JELKO KACIN ● 3
Evropa traži hapšenja kao u Srbiji i Češkoj
U saradnji sa Institutom Lallemand Rosell
ce 30 nt i
SRIJEDA, 26. 6. 2013. BROJ 570/ GODINA II
www.probiotic.rs
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me
PROCEDURA ● 6
Ne može se do ponedjeljka povećati PDV ●2
ZA PET MJESECI PRIHODOVALI 54,7 MILIONA EURA
NESREĆE ● 11-13
Vlada proglasila Dan žalosti Povrijeđeni putnici stigli u Rumuniju
EPCG putnika iz izvozom Spisak autobusa smrti zaradila Oženio se Mirotić na ª Imanju Knjazº dug KAP EKSKLUZIVNO
● 13
SVADBA KOŠARKAŠA REALA ● 24
Elektroprivreda Crne Gore u tom periodu nije snabdijevala Kombinat aluminijuma strujom, već se on nelegalno snabdijevao strujom iz Evropske interkonekcije. EPCG je za tih pet mjeseci praktično zaradila onoliko koliko joj ta podgorička fabrika duguje
Košarkaš Real Madrida Nikola Mirotić rekao je sudbonosno da kćerki trenera Jadrana Vujačića Nini Vujačić. Zbog profesionalnih obaveza par je odlučuio da veselje upriliči tokom radne sedmice, a veliki broj rodbine i prijatelja uz zvuke popularne muzike uživao je u najljepšim trenucima srećnih mladenaca.
Svadbeno veselje u restoranu na Marezi
MEDITERANSKE IGRE ● 28
ITALIJA ● 30
LJETO ● 33
Rukometašice Novi Čekam dobar sadaddas asdCrne Gore u skandal na komad polufinalu pomolu muškarca
2
Tema dana
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
EDITORIJAL
EPCG
IVANA CIMBALJEVIĆ novinarka
IZVINITE, ALI NE VJERUJEM
Puneći državnu kasu Vlada će isprazniti novčanike građana. Skupo će postati još skuplje, a mnogo potrebnog biće nam nepotrebno. Iako su iz Vlade konstatno ponavljali da povećanje stope poreza na dodatu vrijednost neće izazvati poskupljenja, da su poslodavci obećali da neće podizati cijene, demanti stižu sa svih strana. Marketingški trikovi za privlačenje kupaca otkrili su ono što mnogi ne žele da vide. Pojedini poslodavci koji su se sjetili slogana “Iskoristi priliku i kupi prije povećenja PDV” najbolje ilustruje šta će se desiti od ponedjeljka. Strah me je i da pođem do prodavnice sljedeće sedmice i da vidim koliko “malu” promjenu će na moj novčanik izazvati ova “nužna mjera”. A možda mi se i posreći pa u ponedjeljak ne stignu svi da prilagode kase novoj poreskoj stopi. Odmah nakon odluke da nova poreska stopa počinje da se primjenjuje od ponedjeljka, pojavili su se i novi problemi. Poslodavci ne znaju kako da stignu da u ovako kratkom roku završe prilagođavanje i popišu svu robu. Još ukoliko dođe do povećanja maloprodajnih cijena, poreski obveznici su dužni da poreskom organu podnesu liste zaliha i maloprodajnih cijena, što dadatno komplikuje proceuduru i odlaže obračun po većoj poreskoj stopi. A tim komplikacijama ne mogu da se ne radujem jer to znači da će se još koji dan, možda, “kupovati” po staroj cijeni. No, moju radost mogu lako pokvariti trgovčki lanci koji tvrde da im je promjena i obračunavanje PDV-a po stopi od 19 odsto proces od minuta, gdje će samo kase prilagoditi obračunavanju po novoj, većoj poreskoj stopi. Informacija da će njima to lako pasti, meni je teško pala. Znači, cijene su spremne da od ponedjeljka idu gore. Svi su na ovo upozoravali, ali budžet se mora puniti. Vlada povećenjem PDV-a za dva procenta računa na dodatnih između 35 do 40 miliona eura prihoda. Nijesam skeptik, ali ne vjerujem u ovo. Zašto? Zato što ovo povećanje nije dalo željene rezultete u zemljama koje su isto ovo uradile, a uticalo je na povećenje cijena. Zato što isti ovi koji su predložili povećenje poreza ni sami ne traže fiskalne račune u kafani, prodavnici, pijaci i daju novac za brojke ispisane na parčetu papira...Zato što isti ti nijesu u stanju da kazne one koji na ovaj način krše zakon... Zato što isti nijesu u stanju da naplate poreske dugove od preduzeća koji premašuju 350 miliona eura... I ne vjerujem da građani moraju i mogu sve da plate (državne garancije).
Meteo 05:06 20:25
Izlazak Sunca Zalazak Sunca
Za pet mjeseci zaradili dug KAP-a Od januara do maja Crna Gora izvezla je struju u vrijednosti 54,7 miliona eura Crna Gora je za pet mjeseci izvezla električnu energiju u vrijednosti 54,7 miliona eura, a naftnih derivata u iznosu 3,3 miliona eura, odnosno oko 40 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Monstata. Uporedni podaci govore da je u istom periodu prošle godine naša zemlja izvezla svega 17,1 miliona eura mineralnih goriva i mazuta. Razlog leži u činjenici da Elektroprivreda u ovom periodu nije snabdijevala Kombinat aluminijuma, već se on nelegalno snabdijevao strujom iz Evropske interkonekcije. EPCG je za ovih
pet mjeseci praktično zaradila dug Kombinata koji joj ova podgorička fabrika duguje. Izvezena struja i nafta za ovih pet mjeseci je činila trećinu ukupne vrijednosti izvezene robe. “Izvezeno je robe u vrijednosti od 165,5 miliona eura, što je više za 9,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno za 676,3 mililona eura, što je manje za 5,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine”, saopšteno je iz Monstata. Statistika govori da smo najviše izvozili mašine i transportne uređaje i to u iznosu od 146,6 miliona eura,
drumska vozila u iznosu od 37,5 miliona eura i električne mašine, aparate i uređaje u iznosu od 27,6 miliona eura. “U izvozu glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bilu su: Srbija (63,5 miliona eura), Hrvatska (24,2 miliona eura), Slovenija (20,4 miliona eura)”, navode iz Monstata. Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore za period januarmaj 2013. godine prema preliminarnim podacima iznosila je 841,8 miliona eura, što ukazuje na pad od 2,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. I.C.
KRIVOKAPIĆ
Sirovina ima samo do petka Predsjednik Sindikata aluminijuma Rade Krivokapić kazao je Dnevnim novinama da sirovina za proizvodnju ima samo do petka, tako da ukoliko se u ova dva dana ne nađe rješnje za izvoz, ne znaju šta će biti sa farbrikom nakon toga. “Roba i dalje stoji lagerovana u fabrici i ako se ne nađe način da se ona proda, fabrika neće imati od čega da kupi sirovine. Nadam se da će nadležni u ova dva-tri dana naći rješenje za prodaju aluminijuma i tako obezbijediti potreban novac za sirovine”, kazao je Krivokapić. KAP trenutno u zalihama ima oko milion eura uskladištenog aluminijuma koji ne mogu da izvezu jer ruska VT banka ne želi da proslijedi novac od prodaje aluminijuma. Ovaj problem može da riješi samo odluka o uvođenju stečaja, jer u tom slučaju stečajni upravnik ne mora da poštuje ranije ugovore,
svi ugovori se stavljaju van snage, a stečajni upravnik može da prodaje aluminijum na slobodnom tržištu. Montenegro bonus u ponedjeljak je dostavio Elektroprivredi Crne Go-
re bankarske garancije za struju koju je kupio za potrebe Kombinata aluminijuma, tako da je KAP siguran naredne tri sedmice, bar što se struje tiče. I.C.
CGES
KAP im pojeo dividendu Prošlogodišnja dobit elektroprenosnog sisitema od 6,55 miliona eura ostaće neraspoređena zbog složenog finansijskog stanja u ovoj godini
Crna Gora
JADRAN:
More malo do umjereno talasasto. Vjetar sjevernih smjerova, povremeno umjeren do jak. Temperatura vode na otvorenom moru oko 25stepeni.
DANAS
Na jugu pretežno sunčano, a na sjeveru ponegdje, uglavnom slaba kiša.
Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje
Danas
Sjutra
min oC max oC
min oC max oC
20 19 20 20 19 12 9 6 10 12
19 17 19 18 17 11 7 5 9 10
29 27 28 29 29 23 18 14 18 20
SJUTRA
29 28 29 28 29 24 19 15 19 21
Na jugu uglavnom suvo, a na sjeveru ponegdje kiša i grmljavina.
Akcionarima Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) neće biti isplaćena dividenda, već će prošlogodišnja neto dobit od 6,55 miliona eura ostati neraspoređena zbog složenog finansijskog stanja u ovoj godini, odlučeno je na jučerašnjoj Skupštini dioničara. Odluka o raspodjeli dobiti za prošlu godinu usvojena je na jučerašnjoj Skupštini akcionara, većinom glasova 11 akcionara odnosno njihovih punomoćnika. Protiv su glasali predstavnici malih dioničara. Akcionar Zoran Petranović smatra da je kompanija odlaganjem isplate dividende poslala loš signal dioničarima. “Ta odluka nije dobra jer smo svi računali da ćemo imati neku dobit. U narednom periodu trebalo bi uspostaviti neku strategiju oko isplate dividendi, kako bi akcionari znali da se postave prema svojim ulaga-
njima”, rekao je Petranović. Kako prenosi agencija Mina-biznis, izvršni direktor CGES-a Ljubo Knežević saopštio je da se kompanija u ovom trenutku nalazi u veoma složenoj situaciji, ali ne potpuno svojom krivicom, već zbog činjenice da se crnogorski energetski sektor nalazi pred najvećim izazovom u posljednjih nekoliko decenija. “Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP) je veoma veliki potrošač i krupan i složen problem koji pogađa čitavu crnogorsku ekonomiju, a ne samo energetiku”, ocijenio je Knežević. Akcionare je zanimao razlog lošeg rezultata kompanije u prvom kvartalu ove, dok je Elektroprivreda (EPCG) u istom periodu imala znatno veći prihod od prodaje električne energije. “Ako neko troši neovlašćeno struju šest mjeseci vjerovatno se to moglo prije regulisati, a ne da se če-
ka nalog iz Brisela. Kompanija će teško zaštititi svoj interes u slučaju najavljenog stečaja u KAP-u “, tvrdi Petranović. Knežević je objasnio da prvi kvartal dominantno karakteriše izuzetno povoljna hidrologija, što je omogućilo EPCG da proizvede veliku količinu električne energije. “Sa druge strane upravo zbog toga što je u zemlji proizvedena velika količina struje, smanjena je količina tranzitirane energije preko CGES-a”, saopštio je Knežević. Akcionari su jednoglasno usvojili izvještaj o poslovanju CGES-a za prošlu godinu kao i finansijske iskaze sa izvještajem revizora. Ipak, prema riječima Kneževića, prošla godina je bila dobra jer je kompanija uspjela da amortizuje negativan trend potrošnje električne energije i pad ukupno prenesene struje za potrebe domaćih potrošača.
Tema dana
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
3
JELKO KACIN ZA DN
EU traži hapšenja kao u Srbiji “Ukazao sam nadležnima u Crnoj Gori na ugroženost nezavisnosti rada nekih regulatornih tijela, no reakcija i promjena još nije bilo”, kazao je Dnevnim novinama izvjestilac evropskog parlamenta Miraš Dušević
C
rna Gora mora snažnije krenuti u borbu proitiv korupcije. Ključ leži u političkoj volji lidera koji moraju da omoguće tužilaštvu i istražnim organima da rade svoj posao. Potrebno je napraviti iskorak na ovom polju. Srbija je dobar primjer, kazao je za Dnevne novine evropski parlamentarac Jelko Kacin.
Korupcija je i dalje najveći problem Crne Gore - saopšteno je u najnovijem izvještaju organizacije Freedom House. Da moramo i možemo učiniti više na ovom polju potvrdio je za DN izvjestilac evropskog parlamenta Jelko Kacin. “U borbi protiv korupcije je uvijek moguće postici bolje rezultate. To važi i za Crnu Goru, naročito imajući u vidu stalna upozorenja Evropske komisije i EP da za sada nedostaju konkretni rezultati i pravo-
Beograd stalno ª radiº Nakon hapšenja bivšeg ministra privrede Predraga Bubala i još šestoro bivših funkcionera Agencije za privatizaciju i Akcionog fonda zbog sumnje da su prilikom prodaje akcija Luke Beograd oštetili državni budžet za nekoliko miliona eura, stiče se utisak da odgovornost za “pljačkašku” srpsku privatizaciju neće snositi samo tajkunska nego i politička klasa, prenose srpske mediji. Da je Srbija ozbiljno krenula da se bori sa kriminalom i korupcijom dokazala je i akcija kada je osam osoba uhapšeno zbog zloupotreba u Galenici, kojima je ta kompanija oštećena za oko 12 miliona eura. Među uhapšenima je i bivši generalni direktor Galenike Nenad Ognjenović. Kako su prenijeli srbijanski mediji, tokom pretresa u stanu Nenada Ognjenovića pronađen je ugovor o oročenih 770.000 eura u banci “Inteza” iz 2013. godine. Nadležne službe ne staju. Najavljuju još. “Biće uskoro velikih hapšenja zbog korupcije, a posebno smo fokusirani na finansijski i privredni kriminal i njegov koruptivni uticaj na državne organe. To je najveći problem naše zemlje kada je reč o kriminalu i korupciju - rekao je nedavno za “Blic” tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević.
snažne presude u borbi protiv visoke korupcije. Smatram da ključ leži u političkoj volji lidera koji moraju suštinski da omoguće tuzilaštvu i istražnim organima da rade svoj posao”. Kao primjer borbe protiv korupcije, Kacin navodi primjer dešavanja u Češkoj. “Niko ne smije biti nedodirljiv. Da bi poglavlja 23 i 24 bila otvorena i reforme u okviru njih bile nesmetano sprovođene, potrebno je napraviti iskorak na ovom polju kakav Srbija, smatram, upravo čini. Dodao bih i da sam sam ukazao nadležnima na ugroženost nezavisnosti rada nekih regulatornih tijela, no reakcija i promjena još nije bilo”, zaljučio je Kacin. Sasvim jasno, i ovim izjavama svojih zvaničnika, Evropska unija šalje poruku Crnoj Gori da treba uraditi ono što se radi u Češkoj i Srbiji - hapsiti one koji se ogriješe o zakone, bez obzira čime se bave. Korupcija je i dalje najveći problem Crne Gore i zemalja zapadnog Balkana, pokazalo je najnovije istraživanje američke nevladine organizacije Freedom House. Prema rezultatima, alarmantno je to što se korupcija na ovom području produbljuje, uprkos pritiscima iz Evropske unije i drugih međunarodnih institucija, koje upozoravaju da moramo ojačati nezavisnost pravosuđa, a da visoka korupcija mora imati sudski epilog. Kako je pokazalo najnovije istraživanje “Nacije u tranziciji 2013”, politički interesi i lične veze između Vlade i biznisa redovno utiču na javne tendere i postupke privatizacije širom regiona. Pravosudne institucije su preopterećene i podložne političkom uticaju. I novinari, posebno oni koji prate oblast organizovanog kriminala i korupcije, suočavaju se sa političkim pritiscima, zastrašivanjima i napadima. Crna Gora i dalje najveći problem ima sa korupcijom. Loš rezultat pokazuje indeks pet na skali od jedan do sedam (jedan predstavlja najviši, a sedam najniži stepen demokratskog progresa). Dakle, situacija na polju borbe protiv
korupcije je loša. Bolji smo samo od Kosova i Albanije, ali je Srbija na listi bolja od nas. Kao zemlju koja je najdalje otišla u borbi protiv korupcije ova organizacija ističe Hrvatsku i slučaj bivšeg premijera Iva Sanadera.
● NAJVIŠE KORUPCIJE U ZDRAVSTVU Američki stejt dipartment u svom izvještaju o ljudskim pravima za prošlu godinu apostrofira korupciju kao ozbiljan problem u Crnoj Gori. U izvještaju se navodi kako je na osnovu istraživanja koje je sprovedeno u decembru 2011. od strane Vladine Uprave za antikorupcijsku inicijativu, u saradnji sa OEBS-om, potvrđeno da je da je korupcija najviše evidentna u sistemu zdravstvene zaštite, carine i među policijom. Iako su vlasti preduzele korake za jačanje antikorupcijskih zakona i institucija, primjena je ostala uglavnom neefikasna. Takvi su i napori da se istraže, procesuiraju i osude oni koji su umiješani u korupcijske radnje. Mehanizmi za kontrolu finansiranja političkih stranaka i izbornih kampanja i dalje su slabi. Prema izmenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih partija, usvojenom u decembru 2011, državni revizor je odgovoran za završnu reviziju političkih stranaka stanja i izveštaja o troškovima izborne kampanje, a Državna izborna komisija je zadužena za praćenje implementacije ostalih aspekata zakona. Profesionalni kapaciteti i nezavisnost Državne izborne komisije i revizora bili su nedovoljni da obezbijede potpuno efikasni nezavisni nadzor. Mehanizmi za provjeru finansiranja političkih stranaka i izbornih kampanja i nekažnjavanja ostali su nedjelotvorni.
Češka češlja ª kriminalceº U Češkoj su podignute optužnice protiv sedam osoba, među kojima je i šefica kabineta češkog premijera, neki bivši zastupnici, kao i dvojica pripadnika vojne obavještajne službe. Optužbe se odnose na korupciju i zloupotrebu vojne obavještajne službe. Opozicijska Socijaldemokratska stranka lijevog centra saopštila je kako će zakazati glasanje o povjerenju premijeru Petru Nečasu, ne podnese li ostavku. Jedinica češke policije za
borbu protiv organizovanog kriminala sprovela je prije nekoliko večeri raciju u sjedištu češke Vlade, saslušala kao svjedoka premijera Petra Nečasa. Policija je tom prilikom hapsila nekoliko političara vladajuće Građanske demokratske stranke i visokih činovnika. Među uhapšenima je bila i najbliža saradnica premijera, direktorka njegovog kabineta i žena o kojoj su mediji nagađali da možda stoji iza raspada premijerovog braka Jana
i pristrasnog izvještavanja. Kada je riječ o slobodi govora, pojedinci su mogli da kritikuju Vladu javno ili privatno bez posljedica, a nije bilo zvaničnih izvještaja da su vlasti nadzirale političke sastanke, ili na neki drugi način pokušali da spriječe kritiku.
● POLITIČKI PRITISAK NA NOVINARE Nezavisni mediji su bili aktivni i uglavnom su izražavali vrlo raznolike političke i društvene stavove. Nije bilo fizičkih napada i prijetnji novinarima, a mediji su bili izloženi političkim i ekonomskim pritiscima. Neki mediji su pokazali spremnost da kritikuju Vladu. Neki posmatrači su primijetili da su novinari često podložni političkom, ali i pritisku poslodavca. U kombinaciji sa lošom obukom i malom platom, takvi pritisci doprinijeli su da ima
CRTICA
Znaju li Amerikanci sve o Zavali? Stalni pozivi zvaničnika zapadnih zemalja da se u borbu protiv kriminala i korupcije ulazi, prije svega, dovođenjem do kraja sudskih procesa, a naročito kada su u pitanju osobe iz političkog života zemlje, predstavljaju apel sa kojima će se svi, u principu, složiti. Složićemo se, međutim, da oni vrlo često liče na presude prije suđenja, donešene na osnovu nekih saznanja koja su daleko od crnogorske javnosti. I vrlo često, mi te “preporuke” prihvatamo zdravo za gotovo, u nadi da će nam to pomoći na evropskom putu. Istina, nije nam ni strano stavljanje na tacnu glava naših ljudi, zarad “viših ciljeva”, ne pitajući se na osnovu kojih informa-
cija stranci dozvoljavaju sebi da se miješaju u naše unutrašnje stvari. Da te informacije ne moraju uvijek biti valjane pokazuje i izvještaj američkog Stejt dipartmenta o ljudskim pravima u Crnoj Gori 2012. godine, koji je nedavno objavljen. U njemu, naime, piše da su podignute optužnice protiv “bivšeg gradonačelnika Budve Rajka Kuljače, zamjenika predsjednika opštine Dragana Marovića i devet njihovih saradnika, zbog zloupotrebe službenog položaja, sa mogućom kaznom od dvije do pet godina zatvora jer su omogućili firmi Zavala Invest da počne izgradnju hotelskog kompleksa, koji je bespravno izgrađen na zaštiće-
Several law enforcement officials faced corruption charges during the year. On July 1, the Supreme State Prosecutor’s Office indicted three employees from the Ministry of Interior for taking bribes in return for issuing forged personal documents. Those cases were initiated on the basis of evidence provided by a third party. Verdicts by primary courts were issued against former Budva mayor Rajko Kuljaca, Deputy Mayor Dragan Marovic, and nine associates on charges of abuse of power, with a possible sentence of two to five years’ imprisonment. Kuljaca was believed to have enabled the firm Zavala Invest to start construction of a hotel complex that was illegally built on the protected Zavala peninsula. The president and a judge of the basic court in Cetinje, Goran Vrbica and Nebojsa Markovic, were indicted for bribery. The former mayor of Ulcinj, Gzim Hajdinaga, together with Naser Keljmendi, who was alleged by Interpol to head one of the region’s largest criminal organizations, reached a settlement with the supreme state MONTENEGRO 25 Country Reports on Human Rights Practices for 2012
nom poluostrvu Zavala”. Naravno da se u izvještaju ne pominje način na koji su uhapšeni, vrijeme provedeno u istražnom zatvoru ili bilo šta što se tiče ljudskih prava. Daje se samo jedna konstatacija, koja nije tačna. Poznato je da ova grupa Budvana uopšte nije optužena zbog gradnje hotela na Zavali, već postrojenja za desalini-
zaciju vode. Bez namjere da se miješamo u rad pravosudnih organa, koji bi svoje radnje i odluke trebalo da završavaju bez pritiska s bilo koje strane, treba ukazati da se na ovaj način spinuje javnost u pogrešnom pravcu. Grupa Budvana nije optužena za divlju gradnju hotela, fabrike duvana ili, ne daj bože, postrojenja koje ugrožava životnu sredi-
nu. Oni su gradili postrojenje koje je Budvi omogućilo da ima vodu. Kako su to uradili utvrdiće sud, ali javnost sasvim sigurno drugačije reaguje na divlju gradnju, a drugačije na izgradnju postrojenja za preradu vode. Zato bi i oni koji rade ovakve izvještaje trebalo da poslušaju onu našu narodnu: “Krivo sjedi, pravo zbori”. Ml. P.
4
Politika
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
PEJOVIĆ PRED ANKETNIM ODBOROM
O brisanju iz spiska pitajte Gojkovića EU mora biti sprEmna da ispUni svojE obavEzE Balkan se približava istorijskoj 2014. godini. Sve oči će biti uprte u region gdje je prije 100 godina počeo veliki evropski rat, započet atentatom na nadvojvodu Franca Ferdinanda u Sarajevu. Ipak, ta godina bi takođe mogla postati istorijska godina u procesu evropskih integracija: uz hrabrost i nephodnu političku volju, 2014. će biti godina u kojoj će biti razriješene još postojeće političke razmirice, a cijeli region najzad napraviti skok unaprijed, ka Evropskoj uniji. Pojedini se nalaze nekoliko koraka ispred drugih, pa se čak približavaju finišu trke: 1. jula ćemo poželjeti dobrodošlicu Hrvatskoj kao 28. državi-članici EU. A Crna Gora je već počela pregovore o pridruživanju EU.
Funkcioner DPS-a Daliborka Pejović izjavila je da ni ona ni njena partija nijesu pokretali postupak brisanja birača iz spiska u Herceg Novom. Pejović je, na jučerašnjoj sjednici Anketnog odbora za ispitivanje navoda afere “Snimak” na kojoj je nastavila sa davanjem izjave, rekla da uvid u biračke spiskove imaju samo lokalni organi i Ministarstvo unutrašnjih poslova. “Ni ja ni moja partija nije pokrenula nijedan slučaj brisanja birača. To pravo ima jedino upravna inspekcija MUP-a i lokalni sekretarijat uprave. Mi smo 28. februara najavili postupak i potpuno transparentno i legitimno rekli šta treba raditi sa biračkim
spiskom da bi on bio doveden na onaj nivo da bi se svim građanima obezbijedilo aktivno biračko pravo. Sada je birački spisak u Herceg Novom doveden na jedan zavidan nivo”, odgovorila je Pejović na pitanje poslanika DF-a Vladislava Bojovića “da li je posao koordinatora DPS-a da preuređuje birački spisak i da li je njena partija protivzakonito preuzela ulogu državnog organa”. Pejović je napomenula da bi to pitanje trebalo uputiti poslaniku SNP-a Obradu Gojkoviću jer regulisanje biračkih spiskova vode lokalni organi. “Ono što je naše pravo je da mi imamo uvid u te spiskove i da sve podatke imamo na uvid kao i svaka druga politička partija”, rekla je Pejović.
Pejović
stav
Neki drugi su nedavno pokazali veliku odlučnost: u aprilu tekuće godine smo bili svjedoci epohalnog dogovora između Beograda i Prištine o srpskom stanovništvu na Kosovu. Implementacija neće biti postignuta preko noći, i ostaje puno pitanja koja tek treba riješiti. Ali, svako ko i najmanje poznaje Balkan zna koliko je predmetno pitanje bilo kontraverzno i u kojoj mjeri ovaj sporazum predstavlja značajan korak naprijed. Prvo i najvažnije je, naravno, ogroman doprinos koji to pruža normalizaciji odnosa između dviju zemalja. To bi takođe bi trebalo da utre put za pregovore o članstvu Srbije i da dozvoli Kosovu da počne pregovore za sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Očekujemo jasan politički signal od predstojećeg zasijedanja Evropskog savjeta u ovom pogledu. Ali, osim svega toga, to šalje snažan signal cjelokupnom regionu Balkana. Normalizacija odnosa između Srbije i Kosova će okončati destabilizujuće nacionalističke ambicije, koje predstavljaju kočnicu za zagovornike etničkih država i smirivanja tenzija iz prošlosti. Čelne ličnosti u Beogradu i Prištini su pokazale šta sve može biti postignuto kada je prisutan krucijalni element vizionarstva i političke hrabrosti. Sada je najvažnije da njihove kolege u Skoplju i Sarajevu (kao i oni u Tirani) obrate dužnu pažnju. Ukoliko je moguće postići dogovor o delikatnom pitanju aranžmana vezanih za srpsko stanovništvo na Kosovu, trebalo bi biti moguće i prevazilaženje dugogodišnjeg zastoja u Bosni i Hercegovini i destruktivnog pitanja oko imena Makedonije, ili pak uvođenje neophodnih reformi i sprovođenje odgovarajuće procedure formiranja vlasti u Albaniji. Ukoliko bi se ostvario napredak po ovim pitanjima, EU bi morala da bude spremna da ispuni svoje obaveze. To znači počinjanje pregovora o pridruživanju Makedonije sa EU, davanje statusa zemlje-kandidata Albaniji i prihvatanje vjerodostojne aplikacije Bosne i Hercegovine za članstvo u EU. Ali, ukoliko ne bude napretka, čelnici u Skoplju, Tirani i Sarajevu (kao i oni u Banja Luci i Mostaru) riskiraju da dožive da njihove zemlje zaostanu za drugima, uz fatalne političke i ekonomske posljedice u dužem periodu koji dolazi. Zato sporazum između Srbije i Kosova treba posmatrati u širem regionalnom kontekstu. Poruka je jasna: pragmatizam i kompromis (a ne tvrdoglave blokade) su načini za prevazilaženje prepreka, postizanje svima potrebnih dobrosusjedskih odnosa i pružanje opipljive perspektive za bolju budućnost ljudima u regionu. Zato svi treba da se nadamo da će odlučnost lidera u Hrvatskoj, kao i hrabrost i vizija njihovih kolega u Beogradu i Prištini postati primjeri koje će drugi slijediti. I da ćemo naredne godine moći da komemorišemo stotu godišnjicu Prvog svjetskog rata kontrastom između tragedije iz prošlosti i zaista obećavajuće, evropske budućnosti za cijeli balkanski region. Mihael Špindeleger, austrijski ministar za evropske i međunarodne poslove Karl Bilt, švedski ministar vanjskih poslova
Dobro je što Hrvatska ulazi u EU Ulazak Hrvatske u EU 1. jula može da pozitivno utiče na zemlje regiona, osim izvjesnih problema koji će se pojaviti u nemogućnosti slobodnog režima prelaska hrvatske granice, rekao je profesor Đorđije Blažić. “Taj problem mogu imati građani koji u pograničnim područjima, jer su do sada mogli slobodnije uz druge lične isprave bez pasoša da ulaze u Hrvatsku”, rekao je Blažić. On je naveo da su iskustva Hrvatske u procesu pridruživanja veoma dragocjena za Crnu Goru, podsjećajući da je zvanična Podgorica prihvatila iskustva i modele Hrvatske u koncipiranju institucionalnog okvira u pregovaračkom procesu. “Ulazak Hrvatske u EU podrazumijeva i njen puni angažman u svim instutucijama u Briselu koje će direktno odlučivati o brzini procesa zatvaranja novih pregovaračkih poglavlja vezanih za Crnu Goru”, precizirao je Blažić. On je ocijenio da je dragocjena ekspertska pomoć i iskustvo Hrvatske u pojedinim poglavljima. “Na taj način Crna Gora može da efikasnije prebrodi eventualne problem u tim procesima sa kojima se susretala i Hrvatska tokom pregovora”, kazao je Blažić. Blažić smatra da nema realnog razloga za strepnju da će Hrvatska blokirati pregovore EU sa Crnom Gorom zbog neriješenog statusa Prevlake. “Na to veoma jasno ukazuju i dosadašnji veoma dobri bilateralni odnosi Hrvatske i Crne Gore, jer je rješenje Prevlake od obostranog interesa za dvije zemlje”, dodao je Blažić. J.Đ.
Ona je istakla da 1247 građana Herceg Novog nije imalo crnogorsko državljanstvno i da je prirodno da oni budu izbrisani iz biračkih spiskova. Dodala je i da se na kraju ispostavilo da je broj tih ljudi bio preko 1.400. Poslanik SNP-a Obrad Gojković je na to odgovorio da postoje ljudi koji su rođeni u Herceg Novom, a nemaju crnogorsko državljanstvo kao i “da ima slučajeva gdje ljudi i po sedam godina čekaju na državljanstvo”. Ona je istakla da je “čudno da organizujemo da mogu da glasaju ljudi koji sa Herceg Novom imaju veze toliko da su samo došli da kupe automobil”. Pejović je ponovila da njena stranka nije zloupotrijebila državne resurse. “Jedino što su tražili iz DPS-a jeste da se smijeni direktor jednog javnog preduzeća koji je tu već 14 godina. Nijesmo zaposlili nikog novog niti to možemo niti smo imali pravo na to bez procedura. Nijesmo mogli ni kadrovati u školama bez saglasnosti nadležnog ministarstva. Tako da svaka priča o zloupotrebi državnih sredstava pada u vodu”, rekla je Pejović i istakla da nema čega da se stidi u svojim izjavama koje su snimljene na sjednicama GO DPS-a. Na to je reagovao predsjedavajući Koča Pavlović, navodeći da je “ovakav način izbjegavanja istine uvredljiv za građane Crne Gore”. J.Đ
DANILOVIĆ PORUČIO
Bez Fronta na premijerskom satu
Danilović
Poslanici Demokratskog fronta (DF) neće učestvovati sjutra na sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu, ali će nastaviti rad u odborima i međunarodne aktivnosti, rekao je šef tog poslaničkog kluba Goran Danilović. On je kazao da premijerski sat, u situaciji u kojoj je, kako je rekao, premijer Milo Đukanović jedan od vinovnika zloupotrebe državnih resursa u predsjedničkoj kampanji, nije izazov. “Kao što smo i obećali javnosti, mi ćemo nastaviti rad u odborima, i sa našim međunarodnim aktivnostima, kako bi bili aktivni i u kreiranju posljednje dvije tačke dnevnog reda, koje se tiču naše ranije odluke, tako da definitvno u međuvremenu nećemo mijenjati taj svoj stav o učešću na plenumu”, rekao je Danilović. On je podsjetio da je predsjedništvo DF-a i ranije saopštilo da će parcijalno i selektivno prisustvovati radu plenuma.
“I da će od toga kako se bude radilo u Anketnom odboru, i šta budu rezultati tog i rada radne grupe koja treba da pripremi set izmjena zakona kojim bi se utvrdilo povjerenje u birački proces, zavisiti i naš odnos prema parlamentu i prema političkoj situaciji u Crnoj Gori”, precizirao je Danilović. On je kazao da je Đukanović “spiritus movens” izborne krađe na predsjedničkim izborima. “I dok on i oni koji su to radili u njegovo ime ne odgovore na pitanje zašto su radili nedopustive i nezakonite stvari u minulom izbornom procesu, sa takvim premijerom, teško je moguće uspostaviti komunikaciju”, ocijenio je Danilović. Prema njegovim riječima, Đukanović se potrudio da na mjesto predsjednika, mimo zakona i mimo građana, ubaci svog stranačkog potpredsjednika, navodeći da on ne zaslužuje trenutnu pažnju DF-a. Mina
Politika
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
Ustavne promjene krajem jula Član Ustavnog odbora iz DPS-a Husnija Šabović smatra da bi posao oko Ustavnih promjena mogao da bude završen krajem sljedećeg mjeseca. “Postoji ukupno raspoloženje, posebno u DPS-u, da se to završi do kraja jula. Do sada smo riješili mnogo značajnih pitanja. Dobar posao smo uradili. Mislim da nam je još samo ostalo da se dogovorimo u vezi sa mehanizmima za deblokadu. Nema razloga da to ne završimo, ako postoji političko raspoloženje i kod drugih političkih partija.” Suljo Mustafić iz Bošnjačke partije vjeruje da je rok do kraja jula za usvajanje ustavnih promjena realan. Smatra da je nedostatak političke volje ključni problem. “Ja sam optimista, vjerujem da je to moguće. Manjinske partije podržaće te promjene, uz uslov da se donese i Ustavni zakon koji će regulisati pravo na zastupljenost kadrova iz redova manjinskih naroda u tužilaštvu i sudstvu.” J.Đ.
Čekaćete još godinu na izbore Predsjednik Skupštine opštine Pljevlja iz redova Nove srpske demokratije Božidar Bajić, rekao je da vladajuća koalicija u tom gradu, koju sačinjavaju Nova, SNP i Narodna stranka, savršeno funkcioniše i da nema potrebe za raspisivanje prijevremenih lokalnih izbora. Komentarišući izjavu šefa odborničkog kluba DPS-a Pljevlja Ljubiše Ćurčića, da su sazreli uslovi za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora u tom gradu, Bajić je istakao da koalicija na čelu sa DPS-om “diže frku”, ali da će, kako je naveo, morati da sačeka do aprila ili maja naredne godine na sljedeće izbore. “Nikad nam vlast nije bila stabilnija. Vladajuća koalicija u Pljevljima savršeno funkcioniše, s tim što se dogodi da nekad dođe do nerazumijevanja - kad jedan glas zataji. U ponedjeljak nastavljamo sjednicu i ništa nije nepremostivo. Koalicija na čelu sa DPS-om zna da digne frku, vični su uvježbali su se 20 godina da u svemu vide nešto što bi njima trebalo da godi, ali moraće da sačakaju do aprila ili maja sljedeće godine - na sljedeće izbore”, rekao je Bajić. J.Đ.
5
BIVŠI ČLAN DPS IVAN AŠANIN
Mojkovac treba spasiti od pojedinaca iz DPS Vesko Baltić
D
ugogodišnji funkcioner DPS Mojkovca Ivan Ašanin koji je nedavno podnio ostavku na članstvo u toj partiji dostavio je juče medijima saopštenje u kojem je odgovorio na konstataciju predsjednika OO DPS Mojkovac Dragomira Mrdaka je li pogrešan potez ostavka koju je Ašanin podnio.
Ašanin u saopštenju navodi da mu je Mojkovac uvijek bio prioritet, te da je njegova ostavka pokušaj da se spasi grad od pojedinaca kojima taj grad služi kao prolazna stanica. “Znam da tako moj drug Mrdak ne misli, a posebno ne misle članovi Opštinskog odbora, niti ijedan građanin Mojkovc,a bio simpatizer pozicije ili opozicije. Znaju dobro šta će se na jesen desiti, moj cilj ostavke nije bio da nanosim štetu nikome, posebno ne mom gradu. Podnio sam ostavku ne da bih nanio štetu gradu, već da bih pokušao da spasim grad od pojedinaca kojima je ovaj grad prolazna stanica decenijama, odskočna daska za “gore”, a pokazaće se i ovom prilikom od jeseni gdje ima ko aspiraciju, te da ih Mojkovac ne interesuje kao u mnogo slučajeva do sada”, navodi
I Vuković otišao Ugledni funkcioner danilovgradskog ogranka Demokratske partije socijalista (DPS) Ranko Vuković takođe je prije nekoliko dana napustio tu partiju. Vuković je predsjedniku danilovgradskog DPS-a Miodragu Đuroviću, dostavio pismo, u kojem je zatražio da ga izbrišu iz članstva partije. “Želio sam da DPS bude, kao što mu sam naziv kaže - demokratski. U posljednjih nekoliko godina rukovodstvo danilovgradskog DPS-a donosilo je odluke koje nijesu po statutu partije, a danilovgradska vlast, koju formira DPS, donijela je niz nezakonitih odluka. Na sve to sam upozoravao rukovodstvo danilovgradskog DPS-a i opštinsko rukovodstvo, ali niko nije obraćao pažnju na moja upozorenja”, kazao je Vuković.
se u saopštenju Ašanina. Nakon što je o ostavci upoznao predsjednika DPS Mila Đukanovića i predsjednika OO DPS Mojkovac Dragomira Mrdaka, ubrzo je stigla i reakcija Mrdaka koji je kazao da i nije neka šteta to što Ašanin napušta DPS. Ašanin napominje da je za njega Mojkovac na prvom mjestu. “Mojkovčanin sam, nemam rezervni grad kao neki nekadašnji i sadašnji funkcioneri. Mogao sam tamo gdje oni hitaju, ali želim ostati u Mojkovcu. Poslije ostvarenja višeg cilja, a to je državnost Crne Gore, za mene je Mojkovac
cilj, njegov razvoj kroz razvojne projekte u kojima sam ušestvovao, što sam dokazao u svom dosadašnjem radu, koji je sputavan upravo od političkih krugova kojima sam do juče pripadao”, kaže Ašanin. Napominje da se uvijek pitao da li se to radi svjesno ili nesvjesno. “Ovdje u Mojkovcu želimo biti samo nadzorni organi, a nikako izvođači radova i učestvovati
u razvoju grada. Tu naviku su poprimili sadašnji mladi funkcioneri kao dobri đaci, ne razmišljajući da treba nešto pametno raditi i graditi u ovom gradu i za ovaj grad, a ne kako će se otići iz njega. Pritom još i poneki dođu da žive, i neka su dobrodošli, ali neka ne drže lekcije jer nemaju kapaciteta za to”, navodi se u saopštenju Ašanina.
Saradnja s Pozitivnom Ašanin je saopštio i buduće planove koji se tiču političkog djelovanja. “Moguće su tri varijante, nezavisna lista, koalicija sa Pozitivnom ili će na kraju zbog razvoja Mojkovca, ako budemo uspjeli da nađemo zajednički jezik biti samo Pozitivna. Modus za koji se ja budem opre-
dijelio neće biti tas na vagi, nego će biti sigurno tri odbornika, tako da rezultat lokalnih izbora, samo mogu za vaš radio da preliminarno najavim, da će odbornički sastav biti 14, 14 , 3, tako da će grupacija koju ja budem predvodio zapravo biti teg”, kazao je Ašanin juče za radio Antena M.
Ašanin
6
Ekonomija
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
KOMPLIKACIJE
Ne može se za osam dana povećati PDV Rok za povećanje poreza sa 17 na 19 odsto za poslodavce kratak, procedura komplikovana Ivana Cimbaljević, Nemanja Lacman
Dodatno punjenje državnog budžeta isprazniće novčanike građana
O
bračunovanje nove stope poreza na dodatu vrijednost, koje počinje od ponedjeljka, mnogim poslodavcima će donijeti glavobolju. Ana Rašović iz Unije poslodavaca kazala je Dnevnim novinama da je rok za prilagođavanje veoma kratak, kao i da će se stupanjem na snagu ovog zakona proizvesti komplikacije za poreske obveznike. Prema njenim riječima, prilagođavanje će biti najkomplikonije i najteže u trgovini, zbog obima artikala i velikog broja objekata koji neće biti u mogućnosti da ispoštuju date rokove.
Rok za sprovođenje postupka prilagođavanja, odnosno obračunavanja poreza na dodatu vrijednost po stopi od 19 odsto, koja počinje od ponedjeljka, veoma je kratak, tako da je nerealno očekivati da se cijeli proces može završiti u tom vremenskom periodu, kazala je Dnevnim novinama ekonomski savjetnik Unije poslodavaca Ana Rašović. Ona je dodala da će se stupanjem na snagu ovog zakona proizvesti komplikacije za poreske obveznike koji su dužni da obračun PDV-a prilagode izmijenjenoj poreskoj stopi. “Prije svega, obveznici su dužni da izvrše popis izdatih nenaplaćenih računa i izvršenih pretplata (avansa) u kojima je PDV sadržan po stopi od 17 odsto da izvrše popis proizvoda na zalihama koje vode po prodajnim cijenama sa uračunatim PDV-om od 17 odsto, kao i da utvrde prodajne cijene bez PDV-a i na tako utvrđene cijene obračunaju PDV po novoj stopi”, objasnila je Rašović. Ona je dodala da, ukoliko dođe do povećanja maloprodajnih cijena, obveznici su dužni da poreskom organu podnesu liste zaliha i maloprodajnih cijena. “Prilagođavanje će proizvesti veliki problem onim privrednim subjektima čija je osnovna djelatnost trgovina, posebno trgovinskim lancima, stovarištima itd, koji neće, zbog obima artikala i velikog broja objekata, biti u mogućnosti da ispoštuju date rokove za prilagođavanje novoj poreskoj stopi”, istakla je Rašović. Takođe, prefiskalizacija poreskih registar kasa biće otežana zbog tehničke nemogućnosti autorizovanih servisera da izvrše promjenu PDV stope u zadatom roku kod svih privrednih subjekatau Crnoj Gori. “Pored toga, privredni subjekti će se, ukoliko se ne donese podzakonski akt ili instrukcija o primjeni Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dodatu vrijednost, suočiti i sa gubicima i u dijelu unaprijed potpisanih ugovora o trgovini proizvodima i uslugama koji nisu realizovani, a u kojima je cijena ugovorene robe istaknuta sa već uračunatim porezom na dodatu vrijednost”, rekla je Rašović. Imajući u vidu ranije iskustvo, iz Unije poslodavaca apeluju da nadležne inspekcijske službe nađu razumijevanja prilikom kontrola u ovom kontekstu, posebno imajući u vidu povećane kazne za nepoštovanje odredbi Zakona o PDVu koje su aktuelnim izmjenama u znatnoj mjeri povećane. Porez na dodatu vrijednost PDV po stopi od 19 odsto, počeće da se obračunava od ponedjeljka, kada će i stupiti na snagu nedavno usvojene izmjene i dopune Zakona koji tretira tu oblast, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Skupština Crne Gore je na sjednici održanoj 19. juna usvojila Zakon o izmjenama i dopunu Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim
Više robe, veći problem Izvršni direktor instituta računovođa i revizora Crne Gore Rade Šćekić Dnevnim novinama je kazao da povećanja stope poreza na dodatnu vrijednost neće proizvesti velike probleme poslodavcima, ali da problem može predstavljati obavezni popis i evidentiranje robe koju poslodavci moraju da odrade i redukuju cijene po novoj stopi PDV-a. “Smatramo da poslodavci neće imati velikih problema prilikom pripreme za početak primjene nove stope PDV-a. Većina fiskalnih kasa u ima u sklopu upustva koje je priloženo uz istu objašnjenje kako da se stopa PDV, vrlo lako poveća sa 17 poveća na 19 odsto. U suštini poslodavcima sve ostaje isto, samo se na kasni redukuje stopa poreza na dodatnu vrijednost. Međutim, problem će biti da se popiše roba koju privrednici imaju na lageru”, rekao je Šćekić. Dnevne novine kontkatirale su vodeće trgovačke lance u Crnoj Gori koji su nam kazali da ne očekuju da veće probleme od ponedjeljka. Prema riječima naših sagovornika, njihova roba je već popisana, već je u bazi podataka, tako da će od ponedjeljka na postojeće artikle obračunati novi porez, što znači da nas od ponedjeljka očekuje talas poskupljenja. je propisano da isti stupa na snagu osmog dana od dana njegovog objavljivanja u “Službenom listu Crne Gore”. “Navedeni zakon je objavljen u “Službenom listu Crne Gore” broj 29/13 od 22. juna 2013. godine, i isti stupa na snagu 30. juna 2013. godine”, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Dododaju da, polazeći od zakonskih odredbi kojima se propisuje nastanak, obračunavanje i pla-
ćanje poreske obaveze, te s tim u vezi propisane mjesečne prijave za obračun PDV-a, nije moguće
u istom poreskom periodu (jun) podnijeti obračun sa dvije različite poreske stope.
Kupiš po stopi od 17, a prodaješ po 19 odsto Iz firmi koje se bave prodajom i održavanjem servisa fiskalnih kasa nijesu bili raspoloženi da komentarišu da li i koje probleme mogu imati poslodavci prilikom promjene stope PDV-a na svojim kasama. Oni su nam kaza-
li su im se posljednjih dana “telefoni usijali” i da ih svakodnevno zovu ljudi da se infromišu kako i šta treba da rade sa kasama. “Niko ne zna kako će se za kratko vrijeme riješiti problemi koje će donijeti
ª Iskoristi kupi prije povećanja PDVº Obećenje i nadanja predstavnika Vlade da će povećanje stope PDV-a biti samo privremenog karaktera, da neće dovesti do novog talasa povećanja cijena, brzo su demantovale razne kompanije koje su iskoristile priliku da prije povećanja stope naprave razne akcije kojima će pridobiti kupce. Primjera radi, prodavnica razne tehnike “Tehno plus” je nedavno izdala flajer “Iskoristi, kupi prije povećanja
PDV-a”, u kojem se lako može zaključiti da cijene tehnike koja se prodaje u toj kompaniji neće biti iste, nakon povećanja stope poreza na dodatu vrijednost. Sagovornici Dnevnih novina tvre da je moguće da je brzi tempo primjene PDV-a namjerno osmišljen kako bi se što bolje iskoristila turistička sezona i mnogobrojni turisti koji će kupovinom raznih proizvoda puniti državni budžet.
povećanje stope PDV-a. Veliki problem može predstavljati to što su određeni poslodavci kupili robu po stopi PDV od 17 odsto, a moraće da je prodaju po stopi od 19 odsto. Uskoro se organizuje seminar o PDV-
u na kojem će se iznijeti svi detalji vezani za povećanje stope poreza na dodatnu vrijednost, i na kojem će sve nedoumice biti otklonjene”, kazao je sagovornik DN koji je želio da ostane anoniman.
Ekonomija
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
Auto-put prilika za podizvođače Realizacija projekta izgradnje auto-puta Bar - Boljare predstavlja priliku crnogorskim preduzećima u pogledu njihovog angažovanja kao potencijalnih podizvođača, ocijenjeno je na sastanku ministra saobraćaja i pomorstva Ivana Brajovića i predstavnika građevinskih kompanija u Privrednoj komori (PKCG). Brajović je prisutnima predočio napore Vlade da u pregovorima sa potencijalnim partnerima posebna pažnja bude usmjerena na pitanje angažovanja crnogorske građevinske operative i radne snage. I.B.
Uložili 5,5 miliona eura U projekat Podrške razvoju destinacija u centralnom i planinskom regionu Crne Gore, koji se realizuje sedam godina, Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) uložila je blizu 5,5 miliona eura. Zamjenik direktora GIZ-a za Crnu Goru Nenad Rakočević saopštio je da će ta organizacija, iako je projekat danas završen, i dalje biti prisutna u Crnoj Gori i pružati podršku njenom daljem razvoju. On je kazao da je projekat počeo 2006. godine i da je jedan od najznačajnijih koje je GIZ sproveo u Crnoj Gori. Zamjenik ambasadora Njemačke u Crnoj Gori Olaf Poerške rekao je da je projekat bio uspješan što pokazuje i nagrada Expo trofi Njemačke asocijacije za putovanja. I.B.
7
DRI
Biraju predsjednika
DKP
Ivanović da zaustavi odlivanje novca
Sindikalci neće da se tuđi dužničko-povjerilački odnosi rješavaju preko njihovih leđa Sindikat Duvanskog kombinata Podgorica (DKP) u stečaju pozvao je ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Petra Ivanovića da zaustavi nenamjensko odlivanje radničkog novca i predložio formiranje tima za pregovore o socijalnom zbrinjavanju radnika koji će biti tehnološki višak. U otvorenom pismu upućenom Ivanoviću, izvršni odbor Sindikata DKP-a u stečaju je zamolio ministra da dužničko-povjerilačke odnose sa trećim subjektima rješava preko “nečijih drugih leđa”. Nakon odgovora Ivanovića da nije nadležan za realizaciju zahtjeva radnika, Sindikatu, kako je rečeno, nije ostavljena bolja mogućnost osim da mu se obrate javno. “Umjesto da radite posao za koji ste plaćeni, Vi ste, populističkim riječnikom, nesuvislom terminologijom i zamjenom teza, eskivirali puni odgovor vezavši ga za samo jedno od spornih pitanja, a duboko svjesni da se na liniji Tenderska komisija - stečajna uprava - Vlada stvara ugao haosa”, poručili su iz Sindikata. Oni su pitali Ivanovića da li su radnici krivi što se ni na-
kon četiri godine od prodaje te lokacije, fabrika nije izmjestila na novu. Njih zanima i kako ministar planira da objasni radnicima kako od novca koji je ostavljen i namijenjen isključivo za njihov socijalni program, oni treba da finansiraju kašnjenje gradnje Novog DKP-a, u vrijednosti koja se kreće i do 150.000 eura mjesečne zakupnine postojeće lokacije od novog vlasnika, za koje je već i do sada plaćeno, prema tvrdnji novog vlasnika lokacije, milion eura. “Čak i da se, koliko danas, krene u izgradnju nove fabrike ona bi trajala najmanje godinu, što bi u najboljem slučaju značilo da bi se stečajna masa nezakonitim radnjama smanjila za više od dva miliona eura”, dodaje se u pismu. Iz Sindikata su pitali Ivanovića koliko daleko misli da ide sa potcjenjivanjem radnika i njhovog rada, kao i kako tvrdi da ta problematika nije u ingerenciji Vlade, koja je stavila svoj potpis na nekoliko strateških veoma bitnih dokumenata, između ostalog i na dokument koji jasno naznačava na koji način raspoređuje novac iz stečajne mase. I.B.
Administrativni o db or donio je odluku o pokretanju postupka za imenovanje predsjednika Senata Državne revizorske institucije (DRI) i zakazao konsultativno saslušanje prijavljenih kandidata za izbor petog člana. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednik Odbora Radivoje Nikčević kazao je da, s obzirom na to da se predsjednik bira od postojeća tri člana, ostavi rok do petka da oni saopšte da li su saglasni sa tim da budu kandidati za izbor predsjednika. Postojeći članovi Senata su Branislav Radulović, Milan Dabović i Dragiša Pešić, a DRI već četiri godine radi u nepotpunom sastavu, odnosno bez petog člana Senata, a dosadašnji predsjednik Senata, Miroslav Ivanišević je krajem marta podnio ostavku,
zbog video snimaka objavljenih na Jutjubu. Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Aleksandar Damjanović pokrenuo je inicijativu da se u predlog dnevnog reda unese ta odluka. “Parlament je 30. aprila konstatovao ostavku bivšeg predsjednika Senata DRI. Neprihvatljivo je da puna dva mjeseca ta institucija, sem što radi u smanjenom sastavu, nema ni predsjednika, već vršioca dužnosti”, rekao je Damjanović na Odboru. Nikčević je predlagao, kao i ranije, da se zaokruži imenovanje svih članova nakon čega bi se birao predsjednik. “Ipak, što se tiče ovoga, postojeće članove moramo pitati za saglasnost jer oni moraju da prihvate kandidaturu”, objasnio je Nikčević. I.B.
STATISTIKA
Djelimično usaglašena s pravnom tekovinom EU Crnogorsko zakonodavstvo u oblasti statistike djelimično je usklađeno s pravnom tekovinom Evropske unije (EU), ocijenili su predstavnici Evropske komisije i kazali da je potebno dalje jačanje administrativnih kapaciteta. U Luksemburgu je juče završen dvodnevni sastanak bilateralnog analitičkog pregleda pravne tekovine za 18. pregovaračko poglavlje koje se odnosi
na oblast statistike. “Predstavnici EK su konstatovali da je crnogorsko zakonodavstvo djelimično usklađeno s pravnom tekovinom EU i izrazili zadovoljstvo kvalitetom pripremljenih prezentacija. Istakli su da je neophodno uložiti napore u cilju jačanja administrativnih kapaciteta”, kaže se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. I.B.
8
Društvo
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
TEŠKO ŽIVE
Država nedovoljno pomaže RE populaciju ZDENKA POPOVIĆ
Profesori sve manje predstavljaju uzor đacima Zbog teškog materijalnog položaja i drastične diskriminacije nastavnog kadra, položaj ove djelatnosti je zabrinjavajući, smatra poslanik SNP-a Zdenka Popović. Ona je ocijenila da je obrazovanje najznačajniji stub svakog društva, a da je nastavni kadar u svakoj demokratskoj zemlji, zbog specifičnosti posla koji obavljaju, izuzetno cijenjen, poštovan i plaćen. “To nažalost nije slučaj u Crnoj Gori. Nema kvalitetnog obrazovanja bez ulaganja u infrastrukturu, nastavna sredstva, a posebno nastavni kadar. Činjenica je da toga odavno nema u Crnoj Gori, a začuđuje da ne po-
stoji ni volja ni želja da se ovoj najznačajnijoj djelatnosti posveti dužna pažnja i poštovanje”, rekla je Popović. Ona je ocijenila da je društvo u kojem živimo izgubilo sve temeljne sisteme vrijednosti, te da su prosvjetni radnici sve manje uzor svojim učenicima, jer obavljaju posao koji nije adekvatno plaćen. “Našoj djeci je danas imidž važniji od kvaliteta ličnosti, a snalažljivost je mjera nečije vrijednosti. Nažalost, prosvjetni radnici su u jako nezavidnom položaju zbog nesigurne egzistencije”, rekla je Popović. Ona smatra i da nema dovoljno srednjih i osnovnih škola. B.B.
GENERALNO GOVOREĆI, KAKO BISTE OCIJENILI USLOVE U KOLIMA ŽIVITE?
Živim tako sto se snalazim 17,1 %
Živim uglavnom teško 11,7 %
Živim veoma teško 71,2 %
MATICA CRNOGORSKA
Krivokapiću, zaustavi urušavanje nagrada
Predstavnici Matice crnogorske zatražili su od predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića da svojim autoritetom zaustavi proces urušavanja i obesmišljavanja državnih nagrada. Predsjednik Matice Dragan Radulović naveo je da su Trinaestojulsku nagradu, koja se dodjeljuje u čast državnosti Crne Gore, dobila dva pisca koji otvoreno negiraju crnogorsku naciju i njen identitet, ministar iz vremena raspada države i rata u okruženju. Radulović je naveo i da je Trinaestojulsku nagradu dobio i politikolog i poslovni čovjeka koji živi u inostranstvu, za djela koja, kako smatra, ni po čemu nijesu “od izuzetnog značaja za Crnu Goru”, kako piše u Zakonu o državnim nagradama. Politikolog Radule Knežević, književnik Ilija Lakušić i književnik i književni kritičar Gojko Čelebić dobitnici su Trinae-
stojulske nagrada za 2013. godinu. Radulović je ocijenio da je ovogodišnjom dodjelom trinaestojulske ngrade, javnosti poslata jasna poruka da zvanična Crna Gora treba da baštini velikosrpski nacionalizam u čije ime je poricana crnogorska nacija, kultura i jezik, a pod čijom su zastavom mobilisani u rat njeni građani. “Od Vas (Krivokapića) očekujemo da svojim autoritetom zaustavite proces urušavanja i obesmišljavanja crnogorskih državnih nagrada i time nedvosmisleno pokažete da Skupština Crne Gore posjeduje sposobnost da zaštiti svoj integritet i javni interes”, rekao je Radulović. On smatra da će se u suprotnom, još jednom potvrditi teza iz Programa Matice crnogorske da neodgovorno vršenje javnih funkcija samo potvrđuje mišljenje da građani žive u društvu u kome je sve moguće. B.B.
Više od 70 odsto pripadnika romske i egipćanske zajednice živi u veoma teškim uslovima, dok svako drugo dijete školskog uzrasta ne ide u školu, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Istraživanje je pokazalo da Romi i Egipćani smatraju da žive veoma teško i da je pomoć koju dobijaju od države nedovoljna. Istraživanje je od 7. do 15 juna rađeno u okviru projekta “Podrška socijalnoj zaštiti romske i egipćanske populacije”, a obuhvatilo je 701 ispitanika iz Podgorice, Berana i Nikšića. Procenat nezaposljenih Roma i Egipćana je, kako se navodi u istraživanju, kritično visok, prihodi romskih domaćinstva su daleko ispod
prosjeka, dok su materijalni uslovi u kojima žive daleko od svih standarda pristojnog življenja. Prema riječima koordinatorke projekta Marije Vuksanović, na Zavodu za zapošljavanje nalazi se 90 odsto pripadnika romske i egipćanske populacije, a stalni radni odnos ima samo pet odsto njih. Ona je ocijenila da ogroman dio populacije, 22 odsto, nema stalne prihode, te da 70 odsto ima najviše prihode do 500 eura. Sa druge strane, kada je u pitanju stanovanje, samo 30 odsto ispitanika ima sanitarni čvor i uredno vodosnabdijevanje. Vuksanović je upozorila da je istraživanje pokazalo da visok stepen pripadnika romske i egipćanke populacije izjavilo da nema riješen pravni status. “Socijalnu pomoć ne koristi 71,4
odsto ispitanika, a jednokratnu novčanu pomoć prima 11 odsto jedan put godišnje”, navela je Vuksanović, dodajući da, kada su u pitanju osobe sa invaliditetom, samo šest odsto ispitanika romske i egipćanske populacije prima pomoć. Trećina ispitanika izjavila je da redovno ili povremeno dobija besplatne udžbenike i školski pribor, te da, kada su u pitanju narodne kuhinje, 97,7 odsto ispitanika nikad nijesu koristili besplatne obroke. Istraživanje je pokazalo da je svaki deseti pripadnik ove populacije obavljao privremene poslove na poziv opštine i Zavoda za zapošljavanje, a isti broj njih je bio rjeđe ili češće na nekom obliku stručnog usavršavanja. Iz CEDEM.-a su najavili i spot o socijalnoj inkluziji Roma, koji će biti urađen u okviru projekta. B.B.
DROGA
Poseban oprez tokom sezone
I.br. 310/12 Osnovni sud u Pljevljima, po sudiji Aničić Sanji, u pravnoj stari izvršnog povjerioca Knežević Stevana iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Knežević Krsta iz Vaškova, opština Pljevlja, radi duga, dana 25.06.2013. godine donio je
Z A K LJ U Č A K
Država bez preciznih podataka o broju narkomana
Odredjuje se II (drugo) ročište za dan 19.07.2013. godine u 11,00 h, u prostorijama Osnovnog suda u Pljevljima, kancelarija broj 2, za prodaju popisanih pokretnih stvari izvršnog dužnika javnim nadmetanjem. Predmet prodaje je: - krava rase melez (križanac), starosti 4 godine, oznake ME 11885207, vrijednosti 1.000,00 €. Na drugom ročištu popisana krava se može prodati ispod procijenjene vrijednosti, ali ne ispod trećine te vrijednosti. Kupac je dužan da cijenu položi i kupljenu stvar preuzme odmah po zaključenju javnog nadmetanja. Popisana krava se može vidjeti kod izvršnog dužnika, prije početka prodaje.
Izvršni sudija, Aničić Sanja
Edukacija i prevencija na svim nivoima i dobra informisanost građana o štetnosti upotrebe psihoaktivnih supstanci od vitalnog su značaja kada je u pitanju borba protiv narkomanije, kazao je DN jedan od najpoznatijih stručnjaka u borbi protiv droga, sudski vještak za oblast narkomanije Dušan Raspopović. Raspopović nerado govori o tom problemu povodom 26. juna Svjetskog dana borbe protiv narkomanije, jer smatra da bi o tome trebalo razgovarati svakog dana. “U posljednje vrijeme nijesu baš zapažene preventivne aktivnosti u oblasti borbe protiv narkomanije. Kada je u pitanju narkomanija jako je bitna edukacija na svim nivoima, posebno u vaspitno-obrazov-
nim ustanovama. Posebno je važna prevencija na lokalnom nivou, te je neophodno da se aktivno uključe kancelarije za prevenciju narkomanije. Problem narkomanije je bukvalno pao na zdravstvo, policiju i pravosuđe”, ocijenio je Raspopović. Međutim, smatra on, ne možemo očekivati da samo pomenute institucije mogu i treba da rješavaju probleme. Govoreći o zastupljenosti narkomanije u Crnoj Gori, Raspopović ističe da je problem ukoliko imamo i samo jednog zavisnika. “Problem je evidentan. Još ne postoji tačan broj zavisnika u Crnoj Gori. Taj broj je nemoguće precizno utvrditi. Svjetska statistika govori da u svakoj državi jedan odsto populacije čine zavisnici”, naveo je
Raspopović. On poručuje da treba osnažiti pojedince, NVO, službe i instutucije u borbi protiv droga. “Savjetujem poseban oprez tokom sezone. Doći će puno mladih ljudi, a biće organizovane mnoge manifestacije i žurke, pa treba voditi računa gdje i skim se dolazi u kontakt”, apeluje Raspopović. On je upozorio da mladi lako dolaze do informacija, te da i ono što im je zabranjeno lako im je dostupno preko intereneta i društvenih mreža. Te informacije u većini slučajeva su polovične, neistinite, a ponekad i “marketinškog karaktera”. Upravo zbog ovih činjenica je jako bitna istinita i pravovremena informisanost građana od strane stručnjaka. M.M.K.
Društvo
Foto: Vedran Ilić
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
Budući Brucoši puni optimizma
Nadaju se da će biti bolje kad završe Očekivanja svršenih srednjoškolaca od fakulteta velika, ponuda na tržištu rada sve manja Milica Krgović
U
holovima crnogorskih fakulteta juče je bilo kao u košnicama. Svršeni srednjoškolci, koji su se odlučili za visoko obrazovanje, predavali su dokumenta za upis na studijske programe. Optimizma, nade i vjere nije falilo. Buduću brucoši vjeruju da će kada završe fakultete biti bolje vrijeme, te da će do posla lakše dolaziti. Sanjaju san o boljem životu nadajući se da će im se želje ostvariti, te da će baviti pozivom koji su izabrali.
U holu Pravnog fakulteta u podne bilo je kao u mravinjaku, a interesovanje budućih brucoša nije izostalo tradicionalno ni na Ekonomiji. U studentskim službama tehničkih fakulteta iznenađeni su velikim interesovanjem za Prirodno – matematički fakultet, Građevinski, Elektrotehnički i Metaluški fakultet. Iako gotovo svakodnevno čujemo ocjene da fali zanatlija, a da je puno fakultetlija, brojni se odlučuju za visoko obrazovanje. I dok znatan broj pravnika i ekonomista čeka posao na birou, svršeni srednjoškolci najradije upisuju upravo pravne i ekonomske nauke. Lučonoša iz Podgorice Filip Dra-
gović konkurisao je za upis na prvu Elektrotehničkog fakulteta u Podgorici. Filip je pun optimizma da će kada završi fakultet dobiti i posao. “Ne bih upisivao ovaj fakultet da ne očekujem posao nakon što ga završim. Nakon raspitivanja shvatio sam da je to najperspektivniji fakultet kod nas i u stranim državama. Tokom srednjeg obrazavanja odlično mi je išla matematika”, ispričao je Dnevnim novinama Dragović. Albina Ciriković došla je iz Plava u Podgoricu da bi upisala neki od tehničkih fakulteta. Ona je još u dilemi oko izbora, ali će, kako nam
zaštita od diSKriminaciJE
je rekla, najvjerovatnije upisati Elektrotehnički fakultet, smjer računarstvo. I ona je lučonoša, a završila je srednju medicinsku školu. “Htjela sam građevinarstvo, ali ne primaju sa završenom medicinskom. Odlučiću se za program koji će mi omogućiti brže zaposlenje. Mislim da tehnologija sada vlada svijetom i da ću lakše doći do posla. To je nešto što se najviše traži”, uvjerena je ona. Za arhitekturu se odlučila Maša Krivokapić iz Nikšića, inače odličan đak. Nju smo zatekli u holu tehničkog fakulteta kako crta, želeći da pokaže svoju kreativnost i maštovitost. “Sviđa mi se ovaj fakultet. Maštovit je. Pruža mi šansu za bolju budućnost. Nadam se i vjerujem da ću naći posao nakon što ga završim. Voljela bih da projektujem zgrade i uređujem unutrašnji prostor”, otkrila je za DN Maša. Za Miloša Dragovića iz Podgorice ekonomija je najperspektivnija. Zato je on konkurisao za upis na prvu godinu Ekonomskog
9
Za pravo i previše prijavljenih kandidata Šef Studentske službe Pravnog fakulteta, mr Branko Rogić rekao je za DN da je juče do 13 sati za osnovne studije već konkurisalo 220 kandidata, odnosno više za 20 nego što je predviđeno konkursom. “Za smjer Kriminalistika i bezbjednost prijavilo se 80 kandidata, u bjelopoljskom Odjeljenju konkurisalo je 10, a u budvanskom 16 svršenih srednjoškolaca”, saopštio je Rogić, koji nije krio zadovoljstvo organizacijom upisa. PR Ekonomskog fakulteta Magdalena Raičković izjavila je Dnevnim novinama da je za upis na studijske programe tog fakulteta za dva dana pristiglo više fakulteta. “Mnogo toga leži u ekonomiji, posebno u bankarstvu. Tokom srednjeg školovanja dobro su mi išli ekonomski predmeti. Pronalazio sam se u tome. Volio bih da radim u banci. Vremenom možda budem i direktor”, nada se Miloš. Ljubica iz Kotora upisala je menadžment jer vjeruje da će nakon što taj fakultet završi brzo početi da radi. D.S. iz Podgorice konkurisala je za upis na Fakultet političkih nauka. Ona nam je kazala da bi voljela da radi kao TV voditeljka. “Upisala sam socijalnu politiku i socijalni rad jer mi se to sviđa. Htjela sam novinarstvo, ali sam se predomislila. Nadam se da će biti bolja vremena kada završim fakultet”, očekuje D.S. Za prijem na Pravni fakultet konkurisala je M.A. iz Danilovgrada jer želi da bude advokat. “Prioritet mi je sada da me prime, a onda ću razmišljati da u roku
od 500 prijava. “Ukupan broj mjesta na sviom programima je 670. Tako da ima mjesta i sjutra da se konkuriše u periodu od osam do 14 sati. Za sve lučonoše će biti besplatno školovanje bez obzira na njihov broj”, poručila je Raičković Sekretar Instituta za strane jezike Vladimir Čađenović zadovoljan je interesovanjem za strane jezike. “Primamo 40 kandidata. Do sada je konkurisalo (juče do 12 sati) 27 kandidata. Ovo je drugi dan predaje dokumenta. Veliko je interesovanje za strane jezike”, izjavio je za DN Čađenović. završim fakultet. Nadam se da ću kada završim naći posao, ali s obzirom na situaciju vrlo teško. Možda će kada naša generacija završi biti bolja vremena“, optimistična je ona. I njena školska drugarica V.L. konkurisala je za prijem na Pravni fakultet. “Vjerujem da ću nakon što završim ovaj fakultet naći posao. I ja bih voljela da budem advokat. Nadam se da će biti bolje i da će se znanje isplatiti”, vjeruje V.L. “Dolazim iz Kotora i odlučila sam da upišem političke nauke jer su me tokom srednje škole privlačile debate. Moja su očekivanja da ću se kroz fakultet baviti mnogim vannastavnim aktivnostima. Moja zamisao je da radim nešto što je korisno i da ima to svrhu i da volim to što radim”, kazala je jedna svršena srednjoškolka, koja je željela da bude anonimna. Upis, koji je počeo u ponedjeljak, traja još danas, a dokumenta se mogu predavati od osam do 14 časova studentskim službama.
oHraBruJućE
NVO zamrzava Crna Gora stabilna prema članstvo u Savjetu Indeksu propalih država
Predstavnici nevladinih organizacija (NVO), članovi Savjeta za zaštitu od diskriminacije, zamrznuli su članstvo u tom tijelu dok, kako su naveli, premijer Milo Đukanović ne organizuje razgovor sa organizacijama osoba sa invaliditetom, koji to zahtijevaju. Članstvo su, kako je saopšteno, zamrzli Milan Šaranović, Biljana Alković, Daliborka Uljarević i Zdravko Cimbaljević. “Odluka je donešena kako bi se naglasilo da se zahtjevi organizacija osoba s invaliditetom moraju shvatati ozbiljnije i dati solidarna podrška njihovim nastojanjima da se položaj osoba s invaliditetom u Crnoj Gori unaprijedi”, navodi se u saopštenju predstavnika NVO. Ističe se da je Šaranović na jučerašnjoj sjednici Savjeta pokrenuo razgovor o pitanju osoba sa invaliditetom i najavio zamrzavanje svog rada u tom tijelu. Šaranović je, kako se dodaje, pozvao kolege iz sindikata i NVO sektora da se solidarišu sa njegovim činom, “pomažući da se ukaže da problemi osoba sa invaliditetom neće nestati ako se oni sami ignorišu”. “Svi predstavnici NVO sektora
su se sa njim solidarisali zamrzavajući i svoje članstvo, dok to nije uradila predstavnica Saveza sindikata”, kaže se u saopštenju. Navodi se da je razlog nezadovoljstavo organizacija osoba s invaliditetom u činjenici da je Vlada po drugi put, a bez konsultacija sa tim organizacijama, ukinula Savjet za brigu o licima s invaliditetom. Sekretar Savjeta i savjetnik predsjednika Vlade za ljudska prava i zaštitu od diskriminacije, dr Jovan Kojičić je kazao da zbog navodnog ignorisanja organizacija lica s invaliditetom, članovi Savjeta iz redova Vlade izražavaju duboko žaljenje imajući u vidu kontinuiranu, doslednu i konstruktivnu saradnju nadležnih institucija, članova Savjeta i Vlade sa organizacijama lica sa invaliditetom. Komentarišući zamrzavanje članstva, Kojičić je rekao da potez civilnog sektora ustvari predstavlja izraz nezadovoljstva zbog nespremnosti Savjeta da na osnovu sumnji predstavnika NVO izriče sudove o radu institucija, prije negoli objektivne pravne i političke sudove o tome zauzmu nadležni državni organi. B.B.
Indeks propalih država Prema Indeksu propalih država Crna Gora se nalazi na 134. mjestu od ukupno 178 zemalja i pripada grupi “stabilnih” država, navodi International Business Times. Od susjednih zemalja Hrvatska se nalazi na 135. mjestu liste i ocijenjena je kao stabilna država, a Srbija i BiH su u kategoriji drža-
va “u opasnosti”. Slovenija je prema toj listi 16. najstabilnija država na svijetu. “Najnestabilnije države na svijetu su Somalija, Demokratska Republika Kongo, Sudan i Južni Sudan”, piše International Business Times. Na drugom kraju liste kao najstabilnije države ocijenjene su
Finska, Švedska i Norveška. Indeks propalih država sastavili su grupa za vanjsku politiku i Fond za mir prema 12 osnovnih socijalnih, ekonomskih i političkih indikatora poput ljudskih prava, siromaštva, ekonomskog pada, legitimnosti države, sistema sigurnosti itd. B.R.
Hronika 11
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
TRAGEDIJA U BARU
Mladiće ugušio ugljenmonoksid Barska policija identifikovala je četvrtog mladića Nisveta Carinu iz Zenice koji je prekjuče stradao u bunaru sa sugrađaninom Ejupom Hodžićem, Podgoričaninom Vladimirom Jeknićem (19) i Demirom Olevićem (29) iz Bara. Obdukcioni nalaz, kako Dnevne novine saznaju od uzvora iz policije, pokazao je da su mladići umrli od trovanja uljenmonoksidom iz pumpe kojom su čistili bunar ispred kuće Olevićevog oca Enesa. U bunar dubok oko osam metara prvo je ušao Hodžić, koji je sa sobom nosio pumpu sa motornim sagorijevanjem, kako bi ga očistio. Pošto neko vrijeme nije izlazio iz bunara, niti se odazivao, u bunar je ušao i Carina, koji je u Baru radio sa Hodžićem, kako bi vidio šta se dešava. Kako obojica duže vremena nijesu izašli iz bunara, u njega je upao i Olević, sin vlasnika kuće, a nakon toga i njegov drug Jeknić. U želji da pomognu jedni drugima, sva četvo-
rica mladića umrla su od trovanja ugljenmonoksidom iz pumpe koja je, kako je istraga pokazala, sve vrijeme bila uključena. Na mjesto tragedije veoma brzo su došle brojne komšije. Kada su vidjeli da se pumpa vezana kanapom nalazi na tri-četiri metra dubine, neki od njih uspjeli su da se spuste u bunar, odakle su izvukli beživotno tijelo jednog od stradalih. Odmah su stigli i vatrgasci koji su se u bunar spustili uz pomoć posebne opreme. Pošto su izvukli tijela preostale trojice nastradih mladića, ljekarima službe Hitne pomoći nije preostalo ništa osim da konstatuju smrt. Dežurni ljekar Opšte bolnice u Baru Nihad Zejniović izjavio je da su mladići u tu zdravstvenu ustanovu primljeni bez znakova života. Uviđaj su obavili službenici barske policije i zamjenik Višeg državnog tužioca u Podgorici koji je naložio obdukciju. M.V.P.
Akcija pretresanja Hasanovićevih kuća
HAPŠENJE
Sjeničanin prodao heroin Podgoričaninu Prva zajednička akcija srbijanske i crnogorske policije rezultirala hapšenjem Banovića i Hasanovića
U
Danas dan žalosti
nastavku zajedničke akcije crnogorske i srbijanske policije juče je uhapšen Nedžad Hasanović zvani Hadžo (45) iz Sjenice zbog sumnje da je prodao oko kilogram heroina Podgoričaninu Đorđiju Banoviću (41), kojem su lisice na ruke stavljene dan ranije. Pretresom njegove kuće, policija je pronašla i zaplijenila oružje, municiju i drogu, a Hadžoviću je određeno policijsko zadržavanje u roku od 48 sati.
Foto: Uprava policije
Vlada Crne Gore, na telefonskoj sjednici koja je održana sinoć, donijela je odluku da se danas proglasi dan žalosti povodom smrti četvorice mladića u Baru i pogibije 18 rumunskih državljana u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Platije.
Plaža na kojoj se kupao Bujak
HEROJ IZ TIVTA
Spasio davljenika Devetnaestogodišnji mladić Bujak Hodža sa Kosova spašen je brzom intervencijom domara hotela “Palma” Enesa Srdanovića koji ga je primijetio kako se davi juče na Gradskoj plaži u Tivtu. Zahvaljujući prisebnosti Srdanovića koji je bez oklijevanja potrčao ka vodi, i kasnije doktoru urgentne medicine Draganu Aleksiću iz Niša, koji se u Tivtu nalazi na godišnjem odmoru, kao i stalnoj gošći hotela “Palma”, medicinskoj sestri Bubi Nosić iz Štutgarta, mladom Hodži je život spašen. “U hotelu sam se zatekao u to vrijeme jer me je kolega spasilac zamolio da ga zamijenim dok on zategne bove koje ograđuju plažu hotela. Dotrčale su tri žene s plaže koje su vikale da je u moru utopljenik. Instinktivno sam reaogovao, preskočivši ogradu trčao sam preko plaže onako u odjeći”, kazao je Srdanović, istakavši da su ga, dok je tračao, kupači usmjeravali gdje se nalazi Hodža. On je kazao i da je mladića vidio na dubini od oko tri metra. “Uhvatio sam ga ispod ruke i izvukao do obale, a njegova sreća je što je na obali bio doktor Aleksić i naša stalna gošća medicinska sestra, koji su mu konstantno masirali srce, a ja sam mu davao vještačko disanje”, objasnio je Srdanović. Prema njegovim riječima, mladić je bio potpuno blijed i nije
Heroin pronađen u automobilu Podgoričanina
Pošto su operativne radnje policajaca obje zemlje ukazale na sumnju da je Banović kupio drogu od Hasanovića, službenici MUP-a Srbije, po naredbi istražnog sudije Višeg suda u Novom Pazaru, izvršili su pretres tri kuće osumnjičenog koje se nalaze u mjestru Dubnica. U kući u kojoj je pronađen Hadžović, policajci su otkrili i zaplijenili i pištolj marke “CZ” kalibra 7,62 milimetara, ručnu bombu, više okvira i trombolskih nastavaka za oružje, veću količinu municije za puške i pištolje, pet grama heroina i digitalnu vagu za precizno mjerenje. Iz Uprave policije Crne Gore su saopštili da je Srbijancu određeno 48-časovno zadržavanje u toku kojeg će, uz krivičnu prijavu, biti predat nadležnom istražom sudiji u Republici Srbiji, zbog sumnje da je počinio krivična djela “nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija” i “neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”. Hadžović je, kako DN nezvanično saznaju, dobro poznat srpskoj polici-
ji koja je protiv njega podnosila krivične prijave za nasilničko ponašanje, trgovinu narkoticima i nanošenje teških tjelesnih povreda. Portparol Direkcije policije Srbije Marija Nenić za Dnevne novine je kazala da je istraga u vezi sa Banovićem i Hasanovićem još u toku, te da pretresi još nijesu završeni. Dan ranije, u ponedjeljak 24. juna, srbijanska policija počela je potjeru za Banovićem koji je automobilom “mini moris” podgoričkih registarskih oznaka, oko 11.30 časova probio zaštitnu rampu na graničnom prelazu “Ranče” i nasilno ušao u Crnu Goru. U pomoć Srbijancima pritekle su kolege iz Crne Gore koje su se uključile u potjeru. Osumnjičeni Podgoričanin zaustavio se na oko pet kilometara od granice, nakon čega je izašao iz auta i dao se u bjekstvo. Pljevaljska policija, koja je bila u kontaktu sa graničnom, vršeći pretragu terena, oko 13.30 časova, u selu Otilovići pronašla je i uhapsila Banovića. Sudija za istrage naredio je pretres njegovog automobila i tom pri-
likom policajci su pronašli oko kilogram heroina. Heroin je bio upakovan u dva pakovanja sa oko pola kilograma droge, sakriven u specijalnom bunkeru koji se nalazi ispod prednjih vrata. “Aktivnosti policija Srbije i Crne Gore ukazuju na sumnju da je Đ.B. imao namjeru da manji dio heroina preproda na crnogorskoj teritoriji, a da veći dio opojne droge prokrijumčari do zemalja zapadne Evrope”, piše u saopštenju Uprave policije. Realizacijom dvije aktivnosti, sprovedene prekjuče na teritoriji Crne Gore i juče na teritoriji Srbije, označen je početak prve zajedničke akcije crnogorske i srpske policije, koja je realizovana nakon dogovora direktora dvije policije, Slavka Stojanovića i Milorada Veljovića, o formiranju zajedničkih istražnih timova u borbi protiv organizovanog kriminala. Direktori Stojanović i Veljović su 22. juna ove godine u Beogradu dogovorili da, radi sinhronizovanja istraga, policije dvije države formiraju zajedničke istražne timove u borbi protiv organizovanog kriminala. Tom prilikom su dogovorili da se neposredna saradnja spusti i na niži, operativni nivo, te da se odvija bez formalnosti kada situacija nalaže da se hitno reaguje u borbi protiv svih teških krivičnih djela, posebno onih sa obilježjima organizovanog, transnacionalnog i prekograničnog kriminala. M.V.P.
SUĐENJE MARIJI MILIĆ
Pjevačica Kaja će svjedočiti
imao puls. “Pomislili smo da da mu nema spasa, ali doktor Aleksić i naša Buba su bili uporni i poslije desetak minuta reanimacije utopljenik je počeo da daje znake života”, ispričao je Srdanović. Zdravstveno stanje devetnaestogodišnjeg mladića je bilo dosta teško, ali se juče stabilizovalo i on je skinut sa respiratora i prebačen na Interno odjeljenje bolnice u Kotoru. Očevici su ispričali da su se mladići, na oko četiri metra od obale, potapali i gnjurili tako da je na kraju ta igra za Hodžu mogla biti kobna. Z.K.
Suđenje Mariji Milić (19), koja je optužena za ubistvo potpredsjednika fudbalskog kluba Rudar Radmila Mitrovića (49) u aprilu prošle godine, juče je u Višem sudu nastavljeno saslušanjem svjedokinje Dragane Radulović. Radulović je sa optuženom i nastradalim Mitrovićem bila u društvu kritične noći. Ona je juče pred sudom ispričala da je u lokalu bila u društvu Milić i Radmila Mitrovića, zatim Goran Radević i Miloš Planić. Mitrovića je, kako je ispričala, znala samo iz vi-
Katarina Kaja Ostojić
đenja, dok je optuženu Mariju Milić upoznala te noći.
Po njenim riječima, sve četvoro lokal su napustili oko 3.30 i otišli kući jednim taksi vozilom. “Ja sam bila na prvom sjedištu. Pozadi su bili Mitrović, Milić i Planić. Taksista je prvo ostavio Mitrovića i Milić”, ispričala je Radulović, dodajući da tokom vožnje nije primijetila ništa neobično u međusobnom odnosu Radmila Mitrovića i Milić. U nastavku suđenja koje je zakazano za 20. septembar, u Višem sudu u Podgorici, u svojstvu svjedoka, biće saslušana pjevačica Katarina Kaja Ostojić. S.K.
SUĐENJE KALIĆIMA
Pregledano 30.000 stranica dokumenata Izvođenjem pisanih dokaza pred odjeljenjem za organizovani kriminal Višeg suda u Bijelom Polju kojim predsjedava sudija Vidomir Bošković nastavljeno je suđenje Mersudinu (54) i Amini Kalić (29) i njenom suprugu odbjeglom narkobosu Safetu Kaliću (42). Predsjednik vijeća je podsjetio da je do sa-
da pregledano oko 30.000 stranica dokumentacije vezane za ovu krivično pravnu stvar. Optužnicom Kalići se terete da su se od 2005. do juna 2011. godine udružili da prikriju da je novac pribavljen krivičnim djelom “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, koje
je izvršenila kriminalna organizacija čiji je jedan od organizatora bio Mersudin Kalić. Okrivljeni se terete da su tako stečen novac uvodili u legalne novčane tokove preko bankarskih računa firmi čiji su osnivači okrivljeni i njihovi bliski srodnici čime su prikrili porijeklo novca u iznosu 8.523.308 eura. B.Č.
12 Hronika
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
Teška saobraćajna nesreća
Svi Rumuni prebačeni kući SIGURAN TRANSPORT
Jelena Vađon, foto: Darko Jovanović i Mirko Savović
D
vanaest najteže povrijeđenih rumunskih pacijenata u saobraćajnoj nesreći koja se u nedjelju popodne dogodila na putu Kolašin Podgorica kod mosta Grlo, sedam sa Intenzivne njege i pet sa Odjeljenja kardiohirurgije, prvi su napustili Klinički centar i juče oko 17 sati sletjeli su u Bukurešt. Svi su bili u stabilnom stanju. Među njima je bila i rumunska turistkinja Adriana Kpoin koja je u subotu, dok je planinarila na Durmitoru, zadobila teške tjelesne povrede. Kasnije su prebačeni i ostali povrijeđeni, ali i tijela stradalih.
Povrijeđeni su smješteni u korito sa vazduhom, koje je najbolji izolator od toplog i od hladnog, i umotani u folije kako bi se tjelesna temperatura održavala. Jedan po jedan smještani su u sanitetska vozila Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i domova zdravlja Podgorica, Danilovgrad i Cetinje. U pratnji rumunskih tehničara i ljekara, sa svom neophodnom mnogobrojnom opremom, oni su ranije juče u dva konvoja od po šest pacijenata transportovani na ae-
Crna Gora bila na visini zadatka Kompletan zdravstveni sistem Crne Gore dobro je odradio svoj dio posla i, prema ocjeni direktorice Zavoda za transfuziju krvi dr Gordane Rašović, u ovoj velikoj tragediji, bio na visini zadatka. “Imali smo dovoljne količine sigurne krvi, svih krvnih grupa, za unesrećene u saobraćajnoj nesreći i potpuno spremni za sve intervencije. Imali smo i veliki odziv građana koji su došli da ponude krv i za tri sata prikupili smo više od 130 jedinica krvi različitih krvnih grupa”, kazala je za DN Rašović.
rodrom, odakle su oko 15 sati poletjeli avionom “spartan” za Rumuniju. Sa njima je u pratnji otputovao i pomoćnik ministar zdravlja Rumunije anesteziolog dr Reat Arafat. “Prvih 12 najtežih pacijenata bezbjedno je stiglo u Rumuniju. Primili smo poruku od dr Arafata da su pacijenti bili stabilni”, kazala je prof. dr Slavica Vujisić. Ona je istakla da je od prve noći do juče, kada su pacijenti transportovani za Rumuni-
ju, sve proteklo kako treba i bez ijednog zastoja. Preostalih srednje i lakše povrijeđenih 18 pacijenata, avionom “herkules”, u pratnji rumunskog medicinskog osoblja, prebačeno je juče oko 18 sati za Rumuniju. Karmen Dorobec, koja je među posljednjima juče napustila Klinički centar, kazala je da je srećna što je preživjela i što se vraća kući. “Ničeg se ne sjećam, ni kako je došlo do nesreće, ni šta joj je prethodilo. Hvala svima koji su mi pomogli, crnogorskim i rumunskim medicinskim radnicima, ali i građanima koji su nam pritekli u pomoć”, kazala je Dorobec. Nekoliko njenih saputnika kazalo je novinarima da je vozač brzo vozio, na šta su ga i upozoravali. “Dva puta sam mu rekao da uspori, ali me nije poslušao. Ubrzo nakon toga uslijedila je nesreća”, ispričao je jedan
Transport povrijeđenih iz Kliničkog centra
od lakše povrijeđenih Rumuna. Po tvrdnjama nekoliko njihovih saputnica nesreći je, osim brze vožnje, doprinio i klizav put, kao i izlazak iz mraka tunela na svjetlost dana. “U jednom trenutku osjetila sam da se sve trese, autobus je naglo ubrzao i vozač je izgubio kontrolu”, prisjećala se jedna pacijentkinja. Ispred Kliničkog centra juče ujutro stigle su porodice stradalih i povrijeđenih rumunskih turista, ali nijesu željeli da razgovaraju sa novinarima. Uzroci nesreće u kojoj je ži-
vot izgubilo 18, a teže ili lakše povrijeđeno 29 rumunskih turista, prema riječima ambasadora Rumunije u Crnoj Gori Mihaila Florovića, koji je juče ponovo obišao povrijeđene, još nijesu poznati. “Više detalja biće poznato nakon nalaza tužioca. Lakše povrijeđeni putnici zadovoljni su medicinskom njegom koja im je pružena u Kliničkom centru. Hvala crnogorskim vlastima, zdravstvenom sistemu i građanima koji su pomogli povrijeđenim putnicima”, kazao je Florović.
Identifikovali devet tijela Transport tijela vojnim kamionima 18 nastradalih na aerodrom, od kojih je devet identifikovano, počeo je ispred Odjeljenja patologije oko 17.30 i oni su posebnim avionom prebačeni sinoć za Bukurešt. “Tijela će se transportovati u pola šest i za njih je došao poseban avion. Kako će letjeti ne znam, po-
stoji režim koji vojska određuje i u koji mi nemamo uvid”, kazala je Vujisić i dodala da je devet tijela identifikovano. Kako je ranije objašnjeno novinarima, identifikacija tijela biće nastavljena u Bukureštu uz prisustvo crnogorskih kolega koji joj, zbog procedure, moraju prisustvovati.
Hronika 13
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
u kanjonu Morače
O N v I Z U l eKSK
ISTRAGA
vozač policajac nije preživio Avionom juče otpremljena i tijela stradalih, među kojima je i vozač Ciobanu
Kako bi bio izveden transport povrijeđenih putnika i stradalih, prethodno je moralo biti izvršena identifikacija vozača George Ciobanua, jer je to zahtijevao Osnovni državni tužilac iz Kolašina Vojislav Grujić, koji rukovodi istragom o ovoj teškoj nesreći. Uzimanjem iskaza osam svjesnih svjedoka i drugim, utvrđeno je da je Ciobanu na mjestu ostao mrtav i da je on upravljao autobusom “neoplan” (B 123 MMJ) u trenutku nesreće, dok je pomoćni vozač Dan Margarit, koji je preživio, u tom momentu odmarao. Rumunski mediji objavili su da je Ciobanu bio aktivni policajac, koji se honorarno bavio poslom vozača turističkih grupa, i da je za taj posao imao svu potrebnu dokumentaciju. Istražitelji ove nesreće pokušaće da utvrde da li su tačni iskazi svjedoka da je vozač išao brže od dozvoljene brzine. Ukoliko ne bude uništen, digitalni uređaj za snimanje brzine u trentuku nesreće, koji je, prema nezvaničnim infor-
macijama, bio instaliran na autobusu, pokazaće da li se kretao neprilagođenom brzinom. Ovaj uređaj trebalo bi da bude pronađen i upućen na vještačenje, nakon što autobus bude izvučen iz ambisa, saznaju Dnevne novine. Grujić, saobraćajna policija i vještak saobraćajne struke nastavili su da analiziraju tragove, koje su zatekli na mjestu nesreće. Prema preliminarnim rezultatima istrage, sumnja se da je vozač izgubio kontrolu nad autobusom neposredno pri izlasku iz tunela Grlo. Upravo na tom mjestu, na suprotnoj kolovoznoj traci, pronađeni su prvi tragovi kočenja. Gume su ostavile trag i nekolikom metara dalje. Zatim je autobus gumama na lijevoj strani prešao preko priključnog puta ka selu Vočje, pa prednjim dijelom okrznuo “obojnu betonsku gredu”. Nakon toga je silovito udario prvo u nisku čeličnu konstrukciju zaštitne bankine, prešao kreko trotoara, a onda je probio i metalnu ogradu mosta. Nekoliko trenutaka, dio autobusa je bukvalno visio u vazduh,
Čuo se sa suprugom prije nesreće Supruga drugog vozača Margarita, Florina za rumunske medije ispričala je da ne zna ništa detaljnije o zdravstvenom stanju svog muža, osim da je teško povrijeđen. Ona je kazala da se sa njim čula dok je napuštao zemlju. “Rekao je da ga ne zovemo prije devet sati uveče, kada je trebalo da stignu na odredište. Okrenula sam kasnije TV i na svim vijestima sa nevjericom gledala šta se događa. Nadala sam se da će saopštiti ime neke druge agencije, a onda sam saznala da je riječ o “Gregorys”. On je u teškom stanju, to je sve što znamo”, kazala je ona. U Rumuniji je za danas, iako je državni praznik, proglašen Dan žalosti. klateći se na ivici litice, a onda je prevagnuo ulijevo i sunovratio se, kada je točkovima zakačio dječaka Bojana Popovića, koji se sa ocem kretao uzanim trotoarom, pokraj puta. S.K- J.M.
SMRT NA DRUMOVIMA
U junu stradale 23 osobe Ilustracija: Autobus ponio za sobom zaštitnu ogradu
Od početka godine u saobraćajnim nesrećama koje su se dogodile na crnogorskim drumovima život je izgubilo 38 osoba, od čega 23 samo tokom juna. U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju popodne na magistralnom putu Podgorica -Kolašin, kod Manastira Morača, kada je autobus sa 46 putnika iz Rumunije sletio u provaliju, smrtno je stradalo 18, a 29 ljudi je povrijeđeno. Kako su sinoć saopštili iz Kliničkog centra u kritičnom stanju su još četiri osobe koje su smještene na odjeljenju Intenzivne njege. Cetinjanin Filip Rolović preminuo je juče ujutru u Kliničkom centru od posljedica saobraćajnog udesa koji se desio u četvrtak 20. juna na magistralnom putu Podgorica Cetinje, u mjestu Jankovića krš. U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 19. juna u Nedakusima kod Bijelog Polja poginula je Jul-
ka B. Rovčanin (59) koju je, kako je saopšteno iz policije, udario kamion kojim je upravljao Željko Radonjić (23). U dvije saobraćajne nestreće koje su se dogodile 13. juna život su izgubile dvije osobe. Na magistralnom putu Cetinje Budva u mjestu Brajići u saobraćajnoj nesreći je poginuo Andrija Jablan (32) iz Budve, dok je istog dana na putu Kotor - Trojica u sudaru vozila i motora poginuo Ć.U. koji je kao motociklista učestvovao u nesreći. Do nesreće je došlo kada je dječak, koji je upravljao motociklom, iz za sada neutvrđenih razloga prešao u suprotnu traku kolovoza gdje je udario u automobil marke “chevrolet spark”, kojim je upravljala Kotoranka Vjera Matijević (52) i na mjestu podlegao povredama. Žabljačanin Milenko Ćosović
(31) koji je bio teško povrijeđen u saobraćajnoj nesreći kod tunela Ivica, koja se dogodila 26. maja, preminuo je u Kliničkom centru u srijedu uveče 5. juna. U saobraćajnoj nesreći koja se desila 26. maja, oko 19 sati na putu Žabljak - Šavnik kod tunela Ivica poginule su tri osobe, a tri su povrijeđene. Poginuli su državljani Srbije, Marko Ignjatović (25), Nada Kakašić (54) i Neda Popović (26). Iz policije upozoravaju učesnike u saobraćaju da vožnju prilagode uslovima puta, te da poštuju postavljenu saobraćajnu signalizaciju. Zbog visokih temperature vozačima se savjetuje da izbjegavaju putovanja u najtoplijem dijelu dana, da prave češće pauze, a na duža putovanja da kreću u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima.
SPISAK PUTNIKA IZ AUTOBUSA SMRTI 1.
George Ciobanu
(poginuo)
2.
Adriana Campouraru
(nema podataka)
3.
Olga Elena Hutchinson
(povrijeđena)
4.
Ecatarina Ilie
(nema podataka)
5.
Georgeta Leescu
(povrijeđena)
6.
Marijana Sora
(povrijeđena)
7.
Petre Sora
(povrijeđen)
8.
Ghergina Buidan
(nema podataka)
9.
Rodica Radu
(povrijeđena)
10.
Ana Mihaela Niculescu
(povrijeđena)
11.
Aurora Morar
(nema podataka)
12.
Maria Lored Morar
(povrijeđena)
13.
Gherghe Roivu
(povrijeđen)
14.
Carmen Magd Dorobat
(povrijeđena)
15.
Elena Roigu
(povrijeđena)
16.
Florin Dorobat
(povrijeđena)
17.
Liliana Dorobantu
(povrijeđena)
18.
Gheorghe Zamfir
(nema podataka)
19.
Ioan Dorobantu
(nema podataka)
20.
Georgeta Zamfir
(nema podataka)
21.
Mariana Dumitriu
(povrijeđena)
22.
Mariana Roe Pincu
(nema podataka)
23.
Gheorge Troe Mincu
(nema podataka)
24.
Mariana Mateescu
(nema podataka)
25.
Aurica Enescu
(nema podataka)
26.
Gheorghita Nitu
(povrijeđena)
27.
Anca Marta Mircescu
(nema podataka)
28.
Dan Margarit
(nema podtaka)
29.
Toma Mateescu
(nema podataka)
30.
Georgeta Marinescu
(povrijeđena)
31.
Doina Lumini Ardelean
(nema podataka)
32.
Ioan Nircea Ardeleano
(nema podataka)
33.
Ioan Marinescu
(nema podataka)
34.
Gabriela Robea
(povrijeđena)
35.
Gheorghe Filofteia
(nema podataka)
36.
Nicolae Dervis
(nema podataka)
37.
Maria Dervis
(nema podataka)
38.
Elena Tamara Dan
(povrijeđena)
39.
Elena Mester
(povrijeđena)
40.
Eugenia Sper Nicolaesku
(nema podataka)
41.
Elizabeta Ciolan
(povrijeđena)
42.
Maria Enescu
(povrijeđena)
43.
Victor Vulpe
(povrijeđen)
44.
Aurora Ionescu
(nema podataka)
45.
Cristiana Mir Popa
(nema podataka)
46.
Maria Dorin
(povrijeđena)
Napomena: Spisak putnika sačinjen je na graničnom prelazu Dobrakovo. Za one uz čija imena nema podataka, riječ je o osobama koje su u kritičnom stanju ili su nastradali. Prema spisku do kojeg su došle Dnevne novine, a u kojem se nalaze i brojevi njihovih putnih isprava, registracija putnika izvršena je od 14.43 do 14.51 časova.
14 Crna Gora
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
žega
Vrućine povećale broj pacijenata BIJELO POLJE - Visoke temperature koje posljednjih dana nijesu mimiošle ni bjelopoljsku opštinu uticale su na veći broj pacijenata u Domu zdravlja. Izabrani doktor Rade Ranitović kazao je da su se građani uglavnom žalili na glavobolje, malaksalost, mučninu, nagon za povraćanjem, iscrpljenost. “Najviše je bilo hroničnih bolesnika koji su se žalili na povišen krvni pritisak, probode u grudima a bilo je i onih sa bolovima u sto-
maku i prolivom, ali to je ipak uobičajena situacija tokom ljetnjih mjeseci”, kazao je dr Ranitović. Doktor preporučuje građanima, a posebno onima sa zdravstvenim tegobama, izbjegavanje sunca u periodu od 11-17 časova, konzumiranje laganije hrane, povrća i voća, unošenje što više tečnosti kao i nošenje laganije, uglavnom svijetle odjeće, a hroničnim bolesnicima redovno uzimanje terapije i češću kontrolu kod izabranog ljekara. B.Č.
olupina
Uklonili ª Sirenuº
HERCEG NOVI - Olupina jahte “Sirena” juče je uklonjena iz Njivica. Radnici licencirane firme “Hemosan”, po nalogu Ministarstva saobraćaja i pomorstva, počeli da ispumpavaju gorivo iz jahte koja je izgorjela 26. maja i od tada je usidrena u Njivicama. Poslije ispumpavanja goriva olupina će biti otegljena najvjerovatnije u Zeleniku, a potom bi trebalo da se obavi detaljan uviđaj radi utvrđivanja uzroka nesreće i eventualne odgovornosti za nju, kazala je PR Ministarstva saobraćaja i pomorstva Jelena Raspopović. Podsjećamo, 20 metara duga jahta “Si-
rena” plovila je pod američkom zastavom kada se krajem maja zapalila u Topljanskom zalivu. Na sreću, ljudskih žrtava nije bilo a, zahvaljujući hercegnovskim vatrogascima, vatra je brzo i ugašena. Predstavnici Lučke kapetanije Kotor odmah su izašli na lice mjesta, utvrdili činjenično stanje i obavijestili Upravu pomorske sigurnosti u Baru. Oni su angažovali firmu “Hemosan” koja je ogradom zaštitila olupinu broda kako bi se sprečilo izlivanje goriva a u brodu ga je, po izjavama vlasnika, bilo oko četiri tone jer su ga na dan havarije nasuli u Tivtu. S.M.
invazija gmizavaca
Najezda zmija u Bijelom Polju BIJELO POLJE - Sudeći po informacijama koje posljednjih dana stižu iz raznih područja bjelopoljske opštine, da se građani svakodnevno susrijeću sa zmijama, radi se o pravoj najezda tih gmizavaca. Nesvakidašnji susret sa opasnim gmizavcem imao je prekjuče popodne A.M. nastanjen u Ulici Živka Žižića u centru Bijelog Polja. “Automobil “fiat stilo” parkirao sam kao i obično, ispred zgade kada je došla komšinica i obavijestila me, da je vidjela zmiju kako se uvlači ispod haube motora. Zapalili smo vatru i istjerali uljeza koji se “dao u bijeg”. Sustigao sam šarku dužine oko 60 cantimetara i “likvidirao je” jer da to nijesam učinio ona bi meni naudila u autu”, kazao je naš sagovornik. Profesor biologije u bjelopoljskoj Gimnaziji Tomislav Tomović, kao dobar poznavalac zmija, kazao je da one obično naseljavaju suva i osunčana staništa i takva mjesta lako nalaze i u gradskim i prigradskim sredinama.
“Odgovaraju im vinogradi, šipražja, parkovi, ruševine i blizina kuća. Nalaze mjesta i na deponijama smeća odnosno kontejnerima gdje ima dosta insekata i miševa kojima se hrane”, kazao je Tomović i dodao da je u tom pravcu neophodno preduzimati neke preventivne mjere. “Najveća realna opasnost koja prijeti prilikom boravka u prirodi je ujed zmije i ukoliko se to dogodi, važno je brzo intervenisati i spasiti svoj ili tuđi život. Zmije napadaju čovjeka samo iz straha i jedino ukoliko se nagaze. Zaštita od ujeda otrovnice ne zahtijeva nikakve posebne mjere već jedino oprez. Treba voditi računa da se po bespuću i kamenjaru ne ide bos i pri podizanju kamena, branju šumskih plodova, radu ili igri u polju treba stalno biti na oprezu. Najbolja preventiva je da se prilikom kretanja kroz visoku visoku travu ili šumu “lupa štapom”. Dobro je imati čizme sa debljim rubovima koje zmijski zubi ne mogu da probiju i treba nositi pan-
talone od čvršćeg materijala. Ukoliko se zmija nagazi, ona se instiktivno okreće i ujeda za nogu i to načešće u visini čuklja. Zato građani treba da vode računa da u ovom periodu bez potrebe ne prilaze mjestima na kojima mogu da se pojave i da ih ne diraju”, kazao je Tomović. Upozorio je da se osobe koje ujede zmija moraju staviti u mirovanje kako se otrov ne bi širio po tijelu. “Ranu treba isprati vodom i dezinfikovati (bezalkoholnim sredstvima) tako da se ne izazove nikakva reakcija. Zabranjuje se strogo stezanje, siječenje ili zagrijavanje rane. Ukoliko je moguće, poželjno je u gazu zamotati malo leda i staviti na ranu kako bi se spriječilo širenje otrova. Žrtvi ne treba davati da pije i najduže u roku 2-3 sata nakon ujeda treba je prebaciti u najbližu zdravstvenu ustanovu”, objasnio je Tomović. Odgovorni ljekar u hitnoj službi dr Besim Kadić kazao je, da u toj ustanovi imaju dovoljno seruma protiv ujeda zmija. B.Č.
Prevrnuli ª fićuº da bi izvadili zmiju Da opasni gmizavac ne bira mjesto gdje će boraviti i napasti, najrječitiji je slučaj od prije tri godine vremešnog mještanina Sutivana, kada je opasni uljez
ušetao u kupatilo njegovog brata. Starac je bio prinuđen da ubije zmiju jer ga je ona prethodno ujela za prst. Bilo je iznenadnih susreta gra-
đana sa opasnim gmizavcem, a još se prepričava slučaj od prije nekoliko godina kada je u centru Bijelog Polja prevrnuta “fića” da bi se izvukla zmija koja se tu sakrila.
radionica
ZAVOD ZA IZGRADNJU BUDVA AD BROJ: 1-117/1 Datum, 24.06.2013.godine Na osnovu člana 40. Zakona o privrednim društvima ("Sl.list RCG" br.6/02, “Sl.list CG” br.17/07, 80/08, 40/10, 73/10, 36/11 i 40/11) i čl.32 stav 1 pod (e) Statuta AD “Zavod za izgradnju Budva" iz Budve, Odbor direktora na sjednici održanoj dana 24.06.2013. godine donio je sledeću:
O D L U K U
o zakazivanju I Vanredna skupštine akcionara AD"Zavoda za izgradnju Budva" Budva I Zakazuje se I Vanredna Skupština akcionara Zavoda za izgradnju Budva AD koja će se održati dana 26.07.2013.godine u 10,00 časova u prostorijama Zavoda za izgradnju Budva AD u Budvi, Trg Sunca br.4. II Za I Vanrednu Skupštinu akcionara Zavoda za izgradnju Budva AD predlaže se sledeći :
DNEVNI RED 1. Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela: - Predsjedavajućeg sjednice Skupštine - Verifikacione komisije - Zapisničara - Ovjerivača zapisnika 2. Razrešenje članova Odbora direktora zbog podnijete ostavke Predsjednika Odbora direktora 3. Izbor i imenovanje Odbora direktora 4. Donošenje Odluke o naknadama članovima Odbora direktora 5. Razmatranje Izvještaja o poslovanju Društva 6. Donošenje Odluke o izboru Nezavisnog revizora Društva 7. Donošenje Odluke o zaduženju i davanju zaloga. II Zadužuje se Izvršni direktor da organizuje Skupštinu akcionara Zavoda za izgradnju Budva AD. Materijali za Skupštinu nalaze se u prostorijama Društva u Budvi, Trg sunca br.4 i na raspolaganju će biti akcionarima na uvid i preuzimanje, 20 dana prije održavanja Skupštine. Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice da glasa na Skupštini Društva, a punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa važećim propisima. ODBOR DIREKTORA Predsjednik
Pejzaži su zajednički resurs TIVAT - Na radionici, koja će se održati u Gornjoj Lastvi u Tivtu od 26 - 29. juna govoriće se o procjeni pejzaža, a organizuje u okviru projekta “Nasljeđe - Pokretač razvoja”, koji ima za cilj da doprinese uspostavljanju saradnje između institucija nadležnih za zaštitu prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj i Crnoj Gori, kroz implementaciju zajedničkih programa, edukaciju, prenošenje znanja i aktivnosti na podizanju nivoa svijesti. Polazeći od šireg razumijevanja nasljeđa prema kome “ono uključuje sve aspekte ljudskog okruženja koji su nastali kao rezultat međusobnog dejstva ljudi i mjesta tokom vremena”, navode organizatori radionice i ističu da kulturni pejzaž predstavlja najširu i najobuhvatniju kategoriju kulturnog nasljeđa. Evropska konvencija o pejzažu naglašava da “kvalitet i raznovrsnost evropskih pejzaža predstavljaju zajednički resurs”. Prirodna i kulturna baština izuzetne vrijednosti je najznačajniji resurs prekograničnog područja Dubrovnika i Boke Kotorske. Ovaj prostor, na kome se nalaze dva UNESCO-va područja Svjetske ba-
štine u neposrednoj blizini - grad Dubrovnik i prirodno i kulturnoistorijsko područje Kotora, jedan je od najatraktivnijih predjela na području Jadrana, na šta ukazuje i masovna posjeta turista. Cilj radionice je da se učesnici upoznaju sa novim metodologijama procjene pejzaža, koje su značajnje za njegovu zaštitu i upravljanje, sa međunarodnim i EU smjernicama i primjerima dobrih praksi na ovom polju. Njena svrha je i da se, na osnovu različitih iskustava dobrih praksi, definiše najadekvatniji model koji bi se
u sljedećoj fazi projekta koristio kao polazište za procjenu kulturnog pejzaža prekograničnog područja Dubrovnika i Boke Kotorske. Radionicu će voditi međunarodni konsultanti, Katri Lisitzin – Švedska, Biserka Bilušić-Dumbović – Hrvatska i Laurence Feveile - Francuska, koje imaju značajno iskustvo na polju procjene kulturnog pejzaža, a njenom radu će učestvovati 30 polaznika, po 15 iz Hrvatske i Crne Gore, koji djeluju na polju zaštite, planiranja i upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom. Z.K.
Crna Gora 15
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
U septembru ih sele, pa ako treba i silom zverinjak
Ž
Jovana Lasica
itelji sirotinjskog naselja Zverinjak, koji se nalazi u blizini Željezare, izbjegli su juče još jedno najavljeno iseljenje iz svojih skromnih domova. Po odluci sudije Osnovnog suda Andrije Bojovića, iseljenje je odgođeno na dva mjeseca zbog nemogućnosti zbrinjavanja mještana među kojima ima maloljetne djece, osoba sa invaliditetom i starih osoba. Ali,kako je Bojović kazao, ukoliko i u septembru ne budu svojevoljno napustili barake, sud će morati da primijeni prinudu.
NIKŠIĆ - Odluka o vraćanju oko 4.500 kvadrata zemljišta porodici sveštenika Miodraga Todorovića, koja im je oduzeto prilikom izgradnje Željezare, stigla je prije nekoliko godina dok su 10. maja žitelji dobili izvršno rješenje Opštinskog suda bez prava žalbe. Iseljenje je do sada već odlagano zbog nemogućnosti pružanja smještaja za ukupno 52 osobe među kojima ima i tridesetoro djece. Na terenu juče nije bilo predstavnika Centra za socijalni rad, ali ni nadležnih iz nikšićke opštine kojima su se mještani, kako su kazali, više puta obraćali za pomoć. “Ovo je samo sprovođenje rješenja, drugim riječima oslobađanje lica i stvari ove parcele i predaju po-
sjeda i slobodno raspolaganje izvršnom povjeriocu, porodici Todorović. Nema ovdje rušenja objekata, sud nije dao nalog za rušenje, već samo za iseljavanje. Oni treba dobrovoljno da se isele, ako se to ne dogodi onda moramo primijeniti prinudu”, poručio je Bojović. Sudija je kazao da je očekivao da će neko iz Opštine, Centra za socijalni rad ili Crvenog krsta biti prisutan jer među stanovnicima Zverinjaka ima invalida i maloljetnih lica koje treba zbrinuti. “Nije lako izbaciti sve ove ljude na ulicu poslije toliko godina življenja ovdje. Sve odlažemo i prolongiramo očekivajući neku podršku, ali sud nije socijalna utanova. Mi nijesmo
u situaciji da nađemo smještaj. Po njihovom zahtjevu, dakle po zahtjevu dužnika, sud je odlagao iseljenje već nekoliko puta, maksimalno koristeći zakonske mogućnosti, dakle tri mjeseca”, istakao je Bojović. Po njegovim riječima opština je ušla u zahtjev za odlaganje iseljenja kao treće lice, ali je sud taj zahtjev odbio. “Dobio sam informaciju da ih do sada niko iz opštine nije primio na razgovor. Nijesam angažovao policiju radi korektnosti, smatrajući da ne treba primijeniti prinudu na takav način. Zbog pravosnažne presude žitelji su dužni da oslobode parcelu od ličnih stvari. Mi ćemo to odložiti za septembar, ali ako ni tada ne bude iseljenje na dobrovoljnoj osnovi moraćemo primijeniti prinudu, šta drugo”, naveo je Bojović. Porodice su ostale u strahu jer znaju da će prije ili kasnije morati da napuste domove, ali se ipak nadaju nemogućem, da će im opština ili država konačno pružiti neko rješenje i obezbijediti krov nad glavom. Naveli su da se ne ljute na porodicu Todorovića koji imaju pravo da traže svoje nazad, već na nadležene koji danas nemaju sluha za
njihovu situaciju. “Novo odlaganje nama ništa ne znači, čekamo na taj dan kao na smrt. Mi se i dalje nećemo dobrovoljno iseliti jer mi nemamo gdje bez na ulicu. Pokušaćemo i sa protestima kao i do sad, tražićemo na sve načine rješenje ovog problema. Predali smo zahtjev da nas primi premijer Milo Đukanović ako već ne može gradonačelnik Veselin Grbo-
vić i nikšićka opština. Ovo odlaganje nas samo psihički ubija i isrpljuje. Ovdje ima male djece, bolesnih i nepokretnih ljudi, hitna pomoć nam dolazi skoro svaki dan”, kazao je jedan od mještana Zenon Špatlaj. Naselje Željezara 2, poznatije kao Zverinjak, nastalo prije 50 godina, u kojem su uglavnom smješteni radnici fabrike, dok su se kasnije jedni selili, a drugi stanari doseljavali.
OSOBe Sa invaLiDiTeTOm
Kosi prilazi veliki problem MOJKOVAC – Nedostatak kosih prilaza za osobe sa invaliditetom jedan je od ključnih problema sa kojima se susrijeću osobe sa posebnim potrebama u Mojkovcu. Tim povodom udruženje hendikepiranih “Srce” iz Mojkovca organizovalo je okrugli sto na tu temu, gdje je konstatovano da prilazi treba da imaju nagib do deset odsto.
Zahtijevaćemo od nadležnih službi da ne izdaju nijednu upotrebnu dozvolu ako u projektu nemaju planiran kosi prilaz”, rekao je predsjednik udruženja Duško Rakočević. Jović Marković, sekretar Sekretarijata za urbanizam i održivi razvoj je kazao da se moraju odvojiti nadležnosti Opštine i privatnih preduzetnika.
“Objekti koji su sagrađani prije 2008. godine nijesu bili u obavezi da rade kose prilaze. Opština može da građevinskoj inspekciji preporuči da se pri izradi tehničke dokumentacije bude obaveza da se urade kosi prilazi”, rekao je Marković. Odbornik DPS-a u Vuk Fuštić pozdravio je napore udruženja da se urade kosi prilazi za lica sa invaliditetom. V.B.
One Life
kamp
Edukovali ih o ekologiji NIKŠIĆ - U okviru projekta “Edukacijom do snažne ekološke zajednice”, Društvo mladih ekologa iz Nikšića realizovali su edukativno radni kamp na Komarnici. Održano je više predavanja na temu značaja zaštite životne sredine, reciklaže, pravilnog tretiranja otpada, održivom razvoju, očuvanju voda. “U projektu su učestvovala djeca sa višebrojnm aktvnostima i tokom kampovanja su izrazili interesovanje za sve realizovane aktivnosti. Mališani su starosti od 7-16 godina iz Nikšića i Podgorice i svi su dobili priznanja za uspješno obavljene aktivnosti. Nakon svih predavanja dodjelili smo priznanja čemu je prethodio eko-test za različite uzraste na kom su djeca pokazala dobro usvojeno znanje”, saopštili su članovi DMEN-a. Ekolozi su kazali da je tokom boravka na kampovanju organizovano više edukativno-zabavnih igara takmičarskog karaktera kako individualno tako i u grupama, a takođe su svi imali priliku da pokazu svoj talenat glume, igre i pjesme. Kako su objasnili, svi učesnici su uz ocjene stručnog žirija pred-
stavili ono što najbolje umiju. Kamperi su tokom obilaska pokazali interesovanje kao i impresije terena na kojem su boravili. “Tokom cijelog boravka sa djecom su bili predavači, edukatori, animatori, kuvari, kao i volonteri DMEN-a. Za djecu je obezbjeđen prevoz, hrana, osvježenje, nagrade, kao i priznanja. U okviru ovog kampa pozvani su i pobjednici eko kviza “Čuvari prirode” održanog krajem maja u okviru pomenutog projekta. Sa edukativno radnim kampovanjem nastavljamo sa studentima Filozofskog fakulteta kao i srednjoškolcima čime ce projekat biti zaokružen”, istakli su iz DMEN-a. Opšti cilj tog programa je podizanje ekološke svijesti učenika osnovnih i srednjih škola, kroz realizovanje edukativnih aktivnosti, organizovanje takmičenja i ekološkog kampa. Ciljevi ovog projekta su i doprinos implementaciji Nacionalnog plana akcije za mlade Crne Gore, implementaciji LEAP-a u lokalnim zajednicama, ali stvaranje uslova da mladi aktivno učestvuju i doprinesu razvoju društva. J.L.
Oduševljeni Crnom Gorom BUDVA - Zahvaljujući pokroviteljstvu kompanije Monterra i projekta “Dukljanski vrtovi – Dukley Gardens”, 140 članova One Life organizacije doputovalo je na sedmodnevnu jedriličarsku regatu u Crnu Goru. Organizovan je dolazak dva čarter leta iz Ukrajine na Aerodrom Tivat gdje ova ekspedicija počinje svoju avanturu. Inače, ONE LIFE predstavlja način života i okuplja ljude sličnih interesovanja, ljudi sa sličnim životnim principima i pogledima na život. Vodi ih želja za aktivnim životom, ljubav i divljenje prema prirodi u svim njenim oblicima. “Ovo nije društvo bogatih ljudi već entuzijasta koji cijene život bez obzira na socijalni status, rasu i religiju. Zahvaljujući filozofiji koja ih povezuje formirala se i svojevrsna spona solidarnosti, pa je One Life postao stil života u kome uvijek imate oslonaci i pomoć u nevolji. Okupljeni oko osnivača One life organizacije, energičnog vizionara, Artemija Surina, članovi uživaju u pažljivo isplaniranim dešavanjima kao što su jedrenje, vožnja nesvakidašnjih automobila, planinarenje, kuvanje, joga itd.”, navodi se u saopštenju. Crna Gora pojavila se kao neizbježna stanica u njihovom raspo-
redu i načinu života. Tokom svog interesantnog rasporeda ekipa je u ponedjeljak, 24. juna, bila gost oficijelnog sponzora regate kompanije Monterra i projekta “Dukljanski vrtovi – Dukley Gardens”. Gostovanje je nastavljeno sjutradan, kada je u kompeksu naselja na Zavali poznati svjetski kuvar i vlasnik restorana Dimitrij Borisov održao čas kuvanja za uče-
snike regate. Ovom događaju prisustvovao je i Artemij Surin, idejni tvorac One Life organizacije, koji je izrazio svoje oduševljene Crnom Gorom i Budvom. Kompanija Monterra i Dukljanski vrtovi se nadaju da će doprinijeti ostvarenju cilja ove regate da otvori vrata Crne Gore za nove prijatelje i zaljubljenike u sve čari prirode koje naša država nudi. N.L.
16 Crna Gora CETINJSKA PIJACA
KOLEKTORI
Saobraćajnice će biti asfaltirane do 1. jula HERCEG NOVI - Sva gradilišta na izgradnji kolektora na području Opštine biće zatvorena do 1. jula, a saobraćajnice u Kumboru, Zelenici, Meljinama, Savini i Igalu biće vraćene u prvobitno stanje. Iz firme Dahlem koja je zadužena za izvođenje radova je saopšteno da će u septembru nastaviti radove na izgradnji kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ukupne investicione vrijednosti oko 30 miliona eura. Od ukupno predviđenih oko 30 km vodovodne i kanalizacione infrastrukture do sada je položeno oko 9.000 metara. Pri kraju je izgradnja podmorskog ispusta u Meljinama u dužini oko 1.300 metara. Sa plutajuće platforme profesionalni ronioci su potopili 350 metara cjevovoda na oko 30 metara dubine. Uslijedili su radovi na postavljanju tzv. difuzorske sekcije ispusta u dužini 100 metra, a potom i gabiona u cilju stabilizacije ispusta na morskom dnu u cilju održavanja ravnoteže morskog ekosi-
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
stema. Plaža Lazaret će tokom vikenda vraćena u funkciju kako propisi i nalažu. Privodi se kraju betoniranje raskopanog dijela Šetališta od Bolnice u Meljinama do Ćorovića plaže na Savini. Juče je započeto i sa asflatiranjem dionice od Zmijica nakon što su u trup puta postavili dionicu cjevovoda prema Kumboru. Obavlja se i sanacija puta na Lalovini. Završeno je asfaltiranje dionica na Jadranskoj magistrali u Zelenici. U Meljinama će biti konzervirano gradilište na dionici od Kružnog toka prema Podima, a moguće je da tokom noćnih časova obave i presijecanje magistrale sa okretnice u pravcu grada tako da bi se omogućilo spajanje cjevovoda od lokacije buduće glavne pumpne stanice kod Vatrogasnog doma do Nemile gdje je počelo ravnanje terena za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Juče je obavljeno i betoniranje dionice u Ulici Orjenski bataljon. S.M.
Zloupotrebljavaju odluke suda CETINJE - Povodom teksta koji je o cetinjskoj pijaci izašao u vikend izdanju Dnevnih novina oglasio se Milorad Mišo Stanković koji sa opštinom Cetinje vodi spor po pitanju imovine na pijaci. Stanković navodi da ugovor koji je sklopljen sa izvođačima radova razotkriva da lokalna vlast u vezi pijace ne zna što čini jer u prvom stavu člana 21. koji je citiran i u našem tekstu stoji da “s obzirom na to da se u sklopu pijace nalaze i privatni poslovni prostori, a ugovorom je predviđeno i izvođenje radova na tim objektima, naručilac (opština) ima obavezu da obezbijedi saglasnost vlasnika oko izvođenja radova na njihovim poslovnim prostorima.” Stanković smatra da se time priznaje da se projekat, tender i ugovor odnosi ne samo na imovinu i vlasništvo Prijestionice, koja je predmet spora, već i na tuđu imovinu na pijaci bez saglasnosti njenih vlasnika usljed čega radovi ne mogu početi na zakonit način, a bez te saglasnosti bezvrijedan je i projekat i tender i ugovor. Stanković tvrdi da od njega nije tražena saglasnost niti je on dao “kada su pokušali da na silu počnu radove.” Stanković tvrdi da saglasnost neće dati “ni zato što je projekat neprihvatljiv iz više razloga, a posebno što su noseći stubovi nastrešnice tako blizu njegovom objektu da mu, na primjer, dostavno vozilo ne može prići.” On pojašnjava da se privremena mjera zabrane izvođenja radova odnosi na pijačni plato površine 1.150 m2, koji je vlasništvo Prijestonice i predmet je sudskog spora. Navodi i da je već dva puta poni-
štavan ugovor o kupoprodaji pijace i određivana privremena mjera. “Prvu je Apelacioni sud ekspresno ukinuo i predmet vratio na ponovno suđenje, a drugu je, u dijelu privremene mjere, shodno čl. 253 ZIO koji je na snazi od septembra 2011. vratio na odlučivanje Privrednom sudu. Apelacioni sud je time priznao da je prva odluka bila nezakonita jer nije bio nadležan da odlučuje. Gradonačelnik je tu odluku zloupotrijebio i na osnovu nje raspisao i sproveo tender. Privredni sud opet ukida rješenje o privremenoj
mjeri i predmet vraća na ponovno odlučivanje, a član vijeća je predsjednik suda Dragan Rakočević, čiji je potpis na poništenom ugovoru i baš on ponovo ukida mjeru donesenu zbog toga ugovora! Gradonačelnik bi ovu odluku opet mogao da zloupotrijebi i počne sa radovima “milom ili silom”, pa sam se zbog toga obratio policiji i upozorio na moguće posljedice”, navodi Mišo Stanković, uz zaključak da se iz navedenog jasno vidi ko je odgovoran što svi trpe i što ružne slike idu u svijet. M.Z.
Crna Gora 17
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
Radnici Solane dotakli samo dno loše
Suzana Ganić
R
adnici Solane, njih sedamdesetak, satjerani su u ćošak I kako navode, dotakli su dno, zajedno sa fabrikom, nekadašnjim gigantom crnogorske privrede. Za četiri mjeseca, od 1. marta, kada su potpisali ugovor o radu, do danas, primili su jednu platu. I to 150 eura u novcu i bon od 150 eura za kupovinu u lancu marketa Mesopromet. Ugovor o radu ističe krajem ovog mjeseca, novom se ne raduju, jer ni prethodni nije ispoštovan. Solanaši, koji godinama rade bez adekvatne nadoknade, ne bi li održali Solanu u životu, polako gube snagu, volju i strpljenje.
ULCINJ - Predsjednik Sindikata ulcinjske Solane Marko Miranović kazao je da su im iz Uprave kompanije dali do znanja da novca za isplatu ličnih dohodaka nema, niti će ga biti do avgusta. Kako navodi, ugovori o radu, ističu 30. juna, a biće produženi svim radnicima. Produžetak ugovora, bez mjesečne zarade, ne uliva nadu radnicima za izlazak iz jako teške materijalne situacije.
Menadžment fabrike, prema navodima Miranovića, obećava da će 79. berbe soli biti, uprkos svim problemima. “Tačno je da su određene pripreme počele. Sređene su pumpne stranice na Đeranama, koje su neophodne za početak, dakle taj protok morske vode do solanskih bazena funkcioniše, i u dobrom je stanju. Međutim, neophodno je pripremiti i dresine, vozove koji
odvoze so. Tu je situacija jako loša. U lošem je stanju i samohodni transporter koji služi za sakupljanje soli, kao i stabilni transporteri koji lageruju so. Samo za to je potrebna investicija, od oko 100 hiljada eura”, kazao je Miranović. Kako navodi, količina od 5.000 tona neprerađene soli, koja je bila na lageru, prodata je Crnagoraputu, i to ispod svake tržišne cijene. “Kilogram soli prodat je za dva i po centa. Soli više u fabrici nema. Obrazloženo je da je to moralo biti odrađeno, kako bi se obezbijedio novac za pripremu berbe”, istakao je Miranović. On procjenjuje da je od te prodaje prihodovano oko 125.000 eura, što nije dovoljno, kako bi se u red dovela sva potrebna postrojenja. Od tog novca, radnicima neće biti isplaćen nijedan lični dohodak. “Težak je kompletan ambijent u Solani. Nikada nijesmo bili u ve-
ćoj krizi, dotakli smo dno”, istakao je Miranović. Prema njegovim riječima, iz Solane se prodaje sva moguća pokretna imovina. Kako navodi, menadžment procjenjuje šta je za staro gvožđe, i to se prodaje. “Međutim, mi imamo saznanja da su otišli i neki elektromotori, koji bi bili kompaktibilni sa našim pumpnim postrojenjima. Gledamo svakog dana kako se iznosi staro željezo, ali i vagoni i dresini. Stvara se utisak da je Solana poligon za iznošenje svega. Još kada vidimo da više nema ni grama soli, vjerujte da sumnjamo u opstanak fabrike”, istakao je Miranović, dodavši da radnici sve to, mogu samo nijemo da gledaju.
PREMINULI Filip Igorov Rolović 24. juna 2013. u 23. godini. Sahrana će se obaviti 26. juna u 15 časova na Novom groblju u Cetinju. Kuća žalosti Ulica lovćenska 48, Cetinje.
Demir Enesa Olević dr stomatologije, 24. juna 2013. u 29. godini. Sahrana će se obaviti 26. juna u 15 časova na Čepurcima.
Milorad Milana Jeknić u 18. godini. Sahrana će se obaviti 26. juna u 15 časova u Zagoriču.
Vujica Miodraga Cana Pavićević 24. juna 2013. u 55. godini. Sahrana je obavljena 25. juna u 15 časova na mjesnom groblju na Ublima – Kuči.
Mirjana Ivanova Ivanovski rođena Mustur, 24. juna 2013. u 84.
Mi smo zatočenici Iako u Upravi vjeruju da će berbe biti, radnici nijesu optimisti. Na pitanje hoće li se ipak brati so, sa ulcinjskih bazena, Miranović, sa nevjericom klima glavom. “Teško pitanje. Ne vjerujem ljudima koji rade. Da bi jedan projekt bio uspješan neophodno je da ga vode kvalitetni i iskreni judi. Od kad je došla nova uprava, u nijednom trenutku nijesmo čuli pravu istinu, o sudbini firme. Te biće ovo, te ono, mijenjali su koncepte, ništa nije urađeno”, kazao je Miranović. Kako ističe, poljuljano je povjerenje između radnika i Uprave. “Mi smo zatočenici. Ništa od obećanog, nije ispunjeno. Otići ne možemo, jer ne želimo da se imputira da su radnici ti, koji su zatvorili Solanu. Dokazivali smo godinama unazad da želimo da firmu vratimo na noge, zauzvrat ništa nijesmo dobili”, istakao je Miranović. On poručuje da, ako iko ugasi Solanu, to neće biti oni, već isključivo vlasnik i njegov menadžerski tim.
godini. Sahrana je obavljena 25. juna u 17 časova na groblju na Savini.
Branislav Mihaila Ozrinić 24. juna 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 25. juna u selu Sasovići – Herceg Novi u 15 časova.
Simo Savov Rajković 24. juna 2013. u 89. godini. Sahrana je obavljena 25. juna u selu Donja Bijela – Šavnik u 15 časova na mjesnom groblju.
Vjera Pavlova Vujović rođena Radunović u 86. godini. Sahrana je obavljena 25. juna na mjesnom groblju Gvozden brijeg u 15 časova.
Đorđe pok. Jovana Vuković 23. juna 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 25. juna na groblju kod Crkve Sv. Neđelje u Kamenarima.
Olga Mašanova Bulatović rođena Stojović, 23. juna 2013. Sahrana je obavljena 24. juna u 15 časova u krugu porodice. Kuća žalosti Ulica dr Filipa Šoća 18, Podgorica.
● FOtO priča
akcija
Opasnost vreba od šahti
BIJELO POLJE - U Bijelom Polju je evidentna pojava da nestaju metalni poklopci sa šahti, koji se najvjerovatnije prodaju kao stari metal. U nadležnim lokalnim službama kažu da ulažu značajne napore da bi preduprijedili kradljivce poklopaca. Ipak, ne kriju da često ne mogu na vrijeme da primijete krađu jer je na području opštine veliki broj šahti i uglavnom ih gra-
đani obavještavaju o nestanku metalnih poklopaca. Najopasnije je to, što prijeti opasnost da se građani. a prvenstveno djeca mogu povrijediti upadom u nepokrivenu šahtu. Reporter DN novina zabilježio je u Ulici Mojkovačkoj da na kanalizacionoj šahti, koju je prekrila trava, nedostaje poklopac. te je u takvim slučajevima znatno veća opasnost za prolaznike. B.Č.
EPCG poribljavala Pivsko jezero NIKŠIĆ - U okviru akcije poribljavanja u vještačkim akumulacijama u kojima gazduje, Elektroprivreda Crne Gore poribila je juče Pivsko jezero za 2.800 kilograma mlađi kalifornijske i potočne pastrmke vrijedne oko 40.000 eura. U cilju održavanja i obogaćenja ribljeg fonda, EPCG je poribila i Mratinjski potok, kao i rijeke Komarnicu, Pridivorcu, Bukovicu sa Tušinom i Bijelu sa Torijevcem. “EPCG je svjesna važnosti održavanja ribljeg fonda u vještačkim akumulacijama, stvorenim prvenstveno za potrebe proizvodnje električne energije. Danas je, ubacivanjem posljednjeg kontingenta riblje mlađi u Pivsko jezero, završeno poribljavanje koje je počelo prošle sedmice, a u Pivsko jezero sa pritokama ubačeno je oko 2.800 kilograma riblje mlađi, vrijedne oko 40.000 eura. Poribljavanje je odrađeno u
saradnji sa Udruženjem lovaca i ribolovaca ‘Bajo Pivljanin’, uz nadzor inspektora za slatkovodno ribarstvo Ministarstva poljoprivrede. Prošle sedmice, sa oko 1.200 kilograma kalifornijske pastrmke poribljeno je i Slansko jezero u Nikšić”, podsjetio je direktor Direkcije za odnose sa javnošću EPCG, Rajko Šebek. Poljoprivredni inspektor za slatkovodno ribarstvo Dragoje Međedović ocijenio je da je poribljavanje proteklo u najboljem redu. “Zahvalio bih Elektroprivredi Crne Gore na uspješnom poribljavanju. Poribljavanje je jako bitna stvar, kako za nas, tako i za cijeli grad Plužine. Zahvalio bih svima, nadam se da ćemo nastaviti uspješnu saradnju sa Elektroprivredom. U narednih 15 dana na snazi će biti zabran ribolova”, istakao je predsjednik Udruženja lovaca i ribolovaca “Bajo Pivljanin” iz Plužina. J.L.
Ljubinka Miletić rođena Nišavić, 21. juna 2013. u 51. godini i sahranjena na groblju u Kraljevu.
Margarita pok. Borislava Bakočević rođena Lešić, 20. juna 2013. Sahrana je obavljena 21. juna u krugu porodice.
Mileva Milisaova Jovanović rođena Brajović (1930), 19. juna 2013. Ispraćaj za kremaciju je obavljen 21. juna sa Novog groblja u Beogradu. Polaganje urne biće naknadno obavljeno.
Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.
18 Globus
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
ANKARA
Racije u Turskoj Turski premijer Erdogan istrajan u tome da uz pomoć policije zavede mir i uguši proteste Turska antiteroristička policija privela je 20 osoba u racijama u prijestonici Ankari u vezi sa antivladinim protestima širom zemlje. Policija je upala na oko 30 adresa, a mete su bili ljudi osumnjičeni za članstvo u terorističkim organizacijama. Erdogan je rekao da su demonstranti izmanipulisani “teroristima”, onda je obećao veća ovla-
šćenja za policiju, a očigledno je i da ovom akcijom ne odustaje od zavođenja reda. Protesti su se znatno smanjili posljednjih nekoliko dana nakon perioda nasilnih sukoba. Policija je vodenim topovima rastjerala hiljade demonstranata na istanbulskom Trgu Taksim i upotrijebila je suzavac u sukobima s manjim grupama.
NJEMAČKA
KINA
Njemačko tužilaštvo je pokrenulo istragu protiv dvojice muškaraca za koje sumnja da su pripremali bombaške napade avionima na daljinsko upravljanje. Tužioci su rekli da se u okviru istrage razmatraju moguće optužbe za “pripremu ozbiljnog i po državu opasnog čina nasilja”, ali ne i za pripadnost ili podršku nekoj terorističkoj organizaciji. Devet kuća pretreseno je u Štutgartu, Minhenu, Saksoniji i Belgiji. Dvojica muškaraca porijeklom iz Tunisa optužena su da su “pribavaljala informacije i sredstva u cilju izvođenja ekstremističkih napada avionima na daljinsko upravljanje”, rekli su tužioci. Tužilaštvo nije iznijelo više po-
Kineski svemirski brod “Šenžu 10” završio je misiju manuelnog spajanja sa orbitalnim modulom, a troje astronauta sjutra će se vratiti na Zemlju, prenijeli su danas kineski mediji. Astronauti su se dva puta spojili sa svemirskim modulom “Tijangong 1”, gdje su obavili medicinske eksperimente i putem video-veze održali predavanje školarcima širom Kine. Svemirski brod izvršio je rizičan manevar odvajanja od modula, navodi agencija Sinhua. Ovo je bio prvi uspješan kineski test ove vrste i predstavlja važan korak ka izgradnji stalne orbitalne stanice sa ljudskom posadom do 2020. godine. Kineski svemirski program i dalje zaostaje za ruskim i američkim, ali Peking planira da pošalje čovjeka na Mjesec u narednim godinama i time stekne ugled svemirske sile.
Spriječeni ª Šenžu 10º se vraća kući teroristički napadi dataka o dvojici mušakraca i nije ih identifikovalo. U novembru prošle godine Amerikanac Rezvan Ferdaus osuđen je na 17 godina zatvora zbog plana da avione na daljinsko upravljanje natovari eksplozivom i zabije u zgrade Pentagona i Kapitola. U Njemačkoj je uspio samo jedan napad islamskog ekstremizma - ubistva iz vatrenog oružja dvojice američkih pilota na aerodromu u Frankfurtu 2011. koja je počinio ekstremista porijeklom sa Kosova odrastao u Nemačkoj. U odvojenom incidentu, francuske vlasti su juče saopštile da je policija privela šest lica u oblasti Pariza, zbog sumnji da su pripremala terorističke napade na teritoriji Francuske.
Globus 19
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
EVROPSKA UNIJA
Evropski ministri za Srbiju Ministri inostranih poslova EU za početak pregovora najkasnije do januara 2014. godine, konačna odluka na šefovima država i vlada u petak
M
inistri inostranih poslova država članica Evropske unije su preporučili Evropskom vijeću da u petak odobri početak pristupnih pregovora sa Srbijom najkasnije u januaru sljedeće godine, ali konačnu odluku donijeće šefovi država i vlada u petak. Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić ranije je pozvao Njemačku da ne blokira Srbiju na putu ka Evropskoj uniji, nakon što je u Vijeću ministara inostranih poslova EU usaglašeno da je za Srbiju i Kosovo vrijeme za idući korak, ali ne i datum početka pregovora.
Ministri inostranih poslova EU od ponedjeljka usaglašavaju stavove u vezi s početkom pregovora za članstvo sa Srbijom i pregovora za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Kosovom. Većina zemalja članica predlagala je oktobar za datum početka pregovora, dok je Njemačka izrazila stav da je kompromisno rješenje kraj godine. Nijemci ne odustaju od toga da, šta god ministri usvojili, mora proći i Bundestag. U nekoliko navrata, ministri su mijenjali nacrt zaključaka jer traže kompromisna rješenja. U prva dva sata rasprave iznosile su se najviše čestitke visokoj predstavnici EU Kertrin Ešton i komesaru za proširenje Štefanu Fileu, te premijerima Srbije i Kosova Ivici Dačiću i Hašimu Tačiju, a i prilikom dolaska ministri su davali optimistične izjave. No, kada je u pitanju konačna, službena preporuka, nije sve išlo lako. Želja Njemačke da se procedura, kada je u pitanju Srbija, treba dići na viši nivo, to jest da je trebaju odobriti lideri zemalja članica EU.
Ministar inostranih poslova Njemačke Gvido Vestervele je rekao da Njemačka pozdravlja sve uložene napore, ali i dodao da se danas ne može očekivati konkretan datum, jer će evropski lideri o tome odlučivati kasnije ove nedjelje. Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić obratio se javnosti kratkim govorom, u kojem je apelovao na zemlje članice, posebno na Njemačku, da ne blokiraju i ne odgađaju početak pregovora te zemlje o članstvu u Uniji. “Kažu da je sada sve u rukama najuticajnije članice Njemačke. Pretpostavljam da je teško na leđima nositi toliku odgovornost. Pa nije ni nama bilo lako da u najtežoj mogućoj situaciji ispunjavamo zahtjeve. Zato sada od Njemačke očekujemo da pokaže da se sada nedvosmisleno zalaže za pomirenje, mir i stabilnost u regonu i da umije da cijeni i tuđe napore u istom cilju”, kazao je Nikolić. Šef luksemburške diplomatije Žan Aselborn je ocijenio da bi trebalo donijeti odluku o datumu za početak pristupnih pregovora sa Sr-
bijom i pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Kosovom. Aselborn je uvjeren da će se na kraju datuma stajati brojka “13”. Prema njegovim riječima, bitno je da se sada ispoštuju napori Beograda i Prištine i da je dobar trenutak, u interesu građana Kosova i Srbije, da se donese odluka o datumu. I ministar inostranih poslova
Švedske Karl Bilt izrazio je uvjerenje da će EU dati zeleno svijetlo za početak pregovora sa Srbijom. “Uvjeren sam da ćemo dati zeleno svijetlo. To zeleno svijetlo je bitno za nastavak provedbe dogovora. Mislim da nećete čuti datum, već okvirno vrijeme o tome šta će se dešavati i to će, naravno, biti ove godine”, rekao Bilt novinarima. Ešton je ocijenila u ponedjeljak da su Beograd i Priština postigli na-
predak u pravcu vidljive i održive normalizacije odnosa. “Zajedno sa komesarom za proširenje (EU) Štefanom Fileom, uputila sam pismo članicama Unije o napretku u pravcu vidljive i održive normalizacije odnosa Srbije i Kosova’”, podsjetila je Ešton. Ona i File su od država članica EU zatražili “jasnu i pozitivnu odluku” o otvaranju pregovora o pridruživanju sa Srbijom.
AFERA
Asanžova plavuša u službi Vikiliksa
BRAZIL
Pet paktova, sedmoro mrtvih Šest civila i jedan policajac poginuli su danas u oružanom okršaju u jednom sirotinjskom kvartu Rija de Žaneira, saopštila je brazilska policija. Portparol policije je rekao da su policajac i jedan civil poginuli rano jutros nakon što su protesti u tom dijelu Rio de Žaneira prerasli u nerede i pljačku. Ostalih petoro civila je ubijeno tokom policijske intervencije u jed-
noj faveli u istom području Rija, dodao je portparol. Nešto ranije, brazilska predsjednica Dilma Rusef predložila je održavanje referenduma o političkim reformama u pokušaju da smanji proteste koji su zahvatili zemlju. Takođe je obećala da će povećati potrošnju na javni prijevoz i fokusirati se na zdravstvo i obrazovanje u sklopu onoga što je nazvala
“pet paktova” s narodom. Ona se sastala i sa regionalnim gradonačelnicima i guvernerima koji su se složili s njenim planovima, prenio je BBC. Međutim, neki aktivisti su obećali da će nastaviti demonstracije. Majara Longo Vivian, osnivačica pokreta Besplatan prevoz, rekla je da predsjednica nije ponudila konkretne mjere i obećala je da će se “borba nastaviti”.
ITALIJA
Preminuo Emilio Kolombo Bivši italijanski premijer Emilio Kolombo, koji je učestvovao u izradi poslijeratnog republikanskog ustava Italije, preminuo je u 93. godini. Kolombo je bio premijer 18 meseci od 1970. do 1972. godine, bio je predsjednik Evropskog parlamenta sedamdesetih godina
prošlog vijeka, doživotni senator, a obavljao je i funkcije ministra finansija i spoljnih poslova. Kako je saopštila njegova kancelarija, Kolombo je umro sinoć u svom domu u Rimu, prenijela je agencija Rojters. Rođen je 11. aprila 1920. godine u Potenci u pokrajini Ba-
zilikata, jednoj od najsiromašnijih u Italiji. Kolombo je bio član ustavne skupštine koja je napisala novi italijanski Ustav nakon referenduma 1946. godine kojom je okončana monarhija i uspostavljena republika.
Edvard Snouden, bivši saradnik američke tajne službe optužen u SAD za špijunažu, pobjegao je iz Hongkonga za Moskvu u pratnji Sare Harison, navodno bivše djevojke Žuliana Asanža, osnivača “WikiLeaksa”. Snouden je napustio Hongkong samo nekoliko sati nakon što je Bijela kuća upozorila tu kinesku teritoriju da ne odugovlači proces izručenja američkog bjegunca pravdajući se birokratskim razlozima. Snouden je noć proveo u hotelu na moskovskom aerodromu “Šeremetjevo” i trebalo je da odleti za Havanu. “WikiLeaks” je u saopštenju na svom sajtu potvrdio angažovanje tajanstvene plavuše: “Gospođica Harison je hrabro pomogla Snoudenu da u skladu sa zakonom napusti Hongkong i prati ga na nje-
govom putu u sigurnost”. Harisonova je britanska novinarka, bavi se istraživačkim novinarstvom, više od dvije godine radi za “WikiLeaks” i dodijeljena je Asanžu kao saradnica prije objavljivanja materijala vezanih za rat u Afganistanu. Mediji su tada pisali da je bila vrlo bliska sa Asanžom, da mu je u svemu pomagala, počev od organizovanja rasporeda dnevnih aktivnosti do pranja prljavih čarapa. Prošle godine položila je kauciju od 5.000 funti kao garanciju za Asanžovo puštanje na uslovnu slobodu. Proteklih 12 mjeseci redovno ga je posjećivala u ambasadi Ekvadora u Londonu. Za sada je neizvjesno da li je njena uloga pratioca drugog uzbunjivača Edvarda Snoudena završena ili će se nastaviti.
20 Kultura
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
ª Pokretº u Paviljonu Prva samostalna multimedijalna izložba „Pokret“ akademske grafičarke Marije Kape biće otvorena sjutra u 20 sati u Umjetničkom paviljonu. U katalogu koji prati izložbu istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković je, između ostalog, zapisala: „Pokretom umjetnica izražava nestalnost vremena i prostora, psihe i spoljnih refleksija, zapravo, nestalnost koja podleže prirodnim silama i zakonima, ili kako sama autorka kaže vođena Heraklitovom sintagmom: u nama i svjetu u kojem živimo stalna je samo vječna promjena“. Marija Kapa je završila Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju.
GRAD TEATAR
Poezija Novice Tadića
Sabrane pesme Novice Tadića biće predstavljene večeras na Trgu pjesnika sa početkom u 21 sat, u okviru književnog programa festivala Grad teatar. Dragan Hamović, jedan od priređivača ovog izdanja, istakao je: „Čini se da svaki posvećeniji pesnik teži jedinstvenoj knjizi svoje poezije, da ga sama poezija na takvu misao navodi. Pamtimo izjašnjenje Novice Tadića o toj težnji koju je obrazlagao Malarme, i ne samo on. Ipak, praktični i izdavački razlozi često ne pogoduju ostvarenju takvog poduhvata, čak i kad je očevidno reč o duboko zaokruženoj poeziji, dugo i pomno izrađi-
vanoj. Zapis ’Beleške o mojim knjigama’ – koji smo postavili ’umesto predgovora’ na početak prvog toma Sabranih pesama Novice Tadića – u kojima je pesnik propratio svaku od svojih zbirki efektnim komentarima, ukazuje na punu svest o unutrašnjoj biografiji protkivanoj kroz sedamnaest oblikovanih podcelina jedne velike, nadtekstovne celine, pisane gotovo četiri decenije.“ Nastavlja se i program „Budvanski autori“ u sklopu kojeg će svoje stvaralaštvo predstaviti Stanka Rađenović i Mišo Gaćinović. Razgovore sa autorima vode Nina Smailagić i Jelena Jelušić.
Alis Munro ide u penziju Kanadska autorka Alis Munro (81), koja je nedavno dobila književnu nagradu Trillium za djelo Dear Life, najavila da je njenoj književnoj karijeri došao kraj. “Ova nagrada je nešto više posebna po tome što vjerojatno više neću pisati. I tako, lijepo je otići uz prasak. (...) Nije da ne volim pisati, ali možda, kad čovjek dođe u moje godine, ne želi više biti onoliko sam koliko pisac to mora biti”, kazala je Munro. Obožavaoci se ipak nadaju da će se ponovo Munro predomisliti, jer je već 2006. objavila odluku da odustaje od pisanja - odluku koju je,do sada, više puta prekršila.
NAGRADA VRANAC
ª Srce sramaº među 15 finalista Kratka priča crnogorskog dramaturga Vaska Raičevića u užem izboru
Kratka priča “Srce srama” crnogorskog pisca i dramaturga Vaska Raičevića našla se među 15 odabranih finalista ovogodišnjeg konkursa Vranac - Najbolja kratka priča 2013. Kako su saopštili organizatori, podgorička knjižara Karver i pokrovitelj konkursa “13. jul – Plantaže”, na četvrti međunarodni konkurs za kratku priču pristigla su 363 rada, od kojih je po propozicijama konkursa prihvaćeno 339 priča. Žiri koji su činili Božo Koprivica, Enver Kazaz i Teofil Pančić odabrao je 15 priča, koje su ujedno objavljene na web stranici Karvera www.karver.org Osim priče Raičevića, odabrani su još naslovi “Bajker” Nade Crnogorac (Hrvatska), “Priča o dva trogroma” Jefimije Medić (Srbija),
“Srebrni zmaj” Stanislave Nikolić Aras (Hrvatska), “Moja majka i Liz Tejlor” Radmile Radosavljević (Srbija), “Upristojiti pticu” Mime Juračak (Hrvatska), “Kuhanje” Slađane Perković (Francuska), “Mi” Milice Đokić – Nikolić (Srbija), “Skrivene iza lažnih sindroma” Antonele Marušić (Hrvatska), “Siromah” Morane Vukmir (Bosna i Hercegovina) “Vampir” Vokija Ercega (Bosna i Hercegovina), “Godine katastrofa” Ive Tkalec (Hrvatska), “Okrutnost” Jelene Zlatar (Hrvatska) i “Jučer mi se dogodilo nešto famozno” Marine Giunio (Njemačka). Tri ravnopravne nagrade za autore najboljih priča biće dodijeljene u petak, 28. juna, u vinskom podrumu Šipčanik.
USPJEH
Saša Stanišić dobitnik nagrade ª Drago Đurovićº Akademski vajar Saša Stanišić ovogodišnji je dobitnik nagrade za skulpturu „Drago Đurović“, koja se dodjeljuje u okviru izložbe Savremena crnogorska skulptura koja će biti otvorena sjutra u 20.30 u galeriji JU Umjetničke kolonije u Danilovgradu. Odluku je donio stručni žiri u sastavu prof. dr Siniša Vidaković, istoričar umjetnosti iz Banja Luke, redovni profesor FLU u Beogradu mr Nikola Vukosavljević, akademski vajar i Vidoje Pavićević potpredsjednik opštine Danilovgrad. Nagrada se dodjeljuje pod pokroviteljstvom opštine Danilovgrad. Saša Stanišić je rođen 1977. godine u Nikšiću. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek vajarstvo, u klasi prof. Pavla Pejovića, 2002. godine. Magistrirao je na istom fakul-
tetu u klasi prof. Predraga Milačića, 2010. godine. Na izložbi Savremena crnogorska skulptura predstaviće se 28 akademskih vajara Crne Gore, biće otvorena u četvrtak u 20.30 sati . Izložbu će otvoriti poslanik u Skupštini Crne Gore Milorad Vuletić. Ovogodišnja, deveta izložba, obuhvatiće djela eminentnih crnogorskih vajara: Krsta Andrijaševića, Milivoja Babovića, Danila-Dala Brajovića, Dobrice Dinića, Željka Đuričkovića, Nade Kažić, Lade Perović, Nikole Kosića, Tijane Dujović-Liščević, Jovete Ljumovića, Predraga Milačića, Ane Miljkovac, Bogdana V. Musovića i drugih. Autor predgovora kataloga koji prati izložbu je istoričar umjetnosti dr Siniša Vidaković.
Kultura 21
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
Tito u Titogradu Smotra kratke video forme – festival alternativnog filma/ videa počinje večeras u 20 sati prikazivanjem filma “Tito u Titogradu”. Dolazak Plavog voza i predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita u Titograd, 28. maja, 1976. godine, označio je dugo očekivano puštanje pruge Beograd - Bar u javni saobraćaj. Nikola Ćupić je snimio te nezaboravne trenutke kamerom Volex 200 mm i ovo je prvo javno prikazivanje tog materijala. Sat vremena kasnije, podgorička publika će imati priliku da vidi kultni film Zorana Bojovića “Zlatne čaklje”. Za četvrtak je predviđena projekcija filma “Lijepo lice Podgorice” i ”1989. godine Skaline bijahu prepune”. Nakon toga počinje i zvanična selekcija 14 filmova domaćih autora.
Preminuo pisac Ričard Metison Američki pisac naučno-fantastičnih romana Ričard Metison umro je u 88. godini.Portparol Akademije naučne fikcije, fantastike i horor filmova saopštio je da je Metison umro u nedelju u Los Andjelesu, ali nije saopšten uzrok smrti. Tokom 60 godina duge karijere Metison je napisao brojne romane i priče, među kojima su najpoznatiji “Ja sam legenda”, “Dok budan sanjam”, “Komešanje odjeka” i “Paklena kuća”, a mnoga njegova djela su ekranizovana, na televiziji i velikom platnu.“Ja sam legenda” je bio insipiracija za čak tri filmske adaptacije - “Posljednji čovjek na Zemlji” s Vinsentom Prajsom iz 1964, “Omega man” s Čarltonom Hestonom iz 1971. i “Ja sam legenda” s Vilom Smitom iz 2007.
Lake fest
Bend za specijalne prilike Kultni sastav Goblini prvi put nastupaju u Crnoj Gori Nataša Bućković
P
ank sastav koji je obilježio scenu devedesetih nastupiće 19. jula na Nikšićko Rokcs Lake festu. Goblini su prije dvije godine nakon duže pauze ponovo počeli sa radom. U međuvremenu su objavili mini CD “Crno i belo”, održali nekoliko odličnih koncerata, a o njihovoj karijeri snimljen je i dokumentarac “Goblini: ima nas gomila”. Pošto frontmen benda živi u Pakistanu, a ostali članovi svuda po Srbiji, bend postoji isključivo zahvaljujući nevjerovatnoj volji i ljubavi prema onome što rade.
Razlog zbog kojeg Goblini nikada nijesu imali koncert u Crnoj Gori može da se odredi kao nesrećni splet okolnosti, jer je ovo njihov treći pokušaj da sviraju kod nas. Koncert u Nikšiću devedesetih otkazan je u posljednjem trenutku, a pokušaj da sviraju u Podgorici nije uspio jer se datum koncerta poklapao sa datumom vjenčanja frontmena Branka Golubovića Goluba. On je u razgovoru za Dnevne novine za Lake fest najavio standardan festivalski nastup što u njihovom slučaju znači “brzo, žestoko i pravo u glavu”. “Ljudi će moći da čuju presjek karijere Goblina i pjesme koje su nastale ranih 90-ih, pa sve do onih koje su snimljene prije dvije godine”. Frontmen Goblina danas živi u Pakistanu, dok su ostali članovi benda svuda po Srbiji. Iz tih razloga Goblini imaju status benda za “spe-
cijalne prilike”, a rad u takvim uslovima moguć je isključivo zahvaljujući nevjerovatnoj volji i ljubavi prema onome što rade. “Mi smo bend koji živi za koncerte. Teško nam pada kada u roku od godinu moramo da odbijemo deset puta više poziva za koncerte nego što ih i odsviramo. Nerijetko se dešava da sjednem na avion u subotu rano ujutro, stignem u Beograd oko podneva, odradim probu sa Goblinima, sjednem u kombi, stignem na koncert koji odsviramo negdje oko ponoći, vratim se u Beograd nakon koncerta i nekoliko sati kasnije sam na letu za Pakistan”, kaže Golubović. Goblini su se prije dvije godine nakon duže pauze vratili na muzičku scenu. Razlog za prestanak sa radom bila je odluka Branka Golubovića da se posveti humanitarnom radu u Avganistanu. “Pružanje humanitarne pomo-
ći onima kojima je ta pomoć neophodna je posao koji je izuzetno težak, ali kojim se ponosim. Ispunjava me činjenica da mi se pružila mogućnost da mogu da koristim svoje znanje i iskustvo kako bih pomogao onima koji u ovom trenutku nemaju nikakve uslove za život i koji zavise od humanitarne pomoć.” Od povratka na muzičku scenu Goblini su objavili mini CD “Crno i belo”, a o njihovoj karijeri je snimljen i dokumentaran film. U posljednjih godinu dana nekoliko puta je najavljivan njihov novi album što ga, priznaje Golubović, često podsjeća na riječi Nikole Makijavelija: “Dato obećanje je bila neophodnost prošlosti. Prekršena riječ je neophodnost sadašnjosti”. “Sama želja da nastavimo rad otvorila je jedno pitanje koje je bilo neophodno da postavimo sebi, a vezano je za odnos prema našim prijateljima koji nas vole i slušaju. Nastaviti sa koncertnim aktivnostima pri čemu je posljednje studijsko izdanje staro oko 13 godina predstavljalo bi vrhunac licemjernosti. Imamo mnogo ideja i želimo da ih podijelimo sa ljudima koji nas vole. Želimo da im damo mogućnost da shvate gdje se to mi trenutno nalazimo (a kad to shvate, da i sa nama to podijele).” Rad na albumu odvija se putem
interneta, dok se većina toga uobličava tokom njegovog boravka u Srbiji. Golubović je otkrio da je materijal spreman za snimanje i da u avgustu ulaze u studio. “Teško je iz ove perspektive posmatrati novi materijal naročito zbog toga što još nije snimljen i isproduciran. Bez obzira na sve, meni se čini da je stilski negdje između “Recontre” i “U magnovenju”, a to je karika koja nam je oduvijek nedostajala”. Ka d a p o g l e d a u p r o š l o s t frontmen Goblina je najponosniji na ljude koji su učestvovali u stvaranju muzike koja je obilježila čitav jedan period. “Nije lako uraditi to što smo mi uradili. U životu ti treba sreće, ali bez nevjerovatnog rada i vjere u to što radiš stvari se neće pomjeriti ni u jednom pravcu. Ako vjeruješ u to što radiš i stojiš iza svega toga onda moraš da budeš spreman da daš sve od sebe a to je oduvek bila najbitnija karakteristika Goblina. Imam utisak da smo se svih ovih godina vodili Ničeovom: Život je patnja. Preživjeti znači pronaći smisao u patnji”. Goblini će nastupiti prve večeri festivala Nikšićko Rocks Lake festa kada će nastupiti i DLM, Neozbiljni pesimisti, Six Pack, Hladno Pivo i Goribor.
Reportaže 23
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
JUŽNA AFRIKA
Adrenalinski odmor Pravo mjesto za alternativni odmor, uz ekstremniji sadržaj, nalazi se na jugu Afrike, pravac Kejptaun
Takav je običaj u Kejptaunu: Skokovi na planini Table
a
ko ne želite da se pržite na suncu, brčkate ili idete na skijanje u „fensi“ evropska skijališta, prepustite se avanturi i doživite „odmor“ koji nikada nećete zaboraviti. Avanturistički turizam je nešto što će vas natjerati da pomjerite granice, probudite sva čula i uzdrmate adrenalin. Južnoafrička Republika nudi bezbroj mogućnosti za to.
Ko je bio na prošlogodišnjem beogradskom Sajmu turizma mogao je da uživa na štandu Južnoafričke Republike. Niste mogli da ne primijetite ove vesele ljude jer se timpan čuo iz svakog ugla Hale 1, a imali su i najbrojniju i najmaštovitiju ekipu. Pjesmom, igrom, improvizovanim šatorom i afričkim umjetničkim predmetima privlačili su pažnju svih posjetilaca. Svjetsko prvenstvo u fudbalu mnogo je pomoglo turističkoj promociji ove predivne zemlje. Avionska karta košta između 950 i 1.000 eura, a ukoliko se rezerviše u posljednjem trenut-
ku, može biti i skuplja. Ipak, na štandu je rečeno da put u ovu zemlju nikad nije bio dostupniji. Južna Afrika vam nudi sve – od čuvenog safarija do kamikaza kanjona.
Izlet počinje laganim doručkom u Gansbaiju gdje dobijate kratka uputstva o aktivnostima koje ćete raditi tokom dana. Potom krećete na pučinu gdje na određenom mjestu nailazite na velike bijele ajkule. Možete birati da li ćete ih gledati iz čamca ili ćete se spustiti u kavezu i doživjeti bliski susret sa velikom bijelom ajkulom! Kapetan će “flertovati” i sprijateljiti se sa njima da bi prišle bliže. Ovaj izlet košta oko 100 eura i za tu cijenu dobijate punu opremu, vožnju i užinu.
stremnog sporta za koji kažu da ga je veoma lako naučiti. Kako samo ime kaže, sličan je snoubordingu ali vam nisu potrebni slojevi odjeće, a već za nekoliko sati svako može da leti po peščanim dinama koje su udaljene oko 45 minuta od Kejptauna. Ovaj doživljaj bi obavezno trebalo da ukombinujete i sa vožnjom mini motornim vozilima po dinama jer kažu da je to nezaboravno iskustvo koje pruža osjećaj ultimativne slobode.
● Ronjenje sa ajkulama
● BoRding na dinama
● spuštanje sa stone
Ovo ste sigurno viđali samo u filmovima, ali svaka čast onome ko je isprobao ovu avanturu. Južna Afrika je veoma popularna kada je u pitanju ovaj sport. Možda ste strastveni ronilac, ali želite da doživite nešto što će vam probuditi i strah i divljenje.
Ova tura uključuje tri sata pješčanog bordinga, opremu, osvježenje i instruktora koji će vam pomoći da naučite kako da vozite bord po pješčanim dinama Atlantis kod Kejptauna. Ovo je relativno nova vrsta ek-
Stona (Tejbl) planina je najviša planina na svijetu na kojoj se organizuje spuštanje. Iskustvo dovodi adrenalin do vrhunca, a doživljaj uspjeha je neopisiv. Stona planina se uzdiže iznad Kej-
planine
ptauna, na 1.000 metara nadmorske visine. Kada pređete preko ivice i provalije i spustite se 112 metara uz sigurnosne konopce i opremu imaćete pogled koji oduzima dah. Možete birati kako ćete stići na vrhove planine – šetnjom sa vodičem (koju svi preporučuju) ili žičarom. Tura košta oko 40 eura, a podrazumijeva pet sati na planini.
● kamikaze kanjon Ako ste dovoljno hrabri možete uživati u cjelodnevnom izletu u klisuri prepunoj iznenađenja sa malim jezerima smještenim među stijenama. Potom slijedi skok u kristalnu vodu sa visine od 3 do 22 metra, a u Južnoj Africi to zovu klufing. Potom bi trebalo da se spustite niz Tander vodopade - 65 metara visoke slapove vode. Izlet košta oko 70 eura. (Izvor: B92)
Nije “snow” i nema viška odjeće: “Sandboarding”
24 Zabava
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
SVADBA NA IMANJU KNJAZ
FOTO: Dejan Lopičić
Nikola Mirotić stao na ludi kamen
MArIJA ŠerIfoVIć
Očekivala sam i planirala mnogo više
pom javnosti, pa je tako izbjegnuta medijska pompa oko vjenčanja. Obezbjeđenje je stajalo na nekoliko mjesta, čuvajući mladence i njihove goste. Novinarskim ekipama nije bio dozvoljen prisutup, pa je fotograf Dnevnih novina uspio da zabilježi samo djelić atmosfere gdje su gosti igrali kolo, a isto tako i ne štedeći glas pjevali neke od najpopularnijih svadbarskih pjesama. Inače, Nikola Mirotić koji živi u Španiji, prve košarkaške korake napravio je u KK Jokeru iz Podgorice, koji je u vlasništvu Jadrana Vujačića. Mladenicima želimo svu sreću i lijep medeni mjesec. F.J.
ne na jesen i to na njen 29. rođendan 4. novembra. “Ne mogu otkriti mnogo u ovom trenutku. Da, radim na projektu koji uključuje novi album. Ono što nijesam do sada objavila je da će nove pjesme biti na engleskom jeziku”, kazala je pjevačica za Eurovision.tv. Šerifović ima ideju da se fanovima širom Evrope predstavi na drugačiji način, ne želeći da je prepoznaju samo kao pobjednicu Evrovizije. “Vrijeme je da slavimo deset godina moje male karijere. Vidim je kao malu s obzirom na ono što sam planirala i očekivala. Jednog dana sam osjetila da bih trebalo podijeliti sve one trenutke, sjećanja i misli, koje sam zapisivala, ali nikada
govorila o njima. Poenta je da ljudi shvate ko je Marija stvarno”, objasnila je ona. Veći dio materijala za film već je snimljen na pet lokacija u Srbiji i još deset u inostranstvu. U dokumentarcu učestvuju ljudi koji najbolje poznaju Mariju, a pojaviće se i neke međunarodne zvijezde. Premijera je planirana za novembar, a osim u bioskopima, film o Mariji će se emitovati na televiziji u osam epizoda. Marija je u ovom intervjuu objasnila da sa Aleksandrom Ribakom, pobjednikom Evrovizije 2008, nije snimila duet kako su ranije mediji objavili, već da on svira solo dionicu na violini za jednu od novih pjesama. Z.Š.
MoDA
Mima iz Šavnika krenuo kako bi se moderno obukao Mima Karadžić važi za šmekera starog kova, ljubitelja dobrih vina, ali i lijepih žena. Međutim, ono što nijesmo znali jeste da poznatog glumca kojeg je publika zavoljela prvo kao Vojina Čađenovića iz serije “Mješoviti brak”, a sada kao Sava Bačića u popularnoj “Budvi na pjenu od mora”, jeste da je veliki poštovalac mode. Zatekli smo ga u razgledanju jednog budvanskog butika, gdje je bio oduševljen svjetskim modnim brendovima. “Isključivo sam ovdje zbog mode, to je nešto što me mnogo zanima. Kod sebe sam našao da je to moje veliko interesovanje još kad sam kao dijete krenuo iz Šavnika, samo me je moda zanimala. Sad sam došao do pravog sebe, ne da budem moderan čovjek po ponašanju, nego moderno obučen i to
FOTO: Mirko Savović
Mladi košarkaš Real Madrida Nikola Mirotić rekao je sudbonosno da na Imanju Knjaz svojoj izabranici Nini Vujačić, inače kćerki poznatog trenera Jadrana Vujačića. Zbog profesionalnih obaveza, par je odlučio da veselje upriliči tokom radne sedmice, a veliki broj rodbine i prijatelja uz zvuke popularne muzike uživao je u najljepšem trenutku srećnih mladenaca. Lijepo vrijeme poslužilo je mladom paru da sa svojim najbližima zaigraju na terasi ovog lokala, a intimno veselje je potrajalo do kasno u noć. Po ugledu na svjetske zvijezde i dvadestdvogodišnji košarkaš i njegova izabranica nijesu željeli da budu pod lu-
Pjevačica Marija Šerifović je nakon duže medijske pauze dala ekskluzivni intervju za zvanični sajt Pjesme Evrovizije Eurovision.tv, u kom je otkrila da piše svoju autobigrafiju i priprema novi album za evropsko tržište. Naime, multimedijalni projekat koji nosi naziv “Confession” (Priznanje) biće njena priča o uspjehu, a otkrila je i da njen kreativni tim već radi na dokumentarnom filmu koji će prikazati put desetogodišnje karijere. Pobjednica Pjesme Evrovizije u Helsinkiju 2007. godine kazala je da piše knjigu u kojoj će otkriti stvari o kojima ranije nije govorila. Pored filma i knjige, Šerifović je posvećena i snimanju novih pjesama koje će premijerno biti predstavlje-
je predivna stvar”, rekao je Mima. Ono što smo mogli primijetiti jeste da Mima posljedjih godina obožava popularni kežual stil, pa
ga često na raznim manifestacijama, posebno ljeti, možemo vidjeti u farmerkama i cvjetnim košuljama. F.J.
Zabava 25
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
INTERVJU
Željko je gabaritan muškarac Leontina Vukomanović za Dnevne novine govori o ponovnoj saradnji sa nekadašnjim momkom, prijateljstvu sa njegovom suprugom Jovanom Joksimović i budućim planovima Filip Jovanović, foto: Mirko Savović
L
eontina Vukomanović poslije devet godina pauze u saradnji sa nekadašnjim momkom Željkom Joksimović, ponovo je progovorila sa poznatim pjevačim, ali samo poslovno, jer se našla kao autor pjesme “Ludak kao ja”, novog singla koji je ubrzo postao radijski hit. Leontina, koja je nedavno boravila u Budvi na otvaranju butika XYZ, izgledala je ljepše nego ikada. U razgovoru za Dnevne novine priča o Željku, njegovoj sadašnjoj supruzi Jovani, ali i budućim planovima.
Izgledaš ljepše nego ikada. Da li je tajna u razvodu? Prirodni ciklus kod svake žene jeste da kada pređeš određene godine preporodiš se, a onda utiču malo hormoni, trudnoća, trčakaranje za djetetom, a kad ono poraste, počneš da obraćaš pažnju na samu sebe i imaš vremena za neke stvari za koje ranije nijesi imao. Jednostavno, srede se neke stvari u glavi. Olakšavajuća okolnost je dodatno i to što sam izašla iz svijeta estrade i nemam više konfuzan život- znam gdje sam, kako provodim vrijeme i mirna sam. Ali tebi se sve desilo spontano udaja, dijete, pa razvod. Sve u dvije godine. Život je kratak, treba postići sve. Aktuelna je saradnja sa Željkom Joksimovićem i pjesma “Ludak kao ja”. Da li je kada ste prestali da komunicirate bilo nešto više od samog mimoilaženja ili je ipak bilo svađe? Jednostavno smo prestali da komuniciramo 2004. godine nakon naše saradnje na Pjesmi Evrovizije jer su nastali muzički konflikti i tada smo obustavili svu poslovnu saradnju. Prestali smo da komuniciramo punih devet godina. Čak sam i ovu pjesmu na početku poslala njegovoj supruzi Jovani i tek kad je on uradio aranžman i mastering i trebalo početi raditi na marketingu pjesme, onda smo se svi zajedno našli, cijeli kreativni tim i tada smo zakopali ratne
sjekire. Pružili smo ruku jedno drugom i normlano smo prazgovarali. Da li si pjesmu “Ludak kao ja” pisala za sebe ili si ipak imala nekog određenog na umu? Nijesam, nego mi je izletjelo u muškom rodu, ali mi Željko nije pao na pamet. Ovu pjesmu je mogao da otpjeva odlično pokojni Toše Proeski, ali bi isto tako odlično iznio i Toni Cetinjski. Nije mi padalo na pamet da ovu pjesmu može da otpjeva Željko. Ali se tada javila Milica Mitrović i tražila sve muške pjesme za pjevače koje je htjela da afirmiše. Kada sam joj pustila ovu pjesmu bez razmišljanja je rekla da je bi ovu numeru Željko pokidao. Njeno sljedeće pitanje je bilo da li bi mu je dala pošto oni imaju saradnju za novi album. Rekla sam: “Evo tebi pjesme, pa ti vidi ako on hoće, naravno uz odgovarajuću nadoknadu”. Ona je napravila prvi korak, rekla je Željku da imam neke muške pjesme koje su po njenom mišljenju potpuno za njega. Sljedeće je bilo da smo se Jovana i ja sasvim slučajno čule za moje gostovanje u njenom Jutarnjem programu i tada sam pjesmu poslala mejlom da je čuje i oni mi veoma brzo odgovorili da je uzimaju. Sa Željkom si dugo sarađivala, izlazila, bili ste svuda zajedno. A pošto je on poznat kao neko ko vodi računa o sebi, o svom spoljašnjem izgledu, da nije nekada bilo situacije da on pozajmljuje iz tvog ne-
Jovanu sam upoznala sa Željkom Ako sam dobro razumio, ti si u odličnoj komunikaciji sa Jovanom. Jeste li to i prijateljice? Jovana je jako dugo voditeljka, vila sam često gošća kod nje još i kada je bila na RTS-u i sticajem okolnosti dijelimo čak i frizera, pa je to bila caka da se stalno viđamo i tada smo se i zbližile. Mi smo zaista u prijateljskoj komunikaciji. I uvijek kad mi treba nešto pozovem je. Ja sam je upozanala sa Željkom.
sesera nešto - pomadicu, kremu? Ne, on je potpuno muškarac i to gabaritan muškarac. Kada ćeš ponovo da se udaš? Ja bih što prije ako naleti neki dobar komad muškarca. Da li ti je kćerka poželjela da ima brata ili sestru? Ne, ona je toliko sebična da nikad ne bi pomislila da to kaže. Samoživa je. Lav je u horoskopu i sama je sebi dovoljna. Apsolutno ne zna šta je pojam brata ili sestre. Kad joj dođu braća od tetke samo ih potjera. Eto toliko o tome koliko želi brata ili sestru. A nasuprot njoj ti i te kako voliš da se družiš sa djecom. Već godinama unazad imaš svoj dječiji hor “Čaraolija”. Da li postoji mogućnost da otvoriš školu i u Podgorici? Napravili smo Milena Đergović i ja jednu lijepu saradnju sa Čelebićima iz Bazara i imali smo tamo koncerte za djecu. Evo daću ti jednu ek-
Svi misle da sam luda Iako je u muškom rodu, kada si sebi rekla ‘Ludak kao ja’? Upravo je to bilo oslikavanje moje situacije. Ja sam neko ko je u posljednjih godinu dana od svega pravila sreću i svako mi je goskluzivu da sam nedavno uradila album za djevojčicu iz Podgorice koja se zove Nevena Đorojević i taj CD će se naći na svim prodajnim mje-
vorio kako si tako nasmijana, na čemu si. Al su mi se zaista lijepo složile kockice u životu i sve je dobilo smisao da bude onako kako treba. Svi misle da sam luda, al nijesam vjeruj mi. stima kao poklon uz časopis za djevojčice ‘Lili’. To su sve pjesme za tinejdžerke koje su moderne, a Nevena odlično pjeva.
TVORAC GET LUCKY MANIJE
Najl Rodžers otvara Exit Najl Rodžers otvoriće ovogodišnji Exit 10. jula, nastupom na glavnoj bini, a kompozitor na Petrovaradin stiže sa originalnom postavom benda Chic, izvođačima legendarne numere Le Freak. Veliki ljetnji hit, pjesma “Get Lucky” sastava Daft Punk, nastala je upravo u saradnji sa Najlom Rodžersom, kompozitorom i gitaristom koji stoji i iza singlova i albuma velikana kao što su Dejvid Bouvi i Duran Duran. On je producirao Bouvijev najtiražniji album “Let’s Dance”, na kom je i hit “China Girl”. Snimao je i sa Madonom, a oko njega su se otimali i muzički giganti poput Mika Džegera, Erika Kleptona i Majkla Džeksona. Prema riječima organizatora, promotivna cijena četvorodnevne ulaznice trenutno je 55 eura i ona važi do 1. jula, a nakon toga komplet karata za sve dane Exita koštaće 110 eura. Jednodnevne karte trenutno koštaju 21 euro. A kada je u pitanju izođač koji će otvoriti ovogodišnji festival, sigurno su rijetki koji nijesu čuli hit Good Times, čija je melodična bas linija citirana u numerama Blondi, Queen, Beastie boysa i drugih velikih izvođača. Kako bi već prvog dana otkrili djelić atmosfere u kojoj će proteći ovogodišnji Exit pod sloganom “R:Evolucija”, organizatori su odlučili da baš Najl Rodžers prvi nastupi na glavnoj bini. “Muzičar koji je u velikoj mjeri uticao na ubrzavanje fanki ritma i time popločao put do današnje ere hausa, obećava publici odlično zagrijevanje pred petodnevni festival na kome će nastupiti i Prodigy, Snoop dogg, Dejvid Geta, Fat boy Slim, Nik Kejv i mnogi drugi”, stoji u saopštenju organizacije. Fi.J.
HOT! Nikol Nil je britanski model čije fotografije ne viđamo često, ali kada se one pojave na internetu, to je nešto posebno. Tako je bilo i ovog puta, kada je pozirala pokazujući svoje zavodničke vještine. Sigurni smo da ćete uživati u njenim fotografijama.
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
26 Zabava/Slobodno vrijeme ŽITELJ AMEMJESTA U GOLMAN ATRAKRIČKA SRBIJI, TIVNIH GLUMICA KOD SA SLIKE LUČANA ODBRANA
ČOVJEK KOJI SE KORISTI SILOM
VRSTA MAČA
ŽENA ZADUŽENA ZA ASANACIJU
LIČNA ZAMJENICA
PRVI VOKAL
ŠALA, POIGRAVANJE (MN.)
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
Daily Sudoku puzzle No. 1812 sudoku 2011-09-29
STARIJI JEDINJEFRANC. NJA ARTENISER, SENOVE JANIK KISJELINE
Medium level
Teža
3
2
9
6
NOVI SAD (FIG.) MAKEDONSKI KOMENTATOR, KOSTOVSKI
7
IME GLUMCA PERVIĆA
3
KIKINDA
1
PRIJESTONICA ST. SRBIJE SIMBOL BAKRA
VRH OPANKA
5
8
7
8
DRUGI VOKAL
DRAGANA OD MILJA
7
PRIBOR ZA RAD JEDNA PLANETA MEĐUNARODNI NOVINSKI INSTITUT
MANEKENKA IZ R.S, GAVRIĆ SOLI SIRĆETNE KISJELINE GRČKO SLOVO LOŠ VLADAR (GRČ.)
HEMIJSKI SIMBOL BORA
4
5
3 JEDAN VEZNIK INDEKS TROŠKOVA ŽIVOTA
6
9
5
Play sudoku online at:
4
5
2
9
www.sudokukingdom.com
SREDSTVO NARKOZE VRSTA SUGLASNIKA
9
6
RIJETKOSTI (LAT.)
INICIJALI GLUMCA KRAVLJAČE
7
7
3
5
9
NAPRSNUĆE INICIJALI GLUMICE KRAFORD VRSTA TKANINE
LAPONAC
Daily Sudoku puzzle No. 1817
Lakša 2011-10-04
Medium level
6
OSVJEŽENJE
2 DIJELOVI SKELETA
TEKST
4
5
4
7
9
1
GRADIĆ U SRBIJI
7
ENGLESKA PJEVAČICA PETJULA UMJETNOST(LAT)
3
5
9
4
VOĐA ZLIH DUHOVA
7
POVRIJEDITI, OZLIJEDITI
2
6
8
9
9 Page 1/2
7
Play sudoku online at:
POP-PJEVAČICA, ANA
Play sudoku online at:
6
RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: NIKOLA TESLA, AMATERSTVO, SPIROS, NIMB, KETETER, LER, ALESANDRO, O, KANARI, AJAJ, A, IT, JEZERA, TR, IZAZIVAČ, ION, ETANOLI, MAVRI, OBRAZ, TOALET, RITOVI, ODANAK, VIKATI.
1 7 4
iznosi oko 1.600 u divljini, odnosno šumama u kineskim provincijama Sečuan, Šansi i Gansu dok u zatočeništvu živi oko 300 ovih životinja. Osim što su ugrožene zbog uništavanja njihovog staništa, na broj pandi utiče i činjenica da se jako teško razmnožavaju jer su ženke pandi plodne samo dva ili tri dana u godini.
8
8
9
Puzzle solution:
1 3
Puzzle solution:
Sudoku puzzle No. 1875 2011-12-01 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1874 2011-11-30 8
2
5
9
1
4
7
6
3
8
2
6
9
5
1
7
3
4
4
9
1
6
7
3
5
2
8
3
5
7
2
8
4
6
9
1
3
6
7
2
5
8
1
9
4
4
9
1
6
3
7
2
5
8
5
4
8
7
3
6
9
1
2
9
3
4
1
6
8
5
7
2
2
7
6
1
4
9
3
8
5
5
7
2
4
9
3
8
1
6
9
1
3
5
8
2
6
4
7
1
6
8
7
2
5
3
4
9
1
8
4
3
6
7
2
5
9
6
1
9
5
7
2
4
8
3
7
5
2
4
9
1
8
3
6
2
8
5
3
4
9
1
6
7
6
3
9
8
2
5
4
7
1
7
4
3
8
1
6
9
2
5
vicevi
Rođene prve pande ove godine
mladunče i utvrdili da se radi o zdravoj ženki teškoj 79,2 grama. Drugo mladunče još nijesu uspjeli da odvoje od majke i pregledaju ga, ali i ono izgleda zdravo. Tek rođene bebe pandi su izuzetno male u odnosu na odrasle jedinke. Džinovske pande su kritično ugrožena vrsta i njihov broj trenutno
4
www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com
Zanimljivo
Džinovska panda po imenu Haizi donijela je na svijet blizance - prve poznate pande rođene ove godine, prenosi Sinhua. Haizi se okotila u Kineskom centru za zaštitu i proučavanje džinovskih pandi u provinciji Sečuanu. Male pande su se rodile razmaku od deset minuta. Radnici centra su zasad pregledali jedno
8
Idu Mujo i Haso ulicom i naiđu na voćnjak pun šljiva. Dogovore se 1/2 oni da Haso čuva stražu,Page dok Mujo bere šljive. Stoji tako Haso, kad vidi on da mu prilaze dva pandura. - Šta ti radiš tu? - Ma ništa, smišljam pjesme. - Pa jesi li smislio neku? - Jesam… Ide ovako: -„Zelena je trava, plavo li je nebo, bježi Mujo jer si nadrljo! *** Mujo imao pit-bulla, a Haso imao vučjaka. Potuku se dva psa i pitbull zakolje vučjaka. Haso ode i kupi drugog psa. Ovaj put kupi dogu. Potuku se ponovo psi i ponovo pitbull pobijedi. Haso ode i treći put da kupi psa. Ovaj put kupi šar-planinca i ponovo pit-bull pobijedi. Haso se stvarno naljuti i ode kupiti novog psa. Vraća se Haso za dva dana kući i dovodi jazavčara. Mujo se počne smijati i odu dva psa iza nekog grma i tu se počnu tući. Nakon nekoliko minuta vraća se jazavčar sa pitbullovom glavom u ustima. Mujo stane plakati i kaže:
- Znaš li ti koliko sam ja platio toga pit-bulla?! A na to će Haso: - A da li ti znaš koliko sam ja platio plastičnu operaciju ovog krokodila? *** Testiranje u ludnici. Ko tačno odgovori na pitanje – ide kući. Član komisije: - Šta je to: Nosi se na nozi, od kože je, ima pertle…? Ludak odgovara: - Cipela! - Bravo, ti si pametan, puštamo te iz ludnice, idi kući. Izlazi ludak napolje, svi se sjate oko njega pa pitaju: - Šta je bilo, kako je bilo, šta pitaju….? Ispriča on njima šta je bilo i sledeći ludak uđe unutra. Član komisije pita: - Šta je to: Stoji na zidu, ima kazaljke, radi tik-tak? - A je l’ ima pertle? - Nema. - Mokasina!
Zabava/Slobodno vrijeme 27
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
NEZVANIČNO
Alo Džomiću, ne gledamo tebe no Mila.
Šta me gledate tako? Neću se iseliti iz Crne Gore koliko god da navijali.
OSMOSMJERKA
Word Search Puzzle #R031II
HOROSKOP
R
E
F
U
S
E
T
R
A
G
I
C
B
O
A
Q
F
L
S
R
E
W
O
L
G
A
H
P
S
T
U
R
T
S
E
L
P
U
O
C
S
B
C
J
R
H
E
U
N
G
S
C
A
K
U
E
A
E
G
R
A
B
A
K
N
M
W
L
T
A
L
I
V
I
D
V
I
L
L
A
G
E
R
R
S
E
I
V
N
E
V
A
H
E
A
D
A
S
R
T
Y
E
P
R
E
S
S
I
N
G
P
M
E
S
N
S
Q
T
T
W
I
D
E
N
D
L
V
P
T
I
A
S
S
A
T
R
O
A
O
A
O
A
S
N
M
A
A
N
R
O
C
P
O
P
L
U
E
O
E
O
W
E
I
E
O
P
R
A
Z
S
K
C
O
R
E
D
P
A
P
T
W
N
C
E
G
T
I
A
R
T
S
P
A
O
S
H
AHEAD ANGER Anger AORTAS Aortas BARGE Barge BEARS Bears BULGE Bulge CACKLE Cackle CORED Cored COUPLES Couples ENVIES Envies GLOWERS Glowers Ahead
Gruff
GRUFF Hawks HAWKS Lovers LOVERS Macho MACHO Mints MINTS Naive NAIVE Napalms NAPALMS Opera OPERA Pause PAUSE Popcorn POPCORN Pressing PRESSING Rascal
RASCAL Rents REFUSE Reserve RENTS Rives RESERVE Roast RIVES Senate ROAST Sight SENATE Smoke SIGHT Soaps SMOKE Strait SOAPS Struts STRAIT Subverts
Refuse
Toots
STRUTS Tragic SUBVERTS Trapdoor TOOTS Trips TRAGIC Tweed TRAPDOOR Villager TRIPSWaned TWEED Waste VILLAGER Widen WANED WASTE WIDEN
Prodat oklop za morsko prase Copyright © Puzzle Baron June 25, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!
Šon Mekoj iz Ferfaksa u SAD napravio je za svog ljubimca Lakija originalni kostim - srednjovjekovni oklop i kacigu. Kada je Laki umro prije nekoliko mjeseci, njegov vlasnik odlučio je da proda oklop ne sluteći da će na onlajn aukciji na Ibeju dostići cijenu od 24.300 dolara. “Oklop će zaštititi vašeg voljenog glodara od nasilnika i opasnosti modernog svijeta”, navodi se u šaljivom opisu predmeta. Šon je oklop napravio iz šale za svog ljubimca Lakija.
Promašio si partiju. Mi smo vazda bili na tvojoj strani.
OVAN Ispunjeni ste pozitivnom energijom i željom za dokazivanjem. Nemojte dozvoliti da Vam promakne dobra poslovna prilika, nalazite se u poziciji da ostvarite dvostruki uspjeh. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi.
BIK Ono sto zamislite u stanju ste lako i da ostvarite. Ponekad treba osluškivati reakciju ili komentare saradnika, jer drugačiji pristup problemu proširuje Vaše saznanje. Sakupljajte korisne informacije sa različitih strana.
BLIZANCI Imate zanimljive ideje i potrebu da ostvarite bolju poslovnu poziciju među saradnicima. Ponekad blic procjena predstavlja značajnu prednost u donošenju novih odluka, oslonite se i na svoje inutitivno opažanje.
RAK Pokušavate da promijenite svoj model ponašanja, ali osjećate i potrebu da Vas neko podrži u poslovnim vizijama koje imate. Raspoloženje mđju saradnicima varira, potrebno je da osmislite dobar nastup.
LAV Priželjkujete bolju poslovnu priliku i umijete da se nametnete svoje stavove pred saradnicima. Ne zaboravite da istaknuta ili liderska pozicija, zahtijeva dodatnu upornost i veći stepen odgovornosti.
DJEVICA Želite da zanemarite neke neugodne situacije, ali uvijek postoji neko ko Vas podsjeća ili opominje na listu radnih obaveza. Izbjegavajte dokazivanje pred saradnicima koji koriste drugačije poslovne kriterijume.
VAGA Navika je druga strana prirode, ali moraćete da prihvatite nečiji uticaj i da bolje prilagodite svoj stil u skladu sa zahtjevima koje imaju Vaši saradnici. Sve je moguće, kada postoji dobra volja kojoj prethodi pozitivna vizija.
ŠKORPIJA Poslovna klima nije u potpunosti po Vašoj mjeri, ali sve se svodi na pravilno opažanje i na dobru reakciju. Uskladite svoje želje i mogućnosti po uhodanom obrascu poslovanja.Dobro se osjećate kad god učinite nešto korisno.
STRIJELAC Od Vas se očekuje da učinite više od drugih što Vam u određenom smislu laska, ali Vas i dodatno iscrpljuje. Nije lako sačuvati individualnost i neke korisne kontakte koje imate među saradnicima.Opustite se.
JARAC Vaša analitička narav postaje i važan adut pred saradnicima. Imate dobru moć zapažanja i umijete da procijenite kriterijume koji utiču na krajnji ishod u događajima na poslovnoj sceni.Priuštite sebi bolju njegu.
VODOLIJA Vaše ideje ne donose očekivanu reakciju među saradnicima, razmislite o alternativnom rešenju. Važno je da osmislite dobru strategiju kako biste isprobali različite poslovne mogućnosti.Prihvatite dobar podsticaj.
RIBE Stalo Vam je da se pridržavate određenog protokola u poslovanju i osjećate dodatnu sigurnost u poznatim situacijama. Međutim, okolnosti na poslovnoj sceni se mijenjaju brže nego što to želite i pretpostavljate.
28 Sport
FOTO: DARKO JOVANOVIĆ
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
DA LI STE ZNALI
MORALO JE BOLJE
Ovdje ništa nije sveto Povratak prije vremena - naše dame se vratile kući nakon razočaranja u Francuskoj Miloš Pavićević
S
amopouzdanja, ambicija, motiva i želje našim najboljim košarkašicama nije nedostajalo neposredno pred put u Francusku na Evropsko prvenstvo, a vratile su se mnogo ranije nego što su očekivale. Tačno je da nikome ne može biti teže nego damama koje su u proteklih deset dana boravile u Francuskoj, ali na njihovim licima juče na podgoričkom aerodromu nije bilo tuge. Djelovale su kao da je sve ono što se dešavalo na prvenstvu Starog kontinenta bilo normalno, a svakako da ne može biti s obzirom na kvalitet koji tim Miodraga Baletića ima.
Da je Injaki Penja golman Barseloninog tima do 14 godina na utakmici protiv Atletiko Madrida u finalu međunarodnog turnira “Rejno de Leono” obranio čak šest jedanaesteraca. Nakon regularnog dijela utakmice rezultat je bio 0:0, da bi Barsa slavila nakon penala i devet serija - 4:3. Posebno je zanimljivo da je upravo odlučujući gol u penal-ruletu postigao baš Penja.
TIKET DANA BRAZIL URUGVAJ TIP 1
KVOTA 1.40
GARSILASO DEPORTES TIP X
KVOTA 3.30
VALERENGA SOGNDAL TIP 1
KVOTA 1.75
SUVON JEONBUK TIP 1
KVOTA 2.50
SPARTAKS DAUGAVA TIP 2
KVOTA 1.85
SRBIJA ITALIJA TIP 1
KVOTA 1.40
Plasman u četvrtfinale nije trebalo da dolazi u pitanje jer Crna Gora ima tim od kojeg su prije početka šampionata drhtale najjače selekcije i koji se visoko kotirao u evropskoj košarci, ali je izgleda došlo vrijeme da se krene ispočetka. Ipak selektor Miodrag Baletić ne misli tako. “Stvorila se nerealna slika o snazi naše reprezentacije i košarke. Nijesmo mi velesila u košarci, iako smo u periodu od sedam godina stvorili sastav koji je u evropskoj košarci prepoznatljiv po načinu igre i po kvalitetu. Ono što se nije moglo kontrolisati u ovom periodu jesu brojne povrede i nedaće koje su nas pratile. Posljednja je bila Ivina neočekivana slabost prije dva dana koja je presudila u našem konačnom plasmanu”, kazao je Baltić po dolasku na podgorički aerodrom.
● NIJESAM BEZGREŠAN, ALI... Selektor je razoračaran i odnosom pojedinih medija prema selekciji. “Ono što smeta je to što pojedini predstavnici medija bez kriterijuma i jednog jedinog argumenta optužuju ljude koji su čitav život posvetili jednom sportu. Nijesam neko ko je bezgrešan, ali definitivno u ovoj zemlji ništa nije sveto. Šta sam ja
to manje ili gore uradio ovoga puta u odnosu na protekli period kada smo iz zemlje koja nije imala status i rezultat došli u red najpoznatijih košarkaških reprezentacija? Ovoga puta smo imali manje vremena, dosta pehova i problema. U svakom slučaju, nijesmo bili reprezentacija koja je bila nadigravana i koja je djelovala nemoćno, već smo samo bili tim koji je imao svoje probleme”, objasnio je Baletić.
● NIJE BILO ISPADA I INCIDENTA U Košarkaškim krugovima se proteklih dana mnogo pričalo o lošoj atmosferi unutar reprezentacije, te da su neke igračice bojkotovale Baletića. “Na turnirskim takmičenjima psihološki je poznato da pobjede prave najbolju atmosferu. Međutim, nijesmo imali nijedan ispad, niti bilo kakvi incident, iako neko želi da to iskonstruiše i da napravi lažnu sliku. Ove djevojke su se borile do krajnjih granica svojih mogućnosti i nema im se na čemu zamjeriti. Nastojale su da na najbolji mogući način reprezentuju Crnu Goru, u to sam siguran. Na ovom prvenstvu se dogodilo i to da je jedna velika reprezentacija - Rusija ode prije završnice kući, a ta reprezentacija ima jednog igrača koji ima veću
Škerović: Možda su potrebne promjene Najiskunija u “crvenom” timu, od koje se mnogo više očekivalo - Jelena Škerović smatra da je došlo vrijeme za promjene. “Teška situacija za nas. Osjećanja su pomiješana. Razočarane smo. Nijesmo pružile igru koja nas je krasila do sada. Bio je stalno neki kontra ritam, ali sada ostaje da hladne gla-
ve pogledamo na sve ovo. Možda su potrebne i neke promjene, da se krene od početka i da se gleda na budućnost. Nije atmosfera bila problem, već igra koja je na momente bila kao da prvi put igramo košarku”, kazala je Škerović i poručila da još nije donijela odluku da li će se oprostiti od reprezentacije.
cijenu na košarkaškom tržištu nego što se utroši u ženskoj košarci u Crnoj Gori za godinu dana”.
● SVEMU DOĐE KRAJ Po svemu sudeći nekoliko igračica je odigralo svoje posljednje prvenstvo u crvenom dresu, tako da će već od narednih kvalifikacija najvjerovatnije uslijediti podmlađivanje reprezentacije: “Neophodno je obnavljanje, ali nije korektno smjenjivati bilo koga dekretom, već treba ispoštovati ove djevojke koje su sve žrtvovale i sve uložile da brane boje reprezentacije na najbolji mogući način. Svemu dođe kraj i život ima svoj kraj, a mnogo dobro bi bilo da naše najiskusnije igračice u narednom periodu imaju svoje adekvatne zamjene ili makar odmjene u teškim susretima”, poručio je Baletić.
● OVO JE NEUSPJEH Da će biti vođa nove generacije naše selekcije Jelena Dubljević pokazala je na prvenstvu u Francuskoj, gdje je bukvalno briljirala, ali nije imala adekvatnu podršku da Crna Gora zabilježi bolji rezultat. “Rezultat u Francuskoj ne može biti uspjeh. Mogu reći da smo u ovom trenutku mnogo razočarane i da je teško ulaziti u neku dublju analizu. Razloga ima mnogo, ali treba se smiriti podvući liniju i izanalizirati cijelo prvenstvo”, kazala je Dubljević.
● UZDIĆI ĆEMO SE IZNAD OVOGA Naša najbolja igračica na turniru se osvrnula na atmosferu
u selekciji o kojoj mnogi pričaju. “Kada ste na vrhu svi vas tapšu, a kada ste na dnu svi se potrude da vas još više pokopaju. Ponosna sam na sve djevojke i na sve godine koje smo prošle zajedno. Mogu samo da obećam jednu stvar, a to je da ćemo se podići i uzdići iznad svega ovoga. Ljudi mogu da pričaju šta žele. Dolazimo ponosne kao prije dvije godine, ali istina, ovoga puta nijesmo imale igre i nijesmo zaslužile bolji plasman, što ne znači da je atmosfera loša. Nije nas išlo čitavi turnir, a ne samo jednu utakmicu, jednostavno nijesmo mogle da pronađemo same sebe. Nijesmo ličile na ekipu koja je u proteklih šest godina imala sve i bilo je pravo uživanje biti dio ovog tima, a sada se dogodi da u jednom trenutku izgubimo sve”, poručila je Dubljević.
Čelnici Saveza će odlučiti da li ostajem Selektoru Miodragu Baletiću upravo ističe ugovor sa KSCG, tako da su čelni ljudi Saveza na potezu što se produžetka saradnje tiče. “Trener ne određuje svoj mjesto. Trener samo želi da odradi svoj posao na najbolji mogući način, a ljudi u KSCG imaju pravo da odluče o tome”, kazao je Baletić.
Sport 29
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
VIMBLDON
Đoković nije Nadal Prvi reket svijeta siguran na startu - Japanka Kimiko Date-Krum gazi i u 42. godini
Žrijeb za Evroligu 4. jula Barselona će 4. jula biti epicentar evropske košarke - tada će se održati žrijeb za Evroligu! Najelitnije takmičenje je podijelila timove u šest šešira, a vječiti rivali iz Beograda - Crvena zvezda i Partizan - startovaće iz petog šešira... RASPORED ŠEŠIRA: Prvi šešir: Barselona, Olimpijakos, Panatinaikos, Real Madrid. Drugi šešir: Makabi, CSKA Moskva, Montepaski Sijena, Anadolu Efes. Treći šešir: Kaha Laboral, Unikaha, Fenerbahče, Žalgiris. Četvrti šešir: Galatasaraj, Lokomotiva Kuban, Budiveljnik, Bamberg. Peti šešir: Armani, Partizan, Crvena zvezda, Stelmet. Šesti šešir: Bajern Minhen, Nant, Strazbur, ekipa iz kvalifikacija. B.T.
Sudbinu Rafaela Nadala nije doživio Novak Đoković u svom premijernom nastupu na travi. Tačnije, prvi reket svijeta je maksimalno oprezno ušao u duel sa 34. igračem svijeta, Njemcem Florijanom Majerom, kojeg je, uz manje poteškoće u drugom setu, ipak lagano odradio. “Bio je ovo moj prvi meč na travi ove sezone i veoma sam zadovoljan. Bilo je nezgodno jer je Majer odličan rival sa kvalitetnim i raznovrsnim udarcima”, izjavio je Đoković nakon meča.
● RAONIĆ, DEL POTRO I DIMITROV PERFEKTNI Kanadski teniser Miloš Raonić rutinski je savladao Argentinca Alberta Berloka, čime je obezbijedio okršaj sa Holanđaninom Igorom Sijslingom, koji je preskočio Aleksa Kuznjecova. “Imam puno razloga za sreću nakon ovog meča, ali nema vremena za tu temu. Nove obaveze stižu i idem meč po meč, pa ćemo da vidimo kako će sve to da izgleda”, rekao je rođeni Podgoričanin Raonić. Poput njega, identičan postao su završili i Haun Martin Del Potro, odnosno Grigor Dimitrov. Takođe, njima se pridružio i Tomaš Bedih, koji je preslišao Martina Kližana.
● “BAKICA” IZ JAPANA JUNAKINJA DANA Polufinalistkinja Vimbldona iz 1996. godine i 84. igračica planete Kimiko Date-Krum savladala je Karinu Vitheft i izgubila samo dva gema. Međutim, ono što je ovu Japanku učinilo apsolutnom juna-
kinjom dana jeste činjenica da ima 42. godine, a i dalje uspijeva da pobjeđuje duplo mlađe suparnice! “Volim tenis. Volim ovaj sport i zato i dalje igram. Jednostavno, sa godinama sam stekla nevjerovatno iskustvo i to ide nekako samo od sebe. Naravno, ne treba valjda da izgovorim koliko me sve ovo čini ispunjenom”, istakla je Date-Krum iz Kjotoa, koja je debitovala na terenima “All England Club-a” davne 1989. godine, a 59 teniserki, koje igraju danas, nijesu bile ni rođene u to vrijeme. VAŽNIJI REZULTATI (M): Đoković - Majer 3:0 (6:3, 7:5, 6:4), Raonić - Berlok 3:0 (6:4, 6:3, 6:3), Tomić - Kveri 3:2 (7:6, 7:6, 3:6, 2:6, 6:3), Del Potro - Ramos 3:0 (6:2, 7:5, 6:1), Has - Tursunov 3:0 (6:3, 7:5, 7:5), Ljodra - Nijeminen 3:0 (7:6, 6:4, 6:3), Dimitrov - Boleli 3:0 (6:1, 6:4, 6:3), Bedrih - Kližan 3:0 (6:3, 6:4, 6:4), Dodik - Kolšrajber 2:2 (4:6, 6:7, 7:6, 6:3, 2:1) - Njemac predao meč. (Ž): S.Vilijams - Minela 2:0 (6:1, 6:3), Stosur - Šmedlova 2:0 (6:1, 6:3), Date-Krum - Vitheft 2:0 (6:0, 6:2), Radvanska - Bardet 2:1 (7:6, 4:6, 6:2).
59
teniserki koje igraju danas nije bilo ni rođeno kada je Japanka Kimiko Date-Krum debitovala na Vimbldonu 1989. godine.
Igokea odustala od kvalifikacija Polugodišnja saga o učešću Igokee u Evroligi definitivno je juče završena - neće igrati u najelitnijem evropskom takmičenju! Tim iz Aleksandrovca je bio prvi u ABA ligi poslije ligaškog dijela, to im nije bilo dovoljno za direktan plasman u Evroligu, a onda su u polufinalu fajnal fora izgubili od Partizana što je značilo da će igrati - kvalifikacije. Ali, odustali su... “Upravni odbor KK Igokea donio je odluku da naš klub ne nastupi u kvalifikacijama za Evroligu. Razloga za tu odluku ima nekoliko. Prvi razlog je to što, kada bi se kvalifikovali za takmičenje, ne bi imali vremena da obezbijedimo uslove koje propisuje Evroliga, a koje mi sada ne ispunjavamo. Prije svaga kapacitet dvorane. Plasman u Evroligu smo ostvarili kada smo ABA ligu završili na prvom mjestu, a tada su određeni lobiji pronašli način da mi ne ostvarimo zasluženi plasman”, piše u saopštenju objavljenom na klupskom sajtu. Sada se postavlja pitanje ko će zamijeniti Igokeu u kvalifikacijama - logično bi bilo da to bude neko iz ABA lige, ali... “Evroliga će to odlučiti, uopšte ne znam da li će to biti predstavnik ABA lige”, rekao je Roman Lisac, generalni menadžer ABA lige. B.T.
SPORTSKI EKRAN 11.30 12.30 16.45 17.00 17.00 20.00 20.00 21.00 22.00
Vimbldon studio, tenis SportKlub, SportKlub +, SK Prime Vimbldon, tenis SportKlub Turska - Čile - Engleska, fudbal Eurosport Turska - Novi Zeland - Urugvaj, fudbal Eurosport 2 Italija - Srbija, EP žene RTS 1 Turska - Hrvatska - Uzbekistan, fudbal Eurosport Turska - Irak - Egipat, fudbal Eurosport 2 Brazil - Urugvaj, fudbal RTCG, RTS 1 Vimbldon studio, tenis SportKlub
NE PROPUSTITE BRAZIL - URUGVAJ (21.00, RTCG, RTS 1) Kup konfederacija. Polufinale. Ne može bolja kombinacija za gurmane fudbala. Uživajte...
JOHAN KROJF
Barsa, prodaj Lionela Mesija! Dolaskom Brazilca Nejmara u Barselonu za 57 miliona eura stvorila se idealna kopija sa Leom Mesijem. Međutim, tako ne misli legendarni Johan Krojf, koji upozorava Katalonce da njih dvojica neće moći zajedno da funkcionišu, zbog čega bi trebali da - prodaju Mesija! “Neki će se složiti sa mnom, neki i neće. Ali, savjetujem Barsi da prodaju Mesija, jer bi Nejmarov dolazak mogao da kreira probleme. Na primjer, uzmi-
te kao primjer slobodne udarce - Nejmar ih jako dobro izvodi, a Messi je dokazao kakav je majstor u tome. Ko će ih sada izvoditi? Takođe, činjenica je da su Nejmar i Barselona vezani sa “Nike-om”, a Mesi sa “Adidasom”. To su situacije koje bi mogle da donesu probleme”, tvdi Holanđanin, koji kaže da treba sačekati i vidjeti kako će se Brazilac snaći na “Kamp Nou”, odnosno da on ne bi napravio rizik i doveo ga za toliko novca. A.P.
MEDITERANSKE IGRE
ª Laviceº u polufinalu Naše najbolje rukometašice savladale Italiju 19:18
MERSIN - Gradska dvorana. Gledalaca: oko 100. Sudije: Rašid i Elsaed (oba iz Egipta). Sedmerci: Crna Gora 4(2), Italija 4(3). Isključenja: Crna Gora 12, Italija 6 minuta. CRNA GORA: M.Vukčević, Perović (13 odbrana), Miljanić 5, Malović, I.Božović, Despotović 1, S.Vukčević 3, O.Vukčević, I.Božović 1, Kostić, Klikovac, Tošković 2, Mehmedović 4, Knežević 3. ITALIJA: Karini, Pruenster (4 odbrane), Federšpiler, Džordži 8, Eger 3, Etaki 1, Lenardon, Kopola, Guera, Kapelaro, Auriema, Kosta, Najdervajzer 2, Zuin 2, Fanton 2, Del Balzo. Naše dame zabilježile su drugi trijumf na Mediteranskim igrama u Mersinu. Nakon Turske pala je i Italija (19:18), nakon čega su “lavice” kolo prije kraja osigurale plasman u polufinale. Vidno je bilo da je poraz od Srbije ostavio traga na izabra-
nice Dragana Adžića, koje u ovom sastavu nemaju dovoljno iskustva za turnir takmičenje. Italijanke su mnogo bolje otvorile meč i golovima Eger povele sa 2:0, zatim 3:1, da bi na scenu stupile Miljanić, Mehmedović i sve bolja Sara Vukčević za prvo izjednačenje (3:3) u 7.minutu. Četiri minuta kasnije Italijanke dolaze do plus tri (7:4), a poslednji put su istu prednost imale u 18. minuta kada je bilo 10:7. Zatim je za svega sedam minuta uslijedila super serija “crvenih” preko Mehmedović, Miljanić, Despotović, Vukčević i Knežević za čak 13:10, ali zato u poslednja četiri minuta prvog dijela naše dame nijesu uspjele da postignu ni gol, dok su Italijanke mrežu Marine Vukčević tresle tri puta. Selektor Adžić je u nastavku šansu dao mladoj Katarini Perović koja je bila najzaslužnija za krajnji re-
zultat. Crna Gora je konstantno bila u prednosti u drugom dijelu, a u poslednjih 12. minuta vjerovali ili ne postignut je samo jedan gol na obije strane - Ivana Božović je u 56. minutu nakon solo prodora tresla mrežu rivalki za konačnih 19:18. “Crvene” će danas u 10 časova odigrati posljednji meč u grupi protiv Alžira. M.Pavićević
Boćanje: Dubl slab, Petković među osam Od ostalih crnogorskih sportista na Mediteranskim igrama juče su zahtjevan dan imali boćari - Miroslav Petković, zlatni iz Peskare, plasirao se među osam najboljih u disciplini precizno izbijanje i danas će se boriti za finale (koje je takođe na programu kasnije u
toku dana). S druge strane, Petković i Dejan Stjepčević su razočarali u dublu, pošto su upisali dva poraza - od Turske 12:3 i Francuske 12:0. Crnogorski jedriličari su i dalje u vrhu. Poslije osme regate Milovoj Dukić drži šesto, a Igor Les sedmo mje-
sto u disciplini “Laser”. Juče je nastupio i Nikola Šaranović u streljaštvu, ali nije mogao dalje od kvalifikacija (malokalibarski pištolj, 50 m), dok je takmičenje u istoj rundi završio i rvač Vladimir Radosvljević - poražen od Grka Hristosa Nifadopulosa. K.B.
30 Sport
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
MERKATO Ljetnji prelazni rok
BOMBA EKSPLODIRALA
Anćeloti je postao kralj Italijanski trener napustio PSŽ i potpisao trogodišnji ugovor sa Realom
ČELZI
Stiže Edinson Kavani!
Napuljska radio stanica “Radio Marte” bacila je novu bombu prelaznog roka - Edinson Kavani odlazi u Čelzi za 58 miliona eura! “Sve je dogovoreno, Kavi prelazi u Čelzi gdje će godišnje zarađivati 8,5 miliona eura. Iako
je Napoli tražio pet miliona više Real Madridu i Mančester Sitiju, ovaj posao je obavljen”, otkrio je radio. Naravno, svemu nedostaje ono “zvanično”, pa se očekuje konačna potvrda ili malo vjerovatni demant “plavaca”. A.P.
Nakon mjeseci nagađanja i najavljivanja potvrda je stigla - Karlo Anćeloti napustio je klupu Pari Sen Žermena i preuzeo Real Madrid, sa kojim je potpisao trogodišnji ugovor! Fenomenalni italijanski stručnjak je, poslije šampionske titule sa “svecima”, odlučio da preuzme “kraljevski klub” što mu je na kraju i pošlo za rukom. “Anćeloti je ostvario uspjeh u svakoj zemlji u kojoj je radio, a u naš klub dolazi nakon što je imenovan za najboljeg trenera sezone u Francuskoj. Osvojio je praktično sve na međunarodnoj klupskoj sceni, a bio je državni prvak u tri jake lige u kojima je radio, italijanskoj, engleskoj i francuskoj’’, objavio je Real Madrid. Podsjetimo, popularni Karleto je jedini stručnjak, uz Žozea Murinja, koji je osvajao titule u tri od pet najjačih evropskih liga. Stručnjak iz Ređo Emilije se proslavio na klupi Milana, sa kojim je za osam godina dva puta osvojio Ligu šampiona, jedan skudeto, svjetsko klupsko prvenstvo, dva Superkupa Evrope i jedan Kup Italije. Nakon toga je 2009. preuzeo
Čelzi, gdje je za dvije godine pokorio konkurenciju u Premijer ligi, FA Kupu i Komjuniti Šildu. A onda, 2011. je potpisao za Pari Sen Žermen, sa kojim u prvoj godini nije stigao do titule zbog Monpeljea, ali je zato naredne okrunio bogate “svece”. Jednom je Zlatan Ibrahimović rekao - “ako
Anćeloti ode iz PSŽ-a, otići ću i ja, a i veliki broj ostalih”, čime je najbolje oslikao kakav je trener 54-godišnji Italijan. Karlo je u karijeri vodio 797 utakmica, od kojih je zabilježio 456 pobjeda, 195 remija i 146 poraza. A.Popović
NOVI APENINSKI SKANDAL
BEŠIKTAŠ
Slaven Bilić novi trener Bivši selektor Hrvatske Slaven Bilić nije morao dugo da čeka nakon otkaza u Lokomotivi iz Moskve. Splićanin, koji ima 44 godine, preuzeće Beškitaš sa kojim će potpisati dvogodišnji ugovor u četvrtak. Popularni Nane će voditi turskog giganta u Ligi Evrope, dok će pokušati da vrati “crno-bijele” u sami vrh prvenstva. Takođe, prema pisanju tamošnjih medija Bilić će godišnje zarađivati između 1,6 i 2,5 miliona eura. A.P.
Racija na sve strane
Porezna služba u akciji “Iznenadni napad” provjerava poslovanje 41 kluba
PARI SEN ŽERMEN
Blan naslijedio Karleta
Nakon odlaska Karla Anćelotija u Real Madrid Pari Sen Žermen je ekspresno pronašao zamjenu za Italijana. U pitanju je Loran Blan, nekada legendarni igrač Francuske i bivši trener Bordoa. Bio je selek-
tor reprezentacije Francuske, koju je napustio nakon eliminacije u četvrtfinalu EP prošle godine. On je sa “svecima” potpisao ugovor na dvije godine, a zvjezdani tim će zvanično preuzeti narednog ponedeljka. A.P.
Skandal za skandalom potresaju fudbalsku Italiju posljednih godina, sada je na pomolu još jedan. “Guardia di Finanza”, uniformirana italijanska porezna služba, upala je u prostorije čak 41 kluba, u akciji koja je već nazvana “Blitz”, u prevodi - iznenadi napad. Racijom je obuhvaćeno čak 18 od 20 italijanskih prvoligaša, a Bolonja i Kaljari su jedini iz Serije A, kojima na vrata nije pozvonila policija. Takođe, pod istragom
● KARIKATURA DANA
ATLETIK BILBAO
Povratak Benjata Da Baskijac ne može bez svog Atletik Bilbaoa najbolje svjedoči primjer Ečeberije Benjata, koji se vratio kući nakon fantastičnih igara u dresu Betisa. Veoma dobra 26-godišnja “desetka” igrala je na “Mamesu” do 2009. godine, kada se preselila u Andaluziju. Međutim, četiri godine kasnije ponovo je među svoje, gdje želi da nastavi seriju odličnih igara, koje je redovno pružao u dresu “zeleno-bijelih”. A.P.
Brazilske frizure spremne Svi sjajni brazilski igrači, ali svi (narodski rečeno) čupavi. Marselo, David Luiz, Dante, Žo nalaze se pred polufinalnim okršajem protiv Urugvaja na Kupu Konfederacija, a njihove kopačke su spremne, što se može reći i za frizure.
je 11 klubova iz Serije B, odnosno 12 klubova iz nižih liga. U istragu će biti uključeno najmanje 12 tužitelja, a cijelom akcijom rukovodi tužitelj Stefano Kapuano, koji je prije sedam godina podigao optužnicu i u najvećem skandalu u istoriji italijanskog fudbala - Kalćopoliju. Klubovi koji “padnu” u ovoj akciji moraće da se suoče sa optužbama zavjere, pranja novca, utaje poreza, lažnih računa. A, pod istragom su i ugovori između igrača, agenata i klubova.
Najzvučnija imena i ugovori obuhvaćeni istragom su oni bivšeg napadača Napolija, Ezekela Lavecija, koji je prošlog ljeta prešao u PSŽ za 30 miliona eura, odnosno Milanovog veziste Antonija Noćerina. Tu se nalaze i imena Adrijana Mutua, Mareka Jankulovskog, Masima Oda, Nikole Legrotaljea i niz ostalih. Od velikih klubova pod istragom se nalaze Juventus, Milan, Inter, Lacio, Napoli, Roma, Fiorentina - dakle, cijela liga. A.Popović
Sport 31
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
STIŽE TRIO!?
Ako ne bude ništa vani, idu u Mogren Goran Burzanović, Darko Marković i Milan Đurišić postigli usmeni dogovor sa Budvanima, Luka Rotković odbio žute Mogren je opcija ako inostranstvo otpadne: Goran Burzanović, kapiten Zete
Jedva su se spasili pošto su kroz baraž demoliravši Zabjelo ostali u eliti, pa su shvatili da za rezultat moraju da ojačaju igrački kadar - Mogren ima želju da u svoje redove dovede Gorana Burzanovića, Darka Markovića, Milana Đurišića... I ta sva tri igrača će sljedeće sezone nastupati za Budvane ukoliko ne pronađu angažman u inostranstvu. Znači, usmeni dogovor je postignut, ali ništa još niko nije potpisao, jer se sva trojica nadaju da će naći uhljebljenje van granica Crne Gore. Prvoligašu iz metropole turizma je interesantan bio i Luka Rotko-
vić, ali “žuti” i Roto nijesu pronašli zajednički jezik, tako da najbolji igrač Mornara prošle sezone sigurno neće završiti u Budvi. I tu se kraj želja tima koji vodi Branislav Milačić ne završava - Mogren će pokušati da dogovori dolazak centarfora Gorana Vujovića (devedeset odsto odlazi iz Lovćena), te defanzivca Miroslava Kaluđerovića (slobodan igrač poslije isteka ugovora sa Zetom). Međutim, za pomenuti tandem važi ista situacija kao za trio Burzanović - Marković - Đurišić: ako ne pronađu angažman vani, idu u Mogren... B.T.
MLADOST
Golman stigao, štoper na probi
Pojačao konkurenciju među stativama: Vuk Radović
Perspektivni Vuk Radović pojačao konkurenciju, defanzivac iz Grblja Zoran Mikijelj se bori za ugovor Provjereni Miroslav Vujadinović je golman Mladosti, ali Vujke će na Starom aerodromu trenirati samo dok “romantičari” igraju Evropu, a onda će se najvjerovatnije zaputiti opet u inostranstvo... Zbog toga, roster Nikole Rakojevića je pojačan jednim golmanom - novi igrač “crvenih” je Vuk Radović, talentovani čuvar mreže koji je prošle sezone nosio dres Zete, ali se prije nekoliko dana rastao sa prvim šampionom nezavisne Crne Gore. Mladost je dobro odabrala - Vuk je bivši kadetski i omladinski, te potencijalni mladi reprezentativac (bio na jednom okupljanju). Plus, ostavio je dobru sezonu iza
sebe braneći gol u Golubovcima... I to nije sve - na treninzima Mladosti se vrlo lako uoči štoper Zoran Mikijelj - dojučerašnji defanzivac Grblja želi da se izbori za ugovor sa timom koji vrijedno trenira pod dirigentskom palicom Peca Rakojevića. Ako zadovolji na probi, Mikijelj će vjerovatno dogovoriti saradnju sa “romantičarima”... Da podsjetimo - Mladost marljivo trenira kako bi što spremnije dočekala okršaj sa Videotonom u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope koji je zakazan za 4. jul, dok je revanš sedam dana kasnije. I laiku je jasno da su Mađari apsolutni favoriti... B.T.
Tatar između inostranstva i domaće scene Talentovani desni bek nema više obaveza prema Budućnosti - Borisu Tataru je istekao ugovor sa plavim klubom, a sve su prilike da će negdje drugo nastaviti fudbalski život... “Slobodan sam igrač, prioritet mi je inostranstvo. Ima nekih kontakata, nadam se da će sve brzo biti realizovano. Inostranstvo bi bilo važan korak u karijeri”, rekao nam je juče bivši kadetski i omladinski, te potencijalni mladi reprezentativac - Boris je sa selekcijom Duška Vlaisavljevića bio na dva okupljanja. Tatar je prošle sezone igrao na pozajmici u Mladosti - vukao je manju povredu, ali i pored toga je odigrao odlično 17 utakmica. Ne isključuje mogućnost da ostane u Crnoj Gori... “Ako ne dođe do nekog angažmana vani postoji opcija da ostanem ovdje, ali o tom - potom”, rekao nam je juče talentovani desni bek. B.T.
Vukićević 90 odsto ostaje u Golubovcima Zeta se na sto muka spasila prošle sezone, tu misiju je uspješno obavio iskusni trener Mladen Vukićević, koji će najvjerovatnije (šanse su 90 odsto) i naredne sezone voditi prvog šampiona nezavisne Crne Gore. Vukićević će ostati uprkos tome što je gro igrača napustio i napustiće Zetu - napadač Žarko Korać je završio transfer u Hapoel Haifu, vezista Balša Božović se dogovorio sa Austrijom Lustenau, golman Vuk Radović je prešao u Mladost sa čistim papirima, Miroslav Kaluđerović je uzeo papire, Goran Burzanović ide sigurno (ili u Mogren ili u inostranstvo), Ivan Novović je na izlaznim vratima (bio na pragu Dačije, propao transfer)... Sve su prilike da će Vukićević iduće sezone na raspolaganju imati mladu ekipu. B.T.
Na pragu Zvezde: Branislav Janković u dresu reprezentacije Crne Gore na meču sa Srbijom
INTERESOVANJE
Crveno-bijeli žele Jankovića Sportski direktor Crvene zvezde Zoran Stojadinović stiže na pregovore u Radanoviće - Grbalj se pita Bivši šampion Evrope jako cijeni Crnogorce - Ivana Fatića samo potpis dijeli od promocije na Marakani, tandem Sutjeske Jovan Nikolić i Igor Ćuković se bore za ugovor u Sloveniji gdje se “crveno - bijeli” nalaze na pripremama, a sada se Crvena zvezda okrenula prema Branislavu Jankoviću iz Grblja. Odlični vezista trikolora (može da igra centralnog veznog, kao i desno krilo) koga je selektor Dušan Vlaisavljević u mladoj reprezentaciji koristio na poziciji štopera (protiv Farskih ostrva) je interesantan Beograđanima, koji kako Dnevne novine saznaju žele da ostvare transfer što prije. “Kontaktirali su me, postoji interesovanje, ali moraju klubovi da pričaju”, potvrdio nam je juče Janković, koji je pod ugovorom sa Grbljem...
Mladost gost u 1. kolu kvalifikacija Voljom žrijeba u Nionu Mladost, Rudar i Čelik su trebali da budu domaćini u 1. kolu kvalifikacija (4. jula se igra prva utakmica, 11. jula druga) za Ligu Evrope, ali pošto Crna Gora ima samo dva funkcionalna uslova (kraj Bistrice, pod Goricom), neko je morao prvu utakmicu da igra na strani... I to je odlučeno - Mladost će 4. jula gostovati Videotonu u Mađarskoj, dok će Čelik u Nikšiću dočekati Honved, a Rudar će u Podgorici igrati protiv jermenske Mike... B.T.
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić
“Volio bih da se sve poklopi, da potpišem za Crvenu zvezdu”, jasna je želja mladog reprezentativca Crne Gore. Kako smo čuli, Jankovićev menadžer Nenad Jestrović (bivši napadač Zvezde) će zajedno sa sportskim direktorom posrnulog giganta Zoran Stojadinovićem doputovati u Radanovićem kako bi završili cijeli posao. Jasno je da se “trikolori” pitaju, ali Zvezdu “ubija” finansijska situacija, pa ako Grbalj ne bude tražio neko veliko obeštećenje, vrlo je moguće da polivalentni Janković obuče dres najvećeg kluba sa prostoraj bivše Jugoslavije... Kada smo već kod Grblja - talentovani Aleksandar Nedović će i naredne sezone sjediti na klupi “trikolora”, dok bi Radanoviće mogli da napuste ofanzivci Miloš Đalac i Luka Merdović... B.T.
Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)
Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan vučinić (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: ivanka FATić RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: nikola MiJuŠKOvić (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOvAnOvić (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš AnTić (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOvAnOvić (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Saša JOvićEvić (jovicevic.s@gmail.com) Marketing: Bojana BECić (bojana.becic@dnovine.me)
KUP KONFEDERACIJA
Južnoamerički klasik
Aristokratsko, komšijsko, pakleno... Prvo polufinale Kupa konfederacija u Belo Horizonteu donosi još jedan od legendarnih duela Brazila i Urugvaja - večeras od 21 sat po našem vremenu Raspored
Brazil - Urugvaj
Večeras 21.00 Brazil - Urugvaj Četvrtak 21.00 Španija - Italija
Kosta Bošković
K
ljučaće danas (16 sati po lokalnom, 21 po našem vremenu) vrela južnoamerička krv, kontinent lud za fudbalom podrhtavaće u ritmu najljepše sportske igre... Klasik, meč sa mirisom aristrokratije, jedan od najvećih u istoriji - petostruki svjetski šampion Brazil ili dvostruki Urugvaj. Veliki rivali kroz godine su pisali najljepše fudbalske stranice, a danas će se u Belo Horizonteu boriti za finale Kupa konfederacija, za super najavu Mundijala 2014...
Dio svijeta gdje, kada igra nacionalni tim, ne postoje manje važne utakmice, uživaće u jedinstvenom spektaklu, navijači i jedne i druge reprezentacije ponovo će preživljavati dramu, nerviraće se i slaviti golove svojih heroja... Mjesta na “Marakani” u finalu ima samo za jednu kultnu selekciju!
● NAKON URUGVAJA, BRAZIL Prije klasične najave i očekivanja u polufinalu majstora iz jedne i druge reprezentacije, neizbježno je pomenuti fudbalsku istoriju Brazila i Urugvaja, koja je više nego povezana. Vrijeme nas vraća 63 godine ranije, na Svjetski kup baš u Brazilu 1950. Stara legendarna “Marakana” i u finalu upravo današnji rivali, tada (uz Italiju) najveća sila Urugvaj i domaća nacija željna prve radosti na takmičenju koje će kasnije postati njen simbol. I šok pred nevjerovatnih 173.000 gledalaca u Rio de Žaneiru - “La Seleste” je golovima Huana Alberta Skjafina i Alsidesa Giđe sledio “fudbalski hram”,
Urugvaj je po drugi postao šampion svijeta. Brazil će za prvu radost čekati novu šansu... Suze navijača na “Marakani” kao da su baš tada promijenile istoriju - “Urusi” nakon toga nikada više nijesu bili svjetski prvaci, a Brazil je “eksplodirao”, postao najveća reprezentacija svih vremena. Samo osam godina nakon drame u Riju, “Selekao” je u Švedskoj prvu put pokorio planetu, a onda do danas još četiri puta. Ipak, meč iz 1950. godine i danas se smatra najvećom tragedijom brazilskog fudbala - zato, da li iko sumnja da će “Uruse” večeras u Belo Horizonteu čekati pakao...
● ŽULIO CEZAR: NEMA POTCJENJIVANJA
Možda Urugvaj već 63 godine nije bio šampion svijeta, ali momci u “nebesko-plavim” dresovima i dalje igraju sjajan fudbal, nedavno su postali najbolja selekcija u istoriji Kopa Amerike, a prije tri godine stigli i do polufinala Svjetskog prvenstva.
Belo Horizonte - Stadion “Mineirao”. Kapacitet: 62.550. Sudija: Enrike Oses (Čile). BRAZIL (4-2-3-1): Cezar - Alveš, Tijago Silva, Luiz, Marselo - Luiz Gustavo, Paulinjo - Hulk, Oskar, Nejmar - Fred. Selektor: Felipe Skolari URUGVAJ (4-3-3): Muslera Pereira, Lugano, Godin, Kaseres - Gonzalez, Gargano, Perez - Forlan, Suarez, Kavani. Selektor: Oskar Tabarez
Tako da je jasno, bez obzira na lepršavost Brazila i domaći teren, favorita je u jednom ovakvom meču teško tražiti... “Apsolutno smatram da nema favorita u ovom polufinalu”, jasan je golman Brazila Žulio Cezar. “Činjenica da smo ih pobjeđivali u posljednje vrijeme ne znači da Urugvaj treba otpisati. Sa njima smo uvijek igrali neizvjesne mečeve i uvijek su detalji odlučivali. Njihovo samopouzdanje je veoma poraslo nakon što su slavili u finalu Kopa Amerike 2011. i zbog svega ovoga je izuzetno važno da ih ne potcijenimo. Ako budemo ozbiljni, finale će nam biti nadohvat ruke”. Kada je u pitanju sastav Brazila, Felipe Skolari najvjerovatnije neće mijenjati momke sa kojima je oduševio u grupnoj fazi, dakle sa nestvarnim Nejmarom, Oskarom, Hulkom i Fredom u ofanzivi... Dobra vijest za ovog legendarnog stručnjaka je da se David Luiz oporavio i biće spreman za večerašnji klasik.
● “EL MAESTRO” TABAREZ:
BRAZIL JE ODLIČAN, ALI...
Zasluge za ponovni uspon Urugvaja najviše idu na adresu čuvenog učitelja, “El Maestra” Oskara Tabareza, koji “Le Seleste” vodi od 2006. godine. Pred novi epski duel njegovog tima stručnjak iz Montevidea je poručio... “Brazil ima odličan tim i igra
kod kuće, ali mi smo posljednjih godina pokazali da nam je specijalitet igra protiv domaćina”, istakao je Tabarez. “Kao trener sam doživio mnogo lijepih trenutaka protiv njih, nadam se da će i srijeda biti jedan od tih dana”. Neće ni ovaj sjajni stručnjak mnogo mijenjati tim, pa će napad ponovo predvoditi super trio Suarez - Kavani - Forlan, dok će Abel Ernandez (četvorostruki strijelac protiv Tahitija) ipak ostati na klupi. Južna Amerika podrhtava - spektakl je zagarantovan!
Brazil - Urugvaj Stadion Mineirao, Belo Horizonte MEÐUSOBNI DUELI Brazil 32 Urugvaj 19
Selektor Luiz Felipe Skolari Kapiten Tijago Silva 2009 Najbolji plasman 2007 Prvak 1997, 2005, 2009 Japan Group A 1. mjesto Meksiko Italija Najbolji strijelac Nejmar, 3 3.00 0.67 412 9.00 4.33 4.67
Cijeli Brazil navija protiv Španije Bilo bi to atomsko finale ukoliko do njega dođe - Brazil, najveći svih vremena protiv današnjih vladara - Španije (sjutra u polufinalu igra protiv Italije). Svijet s nestrpljenjem čeka da na jednom mjestu vidi “bezbroj” majstora, a isto kao da se očekuje i u jednoj i u drugoj zemlji, pa su već počela “bockanja” sa obje strane, koja su otišla toliko daleko da su Španci postali najomraženiji gosti Brazila. Sve je počelo nakon što su
Španci zatražili istragu govoreći da su pokradeni u hotelu u kojem su odsjeli, da bi nakon toga ugledni brazilski medij “Globo Esport” tvrdio kako su fudbalere “crvene furije” pokrale prostitutke koje su ovi doveli u svoje sobe. Defanzivac Đerar Pike, ali i sam španski savez su demantovali ovakve vijesti.Brazilci zamjeraju Špancima i da su previše uobraženi, da izigravaju zvijezde i da izbjegavaju fotografi-
sanje sa obožavateljima. “Ne mogu da pomjeram trening zbog slikanja”, odbrusio je selektor Visente Del Boske. I to nije kraj - na meču Španija - Nigerija cijeli stadion u Fortalezi je navijao za “super orlove”, a “furiji” nijesu oprostili ni “iživljavanje” nad malenim Tahitijem (10:0), dok povike španskih navijača “Ole” protiv simpatičnih amatera sa Pacifika smatraju sramotnim.
Stadion Mineirao Kapacitet: 62,550 Cijena: $311m
Selektor Oskar Tabarez Kapiten Dijego Lugano Najbolji plasman 4. mjesto 1997
Draw 19
PRETHODNI DUELI Urugvaj Brazil
0-4 2-1
Brazil Urugvaj
PUT DO POLUFINALA 3-0 1. meč Španija 2-0 2. meč Nigerija 4-2 3. meč Tahiti TIMSKA STATISTIKA (po utakmici) Postignuti golovi Primljeni golovi Kompletirani pasovi Šutevi u gol Šutevi van okvira Korneri
1-2 2-1 8-0
Grupa B 2.mjesto
Najbolji strijelac Abel Hernandez, 4 3.67 1.00 311 8.67 2.67 3.33
Izvor: FIFA © GRAPHIC NEWS
SRIJEDA, 26. 6. 2013. broj 570 GoDINA II
33 žENA ZAŠTITA
Ulje za sunčanje po receptu naših baka Napravite prirodno ulje za sunčanje po receptu koji je nastao u doba kad modernih preparata nije bilo, a ljudima je bila neophodna zaštita od sunca.U staklenu bocu šireg otvora ili malo veću teglu stavite nekoliko izrendanih šargarepa, nekoliko nasjeckanih zelenih oraha, nekoliko lavandinih cvjetova, a može se dodati i žalfija. Napunite flašu otprilike 60-70 odsto tim sadržajem, a potom nalijte do vrha maslinovim uljem. Mješavina se ostavi na suncu 20-25 dana, uz svakodnevno miješanje mućkanjem boce, a na kraju se procijedi kroz nekoliko slojeva gaze. Maslinovo ulje ima prirodni zaštitni faktor 2, što je zanemariva zaštita za današnje zračenje, ali prirodno veći faktor imaju šargarepa i orah, što znatno podiže zaštitni faktor našeg ulja, a osim toga i njeguje kožu. Šargarepa je bogata be-
ta-karotenom i vitaminom A i koristi se i u modernim preparatima za sunčanje, jer obnavlja kožu i usporava njeno starenje, ali i ubrzava tamnjenje. Lavanda i žalfija takođe su odlični za njegu kože, deluju protivupalno i na akne, opekotine, rane, a ljekovita žalfija smanjuje i celulit. Osim toga, ovi sastojci će ulju dati predivan miris.
KrIsTIJAN LoBUTIN
Prefinjenost ne dolazi prirodno
MALE TAJNE
Trikovi za lijep i zdrav izgled
Savjeti Liz Eril za njegu lica i tijela na prirodan i lakši način
L
iz Erl je autor 30 bestselera i vodi multimilionerski biznis. Stručnjak je za njegu i ljepotu, a ima i svoju liniju kozmetičkih proizvoda. Ipak, njeni savjeti o njezi kože nemaju veze sa skupim kremama, već sa jednostavnim trikovima koje svaka žena može da iskoristi na najbolji način.
TAMNE FLEKE Problem sa različitim nijansama kože se javlja prvenstveno zbog prekomjernog izlaganja sunčevim zracima, a u manjoj mjeri i zbog pušenja i zagađenja okoline. Najbolji način da se zaštitite od hiperpigmentacije je da uvijek koristite zaštitu od sunca. Da bi se fleke ublažile, koristite proizvode sa vitaminom E. Peršun je dobar za njegu lica, a posebno protiv pjega i fleka jer je bogat vitaminima C i A, ali i mnogim mineralima. Šaku peršunovog lišća sitno isjeckajte i uveče potopite u litar hladne vode. Ujutru procijedite i umivajte se dva puta dnevno. Možete napraviti i masku tako što
ćete isjeckati peršun, pomiješati ga s dvije kašike meda i dodati 20 kapi limunovog soka. Dobijenom mješavinom namažite fleke. Poslije 20 minuta umijte lice mlakim čajem od lipe. Namažite kremom (najbolje sa vitaminom E). Ovu masku treba koristiti najmanje dva do tri puta nedjeljno. OJAČAJTE NOKTE Nokti obožavaju ulje. U obzir dolaze maslinovo i avokado ulje. Utrljajte nekoliko kapi u nokte i na zanoktice i poslije određenog vremena ćete sigurno primijetiti razliku. Nokti će vam postati čvršći, duži i bez fleka. PRIRODNA ŠMINKA Najvažnija stvar kod prirodnog
izgleda šminke je čist ten, pa uvijek očistite lice, stavite losion i hidrantnu kremu prije nego što počnete. Umjesto tečnog pudera stavite obojenu hidratantnu kremu vrhovima prstiju. Tako se ona razmazuje ujednačeno. BLAGE BORE Počnite da koristite jače hidratantne kreme noću. One će pomoći da se bore tokom dana manje primjećuju. Kada nabavljate sredstva za njegu opredijelite se za ona sa omega-3 masnim kiselinama i antioksidantima koji vizuelno zatežu kožu, pa starija izgleda svježije, mekše i podmlađeno. Evo jednostavnog kućnog trika. Pomiješajte dvije kašičice maslinovog ulja (ne extra virgin jer je veoma ljepljivo) ili ulja od grožđa sa dvije kašičice šećera. Tu smjesu utrljajte u ruke i na stopala, a intenzivnije protrljajte dijelove koji su grublji. Isperite toplom vodom.
Francuski dizajner cipela Kristijan Lobutin izjavio je da prefinjenost ne dolazi prirodno, već se oko nje morate potruditi, baš kao i oko pameti...Poznati modni dizajner obuće otkrio je da on misli da su žene koje ne brinu o sebi i svom izgledu nekulturne i nisu nimalo sofisticarane. “Biti prirodan je isto što i biti neobrazovan. Ne mislim da možete prirodno biti dama, kao što ne možete prirodno biti pametni. Prirodno ne podrazumijeva da se ne šminkate i da ste stalno u pidžami. Hvala Bogu, kultura je uzdigla ljude iznad toga”, rekao je on za magazin WWD. Kristijan misli da žena treba da bude glamurozna u svakom trenutku, sa uvijek sređenom kosom i ful šminkom na sebi. “Kao dijete uvijek sam se pitao zašto žena koja je dojterana, ko-
joj je čista kosa, koja je našminkana, važi za glupu. Recite mi, molim vas, zašto ženu koja voli da nosi štikle i pere kosu okarakterišemo kao glupu ženu? Niko mi nikada nije dao adekvatan odgovor na pitanje”, ispričao je je Lobutin. “Sve što bi mi rekli je da ako si žena, i mnogo truda ulažeš u svoj izgled automatski postaješ objekat muškarcima. Jednostavno, ne vjerujem da su sve žene tako glupe”.
BJUTI
Prva pomoć za urasle dlačice Toplo je i biće još toplije. Temperature zahtjivaju laganiju i kraću odjeću, a ona pak savršenu depilaciju. E sad, nekad nam se baš žuri pa posegnemo za britvicom i baš ne pazimo kako se njome služimo. Posljedice? Urasle dlačice koje ne izgledaju dobro, a znaju biti i bolne ako se s njima ne postupa pravilno. Osnovno je pravilo da ne čeprkate noktima po uraslim dlačicama. Ono čega treba da se pridržavamo kad je riječ o prištićima vrijedi i za urasle dlačice. U suprotnom, ne samo da nećete riješiti problem nego možete uzrokovati infekciju. Zato birajte siguran način. Za početak potreban vam je topli oblog. Nekoliko minuta držite ga pritisnutog na mjesto gdje je dlačica urasla jer ćete tako umanjiti bol. Koristite pincetu koju ste prethodno dezinficirali. Istražite njome područje u potrazi za mjestom na kojem možete uhvatiti uraslu dlačicu bez da oštetite kožu. Ako postane bolno prekinite i napravite pauzu. Nakon što uklonite dlačicu dezinficirajte područje sredstvom koje ne sadrži alkohol i potom nanesite kremu koja se smiriti kožu. Dobra je u tu svrhu i nevenova mast
ili melem ili krema na bazi jasena. Prekrijte to područje malim zavojem ili flasterom da biste ga zaštitili od daljnje infekcije. Zaštita je naročito važna ako na sebi nosite uske hlače ili traperice koje mogu iritirati kožu. No, najbolji savjet za rješavanje ovog problema je prevencija. Ako brijete noge uvijek koristite čistu i oštru britvicu i kremasti losion za brijanje. I nemojte brijati dlačice u smjeru suprotnom od njihova rasta.
34 Žena
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
Orgazam sa alfa mužjacima Ukoliko žena svog partnera doživljava kao dominantnog, muževnog i fizički zgodnog, to je veća vjerovatnoća da će doživjeti orgazam, a čak su i veće šanse da zatrudni. Žene koje smatraju da su njihovi partneri privlačni prema opštim društvenim standardima, kao i muževniji i dominantniji znatno češće doživljavaju vrhunac u krevetu, pokazalo je istraživanje Univerziteta Pensilvanija. Prema ovoj studiji, muževnost i fizička privlačnost partnera diktira učestalost ženskih orgazama, prenosi Dejli mejl. “Ženski orgazam je svojevrsni pokazatelj dobrih gena koji su neophodnih za stvaranje zdravog potomstva, a osobine alfa mužjaka, poput samopouzdanja, dominantnosti i dobrog izgleda su upravo to, indikatori dobrih gena”, rekao je vođa studije David Puts. U istraživanju je učestvovalo 110 parova. Žene su procjenjivale privlačnost partnera, a potom bilježile koliko često s njim doživljavaju orgazam. Rezultati su pokazali da što žene svog partnera doživljavaju muževnijim i atraktivnijim to češće doživljavaju orgazam, a čime i povećavaju šanse za trudnoću.
Seksi poze za ljeto Idealne su za ljeto, jer uključuju vodu i neizmjerno uživanje. Pročitajte kakve su to seks poze koje će vas oduševiti. Igre pod tušem Okrenite se licem jedno prema drugom. Ruke stavite oko njegovog vrata, a jednu nogu obmotajte oko njegovog struka. Kako biste bili što stabilniji, neka on ruku stavi ispod vaše podignute noge i čvrsto vas drži. Noga u vazduhu Ako imate veliku kadu, samo je malo napunite, lezite na bok i podignite jednu nogu. Ostavite tuš da prska po vama i dodatno vas uzbudi. Veseli dušek Dobri stari dušek neka vam bude obavezan dodatak ovog ljeta. Otisnite se na pučinu, lezite potrbuške na dušek, a noge neka vam ostanu u moru. Javno i tajno Stanite u more dovoljno duboko da vam prekriva grudi, a dovoljno plitko da možete stajati. Obgrlite dragog nogama i objesite mu se oko vrata. On neka rukama drži vašu guzu i privlači vas k sebi. Poza kao stvorena za plažu.
ZANIMLJIVO
Hrana kao afrodizijak
V
eć je vjekovima poznato da neka hrana ima afrodizijačka svojstva. Po definiciji, afrodizijak je hrana, piće ili supstanca koja povećava seksualnu želju. Kako ta hrana ostvaruje ovaj zadatak? Prije svega, posrednim putem: smanjuje stres, ubrzava protok krvi, i pozitivno utječe na neurotransmitere. Svi ovi učinci mogu poboljšati libido. E sada, ako ste malo posustali u spavaćoj sobi, isprobajte neke od 20 namirnica koje bi vas mogle podstaknuti na akciju.
1. Bosiljak Ovom biljkom intenzivnog mirisa i specifičnog okusa oživite svoje obroke, ali i seksualni život. Pospite malo svježeg, sitno nasjeckanog bosiljka po paradajzu, ili po domaćoj supi od povrća. To ne samo da dodaje na ukusu, već povećava seksualnu želju. Kako? Bosiljak ubrzava otkucaje srca, dakle, pospješuje krvotok. 2. Cimet Konzumiranjem cimeta grijete tijelo i, s druge strane, seksualni nagon. Cimet takođe ima protivupalna svojstva i može pomoći u normalizaciji nivoa šećera u krvi. Jedite ga umiješanog u čaši toplog bademovog mlijeka. 3. Celer Ovo aromatično povrće služi kao osnova za ukus supe i variva u kuhinjama širom svijeta. Celer sadrži androsteron i adrostenol, supstance koje služe kao seksualni atraktant. Nije li to što vas čini atraktivnijima dovoljan razlog da ga uzimate svaki dan? 4. Bijeli luk Češnjak sadrži alicin, koji povećava protok krvi. Rezultat mo-
že biti veća izdržljivost i seksualna energija. Nećete ‘mirisati’ na bijeli luk ako ga uzimate upakovanog u kapsulama. 5. Avokado Ovaj blagi plod ima reputaciju afrodizijaka još od antičkog doba. Asteci su ga nazivali ‘ahuacuatl’, što u prevodu znači ‘drvo testisa’. Jedite ga narezanog na kriške ili kao dio salata. 6. Bademi Ovi orašasti plodovi drevni su simbol plodnosti još od biblijskih vremena. Slatki miris takođe može poslužiti kao seksualna mirođija. 7. Čili Kapsaicin u ljutim paprikama zagrijava tijelo i povećava protok krvi. Takođe je zaslužan za oslobađanje endorfina u mozgu, odgovornog za osećaj sreće, ali i zaslužnog za razotkrivanje seksualne želje, kad se zacrvenimo i blago nam nabreknu usne. 8. Med Bogat vitaminima iz skupine B, med podupire proizvodnju testosterona, što povećava seksualnu želju. Sadrži mnoge vitamine, minerale, aminokiselina i biljne zaštitne materije biofla-
vonoide, a ima i antibakterijski učinak. 9. Šargarepa Šargarepa sadrži vitamine koji su naročito važni u proizvodnji hormona koji rade čuda kad je seksualni nagon u pitanju. 10. Đumbir Baš kao i čili, đumbir pospješuje cirkulaciju i blago povišava tjelesnu temperaturu. Naime, legenda kaže da je poznata francuska kurtizana Madam du Bari koristila đumbir kao tajno oružje za povećanje seksualnih moći svojih ljubavnika. 11. Rukola Stari Rimljani su koristili ovo paprenkasto lisnato zeleno povrće kao afrodizijak. Zajedno s afrodizijačkim svojstvima, rukola potiče probavu i odličan je izvor vitamina A i C. 12. Lubenica Bogata citrulinom, lubenica slovi kao prirodna vijagra - otvara krvne žile i ubrzava cirkulaciju, što može povećati uzbuđenje. 13. Čokolada Tamna čokolada ima stoljetni ugled kao afrodizijak. Sadrži feniletilamin koji stimulira hormon koji naše tijelo otpušta tokom seksa. Aktivira i proizvodnju dopamina u mozgu, a za taj učinak uopšte je ne treba uzeti puno. 14. Špargle Ovo povrće ima afrodizijačka svojstva jer ubrzava cirkulaciju i pospješuje rad urogenitalnog
sustava, što dovodi do povećane seksualne želje. 15. Tartufi Ova skupa gljiva pomalo opora okusa s ugledom afrodizijaka kao takva se poštovala još u rimsko doba. Njegov miris, vjeruje se, oponaša androstenon, koji služi kao atraktant za suprotni pol. 16. Vanila Ovaj slatki začin blagi je stimulans, vrlo blagotvorno djeluje na čula. 17. Muškatni oraščić Ovaj slatkasto-oštri začin slovio je afrodizijak još kod ranih kultura Hindusa, u kojima se vjerovalo da njegova zagrijavajuća svojstva stimuliraju seksualne apetite. 18. Morski plodovi Mnoge kulture cijene plodove mora zbog njihovih afrodizijačkih svojstva. Bogati su vitaminima B1 i B2, koji pomažu u proizvodnji polnih hormona. Također je izvor mangana, selena i joda, što sve može uticati na metabolizam i raspoloženje. 19. Crno vino U umjerenim količinama, crveno vino povećava protok krvi te opušta. No, oprez, popijte čašu crnog vina, ali nemojte pretjerivati, da ne biste krenuli neželjenim smjerom. 20. Šipak Sjeme ovog preslatkog crvenog voća poboljšava protok krvi, a glasine kažu da povećava osjetljivost genitalija.
RIJEČ STRUČNJAKA
KORISNO
Znaci da ste u vezi sa psihopatom Nisu rijetki slučajevi u kojima žene ne uspijevaju da razlikuju opsesivne muškarce od normalnih. Veza sa psihopatom je mučna, ne samo za osobu koja je s njim u vezi, nego i za ljude oko nje. Manjak empatije Ukoliko muškarac ne pokazuje nikakve emocije osim opsesije, žene moraju biti pažljive. Manjak empatije bi mogao biti jedan od znakova da je muškarac psihopata. Konstantno laganje U vezama su istina i poštenje neophodni. Ako muškarac konstantno laže, na to treba obratiti pažnju. Psihopate često lažu, a
ponekad i žive dvostruki život. Nesavjesnost Osoba koja nema savjest može uraditi svašta, a da pri tome ne osjeća krivicu. Svaka normalna osoba na svijetu ima savjest, a ako je određeni muškarac nema, žena bi trebalo da okonča vezu s njim. Sadistički humor Ovo je nešto na šta je potrebno obratiti posebnu pažnju. Ukoliko vaš muškarac uživa u humoru koji se gadi drugim ljudima, ili smatra da su udaranje životinja ili povrede ljudi smiješne, onda ste definitivno u vezi s psihopatom.
Kako sjedi tako i voli Naravno, muškarci ne sjede uvijek isto, niti to prilike dopuštaju, ali određeni način sjedenja je stvar izbora. Upravo taj položaj sjedenja otkriva kakav je on u ljubavi (i ne, ovo isto ne vrijedi i za žene)... Opušteno, ispruženih nogu Zauzima gotovo cio sto, noge su ispružene, tijelo opušteno, ruke, uglavnom isprepletenih prstiju položene na stomak. Objašnjenje: tabua i suzdržavanja u seksu za njega nema. Uvijek će isprobavati nešto novo i zaista uživati u ljubavi. Sa nogama podvučenima pod sto Skupljenih ramena, ruku skrivenih među noge, zgrčenih nogu, kao da stopalima nastoji “obgrliti” noge stolice. Objašnjenje: u ljubavi će se ponašati kao početnik, glumiti nespretnog ljubavnika koji uvijek čeka da prvi korak učini druga strana. Voli biti osvojen i uz sebe imati do-
minantnu ženu. Prekrštenih nogu Udobno zavaljen, noga preko noge, ruke (ako ne drži cigaretu) ležerno prebačene preko naslona stola. Pojašnjenje: pristupačnošću zapravo skriva svoje pravo “ja”. Dugo mu treba da se zaljubi u nekoga, predi-
gre su mu veličanstvene, duge... Da bi se osvojilo njegovo srce i povjerenje treba će vam puno strpljenja. Uvijek nemiran Malo je oslonjen na lijevu ruku, malo na desnu. Trenutak maše nogom, potom se premjesti na drugu stranu, nikad nema mira, Objašnjenje: takav je muškarac u ljubavi veoma aktivan. Ne poznaje romantiku, a vođenje ljubavi s njim ponekad liči na akrobatiku. Stalno napet Bez obzira na čemu sjedio, leđa su mu malo zgrčena, noge stisnute tako da se čak koljena dodiruju, a ruke čvrsto isprepletenih prstiju. Objašnjenje: u ljubavi takvi su muškarci veoma suzdržljivi i bojažljivi. Proći će puno vremena da se opuste, a pogotovo počnu razgovor o vođenju ljubavi. Eksperimenata u krevetu za njih nema – zadrti su tradicionalisti.
Žena 35
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
PREPORUKE DOKTORA
Vitamini koje treba da izbjegavate
N
JE
ZA DO K
mljenje kostiju. 4. Omega-3 masne kisjeline mogu biti korisne za srce. O alternativnoj medicini Dr Ofit je i oštro kritikovao alternativnu medicinu. “Ne postoji nešto što bismo mogli zvati alternativna medicina, ako djeluje to je lijek, a ako ne to nije alternativno”, zaključio je. Za akupunkturu smatra da bi mogla biti korisna, ali ne zato što se igle ubadaju u kožu jer smatra
da stari Kinezi nisu znali ništa o ljudskoj anatomiji. Uostalom, Stiv Džobs bi jo šmogao biti živ da je prije zatražio stručnu pomoć zaključio je ovaj doktor. Kako on kaže karcinom od kog je Džobs preminuo je u 95 odsto slučajeva izlječiv ukoliko se uoči na vrijeme, a Džobsov izbor je bila alternativna terapija, koja je podrazumijevala čišćenje crijeva i akupunkturu što ga je i koštalo života.
POLNE BOLESTI
TO RA
P I TA
Doktor Pol Ofit, autor knjige “Do You Believe In Magic?” i “The Sense and Nonsense of Alternative Medicine”, kaže da je vrlo malo zdravih, ali i alternativnih dodataka ishrani koji imaju bilo kakvu korist po opšte zdravlje organizma, kao i da mnogi od tih dodataka mogu donijeti više štete po vaše zdravlje. Doktor Pol upozorava da ljudi često vjeruju da su dodaci, odnosno vještački vitamini bezopasni, ali da to i nije baš tako, posebno kada se radi o sve češćoj pojavi koncentrovanih dodataka. “Doze vitamina koje su koncentrovane i do pet ili čak deset puta više od preporučenih doza mogu da izazovu kontra efekat, odnosno njihovim unosom povećavate šanse da obolite od srca ili raka”, dodao je on. On napominje da je nedavno vidio televizijsku reklamu u kojoj se sugeriše da bi ljudi trebalo da popiju dvije litre soka od pomorandže, odnosno da je bolje da uzmu reklamirani proizvod koji sadrži istu količinu vitamina C. Iako ne misli da će multivitamini napraviti štetu, ističe da nijesu poznate baš ni sve koristi koje imamo od njih. Na pitanje da li misli da je korisno uzimati barem neki od dodataka ishrani dr Pol je rekao da postoje četiri odstupanja: 1. Trudnicama se preporučuje da uzimaju folnu kisjelinu kako bi se spriječile deformacije ploda. 2. Za bebe je važan vitamin D, posebno kod onih koje se hrane isključivo majčinim mlijekom i nisu često izložene suncu. 3. Starije žene bi trebalo da uzimaju preporučene doze kalcijuma i vitamina D kako bi spriječile lo-
Prije dva mjeseca sam počeo osjećati lupanje srca i probode na strani gdje je srce. Uradio sam EKG dva puta i oba puta je bio u redu. Testirao sam krv, svi parametri su u redu sem CK koji je 360, znači duplo uvećan. Da li to ima veze za srcem? Takođe sam anksiozan i malo spavam. Bio bih zahvalan vašem odgovoru. Pozdrav. Poštovani, CK je analiza koja se odnosi na aktivnost i nekrozu svih mišića i nije specifična samo za srce. Specifičan biomarker za srce je troponin. S obzirom da imate kardiološke tegobe savjetuje se pregled kardiologa, koji će vas uputiti na dalju dijagnostiku ukoliko postoje indikacije (holter ekg-a, ehokardiogram). Lupanje srca je često povezano sa stresnim situacijama i češće se sreće kod nervoznih osoba, te s obzirom da se i sami žalite na anksioznost i nesanicu, savjetujem vam da porazgovarate i sa psihijatrom i obavezno uradite hormone štitaste žlijezde. Pozdrav. (Stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.
Pazi s kim spavaš
PREPORUKA
SOS za neprijatan zadah
Loš zadah iz usta nije ništa neuobičajeno, ali složiće se brojni, jedan je od onih neugodnosti zbog kojih bi radije usta držali ‘začepljenima’ cijeli dan. Gotovo da i ne postoji osoba koja se nije našla u neugodnoj situaciji upravo zbog ovakvog problema. Ako još nijeste, pokušajte loš zadah riješiti uz pomoć nekoliko jednostavnih i ekspresnih trikova. 1. PERITE ZUBE - pranje zuba samo ujutro i naveče nikako nije dovoljno za održavanje svježine u ustima. Nakon jela među zubima ostaje hrana koja se u dodiru s kisjelinama iz ustiju raspada i ostavlja neugodan miris. Zato nastojte oprati zube, ali i jezik barem dva puta dnevno. Tako ćete održavati zube i vašu usnu duplju čistom i samim time se riješiti zadaha. Koristite pastu za zube s mentom jer ona najbolje neutrališe mirise. 2. JABUKE - najpoznatije čistačice zuba i osvježivači daha, jabuke su najbolje prijateljice usne duplje i uvijek dostupne. Svježe kruške i šargarepe takođe su djelotvorne. Imaju visoki udio vlakana koji u kombinaciji sa pljuvačkom efektivno uklanja sve ne tako mirisne čestice iz usta. 3. VOĆE I JOGURT - određena vrsta voća i nezaslađeni jogurt
nisu samo efektivni kod uklanjanja lošeg daha, već ga čak mogu i sprečiti. Pola čaše jogurta smanjuje razinu hidrogen sulfida (uzrok neugodnog zadaha) u ustima. Bobičasto voće kao i dinja, narandže, kivi i ostalo voće bogato vitaminom C, isto tako uklanjaju smrdljive bakterije. Počnite i završite dan s jogurtom ili nekom od spomenutog voća i možda više nikada nećete morati brinuti o mentol bombonima u svojoj torbici. 4. VODA - dehidracija može biti uzročnik lošeg zadaha zato kada god možete popijte barem čašu vode. Isto tako, voda će isprati vašu usnu duplju te ukloniti bakterije koje uzrokuju loš zadah.
LJETO
Voda najbolja za dijetu Dolaskom ljeta mnoge dame su sklone počinjanju drastičnih dijeta, ne bi li u kupaćem kostimu izgledale što atraktivnije. Međutim, većina nije svjesna koliko u tome može da im pomogne obična voda. Ako želite da smanjite unos kalorija, čaša vode prije svakog obroka može vam pomoći u tome. Imaćete osjećaj sitosti i nećete moći da se prejedete. Voda takođe pomaže i da otklonite “zabune” u svom tijelu, jer nije rijetko da mislite da ste gladni, a zapravo ste samo žedni. Ukoliko ne pijete dovoljno vode, vaš metabolizam se usporava, što proces slabljenja čini gotovo nemogućim. Ako pijete više vode, organizam je u stanju da sagori više kalorija bez osjećaja umora. Nutricionisti preporučuju čašu vode odmah ujutru,
na prazan stomak. Dehidratacija može da dovede do nepravilnog funkcionisanja organizma. Pored toga, voda je “odgovorna” i za izgled vaše kose i kože, ali nemojte da pijete više od 2 do 2,5 litara dnevno ako vam ne prija. Kada vježbate ili se bavite nekim oblikom rekreacije, tijelo se kroz znoj oslobađa štetnih materija, a da biste ubrzali njihovu eliminaciju, pomoći će vam voda. Savjet svim damama koje misle da imaju višak, jeste da se ipak ne podvrgavaju strogim dijetama na visokim temperaturama jer mogu ugroziti svoje zdravlje. Tajna vitkog izgleda se ne krije u dijetama već u umjerenoj ishrani, redovnim vježbama i pravilnom hidriranju organizma.
ISTRAŽIVANJE
Antidepresivi nijesu za svakoga Ako saznate da je vaš novi partner preležao neku polno prenosivu bolest ili da je još nije izliječio, nema razloga za paniku. Ipak, trebalo bi da preduzmete sve mjere opreza, kako se ne biste i sami zarazili. Nemojte se zavaravati da je oralni seks manje opasan. Neke polno prenosive bolesti poput herpesa i gonoreje ovim putem takođe mogu da se prenesu. Iako je mala šansa da ćete se zaraziti herpesom ako bolest trenutno miruje, mogućnost i dalje postoji. Čak i ako nekoj osobi herpes nikada nije izbio, to ne znači da nije prenosnik i da ne može da vas zarazi. Zato, opreza nikada dosta. Koristite li kondom prilikom svakog seksualnog odnosa, moglo bi se reći da ste mahom zaštićeni. No, to ne znači da ste potpuno sigurni. Polno prenosivom bolešću možete da se zarazite i pored upotrebe prezervativa. Ovakav scenario izvjestan je prilikom predigre tokom koje ne dolazi do penetracije, ali može doći do izbacivanja preejakulata, kojim se takođe možete zaraziti.
Oboljenja poput hepatitisa B i C i virusa HIV-a možete zaraditi polnim odnosom, ali i putem krvi. Gonorejom, možete se zaraziti kontaktom s ustima, penisom ili anusom zaražene osobe. Upotreba kondoma neće vas zaštititi ni od stidnih vaši. Čak i ako se vaš partner podvrgnuo adekvatnom tretmanu liječenja ovog problema, tokom dvije nedelje nakon tretmana još postoji rizik od zaraze, budući da se vaši i nakon tretmana mogu izleći. Zato, dok ne budete potpuno sigurni da je vaš partner izlečen, redovno menjajte posteljinu i odjeću i izbjegavajte snošaj. Ukoliko vam partner prizna da je bolovao od neke polno prenosive bolesti, za koju tvrdi da se izliječio, ne morate mu nužno vjerovati na riječ. Štaviše, zamolite ga da se ponovo testira, kako biste bili sto odsto sigurni da vam ne prijeti nikakva mogućnost zaraze. Testiranje možete da uradite oboje, kako biste bili potpuno bezbrižni.
Da li u liječenju depresije treba prepisati ljekove ili ne, zavisi od tipa mozga. Skeniranje mozga, naročito područja “ostrvskog” režnja i aktivnosti u njemu pokazatelj je hoće li pacijent bolje reagovati na antidepresive ili kognitivno-bihevioralnu terapiju. Moždana aktivnost pacijenta indikator je jesu li ljekovi za depresiju kod njega djelotvorni ili će mu možda biti bespotrebno propisani, jer bi psihoterapija imala veći učinak, pokazala je studija američkog Univerziteta Emori. Tokom istraživanja naučnici su pregledali snimke moždane aktivnosti PET skenerom kod pacijenata s depresijom. Otkrili su da određene regije mozga i aktivnost u njima može da otkrije koji bi način liječenja depresije bio najdjelotvorniji. “Pacijenti s niskom aktivnošću mozga u dijelu “ostrvskog” režnja ili insule lošije reaguju na antidepresive ne-
go oni s većom aktivnosti”, rekla je autorka studije dr Helen Majberg. Ona je dodala i to da bi se kod onih na koje ne djeluje terapija prije trebalo opredjeliti za liječenje kognitivno-bihevioralnom psihoterapijom. “Tip mozga određuje šta će pacijentu povećavati šanse da pobjedi bolest. U dosadašnjoj praksi pacijenti su se uglavnom liječili antidepresivima, a to je često potpuno nepotrebno”, zaključila je doktorka Majberg. (Telegraf)
36 Žena
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
ISTRAŽIVANJE
RECEPTI Predjelo
Glavno jelo
SASTOJCI:
glavica luka vezica mirođije žumance kašika ulja kašika brašna kašičica aleve paprike 2 dl kisjele pavl ake
Fileti sa slaninom
Paradajz najbolji i Tufahije najzdraviji kao sok Desert
Orahe, plazmu i šećer zakuvati sa 3-4 kašike vode gdje su se kuvale jabuke. U vodu sa četiri kašike šećera i malo soka od limuna staviti očišćene jabuke (izvaditi sredinu). Jabuke preokrenuti da se skuvaju sa obje strane. Izvaditi jabuke i dodati ostalih 4 kašike šećera i ostaviti da se ukuva, pa zatim staviti ponovo sve jabuke u sirup i kuvati 1-2 min. Izvaditi na poslužavnik i dalje ukuvati ostatak vode i svaku jabuku preliti sa sirupom, zatim napuniti sa filom i ostaviti u frižideru. Umutiti slatku pavlaku sa jednom kašikom šećera, staviti u špric i nanijeti na svaku jabuku. Ukrasiti sa kriškama jagoda ili po želji. Poslasticu dobro ohladiti, a potom poslužiti.
SASTOJCI:
Čorba od mirođije Napravite zapršku od ulja i brašna, kad dobije zlatnu boju dodajte usitnjeni luk. Kad luk omekša, dodajte usitnjenu mirođiju i alevu papriku. Naspite litar mlake vode i kuvajte oko 15 minuta. U posudi u kojoj ćete poslužiti čorbu umutite pavlaku i žumance. Dodajte čorbu i promiješajte. Poslužite vruće.
300 g ćurećih fil eta 1 veliki crveni lu k 4 čena bijelog lu ka 3 grančice ruzm arina listovi tanko sje čene pančete krupna morska so biber
Ćuretinu isjeći na komade. Posoliti je i ostaviti je da odstoji nekih sat vremena. Zatim u ćuretinu dodati začine i crveni luk. Umotati komade mesa u slaninu i peći na ulju. Pred kraj dodati grančice ruzmarina i bijeli luk. Služiti toplo, a kao dodatak možete koristiti majonez ili neku od šarenih salata. Crno vino je savršen aperitiv uz ovo jelo.
SASTOJCI:
10 jabuka 8 kašika šećera 500 ml vode malo soka od lim una 100 gr mljeveni h oraha 3-4 kašike mlje vene plazme 3 kašike šećera 2 dcl slatke pavl ake 2-3 jagode za ukrašavanje
DELIKATES
SOMELIJERSKI TRIKOVI
Ako želite da ukućane obradujete ukusnim slatkim zalogajima, obavezno im pripremite tortu sa malinama kojoj niko neće odoljeti. Sastojci: Za kore: 4 jajeta 150 g šećera 150 g brašna kesica praška za pecivo Za fil: 300 ml slatke pavlake 100 g šećera 2 jajeta 50 g prženih listića badema Za preliv: 250 g malina 100 g šećera 2 kesice preliva za torte Priprema:
Uz dobru trpezu dobra kapljica uvijek je dobrodošla. I to vinska, ona “na visokoj nozi”. Ako nijeste dobar poznavalac vina, sigurno ste se do sada mnogo puta našli u situaciji da stojite pred policom sa bijelim, crnim i ružičastim, pjenušavim i desertnim vinima, i “bijete tešku bitku” koje da izaberete. Evo, male pomoći kako da izaberete odgovarajuće vino. Pjenušava vina Pjenušava vodica, kako neki nazivaju šampanjac, služi se u uskim i visokim čašama. U njima će se duže pjenušati nego u onim plićim, sa većim otvorom. Pije se uz kanapee, hladna predjela, deserte. Može se piti u bilo koje doba dana, uz doručak, kao aperitiv, kao digestiv za bolje varenje, uz desert ili obrok. Bijelo vino Čaše su uže sa zidovima nešto uspravnijim ili oblika lale. Uska čaša omogućava bijelom vinu da zadrži svoju temperaturu. Pije se uz ribu i školjke - rizling, bijeli burgundac ili šardone, salate, gusku ili patku (rizling), tjesteninu sa pikantnim sosom od sira, ili azijske specijalitete (polusuvo bijelo vino). Bijelo vino pije se uz svijetlo meso - piletinu, ćuretinu, pačetinu i ribu. Bordo Sipa se u visoku čašu, sa širokim balonom, pravljenoj za crvena vina punog tijela, kao što su kaber-
Paradajz je porijeklom iz Srednje i Južne Amerike, a bio je kultivisan još za vrijeme vladavine Asteka i Inka. U Evropu je prvi put donijet na područje Španije i Portugala krajem petnaestog vijeka. Zbog svoje energetske, hranljive i ljekovite vrijednosti postao je omiljena salata, hrana i preliv. Paradajz je najdjelotvorniji kao sok, pokazala su najnovija istraživanja američkih naučnika. Kao napitak reguliše metabolizam, jača otpornost i izbacuje suvišnu tečnost iz organizma. Ukoliko nije slan snižava krvni pritisak, popravlja krvnu sliku djelujući protiv malokrvnosti, reguliše varenje, efikasan je i protiv bolesti jetre, pankreasa i reume. Sok od paradajza preporučuje se i kod premora, jer krijepi i čisti organizam, a tijelo oslobađa od neprijatnih mirisa. Dobar je i prirodni lijek protiv prijevremenog starenja, kašlja, plućnih bolesti i bolesti mokraćnih organa. Naučna istraživanja pokazuju i da sok smanjuje slijepljivanje
trombocita, te na taj način sprečava trombozu, naročito kod osoba sa dijabetesom tipa 2. Inače je poznato da dijabetičari imaju povećan rizik od nastanka tromba, koji je u daljem toku bolesti najčešći uzročnik infarkta srca i mozga. Zato se i preporučuje konzumiranje soka od paradajza, pri čemu treba umanjiti unos natrijuma. Srčani bolesnici bi iz istog razloga trebalo da koriste sok od paradajza koji u sebi ima i zavidne količine kalijuma. Osim toga, ovaj napitak smanjuje nivo lošeg holesterola, a samim tim smanjuje i opasnost od njegovog taloženja na krvnim sudovima. Podstiče i stvaranje crvenih krvnih zrnaca i pravilan rad pankreasa, zbog čega je koristan anemičnim osobama i dijabetičarima. Kada se sok od paradajza koristi kao lijek potrebno je dnevno popiti najmanje dva decilitra svježe pripremljenog napitka. Ako se radi o anemiji ili naglom gubitku krvi, neophodno je povećati dnevnu dozu.
ne i merlo. Usmjerava vino ka zadnjem dijelu usne duplje tako da se raskošne arome dok ga pijete raspoređuju u cijelim ustima. Bez obzira na veličinu čaša, trebalo bi ih napuniti samo u visini od četiri do šest centimetara. Pije se uz pačije bijelo meso, jagnjetinu ili krmenadlu kaberne sovinjon, ali i uz junetinu, dinstana jela, divljač, živinsko meso i stare jake sireve.
Crveni burgundac Čaša za burgundac veća je od čaše za bordo. Ima veći balon kako bi akumulirala arome delikatnijih crnih vina, poput pino noara. Ovakva čaša usmjerava vino na vrh jezika. Pije se uz jake specijalitete poput divljači, uz guščetinu. Ali ne i sa specijalitetima koji se serviraju uz pikantne soseve.
Torta sa malinama Vinski leksikon
Od jaja, šećera i brašna izmiješanog sa praškom za pecivo umijesite tijesto. Dobro ujednačenu smjesu preručite u podmazan i brašnom posut okrugli kalup. Pecite oko 25 minuta na 180 stepeni. Pečenu koru prohladite, izvadite iz kalupa i presjecite na pola. Za fil umutite slatku pavlaku sa šećerom, sirom i žumancima. Potom dodajte dobro umućena bjelanca i ocijeđeni želatin koji ste prethodno otopili u vodi. Polovinu fila rasporedite po donjoj kori, stavite gornju koru, pa je premažite preostalim filom i sa strane. Preliv pripremite prema uputstvu i lagano umiješajte maline posute šećerom.Prije serviranja tortu sa strane pospite listićima badema.
37
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
MALI OGLASI
KUĆE/STANOVI
P Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883220 Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686
Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051
Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148
Prodajem plac na Cijevni 550m2. Struja, voda, asfalt. Tel.067/385-659, 068/430-722
Prodajem kuću na Cijevni, 164m2 sa placem od 1.100m2. Asfalt, struja, voda. Tel.067/385-659, 068/430-722 Prodajem stan pent haus ekskluzivno urađen, 193m2, u Podgorici. Dogovor. Tel.067/287-308 Sutomore, prodajem stan 35m2, uknjižen, vlasnik. 23.000 eura. Tel.068/763-201 Prodajem staru kamenu kuću na poluostrvu Luštica-Zabrđe sa ekstra pogledom na more. U kući se nalazi stari mlin za mljevenje maslina. Vlasnik. Tel.067/850-510
I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992
P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660 Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1756: Ljubovic, 81/pr n 62: P.Morace, 59/IV 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 1810: Zabjelo, 76/IV 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 289: Blok V, 60/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II
1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 635: St.Aerod, 50/VI 472: St.Aerodr, 41/II 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 418: St.Aerodr, 78/V 1979:P.Morace,38/v.pr. 2061:P.Morace, 78/I 1898: Zabjelo, 83/III 2075: St.Aerod, 60/v.pr
RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 1944: Zabjelo, 50/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n
2091: Blok V, 85/VII n 150: Centar I, 80/III n 1338: P.Morace, 44/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2049: M.Brdo, 21/III n 2079: P.Morace,20/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n
Mijenjam stan u Podgorici, 42m2, plus 4m2 balkon, zgrada Splićanka za stan na Žabljaku. Tel.069/260-827 Mjenjam stan, 43m2 plus balkon, kod zabjelske Vektre za širi centar PG. Tel.069/227-144
Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331
Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370-629 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e. Tel.067/666966 Izdajem jednosoban nenamješten komforan stan u zgradi. Zagorič, novogradnja, interfon, klima, parking. Tel.067/439702 Izdajem jednosoban nov namješten stan u Podgorici, 60m2+terasa, Zabjelo, Vojislavljevića, poslovnim osobama. Parking, satel.internet. Cijena 250 e. Tel.067/287-303, 067/287-308
VOZILA/AUTO DJELOVI
Prodaje se porodično imanje, selo Prediš, Bjelice, Cetinje. Voda, urbanizovano, zidovi kuće na imanju, šuma za sječu, asfaltni put i struje u blizini imanja. Cijena po dogovoru. Tel.041/234-062, 067/443454, 041/233-884 Prodajem plac, 700 m2, sa zidanim objektom 25 m2. Voda, struja, prilazni asvaltni put, Farmaci, Podgorica. Tel.067/861907
POSLOVNI PROSTOR
PLACEVI
Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767
Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045
Izdajemo u Spužu 2 (dva) magacina po 400 m2, prilaz dobar uz magistralu. Tel. 069/830-330, 020/272-405
Izdajem jednosoban super namješten klimatizovan zaseban stan. Početak Zagoriča. Tel.067/586-154, 069/581-437 Izdajem namješten stan u Staroj varoši iznad Skalina, 150 eura. Tel.067/625-157 Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077 Izdajem namještenu garsonjeru u Maslinama. 120 eura. Tel.067/877-757
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629
38
SRIJEDA, 26. 6. 2013.
MALI OGLASI
Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 300 eura. Tel.067/249-299
USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340
Otčepljenje svih vrsta kanalizacija električnom sajlom i zamjena starih i oštećenih cijevi. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno. Vukčević. Tel.069/655444, 067/589-073
Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102
Tepih servis Bato - povoljno pranje tepiha i dubinsko čišćenje garnitura, kreveta, stolica, auto siceva. Prevoz i dostava besplatni. Tel.069/632-844, 068/615-929
Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno. Tel.068/222-188
Vršim prevoz kamionom do 1,5 t. Selidbe sa ili bez radnika. Povoljno. Tel.069/172-428
Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 “Kvalitet” - čišćenje stambenih prostora, lokala, ulaza... Dubinsko pranje tepiha, mebla, automobila. Poliranje mermera. Podgorica, Danilovgra. (Veće poslove cijela Crna Gora). Tel.067/224-644, 068/224644, 069/224-644 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110
GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Rušenje zidova, ploča, stepeništa i keramike. Povoljno. Tel.069/813-462 Vršim adaptaciju stanova i obavljam sve zanatske poslove u toku adaptacije. Tel.069/998-649 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806
POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Potrebna žena za pomoć u kući. Plaćanje po dogovoru. Tuzi, Vranj. Tel.069/602-175 Odgovorna i ozbiljna žena pazila bi stariju žensku osobu 24h. Dogovor. Tel.067/922-2385
LIČNO Penzioner u poodmaklim godinama, dobro situiran, bez obaveza, isključivo radi braka, želi upoznati Malisorku 60-tih godina. Znanje crnogorskog jezika nije uslov. Tel.069/468-488. Na poruke ne odgovaram.
RAZNO APARATI/OPREMA Otkup, zamjena i prodaja novih i polovnih mobilnih telefona i prateće opreme. Tel.067/554227, 069/613-103 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598
Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505 Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem knjige za 9. razred. Tel.067/602-697
Bio-lijek ΄stretan΄ - direktno se lijekom liječe: spoljna oboljenja... Unutrašnji organi pelinovim čajem; holesterol u krvi; trigliceridi itd. Tel.068/474-188 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Liječim čajevima ženski sterilitet, Tel.068/563-851
muški i garancija.
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
39
srijeda, 26. 6. 2013.
MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);
09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:
Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,
20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.
Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052
AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535
Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40. Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.
Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15. Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730, fax 665-330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu od 05:00-1000h i od 17:00 do 20:00. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051
Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154
Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202
40
TV PROGRAM FILM
06:00 Serija: Tajna starog mosta/r 06:45 Serija:V.I.P./r 07:30 Exploziv/r 08:10 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 10:00 Serija:Odbačena/r 10:45 Serija:Ponor ljubavi/r 11:30 Serija:Tajna starog mosta 12:15 Serija:Nesreće u vazduhu 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:V.I.P. 14:45 Serija: Dva i po muškarca/r 15:05 Serija:Tračara/r 16:00 Dođi na večeru 17:00 Serija:Odbačena 17:50 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:40 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Ponor ljubavi 20:15 Serija:Tračara 21:00 Paklena kuhinja 22:00 Sami u tami 23:00 Serija: Nesreće u vazduhu/r 23:45 Exkluziv/r
PRVA Vijesti Prve 19.00
06.30 09.06 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.05 15.30 16.05 17.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 21.05 21.30 22.00 22.30 23.00 00.00
Dobro jutro Crna Goro Univerzum -dok. serijal Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija :Štrumfovi Vijesti Naučno – obrazovni program/r Strani dok. program Dnevnik 1 Serija:Odjeljenje za specijalne žrtve Crna Gora uživo Serija: Djevojački institut Serija za djecu Dnevnik 2 Sport Serija: odjeljenje za specijalne žrtve Dok. program Muzika Dnevnik 3 U centar Igrani serijal Vijesti
RTCG 1 Štrumfovi 12.25
06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 11:00 Farma- uživo 11:50 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Farma – uživo 14:15 Serija:Naslednici 15:00 Serija:Simar 15:40 Teen pleme 15:50 City 16:00 Farma – uživo 16:45 Serija:Neželjene 17:15 Serija:Mješoviti brak 18:00 Info Monte 18:30 Serija:Sobarica sa Menhetna 19:30 Serija:Mala nevjesta 20:00 Farma: pregled dana 21:00 Dnk 22:00 Bračni sudija 23:30 Teen pleme 23:40 Farma-uživo 02:15 City
PINK Bračni sudija 22.00
06:45 09:05 09:40 10:00 10:20 11:07 12:00 13:07 13:45 14:00 14:10 14:45 15:20 16:30 16:55 17:05 17:40 18:30 19:10 19:45 20:20 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:25 00:50
Boje jutra Kako vrijeme prolazi/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 10 Lud, zbunjen, normalan/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Bandini Extra lifestyle Vijesti u 2 Serija:Larin izbor/r Serija:Asi/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Kako vrijeme prolazi Serija:Asi Extra lifestyle Euritmija Vijesti u 10 Sport Serija:Ubistvo Film:Kako iznajmiti suprugu Extra lifestyle
VIJESTI Serija:Asi 20.20
Sport
Informativa
06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5 Summer/r 11:00 Radio u boji 12:00 Film: U potrazi za nedođijom/r 14:00 Film: Presuda/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 Summer 18:00 Forum 18:30 Film: Zimska kratkodnevica 20:30 Film: Neustrašivi 22:30 Forum 23:00 5 do 5 Summer/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu
ATLAS 5 do 5 Summer 16.55
TV PREPORUKA KAKO IZNAJMITI SUPRUGU Vijesti 23.25
Lui (Alen Šaba) je čovjek srednjih godina, srećno neoženjen. Malo je falilo da se oženi u 21. godini, ali uplitanje njegove majke (Bernadet Lafon) i pet sestara dovodilo je do ludila izabranicu njegovog srca. Od tada, dok ne pronađe ženu svog života, on se posvetio kratkim vezama. Vrijeme je prošlo, prava žena se nije pojavila, a on ne želi da nastavi sa takvim načinom života. Uz pomoć kolege, Lui smišlja plan...
08.30 Serija:Naša ljeta 09.15 Dok. program: Neprijateljske slike/r 10.05 Serija:Posjetioci iz praiskona 11.00 Program za djecu:Šareni autobus – Učiteljica 12.00 Vijesti 12.30 Film:Kineskinja/r 15.00 Putevi života/r 17.00 Serija:Izlog strasti 19.00 Crtani film: Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija:Krtica 21.00 Serija: Druga porodica 21.50 Serija:Medium 23.25 Film
RTCG 2 Serija:Medium 21.50
07:00 10:00 10:20 12:00 15:15 15:45 16:00 17:00 17:30 18:45 19:00 19:50
Uz jutarnju kafu Dogodilo se... Ekstremno Toto vijesti Smiješna Top Lista Na domaćem terenu Zabavni Magazin Žestoko Goleada Svijet sporta Texas Holdem Poker Ekstremno
777 Žestoko 17.00
08:30 10:45 11:15 11:45 13:10 15:30 17:30 19:10 20:00 22:00 23:05 00:00
Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Lijek iz prirode Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Lijek iz prirode Nokaut Aljazeera Astro num caffe
MBC Lijek iz prirode 13.10
KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Ono kao ljubav” 09.46 Gastronomad 10.05 Vesti 10.10 Trag 10.40 Zadnja kuća Srbija 11.05 Balkanski ratovi 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.15 Evronet 13.20 Serija: “Varljivo leto” 15.00 Ovo je Srbija 15.45 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 16.45 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 20.55 Fudbal: Kup konfederacija 22.55 Vesti 23.00 Serija: “Mesto zločina” 23.40 Dnevnik 23.55 Evronet RTS 2 09.21 Interesantno zanimanje 09.50 Verski kalendar 10.00 e-TV 10.30 TV mreža 11.00 Emisija iz kulture 11.23 Nauka u selu: Autohtone sorte grođća Negotinske krajine 12.20 Maja Rajković, klavir 12.45 Drugi vek 13.20 Trezor 14.20 Pusto-
lov 14.2 Čuvari tradicije 14.56 Interesantno zanimanje 15.19 Ja, mi i drugi 15.52 Datum 15.57 Verski kalendar 16.10 Vi i Mira Adanja Polak 16.52 Pozitivna energija 17.20 Serija: “Heroji” 18.05 Mariza 18.35 Odbojka na pesku 18.45 Plesna akademija, animirana serija 19.25 Pink Panter, animirana serija 19.45 Verski kalendar 20.00 U svetu 20.30 Beokult 21.00 Serija: “Heroji” 21.45 ilm: “Konopac” 23.05 Velikani muzičke scene: Bazelski kamerni orkestar 01.15 Trezor HRT 1 07.00 Dobro jutro Hrvatska 09.00 Serija 10.00 Vesti 10.15 Putovanja železnicom 11.10 Mesto pod suncem 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.29 Dr Oz 14.35 Reč i život 15.15 Alpi, Dunav, Jadran 15.40 Vrhovi sveta 16.31 Slatki svet Čarlijevih anđela 17.20 Hrvatska uživo 17.45 Slatko ludilo 18.05 Serija: “Miris kiše na Balkanu” 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.20 Hrvatska u EU 23.25 Drugi format 00.10 Serija: “Ludnica u Klivlendu”
07:35 09:15 11:30 12:00 14:20 15:50 16:50 18:25 19:00 19:30 20:00 21:00 21:35 23:00 00:00
Svježi u dan Crtani filmovi Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Serija: Distrikt MBB Magazin /r. Majstor kuhinje Životinjske lakrdije/r. Muzički program Crtani film /r. PG Raport Info Istorijske paralele Prolog Ponoćni Info
MONTENA Prolog 23.00
DANAS U GRADU HRT 2 10.45 Serija: “Inspektor Montalbano” 12.13 Naučni program 13.20 Film: “Doktor Džekil i mister Hajd” 14.45 Serija: “Degrasi” 15.10 Školski program 16.35 Serija: “Dolina sunca” 17.14 Koncert -19.00 -Mala TV 19.30 Dokumentarni film 20.00 Top gir 21.00 Film: “Državni neprijatelj broj 1”, 2. deo 23.10 Serija: “Roditelji i deca” 23.55 Serija: “Na ivici” HBO 11.05 Film: “Zimska priča” 13.10 Film: “Jedna smešna priča” 14.50 Film: “Napad pauka” 16.25 Film: “Preostalo vreme” 18.15 Serija: “Vaspitanje za početnike” 18.40 Film: “Opšte obrazovanje” 20.05 Film: “Čudan život Timotija Grina” 21.50 Film: “Začin ljubavi” 23.20 Film: “Janošik, istinita priča” FOX LIFE 14.35 Projekat Modna pista 15.30 Sudije za stil 16.00 Serija: “Kako je biti Erika” 16.55 Serija: “Houp i Fejt” 17.20 Serija: “Škola za parove” 17.50 Serija: “Grad kuguara” 18.20 Serija: “Bivši” 18.50 Serija: “Telo je dokaz” 19.45 Se-
rija: “Seks i grad” 20.55 Serija: “Nova devojka” 21.50 Serija: “Emili Ovens” 22.45 Serija: “Telo je dokaz” 23.40 Serija: “Gimnazijske traume” ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Napoli - Fiorentina 13.00 Fudbal: Barselona - Spartak Moskva 15.00 Fudbal: Kolambas - Montreal 17.00 Odbojka; SL: Rusija - Srbija 19.00 Fudbal The Magic of the UEFA EURO: Great Teams Russia 19.30 Fudbal The Magic of the UEFA EURO: Great Teams Germany 20.00 Fudbal: Kolumbija - Peru 22.00 Košarka: Real Madrid - Barselona, prenos 00.00 Poker 02.00 NHL: Boston - Čikago, finale, prenos SPORT KLUB 10.30 Vimbldon, program iz studija 11.00 Vimbldon, pregled dana 12.00 Vimbldon, program iz studija 13.00 Tenis: Vimbldon, prenos 22.00 Vimbldon, program iz studija 22.30 Vimbldon, pregled dana 23.30 Top tenis 00.00 Sedmica pred vama 00.15 ATP iza kulisa
CINEPLEXX
Nakon zemlje 18:00; 20:30; 22:30; Znojem do love 17:40; 20:15; 22:40; Mamurluk 3 12:00; 14:00; 16:00; 17:00; 19:00; 20:00; 21:00; 22:00; 23:00; Paklene ulice 6 17:20; 19:45; 22:15; Star trek, prema tami 15:20; Veliki Getsbi 3D 18:45; 21:30; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 12:30; 14:30; 16:30; 18:30; Čuvari tajnog kraljevstva 11:20; 13:20; 15:30; Iron Man 3 3D 16:15; Vjenčanje godine 15:00; Zambezia 3D 11:00; 13:00; Kruds 3D 12:20; 14:20 KIC BUDO TOMOVIĆ
AVIFest 2013 20.00