vuren kreator je fantastičnog dokumentarca. “U Saturnovim prstenovima”, koji je napravljen najmodernijom “2.75D” fotografskom “fly-trough” tehnikom. Za vrijeme Nasine misije Cassini-Huygens astronauti su fotografisali hiljade fotografija Saturna i njegovih prstenova za vrijeme posljednje posjete toj fascinantnoj planeti.

Od tih fotografija Stiven je spomenutom tehnologijom napravio film, bez korišćenja specijalnih efekata, samo su fotografije “2.75D” tehnikom animirane. Muzičku podlogu potpisuju Feri Korsten, Vilijam Orbit i Samjuel Barber. Službeno, dokumentarac će biti pušten u distribuciju 2014. godine, u odabranim IMAX teatrima, planetarijima, muzejima i odabranim 4K digitalnim kinima. Planira se i prezentacija u 6K tehnologiji na velikim ekranima i audio sistemima kakvi se koriste na koncertima.

Upozoravaju na dva nova virusa Iz Majkrosofta upozoravaju na dva opasna virusa koja zajedno napadaju računare i koje je jako teško ukloniti sa zaraženih PC, a pokazali su se i i kao veliki problem za antivirusne programe. Ovi virusi sarađuju jer, kada su instalirani na računaru, konstantno skidaju nove verzije drugog virusa pa su te nadograđene verzije često nepoznate za antivirusne programe i korisnici i bezbjednosni programi često ni ne znaju da imaju zaražene računare. Na BBC-u su prenijeli upozorenje Majkrosoftovog bezbjednosnog stručnjaka Huna Čoija koji je rekao kako se virusi Vobfus i Beebone često mogu pronaći na istim računarima te je opisao način na koji oni sarađuju. Računari se naj-

RAZVOJ TEHNOLOGIJE

Soba napravljena 3D printom Kako razvoj nove 3D tehnologije bude napredovao, mogućnosti će biti sve veće. I ključno je pitanje: gdje je kraj, što će se sve moći stvoriti u 3D tehnologiji. Autori ovog projekta su dvojica arhitekata, Majkl Hansmejr i Bendžin Dilenbager, koji su u 3D printu napravili čitavu sobu. Projekat

su nazvali Digital Grotesque, a soba je napravljena u razmjeri 1:3. Dvojac zajedno radi na ETH univerzitetu u Cirihu, a vjeruju kako je ovo samo početak njihovih 3D građevina. Trenutno su zaokupljeni idejom “tesanja” ovakvih modela, a u budućnosti razmišljaju da na ovakav način poč-

nu raditi i manje spoljnje objekte, poput nadstrešnica ili mostova. Projekat Digital Grotesque predstavljen je na arhitektonskom sajmu Swiss Art Awards, odnosno izložbi u Tokiju. Uostalom, uvjerite se sami, pogledajte fotografiju na kojoj je prva soba štampana 3D printerom.

češće prvo zaraze sa Vobfusom putem klasičnih načina na koji se šire virusi i ostali malveri – klikanjem na linkove na lažnim stranicama, putem mejilova, USB pogona i slično, a jednom kada je virus instaliran, kriminalci se mogu dokopati ličnih podataka i drugih informacija sa računara. Jednom kada ovi virusi napadnu računare, teško ih je ukloniti pa Čoi savjetuje korisnicima veliki oprez prilikom surfovanja internetom, klikanja na sumnjive linkove i skidanja datoteka sa mreže, a upozorava i kako na računarima uvek treba biti instalirana posljednja verzija antivirusnog softvera i kako je potrebno isključiti “autorun” opciju u Vindouzu, jer se ovaj virus širi i putem USB pogona.

telefoni, računari, igrice...

Aplikacija koja je razvijena u laboratoriji Kindsighta pokazala je koliko je jednostavno od pametnog telefona napraviti pametnog tajnog agenta špijuna prve klase. Već je dosta pisano o aplikacijama koje neovlašćeno uzimaju podatke s vašeg pametnog telefona i šalju ih na servere svojih autora. Međutim, jedna kompanija koja se bavi sigurnošću napravila je aplikaciju koja vaš pametni telefon može da pretvori u pravog špijuna. Laboratorija zadužena za sigurnost u Kindsightu napravila je aplikaciju i dokazala da ona radi, odnosno da prati korisnikovu lokaciju, presrijeće poruke, snima razgovore i samostalno snima fotografije. Kako piše TechHive, aplikacija koja je nazvana DroidWhisper (šaptač Androidu), može da se sakrije unutar bilo koje aplikacije za Android i

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2208 sudoku 2012-10-29

Medium level

270 Lakša

Teža

9 4

INDIJSKI NAŠ ČINITI PJEVAČ PJESNIK BISTRIM IZ 19. SA SLIKE VIJEKA

UPALA ZGLOBOVA (MED.)

LUKA U RUSIJI NA VOLGI

NAPADATI

FRANCUSKI POČETAK KNJIŽETRKE VNIK, VIKTOR

NALETJETI NA KOGA

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7. 2013.

DRŽAVA KOJOM VLADA EMIR

NOVI SAD

BOLESNE SKLONOSTI GRAĐEVINA SA KUPOLOM ISTA SLOVA

CRNI PRIŠT (MED.) TAKMIČENJE U TRČANJU STRVINA

Play sudoku online at:

POLOŽAJ KTITORA

www.sudokukingdom.com

3 6

Daily Sudoku puzzle No. 1851

2011-11-07

1 3

Page 1/2

Play sudoku online at:

ŽENSKO IME PRIPAD- ZABAČEN KRAJ NIK INDIJANSKOG KUVAJTSKI ILI PLEMENA SRPSKI

MUZIČKI KOMADI ZA VJEŽBANJE PRISTALICA VERIZMA PRODAVAC IKONA

8 9

ŠVEDSKA ŠAHISTKINJA KRAMLING

SPORTSKI KOSTIMI

31. I 1. SLOVO

MJESTO U MAKEDONIJI CILJ BEZ POČETKA

BIVŠI AMERIČ. BOKSER, DŽIMI

Medium level

Lakša

MJESTO U BOKI NJEM.FUD. TRENER, UDO

STRANA SKRAĆENICA ZA SJEVER

JEDAN UZVIK KOJI SE TIČE OSTRVA

UKOČENOST PLANINA NA JEDNE RUKE ILI KRIMU NOGE

PLANINA

POKLANJATI, DARIVATI

AUTOR: BANE

VRSTA ČAMCA

SLOVO SA DODATKOM

SIMBOL SELENA

PERSIJSKI KRALJ

KONJ U PJESMI

2 3 8 www.sudokukingdom.com 1

1 7

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: PABLIK ENEMI, RŠ, UBIRATAN, GOLF, LEBANE, AVU, SAMOTAR, V, KLAVIRIST, SPIRITISTA, OVERAT, TIN, SIROVINA, R, ALIDA, OBUKA, MA, IKARIJAC, DRU, ESŠ, STT, EVR, TOB.

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2209 2012-10-30 7

Sudoku puzzle No. 1857 2011-11-13

vicevi

Učiteljica proziva Pericu: - Perice, juče ponovo nijesi bio u školi! -Baka mi je bolesna! -Svaki put kad izostaneš iz škole tebi je baka bolesna. Ne vjerujem u to! -Jeste, učiteljice, i mi sumnjamo da baka glumi! *** Kupa se slon u moru, a sa obale mu dovikuje miš: - Izlazi iz vode! Izađe slon, a miš kaže: - Sad možeš da se vratiš ako hoćeš. Vrati se slon u vodu, pa pita miša: - Dobro, u čemu je štos? - Ma, nije štos. Neko mi je

ukrao kupaće gaće, pa hoću da vidim na kome su. *** Izjava Jelene Karleuše: -Ja sam jako samokritična, naročito prema sebi! *** Vraća se čovjek od ljekara i sretne prijatelja: - Šta ima novo? - Evo, ništa, bio sam kod ljekara. - I, šta ti je rekao? - 200 evra! - Ma, ne pitam te to, nego šta imaš? - 50 evra. - Ama, pitam te šta ti fali? - 150 evra. ***

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

Puzzle solution:

NAGRADNI ZADATAK

U svakom broju objavićemo nagradni zadatak koji nije “težak”, ali ipak morate da se dobro pozabavite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem! Evo kako glasi zadatak: U jednoj porodici bilo je mnogo djece. Sedmoro od njih voljelo je kupus, šestoro - šargarepu, petoro - grašak. Četvoro je voljelo - kupus i šargarepu, troje - kupus i grašak, dvoje - šargarepu i grašak. Jedan je

istim apetitom jeo i kupus i šargarepu i grašak. Koliko je djece bilo u porodici? NAGRADA: Knjiga “Dobila sam posao, a vi”, autori Zorica Karanović, Irena Jekić, 2x1 primjerak, poklon Edukativnog centra Finesa - Beograd. Tačan odgovor i ime nagrađenog biće objavljeni u sljedećem dvobroju. Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.

edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: ime i prezime, adresu, broj telefona, mejl adresu. Rješenje zadatka iz prošlog broja: Spasa Bajić, Anka Dabić, Živana Perić i Živka Sokić. Spisak nagrađenih za 39. Mozgalicu: Mića Lajović, Podgorica, Ana Nenezić, Nikšić.

Zabava/Slobodno vrijeme 45

SUBOTA i NEDJELJA, 6. i 7. 7. 2013.

271 Teža

RUSKI KNJIŽEVNIK

JEDINDVOPO- STVENI DIO KUU SVOJOJ TEZI PATILA VRSTI U ŠAHU (LAT.)

NAPADATI

DIO KAMP AUTOR: OPREME BETMEN (MN.)

TEMPO ILI TONA

PROIZVOD IZRAĐEN RUKOM

PRKOS

oVAn

VJEŠTA OBMANA SIMBOL NIKLA

SVIRAČ U FRULU

SORTA JABUKA STAVLJATI U OKOVE BOG SUNCA KOD INKA BUDALIJA (TUR.)

NARAVNO

Uočavate problem, fokusirajući svu svoju umješnost na to da ga bar ublažite, ako već ne možete da ga otklonite. Pod uslovom da vam neko stane na žulj, moguće je preskakanje srca. U protivnom, zdravi ste kao dren. Ljubav cvjeta.

BIVŠI BURMANSKI DRŽAVNIK DRŽAVA U AFRICI NAJSTARIJI PRIJEVOD BIBLIJE

Bik PRIJE ‘L’

VRŠITI IZBOR, BIRATI

AMERIČ. INDIJAN. PLEME

ŽENA SKLONA RETORICI

6. SLOVO

JEDAN VOKAL STVARI IZ STAROG DOBA

NAKON ‘M’ DRAMATIČAR

BLizAnCi Mnogo radite, a rezultati nijesu uočljivi. Naredna sedmica povoljna je za pisanje, učenje i sve poslove koji zahtijevaju kombinatoriku. Način ishrane bitan je narednih dana za zdravlje.

ITALIJANSKI POZDRAV HRVATSKI PJESNIK UJEVIĆ DIO KAMP OPREME (MN.)

JEDAN VITAMIN MIRAZ (LAT.)

NATAŠA OD MILJA

rAk To što ste realista, ovoga puta se i te kako isplatilo, jer ste dobili na vremenu i izbjegli nerviranja. Problemi sa gornjim djelom stomaka ili plućima posljedica su virusne infekcije.

ŠUMA OMORIKE SLOVENSKI BOG SUNCA (MIT.) ZAPALJIVA TEČNOST, ACETALDEHID (HEM.)

LAV Nikako se ne mirite sa činjenicom da su stvari oko vas haotične. Želite da napravite red. Uspjećete, ali uz saradnju. Problemi sa zubima, kostima, prelomi i razne nezgode mogu da se dese. Po glavi vam se motaju misli vezane za ljubav.

ROMAN KARLA MAJA KRAĆI NAZIV ZIMSKOG SPORTA

Posao je krenuo dobro, o čemu svjedoči konkretna finansijska podrška. Bolovi u stomaku posljedica su enormnih količina hrane, slatkiša posebno. Blizanac ili Djevica postaće vaša simpatija narednih dana, tako da imajte to u vidu.

ZNAK ZA UZBUNU NAGLI PREOKRET RJEČENICE

ZAISTA

SIMBOL STRONCIJUMA

horoskop

ZNATNO VIŠE

KONJ U PJESMI

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: NABASATI, OJ, EMIRAT, GORA, NASTRANOSTI, ANTRAKS, TOL, DARITI, TRKA, KTITORSTVO, N, TIVAT, SLP, ELIS, TRIKOI, ŽA, DIVLJINA, ETIDE, VERIST, IKONAR, Ć, KANU, KSERKS, NEZ, AT.

poremećanja i slabljenja imuniteta. Kada se teški momenti u životu pomiješaju sa kajanjem, rezultat je mnogo duži oporavak koji može trajati i godinama. Kajanje, kao i sve naše emocije, imaju značajnu funkciju u našem opstanku. Kada se kajemo, naš mozak nam govori: “Pravi drugačije izbore! Ovo ti je znak da neki tvoji potezi mogu imati negativne posljedice po tebe i tvoju okolinu. Zato se sada ovako osjećaš!” Ako vidite da se ništa ne može promijeniti, pustite neka stvari idu svojim putem. Govorite sebi ono što biste rekli dragoj osobi, u istoj ili sličnoj situaciji, kako bi joj bilo lakše. Oprostite sebi! Ako ne možete sebi da oprostie, nećete moći ni drugome da oprostite! Možda sebe previše krivite? Razmislite o tome. Razmotrite sve okolnosti u situaciji zbog koje se kajete. Možda je bilo teško tada donijeti drugačije odluke i raditi drugačije. Možda tada nijeste imali dovoljno informacija. Možda se morali da donesete odluku u kratkom vremenskom periodu jer ga više nijeste imali. Mislite o životu kao o avanturističkom putovanju. Svako pravi greške i one su sasvim prirodna stvar. Neka vam one budu lekcija da više brinete o sebi, o drugima, da naučite više o sebi i svojim postupcima, vrijednostima i slabim tačkama.

Tekst priredio: Branislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com

DA Li sTE znALi

Svađe sa pretpostavljenima, izloženost intrigama i finansijski slom su mogući. Ne predimenzionirajte problem. Problemi sa krvotokom i mnoštvo drugih stvari može vam narednih dana poremetiti život.

Šta biste promijenili u svom životu? Po rezultatima jenog obimnog istraživanja “Šta biste promijenili u svom životu da se opet rodite”, zaključak je da većina ljudi žali za obrazovanjem. Tačnije, da mogu opet da prođu kroz svoj život, više bi se obrazovali. Obrazovanje bi ozbiljnije shvatili i uložili bi veći trud. Niz promjena koje bi sigurno sproveli kada bi im se pružila prilika da ponove svoj život su: - veća upornost u ostvarivanju svojih ciljeva, - preuzimanje većeg rizika, - više uživanja, pogotovo u krugu porodice. Dokazano je i da ljudi više žale za onim što nijesu uradili, a imali su želju, nego za onim što su uradili i što se ispostavilo kao loš potez. Kajanje i osjećaj krivice smo svi osjetili i teško se borimo sa ovim snažnim osjećajem. Kada nas “uhvate” misli kajanja, premišljanja i razmišljanja o postupcima koje nijesmo sproveli, prilikama koje nijesmo iskoristili ili akcijama koje jesmo, ali su bile loš izbor, ovakve misli imaju izuzetno jak uticaj na naše psihofizičko zdravlje. Kajanje podrazumijeva da sami sebe krivimo što nas makar nesvjesno odvlači od novih angažovanja u životu i preuzimanja novih rizika. Kajanje može da nas dovede u depresiju. Ono je tvorac hroničnog stresa, razlog hormonalnih

DjEViCA

-Da je Keopsova piramida kada je izgrađena bila visoka 147 m, ali da zbog ulegnuća tla i razrušenosti njena visina sada iznosi 137 m? -Da riječ Himalaji na sanskritu znači prebivališta snijega? -Da je 1. decembar Svjetski dan borbe protiv side, a crvena traka simbol solidarnosti sa oboljelima od HIV-a?

VAGA Prija vam timski rad, ali, nažalost, spoljašnje okolnosti utiču na to da se on ne odvija željenim tokom. Lako možete biti upleteni u loše poteze. Veza sa Blizancem trenutno je u krizi, jer se neko miješa u vaš život, protivno vašoj volji.

ŠkorpijA Poslovi se odvijaju bez problema. Moguć je sukob sa zakonom. Pošto ste učinili sve da vam ništa ne može nauditi, budite bez brige. Očekujte strasnu vezu sa ozbiljnim Jarcem. Šta se njemu kod vas dopalo nije vam baš najjasnije?

sTrijELAC Unaprijeđenje praćeno više moralnom nego materijalnom satisfakcijom. Prija vam saznanje da to što radite radite na najbolji mogući način.

jArAC Novca ni na vidiku, ali zato poslovi izviru. Razmišljate u stilu koliko para toliko muzike. Problemi sa žučnom kesom ili jetrom samo su prolazne prirode.

VoDoLijA Nezadovoljni ste poslom, međuljudskim odnosima, zaradom. Kad bolje razmislite, jedini spas je odmor. Problemi sa mokraćnim putevima. Loše raspoloženje potiskujete u zagrljaju Vage, Bika ili Škorpije. Biće ludo i nezaboravno.

riBE Sve poslove obavljate korektno. Ne želite da se u njih previše unosite, jer to utiče na ljepotu. Nastupilo je poboljšanje. Sa Vagom ili Jarcem fantastično se slažete. Trudite se da više vremena provodite u njihovom društvu.

-Da su svi labudovi u Engleskoj vlasništvo kraljice? -Da ostriga tokom života može da mijenja pol koliko god puta to želi? -Da muva živi u prosjeku oko mjesec dana? -Da osušene banane imaju četiri puta veću energetsku vrednost od svježih?

TV PROGRAM SUBOTA FILM

06:00 Serija: Ponor ljubavi/r 08:20 Film: Oči širom zatvorene/r 10:50 Serija: Dva i po muškarca 12:15 Paklena kuhinja/r 13:00 Tačno 1 The Best Of 14:00 Galileo /r 14:45 Radna akcija/r 15:35 Serija: Dama bez blama/r 16:00 Film: Policijska akademija 1/r 17:30 Film: Policijska akademija 2/r 19:00 Vijesti Prve 19:23 Galileo 20:10 Film: Zora očajnika 22:00 Film: Ronin 00:00 Sami u tami/r 00:50 Dosije/r 01:35 Film: Zora očajnika/r

07.00 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 11.20 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Tv arhiv 13.00 Strani dok. program 14.00 Vijesti 14.05 Mozaiku 14.51 Spotovi 15.30 Dnevnik 1 16.10 Zapis: Ljetnje manifestacije 16.40 Strani dok. program: Katarina velika/r 17.50 Serija: Hispan/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.10 Strani dok. program: Terorizam 21.00 Film 22.00 Dnevnik 3 23.00 Wimbldon, pregled 23.30 Film

PRVA Vijesti Prve 19.00

RTCG 1 Wimbldon, pregled 23.00

06:50 06:55 10:30 11:40 12:00 13:00 14:30 15:00 16:30 18:00 18:30 20:00 00:00 01:45 02:00 03:30

City kid’s Dobro jutro Vikend vizija City Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić Gold muzički magazin City Farma – uživo Serija: Mala nevjesta/r Info Monte informativni program Magazin in sa Sanjom Marinković Farma polufinale Film: Zbogom, kraljice City Film: Prolaz Film: Zbogom, kraljice/r

PINK Život u trendu 12.00

07:00 Škola monstruma 07:15 Film: Moj brat je postao pas/r 08:35 Svi smo jedan tim/r 08:50 Kako vrijeme prolazi/r 09:30 Surfuj pametno/r 09:40 Serija:Titova kuhinja 11:10 Dok.serija:Život sa morem/r 12:00 Vijesti u 12 12:07 Film:Svadba 13:40 Moja polisa 14:00 Vijesti u 2 14:07 Showbizz/r 14:45 Euritmija/r 15:45 The best of extra lifestyle 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 The best of extra lifestyle 16:55 Vratiće se rode/r 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Kako vrijeme prolazi 19:50 Serija:Asi 20:20 Film: Za ljubav nikad nije kasno 22:00 Vijesti u 10 22:25 Serija:Posjetioci iz praiskona 23:20 Fim:Zastava

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.40

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:00 Top Shop 09:30 Serija 10:00 5 do 5 Summer/r 11:00 Radio u boji 12:30 Živa istina/r 14:00 Bez uputa 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 Summer 18:00 Forum 18:30 Film 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5 Summer/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji: Summer dj

ATLAS Bez uputa 14.00

TV PREPORUKA ZORA OČAJNIKA Prva 20.10

Mak MkKusik je diler koji očajnički želi krenuti pravim putem, ali na tragu mu je Nik Freska,policajac koji je ujedno njegov stari i najbolji prijatelj, još iz školskih dana. Nik se zbližava s Džo An, vlasnicom restorana u koju je zaljubljen i Mak, nadajući se da će tako saznati što više o njegovim planovima s meksičkim dilerom Karlosom za kojeg policija pouzdano zna da bi se uskoro trebao pojaviti u gradu.Međutim, Nik se takođe zaljubljuje u Džo An pa je prijateljstvo dvojice ljudi na suprotnim stranama zakona na teškom testu.

08.00 Serija: Naša ljeta/r 10.00 Wimbldon 2013 – pregled/r 10.45 Dok. program: Putovanje/r 11.45 Robin Hud/r 13.00 Film: Osvetnici 15.30 Film 17.00 Dok. program:Tijelo pamti 17.40 Top mobil 17.55 Odbojka (m) : Crna Gora – Češka 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija: Igra 20.30 Serija:Djevojački institut/r 22.30 Sportska subota 23.00 Vikend film:Ja volim Hakabt 00.40 Vikend serija: Igra/r

RTCG 2 Crna Gora – Češka 17.55

09:55 Dogodilo se… 11:00 InfoTip sportski program 12:15 Trijaza 12:45 Svijet sporta 14:00 Smiješna Top Lista 15:15 Fudbal.me sportski program 17:30 Retrospektiva 19:00 Toto Klub 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti sportski program 21:15 Texas Holdem Poker 00:40 Smiješna top lista

777 Nindža ratnici 20.30

08:30 Aljazeera 09:25 Zdravo jutro 10:30 Kindermanija 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:00 Plodovi zemlje 13:50 Tivatski horizonti 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 22:00 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Astro num caffe 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Na slovo na slovo 11:35 Neki novi klinci tv serija 12:30 Sazvežđe belog duda 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Trag 14:00 Gastronomad 14:15 VI I MIRA ADANJA POLAK 15:00 Vesti 15:10 TV lica...kao sav normalan svet 16:00 Vesti 16:05 Selo gori a baba se češlja tv serija 16:50 Mala ubistva Agate Kristi francuski film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Selo gori a baba se češlja tv serija 21:05 Osvetnici američki film 23:35 Vesti 23:40 Memento američki film 01:40 VI I MIRA ADANJA POLAK RTS 2 08:30 Kukuriku šou 08:45 Ana Dobrić animirana serija 08:55 Zujalica 09:30 Datum 09:35 Verski kalendar 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti pesmo moja mila 14:30 Emisija iz kulture 15:15 Naučni kafe: Genetski modifikovani organizmi 16:00

Biciklizam: Tur de Frans, prenos 17:00 Vrele gume 17:30 Medalje zauvek 17:50 Sportska budućnost Srbije 18:15 Iz Kremlja u Kosmos 18:45 Slepi miševi - leteće noćobdije 19:00 Velikani muzičke scene: Bazelski kamerni orkestar 20:00 Odbojka - Svetska liga: Srbija - Italija, prenos 21:45 Svet sporta 22:10 Potrošački savetnik 22:40 Horizont: Katastrofa u morskoj dubini 23:35 Biciklizam: Tur de Frans, pregled 00:00 Ana Stanić uživo u Beogradu 01:00 Vrele gume HRT 1 09:40 Jelen obični, епизода 2. dokumentarni film 16:25 Slavonski žetveni običaji emisija pučke i predajne kulture 17:00 Vijesti 17:10 HAK - promet info 17:15 Kulturna baština 17:35 Berba lavande dokumentarni film 18:05 Lijepom našom 19:05 Najava programa 19:10 Crtani film 19:30 Dnevnik 19:55 SPORT 20:00 Vrijeme 20:02 Večeras... 20:05 Loto 7/39 20:10 Balade Petrice Kerempuha 21:05 Opera pod zvijezdama prijenos (21.15?) 23:10 Dnevnik 3 23:30 Vijesti iz kulture 23:38 SPORT 23:41 Vrijeme sutra 23:43 HAK - promet info 23:50 Scott i Baley 2, епизода 8. Serija HRT 2 08:30 Babybonus emisija pod pokrovi-

07:15 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Pet Show 11:45 Životinjske lakrdije/r. 12:30 Lili Pez 14:10 Serija: Distrikt /r. 15:15 Majstor kuhinje /r. 16:00 Prolog /r. 19:00 Raport iz Bara 19:45 Autoshop/r. 21:00 Info 21:35 Putopisi 22:00 Film: U dimu baruta 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Lili Pez 12.30

DANAS U GRADU teljstvom 09:00 MALA TV 09:30 Teletubbies, 15:00 Tenis Wimbledon - finale (Ž) prijenos 15:50 Evergreen 17:30 Briljanteen (733) ® 18:10 Top Gear19:00 Kriške sira 119:25 U vrtu pod zvijezdama19:55 Večeras... 20:00 Glee 220:42 Glazba, glazba... novi singleovi 21:00 Opatija: Tarara, snimka koncerta 22:20 Centurion 23:55 Zakon i red: Odjel za žrtve 1200:40 U uredu HBO 09:15 Tom i jerry: robin hood i njegov veseli miš 10:15 Smeđi šećer 12:00 Hollywood: Na snimanju12:30 Alvin i veverice 3: Urnebesni brodolom film 13:55 Nedeljom kod Tifanija 15:20 PUT 17:25 Bijes titana 19:05 Tom i jerry: Robin hood i njegov veseli miš film 20:05 Ljubav i čast 21:40 Poslednji preživeli 23:05 Razgolićeni 23:35 Kuća u bretanji 01:10 Čupavci 3 02:35 Psi od slame FOX CRIME 10:55 Odstrel 11:40 Odstrel 12:25 Odstrel 413:10 Odstrel 13:55 Odstrel 14:50 Bostonsko pravo 16. The good lawyer 16:35 Bostonsko pravo 17:25 Bostonsko pravo 19. BROTHERLY LOVE 18:15 Bostonsko pravo 19:05 Imitator Pilot 20:00 Imitator 1, епизода 2. Every Picture Tells A Story 20:55 Imita-

tor 1. Flyer 21:50 Nepogrešivi instinkt 22:50 Nepogrešivi instinkt 23:45 Zločinački umovi 00:35 Zločinački umovi 01:25 Zločinački umovi 02:10 Jedinica 02:55 edinica ARENA SPORT 11:00 Espn: documentary: Straight Outta L.A. 12:00 uživo Beachvolley Svetsko Prvenstvo Women 1/2 13:00 uživo Beachvolley Svetsko Prvenstvo Women 1/2 14:00 Boks BIG FIGHTS: Big Fights - Jake Lamotta 14:45 uživo Beachvolley Svetsko Prvenstvo Men 1/4 15:45 uživo Beachvolley Svetsko Prvenstvo Men 1/4 16:45 Košarka: 17:00 uživo Beachvolley Svetsko Prvenstvo Women 3. Place 18:00 uživo Beachvolley Svetsko Prvenstvo Women Final 19:00 Auto-moto Mundial: Magazin 19:30 Boks KOTV Magazin 20:00 uživo Atletika diamond liga: Paris 22:00 Espn: documentary: Four Days in October SPORT KLUB 12:00 Atletix 12:30 Wimbledon Studio 13:00 Wimbledon Pregled dana 11 14:00 Wimbledon Studio 15:00 Grand Slam Wimbledon žene 17:00 Grand Slam Wimbledon FINALE muški dubl 19:00 Grand Slam Wimbledon FINALE ženski dubl 22:00 Wimbledon Studio

CINEPLEXX

Čovjek od čelika 3D 17:15 ;20:00;22:00; Čovjek od čelika Digital 16:00 ; Čuvari tajnog kraljevstva 3D sinh.15:15 ; Mamurluk 15:30; 19:30; 22:50 Mlađi referenti 15:45 ;18:00 ;20:15 ;22:30 Svetski rat Z 3D 17:40; 19:45;21:30 Univerzitet za monstrume 3D 16:30 ;18:30; Univerzitet za monstrume Digital 15:30 ;17:30; Velika iluzija Digital 20:30; 22:40 Živjela Francuska Digital 19:00; 22:50;

TV PROGRAM NEDJELJA FILM

06:00 Serija: Ponor ljubavi/r 08:20 Film: Zora očajnika/r 10:10 Serija: Dva i po muškarca/r 11:15 Film: Ronin/r 13:15 Film: Totalni opoziv/r 15:10 Talk ShowVeče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:40 Sami u tami/r 17:30 Dosije 18:10 Exkluziv The Best Of 18:35 Exploziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija: Pevaj brate/r 20:15 Serija: Pevaj brate/r 21:00 Serija: Pevaj brate 21:45 Film:Gradska skupština 23:45 Exkluziv The Best Of/r 00:15 Film:Faktor 8 01:45 Exploziv The Best Of/r

07.00 09.30 10.30 12.00 12.05

PRVA Serija: Pevaj brate 21.00

RTCG 1 Štrumfovi 19.00

13.00 13.30 14.00 15.30 15.50 18.00 19.00 19.30 19.55 20.10 20.30 21.00 22.00 22.40 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Kad prošetam Crnom Gorom Agrosaznanje Vijesti Strani dok. program:Privatni život/r Mostovi Film Vijesti Dnevnik 1 Film Strani dok. program :Međunarodni terorizam/r Crtana serija : Štrumfovi Dnevnik 2 Sport Hronika kotorskog festivala Strani dok. program: Panorama – mugabeovi krvavi dijamanti Serija: Hispan Dnevnik 3 Crnogorska književnost Film Vijesti

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Farma – uživo 11:45 City 12:00 Top speed 13:00 Grand parada 14:00 Akademci specijal 14:40 City 15:00 Ja to tako sa Ivanom Baltić 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 19:15 Kursadžije 20:00 Serija: To toplo ljeto 21:00 Farma finale 00.00 Vip room 01:10 City 01:30 Film: Albatros 03:30 Film: Prestupnici

PINK Ja to tako 15.00

07:00 Serija: Škola monstruma 07:50 Film: Duboko u šumi 09:10 Film: Ulični lovac 10:45 Serija: Titova kuhinja 11:10 100 najvećih otkrića 12:00 Vijesti u 12 12:07 Iz mog ugla/r 13:30 Bez granica/r 14:00 Vijesti u 2 14:25 Načisto sa Petrom komnenićem/r 15:40 Dok.serija:Život sa morem 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Svi smo jedan tim 16:55 Lud, zbunjen, normalan 17:30 Showbizz 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Vratiće se rode 19:50 Dva smo svijeta različita 20:30 Film:Sulude godine 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport vikend 22:25 Film:Mapa svijeta 00:30 Posjetioci iz praiskona/r

VIJESTI Serija: Vratiće se rode 19.10

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5 Summer/r 11:00 Radio u boji 12:00 Film/r 14:00 Film/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 Summer 18:00 Forum 18:30 Večera kod Džaje 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5 Summer/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji: Summer dj 03:00 Film/r

ATLAS Večera kod Džaje 18.30

TV PREPORUKA DUBOKO U ŠUMI Vijesti 07.50

Mala družina odlazi na izlet na Kozaru. Istovremeno iz zatvora bježe trojica opasnih robijaša. Igrom slučaja njihovi putevi se ukrste i oni otimaju Lanu – simpatičnu djevojčicu crne kose. Odlučujuću ulogu u njenom spasavanju odigraće Mihajlo – debeljuškasti dječak koji je zbog svoje nespretnosti i sklonosti da piše poeziju ismejavan od ostatka družine. Upravo on, kroz niz napetih i komičnih situacija, uspijeva da spase, ne samo Lanu, već i ostatak družine od opasnih razbojnika. Na kraju svi prihvataju debeljuškastog pjesnika kao heroja.

08.00 Serija za djecu: Lutkokaz/r 10.05 Wimbldon 2013 – pregled/r 10.35 Top mobil/r 10.50 Odbojka (m) : Crna Gora – Češka/r 12.00 Boks:Radošević – Šturm/r 13.00 Sportska subota/r 15.05 Program za djecu: Krilata kolijevka 17.05 Film: Ja volim Hakabi/r 19.00 Crtani film:Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija:Igra 20.30 Serija:Djevojački institut/r 22.45 Reportaža 23.15 Vikend film: Pjesma srca 00.40 Vikend serija: Igra/r

RTCG 2 Reportaža 22.45

08:00 Fudbal.me sportski program 10:00 Retrospektiva 11:45 Zabava 13:00 Gušteranje 14:00 Dogodilo se... 14:45 Žestoko 15:00 Toto Vijesti sportski program 16:15 Toto Klub sportski program 17:00 Retrovizor 18:15 Ekstremno sportski program 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Grad koji volim

777 Gušteranje 13.00

08:30 Aljazeera 09:00 Plodovi zemlje 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 14:30 Plodovi zemlje 15:30 Astro num caffe 17:00 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 21:00 Interfejs 22:20 Na točkovima 23:00 Nokaut 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Hrana i vino 17.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 10:00 Vesti 11:00 Kukuriku šou 11:20 Poletarac 11:50 Priđi bliže tv serija 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:15 Vreme je za bebe 14:55 Gastronomad 15:10 Vesti 15:20 Sat 16:05 Vesti 16:08 Selo gori a baba se češlja tv serija 17:00 Vesti 17:05 Zadnja kuća, Srbija 17:40 Lud, zbunjen, normalan tv serija 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:00 Selo gori a baba se češlja tv serija 21:10 Tereza francuski film 23:00 Vesti 23:05 Ubistvo danska serija 00:10 Dnevnik 00:25 Jelen top 10 RTS 2 09:21 Bernard animirana serija 09:25 Bio jednom jedan čovek animirana serija 09:51 Zdravo Kino serija za decu 09:55 Ja, mi i drugi 10:30 Moj ljubimac 11:00 Znanje-imanje 12:00 Potrošački savetnik 12:28 e-TV 13:01 Trag u prostoru: Citre 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Srpski istočnici: Epitaf za krajiške bake 14:30 Emisija iz kulture 15:00 Igrale se delije na sred zemlje Srbije:

Kud “Đido” iz Bogatića 15:35 Biciklizam: Tur d Frans, prenos 16:35 Datum 17:00 Vikend Evronet 17:20 Srpske sportske legende 17:25 Ja, mi i drugi 18:00 Kulturno obrazovni program 19:00 Svetlana Zaharova i prijatelji, 1. deo 20:00 Odbojka - Svetska liga: Srbija - Italija, prenos 21:45 Ančika Dumas tv film 22:45 Datum 22:50 Verski kalendar 23:00 Sat 23:45 Biciklizam: Tur d Frans, pregled 00:15 Odbojka - Svetska liga: Srbija - Italija ® HRT 1 11:10 Ubojstvo, napisala je 12:00 Dnevnik 1 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro 15:40 Divlji u srcu16:30 Vrtlarica ® 17:00 Vijesti 17:10 HAK - promet info 17:15 Škola za tebe film ® 18:50 Popuna 19:05 Najava programa 19:10 Crtani film 19:30 Dnevnik 19:55 SPORT 20:00 Vrijeme 20:00 Loto 6/45 20:10 Vjerujem u anđele,21:00 Glembajevi 23:00 Dnevnik 3 23:20 Vijesti iz kulture 23:31 Vrijeme sutra 23:33 HAK - promet info 23:35 Putem europskih fondova ® 23:50 Zločinci u odijelima

07:03 Svježi u dan 09:15 Crtani filmMumijevi 09:35 Crtani filmovi 10:00 Pet Show /r. 11:50 Životinjske lakrdije 12:30 Lili Pez/r. 13:45 Film: Pravi Bruklin 15:03 Raport iz Bara /r. 17:00 Koncert 19:00 Muzički program 19:30 Crtani filmovi /r. 20:30 Planet Croatia 21:00 Koncert 22:00 Film: Divlji trk 00:00 Koncert

MONTENA Planet Croatia 20.30

DANAS U GRADU HRT 2 09:05 Feliksova pisma 09:35 Pripovjedač 10:00 Priče u slikama, епизода 1. serija za mlade 15:00 Tenis Wimbledon - finale (M) 17:05 Mediteranske igre - sažetak 17:35 Evergreen (3.), 19:25 U vrtu pod zvijezdama 20:00 Purpurna ruža kaira 21:30 Festival zabavne glazbe Split prijenos finalne večeri i show programa Jelene Rozge 23:55 Zakon i red: Odjel za žrtve 00:40 U uredu 6 HBO 09:00 Druga zemlja 10:30 Osmoza Džons 12:05 Ljubav i čast 13:40 Monte karlo 15:30 Misli kao čovek 17:30 Hollywood: Na snimanju 17:55 Hari poter i relikvije smrti 2 20:05 madagaskar: najtraženiji u europi film 21:40 Obitelj Borgia 22:35 Igre na berzi 00:00 Dobar doktor 01:35 Čupavci 4 03:10 Martovske ide FOX CRIME 08:55 Bolni propusti 1, епизода 1. serija 09:55 Bolni propusti 11:40 Monk 6 12:25 Monk 613:10 Monk 13:55 Monk 14:50 NCIS 15:40 Ncis 16:35 Ncis 17:25 Ncis 118:15 NCIS 19:05 Imitator 20:00 Imitator 20:55 Nepogrešivi instinkt 21:50 Nepogrešivi instinkt 22:50 Nepogrešivi instinkt 23:45 Zločinački

umovi 00:35 Zločinački umovi 01:25 Jedinica 202:10 Jedinica 202:55 Jedinica 03:40 Šah-mat 1, епизода ARENA SPORT 11:00 Beachvolley Svetsko Prvenstvo Women Final 12:00 uživo Beachvolley Svetsko Prvenstvo Men 1/2 13:00 uživo Beachvolley Svetsko Prvenstvo Men 1/2 14:00 Auto-moto Mundial: Magazin 14:30 Boks KOTV Magazin 15:00 Fudbal MLS LIGA: Houston - Philadelphia 17:00 uživo Beachvolley Svetsko Prvenstvo Men 3. Place 18:00 uživo Beachvolley Svetsko Prvenstvo Men Final 19:00 fudbal-brazilska liga 21:00 uživo Fudbal SPORT KLUB 08:30 F1 Nurburgring Kvalifikacije 10:00 Grand Slam Wimbledon Finale 12:30 Wimbledon Studio 13:00 Wimbledon Pregled dana 12 14:00 Wimbledon Studio 15:00 Grand Slam Wimbledon Finale muškarci direktno 18:00 Grand Slam Wimbledon finale mix dubl direktno 21:00 Wimbledon Studio direktno 21:30 F1 Nurburgring Trka 23:45 Wimbledon Pregled Nedelje 00:45 Sport Klub Superliga finale 03:15 Tenis - Portorož Open finale

CINEPLEXX

Čovjek od čelika 3D 17:15 ;20:00;22:00; Čovjek od čelika Digital 16:00 ; Čuvari tajnog kraljevstva 3D sinh.15:15 ; Mamurluk 15:30; 19:30; 22:50 Mlađi referenti 15:45 ;18:00 ;20:15 ;22:30 Svetski rat Z 3D 17:40; 19:45;21:30 Univerzitet za monstrume 3D 16:30 ;18:30; Univerzitet za monstrume Digital 15:30 ;17:30;Velika iluzija Digital 20:30; 22:40 Živjela Francuska Digital 19:00; 22:50;

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2013.

MALI OGLASI om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, KUĆE/STANOVI dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci nalazi Novaka se Miloševa 32i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. PRODAJA IZDAVANJE P  IV, 2. Mali oglasi poslat-T.Put i do„Cijevna“, 16h, b89m2 iće /o b78.000e javljeni„Gintaš“, u sjutr70m2 ašn/je brnamj. oju iz020-651-829 danja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana I,m 270e, Prodajem kuću, 84m2, na placu - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e Gintaš, 40m2, namj.po 200e usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 3. sa Redakcija pravo70m2 da /izvrši korekturu oglasa -S.A”SPONA, II, 61.000e Delta „Čelebić“, 50m2 / V, 300e, od 1.000m2 vinogradom i zadržava N.Miloševa, 21m2 / I, 33.600e namj. Oglasi koji nijesu-Centar, u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom,069-060-961 neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! voćnjakom 4. u naselju Murtovina. -Zabjelo, 28m2 / II, 28.000e, nov Delta „Abex“, 40m2 / II, 220e, prazan Tel.069/883-220 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, koja je data putem oglasa! -Kod Univerziteta, 42m2, vis.priz. S.A.tačnost Bulevar, 64m2i/ učinjenu I, 200e, prazan uslugu 069-051-360 47.000e oglasa molimo vas Centar, 42m2 / I, 300e, namj. 6. Prilikom slanja Vaših da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih -D.bolnica, 38m2 / I, 41.000e, nov Vez.most, 70m2 / I, 300e, prazan Prodajem nedovršenu kuću površiznakova dovoljno-B.S.P.Cetinjskog, je da upišete z, s, dj. 067-657-258 45m2 c, / IV,c,51.000e B.Jedinstva, 85M2 / I, 450e, namj.

AS NEKRETNINE

ne 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686

-Delta “Čelebić”, 53m2 / V, 65.000e,

useljiv

Blok V Vojna, 80m2 / IV, 350e, namj. Centar, 80m2 / I, 450e, namj.

www.asnekretninepg.com asnekretnine@t-com.me Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam jednosoban pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili Izdajem pozvati na tel:namje+382 77 300 104 K

Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148

šten stan, klimatizovan, zaseban ulaz, veoma povoljno. Ulica husinskih rudara, Konik. Tel.067/571-795

Podgorica, Donja Gorica, porodična kuća lux 460m2, plac 500m2, cijena 195.000e. Može dokup plac. Kombinovano plaćanje: keš, obezbijeđen kredit od 50-80.000e. Tel.067/824-411

Izdajem jednosoban prazan nov klimatizovan stan u stambenoj zgradi, Stari aerodrom. Tel.068/670 - 6 46

Kupujem jednosoban stan u Podgorici. Tel.069/407-346

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! SOBE

Prodajem nov namješten dvosoban stan 56m2, Zetagradnja, Stari aerodrom, PG. Namještaj gratis. Tel.067/591-220 Kuća na prodaju, 280m2, sve zasebno, sadr ži dva trosobna stana i jednosoban (osigurana) ostava, garaža, krevet za lozu, ograđeno, 50 0m2 plac, ul .rasvjeta. Tel.063/239 -981

Izdajem namješten jednosoban stan u Staroj varoši iznad Skalina, 150 eura. Tel.067/625157

Prodajem jednosoban stan, 47m2, iza Volija na Starom aerodrumu Ili mijenjam za dvosoban uz moju doplatu. Tel.067/534-840

Izdajem veću namještenu garsonjeru, pocetak Zagoriča u blizini. Tel.067/283-521

Sutomore, prodajem stan 35m2, uknjižen, vlasnik. 23.0 0 0 eura. Tel.068/763-201 Zagorič (kod MUP-a) 76m2, V sprat, 2 terase, ugradna kuhinja (medijapan) sa komplet tehnikom, 3 američka plakara. Fiksno 70.0 0 0e. Tel.067/180 030 Beograd, Vračar - prodajem jednosoban stan 53 m2 fiksno 1.850,0 0/m2. Namješten, odmah useljiv, ekstra novogradnja. Tel.0 038269325340, 067/609 -141 Prodajem jednosoban stan u Bijelom Polju 41 m2, centar, vlasništvo 1/1, može zamjena za Podgoricu. Tel.067/345- 050 Prodajem jednoiposoban stan u centru Tiv ta. Prizemlje, novogradnja. Tel.067/637-762 Nikšić, preko puta bolnice prodajem dobar trosoban stan, 10 0m2+dva podruma. Na 1. spratu, ugrađena PVC , klimatizovan, sunčan. Moguća kompenzacija za manji uz doplatu. Tel.067/272- 015 Prodajem manju garsonjeru u Podgorici. Novogradnja, polunamještena, drugi sprat. Tel.069/485-235, 067/639 969

Izdaje se namještena garsonjera, centar, mjesečno plaćanje. Tel.069/080 - 691

Izdajem sobu ženskoj osobi, povoljno. Tel.069/787-918

Izdaje se nenamješten dvosoban stan 20 0 eura, Njegoševa 40. Tel.067/826 -484, 067/287785

Budva, dvokrevetna soba, sezonski, centar, povoljno. Tel.069/080 - 691

Izdajem apar tman na Žabljaku. Tel.069/598- 077

Izdajem sobu sa tri kreveta, kupatilom i kuhinjom, zaseban ulaz. Bijela 10 0 m od mora. Tel.069/210 -775, 069/210 -770

Izdajem dvosoban namješten stan ispod Gorice, povoljno. Tel.067/437-989

Prodajem kuću u Podgorici - D.Gorici 140 m2, plus pomoćni objekat 50 m2, na placu od 50 0 m2. Cijena 85.0 0 0. Tel.067/311- 60 0

Prodajem novu kuću 180m2 kod Hemomonta sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom doz volom. Povoljno. Tel. 069/567-4 40

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Izdajem dvokrevetne sobe (kuhinja, kupatilo) zaseban ulaz, blizu Palade. Tel.067/555- 065, 069/305-363

Izdajem namještenu garsonjeru u Maslinama. 120 eura. Tel.067/877-757 Izdajem dvosoban namješten stan na Starom aerodromu. Tel.067/206 -566

P

Iznajmljujem turistima stan u samom centru Žabljaka. Tel. 069/430 -935

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

Izdajem kompletno namješten dvoiposoban stan, Preko Morače, Moskovska ulica, zgrada "Borovo", I sprat. Tel.067/554-958

Beograd - Zemun, tražim partnera za gradnju dvije porodične kuće na urbanizovanom placu od 14 ari. Tel.069/324- 690

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Herceg Novom blizu centra. Tel.069/0 42-227, 068/317852

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089

Izdajem jednosoban namješten stan iza marketa" Roda", Ulica 27. mar t. Tel.067/578-395 Izdajem jednosoban stan u Maslinama kod škole, samcu, cimerkama . Plaćanje mjesečno! Tel.069/949-571 Izdajem namještenu garsonjeru, 33 m2, klima, wireless, kod Vezirovog mosta. 20 0 e. Tel.067/501-226

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370629

Izdajem namještenu garsonjeru kod Pravnog i Ekonomskog fakulteta od 1.jula. Tel. 069/505-258, 020/624-239

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e. Tel.067/666-966

Izdajem lijepo namješten dvosoban stan i garsonjeru 1.800 m od centra grada - Masline - donji sprat lijepe kuće, sve zasebno. Tel.067/472-680

Izdajem jednosoban nenamješten komforan stan u zgradi. Zagorič, novogradnja, inter fon, klima, dvije terase, parking. Tel.067/439 -702

Izdajem garsonjeru, jednokrevetne i dvokrevetne sobe klimatizovane sa upotrebom kuhinje i kupatila kod Pravnog i Ekonomskog fakulteta. Tel.067/816907, 069/177-963

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Izdaje se poslovni prostor, pogodan za sve vrste djelatnosti . Ukupne povrsine 76m2, II nivoa ( 40m2 prizemlje + 36 m2 suturen ) Poslovni prostor se nalazi iza Delte, kod Krivog mosta,cijena izdavanja vrlo povoljna. Kontakt telefon za sve informacije +38267279496

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2013.

MALI OGLASI

Prodajem nov lokal u Baru, 30m2, kod stare vatrogasne, centar, novogradnja ili mijenjam za stan, isključivo novogradnja. Tel.067/350 -545 Prodajem poslovni prostor u Herceg Novom blizu centra. Tel.069/0 42-227 i 068/317852 Izdajem poslovni prostor u centru grada, 32m2, pogodan za kancelarije. Tel.069/703-301 Izdajemo u Spužu 2 (dva) magacina po 40 0 m2, prilaz dobar uz magistralu. Tel. 069/830 -330, 020/272-405 PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

Prodaje se porodično imanje, selo Prediš, Bjelice, Cetinje. Voda, ubao i zidovi kuće na imanju, šuma za sječu, asfaltni put i struja u blizini imanja. Cijena po dogovoru. Tel.0 41/234- 062, 067/4 43-454, 0 41/233-884

RENT-A-CAR MNE - CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem

069 559-555 068 733-333

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 300 eura. Tel.067/249-299

Prodajem reno twingo, 97. godište. U odličnom stanju, registrovan do 10. mjeseca. Tel.069/050 - 036

Podgorica, Donja Gorica, placevi 760m2, 870m2, 1.750m2 i 3.360m2. Sve urbanizovano. Kombinovano plaćanje, keš. Obezbijeđen kredit od 20.000 do 70.000 e. Tel.067/824-411

A4 2.0 TDI, 20 08, crni, alu felge, 14.0 0 0 eura. Tel.067/209 663

Prodajem imanje, 5.20 0 m2 (moguć dogovor oko djeljivosti). Idealno za sve namjene - 14 km od centra PG, starim putem PG -DG - asfalt, voda, struja, tel. Hitno, povoljno. Tel.069/091- 668

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjef tinije, najprofesionalnije i najbr že. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210 -340

Prodajem plac 70 0 m2 sa zidanim objektom 25 m2, voda, struja, prilazni asfaltni put, Farmaci - Podgorica. Tel.067/861-907 Prodajem placeve u blizini Spuža. Tel.067/206 -566 Prodajem plac u Lješnici Bijelo Polje, ekstra lokacija. Povoljno. 5 ari. Tel.069/360 -436 VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

USLUGE

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna doz vola stranaca. Upotrebne doz vole za prostore. Povoljno i br zo. Tel.069/020 -102

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Br zo, efikasno, povoljno. Tel.067/6 4 4494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄ jupolom΄, povoljno). Tel.069/459 -110 Tepih ser vis, klasično pranje, dolazak po pozivu. Tel.067/633- 057 Kućni ser vis: vodoinstalater, električar, bravar i moler. Dolazak besplatan! Cijene inter vencija veoma povoljne! Tel.068/422-218

Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu doz volu i boravak. Ugovori. Profesionalno. Tel.068/222-188

"Kvalitet" - čišćenje stambenih prostora, lokala, ulaza... Dubinsko pranje tepiha, mebla, automobila. Poliranje mermera. Podgorica, Danilovgra. ( Veće poslove cijela Crna Gora). Tel.067/224- 6 4 4, 068/2246 4 4, 069/224- 6 4 4

Registracija preduzeća besplatna za preduzeća koja će da koriste naše knjigovodstvene usluge. Povoljne cijene knjigovodstvenih i pravnih usluga. cljubo55@gmail.com Tel.069/221-974

Tepih ser vis Bato - povoljno pranje tepiha i dubinsko čišćenje garnitura, kreveta, stolica, auto siceva. Prevoz i dostava besplatni. Tel.069/632-84 4, 068/615929

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

GRAĐEVINSKE USLUGE

POSAO

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809 -806 GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Potreban ser viser za mobilne telefone. Tel.067/912- 0 490

Prodajem kvalitetnu plodnu zemlju sa svim analizama, idealOzbiljna žena bez obaveza pazinu za bašte, vr tove, parkove... la bi stariju žensku osobu 24h. Tel.068/317-210 Dogovor. Tel.067/922-2385

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2013.

MALI OGLASI

Firmi u centru Podgorice potrebna higijeničarka. Zvati radnim danima od 9 do 15 h. 077/300-100 Potrebna žena za pomoć u kući. Plaćanje po dogovoru. Tuzi, Vranj. Tel.069/602-175 Bebisiterka sa iskustvom i majka dječaka od 7 god. slobodna od 1. avgusta najradije bi radila u Bloku 5, 6, 9. Tel.069/219 918 Pedantna, odgovorna žena, traži posao. Tel.069/787-918 NASTAVA

LIČNO Penzioner u poodmaklim godinama, dobro situiran, bez obaveza, isključivo radi braka, želi upoznati Malisorku 60 -tih godina. Znanje crnogorskog jezika nije uslov. Tel.069/468-488. Na poruke ne odgovaram. Novodoseljen u Crnu Goru, slobodan, materijalno situiran i motorizovan, rado bi upoznao razumnu žensku osobu. Tel.067/563-541

Momak iz PG, 1.86, 82 kg, crn, prijatnog izgleda, bivši spor tista, volio bi da mu se javi fina ozbiljna djevojka dama iz PG, DG, primorja. Tel.069/631-306 Momak 30 godina (spor tski građen) upoznao bi usamljenu gospođu-đicu do 40 godina iz PG za povremena diskretna druženja. Tel.069/652-405 Mlađi momak traži situiranu damu iz PG, diskrecija. Pr vo SMS. Tel.069/271-969 Muškarac upoznao bi savremenu gospođu-icu za udobna intimna druženja. Tel.069/635261

NAMJEŠTAJ

RAZNO

Prodajem Simpovu garnituru dvosjed, trosjed, fotelju, komodu, sto za dnevnu sobu, televizor EI Niš, itison, vuneni tepih, radni sto. Povoljno. Tel.067/529 -731

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505

Prodajem trpezarijski sto i četiri stolice, stilski namještaj, luksuzno, nekorišćeno, povoljno. Tel.067/223- 613 Prodajem kauč kao nov. Fiksno 65 e. Tel.067/220 -113 Prodajem veći trpezarijski ovalni sto, dr vo, nov. Gratis tepih. Tel.069/260 -827 APARATI /OPREMA Klime fujit su, midea, vivax, aux, obične, inver teri, multi. Prodaja, montaža, ser vis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.0 69/020 -997, 0 67/911-2598

Klime - obične, inver teri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020 - 023, 067/342392

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019 - 698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746 -298, +38268/474188 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/50 4- 029 Prodajem spravu za vježbanje gladijator. Tel.067/431-146, 067/579 - 015 Prodajem sprej za odbranu i zaštitu od napada agresivnih pasa i ljudi. Njemački proiz vod. Tel.067/519 - 626, 068/471-143

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537 Prodajem knjige za 9. razred. Tel.067/602- 697 Električni šporet gorenje 50 eura, rashladna vitrina mala 150 eura, bendž klupa 90 eura, klupa za trbušnjake 80 eura. Tel.063/239-981 Valjak za peglanje njemački mile 85 sm, novi model, kratko korišćen, kao nov. Povoljno. Tel.069/420 -435 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851, 068/359228 Liječim čejevima zenski i muški sterilitet. Garancija. Tel.068/359-228 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563, 067/927-1103

Prodajem kolica za blizance u zelenoj boji maclaren twin triumph dobro ocuvana i malo korišćena. 10 0e. Tel.069/383286 Prodajem ili izdajem top vjenčanicu iz kolekcije Davids Bridal. Kupljena u Americi. Cijena po dogovoru. Tel.069/535-115 Prodajem sliku rađenu po originalnoj slici Mila Vrbice "Por tret starog Crnogorca", ulje na platnu. Tel.069/490 723 Vrhunski, originalni preparati za potenciju, tablete 4kom/15e, gelovi 7kom/20e, man-king na biljnoj bazi 10 kom/50e. Tel.067/852-451

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

subota i nedjelja, 6. i 7. 7. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

vozovi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40. Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15. Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240, fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Radno vrijeme poslovnice na aerodromudvasataprijeleta.Telefoni020/653051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 250€ -10% popusta na kupovinu u nedelju 07.07.2013. Popust ne važi za artikle koji se već nalaze na akcijskom sniženju.

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama