Izdanje 29-30.jun 2013. by Dnevne Novine

SUBOTA I NEDELJA, 29.I 30. 6. 2013. BROJ 573/ GODINA II

NIKO NE ZNA ZAŠTO JE TREZOR CENTRALNE BANKE U SUSJEDNOJ ZGRADI

●9

Državne pare u podrumu Skupštine

www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

www.probiotic.rs

Podgorica, Kralja Nikole bb

U saradnji sa Institutom Lallemand Rosell

Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao

HRVATSKA U EU ● 4

Kod komšija na evropsku kafu SPECIJALNO UZ DNEVNE NOVINE

Na granici sa EU Informator Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija u vezi sa uticajem ulaska Hrvatske u EU na crnogorske građane, te situacijama koje se odnose na putovanje, obrazovanje, rad, trgovinu, ekonomiju, prelazak granice.

SAŠA RADOVIĆ, NTO ● 11

● Radim tu, a to nijesam znao. Nijesam ni viđao nekog da donosi novac u trezor. Ipak, tačno je da se trezor CBCG nalazi u zgradi parlamenta. Koliko sam čuo, dobro je obezbijeđen, rekao je radnik Skupštine

Prošlo je vrijeme jeftinih aranžmana

● Iz Direkcije za odnose sa javnošću CBCG potvrdili su nam da se trezor nalazi u zgradi Skupštine, navodeći da to nije nikakva tajna, ali nijesu željeli da objasne zašto se, umjesto u zgradi Centralne banke, državni trezor nalazi u podrumu Skupštine

SPASIOCI UTOPLJENICE ● 3

Mislili da je mrtva i da joj nema spasa

VUKICA KRIVOKAPIĆ ● 10

Crnogorska ljepota kod srbijanskog predsjednika

FUDBAL ● 32

U nedjelju zakazan fudbalski klasik

Mlađa savjetnica predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića rođena je u Crnoj Gori, potiče iz poznate sportske i umjetničke porodice, a diplomirala je na Pravnom fakultetu

REVOLT ● Nikšićanin 14 sati nasumično iz pištolja pucao po Splitu ● 12-13

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2013.

Milo

je najzado●NEZVANIČNO NEZVANIČNO voljniji sa mnom. Smirih ove poljoprivrednike i nije boljelo.

Kuda li plovi ovaj brod, da mi je znati...

Evo viđi, šefe, jedino te ja gledam, a nijesam kriv.

E koliko ovaj čovjek može smislit’ poreza, ni ja ne bi’ moga’ toliko.

O čemu li priča ovaj čovjek, da mi je znati.

Ovaj Milo je dobar ka’ da je Bošnjak.

Sve to što razmišljate ili kažete okačite mačku o rep ka’ Tačno Srđan Milić. im neću podijeliti topli obrok za maj, pa neka se snalaze.

● SADRŽAJ SOCIJALNI SLUČAJEVI

Ništa nije moćno kao poljubac, ali nije svaki poljubac materijal za pamćenje. Barem ne u pozitivnom kontekstu. Sigurno ste imali svakakvih poljubaca, previše vlažnih, nespretnih, kratkog trajanja, predugih... Otkrijte tajne savršenog poljupca. Majkl Kristijan, autor knjige “Umjetnost ljubljenja”, smatra kako je ljubljenje jako bitna stvar u vezi budući da pospješuje kompatibilnost između partnera. Dodaje i kako je najveći problem muškaraca što se ljube preagresivno te što smatraju kako žene prilikom poljupca ne otvaraju dovoljno svoja usta.

BUDVA

Od roka do Cece, roštilja i sladoleda Tokom ljetnjih mjeseci, Budva važi za jedan od najposjećenijih gradova na Primorijum, a za to je između ostalog odgovoran i veliki broj muzičko- zabavnih manifestacija, koncerata domaćih i regjionalnih izvođača, i nerijetko stranih koji dođu u tamošnje diskoteke.

● 35

Čitav mjesec sira i jaja, mesa ni za lijek ● 15 ODAKLE ZOVEM 2013.

DUG

Poreska uprava Sindikatu skinula 400.000 eura ● 14 TERAPIJA

Pitanja o seksu koja bi postavio terapeut

● 38

● 39

KRIZA

I na pijaci kupuju na veresiju

● 37

Na jugu promjenljivo oblačno, još ujutru ponegdje kratkotrajna kiša, na sjeveru više oblačnog vremena povremeno sa kišom. Duvaće umjeren na udare i jak sjeverni vjetar.

05:07 20:25

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

19 17 19 18 17 11 8 6 11 12

27 27 27 27 26 21 18 13 21 22

05:07 20:25

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 22 stepena.

● 24-25

NEDJELJA, 30.06.2013.

Naoblačenje, mjestimično sa kišom a lokalno i kratkotrajni pljuskovi sa grmljavinom.

More uglavnom malo do umjereno talasasto. Vjetar, zapadni i sjeverozapadni a tokom noći sjeverni u pojačanju.

Savremeni turski film osvojio je cijeli svijet, a jedan od najvažnijih protagonista tog velikog uspjeha je reditelj Semih Kaplanoglu, autor filmske trilogije o pjesniku Jusufu, koji je specifičnom autorskom poetikom postepeno očarao festivalske žirije i publiku. Za njega film nije samo vizuelna umjetnost, pošto uključuje i ostala čula, kao što i nije samo ono što se vidi unutar jednog kadra. Kada uspijete da gledaoci sve to primijete i probudite u njima osjećanja, to je film, kaže Kaplanoglu za Dnevne novine.

Srbija i EU od januara u pregovorima ●23

SUBOTA, 29.06.2013 .

JADRAN:

Film je umjetnost osjećanja

ODLUKA

●7

Meteo

U Institutu za bolesti djece uobičajeno je da pored mališana ostaju majke, ali sa djetetom može ostati i otac, ukoliko je to neophodno, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. Portalu Roditelji nedavno se obratio otac jednog djeteta, navodeći da su mu u Institutu kazali da u Dječjoj bolnici očevi ne mogu da ostanu sa djecom, nego samo majke.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

20 19 21 20 19 10 9 7 12 13

28 27 28 29 29 22 19 13 22 23

JADRAN:

More umjereno talasasto. Vjetar, umjeren na udare i jak sjevernih smjerova. Temperatura vode na otvorenom moru oko 21 stepen.

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2013.

DARKO DANGUBIĆ I DALIBOR VLAOVIĆ SPASILI DAVLJENICU IZ LIMA

Mislili da je mrtva i da joj nema spasa BIJELO POLJE - Prijatelji Darko Dangubić, službenik saobraćajne policije PJ Bijelo Polje i privrednik iz naselja Rakonje Dalibor Vlaović, vlasnik firme Prima med, prije dva dana učinili su pravi podvig kada su iz talasa Lima spasili T.B.(38). Dangubić i Vlaović strastveni ribolovci, kao i prethodnih dana, i te večeri su oko 19 časova u mjestu Brzava pecali ribu kada su na udaljenosti od desetak metara vidjeli da žensko tijelo pluta rijekom. “U prvi mah smo pomislili da je u pitanju beživotno tijelo jer je glava bila zaronjena u vodu. U jednom trenutku tijelo je naišlo na brzake i okrenulo se, te smo začuli potmuli jauk. Ne dvoumeći se, iako je voda na tom mjestu dosta duboka i surova, obojica smo skočili i zaplivali u odjeći i sa ribarskim čizmama. U trenutku dok smo joj prilazili žena je pružila ruke prema nama da bismo je dohvatili. Borba sa talasima trajala je 10-ak minuta i napokon smo tijelo izvukli na obalu”, pričaju za Dnevne novine Dangubić i Vlaović. Spasioci su davljenici pružili pomoć, a u međuvremenu su obavije stili p oliciju i hitnu službu. “Oko 200 metara smo nosili tijelo do policijskog vozila i

PRAVNO I PRAVEDNO Cijela filozofija prava satkana je u vezi između duhovnog bića države koje je ispunjeno sviješću o obaveznosti pravne norme i njenog materijalnog bića koje se izražava kroz bespogovorno poštovanje propisanog. Kad ova dva državna bića žive u harmoniji, ona se to zove pravna država koja je garant pravne sigurnosti njenih građana.

EDITORIJAL

Dangubić i Vlaović strastveni ribolovci,kao i prethodnih dana i te večeri su oko 19 časova u mjestu Brzava, pecali ribu kada su na udaljenositi od desetak metara vidjeli da žensko tijelo pluta rijekom

Prof. dr BLAGOTA MITRIĆ

Međutim, u vječitom i otvorenom sukobu između prava i ne prava postoji i latentni sukob unutar samog prava između pravnog i pravednog, ili pravednog ili nepravednog prava. “Kada se naređuje ubijanje ljudi neke druge rase ili vjeroispovijesti ili nacionalnosti, onda to nije ni pravo, ni pravda, ni pravedno, ni nepravedno, već su to zločinački zakoni”, kaže Radbruh, poznati njemački filozof prava. “Neka se iz ovoga zakonika razlijeva pravda i neka se on na isti način primjenjuje na sve one koji se bilo kako krste ili se ne krste” , rekao je naš Knjaz Nikola povodom proglašenja OIZ-a 1888. Između ova dva stava danas stoji nevesela pravna i faktička zbilja između proklamovanog i neostvarenog, a u svemu tome, još neveselije štrče poneki dio našeg pravnog sistema.

tu smo nastavili da joj pružamo pomoć. Upaljeno je grijanje jer je nesrećna žena počela da se trese od hladnoće i groznice. Povratili smo je u život i prvo što je izgovorila bilo je “Zovite mi majku”. Prebačena je u hitnu službu i sjutradan kada smo pošli da je obiđemo, rečeno nam je da

je suprug preuzeo”, ispričali su Dangubić i Vlaović. Ovi skromni ljudi ističu da im ne treba nikakva pohvala za podvig koji su učinili jer kažu da je to moralna i ljudska obaveza svakog građanina da pomogne drugome u nevolji. B. Čoković

PROFIL VUKICA KRIVOKAPIĆ

Crnogorska ljepota kod srpskog predsjednika Nezvanična mis srpske politike Vukica Krivokapić (28) uživa u timu novog srpskog predsjednika Tomislava Nikolića, ali joj pored politike ostaje vremena i za momka, sport i tamburaše. Već poslije prvog pojavljivanja u javnosti, Vukica je ostavila bez da-

ha srpske novinare i političare. Vukica Krivokapić je rođena u Crnoj Gori, a potiče iz poznate sportsko-umjetničke porodice. Otac Milorad je svojevremeno bio vaterpolo reprezentativac i najbolji golman na svjetu, a stric Miodrag je čuveni pozorišni i filmski glumac (“Virdžina”). Diplomirala je na Pravnom fakultetu i trenirala umjetničko plivanje osam godina. Život je, kako kaže, preusmjerio u politiku, a kao mlađa planirala je da se bavi advokaturom.

Na bazi ovih citiranih stavova osvrnućemo se kratko na najaktuelniji primjer iz našeg pravnog sistema – Zakon o izmjenama i dopunama zakona o državnim nagradama i da pokažemo šta je pravno, a šta je pravedno i da li se ovo dvoje ikada mogu sresti u makar jednom odnosu, pošto je, nažalost, poznato da pravda nije nužno svojstvo prava. Pomenuti zakon (izmjene i dopune), po mom sudu, pojavio se kao najefikasnija reakcija na odluku žirija o dodjeli ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, jer je po reagovanju većeg dijela crnogorske javnosti nepravedna. Ovaj što ovo piše pouzdano zna i tvrdi da je odluka žirija i nepravna, odnosno nezakonita, jer nije ispunjen krucijalni uslov iz važećeg zakona, a to je da su nagrađena djela “od izuzetnog značaja za Crnu Goru”. Ruku na srce i neki raniji laureati nijesu ispunjavali ovaj uslov, pa su je ipak dobili. Ali je, takođe, velika nepravda prema ostalim kandidatima ovogodišnje 13-julske nagrade, prije svih slobodan sam da pomenem Gojka Kastratovića i Rista Radmilovića, uz uvažavanje svih ostalih, jer reference njih dvojice su “devet kopalja” iznad nagrađenih, što je i svakom laiku jasno. Pokušavamo da u ovoj činjenici nađemo vezu između pravnog, pravednog i nepravednog. Rečene izmjene i dopune pomenutog zakona su apsolutno pravne, hoću reći, pokrivene su pravom i prema ciljnom i sistematskom tumačenju sasvim jasno proizilazi da zakonodavac želi da dezavuiše nepravnu odluku žirija, a po mogima i nepravednu. Ali me stalno kopka pitanje - uprkos svim navedenim činjenicama, koje idu u prilog izmjenama i dopunama, ima li nečeg nepravednog u činjenici da se po prvi put dodijeljene nagrade ne uručuju, što je intencija zakonodavca. Ako nema, onda su ove izmjene i dopune ostvarile svoju svrhu, razumije se, ukoliko budu usvojene u predloženom tekstu predloga zakona.

RUMUNKA KOJA JE PREŽIVJELA PAD AUTOBUSA:

Čudo je što je bilo ko od putnika preživio Rumunka Helen Mešter, jedna od preživjelih u nesreći u kanjonu Platija, u intervjuu za Stirilor ProTV ispričala je detalje tragedije. Ona je kazala da se cijeli događaj odigrao u veoma kratkom periodu, te da je u tranutku padanja autobusa bila sigurna da niko neće prživjeti. “Sve do pada autobusa sam bila svjesna. Kada smo izašli iz tunela, pored mosta bio je parkiran bijeli automobil. Pored ograde je bilo i jedno dijete. Ja sam kroz prozor posmatrala prirodu kada je vozač odjednom naglo zakočio. Nedugo zatim počeli smo da padamo. Povikala sam “Mi idemo dolje, padamo”, i tada sam zatvo-

rila oči. Pomislila sam da umirem”, ispričala je Mešter. Nakon pada je izgubila svijest, a kada je uspjela da otvori oči ležala je na stomaku na litici. “Rekla sam “Ja sam živa”, ali nisam mislila da ću izdržati bolo-

ve. Pogledala sam oko sebe i mislila sam da su svi poginuli”, dodala je Rumunka. Iznad sebe, kako je opisala, vidjela je liticu na kojoj su bile polomljene grane, blato i krv. Mešter je kazala i da su u toku vo-

žnje više puta opomenuli vozača da uspori. “Nekoliko minuta prije pada autobusa putnici i vodič su zamolili vozača da uspori, ali to nije učinio. I ja sam mu rekla “Molim Vas, usporite”. Odmah zatim smo izašli iz tunela i survali se niz liticu”, kazala je Mešter. Ona je dodala i da je pravo čudo da je u takvoj nesreći bilo preživjelih. “Sada mogu da kažem da bog postoji. Čudo je da smo živi. Nisam gledala sve fotografije sa mjesta nesreće,a li je bilo strašno. Taj prizor nikada neću zaboraviti. Ko je mogao pokušao je da pomogne drugim ljudima da iza-

đu iz autobusa. Krv je bila na sve strane”, opisala je Mešter. I ona, ako i ostali preživjeli putnici, njihove porodice, ali i svi Rumuni, iskazala je veliku zahvalnost Crnogorcima koji su im pomogli kobnnog dana. “Ja nemam riječi. Nemam riječi za Crnogorce, niti za nekoliko naših Rumuna koji su bili u mogućnosti da pomognu onim koji su bili više povrijeđeni. Odmah je veliki brooj njih došao da nam pomogne i pružili su sve što nam je bilo potrebno. Zaista, veliko im hvala”, kazala je Rumunka. U nesreći u kanjonu Platije stradalo je 18 turista iz Rumunije, a 29 je teže povrijeđeno. M.V.P.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

Evropska unija kao prvi komšija OD 1. JULA

Miraš Dušević

ada EU susjed dolazi na kopnene granice, govori veoma sličnim jezikom i dijeli uglavnom iste običaje, tradiciju i istoriju, za Crnu Goru je to drugačije nego kada je najbliža EU članica bila Italija preko Jadrana ili Grčka, sa druge strane Albanije. Ulazak Hrvatske u EU Crnoj Gori će neke stvari promijeniti doslovno preko noći – ali će glavnina promjena uslijediti sporo i na duže staze.

Sa Hrvatskom sa one strane granice i Crna Gora će dobiti dodatni podsticaj da izdrži i ubrza sva prilagođavanja potrebna članstvu. Dolazak EU teritorije na granice zemlje znači i izazov za domaće izvoznike, pogotovo što je riječ o tradicionalnom izvoznom tržištu. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić za DN kaže da u svijetu globalno-ekonomske povezanosti i međuuslovljenosti svaka iole značajnija promjena odnosa ili statusa zemalja odnosno njihovih ekonomija proizvodi više ili manje uticaja na okruženje. Snaga tog uticaja nije ključno determinisana geografsko–prostornim činiocima, već jačinom ekonomskih veza, ali bi bilo naivno zanemariti ili potcijeniti značaj uticaja prostorne povezanosti. U tom svijetlu treba i posmatrati ulazak Hrvatske u EU i posljedice koje mogu nastati po našu ekonomiju. “Generalno, sve ono što ulaskom Hrvatske u EU bude uticalo na smanjenje njene konkurentnosti, odnosno smanjenje konkurentnosti njenih proizvoda biće šansa za njene susjede. Pritom treba imati u vidu veličinu i značaj takvih potencijalnih ‘prilika’. U ovu svrhu može poslužiti trenutni obim, odnosno intenzitet ekonomskih odnosa Hrvatske i Crne Gore. Crna Gora u razmjeni sa Hrvatskom ima negativan trgovinski bilans – više uvozi nego što izvozi. Jedna od glavnih promjena poslije 1. jula (datum ulaska u EU) biće ta što će Hrvatska izaći iz dosadašnjeg režima trgovine sa zemljama regiona koji je regulisan

CEFTA sporazumom. Poslije ovog datuma stupaju na snagu odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji podrazumijeva veće carine za proizvode određenih djelatnosti, a to znači slabiju konkurentnost tih hrvatskih proizvoda u budućnosti”. Kostić napominje da je riječ o poljoprivrednim proizvodima i proizvodima prehrambene industrije. Konstatuje da je, u nastojanju da očuvaju dosadašnju poziciju, realno očekivati (takve najave već i postoje) da hrvatski proizvođači dislociraju proizvodnju na teritorije zemalja susjeda, što bi mogla biti izvjesna prilika za Crnu Goru u pogledu dotoka investicija i povećanog zapošljavanja. Ipak, prednost BiH je tu očita. “Realno je pretpostaviti, imajući u vidu sam datum ulaska u EU, da će se takva promjena statusa Hrvatske prvo odraziti na turizam i to u dijelu broja ulazaka. Ovo iz razloga što od ovog ljeta evropski režim počinje da važi za ulazak u Hrvatsku, što bi moglo da znači da će jedan broj turista iz istočne Evrope koji su do sada birali Hrvatsku kao odredište zbog otežanog pristupa promijeniti izbor. U svakom slučaju, ne treba gajiti pretjerana očekivanja iz ovog osnova. Takođe, značajna promjena koja je realno utemeljena jeste jahting turizam, koji zbog promijenjenih propisa Hrvatsku čini manje atraktivnom kao odredište, pa bi se vrlo lako moglo desiti da Crna Gora bude njihov drugi, odnosno prvi izbor. Ipak, treba znati da kratkoročne negativne posljedice ulaska

Tuponja: Pozitivni efekti za Crnu Goru Poslanik Pozitivne Crne Gore Goran Tuponja poručuje da će ulazak Hrvatske u veliku porodicu Evropske unije sigurno imati pozitivne efekte na cio region, a naravno i na našu zemlju. On za DN kaže da se od 1. jula Crna Gora faktički graniči sa Evropskom unijom, zajednicom koju čini više od pola milijarde ljudi. “Činjenica da smo se fizički približili EU sigurno će imati i pozitivan ekonomski efekat, podsjećam da je Hrvatska i do sada bila jedan od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera Crne Gore, i to ne samo u oblasti ekonomije, već i u mnogim drugim oblastima. Ulazak Hrvatske u EU otvara nove

šanse, nove mogućnosti za Crnu Goru. Vjerujem da ćemo kroz saradnju sa Hrvatskom biti u prilici da sarađujemo i sa ostalim članicama EU, prije svega u oblasti turizma”. Tuponja očekuje da će Hrvatska kao punopravna članica EU biti u prilici da svojim radom unutar tijela Evropske unije bude neko ko će moći da da svoj najbolji doprinos i podršku Crnoj Gori na njenom putu priključenja Evropskoj uniji. Što se tiče nekih negativnih efekata, Tuponja smatra da su oni mogući na početku, ali da su više administrativno-tehničke prirode jer će biti potrebno i nama i njima period prilago-

đavanja u primjeni normi koje propisuje Evropska unija. To može rezultirati, na primjer, dužim čekanjima građana na graničnim prelazima ka Hrvatskoj od uobičajenih, ali Tuponja se nada se da će i to biti brzo uhodano. “Pristupanjem Hrvatske EU region će dobiti jednu novu ‘evropsku’ dimenziju, što će ostale zemlje kandidate dodatno ohrabriti da što efikasnije ispune svoje obaveze i priključe se Hrvatskoj. U svakom slučaju, Crna Gora dobija još jednog prijatelja u velikoj evropskoj porodici, čija iskustva su dragocjena za nas, a Hrvatska je više puta iskazala i pokazala spremnost da pomogne Crnoj Gori na putu u EU”.

Hrvatske u EU neće imati dugoročni karakter. U dužem roku benefiti ulaska nadilaze štete, pa iz te per-

spektive treba posmatrati dešavanja i reperkusije na domaću ekonomiju. Više se nećemo takmiči-

ti sa Hrvatskom već sa Evropom, to bi trebalo da bude naša glavna preokupacija.”

GVOZDENOVIĆ ZA DN

Porast posjećenosti Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović za DN kaže da će ulazak Hrvatske u EU imati pozitivan uticaj na ekonomiju te zemlje, posebno na turizam, što će rezultirati povećanjem turističkih dolazaka. “Ista očekivanja imam i za Crnu Goru. Mi smo sa razvojem statusa ka članstvu u EU i NATO pojačali poziciju u turizmu - uveden je bezvizni režim, poboljšana sigurnost i bezbjednost, otvorena je mogućnost apliciranja za projekte iz oblasti komunalne infrastrukture, saobraćaja i drugih privrednih grana, u okviru fondova EU, čijom realizacijom će kvalitet turističke ponude biti uzdignut na viši nivo. Mi ćemo pratiti sva dešavanja u konkurentnim destinacijama, ali ćemo nastaviti, u skladu sa odrednicama master plana i strategije razvoja turizma, da intenzivno radimo na stvaranju uslova koji će nam obezbijediti veće interesova-

nje turista i rast posjećenosti”, tvrdi ministar Gvozdenović. Kaže da je naša destinacija u godinama ekonomske i finansijske krize, kada je turizam u pitanju, napravila ogroman pomak. Ako uporedimo 2008. sa prethodnom 2012. godinom, možemo zaključiti da je broj turističkih posjeta porastao za 21 odsto, dok je prihod od turizma veći 18,6 odsto. Kada je u pitanju povećanje broja turističkih dolazaka, ministar kaže da imamo pozitivan trend, te da su procjene Svjetskog savjeta za turizam i putovanja veoma ohrabrujuće za budući period. “Turisti iz Rusije i drugih zemalja će u Crnu Goru dolaziti iz razloga što iz godine u godinu imamo raznovrsniju i kvalitetniju ponudu, paralelno s tim i bolju dostupnost, prije svega avio-dostupnost i intenzivnije promocije (potpisali smo ugovor sa niskobudžetnim avio-prevoznikom Ryanairom, ali i ugovore sa Air Italiom i Air Berli-

nom, dogovorili čarter letove sa 40 destinacija). Radimo na povećanju broja smještajnih kapaciteta u osnovnim vidovima smještaja - hotelima i poboljšanju kvaliteta usluge u njima, produženju turističke sezone u cilju povećanja broja turističkih dolazaka u našu destinaciju. Veliku energiju i pažnju smo usmjerili kako bi povećali posjećenost u pred i post sezoni i stavili u punu funkciju registrovani privatni smještaj, pa je u opštini Budva pokrenut pilot projekat difuznih hotela, kojim bi se na kvalitetniji način povezala i objedinila ponuda privatnog smještaja. Intenzivirali smo promocije na međunarodnim tržištima, nastupe na najznačajnijim svjetskim sajmovima turizma, ali i promotivne aktivnosti na brojnim elektronskim portalima, društvenim mrežama, intervjuima i promotivnim tekstovima u luksuznim turističkim časopisima”, konstatuje ministar.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

Đurović

BIRAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE

DPS: Rađenović opet prvi čovjek Budve INTEGRACIJE

Traže se rezultati, a ne samo titule Crnogorski mediji moraju pronaći način da teme o pristupanju Evropskoj uniji učine atraktivnijim, razumljivijim i pristupačnijim građanima, jer od toga uglavnom zavisi njihova podrška tom procesu, ocijenjeno je na okruglom stolu Građani i proces evropeizacije. Profesorka Ekonomskog fakulteta i bivša ministarka za evropske integracije Gordana Đurović smatra da je potrebno tehnokratski jezik EU približi građanima, navodeći da nije lako pojednostaviti te poruke, prenosi agencija Mina. “Veliko isticanje dobrih epiteta prema Crnoj Gori, da je ona šampion integracija, dobar učenik koji ispunjava obaveze i primjer u regionu nekada je kontraproduktivno. To djelimično stvara impresiju da smo uradili i više nego što se od nas očekivalo. Nasuprot tome, malo objektivniji odnos prema oskudno ostvarenim rezultatima možda bi bio korisniji nego nametanje te šampionske titule”, smatra ona. Đurović je ocijenila da postoji neatraktivnost tema u toj oblasti i da se treba fokusirati na percepciju građana, podsjećajući da je podrška crnogorskih građana EU oko 61 odsto. Ona je kazala da stvarnost nameće ekonomske teme, koje do-

nose i više rizika. “Istakla bih još jedan rizik, a to je fenomen ‘pokrivanja’ Briselom, koji poslije istočne Evrope zahvata i naš region. Često kad je neka oblast neprijatna po nekog aktera, onda je to zato što Brisel insistira, a kada je dobro, onda su to rezultati lokalnih aktera”, pojasnila je ona. Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić, koji je član skupštinskog odbora za evropske integracije, smatra da postoji konsezus oko integracionih procesa u Crnoj Gori, navodeći da se država sada nalazi tamo gdje je prije devedesetih godina bila Jugoslavija. “Tada smo bili atraktivni i država koja je bila najbliža procesu evropskih integracija, da ne podsjećam koliko je tada bilo članica Unije”, rekao je Milić. Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević rekla je da je proces pristupanja do sada bio uveliko centralizovan, navodeći da reforme koje se sprovode imaju veoma realne posljedice po živote građana i da mogu dovesti do njihovog nezadovoljstva. Ona je kazala da su istraživanja te NVO pokazala da se razlozi pada povjerenja građana u EU mogu naći u nedostatku adekvatnih, objektivnih i razumljivih informacija. M.D.

Rađenović

Budva u ponedjeljak ponovo bira predsjednika opštine. Upravni sud je poništio odluku o imenovanju Lazara Rađenovića za čelnika Budve iz oktobra prošle godine zato što ga je Skupština izabrala na sjednici gdje ta tačka nije bila na dnevnom redu. Sudeći po riječima DPSa, odbornici vladajuće većine će u ponedjeljak bez problema izabrati ponovnog kandidata, Rađenovića. Srđa Popović (DPS) je u razgovoru za DN kazao da DPS ima jedinstven stav i da će jednoglasno podr-

žati Rađenovića. “Nema dileme, DPS će zajedno sa SDP i LP sigurno glasati za najboljeg kandidata. Rađenović je čovjek od riječi, što obećava to i ispunjava. To je dokazao u vremenu kada je bilo najteže”, rekao je Popović. Komentarišući protivkandidata Božidara Vujičića, Popović kaže da on nema šansi, jer građani Budve ne vole “preletače koji su danas za jedno, a sjutra za drugo”. Ipak Lucija Đurašković (DF) smatra da njihov kandidat ima dobru osnovu da

se vlast u Budvi promijeni. Ali joj Popović poručuje: “Kakva partija takav i kandidat”. Đurašković kaže da DF očekuje podršku cjelokupne opozicije iako je bilo nesporazuma o podršci za njihovog kandidata. “Uprkos odluci Pozitivne da odustane i ne da potpis podrške, mi smo imali potpis osam odbornika što je zadovoljilo potrebe za saziv. DPS može ojačati to što će imati podršku koalicionih partnnera”, kazala je Đurašković. J.Đ.-N.Đ.

TRINAESTOJULSKA NAGRADA

Lakušić: Neprijatno mi je Jedan od ovogodišnjih dobitnika Trinaestojulske nagrade Ilija Lakušić kaže da je iznenađen činjenicom da je njegovo ime, između ostalih, izazvalo toliko reakcija i negodovanja. “Osjećam se vrlo neprijatno, pravo da vam kažem. Meni na neki način stavljaju na teret da ne priznajem Crnu Goru. Kako bih je ja mogao ne priznavati! Ja sam samo htio dok je to bilo aktuelno da se ona drugačije organizuje i da bude u zajedničkoj državi”, istakao je Lakušić. Predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović pozdravlja odluku predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića koji je podnio Prijedlog zakona o dopunama zakona o državnim nagradama, ko-

jim bi se omogućilo Skupštini da zabrani dodjelu nagrada ukoliko joj se dopadnu dobitnici koje izabere žiri. Sa njim je saglasan i potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Mladen Lompar. “Kada sam čuo imena ovogodišnjih dobitnika, pored ostalog rekao sam da ne znam postoji li većih i opasnijih mrzitelja crnogorskog kulturnog stvaralaštva”, kazao je Lompar. Milan Knežević (DF) kaže da pokušaj Krivokapića da spriječi dodjelu ovogodišnjih Trinaestojulskih nagrada predstavlja šovinistički čin koji je moguće realizovati samo u totalitarnim društvima u koje se Crna Gora pretvara nezaustavljivom brzinom. Portparol Nove

Jovan Vučurović smatra da je krenula hajka na laureate iz samo jednog razloga-zato jer su dvojica dobitnika nagrade Srbi. SNP vjeruje da svaki izabrani žiri ima svoje autonomno i neprikosnoveno pravo da odlučuje o onome zbog čega je formiran. Crnogorska kulturna mreža podržava inicijativu predsjednika Skupštine Krivokapića da velika državna priznanja ne budu dodijeljena, ukoliko nema djela koja ih zaslužuju. Advokat Željko Tomović iz Udruženja pravnika smatra da je prijedlog predsjednika Skupštine potpuno legitiman. Osim književnika Lakušića, žiri je odlučio da priznanje dobiju i politikolog Radule Knežević i književnik Gojko Čelebić. N.Đ.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

Kriza

Kilogram voća i povrća postao je luksuz za većinu građana, pa mnogi kupuju samo po jedan paradajz ili krastavac Ana Gajević, Marija Obradović

nogima standard ne dozvoljava da kupuju koliko bi željeli. Kilogram voća i povrća postao je luksuz za većinu građana, pa mnogi uzimaju samo po jedan paradajz ili krastavac. Prodavci na pijaci vide da narod nema para, pa često, kako su nam kazali, daju robu na veresiju.

Da je standard građana sveden na najniži mogući nivo dokazuju i prodavci i kupci, koji su saglasni da svega ima, ali ne i novca. Prodavci koji imaju tezgne na podgoričkoj pijaci Gintaš žale se na lošu prodaju. Kažu da i kad bi cijene bile niže tri puta, opet ne bi imali kome da prodaju. Prodavac Vojo Ćirović kazao nam je da mnogi kupuju samo najosnovnije, u malim količinama, čak po jednu papriku ili paradajz, koliko im je dovoljno za jedan ručak, a desi se da mnogi nemaju novac ni za to, pa kupuju i na veresiju. “Prodaja je loša zbog standarda građana. Toliko su osiromašeni da ponekad kupuju na veresiju. Uglavnom kupuju minimalno i osnovno,

naročito sezonsko povrće. Nekad se desi da kupe po jedan paradajz ili krastavac”, ispričao nam je Ćirović. Iako je na pijaci juče bilo kupaca, rijetko ko je kupovao. Uglavnom razgledaju ponudu, upoređuju cijene u odnosu ne prethodnu sedmicu. Prodavci kažu da razumiju probleme građana, jer se i oni nalaze u sličnoj poziciji. “Prodaja ide slabo, nikako. Niko nema para, penzioneri ne mogu za svoju penziju da kupe sve neophodno. Ništa se ne proizvodi, sve se uvozi, prirodna bogatstva su nam u gubitku. Ne trguje se ni kod nas ni u marketima, posluju samo veliki marketi, manje prodavnice slobodno mogu da se zatvore. Ranije se bolje živjelo. Sve po sirotinji, svako poskupljenje

Skuplji krompir i kupus Prodavačica Ljiljana Piperović ne slaže se da su cijene na pijaci drastično veće nego prošle godine. Cijene su iste izuzev cijena kupusa i krompira. “Za kilogram kupusa prošle godine

bilo je potrebno izdvojiti 15 centi, dok ove godine košta 70 centi. I krompir je prošle godine bio jeftinji, kretao se od 20 do 30 centi, sada se kreće od 70 do jedan euro”, kazala prodavačica Ljiljana.

Foto: Vedaran Ilić

I na pijaci kupuju na veresiju

Svega ima, samo novca fali: Juče na podgoričkoj pijaci Gintaš pogodi najviše njih”, istakao Ćirović. Sa njim su saglasni i kupci koje smo zatekli na pijaci. Kažu da im standard ne dozvoljava da kupuju koliko bi željeli. Poručuju da od današnjih plata i penzija jedva spajaju kraj sa krajem. “Uglavnom kupujem na kilogram, dva - nikad preko. Uvijek pazarim na pijaci, jer je svježa roba, znam da je kvalitetna, mada su cijene previsoke. Kupujem sezonsko voće i povrće. Ni prodavcima nije lako, redovno štetuju robu jer im slabo prolazi. Sve je skupo, a male

penzije. Nekad sam od penzije izdržavao porodicu, a sada jedva preživljavamo”, kazao nam je kupac Gojko Radunović. Uporedio je cijene voća i povrća sa cijenama u Ljubljani, gdje je boravio. Kako tvrdi, slabo se razlikuju, jedino su kod njih skuplje suve šljive, ostalo nam je na nivou zemlje koja je članica Evropske unije. “Nedavno sam bio u Ljubljani i cijene kod nas ne razlikuju se puno od cijena kod njih. Cijene su nam evropske, a standard veoma slab”, smatra Radunović.

Ni trgovina u marketima nije ništa bolja, cijene su iste kao i na pijaci. Kupci koji trguju tamo takođe nijesu zadovoljni cijenama. Jedino što ih povremeno obraduju su akcije na voće i povrće. “Trgujem i na pijaci i u marketima, nijesam zadovoljan cijenama. Ponekad je jeftinije u marketima, kada su akcije. Najviše kupujem sezonsko voće i povrće, po kilogramdva, jedino krompir kupujem u većim količinama”, ispričao nam je jedan od kupaca u marketu, koji želio da ostane anoniman.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

Unaprijediće poslovni ambijent Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi kontinuirano sprovodi reformske korake koji se, između ostalog, odnose na jedinstveni postupak registracije preduzeća i pojednostavljivanje procedura izdavanja građevinskih dozvola, saopštila je pomoćnik ministra finansija Bojana Bošković. Ona je agenciji Mina-biznis rekla da se sprovode aktivnosti na unapređenju poslovnog ambijenta, a da su ključni reformski koraci već realizovani. “Reforme se odnose na jedinstveni postupak registracije preduzeća, pojednostavljenje procedure izdavanja građevinskih dozvola i unapređenje procedura za realizaciju stečajnog postupka”, rekla je Bošković.

PLANTAŽE

Ogovaraju oni koji bi da nas kupe

Nalaz stiže 29. jula

Maraš: Planteže 13. jul nikada nijesu finansirale nijednu političku partiju Plantaže nemaju problema u poslovanju, a te priče vjerovatno izmišljaju ono koji bi htjeli privatizaciju, pa da nešto jednokratno zarade, kazala je juče izvršna direktorica Plantaža Verica Maraš. “Te priče dolaze iz tih krugova i ne vidim nijedan ozbiljan argument za privatizaciju”, smatra Maraš. Plantaže su, prema njenim riječima, u prošloj godini ostvarile dobit od 3,5 miliona eura, jedan odsto više u odnosu na 2011. Ukupno ostvarena dobit u periodu od 2008. do prošle godine iznosi 19,4 miliona eura. Ona je negirala medijske navode da kompanija, po zahtjevu političkih partija, finansira minus u državnom budžetu. “Plantaže nikada nijesu finansirale nijednu partiju, funkcionišu 50 godina i imaju rezultate iza kojih stoji i uprava i odbor i svi zaposleni”, kazala je Maraš. Kašnjenje aprilske plate Maraš je objasnila time što se kompanija ne finansira iz budžeta i donacija. “Svaki cent koji isplatimo rad-

niku ili državi treba da zaradimo. Kad će plata biti ne zavisi od toga da je neko to dekretom naredio, jer mi nijesmo budžetska institucija, mi primamo platu kada je zaradimo”, kazala je Maraš. Ona je saopštila se kompanija za pet godina zadužila 13 miliona eura, a investirala u proizvodnju 23 miliona eura, kao i to da se krediti redovno izmiruju. Zarade zaposlenima smanjene su deset odsto zbog negativnog rezultata u prvom kvartalu, što na najnižu platu iznosi 389 eura. “U dogovoru sa sindikatom odlučili smo da primijenimo preporuku Vlade, na način da je sada koeficijent za zarade pet, što znači da su one između 550 i 600 eura, ostale netaknute”, rekla je Maraš. Nenaplaćena potraživanja ove kompanije iznose oko 1,3 miliona eura što je, kako smatra Maraš, “smiješno mala cifra”. Prema njenim riječima, glavni grad Podgorica tri godine Plantažama duguje 1,9 miliona eura, što su oni pokušali da kompenzuju dugom koji ta kompanija ima za vodu. I.C.

SUĐENJE

Nakon izvještaja biće sve poznato Ročište u Privrednom sudu po tužbi biznismena Aca Đukanovića protiv Rudnika uglja Pljevlja, odloženo je za 27. septembar, jer je neposredno prije ročišta sudu dostavljen izvještaj vještaka Milenka Popovića. Sudija Snežana Pavličić, uručila je izvještaj i nalaz vještaka advokatu tužioca, Vidu Đakonoviću, dok je naložila da se isti tuženom uruči putem pošte. “Pravni zastupnik Rudnika uglja Mugdin Nuhanović, nije pristupio suđenju, a u podnesku koji je dostavio sudu navodi se kao obrazloženje činjenica da nije dobio nalaz vještaka, te zbog toga traži odlaganje ročišta”, objasnila je Pavličić.

Takođe, Pavličić je naložila i tužiocu i tuženom da se u roku od osam dana izjasne na navode iz izvještaja vještaka. Brat Premijera Crne Gore Mila Đukanovića, biznismen Aco Đukanović tužbom traži poništenje odluka Odbora direktora kojima su naknadno izmijenjeni izvještaji o poslovanju Rudnika. Zbog tih izmjena, akcionari pljevaljkog Rudnika uglja su umjesto dobiti za dividende za 2009. godinu od oko 26 miliona eura morali da se pomire sa gubitkom firme u iznosu od oko 12,8 miliona eura. Najveći akcionar Rudnika je A2A sa 39,5 odsto akcija, a država je druga sa 31 odsto. N.D.L.

Sudija Privrednog suda Dragan Vučević, odložio je ročište između Crnogorske komercijalne banke (CKB) i kompanije Vektra Boka za 29. jul, jer vještak finasijsko ekonomske struke zbog obimnosti predmeta nije stiga da uradi detaljni izvještaj. Crnogorska komercijalna banka i OTP faktoring, kompanija koja je osnovana u Crnoj Gori i bavi se otkupom potraživanja za CKB, tražile su krajem novembra prošle godine uvođenje stečaja u svih sedamkompanija koje su vlasništvo biznismena Dragana Brkovića zbog duga od oko 100 miliona eura sa uračunatim kamatama. N.D.L.

Vještak odložio suđenje Ročište u Privrednom sudu između CKB banke i kompanije Vektre aviejšn odloženo je na zahtjev vještaka ekonomsko-finansijske struke Slavka Gačevića, koji se obratio sudu podneskom 23. juna sa zahtjevom da se ročište odloži jer zbog obimnosti dokumentacije nije stigao da ozdradi nalaz i da mišljenje u vezi sa sporom. Naredno ročište je zakazano za 13. septembar u 12 časova. Advokati tužioca Senja Radović i Filip Jovović, te pravni zastupnik Vektre Ranko Grbavac nijesu imali ništa protiv odlaganja suđenja. N.D.L.

RAČUNICA

KAPnućemo po 300 eura

Kada se saberu garancije koje su plaćene ili će biti plaćene u narednom periodu, kao i račun za potrošenu struju za Kombinat aluminijuma, računica kaže da će svaki građanin podržati održavanje proizvodnje “generatora crnogorske privrede” sa po 300 eura. No, da bi održali KAP, Vladin predlog za rebalans budžeta moraju da podrže predstavnici naroda u Skupštini. Iako je Vlada skupštinskim zaključcima obavezana da nađe način da se nastavi proizvodnja, oni koju su je na to obavezali, najvjerovatnije neće podržati dodatno zaduženje, kako bi se spasila fabrika. Protiv rebalansa na sjednici Vlade glasao je koalicioni partner Demokratske partije socijalista, SDP, koji ga ni u Skupštini neće podržati. To znači, da bi ovaj Vladin plan za spas KAP-a mogao pasti u vodu, jer su i ostale političke partije najavile da neće podržati rebalans budžeta kojim predviđa da država plati KAPov dug za struju od 61 miliona eura, kao i dodatno zaduživanje od 102

miliona za otplatu garancija. Ranije je iz budžeta plaćeno oko 25 miliona eura za garancije kod Dojče banke. Nekadašnji ministar privrede i bivši član Upravnog Odbora KAPa Vojin Đukanović smatra da je rebalans logičan potez, s obzirom da je Skupština ranije odlučila da fabrika treba da radi, slijedi stečaj, a moraju se obezbijediti sredstva za garancije. “Na ovaj način se stvara pretpostavka da stečaj može funkcioniše po principu kakav je bio u nikšićkoj Željezari. Drugo rješenje bilo bi gašenje KAP-a sa svim posljedicama koje iz toga slijede”, kazao je Đukanović. On je dodao da očekuje da će Vlada nastaviti da traži stateškog investitora, neku firmu koja će preuzeti na sebe organizaciju proizvodnje. “Rješenje nije da država preuzme KAP, već da nađe investitora”, zaključio je Đukanović. On je dodao da to može potrajati, ali da je tu ulaganje u budućnost Crne Gore. I.C.

Sindikat: Ne možemo da gledamo gašenje KAP-a Sindikat aluminijuma saopštio je juče da ne može da gleda kako se KAP tiho gasi, zbog toga što niko ne smije da preuzme odgovornost i izvrši zadatke koji su mu dati! Dodaju da trenutno u Kombinatu aluminijuma imamo apsolutnu paralizaciju izvoza primarnog aluminijuma, tj. aluminijumskih Tingota i potpuni nedostatak sirovina. “Pozivamo prvog čovjeka Vlade Crne Gore da izađe sa jasnim planom za KAP i radnike KAP-a i objasni nam šta je planirao da uradi sa 700 prekobrojnih radnika fabrike kada već kaže da

fabrika može da radi sa 500 zaposlenih. Neka nam jasno kaže ko i na koji način preuzima vođenje KAP-a pošto strateških investitora nema! Ko preuzima obavezu poštovanja Kolektivnog ugovora AD Kombinat aluminijuma?”, kazao je predsjednik Sindikata Rade Krivokapić. Dodaje da, ukoliko Vlada Crne Gore, nema rješenje i ne zna da izađe iz ovoga problema, neka to javno i jasno kaže i neka prizna da nema kapaciteta da izađe na kraj sa ovim problemom u KAP-u.

NLB-KAP

Čeka se odgovor Ministarstva Sudija Dijana Raičković odložila je jučerašnje ročište između švajcarske finansijske institucije NLB Interfinanz iz Ciriha i Kombinata aluminijuma, zbog duga od oko 60 miliona eura, odložila za 30. septembar. Kako saznaju Dnevne novine Privrednom sudu iz Podgorice još nije stigao odgovor Ministarstva pravde na dodatno pitanje u kojem se zahtijevalo izjašnjenje da li između Crne Gore i Velike Britanije postoji reciprocitet kada je u pitanju priznanje stranih arbitražnih odluka. Ciriška kompanija je prvi put još krajem 2012. godine tražila da im se prizna arbitražna odluka su-

da u Londonu, koji je presudio da Kombinat aluminijuma Podgorica mora platiti Vektri Montenegro oko tri miliona eura sa sudskim troškovima. Međutim, Visoki sud pravde Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske je u julu prošle godine prethodno potvrdio da je arbitražna odluka u korist Vektre pravosnažna. Glavna kompanija crnogorskog biznismena Dragana Brkovića dugovala je duži niz godina švajcarskom NLB Interfinanzu oko 50 miliona, dok je zbog kamata sada dug porasta za skoro 10 miliona i iznosi oko 60 miliona eura. N.D.L.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA 29. I 30. 6. 2013.

Državne pare u podrumu Skupštine

Foto: Vedran Ilić

ČUDNO, ALI ISTINITO

AUTOPREVOZNO

Rješavali Kombinat, odložili prevoznike Ulaz u podrum Skupštine

Nemanja Lacman

a razliku od zgrada skupština u drugim zemljama, koje služe isključivo za donošenje najvažnijih zakona i odluka, zgrada crnogorskog parlamenta je višefunkcionalna. U njoj se, umjesto u Centralnoj banci Crne Gore (CBCG), vjerovali ili ne, nalazi državni trezor. Iz direkcije za odnose sa javnošću CBCG potvrdili su da se trezor nalazi u zgradi Skupštine, navodeći da to nije nikakva tajna, ali nijesu željeli da objasne zašto se, umjesto u zgradi Centralne banke, državni trezor nalazi u podrumu Skupštine.

Državne pare, umjesto u Centralnu banku, slivaju se u Skupštinu, jer se u njoj nalazi glavni trezor. Međutim, rijetko ko od zaposlenoh u Skupštni zna da “sjedi” na parama. Sagovornik Dnevnih novina, koji već godinama radi tamo, priča kako je tek nedavno saznao šta krije podrum zgrade parlamenta. “Iskreno, nijesam ni znao da se tu nalazi trezor Centralne banke. Tek iz razgovora sa kolegama saznao sam tu informaciju, jer je neko pomenuo da je donijet novac za tre-

zor. Kasnije sam saznao da je u podrumu zgrade, ali zaposleni u Skupštini nikada ne silaze dolje. Prilično sam bio iznenađen kada sam to saznao. Nijesam ga zamišljao kao trezor sa zaštitom i obezbjeđenjem kao u američkom filmovima, ali ni da je u podrumu zgrade gdje radim”, rekao je jedan od radnika Skupštine, koji je želio da ostane anoniman. Prema riječima našeg sagovornika, veoma mali broj ljudi zna da se trezor Centralne banke nalazi u zgradi Skupštine. Mnogi su tuda

Odgovor u jednoj rečenici I pored toga što je potvrđeno da se trezor nalazi u zgradi Skupštine, iz direkcije za odnose sa javnošću CBCG nijesu bili raspoloženi da Dnevnim novinama pruže više detalja. Na pitanja zašto se trezor Centralne banke nalazi u zgradi Skupštine, zašto nije prebačen u zgradu Centralne banke, zatim da li iz CBCG planiraju da trezor premjestite i kada, te da li je trezor adekvatno obezbijeđen, s obzirom da se ne nalazi u zgradi Centralne banke, iz

CBCG su odgovorili jednom rečenicom koja se samo u jednom dijelu odnosi na pitanja DN. “Svi objekti Centralne banke Crne Gore su obezbijeđeni pod uslovima i na način propisan važećom zakonskom regulativom, podzakonskim aktima, unutrašnjim opštim aktima Centralne banke Crne Gore, uz primjenu najbolje prakse iz ove oblasti”, saopšteno je Dnevnim novinama iz direkcije za odnose sa javnošću CBCG.

vjerovatno i prolazili, a da nijesu znali kakvo se “bogatstvo” tu krije. “Radim tu, a to nijesam znao. Nijesam ni viđao nekog da donosi novac u trezor. Ipak, tačno je da se trezor CBCG nalazi u zgradi parlamenta. Koliko sam čuo, dobro je obezbijeđen”, rekao je radnik Skuštine. Iz direkcije za odnose sa javnošću CBCG potvrdili su nam da se trezor nalazi u zgradi Skupštine, navodeći da to nije nikakva tajna, ali nijesu željeli da objasne zašto se, umjesto u zgradi Centralne banke, državni trezor nalazi u podrumu Skupštine. Za slične situacije u svijetu se ne zna, pa tako naša država i po ovoj činjenici prednjači u odnosu na druge države. Primjera radi, nedavno je u Srbiji napravljena posebna prostorija za više trezora i sefova u kojoj će se čuvati strogo povjerljivi podaci. Izgradnja te prostorije koštala je više od 50.000 eura. Papirima mogu da pristupe samo oni poslanici koji su iste dokumente već razmatrali na sjednicama zatvorenim za javnost, a svi oni obavezni su da daju izjavu da tajnu neće nikome otkriti. Dok se naše državne pare čuvaju u Skupštini, novac Švajcaraca se čuva u planini. Švajcarski podzemni trezor na Alpima danonoćno se čuva i uključuje više zaštitnih zona otpornih na razne vrste eksplozija. Dovoljno je jak da izdrži terorističke napade i prirodne katastrofe. Prije više od pola vijeka, kad je prvi put iskopan tunel, pod površinom planine u švajcarskom gradu Saanen, izgrađen je da bi se građani zaštitili od napada njemačke vojske. Sada mu je dodijeljena nova uloga s kojom je dobio i drugačiju važnost.

PRVA BANKA DI AIR

Biće poravnanja, a možda i neće Ročište za spor po osnovu duga u iznosu od oko 1,7 miliona eura koji Prva banka potražuje od podgoričke kompanije Di Air još jednom je i vjerovatno posljednji put odloženo za 5. jul, jer su advokati saglasno saopštili sudiji Milici Popović da su u toku završni pregovori u pravcu mirnog rješavanja spora, te da će poravnanje biti potpisano u srijedu. “Čeka se samo dolazak direktora koji će verifikovati dokument, tj. biće jemac i na taj način će biti zaključeno poravnanje u ovom sporu”, rekao je advokat kompanije Di Air Đuro Čepić.

Sa druge strane, pravni zastupnik Prve banke Petrušin Kasalica nije bio u potpunosti optimističan što se poravnanja između banke i firme Di Air tiče. “Tuženi je često pominjao poravnanje, ali - te danas ćemo, te sjutra ćemo. E sad šta će biti vidjećemo”, objasnio je Kasalica. Predmet spora je dug koji Prva potražuje na osnovu kredita koji je ranije podigla kompanija Di Air za kupovinu vazduhoplova u iznosu od oko 6,7 miliona eura, a nije vratila. U međuvremenu, kompanija Seven Aviation preuzela je i vrati-

la dio duga u iznosu od pet miliona eura, dok se sudski postupak vodi oko nevraćenih 1,7 miliona eura. Prema važećem nalazu vještaka, i taj sporni dug trebalo bi da vrati Seven Aviation. Di Air je kompanija iz Podgorice koja se bavi pružanjem usluga avioprevoza. Vlasnik kompanije Dragan Ivančević ranije je rekao da je on samo formalno vezan za tužbu, te da u cijeloj situaciji nema veze sa pomenutim sporom, već da to treba da riješe druge dvije kompanije, kao i da se nada da će sporu konačno doći kraj. N.D.L.

Bivši radnici Autoprevoznog trebalo je juče da održe sastanak sa potpresjednikom Vlade Vujicom Lazovićem, predstavnicima Saveza sindikata Danilom Popovićem i Zoranom Masoničićem, te predstavnikom Vlade Predragom Stamatovićem, kako bi konačno u svoje vlasništvo preuzeli parcelu od čije bi prodaje namirili svoje otpremnine. Međutim, do sastanka nije došlo ali, kako je predstavnik radnika Milisav Đikanović kazao, postoje najave da bi se situacija mogla riješiti do utorka. On je objasnio da do jučerašnjeg sastanka nije došlo zbog trenutnih problema koje Vlada ima u vezi sa KAP-om. “Sastanak se nije održao, ali smo imali telefonski razgovor sa gospodinom Popovićem, koji nam je kazao da je imao kontakte sa nadležnim, te da smo dobili zeleno svijetlo od Ministarstva finansija i Vlade oko preu-

zimanja parcele. Sve bi trebalo da se riješi do utorka, jer Vlada ovih dana rješava aktuelnu situaciju sa Kombinatom aluminijuma. On nam je rekao da je razgovarao sa Predragom Boškovićem iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, ali i Anom Ivanović iz Ministarstva finansija i obaćao nam da će se sve riješiti do utorka, ali i da imamo razumijevanja i strpljenja”, istakao je Đikanović. On je dodao da bivši radnici koji od ponedjeljka štrajkuju glađu u prostorijama Saveza sindikata u Podgorici neće odustati od protesta do daljnjeg. “Mi ćemo nastaviti štrajk sve do momenta dok se konačno ne realizuje obećano. Trenutno je ovdje 40 osoba, zdravstveno stanje je zaista teško, ljudi su na ivici iznemoglosti. Upravo zbog toga podijelićemo se po grupama koje će boraviti u sali sindikata, ali svakako se protest nastavlja”, dodao je Đikanović. J.L.

NLB

Povod za ljetnji provod U susret ljenjoj sezoni i u namjeri da nagradi lojalnost svojih klijenata, NLB Montenegrobanka je pripremila veliku nagradnu igru, a pravo na učešće u velikoj nagradnoj ostvaruju svi klijenti koji plaćaju račune VISA karticama u periodu od 1. jula do 1. avgusta u iznosu preko 10 eura na NLB POS terminalima u zemlji, na bilo kom POS terminalu u inostranstvu ili kupovinom putem interneta. “Kako je NLB Montenegroban-

ka prva na crnogorskom tržištu ponudila upotrebu kartica, kroz sistem plaćanje Visa International, nagradna igra je i namijenjena upravo korisnicima NLB Visa međunarodnih platnih kartica”, objasnili su iz NLB-a. Dnevno klijenti mogu da osvoje tri peškira za plažu, svake nedjelje mobilni telefon Samsung Galaxy S4, dok najsrećniji dobitnik može osvojiti glavnu nagradu - automobil Toyota Yaris Trend!

10 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA 29. I 30. 6. 2013.

Crnogorka mis srpske politike INTERVJU: VUKICA KRIVOKAPIĆ

Mlađa savjetnica predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića rođena je u Crnoj Gori, potiče iz poznate sportske i umjetničke porodice, a diplomirala je na Pravnom fakultetu Vukica Krivokapić (28), mlađa savjetnica predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića je, po ocjenama mnogih, nezvanična mis srpske politike. Ona, kako sama kaže, uživa u timu novog srpskog predsjednika, ali joj pored politike ostaje vremena i za dečka, sport i tamburaše.Rođena je u Crnoj Gori, a potiče iz poznate sportske i umjetničke porodice. Otac Milorad je svojevremeno bio vaterpolo reprezentativac i najbolji golman na svjetu, a stric Miodrag je čuveni pozorišni i filmski glumac (“Virdžina”). Diplomirala je na Pravnom fakultetu i trenirala umjetničko plivanje osam godina. Život je, kako kaže, preusmjerio u politiku, a kao mlađa planirala je da se bavi advokaturom. “Od osnivanja SNS-a sam odlučila da dam svoj doprinos stranci. Situacija u zemlji je takva kakva je, a prije pojave SNS-a nijesam se našla ni u jednoj stranci. U SNS-u ima puno mladih ljudi koji nikada ranije nijesu bili članovi neke partije i smatram da nam je to plus”, kaže Vukica. Kakve Vas uspomene vežu za Crnu Goru, državu u kojoj ste rođeni? Najljepse, svakako. Svaki raspust, i ljetnji i zimski, provodila sam u Crnoj Gori. Imam veliku porodicu, pa sam raspuste provodi-

la kod tetaka na Cetinju, u Risnu, Grblju, Bijeloj. Sreća koju osjećam kada idem za Crnu Goru i tuga kad iz nje odlazim, nemjerljive su. Istina, svega 35 minuta me dijeli od zemlje u kojoj sam rođena, što je svakako olakšavajuća okolnost. Dolazite li u Crnu Goru i gdje najradije boravite? Zbog prirode posla kojim se bavim nemam priliku da Crnu Goru posjećujem kao nekada, ali koristim svaki slobodan trenutak da svratim do porodicne kuće u Bijeloj, gdje najviše i volim da boravim. Vrlo često svojim prijateljima pričam o Herceg Novom i Boki Kotorskoj i veoma sam ponosna kad imam priliku da im pokažem sve ljepote najljepseg zaliva na svijetu. Kako doživljavate Crnu Goru i Srbiju? Koja je vaša domovina? Srpkinja sam, Srbija je moja otadzbina. Ali u mom srcu, nema razlike između Srbije i Crne Gore. U Crnoj Gori sam rođena, a u Srbiji živim 27 godina. U Crnoj Gori je cijela moja familija, a u Srbiji svi prijatelji i kumovi. Kako i kada ste odlučili da se bavite politikom? Prije punih pet godina, kada sam mislila da moja zemlja zaslužuje mnogo više, odlučila sam da se politički angažujem. U tom

Podrška prijatelja Kako su Vaši prijatelji regaovali kada ste počeli da radite u Kabinetu predsjednika Nikolića i da li imate slobodnog vremena? Da li imate dečka i da li ima razumijevanja za Vaš posao? Imam zaista divne prijatelje, njhova podrška mi je veoma važna i bez njih bi sve ovo bilo mnogo teže. Posao kojim se bavim zahtijeva mnoga odricanja, toga sam bila svjesna i prvog dana kada sam

ušla u Kabinet predsjednika Srbije. Danas, godinu dana kasnije, slobodnog vremena je sve manje, posla sve više, ali se nekako trudim da se dobro organizujem i da nađem vremena za sve. Ipak, najvažnija od svih mi je podrđka dečka, on je moja snaga i energija i zahvalna

periodu je osnovana Srpska napredna stranka, a ja sam bila jedan od osnivača. Mnogobrojnim odricanjem, sa željom da Srbija krene naprijed, mlada i puna elana, dala sam svoj maksimalni dobrinos. D anas je Srpska napredna stranka najjaca stranka u Srbiji, sa puno mladih ljudi, koji kao i ja vjeruju da ipak možemo i moramo više. Kakva je Vaša saradnja sa predsjednik o m To misla-

vom Nikolićem? Tomislav Nikolic je poseban čovjek, čovjek sa posebnom harizmom i energijom. Sa potpunim zadovoljstvom i punim srcem radim za prvog čovjeka države koji zaslužuje samo najbolje. Jedna stara narodna mudrost kaže: “Daj čovjeku vlast, pa da vidiš kakav je”. Imala sam tu čast da upoznam čovjeka kojeg vlast nijednog trenutka nije promijenila. I veoma sam ponosna na to. Ko je bolji u politici – žene ili muškarci? Nikada nijesam bila pristalica generalizacije. Svaki je čovjek priča za sebe. Poznajem mnogo sposobnih muškaraca, ali i mnogo sposobnih žena, i sa zadovoljstvom sarađujem i sa jednima i sa drugima. U tome i jeste poenta: smatram da u interesu svih građana naše zemlje moramo da radimo zajedno najbolje što možemo, bez obzira na pol.

Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA 29. I 30. 6. 2013.

INTERVJU: SAŠA RADOVIĆ, DIREKTOR NACIONALNE TURISTIČKE ORGANIZACIJE CRNE GORE

Traži se visok kvalitet za razumnu cijenu Ivana Boljević

ve godine Crna Gora očekuje blizu milijardu dolara prihoda od turizma. Do te brojke može se doći samo uz odlučnu borbu protiv sive ekonomije i uz eliminaciju drugih tradicionalnih boljki domaćeg turizma. Prošlo je vrijeme da sve što je jeftino ima tražnju, te zemlja sa turizmom kao strateškom granom razvoja mora ponuditi visok kvalitet za razumnu cijenu, smatra direktor Nacionalne turističke organizacije (NTO) Saša Radović.

DN: Kako je protekla ovogodišnja predsezona? Zadovoljni smo predsezonom, koja je prema zvaničnim statističkim podacima bolja nekih pet-šest odsto od prošlogodišnje. Veći hoteli su tokom aprila i maja bili popunjeni gotovo 80 odsto. Loše vremenske prilike koje su vladale do unazad desetak dana nijesu bitnije uticale na ovaj dio sezone, jer se uglavnom radilo o organizovanim grupama turista koje su unaprijed rezervisale i platile svoj smještaj. Nažalost, loše vrijeme je uticalo na sam kvalitet boravka, iako su se hotelijeri maksimalno potrudili da i u tim uslovima gosti budu kvalitetno animirani i servisirani. Gosti koji su tradicionalno obilježili predsezonu i početak glavne sezone su i ove godine bili iz Francuske, Velike Britanije i Njemačke, mada je i dolazak turista iz Rusije i Ukrajine znatno ranije počeo. Neke boljke u samoj pripremi sezone su se i ove godine ponovile, što je kao pritužbe evidentirao i turistički “kol centar” 1300. To su buka i prašina usljed produženih građevinskih radova, nepripremljene plaže, divlje deponije, zastoji na putevima usljed sanacije, zakašnjeli remonti pojedinih vodovodnih sistema. Međutim, i to je danas u znatnoj mjeri prevaziđeno. Raduje što su brojne kvalitetne kulturno-zabavne manifestacije duž Primorja krenule znatno ranije nego prethodnih godina, pa to može biti dobra formula za produženje sezone. Izletničke ture do Tare, Njeguša i Skadarskog jezera su privukle gotovo 40 odsto više turista. Cijene hotela su pažljivo definisane po sezonama i mi u NTO smo posebno promovisali niže cijene u predsezoni, u paketu sa promo cijenama nacionalnog avio-prevoznika. To je rezultiralo povećanjem broja tradicionalnih turista, ali i povećanjem broja konferencija organizovanih u CG. DN: Kakva su očekivanja od ljetnje sezone? Očekujemo bolju sezonu od prethodne. Taj rast koji je permanentan posljednjih 10-ak godina teško je održati bez novih smještajnih kapaciteta i turističkog proizvoda koji će produžiti sezonu. Naime, prostora za rast u samoj glavnoj sezoni gotovo da više nema. Zato je fokus nas u NTO već sad promocija postsezone. Ove sezone se više bavimo finansijskim projekcijama nego fizičkim pokazateljima, odnosno brojem turista i noćenja. Postavljeni cilj od blizu milijardu dolara prihoda od turizma u vremenu ekonomske krize i manje potrošnje možemo ostvariti samo uz odlučnu borbu protiv sive ekonomije i forsiranje domaćih proizvoda i domaće radne snage. Ono što se ne mjeri brojkama, a to su kvalitativni pokazatelji sezone, mora biti naš prioritet. Jer to je ono što vraća turistu u jednu destinaciju. Stoga je poruka privredi da se kvalitetom i primjerenom cijenom ove godine borimo za svoju poziciju na tržištu u sezoni 2014. Vjeru u uspjeh sezone temelji-

mo u rezultatima ostvarenim u prvih šest mjeseci, ali i u najavama kada su u pitanju prodati aranžmani i zakupljeni slotovi crnogorskih aerodroma. Raduje bolja naplata PDV-a i u ovom periodu prije njegovog povećanja, kao i za trećinu veći broj zaposlenih državljana Crne Gore na poslovima u turizmu. Očuvaćemo sva naša tradicionalna tržišta, ali i napraviti proboj na nekim novim. Još puno posla imamo na tržištu Velike Britanije, Njemačke i skandinavskih zemalja. Dolazak prvih niskotarifnih avio-prevoznika i povećanje broja čarter letova ka našoj zemlji odličan su osnov daljeg razvoja. DN: Šta je u odnosu na prethodne godine unaprijeđeno u crnogorskoj turističkoj ponudi, a šta je, sa druge strane, i dalje “usko grlo”? Nas u turizmu raduje što država i u doba ekonomske krize ne odustaje od velikih infrastrukturnih ulaganja. Podsjetiću vas da su samo u posljednje tri godine, koje su ekonomski bile i najteže, završeni regionalni vodovod, put Žabljak - Risan i most Port Milena. Uz to ne treba zaboraviti ni sisteme za tretman otpadnih voda na Primorju, regionalnu deponiju na Možuri, rekonstruisani put ka Sukobinu, nove avione u nacionalnoj floti. Sa druge strane, i privatni sektor je pratio taj trend, pa imamo oko tridesetak novih malih hotela, etno-naselja, prestižne restorane i kafe-barove, unaprijeđenu ponudu plaža i vrlo kvalitetan smještaj u domaćoj radinosti. Sve je više agencija koje se bave aktivnim odmorom u prirodi, sportskih klubova u svrsi turizma, imamo ekspanziju zanatskih proizvoda i proizvodnju organske hrane. Nacionalni parkovi su sve posjećeniji, planine vrve od biciklista i planinara, a Tara od raftera. Posmatrano sa strateškog aspekta, obogaćenje i disperzija turističke ponude su primarni zadatak u razvoju turističkog sektora. Kada pričamo o produženju sezone i povećanju prometa, uvijek govorimo o nedostatku smještajnih kapaciteta visoke kategorije i neadekvatnoj i skupoj aviodostupnosti naše zemlje. To jesu “uska grla”. Ali je još veći problem u siromašnoj ponudi van kupališne sezone. Odnosno, kako podići prosječnu godišnju popunjenost naših hotela. Država se i u to mora aktivnije uključiti, iako ovo na prvi pogled pripada privatnom sektoru. Crnoj Gori je sada potrebniji moderan sajamsko-kongresni centar, golf teren ili žičara Kotor - Lovćen od novih hotela najviše kategorije. DN: Da li smatrate da su uslužne djelatnosti u oblasti turizma na nivou svjetskih turističkih destinacija? Crna Gora ima specifičnu i široku ponudu. Ima dosta razloga koji će ove godine motivisati i opredijeliti turiste da izaberu našu zemlju za svoj odmor. Prije svih će to i ove godine biti dobar odnos cije-

ne i kvaliteta onog što nudimo. Po istraživanjima koja sprovodi NTO među turistima, u vrhu ljestvice pozitivnih impresija, odmah nakon prirodne ljepote, jeste gostoprimstvo i srdačnost lokalnog stanovništva. U turizmu sve više rade školovani i obučeni ljudi sa znanjem jezika. Primjetna je razlika u kvalitetu usluge objekata koji rade tokom cijele godine i onih sezonskih. Kod ovih drugih ciklično otpuštanje i angažovanje radne snage odražava se na to da se zaposleni ne poistovjećuje sa poslodavcem, a nestalnost radnog mjesta ne motiviše na maksimalno angažovanje. I dalje treba konstantno raditi na obukama kadra zaposlenog u turizmu i podizanju svijesti o značaju turizma za Crnu Goru. I samo tržište utiče na kvalitet. Prošlo je vrijeme da sve što je jeftino ima tražnju. Sada se traži visok kvalitet za razumnu cijenu. DN: Koja oblast turizma najviše zaostaje u razvoju, a koja je, po Vašem mišljenju, najviše napredovala do sada? Definitivno, oblast turizma koja je najviše napredovala je aktivan turizam, odnosno razvoj specifičnih turističkih ponuda baziranih na prirodi, poput pješačenja, planinskog biciklizma, raftinga, kitesurfinga, posmatranje ptica i kanjoninga. Ove godine, recimo, dva nova njemačka turoperatora nude isključivo kitesurfing pro-

gram na Velikoj plaži. I dalje treba nastaviti promociju potencijala Crne Gore za aktivan odmor. Ujedno u narednom periodu bi trebalo znatnije raditi na objedinjavanju i promociji enogastronomske ponude i agro-turizma što je još nedovoljno razvijeno. Potraga za novim gastrononomskim iskustvima je jedan od najvećih animacionih faktora za savremenog turistu da posjeti destinaciju, s tim što savremeni turista očekuje u okviru nje i nadgradnju u vidu sticanja novog iskustva i znanja, aktivno provedenog boravka i nadasve autentičnost posjećenog mjesta. Golf tereni, zatvoreni teniski tereni, bazeni i velnes centri su neophodni u što kraćem roku. Zdravstveni turizam, a posebno dentalni (stomatološke intervencije), ima veliku šansu. Naravno, dodatno treba razvijati kulturni i vjerski turizam i poklonička putovanja.

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom dužniku ,,LAZINE'' DOO Podgorica, sa poslednjom poznatom adresom Lazine bb, Danilovgrad, Obavještenja o prodaji nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 164 KO GLAVICA, označenih kao katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi - dvorište, površine 568 m2, katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi – bazen, površine 181 m2, katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi – poslovni prostor porodične zgrade, broj zgrade 1, površine 1.466 m3, katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi – pomoćna zgrada, broj zgrade 2, površine 390 m2, katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi – pomoćna zgrada, broj zgrade 3, površine 55 m2 i nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 164 KO GLAVICA, označenih kao katastarska parcela broj 1871/3, po kulturi – pašnjak 6. klase, površine 680 m2, katastarska parcela broj 1871/3, po kulturi – porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, površine 85 m2 sa pripadajućim PD-ovima, katastarska parcela broj 1871/3, po kulturi – pomoćna zgrada, broj zgrade 2, površine 156 m2, svojina Zvonka Kalezića, u obimu prava 1/1. Poziva se kreditni dužnik se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,OTP FACTORING MONTENEGRO'' DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 130, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaji, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se kreditni dužnik ,,LAZINE'' DOO Podgorica, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji nepokretnosti, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom/hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

12 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

BOMBA NA KUĆNOM PRAGU

Podgoričaninu druga opomena Podgoričanin Miodrag Lazović, kojem je prošle nedjelje zapaljen automobil, dobio je juče drugu opomenu. Kada je izlazio iz kuće u Ulici Zmaj Jovina u naselju Stari aerodrom, oko sedam časova ujutru, Lazović je na ulaznim vratima pronašao ručnu bombu koja se nalazila u plastičnoj kesi. U strahu, Podgoričanin je slučaj odmah prijavio policiji. Kesu sa bombom službenici podgoričke policije su uzeli i odnijeli na vje-

Uhapšeni zbog pet krađa

štačenje u Forenzički centar u Danilovgradu, kako bi pronašli tragove krivca. Prije svega nekoliko dana, Lazoviću je ispred kuće zapaljen automobil “tojota”. I taj slučaj prijavljen je policiji, ali istraga još nije pokazala ko je krivac. Nakon oba događaja od Lazovića je uzeta izjava, ali ni on, kako Dnevne novine, saznaju od izvora iz policije, nije ukazao na sumnje ko bi ga i zašto zastrašivao na ovaj način. M.V.P.

Službenici Uprave policije iz Plava podnijeli su Osnovnom državnom tužiocu iz tog grada dopunu krivične prijave protiv D.D. (16) i A.Ć. (20) iz Andrijevice zbog sumnje da su počinili pet “teških krađa”, saopšteno je juče iz Uprave policije. Osumnjičeni su, kako se sumnja, upotrebom metalne polugepajsera, obili nekoliko objekata pojedinih firmi i nekoliko pomoćnih objekata čiji su vlasnici stanari Plava, te iz njih u pet navrata, ukrali 25 elektromotora, motorne pile, električni cirkular, razne vrste alata, predmete iz pokućstva, cigarete i novac u iznosu od 250 eura, navodi se u saopštenju policije. S.K.

AKCIONI PLAN

USKOK Crne Gore aktivan od novembra 2014.

Vlada Crne Gore usvojila plan koji se odnosi na pravosuđe, antikorupciju i temeljna prava u kojem je, u odnosu na raniji prijedlog, skratila dio rokova, a kojim je prdviđeno da posebno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina (USKOK), bude formirano do novembra 2014. godine. USKOK će biti autonoman u odnosu na državno tužilaštvo, a za ovaj projekat trebalo bi da za taj projekat iz budžeta biće izdvojeno 662.000 eura. Ovo obećanje Vlada je dala Briselu i članicama EU u predlogu Akcionog plana (AP) za poglavlje 23 koje se odnosi na pravosuđe, antikorupciju i temeljna prava, a koji je usvojila na jučerašnoj sjednici. Rok za formiranje ovog posebnog tužilaštva, koje će biti formirano na principima sličnim hrvatskom USKOKu, u odnosu na period iz Nacrta AP, Vlada je skratila za godinu. “Specijalno državno tužilaštvo biće nadležno za postupanje u svim slučajevima sa elementima korupcije, u okviru kojeg će se obezbijediti speci-

Prijava zbog kockanja maloljetnika

jalizacija za osjetljive oblasti i korupciju na visokom nivou i organizaciona struktura posebnog tužilaštva za postupanje u predmetima organizovanog kriminala i korupcije, s posebnim aspektom na visoku korupciju, kao i stvoriti osnov za uspostavljanje funkcionalne veze između Jedinice za finansijske istrage Uprave policije i multidisciplinarnog tima pri specijalnom tužilaštvu”, navodi se u prijedlogu AP-a. Osim toga, njime je predviđeno i da se do kraja 2014. godine donese posebni zakon kojim će se urediti postupak vođenja finasijskih istraga i institut oduzimanja imovine, odredbe o njenom upravljanju, staranju i povraćaju oduzete imovine. Do kraja juna 2014. Vlada je obećala i usvajanje zakona o posebnoj Agenciji za antikorupciju koja bi trebalo da objedini Upravu za antikorupciju i Komisiju za konflikt interesa. Agencija bi trebalo da počne da radi 1. januara 2016. od kada će se zakon primjenjivati. Za realizaciju te obaveze trebaće 32.000 eura. M.V.P.

Obilazeći kladionice i kazino klubove, policijski službenici su u okviru policijske akcije “Stop klađenje maloljetnicima”, u automat klubu “Triling” koji se nalazi u Moskovskoj ulici u Podgorici, zatekli maloljetnika koji koristi usluge ovog automat kluba. Nakon što je od ovog maloljetnika, uz prisustvo roditelja, uzeta izjava u vezi sa njegovim boravka u ovom automat klubu, iz policije su najavili da će protiv vlasnika “Trilinga” podnijeti prekršajnu prijavu Područnom organu za prekršaje u Podgorici. Akcija “Stop klađenje maloljetnicima” dio je akcije “Mladost” koju realizuju Službenici Centra bezbjednosti Podgorica - Jedinice kriminalističke policije za suzbijanje maloljetničke delinkvencije i službenici Stanice policije za javni red i mir su, u saradnji sa službenicima Uprave za inspekcijske poslove - Odsjek za igre na sreću. S.K.

POTVRĐENA PRESUDA

Umjesto zatvora, mladom Ždraleviću specijalna bolnica Apelacioni sud potvrdio prvostepenu presudu sudije Višeg suda Dragoja Jovića kojom je devetnaestogodišnjem Antu Ždraleviću iz Nikšića, zbog monstruoznog ubistva Laza Tripkovića, određeno obavezno liječenje i čuvanje u specijalnoj bolnici u Kotoru. Trajanje ove mjere nije vremenski određeno već će o njenoj dužini naknadno odlučivati sud. Sudija Jović je 12. februara, kada je izrečena prvostepena presuda, kazao da Ždralević ima trajno duševno oboljenje i u trenutku ubistva bio je neuračunljiv. Prema ocjeni suda, optuženi nije mogao da shvati značaj i posljedice djela koje je počinio, pa bi zatvor za njega bio nesvrsishodan. Obrazlažući presudu, Jović je tada podsjetio na nalaz vještaka neuropsihijatrijske struke, koji su utvrdili da Ždralević pati od trajnog duševnog oboljenja, šizofrenije, te da je usljed izvršenja krivičnog djela bio vođen sumanutim idejama

Branka Lakočević

LAKOČEVIĆ:

V.D. u tužilaštvu nije dobro, ali je jedino rješenje Crna Gora će nastaviti jačanje administartivnih kapaciteta Tužilaštva, saopštila je šef radne grupe za pregovaračko poglavlje 23 Branka Lakočević, navodeći da v.d. stanje nije dobro iako je neophodno jer do izbora narednog Vrhovnog državnog tužioca, neko mora pokrivati tu funkciju. “Jačaćemo kapacitete samog Tužilaštva i u tom smislu ćemo morati imati ljude, bez obzira da li oni rade u odjeljenju ili u jednom posebnom organu, koji već mogu da nastave svoj posao“, kazala je Lakočević, na jučerašnjem doručku za novinare, koji je organizovao glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Aleksandar Pejović. Komentarišući status aktuelnog Specijalnog tužioca, Lakočević je kazala da postoje različite metode na osnovu kojih se može odrediti da li će Đurđina Ivanović nastaviti da obavlja funkciju do isteka mandata. “Vidjećemo na osnovu izmjena Ustava na koji način će se odrediti način izbora VDT-a i Tužilačkog savjeta““, navela je ona. Govoreći o konkretnim planovima iz ove oblasti, Lakočević je navela da je u posljednjem periodu stav-

ljen poseban akcenat na finansijkim istragama koje zauzimaju i naročita mjesta u Akcionom planu. “U okviru Uprave policije predviđeno je da se formira posebna finansijska istraga”, kazala je Lakočević, najavljujući da će u vezi sa kažnjavanjem u koruptivnoj oblasti, biti ojačani kapaciteti u Upravi policije, Specijalnom tužilaštvu, Specijalnom sudu. Član pregovaračkog tima Svetlana Rajković, na pitanje novinara da li se sa osnivanjem Agencije za antikorupciju mora čekati još tri godine, odgovorila je da, za sada, treba raditi na jačanju kapaciteta uprave koje Crna Gora sada ima u toj oblasti. “Nakon otvorenih razgovora i konsultacija sa Evropskom komisijom i institucijama, ustanovili smo da treba iskoristiti vrijeme i u međuvremenu raditi na projektu koji oni sada sprovode, a to je projekt jačanja kapaciteta Komisije i Uprave za antikorupciju. Treba da iskoristimo vrijeme i obezbijedimo sve pretpostavke, kako pravne tako i institucionalne da Agencija za antikorupciju može funkcioniše u roku koji smo postavili”, pojasnila je Rajković. S.K.

● FOTO priča

Privođenje Ždralevića u Viši sud u Podgorici (arhivski snimak)

Policija podijelila kacige za motore i halucinacijama. Prilikom izlaganja završnih riječi koje su prethodile prvostepenoh presudi, obje stranke u postupku, tužilac i advokat optuženog, zatražili su da se Ždraleviću izrekne mjera obaveznog liječenja

u specijalnoj bolnici, a ne zatvorska kazna. Tripković je ubijen u noći između 26. i 27. avgusta 2011. godine. Iako je do detalja priznao zločin pred službenicima nikšićke policije, Ždralević je u sudnici ćutao o zločinu. S.K.

Službenici Stanice policije za bezbjednost saobraćaja Centra bezbjednosti Podgorica u saradnji sa firmom “Magnus moto”, podijelili su juče zaštitne kacige vozačima motocikala i bicikala sa motorom. Akcija, koja je okupila veliki broj zainteresovanih vozača, je vođena na uglu Moskovske i Dalmatinske ulice u Podgorici. Cilj akcije je, kako su saopštili iz Uprave policije, ukazivanje vozačima motocikala i bicikala sa motorom na značaj nošenja zaštitnih kaciga, pri čemu saobraćajna policija u preduzimanju aktivnosti iz svoje nadležnosti nema samo represivnu već i preventivnu ulogu. M.V.P.

Aktuelno 13

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

NIKŠIĆANIN U SPLITU

Revoltiran dječijom igrom pucao 14 sati Bogdan Perović pucao u pravcu komšije čiju je kćerku prethodno odgurnuo, nakon čega se zatvorio u stan, odakle je nekoliko puta ispalio više hitaca, policija juče ujutru uspjela da ga uhapsi

ikšićanin Bogdan Perović (60), nastanjen u Splitu, u Hrvatskoj, koji je tamošnjoj policiji od ranije poznat, izazvao je u četvrtak incident u kvartu u kojem živi, nasumično pucajući sa balkona duže od 14 časova. Nakon što mu je, kako se sumnja, zasmetala dječija igra u komšiluku, stupio je u verbalni konflikt sa ocem djeteta iz komšiluka, a potom je, sa balkona, u njegovom pravcu ispalio nekoliko metaka koji ga, na sreću, nijesu pogodili. Nakon pucnjave, zaključao se u stan, a policija je uspjela da uđe i uhapsi ga tek narednog dana, pišu hrvatski mediji. Prije nego su uspjeli da mu stave lisice na ruke, Crnogorac je više puta izlazio na terasu, nasumično pucajući.

Splitska policija dobila je u četvrtak popodne prijavu da je u Vašingtonovoj ulici u tom gradu, došlo do pucnjave. Kako je tamošnjim medijima rečeno iz splitsko-dalmatinske policije, policijski službenici su, po prijemu ovakve prijave, odmah izašli na lice mjesta. Vrata od stana na prizemlju, sa čijeg je balkona pucano, bila su zaključana, a osumnjičeni je, navodno, na ulazna vrata postavio ormane kako bi spriječio policajce da obijanjem vrata uđu u stan. Filmski pregovori splitske policije sa ovim Crnogorcem trajali su gotovo cijele noći, a dogovor o otvaranju vrata od stana nije

uspjela postići ni njegova sestra koja se našla na licu mjesta, pišu tamošnji mediji. U večernjim satima, ulogu pregovarača pokušao je preuzeti jedan njegov prijatelj, ali rezultata nije bilo. Za vrijeme nesvakidašnjih pregovora sa policijskim službenicima, blokiran je cijeli kvart u blizini centra Splita, kako bi se izbjegla eventualna tragedija u slučaju da osumnjičeni odluči da ponovo puca sa balkona. Policija je uspjela ući u stan tek juče oko 7 časova izjutra, nakon cijelog poslije podneva i noći provedene za vratima od stana osumnjičenog. Cijela priča koja je izazvala in-

cident počela je dan ranije, oko 15.30 časova kada je Perović, kako se sumnja, gurnuo komšijsko dijete, a ono, zbog straha, roditeljima nije odmah reklo šta se dogodilo. Kada je otac djeteta napokon saznao o incidentu, krenuo je kod Perovića i došlo je do verbalnog sukoba. Iritiran svađom, Perović je potom otišao u svoj stan, uzeo pištolj i ispalio dva ili tri metka u pravcu roditelja djevojčice čija je igra, najvjerovatnije bila povod za svađu. Odmah naspram te zgrade nalazi se dječji vrtić, iz kojeg je policija evakuisala djecu po koju roditelji još nisu bili došli. Nakon toga se zabarikadirao u svom stanu. Nešto prije 20 sati na mjesto događaja stigla su dva kombija puna specijalaca s fantomkama, koji su se rasporedili oko zgrade zabarikadiranog muškarca. Oko 21.30 sati policija je došla u ulaz zgrade. Perović je oko ponoći, kako pišu hrvatski mediji, izašao na balon odakle je ispalio nekoliko metaka. Tokom noći nekoliko puta je izlazio vani takođe ispalivši više hitaca. Ni u jednom

Dvije grupe specijalaca uključile se u akciju hapšenja Nikšićanina

trenutku nije reagovao na brojne pozive da se preda. Perović je policiji od ranije poznat. Prije šest godina, kako pišu tamošnji mediji, na tri dana je u stanu zaključao bolesnu majku, prijeteći da će aktivirati plinsku bocu, zbog čega je takođe intervenisala policija. Nakon toga imao je incident u poštanskom birou jer pri preuzimanju novca

nije htio pokazati ličnu kartu, te je došlo do svađe. “Njegovo ponašanje u zadnje vrijeme mi nije baš... čovjek je bolestan, neko se mora za njega pobrinuti zaista. Uglavnom bi se okomio na djecu ili na nekoga ko bi ga krivo pogledao’, rekla je tamošnjim medijima njegova komšinica Silvana. S.K.

14 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

SIROTINJA

Čitav mjesec sira i jaja, mesa ni za lijek Potrošačka korpa gotovo osam puta veća od iznosa koji država izdvaja po osnovu MOP-a Bojana Brajović

rosječna četvoročlana porodica u Crnoj Gori na ime materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP) mjesečno prima 108 eura. To znači da svaki član dnevno dobije po 0,90 centi. Sa druge strane, podaci Monstata pokazuju da je minimalna potrošačka korpa u maju iznosila 807,8 eura. DN su u želji da izračunaju koliko jedna prosječna porodica može sebi da priušti namirnica iz potrošačke korpe došle do zapanjujućeg podatka da se ne mogu ni prehraniti.

Ne računajući plaćanje računa, koji se, uzgred, ne mogu sami platiti, od 108 eura jedna prosječna porodica može kupiti samo mlijeko, mliječne proizvode i jaja što, prema podacima Monstata, takođe za četvoročlanu porodicu iznosi 73,2 eura i eventualno voće i prerađevine od voća, što je za četvoročlanu porodicu 32 eura. Ista ta porodica ostaće “željna” žita i proizvoda od žita, za šta, prema podacima iz potrošačke korpe, treba izdvojiti 33,7 eura, zatim povrća i prerađevina od povrća, što je 47 eura, kao i svježeg i prerađenog mesa 48,1 euro. Takođe, članovi te porodice sebi ne mogu priuštiti ni svježu i prerađenu ribu 5,6 eura, ulje i masti 7,5, te ostale prehrambene proizvode 16,5 eura i bezalkoholna pića od 1,1 eura. Naravno, na zdravlje, odjeću, obuću i ostale “životne užitke” ne može ni računati. Inače, vrijednost minimalne potrošačke korpe je suma izdataka za hra-

nu i ostale tekuće izdatake koji uključuju kupljene proizvode, sopstvenu proizvodnju i poklone za prosječno domaćinstvo koje čine četiri člana od kojih je dvoje odraslih i dvoje djece. Ovi podaci jasno govore da bi država trebalo da napravi reviziju svih socijalnih davanja. Dugo najavljivani, čuveni socijalni kartoni umnogome bi raščistili sve lošiju socijalnu situaciju u zemlji. Sandra Obradović iz Unije slobodnih sindikata kazala je da su navedene brojke zastrašujuće i za one koji imaju prosječnu platu, a kamoli za druge kategorije stanovništva, kao što su oni koji su podstanari, koji imaju đake i studente u svojim porodicama, penzioneri... “U današnje vrijeme čovjek treba da bude magičan da bi preživio. Prosto su svi dovedeni u bezizlaznu situaciju i mislim da je pitanje dana kada će građani pući. Živjeti, a nemati za hljeb, a kamoli za ostalo je zaista

Kada se plate najosnovnije potrebe, ostaje nula na digitronu i novčaniku

O punoj korpi većina stanovništva može samo da mašta zabrinjavajuće”, kazala je Obradović. Sociolog Andrija Đukanović mišljenja je da bi svakako trebalo preispitati socijalna davanja, jer ona nijesu dovoljna za elementarne potrebe, navodeći da postoje samo da bi se na papiru moglo napisati da država brine za najugroženije. “Ne znam na osnovu kojih kriterijuma se određuje visina socijalnih davanja. Ovo što se sad isplaćuje krajnje je neozbiljan iznos. Što se može uraditi sa stotinjak eura ako znamo da ni prosječna plata nije ni polovinu potrošačke korpe”, ocjenjuje Đukanović. Činjenica je, kako je kazao, da država toleriše i brojne zloupotrebe i da socijalna davanja često koriste oni kojima uopšte nijesu potrebna.

“Takvih slučajeva ima na pretek i svi znamo ponekog ko prima socijalnu pomoć a da nije toliko ugrožen. Mada, postavlja se pitanje ko u Crnoj Gori nije socijalno ugrožen ako se pogleda visina prosječne plate. Mnogi su zadovoljni ako uspiju da podmire potrebe za hranom i plate račune. To govori da je socijalno ugroženih mnogo više i da ova mizerna davanja nijesu ni djelić potreba građana koji ih primaju”, kazao je Đukanović, dodajući da bi trebalo konačno pristupiti izradi socijalnih kartona, jer bi se onda realnije mogla voditi socijalna politika i ova davanja učinjeti iole većim. On je mišljenja da je trenutno stanje krajnje zabrinjavajuće, te da to-

talna neodgovornost države u vođenju politike i loši rezultati u ekonomiji dovode crnogorske građane u opasnost od bijede i siromaštva. “Vlada se često zna pohvaliti kako socijalna davanja ne kasne i kako su stabilna. Ali ako izračunamo šta se sve može kupiti od tih para, onda je zaista zaključak tragičan. Zaključak cijele priče je da prosječna porodica ne može priuštiti normalan život svojim članovima i da je perspektiva usljed novih zaduživanja krajnje zabrinjavajuća. Najugroženiji slojevi mogu samo da se zadovolje optimističnim izjavama iz Vlade da im socijalna pomoć neće kasniti. Da li mogu da prežive od toga - nije toliko bitno”, zaključuje Đukanović.

VLADINA ODLUKA

Nema besplatnih udžbenika Udruženje Roditelji iznenađeno je odlukom Vlade da ne dozvoli da u predlog zakona o osnovnom obrazovanju bude uvrštena odredba o besplatnim udžbenicima u toku osnovnog obrazovanja, saopšteno je iz te organizacije. Predstavnica Udruženja Roditelji Milica Kadović podsjetila je da je ta organizacija učestvovala u radnoj grupi koja je pripremala izmjene Zakona o opštem obrazovanju i vaspitanju i Zakona o osnovnom obrazovanju. “Glavni predlog, sugestija i zahtjev Udruženja, kada je u pitanju Zakon o opštem obrazovanju i vaspitanju, odnosio se na omogućavanje besplatnih udžbenika za učenike osnovnih škola”, kazala je ona. Tekstom nacrta, kako je navela, bilo je predviđeno da su učenici obavezni da čuvaju udžbenike koje dobiju besplatno i na kraju godine ih neoštećene vra-

te školi. Kadović je navela da nijedan predog Udruženja nije prihvaćen na sjednici radne grupe. “Briga države Crne Gore za porodicu ne postoji i roditelji ne mogu očekivati ni razumijevanje ni podršku, kako finansijsku tako ni onu koja im može pomoći u organizovanju porodičnog i profesionalnog života”, ocijenila je ona. Kadović je kazala da je Udruženje ostalo bez objašnjenja zbog čega je izbrisan član koji je definisao mogućnost besplatnih udžbenika. “Pretpostavljamo da je zaključeno da novca za te svrhe nema”, rekla je ona. Ona je dodala da su u Udruženju dodatno revoltirani jer je Vlada odluku donijela u četvrtak, “istog dana kada je usvojila predlog rebalansa državnog budžeta, odnosno njegovo povećanje za najmanje 160 miliona eura”. B.B.

Aktuelno 15

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

ne plaćaju poreze i doprinose

Poreska Sindikatu skinula 400.000 eura

Sa računa Saveza Sindikata Crne Gore do sada je preuzeto oko 800.000 eura po tužbama nezadovoljnih radnika Poreska uprava nedavno je skinula 400.000 eura sa računa Saveza sindikata (SSCG), a ovaj novčani iznos radnička organizacija je u vidu kredita podigla kod Erste banke. Pomenuti novčani iznos, kako objašnjava predsjednik Skupštine SSCG Danilo Popović, Poreska uprava im je preuzela sa žiro računa zbog neplaćenih poreza i doprinosa. Popović objašnjava da je novac skinut i zbog prijava sindikalaca Senke Rastoder i Vukadina Ćupića “da SSCG nije izmirio poreske obaveze i uplatio doprinose radnicima”. “Kredit smo podigli kako bismo radnicima izmirili zaostale i tekuće plate i druge obaveze koje smo imali. Rate za kredit smo trebali da vraćamo od novca od zakupa poslovnog prostora koji smo izdali u Beogradu”, izjavio je Dnevnim novinama Popović. Pravni zastupnik SSCG Goran Ćulafić rekao je za DN da je do sada sa računa te radničke organizacije skinuto oko 800.000 eura. “Ovoliki iznos novca skinut je po presudama Osnovnog i Višeg suda. Tužioci su bili radnici koorporacije ‘Jakić’ iz Pljevalja, koji su SSCG neosnovano tužili zbog neisplaćenih otpremnina. Mi smo nakon toga podnijelu regresnu tužbu protiv Vlade kojom tražimo da nam se vrati pomenuti iznos novčanih sredstava”, objaš-

poruKa CrKVi

Tucić: Pričajte o korupciji i nemoralu

Popović

njava Ćulafić. Prema njegovim riječima, ovakva situacija se krajnje negativno odrazila na SSCG, te da posljedice takvog postupka osjećaju i danas, jer ne primaju plate. “Mi smo našu obavezu koja se odnosila na isplatu otpremnina ispunili shodno potpisanom memorandumu sa Vladom. Obavezani smo bili da isplatimo za otpremni-

ne 16,5 miliona eura i taj iznos je izmiren za oko 8.000 radnika. Za sve ostale zaposlene kojima nijesu isplaćene otpremnine novac je trebalo izmiriti preko kasnije osnovanog Fonda rada. Međutim, zaposleni iz Pljevalja naknadno su podnijeli tužbe i dobili sporove”, podsjetio je Ćulafić, dodajući da je novac neosnovano skinut sa računa SSCG. M.M.K.

Homoseksualizam se ne može izjednačiti sa pedofilijom, nekrofilijom ili pijanstvom, ocijenio je vjerski analtičar Živica Tucić. On je, komentarišući izjavu Mitropolita Amfilohija na Televiziji Atlas da između homoseksualaca i pedofila nema razlike, rekao da se ne može samo reći “grijeh je grijeh”. “Ne može se homoseksualac izjednačiti sa pedofilom, nekrofilom, pijanicom. I pijanstvo je grijeh, i laž je grijeh. Spisak grijehova je ogroman. Sa islamskog stanovišta je grijeh jesti svinjetinu, sa mog nije. Svaka religija ima svoj spisak grehova. Vjerske zajednice moraju naći način da okupe svi, jer svi su grešni. Čovjek je po prirodi grešnik, pa crkva je mjesto za grešnike, a ne za pravednike. Nebesa su za pravednike”, rekao je Tucić Portalu RTCG. On je ocijenio da političke elite koriste vjerska pitanja, ne bi li skrenuli pažnju javnosti sa gorućih problema. “Ovdje su političari nedorasli, oni upotrebljavaju i zloupotrebljavaju tu religijsku komponen-

tu“, rekao je Tucić. On je uvjeren i da nešto nije u redu u onoj zemlji u kojoj isključivo religija ima tako veliki značaj, navodeći da se kod nas vjerske zajednice bave nacionalnim i nacionalističkim, a morale bi da se bave aktuelnim pitanjima. „Ja od vjerskih zajednica tražim da se godinama izjašnjavaju o korupciji, privatizaciji, nemoralu. Oni zapostavljaju etiku, a to je njihovo pitanje prvenstveno, a ne nacija”, poručio je Tucić, navodeći da je Crna Gora “cijeli vijek sa nekim tenzijama, jer stalno neko nekog optužuje da nešto jeste, ili da nije”. B.B.

16 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

Od Ulcinja pa d

TURISTIČKA PATROLA

Reporteri Dnevnih novina obišli su gotovo cijelu crnogorsku obalu, kako bi provj Bojana Robović, Foto: Mirko Savović

ožnja duž crnogorske obale koja je jedna od najljepših u regionu sigurno nijednog turistu neće ostaviti ravnodušnim. U to su se uvjerili i reporteri Dnevnih novina koji su tokom jednog dana obišli skoro sve primorske gradove. Međutim, ne treba zanemariti da su fascinantni prizori prirodnih ljepota ugroženi nepažnjom i nemarom žitelja primorskih gradova, ali i nadležnih službi koje ne umiju izaći na kraj sa saobraćajnim gužvama, nagomilanim smećem i lošim putevima.

Herceg Novi

Tivat

Budva

Na putu kroz grad “sunca” koji krase spomenici i građevine iz raznih istorijskih epoha i u kome predah i inspiraciju nalaze mnogi umjetnici sa teritorije nekadašnje Jugoslavije ekipa DN turistima predlaže da posebnu pažnju povedu prilikom vožnje kako ih izuzetno loši putevi ne bi koštali glave. Iako je sezona počela već uveliko na ulasku u Herceg Novi u naselju Savina, vozači jedva i da mogu proći jer je put razrovan i gradi se kružni tok. Situacija nije bolja ni Zelenici, Meljinama i Radanovićama gdje pojedine dio-

Tivat važi za grad u kome se i brodovi odmaraju. Kanadski investitor Piter Mank koji je izgradio luksuznu marinu u samom srcu grada, učinio je da svaki skupocjeni brod kojeg put dovede u Jadransko more, uzme predah i nađe utočište u tivatskom Porto Montenegru. Bolesti nečistoće, nagomilanog smeća i buke od kojih pati većina primorskih gradova su nepoznanica za Tivat. Ulaskom u marinu putnici namjernici, pored zvuka neobične tišine, mogu zateći i pristanište izgrađeno od

Grad izazova i centar crnogorskog turizma se zbilja nalazi u centru Crnogorskog primorja. U Budvi svaki turista može naći sadržaj koji mu odgovara. Na 35 plaža budvanske rivijere turisti mogu naći ekstremne sportove, dnevne žurke u lokalima, karaoke, fenomenalne riblje specijalitete... Među mnogima važi pravilo da ako nijesu bar nekoliko dana proveli u Budvi nijesu onda ni ljetovali. Zbog popularnosti koju Budva ipak zna da nosi, turistima je prilikom prilaska tom gradu potrebno da se naoštre čeličnim

nice puta nakon rekonstrukcije nijesu označene saobraćajnim linijama što je posebno opasno za vozače tokom večernjih sati. Da od nemara komunalnih službi pati i grad mimoze i cvijeća svjedoči i mrtva ptica u fazi raspadanja koji je ekipa DN zatekla u jednom od kanala koji se uliva u more. Strašno je bilo što se samo na pet metara od lešine igrala mala djevojčica. Problem koji gradski oci već godinama ignorišu su rupe i pukotine na glavnom šetalištu Pet Danica kojim svaki turista prilikom boravka u ovom gradu minumum prođe bar dva puta tokom dana.

blještavo bijelog kamena, pa imaju utisak da su prvi koji gaze tom podlogom. U ovom luksuznom naselju turisti mogu kupiti i neke od atraktivnih modnih brendova kao što su Heidi Klein, Italia Independent, Noe and Zoe, Anamar, Carolina Bucci, Salt, Slam... Luksuz marine i sjajnih, skupocjenih brodova koji posjetioce zapljusne prilikom dolaska čini ih nesposobnim da uočavaju nedostatke ovog grada. Ono čime se pored brojnih istorijskih spomenika kulture Tivat jedini može pohvaliti u Crnoj Gori je i označena biciklistička staza čime ljubitelji dvotočkaša mogu bez bojazni voziti svog ljubimca.

živcima jer u saobraćajnim gužvama mogu biti zarobljeni i po sat vremena. Pravu nevolju donosi traženje parkinga koji nije nimalo jeftin, 1.20 eura za sat. Međutim, ako se turisti odluče na vožnju taksijem neka se spreme za najviše cijene u Crnoj Gori. S obzirom na gužve vožnja od centra Budve do Svetog Stefana udaljenog osam kilometara može dostići cijenu i do 15 eura. Mana turističkoj prijestonici je i čistoća. Na samo dvadesetak metara od plaže na pojedinim mjestima se osjećaju teški mirisi izlivene kanalizacije što predstavlja veliku opasnost po kupače, ali i slučajne prolaznike.

Aktuelno 17

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

do na kraj Boke

jerili šta čeka turiste koji su se odlučili da dane odmora provedu u našoj zemlji

Sveti Stefan

Bar

Ulcinj

Prije 50 godina niko nije ni sanjao da će nekadašnje ribarsko selo i utvrđenje postati atrakcija kojom se ističe budvanska rivijera. Da naseobina Paštrovića odiše posebnom ljepotom svjedoči i vila Miločer koju je izgradila nekadašnja kraljica Marija Karađorđević i koristila je kao svoju rezidenciju. Hotelski kompleks na Svetom Stefanu danas je u rukama stranih investitora, koji su ih preuredili na način što su sačuvali istorijski ambijent koji je postojao vjekovima.

Dolaskom u jedini crnogorski lučki grad okružen mediteranskim rastinjem moraju se primijetiti široki bulevari što nije odlika ostalih primorskih gradova duž jadranske obale. Međutim, na samo nekoliko kilometara od naseljenih mjesta na barskoj rivijeri turisti mogu doživjeti pravo razočaranje. Smaragdno more, plavo nebo i malo primorsko mjesto Veliki Pijesak koje se vidi iz daljine prosto navode putnike namjernike da se tokom vožnje primorskom magistralom zaustave na prvom proširenju kako bi dodirnu-

U najjužnijem gradu na crnogorskoj obali sa najdužim plažama i posebnom energijom mnogi turisti, ali i žitelji kontinetalne Crne Gore tokom ljeta nađu drugi dom u kome bi ostali do kraja života da ih poslovne i ostale obaveze ne zovu natrag. Na proputovanju crnogorskim primorjem ono što upada u oči kada je u pitanju Ulcinj su sređene i očišćene plaže koje su date pod zakup dok na samo desetak metara od idile, turistima slijedi šok od prizora nagomilanog starog namještaja pored kontejnera.

Međutim, biser crnogorskog primorja je u posljednjih nekoliko godina zatvorio svoja vrata turistima sa niskom plantežnom moći. Dolaskom novih investitora enormno su povećane cijene hotelskog smještaja i mobilijara na plažama tako da se na Kraljevoj ili hotelskoj plaži Svetog Stefana u jeku sezone može zateći samo dvadesetak kupača. Mještani i nekadašnji gosti kojima su ovi hoteli bili drugi dom mogu danas uživati u pogledu na ekskluzivna kupališta, ali sa šljunkovite staze udaljene pedesetak metara od mora. Oni više i negoduju, dovoljan je pogled na cjenovnik postavljen na ulazu plaže da shvate da tu za njih više mjesta nema.

li tlo i provjerili da li je sve što vide stvarno. Ali čudo tek slijedi. Čim izađu iz automobila, turiste dočekaju neprijatni mirisi crkotine i smeća koji se ne vidi sa puta i za nekoliko sekundi lijepi osjećaji nestanu i počne akcija spasavanja koja se sastoji od vraćanja putnika u vozilo i neodložnim nastavkom puta. Da je jedna od crnogorskih specijalnosti držanje prljavštine ispod tepiha ekipa Dnevnih novina se uvjerila pošto je na istom proširenju sa koga se prostire predivan pogled, malim istraživanjem otkrila da je niz padine prema moru istovareno smeće koje se ne može uočiti sa stajališta pored puta.

Za pohvalu su zakupci ulcinjskih plaža jer prilikom sređivanja zakupljenog prostora izuzetno vode računa da ne naruše prirodni ambijent, pa su sve staze i ograde napravljene od drveta. Ulcinjski gradski oci su prilikom uljepšavanja saobraćajnica u pojedinim djelovima grada dali svoj maksimum razdvajajući dvije kolovozne trake palmama i raznobojnim cvijećem. Uz magistralni put koji od granice sa Albanijom vodi ka centru Ulcinja mnogi lokalni poljoprivrednici nude svoje proizvode, pa mnogi inostrani turisti imaju priliku da kupe domaće voće i povrće koje u svojim zemljama plaćaju basnoslovnim sumama.

18 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

Poštovanje ljudskih Prava

Novi bolji od drugih opština crkvine

HERCEG NOVI - Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović posjetio je juče hercegnovsku opštinu kako bi se sa nadležnima u lokalnoj upravi dogovorio o otvaranju kancelarije za ljudska prava i usvajanju nacionalnog plana rodne ravnopravnosti u lokalnom parlamentu. Numanović je poručio da je Herceg Novi ispoštovao mnoge stvari u zaštiti ljudskih i manjinskih prava, romske populacije i prepoznat je po senzibilitetu rodne ravnopravnosti. “Ostaje nam dosta prostora da u zajedničkoj akciji radimo na poštovanju ljudskih prava jer sve što radimo sa lokalnim samoupravama radimo u interesu svih građana Crne Gore, da zaštita i poštovanje njihovih

ljudskih prava budu na višem nivou”, rekao je on. Numanović je dodao i da je dogovoreno da lokalni parlament usvoji nacionalni plan rodne ravnopravnosti i nacionalni plan za djecu, a samim tim i otvori kancelariju koja će se baviti pitanjem rodne ravnopravnosti i zaštitom ljudskih prava. Predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić kazao je da po pitanju položaja romske populacije Herceg Novi prednjači u odnosu na druge crnogorske opštine. Mandić je najavio i otvaranje novog i modernijeg dnevnog centra u Sutorini. Nakon radne posjete Numanović je posjetio i NVO Nova šansa u Novom, koju je i otvorio prije tri godine. S.M.

Polja - Mojkovac

Očistili poligon MOJKOVAC – Omladina mojkovačke MZ Polja, njih oko 30, juče je organizovala akciju čišćenja sportskog poligona u Poljima. Prema riječima Ivana Piksija Vidakovića, to je najposjećeniji stadion u Poljima gdje omladina od 10 do 25 godina igra od ranih jutarnjih ljetnjih časova. Stadion je bio obrastao u grmlje, bilo je dosta otpada, a zategnuta je postojeća mreža koja je bila oštećena. “Uz pomoć predsjednika Opštine Mojkovac Dejana Medojevića dobili smo vatrogasno vozilo da operemo stadion, a predsjednik nam

je obezbijedio nove golove za mali fudbal, reflektore, potrebni materijal za ocrtavanja poligona. Obezbijedio je i premještanje koševa sa desne strane terena kako bi stadion dobio teren za mali fudbal. U planu je da početkom avgusta prvi put u Poljima organizujemo regionalni turnir u malom fudbalu i nastojaćemo da taj turnir preraste u tradiciju”, kazao je Vidaković. On se u ime mladih MZ Polja zahvalio predsjedniku opštine inače Poljaninu koji im je omogućio da realizuju čišćenje sportskog poligona. V.B.

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „OTP FACTORING MONTENEGRO“ DOO Podgorica od kreditnog dužnika ,,MARESCO COMPANY'' DOO Budva u stečaju, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-95-799 od 10.03.2009.godine, koji kredit je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 2495/09 od 24.04.2009.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Radonjić Sonji, sa poslednjom poznatom adresom ul. Petra Matovića br. 208, Podgorica, Obavještenja o prodaji nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 1170 KO PODGORICA I, označenih kao katastarska parcela br. 415/23, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, broj zgrade 1,1P, površine 80 m2 i katastarska parcela br. 415/23, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, 1P, površine 54 m2, svojina Radonjić Sonje, u obimu prava 1/1. Poziva se hipotekarni dužnik dase se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,OTP FACTORING MONTENEGRO'' DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 130, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaji, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se hipotekarni dužnik Radonjić Sonja, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji nepokretnosti, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom/hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

Bez struje peti dan, a poslovi propadaju KOLAŠIN – Mještani Crkvina tvrde da posljednjih pet dana gotovo da i nemaju struje. Mještani ovog kolašinskog kraja su naveli da tri dana nijesu uopšte imali struje, a da posljednja dva, po deset i više časova nemaju električnu energiju. Za sve to vrijeme nijesu dobili nikakvo obavještanje od elektroenergetske kompanije. Nedostatkom struje najviše su pogođeni turističko-ugostiteljski objekti koji se nalaze tik uz magistralu, jer su tokom zimskog perioda, zbog istog problema, morali da bace velike količine hrane i namirnica, na šta su bili prinuđeni i ovih dana. Pored velikog boja ćumurana, zbog čijeg dima gosti napuštaju objekte, dodatni problem je sve češći nestanak struje pogotovo u večernjim satima, što sve dodatno prazni ionako ispražnjenu kasu ugostitelja ovog kraja, koji se žale da propadaju. Mještanin Crkvina Sveto Medeni-

ca kaže da mu nije jasno da u 21. vijeku mogu da se dešavaju ovakve stvari. Već nekoliko dana agregat mu bez prestanka radi. “Uključujem agregat već treći dan uzastopno i to od 9h do 18 h, niko nam ne saopštava o čemu se radi, pa svi mislimo da je riječ o restrikciji. Kad pozovem, oni mi daju razne odgovore, ali nikad prave. Kažu da je to zbog mostogradnje i prekid traje tri dana, pa onda rade se dalekovodi. Oni su zaista nepošteni prema nama. Preko naše imovine a na račun stubova i dalekovoda oni ubiraju novčanu dobit. Niko nas ne pita kada krče naše šume to je privatan posjed, a o štetnom zračenju dalekovoda koji su nam ispred nosa da i ne pričamo. Niko nas ništa ne pita, ne znamo šta da radimo”, kazao je više nego ogorčeno Medenica za DN. Vlasnici ugostiteljskih objekata tvrde da im svaki treći dan nestaje električna energija. I to u večernjim

satima u 22h, što je najvjerovatnije, kako tvrde, izazvano iskakanjem sklopke u Manastiru Morači, a dolazi ujutru, najvjerovatnije kad radnici dođu na posao. Prema informaciji iz kolašinske Distribucije i ekipe iz Manastira Morača koja održava mreže i vrši isključenja svih dalekovoda na području Morače, Rovaca, Prekobrđa i Crkvina, taj kraj nije bio bez napajanja, osim sela Ravni koje je juče ostalo bez električne energije nekoliko sati zbog kvara na DV 10kV “Crkvine, a moračka sela su uredno snabdjevena električnom energijom. Juče je isključen DV Crkvine koji je zimus u nevremenu bio havarisan, pa Elektrodistribucija vrši rekonstrukciju ovog dalekovoda da bi ga pripremila za zimu. Stoga će bez napajanja električnom energijom od 8 do 16 sati biti potrošači sljedećih područja: Vrujca, Ravni, Crkvine, Žirci, M. Bistrica i Pšinja. Z.B.

Mogul

krivične prijave protiv policije i ª Ulcinjske rivijereº ULCINJ - Monitoring grupa Ulcinja, uz podršku Građanske alijanse, podnijela je krivičnu prijavu protiv službenika policije, kao i protiv službenika HTP “Ulcinjska rivijera” koji su 15. juna, kada je održan performans “Oslobodite prolaz”, na regionalnom javnom putu, ometali i zabranili prolaz okupljenim građanima. Krivična prijava je, kako se navodi u saopštenju, podnijeta 26. juna kod Osnovnog državnog tužioca u Ulcinju, dok je ista dostavljena i ministru pravde, VDT-u, ministru Unutrašnjih polsova, direktoru Uprave policije, ombudsmanu, Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije i Savjetu za građansku kontrolu rada policije. U Tužbi je, kako je istakao izvršni direktor MOGUL-a Džemal Perović, navedeno da je tim postupkom prekršen Ustav Crne Gore, koji u članu 39. jemči pravo na slobodu kretanja i predviđa da se ograničenja jedino mogu uvesti ako je to potrebno za vođenje krivičnog postupka, sprečavanja širenja zaraznih bolesti ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore. Kako navodi, službenici policije toga dana, ne samo što nijesu vršili svoju dužnost već su, naprotiv, pružili asistenciju službenicima HTP “Ulcinjska rivijera” da ograniče i uskrate

prolaz grupi građana javnim putem. Građani Ulcinja su se, kako je rekao, skoro navikli na rampe i zabrane, koje se uporno postavljaju kako bi se za njih ograničili prirodni resursi, koje će neko kasnije prigrabiti za sebe. Time je, navodi Perović, potpuno blokiran ekonomski razvoj grada, radi nečije spekulativne dobiti. “Branićemo ostvarivanje osnovnih prava među kojima spada i sloboda kretanja. Uprkos tome što je u Ustavu Crne Gore jasno zagarantovana sloboda kretanja, koja je ujedno propisana i u svim međunarodnim standardima i ratifikivanim konvencijama, institucije države još jednom

pokazuju, kao i u slučaju Valdanos, svoju nemoć, zarobljenost i povinovanje bahatim pojedincima iz neformalnih centara moći”, kazao je Perović. MOGUL će, kako je istakao, istrajati u nastojanjima da građanima omogući ostvarivanje svojih Ustavnih prava, tako što će vršiti permanentni pritisak da institucije rade na osnovu zakona i omoguće vladavinu prava. “U konkretnom slučaju, apelujemo na nadležne institucije, koje smo direktno obavjestili o tužbi, da na zakonit način reaguju i da u skladu sa zakonom kazne počinioce ovog krivičnog djela i nalogodavce”, poručio je Perović. S.G.

Aktuelno 19

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

cetinjska skupština

Otvoreni sukob SDP i Bogdanovića Mladen Zadrima

lasovima odbornika Demokratske partije socijalista, Socijalističke narodne partije, Liberalne partije i nezavisne odbornice Lijljane Lubarde, Skupština prijestonice Cetinje usvojila je izvještaj o radu gradonačelnika za 2012. godinu. Protiv su bili odbornici Socijaldemokratske partije, koji su zatražili ostavku gradonačelnika.Tridesetčetvrto zasijedanje gradskog parlamenta obilježio je nastup i izlaganja gotovo svih članova odborničkog kluba DPS.

CETINJE - Gradonačelnik Aleksandar Bogdanović je u uvodnoj riječi rekao da je 2012. bila godina velikog rada, velikih odluka i uspješnog djelovanja lokalne uprave. Za svoj izvještaj je rekao da se radi o sadržajnom i sveobuhvatnom dokumentu koji govori “o našoj snažnoj posvećenosti u radu u interesu naših sugrađanki i sugrađana”. U desetominutnom izlaganju gradonačelnik Bogdanović je naveo da je lokalna uprava, u saradnji sa partnerima, nastavila uređenje istorijskog dijela grada, ulaza u grad, izgradnju Univerzitetskog centra. Bogdanović je naveo da je lokalna uprava vodila brigu o najmlađim Cetinjanima kroz niz aktivnosti i događaja, a kao posebno važan dio naveo je izgradnju Centra za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju. Nabrajajući ulice koje su asfaltirane i rekonstruisane, Bog-

danović je naveo da je za 12 mjeseci posmatranog perioda “izuzetan, a za Cetinje neuobičajeno snažan iskorak ostvaren u pogledu izrade urbanističkih planova”. Prvi čovjek prijestonice je pred odbornicima Skupštine Cetinje konstatovao da je “sasvim opravdana tvrdnja dijela javnosti, kojom smo arhivirali 2012. godinu, da je Cetinje dobilo konture najvećeg gradiliša u Crnoj Gori”. Bogdanović je obećao da će naredne godine biti otvoren agrarni pogon, da će na Cetinje doći do sada nezastupljeni brendovi, što će rezultirati otvaranjem desetina radnih mjesta. Na kraju izlaganja gradonačelnik Bogdanović je rekao da se posebno poglavlje izvještaja odnosi na strateški plan razvoja prijestonice, dokument koji je urađen tokom 2012. godine. Kritike na izvještaj gradonačelnika stigle su iz kluba odbornika So-

cijaldemokratske partije. Odbornik te stranke Ivan Gazivoda je rekao da su iz godine u godinu iz lokalne uprave davana obećanja koja nijesu ispunjavana. On je kao loše primjere funkcionisanja cetinjske uprave naveo ponovne noćne restrikcije u snabdijevanju vodom, probleme sa pijacom,velike novce koji su potrošeni na MACCOC, a još nijesu dali rezultat. Gazivoda je kao “obećanje

ludom radovanje” naveo primjer autobuske stanice. Kako je rekao, ‘’za finale je ostavio žičaru i cetinjsku pećinu, a gradonačelniku odao priznanje jer umije da postavlja kamene temeljce”. Gazivoda je kao prioritet postavio regulisanje otpadnih voda i prije nego što je zatražio ostavku gradonačelnika rekao da “grad sa prestankom padavina sve češće i na

mnogim mjestima zaudara”. U nastavku zasijedanja skoro svi odbornici Demokratske partije socijalista su branili izvještaj o radu gradonačelnika, usljed čega je zasijedanje potrajalo nešto duže. Odbornici su usvojili i drugu tačku dnevnog reda, predlog odluke o utvrđivanju nacrta odluke o izmjenama i dopunama Statuta prijestonice. M.Z.

gori vatra

nazif cungu

Više pažnje, znači manje požara

Preduzeli sve kako bi nova sezona bila uspješna

BIJELO POLJE - U susret predstojećim sparnim danima i ljetnjoj požarnoj sezoni, iz bjelopoljske Službe zaštite i spašavanja apeluju na građane i nadležne institucije, prvenstveno šumsku upravu i konsecionare, da preduzmu preventivne mjere zaštite šumskih kompleksa i objekata od požara. “Šumskoj upravi i konsecionarima se preporučuje da obezbijede osmatračnice i sredstva te da svoje jedinice drže u pripravnosti kako bi se uključile u gašenje eventualnih požara. Time bi se šteta od vatrene stihije na šumskim kompleksima i materijalnim dobrima smanjila u znatnoj mjeri u odnosu na prethodni period. Ukoliko izbije požar, treba odmah javiti Službi zaštite kako bi se blagovremeno reagovalo”, kazao je komandir Zoran Puletić. S obzirom da je sezona grijanja završena, Puletić je apelovao na građane da očiste dimnjake, tavane i podrumske prostorije od stvari i materijala koje potencijalno mogu da izazovu požar. “U većini slučajeva za požar je odgovoran ljudski faktor putem nepažnje i nekontrolisanog paljenja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme čišćenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Takođe se apeluje na izletnike da vatru nalažu na propisanim mjestima gdje se može kontrolisati, a nikako ondje gdje ne postoje uslovi da se adekvatno reaguje”, porucio je Puletić. Komandir je podsjetio da je Služba zaštite i spašavanja lani intervenisala 960 puta, od čega stotinak na gašenju šumskih poža-

ULCINJ - Opština Ulcinj preduzela je niz značajnih aktivnosti, kako bi ovogodišnja turistička sezona bila uspješna, ocijenio je prvi čovjek grada Nazif Cungu, na juče održanoj pres konferenciji. Tokom ove godine, kazao je, sa Turističkom organizacijom preduzeli smo potrebne aktinosti za prezantaciju našeg grada, kao turističke destinacije, učešćem na mnogobrojne sajmove u zemlji, i inostranstvu. On se posebno osvrnuo na sajmove održane u Berlinu, Budimpešti, Pragu, Prištini, Beogradu i Sarajevu. “Na današnji dan imamo registrovanih 5.000 turista što čini pre-

ra, u 36 slučajeva gorjelo je nisko rastinje, a u sedam navrata gasilo se sijeno. “Na šumskim kompleksima pričinjena je znatna šteta i samo blagovremenom intervencijom spriječeno je da bude još veća. Inače, za pet mjeseci ove godine imali smo 120 intervencija i to najviše u zatvorenom prostoru. Zbog nepogodne vremenske situacije nije bilo značajnih intervencija na gašenju šumskih požara koji su najčešći od sredine juna do kraja oktobra. U tom pravcu i predsjednik opštine Aleksandar Žurić donio je naredbu o preduzimanju preventivnih mjera na sprečavanju izbijanja požara tokom ljetnje sezone, koja traje od 1. juna do 30. oktobra”, zaključio je Puletić. B.Č.

ko deset odsto, u odnosu na prethodnu godinu”, kazao je Cungu, dodavši da ove sezone, ima i vidnog poboljšanja u saobraćajnoj infrastrukturi. Osvrnuo se na most na Port Mileni, koji će umanjiti gužve ka Velikoj plaži i istakao da je u pripremi dokumentacije za produžetak puta iza mosta. Kako je kazao, u završnoj je fazi i, rekonstrukcija druge faze puta Sukobin – Ulcinj, od Vladimira do Kruta. “Ovaj put je jedan od najopterećenijih od strane turista koji posjećuju naš grad i njegovom izgradnjom omogućava se bolji standard i veća sigurnost u saobraćaju. Uloženo

je dodatnih 210.000 eura, trotoari u Vladimiru i novi cjevovod”, rekao je Cungu. Cungu je istakao, da veoma važno pitanje ostaje i granični prelaz Sukobin – Murićan, gdje se zbog velikog broja turista tokom turističke sezone stvaraju duge kolone. On se posebno osvrnuo na investicije u gradu. Kako je rekao, dosta napora je uloženo na uređenju infrastrukture, trotoara, javne rasvjete, parking prostora. On je istakao da će posebni napori biti uloženi, kako bi grad bio čist. Cungu je apelovao na građane, da poštuju mjesto i vrijeme iznošenja otpada. S.G.

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „OTP FACTORING MONTENEGRO“ DOO Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-95-799 od 10.03.2009.godine, koji kredit je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 2495/09 od 24.04.2009.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom dužniku ,,MARESCO COMPANY'' DOO Budva u stečaju, sa poslednjom poznatom adresom ul. Vukice Mitrović bb, Sveti Stefan, Budva, Obavještenja o prodaji nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 1170 KO PODGORICA I, označenih kao katastarska parcela br. 415/23, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, broj zgrade 1,1P, površine 80 m2 i katastarska parcela br. 415/23, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, 1P, površine 54 m2, svojina Radonjić Sonje, u obimu prava 1/1, te nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 1087 KO PODGORICA I, označene kao katastarska parcela br. 76/1, po kulturi stambeni prostor, PD 17, PN, broj zgrade 1, površine 88 m2, svojina Radonjić Ranka, u obimu 1/1. Poziva se kreditni dužnik se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,OTP FACTORING MONTENEGRO'' DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 130, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaji, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se kreditni dužnik ,,MARESCO COMPANY'' DOO Budva u stečaju, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji nepokretnosti, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom/hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

20 Crna Gora GASTRONOMIJA

Promocija turističke ponude opštine Tivta

TIVAT - Gastro veče pod nazivom “Ljeto dobrog ukusa” održaće se večeras na brodu “Vodena kočija”, koji će na krstarenje Bokom isploviti sa tivatske gradske rive Pine u 20 sati i 30 minuta. “Riječ je o gastro manifestaciji koja ima za cilj promociju cjelokupne turističke ponude Tivta, posebno gastrokulturnih vrijednosti, kao i promociju Tivta kao destinacije za svačiji ukus i džep. Gastro manifestacija ‘Ljeto dobrog ukusa’ zamišljena je kao svojevrsna fešta na kojoj će se, prije svega, svi dobro zabaviti i družiti, učesnici (koji će nam pokazati svoje kulinarske vještine), a i gosti”, istakli su iz Turističke organizacije. Biće to, kako ističu u Turističkoj organizaciji, koja je organizator manifestacije, predivno

veče obojeno zvucima muzike, a upotpunjeno dobrim zalogajem. Na meniju će se naći specijaliteti mediteranske kuhinje, koji će zahvaljujući Organizaciji žena biti dopunjeni specijalitetima jela od žućenice iz programa “Žućenica fest”, a zahvaljući ženama Risna, gosti na “Vodenoj kočiji” imaće priliku da degustiraju i risanske makarule. Cijena ulazice sa konzumacijom specijaliteta mediteranske kuhinje, po principu švedskog stola, za ovo veče iznosi šest eura. Takođe, u ponudi broda “Vodena kočija” će biti i à la carte ponuda, odnosno izbor jela s jelovnika od strane gosta po važećem cjenovniku. U zabavnom dijelu programa učestvuju Duje i Castelnuovo bend, klapa Incanto i folklorni ansambl “Boka”. Z.K.

IZBOR

Bez sloge se ne može

HERCEG NOVI - Udruženje građana Izbor je incijativa slobodnih građanana – ljudi kojima je dobro imperativ, a samooodrživi Herceg Novi cilj, saopšteno je na predstavljanju ove NVO. PR Udruženja Špiro Vuković je poručio da se ideja rodila na osnivačkoj skupštini. “To je polazna osnova. Sljedeći zadatak je da radimo na eliminisanju svih različitosti u društvu. Jedan od glavnih ciljeva Udruženja je da se što je prije moguće ukorijene različitosti u društvu jer ona je očigledna i mi je smatamo štetnom. Podjele na Srbe i Crnogorce, podjele na nacionalnim razlikama - sve je to dovelo da je to postalo neizdrživo i osnovni kamen spoticanja za svaki napredak. A čim nema

sloge - nema ni napretka”, zaključio je Vuković. Inače, Udruženje Izbor je osnovao humanista Dušan Radović. Osnivanju Udruženja su čestitali bokser Zvjezdan Vidaković, Antonije Pušić, Vlado Georgijev. Na prezentaciji su predstavljeni i članovi Izbora Mišo Škobalj, Dušan Radović Krušo, profesor Blažo Radanović, Nikola Nikša Gojković, Krsto Spaić, profesor Duško Lučić, inžinjer građevine Boris Božović, Dragan Ivanović, Vidoje Krstonijević, Željko Tafra, Jovica Rašović, Boris Ilijanić, Marko Poznanović, Goran Čolović, dr Milan Milanović, Mirko Čeprnić, Vlado Šabović, Lidija Leovac, Ilija Tomašević i Stevan Koprivica. S.M.

SUBOTA I NEDJELJA 29. I 30. 6. 2013.

Još dvije plave zastavice

LUCIJA ĐURAŠKOVIĆ PORUČILA

DPS nema stida

ULCINJ - Još dvije plave zastavice zavijorile su se na ulcinjskim plažama - “Majami” i “Safari”. Pored njih, zastavice su već ranije dobile plaže “Kopakabana”, “MCM” i “Europa”. Iz Morskog dobra je navedeno da je ovih dana okončana tenderska procedura i da je sa svim zakupcima plaža potpisan ugovor za tekuću godinu. Podsjetimo, predsjednik Udruženja zakupaca plaža Ulcinja Prelja Škrelja, ranije je oštro kritikovao JP Morsko dobro, jer plaže Safari i Majami nijesu dobile plave zastavice, kada i ostale plaže. S.G.

Danas voda HERCEG NOVI - Voda preko Plata juče je oko 15 časova stigla do Debelog brijega, a nadležni u hercegnovskom Vodovodu očekuju je će u gradski sistem vodosnabdijevanja stići danas. Tehnički direktor Vodovoda Mićo Stojanović potvrdio je da bi danas voda trebala da stigne do potrošača. Inače, prije dva dana su završeni radovi na remontu postrojenja Hidroelektrane na Trebišnjici i obavljeno punjenje hidrotehničkog tunela Gorica-Plat, odakle je juče potekla voda prema Herceg Novom čiji su potrošači od 15. juna na restriktivnom režimu vodosnabdijevanja. Nakon priticanja vode u Filter-stanicu u Mojdežu neophodna je procedura punjenja rezervoara i laboratorijska analiza za utvrđivanje svih parametara kvaliteta vode. S.M.

BUDVA – Liderka budvanskog Demokratskog fronta Lucija Đurašković poručila je građanima da ne treba da se čude ako zbog nepoštovanja pravnih akata, kasnije još jednom bude poništena predstojeća odluka o izboru predsjednika opštine. “To će, kao i u prethodnom slučaju, samo okrijepiti i učvrstiti redove DPS i njihovih koalicionih partnera da nas, sa što većim ponosom i entuzijazmom, što prije uvedu u Evropu”, kazala je Đurašković na pres-konferenciji. Po ocjeni DF Budve, “još jedan od bisera besprizorne političke demagogije predstavlja nedavno saznanje da je presuda Upravnog suda o poništenju izbora za predsjednika opštine pozitivno uticala na čelnike i članstvo vladajuće DPS, jer ih je učvrstila u stavu kako treba nastaviti dalje”. “Kako smo nedavno čuli iz DPS, krupne zakonske greške samo su im podstrek za učvršćivanje partijskih stavova, koji treba da osta-

ve trag ponosa, a ne stida. Svjedoci smo da i višemilionski dugovi nosećih privrednih subjekata u Crnoj Gori, kao i opštine Budva, tako odgovorno i planski utemeljeni, treba da nas ohrabre za dalje preživljavanje, za skok plata i penzija, za lakše školovanje djece i sagledavanje smisla obrazovanja, za bezumnu cijenu vode i struje, za ‘legalno’ vršenje pljačke građana preko raznih taksi”, istakla je Đurašković. Na građanima je, kako je kazala, samo da zalede svijest i “da zaborave ko ih je sistematski uništavao skoro 25 nepovratnih godina života”. Ona je naglasila i da je sigurna metoda za učvršćivanje pozicija to što zaposleni u opštini posljednje tri godine više od šest mjeseci nijesu primili platu, “Jer se danas, kada redovno prime trećinu mjesečne potrošačke korpe, osjećaju kao da su izvuklli nažuljanu nogu iz uske cipele, pa mogu da odahnu”, kazala je Đurašković. N.L.

Solana bez struje ULCINJ - Iako su prvi kristali soli na ulcinjskoj Solani, već počeli da se formiraju i pripreme za berbu počele, ovo preduzeće je isključeno sa elektro-mreže zbog nagomilanog duga. Isključenje je, u trenucima začeća ovogodišnjeg roda soli, prouzrokovalo zaustavljanje kompletnog procesa kretanja vode. Zbog prestanka rada pumpi, neizvjesno je da li će berbe biti. S.G.

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Zvonku Kaleziću, sa poslednjom poznatom adresom Glavica bb, Danilovgrad, Obavještenja o prodaji nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 164 KO GLAVICA, označenih kao katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi - dvorište, površine 568 m2, katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi – bazen, površine 181 m2, katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi – poslovni prostor porodične zgrade, broj zgrade 1, površine 1.466 m3, katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi – pomoćna zgrada, broj zgrade 2, površine 390 m2, katastarska parcela broj 2117/1, po kulturi – pomoćna zgrada, broj zgrade 3, površine 55 m2 i nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 164 KO GLAVICA, označenih kao katastarska parcela broj 1871/3, po kulturi – pašnjak 6. klase, površine 680 m2, katastarska parcela broj 1871/3, po kulturi – porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, površine 85 m2 sa pripadajućim PD-ovima, katastarska parcela broj 1871/3, po kulturi – pomoćna zgrada, broj zgrade 2, površine 156 m2, svojina Zvonka Kalezića, u obimu prava 1/1. Poziva se hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,OTP FACTORING MONTENEGRO'' DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 130, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaji, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na adresi o kojoj je hipotekarni povjerilac obaviješten od strane hipotekarnog dužnika Upozorava se hipotekarni dužnik Zvonko Kalezić, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji nepokretnosti, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom/hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

NAPOKON

Asfaltirana Ulica Nikole Đurkovića PODGORICA - Ulica Nikole Đurkovića, koja je sedam mjeseci zadavala velike probleme mještanima Maslina, asfaltirana je prije dva dana. Zlatana Popović stanarka ove ulice, oduševljena je kako su radnici “Puteva” završili dio ulice u kojoj ona živi. Pored toga željela je da se zahvali direktorki “Puteva” Violeti Klikovac koja je zakucala na svaka vrata i pitala stanare jesu li zadovoljni njihovim radom, i to što se ni na trenutak nije odvajala od svojih radnika dok su asfaltirali ulicu. “Na ovaj način želim da se zahvalim prije svega direktorki “Puteva” Violeti Klikovac, a onda i njenim radnicima. Uljepšali su nam prilaz kući, jer zimus nijesmo mogli ni do doktora da pođemo. Automobil smo parkirali daleko od kuće, to je bila katastrofa, kazala je stanarka ZLatana Popović i dodala da još nije doživjela da direktor nekog preduzeća dođe sa radnicaima i sve vrijeme ih nadgleda.

Zlatana je reporterima DN kazala da nije nikog poznavala u ovom preduzeću, a ponašali su se prema njima kao da se znaju cijeli život. Pored Violote, ona je htjela da se zahvali i Novović Bošku koji je bio vodič radova, i koji je prema njenim riječima bio ravnopravan prema svima. “Znate kakve su komšije svi gledaju da njima bude bolje, a Novović je prema svima bio ravnopravan i svima nam je prilaz kućama napravio podjednako dobro, nije nikog uskratio nizašta. Tako da smo ja i moja porodica i njemu mnogo zahvalni, nastavlja priču Zlatana. Ulica Nikole Đurkovića bila je raskopana sedam mjeseci, jer se čekalo da svaki stanar ove ulice priključi na fekalnu kanalizacionu mrežu. To je bio i jedini razlog što su mještani ovog dijela naselja dugo vremena čekali da im ulica bude asfaltirana. M.O.-A.G.

Crna Gora 21

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

turistička ponuda kolašina

Turistu ne možeš naći Zorica Bulatović

jetnja turistička sezona ove godine u Kolašinu kasni, a nedostatak turista na ulicama je svakodnevno vidan. No, iz lokalne turističke organizacije su ipak najavili kvalitetnu turističku ponudu grada na Tari. Direktor TO Nikola Medenica tvrdi da će sve što su planirali isključivo zavisiti od novčanih mogućnosti opštine Kolašin i Ministarstva turizma.

KOLAŠIN - Direktor kolašinske turističke organizacije Nikola Medenica kazao je da je na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta usvojen plan pripreme ljetnje turističke sezone. “U drugoj polovini jula planirali smo nastavak manifestacije ‘Udahni Kolašin’, na kojoj će glavni događaj biti takmičenje u spremanju kačamaka, a veliko je interesovanje za ovaj događaj proizvođača domaće hrane, ljekovitih proizvoda, suvenira i domaće radinosti, kako bi se na vrijeme prijavili za učešće u ovoj manifestaciji”, kazao je Medenica. Nakon te manifestacije Medenica najavljuje za prvu polovinu avgusta organizovanje “Tango kampa” u sklopu kojeg očekuje dolazak velikog broja ljubitelja ovog plesa iz inostranstva i regiona. “Krajem avgusta planiramo da organizujemo i planinsku biciklističku trku kojom ćemo inaugurisati mrežu lokalnih biciklističkih staza za planinski biciklizam. Ovih dana je finalizovan i novi vizuelni identitet turističke ponude Kolašina, koji je započeo izradom novog loga. Neophodna će nam biti finansijska podrška opštine Kolašin i Ministarstva održivog razvoja i turizma, od čega će zavisiti u najvećoj mjeri uspješnost sprovođenja ovih aktivnosti”, kazao je Medenica. Podsjećamo da je strateškim planom razvoja Kolašina precizirano da do 2016. godine taj grad treba da postane vodeći turistički centar zapadnog Balkana, ali, ako je suditi po trenutnom stanju, biće da su to samo nečiji pusti snovi. Pored velikih i dugo čekanih infrastrukturnih

objekata, koje svakodnevno najavljuje lokalna samouprava i koji Kolašinu treba da “otvore vrata”, još će Tarom mnogo vode proći dok se isti ne realizuju. Nakon šetnje gradskim ulicama može se konstatovati da su puste, a lokali prazni. U većini ulica gdje se nalaze turističko-ugostiteljski objekti, osim reklama na objektima, druge rasvjete i nema, a ulice

do istih su pune rupa. “U ovoj ulici je jedino osvjetljenje reklama na mom hotelu. Nijedne svjetiljke nama. Jedva smo i asfalt nakon deset godina čekanja dobili. Međutim, uredno naplaćuju komercijalni prilaz hotelu, do skoro 160, a odnedavno 300 eura godišnje. Loše vrijeme je pokvarilo predsezonu, nekako smo uspjeli da spasimo što se spasiti da za ovaj period. Kolašinu fali promocija i jača marketinška kampanja. Toga nema, nemamo ni kataloge na sajmovima, da se čuje gdje smo i šta nudimo”, kaže vlasnik hotel “Čile” Predrag Bulatović. On neće biti jedan od onih vlasnika privatnog smještaja koji će ovog ljeta ugostiti penzionere. Ne isplati se, kako kaže, pun pansion po cijeni

od 18 eura. Jedan je od mnogih koji su uložili novac u izgradnju turističkih objekata i koji su podigli kredite za to. Od nadležnih ne očekuje mnogo, ali se nada da će se bar vrijeme proljepšati. Iako je incijativa od lokalne uprave i resornog ministarstva potekla još prije godinu, izdavaoci smještaja u Kolašinu još nijesu uspjeli da se dogovore i formiraju udruženje. Na taj način, kako je bilo planirano, bile bi objedinjene cijene i nivo usluga. Međutim, pored svega ovoga, iz LTO tvrde da se intenzivno radi na tome. Predsjednik kolašinske opštine Darko Brajušković rekao je da će opština, i pored loše finansijske situacije, izdvojiti ista sredstva kao i prošle godine za turističku sezonu.

Živojin Bato Bulatović 27. juna 2013. u 51. godini. Sahrana će se obaviti 29. juna u 14 časova na gradskom groblju u Kolašinu.

Vasilije Duško Radojice Mićunović 27. juna 2013. u 65. godini. Sahrana će se obaviti 29. juna u 14.30 časova u Velastovu.

Zoran Vladimira Leković 27. juna 2013. Sahrana će se obaviti 29. juna na Čepurcima u Pogorici u 15 časova.

Julka pok. Vladimira Sekulić rođena Jovanović, 27. juna 2013. u 76. godini. Sahrana će se obaviti 29. juna u 14 časova na groblju u Zagoriču. Kuća žalosti Vukosava Božovića 19.

Milorad Milov Vukićević 26. juna 2013. u 88. godini. Sahrana će se obaviti 29. juna u selu Krš – Šaranci u 13 časova.

Rosa Božidara Pavićević rođena Vučinić, 27. juna 2013. u 72. godini. Sahrana je obavljena 28.juna na mjesnom groblju Ždrebaonik u 15 časova. Kuća žalosti selo Međice.

Krunoslav Kruno Zarije Milačić Sahrana je obavljena 28. juna 2013. na grolju Čepurci. Kuća žalosti Gojka Radonjića 74.

Boško Novakov Vuković Turistu ne možes naći puškom da ga tražiš

obrazovanje

svjetskih škola, čime je i Crna Gora svrstana na listu zemalja u kojima postoje ovakve obrazovne ustanove. IB - međunarodna neprofitna fondacija posvećena obrazovanju - osnovana je 1968. i trenutno objedinjuje 1.121.000 učenika, u 3.630 škola, u 145 država svijeta. Crna Gora predstavlja 146. zemlju na ovoj listi. Postojanjem prve i jedine akreditovane IB škole, učenici iz Tivta i Crne Gore prvi put su u prilici da znanja stiču po jednom od najprestižnijih nastavnih programa, čime sebi obezbjeđuju mogućnost upisa na neke od najboljih svjetskih univerziteta. Z.K.

CETINJE - Ministar poljoprivrede Petar Ivanović i gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović otvorili su juče novoizgrađeni vodovod, vrijedan preko 130.000 eura, čime je riješen višedecenijski problem u vodosnabdijevanju oko 30 domaćinstava Dubovika. Gradonačelnik Bogdanović je kazao da projekti poput vodovoda na Duboviku predstavljaju snažan doprinos ruralnom razvoju, odnosno stvaranju preduslova za razvoj agrara. “Riječ je o investiciji koja predstavlja primjer dobrog ulaganja. Otud, posebno mi je drago što danas možemo konstatovati da su uslovi za život i bavljenje poljoprivredom i drugim djelatnostima na Duboviku od danas bitno unaprijeđeni”, istakao je on, zahvaljujući na podršci Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, ali i Mjesnoj zajednici Bajice. Ministar Ivanović je ocijenio da će novi vodovod doprinijeti jačanju i ekonomskom razvoju zajednice. “Danas smo kod pregalaca koji su u stanju da pokrenu biznis, što ujedno znači i otvaranje novih radnih mjesta, a što će doprinijeti da ova zajednica postepeno jača i ekonomski se razvija. Današnji događaj pokazatelj je kako i na koji način može dobro da se sarađuje između ministarstva, lokalne uprave i mjesnih zajednica. Na početku godine postavili smo rok za završetak ovih radova i drago mi je da je on ispoštovan”, kazao je ministar Ivanović. Radovi su podrazumijevali grad-

27. juna 2013. u 61. godini. Sahrana je obavljena 28. juna u 15 časova na groblju Zagorič.

Sena Dimitrija Rahović

dubovnik

Prva IB škola od Napokon stigla voda sad i u Crnoj Gori TIVAT - Međunarodna škola Najtsbridž u Crnoj Gori (Knightsbridge Schools International Montenegro – KSI Montenegro), dio globalne mreže škola Knightsbridge Schools International, sa sjedištem u Tivtu, postala je prva i jedina autorizovana IB škola u Crnoj Gori, saopšteno je iz te obrazovne ustanove. IB ( International Baccalaureate – Program međunarodne diplome) predstavlja jedinstven obrazovni sistem, jednak svuda u svijetu, koji ima za cilj pružanje kvalitetnog savremenog opšteg obrazovanja, a obuhvata tri školska programa namijenjena različitim uzrastima. KSI Montenegro primjenjuje program predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja (Primary Years Programme) za djecu uzrasta od tri do 11 godina, a od septembra 2013. startuje primjena Programa za niže srednje škole (Middle Years Programmе) za učenike uzrasta od 11 do 16 godina, obrazložili su iz PR službe škole. KSI Montenegro je u protekle tri godine, od trenutka osnivanja, uložila sve napore da postane dio prestižne porodice IB

PREMINULI

27. juna 2013. u 90. godini. Sahrana je obavljena 28. juna u 15 časova na groblju u Potkrajcima.

Petrana Mirčete Čurović rođena Lazarević, 27. juna 2013. Sahrana je obavljena 28. juna u selu Tušina u 15 časova.

Natalija pok. Đoka Raičević rođena Lekić u 81. godini. Sahrana je obavljena 28. juna 2013. u 14.30 časova na Čepurcima. Kuća žalosti Pilota Cvetkovića i Milojevića 10/1, Stari aerodrom.

Dragan Svetov Miljanić 27. juna 2013. u 57. godini. Sahrana je obavljena 28. juna u Velimlju.

Miodrag Jovanović iz Peći, u 77. godini. Sahrana je obavljena 28. juna u 15 časova na Novom groblju na Cetinju. Kuća žalosti Ulica mimoza 18, Budva.

nju bazena ukupnog kapaciteta od 450 kubika vode i razvođenje cijevi, čija je ukupna dužina 1.300 metara, do svih domaćistava. Gradonačelnik Bogdanović i ministar Ivanović, nakon otvaranja vodovoda u Duboviku, obišli su proizvodne pogone preduzeća Nani prom i Interprodukt, nakon čega je uslijedio i susret u Kabinetu gradonačelnika Prijestonice Cetinje. M.Z.

Paško Luiđ Dušaj 26. juna 2013. u 43. godini. Sahrana je obavljena 28. juna u selu Heljmica – Koder Kiše.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

22 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

Srbi su na Gazimestanu u blizini Prištine juče obilježili Vidovdan, godišnjicu Kosovske bitke koja se na jučerašnji datum odigrala 1389. godine

SKANDAL U VATIKANU

Nadbiskup planirao da prošvercuje 26 miliona dolara VATIKAN - Vatikanski zvaničnik i italijanski obavještajac uhapšeni su zbog plana da unesu 26 miliona dolara u Italiju u vladinom avionu, prenio je AP. Novac je trebalo da bude prenijet iz Švajcarske. Uhapšeni su monsinjor Nuncijo Skarano i agent tajnih službi Mario Zito, koji su optuženi za prevaru i korupciju, iako plan nije sproveden u djelo. Skaranov advokat je naveo da je njegov klijent bio samo posrednik u operaciji. Navodno je Skarano poslije “molbe prijatelja” nagovorio brokera Đovanija Skarencija da vrati novac koji mu je dat zbog nekih investicija. Taj novac je uz pomoć Zita trebalo da bude prebačen iz Švajcarske u Italiju državnim avionom. Portparol Vatikana otac Federiko Lombardi rekao je da će Va-

tikan u potpunosti sarađivati u istrazi. Lombardi je rekao da je optuženi Skarano suspendovan sa posla šefa računovodstvene analitike u agenciji pri Svetoj Stolici (APSA) “prije više od mjesec dana”, prenijela je italijanska agencija Ansa. Lombardi je dodao da Sveta Stolica tek treba da dobije zvaničan zahtjev od nadležnih italijanskih vlasti. Do hapšenja je došlo samo nekoliko dana nakon što je papa Franja osnovao komisiju koja će kontrolisati rad zvanične banke Vatikana, koja je decenijama obavijena velom tajnosti i pod konstantnim je sumnjama zbog netransparentnih tokova novca, navodnih finansijskih malverzacija i optužbi za pranje novca.

Srpski lideri: Konačna i istorijska odluka BEOGRAD - Premijer Srbije Ivica Dačić izjavio je juče u Kruševcu da je odluka Evropskog savjeta da otvori pristupne pregovore konačna, istorijska, ali da Srbija njome nije najzadovoljnija. Sjednica vlada svih 28 država članica biće održana najkasnije u januaru na zahtjev Njemačke, najavio je premijer i dodao: “Nijesmo najzadovoljniji zbog toga što je u januaru, ali u svakom slučaju je ovo istorijski dan”. On je rekao da je odluka ne samo konačna, već i da nema dodatnih uslova. “To sam još juče najavio zato što me je Herman van Rompej pozvao telefonom da nas upozna sa predlogom”, kazao je Dačić, ističući da je “taj predlog promijenjen nabolje”. “Danas su otvoreni pregovori, nema dodatnih uslova i novih sastanaka Evropskog savjeta, odluka je konačna”, istakao je juče Dačić. Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić ocijenio je da odluka Evropskog savjeta

o otvaranju pristupnih pregovora predstavlja signal da su Srbi u Evropskoj uniji poželjni i ravnopravni.Nikolić je na svom Tviter nalogu dodao da se sada “okreću ekonomiji i podizanju standarda građana”. Predsjednik Srbije je, obraćajući se juče okupljenima na svetopličkom vidovdanskom saboru u mjestu Kodželj kod Prokuplja, precizirao da je sada zadatak cijele vlade da se baci na ekonomiju, vrati na poljoprivredu, razvije energetiku... da gledaju na istok, zapad, sjever, jug”. On je ukazao da će pregovori Srbije sa EU da traju, kao i da se vidjelo da postoji jedna država koja nas još uvijek pomalo spriječava, ali da ni to nije vječito. “Na istoku imamo mnogo prijatelja koji nam jednog dana neće biti dostupni kada budemo ušli u EU. Zato ćemo da dižemo Srbiju razmišljajući o tome ko najviše može da nam pomogne, a ne sa kim bismo voljeli da sarađujemo”, rekao je predsje-

dik Srbije. Govoreći o Vidovdanu, Nikolić je rekao da Srbi sada svoje junaštvo treba da pokažu tako što će da zaposle Srbiju, da je podignu sa koljena, da budu ravnopravni sa drugim narodima u Evropi i svijetu, kako ih ne bi pominjali po zlu. On je rekao da bi volio da srpska djeca nemaju ni pomisao na rat, već da ih bude sve više, da pamte Vidovdan 1389. kako bi im služio kao putokaz i opomena.“Car Lazar nije imao drugi izbor, a smatraću da nisam uspio ako Srbija ne bude uvijek imala više izbora”, rekao je predsjednik. Nikolić je pozvao građane na još malo strpljenja, rekavši da je država djelimično uređena i da ima mnogo da se radi uz ocjenu da je ekonomija u najgorem stanju. Njemu je na saboru uručena Vidovdanska povelja koju dodjeljuje udružeje Topličanin. Neposredno prije donošenja odluke u Briselu, Nikolić je rekao da treba Srbija treba da radi, a ne da očekuje milostinju.

Aktuelno 23

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

Srbija od januara u pregovorima sa EU ODLUKA EVROPSKOG SAVJETA

RISEL - Evropski savjet odlučio je da počne pristupne pregovore sa Srbijom, najkasnije u januaru, saopštio je juče njegov predsjednik Herman Van Rompej. Prva pristupna konferencija sa Srbijom biće održana najkasnije u januaru 2014. godine, a novih “provjera” u decembru i dodatnih uslova neće biti.

Herman van Rompej je na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsjednikom Evropske komisije Žozeom Manuelom Barozom rekao da je ta odluka rezultat istorijskog dogovora Beograda sa Prištinom, kao i da je to istorijski trenutak za Balkan i Evropu u cjelini. “Ta odluka, kao i odluka o počinjanju pregovora sa Kosovom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, direktna je posljedica hrabrog dogovora Beograda i Prištine postignutog u aprilu”, naveo je Van Rompej. U januaru će, kako je precizirao, biti međuvladina konferencija sa Srbijom, čime se formalno otvaraju pregovori o članstvu. Lideri Evropske unije potvrdiće pregovarački okvir za Srbiju prije početka pregovora u januaru, ali bez dodatnih uslova, rekao je predsjednik Evropskog savjeta. Iz teksta zaključka,

kako je ranije javio dopisnik RTSa iz Brisela, izbačena je riječ “decembar”, ali ostaje da Evropski savjet treba da potvrdi pregovarački okvir. Teoretski to znači da bi Srbija mogla da počne pregovore i prije januara. Rompej je najavio da će u ponedjeljak otputovati u posjetu Beogradu i Prištini kako bi istakao značaj tih pomaka u procesu evrointegracija Srbije i Kosova. Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso takođe je na konferenciji za novinare pozdravio odluku da se odredi datum pregovora sa Srbijom, ocijenivši da je reč o istorijskom događaju. “Često koristimo tu riječ, ali ovo je zaista istorijska odluka jer ne smijemo da zaboravimo šta se ne tako davno dešavalo u tom dijelu Evrope. Na Balkanu je bijesnio rat, a danas otvaramo pregovore o članstvu”, rekao je Barozo, zaklju-

Ketrin Ešton, Angela Merkel i Herman van Rompej, juče u Briselu

čivši da je taj pomak Srbije u evrointegracijama “demonstracija privlačne snage koju EU ima”. Prvi je Srbiji čestitao evropski komesar za proširenje Štefan File. “Čestitam Srbiji i Kosovu. Već sa-

da se radujem pregovorima”, napisao je File na svom Tviter nalogu. Ministri su na sastanku u Luksemburgu preporučili da Srbija počne pristupne pregovore najkasnije u januaru 2014, s tim što

je Njemačka insistirala da Savjet EU u decembru ove godine još jednom potvrdi tu odluku nakon što se uvjeri da je sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine u potpunosti sproveden.

24 Kultura

SUBOTA I NEDJELJA 29. I 30. 6. 2013.

NAJBOLJA PRIČA

Dodijeljena priznanja festivala ¹ Odakle zovemº Crnogorac, Medić i Nikolić dobitnice tri ravnopravne nagrade

GRAD TEATAR

Odisej i ª Fine mrtve djevojkeº u Budvi

Regionalni projekat “Odisej”, po tekstu Gorana Stefanovskog, u režiji Aleksandra Popovskog, biće izveden večeras u 22 sata, na sceni iza budvanske osnovne škole. Riječ je o koprodukciji pozorišta “Ulisis” sa Briona, Ateljea 212 iz Beograda, Gradskog dramskog kazališta “Gavela” iz Zagreba, Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, Slovenskog narodnog gledališča iz Maribora, Sterijinog pozorja i Teatra navigator iz Skoplja. Kao glavne junake ove priče vidjećemo Nikolu Ristanovskog, Ozrena Grabarića, Anitu Mančić, Branka Jordana, Natašu Matješac-Rošker, Svetozara Cvetkovića, Borisa Isakovića, Jansu Đu-

ričić i druge. Dramaturg je Dora Delbianko, scenografiju je uradio Numen, kostime Marita Ćopo, a muziku grupa “Foltin”. U nedjelju, 30. juna, na sceni između crkava, sa početkom u 22 sata, gostuje predstava “Fine mrtve djevojke” gradskog pozorišta “Gavela” iz Zagreba, po tekstu Mate Matišića, a u režiji Dalibora Matanića. Na Trgu pjesnika, u programu “Budvanski autori” u subotu u 20 sati, predstaviće se novinari Stanko Papović i Savo Gregović. Ciklus gostovanja budvanskih stvaralaca završiće u nedjelju Siniša Jelušić i Tamara Kovačević. Sa njima će razgovarati Nina Smailagić i Jelena Jelušić.

Tročlani žiri u sastavu Božo Koprivica, Enver Kazaz i Teofil Pančić odlučio je da tri ravnopravne nagrade dodijeli autorkama iz Bjelovara, Novog Sada i Zadra. Stanislava Nikolić Aras nagrađena je za priču “Srebrni zmaj” , a priznanje joj je juče uručio književni teoretičar Enver Kazaz u vinskom podrumu Šipčanik. “Nisam se nadala da ću pobijediti, ovo je zaista veliko iznenađenje, kazala je autorka. U Zadru, gradu iz kojeg dolazi nagrada, Vranac važi za jednu od najvrednijih književnih nagrada u regionu. “Među mladim piscima ovaj festival i nagrada su bez premca”, kazala je spisateljica i zahvalila se organizatorima festivala na trudu da se povežu ljude iz okruženja koji se bave umjetnošću. Nadi Crnogorac je nagrada Vranac dodijeljena za priču “Bajker”. Priznanje joj je uručio književni kritičar Božo Koprivica. Crnogorac je kazala da je njena priča dvoslojna i tiče se sa jedne strane identiteta i otkrivanja samog sebe, dok se na drugoj strani bavi temom braka i problemom komunikacije. Jefimija Medić, koja je osvojila priznanje za “Priču o dva trogroma”, nije prisustvovala dodjeli iz opravdanih razloga. Na međunarodni konkurs za najbolju kratku priču “Vranac 2013”, koji već četvrtu godinu organizuje knjižara Karver, pristiglo je 363 priče, od koji je prihvaćeno 339. Novčana vrijednost tri

Sa jučerašnje dodjele nagrada u vinskom podrumu Šipčanik

ravnopravne nagrade je 500 eura. Konkurs organizuje podgorička knjižara Karver, a pokrovitelj

konkursa i nagrada je proizvođač vrhunskih crnogorskih vina “13. jul – Plantaže”.

Arsen za kraj festivala Posljednjeg dana festivala od 11 sati u programu “Kratki rezovi” o filmovima će govoriti Aleksandar Bečanović, Jurica Pavičić i Goran Vojnović. Dva sata kasnije u nacionalnom teatru će biti izveden komad “Post scriptum”, autorski projekat Varje Đukić prema motivima iz djela Danila Kiša i dramaturškoj obradi Boža Koprivice. Kaplanogluov film, “Med”

na progamu je u CNP, u 17 sati, a razgovor sa čuvenim rediteljem vodiće Jurica Pavičić i Vuk Perović od 20 sati u Karveru. Festival će biti zatvoren koncertom jednog od najznačajnijih kantautora sa ovih prostora Arsena Dedića, a ulaznica za ovaj događaj je knjiga njegove poezije “Tvoje nježne godine” u izdanju Karvera i po cijeni od 15 eura.

Kultura 25

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

Odakle zOvem 2013.

Film je umjetnost osjećanja Vuk Perović

avremeni turski film osvojio je cijeli svijet, a jedan od najvažnijih protagonista tog velikog uspjeha je reditelj Semih Kaplanoglu, autor filmske trilogije o pjesniku Jusufu, koji je specifičnom autorskom poetikom postepeno očarao festivalske žirije i publiku. Za njega film nije samo vizuelna umjetnost, pošto uključuje i ostala čula, kao što i nije samo ono što se vidi unutar jednog kadra. Kada uspijete da gledaoci sve to primijete i probudite u njima osjećanja, to je film, kaže Kaplanoglu za Dnevne novine.

Semih Kaplanoglu je za filmove “Jaje” (2007) i “Mlijeko” (2008) dobio priznanja na raznim evropskim festivalima, da bi na kraju, sa posljednim ostvarenjem iz trilogije o Jusufu, “Med” oduševio i žiri na jednoj od najvažnijih filmskih smotri, Berlinu. Ovih dana je u Podgorici, gdje se u okviru festivala “Odakle zovem” u Crnogorskom narodnom pozorištu prikazuje njegova već slavna trilogija. Jedan od primarnih motiva zbog kojih je krenuo u tu kinematografsku avanturu bio je pokušaj da dobije odgovor na životno pitanje koje ga je tada jako mučilo - ko je on sam? “Naravno da nijesam uspio da dobijem konačane odgovore, jer i kada dođete do odgovora, oni otvaraju i nova pitanja. Ali sam generalno veoma srećan što sam snimio tu trilogiju pošto je donijela promjene u mom životu i jedan sasvim nov pogled na filmski svijet”, kaže Kaplanoglu. Filmske trilogije nijesu česte u svijetu autorskog filma, a većini je najpoznatija ona Kšištofa Kišlovskog “Tri boje”. Turski reditelj je odmah znao da će mu biti potrebna tri filma da saopšti ono što namjerava, pošto su, kako kaže, kada je krenuo u snimanje filma “Jaje” sva tri scenarija bila gotova. “Scenarija pišem sam, a i producent sam svojim filmova. Kada pišem scenario, oni nijesu duži od četrdesetak stranica. Ujedno dok pišem, već tražim lokacije za snimanje i biram glumce. Scenario je tako za mene gotov tek kada film dođe do gledaoca”, navodi turski reditelj. “Ne mislim da je film samo vizuelna umjetnost. To je za mene umjetnost osjećanja. Film, osim što ga gledamo, uključuje i druga naša čula. Važne su stvari koje ste prenijeli u film, ali i one koje nijeste. Gledaoci primijete i te stvari koje nijesu u kadru i koje se ne vide”. Mnogi autori danas se žale na stanje u kinematografiji i na sadržaj koji se nudi bioskopskoj publici. I Kaplanoglu kaže da se danas gle-

daocima kroz već provjerene šablone sve servira, zbog čega je i sama publika postala pasivna. “Ali film nije to. On mora kod gledaoca izazvati osjećanja”, kaže Kaplanoglu. Junak njegove trilogije Jusuf razapet je između modernog i tradicionalnog, vrijednosti i životnih stavova koje nose i jedno i drugo vrijeme. “To je jako kompleksno pitanje za nas. Sukob između tradicionalnog i modernog u Turskoj traje već dvije stotine godina. Taj sukob nosi i pozitivne podsticaje u sebi. Taj odnos bi trebalo uvijek da vraća ljude sebi samima, da se zapitaju ko su i šta su i iz tog sukoba tradicionalnog i modernog mogu izaći i vrlo plodne i dobre stvari”, smatra turski reditelj. Već u prvom filmu iz trilogije, on je Jusufa iz velikog grada vratio u provinciju, a taj odnos velikih centara i malih mjesta po njemu je jedno od najvažnijih pitanja danas. “Ne dešavaju se pozitivne stvari za provinciju. Ljudi napuštaju mjesto svog rođenja, ali i njegove vrijednosti. Čovjek tako gubi odnos sa korijenima, pa i prirodom. Gubi vezu sa svojom suštinom”, kaže reditelj. “Osim poznatih svjetskih centara, sva mjesta postaju provincije. Centri su Njujork, Berlin, London, a sva ostala mjesta su po strani”. Ipak, smatra da tehnologija danas donosi i neke nove perspektive, ali i izazove. “Zbog tehnologije nam se sada čini da smo i mi u centru zbivanja. Kada neko kaže nešto na Tviteru ili na nekoj drugoj društvenoj mreži, smatramo da je to jako važno. Sjedimo u Podgorici, Izmiru, Zagrebu, Sarajevu, ali kao da smo na jednom drugom mjestu. To je jedno vrlo važno pitanje. Napuštamo duh, mjesto odakle potičemo. Tehnologija nas pokušava zarobiti u sprave. Kad želimo da saznamo šta je to kamen, umjesto da ga uzmemo u ruku, mi odemo na internet i čitamo o njemu. Gubimo mjeru i osjećaj, reduciramo našu svijest i misli.” Semih Kaprlanogu je zajedno sa

Nuri Bilge Ceylanom i Zekirom Demirkobušom otvorio svjetska vrata savremenom turskom filmu. Oni su toj zemlji donijeli najvažnija festivalska priznanja. “To je ono što motiviše generacije koje dolaze poslije nas. Turska je multukulturna zemlja, sa brojnim etničkim grupama čiji su predstavnici počeli da iznose njihov unutrašnji svijet. I turske televizijske serije su vrlo gledane u svijetu. Tako da je vrlo živo i na filmu i na televiziji. Zemlja koja posjeduje toliko raznolikosti kao Turska omogućuje i sticanje dragocjenog iskustva. To je zaista bogatstvo”, kaže Kaplanoglu. Jedno od posljednjih velikih priznanja koje je stiglo na njegovu adresu je i poziv Venecijanskog filmskog festivala, na kom je 2008. premijerno prikazan njegov film “Mlijeko”. Od Kaplanoglua su zatražili da za jubilarno, sedamdeseto izdanje Mostre, zajedno sa velikim brojem svojih slavnih kolega, napravi kratki film na temu budućnosti filma.

Dobitnik Zlatnog Medveda u Berlinu turski reditelj Semih Kapanoglu gost je festivala “Odakle zovem”

Ključna čovjekova veza sa vremenom “Čovjek je jedino biće koje zna da će doći kraj života i da će umrijeti. To je ključna čovjekova veza sa vremenom. U ovom vijeku u kom živimo nastojimo da zaboravimo

na smrt. U mojoj zemlji su mezari (groblja) bili van grada i nijesu bili ograđeni, tako su i umrli i živi bili skupa. Danas živimo kao da nikada nećemo umrijeti. Ranije su lju-

di umirali u kućama, a danas niko ne vidi smrt jer ljudi umiru u bolnicama. Kada ne vidite smrt, gubite odnos sa vremenom. Razmišljati o smrti, znači razmišljati o životu.”

Filmska trilogiju o Jusufu osvojila je publiku širom svijeta: Kadar iz fima “Med”

FeSTIval POzORIŠTa za dJeCU

ª Baba Jagaº na otvaranju Izvođenjem predstave “Baba Jaga”, u koprodukciji teatara TPO iz Prata i Teatro Metastasio Stabile Della Toscana, na Trgu Sv. Tripuna u ponedjeljak u 21.30 biće otvoren 21. Kotorski festival pozorišta za djecu. Ujedno, ovom predstavom počinje i 5. međunarodni festival Kotor Art. Festival pozorišta za djecu imaće 96 premijernih programa na više od 50 lokacija, od čega je 16 profesionalnih pozorišnih predstava u glavnom programu. Učesnici dolaze iz 22 zemlje (Portugal, Španija, Poljska, Velika Britanija, Italija, Francuska, Bugarska, Austrija, Njemačka, Švedska, Ukrajina, Rusija, Ukrajina, Kina, SAD, Japan, Makedonija, Slovenija, BiH, Hrvatska, Srbija, Crna Gora), od kojih je 350

profesionalaca iz 25 pozorišta, kao i 10 amaterskih pozorišta i više od 25 organizacija, škola, studija, što je više od 1.000 djece i mladih umjetnika. U glavnom programu, pored predstave „Baba Jaga“, nastupice nikšićko lutkarsko pozorište Šćućkin sa predstavom „Crvenkapa“, zatim Gradsko pozorište Podgorica sa predstavom „Pinokio“, kompanija Pep Bou iz Barselone sa predstavom „KLIK”, „Kukuriku priče“ iz njemačkog grada Bergatrojte, „Planeta Fudbal“, teatra Lalek Guliver iz Varšave, Mini teatar iz Ljubljane igraće „Snežanu“, a Kraljevsko pozorište Zetski dom „Žabara“. „Slike mog svijeta“ predstava je Art centra Hleba i igara iz Stare Pazove, „Prolaz“ portugalskog PIA teatra iz Pinjal Nuova, „Maša i medvjed“ moskovskog

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „OTP FACTORING MONTENEGRO“ DOO Podgorica od kreditnog dužnika ,,MARESCO COMPANY'' DOO Budva u stečaju, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-95-799 od 10.03.2009.godine, koji kredit je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 2495/09 od 24.04.2009.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Radonjić Ranku, sa poslednjom poznatom adresom Blokarica bb, Budva, Obavještenja o prodaji nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 1087 KO PODGORICA I, označenih kao katastarska parcela br. 76/1, po kulturi stambeni prostor, PD 17, PN, broj zgrade 1, površine 88 m2, svojina Radonjić Ranka, u obimu 1/1.

oblasnog teatra Kukol. „Čudesni svijet brojeva” dolazi iz zagrebačkog Gradskog kazališta Žar ptica, „Vjetar“ iz Bolonje rađenoj u saradnji sa The Egg Theatre Royal iz Bata u Engleskoj, „Pipi duga čarapa“ iz Teatra za deca i mladinci Skopje, „Bajka o vitezu bez konja“ iz novosadskog Pozorišta mladih, Pozorištance Puž dolazi sa predstavom „Princeza u zamku duhova”.

Poziva se hipotekarni dužnik se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,OTP FACTORING MONTENEGRO'' DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 130, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaji, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se hipotekarni dužnik Radonjić Ranko, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji nepokretnosti, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom/hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

Foto: Dejo Lopičić

Reditelj Semih Kaplanoglu smatra da je najvažnije da film kod gledalaca probudi emocije

26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA 29. I 30. 6. 2013.

DA LI STE ZNALI MEDITERANSKE IGRE

Ponovo ništa od finala Slovenija savladala Crnu Goru i plasirala se u finale igara u Mersinu Miloš Pavićević

ao i prije četiri godine u Peskari naše najbolje rukometašice će se boriti za bronzu na Mediteranskim igrama u Mersinu. “Lavice” u polufinalu protiv Slovenije sa mladim sastavom nijesu izdržale istim tempom svih 60 minuta tako da su morale položiti oružje pred Slovenijom (24:22), koja će tako danas za zlato igrati sa Srbijom, koja je deklasirala Hrvatsku 25:16.

Da je reprezentativac Italije u fudbalu Danijele De Rosi u polufinalnom meču Kupa konfederacija protiv Španije napravio 106 tačnih dodavanja (bio najbolji na meču, čak ispred Ćavija), 14 tačnih dugih dodavanja (od ukupno 15 pokušaja), jedan ključni pas za gol-šansu, tri klizeća starta, sedam presječenih lopti, četiri izbacivanja lopti ispred svoga gola. Prvo poluvrijeme je igrao kao zadnji vezni, ostatak utakmice kao štoper.

TIKET DANA VELEZ NJUELS TIP 1

KVOTA 2.60

SUNDSVAL LANDRSKONA TIP 1

KVOTA 1.50

EGIPAT U20 ENGLESKA U20 TIP 2

KVOTA 1.70

URUGVAJ ITALIJA TIP 2

KVOTA 2.60

LILESTROM VALERENGA TIP X

KVOTA 3.40

URAVA C. OSAKA TIP 1

KVOTA 1.70

Slovenke su u Mersin došle u skoro najjačem sastavu, dok za “crvene” nijesu igrale one najiskusnije Katarina Bulatović, Jovanka Radičević, Marija Jovanović, Anđela Bulatović, Sonja Barjaktarović i Sandra Nikčević, tako da je “zelenima” bio olakšan put do finala. Izabranice Dragana Adžića su bile bolje u prvom poluvremenu, u kojem su imale samo gol prednosti, i to šest puta (do 10:10 je bilo 10 izjednačenja), dok u nastavku nijednom nijesu vodile. Sa dva gola Nine Jeriček, Slovenija je u 40. minutu prvi put povela dva razlike (15:13). Slovenke su najveću prednost od tri razlike prvi put stekle u 51. minu-

tu (20:17), a imale je posljednji put u 57. kada je, čini se, i meč odlučen. Istina, Crna Gora je uspjela da priđe na minus jedan, prvo na 22:21, a onda i na 23:22, ali je u posljednjim trenucima tačku na meč stavila Barbara Lazović. “Prvo poluvrijeme smo odigrale odlično u oba pravca, sve je funkcionisalo kako treba, da bi u nastavku uslijedio pad koncetracije, pravile smo dosta grešaka, što su iskusnije rivalke iskoristile i došle do trijumfa”,kazala je nakon meča Jasna Tošković. Crna Gora će danas (15h) igrati za bronzu sa Hrvatskom, dok je finale na programu dva sata kasnije.

Danas Furtula i Perunović Crnogorski boćar Miroslav Petković nije uspio ni da zaprijeti svom kolegi iz Libana Rašedu Svesiju koji je slavio sa ubjedljivih 12:0. Danas u 9 časova Slađana Perunović će tr-

čati polumaraton u Mersinu, a nastupaće i karatisti Almir Cecunjanin i Danilo Lučić, dok će svoju šansu za novu medalju tražiti bacač kugle Danijel Furtula.

Crna Gora ± S lovenija 22:24 (11:10) Mersin – Gradska dvorana. Gledalaca: 200. Sudije: Jurinović i Mrvica (Hrvatska). Sedmerci: Crna Gora 4 (4), Slovenija 1 (1). Isključenja: Crna Gora 2, Slovenija 4 minuta. Crna Gora: M. Vukčević (10 odbrana), Kostić, Perović, Miljanić 5 (4), Malović 2, I. Božović, S. Vukčević, O. Vukčević, I. Božović (Stojanović), Klikovac, Tošković, Mehmedović 6, Knežević 8. Slovenija: Zec, Stefanišin, Marinček (osam odbrana), Petrinja, Krhlikar 1, Gros 2 (1), Šon, Gregorc, Jeriček 5, Zrnec 2, Čerenjak 2, Pelikan, Mavsar 2, Lazović 4, Vidic 2, Irman 4.

SAMARCIDIS KUP

Meč u jednom smjeru: Mađarska bolja od Crne Gore Otvaranje “Samarcidis kupa” proteklo je rezultatski loše - vaterpolisti Crne Gore poraženi su od Mađarske 6:8 u 1. kolu turnira koji se igra u grčkoj Lamiji. Izabranici Ranka Perovića nijesu uspjeli da se oporave od šoka iz prve i sa početka druge četvrtine (4:0 za Mađare), pa je do kraja meč išao u jednom smjeru - onako kako je zamislila družina legendarnog Tibora Bendeka. “Očekivao sam ovako nešto, vidjelo se da smo umorni od napornog puta i konstantnih treninga”, rekao nam je nakon meča selektor Perović. “Loše smo počeli, ušli u veliki minus, poslije toga smo izgledali

mnogo bolje. Kada se sve sabere utisak nije loš, iako smo im poklonili nekoliko golova i imali lošu realizaciju igrača više”. Darko Brguljan je sa dva gola bio najefikasniji u crnogorskom timu, a po jednom su pogađali Draško Brguljan, Mlađan Janović, Aleksandar Ivović i Filip Klikovac. U nedostatku prvog golmana Miloša Šćepanovića šansu su dobili Zdravko Radić u prvom poluvremenu i Dejan Lazović u drugom. Ajkule, koje brane trofej osvojen prošle godine uoči Evropskog prvenstva, danas (subota) očekuje dupli program u Grčkoj - od 10.30 je protivnik Srbija, a u 18.30 Italija. M.A.

Mađarska - Crna Gora 8:6

Lamija - Gradski bazen. Gledalaca: oko 50. Sudije: Radičević (Hrvatska), Dančevski (Makedonija). Igrač više: Mađarska 7 (1), Crna Gora 9 (3). Peterci: Mađarska 2 (2), Crna Gora 1 (1). Rezultat po četvrtinama: 3:0, 1:1, 3:2, 1:3. Mađarska: Nađ, Gor Nađ, Madaraš 1, Batori, Vamoš, Hošnjanski 1, A. Deker, Sivoš 2, Torok, De. Varga 2, G. Kiš 1, Harai 1, Levai. Crna Gora: Radić, Dr. Brguljan 1, Pasković, Petrović, Da. Brguljan 2, Drašković, M. Janović 1, N. Janović, Ivović 1, Mišić, Klikovac 1, Jokić, Lazović.

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA 29. I 30. 6. 2013.

NBA

Dra velikih iznenađenja

Klivlend sa prve pozicije uzeo Entonija Beneta, Marka Todorovića izabrao Portland (45. pik), Bojana Dubljevića (59. pik) - Minesota

Glamur (na američki način), Dejvid Štern (povukao se sa funkcije komesara poslije 30 godina), buduće NBA zvijezde, niko čvrsto projektovan za prvog pika... - to je ukratko obilježilo NBA draft 2013. godine. A, tamo u “Bruklin centru” u Njujorku mjesto među odabranima našla su dva Crnogorca - Bojan Dubljević i Marko Todorović. I oba centra koja se nalaze na širem spisku selektora Luke Pavićevića za Eurobasket u Sloveniji (od 4. do 22) su odabrana u drugoj rundi drafta - Marka je kao 45. pika ugrabio Portland, dok je Bojana sa 59. pozicije uzela Minesota - Timbervulvsi za koje sa uspjehom igra Nikola Peković (istekao mu ugovor), koji će najvjerovatnije ostati u Mineapolisu. Pišemo najvjerovatnije, jer je Pekmen ograničeno slobodan agent, a to u praksi znači da će Nikola i ubuduće nositi dres Minesote, ako oni izjednače ponudu nekog drugog zainteresovanog NBA tima...

● PROGNOZE PROMAŠILE Sada da se vratimo samom vrhu NBA drafta - iznenađenje je viđeno na samom startu: Klivlend je sa prve pozicije uzeo krilnog centra Entonija Beneta, pa su tako Kavalirsi pobili sve prognoze koje su bile na “staklenim” nogama, pošto u nekim kombinacijama prvi Kanađanin koji je odabran kao 1. pik nije trebalo da bude ni među deset najboljih... Za njim su izabrani Viktor Oladipo (Orlando) i Oto Porter (Vašington), a tek na četvrtoj poziciji našao se jedan “dugajlija” - Kodi Zeler (Šarlot). Finiks je uzeo Aleksa Lena (ukrajinski centar je jedini Evropljanin među deset), a centar Nerlens Noel - kome su do kidanja ligamenata predviđali da će biti prvi “pik” - završio je kao šesti. Čak ga je Nju Orleans izabrao samo da bi ga kroz nekoliko minu-

Kid trener Pirsu, Teriju, Garnetu... Kakav trejd u NBA ligi - novi trener Bruklin Netsa Džejson Kid (kao igrač se proslavio u Netsima, ali tada su igrali u Nju Džersiju) će sljedeće sezone trenirati Kevina Garneta, Pola Pirsa i Džejsona Terija! Legendarni plejmejker je dobio da vodi nekada velike rivale i drugare sa terena tako što je Bruklin sklopio dogovor sa Bostonom tokom drafta održanom u Njujorku. Znači, KG, Pirs i Teri dolaze u Bruklin, a prema Bostonu idu Džerald Valas, Kris Džozep i Kris Hemfriz, a pored toga su od Netsa dobili i tri pika prve runde drafta (2014, 2016. i 2018. godine). Ruski milijarder Prohorov očigledno odmah želi rezultat, pa ga ne boli glava zbog činjenice da će Garnet zarađivati 11,5 miliona dolara sljedeće sezone, a Pirs 16,7 miliona dolara. B.T.

Hajns stiže u CSKA

11:45 12:15 12:30 12:30 15:00 15:00 15:00 15:45 16:00 17:00 17:00 17:30 19:50 19:55 20:00 20:00 22:50 23:00 23:30 01:00

SUBOTA Tur de Frans Kanu, Njemačka Vimbldon Vimbldon Moto GP, trka Brazil - Francuska, odbojka Superbajk Vimbldon FIA, Porto Mediteranske igre, pregled Uzbekistan U20 - Urugvaj U20, fudbal Hrvatska U20 - Novi Zeland U20, fudbal Španija - Crna Gora, odbojka Sport Egipat U20 - Engleska U20, fudbal Irak U20 - Čile U20, fudbal Sport Velez - Njuels, fudbal Pregled Vimbldona Montreal - Kolorado, fudbal

Eurosport Eurosport2 SportKlub + SK Prime SportKlub Arenasport 1 Eurosport 2 SportKlub Eurosport 2 RTCG 2 Eurosport 2 Eurosport RTCG 2 RTCG 1 Eurosport Eurosport 2 TV Vijesti SportKlub + RTCG 1 Arenasport 1

10:30 12:00 12:00 13:15 13:30 14:00 16:00 16:00 16:30 17:45 19:50 19:55 22:50 23:30 23:50

NEDJELJA Superstok FIA, Porto Superbajk Tur de Frans Supersport F1, Silverston Atletika Ljubljana - Kragujevac, hokej Konjički skokovi FIA, Porto Crna Gora - Češka, odbojka Sport Sport Mediteranske igre, pregled Brazil - Španija, fudbal

Eurosport 2 Eurosport Eurosport 2 Eurosport Eurosport 2 SportKlub Arenasport 1 SK Prime Eurosport 2 Eurosport RTCG 2 RTCG 1 TV Vijesti RTCG 1 RTCG 2

Dvadesetšestogodišnji Amerikanac Kajl Hajns, jedan od najazslužnijih za dvije uzastopne osvojene Evrolige Olimpijakosa prelazi u CSKA! Snažni krilni centar sa armejcima je potpisao dvogodišnji ugovor, što je oduševilo legendarnog trenera na klupi Moskovljana Etorea Mesinu. Prije Olimpijakosa, Hajns je igrao za njemački Bamberg i italijanski Veroli.

ta proslijedio Filadelfiji, u zamjenu sa Ol star plejmejkera Džrua Holideja. Među TOP 10 su još Ben Meklemor (Sakramento), Kentavius Koldvel - Poup (Detroit), Trej Burk (Minesota, trejdovan u Jutu za 14. i 21. pika), Si Džej Mekkalum (Portland).

● TATINI SINOVI Na NBA draftu “prozvana” su imena dvojice igrača čiji su se očevi proslavili u najjačoj ligi planete - Tim Hardavej mlađi i Glen Rajs mlađi. Hardavej je odabran kao 24. pik od Njujork Niksa, a sin je legendarnog pleja čiji unakrsni dribling niko do dan-danas nije ponovio, dok je Rajs junior sa 35. pozicije odlepršao u Filadelfiju - Glen Rajs (otac) je 15 sezona rešetao koševe NBA rivala, a bio je i član šampionskog tima Lejkersa iz 2000. godine. B.T.

Kik-bokseri u Makedoniji Reprezentacija Crne Gore u kik boksu nastupiće na memorijalnom turniru “Ljupčo Nedelkovski” u Makedoniji, koji se danas održava u Bitolju. Na turniru će sem domaćina Makedonije i Crne Gore učestvovati selekcije Srbije, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Hrvatske. Našu zemlju će predstavljati Remzija Dacić (lou kik do 63,5kg), Marko Nikolić (lou kik do 75kg), Miroslav Vujović (lou kik do 91kg) i Mitar Nikolov (lou kik do 81kg). “Ovaj turnir poslužiće nam kao prava provjera pred SP u Brazilu koje je na programu u spetembru. Takmičare očekuju teški mečevi, ali sam siguran da će dostojanstveno predstavljati Crnu Goru i naš kik-boks”, rekao je selektor Ivan Strugar.

NOVO POJAČANJE KK BUDUĆNOST VOLI

Zaobilaznicom do plavog dresa Krilni centar Miloš Komatina potpisao dvogodišnji ugovor sa crnogorskim šampionom, Čedo Vitkovac produžio ugovor Nakon odličnog beka Suada Šehovića, Budućnost Voli je dovela još jednog crnogorskog reprezentativca - poziciju četvorke u naredne dvije sezone u timu koji predvodi Igor Jovović popunjavaće Miloš Komatina, doskorašnji igrač Igokee. “Dolazak u Budućnost je velika čast za mene, nadam se da će ekipa i dalje biti uspješna kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj sce-

SPORTSKI EKRAN

ni”, rekao je Komatina, koji će se 8. jula javiti selektoru Luki Pavićeviću na prozivci naše reprezentacije uoči priprema za Evropsko prvenstvo u Sloveniji. Komatina je karijeru počeo u Beranama, kod trenera Blaža Ivanovića. U sezoni 2001/02. igrao je u Gorštaku, odakle je pošao u ABS Primorje. Nakon četiri sezone u Herceg Novom postao je član Mo-

grena (2006-2007), gdje se zadržao prvi dio sezone. Drugi dio proveo je u Zdravlju iz Leskovca. Sezonu 2007/08. odigrao je u Igokei, potom je jednu sezonu nastupao za Mladost iz Mrkonjić Grada i još dvije u Igokei. Plavi su juče produžili saradnju i sa najiskusnijim članom - Čedomir Vitkovac i naredne dvije sezone nosiće dres Budućnosti. M.A.

EUROBASKET

Moćna furija preslišala Srpkinje Prvo polufinale Evropskog šampionata za košarkašice nije donijelo uzbuđenja - raspoložena Španija se poigrala sa najprijatnijim iznenađenjem šampionata ekipom Srbije, dominirala od samog starta i bez problema stigla do ubjedljive pobjede i velikog finala: 88:69 (19:7, 29:21, 21:14, 19:27). Crvena furija je krenula u stilu svog nadimka - furiozno, u 5. minutu je bilo 10:0, izabranice Marine Maljković nijesu imale rješenja za brze napade i jaku

odbranu, pa dilema nije postojala kako je meč odmicao. Najbolje u pobjedničkim redovima bile su nezaustavljiva Sančo Litl sa dabl-dablom od 22 poena i 11 skokova, Ouvina je postigla 19, Ćargaj 13, a Torens, koja je odmarala cijelo drugo poluvreme 11 poena. U dresu Srbije istakle su se Butulija i Rad sa po 15 poena, Saša Čađo je ubacila 10, dok je kapiten Milica Dabović podbacila - polufinale je završila bez koša sa pet ličnih grešaka uz tehničku.

28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA 29. I 30. 6. 2013.

SERIJAL: SPORTSKE LEGENDE 9

Kanibal iz Flandrije Belgijanac Edi Merks neprikosnovena legenda biciklizma

NAJVEĆE TAKMIČENJE

Vijek ponosa francuskog naroda U subotu kreće nezvanično svjetsko prvenstvo u biciklizmu - na redu je jubilarni 100. Tur de Frans

●FRUM BRITANSKA NADA

Uroš Radulović

P Iz srca Mediterana, sa vječne Korzike, kreće još jedna epizoda vječne priče - jedinstveni, najveći Tur de Frans danas otvara svoju jubilarnu 100. stranicu. Njegovo ime kroz istoriju proslavili su mnogi veliki biciklisti, ali čini se niko kao jedan čovjek, kao jedna legenda... Edi Merks, flandrijski “kanibal” (zbog beskompromisne borbe na trkama), belgijski “Ajnštajn” - zvanično najveća legenda biciklizma u njegovoj istoriji!

● ŽUTA, ZELENA, BIJELA, TAČ KASTA MAJICA SVE NA JEDNOM MJESTU

Eduard Lui Žozef Merks, kako je bilo puno ime ove sporstke legende, rođen je u Belgiji 1945. Bio je profesionalac od 1965. do 1978. i važi za najuspešnijeg biciklistu otkako se biciklizam pojavio kao sport. Za 14 godina karijere Merks je osvojio 333 trke, od onih najprestižnijih - po pet puta Tour de Frans i Điro d’ Italju, jednom trku oko Španije, a tri puta je bio svjetski šampion. Od 1969. do 1975. bio je dominantna figura međunarodnog biciklizma – gdje kod da se pojavio tu je i pobijedio. I dok je 1968. stigao do svog prvog velikog trijumfa na “Điru”, svijet je tek naredne godine postao svjestan da je dobio legendu, jednog od najvećih sportista ikada... Francuska i “Tur” 1969. Vozila se šesta etapa (na putu Miluz-Balon d’ Alzas) kada je istorija promijenjena! Edi se okrenuo kako bi se uvjerio da mu niko “ne visi na točku”, a onda juriš - juriš ka Rudiju Altigu, ka besmrtnosti... Altig u žutoj majici i ispred Merksa. Ne zadugo! Junak naše priče ga stiže i prestiže, i u podnožju uspona Šluht pravi nedostižnu razliku... Na cilju uzima žutu majicu kao prvi u generalnom plasmanu, zelenu za plasman po etapama, bijelu za vožnju u kombinaciji i tačkastu kao najuspješniji penjač! Prvi put u istoriji “Tur de Fransa” jedan takmičar je bio na čelu svih disciplina! I sve majice je sačuvao do Jelisejskih polja, kada ih je zalio šampionskim šampanjcem.

● SRCE OD 48 OTKUCAJA ZA VJEČNOST

Kakav je uspjeh Edi Merks napravio te 1969. godine najbolji govori podatak da do danas niko

Lična karta Ime i prezime: Edi Merks Datum rođenja: 17. jun 1945. u Mensel-Kizelgemu (Belgija) Uspjesi: Po pet puta šampion Tur de Fransa i Đira, jednom Vuelte. Tri puta šampion svijeta. * Najviše pobjeda na tri najpoznatije trke (Tur, Điro i Vuelta): 11 * Najviše pobjeda među profesionalcima: 525 * Najviše pobjeda u jednoj sezoni: 54 * Najviše etapnih pobjeda na Tur de Fransu: 34 * Najviše etapnih pobjeda na jednom “Turu”: 8 * Najviše dana provedenih u žutoj majici na Turu: 96 * Najviše dana provedenih u ružičastoj majici na Điru: 76 * Jedini osvajač sve tri majice na jednom Turu: Žute, zelene i tačkaste - 1969. godine nije bio ni blizu da ponovi takav uspjeh. Ono što ga je, između ostalog, odvajalo od ostalih je da imao samo nevjerovatnih 48 otkucaja srca u minuti (normalni otkucaji u mirovanju su od 60 do 100), zbog čega su ga francuski novinari nazvali mutantom. “Bezbroj” je rekorda koje ovaj nestvarni biciklista drži i dan danas. I dalje ima najviše trijumfa (11) na tri najveće trke (Tur, Điro i Vuelta), najviše etapnih pobjeda na Tur de Fransu (34), najviše etapa na jednom Turu (8)... Za vječnost, za mjesto među legendama!

● SIN OSTVARIO OČEV SAN Međutim,i pored svih nestvarnih uspjeha i Edi ima jedan neostvareni san - olimpijska medalja. Na Igrama je nastupio samo jednom, u Tokiju 1964, ali je tada bio previše mlad za medalju. Zanimljivo, njegov sin Aksel, takođe biciklista (istina daleko skromniji od oca) ostvario je Edijev san osvojivši u Atini 2004. olimpijsku bronzu. Edi danas uživa u mirnom životu, radi kao komentator važnijih trka, a ima i svoju fabriku bicikala... Kanibal, Ajnštajn i prije svega legenda! K. Bošković

rvi čovjek evropskog fudbala Mišel Platini dolazi iz Francuske, imali su Zinedina Zidana i mnoge mađioničare najljepše igre, u košarci su takođe svjetska moć sa čudom od Tonija Parkera, ali ipak, “trikolori” su najviše ponosni na svoj Tur de Frans. Pogotovo, ovoga puta kada će se na najprestižnijoj biciklističkoj trci proslaviti 100 godina postojanja “svetinje” besprekornog rata na dva točka.

Ulog je veliki, a motiva za jubilarnu epizodu u Turu sigurno ne nedostaje vozačima -aktuelni vladar Francuske, ser Bredli Vigins nakon povrede na Điro di Italija neće braniti pehar, što otvara puteve nekim drugim biciklistima, prije svega Albertu Kontadoru.

●IMAĆEMO FILM SA VIŠE GLUMACA

Dvostruki osvajač Tura (2007. i 2009. godine) preskočio je Điro da bi

se što bolje spremio pred najveće takmičenje u kalendarskoj godini. Prema riječima “El Pistolera”, reklo bi se da je maksimalno spreman pred (ne) humane napore koje čekaju njega i ostale vozače. “Ove godine neće odlučivati duel dva vozača, imaćemo film sa više glumaca. U svakom slučaju, očekuje nas mnogo više akcije nego prethodnih godina. Taktika će zavisiti od pozicije u generalnom plasmanu i donijeću je poslije druge vožnje na hronometar”, poručio je Kontador.

Ipak, pored toga što je Skaj ostao bez Viginsa, velike nade se polažu u Krisa Fruma - fenomenalni Britanac je prošle godine “izvukao” Viginsa do pehara, pa javnost na Ostrvu polaže velike nade u njega... “Osjećam da sam spreman, da imam dosta kondicije. Naša ekipa je izuzetno jaka i maksimalno smo spremni za veliku borbu. Nadam se da ćemo dobro odraditi zamišljenu taktiku, te da ćemo proći bez nevolja”, poručio je Frum. Najveći rival sjajnog Kontadora je prošle godine propustio Tur, pa je samim tim svjestan koliko će biti teško u Francuskoj - Luksemburžanin Endi Šlek ne vidi sebe kao potencijalnog prvaka. “Imao sam tešku godinu iza sebe, ne mislim da sam favorit za osvajanje ove godine. Prije bih sebe svrstao u autsajdere”, poruka je Šleka. Pored ovih momaka treba obratiti pažnju na osvajača Tura iz 2011. godine Kadela Evansa, a tu su još ve-

BELGIJA NJEMAČKA Etapa Start trke Finiš trke Etapa start / finiš Timski hronometar Individualni hronometar Slobodan dan Brdske etape

LUKSEMBURG

Mon Sen-Mišel Sen Malo

FINIŠ: 21. jul Pariz Jelisejska polja

Avranš Versaj Fougeres

Saint-Gildasdes-Bois

Tur

Sen Nazair Anesi

Etapa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Total

km Datum Jun 29 212.5 156 30 Jul 1 145.5 25 2 3 228.5 4 176.5 5 205.5 195 6 7 168.5 197 9 33 10 218 11 173 12 191 13 14 242.5 168 16 32 17 18 172.5 19 204.5 125 20 21 133.5 3,403km

Sen Arman Montron Sen Porkan sur Sioul

ŠVAJCARSKA

Anesi Semnjo

Veliki Bornan

Lion Živor

ITALIJA

F R A N C U S K A

Alpe

Burg-d’Oisan Embrun Vaison-laRoman Albi

Bagnerde-Bigor

Vaukluz

Gap Mont Ventu Kan-sur-Mer

Kastr Sen Žiron

Nica Monpelje Marsej

Bastija Kalvi

KORZIKA Ax 3 Domaines

ŠPANIJA

Ažasjo

START: 29. jun Porto-VeKIO

Izvor: Le Tour

Šorg

Sport 29

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

VIMBLDON

Marej progutao Tomija Robreda

ekipe će ove godine učestvovati na Tur de Fransu: La Mundijale, BMC, FDŽ, Muvistar, Sožasun, Skaj, Argos-Šimano, Kanondejl, Garmin, Omega Farma-Kvik Step, Juropkar, Vakansoleil, Astana, Kofidis, Lampre, Orika-Grin, Kaćuša, Belkin, Euskaltel, LotoBelisol, Rejdio Šek, Sakso-Tinkof oma dobri Alehandro Valverde, odnosno Hoakim Rodrigez.

●SpecifičnoSti Trka prvi put u istoriji startuje na Korzici, gdje će biti vožene prve tri etape od ukupno 3.404 kilometara trke, podijeljene na sedam ravničarskih, pet brdskih, šest planinskih dionica, te dva individualna i jedan timski hronometar. Speciifičnost ovogodišnjeg Tura je to što će takmičari morati dva puta tokom 18. etape da osvoje uspon Mont Ventu na Alpe de Ueu, dok će finiš trke biti na Jelisejskim poljima u Parizu, ali ovoga puta u večernjim časovima. Kao i uvijek, biciklisti će se boriti za žutu majicu, koja sljeduje pobjedniku u generalnom plasmanu, zelenu, koja pripada najboljem po osvojenim poenima u etapama, tačkastu (crveno-bijelu), za najuspješnijeg takmičara na brdskim i planinskim ciljevima, odnosno za bijelu majicu, koja se dodeljuje u konkurenciji do 25 godina.

Armstrong: Tur je nemoguće osvojiti bez dopinga Izjava jednog od najkontroverznijih sportista svih vremena definitivno se reflektovala kao zemljotres pred start jubilarnog Tur de Fransa. Sedmostruki osvajač trke oko Francuske Lens Armstrong, koji je na kraju ostao bez odličja nakon što se potvrdilo da je koristio doping sredstva podvukao je da je nemoguće pobijediti na ovom takmičenju bez nedozvoljenih sredstava. “Nemoguće je osvojiti Tur bez uzimanja dopinga s obzirom na to da je Tur izdržljiv događaj gdje je potrebno dosta kiseonika. Evo vam jedan primjer. EHO (eritropetin) neće pomoći sprinteru kada trči na 100 metara, ali sasvim sigurno hoće na 10.000 metara. Očigledno je”, riječi su Armstronga. Na njegove izjave nadovezao se legendarni Bernar Ino - petostruki osvajač Tur de Fransa ljutito je reagovao na sve optužbe što se tiče nedozvoljenih supstanci. “Moramo da prestanemo da razmišljamo o tome da svi biciklisti koriste doping sredstva. To me jako deprimira”, riječi su čuvenog francuskog vozača.

Najveća britanska uzdanica nastavlja da posprema protivnike na zelenim tepisima Vimbldona - sjajni Endi Marej nije imao problema u trećem kolu protiv iskusnog Tomija Robreda kojeg je glatko savladao nakon tri seta (6:2, 6:4, 7:5). U prva dva seta Britanac se predstavio u najljepšem svijetlu čime je dokazao da bi se mogao naći u velikom finalu, poslije ispadanja brojnih favorita. Ista sudbina kao i Stiva Darsisa zadesila je Sergeja Štahovskog - Belgijanac je savladao Rafaela Nadala, a onda Lukašu Kubotu zbog povrede prije početka predao meč, dok je Ukrajinac nakon podviga nad Rodžerom Federerom, u trećem kolu položio reket pred Jirgenom Melcerom koji je slavio sa 3:1. A, najbolji teniser svijeta Novak Đoković dobio je novog protivnika - prvi reket planete će se za kartu osmine finala turnira boriti sa Žeremijem Šardijem koji je nakon velike borbe (3:1) i tri odigrana taj-brejka bio bolji od

Žan Lenard Štrafa. Sa dobrom formom je nastavio Tomi Has - iskusni njemački teniser je preslišao Džimija Vanga u tri seta, pa će se u narednom meču sastati sa Felisijanom Lopezom. Slovenac Grega Žemlja je napravio prijatno iznenađenje - ovaj 26-godišnji teniser je nakon nešto više od četiri sata uspio da eliminiše jednog od najtaletovanijih igrača današnjice Grigora Dimitrova sa 3:2 u setovima. SEMAFOR: (MUŠKARCI): Dimitrov - Žemlja 6:3, 6:7, 6:3, 4:6, 9:11, Điraldo - Dolgopolov 4:6, 5:7, 3:6, Štraf - Šardi 2:6, 7:5, 6:7, 6:7, Vang - Has 3:6, 2:6, 5:7, Almagro - Janovic 6:7, 3:6, 4:6, Melcer Štahovski 6:2, 2:6, 7:5, 6:3, Ferer - Bautista 6:3, 3:6, 7:6, 7:5, Roberdo - Marej 2:6, 4:6, 5:7. (DAME): Robson - Duke Marino 6:4, 6:1, Kanepi - Kerber 3:6, 7:6, 6:3, Riske - U. Radvanska 4:6, 6:3, 6:4, Kornet - Peneta 6:0, 6:7, 2:6, Dolonc - Flipkens 4:6, 2:6, Bartoli Điorđi 6:4, 7:5. U.R.

žRIjEB zA LŠ

Budvani dobili rivale po mjeri Odbojkaši B.rivijere će igrati u grupi C sa Rešovijom, Pari Volejom i Češkim Budjeovicama Konačno je žrijeb bio najklonjen našoj najboljoj odbojkaškoj ekipi. Budvanka rivijera će u Ligi šampiona u sezoni koja slijedi igrati u grupi C sa poljskom Rešovijom, francuskim Pari Volejom i kao i prošle sezone Češkim Budjeovicama. Prvi put od obnove državnosti Budvani će bez vajld karte igrati u Ligi šampiona (zahvaljujući ranijim rezultatima), a u predstojećoj sezoni će definitivno imati priliku da napravi dobar rezultat i plasira se u drugi krug. Svakako da bivši klub Marka Bojića - Rešovija (koja ima milionski budžet) zaslužuje veliki respekt, ljubitelji odbojke u Budvi odlično znaju i snagu Češke ekipe, dok je u ovom trenutku Pari Volej nepoznanica. “U ovom trenutku možemo biti zadovoljni grupom. Nadam se

da ćemo napraviti respektabilan tim koji će dostojno reprezentovati crnogorsku odbojku u Ligi šampiona. Još uvijek je teško bilo šta prognozirati, jer još traje prelazni rok i timovi će se tek pojačavati, ali ipak možemo biti zadovoljni žrijebom”,kazao je za Dnevne novine predsjednik Budvanske rivijere Miloš Marović.

● oStaje i VujoVić Odlične partije protekle sezone u Budvi, ali i u dresu reprezentacije bile su najbolja preporuka da tehničar Marko Vujović produži ugovor sa Budvanskom rivijerom. Prije njega to je uradio libero - Ivan Rašović, dok za sada važeće ugovore imaju još Papović i Ćaćić, tako da se na našem primorju tek očekuju prava pojačanja. M.P.

● DAME I SPORT

FORMULA 1 - SILVERSTON

Borba za prestiž u Velikoj Britaniji Polsije izleta “preko bare” (Kanada) karavan najbržeg cirkusa na svijetu se opet vraća u Evropu i to ne bilo gdje - u grad koji važi za centar poslovnih zbivanja u sportu, u državi gdje ima osam sjedišta Formule 1 (Meklaren, Vilijams, Red Bul, Lotus, Fors Indija, Mercedes, Katerhem i Marusija)... Sve je spremno za najstariju trku takmičarskog kalendara na čuvenom Silverstonu! Nakon sedam prepreka Sebastijan Fetel je ubjedljivo prvi u generalnom plasmanu sa 132 boda, a slijedi ga Fernando Alonso sa 88, te Kimi Raikonen sa 88 bodova - samim tim sjajni Njemac je na papiru prvi favorit za najviše postolje. “Čak i nakon što je izmijenjena staza za trku 2011. godine, Silverston nije izgubio svoju magiju. Za mene kao vozača, to je jedna od najboljih staza. Atmosfera je odlična, britanski fanovi oduševljeno podržavaju svoje zemljake, ali

u isto vrijeme oni su veoma objektivni i fer prosuđuju performanse nebritanskih vozača. Pista je zahtjevna za vozača i pruža sve što vozač voli, uključujući i nepredvidljive vremenske uslove, koji su mogući u Silverstonu”, rekao je aktuelni prvak Fetel. Međutim, vozače je u metropoli Engleske dočekao čuveni kišni dan koji se najviše odrazio na Filipea Masu - Brazilac je poslije prvog treninga nastavio sa problemima udaranja u zid. Kada se sve sabere i oduzme Masa očigledno ima psiholoških problema, pošto mu je ovo treći udes na isto toliko uzastopnih staza. Što se tiče brzine - krug je najbolje vozio Niko Rozberg (1:32.248), pa je time potvrdio da je Mercedes opet dobro ispraksan za Britaniju. Kvalifikacije za Silverston će se voziti u subotu od 14.00 sati dok je za isto vrijeme, ali u nedjelju zakazana sama trka. U.R.

Najbolje zakucavanje Blejka Grifina

Ona je jedna od najatraktivnijih manekenki današnjice, a on jedan od najboljih NBA igrača. Za nju kažu da je juri sav muški svijet, ali da će baš pored njega naći sreću, a za njega da je mu je ovo najbolje zakucavanje u životu. Prelijepa Kejt Apton i as Los Anđeles Klipersa Blejk Grifin u posljednje vrijeme sve češće vrijeme provode zajedno - američki paparaci ih slikaju kako razmjenjuju nježnosti, ali njima to ne smeta. Naprotiv.

30 Sport

SUBOTA I NEDJELJA 29. I 30. 6. 2013.

MERKATO Ljetnji prelazni rok

Budućnost: Akcije za veterane

INTERESOVANJE

Karlo Anćeloti zove Jovetića Real Madrid je novi klub koji se povezuje sa Stevanom Jovetićem

HOFENHAJM I HAMBURG

Zdravkov povratak!?

Igrao je za Štutgart, u januaru je pojačao Inter, a sada bi mogao da se vrati u Bundesligu - 25-godišnji vezista Zdravko Kuzmanović nalazi se na meti Hofenhajma i Hamburga. Da podsjetimo - povremeni

reprezentativac Srbije je karijeru počeo u Bazelu, a 2007. je prešao u Fiorentinu - za “ljubičaste” je nastupao do ljeta 2009, kada se preselio u Štutgart u kojem se i afirmisao kao igrač. B.T.

BAJER LEVERKUZEN

Spahić na dvije godine Kapiten Bosne i Hercegovine se preselio u Bundesligu Emir Spahić je iz Sevilje pojačao Bajer iz Leverkuzena na čijoj klupi sjedi Sami Hipija! Defanzivac koji ima 32 godine prošlu polusezonu je proveo u Anžiju kao pozajmljen igrač, a sa “farmaceutima” je potpisao dvogodišnji ugovor. “Doveli smo sjajnog igrača sa međunarodnim iskustvom”, rekao je predsjednik Bajera Volfgang Holchauser. B.T.

BAJERN MINHEN

Frank ostaje do 2017.

Skupština akcionara FK Budućnost održana je u četvrtak veče 27. juna. 2013. godine - izdato je saopštenje, koje prenosimo u cjelosti... “Skupština akcionara FK “Budućnost” pokrenula je juče postupak za realizaciju svoje odluke iz 2007. godine, kojom je predviđeno da se dio akcija Kluba ustupi sadašnjim i bivšim zaposlenima i igračima, kao i navijačima”, stoji u saopštenju, u kome se još dodaje: “Odlukom je precizirano da Glavni grad - Podgorica, koji je sada jedini akcionar Kluba, ustupi 10 odsto akcija - i to osam odsto sadašnjim i bivšim zaposlenima i igračima, a dva odsto navijačkoj grupi “varvari”. Na sjednici Skupštine akcionara usvojena je tehnička izmjena Statuta, a razmatrana su tekuća pitanja, uključujući i finansijsko poslovanje Fudbalskog kluba. Predložene su i mjere za unapređenje poslovanja, a značajan finansijski podsticaj, pored ostalog, očekuje se od prodaje fudbalskog terena na Marezi putem javnog oglasa koji je raspisan prošle sedmice. U skladu sa dnevnim redom, razriješeni su svi članovi Upravnog odbora Kluba, a izbor novih obaviće se sljedeće nedjelje kada će se održati nastavak sjednice Skupštine akcionara”, zaključuje se u saopštenju.

Mugoša na pragu Tokija

Vjeran klubu koji je osvojio sve što je bilo u ponudu prošle sezone (Bundesligu, Kup Njemačke, Ligu šampiona) Frank Riberi je produžio ugovor sa Bajernom iz Minhena do 2017. godine (aktuelni mu isti-

cao 2015.). “Srećan sam. U Minhenu se osjećam kao kod kuće”, rekao je juče kada je stavljao potpis 30-godišnji Riberi, kome je novi šef Pep Gvardiola namijenio ulogu “desetke”. B.T.

Otputovao je u Tokio kako bi se izborio za ugovor. I sve su prilike da je uspio - kako smo čuli Stefan Mugoša je jako blizu parafiranja ugovora sa japanskim prvoligašem po imenu FK Tokio. Stefanu je istekao ugovor sa Budućnošću, ali će Tokio na račun plavog kluba uplatiti cifru od 300.000 eura (otprilike) na osnovu trening kompenzacije, pošto je Mugoša ponikao u klubu iz ulice Vaka Đurovića. Japansko prvenstvo je u jeku, a nakon 13 kola Tokio drži sedmu poziciju (takmiči se 18 klubova) sa 19 osvojenih poena. U.R.

● KARIKATURA DANA

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@ gmail.com) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Novi dan, novi velikan koji se vezuje za Stevana Jovetića - Real Madrid, po pisanju engleskih medija, je voljan da u svoje redove dovede reprezentativca Crne Gore. Fiorentina je demantovala da je “JO-JO” blizu Milana, Juventus, Arsenal i Čelzi se još ne oglašavaju, što kraljevski klub hoće da iskoristi - navodno novi šef Reala Karlo Anćeloti baš ima želju da Joveta dođe u glavni grad Španije.

Do transfera će sigurno doći, ako Madriđani “ljubičastima” pošalju ponudu od 30 miliona eura, jer Fiorentina neće da čuje za manju svotu novca kada je Stevan u pitanju... Pored crnogorskog dijamanta, Karleto hoće da mu se dovede jedan defanzivni vezni - upravi je naredio da uđu u pregovore sa Nemanjom Matićem (Benfika), Fernandom (Porto), te Luizom Gustavom (Bajern Minhen)... B.T.

NOVA PONUDA

Za Savića 12 miliona eura

Dinamo iz Kijeva pojačao ponudu za Stefana Savića - kako smo čuli defanzivac nema namjeru da napusti Firencu

Dinamo Kijev je prije desetak dana na adresu Fiorentine poslao ponudu od 10 miliona eura za Stefana Savića, a kako nijesu dobili zvaničan odgovor povećali su ponudu - ukrajinski mediji pišu da Dinamo sada plaća jakog defanzivca Crne Gore 12 miliona eura... Kijevljani ne mogu više da gledaju dominaciju Šahtjora, pa žele da sastave što bolji tim (imaju Jermolenka, stigao Mbokani), a Savić je prvi pik za štopersku poziciju. Međutim, kako smo čuli Stefan nema namjeru da napušta renesansni grad - pored Dinama ima još dvije ponude iz Engleske, ali ovoga ljeta neće nigdje mrdati. B.T.

Majstori sa bijele tačke

Crvena furija igra finale Kupa konfederacija! A, do duela sa Brazilom su došli preko Italije - sa bijele tačke. I nema čovjeka na planeti koji nije oduševljen hladnokrvnošću Andresa Injeste i kompanije - svi reprezentativci Španije su sa lakoćom izvodili jedanaesterce što je poznati karikaturista Omar Momani na sjajan način ilustrovao...

Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA 29. I 30. 6. 2013.

mečeva zaredom Brazil nije poražen na Kupu konfederacija - zadnji neuspjeh upisali su 2005. u Njemačkoj od Meksika

mečeva zaredom Španija nije poražena u takmičarskim mečevima - Švajcarska je zadnji tim koji je zaustavio “furiju” (1:0), na startu Mundijala 2010.

MERKATO Ljetnji prelazni rok

TOTENHEM

Milioni za Jilmaza

KUP KONFEDERACIJA

Finale iz snova

Najbolji na svijetu protiv najboljih u istoriji - Brazil i Španija u finalu (nedjelja, 00.00h - RTCG 1) koje je planeta dugo čekala Kosta Bošković

z jedne smo uživali najviše kroz fudbalsku istoriju, oni su simbol Svjetskog prvenstva, nacija gdje je fudbal smisao života. I za druge je najljepša sportska igra nešto posebno, iznad svega, ali su dugo tražili put do slave... A kada su ga našli, niko nije uspio da ih skine sa trona - punih pet godina! Brazil i Španija - njihov okršaj planeta je dugo čekala! Sada su konačno tu, oči u oči - na “svetoj” Marakani. Ne može ljepše, ne može spektakularnije - sve to u finalu Kupa konfederacija, u nedjelju pored spektakularnih plaža Rio de Žaneira.

Nejmar, Fred, Tijago Silva, Oskar i ostali brazilski mađioničari protiv Injeste, Ćavija, Toresa i majstora iz Španije. Po mnogima, bez obzira na “pakao” Marakane, favorit je “furija”, ali - Brazil je Brazil, čak i kad bi nastupio sa omladincima.

● DANI ALVEŠ: NIKO NIJE SAVRŠEN

Najveće uspjehe Španije, Brazil je pratio nekako iz sjenke, sudbina (ali i lošiji rezultati “Selekaoa”) kao da nije željela da spoji najbolje na svijetu i najbolje u istoriji. Sada jeste, a Dani Alveš sjajni bek Brazila smatra da Španija ima nevjerovatne igrače, da je favorit u finalu, ali... “Oni svakako imaju više vrlina nego mana i sigurno da imaju sjajne igrače na gotovo svim pozicijama, ali niko nije savršen”, smatra majstor Barselone. “Kako protiv njih? Jednostavno moramo da

igramo punim intenzitetom i moramo da se trudimo da što više držimo loptu, jer znamo da je Španija najopasnija kada imaju veliki posjed lopte”. Svoje rivale pohvalio je i golman Brazila Žulio Cezar... “Imaju dvije evropske i jednu svjetsku titulu i igraju fudbal koji svi vole, ali opet mislim da je sve moguće”, poručio je Cezar.

● DEL BOSKE: FAVORIT JE BRAZIL

Mnogi tvrde da je Španija favorit u velikom finale, mnogi, ali ne i Visente Del Boske, selektor “crvene furije”. “Brazil je favorit, radi se o ekipi koja je pet puta bila svjetski prvak, osvojila je i tri Kupa konfederacija. Pritom, oni su domaćini”, smatra stručnjak koji je osvojio dvije Lige šampiona, Svjetsko i Evropsko prvenstvo. “Naravno, Brazil ima i od-

ličnu ekipu. Nejmar je fantastičan, a sjajni su i Dani Alveš i Marselo. U stvari, ima tu mnogo igrača koji su izuzetno opasni. Probaćemo da dominiramo i imamo posjed lopte, ali u polufinalu nije bilo tako, Italija je kontrolisala meč”. Brazil četvrti put u svojoj istoriji, ili će Španija pored “vanzemaljskih” uspjeha u posljednje vrijeme još jednom oduševiti svijet... Spektakl koji je planeta dugo, predugo čekala - još od novembra 1999. godine. Prije toga, od 18 sati po našem vremenu, za utjehu trećeg mjesta igraće takođe dvije sjajne ekipe Italija i Urugvaj.

Brazil Italija RIO DE ŽANEIRO - Stadion “Marakana”. Kapacitet: 76.800. BRAZIL (4-2-3-1): Cezar - Alveš, Tijago Silva, Luiz, Marselo Gustavo, Paulinjo - Hulk, Oskar, Nejmar - Fred. Selektor: Felipe Skolari. ŠPANIJA (4-3-3): Kasiljas Arbeloa, Ramos, Pike, Alba - Ćavi, Buskets, Injesta - Pedro, Tores, Silva. Selektor: Visente Del Boske.

Totenhem je jako blizu dovođenja Davida Vilje iz Barselone, na skeneru “pijevaca” se nalazi reprezentativac Brazila Paulinjo, ali prije ta dva transfera žele da potpišu - Buraka Jilma-

ARSENAL

za. Prema pisanju turskog lista Aksama, premijerligaš iz Londona će Galatasaraju za napadača ponuditi 20 miliona eura. Međutim, Buraka još žele Fiorentina i Atletiko Madrid. B.T.

Arsen želi Rejnu Arsen(al)u je potreban provjeren čuvar mreže, a izbor je pao na Pepea Rejnu - Arsen Venger je ubijeđen da je golman Liverpula pravi čovjek za Arsenal. Pepe je dobio konkureniciju u vidu Simona Minjolea (stigao u Liverpul iz Sanderlenda), pa je raspoložen da promijeni sredinu - klub iz Londona će morati da ga plati 10 miliona eura, a plata bi mu bila ista kao na Enfildu - 128 hiljada eura nedjeljno. B.T.

SEVILJA

Pozajmili smo Marina Ostali su bez Hesusa Navasa (otišao u Mančester siti), otišao je Emir Spahić (potpisao za Bajer Leverkuzen), pa su morali reagovati - Sevilja je juče objavila da je dovela na pozajmicu Marka Marina. Potencijalni reprezentativac Njemačke je zvanično fudbaler Čelzija, ali pošto prošle godine nije uspio da se izbori za status prvotimca u dogovoru sa “plavcima” 24-godišnji ofanzivac je odlučio da na godinu dana promijeni sredinu... B.T.

Evropska liga

Crveni briljirali, publika zatajila Naši najbolji odbojkaši nastavili sa odličnim partijama protiv Mađarske Miloš Pavićević

orača” je bila talična našim najboljim odbojkašima koji su pokazali klasu, karakter, moć, ali prije svega motiv do neba i sa terena počistili Mađare sa 3:0 u prvom meču Evropske lige na turniru u Podgorici. Četiri godine se čekalo da naša muška odbojkaška reprezentacija zaigra u glavnom gradu Crne Gore, i sada kada Milan Marković i drugovi prikazuju možda i najbolje partije od obnove državnosti ljubitelji odbojke u našoj zemlji su zakazali i dobili veliki minus nakon skromne posjete u našoj najvećoj dvorani, gdje je sinoć bilo svega oko 500 gledalaca.

Kada inat proradi, onda za sastav Nikole Matijaševića ništa nije nemoguće. Odbojkaška reprezentacija Crne Gore nije više skromna ekipa, na koju se istresaju nižerazredne selekcije, to je ekipa koja ima petlju, koja zna šta hoće i koja ima budućnost. Upravo su tu poruku odbojkaškoj javnosti poslali “crveni” na

kon trećeg trijumfa nad Mađarskom u Evropskoj ligi. Naši momci djeluju kao preporođeni, ginu za svaku loptu, a upravo jak kolektiv je najjače oružje i to je zasluga selektora Matijaševića koji je posložio kockice i koji bez dileme vuče prave poteze. “Još jedna kvalitetna utakmica

prEd potpisom

u ovom takmičenju. Mnogo mi je drago što smo konačno slavili i pred našim navijačima i što smo nastavili pozitivan niz rezultata. Osjećamo se zaista fenomenalno, igramo dobro, ali mislim da možemo još bolje. Sve ovo što se događa u vezi odbojkaške reprezentacije treba da hrabri sve one koji vole ovaj sport”,kazao je nakon meča kapiten Milan Marković. Odlično su naši momci otvorili meč i poveli sa 4:2, da bi zatim Mađari zaigrali mnogo bolje i poveli sa 9:8, međutim to je bilo kratkog daha jer su na scenu stupili Minić i Ćaćić za super seriju Crne Gore i vođstvo u setovima (21:17). Drugi set je donio dosta neizvjesnosti, pogotovo sam finiš. Gosti su dominirali, igrali bolje, čak imali i 20:17, ali nijesu uspje-

Crna Gora Mađarska Podgorica - SC “Morača”. Gledalaca: oko 500. Sudije: Brandstater (Austrija) i Brlas (Hrvatska). Rezultat po setovima: 21:17, 22:20, 21:15. CRNA GORA: Minić 17, Babić, G.Ćuk, Šuljagić 8, Ćaćić 11, Rašović, li na pravi način da iskoriste tri set lopte, na drugoj strani na pravom mjestu bili su Šuljagić, Ćuk i Ćaćić i “crveni” prave preokret 22:20. Takva završnica druge dionice igre kao da je ošamutila Mađare koji u poslednjem setu nijesu li-

3 0 Marković 4, Radunović, B.Ćuk 3, Milivojević, Vujović 1, Strugar. MAĐARSKA: Sabo, Bagiš 3, Nađ 5, Tot, Domotor, David, Gergi 6, Kovač 6, Kasap 4, Nemet, Baroti 7, D,sabo 1. čili na sebe. Na terenu je postojala samo jedna ekipa, što najbolje govori konačni rezultat 21:15. U drugom kolu grupe B u Podgorici naši momci će večeras (20h) igrati protiv Španije, koja je sinoć napravila iznenađenje i nanijela prvi poraz Češkoj (3:1).

žrijEb za lŠ

Rakčević u AEK-u Adžić: Dobili smo tešku grupu Plave sa Midtjilandom, Lublinom i najvjerovatnije Ferencvarošem

Naš rukometni reprezentativac Mladen Rakčević sljedeće sezone će igrati u grčkom AEKu, saznaju Dnevne novine. Rakčević je juče sporazumno raskinuo ugovor sa Metalurgom (nakon neočekivanog obrta na relaciji sa Linom Červarom) i odlučio da prihvati primamljivu ponudu šampiona Grčke, koji će se za plasman u Ligu šampiona boriti sa Dinamom iz Minska, Bešiktašem i Tatranom. Čelnici kluba iz Atine imaju ozbiljne ambicije u tim kvalifikacijama, što najbolje govori podatak

da je pivot sa Cetinja četvrto pojačanje “žutih” u posljednjih deset dana. Rakčević je, prema našim informacijama, imao brojne ponude iz regiona, te iz Švedske i Danske, ali je ipak odlučio da prihvati ponudu AEK-a sa kojim bi trebao da potpiše ugovor već sledeće sedmice. Mladen je prve rukometne korake napravio u Lovćenu, da bi zatim osam godina proveo u Skoplju igrajući za Vardar i Metalurg, dok je godinu dana proveo i u Kolubari iz Lazarevca. M.P.

Bivše šampionke Evrope koje su se za sezonu koja slijedi kvalitetno pojačale su večeras u Beču dobile rivale po mjeri - rukometašice Budućnosti će u grupnoj fazi Lige šampiona igrati sa danskim Midtjilandom i poljskim Lublinom, te pobjednikom kvalifikacione grupe 1. Ako se ne dogodi čudo, to će biti Ferencvaroš, koji će 14. septembra igrati polufinale protiv zagrebačke Lokomotive, a u slučaju pobjede, dan kasnije bi se za mjesto u LŠ borio ili sa domaćinom, švajcarskim Cugom, ili sa rivalom iz Mađarske, Erdom. “Dobili smo kvalitetne protivnike, dok očekujem da će četvrta ekipa u grupi biti Ferencvaroš koji je bio nadomak polufinala protekle sezone i koji se sada još pojačao. Smatram da smo dobili teške protivnike ili bolje rečeno najteže iz svih šešira, ako se iz trećeg izuzme Hipobanka. Najvažnije je da se nove igračice što prije uklope u naš sistem rada i onda sam siguran da možemo postizati zapa-

žene rezultate”,kazao je trener Budućnosti Dragan Adžić. U grupi A će igrati Đer, Tiringer, Hipobanka, Pobjednik kvalifikacione grupe 3 (Bjasen, Lajpcig, BNTU Minsk, Tertnes). U grupi B su Budućnost, Midtjiland, MKS Lublin, Pobjednik kvalifikacione grupe 2 (Ferencvaroš, Erd, Cug, Loko-

motiva). Grupu C čine Krim, Mec, Savehof, Pobjednik kvalifikacione grupe 1 (Baja Mare, Tim Tvis Holstebro, Viborg, bolji iz dvomeča Dalfsen - Muratpaša), dok se u grupi D nalaze Larvik, Bera Bera, Podravka, Pobjednik kvalifikacione grupe 4 (Rostov, Vardar, Salerno, Flori). M.P.

subota i nedjelja, 29. i 30. 6. 2013. broj 573 GoDiNA ii

33 žENa STIL

Kombinezon je uvijek praktičan

Kombinezon je odjevni komad sa višestrukom namjenom i jedna je od najpraktičnijh stvari koje bi trebalo imati u ormaru. Naime, kada imate kombinezon bukvalno ste oslobođeni razmišljanja šta obući da li kombinovati majicu sa pantalonama ili suknjom i slično. Sa kombinezonom ovakvih briga nema jer je dovoljno da obučete njega sa omiljenim parom sandala uz koji ćete u zavisnosti od raspoloženja staviti nakit. Kombinezoni za ljetnje mjesece najčešće su izrađeni od prijatnih matrijala, pa iako je

jednodjelni komad nećete se znojiti i u njemu vam neće biti vruće. Najbolje je ukoliko već nijeste kupili jedan da on bude od pamuka, lana ili svile jer ćete ga nositi i tokom dana i tokom večernjih sati. Za dan ga nosite sa ravnim sandalama, šeširićem i sunčanim naočarima dok je za večernji izlazak najbolje da ga kombinujete sa sandalama na visoku potpeticu i glamuroznim nakitom. Kada su boje u pitanju pratite aktuelne trendove koji žutu, narandžastu, plavu ističu kao najmodernije. Ma. I.

SaVJETI

Crvena kao skriveni adut

Žuta je boja za smjelije U TRENDU

Marija Ivanović

ada dovoljno potamnite i vaš ten poprimi preplanulu boju, žuta odjeća pristajaće vam savršeno. To je jedna od aktuelnih boja za ovu ljetnju sezonu, a ne preporučuju je samo brojni stilisti već i dizajneri poput Balmana, Gučija, Stele Mekartni, Luja Vitona i mnogi drugi. Ova boja više pristaje crnkama i brinetama, dok nije posebno preporučljiva plavušama. Lako se kombinuje, što joj daje prednost da je nosite uz razne stilove. Žuti detalj ili komad garderobe savršeno se uklapa uz mornarski stil, a uz dugu haljinu u ovoj boji spremni ste za šetnju pored mora i uživanje u zalasku sunca.

Žuta je jednostavna boja za komibovanje iako na prvi pogled ne izgeda tako. Boja koja oslikava enegričnost i radost, odlično se uklapa sa plavom, narandžastom, crnom, bijelom, ružičastom bojom, dok je sa ostalim nije preporučljivo kombinovati. S kojim stilovima i printovima je nositi, donosimo vam u sljedećim redovima. Mornarski stil Žura majica sa bijelim pantalonama do gležnjeva i mornarskom tašnom, šeširićem i mokasinama učiniće da izgledate poput neke pri-

padnice visoke klase ili kraljevsjke porodice. Mornarski stil koji odlikuju pruge u teget-bijeloj ili crnobijeloj boji sjajno se slažu sa jakom i energičnom žutom bojom. Ukoliko želite, možete promijeniti raspored, pa recimo uz prugastu majicu u mornarskom stilu nositi žute pantalone ili suknju. Za večeri pored mora neka vam kao inspiracija posluži žuta bluza, bermude ili farmerke i strukirani sako u bijeloj ili crnoj boji. Svedeno i otmeno. Žuta i ružičasta Možda vam na prvi poged ove

dvije boje ne idu zajedno, ali nije tako. Ružičasta kao romantična i ženstvena sjajno ide uz žutu koja je upečatljiva i moćna. Bilo da birate detalj u žutoj boji koji bi se lijepo uklopio sa ružičastom košuljom ili haljinicom bitno je da imate mjeru. Dakle, ukoliko je žuta ta koja dominira, neka detalji u ružičastoj boji budu u vidu kaiša, nakita ili marame. Asesoar u žutoj boji Žute cipele nosite sa nekim neutralnim tonovima da ne biste izgledali kao kanarinac. Uz uske pantalone u krem boji ili farmerke, žute stileto štikle poput “lobutinki” daće dozu glamura i šika. Klač tašna sjajan je detalj za dnevne i večernje varijante i možete je nositi uz sve odjevne komade od dugih lepršavih haljina u plavoj, narandžastoj ili bijeloj boji, do šortseva i suknjica od teksasa ili lana. Nakit koji je aktuelan ovog ljeta više nego ikada dostupan je u žutoj boji. Ne plašite se intersantnih narukvica ili minđuša u žutoj boji. Ponavljamo, važno je znati dozirati boju kao što je žuta.

Boje koje nijesu ni previše tople, ni hladne “stoje” svim ženama. Otkrijte koje su boje u pitanju i sa kojim se ostalim bojama najbolje slažu. CRVENA Ako ste u dilemi, obucite crveno. Ova boja svakoj ženi “daje” onu željenu prednost. Čak i studija engleskog univerziteta Durham je dokazala da su na atletskim takmičenjima više šanse za pobjedu imali oni koji su nosili crvene dresove. Crvena je posebna boja i ona je adut svake žene. PLAVOZELENA Plavozelena boja daje zdrav izgled kože. Prilagodljivija je damama sa plavom, ali i onima sa tamnijom bojom kose. Ova boja je uvijek aktuelna ljeti, a odlično se kombinuje uz crnu, braon i ostale neutralne boje. PRLJAVOROZE Nježna, prljavoroze nijansa je prefinjena boja za dame.

Ona je negdje između svijetloroze i boje breskve. Ta boja naglašava prirodnu svježinu lica i svako ko je nosi ostavlja utisak da blista. LJUBIČASTA Ovo je izuzetno “prilagodljiva” boja, isto kao što su još i crna, tamnobraon ili mornarsko plava.

KORISNO

Četka kosu čuva

Za dobar izgled kose bitna je četka koju koristite. Nju treba birati prema svom tipu kose i efektu koji želite da postignete. Veoma su važni materijali od kojih su četke napravljene (prirodni ili sintetički), te oblik i veličina četke. Za dugu i ravnu kosu dobre su pljosnate i velike četke. Ovaj tip četke nije prikladan za feniranje i ne pridonosi povećanju volumena. Dugoj kosi odgovaraju veće četke s mješavinom prirodnih i sintetičkih dlaka Za gustu i kovrdžavu kosu korisne su styling četke. Ovako raspoređene iglice lakše će oblikova-

ti gustu kosu prema tvojim željama, a i dodati volumen ako bude potrebno. Za kratku i meku kosu prozračna četka je idealna. Rasporedom zubaca i rupica omogućava cirkulaciju vazduha tokom sušenja za dodatni volumen. Volumen se najbolje postiže okruglom četkom sa prirodnim dlakama. Prirodne dlake su mekše i neće oštetiti nježniju kosu. Valovitoj će kosi bez volumena pomoći i prozračna četka. Za uvijanje šiški ili vrhova kose koristite malu okruglu četku da bi vam uvojci bili čvršći i trajniji.

34 Zabava

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

FESTIVAL

Večeras počinju ª Sunčane skaleº

ª SouThErn SouL FESTIVALº

Žurka pod vedrim nebom

Muzički festival koji i dalje važi za jedan od najvažnijih u regionu “Sunčane skale” održava se večeras u Herceg Novom i to na Kanli-kuli. Kako je već poznato, na konkurs za ovogodišnju skraćenu verziju festivala prijavilo se 250 izvođača sa raznih evropskih adresa, pri čemu je odabrano njih 23, koji će se predstaviti na večerašnjoj i jedinoj večeri “Skala”. Od crnogorskih predstavnika većeras ćemo imati priliku da čujemo Pera Stefanovića, Ivanu Martinović, Jelenu Kažanegru, Mar-

ka Prentića, Dejana Seferovića. Osim njih, čućemo i predstavnike iz zemalja u regionu, odnosno iz svih bivših jugoslovenskih država, ali i iz Njemačke, Azerbejdžana, SAD, Velike Britanije i Rusije. Karte za festival možete i danas kupiti na recepciji Instituta “Dr Simo Milošević” i ispred Kanli-kule od 18.00 do 21.00 sat. Rezervacije karata možete se uraditi na mobilni telefon 067/222-800. Manifestacija počinje u 21 sat, a emitovanje festivala je obezbijedila RTCG. B.Š.

Predivna Velika plaža je mjesto gdje se održava “Southern Soul Festival”, koji je počeo juče, 28. juna, i traje do sjutra, 30. juna. Neki od najpoznatijih učesnika festivala su iz čitave Evrope ali i SAD, a među njima sigurno najpoznatiji je Alice Russell iz Velike Britanije, ali i ikona house muzike Theo Parrish. Prvog dana festivala, tj. juče gosti su izvodili ili puštali muziku iz funk i soul orbite. Drugi dan je rezervisan za house muziku, a treći za reggae i jazz. Informacije koje vam mogu biti od koristi ukoliko budete gosti festivala je da su organizovana tri šanka i veliki koktel šank, veliki roštilj sa pet vrsta mesa, ali možete kupiti i tri vrste sendviča kao i toliko vrsta salata po cijenama od dva do tri eura. Takođe, organizovan je i mali štand sa suvenirima i SSD majicama, kao i štand gdje možete kupiti aksesoar koji vam je potreban u toku održavanja festivala. Veoma bitno je i to da je tokom trajanja festivala u pripravnosti i bolnički tim sa dva festivalska doktora.

KAKO DA DOĐETE DO LOKACIJE ODRŽAVANJA FESTIVALA OD VAŠEG SMJEŠTAJA/PARKINGA ? Postoje dvije autobuske linije: prva je od grada Ulcinja do lokacije održavanja festivala, sa nekoliko stajališta a druga je od Ade Bojane do lokacije održavanja festivala. RED VOŽNJE AUTOBUSA: Ulcinj – SSF 11:30 , 13:00, 15:00, 17:00, 19:00, 21:00, 23:00, 01:00, 03:00, 05:00 SSF – Ulcinj 12:00, 14:00, 16:00, 18:00, 20:00, 22:00, 24:00, 02:00, 04:00, 06:00 Ada Bojana - SSF 11:30 , 13:00, 15:00, 17:00, 19:00, 21:00, 23:00, 01:00, 03:00, 05:00 SSF - Ada Bojana 12:00, 14:00, 16:00, 18:00, 20:00, 22:00, 24:00, 02:00, 04:00, 06:00 Karta u jednom smjeru košta 1,5 eura, a cijena povratne karte je 2,5 eura. Parkiralište za 600 automobila nalazi se pored restorana “Copacabana”. Cijena parkinga je dva eura dnevno. Ovo je posljednja lokacija gdje automobili mogu biti parkirani. SSF PRAVILA PONAŠANJA Na festival je zabranjeno unošenje hrane, pića, oštrih predmeta, oružja, narkotika i ostalih nelegalnih i zabranjenih supstanci i predmeta koji mogu poremetiti javni red i mir. Svaka sumnja ili navodi o upotrebi zabranjenih stavki biće ozbiljno shvaćeni i tretirani u skladu sa zakonima važećim u Crnoj Gori.

MInI InTErVJu: BILJAnA MITroVIć

Od muzike nikada ne bih odustala Biljana Mitrović nastupala je na koncertu grupe Roli kao jedan od njihovih nekadašnjih vokala. Sa grupom Roli je, kako kaže, posljednji put nastupala na koncertu povodom dvadesetogodišnjice postojanja grupe, tako da ju je obradovao poziv Obrena Tošića da ponovo sa njima proslavi još jedan jubilej. Kako je poslije toliko godina bilo zajedno nastupati sa Rolijem? Da li si imala tremu i koja je tvoja omiljena njihova pjesma? Kada sam čula da su se okupili skoro svi koji su kroz istoriju grupe bili dio nje i koliko su ozbiljno pristupili pripremama za koncert, bez razmišljanja sam prihvatila poziv. Dok smo na probama uvježbavali repertoar, shvatila sam da se ništa nije promijenilo. Pozitivna energija, volja i entuzijazam su, kao i uvijek, bili prisutni, ali s obzirom na prošireni sastav grupe i neminovno evociranje uspomena i prepričavanje mnogobrojnih anegdota, pone-

kad je falilo malo discipline, ali se za taj segment pobrinuo gitarista Beco, koji je pokušavao da nas dovede u red i “trenira strogoću”, te smo mu “prišili” i adekvatni nadimak. Treme je prije a i tokom koncerta, priznajem, malčice i bilo. ali to je više bila briga da li će sve proteći u najboljem redu i da li ćemo zazvučati kako treba. Što se tiče najomiljenije pjesme grupe Roli, to mi je pitanje malo teže, jer je grupa za 32 godine postojanja prošla kroz mnoge transformacije, prvenstveno zbog velikog broja pjevača, koji su svojim specifičnim stilom pjevanja, bojom glasa i harizmom oblikovali grupu na različit način, ali nijesu izlazili iz okvira rok muzike. Grupa ima odličnih pjesama iz svakog perioda koji je obilježio neki od njenih pjevača. Priznajem da je, što se tiče autorskih pjesama, grupa Roli najmanje ličila na sebe dok sam ja pjevala u njoj, jer je pjesma kojom smo nastupili 1997. godine na “Sunčanim skalama” bila

balada u pop fazonu, zbog čega smo se i odlučili da na koncertu odsviramo “Proud Mary”. Koliko ti je ovaj koncert evocirao uspomene iz perioda kada se muzika stvarno cijenila, odnosno slušala, a ne gledala, kada ste imali koncerte po gradovima, naporne pripreme za nastupe itd.? Koncert me je zaista vratio u prošlost. Za opuštenu i lijepu atmosferu zaslužna je najviše publika, koju je uglavnom činila ta generacija koja je odrastala u, po mom mišljenju, srećnijem i opuštenijem vremenu. Današnji brzi tempo života, savremena tehnologija koja je informacije učinila dostupnijim, hiperprodukcija i mediji koji plasira-

ju raznorazne sadržaje podjednako su krivci za sveopšte stanje u muzici i kulturi uopšte. Da li poželiš ponovo da se vratiš pjevanju? Generalno nikada nijesi ni odustala, ali da li imaš želju ponovo za svirkama, snimanjima pjesama? Muzika je moja velika ljubav, bila je i uvijek će biti dio mog života pa nikada ne bih mogla ni da odustanem od nje. Iako posljednjih godina nijesam prisutna u medijima i ne snimam nove pjesme, pjevam prateće vokale kad god imam priliku za to. Moram priznati da sam se uželjela i svirki, ali kako već nekoliko godina imam posao sa fiksnim radnim vremenom, teško mi je da uskladim sve.

Naravno, ako se steknu uslovi da mogu nastupati sa nekim dobrim bendom, uz pažljivo odabrani repertoar i potpuno opušteno, ponovo ću se aktivirati. To nije nešto što se s vremenom zaboravlja, pa se sa malo vježbe lako mogu vratiti u formu. Koja pjesma u posljednje vrijeme je ostavila poseban utisak na tebe bilo da je riječ o stranoj ili domaćoj sceni? Slabije slušam domaću muziku, mada “naletim” na poneku pjesmu koja me na prvo slušanje osvoji, recimo “Iz jednog pogleda” Masima Savića ili novi singl našeg benda Crveno i crno “Udahni svijet”. Od strane muzike, Adel je moj favorit No. 1. F.JOVANOVIĆ

Zabava 35

SUBOTA i NEDJELJA 29. i 30. 6. 2013.

NOĆ U BUDVI

Muzički koktel i dubok džep Ekipa Vikend izdanja obišla metropolu crnogorskog turizma F.J. foto: Vedran Ilić

okom ljetnjih mjeseci Budva važi za jedan od najposjećenijih gradova na Primorju, a za to je, između ostalog, povod i veliki broj muzičko-zabavnih manifestacija, koncerata domaćih i regionalnih izvođača, a nerijetko i stranih. Ali, ono što je svakako osobeno za Budvu je da na nekoliko stotina metara od Starog grada, na šetalištu prema Slovenskoj plaži, imate priliku da čujete raznu vrstu muzike i naiđete na objekte brze hrane i osjetite mirise fast fuda prije nego što uđete u lokal.

Čekanje od 20 i više minuta kako biste ušli na parkinge blizu Starog grada uobičajna je slika prije nego što se upustite u noćni provod. Poslije toga slijedi traženje mjesta na popularnim šankovima, ako odlučite da čujete strane hitove, te pripremanje debelog novčanika kako bi se uz koju “čašicu” dobro zabavili. Ponuda je velika i raznovrsna. Možete da se udobno smjestite, razgovarate u opuštenoj atmosferi sa prijateljima ili, ako ste od onih radoznalijih, da gledate prolaznike. Ljubazne hostese će vam sa osmijehom na licu pronaći sto. Konobar se čaka u prosjeku pet minuta, a izbor pića je raznovrstan. Oni koje vole koktele moraće da izdvoje i do 10 eura, a za kraća pića cijene se kreću u prosjeku četiri-pet eura.

valnik obije njegovu kuću, nikada ne bi shvatio da tu on stanuje. “Statue i priznanja čuvam u podrumu”, kaže Hari, koji napominje da je tokom karijere imao toliko duetskih pjesama da je ostalo samo da snimi numeru sa svojom tetkom. On napominje da je učešćem na Eurosongu ujedinio cijelu regiju i povezao sve od Albanije do Slovenije. “Svi su bili za Bosanca koji dobro pjeva”, skromno je prokomentarisao on. Hari uveliko radi na albumu, ali treba mu motivacija kako bi sve bilo kako treba. Na Harijevom nastupu imali smo priliku da vidimo ministra kulture Branislava Mićunovića, bivšeg fudbalera Nišu Saveljića i druge.

● HARI ZABAVLJAO FARMACEUTE

● NININA ZABAVA

Prva stanica koju smo obišli bio je koncert poznatog pjevača iz Bosne i Hercegovine Harija Varešanovića u hotelu “Avala” povodom predstavljanja novih proizvoda “Esense”. Luksuz, stari hitovi, ali i poneka poznata javna ličnost koja je došla da čuje Harija, koji je publiku podsjetio na pjesme koje su obilježile njegovu karijeru, obilježili su noć. Ne, toliko skromni Hari nam je rekao da je za njegov izgled “kriv” trening, konstantno vježbanje, ali da nikada ne pretjeruje. Skromni Hari kaže da sebe nikada nije smatrao zvijezdom, te da u slučaju da pro-

Nekoliko stotina metara od “Avale”, blizu obale, goste je zabavljala i crnogorska pjevačica Nina Petković. Uglavnom stranci, uz vino i morske specijalitete, uživali su u Nininim pjesmama, ali bilo je i domaćih. Publika je najbolje reagovala na numere hrvatske grupe Kolonija, pa igre nije nedostajalo. Atraktivna Tivćanka zagrijala je “masu” i još jednom dokazala da važi za jednog od najtraženijih domaćih klupskih vokala.

● GOCA NA ŠETALIŠTU Svi oni koji više vole domaće pje-

vače ili makar da čuju pjesme u kojima mogu da razumiju svaku riječ na šetalištu će svakako moći da se zabave. Igračice su u skoro svakom lokalu, preciznije na skoro svakom podijumu mameći muškarce da uđu. Nerijetko vole da se fotografišu, jer ne bi voljele da ih neko od bližnjih prepozna. Pjesme Aca Pejovića, Danijele Vranjić, Seke Aleksić i drugih iz plejade Granda mogu se čutu na svakom koraku. Tokom naše večernje patrole, u jednom od lokala na šetalištu imali smo priliku da čujemo Gocu Tržan, koja je ka-

EXIT

● POGODNO TLO ZA NARODNJAKE Svi oni koji se odluče tokom vikenda da borave u Budvi imaće prilike da uživaju uz regionalne folkere, a oni koji vole elektronski zvuk mogu da posjete Top Hill. U narednom periodu očekuju se gostovanja svjetskih di-džejeva, ali i regionalnih pop pjevača.

MODA

Od 2. jula karte skuplje Ovogodišnja prodaja promotivnih ulaznica za Exit Festival 2013. u Crnoj Gori trajaće do 1. jula, a već od utorka, 2. jula, u prodaji će se naći festivalske ulaznice po cijeni od 72,45 eura. Prodaja ulaznica u regionu završava se u ponoć sa 6. na 7. jul. “Publika u Crnoj Gori trenutno

zala da joj taj dio Budve vraća lijepa sjećanja kada je sa svojom porodicom dolazila na ljetovanje.

Revija u ª Nikićuº

ima mogućnost kupovine festivalskih ulaznica po promotivnoj cijeni od 57,75 eura i dnevnih po cijeni od 25,20 eura. Ta cijena festivalskih, petodnevnih ulaznica, na snazi je do 1. jula. Od 2. jula cijena festivalskih karata diže se na 72,45 eura. Jednodnevne ulaznice će od 2. ju-

la koštati 30,45 eura. Cijena kampa ostaje trajno ista 26,25 eura. Prodaja svih ulaznica za Exit trajaće do subote, 6. jula (uključujući i subotu do 14h)”, stoji u saopštenju. Službeno prodajno mjesto Exita za Crnu Goru je Montenegro Tourist Service. E.Z.

Modna revija crnogorskih kreatorki Jelene Roganović-Đurić i Branka Asanović, te butika “Kids Land”, “Legend” i “Sherri Hill” biće održano sjutra veče u hotelu “Nikić” u organizaciji MAP agencije. “Kreacije će nositi polaznici škole, a program će biti upot-

punjen dodjelom diploma našim polaznicima. U muzičkom dijelu programa pojaviće se poznata imena sa domaće scene. Učestvovaće i plesna grupa Life”, stoji u saopštenju. Revija će početi u 19 časova i 30 minuta. E.Z.

36 Roditelji

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30.6.2013.

Pjesma ª Ne daj se Inesº odredila ime za kćerku

RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

POZNATE MAME: DIJANA KRIVOKAPIĆ

Dijana Krivokapić, pjevačica, a ujedno i pravnica, za Vikend novine govori o svojoj trudnoći, koja je bila više nego komplikovana, o podizanju i vaspitanju ćerkice Ines (2). Dijana se porodila prirodnim putem, bez epidurala. Koliko Vas je porođaj promijenio kao osobu i da li sada imate možda drugačije poglede na svijet? Materinstvo me je mnogo promijenilo, intenziviralo je sve one dobre strane kao što su savjesnost, odgovornost, privrženost, ljubav, nježnost, a čini mi se da mi je pomoglo i da očvrsnem. Prioriteti su se skroz promijenili, pa sam sada mama ispred i iznad svega. Kako je protekla trudnoća? Moja trudnoća je od samog početka okarakterisana kao visokorizična, pa je to zahtijevalo i poseban režim - hormonske terapije i mirovanje. Na svu sreću, nijesam gubila optimizam, a pozitivna energija koja me je pratila kroz cijelu trudnoću pomogla mi je da sve poteškoće lako prebrodim i na svijet donesem predivnu djevojčicu. Porodili ste se carskim rezom ili prirodnim putem? Porodila sam se prirodnim putem, bez epidurala. Neopisiv je osjećaj blaženstva kad nakon toliko napora i jakih bolova u rukama držite svoje malo biće. Vi ste odabrali ime za kćerkicu? Suprug i ja dijelimo posebne emocije za čuvenu pjesmu “Ne daj se Ines”, pa su Arsen Dedić i Rade Šerbedžija na neki način

“kumovali” našoj djevojčici. Čim je došla na svijet - nije bilo dileme. Nazvali smo je Ines. Kako ste se njegovali tokom trudnoće? Posebnu pažnju pridajem njezi, pa je moja uobičajena njega bila prisutna i u trudnoći. Jedino sam se trudila da zbog specifičnosti stanja kožu održim elastičnom, te da je dodatno “nahranim” posebnim kremama i losionima. Kakav je bio režim ishrane tokom trudnoće, a kakav je sada? Trudila sam se da se hranim zdravo i da bebi obezbijedim sve neophodno za pravilan razvoj. Nijesam imala želju za nekim posebnim namirnicama. Da li ste se ugojili eventualno u tom periodu? Kao i većina trudnica, i ja sam dobila višak kilograma u trudnoći, ali se nijesam opterećivala time. Na prvom mjestu mi je bilo zdravlje bebe. Nakon trudnoće sam nastavila sa zdravom ishranom, što je rezultiralo time da sam popravila opšte stanje organizma, a usput sam se riješila i tog viška kilograma. Rađanjem jedne nove uloge, a to je roditeljstvo, koliko je na početku možda bilo teško postići sve obaveze, i poslovne i druge? Koliko god mislili da ste se pripremili za roditeljstvo čitanjem raznoraznih knjiga i slušanjem iskustava onih koji su se već ostvarili u toj ulozi, ipak u tu novu životnu dimenziju ulazite prilično nespremni. Na svu sreću, majka priroda se potrudila

da odmah prorade instinkti i da se ostvari jaka veza sa bebom, pa je upravo osluškivanje ključ za snalaženje, ali i za prilagođavanje života novonastalim okolnostima. Potrebno je malo vremena da se priviknemo, organizujemo i prevaziđemo male strahove i nesigurnosti, ali vrlo brzo sve dođe na svoje. Koliko suprug pomaže oko obaveza koje su vezane sa kćerkicu? Dopunjavamo se i trudimo da što više vremena provodimo zajedno. Jedan dio dana je svakako rezervisan za nas troje i naše male rituale. To su zaista dragocjeni trenuci. Ko je još desna ruka u čuvanju Ines ka-

da od poslovnih obaveza ne stižete da je vi (roditelji) čuvate? To su svakako bake i dede, kao i prabaka. Ona je njihova mezimica, pa je uživanje u vremenu koje provode zajedno obostrano. Ines uživa u svoj pažnji i ljubavi koju joj pružaju, a na njih djeluje kao neki eliksir mladosti, jer uz nju prosto zablistaju i podjetinje. Neki savjet za buduće mame? Uživajte u svakom trenutku trudnoće, a kad na svijet donesete to malo biće, samo osluškujte, jer vi najbolje osjećate šta je vašoj bebi potrebno. I sigurno nećete pogrijašiti ako joj pokažete da je beskrajno volite. B.Š.

Roditelji 37

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30.6.2013.

INSTITUT ZA DJEČJE BOLESTI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

I očevi mogu ostati uz djecu tokom liječenja U Institutu za bolesti djece uobičajeno je da pored mališana ostaju majke, ali sa djetetom može ostati i otac, ukoliko je to neophodno, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. Portalu Roditelji nedavno se obratio otac jednog djeteta, navodeći da su mu u Institutu kazali da u Dječjoj bolnici očevi ne mogu da ostanu sa djecom, nego samo majke. Direktorka Instituta Danojla Dakić kazala je portalu Roditelji.me da je uobičajeno da pored djece u toku hospitalizacije ostaju majke. Ona smatra da nije potrebno naročito objašnjavati zašto je to tako, s obzirom na to da majke doje djecu i da su one na porodiljskim bolovanjima. “Na Pedijatriji A prostori za djecu su odvojeni staklom, tako da majki koje doji nije prijatno da u susjednom boksu bude njoj strani muškarac. Ipak, nije tačno da u Institutu očevi ne mogu da ostanu pored svoje bolesne djece kada je to neophodno”, kazala je Dakić. Na pitanje u kojim slučajevima je dozvoljeno da roditelj boravi sa djetetom u bolnici, ona je kazala da pored djece do tri godine starosti roditelj obavezno ostaje, a da pored veće djece roditelji ostaju kad za to postoje medicinske indikacije i uvijek kad ima potrebe i prostora za to. Dakić je kazala da problem Instituta nijesu roditelji djece, već članovi šire poro-

dice i komšije koji po svaku cijenu žele učestvovati u njihovom liječenju. “Valjda je to tradicija ove sredine. Nadamo se da će novi pravilnik o kućnom redu Kliničkog centra Crne Gore riješiti i ove probleme, jer će roditelji dobiti identifikacione kartice pomoću kojih će moći da uđu u Institut za bolesti djece”, dodala je ona. Dakić nije mogla da precizira koliko godišnje na Institutu imaju zahtjeva da sa djetetom tokom hospitalizacije ostaje otac. “Ne znam tačno koliko slučajeva godišnje imamo zahtjev da otac ostane pored djeteta, ali svakako nije često. U tim slučajevima zahtjev uvijek ispoštujemo”, navela je ona. Na pitanje šta se dešava u situaciji kada roditelj nije u mogućnosti da ostane sa djetetom ili kad dijete nema majku i oca, Dakić je kazala da Institut za bolesti djece ima više od 200 medicinskih sestara koje brinu o bolesnoj djeci. “Tako se i u slučajevima kad roditelji ne mogu biti uz dijete, proces liječenja i njege odvija kao da su roditelji pored djeteta. Osoblje Instituta za bolesti djece ima puno razumijevanja za specifičnosti pojedinih porodica, pa nam se dešavalo da pored djeteta nekad bude baka ili neki drugi član porodice”, pojasnila je Dakić.

DOJENJE DVA DJETETA

Kako povećati produkciju mlijeka Dvoje djece može imati sasvim različite potrebe kada je dojenje u pitanju. Jednom možda treba više mlijeka nego drugom. Jedno možda sisa efektivnije. Jedini način za povećanje produkcije mlijeka je češća stimulacija dojki. Ako jedno dijete izgleda zadovoljno i dobro napreduje na težini, majka treba da ga doji češće. Dojite ono dijete kojem više treba i to intenzivno. Naravno, dojke se ekstra stimulišu ako se oba djeteta do-

PERINATALNA NJEGA

Problem pretjerane medikalizacije

Perinatalna odnosno njega majke i bebe u toku i nakon trudnoće u Crnoj Gori je generalno pretjerano medikalizovana, jer postoje jako visoke stope registrovanih carskih rezova, indukovanih i pospješenih porođaja, ali i uporna upotreba zastarjelih rutinskih procedura kao što su klistir, brijanje, liberalne epiziotomije. Kako se navodi u Strategiji za očuvanje i unapređenje reproduktivnog i seksualnog zdravlja Crne Gore do 2020. godine, koji je Vlada usvojila na posljednjoj sednici, perinatalni sistem je prilično fragmentiran i ne postoji zadovoljavajuća razmjena podataka i informacija porodilišta sa Jedinicom za neonatalnu intenzivnu njegu, niti postoje zajedničke revizije učinaka. Strategija potvrđuje da u crnogorskim porodilištima mnoge djelotvorne tehnologije koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija nijesu u primjeni, poput smještaja beba pored majki i ranog, isključivog dojenja na zahtjev bebe, partnerstva i stalne podrške tokom porođaja. U crnogorskim porodilištima se ne mogu pohvaliti ni promovisanjem hodanja i slobodnog izbora po-

ložaja pri porođaju, obeshrabrivanjem korišćenje horizontalnog položaja i rutinskim usmjeravanjem potiskivanja, ni primjenom aktivnog upravljanja trećom fazom porođaja. Ministarstvo zdravlja, koje je autor dokumenta, navodi da je u Crnoj Gori sprovedena reorganizacija perinatalne njege, koju čine jedna Nacionalna bolnica za akušerstvo i ginekologiju u Podgorici i Jedinica za neonatalno intenzivno liječenje, kao poseban organ i dio nacionalne pedijatrijske bolnice. U zemlji postoji osam porodilišta nivoa 1-2, u kojima se obavi do 850 porođaja godišnje, kao i dodatna četiri manja porodilišta (sa do 150 porođaja godišnje). U Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra godišnje se obavi oko 3.200 porođaja. U Strategiji je ocijenjeno da Crna Gora ima dobru mrežu primarne zdravstvene zaštite i dobre bolničke kapacitete, pa je skoro 97 odsto žena jednom ili više puta tokom trudnoće bilo na pregledu kod ginekologa, a skoro 100 odsto se posljednje dvije godine porodilo uz stručnu pomoć ljekara. Opširnije na www.roditelji.me

je intenzivno. Intenzivno dojenje tri do četiri dana većina ne smatra posebnim problemom. Ako je potrebno intenzivno dojiti i po noći, majka treba da pokuša da organizuje što više pomoći u tom periodu. Tata može raditi sve ostalo, a ona “samo” dojiti. Po nekim studijama je otpuštanje prolaktina jače u toku noćnih podoja. To znači da je za produkciju mlijeka noćni podoj najbolja stimulacija.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

38 Žena

SUBOTA I NEDJELJA 29. I 30. 6. 2013.

TERAPIJA

Pitanja o seksu koja bi postavio terapeut

mate problema u vezi, a bojite se da odete kod terapeuta? Prosječnom paru treba sedam godina da shvati da im je potrebna stručna pomoć. Evo šta bi vas pitali i kako savjetovali da ste zatražili stručnu pomoć.

Ovo su najčešće teme, pitanja i savjeti koje seksualni terapeuti predlažu parovima. 1) KOLIKO SU ZDRAVI VAŠI ODNOSI? Da li ste omiljeni na poslu? Imate li bliske prijatelje i slažete li se sa porodicom? Ta informacija je korisna da bi utvrdili da li su vaši problemi specifični za vašu vezu ili i inače imate problema s odnosima. 2) PROUČITE BRAK SVOJIH RODITELJA Sviđalo vam se to ili ne, naši odnosi prema drugim ljudima,

posebno partneru, temelje se na odnosima u porodici u kojoj ste odrastali. 3) KOMPROMIS NIJE UVIJEK RJEŠENJE Ponekad nas rješenje koje treba da zadovolji obje strane ostavlja nezadovoljnim. Ako je način, a ne učestalost seksa uzrok problema, možete oboje postati frustrirani. Kompromis je dobar, ali postoje i druga rješenja. 4) VAŽNO JE ŠTA RADITE U SEKSU, A NE ŠTA MISLITE Ne krivite se zbog prljavih misli koje imate. Prolazna maštari-

ja o seksu s njegovim najboljim prijateljem ne znači ništa. 5) NE BOJTE SE PARTNERA, ON JE ISTI KAO I VI On se činiti da je uspješan, siguran, ljepši, glamurozniji, ali ispod kože smo svi jednaki. Svako od nas želi da bude voljen i osjeća se sigurno. 6) LJUDI SE ČESTO PONAŠAJU SUPROTNO OD TOGA KAKO SE OSJEĆAJU Sramežljivi ljudi su često arogantni. Partner koji je očajnički zabrinut da će vas izgubiti je uplašen, tako da vas češće tjera od sebe nego zadržava. 7) ODABERITE VRIJEME ZA RAZGOVOR Rasprave su najdjelotvornije kad ste oboje u pozitivnom raspoloženju i stvarno želite da popravite stvari.

8) VIŠE SLUŠAJTE, MANJE PRIČAJTE Govorite kako se osjećate, a ne kako se zbog njega osjećate. Kažite šta biste više željeli umjesto da partnera optužujete da vam nešto uskraćuje. Ubacite kompliment u svaku temu. 9) ISTAKNITE ARGUMENTE TRI PUTA NA TRI NAČINA Tako ćete biti sigurni da je partner stvarno to shvatio. Neki su ljudi “slušni” tipovi, drugi vizuelni. Koristite različite jezike i sredstva komunikacije svaki put kada ponavljate svoj argument. 10) SEKS JE VAŽAN MA ŠTA GOVORILI Kad je dobar, računa se da je seks četvrtina kvaliteta veze. Kada je loš, može da “otruje” ostale tri četvrtine.

KREATIVNOST

Iskoristite balkon na što bolji način Kada je riječ o balkonu ili terasi mnogi bi se složili da je to upravo ono što daje nekom domu potpuni izgled. Činjenica je da je većini ljudi kod kupovine stana jedan od nezaobilaznih uslova definitivno balkon, a kako ga možete urediti i čemu sve može služiti, provjerite u nastavku. Jednostavno nije isto kada ostanete lišeni tog malog prostora koji vas spaja sa spoljnim svijetom. Balkon predstavlja mjesto koje je definitivno višefunkcionalno, a bez obzira služi li vam kao prostor za sušenje mokrog rublja, kao pušionica ili kao prostor gdje neometano možete uživati u svojoj kafici na suncu, on je sigurno jedan od najdražih prostora koji posjedujete. S obzirom da je vrijeme sve viših temperatura i sve češćeg sunca, krajnje je vrijeme da uredite balkon po

svojoj mjeri i želji. Zavisno o njegovoj veličini i vašim potrebama, u nastavku donosimo tri odlična rješenja kako ga možete urediti i uživati u sunčanim i toplim trenucima.

te znati da je ovo pun pogodak. Družiti se s prijateljima na balkonu i uživati u ispijanju kafe ili u čaši vina na svježem vazduhu svakako je nešto što će doprinijeti vašem kvalitetu života. Osim toga, čitanje omiljene knjige na ležaljci nešto je što će vas potpuno opustiti i pripremiti na nove izazove svakodnevice.

Vrt Ako ste ljubitelj prirode, onda je ovo idealna solucija za vas. Osim što je izbor biljaka za vaš novi vrt jako zabavna misija povremeni rad kako bi ga održali na koliko tolikom nivou svakako će vas relaksirati s vremena na vrijeme. Uz to što ćete svaki dan moći uživati u zelenilu koje ste stvorili, u njemu ćete se moći i opustiti nabavite li samo jednu stolicu.

Prostor za jelo Doručkovati na balkonu je hiljadu puta bolje nego sjediti za kuhinjskim stolom. Osim što ćete tako uživati u jutarnjem suncu i svježem vazduhu, što će vas naoružati pozitivnom energijom za dan koji slijedi, moći ćete dobro procijeniti kako se obući, a imate li uz to i prilike za lijepim pogledom, što više reći... Sve što trebate za ovu soluciju je mali sto i stolice. Prostor za sjedjenje ili čitanje Bez obzira odlučite li se za varijantu sjedenja ili čitanja, mora-

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA 29. I 30. 6. 2013.

Rotkvica na načina Rotkvica je dobar izvor bakra, mangana, kalija, vitamina C, K i B6. SUPA OD LISTA ROTKVICE 5 vezica listova mlade crvene rotkvice, 2 šargarepe, 3 veća krompira, 1 kašika griza, 2 kašičice začina C ili vegete, 2 jajeta, 1 šoljica mlijeka, Druga varijanta: 5 vezica listova mlade crvene rotkvice, 2 veće šargarepe, 5-6 šampinjona, 1 šoljica pirinča, 2 jajeta, 1 šoljica mlijeka po ukusu zacin C ili vegeta, mljeveni biber PRIPREMA Šargarepu očistiti i izrendati na sitnije, pa je propržiti na ulju. Kad omekša, ubaciti krompir sječen na kockice, malo propržiti, pa dinstati uz povremeno dolivanje male količine vode. Kad je krompir kuvan - raspada se, a voda skoro isparila, propasirati ga ne vadeći iz lonca, dodati kašiku griza, začine i naliti vodom. Količinu vode sipajte po želji, u zavisnosti od toga da li želite gušću ili rjeđu čorbu. U provrelu čorbu dodati dobro oprane i na rezance isjeckane listove rotkvice i kuvati 15-20 min, na laganoj vatri. Na kraju dodati jaja umućena blago viljuškom sa šoljicom mlijeka. Poklopiti i ostaviti malo da odstoji. Druga varijanta: Propržite na ulju isjeckan mladi luk, dodajte šargarepu izrendanu krupnije i šampinjone isječene na listiće. Kada uvri voda koju su

pustili šampinjoni, dodajte šoljicu pirinča, još malo propržite, dodajte po ukusu mljevenog bibera i nalijte vodom. Kada voda provri, dodajte isjeckane listove rotkvice i kuvajte dok se pirinač ne skuva. Na kraju začinite začinom C, umutite jaja i šoljicu mlijeka, dodajte u čorbu, poklopite i ostavite nekoliko minuta da odstoji. SALATA OD ROTKVICE 300 g rotkvica, 1 glavica crvenog luka, po ukusu soli, nekoliko lista celera, 250 ml jogurta, 50 ml maslinovog ulja, 50 ml vinski ocat jačine 4%, nekoliko crnih maslina PRIPREMA Isjeći rotkvice, zatim crveni luk na kolutove. Sve staviti u posudu za serviranje. Dodati sjeckani list celera, maslinovo ulje, vinski ocat jačine 4% i posoliti po ukusu. Posuti jogurtom, ukrasiti. PEČENE ROTKVICE 220 g pečurki, 1 češanj bijelog luka, 150 g rotkvica, svježih, narezanih, 25 g masla, 1 kašika majčine dušice

PRIPREMA Zagrijte maslo u tavi, a zatim dodajte gljive i pecite 5 minuta. Umiješajte bijeli luk, majčinu dušicu i rotkvice i pecite još 3-5 minuta. Skinite sa vatre i poslužite toplo. ROTKVICE SA PRAZILUKOM I GORGONZOLOM 300 g rotkvica, 250 g kukuruza šećerca, 200 g praziluka, 400 ml jogurta od obranog mlijeka, 200 g rendanih jabuka, 50 g gorgonzole, 1 kašika senfa, so, biber, 400 g crnog hljeba PRIPREMA Očišćene rotkvice i praziluk isjeckati na tanje kolutove. Kukuruz šećerac ocijediti i staviti u činiju za salatu. U sredinu staviti rotkvice i praziluk. Dresing: Jogurt izmiješati sa senfom, posoliti i pobiberiti. Dodati izmrvljenu gorgonzolu i rendanu jabuku. Salatu od rotkvica sa prazilukom i gorgonzolom prije serviranja preliti dresingom i poslužiti uz crni hljeb. Da biste bili sigurni da je gorgonzola svježa i bezbjedna za ishranu, osim što

ćete provjeriti rok upotrebe, provjerite da li postoje jasno definisane vertikalne crte intenzivno zelene boje. Ako je na površini primijetna plesan neke druge boje u vidu fleka, sir više nije jestiv. SOK OD ROTKVICE 900 g rotkvica (bez zelenog dijela), 250 g meda, 2 limuna (sok) PRIPREMA Rotkvice oprati i izrendisati. Dodati med, sok od limuna i dobro promiješati. Pripremljenu mješavinu izručiti u stakleni sud s poklopcem i ostaviti da odstoji na hladnom mjestu (ne u frižideru) oko 24 časa. Poslije navedenog vremena, dobro promiješati, procijediti kroz gazu i sipati u sterilne flašice s zatvaračem. Flašicu čuvati u frižideru. Sok je veoma zdrav, a od davnina se upotrebljava za iskašljavannje. Upotrijebiti sok 3 x 1 kašiku prije jela.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA 29. I 30. 6. 2013.

● POSEBNI NAPICI

ª Arhonto roseº

RECEPT MAJSTORA

Salata od dimljenog lososa

● RECEPT POZNATIH

Carpaccio od lososa Jedno od zaštitnih lica Javnog servisa, mlada urednica Dnevnika Ivana Šebek kaže da voli laganiju hranu, a pretežno uživa u morskim plodovima. Kako napominje voli da uživa u hrani iz restorana Ćatovića mlina, jer smatra primorci najbolje spremaju riblje specijalite.

10 dkg rukole, 5 dkg crvene blitve, 5 dkg parmezana ili neki sličan sir, 10 dkg dimljenog lososa, 1 dcl maslinovog ulja, sol, papar, limun PRIPREMA Losos nakapajte limunovim sokom i maslinovim uljem, pokrijte prozirnom folijom i ostavite nekoliko sati u frižideru. Rukolu i crvenu blitvu očistite,

operite i posušite. Parmezan sastružite na nake male fetice. Na tanjir poslažite rukolu, poviše nje crvenu blitvu. Sve malo posolite i pobierite, pa zalijte maslinovim uljem, aceto balsamicom i nakapajte malo limunom. Na salate pobacajte parmezan, a na njega poslažite male komade lososa. I to je to.

Vino “Arhonto rose”, vinarije “Krgović”, preporučio je Vladan Đurđevac, menadžer restorana Sport club. Iz ovog restorana preporučuju vina sa naših vinograda jer su veoma dobrog kvaliteta. Ovog puta za konzumaciju predlažu “Arhonto rose”, prvoklasno vino vinarije “Krgović”, koje će oduševiti sve ljubitelje ovog pića. Vina iz vinarije “Krgović” se prave od prvoklasnog grožđa uzgajanog u porodičnom vinogradu, nekoliko kilometara sjeverno od Podgorice. Na ovom području se nalaze ostaci najstarijeg ilirskog, zatim rimskog, a kasnije i slovenskog naselja na teritoriji današnje Crne Gore, gdje se vjekovima gajila vinova loza i pravilo vino. “Arhonto rose” je jedno od vina koje nudi ova vinarija, preporučljivo je za konzumaciju u ljetnjim danima. Nudi izvanrendan osvježavajući karakter koji duguje sortama sanđoveze i kaberne sovinjon. Neodoljivo je privlačne losos boje. Preporučuje se kao aperativ, a i odličan je pratilac proljećnih i ljetnjih laganih salata, morskih predjela, pašteta, ribe i suvog mesa. Pakuje se u pakovanju od 0,75 litara. Njegova cijena je 20 eura. Temperatura serviranja: od osam do 12 stepeni Cijena: 20 eura Procenat alkohola: 13,9 odsto Količina: 0,75 litara

● Preporuka

Sladoled od borovnica

Veselin Batrićević Sport club restoran, kuvar Salate su idealne za konzumaciju u ljetnjim danima. Restoran Sport club preporučuje salatu od dimljenog lososa, koja predstavlja idealnu kombinaciju povrća i ribe. Za pripremu ovog laganog obroka potrebno je 30 grama rukole, 50 grama zelene salate, 50 grama pomodorina, 50 grama svježeg krastavca, 60 grama paprike, 60 grama maslina, 100 grama dimljenog lososa, pola limuna, so, biber, maslinovo ulje jedan čen bijelog luka i svježa nana. Jednostavnost pripreme čini ovo jelo pristupačnim i onima koji nijesu vični u kuhinjskih poslovima. Za spremanje ukusnog

200 g svježih borovnica, 300 g kisjele pavlake sa 20% masnoće, 1 kašičica maslaca, 1 limun – sok, 60g šećera, 1 kašika meda, 2,5 dl slatke pavlake PRIPREMA Pjenasto umutite kisjelu pavlaku i maslac. Uspite u blender, dodajte borovnice i limunov sok, te šećer i med. Sve fino umutite. Posebno napravite šlag od slatke pavlake, pa umućenu masu polako dodajte šlagu, muteći najmanjom brzinom. Uspite u posude i zamrznite. Ukoliko nemate aparat za pravljenje sladoleda, nakon sat vremena promiješajte masu pa ostavite da se konačno zamrzne. Posluživanje Poslužite sa borovnicama ili džemom od istih, čokoladnim prelivom – po ukusu…

Sos od peršuna Čorba od 30 g brašna, 5 dcl slatkog mlijeka, 1 bunt (oko 2 dcl) izsjeckanog peršuna, 1 kašika maslaca, so, biber PRIPREMA U jednu šeprpu staviti kašiku maslaca i staviti na uključenu ringlu. U mlijeko umiješati brašno da ne bude grudvica i kad se maslac otopio masu usuti u tu šerpu, zatim dodati izrezani prešunov list, so i biber i kuvati na laganoj vatri uz stalno miješanje oko 5 minuta. Sos ne smije biti previše gust i ako se to dogodi dodati još mlijeka. Ovaj sos se služi vruć uz jelo kojem je prilog krompir bilo da je kuvani ili pečeni.

tikvica

600 g tikvica, 300 g krompira, 80 g luka, 1-2 češnja bijelog luka, 100 ml pavlake za kuvanje, 1,5 l vode, 2 kašike maslaca, 2-3 kašike limunovog soka, 1 kašika vegete PRIPREMA Maslac zagrijte i svijetlo popecite nasjeckani luk. Zatim dodajte narezane tikvice i sve kratko propirjajte. Dodajte narezani krumpir, 1 l vode, Vegetu i kuvajte oko 20 minuta. Na kraju dodajte protisnuti bijelog luka. Kuvano povrće usitnite, dodajte ostatak vode, pavlaku i limunov sok, pa sve zajedno kratko prokuvajte.

obroka potrebno je desetak minuta. Na početku isjeckati povrće, potom isjeckano povrće staviti u posudu, izmiješati sa lososom, začiniti solju i biberom, pa preliti marinadom od maslinovog ulja, svježe nane, bijelog luka i soka od limuna. Servirati i dekorisati po ukusu. Uz ovo jelo preporučuje se rose vino “Arhonto”, vinarije “Krgović”.

42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 6. 2013.

Mercedes s-klasa PullMan

Čudovište od 200.000 eura

Automobili

predstavljamo, savjeti...

Predsjednik Daimlera Diter Ceče otkrio je nove detalje o Pullman verziji novog Mercedesa S-klase. U intervjuu za magazin Autocar, Ceče je rekao da je kompanija posvećena ultraluksuznom segmentu tržišta jer je to važno za Mercedes, koji ima tradiciju na tom nivou. Očekuje se da će Pullman biti dugačak oko šest metara, a da će razmak između osovina da bude između 3.465 i 3.515 mm. Automobil koji u ponudi Daimlera treba da zamijeni ugašene Maybach modele, imaće upečatljivu masku i luksuzni enterijer koji će konkurisati onom u modelu Rolls-Royce Phantom. S-klasa Pullman će da bude predstavljena u maju 2014, a Ceče je nagovijestio da će koštati preko 200.000 eura.

grand c4 Picasso

Prezentacija udobnosti Citroen je objavio prve detalje o modelu “Grand C4 Picasso”, minivenu sa sedam sjedišta. Francuzi kažu da je ovaj auto dizajniran tako da ponudi do sada neviđeni balans između unutrašnjeg prostora i dinamičnih linija spoljašnjosti. “Grand C4 Picasso” je dosta sličan svom rođaku predviđenim za prevoz pet osoba, ali se ipak razlikuje po nešto drugačijem prednjem dijelu, zadnjim svijetlima i unikatnim krovnim nosačima koji se stapaju sa D-stubom. Automobil ima i panoramski stakleni krov i izbor između alu-točkova prečnika 16, 17 ili 18 inča. Enterijer je presvučen kvalitetnom tkakinom, oplemenjen hromom i sjajnocrnim detaljima i LED ambijentalnim osvjetljenjem. Tu je i zabavni sistem i 12-inčni “panoramic HD” displej koji služi kao digitalna instrument tabla. Zahvaljujući EMP2 platformi, “Grand C4 Picasso” ima najviše prostora u klasi kad je riječ o drugom i trećem redu sjedišta, kao i prtljažnik zapremine do 700 litara. Uz to je i 100 kilograma lak-

ši od prethodnika. U ponudi će da budu dizelaši e-HDi 90 Airdream, e-HDi 115 i BlueHDi 150, povezani sa šestostepenim manuelnim

ili novim Efficient Tronic mjenjačem sa šest stepena prenosa, koji “preciznije mijenja brzine i poboljšava performanse i udobnost”.

Piaggio MP3

Nova verzija skutera Piaggio je predstavio nove verzije popularnog skutera MP3, koji bi elegancijom i sportskim izgledom trebalo da privuku novi profil kupaca. Biznis verzija donosi više luksuza i prefinjenosti koje traže poslovni ljudi, dok je Sport verzija više usmjerena na dinamičnost. Za pogon se koriste četvorotaktni vodom hlađeni agregati sa direktnim ubrizgavanjem goriva zapremine 300 i 500 kubika, snage 22,5 i 40 KS. Obje verzije ovog skutera opremljene su multimedijalnom platformom PMP koja sadrži funkcije koje do sada nijeste imali prilike da vidite na skuterima. USB konekcija je dio tog paketa, a ono po čemu će se novi Piaggio MP3 LT Business i Sport razlikovati od ostatka game su nove kombinacije boja, detalji poput spojlera, kao i blago dotjeran prednji dio.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2013.

LUDI SVIJET

Da li ste nekada čuli za BoxeRa? Njegovo pravo ime je Lim Jo Hvan i jedan je od najvećih šampiona u svojoj disciplini. Da li vam je poznato ime Hong Jin Ho? Trebalo bi da znate da su njegovi prsti osigurani na skoro pedeset hiljada eura. Ovi mladići već sada odvajaju trofeje i zarađuju milione, iako njihova profesija nije zvanično priznata kao “sportska”. Oni su gejmeri i nosioci novog talasa koji bi od gejminga, igranja videoigara, mogao da napravi novu sportsku disciplinu, piše Dejli telegraf. Naravno, takmičenja gejmera nijesu ništa novo. Još 1982. godine u Sjedinjenim Američkim Državama veliku popularnost uživala je televizijska emisija “Starcade” u kojoj su svoje umijeće odmjeravali brojni gejmeri. Nešto drugačije takmičenje, ali u istoj kategoriji organizovao je i britanski Channel 4 pod nazivom “Gamesmaster”. Tokom devedesetih, nadmetanja među gejmerima dobila su dodatni podstrek sa usponom LAN okupljanja, gdje su se kompjuteri povezivali u jednu mrežu a igrice igrale do kasno u noć. Ali tek je u posljednjih desetak godina pravo takmičarsko nadmetanje počelo da dominira u oblasti igranja videoigara. Sve je veći broj onih koji u polje za za-

nimanje upisuju “profesionalni gejmer”, a za sada bi se reklo da je njihova najsigurnija postojbina Južna Koreja. Ti El Tejlor, profesorka prestižnog MIT-a i autorka knjige “Raising the Stakes: E-Sports and the Professionalisation of Computer Gaming”, smatra da je gejming odavno prevazišao nivo zabavnih aktivnosti. “Takmičarski duh u gejmingu veoma je sličan onom koji preovladava u sportskim disciplinama. Uspon direktnih prenosa (live streaming) unio je ključnu novinu u koncept gejminga, pokazujući da se i gejmeri mogu nadmetati u velikim dvoranama, pred publikom”, tvrdi prof. Tejlor. Prema njenom mišljenju, još jedna veoma ključna stvar prisutna je u gejmingu podjednako kao i u sportu – posvećenost. Bivši britanski šampion u gejmingu Majkl O’Del, koji je u svijet gejminga ušao sa 16 godina, nakon što je napustio školu, jedan je od prvih gejmera na Starom kontinentu koji je dugo živio od svojih gejmerskih vještina. Kada je povrijedio koljeno igrajući fudbal, “penzionisao se” i sada, u četrdeset prvoj godini, radi kao direktor najveće “pro-gejming” zajednice u Evropi pod nazivom “Team Dignitas”. Prema njegovim riječima, gejmeri dnev-

no vježbaju i do deset sati. Timovi iz Južne Koreje poznati su kao najekstremniji primjer, jer njihovi treninzi traju i do sedamnaest sati dnevno, trista pedeset dana u godini, navodi O’Del. Broj gejmera bez sumnje će biti veći kako bude rasla njihova popularnost. A njihova popularnost svakako će rasti jer se u njih ulaže sve više novca. Aktuelni Call of Duty šampion Metju “NaDeSHoT” Hag ima ugovor sa svojim sponzorom, kompanijom Red Bull, koji vrijedi četri-

sto hiljada dolara. Bivši šampion Džonatan “Fatal1ty” Vendel penzionisao se u trideset drugoj godini, nakon što je godišnje zarađivao i do pola miliona dolara. “Kada se pojavi prava osoba, koja osim gejmerskih vještina ima harizmu i dovoljno dobar fizički izgled, siguran sam da će dostići status kakav je recimo imao Dejvid Bekam”, zaključuje O’Del, dodajući da će za široku publiku to biti dodatni impuls da prihvati gejming kao sportsku disciplinu koja bi mogla ravnopravno da bude dio Olimpijskih igara.

BLACKBERRY WORK SPACE

Pojačana sigurnost Svi koji su zabrinuti za sigurnost podataka na svojim pametnim telefonima, sada mogu da odahnu – Blekberi je lansirao svoju Secure work space aplikaciju za Android i iOS. Svako ko instalira aplikaciju moći će bez straha da provjerava kompanijske dokumente, mejl klijente i planere. Aplikacija može da se instalira na smartfonu, kao i na tablete, a kao dio nove bezbjednosti, svi korisnici će morati da se uloguju uz pomoć šifre prije nego što budu u prilici da uživaju u Belkberi sigurnosnoj aplikaciji. Aplikacija takođe ne dozvoljava kopiranje poslovnog sadržaja na lične aplikacije, ali će korisnici imati na raspolaganju opciju da bezbjedno pregledaju i mijenjaju dokumenta. Oni takođe mogu biti poslati drugima sve dok se nalaze u kompanijskom direktorijumu.

VREMEPLOV

Smartwatch 2 na Androidu ga koristite i otporan je na vodu. Za razliku od svog prethodnika, novi uređaj ima veći ekran od 1.6 inča rezolucije 220 x 176 piksela. SmartWatch 2 posjeduje podršku za NFC i BlueTooth 3 i vrlo lako ga možete upariti sa svakim uređajem koji radi na Androidu 4.0, pa naviše. Kada je trajanje baterije u pitanju, Soni tvrdi da Smartwatch može da preživi četiri dana umjerenog korišćenja ili skoro sedam dana štedljive upotrebe. “Imamo preko 200 jedinstvenih aplikacija koje su posvećene Smartwatchu koje su do sada preuzete više od milion puta i nastavljamo da radimo sa developerima kako bismo dodatno unaprijedili njegovo korišćenje”, izjavio je Stefan Person iz Sonijevog odjeljka za mobilnu telefoniju. Sony Smartwatch dva će biti dostupan širom svijeta od septembra 2013. godine

Soni je na ovogodišnjem Mobile Asia Expou u Šangaju predstavio svoj Smartwatch 2, pametni sat koji radi na Androidu. Smartwatch je dizajniran tako da predstavlja drugi ekran za vaš smartphone, može biti personalizovan aplikacijama u zavisnosti od načina na koji želite da

Audio kaseta slavi 50. rođendan Prije 50 godina na tržištu se pojavila prva audio kaseta. Iako je njena namjena bila snimanje na diktafonu, muzička industrija je prepoznala njen potencijal, zbog čega je ubrzo postala omiljena među omladinom. Kaseta se prvi put pojavila 1963, a masovna proizvodnja počela je godinu kasnije u Hanoveru u Njemačkoj. Ipak, najveću popularnost doživjela je osamdesetih, dolaskom hi-fi plejera i Sonijevog volkmena koji se pojavio 1979. Starije generacije dobro pamte popularne prenosne tranzistore, često slabašne slušalice s presvlakom od sunđera, ali i probleme koji su nastajali prilikom zaplitanja trake. To-

kom devedesetih, popularnost audio kaseta osjetno je pala, prvenstveno zahvaljujući CD-u koji je u to vrijeme preuzeo tržište. Do 2001. mnogi izdavači su već odustali od albuma na kasetama, a samo u SAD, prodaja je pala sa 442 miliona u devedesetim, na tek 274.000 u 2007. Soni je 2010. obustavio proizvodnju volkmena, a Oxford English Dictionary 2011. objavio je kako riječ “cassette tape” sklanja iz rječnika kako bi napravili mjesta za više od 400 novih riječi. Njihova je odluka izazvala negativne reakcije u medijima. Uprkos svemu, kaseta i dalje ima posebno mjesto u srcima starijih generacija.

AGENCIJA ZA KOMUNIKACIJE

Povećan broj ADSL priključaka Ukupan broj ADSL priključaka na kraju maja je iznosio 67,34 hiljade, što je neznatno više u odnosu na april, saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost EKIP. Iz EKIP-a su naveli da je broj korisnika koji su putem optičke mreže FTTx pristupili internetu u maju iznosio 4,19 hiljada, što je 203 korisnika više nego u aprilu. Zaključno sa decembarskim izvještajem, Crnogorski telekom je korisnike koji su pristupili internetu putem optičke mreže FTTx računao kao ADSL korisnike. Na inicijativu Agencije, od januarskog izvještaja, Telekom broj FTTx

priključaka prikazuje odvojeno, prenosi agencija MINA-business. Od ukupnog broja ADSL priključaka na kraju maja, 89,46 odsto se odnosi na građane. Od ukupnog broja korisnika koji su putem optičke mreže FTTx pristupili internetu, 92,84 odsto se odnosi na građane. Ukupan broj dajl-ap korisnika u Crnoj Gori koji su tokom maja na taj način pristupili internetu koristeći mrežu Crnogorskog telekoma je iznosio 244, što je isto kao i u aprilu. U izvještaju je navedeno da je WiMax priključaka bilo 7,89 hiljada, što predstavlja rast od 50 priključka u odnosu na april, od čega se na

građane odnosilo 90,99 odsto. “Ukupan broj širokopojasnih priključaka, nezavisno od tehnologije koja se upotrebljava, iznosi 86,96 hiljada, odnosno 405 više nego u aprilu”, navedeno je u izvještaju. Na ADSL tehnologiju odnosilo se 77,44 odsto ukupnog broja širokopojasnih priključaka, FTTx 4,82 odsto, Vajmaks 9,07 odsto, WiFi 3,83, a na KDS 4,84 odsto. Ukupan broj pripejd i postpejd korisnika mobilnih operatora koji su pristupili internetu tokom maja iznosio je 223,16 hiljada, od čega je skoro pola koristilo isključivo 3G tehnologije pristupa.

telefoni, računari, igrice...

SONY

TEHNOLOGIJA

Gejming postaje olimpijska disciplina

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 1958 sudoku 2012-02-22

Medium level

Lakša

Teža

4 6

2 8

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 6. 2013.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

3 4

Daily Sudoku puzzle No. 1840

2011-10-27

Medium level

Lakša

6 2

8 2 2

9 9 Page 1/2 1

Play sudoku online at:

8 4 www.sudokukingdom.com 6

3 8

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2432 2013-06-10 3

Sudoku puzzle No. 2431 2013-06-09

vicevi

*** Jes’ ti čuo, Haso, ko je Betoven? -E, baš ja znam ko je Betoven odgovori Haso. E, nećeš ni znati kad ne ideš u večernju školu - reče Mujo. -Jes’ ti, Haso, čuo za Mocarta? -E, nemam ti ja veze sa Mocartom. -E, nećeš ni imati kad ne ideš u večernju školu. - Slušaj ti, Mujo, jes’ ti čuo za Jozu bubnjara? -Nijesam. -E, to je taj što ti ide kod žene kad ti ideš u večernju školu. - Pih, ma ni to nije ništa! Ležim ja u krevetu, kad odjednom nešto počelo tapkati, udarati, treštati Ne mogu zaspati od ga-

lame! Odem do ormara, otvorim ga, kad ono moj kaput izlazi iz mode! Sudija pita okrivljenog kojeg su uhvatili na djelu kako krade: - Jeste li oženjeni? - Ne, nijesam i nikada neću biti! - Toliko pametan čovjek, a krade! *** U bolnici za vrijeme doručka: - Ovaj čaj je grozan!, kaže pacijent. - To nije čaj, to je kafa!, kaže drugi. - Hajde, ko hoće još supe?, pita bolničarka.

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

Puzzle solution:

Emocije u snu Emocije u snu najčešće nijesu simbol nego su stvaran odraz pravih, potisnutih i neosviještenih osjećaja. Zato obratite pažnju na “priče” iz sna i pomno ih analizirajte. Kad riješite zagonetku i otkrijete zašto se u snu smijete, plačete, bojite se ili imate izlive bijesa, mnogo ćete bolje upoznati sebe, poručuju stručnjaci. Na primjer, snovi prožeti strahom najčešće muče one koji sumnjaju u sebe i vlastite vrijednosti te smatraju da nijesu dovoljno dobri niti kompetentni za posao koji obavljaju. Strah od razočaranja donosi srdžbu u san Sanjate li da ste strašno ljuti, uskoro biste mogli biti uvučeni u nezavidnu i napetu situaciju. Ljutnju u san može “donijeti” i potisnuti bijes iz budnog života, često je i predznak da bi neke čvrste veze mogle puknuti ili da bi vas voljena osoba mwogla razočarati. Sanjate li da je neko drugi ljut na vas, u stvarnom se životu borite da vratite naklonost starog prijatelja. Zbog ogorčenosti snovi su tužni i tjeskobni Tuga u snu nerijetko je odraz tuge, razočaranja i tjeskobe iz budnog života. U vama se skrivaju potisnute misli, neizražene emocije, ogorčenost ili netrpeljivost, što su okidači za anksiozne snove. Takvi su snovi podsjetnik da ne možete biti pobjednik u svakoj bici te poruka da manje razmišljate o negativnim stvarima i više učite iz

životnih razočaranja pa ćete biti mnogo srećniji. Depresija nastupa kada “škripe” veze Depresivni osjećaji u snu posljedica su depresivnih stanja iz budnog života te podsvjesnog straha da ste nesposobnosti stvoriti kvalitetne veze. Takođe, može biti znak da često nijeste u stanju da vidite uzroke svojih problema niti posljedice svojih odluka. Obratite pažnju na to što vas deprimira u snovima te povucite korisne paralele s budnim životom. Zabrinuti u snu? Razvedrite se San da ste zaljubljeni odraz je jakih osjećaja prema partneru te sreće i zadovoljstva onim što imate. Ali zaljubljenost može upućivati i na to da vam u stvarnom životu manjka ljubavi pa u snu zadovoljavate potrebu da nekome pripadate. San može biti i upozorenje da bi vas tajne želje i zabranjena zadovoljstva mogli dovesti u ozbiljne probleme te biste se mogli naći u središtu skandala. Sanjate li da je neko drugi na sedmom nebu - drugi će vas pokušati navesti da prekršite vlastiti moralni kodeks i probate zabranjeno voće. Iako ih u budnom životu možda nijeste ni svjesni, emocije poput zavisti, ljubomore, zlobe i osvjetoljubivosti najčešće su odraz stvarnih, potisnutih osjećaja prema nekome koje ste prenijeli u svijet snova. Ljubomora alternativno predstav-

lja vašu ranjivost i strah od intimnosti. Njima vam podsvijest poručuje: poradite na ljubavi prema sebi i priznajte svoje vrijednosti. Ako sanjate da drugi zavide vama, to je znak da o sebi imate visoko mišljenje, tražite poštovanje drugih i dobijate ga. Našli ste se u nevolji - to je znak da ste u budnom životu zabrinuti ili nesrećni, ali bez razloga zato što će sve na kraju ispasti bolje nego što ste očekivali. Poruka sna je - razvedrite se! Krivica Osjećaj krivice koji vas muči u snu simbol je potisnutih, negativnih osjećaja koje imate prema sebi te je direktno povezan s tim kako se nosite sa svojim uspjesima i neuspjesima, sposobnošću i nesposobnošću. Ovaj se osjećaj budi u snu kada u budnom životu osjećate da nijeste zaslužili uspjeh ili da ste iznevjerili ljude koje volite. Stid proganja nesigurne Stid u snu je znak potisnutih strahova i slabosti te nedostatka samopouzdanja. San u kojem vas muči osjećaj srama često je i posljedica nesigurnosti koja je povezana sa seksualnošću. Sreća je kompenzacijski san suprotnosti Snovima o sreći najčešće pokušavamo kompenzirati tugu ili stres koje osjećamo u budnom životu. Ali dobre vibracije poput osjećaja euforije i oduševljenja mogu biti predznak pozitivnog slijeda događaja i niza ugodnih

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 6. 2013.

Zabava/Slobodno vrijeme 45 horoskop

Teža

oVAn Intuicija govori da ćete imati uspjeha, a vi u nju vjerujete. Pripremite se i za izvjesne poslovne probleme. Osjećate se iscrpljeno, jer ste se preforsirali i neredovno se hranili. Više odmora i vitamina. Nova veza je na pomolu.

Bik Pod uslovom da ne propustite povoljnu šansu, možete očekivati uspjeh. U protivnom, mogući su gubici i nerviranja. Ili ste ozbiljno bolesni ili zdravi. Škorpija može ovih dana biti aktuelna. Prelazite preko svih njenih mana.

Odličan period za potpisivanje ugovora i započinjanje novih poslova. Ukoliko se bavite trgovinom, zarada će biti velika. Zdravstveni problemi su za vama. Komunikativni period traje. Oko vas su sve sami Bikovi i Blizanci.

Zadovoljno trljate ruke i brojite pare. Isplatilo se ono u šta ste ulagali. Malo Blizanaca ima finansijske probleme. Ukoliko pretjerate sa zadovoljstvima, zdravlje može biti na udaru. Ljubomorne scene predstavljaju dio ljubavne igre.

Vlastitim zalaganjem ostvarićete zapanjujući uspjeh. Nudi vam se unaprijeđenje u svim društvenim delatnostima, politici i nauci. Mogući su problemi sa žučnom kesom, kostima, kožom ili zubima.Morate da prestanete da se opterećujete.

LAV Posao se odvija više nego povoljno. Konkretan dokaz za to je novac koji pristiže. Oni koji su bili zdravi mogu narednih dana imati problema, i obrnuto. Slabe tačke organizma su srce i jetra. U stanju ste prave euforije.

DjEViCA

DA Li sTE znALi

Pod uslovom da munjevito djelujete, uspjećete. Šansa prolazi brzinom pa je morate uhvatiti u letu. Čuvajte se povreda i ožiljaka. Sa partnerom ste u čvrstoj i stabilnoj vezi. Niko vas ne može razdvojiti. Puno strasti nudi vam Ovan.

prestanak pušenja i prazan želudac”, tvrdi dr Deirdre Barrett, docent psihijatrije s Harvarda. Začinjena hrana je okidač za noćne more Da biste se dobro naspavali, ne pijte kafu nakon 14 sati te večerajte najmanje dva sata prije odlaska u krevet. Ako prije spavanja pojedete jako začinjen ili obilan obrok, šansa da ćete se nakon buđenja sjećati snova i noćnih mora je mnogo veća.

ŠkorpijA

sTrijELAC

Čitava sedmica je u znaku teškog rada i želje za dokazivanjem. Podjednako vam je stalo da zadovoljite i sujetu i džep. Preosjetljivost i nervoza mogu se pojaviti kao posledica premora. Partner očekuje podršku i poštovanje.

Muči li vas u snu osjećaj mučnine u želucu, to znači da se u budnom životu pokušavate izvući iz neke teške situacije u kojoj ste se našli. Režiraj snove Na snove, ali i na to koliko ih se sjećamo nakon buđenja, utiče čitav niz faktora poput mirisa i zvukova kojima smo okruženi dok spavamo. “Snovima upravljaju i filmovi koje gledamo, ali i antidepresivi, začinjena hrana, spavanje na stomaku,

Niste baš radno orijentisani. Sklonost ka uzimanju sedativa i alkohola - može štetno da djeluje. Neke Vage će imati problema sa bubrezima i mokraćnim putevima. Svađa može dovesti u pitanje vezu. Ne igrajte se partnerovim strpljenjem.

BLizAnCi

rAk

trenutaka koji slijede. Sanjate li da ste u veselom društvu, pred vama je razdoblje ugodnih angažmana i profitabilnih poslova. Paranoja Vidite li u snu sebe u nekoj paranoičnoj ulozi, to je znak da oklijevate pri donošenju odluke da napravite korak dalje u vezi ili konkretan pomak u nekoj situaciji. San je znak da vas koče strahovi i sumnje te nijeste spremni za nov veliki korak u životu. Osjećaj mira i spokoja Osjećate li u snu mir, to upućuje na brzo rješenje emocionalnih pitanja i unutrašnjih sukoba. San može značiti i kraj nekog ciklusa te pauzu koja slijedi prije početka novog poduhvata. Sugeriše i to da ste u životu dosegli novi nivo psihičke stabilnosti. Alternativno - san može značiti i zatišje pred buru. Poniženje i uvrijeđenost San je predznak da ćete se naći u neugodnoj situaciji, i to pred osobama pred kojima želite ostaviti dobar utisak. Panika U stvarnom vam životu nedostaje kontrola nad situacijom i moć da nešto konkretno promijenite. U situaciji u kojoj ste se našli osjećate se bespomoćno ili ste u nedoumici te ne možete da donesete odluke. Gnijev - čuvajte prijatelje Gnijevni ispadi u snu upozorenje su da imate lošu narav i česte ispade bijesa zbog kojih biste mogli izgubiti mnoga prijateljstva. Nađete li se u snu oči u oči s tuđim gnijevom - dogodiće se loš zaokret u vašem poslovanju ili društvenom životu. Sanjate li da je osoba koju volite gnijevna - zbog gomile sumnji i nesporazuma vaš odnos nije harmoničan. Mučnina i gađenje

VAGA

-Da je gepard jedina mačka na svijetu koja ne može da uvuče svoje kandže? -Da je jedno vrijeme u Zapadnoj Virdžiniji postojao grad sa imenom 6? -Da je Žozef Nisefor Nijeps razvio prvu fotografiju na svetu 1827. godine? -Da su polovi Urana tako nagnuti da se nalaze tamo gdje je na dru-

jArAC Inertni ste, skloni da više pričate nego što radite. Jedan od razloga je taj što vam se posao kojim se bavite ne dopada. Strahovi, razočarenja, depresivno ponašanje. To prikrivate osmehom, stvarajući iluziju da ste svemoćni.

VoDoLijA Nerviraju vas kolege, nemar i aljkavost saradnika. Sve vas nervira. Pokušajte da izdejstvujete posao koji se obavlja u samoći, jer ćete samo tako naći mir. Hormoni su na udaru. Oni mogu da vam zadaju muke naročito ako se radi o štitnoj.

riBE Nudi vam se privlačno zaposlenje, lijepo i unosno. Mogući su problemi vezani za ishranu. Loše povezujete stvari, pa nikako da zaključite da zdravlje ulazi na usta. Šetnja u prirodi, na mjesečini, ili razgovor u restoranu uvijek prijaju.

gim planetama ekvator? -Da je Štefi Graf 1988. osvojila sva četiri grend slem turnira i zlato na Olimpijskim igrama? -Da iguana može da izdrži pod vodom 28 minuta? -Da električna jegulja može da proizvede strujni udar od 650 V? -Da je najveći čovječiji organ koža?

TV PROGRAM SUBOTA FILM

06:00 Serija: Ponor ljubavi/r 08:20 Film: Peti Element/r 10:30 Serija: Dva i po muškarca 12:15 Paklena kuhinja/r 13:00 Tačno 1 The Best Of 14:00 Galileo /r 14:45 Radna akcija/r 15:35 Serija: Dama bez blama/r 16:00 Film: Hajde da se volimo 1/r 17:30 Film: Hajde da se volimo 1/r 19:00 Vijesti Prve 19:23 Galileo 20:15 Film: Hajde da se volimo 3 22:00 Film: Stigla vam je pošta 00:00 Sami u tami/r 00:50 Dosije/r 01:35 Film: Hajde da se volimo 3/r

PRVA Vijesti Prve 19.00

07.00 09.30 10.00 11.20 12.00 12.05 13.00 14.00 14.05 14.51 15.30 16.10 16.40 17.50 19.30 19.55 20.10 21.00 23.00 23.30 00.00

Dobro jutro Crna Goro Film Vijesti Muzika Vijesti Tv arhiv Strani dok. program Vijesti Mozaiku Spotovi Dnevnik 1 Zapis: Junska fešta mix Strani dok. program: Katarina velika/r Serija: Hispan/r Dnevnik 2 Sport Strani dok. program: Terorizam Sunčane skale Dnevnik 3 Mediteranske igre mersin 2013 Film

RTCG 1 Sunčane skale 21.00

06:50 06:55 10:30 11:45 12:00 13:00 14:30 15:00 16:30 18:00 18:30 20:00 20:45 21:15 23:30 00:00 01:45 02:00 03:30

City kid’s Dobro jutro Vikend vizija City Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić Gold muzicki magazin City Farma – uživo Serija: Mala nevjesta/r Info Monte Magazin in sa Sanjom Marinković Farmapregled dana Farmanominacije Zvijezde granda Farma- uživo Film: Ispod struje City Film: Neumoljiv Film: Ispod struje/r

07:00 08:15 08:30 09:10 09:30 11:05 12:00 12:07 14:00 15:20 15:40 16:30 16:40 16:55 17:40 18:30 19:10 19:40 20:15 22:00 22:15 22:25 23:20

Škola monstruma Svi smo jedan tim/r Kako vrijeme prolazi/r Serija: Titova kuhinja Loptanje Serija: 100 najvećih otkrića Vijesti u 12 Film: Poltron Vijesti u 2 Dva smo svijeta različita/r The best of extra lifestyle Vijesti u pola 5 The best of extra lifestyle Vratiće se rode/r Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Kako vrijeme prolazi Serija:Asi Film: Usamljena srca Vijesti u 10 Sport vikend Serija: Posjetioci iz praiskona Film:Život drugih

PINK Magazin in 18.30

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.40

09:55 11:00 12:15 12:45

Dogodilo se… InfoTip Trijaža Svijet sporta Smiješna Top Lista Fudbal.me Retrospektiva Toto Klub Nindža ratnici Toto vijesti Texas Holdem Poker Smiješna top lista

08:30 Aljazeera 10:30 Kindermanija 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:00 Plodovi zemlje 13:50 Tivatski horizonti 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 22:00 Aljazeera 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

777 Nindža ratnici 20.30

MBC Rock karavan 20.15

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5 Summer/r 11:00 Radio u boji 12:30 Živa istina/r 14:00 Bez uputa 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 Summer 18:00 Forum 18:30 Film: Bruklinski jastog 20:30 Film: Žuta 22:30 Forum 23:00 5 do 5 Summer/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji: Summer dj 03:00 Film: Bruklinski jastog/r

ATLAS Radio u boji 16.00

TV PREPORUKA STIGLA VAM JE POŠTA Prva 22.00

08.00 10.45 11.45 13.00 14.30 16.00 16.30 17.00

Ketlin Keli je vlasnica jedne lokalne knjižarice koja godinama postoji u njenom kraju, a Džo Foks je veliki magnat i vlasnik lanaca moderno opremljenih knjižara, koji bi cio svijet da pretvori u veliki tržni centar. Njih dvoje su direktni suparnici u poslu, ali su i srodne duše, mada to ne znaju. Naime, svako veče, njih dvoje razmjenjuju mejlove, ona pod nadimkom “Shopgirl”, a on pod nadimkom “NY152”. Preko mejlova se savršeno razumiju, ne sluteći da se svako od njih dopisuje sa svojim najvećim neprijateljem.

17.15 18.45 19.00 19.30 19.55 21.30

Serija Wimbldon 2013 – pregled/r Robin Hud/r Odbojka (m): Crna Gora – Madjarska/r Film:Sedmo nebo/r Dok. program/r Program za djecu: Šalajko – Zemljana slova Mediteranske igre Mersin 2013 Film: Saslušanje Majkla Kroua/r Top mobil Crtani film:Sali Bolivud/r Dnevnik 2 Odbojka (m): Španija – Crna Gora Serija:Djevojački institut/r

RTCG 2 Odbojka:Španija – Crna Gora 19.55

14:00 15:15 17:30 19:00 20:30 21:00 21:15 00:40

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Na slovo na slovo 11:35 Neki novi klinci tv serija 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Gastronomad 13:55 VI I MIRA ADANJA POLAK 14:40 Vesti 14:50 TV lica...kao sav normalan svet 15:40 Vesti 15:45 Selo gori a baba se češlja tv serija 16:50 Mala ubistva Agate Kristi francuski film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 19:55 Selo gori a baba se češlja tv serija 20:55 Fudbal: Kup konfederacije, Italija - Brazil, prenos 21:45 Vesti (u poluvremenu) 22:55 Univerzalni vojnik američki film 00:40 VI I MIRA ADANJA POLAK RTS 2 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti pesmo moja mila 14:30 Emisija iz kulture 15:10 Koncert Muharema Serbezovskog 16:00 Naučni kafe: Opasnosti iz Sunčevog sistema 17:00 Vrele gume 17:30 Medalje zauvek 18:05 Milivojev kolovrat emisija iz ekologije

18:20 Ptičarenje za početnike 18:45 Slepi miševi - leteće noćobdije 19:05 Beogradski festival igre: Balet državne opere Beč 20:05 Odbojka (ž): Evroliga, Srbija - Izrael, prenos 21:45 Svet sporta 22:15 Potrošački savetnik 22:40 Horizont: Da li umiru okeani? 23:30 Koncert Dade Topića 00:20 Vrele gume HRT 1 10:15 HAK - promet info 10:20 Skica za portret: Šime Vulas 10:30 Brezovica: Dan antifašističke borbe prijenos 12:00 Dnevnik 1 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar ® 12:35 Sjećanja na Domovinski rat - Jednom u Sunji dokumentarni film 13:20 Duhovni izazovi 13:50 Prizma multinacionalni magazin 14:35 Globalno sijelo 15:05 10 mjeseci za život dokumentarni film ® 16:00 Upoznajte ljenjivce dokumentarni film 17:00 Vijesti 17:15 Kulturna baština 17:35 Na ivanjsko navečerje emisija pučke i predajne kulture 18:05 Lijepom našom 19:05 Najava programa 19:10 Ezopovo kazalište, епизода 7. crtani film 19:20 Dim, dam, dum, епизода 7. crtani film 19:30 Dnevnik 19:56 SPORT 20:01 Vrijeme 20:10 Nedostižni most 23:10 Dnevnik 3 23:30 Vijesti iz kulture 23:41 Vrijeme sutra 23:47 Scott i Bailey 2,

07:35 09:15 10:00 11:45 12:30 13:30 14:10 15:15 16:00 17:00 19:00 19:30 19:55 21:00 21:35 22:00 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Pet Show Životinjske lakrdije/r. Lili Pez Životinjske lakrdije Serija: Distrikt /r. Majstor kuhinje /r. Prolog /r. Koncert Raport iz Bara Crtani film /r. Autoshop/r. Info Putopisi Film: Pijesak i dijamanti Ponoćni Info

MONTENA Lili Pez 12.30

DANAS U GRADU HRT 2 09:35 Magic kid ii: ninja boy 11:10 The inheritance 12:40 Podravka - Okusi za sve jezike emisija pod pokroviteljstvom ® 12:50 Podravka - Okusi za sve jezike emisija pod pokroviteljstvom ® 13:00 Podravka - Okusi za sve jezike emisija pod pokroviteljstvom ® 13:10 Podravka - Okusi za sve jezike emisija pod pokroviteljstvom ® 13:20 Obrtnik i partner emisija pod pokroviteljstvom 13:50 Fiskal 4, sp 13:55 Američka umjetnost: Ispod površine 14:45 Igrani film 16:25 Poreč: DanceStar 2013. - svjetsko natjecanje u plesu, snimka 17:15 Afrički dnevnik Hakuna Matata, 17:55 Igrani film 19:30 Jednostavne večere s Nigelom Slaterom 20:00 Černobilski radioaktivni vukovi dokumentarni film 21:00 Međunarodni dječji festival Šibenik prijenos otvorenja 22:05 Arsen, Gabi, Matija i TO HRTa, snimka koncerta 23:15 Korak ispred 00:55 Lovci na natprirodno HBO 08:15 Skubi du! legenda o fantosaurusu 09:30 Habl 3d10:15 Božićna priča 11:50 Potpredsjednica 12:20 Ratni konj 14:45 Zarafa16:05 Lov na losose u jemenu 17:50 Čudesni spider-man 3d 20:05 Nekako smiješna priča 21:45 Crno zlato

23:55 Eksperiment 01:30 Krivica 03:00 UKleti lijenčina SPORT KLUB 09:00 NBA Weekly 09:30 Wimbledon Studio 10:00 Wimbledon - pregled dana 11:00Uživo Wimbledon Studio 12:00 Uživo Moto GP Assen - Trka Moto 3 13:20 Uživo Moto GP Assen - Trka Moto 2 14:00 Uživo Moto GP Assen - Trka Moto GP 15:30 Uživo Grand Slam Wimbledon 22:00 Uživo Wimbledon Studio 22:30 Wimbledon - pregled dana 23:30 F1 Silverston - Kvalifikacije 01:00 NBA Action ARENA SPORT 11:00 Fudbal Francuska liga: best off Bastia - PSG 13:00 Fudbal liga sampiona: BEST OFF Spartak Moskva - Celtic 15:00 uživo Odbojka svetska liga: Brazil - Francuska Game 2 17:00 Fudbal Football’s greatest managers: Giovanni Trapattoni 17:30 Fudbal Football’s greatest managers: Ottmar Hitzfeld 18:00 Fudbal Jelen super liga: best OFF Novi Pazar - Crvena Zvezda 20:00 NHL Finale Boston - Chicago Game 7 22:00 ESPN: Documentary: Mohammad And Larry 23:00 nfl lfl: Green Bay - Seattle 00:00 FUDBAL: MLS LIGA: Highlights 01:00 uživo Fudbal MLS: Montreal - Colorado 03:00 Fudbal: Goalisimo

CINEPLEXX

Nakon zemlje 18:00; 20:30; 22:30; Znojem do love 17:40; 20:15; 22:40; Mamurluk 3 12:00; 14:00; 16:00; 17:00; 19:00; 20:00; 21:00; 22:00; 23:00; Paklene ulice 6 17:20; 19:45; 22:15; Star trek, prema tami 15:20; Veliki Getsbi 3D 18:45; 21:30; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 12:30; 14:30; 16:30; 18:30; Čuvari tajnog kraljevstva 11:20; 13:20; 15:30; Iron Man 3 3D 16:15; Vjenčanje godine 15:00; Zambezia 3D 11:00; 13:00; Kruds 3D 12:20; 14:20

TV PROGRAM NEDJELJA FILM

06:00 Serija:Ponor ljubavi/r 08:20 Film: Hajde da se volimo 3/r 10:00 Serija: Dva i po muškarca/r 11:00 Film: Stigla vam je pošta/r 13:00 Film: Univerzlani vojnik/r 14:45 Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:15 Sami u tami/r 17:05 Dosije 17:40 Serija: Dama bez blama/r 18:10 Exkluziv The Best Of 18:35 Exploziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija: Pevaj brate/r 20:15 Serija: Pevaj brate/r 21:00 Serija: Pevaj brate 21:45 Film:Bili smo vojnici 00:00 Exkluziv The Best Of/r 00:30 Film: Kralj vilenjak

PRVA Serija:Pevaj brate 21.00

07.00 Dobro jutro Crna Goro 09.30 Kad prošetam Crnom Gorom 10.30 Agrosaznanje 12.05 Strani dok. program: Privatni život/r 13.00 Putevi života 13.30 Mostovi 15.30 Dnevnik 1 15.50 Obrazovni program/r 16.30 Dok. emisija/r 17.00 Nvo sektor 17.30 Stižu bebe 18.00 Strani dok. program: Međunarodni terorizam/r 19.00 Pokreni se 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.10 Strani dok. program: Panorama 20.40 Serija: Hispan 22.00 Dnevnik 3 22.30 Art magazin 23.00 Film 00.00 Vijesti

RTCG 1 Dnevnik 2 19.30

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Farma – uživo 11:45 City 12:00 Top speed 13:00 Grand parada 14:00 Akademci specijal 14:45 City 15:00 Ja to tako sa Ivanom Balitić 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 20:00 Serija: Zvezdara 21:00 Farma - izbacivanje 23.00 Vip room 00:00 Trenutak istine 00:45 City 01:00 Film: Ivica tame 03:00 Film: Luda braća

PINK Dobro veče Srbijo 18.30

07:00 Škola monstruma 07:50 Serija: SFRJ za početnike 08:35 Film: Moj brat je postao pas 10:10 Titova kuhinja 10:30 Loptanje 11:05 100 najvećih otkrića 12:00 Vijesti u 12 12:07 Film: Pesnica bijesa 14:00 Vijesti u 2 14:55 Život sa morem 15:35 Načisto sa Petrom Komnenićem,r 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Svi smo jedan tim 16:55 Lud, zbunjen, normalan 17:30 Showbizz 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Vratiće se rode 19:50 Košarka – evropsko prvenstvo za žene 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport vikend 22:25 Film:Godine ljubavi 00:30 Posjetioci iz praiskona/r

VIJESTI Košarka – EP za žene 19.50

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5 Summer/r 11:00 Radio u boji 12:00 Film: Bruklinski jastog/r 14:00 Film: Žuta/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 Summer 18:00 Forum 20:30 Film: Poli Šor je mrtav 22:30 Forum 23:00 5 do 5 Summer/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji: Summer dj

ATLAS 5 do 5 Summer 16.55

TV PREPORUKA BILI SMO VOJNICI Prva 21.45

Dolina La Drang mjesto je u Vijetnamu poznato kao “Dolina smrti”. Bitka koja se tamo dogodila jedna je od najkrvavijih u američkoj istoriji. Godine 1965, pukovnik Hal Mor i njegov odred koji čini 400 ljudi, spustili su se u dolinu La Drang. Opkolilo ih je oko 2000 sjevernovijetnamskih vojnika. Morov odred je bio Prvi bataljon 7. konjičke divizije - iste one koju je predvodio general Džordž Kuster, stotinak godina ranije u borbi protiv indijanaca - a kao i u Kusterovom slučaju, ironija je nastavljena: umjesto pojačanja, našli su se u okruženju znatno nadmoćnijeg neprijatelja.

08.00 Serija za djecu:Lutkokaz/r 10.05 Wimbldon 2013 – pregled/r 11.05 Mediteranske igre Mersin 2013 – pregled/r 11.50 Odbojka (m): Španija – Crna Gora/r 13.20 Sportska subota/r 16.05 Kinotavrik, IV medjunarodni festival dječjeg stvaralaštva/r 17.00 Program za djecu: Šalajko - Otac 17.30 Film 19.00 Crtani film: Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 2 19.55 Odbojka (m): Crna Gora – Češka 21.30 Serija:Djevojački institut/r 23.00 Reportaža

RTCG 2 Crtani film: Sali Bolivud 19.00

08:00 10:00 11:45 13:00 14:00 14:45 15:00 16:15 17:00 18:15 19:00 20:30 22:00

Fudbal.me Retrospektiva Zabava Gušteranje Dogodilo se... Žestoko Toto Vijesti Toto Klub Retrovizor Ekstremno Texas Holdem Poker Nindža ratnici Grad koji volim

777 Žestoko 14.45

08:30 Aljazeera 09:00 Plodovi zemlje 10:45 Zdravo jutro 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:00 Kindermanija 14:30 Plodovi zemlje 15:30 Astro num caffe 17:00 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 21:00 Interfejs 22:20 Na točkovima 23:00 Nokaut 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Hrana i vino 17.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Kukuriku šou 11:20 Poletarac 11:45 Priđi bliže tv serija 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:15 Vreme je za bebe 14:55 Gastronomad 15:10 Vesti 15:20 Sat 16:05 Vesti 16:08 Selo gori a baba se češlja tv serija 17:05 Vesti 17:10 Zadnja kuća, Srbija 17:40 Lud, zbunjen, normalan tv serija 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 19:55 Selo gori a baba se češlja tv serija 20:55 Fudbal-Kup Konfederacije: Nigerija Španija, prenos 21:45 Vesti (u poluvremenu) 22:50 Dnevnik 22:55 Ubistvo danska serija 00:00 Dnevnik RTS 2 10:05 Ja, mi i drugi 10:30 Moj ljubimac 11:00 Znanje-imanje 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV 13:00 Trag u prostoru: Tajna bakine škrinje 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Srpski istočnici:Vid da vidi i Lazar da čuje 14:30 Odbojka, Svetska Liga: Iran - Srbija, prenos 16:10 Digitalna forenzika 16:45 Datum 16:50 Verski kalendar

17:00 Muzički program 18:00 SPORT 20:05 Odbojka (ž): Evroliga: Nemačka - Srbija, prenos 21:45Ljubičice tv film 23:00 Sat 23:45 Ja, mi i drugi 00:15 Vikend Evronet 00:45 Odbojka, Svetska Liga: Iran - Srbija ® HRT 1 10:02 HAK - promet info 10:05 Vijesti iz kulture ® 10:15 ni DA ni NE: Testiranje na droge u školama 11:10 Ubojstvo, napisala je 12:00 Dnevnik 1 12:18 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro 15:40 Divlji u srcu 16:30 Vrtlarica ® 17:00 Vijesti 17:10 HAK - promet info 17:15 Buddenbrookovi18:45 Jelovnici izgubljenog vremena: Juhe s kopna i mora 19:05 Najava programa 19:10 Ezopovo kazalište, епизода 8. crtani film 19:20 Dim, dam, dum19:30 Dnevnik 20:01 Vrijeme 20:04 Loto 6/45 20:10 Sve u 7! kviz 21:05 mediterraneo talijanski film 22:50 Dnevnik 3 23:10 Vijesti kulture 23:21 Vrijeme sutra 23:23 HAK - promet info 23:25 Putem europskih fondova ® 23:45 Scott i Bailey 2 00:35 Strani igrani film film ® HRT 2 10:47 Biblija 10:55 Novska: Misa pri-

07:35 Svježi u dan 09:15 Crtani film -Mumijevi 09:35 Crtani filmovi 10:00 Pet Show /r. 11:50 Životinjske lakrdije 12:30 Lili Pez/r. 13:45 Film: Gospodjica Leti /r. 15:05 Raport iz Bara /r. 15:30 Planet Croatia /r. 19:00 Muziki program 19:30 Crtani filmovi /r. 20:30 Planet Croatia 21:00 Koncert 22:00 Film: Ples ljubavi 00:00 Koncert

MONTENA Planet Croatia 20.30

DANAS U GRADU jenos 12:00 JAT JACKSON 13:30 IGRANI FILM (STRANI) film 15:45 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom 16:20 Košarka, EP (Ž): Hrvatska - Velika Britanija prijenos 18:15 Mačevanje, EP reportaža 45’ 19:00 14. međunarodna jedriličarska regata Fiumanka reportaža ® 19:20 Glazba, glazba... InMusic Festival 19:29 Jednostavne večere s Nigelom Slaterom 20:00 Brannigan 21:50 Posljednji zadatak 23:30 INmusic Festival Jarun - New Order, snimka koncerta 00:45 Lovci na natprirodno HBO 09:25 Vogue: kroz oči urednika 10:30 Nekako smiješna priča 12:05 Odgoj za početnike 12:30 Arthur božić 14:05 Kao ludi 15:30 Ponoć u Parizu 17:05 Hollywood: Na snimanju 17:30 X-men: prva klasa 19:40 Odgoj za početnike 20:05 Neobičan život timothyja greena 21:50 Obitelj Borgia 22:50 Marta Marsi mej marlin 00:35 30 Minuta ili manje 02:00 Prostote pre ponoći 03:30 Đavolji dvojnik SPORT KLUB 10:00 Na današnji dan 10:15 Wimbledon Official Movie 11:15 WTA Hertogenbosch FINALE 13:00 ATP Hertogenbosch FINALE 15:00 Sport Klub

Superliga 1/2 Finale: Novi Sad Dukes - Kragujevac Wild Boars 18:00 Wimbledon - Najava 18:30 Wimbledon Studio DIREKTNO 19:00 WTA Premier Eastbourne FINALE 20:00 SK Superliga 1/2 finale:Novi Sad Dukes - Kragujevac Wild Boars 21:00 Wimbledon - Najava 21:30 U susret Wimbledonu - Finale 2012/13 01:15 Klupske TV ARENA SPORT 09:00 Košarka Endesa liga: Real Madrid - Barcelona Game 5 11:00 Fudbal Italijanska liga: best off Inter - Roma 13:00 Boks KOTV Classics Ep 93 14:00 Auto-moto Motosport Mundial: Magazin 14:30 uživo Odbojka svetska liga: Iran - Srbija Game 2 16:30 Dnevne vesti Magazin - sport quest: Ep 03 17:00 Odbojka svetska liga: Rusija - Italija 19:00 Fudbal The Magic of the UEFA EURO: Great Teams - Russia 19:30 Fudbal The Magic of the uefa euro: Great Teams - Germany 20:00 uživo Beachvolley Rome Fin Zene 21:00 uživo Odbojka Rome Fin Muskraci 22:00 Fudbal MLS LIGA: Dallas - Sporting KC 00:00 NHL Finale Boston - Chicago Game 5 02:00 Boks KOTV Classics Ep 93 03:00 Fudbal Conmebol kvalifikacije: Ecuador - Argentina

CINEPLEXX

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, KUĆE/STANOVI dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za Ulica Slobode 60/II reklamacije. IZDAVANJE -D.bolnica, 99m2 / II, 88.000e, nov P V, 260e, 2. Mali oglasi poslat-T.Put i do„Cijevna“, 16h, b89m2 iće o bj78.000e avljeni-S.A. u”ZETAGRADNJA sjutraš”,n43m2 je/m bNAMJ. roju iz020-230-057 danja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana / IV, Prodajem kuću, 8 4m2, na pla-HOTEL CITY 60m2 / IV – 300e NAMJ. -City hotel, 46m2 / I, 59.000e 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! cu od 1.0 0 0m2 sa vinogradom i -„GINTAŠ“, 70m2 / I, 270e, namj. 46m2,sa priz.zakonom 41.000e, dobari uređivačkom politikom,020-230-225 Oglasi nijesu-Zabjelo, u skladu neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! voćnjakom u4.naselju Mur koji tovina. -BLOK IX, 68m2/II, 280e, namj. - Blok VI, 52m2/ III, 55.000e, dobar -DELTA„ČELEBIĆ“, 32m2 / VII, 250e, namj Tel.0 69/883-220 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 069-060-961 - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e -GORICA “C”, 45m2 / I, 300e NAMJ. 6. Prilikom slanja Vaših oglasa vas -BLOK da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih S.A.,39m2, vis.priz.molimo 36.000 e, dobar IX, 39m2/ V, 230e, namj. 069-051-360 Prodajem nedovršenu kućudovoljno poznakova je da upišete c, c, z, s, dj. -P.M., 65m2, vis.priz., 60.000e -BLOK V, 47m2 / I, 320e, NAMJ.

AS NEKRETNINE

vršine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.0 68/839 - 686

-Zabjelo, suter. 25m2+terasa, 18.500e -CITY HOTEL, 80m2 / III, 250e -P.M. 80m2 / II, 380e, namj. -P.M., 38m2, vis.priz. 43.000e

067-657-258

www.asnekretninepg.com asnekretnine@t-com.me Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam Mjenjam stan, 43m2 plus balMOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me dvosoban namješten, pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili Izdajem pozvati na tel: +382 104 kon,77 kod300 zabjelske Vektre za tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.0 69/0 69 -148

PRODAJA

IZDAVANJE

može i prazan, klimatizovan stan Stari aerodrom - splitske zgrade. Tel.068/670 - 6 46

širi centar PG. Tel.069/22714 4

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! POSLOVNI PROSTOR Izdajem jednosoban nenamje-

Podgorica, Donja Gorica, porodična kuća lux 46 0m2, plac 50 0m2, cijena 195.0 0 0e. Može dokup plac. Kombinovano plaćanje: keš, obezbijeđen kredit od 50 -80.0 0 0e. Tel.0 67/824411

Kralja Nikole, 26,5m2/I, namj., 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar Kod Sportskog, 42m2/II, 45000e V.most, 45m2/I, 51500e, odličan Delta (Univerzitetska), 53m2/V, 59500e, odličan S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 V.Karadžića, 43m2/IV, 63000e, nov Blok VI (R.kula), 79m2, 74000e, odličan J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Ljubović (kod Kodre), 85m2/I, 85000e sa garaž. Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2

Ispod Gorice, 56m2/II, namj., 400e, sa garažom V.most, 25m2/I, namj., 200e V.Karadžića, 45m2/III, namj., nov, 350e Zagorič (Cijevna), 40m2/II, namj., nov, 350e Kod hotela ‘’City’’, 45m2, namj., 320e Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e S.A. (Čelebić), 28m2/V, namj., 200e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e

Nikšić - prodajem dobar trosoban stan 10 0m2, +2 podruma, preko puta bolnice. Stan je sunčan, ugrađena PVC , na 1. spratu, klimatizovan. 57.90 0 eura. Tel.067/272- 015

Izdajem namještenu garsonjeru u Maslinama. 120 eura. Tel.067/877-757 Izdajem jednosoban nov namješten stan u Podgorici, 60m2+terasa, Zabjelo, Vojislavljevića, poslovnim osobama. Parking, satel.internet. Cijena 250 e. Tel.067/287-303, 067/287-308

Prodajem nov namješten dvosoban stan 56m2, Zetagradnja, Stari aerodrom, PG. Namještaj gratis. Tel.067/591-220

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Kuća na prodaju, 280m2, sve zasebno, sadr ži dva trosobna stana i jednosoban (osigurana) ostava, garaža, krevet za lozu, ograđeno, 50 0m2 plac, ul .rasvjeta. Tel.063/239 -981

Prodajem kuću u Podgorici - D.Gorici 140 m2, plus pomoćni objekat 50 m2, na placu od 50 0 m2. Cijena 85.0 0 0. Tel.067/311- 60 0 Prodajem stan, 57m2, prizemlje, preko puta suda u Njegoševoj ulici u Podgorici. Tel.068/593-139, 068/605-238 Prodajem kuću u Danilovgradu 80+80 kvadrata i pomoćni objekat od 45 kvadrata na placu 1.800, cijena 111.111,00 e. Može zamjena za manji stan ili kuću u Podgorici. Tel.067/303-233 Prodajem jednoiposoban stan u centru Tiv ta. Prizemlje, novogradnja. Tel.067/637-762 Prodajem stan na Starom aerodromu, 74m2, potkrovlje, cijena po kvadratu 677 eura. Tel.069/867-201 Prodajem nov jednosoban stan na Starom aerodromu (kod Voli motorsa). Cijena 1.050e/m2. Tel.069/683-045, 068/822-115

Izdajem namješten stan u Staroj varoši iznad Skalina, 150 eura. Tel.067/625-157 Izdajem apar tman na Žabljaku. Tel.069/598- 077

Sutomore, prodajem stan 35m2, uknjižen, vlasnik. 23.0 0 0 eura. Tel.068/763-201

Prodajem novu kuću, 180m2, kod Hemomonta sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom doz volom. Povoljno. Tel. 069/567-4 40

šten komforan stan u zgradi. Zagorič, novogradnja, inter fon, klima, parking. Tel.067/439 702

Izdajem stan na zgrada Vampirica. Tel.0 69/370 - 629

Pobrežju, IV sprat.

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e. Tel.0 67/666 -966

Jedinstvena prilika za stanovnike sjevera Crne Gore. Trosobni useljivi stanovi na jednoj od najljepših lokacija u Podgorici po cijeni samo od 599 do 699eur/m2. Tel.067/530 -853 Prodajem staru kamenu kuću na poluostr vu Luštica-Zabrđe sa ekstra pogledom na more. U kući se nalazi stari mlin za mljevenje maslina. Vlasnik. Tel.067/850 -510 Prodajem kuću na Cijevni, 16 4m2 sa placem od 1.10 0m2. A sfalt, struja, voda. Tel.067/385- 659, 068/430 722 Beograd-Vračar prodajem stan 53m2, namješten, odmah useljiv, lux.99. Tel.067/609 -141 I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, i z a V o l i j a . Te l . 0 6 9 / 9 9 3 992 Izdajem kompletno opremljen luk suzan stan Preko Morače. Te l . 0 6 7/617- 0 4 5

Izdajem namještenu garsonjeru kod Pravnog i Ekonomskog fakulteta od 1.jula. Tel. 069/505-258, 020/624-239 Izdajem dvokrevetne sobe (kuhinja, kupatilo) zaseban ulaz, blizu Palade. Tel.067/555- 065, 069/305-363 Izdajem dvosoban, komforan, namješten stan. Klima, extra T V. Donja Gorica, Podgorica. Tel.069/029 - 060 Izdajem veći nenamješten jednosoban stan na Starom aerodromu, Ulica Veljka Vlahovića, pr vi sprat, novovogradnja, cijena 20 0 eura. Kontakt tel. 069/213-287, 067/626 -224

Izdajem polunamješten stan u kući 85 m2, visoko prizemlje, Vezirov most, 220 eura. Tel.067/225-732 Izdajem jednosoban super namješten klimatizovan zaseban stan. Početak Zagoriča. Tel.067/586 -154, 069/581-437

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem nov lokal u Baru, 30m2, kod stare vatrogasne, centar, novogradnja ili mijenjam za stan, isključivo novogradnja. Tel.067/350 -545 Izdajem poslovni prostor, 11m2, u centru Žabljaka. Povoljno. Tel.069/436 -580, 067/320 - 067

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 PLACEVI

Izdaje se namještena garsonjera u centru, plaćanje mjesečno. Tel.069/080 - 691

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.0 0 0m2 zemlje, selo Orašje i 1.6 0 0m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.0 69/073-331

Iznajmljujem turistima dvosoban apar tman u centru Žabljaka. Sadr ži dnevni boravak, 2 sobe, 2 kupatila, kuhinju i terasu. Tel.069/430 -935

Prodajem plac na Veruši, 4 0 0m2, ili mijenjam za automobil. Tel.0 67/39 0 -767

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596 - 660 

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

Prodaje se porodično imanje, selo Prediš, Bjelice, Cetinje. Voda, ubao i zidovi kuće na imanju, šuma za sječu, asfaltni put i struja u blizini imanja. Cijena po dogovoru. Tel.041/234-062, 067/443-454, 041/233-884 Podgorica, Donja Gorica, placevi 76 0m2, 870m2, 1.750m2 i 3.36 0m2. Sve urbanizovano. Kombinovano plaćanje, keš. Obezbijeđen kredit od 20.0 0 0 do 70.0 0 0 e. Tel.0 67/824- 411

Izdajem sobe i apar tmane u Budvi kod Slovenske plaže. Klima, T V, parking. Tel.068/317- 601 Izdajem jednosoban prazan nov klimatizovan stan u stambenoj zgradi, Stari aerodrom kod Rokšpedovih vila. Tel.068/670 - 6 46

Izdajemo u Spužu 2 (dva) magacina po 40 0 m2, prilaz dobar uz magistralu. Tel. 069/830 -330, 020/272-405

Mijenjam stan u Podgorici, 42m2, plus 4m2 balkon, zgrada Splićanka za stan na Žabljaku. Tel.069/260 -827

Prodajem imanje, 5.20 0 m2 (moguć dogovor oko djeljivosti). Idealno za sve namjene - 14 km od centra PG, starim putem PG -DG - asfalt, voda, struja, tel. Hitno, povoljno. Tel.069/091- 668

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2013.

MALI OGLASI

Prodajem plac 700 m2 sa zidanim objektom 25 m2, voda, struja, prilazni asfaltni put, Farmaci Podgorica. Te l . 0 6 7/ 8 6 1- 9 0 7 Prodajem dobro imanje (35.000m2) sa starom kamenom kućom plus plac, Piperi-Podgorica. Te l . 0 6 7/ 6 8 1- 4 0 0 , 0 6 7/ 8 8 0 - 6 6 8 P r o daje m u r b a nizova n p l a c u P o d g o r ici , 9 0 0 m2, M a slin e iz a š ko le "Vladimir N a zo r ". 10 0 e/m2. Tel . 0 6 8/572- 472 Plac u Budvi ispod zaobilaznice, 1.9 0 0 m2, sedam spratova 5.300m2 bruto povr šine. Prodaja zajednička, fazna gradnja. Te l . 0 6 8 /4 6 0 - 9 51 Prodajem plac na Cijevni 550m2. Struja, voda, a s f a l t .Te l . 0 6 7/ 3 8 5 - 6 5 9 , 068/430-722 Mijenjam plac 400 m2, PG - Zagorič, 2,5 km od centra, 1m2 85e, za novije dizel auto, ili kombi 6+1, 7+1, a uz vašu doplatu. Tel.069/572-352 PLOVILA

RENT-A-CAR MNE - CAR

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Br zo, efikasno, povoljno. Tel.0 67/6 4 4494

069 559-555 068 733-333

"Kvalitet" - čišćenje stambenih prostora, lokala, ulaza... Dubinsko pranje tepiha, mebla, automobila. Poliranje mermera. Podgorica, Danilovgra. ( Veće poslove cijela Crna Gora). Tel.067/224- 6 4 4, 068/2246 4 4, 069/224- 6 4 4

VOZILA/AUTO DJELOVI

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

Tepih ser vis Bato - povoljno pranje tepiha i dubinsko čišćenje garnitura, kreveta, stolica, auto siceva. Prevoz i dostava besplatni. Tel.069/632-84 4, 068/615-929 Tepih ser vis, klasično pranje, dolazak po pozivu. Tel.067/633- 057

067 24 99 11

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

Prodajem ladu 112, 20 03. godište, benzinac, prešla 10 0.0 0 0km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 0 69/370 - 629

Servis klima, ventilacija, prodaja, ugradnja, rezervni djelovi, dezinfekci, garancija... Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com

Reno senik 1.9 DCI, 130 K S, kraj 20 0 6, 131.0 0 0km, urađen veliki ser vis, nove gume... Odličan. Tel.0 67/265- 6 05 Prodajem ford eskor t CL X , 91. god. Nije u voznom stanju, manji k var. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 30 0 eura. Tel.0 67/249 -299

Prodajem klio 3, zlatna metalik, kupljen u Verano motorsu, prvi vlasnik, 3.500. Tel.067/464-470 USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjef tinije, najprofesionalnije i najbr že. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210 -340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno. Tel.068/222-188 Registracija preduzeća besplatna za preduzeća koja će da koriste naše knjigovodstvene usluge. Povoljne cijene knjigovodstvenih i pravnih usluga. cljubo55@gmail.com Tel.069/221974

Tepih ser vis Orkan. Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan. Kvalitetno i povoljno. Tel.067/389 -585 Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, usisivača, postavljanje i popravka instalacija rasvjete, tabli sa osiguračima, dolazak besplatan. Tel.069/541-103 Realizujemo kanadske vize. Tel. 069/992-209, 00381113186548 Vršim prevoz kamionom do 1,5 t. Selidbe sa ili bez radnika. Povoljno. Tel.069/172-428 Otčepljenje svih vrsta kanalizacija električnom sajlom i zamjena starih i oštećenih cijevi. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno. Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073 Kvalitetno i povoljno opremite stan od univera. Po vašem izboru izrada kuhinja, plakara, T V komoda, polica... Tel. 069/319 -358 GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva- čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.0 69/297-222

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809 -806 Rušenje zidova, ploča, stepeništa i keramike. Povoljno. Tel.069/813-462 Vršim adaptaciju stanova i obavljam sve zanatske poslove u toku adaptacije. Tel.069/9986 49 POSAO Potreban ser viser za mobilne telefone. Tel.067/912- 0 490 Potrebna žena za pomoć u kući. Plaćanje po dogovoru. Tuzi, Vranj. Tel.069/602-175

Bebisiterka sa iskustvom i majka dječaka od 7 god. slobodna od 1. avgusta najradije bi radila u Bloku 5, 6, 9. Tel.069/219 918 Ozbiljna žena bez obaveza pazila bi stariju žensku osobu 24h. Dogovor. Tel.067/922-2385

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2013.

MALI OGLASI

Potrebna frizerka m-ž sa radnim iskustvom na Žabljaku. Uslovi odlični, hitno. Tel. 069/436 -580, 067/320 - 067 Potreban pekar za rad na peći na dr va - turskoj peći. Pekara "Perper" blizu plaže Jaz - Budva. Tel.068/165-380 Wellness kompanija traži saradnike. Tel.067/616 - 0 42 Tražim posao u noćnoj smjeni. Radim za dnevnicu. Tel.067/581-394 NASTAVA Matematika - fizika, osnovna, srednja, studenti. Profesor. Tel.069/777-905 Časovi informatike, matematike i osnovnog poznavanja kompjutera. Tel.067/6 42- 6 42

K lime - obič ne, inver ter i, multi. Fujit su , mid ea , v i va x . P r o daja , m o nt a ž a , č iš će nje, d e z infe kcija , p o p r av ke. G a r a n cija d o 5 g o dina . Tel . 0 69/02 0 - 02 3, 0 67/ 3 4 2-392 LIČNO Penzioner u poodmaklim godinama, dobro situiran, bez obaveza, isključivo radi braka, želi upoznati Malisorku 60-tih godina. Znanje crnogorskog jezika nije uslov. Tel.069/468-488. Na poruke ne odgovaram. Momak 30 g. (sportski građen) upoznao bi usamljenu gospođu-đicu do 40 g. iz PG za povremena diskretna druženja. Tel.069/652-405 NAMJEŠTAJ Prodajem kauč kao nov. Fiksno 65 e. Tel.067/220-113 Prodajem veći trpezarijski ovalni sto, drvo, nov, gratis tepih. Tel.069/260827 Prodajem trpezarijski sto i četiri stolice, stilski namještaj, luksuzno, nekorišćeno, povoljno. Tel.067/223-613 APARATI/OPREMA Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inver teri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020 997, 067/911-2598

P r o daje m s a m su n g TV L E- 4 0 C 53 0 , n ov i , cije na 300 Tel . 0 69/224 - 5 8 8

LC D kao eu r a .

O t k u p, z a mje na i p r o da ja n ov ih i p o lov nih m o bil nih t ele fo na i p r a t e će o p r e m e. Tel . 0 67/55 4 -227, 0 69/613 -103 N a p r o daju l a pt o p ov i o d 8 0 d o 2 5 0 eu r a , t a b le t 10 0 eu r a . M o g u ć a ko m p e n z a cija . O t k u p i s er v is l a pt o p/d e s k t o p r a č u na r a . M o g u ć n os t d os t ave p o CG . Tel . 0 6 3/2 3 6 -311 RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 e u r a . Te l . 0 6 9/ 9 5 9 - 5 0 5

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Te l . 0 6 9 / 019 - 6 9 8 , 0 6 7/ 4 5 5 - 7 1 3

L i j e k ΄s t r e t a n΄ - p o r o d i č na tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: pso rijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. S av i ć Va s i l j k a , L a z i n e , D a n i lovgrad. +3 8 2 6 7/ 74 6 -2 9 8 , +3 8 2 6 8 /4 74 -18 8 Lijek za polipe, č voriće i zadebljanja glasnih žica proiz veden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Te l . 0 6 7/ 2 3 7- 5 6 3 , 0 6 7/ 9 2 7110 3

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Prodajem knjige za 9. raz r e d . Te l . 0 6 7/6 0 2- 6 9 7 Električni šporet gorenje 50 eura, rashladna vitrina mala 150 eura, bendž klupa 90 eura, klupa za tr bušnjake 80 eura. Te l . 0 6 3/ 2 3 9 - 9 81 Bato-Bosanac pomoću gledan j a u š o l j u s a s i g u r n o š ć u o tkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Te l . 0 6 8 / 5 0 4 - 0 2 9 Prodajem knjige za 6. razred 35 i za 9. razred 30 eura. Te l . 0 6 9/ 8 8 4 -7 3 2 Prodajem staru pisaću mašinu olimpija, u funkciji. Te l . 0 6 9/ 2 6 0 - 8 2 7

Valjak za peglanje, njemački, AEG. Kratko korišćen, u ekstra stanju, 150 eura. Hitno. Tel.069/420-435 Prodajem kovane, trodjelne kapije 5m x 2m i 3,15 x 2m. Tel.069/224-588 Melemom biljnim uspješno saniram spondilozu - oko štavanje: vratnih pr šljenova, l u m b a l n o g d ij e l a , k o l j e n a k a o i reumat ski ar tritis napitcim a . Te l . 0 6 8 /124 - 6 6 0

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 0 6 8/5 63- 851 Liječim čajevima muški i ženski sterilitet, garancij a . Te l . 0 6 8 / 5 6 3 - 8 51

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

subota i nedjelja, 29. i 30. 6. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

vozovi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40. Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15. Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730, fax 665-330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu od 05:00-1000h i od 17:00 do 20:00. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 250€

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama