Izdanje 15. jul 2013.

Page 1

ce 30 nt i

USKORO! Nagradna igra Dnevnih novina!

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

PONEDJELJAK, 15. 7. 2013. BROJ 586/ GODINA II

●3

DIREKTOR BEZBJEDNOSTI EN PLUS GRUPE RADI NA BOLJEM POZICIONIRANJU TE KOMPANIJE U CRNOJ GORI

RAZRAČUNAVANJE

Štab Deripaskinog generala u Podgorici ● Aleksander Osminin formirao je svoj štab sa sjedištem u hotelu “Ramada”, odakle rukovodi potezima ruskih državljana, posredno i neposredno povezanim sa Kombinatom aluminijuma Podgorica

ZAKON ● 11

Amnestiji se nada 2.000 osuđenika u ZIKS-u

UNIVERZITET ● 9

Na gostujuće profesore ode pola miliona eura

● Indikativno je da su po dolasku Osminina u Podgoricu iz KAP-a nestali važni dokumenti za kojima crnogorske finansijske i bezbjednosne službe ovih dana intenzivno tragaju

TRBUHOM ZA KRUHOM ● 13

Nema posla u Nikšiću E

konomska kriza koja je Nikšić pogodila prije nego čitav svijet, jer je privreda grada pod Trebjesom počela da zamire i prije zvanične ekonomske krize, natjerala je mnoge Nikšićane da posao traže u drugim gradovima. Ne postoji statistika koliko Nikšićana radi u ostalim crnogorskim gradovima, ali se zna da veliki broj njih svakodnevno putuje za Podgoricu kako bi zaradili plate i obezbijedili egzistenciju. Automobilom, autobusom, vozom ili stopom svakodnevno “kolona” radnika iz Nikšića odlazi da obavlja poslove u Podgorici, Danilovgradu, pa čak i na Cetinju. Trbuhom za kruhom, jer u gradu podno Trebjese nema dovoljno preduzeća, firmi, vrtića, škola, prodavnica da bi se zaposlili svi oni kojima je posao neophodan. Nekadašnji industrijski centar Crne Gore, koji je bio otvoren i spreman da zaposli sve Podgoričane, Žabljačane, Bjelopoljce, Berance, sada ne može da odgovori ni potrebama svoga stanovništva. Koliko ljudi iz Nikšića svakodnevno putuje na posao ne postoji zvanična statistika.

FUDBAL ● 30

Joveta sad sadaddas asd najbliži građanima

FIŠER ● 5

Crna Gora u Evropskoj uniji tek poslije 2020.

SINDIKAT ● 2

Radnicima KAP-a milije penzije od otpremnina

EUROBASKET JUNIORI ● 31

DN NA EGZITU ● 23

Crveni Atomska u napadu energija za na Litvaniju probrane


Tema dana

EDITORIJAL

2

ponedjeljak, 15. 7. 2013.

željko vukmirović urednik

KlJUč U rUKe

Pitao me čovjek, prije neki dan, znam li kako zovu konobare na Cetinju. A onda, na moje neznanje, kao iz puške rekao: “Pa, kanaderi, naravno. Samo vodu donose”. Dobro, nasmijao sam se, to je taj duh, nema tu mnogo toga da se kaže. Iako, a da ne bude samo kako odmah počinjem da kukam, sve ono što zaista znam o ovdašnjoj nemaštini - nikada mi nije bilo nimalo smiješno. A naročito mi ništa nije smiješno kada svakodnevno čitam o državnim šamaranjima nekakvim milionima dugova i kredita. Dobro, ne mislim da bi mi bilo nešto lakše da se priča o stotinama i hiljadama, ali sudeći prema tendenciji, biće da smo se stvarno navukli na milionske iznose. Zato, nešto mislim o tome da će izlječenje u vezi sa svim tim milionima biti dugo i bolno. A i da je vrijeme apstinencije od svih tih iznosa i para zasigurno pred nama. Ipak, ono što zbunjuje je ideja o zavođenju reda. Poreskim dužnicima će biti omogućeno da račune podmiruju kvadratima. Znači, nemaš para, ali imaš stanove, pa po sistemu “ključ u ruke”, svi problemi dužnika se rješavaju. Naravno, ponovo se zanemaruje činjenica o ustanovljenju porijekla imovine kao eventualno nepobitnom dokazu sasvim izvjesnog kriminalnog angažmana. Jer, očigledno, niko neće pitati odakle ti toliko stanova. Znam, nije nikakvo epohalno otkriće, ali ta naplata podrazumijeva mnogo planirano protraćenog vremena u kojem para i dalje neće biti. Uz to, realno je za očekivati da se svi oni cetinjski “kanaderi”, kao sinonimi nemaštine, razmile po cijeloj Crnoj Gori. Taman do definicije pandemije. I u duhu podneblja. Tek, vraćamo se na ono zbunjivanje, zapravo apsolutno nejasno i stalno pristajanje na prećutkivanje svih loših državnih odluka. Ne samo zbog građanskog saučesništva koje se ni na jedan razuman način ne može objasniti, već zbog upornosti da to i dalje činimo. Sa druge strane, izvršna vlast je još upornija da nam sve to ponovo i ponovo radi, da ne odustaje. Zaista, žalosno usaglašavanje. Dalje, naše evroatlantske integracije sada su već viđene na dubokom zamrzavanju. Pa, kad sredimo zakone i primjene - možemo da se javimo. Mada, nešto sam mislio da nam bar NATO neće praviti probleme, kod njih ionako treba samo da se uplati za avione koji nam ništa ne trebaju i završena misija. A okle… Sad i oni nešto izvode, nešto su i oni našli da budu uzdržani. A i da nam malo sređuju stvari po kući. Prema toj slici i neprilici, čini se da se bira samo odgovarajući model. Mada, ne sjekiram se da će znati da nam sve naplate. Možda baš u onim kvadratima, po sistemu “ključ u ruke”. I po cijeni da sistem “pod ključ” ne bude primjenljiv na ovoj izvršnoj vlasti. Pa, ko preživi - ćutaće.

Meteo 05:17 20:21

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More malo talasasto. Vjetar početkom dana sjeveroistočni, Nikšić kasnije sjeverozapadni, slab do Kolašin Žabljak umjeren. Pljevlja Bijelo Polje

DANAS

Jutro po pojedinim kotlinama na sjeveru kratkotrajno maglovito, dan sunčan i topao u cijeloj državi. Krajem dana vjetar u skretanju na sjeverni smjer.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

21 21 22 22 20 14 9 7 12 13

22 22 22 23 23 16 9 6 10 12

SJUTRA

35 33 31 31 32 29 26 20 26 27

33 32 31 34 34 27 23 17 22 22

Na jugu i u centralnim predjelima sunčano, ponegdje uz umjeren sjeverni vjetar. Na sjeveru malo do umjereno oblačno i nešto svježije.

KRIVOKAPIĆ

Radnicima KAP-a milije penzije od otpremnina Jedan od načina za rješavanje problema sa viškom radnika je prijevremeno penzionisanje jer bi se na taj način uštedjelo oko 10 miliona eura Jedan od načina koji je i ujedno najjeftiniji za rješavanje problema viška radnika u Kombinatu aluminijuma Podgorica (KAP) je prijevremeno penzionisanje prekobrojnih jer bi se na taj način izbjeglo isplaćivanje otpremnina, saopštio je nakon razgovora sa premijerom Milom Đukanovićem predsjednik Sindikata aluminijuma Rade Krivokapić. U tom slučaju, potrebno je ponovo vratiti u skupštinsku proceduru predlog zakona o dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim bi se priznao benificirani radni staž radnicima koji su 30 godina efektivno radili na radnim mjestima na kojima se radi sa skraćenim radnim vremenom, a nemaju beneficirani staž. “Usvajanjem ovog zakona uštedjelo bi se oko 10 miliona eura za otpremnine, dok bi višak radnika dobio prosječne penzije od 400 do 500 eura. Na taj način bilo bi penzionisano 420 radnika i time bi se riješio višak zaposlenih uz minimalne troškove za kompaniju i državu”, rekao je Krivokapić. Prema njegovim riječima, optimistična je činjenica da Đukanović ne vidi crnogorsku ekonomiju bez KAP-a. “Kombinat u ovom trenutku može biti jedina lokomotiva za pokretanje crnogorske ekonomije kroz aluminijumsku industriju. Tako da ni u jednom trenutku nijesam vidio dilemu kod Đukanovića da li Kombinat treba ili ne da radi”, rekao je Krivokapić Radiju Antena M. U Kombinatu aluminijuma zaposleno je 1.200 radnika, o čega je oko 500 višak. Iako je ranije bilo najavljeno da će nakon uvođenja stečaja na posao biti vraćena samo polovina radnika, stečajni upravnik Veselin Perišić je odlučio da sve zaposlene vrati na posao do daljnjeg kako bi se nastavilo održavanje proizvodnje do pronalaska novog strateškog investitora. Stačaj u Kombinat aluminijuma uveden je u ponedjeljak, a pokre-

tanje stečaja zatražilo je Ministarstvo finansija 14. juna zbog blizu 25 miliona eura garancija izdatih fabrici, koje je prošle godine platila Vlada njemačkoj Dojče banci. Ročište je bilo zakazano za 16. jul, ali je stečajni upravnik odlučio da ubrza proceduru kako bi fabrika nastavila da izvozi aluminijum. Fabrika od pokretanja procedure za uvođenje stečaja proizvodi aluminijum, koji se skladištio u fabrici, jer ruska VT banka nije željela da proslijedi novac od prodaje aluminijuma. Nakon uvođenja stečaja, svi ugovori su stavljeni van snage, a stečajni upravnik može prodavati aluminijum na slobodnom tržištu. U Kombinat aluminijuma prošle sedmice su ušli revizori Državne revizorske institucije kako bi provjerili poslovanje, odnosno sve dugove ovog privrednog društva i obavili razgovor sa odgovornim licima zaduženim za finansijsko upravljanje fabrikom. Poslovanje KAP-a provjerava i Vrhovno državno tužilaštvo. Nakon uvođenja stečaja, organizaciju proizvodnje preuzela je državna kompanija Montenegro bonus, koja već izvjesno vrijeme kupuje sirovine i struju za potrebe Kombinata aluminijuma. Vladin predstavnik u Bordu direktora Kombinata aluminijuma Nebojša Dožić izabran je za direktora fabrike. I.C.

● Novi ugovor za struju daNas Montenegro bonus i Elektroprivreda Crne Gore trebalo bi danas da ponovo potpišu novi ugovor o isporuci električne energije na mjesec dana. Montenegro bonus do sada je poštovao sve obaveze prema EPCG, tako da će i u narednom periodu nastaviti saradnju, ali neće potpisati dugoročni ugovor, saznaju Dnevne novine. Elektroprivreda Crne Gore ranije je najavila da neće potpisati dugoročni sporazum sa Montenegro bonusom za snabdijevanje

KAP-a električnom energijom, ukoliko fabrika ne plati prethodni dug od 61 milion eura.

● Miličković: Milo Ne dozvoljava da isključiMo kaP sa Mreže Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) nije krao struju za Kombinat aluminijuma jer nije imao nikakav motiv i nije mogao ostvariti bilo kakvu korist ili drugi interes po tom osnovu, kazao je predstavnik Udruženja akcionara Vasilije Miličković. “Iz dopisa, na koji se poziva Mreža za afirmaciju nevladinog sektora tvrdeći da je CGES krao struju za KAP, jasno se vidi da je jedina opcija CGES-a bila jednostrano gašenje postrojenja KAP-a, ali je i to spriječeno mišljenjem Uprave za inspekcijske poslove”, rekao je Miličković. Prema riječima Miličkovića, zbog toga apsolutno nije istina ni navod specijalnog tužioca za organizovani kriminal da je finansijski direktor KAP-a, Dmitri Potrubač načinio teško krivično djelo “teška krađa” na štetu CGES-a u visini od oko 9,64 miliona eura, jer CGES nije registrovan za kupovinu ili prodaju električne energije, niti je to u svojoj istoriji poslovanja radio, pa samim tim nije mogao ni biti oštećen. “Takođe se ne slažem sa stavom MANS-a da je Vlada učestvovala u krađi struje i ne vidim, kako oni navode, ni odgovornost ministra ekonomije Vladimira Kavarića. Jedino u čemu se slažem sa MANSom je odgovornost za krađu struje iz Evropske interkonekcije ENTSO Mila Đukanovića”, saopštio je Miličković.On je dodao da Đukanović ne poštuje ni odluke Skupštine, on je personalno Vlada, on je iznad zakona i Ustava, to je čovjek koji godinama ne dozvoljava da menadžment Elektroprivrede zbog tri neplaćene fakture isključi KAP sa mreže.

KAP poguban za Đukanovića Pogrešni potezi koje je premijer Milo Đukanović povlačio u vezi sa Kombinatom aluminijuma pokazaće se pogubnim po njega, ocijenila je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević. “Stanje u KAP-u je do sada najteža posljedica loše vođene ekonomske politike ove Vlade i to prven-

stveno Mila Đukanovića. On je bio taj koji je dominantno odlučivao o tom segmentu. To je posljedica koja čitavu crnogorsku ekonomsku konstrukciju dovodi na ivicu održivosti jer se ispostavljaju računi. Odluke očigledno nijesu bile u javnom interesu”, tvrdi Uljarević. Prema njenim riječima, rebalans budžeta još više će osvijetliti

svu težinu krize samog KAP-a i crnogorske ekonomije, što će ostaviti trajne posljedice ne samo na odnose u koaliciji, već i na budućnost Đukanovića. “Jako je teško predvidjeti situaciju u kojoj on može preživjeti uspješno u političkom smislu ono što će biti dalje nošenje sa problemom KAPa”, ocijenila je Uljarević.


Tema dana

ponedjeljak, 15, 7. 2013.

3

RAZRAČUNAVANJA

Štab Deripaskinog generala u podgoričkom hotelu Mili Prelević

D

irektor bezbjednosti EN plus grupe general-major Aleksander Valentinovič Osminin već nekoliko dana boravi u Podgorici, gdje pokušava da obezbijedi što bolju poziciju za kompaniju ruskog oligarha Olega Deripaske u odnosima sa Vladom Crne Gore, saznaju Dnevne novine iz dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj policiji.

Još nije poznato o kakvim se aktivnostima ovog iskusnog obavještajca radi, ali je sasvim izvjesno da je centar njegovog interesovanja Kombinat aluminijuma Podgorica. Aleksander Osminin je formirao svoj štab sa sjedištem u podgoričkom hotelu “Ramada”, odakle rukovodi potezima ruskih državljana, posredno i neposredno povezanim sa Kombinatom aluminijuma Podgorica. Veliki broj Rusa, po nekim tumačenjima, tajnih agenata i obavještajaca iz ove zemlje, ovih dana je dolazio u hotel “Ramada” kako bi se sastao sa Osmininom. Indikativno je da su po dolasku Osminina u Podgoricu iz KAP-a nestali važni dokumenti, za kojima crnogorske finansijske i bezbjednosne službe ovih dana intenzivno tragaju. Simptomatično je i to da se u isto vrijeme, odmah nakon osnivanja štaba u “Ramadi”, desila i havarija u kompjuterskom centru KAP-a zbog koje je srušen kompletan kompjuterski sistem kompanije i izbrisan dio važne dokumentacije.

Znatan dio radnog dana ovaj poznati ruski obavještajac provodi i u ambasadi svoje zemlje, u kojoj je, takođe, povećan broj onih koji dolaze na sastanke. Ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori Andrej Aleksejevič Nesterenko trenutno je odsutan iz ambasade jer se, prema nezvaničnim informacijama, nalazi u Moskvi. Da li je razlog njegovog odlaska Kombinat aluminijuma Podgorica nije poznato, ali je činjenica da se njegova zamjenica Aljona Kudrjavceva našla pri ruci Aleksandru Osmininu i obezbijedila mu potrebne kontakte u Crnoj Gori. Osim Rusa, kod Osminina je dolazilo i nekoliko Crnogoraca, koji su od ranije poznati crnogorskoj policiji zbog djela koja se povezuju sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Osminin je u Podgoricu došao nekoliko dana prije nego što je uhapšen Dmitrij Potrubač, finansijski direktor Kombinata aluminijuma. Potrubač se sumnjiči da je kao odgovorno lice u kompaniji kriv za krađu 9,64 miliona eura vrijedne električne

Ko je Osminin? Aleksandar Osminin radi u En plus grupi od aprila 2009. godine. Prema zvaničnim informacijama, njegova odgovornost je održavanje sigurnosti imovine En plus grupe i resursa, kao i koordinacija aktivnosti bezbjednosnih službi u okviru grupe. Prije dolaska u Deripaskinu kompaniju, generalmajor Aleksandar Osminin bio je prvi zamjenik šefa Centralne kancelarije Ministarstva unutrašnjih poslova Ruske Federa-

cije i zamjenik šefa Ekonomskog biroa kriminalistike Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije. U periodu od 1993. do 2003. Osminin je pokrivao nekoliko visokih pozicija u ruskoj poreskoj policiji, uključujući položaj zamjenika šefa Centralnog operativnog odjeljenja federalne službe poreske policije. Aleksandar Osminin diplomirao na tzv. Velikoj školi i Akademiji Ministarstva unutrašnjih poslova i finansija Vlade Ruske Federacije.

energije. Crnogorsko tužilaštvo podnijelo je krivične prijave protiv Potrubača i KAP-a zbog sumnje da su od 22. februara do 25. maja prisvojili 190.515 megavat-sati električne energije. Time su, kako je navedeno u krivičnoj prijavi, nanijeli štetu od 9.640.079 eura Crnogorskom elektroprenosnom sistemu. Potrubač je priveden po nalogu tužilaštva, kada je pokušao da izađe iz Crne Gore preko Graničnog prelaza Dobrakovo. Interesantno je da je u vozilu ispred njega, na Graničnom prelazu Dobrakovo, bila njegova zamjenica, koju policija nije zaustavila. Prema nekim informacijama, ovo organizovano napuštanje zemlje zamislio je upravo Aleksander Osminin. Zanimljiv detalj je da je bio blizu mjesta kada je Potrubač privođen u Podgoricu i gledao je čitavu operaciju sa “bezbjedne daljine”. Na saslušanju kod zamjenika osnovnog državnog tužioca Zorana Vučinića Potrubač je negirao krivično djelo. Glavni argument njegove odbrane je da ne može biti riječi o krađi jer su, kako je naveo, svi subjekti, počevši od KAP-a do Vlade, bili informisani o načinu na koji se kompanija snabdijeva strujom. Na provjere zloupotreba u KAP-u nije stavljena tačka. Službenici Odsijeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta zajedno sa službenicima Centra bezbjednosti Podgorica nastavljaju kontro-

Privođenje finansijskog direktora KAP, ruskog državljanina, Dimitrija Potrubača lu poslovanja po planu definisanom sa Vrhovnim državnim tužilaštvom. Istraga u KAP-u pokrenuta je prije desetak dana kako bi se utvrdile okolnosti o prijavljenim neregularnosti-

ma u kompaniji koja je od ponedjeljka u stečaju. Zbog neovlašćenog preuzimanja struje iz takozvanog evropskog prstena na udaru se našla i država.


4

Politika

ponedjeljak, 15. 7. 2013.

tajne službe

Vrh piramide niko ne dira Luksemburški premijer Žan Klod Junker podnio je ostavku zbog špijunskog i korupcijskog skandala koji je uzdrmao tu malenu zemlju poznatiju po bogatim bankarima nego po političkim intrigama. Parlamentarna istraga pokazala je da je luksemburška tajna služba protivzakonito prisluškivala političare i javne osobe, kupovala automobile za privatnu upotrebu i primala mito i usluge u zamjenu za pristup uticajnim službenicima. Ovako se u Luksemburgu obračunavaju sa špijunažom i korupcijom. Kod nas ovakav scenario nije moguć, potvrđuju sagovornici Dnevnih novina. Kažu: “Daleko smo još”. Analitičar Andrija Đukanović za DN kaže da, u suštini, naše bezbjednosne službe nijesu okrenute interesu bezbjednosti države. Poručuje da svakako moraju biti pod jačom kontrolom jer se u suprotnom može desiti da se otrgnu i da smisao njihovog postojanja ne bude ispunjen. “Lako se njihov rad može zloupotrijebiti ukoliko nema nadzora nad njima. Čujemo da se svuda u regionu, ali i u svijetu upravo to i dešava, da službe prikupljaju podatke i za koje ima i za koje nema opravdanja. Pojedini analitičari tvrde da bezbjednosne službe vode politiku u nekim zemljama. To je veoma opasno.” Đukanović upozorava da je kontrolu vrlo teško uspostaviti s obzirom da je “kod nas na sceni nesmjenjiva vlast, da imamo more nerazjašnjenih ubistava, ratnih zločina, da korupcija cvjeta na svim nivoima, da organizovani kriminal još stoji kao ključna prepreka evropskom putu. Sve su to bezbjednosna pitanja najvišeg nivoa”. Zbog toga, naš sagovornik po pitanju rada tih službi zaključuje da ne rade dobro svoj posao i da ima ogromnih propusta. Jasan je. Luksemburški scenario nije za sada moguć kod nas. Smatra da nema političke volje. “Sjećamo se svi snimaka sa svadbi narko bosova gdje su službenici ANBa učestvovali u slavlju. Isto tako znamo da su neki, obični ljudi, odbijani

za crnogorsko državljanstvo jer su po ocjenama ANB opasni po bezbjednost Crne Gore. Dakle, kao i kod svake institucije, statistika se pravi na onima koji nemaju moć i koji su nezaštićeni. Oni na vrhu piramide slobodno prolaze”. Da podsjetimo da je Junker, premijer još od 1995, podnio ostavku Velikom vojvodi Henriju koji je, kako pišu tamošnji mediji, i sam upleten u špijunsku aferu. Ostavka je bila neizbježna nakon što su mlađi koalicijski partneri povukli svoju podršku u znak protesta protiv Junkerove očigledne nemoći da ukroti tajne službe koje su se otele kontroli. Junker je predložio održavanje izbora u oktobru, sedam mjeseci prije redovnog roka. Portparol Nove i funkcioner DF Jovan Vučurović kaže da ne možemo da se poredimo sa Luksemburgom. Tvrdi da u Crnoj Gori ne postoje mehanizmi za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, jer ne postoje institucije koje treba da vode tu borbu, a sve zato što su u vrhu vlasti političari koji su ogrezli u korupciji, čija se imena vežu za razne afere i koji su u partnerskim i prijateljskim vezama sa glavnim likovima iz svijeta kriminala. “Ovdje je situacija takva da se oni koji su po prirodi stvari zaduženi za obračun sa kriminalom i korupcijom, u prvom redu sudovi i tajna policija, nalaze pod kontrolom jednog čovjeka. I umjesto da obavljaju svoj posao, ove institucije imaju samo jednu obavezu - da brinu o opstanku na vlasti lidera DPS i tako sačuvaju i čitavu političko-kriminalnu strukturu koja je prijetnja ne samo za Crnu Goru, nego i šire. I, zaista, samo nakon promjene vlasti može se desiti i sveukupna reforma u sudstvu, pravosuđu i drugim institucijama koje treba da uspostave vladavinu prava, a ako Crna Gora želi da bude pravna država, pred licem pravde moraju se naći osobe koje su na raznim poljima ojadile ovu državu i njene građane. Imate i čudnu situaciju da nekim partijama smeta da se VDT bira dvotrećinskom većinom

Đukanović

u parlamentu, nego se usvajaju neki ‘blaži’ procenti. Shvatam da DPS, kao i do sada, želi svoje pione na toj odgovornoj funkciji, ali zašto se toj igri priključio i SNP i kakvi su tu dilovi u pitanju vidjećemo vrlo brzo”, poručuje Vučurović. M.Dušević

Nemoguća misija Poslanik Pozitivne Crne Gore Goran Tuponja kaže da luksemburški premijer podnosi ostavku ne zato što je nešto uradio, već zato što nešto nije uradio. Naime, njemu se zamjera da nije u dovoljnoj mjeri nadgledao domaću bezbjednosnu agenciju, kao i da je odugovlačio sa istragom u vezi sa bombaškim napadima u 80-im godinama. On ističe da ovaj primjer pokazuje ogromnu razliku odnosa prema najvišim državnim funkcijama koju imaju razvijene zapadnoevropske demokratije u poređenju sa nama. “Mislim da bi bilo jako dobro kad bi i kod nas zaživjela smjenljivost bilo kojeg funkcionera kao nešto što je sastavni dio života. Zato su nam potrebne evropske vrijednosti. Takav odnos sigurno doprinosi ukupnom

demokratskom ambijentu”. Jasno poručuje da mi tek razvijamo našu demokratiju, uz konstataciju da ovakav scenario kod nas još nije moguć. Tuponja kaže da je razlog tome to što mi nemamo taj stepen demokratske atmosfere u društvu u kojoj bi pojedini funkcioneri svojom voljom i visokim stepenom odgovornosti prema funkciji koju obavljaju, ali i prema građanima koje predstavljaju, podnijeli ostavku na određeno mjesto kao odgovoran čin prema sebi i prema drugima. “Želim da vjerujem da će takav odnos zaživjeti i u Crnoj Gori, ali plašim se da smo još dosta udaljeni od toga. Najsvježiji primjer imamo odnos DPS-ovih funkcionera u aferi ‘Snimak’.”

alFa CentaR

uljaReVIĆ OCIjenIla

SDP je zamijenio prioritete

Novi SPO objektivan

Crnogorsku političku scenu očekuju dalje transformacije i prestrojavanja, smatra direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević. Ona vidi postojanje određenih tendencija, ali, kaže, teško da bilo ko sa sigurnošću može predvidjeti kako će se završiti. “Ipak, jedno je sigurno. Kada bi se u ovom trenutku održali izbori niko ne bi imao većinsku podršku biračkog tijela, što znači da bi Vlada mogla biti formirana samo postizbornim koalicionim sporazumima koji, naravno, mogu biti vrlo interesantni i daleko drugačiji od ovih prethodnih”, kazala je Uljarević u intervjuu Radiju Slobodna Evropa. Prema tvrdnji Uljarević, ključna novina “je ponašanje SDP-a koji sada postaje igrač od koga mnogo šta zavisi i koji je u posljednjem periodu zamijenio listu prioriteta. Na prvo mjesto, umjesto ranije borbe za nacionalnu i državnu održivost Crne Gore, sada je stavio vladavinu prava, što SDP vraća svom izvorištu, građanskom konceptu djelovanja”. Ona smatra da je pitanje da li SDP može toliko brzo da pripremi toliko biračkog tijela da ono zaista bude tas na vagi koji će uticati na sastav buduće Vlade. “Vjerujem da će svi akteri ići u pravcu kupovine vremena, iako će se javno zalagati više za vanredne parlamentarne izbore i to što je brže moguće”, kazala je Uljarević. Po mišljenju direktorice CGO prejaka je teza pojedinih analitičara da je dobijanjem visoke pozicije predsjednika Parlamentarne

Novi Strategijski pregled odbrane (SPO) objektivan je i znatno ostvarljiviji od prethodnog, smatra izvršni direktor Alfa centra Aleksandar Dedović, navodeći da je, prema novom dokumentu, promijenjen prioritet u misijama Vojske Crne Gore (VCG). Vlada je prošle sedmice usvojila novi SPO, ključni dokument koji treba da definiše način organizacije i upravljanja odbrambenim sistemom države u narednih deset godina. Dedović je rekao da su u Alfa centru posebno zapazili da, prema novom SPO, dolazi i do promjene prioriteta u misijama VCG. ”Pa sada, nakon odbrane Crne Gore kroz aktivnu saradnju sa saveznicima i partnerima, na mjesto broj dva dolazi doprinos u izgradnji i očuvanju mira u regionu i svijetu, pa tek onda, na trećem mjestu, podrška civilnim institucijama”, pojasnio je Dedović. Do sada je, kako je naveo, misija vojske da u vanrednim okolnostima i većim prirodno-tehnološkim akcidentima podržava civilne instutucije bila ispred angažovanja VCG u NATO i drugim međunarodnim vojnim misijama u inostranstvu. U novom SPO piše i da “odbrana nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, predstavlja najvažniju misiju odbrane Crne Gore” i da Crna Gora,

Skupštine OEBS-a Ranko Krivokapić igrač Zapada koji sada treba da izvrši tranziciju vlasti. “Mislim da je prejako reći da postoji konkretna strategija međunarodne zajednice da se zaista doprinese promjeni vlasti u Crnoj Gori, ali da se sve jasnije prepoznaju oni deformiteti na koje dugo ukazuje civilno društvo i opozicija”, kazala je Uljarević za RSE. Ona Krivokapićevu novu funkciju, “koja je zaista visoka, poseb-

no za državu poput Crne Gore” tumači kao “jedan vid ohrabrenja da nastavi sa onim političkim djelovanjem koje je demonstrirao u posljednjem periodu”. Ona smatra da će od njegovih narednih postupaka zavisiti i stepen involviranosti međunarodnih aktera u odnosu na njihove eventualne konkretne podrške jednoj tranziciji, koja će, između ostalog, uključiti i prve poštene i slobodne izbore u Crnoj Gori. J.Đ.

“svjesna svojih realnih odbrambenih kapaciteta, iako nije članica NATO saveza, očekuje pomoć od partnera i saveznika u slučaju oružanog ugrožavanja”. Prema riječima Dedovića, to umnogome precizira odnos Crne Gore prem a p a r t n e r i m a i z N AT O. On je dodao da novi SPO predviđa prelazak VCG sa aktuelne brigadne na bataljonsku organizaciju, pa će se ukinuti aktuelnih pet-šest jedinica ranga brigade “od kojih većina, po broju formacijskih mjesta, do sada nije odgovarala NATO standardima ni za jedinice ranga četa-bataljon”. Dedović je kazao da novi SPO jasno definiše i probleme koje imaju oružane snage Crne Gore. “Nedovoljnu popunjenost, neodgovarajuću starosnu strukturu kadra, lošu opremljenost, ograničenu mobilnost, nekompatibilnost kadrova koje školujemo na različitim stranama svijeta, nedovoljan broj oklopnih vozila, nepostojanje ispravnih ratnih brodova, nemogućnost kontrole vazdušnog prostora, nemanje adekvatnih vojnih poligona, lošu logističku podršku”, precizirao je on. Dedović je naveo da novi dokument predviđa da će broj formacijskih mjesta u VCG sa aktuelnih 2.094, od kojih je popunjeno 1.831, do 2015. biti smanjen na 1.950, odnosno na 1.800 do 2018. godine.


Politika

ponedjeljak, 15. 7. 2013.

5

Fišer: Crna Gora u EU tek nakon 2020.

INTEGRACIJSKI PROCES

Miraš Dušević

C

rna Gora prije 2020. godine neće postati članica Evropske unije. Prema sadašnjim prognozama, pristupni pregovori Crne Gore trajaće najmanje osam godina, slično kao što je to bio slučaj sa Hrvatskom, koja je 1. jula postala 28. članica EU. U cijeloj priči možda je najvažnija poruka sagovornika DN koji kažu da se proces proširenja ne zaustavlja, ali upozoravaju da sve zavisi od Crne Gore i njenog učinka.

Ništa prije 2020. godine. Brojna mišljenja, ocjene i prognoze sadrže jednu zajedničku konstantu –proces pridruživanja ići će sporo, uslovi će biti sve teži i složeniji (o čemu govori primjer crnogorskih pregovora), a sami pregovori će trajati duže od rekorda srušenih u slučaju Hrvatske ili Turske (počeli nekoliko sati prije hrvatskih u ranu jesen 2005. godine i nijesu se makli od jednog zatvorenog poglavlja, a Crna Gora za sada ima već dva). Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Pius Fišer za Dnevne novine kaže da je jasno da oni podržavaju evropske integracije Crne Gore, uz jedno ALI - ne bez uslova. “Koliko će trajati proces pristupanja zavisiće od Crne Gore. Hrvatskoj je za to trebalo osam godina. Ako je ovo parametar za Crnu Goru, to bi moglo potrajati bar do 2020. ili nešto duže”, tvrdi njemački diplomata. Fišer kaže da su za Crnu Goru bitni kvalitet i održivost reformi koje se sprovode, što je mnogo važnije od brzine pregovaračkog procesa. “To su lekcije naučene od EU sa drugim zemljama kandidatima”, ocijenio je Fišer za DN. Da nema pauza u procesu proširenja, tvrdi za DN i šef Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič. To potkrepljuje i tvrdnjom da je Hrvatska postala članica Evropske unije prije desetak dana, EU je počela pregovore o pristupanju sa Crnom Gorom u junu 2012. godine, a uskoro će početi pregovori sa Srbijom. “Kao što se dogodilo sa svim prethodnim proširenjima, napredak na putu ka EU zasniva se na principu postignutog učinka. Napredak u pregovorima Crne Gore će, stoga, zavisiti naročito od njenog napretka u ispunjavanju relevantnih standarda koji su istaknuti u pregovaračkim poglavljima. Kao što je primjer Hrvatske pokazao, sprovođenje neophodnih reformi vodi napretku u procesu pristupanja Evropskoj uniji”, zaključio je Drobnič. Kako sada stvari stoje, u ovoj deceniji vjerovatno neće doći do proširenja Evropske unije, iako se 2018. činila realnim ciljem zemalja zapadnog Balkana kada je u pitanju pristupanje EU. Da podsjetimo, Evropska uni-

ja je prije deset godina Solunskom deklaracijom potvrdila “evropsku budućnost” zapadnog Balkana, ali zvaničnici EU smatraju da ujedinjenje Evrope nije kompletno bez priključenja cijelog regiona, pa tako ne žele da daju “lažna ohrabrenja” i prognoze. Obilježavanje stotinu godina od završetka Prvog svjetskog rata i 2018. godina smatrani su realnošću za pristupanje zapadnog Balkana EU, ali kako pristupanje postaje sve zahtjevniji proces, raspoloženje u EU ne ide u prilog zemljama koje iščekuju proširenje. Poslanica Evropskog parlamenta Marija Eleni Kopa nedavno je kazala je da “nije vrijeme za smjele poteze”. “Poslije ulaska Hrvatske generalni je trend, i žao mi je zbog toga, takozvana konsolidacija unutar same EU. To znači da do novog proširenja vjerovatno neće doći u ovoj dekadi”, smatra Kopa, prenosi radio Dojče vele. Ona je navela da se već odustalo od ideje bivšeg premijera Grške Jorgosa Papandreua da se tokom sljedećeg grčkog predsjedavanja EU u prvoj polovini 2014. održi Solunski samit II, na kome bi se ponovo posvetila pažnja zapadnom Balkanu. “Sad možemo samo da se nadamo da ćemo u tom periodu moći da počnemo pregovore sa Srbijom, organizujemo Međuvladinu konferenciju i otvorimo poglavlja 23 i 24. Očekujemo da bi Albanija već u decembru mogla da dobije status kandidata. Za ostale nijesu predviđena bitnija dešavanja”, kaže Kopa. Radio navodi da su u EU saglasni da je u posljednjih 10 godina došlo do napretka u regionu, ali da kao dva najveća izazova ostaju pitanja imena Makedonije i nefunkcionalnost Bosne i Hercegovine, za čiju političku situaciju u EU smatraju da se nije popravila “još od Solunskog samita 2003”. Podsjetili su i na druge izazove u regionu, poput potrebe uspostavljanja zdrave demokratije, nedostataka u oblasti vladavine prava, korupciju i kriminal, slobodu izražavanja i postojeće etničke i bilateralne probleme. Kad je u pitanju ekonomija, njemački radio je podsjetio na prosjek bruto društvenog proizvoda regiona, koji predstavlja svega

Greške, veto, mjerila... Nešto i o greškama. Ulaskom podijeljenog Kipra u EU spor Turske i Grčke postao je spor EU i Turske, što se prebilo na druge zemlje. Bilateralna pitanja izvor su frustracija zbog mogućnosti da svaka pojedina zemlja u svakom trentuku može zaustaviti proces, tako da je preporučeno mijenjanje sistema odlučivanja kroz smanjenje opcija za korišćenje veta. Službeni stav zastupnika Gornjeg doma, dakle i britanske vanjske politike, jeste da će se zalagati za proširenje u kome zemlje napreduju prema vlastitim zaslugama

i dosezima, te da proces priprema valja voditi pošteno, uz svima jednake preduslove. Prepoznato je da pregovarčki proces mora biti dugačak (to su, ne jednom, sagovornici u EK prenijeli i glavnom crnogorskom pregovaraču), sa naglaskom da je važniji smjer procesa od njegove brzine. U ovome, posebnu ulogu ima sistem mjerila (benchmarks) za otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja, u slučaju Crne Gore ojačan prelaznim mjerilima kako bi se naglasio smjer promjena i koncentrisali napori.

Fišer

38 odsto prosjeka zemalja članica EU. Navodi se da, dok se zemlje regiona žale na “izbirljivost i zahtjevnost” EU, istraživanja pokazuju da građani zapadnog Balkana i dalje žele da postanu dio EU, prevashodno zbog nade u ekonomski prosperitet, a zatim dolazi želja za uređenom državom. “Sa druge strane, EU očekuje ‘đake sa najboljim ocjenama i vladanjem’, ali ne poriče da je upravo politika proširenja bila jedna od njenih najuspješnijih politika, najefikasniji način obezbjedjivanja spolja i iznutra”.

● Domaći zaDatak Stav Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracije po ovom pitanju je poznat. Šef diplomatije Igor Lukšić početkom ove godine je najavio da bi Crna Gora, ako se posmatraju iskustva drugih država, do kraja ove decenije mogla završiti pregovore sa Evropskom unijom i ući u proces ratifikacije evropskog ugovora. Lukšić je ocijenio da crnogorske institucije treba da budu sposobne da slučajeve borbe protiv organizovanog kriminala vode do Brisel

kraja i da se odupru eventualnim pritiscima kada se naiđe na dokaze o korupciji na visokom nivou. On je rekao da očekuje da se crnogorski pregovarački proces neće “dramatično” razlikovati od iskustava drugih država, ali da dosta toga zavisi od specifičnosti država. “Najvećim dijelom, proces proširenja zavisi od toga koliko ste uspješno uradili domaće zadatke. Ako bismo uzeli primjere drugih država i trajanje tog procesa, onda bismo vidjeli da bi do kraja ove decenije Crna Gora mogla završiti pregovore i ući u proces ratifikacije evropskog ugovora”, rekao je Lukšić. Članstvo, prema riječima Lukšića, zavisi i od Crne Gore i od spremnosti EU na proširenje. “Generalno, ipak, kad su u pitanju države zapadnog Balkana, više zavisi od njih nego do EU. Činjenica da Crna Gora vodi pregovore sa EU upućuje da će taj proces biti završen i da će naša država jednom postati članica Unije”, rekao je Lukšić.

● zatvorena Dva poglavlja Crna Gora je u pregovorima sa Briselom do sada privremeno za-

tvorila dva pregovaračka poglavlja, 25. koje se odnosi na nauku i istraživanje i 26. Obrazovanje i kultura. Prvo poglavlje zatvoreno je krajem prošle godine, kada su predstavnici Evropske unije ocijenili da mjerila za privremeno zatvaranja poglavlja 25 nijesu potrebna, s obzirom na dobar nivo usklađenosti crnogorskih sa evropskim propisima i ograničenim obimom evropskih pravnih tekovina u toj oblasti. U aprilu ove godine, Evropska unija i Crna Gora otvorile su i privremeno zatvorile 26. poglavlje pregovora o punopravnom članstvu. EU je, putem Evropske komisije koja je za to zadužena, zaključila da je zvanična Podgorica usaglašena sa evropskim zakonima i praksom na polju obrazovanja i kulture. “Dobar napredak u pregovorima treba da prati trud svih uključenih kako bi se ojačalo povjerenje u javne institucije”, napisao je tada na svom Tviter nalogu evropski komesar za proširenje Štefan File. Treba reći da Crna Gora očekuje da krajem ove godine otvori dva najznačajnija poglavlja, 23 -pravosuđe i temeljna prava i 24 - pravda, sloboda i bezbjednost.


Ekonomija

6

PONEDJELJAK, 15. 7. 2013.

STRUJA

Oporavak ni na vidiku FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

V

isoka nezaposlenost i recesija postali su sinonimi za južnu Evropu i to se neće ni 2013. godine promijeniti. Od Portugala (stopa nezaposlenosti 18,3 i recesija od 2,3 odsto) preko Španije (27 i 1,5 odsto) i Italije (11,8 i 1,3 odsto) pa sve do Grčke (27 i 4,2 odsto). Uz to, uprkos masovnom kresanju javne potrošnje, javni dug ne samo da se nije smanjio, već se čak i povećao. Drugim riječima, pacijent ne da se oporavlja, nego je sve bolesniji. prkos tome, bogate zemlje sjevera, predvođene njemačkom kancelarkom Merkel, smatraju da su štednja i strukturne reforme jedini način da ekonomije ovih država postanu konkurentnije i oporave se. To potvrđuje ne samo primjer Njemačke, koja uživa plodove bolnih reformi, kao i oporavak Irske i Estonije, već i iskustvo Brazila i Turske, država koje nakon sprovođena bolnih reformi takođe doživljavaju ekonomski bum. Uz to, Njemačka i zbog domaćeg iskustva potencira strukturne reforme. Iako je od ponovnog ujedinjenja u ekonomiju nekadašnje komunističke istočne Njemačke upumpano oko 1.400 milijardi eura, prihodi i produktivnost na istoku su još daleko od zapadnog nivoa, a stopa nezaposlenosti i zaduženosti je mnogo veća. a drugoj strani se nalaze zemlje juga, predvođene francuskim predsjednikom Olandom, koji smatra da je štednja postala neizdrživa i da se ekonomski rast može jedino ostvariti povećanom javnom potrošnjom. Na njihovoj strani su i brojni ekonomisti koji kritikuju Merkelin recept za spas da po ugledu na Njemačku od južnoevropskih država napravi “male svjetske prvake u izvozu”. Oni tvrde da je takav “one size fits all” pristup jedino moguć kada bi sve evropske države izvozile u Kinu, što je nemoguće jer se najveći dio trgovine obavlja unutar Evrope, a to po automatizmu znači da u Evropi moraju postojati države koje konzumiraju i uvoze. Štaviše, oni naglašavaju da je potrebno vrijeme da bi strukturne reforme počele da djeluju, što i dokazuje primjer Njemačke. No, kancelarki Merkel se ne žuri i tek za decembar je planirano kreiranje pravne osnove za ugovore između Evropske komisije i članica na osnovu koje bi se stvorio fond za solidarnost. rugim riječima, Njemačka će dati svoj novac isključivo u zamjenu za sprovođenje konkretnih zadatih reformi i uz potpisan pravnoobavezujući ugovor. ancelarka Merkel je trenutno spremna samo da minimalno koriguje svoju politiku tako što će KfW, njemačka razvojna banka, preko svojih domaćih partnera plasirati veoma povoljne kredite kojima će pokušati da “oživi” ekonomije posrnulih članica. Međutim, veliko je pitanje da li države u kojima je nezaposlenost mladih preko 40 odsto (Portugal i Italija), kao i preko 50 odsto (Španija i Grčka) uopšte imaju vremena na raspolaganju. Navedene cifre već sada daju za pravo da se govori o jednoj čitavoj izgubljenoj generaciji, što može izazvati nesagledive socijalne i političke turbulencije.

U

N

D K

Nove cijene poznate do utorka Cijene električne energije u Crnoj Gori biće definisane do utorka, do kada Odbor Regulatorne agencije za energetiku (RAE) treba da pregleda i odobri tabele sa korekcijama koje mu je dostavila Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). Ranije je RAE dostavila EPCG odluku o korekcijma dozvoljenih prihoda energetskih subjekata, na osnovu koje je Javni snabdjevač dužan da sačini predlog tabela sa cijenama i vrati ih regulatoru na verifikaciju i usvajanje. Prema informacijama agencije Mina biznis, struja za domaćinstva sa dvotarifnim brojilima poskupiće do tri odsto. Električna energija je, prema ranijim procjenama RAE na osnovu trogodišnjeg regulatornog perioda, 1. avgusta trebalo da poskupi 6,17 odsto. RAE je nedavno održala javnu raspravu za energetske subjekte, na kojoj su se razmatrali regulatorno dozvoljeni prihodi za prethodnu godinu i dostavljale sugestije i primjedbe, od čijeg usvajanja zavisi korekcija prethodno određenog procenta poskupljenja struje. Regulator je u julu prošle godine donio odluku kojom su utvrđeni prihodi EPCG, Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES) i Crnogorskom operatoru tržišta električne energije (COTEE) za naredne tri godine, odnosno od 1. avgusta prošle do 1. avgusta 2015. godine. Sa utvrđenim prihodima reguli-

sanih kompanija utvrđene su i tarife za isti period koje se mogu mijenjati u zavisnosti od obima prihvaćenih korekcija u korist energetskih subjekata ili kupaca električne energije. RAE je korigovala samo one troškove na koje energetski subjekti ne mogu da utiču ili na koje mogu djelimično da utiču, kao što su cijena i količina uvezene električne energije, realizacija investicija u odnosu na planirane, takse i određeni porezi. Krajem 2011. godine RAE je usvojila nove metodologije, prema kojima će se cijene struje primjenjivati na period od tri godine. Tada je saopšteno da će cijene struje rasti zbog približavanja evropskom tržištu. Struja je sredinom prošle godine poskupila 5,86 odsto i te cijene važiće do kraja mjeseca. Za treću regulatornu godinu, odnosno od 1. avgusta naredne do 31. jula 2015. godine predviđen je rast cijena električne energije od 5,69 odsto.

● PROSJEČAN RAČUN 33 EURA Prosječan račun za električnu energiju za domaćinstva, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, u junu je bio četiri odsto veći nego u maju i iznosio je oko 33 eura sa uračunatom taksom na tarifno brojilo.

ZORANA MIHAJLOVIĆ

Bilo je korupcije u preprodaji struje Ministarka energetike u Vladi Srbije Zorana Mihajlović

PODACI

Manje turista u Budvi za oko jedan odsto U Budvi je, prema podacima lokalne turističke organizacije, u svim vidovima smještaja registrovano oko oko 46.000 gostiju, što je za jedan odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Od ukupnog broja, stranaca je 95 odsto. Najviše gostiju, oko 32.000, regis-

trovano je u privatnom smještaju, što je na prošlogodišnjem nivou. U hotelima se nalazi oko 13.000 gostiju ili dva odsto manje nego prošle godine u isto vrijeme. U odmaralištima na budvanskoj rivijeri registrovano je 290 gostiju, dok u kampovima boravi 215 turista.

Iz Elektroprivrede Crne Gore su saopštili da su domaćinstva u prošlom mjesecu potrošila oko 89 miliona kilovatsati (kWh) električne energije, ukupno vrijedne oko devet miliona eura. Domaćinstva na Žabljaku, kako su naveli, i dalje bilježe najnižu prosječnu potrošnju od oko 21 euro, dok je najveća u junu očitana u Ulcinju, gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od oko 42 eura.

Javna je tajna da je, uz posredovanje trgovaca, bilo korupcije u preprodaji struje između Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, saopštila je ministarka energetike, razvoja i zaštite životne okoline u srpskoj vladi Zorana Mihajlović. “Posrednici u energetici vrlo često mogu da dovedu do ozbiljnih problema. Troškovi za preduzeća znaju da budu mnogo veći, da ne govorimo o korupciji prilikom prodaje struje koja je svima u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori već dobro poznata”, rekla je Mihajlović za portal Energetikars.com. Prema njenim riječima, nedavno su podnesene krivične prijave protiv Vojina Lazarevića i Vuka Hamovića zbog sumnje da je zloupotrebama u energetskom sektoru oštećena država Srbija. Oni su bili zaposleni u kompaniji EFT, koja je najveći trgovac struje u regionu i trenutno gradi termoelektranu Stanari kod Doboja u Republici Srpskoj. Podignuta je krivična prijava i protiv bivšeg direktora Elektroprivrede Srbije (EPS) Ljubomira Gerića, njegovog zamjenika Vladi-

mira Đorđevića. Međutim, Mihajlović poručuje da te dvije stvari nikako ne treba dovoditi u vezu. “Izgradnja TE Stanari je odlična stvar jer svaka država treba da teži izgradnji infrastrukturnih projekata. Druga je priča šta se dešavalo sa trgovinom električne energije u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori od 2000. godine. Otvoreno je pitanje kako su prekinuti direktni odnosi koji su postojali između ove tri zemlje i kako su odjednom svi počeli da dobijaju posrednike”, kazala je Mihajlović. Činjenica je, kako kaže, da je krivična prijava pokrenuta 2004. godine protiv EFT-a i da je negdje stavljena sa strane. “Moja dužnost kao građanina i ministra je bila da tu krivičnu prijavu ponovo predam tužilaštvu. Građanima dugujemo objašnjenje da li su trgovci strujom krivi za restrikcije u Srbiji”, objasnila je Mihajlović. Ona je dodala i da istražni organi treba da nastave istragu o trgovini strujom prethodnih godina.

Izvor: merz.gov.rs

STAV

Novi zakon donio poboljšanje Usvajanjem novog zakona o platnom prometu povećaće se transparentnost prilikom pružanja tih usluga, stvoriti pravne pretpostavke za uvođenje novih pružalaca, podići konkurencija bankama i pospješiti razvoj elektronskog novca, navodi se u obrazloženju predloženog zakonskog dokumenta. Predlogom zakona o platnom prometu, koji je u četvrtak usvojila Vlada, precizno su definisane platne usluge i njihovi pružaoci, ali i obim informacija koje se korisniku moraju obezbijediti u cilju postizanja veće transparentnosti.

Stabilno poslovali Alter Modus je u prvoj polovini godine, uprkos krizi koja se još snažnije odrazila na privredu Crne Gore, zadržao trend stabilnog poslovanja, uz povećanje broja klijenata i obima plasmana, saopštili su iz te mikrofinansijske institucije (MFI). Menadžerka za PR i marketing Alter Modusa Jelena Damjanović-Vidaković kazala je da je zahvaljujući stalnom unapređenju usluge i nižim kamatnim stopama koje su ponudili klijentima u prvom polugodištu ostvaren rast od skoro 25 odsto u iznosu i broju odobrenih kredita u odnosu na isti period prethodne godine.


Ekonomija

ponedjeljak, 15. 7. 2013.

7

TURIZAM

Crna Gora još nije ozbiljna destinacija

Budvansko šetalište

TURIZAM

Policija čuva leđa inspektorima Privrednici saglasni da je kontrola morala početi, ali da bi trebalo pokazati više uvažavanja prema biznisu jer turistički inspektori preoštro obavljaju svoj posao Nemanja Lacman

T

uristička inspekcija krenula je preoštro da obavlja posao, a umjesto kazni, trebalo bi da radi preventivno uz upozorenja, kazao je Dnevnim novinama predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović. Veliki broj privrednika reagovao je prethodne sedmice zbog čestih kontrola i visokih kazni. Iz Uprave za inspekcijske poslove navode da će inspektorima i ove godine “leđa čuvati” policajci, čija je asistencija potrebna, kako su objasnili, u kontroli subjekata koji na nelegalan način obavljaju djelatnost.

Turistička inspekcija Crne Gore i ove godine angažovala je dovoljan broj inspektora koji će aktivno vršiti provjere u svim turističkim objektima, koji su počeli da rade još 1. maja. Inspektori kontrolišu u sklopu Štaba za praćenje turističke sezone koji je 1. maja oformila Uprava za inspekcijske poslove. Iako Turistička inspekcija nije imala problema na terenu ove godine, inspektorima će i 2013. “leđa čuvati” policajci. “Kao i proteklih, i ove godine obezbijeđena je saradnja inspekcija sa Upravom policije, čija je asistencija potrebna u određenim slučajevima inspekcijskog nadzora subjekata koji na nelegalan način obavljaju djelatnosti”, kazali su Dnevnim novinama iz Uprave za inspekcijske poslove. Predsjednik Crnogorske turistič-

ke agencije Žarko Radulović smatra da se u suzbijanje sive ekonomije moralo krenuti, ali da su to na početku turistički inspektori preoštro radili. “Trebalo se od nečega krenuti i krenulo se, ali pitanje je koliko će to dati rezultata. Neće biti 100 posto ali neka bude i 20 odsto i više i to je uspjeh. Sa strane posmatrajući, mislim da su turistički inspektori na početku preoštro krenuli da obavljaju taj posao. Da sam na njihovom mjestu, više bih to radio preventivno. Dao bih upozorenje i rok, a ukoliko to ne bi bilo ispoštovano, onda bih ih ponovnom kontrolom kaznio”, kazao je Dnevnim novinama Radulović. I privredne organizacije reagovale su zbog mjera koje se sprovode u suzbijanja sive ekonomije, koje su, kako su kazali, prevršile su svaku

Prijavite nepravilnosti Iz Uprave za inspekcijske poslove pozvali su zaposlene u ugostiteljskim objektima i građane da, ukoliko vide, prijave nepravilnosti. “Zaposleni mogu prijaviti ne-

pravilnosti podnošenjem inicijative Upravi za inspekcijske poslove (sa potpisom ili anonimno), ili preko call centra ove Uprave na besplatni broj telefona 080 555555”, objasnili su iz Uprave.

mjeru. U Montenegro biznis alijansi smatraju da takva praksa nadležnih mora da se “pod hitno prekine”. Oni su dodali da pretpostavljaju da su namjere onih koji obavljaju kontrole dobronamjerne, ali i da bi trebalo pokazati više uvažavanja prema biznisu, kao i poslovne zrelosti u obavljanju poslova. No i pored ovakvih reakcija i apela, gdje određeni poslodavci na kažnjavanje burno reaguju, iz Uprave za inspekcijske poslove navode da tokom ove turističke sezone nijesu imali problema pri obavljanju nadzora i provjere rada ugostiteljskih objekata.

Kafu prijatelju platio 2.500 eura Ugostitelji iz Petrovca su revoltirani radom inspekcije koja im, kako su kazali, ne dozvoljava da bez fiskalnog računa porodicu ni kafom časte. Jednog od ugostitelja zbog neizdavanja fiskalnog računa za kafu kojom je častio prijatelja inspekcija je kaznila sa 2.500 eura, što je izazvalo revolt i štrajk svih oko 50 ugostiteljskih mjesta u Petrovcu. Ugostitelji nijesu radili nekoliko sati u znak protesta, a kako su istakli, Turistička inspekcija im samo odmaže i tjera goste i turiste.

Ovogodišnja turistička sezona će vjerovatno u fizičkim i finansijskim pokazateljima biti dobra, ali još neće biti takva da se može reći da je Crna Gora ozbiljna destinacija, ocijenio je predsjednik Odbora za turizam u Privrednoj komori Dragan Ivančević. Prema njegovim riječima, Crna Gora nema dovoljan broj kapaciteta i pravu ponudu za zapadnoevropsko tržište, što zabrinjava i ne može se reći da je to destinacija koja je spremna da ima šestomjesečnu turističku sezonu, prenosi agencija Mina biznis. “Ovo što imamo još nije to i još nijesmo definisali šta hoćemo. Mi hotelijeri i vlasnici turističkih agencija godinama pitamo hoćemo li da budemo ozbiljna turistička destinacija sa ozbiljnom ponudom, koja se bazira na jako ozbiljnim urbanističko-tehničkim uslovima za sve objekte koji daju usluge u turizmu, ili ćemo biti destinacija na kojoj se može sve nuditi i prodavati i kojom se ne upravlja”, rekao je Ivančević. Kako tvrdi Ivančević, ove sezone je bolja situacija, ali je i dalje previše privremenih objekata, a tom ponudom privremenosti ne može se postići kvalitet, jer ona ne može biti konkurentna ostalim turističkim destinacijama na probir-

ljivom zapadnoevropskom tržištu, od koga zavisi uspješna turistička sezona. “Imamo jako veliki potencijal na obali i zaleđu, pa se možemo nadati da u budućnosti možemo imati dobru turističku ponudu, uz uslov da radimo na brendiranju naše turističke destinacije. Moramo se opredijeliti hoćemo li sezonu provoda i zabave koja će trajati 45 dana ili ćemo imati kvalitetnu sezonu koja će trajati šest mjeseci”, poručio je Ivančević. N.D.L.

VEKTRA JAKIĆ

Radnici dali još jednu šansu Brkoviću Radnici Vektre Jakić iz Pljevalja dogovorili su se na jučerašnjem sastanku da nastave dežurstva na lageru oblovine na Ciglani kako bi zabranili njen odvoz i da se ponovo masovno okupe 2. avgusta. Šestočlanoj ekipi, koja u ime radnika pregovara sa poslovodstvom kompanije, još jednom je obećano da će se naći sredstva za isplatu zaostalih dugovanja, prenosi PVportal.me. Na ranije održanom sastanku radnici su najavili da će 13. jula stupiti u štrajk glađu ukoliko ne dobiju zaostale plate, ali to nijesu učinili. Prema njihovim riječima, oni su još jednom produžili taj

rok kako bi dali vremena vlasniku kompanije Draganu Brkoviću da radnicima obezbijedi novac. Na prošlom zboru radnici su najavili masovan dolazak 13. jula, ali samo polovina je ispoštovala dogovor. Zato dio okupljenih radnika zamjera takvom odnosu svojih kolega, praveći poređenje sa štrajkovima radnika u drugim gradovima Crne Gore. Kako kažu, oni su masovniji, jedinstveniji i energičniji u svojim zahtjevima, pa zato sve i ostvare. Kažu i da je KAP otišao u stečaj, ali da niko od radnika nije otpušten, dok je oko 200 radnika Vektre Jakić prije godinu uvođenjem stečaja otišlo na Biro rada.


8

Društvo

PONEDJELJAK, 15. 7. 2013.

OPREZ

Prekomjerno sunčanje opasno po zdravlje Naučnici su utvrdili da pretjerano izlaganje suncu izaziva rak kože, kataraktu, alergije, ubrzano starenje kože i nastanak bora U Domu zdravlja kod OŠ “Savo Pejanović” radiće doktori za djecu i odrasle

DOM ZDRAVLJA

Doktori na pet lokacija Izabrani doktori za odrasle podgoričkog Doma zdravlja, kako je saopšteno iz te zdravstvene ustanove, danas će raditi u pet zdravstvenih stanica. “U zdravstvenim objektima u Bloku pet, Novoj varoši i na Koniku izabrani doktori za odrasle radiće od sedam do 21 sat, a u Golubovcima i Tuzima od sedam do 15 sati. Izabrani doktori za djecu -pedijatri radiće od sedam do

21 sat u zdravstvenom objektu Nova varoš”, saopšteno je iz te ustanove. Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Bloku pet radiće od sedam do 21 sat, a Jedinica za patronažu naloge će primati u zdravstvenim objektima Blok pet i Konik od sedam do 21 sat, a terapija po nalogu izabranog doktora u stanu pacijenata davaće se od sedam do 19 sati. J.V.Đ.

GORJANC PRELEVIĆ

Direktore treba da biraju školski odbori Uslov da bi škole u Crnoj Gori bile depolitizovane i profesionalne ustanove jeste da direktore škola biraju školski odbori, a ne, kao do sada, ministar prosvjete, ocijenila je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc-Prelević i istakla da je zbog toga potrebno izmijeniti Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju. “Zakon treba promijeniti tako da direktora škole ne bira ministar, kao što je to sada, već školski odbor, u kome bi ravnopravni članovi bili predstavnici nastavničkog vijeća i roditelji”, smatra Gorjanc-Prelević. Ona dodaje da je ranije rješenje, prema kome je ministar samo potvrđivao odluku školskog odbora, takođe omogućavalo političku kadrovsku politiku.

To je, podsjeća ona kao primjer, dovelo do višemjesečnih protesta đaka cetinjske gimnazije 2009. godine. “Umjesto da je tada sastav školskih odbora dodatno ojačan zaposlenima iz škole i predstavnicima učenika, odnosno njihovih roditelja, kako je predlagao Pokret za promjene, 2010. godine je usvojeno rješenje vladajuće koalicije da ministar bira direktore škola, da bi se spriječila demokratija u školama i zadržala njihova partijska kontrola”, istakla je Gorjanc-Prelević. Postojeće rješenje je, smatra Gorjanc-Prelević, “medvjeđa usluga” i direktorima postavljenim “odozgo”, školama i njihovim đacima, a pogotovo demokratskoj budućnosti Crne Gore. J.V.Đ.

KOŠARKAŠKI TURNIR

Sutomore najbolje

Iako su ljudi oduvijek obožavali sunce, smatrajući da daruje svjetlost, snagu i život, te da je izlaganje njegovom zračenju korisno za zdravlje, savremena nauka danas upozorava da prekomjerno i nepravilno sunčanje treba izbjegavati. Stručnjaci upozoravaju da posljedice štetnog djelovanja na kožu ne zastarijevaju, već se oštećenja akumuliraju i doprinose da ljudi i njihova koža brže stare i obolijevaju. Upravo zato je Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) pripremilo brošuru “Sačuvajte svoju kožu - može vam trebati”, sa preporukama kako da se zdravo i racionalno izlažemo sunčevoj svjetlosti. Zabluda o sunčanju broj 1 je da je ono zdravo, jer je taman ten, pojašnjava se u brošuri, rezultat odbrane organizma od daljeg oštećenja pod uticajem UV zraka nakon prvih opekotina. Sunčanje, navodi se dalje, izaziva rak kože, kataraktu, alergije, slabi imunološki sistem, smanjuje efikasnost vakcinacija, izaziva ubrzano starenje kože i nastanak bora. Rizik od obolijevanja od raka kože danas je znatno veći nego ranije i niko nije siguran.

“Postoje tri vrste malignih tumora kože, nemelanomski, bazaliom i spinaliom koji su češći, i maligni melanom koji je jedan od najagresivnijih i najmalignijih, a nastaje na bazi mladeža na koži. On je rjeđi od nemelanomskih, ali se poslednjih godina i u Crnoj Gori sve češće javlja”, upozorava CDPR u brošuri. Riziku obolijevanja od raka kože, ističe se, naročito su podložne osobe svijetle kože, očiju i kose, koje dugo borave na suncu, koje su već imale teške opekotine od sunca kao djeca, te koje su imale rak kože u porodici. “Odmah se obratite doktoru ako mladež mijenja oblik, boju, veličinu ili površinu, pojavljuje vam se ranica na koži koja ne zarasta, primijetite izraslinu na koži koja nije postojala, ili na dijelu kože primijetite krvarenje, curenje, oticanje, svrab, crvenilo ili ispupčenje”, navodi se u brošuri i ističe da je veliki broj malignih tumora izlječiv ako se otkriju rano i pravilno liječe. Da tumore kože ne treba operisati je, kako se naglašava, najstrašnija zabluda, jer je hirurška intervencija zapravo najbolji, a često i jedini siguran način liječenja tih tumora i ne smije se odlagati. J.V.Đ.

Preporuke: ●Pogledajte sat - između 11 i 17 časova izbjegavajte izlaženje na otvoreno. ●Tražite sjenku ili je stvarajte otvorite suncobran. ●Pokrijte ruke i noge - nosite komotnu odjeću dugih rukava i nogavica, od prirodnih, gusto tkanih i lakih materijala. ●Nosite šešir širokog oboda - tumori kože najčešće se javljaju na licu i vratu, bejzbol kape nijesu dovoljne. ●Nanesite kremu za sunčanje sa zaštitnim faktorom 15 ili više. ●Bebe mlađe od godinu nikada ne izvodite na sunce. ●Taman ten vas ne štiti od opekotina - on je samo znak da je koža već oštećena. ●Nosite naočare za sunce.

NUMANOVIĆ

Obezbijedićemo bezbjedno održavanje Parade ponosa

Kadeti Košarkaškog kluba Sutomore Dražen Otašević, Đole Kovačević, Nemanja Vuksanović, Mitar Petrović i Dado Đuković pobjednici su košarkaškog turnira koji se proteklog vikenda, povodom Dana državnosti, održao u Sutomoru. Oni su juče u finalu pobijedili košarkaše KK Zeta 2011 sa 114:110. Pored njih, učesnici ovogodišnjeg, sedmog, košarkaškog turnira bile su i ekipe KK Me-

diteran iz Bara i gost iz Srbije KK Niš. Turnir je organizovalo Crnogorsko društvo za borbu protiv raka u saradnji sa OŠ “Kekec” i KK Sutomore, a pod pokroviteljstvom Skupštine opštine Bar, koje je velikim peharom darivalo pobjednika turnira, malim poraženu ekipu u finalnoj utakmici, dok su igrači tri prvoplasirane ekipe dobili po CD sa festivala “Naša radost”. J.V.Đ.

Država će obezbijediti bezbjedno održavanje najavljene Parade ponosa 27. oktobra u Podgorici, jer ima kapaciteta da odgovori tom testu, ocijenio je ministar ljudskih i manjinskih prava dr Suad Numanović. “Vlada će se prema toj inicijativi odnijeti sa osjećajem pune senzibilnosti, kao što to čine vlade u savremenim demokratskim društvima. Država i Vlada garantuju pravo na slobodno okupljanje i izražavanje, što predstavlja i naš jasan odnos prema crnogorskoj Paradi ponosa”, kazao je Numanović. On je dodao da nijedna Vlada u svijetu ne organizuje Paradu ponosa, ali da su, kada se takva inicijativa pojavi, vrijeme i društveno politički ambijent pokazatelji ukupnih promjena sazrijevanja jednog društva.

Na pitanje da li će prisustvovati Paradi, koja je zakazana u Podgorici za 27. oktobar, on je kazao da je najvažnije šta se suštinski radi na unapređenju položaja LGBT osoba u društvu i podsjetio da je “Vlada još u junu 2012. godine dala odgovor i na to pitanje time što je savjetnik premijera za ljudska prava i zaštitu od diskriminacije Jovan Kojičić učestvovao na Paradi ponosa u Splitu”. “Tada je poslata jasna poruka čitavom regionu u odnosu na to pitanje. Tako da ne vidim razlog da to ne uradimo i u našoj državi. Kao ministar, moj prvenstveni zadatak je da stvaram uslove za unapređenje položaja i poštovanje ljudskih prava svih građana, uključujući i LGBT osobe i nastaviću i dalje posvećeno da radim taj posao”, zaklučio je Numanović. J.V.Đ.

Numanović


Društvo

PONEDJELJAK, 15. 7. 2013.

9

Najviše gostujućih profesora dolazi iz Srbije

Rasipamo novac, vrijeme i znanje Profesorica Božena Jelušić nema ništa protiv angažovanja gostujućih profesora jer, kako poručuje, treba doći do najboljih stručnjaka iz određene oblasti. “Međutim, ovdje je to postala dosta česta pojava. Potrebno je imati na umu finansijske efekte otvaranja određenog fakulteta u maloj sredini. Mi ne možemo imati sve. Za

našu zemlju bi bilo daleko ekonomski isplativije i po znanje efikasnije ukoliko bismo dali po 30 stipendija recimo za Medicinski fakultet i poslali 30 najboljih studenata da studiraju širom svijeta, sa potpisanom obavezom da se vrate i da nam to znanje donesu. To je po meni isplativije. Mi rasipamo novac, vrijeme i znanje”, uvjerana je Jelišić.

DEFICIT

Na gostujuće profesore ode više od pola miliona eura Zbog nedostatka domaćeg kadra, Univerzitet primoran da angažuje predavače sa strane, najviše iz Srbije Milica Krgović

U

niverzitet Crne Gore godišnje gostujućim profesorima isplati na ime honorara oko 540.000 eura. Prema podacima iz Rektorata, najviše gostujućih predavača angažovano je na studijskim programima Italijanski i Njemački jezik i književnost, Psihologija na Filozofskom fakultetu, Stomatologija na Medicinskom fakultetu, kao i na Farmaceutskom, Građevinskom i Fakultetu političkih nauka.

Iz Rektorata su kazali za DN da ta sredstva nijesu predviđena Zakonom o budžetu, već ih Univerzitet mora nadomjestiti iz sopstvenih prihoda. “Mi smo ove godine pokušali da ograničimo upis na pojedine studijske programe upravo zbog njihovog finansijskog poslovanja i velikih troškova koje iziskuju, ali je država prepoznala javni interes u školovanju kadra na tim studijskim programima i odobrila upis određenog broja budžetskih studenata”, pravdaju se na Univerzitetu. Poručuju da gostujuće profesore angažuju zbog toga što Uni-

verzitet u datom trenutku nema odgovarajuća kadrovska rješenja i mora angažovati predavače sa strane, koji uglavnom dolaze iz zemalja regiona, a najviše iz Srbije. Bivša ministarka za evropske integracije, profesorica Ekonomskog fakulteta, Gordana Đurović ne smatra da se veliki iznos isplaćuje za honorare gostujućim profesorima, “posebno imajući u vidu da se on već godinama smanjuje”. “Svjedoci smo da se od ulaska u ovu ozbiljnu ekonomsku krizu ukupna budžetska sredstava za UCG znatno smanjuju svake godi-

CGO KORUPCIJA

Održali sastanke u šest od planiranih 14 opština U okviru projekta “Korupcija na lokalnom nivou – nulta tolerancija”, Centar za građansko obrazovanje (CGO) do sada je realizovao konsultativne sastanke u šest crnogorskih opština, a do kraja jula, kako je najavio koordinator projekta Nikola Đonović, održaće sastanke u još osam opština. Cilj sastanaka koji su održani u Tivtu, Kotoru, Baru, Herceg Novom, Budvi i Pljevljima, prema riječima Đonovića, jeste jačanje sprovođenja antikorupcijskih politika na lokalnom nivou. “Sastancima je do sada prisustvovalo 97 odbornika, služ-

benika lokalne samouprave, predstavnika lokalnih NVO, a naredni konsultativni treninzi se održavaju u Plužinama 16. jula, Kolašinu 17, Rožajama 18, Mojkovcu 19, Nikšiću 22, Danilovgradu 23, na Cetinju 24. i u Podgorici 25. jula”, najavio je Đonović. Projekat “Korupcija na lokalnom nivou – nulta tolerancija” CGO realizuje u saradnji sa Institutom alternativa iz Podgorice i NVO Bonum iz Pljevalja i Nada iz Herceg Novog, a podržava ga Evropska unija, posredstvom Delegacije u Crnoj Gori, kroz IPA 2011. J.V.Đ.

ne, pa su stoga i zahtjevi za smanjenje svih vrsta troškova sve češči”, izjavila je za DN Đurović. Prema njenim riječima, zahtjev za smanjenje izdvajanja za gostujuće profesore je visoko na listi prioriteta. “Taj proces, međutim, nije moguće tako radikalno smanjivati preko noći, pa ni ovaj iznos od 540.000 eura. Mora se voditi računa o pravima studenata na kvalitet nastave i normalno održavanje predavanja i ispita. Sa druge strane, potrebno je više motivisati mlade kolege da završavaju svoje doktorske disertacije i preuzimaju nastavne discipline”, ocijenila je Đurović. Svakako da je, kako dodaje, dosadašnje angažovanje velikog broja profesora iz drugih država regiona potvrda da Crna Gora ne raspolaže dovoljnim brojem nastavnika za sve studijske programe Univerziteta, pa se to ograničenje ispravlja kroz angažovanje profesora sa strane za mnoge studijske programe.

Đurović: Restrikcije na studijskim programima Profesorica Gordana Đurović dodaje da su noviji predlozi u okviru mjera štednje da se neki studijski programi dalje ne razvijaju, kao i da se broj profesora obezbijedi kroz dodatno angažovanje, odnosno opterećenje postojećeg kadra UCG - kroz izražavanje zainteresovanosti po internom oglasu. “Po objavljenom internom oglasu UCG za angažovanje u nastavi za sljedeću studijsku godinu, traži se mogućnost da se bar dio nedostajućih profesora angažuje kroz prijavljivanje postojećeg kadra da izvodi dodatni dio nastave. Riječ je o čak 319 predmeta, od kojih je 95 na Filozofskom fakultetu, 36 na fakultetima umjetnosti, 34 na Građevinskom, 33 na FPN-u i 24 na Farmaciji. Jedan manji dio

nedostajućeg kadra može se riješiti kroz ovaj mehanizam, ali potreba za znatnim angažovanjem profesora sa strane ostaje”, naglasila je Đurović.


10 Hronika

ponedjeljak, 15. 7. 2013.

ULCINJ

Kosovar se utopio na Velikoj plaži Kosovar Adrian Hameli (19) iz Prizrena utopio se u prekjuče oko 17 časova na kupalištu Noki bič na Velikoj plaži u Ulcinju. Mladić je, navodno, plivajući sa još dvije osobe, pošao iznad sigurnosnih bova, nakon čega je počeo da se davi. U nevolji su se našle i osobe koje su bile u njegovom društvu. Odmah pošto su primjetili da se dave, spasioci sa plaže su uskočili u vodu i uspje-

li su da izvuku plivače na plažu. Služba Hitne pomoći pozvana je odmah zatim. Iako su došli veoma brzo, mladi Kosovar nije davao znake života, dok je njegovim drugovima pružena medicinska pomoć i oni su stabilnog zdravstvenog stanja. Nakon obavljenog uviđaja porodica stradalog mladića odbila je da se izvrši obdukcija. M.V.P.

Plaža Noni bič u Ulcinju

PAD NA ULICU

Motociklista dobio lakše povrede U podgoričkom naselju Masline, sinoć oko 22 časa došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je povrijeđen motociklista. Do nezgode je, kako je Dnevne novine nezvanično saznaju iz policije, došlo u Ulici Ivana Crnojevića, ispod nadvožnjaka, kada je motociklista, iz za sada neutvrđenih razloga, izgubio kontrolu nad motociklom i pao na

ulicu. Na lice mjesta sa pripadnicima saobraćajne policije izašla je i služba Hitne pomoći koja je povrijeđenog prevezla u Urgentni centar. Prema prvim informacijama, on je zadobio lakše tjelesne povrede. Kako uviđaj nije završen do zatvaranja broja, identitet motocikliste nije bio poznat. M.V.P.

Uviđaj na mejstu nezgode

MISTERIJA

Ranjen u Novom Sadu, pojavio se u Beogradu Dvadesetosmogodišnji M.K. iz Loznice sa ranama na obje noge iz vatrenog oružja pojavio se preksinoć oko 23 sata u jednoj privatnoj klinici u Beogradu, čijem osoblju je rekao da je ranjen na festivalu “Egzit” u Novom Sadu, prenose srbijanski mediji. Istovremeno, građani u Jevrejskoj ulici u Novom Sadu primijetili su krv i prijavili policiji, a u stanu na prvom spratu stambene zgrade obavljen je uviđaj. Ranjeni mladić trenutno se nalazi na Odjeljenju ortopedije u Beogradu. Dežurni istražni sudija Višeg suda u Novom Sadu Tatjana Đurašković potvrdila je juče

da je M.K. povrijeđen u pucnjavi koja se dogodila u stanu u Jevrejskoj ulici u Novom Sadu. Uviđaj je završen, a prema riječima Đuraškovićeve, tragovi pokazuju da je u incidentu učestvovalo više osoba. Srbijanski mediji prenose da je Lozničanin, dok traje “Egzit”, u Novom Sadu iznajmio stan u zgradi gdje se odigrala pucnjava. Motiv napada još nije poznat. Komšije ranjenog M.K. su ispričale da su čuli pucnjeve, te da je mladić pokušao da pobjegne skočivši kroz prozor. Napadači su, navodno, istrčali za njim, nakon čega su ga ponovo unijeli u stan.


Hronika 11

PONEDJELJAK, 15. 7. 2013.

Amnestiji se nada 2.000 osuđenika U SKUPŠTINSKOJ PROCEDURI

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu u četvrtak će razmatrati predlog zakona o amnestiji

P

redlog zakona o amnestiji Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu razmatraće u četvrtak 18. jula, tek pet mjeseci nakon štrajka zatvorenika u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija. Zakon je predložio poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović, a pozitivnom stavu članova Odbora nada se oko 2.000 osuđenika.

Predlogom zakona o amnestiji predviđeno je da se osobama koje su na dan stupanja zakona pravosnažno osuđene kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca, a nijesu počele izdržavanje kazne, zatvorska kazna zamjenjuje uslovnom osudom. Amnestija se ne odnosi na pravosnažno osuđene za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz Krivičnog zakonika SRJ ili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva i trgovina ljudima iz Krivičnog zakonika Crne Gore. Takođe, amnestija ne važi za osuđene za krivična djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom. “Amnestija ne važi za krivična djela silovanje, obljuba nad nemoćnim licem, djetetom, nedozvoljene polne radnje, podvođenje i omogućavanje vršenja polnog odnosa, posredovanje u vršenju prostitucije, prikazivanje pornogrtafskog materijala djeci i proizvodnja i posjedovanje dječje pornografije iz Krivičnog zakonika”, piše u predloženom zakonu o amnestiji Tu navode i da Rifar Rastoder

NIŠ

se amnestija ne odnosi na one koji su pravosnažno osuđeni za dvobračnost, zaključivanje ništavnog ili nedozvoljenog braka, vanbračne zajednice sa maloljetnikom, oduzimanje, zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica, nasilje u porodici. Zatvorenici traže da se novim zakonom uvede amnestija za zatvorenike koji su odslužili dvije trećine zatvorske kazne. Najvažnije novine u predlogu, što su osuđenici i tražili, kako su kazali izvori Dnevnih novina iz ZIKS-a, jesu da pravo na amnestiju dobiju osuđeni za ubistva i oni koji su već jednom amnestirani. “Oko 500 osuđenika koji trenutno izdržavaju kazne u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, i oko 1.500 onih koji su pravosnažno osuđeni a tek čekaju da služe kaznu, nada se da će se novi zakon usvojiti. Time bi se, između ostalog, riješio i problem prenatrpanosti zatvora. Upravo prenatrpanost, neuslovnost određenih paviljona, loša ishrana, neadekvatna medicinska njega kao i dužina trajanja sudskih procesa bili su dodatni razlozi da nadležni organi nešto preduzmu”, kazao je sagovornik DN iz ZIKS-a. Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Rifat Rastoder kazao je da iako se zalaže za poštovanje svih ljudskih prava, ne može dati zvaničan stav o predlogu dok ga detaljno ne pročita. “Pitanje je veoma ozbiljno, tako da upućeni predlog, prije iznošenja bilo kakvog stava, treba detaljno pročitati. Sve to zahtijeva ozbiljnu analizu”, kazao je Rastoder. On je dodao i da je veoma čudno to što predlog zakona o amnestiji nije uputila Vlada već poslanici. Aleksandar Damjanović, poslanik SNP-a koji je Skupštini predložio zakon, nije želio da ga komenatriše prije iznošenja stava Odbora. “Radi se o građanskoj inicijativi koju je podržalo više od 20.000 građana i ja sam je shodno poslovniku i Ustavu Crne Gore predložio”, kazao

Otkrili ubicu nakon šest godina Niška policija je poslije šestogodišnje istrage rasvijetlila ubistvo vlasnika mjenjačnice “Danako” Nebojše Jovanovića (43). On je ubijen 29. juna 2007. godine, a niška policija je juče saopštila da ga je, kako se sumnja, ispred kuće u Ulici Božidara Adžije ubio Nišlija Marko Savić (34), koji u pritvoru čeka suđenje za pucnjavu u Mokranjčevoj ulici. U pucnjavi 26. aprila 2008. ubijen je Marko Pavlović (22), a teško ranjen njegov brat Miroslav. Zbog teškog ubistva u pokušaju i nedozvoljenog držanja vatrenog oružja Savić i njegov prijatelj Dušan Kuzmanović su prije dvije godine nepravosnažno osuđeni na po 31 godinu zatvora, ali je presudu prošle godine ukinuo Apelacioni sud.

je Damjanović za Dnevne novine. Krajem februara svi članovi Vlade prihvaili su pozitivno mišljenje Ministarstva unutrašnjih poslova povodom inicijative osuđenika za donošenje Zakona o amnestiji. Nakon toga, predlog je upućen nadležnim skupštinskim tijelima.Zatvorenici su u štrajk glađu stupili 11. februara, ne bi li se neko oglasio na inicijativu za donošenje novog zakona o amnestiji osuđenih osoba koja je pokrenuta pola godine ranije. Hranu je na početku odbijalo oko 600 osuđenika, a do kraja štrajka, koji je završen nakon 11 dana, ostalo ih je oko 340. M.V.P. Aleksandar Damjanović

Perić: Pozitivna će uložiti amandmane Srđan Perić, poslanik Pozitivne, kazao je da je podnošenje predloga zakona o amnestiji u značajnoj mjeri motivisano time da se barem dijelom riješi problem prenatrpanosti zatvora i čekanja na služenje kazne. “Upravo su slučajevi ubistava izuzetno osjetljivi iz više razloga. Pored resocijalizacije tih lica, valja voditi računa i da li bi takva praksa proizvela i neželjene posljedice i reakcije, posebno kod porodica oštećenih. Uz to, u slučajevima teških ubistava po pravilu imate izuzetno složene sudske procese pa vjerujemo da su sudije itekako imale razloga za određene oštrije ili blaže kazne. Svakako da ima prostora za amandmansko djelovanje na predlog Zakona, ali prethodno treba dobro razmisliti da li bi prijevremeno puštanje takvih osuđenika uzrokovalo štetne posljedice po povjerenje u pravni si-

stem. Sa druge strane, ne smijemo biti apsolutno isključivi i u dijelu koji se odnosi na tretman takvih slučajeva, jer svakome treba pružiti priliku za, ako je ono iskreno, duboko pokajanje i resocijalizaciju”, kazao je Perić. On je dodao i da će ova partija najvjerovatnije pošto razmotri predlog zakona vjerovatno amandmanski djelovati na njega. Srđan Perić

Zavod za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS)

POTRAGA

Napadač pobjegao u nepristupačno selo Iako imaju čvrste sumnje u napadača, kao i motive za izvršenje djela, podgorički policajci još nijesu uspjeli da uhapse D.G. koji je osumnjičen da je 8. jula u naselju Konik ispalio 10 metaka na kuću braće Koljenović, od kojih su policiji poznati Fikret, Haris i Fadilj. Razlog tome je, kako Dnevne novine nezvanično saznaju od izvora bliskog istrazi, što se osumnjičeni D.G. sakrio u selu koje se nalazi na veoma nepristupačnom terenu. Upravo zato, dodao je izvor DN, ubrzo bi trebalo da za njim bude raspisana lokalna potjernica. Dosadašnja istraga ukazuje na sumnju da su povod napada najvjerovatnije nesu-

glasice u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija koje je D.G. imao sa jednim od braće Koljenović, a koje su se završile fizičkim obračunom. Hici su se začuli 8. jula oko 22.30 časova u Ulici španskih boraca u podgoričkom naselju Konik. Kako Dnevne novine saznaju od izvora bliskog istrazi, meci su ispaljeni u prolazu iz automobila marke “ford”, u kojem je bila jedna osoba, koja je odmah pobjegla. U pucnjavi nije bilo povrijeđenih, a nastala je manja materijalna šteta na kući. Na lice mjesta izašli su službenici podgoričke policije i ekipa iz Forenzičkog centra. Svi pronađeni tragovi ko-

ji bi mogli uputiti na izvršioca ovog djela izuzeti su i poslati na vještačenje. Kako očevidaca nije bilo, policija je uzela izjave samo od članova porodice koji su kazali da ne znaju ko bi i zašto pucao na njihovu kuću. U porodici Koljenovića na čiju kuću je pucano ima osmorica braće, od kojih se Haris i Fikret nalaze u zatvoru. Haris je uhapšen u policijskoj akciji “Zvijezda” zbog sumnje da je učestvovao u švercu heroina, dok se Fikretu sudi zbog ubistva Esada Agovića. Njihov mlađi brat Fadilj više puta je privođen zbog nasilničkog ponašanja M.V.P.


12 Crna Gora

ponedjeljak, 15. 7. 2013.

PROSLAVA

Dan državnosti u sjenci podjela Bijelo Polje/MojKoVAC/ BeRANe/KolAŠiN - Povodom 72-godišnjice Trinaestojulskog ustanka i Dana državnosti opština Bijelo Polje i Opštinski odbor Saveza boraca Bijelo Polje obilježili su praznik polaganjem cvijeća na Spomenik palim borcima u centru grada. Čestitajući praznik, predsjednik Skupštine opštine Bijelo Polje Džemal ljušković kazao je da nas ovaj dan obavezuje da se podsjećamo temelja na kojima je sazidana naša država. “Svi mi u Crnoj Gori 13. jul doživljavamo kao najsvjetliji simbol našeg slobodarstva i kao najrječitiji primjer naše bogate državotvorne ideje. Ovaj ustanak je po obimu i masovnosti bio najveća manifestacija otpora protiv fažizma i prvi ustanak jednog naroda u tada okupiranoj Evropi”, istakao je Ljušković. Predsjednik SUBNOR-a Bijelo Polje Rajko Medojević podsjetio je da je okupljanje prilika da se podsjetimo na dan kada su slobodarski narodi Crne Gore masovno ustali u borbu protiv fašizma, da se izbore za slobodu i pokazali Evropi i čitavom svijetu koliko im je stalo do života dostojnog čovjeka i uzvišenih ljudskih ideala. “Sva tri naroda bjelopoljskog sreza okupilo je u jedinicama narodnooslobodilačke vojske preko tri hiljade boraca, od kojih je njih 985 ugradilo svoje dragocjene živote u našu sobodu, a bilo je i blizu hiljadu žrtava fašističkog terora. To je potvrda našeg nemjerljivog doprinosa u borbi protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu”, istakao je Medojević. Državni praznik obilježen je i u

Mojkovcu. Vijence na Spomenik palim borcima u Gradskom parku i partizanskom groblju “Grotulja” u Podbišću odvojeno su položil borci Mojkovca. Prvo su vijence položile pristalice državne zajednice iz Organizacije boraca NOR-a 1941-1945 sa predsjednikom boraca Milanom Rabrenovićem. Sat kasnije vijence na iste spomenike su položile pristalice samostalne Crne Gore Udruženje boraca NOR-a i antifašista Mojkovca sa predsjednikom boraca Milićem Vidakovićem.

● SvečanoSt na JaSikovcu Na Jasikovcu u B eranama, gdje se nalazi spomen-obilježje posvećeno palim rodoljubima u Drugom svjetskom ratu, svečano je proslavljen Dan ustanka i Dan dražvnosti Crne Gore. U prisustvu većeg broja građana i poštovalaca palih boraca, na brdu Jasikovac, vijence su položili predsjednik opštine Vuka Golubović, predsjednica opštine Bar i predsjednica organizacije Antifašista Crne Gore Danka Nikčević, kao i brojne boračke organizacije. Nakon intoniranja crnogorske himne, predsjednik Golubović je pozdravio sve prisutne, čestitao svim građanima Crne Gore državni praznik i istakao značaj ovog datuma za opštinu Berane. U ime Antifašističke organizacije Crne Gore, prisutne je pozdravila predsjednica opštine Bar i zahvalila domaćinu Vuki Goluboviću na ovoj svečanosti, koja za Crnu Goru ima više struko znače-

Bijelo Polje nje - od Berlinskog kongresa, preko dizanja ustanka u Crnoj Gori 1941. godine, pa zaključno sa obnovom državnosti 2006. godine. Tradicionalnim okupljanjem više stotina građana na partizanskom groblju na Brezi, u Kolašinu je obilježen Dan ustanka i Dan državnosti Crne Gore. Proslavu je organizovalo Udruženje boraca i antifašista Kolašina a odziv građana je bio veliki. Vijence na spomen-obilježju Breza su položile delegacije Udruženja boraca i antifašista Kolašina, opštine Kolašin i Vojske Crne Gore. Prvi put je vijenac priložila i delegacija Udruženja boraca i antifašista Mojkovca. B.Č.-V.B.-M.T.-Z.B.

Mojkovac

Berane- svečanost na Jasikovcu

● Foto priča

Postavljanje ležećih policajaca Bijelo Polje - U cilju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju, a prvenstveno pješaka, u Bijelom Polju je u toku aktivnost postavljanja ležećih policajaca na gradske i prigradske saobraćajnice. Po-

sao vrijedan oko 8.000 eura finansira opštinski Sekretarijat za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj i prema riječima sekretara Dejana lukovića, dotrajali ležeći policajci biće zamijenjeni novim. B.Č.


Crna Gora 13

ponedjeljak, 15. 7. 2013.

TRBUHOM ZA KRUHOM

Za koru hljeba i na Cetinje Zbog nemogućnosti da se zaposle u svom gradu, brojni Nikšićani se odlučuju da posao traže širom Crne Gore Mira Rovčanin

E

konomska kriza koja je Nikšić pogodila prije nego čitav svijet, jer je privreda grada pod Trebjesom počela da zamire i prije zvanične ekonomske krize, natjerala je mnoge Nikšićane da posao traže u drugim gradovima. Ne postoji statistika koliko Nikšićana radi u ostalim crnogorskim gradovima, ali se zna da veliki broj ljudi svakodnevno putuje za Podgoricu kako bi zaradili plate i obezbijedili egzistenciju.

NIKŠIĆ - Automobilom, autobusom, vozom ili stopom svakodnevno “kolona” radnika iz Nikšića odlazi da obavlja poslove u Podgorici, Danilovgradu, pa čak i na Cetinju. Trbuhom za kruhom, jer u gradu podno Trebjese nema dovoljno preduzeća, firmi, vrtića, škola, prodavnica da bi se zaposlili svi oni kojima je posao neophodan. Nekadašnji industrijski centar Crne Gore, koji je bio otvoren i spreman da zaposli sve Podgoričane, Žabljačane, Bijelopoljce, Berance, sada ne može da odgovori ni potrebama svoga stanovništva. Koliko ljudi iz Nikšića svakodnevno putuje na posao ne postoji zvanična statistika. Ni približan broj radnika koji putuju ne znaju u Birou rada Nikšić, kao ni u Ministarstvu rada. Ipak, Nikšićani znaju da taj broj nije mali, što potvrđuju puni autobusi, brojni stoperi i radnici koji pu-

tuju svojim automobilom. Četrdesetogodišnja Slobodanka, koja već godinama svakog radnog dana i subotom putuje za Podgoricu, kazala je za DN da je muka natjerala da traži posao u drugom gradu. “Dvije godine sam tražila posao u Nikšiću i nije bilo šanse da se zaposlim. Firme u kojima sam konkurisala ili su bile u lošoj finansijskoj situaciji ili su imale preveliki broj radnika. Na kraju sam morala posao da tražim u Podgorici. Nijesam jedina, ima nas mnogo koji putujemo. Svakodnevno već godinama iste osobe srijećem u autobusu, a svako malo pridruži nam se još poneko, često nema mjesta da se sjedi kolika je gužva”, priča Slobodanka. A putovanje je dodatni posao koji Slobodanka, kao i njeni saputnici, plaća iz svog džepa. Ko-

rist od posla, koji je i onako malo plaćen, svedena je na minimum, pa se Slobodanka često pita, kako kaže, je li veća dara ili mjera. “Teško je. Putovanje košta. Skoro pola plate mi ode na kartu za prevoz. Neću ni da računam umor i vrijeme koje izgubim u putovanju, a o tome da nešto pojedem ili popijem usput i ne pomišljam. To što ostane od plate kada se podmire troškovi prevoza isplanirano je samo za preživljavanje. Nijesam jedina, mnogi koji putuju imaju istu računicu. Mora se, izbora u svom gradu nijesmo imali, ovo je zasad jedino rješenje”, naglašava Slobodanka. Oni smjeliji i mlađi znaju da uštede pa često stopom odu do Podgorice, za uvar je, objašnjava Slobodanka, sačuvati nekolika eura. Koliko će još Podgorica biti otvorena za radnike iz Nikšića pitanje je dana. Radnici koji putuju kazali su nam da se posao teže i u Podgorici nalazi. Šta će ostati Nikšićanima koji prispijevaju za posap kad u gradu pod Trebjesom odavno nema mjesta za rad ni za njihove roditelje - pitanje je kojim bi trebalo da se pozabave nadležne institucije.

Interesovanje za usavršavanje slabo Na evidenciji Biroa rada Nikšić trenutno je 3.360 nezaposlenih, što je neznatno manje nego 2012. U periodu od januara ove godine do početka jula zaposleno je 1.107 osoba. Kako su nam saopštili iz Biroa, interesovanje za obuke i sticanje znanja ključnih vještina je veoma malo. Ove godine

Biro rada je realizovao dva programa - obuke za tržište rada – za rukovaoce građevinskih mašina i za kuvara i pomoćnog kuvara. Jedna osoba se nalazi na obuci za recepcionera u HEC Mitrović, dok je kurs engleskog jezika završilo deset, a kurs računara 30 nezaposlenih sa evidencije.

AUTO-pIjAcA

Ponuda bogata, prodaja loša

REZULTATI ANKETE

Nemaju povjerenja u lokalnu vlast HERCEG NOVI - Anonimna anketa koju je Udruženje građana Izbor sprovodilo od 25. juna do 11. jula pokazala je da 71,31 odsto građana Herceg Novog nema povjerenja u lokalnu samoupravu. Kako je saopšteno iz Udruženja, anketirano je 1.020 građana, a cilj istraživanja je bio da se dobije uvid u njihovo mišljenje o bitnim pitanjima na lokalnom nivou i stanju u kome se grad nalazi. Anketa je pokazala da 64 odsto građana smatra da gradska vlast ne shvata potrebe građana, dok suprotno mišljenje ima 7,05 odsto Novljana. Svojom finansijskom situacijom je zadovoljno 12,95 odsto, a nezadovoljno 60,58 odsto anketiranih građana. Na pitanje da li gradska uprava održava svoja data obećanja, potvrdno misli 2,95 odsto, a negativno 81,76 odsto Novljana. Kada je u pitanju kulturni ži-

vot i kulturna dešavanja u gradu, 20 odsto građana je zadovoljno, a 46,47 odsto je nezadovoljnih. Nezadovoljsto Novljana je izraženo i kada je u pitanju broj parking mjesta. Visoka im je i cijena parkinga, a mali broj njih je pozitivnim ocijenilo rad Javnog preduzeća Parking servis. Održavanjem stambenih zgrada zadovoljno je 7,05 odsto građana, a nezadovoljno 64,71 odsto. Građani Herceg Novog nijesu zadovoljni cijenom goriva, što u procentima iznosi 80,35 odsto, dok je zadovoljnih svega 1,70 odsto anketiranih građana. Na pitanje koje postupke bi trebalo da pokrene i uradi lokalna uprava na polju privrednog razvoja, 56,47 odsto je odgovorilo da bi to trebalo da bude prilagođavanje programa srednjih škola novim potrebama zapošljavanja. S.M.

PODGORICA - Na Auto-pijaci ove sedmice ponuđen je veliki broj automobila. Međutim, prodaja je i dalje slaba. Kupci su uglavnom dane praznika iskoristili da razgledaju, rijetko ko je trgovao automobile. I ove sedmice, kao po običaju, najviše je bilo “golfova”, naročito “golf dvojki”. Cijene su se kretale od 800 do 10.800, koliko je koštao noviji “golfov šest”. Uprkos svemu, jedan prodavac je bio uporan da proda svog ljubimca i nije odustajao od visoke cijene koju je nudio, svoju “golf dvojku” nije htio prodati ispod 2.000 eura. “Veoma malo troši, veoma je očuvana. Duge relacije se njime prolaze sa vrlo malo goriva”, tvrdio je prodavac. Pored njemačkih, ponuđen je veliki broj francuskih automobila,

kao i italijanskih modela, koji su bili veoma pristupačni, tako da je “opel korsa” iz 1998. godine koštala 1.400 eura. Uprkos niskoj cijeni pojedinih

modela, prodaja je bila uobičajeno loša. Na pijaci je ponuđen i veliki broj guma i felgi, čije su cijene bile od 350 do 600 eura. A.G

ª ĆELTIĆOKgLUº

Nijesmo izgradili sporni objekat HERCEG NOVI - Povodom informacije da je na plaži Lazaret izgrađen objekat sa funkcijom toaleta i kabine za presvlačenje, iz kompanije “Ćeltićokglu” oglasili su se saopštenjem za javnost u kojem su naveli da sporni objekat nije izgradila njihova kompanija niti je građen za vrijeme obavljanja radova na vraćanju u pređašnje stanje plaže Lazaret. “Iznenađuje da je u javnosti zapostavljena činjenica da je kompanija ‘Ćeltićokglu’ plažu Lazaret ne samo vratila u pređašnje stanje, nego je i kvalitativno unaprijedila i osigurala, a da je u prvi plan istaknuta gradnja spornog objekta sa funkcijom toaleta i kabine za presvlačenje.

Izvođač radova i investitor su nepoznati kako našoj kompaniji tako, očigledno, i javnosti, mada se u medijima pojavila netačna tvrdnja nekih institucija da je spornu konstrukciju sagradila naša kompanija”, navodi se u saopštenju te kompanije.

Oni su najavili da “Ćeltićokglu” nastavlja da radi u korist lokalne zajednice te će, u dogovoru sa opštinom Herceg Novi, obaviti radove na asfaltiranju puta preko Lalovine, a zatim i željezničkog tunela, u kome će izgraditi i pješačku zonu. S.M.


14 Crna Gora

PONEDJELJAK, 15. 7. 2013.

KOLAŠIN

Od turističkog centra do pustog šetališta SAVJET MLADIH DPS

Druženje na Ivanovim Koritima i Sinjajevini Savjet mladih Demokratske partije socijalista organizovao je na Ivanovim Koritima i Sinjajevini proslavu Dana državnosti. Mladi iz južne i centralne regije iz Podgorice, Cetinja, Nikšića, Danilovgrada, Budve, Bara, Ulcinja, Tivta, Kotora i Herceg Novog su bili na Ivanovim Koritima. Prema podacima, na proslavi je bilo oko 600 mladih. Druženju na Ivanovim Koritima prisutvovali su Daliborka Pejović, članica predsjedništva DPS i predsjednica ŽAD DPS, Vladan Vučelić, predsjednik Odbora DPS glavnog grada,

Jovan Martinović, predsjednik Opštinskog odbora DPS Cetinje, i Aleksandar Bogdanović, član glavnog odbora DPS Crne Gore. Mladi iz sjeverne regije su Dan državnosti proslavili u Mojkovcu na Sinjajevini, gdje je bilo oko 150 mladih. Oni su na Sinjajevini kampovali, a noć su proveli u šatorima. Od funkcionera su bili Dragan Mrdak, predsjednik opštinskog odbora DPS Mojkovac, Dejan Medojević, član Glavnog odbora, Ljubomir Sošić i Sonja Damjanović, članovi Izvrsnog odbora DPS. N.U.

KOLAŠIN - Prelijepi kolašinski kraj, koji je okružen planinskim grebenima i vrhovima planina Sinjajevine, Bjelasice, Komova i Vučja, nekada je privlačio veliki broj turista, koji su dolazili da uživaju u miru i ljepoti Biogradske gore, Ćirilovca, Šljivovice i Ključa, ili pak da posjete Manastir Moraču i druge kulturno-istorijske riznice kojima je ovaj kraj bogat. Opštinski odbor Socijalističke narodne partije Kolašin ukazuje da je danas situacija mnogo drugačija i da je Kolašin postao pusto šetalište. Primjera radi, ugostitelji gradskih kafića posla imaju jedino kada iznose inventar u ljetne bašte, brojeći rijetke prolaznike – mještane. Iz SNP smatraju da opštini Kolašin nedostaju luksuzni hoteli koji bi bili nosioci razvoja visokog turizma. Nekada prestižni hotel “Lipka” i dalje je zaključan, a radnici još bez odgovora šta i kako dalje?! “Podsjećamo javnost da su radnici hotela ‘Lipka’ prije više od 12 mjeseci izbačeni na ulicu bez ikakvog objašnjenja. Od tada im je u objektu zaključana radna dokumentacija, a poslodavci su im ostali dužni šest plata i doprinose za 18 mjeseci. Vlasništvo nad objektom pripalo je Prvoj banci,

jer vlasnik, of šor firma sa Kipra ‘Bepler investments Montenegro’, nije uredno vraćala kredit. Kao zalog Prvoj banci za kredit dat je hotel ‘Lipka’. Do ovog trenutka ta banka još nije uspjela da nađe kupca ili zakupca za objekat”, kaže se u saopštenju ove partije, koja apeluje na premijera Crne Gore da odgovori na pitanje da li je nešto konkretno urađeno po pitanju realizacije zahtjeva radnika hotela “Lipka”.

Otkloniti nepravilnosti

POSJETA

Đoković stigao u Tivat TIVAT - Najbolji teniser svijeta Novak Đoković stigao je juče ujutru u Crnu Goru. On je oko 10 sati sletio na aerodrom u Tivtu, odakle je nastavio u marinu Porto Montenegro, gdje se nalazi njegova jahta. Dolazak popularnog Noleta izazvao je pažnju turista, koji su željeli da taj neočekivani susret sa teniskim asom okončaju fotografijom, ali njegovo obezbjeđenje nije dozvolilo ni fotografisanje niti izjave novinarima, koji su se zatekli na aerodromu. Oni koji su mislili da će više sreće imati u marini Porto Montenegro prevarili su se

jer nijesu mogli vidjeli Novaka niti se približiti njegovoj jahti kako bi je fotografisali. U marini Porto Montenegro juče se nije mogla dobiti nikakva informacija o dolasku Novaka Đokovića, za koga se ranije govorilo da razmišlja i o kupovini luksuznog apartmana u nautičkom naselju. Informacija da li je postao Tivćanin i komšija vlasnika “Džordan tima” Formule 1 Edija Džordana, kao i ostalih engleskih i ruskih bogataša, nije potvrđena jer u kompaniji “Adriatic Marinas” ne žele da otkrivaju identitet svojih klijenata. Z.K.

Odgovora, kako oni tvrde, za sada nema, pa postoji dilema da li premijer i vlasnik “objekta u izgradnji”, kako je navedeno u posjedovnom listu, uopšte imaju komunikaciju. U svakom slučaju, slike puste glavne ulice Kolašina u jeku ljetnje turističke sezone i zaključanog hotela “Lipka” predstavljaju lošu poruku svima onima koji žele da posjete Kolašin i njegove znamenitosti, zaključili su iz SNP. Z.Bulatović

STAV SNP

Prodaja Duvanskog je skandalozna PODGORICA - Skandalozna je činjenica da su se Vlada Crne Gore i gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša načinom prodaje Novog duvanskog kombinata, koji su prethodno osnovali, svrstali u subjekte koji se bave otimačinom imovine najstarijeg privrednog kolektiva u državi, ocijenila je poslanica Socijalističke narodne partije Zdenka Popović. “SNP i ovim putem upućuje poziv i javni apel ukupnoj demokratskoj javnosti i svim institucijama u Crnoj Gori, u čijoj je nadležnosti mogućnost preduzimanja mjera, da se bezakonju i štetnim ugovornim aranžmanima, kojim se krčmi imovina ovog kolektiva, stane na put. Tu prvenstveno mislimo na Privredni sud u Podgorici koji vodi stečajni postupak, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, ali i Državno tužilaštvo i policiju”, istakla je Popović u saopštenju. Prema njenim riječima, Vlada i Mugoša su, prodajući Novi duvanski kombinat privatnim firmama, koje nemaju nikakve veze ni iskustva u proizvodnji i preradi duvanskih proizvoda, istovremeno garantovali da će na kupca prenijeti i licencu – brend za proizvodnju cigareta “Lovćen”, “Point”, “Winsent” i drugi, koji i u ovom trenutku pred-

stavljaju imovinu DKP u stečaju. “Uz skandal da su na ovaj način Vlada i gradonačelnik glavnog grada neovlašćeno raspolagali imovinom drugog subjekta, dodatno se nameće pitanje motiva takvog postupanja. Naime, kupac Novog duvanskog kombinata ne ispunjava uslove iz Zakona o duvanu za bavljenje ovom proizvodnjom, a vlast mu, ne samo neovlašćeno, već i potpuno besplatno, prenosi pravo na proizvodnju cigareta iz proizvodnog programa DKP-a, čiji je brend ovaj kolektiv više decenija gradio na tržištu i čija je vrijednost izuzetno velika”, naglašava Popović. Na ovo bezakonje i otimačinu, kako ističe poslanica SNP, juče je i na sjednici Skupštine glavnog grada data saglasnost i pored snažnog protivljenja odbornika te partije. “Prethodni primjer bezakonja u postupku privatizacije, očigledno motivisane korupcijom, i ogromne štete koje zbog takvog postupanja u vršenju službene dužnosti pojedinaca trpi cjelokupno društvo, motiv su za insistiranje SNP-a na zahtjevu da norme o nezastarijevanju krivičnih djela iz oblasti privatizacije i koruptivnih krivičnih djela postanu dio pravnog poretka Crne Gore, na čemu ćemo istrajavati i od čega nećemo odustati”, zaključuje Popović.

HERCEG NOVI - Ministаrstvo kulture uputilo je dopis predsjednici SO Herceg Novi, Dаnijeli Đurović, u kojem je zatražilo da se otklone nepravilnosti koje su učinjene donošenjem Riješenja o izmjeni i dopuni rješenjа o obrаzovаnju Sаvjetа, kаo i Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o orgаnizovаnju JU “Grаdski muzej Mirko Komnenović i gаlerijа Josip Bepo Benković” na Skupštini 3.jula, jer je povrjedjen Zakon o kulturi. S.M.

Fali para za takmičenje BIJELO POLJE Poslije niza uspješnih nastupa i velikog broja osvojenih vrijednih sportskih priznanja na međunarodnim trkama održanim u Kruševcu, Beogradu, Sarajevu, Soko Banji, Baru i Nikšiću, biciklisti bjelopoljskog “CICLOMONTA” neće putovati u Crnu Travu, gdje treba da se održi trka iz Svjetskog kalendara kategorije C-3. “Prinuđeni smo da prekinemo niz uspješnih nastupa naših biciklista, jer nemamo sredstava da pokrijemo putne troskove. Crna Trava je na samoj granici Srbije i Bugarske, udaljena od Bijelog Polja skoro 500 kilometara i to je razlog što ne bismo mogli, kao do sada, da koristimo hotelski smjestaj. To bi uz troškove goriva za kola za nas bio veliki izdatak”, kazao je trener Borisav Marković, dodajući da su njegovi biciklisti time uskraćeni da svoje sportske vitrine popune novim medaljama. B.Č.


Crna Gora 15

PonedjeljAK, 15. 7. 2013.

ALARMANTNO POD OBROVOM

Bjelopoljci bježe za boljim životom Beća Čoković

N

a području bjelopoljske opštine sve je veća migracija mladih ljudi prema drugim destinacijama i napuštanje vjekovnih ognjišta i odlazak u druge države u potrazi za boljim životom. Da je situacija zabrinjavajuća, pokazuje i podatak da je u posljednih 15-ak godina grad pod Obrovom napustilo oko 15.000 ljudi.

Bijelo Polje - Predsjednik NVO Bjelopoljski demokratski centar Zdravko janjušević ukazuje na frapantan podatak da se u posljednjih 15-ak godina sa bjelopoljskog područja “izgubilo” između 10.000 i 15.000 građana. “Kada smo vidjeli posljednji popis iz 2011. godine, da Bijelo Polje ima 46.051 stanovnika, prosto smo se iznenadili, jer smo bili ubijeđeni da naša opština ima više od 60.000. Desila se ogromna migracija i ono što zabrinjava je odlazak mladih sa ovog područja, a razlozi za napuštanje su sasvim jasni. Tragajući za poslom i obezbjeđivanjem egzistencije - prosto su prinuđeni na takav korak”, kazao je Janjušević. On je ocijenio nerealnim najavu da će se u dogledno vrijeme kroz pospješivanje poljoprivrede stvoriti pretpostavke da mladi ostaju i stvaraju uslove za egzistenciju. “Razvoj poljoprivrede ne može se zasnivati na ovakvim postulatima jer da bismo imali razvijenu tu oblast i omogućili mladima da se kvalitetno bave tom djelatnošću, moraju se omogućiti jednake šanse. Nažalost, kod nas postoje privilegovani i neprivilegovani mladi ljudi koji treba da se bave poljoprivredom, zasnivaju porodicu i stvaraju egzistenciju. Preduslov za uspješno bavljenje poljoprivredom je i adekvatna putna infrastruktura, koja je kod nas, posebno na ruralnom području, katastrofalna”, kazao je Janjušević. Kako je naveo, mladi u traganju za egzistencijom napuštaju zavičaj i zbog privilegije prilikom zapošljavanja. “Da bi se danas u Bijelom Polju zaposlio, pošten mlad čovjek tre-

ba da je u rodbinskoj vezi sa nekim iz vlasti i lokalnim funkcionerom, a evidentni nepotizam je jedan od glavnih uzroka za napuštanje i odlazak u potragu za boljim životom. Netačne su tvrdnje plasirane u javnosti, makar što se tiče bjelopoljske opštine, da se ljudi zapošljavaju politički. To je gnusna laž i neistina, ovdje se ljudi zapošljavaju na osnovu rodbinskih veza koje dosežu do petnaestog koljena”, tvrdi Janjušević. Šef bjelopoljskog odbora PzP i član DF Radomir jokić potvrdio je navode Janjuševića o odlasku mladih sa ovog područja. “To u potpunosti ukazuje da su socioekonomski razlozi osnov za migraciju građana. Svjedoci smo da u Bijelom Polju ne postoji industrija i od nekadašnjeg ponosa grada pod Obrovom ostala su samo lijepa sjećanja. Normalno je da u takvim okolnostima građani ne prepoznaju sebe, već egzistenciju traže u drugiim gradovima i izvan države”, kazao je Jokić. Kako je naveo, njegova partija ima zastupljen program prema mreži mladih, a što podrazumijeva aktivnosti da mladi ostaju da žive u opštinama na sjeveru. Predsjednik SO Džemal ljušković takođe je potvrdio da je prisutan odliv mladih kadrova, posebno školovanih. “Tom odlivu doprinosi nemogućnost zapošljavanja i besperspektivnost u doglednoj budućnosti rješavanja tog problema. Iako postoje intenzivne aktivnosti i pokušaji da se realizuju izvjesni projekti koji bi doprinijeli smanjenju nezaposlenosti, ne može se ekspresno u tome uspjeti”, kazao je Ljušković.

PREMINULI Vukica Janjević 14. jula 2013. u 75. godini. Sahrana će se obaviti 15. jula u 15 sati na gradskom groblju u Beranama.

Milunka Marunović 12. jula 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 14. jula na groblju Šabov Krug.

Zorka Vukašina Sekulić rođena Vlahović, 12. jula 2013. Sahrana je obavljena 14. jula u 14 časova na mjesnom groblju Livade Bandićke.

Jovana Milenka Popović rođena Mirković, 12. jula 2013. u 15 časova. Sahrana je obavljena 14. jula na gradskom groblju u Danilovgradu.

Milomir Migo Đorđija Đoković 12. jula 2013. u 58. godini. Sahrana je obavljena 14. jula u 15 časova na mjesnom groblju selo Jugovići.

Lidija Uroša Mrdović 12. jula 2013. Sahrana je obavljena 13. jula na gradskom groblju Čepurci.

Snežana Žarkova Orbović 12. jula 2013. u 40. godini. Sahrana je obavljena 13. jula na mjesnom groblju Klenak – Banjani u 15 časova. Kuća žalosti Ulica Keše Đurovića 1/9 – Danilovgrad.

Radno sposobnima ukinuti socijalu Penzioner Sabro Bahović smatra da je teška socioekonomska situacija u opštini primorala mlade da odlaze tamo gdje se bolje živi i vodi računa o ljudima. “Plaćamo danak migraciji kada je veliki broj seljana napustio svoja imanja i otisnuo se u gradove. Izgrađene su brojne kuće i naselja i notorna istina je da se ne može živjeti od vazduha i ulice već od privređivanja. Seoska domaćinstva su ostala bazirana na stare i nemoćne dok su mladi odlazili u urbane krajeve da rade”,

kazao je Bahović. On preporučuje povratak selu kako bi se pospješila proizvodnja zdrave hrane. “To je u datim okolnostima jedini način kako bi mladi mogli da žive nezavisno od milosti države. Država treba da izvrši reviziju svih lica koja primaju socijalu i za koje se ocijeni da su radno sposobni, treba im ukinuti taj oblik primanja. U tom slučaju većina od njih vratila bi se na selo i bavila poljoprivredom”, kazao je Bahović.

Parking danas besplatan

Milan Miki Đorđija Čejović 12. jula 2013. u 40. godini. Sahrana je obavljena 13. jula na groblju u Zagoriču.

Marko Bato Milorada Popović 12. jula 2013. u 60. godini. Sahrana je obavljena 13. jula na gradskom groblju u Danilovgradu.

Branko Miljanov Adžić 12. jula 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 13. jula u selu Slacko – Krivi Do u 15 časova.

Julka Mirka Barac rođena Barać, 12. jula 2013. u 91. godini. Sahrana je obavljena 13. jula na seoskom groblju u Kaludri.

Stanka Radovana Savić rođena Đonković, 12. jula 2013. u 52. godini. Sahrana je obavljena 13. jula u Mahali u Golubovcima.

Miomir Mila Kapetanović u 61. godini. Sahrana je obavljena 13. jula na Čepurcima.

PODGORICA - Parking na nekoliko parkirališta u glavnom gradu besplatan je za vrijeme praznika. Osim što se nije plaćao za dane vikenda, parking se neće plaćati ni danas u Bulevaru Stanka Dragojevića kod sjevernog dijela bivše kasarne “Morača”, kod istočne tribine Gradskog stadiona, na parkiralištu kod bivšeg Kina “Kulture”, na malom parkingu u Balšićevoj i kod zgrade Rektorata. Sa druge strane, parking će se naplaćivati u Ulici Miljana Vukova iza Beka, Ulici Vaka Đurovića kod Fonda PIO, Bulevaru Revolucije, na parkingu kod Sportskog centra “Morača” i u garažama u ulicama Novaka Miloševa, Karađorđeva i Milana Popovića. A.G.

Milija Radunov Ivanović 11. jula 2013. u Beogradu u 78. godini. Sahrana je obavljena 13. jula u 15 časova na groblju u Vranještici.

Rajko Pavlov Tomanović 11. jula 2013. u 56. godini. Sahrana je obavljena 13. jula na gradskom groblju Čepurci.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


16 Globus

ponedjeljak, 15. 7. 2013.

BOLIVIJA

SAD nam hakuju mejlove

SUDAN

Stradanje patrole mirovnjaka Najmanje sedam pripadnika međunarodnih mirovnih snaga je poginulo, a 17 je ranjeno u napadu ekstremista u regionu Darfur na zapadu Sudana, javile su agencije. Kako je saopštila Mirovna misija Afričke unije (AU) i UN (UNAMID), mirovnjaci su napadnuti blizu baze kod grada Manavaši u vrijeme patrole. Rojters navodi da nacionalnost ubijenih mirovnjaka nije saopštena, a da su među ranjenicima dvije ženske pripadnice Misije. Poznato je da odgovornost u sektoru u kom se desio na-

pad, imaju jedinice iz Tanzanije, navodi Itartas. Ovo je najozbiljniji incident sa mirovnjacima u provinciji Darfur od formiranja prve zajedničke misije AU i UN i početka najveće mirovne operacije u svijetu, 2007. U Darfuru od 2003. povremeno izbijaju oružani sukobi između vladinih snaga i pobunjeničkih separatističkih grupa. Prema podacima UN, tokom sukoba poginulo je približno 300.000 ljudi, dok sudanska Vlada tvrdi da broj žrtava nije veći od nekoliko hiljada.

AFERA

Opozicija traži ostavku Rahoja Lideri španske opozicije pozvali su danas premijera Marijana Rahoja da podnese ostavku nakon što je štampa ponovo objavila, kako tvrde, dokaze da je on navodno primao neprijavljena novčana sredstva dok je bio u prethodnoj Vladi. Skandal zbog navodnog primanja neprijavljenog novca od donatora uzdrmao je Rahojevu vladajuću Narodnu partiju i narušio njegovu popularnost. Španski list “Mundo” danas je objavio, kako navodi, dodatne do-

kaze da je Rahoj znao za ilegalno finansiranje unutar svoje partije u kojem je učestvovao bivši stranački blagajnik Luis Barsenjas koji je sada u zatvoru. List je objavio poruke koje su, prema navodima, poslate sa mobilnih telefona koje su razmjenjivali Rahoj i Barsenjas. Španci su trenutno suočeni sa oštrim mjerama štednje i ekonomskim reformama kako bi se smanjio dug zemlje koju pogađaju recesija i velika nezaposlenost od 27,2 odsto.

ČEŠKA

Petr Nečas se ne odriče ljubavnice

Bivši premijer Češke Petr Nečas priznao je da je imao ljubavnu aferu sa šeficom svog kabineta Janom Nađovom, zbog koje je bio primoran da napusti funkciju nakon što je ona optužena za podmićivanje i zloupotrebu službenog položaja. Nečas je 17. juna podnio ostavku na mjesto premijera i šefa Građanske demokratske stranke, poslije višednevnih političkih turbulencija zbog korupcionaškog skandala i zloupotrebe položaja u koji je bila umiješana Nađova.Tu korupcionašku aferu

pratilo je hapšenje osmoro i optužba protiv sedmoro bivših poslanika i visokih čeških državnih činovnika za korupciju i zloupotrebu položaja. “Imao sam vezu sa Janom Nađovom. Imali smo dobar odnos i na tu vezu računam i ubuduće”, rekao je Nečas u intervjuu za list “Pravo”, dok se Nađova nalazi u policijskom pritvoru, prenio je AFP. “Potpuno je podržavam”, dodao je 48-godišnji Nečas koji je vodio koalicionu vladu desnog centra od 2010. godine do prošlog mjeseca.

Bolivijski predsjednik Evo Morales optužio je SAD da su “hakovale” elektronsku poštu činovnika Vlade te južnoameričke države. Predsjednik Morales je dodao da je on sam ugasio sopstveni i-mejl nalog. “Obavještajni agenti SAD imaju pristup elektronskoj pošti najvišeg rukovodstva Bolivije”, rekao je Morales. Morales je rekao da je tu informaciju dobio od kolega na samitu Organizacije južnoameričkog zajedničkog tržišta (MERKO-

SUR) u petak u glavnom gradu Urugvaja Montevideu, prenio je Itartas. “Oni se bave špijunažom, prate nas. To se radi kako bi osvojili naše prirodne resurse”, rekao je Morales. Predsjednik Bolivije je, kako navodi agencija RIA Novosti, rekao da je od 2006. godine, kada je došao na vlast, imao i-mejl, ali da je po savjetu stručnjaka odustao od njegovog korišćenja. Agencije prenose i da je sličnu izjavu dao šef argentinske diplomatije Ektor Timerman.

Prema njegovim riječima, predmet međunarodne špijunaše postalo je više od stotinu aktivista opozicije, Vlade i parlamenta Argentine, u čiju elektronsku prepisku je izvršen “upad”. Agencija Frans pres navodi da Morales ima dugu istoriju mučnih odnosa sa SAD, a da se podigla “diplomatska prašina” prošle sedmice kada su evropske vlasti preusmjerile njegov avion u Austriju iz Moskve zbog glasina da se u njemu nalazi odbjegli američki obavještajac Edvard Snouden.

EGIPAT

Počela istraga o Morsiju Pripadnici službe unutrašnje bezbjednosti počeli su danas da ispituju svrgnutog predsjednika Egipta Mohameda Morsija i ostale članove Muslimanskog bratstva. Ispitivanje je dio predistražnog postupka sa ciljem da se utvrdi da li su pripadnici Muslimanskog bratstva dobijali pomoć od stranih grupa, kao što su libanski Hezbolah i palestinski Hamas. Morsijevo ispitivanje je uslijedilo pošto su izvori iz suda saopštili da novi glavni egipatski tužilac razmatra privatne tužbe protiv Morsija i ostalih članova Muslimanskog bratstva, prema kojima se svrgnuti predsjednik tereti za “špijunažu”, loše ekonomsko vođenje zemlje i pružanje podrške za nasilje prema učesnicima antivladinih protesta.

SIRIJA

Džamija kao ultimativno sklonište za 200 civila Oko 200 civila našlo je utočište u džamiji u glavnom gradu Sirije, usred borbi koju vode pobunjenici i režimske snage, zbog mogućih prijetnji civilima masakrom. Sirijska opoziciona koalicija pozvala je u današnjem saopštenju Ujedinjene nacije da pošalju “oštro upozorenje” predsjedniku Bašaru al-Asadu da mora odmah da oslobodi te ljude koji su se sklonili u džamiju u Kabunu, predgradju Damaska, prenio je AP. U saopštenju nevladine organizacije Opservatorije za ljudska prava, ne kaže se da li je tih 200 ljudi našlo utočište u džamiji ili su već bili u njoj i molili se kada su izbile borbe. Opservatorija upozorava da bi Asadova armija, u trenutku kada u to predgrađe ulaze oklopna vozila i elitne režimske jedinice, mogla da “masakrira na hiljade civila”. Opservatorija sa sjedištem u Londonu, navela je da su borbe u Kabunu počele poslije ponoći i da je bilo žrtava.


Globus 17

ponedjeljak, 15. 7. 2013.

ŠEREMETJOVO

Košmar za Vašington Novinar Grin Grinvald za britanski Gardian objavio djelove razgovora sa Edvardom Snoudenom

E

dvard Snouden ima dovoljno informacija da izazove veću štetu Vladi nego što je bilo ko drugi izazvao otkako SAD postoje. Smatra se da on posjeduje informacije koje bi mogle biti “veoma štetne” za američku Vladu, ali je odbjegli “zviždač” odlučio da ih ne objavi, rekao je novinar koji je prvi objavio priču o njemu.

Glen Grinvald izjavio je za argentinske novine “La Nacion” da je Snouden samo želio skrenuti ljudima pažnju da informacije, za koje su oni mislili da su privatne, iskorištavaju američke obavještajne agencije. “Američka Vlada bi trebalo da bude na koljenima i svaki dan se moli da se ništa ne desi sa Snoudenom jer ukoliko se nešto njemu desi, sve informacije će biti otkrivene i to bi mogao da bude najgori košmar za Vašington”, rekao je Grinvald, prenijela je agencija Rojters. “Snouden ima dovoljno informacija da izazove veću štetu američkoj Vladi za jednu minutu nego što je bilo ko drugi izazvao otkako SAD postoje”, rekao je on u intervjuu. “Međutim, to nije njegov cilj”, rekao je Grinvald, koji je objavio nekoliko priča u britanskom Gardianu o strogo povjerljivim dokumentima američkih programa za nadzor koje je Snouden objavio. Snouden, kaže Grinvald, samo želi upozoriti na opasnosti koje

predstavljaju “informatički programi što ih koriste brojne osobe širom svijeta, koje ne znaju čemu se izlažu i nijesu se svojevoljno odrekle prava na zaštitu vlastite privatnosti”. Amerikanac, bivši kompjuterski analitičar NSA i bivši službenik CIA koji je objelodanio detalje tajnih američkih i britanskih Vladinih programa nadzora medija i interneta odlučio je da zatraži politički azil Rusije jer mu je onemogućeno da odleti sa moskovskog aerodroma “Šeremtjevo” gdje se nalazi od 23. juna kada je doputovao iz Hongkonga. “Trenutno mogu da prihvatim samo ponudu Rusije jer mi nije omogućeno da putujem i odem u Južnu Ameriku”, prenijela je Snoudenovu izjavu aktivistkinja HRW Tanja Lokšina na Tviteru. Ona je navela da Snouden vjeruje da je u ovakvim okolnostima bezbjedan samo u Rusiji i da će zatražiti azil, uprkos tome što ga je ranije odbio, nakon uslova predsjednika Vladimira Puti-

ŠPANIJA

Krvava Pamplona Za vrijeme devetodnevnog festivala bježanja od bikov teže povrijeđeno 23 ljudi Jedna dvadesettrogodišnja Australijanka probodena je kroz grudi u posljednjem danu španskog San Fermin festivala bježanja od bikova, gdje te životinje love ljude ulicama Pamplone. Žena, čije su stanje zvaničnici opisali kao ozbiljno, prebačena je u bolnicu gdje je podvrgnuta operaciji. Još četiri osobe povrijeđene su u nedjeljnoj trci i prebačene u bolnicu, ali njihovo stanje se još procjenjuje. Australijanku je udario veliki Miura bik. Ovi bikovi su poznati kao najveći i najbrži borbeni bikovi Španije, a nedjeljna trka je trajala kratko, dva minuta i 16 sekundi za 850 metara, od štale u Pamploni, do centralnog ringa. Dan ranije jedan devetnaestogodišnji Španac zadobio je

“veoma ozbiljne” povrede, nakon što su trkači pali i nagomilali se na ulazu u ring, gdje se trka završava. Nešto ranije su tri čovjeka još povrijeđena, uključujući i Amerikanca kojem je slezina morala biti odstranjena. Do sada je teže povrijeđeno 23 ljudi. Trčanje pred bikovima datira od 13. vijeka, a međunarodnu popularnost je steklo kroz roman Ernesta Hemingveja “Sunce se ponovo rađa”. Za vrijeme devetodnevnog festivala svako jutro, šest bikova, posebno pripremljenih za borbu, trče kroz uske ulice srednjevjekovne Pamplone. Te životinje će kasnije ubiti matadori u konačnoj borbi sa bikovima na Fermin festivalu. Na hiljade stranih turista posjeti festival svake godine.

na da “prestane da objavljuje informacije koje štete Sjedinjenim Američkim Državama”. Nakon

posljednjeg Snoudenovog oglašavanja stigla je i potvrda iz Kremlja, a Putinov portparol Dmitrij

Peskov naveo je da su uslovi ostali isti, kao i da se zvaničan zahtjev za azil i dalje čeka.


18 Kultura PREPORUČUJE

ČITANJE S LISTA, DAFNI KALOTAJ NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 7,40 EURA Jednog toplog proljećnjeg dana, nakon duge bostonske zime, Hejzel i Remi se prvi put sreću nakon dugo godina. Na prvi pogled, njihov susret se čini beznačajnim, ali u protekle dvije decenije njihovi životni putevi su se ukrštali, a potom razdvajali sve dok se nisu konačno prepleli. Remi, talentovana violinistkinja, je udata za kompozitora Nikolasa Elka – bivšu ljubav Hejzelinog života. Prošlo je dvadeset godina otkad su se njihovi zajednički životi iz osnova promijenili. Kako se razvija priča o njima, Čitanje s lista ispituje kako put, kojim se ide u pohod na stvaranje nečeg stvarnog i istinskog – bilo da se radi o umjetničkom djelu ili nečijem životu – može da bude pun iznenađujućih obrta i može da dovede do značajnih ličnih otkrića, uključujući i tajne koje čuvamo i od nas samih.

TORNJEVI PONOĆI, BRENDON SANDERSON I ROBERT DŽORDAN LAGUNA, BEOGRAD CIJENA: 7,70 EURA Tornjevi ponoći je trinaesta knjiga u serijalu Točak vremena. Ubrzo je postalo očigledno, čak i u samom stedingu, da se Šara rasjenjuje. Najveći nespokoj budilo je to što je drveće oboljelo, a nijedna pjesma nije mogla da ga izliječi. Iako je bilo zabranjeno prići panju, na majkin nagovor je prišao. Na meni je bilo da bude posljednji govornik i izgledalo je kao da je većina već odlučila da se Knjiga prelaza otvori. Točak vremena se okreće i doba dolaze i prolaze. Sve što jeste, što je bilo i što će biti još može da padne pod Sjenku.

PUT SVILE, KOLIN FALKONER VULKAN, BEOGRAD CIJENA: 6.60 EURA

PONEDJELJAK, 15. 7. 2013.

TEATAR

Dijalog sa Njegoševim djelom Pozorišni segment KotorArta obuhvata tri nova naslova i tri reprize Predstava “Egzistencija”, po tekstu Edvarda Bonda, u režiji Radmile Vojvodić, biće reprizno izvedena večeras i sjutra u 22 sata u Crkvi Svetog Duha, u okviru pozorišnog segmenta V međunarodnog festivala KotorArt. Kotor arTeatar ove godine će obuhvatiti tri nova naslova, te tri reprizne predstave. Tematsko središte interesovanja ovogodišnjeg pozorišnog segmenta KotorArta, kroz tri nove i jednu staru produkciju (“Njegoš, vatre”), predstavlja dijalog sa Njegoševim djelom, prelomljenim kroz različite autorske vizije i poetike, koje objedinjuje zajednička težnja da Njegoša i u savremenom kontekstu, kroz medij pozorišta, pozicioniraju kao našeg savremenika. Premijerni dramski program na prostoru pored bazena zatvorenog hotela “Fjord” 20. jula otvoriće autorski projekat Paola Mađelija “Njegoš i ja”, priča o rediteljevom intimnom i stvaralački inspirativnom susretu sa velikim crnogorskim pjesnikom i geografsko-kulturološkim prostorom Crne Gore. Rediteljka Lidija Dedović potpisuje predstavu “San na Božić”, nastalu po motivima Njegoševe proze, koja je polazišna tačka za preispitivanje savremenih društvenih nakaznosti i nepravdi. Predstava će biti izvedena 1. avgusta i u formi procesije dešavaće se na različitim tačkama u gradu, počevši od mosta na Tabačini, do diskoteke “Maximus”. Dramsku premijeru za dječju pozorišnu publiku, “Njegoš za djecu - Kako ra-

stu veliki ljudi” na Pjaci od kina 14. avgusta postaviće reditelj Petar Pejaković, koji će, koristeći se sačuvanim materijalima i anegdotama o Njegoševom odrastanju i metodom improvizacija u radu sa glumcima, propitivati značaj djetinjstva i načina odrastanja za ono što kao zreli ljudi postajemo. U repriznom dramskom programu pored predstave “Egzistencija” biće izveden i autorski projekat Radmile Vojvodić i Paola Mađelija “Njegoš, vatre”, koji je 2010. godine

Godina 1260. Žosran Sarazini je čovjek rastrzane duše, vitez Templarskog reda kojeg progoni sramna prošlost i koji traga za iskupljenjem u opasnom krstaškom pohodu, putovanju od Palestine do Zanadua, kako bi na legendarnom dvoru Kublaj-kana, prijestonici Mongolskog carstva, pronašao saveznika protiv Saracena. Umjesto toga, on utjehu nalazi u princeziratnici iz varvarskog plemena, lijepoj i neukrotivoj Kutelun, Tatarki iz mongolskih stepa. Iako je njihov savez naizgled potpuno nemoguć, ona će u Žosranu pronaći ono što ne može ni u jednom od svojih ljudi...

BILJEŽNICA, NIKOLAS SPARKS NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 5.90 EURA Bilježnica je ljubavna priča koja će osvojiti vaša srca i kojoj ćete se uvijek rado vraćati. To je roman koji nam govori o bezvremenoj i savremenoj ljubavi, priča zbog koje ćete iznova povjerovati u pravu ljubav. Radnja ovog romana je smještena neposredno poslije Drugog svjetskog rata. Tridesetjednogodišnji Noa, po povratku iz rata, ne može da zaboravi svoju veliku ljubav koju je izgubio prije više decenija. Ni Ali ne može da zaboravi mladića koji joj je prije mnogo godina ukrao srce. Ovako počinje priča o neizmjernoj ljubavi dvoje ljudi koja tragediju pretvara u trijumf ljubavi koja čini čuda...

SOLOMONOVA PESMA, TONI MORISON LAGUNA, BEOGRAD CIJENA: 8.40 EURA

Ovim briljantno osmišljenim romanom Toni Morison poput Sola Beloua i Gabrijela Garsije Markesa iznova otkriva priču o sazrijevanju. Prateći Mlekadžijino putovanje od industrijskog grada do mjesta iz kojeg potiče njegova porodica, autorka nas upoznaje sa plejadom tragalaca i proroka, lažova i ubica, sa likovima koji nastanjuju crni svijet Amerike i razotkriva njihovu intimnu istoriju. Solomonova pjesma zaista govori o uzletu, bio to uzlet duhom ili uzlet tijelom, i prožima modernu priču prastarom afričkom pripoviješću o letećoj djeci, o onima koji su, odvedeni u roblje, uspjeli da polete i vrate se u zemlju svojih predaka.

oživio prostor starog kotorskog zatvora, u kojem se jedino i ekskluzivno izvodi multiperspektivna i intertekstualnim aluzijama protkana teatralizacija Njegoševe filozofsko-teološke poeme “Luča mikrokozma”, igraće se 6. i 8. avgusta. Prva produkcija Kotorskog festivala pozorišta za djecu, prošlogodišnji “Guliver” u režiji Petra Pejakovića, neverbalni spektakl koji, koristeći se motivima Sviftovog romana “Guliverova putovanja”, biće izvedena 27. i 28. jula.

“DODIR SVIJETA” U BUDVI

KRATKI FILMOVI U MUZIČKOJ KAPELI ŠEST FILMOVA BIĆE PRIKAZANO VEČERAS Projekcija šest kratkometražnih filmova novije produkcije mladih crnogorskih reditelja, diplomaca FDU, biće priređena večeras u 21 sat u Muzičkoj kapeli na Kruševcu, u okviru manifestacije Podgoričko kulturno ljeto. Biće prikazani kratki filmovi studenata: Senada Šahmanovica (“Mašina za pisanje”), Gojka Berkuljana (“Krug”), Ivana Salatića (‘Intro’), Milane Jovanović (“Eho”), Vuka Markovića (“Equilibrium vitae”) i Srđana Stanojevića (“Balkan blues”). Riječ je o filmovima koji su nastali kao završni ispitni radovi na predmetu Filmska režija VI, pod mentorstvom doc. dr Nikole Vukčevića, a koji su u prethodnih nekoliko mjeseci prikazani na nizu relevantnih filmskih festivala i smotri, uključujući i jubilarni 60. Festival kratkog metra u Beogradu.

Izložba pod nazivom “Dodir svijeta” mladog crnogorskog slikara Abaza Dizdarevića biće otvorena večeras u 21 sat u Crkvi Santa Marija, u okviru likovnog programa festivala Grad teatar. Abaz Dizdarević rođen je 1978. godine u Bijelom Polju. Od 2010. je docent na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, na odsijeku za umjetnost. Postdiplomske studije je završio na Cetinju, gdje je i diplomirao 2002. Potpredsjednik je ULUCG (Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore), član ULUBIH (Udruženje likovnih umjetnika BiH) i član SULU (Sandžačko udruženje likovnih umjetnika- Srbija).


Kultura 19

PonedjeljAK, 15. 7. 2013.

Ovacije za Iva Pogorelića u Kotoru: Otvoreno 12. izdanje Don Brankovih dana muzike

PREPORUČUJE

Čekaj do proleća, BandInI, džon Fante LOM, BEOGRAD CIjEnA: 6,00 EuRA Roman Čekaj do proleća, Bandini romantična je, emotivna, ali i grubo istinita priča o jednoj epizodi odrastanja u malom američkom gradu, ispričana iz vizure glavnog junaka, dječaka Artura Bandinija. On, njegova braća, otac i majka, kao i sporedni likovi u romanu ostaju neizbrisivo urezani u naše pamćenje, kao da smo ih sami upoznali. Arturo Bandini, neodoljivi junak trilogije Čekaj do proleća, Bandini, Put za Los Anđeles i Upitaj prah, kao da anticipira Holdena Kolfilda, Selindžerovog Lovca u žitu. Fante piše o mladosti, ljubavi, beskrajnoj ambiciji, životnoj radosti i dubokim patnjama mladog, neostvarenog ljudskog bića u sukobu sa okolinom. Njegov spontani i emotivni stil je izuzetno moderan, ne samo za vrijeme kada su ove knjige prvi put objavljene, već za sva vremena.

DON BRANKOVI DANI MUZIKE

Maestro i duh Starog grada Pijanistička zvijezda Ivo Pogorelić otvorio festival u Kotoru Jelena Boljević

I

vo Pogorelić, jedna od najvećih pijanističkih zvijezda današnjice, uz pratnju Crnogorskog simfonijskog orkestra, otvorio je prije dvije večeri 12. izdanje Don Brankovih dana muzike. Ljubitelji klasične muzike, koji su do posljednjeg mjesta ispunili gledalište na Trgu ispred katedrale Svetog Tripuna, nagradili su proslavljenog hrvatskog pijanistu dugotrajnim ovacijama i pozivima na bis.

Već 12. sezonu zaredom Don Brankovi dani muzike u večeri svečanog otvaranja vjernoj publici daruju vrhunski muzički doživljaj, pa je tako bilo i u subotu veče na trgu Svetog Tripuna. Na prvom ovogodišnjem koncertu Don Brankovih dana muzike, koji je nosio naziv “Njegoševih 200”, čuveni hrvatski pijanista Ivo Pogorelić kotorskoj se publici predstavio Šopenovim Koncertom za klavir i orkestar br. 2 u F-molu, uz pratnju crnogorskih simfoničara, a pod dirigentskom upravom maestra Borjana Caneva. Impresije nakon nastupa svjetske pijanističke zvijezde sa nama je podijelio umjetnički direktor manifestacije Don Brankovi dani muzike Ratimir Martinović. “Bilo je nešto posebno u vazduhu i taj vazduh koji je bio ozvučen dopirao je do svih u publici. To se prepoznalo i u aplauzu na kraju, koji je značio da publika želi još. Pogorelić je bio na visini umjetničkog zadatka i potvrdio zašto je Pogorelić”, kazao je Martinović. Za umjetnika istančanog senzibiliteta važan je i prostor u kojem se koncert izvodi, pa je jedinstvenom muzičkom doživljaju i Pogorelićevom

maestralnom nastupu doprinijela i posebna atmosfera kotorskog Starog grada, smatra Martinović. “Maestru je trg Sv. Tripuna bio velika inspiracija, ali i cijeli prostor Starog grada Kotora i Boke. On je dan prije koncerta otišao do Njegoševog mauzoleja na Lovćenu i sve to skupa učinilo je da večeras bude posebno inspirisan i podari nam ovaj koncert za pamćenje.” U drugom dijelu koncerta na trgu ispred Katedrala Svetog Tripuna nastupili su crnogorski simfoničari i beogradski hor “Obilić”. Oni su premijerno pred kotorskom publikom izveli Njegošev “Testamenat” kompozitora Rajka Maksimovića, kapitalno djelo domaće muzičke literature. Ovo djelo je posvećeno Darinki Matić-Marović i ona ga je dirigovala. “Srećan sam da smo premijerno čuli ovo djelo i kod nas. Sve skupa imali smo uspješno otvaranje i zadržali nivo koji prati Don Brankove dane muzike. Godinama unazad koncerti našeg otvaranja bivaju proglašeni za događaj godine. Zadržaćemo taj trend i ove godine u svakom smislu”, dodao je Martinović. Ovogodišnja manifestacija u znaku je jubileja 200. godine od rođenja

Njegoša koji je, kako je kazao Martinović, “najveći kulturni potres” koji je ikada zadesio Crnu Goru. “Njegoš je rođen daleko od Beča, Rima, Pariza, Budimpešte i centara evropskih, ali je sam bio epicentar – epicentar jednog potresa magnitude ogromne i dugog trajanja, toliko dugog da taj potres osjećamo i danas. Ovi prostori su skloni potresima, bilo onim svakodnevnim političko-ekonomskim, bilo onim razarajućim, ratnim i fizičkim zemljotresima. Valjda je ovaj kulturni potres jedini koji nije donio razaranja, naprotiv dao je stvaranja. A zašto.. Zato što samo kulturni potres, a Njegoš je vjerovatno najveći kulturni potres koji je ikada zadesio Crnu Goru, protrese i silovito i nježno, taman onoliko koliko možete da izdržite i kao pojedinac i kao nacija.” Ministar kulture Crne Gore Branislav Mićunović je proglašavajući 12. Don Brankove dane muzike otvorenim rekao, između ostalog, da nas je “darovitom spoznajom poezije, univerzuma i života Njegoš uveo u red civilizovanih naroda. Svojim razumijevanjem vremena i svijeta učinio nas je građanima svijeta. Objasnio nam je kako se živi, kako se život uči i otkriva”. U ime domaćina – grada Kotora, prisutnima se obratila gradonačelnica Maja Ćatović ističući, sa jedne strane, značaj koji za Boku imaju sjećanja na Njegoša i stare tradicije i, sa druge strane, posebnost KotorArta kao kulturnog brenda grada. Prvi naredni koncert 12. Don Brankovih dana muzike je već sjutra, a biće to nastup hrvatskog kantautora Darka Rundeka na ljetnjoj pozornici.

BARSKI LJETOPIS

Svečarska oda na otvaranju Tradicionalna manifestacija počinje večeras ispred ulaza u Stari grad Svečarskom odom festivalu večeras u 21 sat ispred ulaza u Stari grad počinje 26. po redu Barski ljetopis. Nakon toga uslijediće izložba likovnih radova Petra Vujoševića, posjeta novootvorenom lapidarijumu u Barutani iz 1705. godine, te izložba “Barski medaljoni” u Crkvi Sv. Venerande. Prvo veče Barskog ljetopisa zatvoriće kvintet Vjere Nikolić, flautistkinje Tatjana Krkeljić i Zorana Jovanović, i pijanistkinje Mirjana Rajčić, Ana Mihaljević i Vjera Nikolić.

“U skladu sa 26. godina dugom tradicijom, program svečanog otvaranja biće u znaku multimedijalnih kulturnih sadržaja kojima se predstavlja bogato nasljeđe tog kraja i Crne Gore”, saopšteno je iz Kulturnog centra Bar. Barski ljetopis do 23. avgusta predstaviće 55 programa u pozorišnom, muzičkom, književnom, likovnom i filmskom segmentu, uz učešće eminentnih umjetnika, stvaralaca i izvođača iz Crne Gore i regiona. Festival će se pridružiti obilježa-

vanju značajnog crnogorskog jubileja “Dvjesta godina od Njegoševog rođenja”, a najavljeno je i premijerno izvođenje ovogodišnje festivalske pozorišne produkcije, predstave “Taštinarije” koju je po tekstu Obrada Nenezića režirao Draško Đurović. U predstavi igraju: Ana Simović, Aleksandar Radulović i Dragiša Simović. Pored ove predstave, publika će imati priliku da pogleda i komad “Neobična pošiljka”, koji je produkcija festivala iz 2011. godine, ali i desetak gostujućih predstava.

pošta, Čarls BukovskI LOM, BEOGRAD CIjEnA: 6,00 EuRA Prvi roman Čarlsa Bukovskog zasnovan na dvanaestogodišnjem iskustvu poštanskog službenika. U ovom romanu prisutne su glavne tačke poetike Bukovskog: gubitnik koji se bori sa svojom mukom i dozvoljava sebi čarobna zadovoljstva. Objavljivanje Pošte označilo je prekretnicu, kraj mučnog životarenja i izlazak iz anonimnosti andergraund pisca. Pošta je do danas ostala najpopularnije djelo Čarlsa Bukovskog.

pan, knut Hamsun LOM, BEOGRAD CIjEnA: 5,00 EuRA Pan je najpoznatije Hamsunovo delo i jedan od najvećih ljubavnih romana u svetskoj literaturi. Pored toga, Pan je i himna prirodi sjevera i sjevernog ljeta. Hamsun je rođen u Norveškoj, u malom mjestu Lom, i veći dio svog djetinjstva i rane mladosti proveo je na krajnjem sjeveru, u oblasti polarnog kruga, gdje se i odvija rad- nja romana Pan. Uprkos velikom uspjehu romana Glad, Hamsun je, ipak, tek sa Panom stekao svjetsku slavu, kao najuticajniji pisac koji se ikada pojavio u zemljama sjeverne Evrope.

put za los anđeles, džon Fante LOM, BEOGRAD CIjEnA: 6,00 EuRA Put za Los Anđeles je prvi Fanteov roman koji je čekao punih 50 godina da bude objavljen. Junak romana, Arturo Bandini, kao da anticipira Holdena Kofilda, Selindžerovog Lovca u zitu. Fante piše o ljubavi, životnoj radosti, beskrajnoj ambiciji i dubokim patnjama mladog, neostvarenog ljudskog bića.

upItaj praH, džon Fante LOM, BEOGRAD CIjEnA: 6,00 EuRA

Uz Selindžerovog Lovca u žitu jedna od najboljih knjiga ikad napisanih u Americi. Fante je izuzetno moderan pisac, spontanog izraza i jakoih emocija. Sudbina glavnih junaka nalik je na našu. Upitaj prah je treći roman o Arturu Bandiniju, Fanteovom alter egu i možda njegovo najkompletnije djelo. Izuzetna jednostavnost izraza, bolna iskrenost i emotivan naboj koji ne popušta ni jednog trenutka su odlike koje karakterišu Fanteov stil. 80tih godina prošlog vijeka, na insistiranje Bukovskog izlazi reprint romana Upitaj prah oživljavajući interesovanje za Fanteovo delo. Inspirisan neočekivanim uspehom, skoro potpuno slijep, diktira četvrti nastavak o svom junaku Bandiniju Snovi sa Bunker Hila.


20 Zanimljivosti SANKT PETERBURG

ª Ploveći Černobiljº

ponedjeljak, 15. 7. 2013.

NJEMAČKA

Bivši kancelar kupio 38.000 mentol cigareta Bivši njemački kancelar Helmut Šmit i u 94. godini veliki je ovisnik o duvanskom dimu pa je, u strahu da će Evropska unija zabraniti njegove omiljene mentol cigarete, kupio 200 boksova koji sadrže 38.000 cigareta. Iako u dubokoj starosti, bivši političar i dalje dnevno popuši skoro 40 svojih omiljenih mentol cigareta “rejno”. Vjeruje se da je Šmita ova mjera predostrožnosti koštala skoro 7.000 eura, a on je poznat po tome što se nikada u javnosti ne pojavljuje bez cigarete među prstima.

DUBAI

Povratak ª Queen Elizabeth 2º Prvu ploveću nuklearnu elektranu “Akademik Lomonosov” izgradiće do 2016. godine Baltijski zavod u Sankt Peterburgu. Ona će omogućiti da se obezbijedi energija, grijanje i voda za lučki grad sa 200.000 stanovnika, industrijski reon ili ofšor naftnu platformu na Arktiku, pišu ukrajinski mediji. Izgradnju ploveće nuklearke Rusija je počela 2007. godine, a započeta je u fabrici Sevmaš u Severodvinsu i nakon godinu preseljena u Sankt Peterburg. “Mi moramo da predamo ploveću nuklearku u septembru 2016. godine. Sada je period pripreme,

kupujemo opremu, materijale. Uskoro ćemo ugraditi reaktore”, rekao je na 6. međunarodnom vojno-pomorskom sajmu generalni direktor Baltijskog zavoda Aleksandar Voznesenski. Prema njegovim riječima, pri izradi ploveće nuklearne elektrane korišćene su tehnologije izgradnje nuklearnih ledolomaca koji su tokom 50 godina prolazili testove u surovim uslovima Arktika. “Akademik Lomonosov” će imati zapreminu dijela pod vodom 21.500 tona, dok će dužina broda biti 144, širina 30 metara.

Luksuzni brod “Queen Elizabeth 2” vraća se na more nakon što je pet godina bio usidren u Duabiju. Bivši ponos “Cunard Linea” i veteran Foklandskog rata stigao je u Dubai u novembru 2008, a za njega je tada plaćeno 100 miliona američkih dolara. Postojali su ambiciozni planovi da se brod pretvori u luksuzni hotel na doku Palm Jumeirah, ali je projekat otkazan zbog finansijske krize. Očekivalo se da će put ovog plovila od kuće u Sautemptonu do Dubaija biti posljednji, ali je objavljena informacija kako će “Queen Elizabeth 2” ponovo zaploviti. Uz gala ispraćaj brod će 18. okto-

bra isploviti za Kinu, zaustavljajući se u Singapuru i Hong Kongu. Brod izgrađen 1967, u kineskom brodogadilištu biće pretvoren u luksuzni plutajući hotel, koji će moći da primi 400

putnika. Očekuje se da će radovi biti okončani do kraja 2014. Posada broda već je formirana, a ploviće pod zastavom Vanaute, pacifičkog ostrva gdje je registrovan.


Reportaže 21

ponedjeljak, 15. 7. 2013.

Balos

Najljepše grčke plaže PUTOVANJA

lista deset najljepših grčkih plaža sastavljena prema ocjeni tamošnje nacionalne turističke organizacije

N

acionalna turistička organizacija Grčke ima svoju listu “top 10 plaža” na osnovu glasova posjetilaca sajta, a mnoge imaju “plavu zastavicu” koja simboliše čistoću i kvalitet (iako u praksi ona ne označava uvijek kvalitet). Odlučivanje koje su „najbolje” plaže u Grčkoj je očigledno veoma subjektivna stvar o tome. Jedno je sigurno: ova zemlja ima pregršt divnih plaža.

Neke grčke plaže su odlično organizovane i luksuzne, neke su izolovane i zavučene. Jedne nude čisto more, druge savršeno mekan pijesak, treće su okružene nevjerovatnim pejzažem. Sajt Greeklandscapes.com objavio je svoju listu najboljih plaža. Oni koji su sastavili listu su ih lično obišli, uz obrazloženje da svake godine otkrivaju nova predivna kupališta. Njihov kriterijum je - da plaža mora biti toliko divna da biste prešli pola svijeta samo da zaplivaEgremnoi

te u njenim vodama. Balos (Hanija, Krit) Teško je opisati riječima sirovu ljepotu plaže Balos. Mekan bijeli pijesak miluje tirkizna kristalna voda dok je cijeli pejzaž okružen ostrvcima i planinama. Malo je van glavnog puta, ali nekoliko krstarenja iz Kisamosa nude jednostavan pristup. Dvorac na obližnjem ostvru Gramvusa doprinosi ljepoti i mistici ovog mesta. Možete doći i kolima, kamenitim putem, ali računajte na

1.

pristojan hod do plaže. Sarakiniko (Ostrvo Elafonisos, Peloponez) Iza ćoška je jednako divna Simos plaža. Za jedno ovako majušno ostrvo, Elafonisos na južnom kraju Peloponeza nudi tri najljepše plaže Grčke (Panagija je treća) i ima najljepše more na svijetu. Navagio (Zakintos) Još jedna izolovana plaža do koje može da se stigne samo brodom. Krupan bijeli pijesak, duboka plava voda, strme litice i velike pećine koje čekaju ljubitelje ronjenja dovoljni su da je učine jednom od najljepših plaža Grčke, a ono što je čini posebnom je brodska olupina na sred obale. Belegrina (Ostrvo Hrisi) Hrisi je malo nenaseljeno ostrvo južno od Krita blagosloveno impresivnim plažama. Sa tirkiznim kristalno čistim morem i bijelim mekanim pijeskom i zalivom Belegrina je najljepše u toj grupi. Uprkos tome što je Hirsi „pusto” ostrvo, njegova populacija naraste preko ljeta kad gomila kampera „usidri” svoje šatore ispod kedrovih stabala (uprkos njihovom zaštićenom statusu),

2. 3.

4.

a hiljade dnevnih izletnika stigne sa Jerapetre (na Kritu) da se okupa u vodama Belegrine. Plaža se nalazi „na ivici” Evrope, ali defintivno je vrijedna puta. Obavezno ponesite masku za ronjenje. Elafonisos (Hanija, Krit) Dvije najbolje plaže u nizu - to ne bi trebalo da bude dozvoljeno. Ali takva je priroda zapadne obale Krita, bogate predivnim plažama i morem. Elafonisos je previše prometan za tako udaljenu destinaciju na jugozapadnoj obali Hanije, ali je uređena sa toliko obzira prema zaštiti okoline da je zasluženo u prvih deset. Egremnoi (Lefkada) Jedna od najbolje čuvanih tajni Grčke. Predivni pejzaž, kristalna tirkizna voda i mekan bijeli pesak čine ovu plažu jednom od najljepših. Njena pomalo zabačena lokacija na zapadnoj obali Lefkade i hiljade kvazi-stepenica drže mase turista podalje. Savršeno u svakom smislu. Mirtos (Kefalonija) Posjetioci sajta grčke turističke organizacije izglasali su Mirtos prije nekoliko godina kao najbolju

5.

6.

7.

plažu i ne bez razloga. Fantastično more i bijeli kamenčići su udobmo smješteni među strme litice na zapadnoj obali Kefalonije. Finikas (Kato Kufonisi) Čitav pojas obale od Finikasa do sjevernog vrha ostrva (Pori plaža) je egejski san za ljubitelje sunčanja, od kojih mnogi vole nudizam. Pijesak i kamenje se smjenjuju naizmjenično na ovoj predivnoj obali majušnog ostrva. Plaka (Naksos) Beskrajni pojas pijeska počinje u blizini grada Naksosa i pruža se duž čitave obale ostrva, skoro skroz do južnog vrha (ili tako barem deluje). Od plaža načičkanih ljudima i ležaljkama, dolazi se do izolovanijih djelova oivičenih velikim pješčanim dinama. . Raj (Paradise), Kos Mekan bijeli pijesak i izvajane stijene uokviruju božanstvenu toplu vodu Rajske plaže na Kosu. Uprkos velikom broju turista koji se sjate na obalu i mogu da vas ometaju svojim igrama na vodi, plaža je i dalje jedna od najboljih u Grčkoj.

8.

9.

10

Navagio


22 Zabava

ponedjeljak, 15. 7. 2013.

MANIFESTACIJA ª 24 SATAº

Veče elegancije u Budvi i Portu

HOT! Mađarski supermodel Barbara Palvin nosi donje rublje Victoria’s Secreta bolje nego bilo koja druga. Njen novi editorijal namijenjen je samo onima s najjačim srcem jer Barbara bi jednim provokativnim pogledom mogla izazvati infarkt.

ª MAXIMUSº

FOTO: Fejsbuk

Žurka u bijelom

BUDVA - Najnoviji modeli kuće “Sciamat”, koju je 2002. godine osnovao mladi advokat Valentino Riči, predstavljeni su u Budvi u okviru manifestacije “24 sata elegencije”. Ekskluzivna prezentacija najnovijih modela kuće stila “Sciamat” održana je proteklog petka na terasi Bruno Lounge bara i restorana, koji se nalazi u hotelu Avala Resort & Villas, a prisustvovali su joj Valentino i Nikol Riči. Kuća “Sciamat” se odlikuje originalnim krojevima koji proizilaze iz autentičnog klasičnog ukusa, a predstavljaju rezultat temeljnih studija i istraživanja koncepta oblačenja, kao i velikog iskustva stečenog godinama. “Svako odijelo koje stvorimo, je na neki način i odraz nas samih i našeg načina života, ali uvijek ponese i neku posebnu crtu koja ga razlikuje od drugih. Jedinstvenost naših odijela ne proističe iz namjere i potrebe da kreiramo nešto novo, nešto drugačije po svaku cijenu, već iz prirodnog refleksa i urođene kreativnosti svojstvene ljudima koji streme ostvarivanju svojih ideja i neumornom prevazilaženju postignutih ciljeva - to je filozofija našeg stvaranja”, rekao je Valentino Riči, komentarišući svoju posljednju kolekciju. Predstavljen je i televizor Samsung K4, najnovije tehničko dostignuće, koje je publika na ovim prostorima imala priliku da prvi put vidi upravo u okviru manifestacije “24 sata elegancije”. Ljubitelji četvorotočkaša mogli su da se slikaju pored “maseratrija”, “feraroja”, koji su bili parkirani za vrijeme manifestacije ispred bara Brumno Lounge. Takođe, “24 sata elegancija” je svoju manifestaciju premjestila dan

kasnije u Porto Montenegro. Među brojnim zvanicama bili su: proslavljeni košarkaši Dejan Bodiroga i Dragan Tarlać, u društvu svojih supruga, glumica Kata-

Jelena Ivanović

Katarina Radivojević

Kotorska diskoteka “Maximus”, koja važi za jednu od najpopularnijih u Crnoj Gori, povodom proslave jubileja sedam godina postojanja, organizovala je prošlog vikenda nekoliko sjajnih žurki. Žurka pod nazivom “Svi u bijelom” bila je uvertira za sinoćnji nastup njemačkog di-džeja To-

rina Radivojević, top-model Jelena Ivanović, ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore Branimir Gvozdenović i mnogi drugi. N.L.

ma Novija, kojim je najavljen serijal žurki pod nazivom “Sunday Kind of Love” koji će trajati četiri nedjelje zaredom. Tokom preostale tri “nedjelje ljubavi” diskoteka “Maximus” će ugostiti i britanske DJ-eve Prok&Fitch (21. jul), Shapeshifters (28. jul) i srpske Gramophonedzie (4. avgust). E.Z.

ANĐELINA DŽOLI

Bred je toliko divan da ne znam što je sa mnom Svjetski poznata glumica i rediteljka Anđelina Džoli potpuno se oporavila nakon nekoliko operacija i vastektomije obje dojke. Slavna zvijezda ne priča baš često o svom privatnom životu, ali je odlučila da se fanovima ipak obrati na svom Instragram profilu. Popularna Anđa kaže kako je srećna i zadovoljna životom koji vodi, te da ništa ne bi mijenjala. No, ipak ističe kako se za sve lijepe i vrijedne stvari u životu morala jako potruditi, a najveća životna nagrada su joj njena djeca koju odgaja zajedno sa suprugom i kolegom Bredom Pitom. “Nekad mislim da je moj suprug toliko divan da uopšte ne znam kako to da je sa mnom. Ne znam je-

sam li dovoljno dobra. No, ako ga činim srećnim, onda sam sve što sam uvijek željela biti. Osim što je divan partner, odličan je otac i kada bi trebala izdvojiti jednu osobu na cijelome svijetu kojoj se najviše divim, to bi definitivno bio on”, napisala je Džoli, koja isto tako ističe svoju ulogu ponosne majke. “Moja djeca su moje najveće blago, ne znam kako bi mi život izgledao da njih nema. Vjerujem, neispunjeno. O tome se ne usuđujem čak ni razmišljati”, istakla je Anđelina. Ona se prisjetile i dana prije braka sa Pitom i formiranja porodice. “Što sam starija, to više analiziram, tražim veze u životu i dublja značenja istih. Kao tinejdžerka bila

sam poprilično uplašena i na neki način samodestruktivna. Osim toga imala sam, na neki način, iskrivljenu sliku svijeta. To je jednostavno tako”, kaže danas slavna glumica. “Iako mi je djetinjstvo bilo divno, u jednom trenutku su se nad moje misli nadvili tamni oblaci. Ali život je takav, tamni oblaci dođu, ali u nekom trenutku i odu. Srećna sam jer sam ipak uspjela vratiti tu nevinost i ljepotu koju sam osjećala još kao djevojčica, a sve zasluge idu mojoj porodici. U trenutku kada sam zasnovala porodicu nestali su svi tamni oblaci u mom životu, a moja djeca su vratila taj neuništivi duh kojim se izuzetno ponosim”, zaključila je Džoli.


Zabava 23

ponedjeljak, 15. 7. 2013.

EXIT

Atomska energija za probrane Sa festivalskih noći na Petrovaradinskoj tvrđavi Specijalno iz Novog Sada: Filip Jovović

T

okom prva četiri festivalska dana Petrovaradinom je protutnjalo više od 150.000 ljudi, a preksinoć su prema riječima organizatora ispunjeni kapaciteti tvrđave, jer je tokom nastupa Atoms for Peace i Dejvida Gete binama cirkulisalo oko 400.000 duša. veče su obilježili i manji incidenti u kojima su nekolika puta reagovale ekipe hitne pomoći, a ono što je bacilo sjenku na ovu noć je pljačka u kojoj su oštećena dva Holanđanina.

Petak i subota na Exit festivalu bili su prava poslastica za sve ljubitelje tehno i elektronske muzike. Prodigy, Atoms for Peace i Dejvid Geta protutnjali su Petrovaradinom i zapalili publiku željnu dobre svirke. Na nastup Toma Jorka u Srbiji se čekalo čitavih 15 godina. Ono što je bio presedan ove noći je promjena satnice, pa su Atomi kasnili gotovo sat sa izlaskom na binu i koncert počeli gotovo u isto vrijeme kad i Dejvid Geta. Jork je publiku pozdravio nekoliko puta bez pomena festivala ili lokacije na kojoj se nalaze. Pjesme sa jedinog albuma grupe zvanog “Amok” izvedene su u drugačijim aranžmanima i sa mnogo više energije. Čini se, ipak, da je publika na glavnom stejdžu uglavnom bila zbog djela i lika Toma Jorka više nego zbog samog benda. Ipak, bila je to “atomska energija” za probrane. Geta, kome je ovo već treći nastup na Exitu, oborio je Fatboy Slimov rekord Dens arene, pa je koncertu prisustvovalo skoro 30.000 ljudi, što je maksimalan kapacitet ovog prostora. Nakon njega su nastupili i Mark Knight, Steve Angello, kao i Dixon i Ame, a publika je plesala do ranih jutarnjih časova. Prodigy je prethodne večeri u okviru Warriors dance festivala, koji je gostovao na Exitu, napravio pravu pometnju na glavnoj bini. Nekoliko baklji upalilo se u publici tokom izvođenja numere “Smack my bitch up”, pa je intervenisalo i obezbjeđenje, a gustina ispunjenosti glavne bine bila je tolika da je većina onih koji su bili pred binom mogla samo da se prepusti ludilu koje je vladalo u masi. Nakon nastupa, momci iz benda su na svom Tviter nalogu naveli sljedeće: “Svirali smo na Exit festivalu u Srbiji, koji je jedan od najboljih festivala na svijetu”.

● SAJLENT DISKO BINA I LATINO

Zabava koja se definitivno pretvorila u instant hit je ludi ples na jednoj od bina koja je otvorena od 22 do četiri časa. Naime, posjetioci na ovom prostoru mogu uzeti velike vajrles slušalice i plesati prostorom obilježenim za to. Ovo je još jedan od načina zabave koji je privukao veliki broj posjetilaca svake večeri, a ništa manje nije bilo ni na Vrelo

latino stejdžu preko puta, podijumu na kojem slučajni namjernici treba što bolje da isprate profesionalne plesače koji im pokazuju poruku. Tu su i djevojke koje igraju oko šipke. Seksi R:revolucija, nema šta!

● NAŠI MILOK I SOFT85

NAPUNILI URBAN BUG

Naši di-džejevi Milok i Soft 85, koji su jedini iz Crne Gore branili boje na ovogodišnjem Exitu, nijesu imali sreće kad je termin nastupa u pitanju. Naime, njihov set se poklopio sa nastupom grupe Prodigy, a s obzirom da su urban bag i glavna bina tik jedna uz drugu, bilo je očekivano da nastup ne bude posjećen. Ipak, oni su ispunili ovaj prostor i priredili vrhunski provod za oko 200 posjetilaca. Treba napomenuti da je to je bio jedan od posjećenijih nastupa, s obzirom na nezgodan položaj ovog prostora.

Ida Prester

● MARINA PERAZIĆ: ZAGRIJALA SAM PUBLIKU

Na Disko zoni muziku je puštala pop ikona Marina Perazić. Raspoložena za seksi zvuk, poznatoj pjevačici odlično je pristajala uloga di-džeja, pa se u jednom trenutku sa miksete čuo i poznati hit “Sexy Motherfucker”. “Snalazim se u ulozi di-džeja, već sam to radila u nekim beogradskim klubovima. Mislim da se publika na ovoj bini zagrijava pred druge koncerte”, rekla nam je Marina, koja i dalje zrači energijom i seksepilom i lako privlači publiku.

● IDA: OvO MI JE OSMI PUT Bend Lollobrigida žario je i palio Riff et Beats stejdžom, a publika, koju na ovoj bine uglavnom čine metalci, uživala je u energičnom nastupu hrvatskog benda, ispunjenog seksi nabojem, za šta se svojski potrudila i pjevačica Ida Prester. “Ovo nam je osmi nastup na Exitu, a mislim da nijednom nijesmo nastupali na istoj bini, izgleda da organizatori ne znaju šta da rade sa nama, gdje da nas smjeste (smijeh). Nadam se da je publika došla u ravnim cipelicama i starkama, jer ćemo zapaliti masu”, rekla nam je harizmatična pjevačica neposredno pred

izlazak na binu i zajedno na Natalijom, pratećim vokalom, napravila muzički praznik za sve uši i oči i ko zna koji put “resetirala” publiku.

● vRELO: PUBLIKA UvIJEK

DOBRO REAGUJE NA NAS

Jedan od rijetkih bendova na regionalnoj sceni koji plijeni specifičnim kombinovanjem etno muzike sa rok, fank i dab i elementima je bend iz Rume Vrelo. Šest prelijepih djevojaka iz ovog benda u tradicionalnim nošnjama bile su pravi spektakl za sve muške oči na glavnoj bini Exitovog festivala. “Imali smo veliki broj koncerata i raznoraznu publiku, ali uvijek

smo uspijevali da zagrijemo atmosferu do maksimuma i da izvučemo pozitivnu reakciju. Publika je noćas odlično reagovala na naš nastup, ponosna sam na sve djevojke iz benda”, rekla nam je Nataša Tomić, koja je jedan od glavnih vokala u bendu, ali zadužena i za tekstove, muziku i aranžmane.

● ĐULE: vOLITE SE, LJUDI Bend koji kao i obično publiku počasti svim hitovima 20-godišnje karijere su momci iz Van Gogha. Frontmen Đule, na koga ženska publika uvijek odlično reaguje, komunicirao je između svake pjesme sa publikom i napravio zaista odličnu Marina Perazić

atmosferu: “Svi koji nemate partnera, sada pogledajte nekog do sebe ko vam je privlačan i pošaljite mu poruku, neka proradi hemija, volite se, ljudi”, i tada su počeli poznati stihovi: “Izmeniću ti život, izmešaću ti boje kiselinom”. On je najavio i nastup na Royal Music festivalu na Cetinju sredinom avgusta. “Energija kojom zračimo nas je i održala 20 godina. Noćas ćemo pokloniti publici sve veće hitove iz naše dugogodišnje karijere, a obećavamo vam sličnu set listu i na Cetinju”, istakao je Đule. Topla preporuka za sve koji žele da čuju “srpske slikare” na Cetinju, jer bend zaista posjeduje najjaču energiju do sada.


24 Zabava

PONEDJELJAK, 15. 7. 2013.

ª X FAKTORº

Dolaze Rijana ili Bijonse Šou “X faktor” produkcijski je na mnogo višem nivou od programa “Ja imam talenat”, koji je uspješno trajao nekoliko sezona. Sa pobjednikom “X faktora” u finalu, koje će biti održano u “Areni”, pjevaće Rijana, Bijonse ili neka od zvijezda njihovog ranga, piše Pulsonline. “To nam je potvrđeno iz Londona. Mi zaista imamo veliki šou pred sobom. Prve sezone ćemo raditi eliminacione emisije iz studija u Šimanovcima, ali već od sljedeće svi eliminacioni koncerti održavaće se u ‘Areni’”, kaže Sandrina Andić, direktorka produkcije MBK, koja je četiri sezone uspješno radila šou “Ja imam talenat”. Audicije za kanditate počinju 20. avgusta, a “X faktor” gledaćemo od jeseni svakog ponedjeljka tokom pet mjeseci, od oktobra do februara. Na audicijama će biti izabrano 120 učesnika, od kojih će u velikom finalu ostati 12 najboljih. Četiri člana žirija odabraće četiri grupe kojima će biti mentori. Prvu grupu će činiti bendovi, drugu djevojke do 25 godina, tre-

Pjevačica Goca Božinovska otkrila je u emisiji “Narod pita” kako zna da je Stanija abortirala na “Farmi”, ali i više puta prije toga. Povodom ove njene izjave na Tviteru se oglasio Stanijin sadašnji dečko, maneken Filip Panajotović, koji je napisao: “Što se tiče glasina vezanih za navodnu Stanijinu trudnoću, samo da kažem da je obožavam i jedva čekam djecu sa njom”, napisao je Filip.

ću momci do 25 godina, a posljednju solo pjevači stariji od 25 godina. U 11 emisija sa živim nastupima, svake nedjelje će ispadati po jedan takmičar, a finalna emisija u kojoj će se dva kandidata boriti za pobjedu održaće se u “Areni”.

Uskoro Nevenin prvi spot Finalistkinja “Prvog glasa Srbije” Nevena Božović snima spot za pjesmu “Pogledaj me”, za koju je tekst i muziku uradila Aleksandra Kovač. Nevena je prezadovoljna što je svoj prvi singl uradila sa proslavljenom kompozitorkom i pjevačicom, jer je, kako kaže, ona veliki umjetnik i njena podrška joj je bila dragocjena. “Drago mi je što je ova pjesma pokrenula saradnju sa Aleksandrom Kovač i nadam se ćemo i dalje sarađivati”, dodala je Nevena. Fanovi Nevene Božović sa nestrpljenjem iščekuju da čuju pjesmu i vide spot, a to je upravo ono čemu se i sama pjevačica najviše raduje.

● FOTO priča

Burek jedem u pet sati ujutro RAZGOVOR

Jelena Rozga danas objavljuje novi singl “Obožavam” i najavljuje gostovanje u Crnoj Gori Filip Jovanović

J

elena Rozga danas će premijerno na radio-stanicama ali i Fejsbuku pustiti novi singl “Obožavam”, za koji je zaslužan dobitni tim: bračni par Huljić i Boris Đurđević. Stihovi o bureku i toplim krofnama na prvu loptu su osvojili popularnu Splićanku, koja je za Dnevne novine kazala da je njihov ljubitelj posebno u jutarnjim časovaima, kada se vraća s nastupa ili iz noćnog provoda.

Najbolji teniser svijeta Novak Đoković trenutno se nalazi u Srbiji, a ako je suditi po fotografijama koje je objavio na društvenoj mreži Fejsbuk, on trenutno uživa u ljepotama Srbije, a bio je i u prilici i da se oproba u vožnji traktorom. Kako je otkrio, ljubazni mještani su mu rado pokazali kako se vo-

zi traktor. “Ljubazni mještanin mi objašnjava kako da upravljam traktorom koji nijesam koristio od djetinjstva. Zaista sam uživao i uspio sam da se prisjetim lijepih trenutaka odrastanja na selu i planini”, napisao je Nole na svom Fejsbuk profilu.

Jelena Rozga kaže da se nada da će se pjesma svidjeti ekipi koja izlazi u noćni provod, jer se radi o veseloj, neopterećujućoj, brzoj numeri u koju posebno vjeruje. “Meni je to bilo užasno simpatično, jer bar ja tako radim, a mislim da i većina mladih poslije grada, posebno ljeti, ide oko 4-5 ujutro na burek i vruće krofne. Skoro svaku noć jedem nezdravu hranu, jer jedino to mogu naći kada dođem sa nastupa ili iz grada. Tada svratim u pekaru, kupim burek, jer sigurno ne mogu tada da pravim neku ‘zdravu’ hranu i bavim se kulinarstvom”, kaže Jelena. Ona dodaje da nikada nema problem da sama otrči da kupi burek, jer kada je gladna, ne razmišlja previše o tome da li će je neko prepoznati ili ne. “Zašto bi neko drugi išao umjesto mene. Zaista nema potrebe. Baš kada sam se vraćala sa CMC festivala u Šibeniku sa plesačima, svratili smo u pekaru. Toliko nas je glad uhvatila da smo se bili zaželjeli toplog bureka. Prodavačice ništa nijesu komentari-

sale, samo su nam odmah spakovale burek i čim smo ušli u auto počeli smo da jedemo kao ludi”, priča Jelena. Ona se našalila da je sigurno neće neki vlasnik pekare zvati da mu bude zaštitno lice, ali da će se ovog ljeta svakako čuti iz tih objekata “Burek i tople krofne”. Na pitanje šta Jelena najviše obožava, odogovorila je: “Obožavam život, posao koji radim, ljude. Ja sam ti sveta žena.” Iako jede, kako kaže, nezdravu hranu, Jelena je prepoznatljiva po litkoj liniji, a za to kaže da je zaslužna genetika, ali i konstano vježbanje. “Poslije večernje hrane, ujutro se pobudiš i plačeš. Ali, onda uzmeš da treniraš i bude ti lakše”, kaže ona. A, kako uspijeva da uvijek bude pozitivna i nasmijana, Jelena kaže da nije uvijek takva, posebno kući. “Nije baš uvijek tako. Kada sam kući, dešava se i da nijesam nekada previše raspoložena. Nego, trudim se da uvijek budem, mirna sam i tada punim baterije

energijom. Onda dođem na nastupe, ljudi me odmah razvesele, zavlada pozitivna nergija, a ja volim posao koji radim, pa mi bude tek tada još ljepše. Veza između publike i mene mi daje energiju. Uvijek sam i kao dijete govorila da ću biti u baletanskim cipelicama ili držati mikrofon i razveseljavati druge ljude. I eto desilo se. Volim svoj posao”, kaže Jelena. Iako se uveliko u medijima pisalo o njenom nastupu na ovogodišnjem Splitskom festivalu, gdje su joj sjevnule gaćice, Jelena se oko toga nije previše nervirala. “To je bila plesna koreografija i ja sam bila adekvatno obučena. Znala sam o kakvoj je koreografiji riječ i da postoji mogućnost da me neko snimi. Ljudi su zanemarili da je ovo bila zaista zahtjevna koreografija i ono što mi je drago jeste da smo napravili sjajan posao. Drago mi je što smo dobili puno komplimenata i na račun pjevanja, a i scenskog pokreta. Na kraju, ako govorimo o fotkama, pa to se isto moglo desiti i nekoj balerini”, kaže Jelena. Ova atraktivna Splićanka kaže da se raduje predstojećem nastupu u diskoteci “Maximus” 7. avgusta, te da će publika tada imati priliku da uživo čuje sve njene hitove, kao i aktuelni singl “Obožavam”. “Radujem se nastupu, jer se nadam da će biti super provod. Poslije toga idemo svi na bureke i tople krofne”, kroz smijeh poručuje Jelena.


Zabava 25

PonedjeljAK, 15. 7. 2013.

REVIJA SANJE MATIJEVIĆ

LJETNJA PATROLA

Seksi tijela na plažama Svila za dame Crnogorskog primorja Vruće vrijeme i više od 30 stepeni tokom julskih dana mnoge poznate ličnosti navelo je da posjete Crnogorsko primorje i uživaju u njegovim čarima. Uglavnom se biraju luksuznija mjesta za opuštanje i to Sveti Stefan, Pržno ili Porto Montenegro. Tako smo imali prilike da vidimo kako u koktelima, ali i sunčanju uživaju maneken i glumac Nikola Šoć, pjevačica Jelena Karleuša, voditeljke Olja Crnogorac, manekenka Nina Stanišić i mnogi drugi. Ono što smo nijesmo mogli a da ne primijetimo jeste da su svi oni tokom zime uredno vježbali i radili na izgledu, kako bi tokom ljeta pokazali vitko tijelo za kojim su se svi na plaži okretali. E.Z.

Jelena Karleuša

Nina Stanišić

Nikola Šoć

Olja Crnogorac Mlada crnogorska dizajnerka Sanja Matijević predstaviće najnoviju kolekciju proljeće-ljeto 2013. naziva “Silk Fusion” 18. jula u Porto Montenegru. Revija će biti upriličena ispred Animal radnje u vili Ozana sa početkom u 21 sat. Uspješna Tivćanka, koja polako ali sigurno gradi dizajnersku karijeru, kolekciju je, kako kaže, namijenila jakim i samouvjerenim damama koje žele biti jedinstvene i zapažene. U okviru kolekcije publici će biti predstavljeno 12 modela u razdraganom živopisnom koloritu tipičnom za ljetnje mjesece. “Kolekcija sadrži širok asortiman odjevnih komada koji či-

ne haljine, kombinezoni, bluze i pantalone. Svi modeli izrađeni su od svile koja je ručno slikana i bojena, što im daje određenu dozu prepoznatljivosti i osebenosti”, kaže Sanja, dodajući da su razne palete zelene i žute i zlatna boja najzastupljenije u kolekciji. “Modeli su više predviđeni za neke večernje varijante, koktel zabave, pogotovo haljine, dok se neki komadi, poput pantalona, bluza i kombinezona, mogu nositi i preko dana. Ipak, istakla bih da su modeli elegantniji i samim tim i glamurozniji te time savršeni za neku posebnu priliku”, ističe Matijević. Ma.I.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 Zabava/Slobodno vrijeme

PonedjeljAK, 15. 7. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2448 sudoku 2013-06-26

Medium level

Teža

1

3

7

3

2

7

8

9

1

5

5

1

4

7

8

4

1

2

9

5

3

Play sudoku online at:

4

3

www.sudokukingdom.com

2

9

3

7

6

5

9

Daily Sudoku puzzle No. 2447

1

4

8

Lakša 2013-06-25

Medium level

6

5

2

7

1

6

9 2

1

1

4

4

4

9

5

8

4

Page 1/2

Play sudoku online at:

2

7

Play sudoku online at:

5

3

6

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 2 9

Zanimljivo

Kanadski umjetnici otišli su korak dalje u komunikaciji sa životinjama - otkrili su da kitovi vole muziku, te im, svakodnevno, koristeći specijalnu podvodnu opremu, priređuju koncerte!Bijeli kitovi ne samo da vole muziku nego i znaju pjevušiti. Tako tvrdi ovo dvoje ka-

nadskih umjetnika koji već nekoliko godina plove arktičkim vodama i u svom kanuu pjevaju i sviraju ovim morskim životinjama. “Jako su pitomi, zaigrani, znatiželjni i imaju jako dobar sluh”, kaže Laura Magnuson iz Kanade. Sve je p o čelo kao njihov

performans. “Ovaj projekat na neki način pokušava zamisliti novi način života s prirodom”, kaže Laura. “Kad smo počeli svirati zajedno, udarati ritam, osjetili smo reakciju, osjetili smo povezanost s kitovima”, objašnjava Kaoru Rajan Klat.

1

Puzzle solution:

Puzzle solution:

8

Sudoku puzzle No. 2446 2013-06-24 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2445 2013-06-23 7

2

6

4

9

3

8

5

1

4

8

1

5

9

3

2

7

6

4

9

3

1

5

8

2

7

6

3

6

9

7

2

4

8

5

1

1

5

8

7

2

6

4

3

9

7

2

5

1

6

8

4

3

9

5

7

1

3

4

9

6

8

2

1

5

8

6

7

2

9

4

3

2

6

9

8

1

5

3

4

7

6

7

2

3

4

9

1

8

5

8

3

4

6

7

2

9

1

5

9

3

4

8

1

5

6

2

7

9

4

2

5

8

1

7

6

3

8

4

3

9

5

1

7

6

2

6

1

7

9

3

4

5

2

8

5

1

7

2

8

6

3

9

4

3

8

5

2

6

7

1

9

4

2

9

6

4

3

7

5

1

8

vicevi

Plove, sviraju i pjevuše kitovima

7

Došao Mujo po Fatine nalaze kod doktora, ali medicinska Page 1/2 sestra mu saopšti vijest: - Znate, imamo jedan problem. Danas je bila velika gužva i napravili smo propust, imali smo dvije Fate, tako da ne znamo koji je nalaz vaše supruge, a nalazi su kritični, pa nemam pojma što da radimo. Naime, jedna od njih ima sidu, a druga Alzheimerovu bolest! Pozvaćemo doktora pa šta on kaže da napravimo, tako ćemo! Nakon kraćeg vremena, dođe doktor: - Ovako ćemo. Idi kući i odvedi Fatu u centar grada. Ako se vrati kući, nipošto je ne smiješ dirati. *** Dođe Mujo i pita Hasu: - Jel’ Haso, šta bi uradio da te pojuri medved? - Popeo bih se na drvo – odgo-

vori Haso. - A, šta ako on krene za tobom? - Ja bih se popeo jos više! - A, šta ako i on krene još više? - Pa, ja bi na vrh, na onu najtanju granu! - A šta ako i on ode na vrh? - Pa, bolan Mujo, je l’ ti navijaš za medveda il za mene? *** U busu, dva tipa startuju zgodnu plavušu: - Hajde mala, pokaži nam pupak, daćemo ti 50 eura! Plavuša: - Dajte mi 100 eura, a ja ću vam pokazati gde su mi operisali slijepo crijevo! - Evo ti pare, ‘ajde pokaži! Autobus se tada zaustavlja pored bolnice, a ona pita: - Vidite li onu zgradu lijevo? - Vidimo! - E, tamo su me operisali…


Zabava/Slobodno vrijeme 27

PONEDJELJAK, 15. 7. 2013.

NEZVANIČNO Što me nijeste zvali da izbacim i ove Ruse? Davno smo to mogli riješit’.

Pa jes’ vala, mogao si nam biti nešto kao specijalna jedinica.

Htio sam ja, ali nešto ne smijem da nudim posao nikome.

Ovo bi’ ja samo iz zadovoljstva.

Word Search Puzzle #H988TOOSMOSMJERKA

HOROSKOP

W

A

V

E

R

L

O

S

S

E

S

S

O

W

C

S

D

N

E

R

T

A

N

K

S

T

T

I

S

A

M

O

C

O

N

C

E

R

N

N

O

S

S

E

I

P

O

R

H

T

N

A

L

I

H

P

S

N

I

T

M

L

E

A

S

T

O

M

P

Y

S

T

L

L

M

O

B

S

C

U

R

E

L

C

V

E

C

A

E

A

I

Y

E

N

A

U

A

E

V

W

I

U

N

B

S

P

R

N

C

V

T

T

E

I

I

D

D

G

C

E

U

E

A

M

E

H

N

E

S

D

A

N

U

B

I

L

B

T

M

I

I

L

O

D

T

E

I

A

R

S

S

I

E

C

S

D

D

R

I

H

T

Y

G

A

S

E

R

S

O

S

A

V

O

A

S

S

L

E

V

I

S

B

N

O

S

I

N

G

M

B

T

T

S

O

S

O

BANDS BELIES Bands BISCUITS Belies BLAST Biscuits BRAVO Blast BRIBERY Bravo CAROL CAVALRY Bribery COMAS Carol CONCERN Cavalry Comas

ETHICS INDUCTS Languages LANGUAGES Least LEAST Losses LOSSES Maids MAIDS Metal METAL MINTS Mints NOSING Nosing OBSCURE Obscure

Philanthropies

PHILANTHROPIES PHOTO Rends PULSES Senates RECOMMENDATION Sissies RENDS Sodas SENATES Steadies SISSIES SODAS Tanks STEADIES Third TANKS

THIRD TOOTSWidths TRUTHWields TUNNELS Wispy VENISON WAVER WIDTHS WIELDS WISPY

OVAN Imate utisak da neko drugi češće dolazi do glavnog izražaja ili da određuje nova pravila poslovnog ponašanja, što se negativno odražava na Vašu koncentraciju. Na vrijeme ispravite svoje propuste, uvijek postoji izlaz i dobro rešenje.

BIK Potrebne su Vam povjerljive informacije, kako biste na vrijeme završili svoje obaveze ili zadovoljili različite kriterijume o uspješnoj saradnji. Ne treba da se zavaravate raznim olakšicama koje nude samo privremeno rešenje.

BLIZANCI Ne dopada Vam se saznanje da neko kritikuje Vaše ideje, stoga pokušavate da promijenite krug saradnika. Izbjegavajte brzopletost u ponašanju, jer greške koje učinite mogu imati dvostruki efekat.

RAK Nema razloga da očekujete velike povlastice ili nečiju saglasnost. Usmjerite svoju koncentraciju na rešavanje nekih praktičnih ciljeva. Važno je da pravilno procijenite redosled poteza, koji vode ka poslovnom uspjehu.

VAGA Pažljivije posmatrajte svoju okolinu i učinite sve što je potrebno da razjasnite zajedničke dileme. Poslovne kriterijume treba da ispunjavate prema stepenu važnosti ili u skladu sa zajedničkim dogovorom.

ŠKORPIJA Ukoliko ste sigurni u svoju poslovnu viziju, nemojte dozvoliti da Vas ubjeđuju u suprotna rešenja ili da se neko protivi Vašoj volji. Potrebna Vam je nečija podrška, kako biste u potpunosti ostvarili svoje poslovnofinansijske namjere.

STRIJELAC Ponekad Vaša samovolja u ophođenju prema saradnicima ili preterana energičnost u postupcima, djeluju iritirajuće. Zbog toga Vas prate negativni komentari. Nemojte dozvoliti da Vas neko kompromituje u društvu saradnika.

JARAC Ukoliko Vam je stalo da demonstrirate svoje intelektualne ili praktične sposobnosti, pronađite sebi i odgovarajućeg »suparnika«. Potrebno je da odredite preciznije ciljeve i da sačuvate pozitivnu orijentaciju.

Toots Truth

Barometar sreće mjeri

Concern

Photo

Tunnels

Ethics

Pulses

Venison

Inducts

Recommendation

Waver

Gradonačelnik Vilnijusa planira na zgradu gradske skupštine postaviti veliki ekran s ‘barometrom sreće’ koji će u stvarnom vremeCopyright © Puzzle Baron July 14, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! nu mjeriti raspoloženje stanovnika glavnog grada Litvanije. Divovski monitor prikazivaće “ sreće” 520 hiljada stanovnika grada na skali od jedan do deset, koja će odražavati glasove građana poslane mobilnim telefonima ili preko računara.

LAV Ne dopada Vam se saznanje da neko ima skrivene namjere, stoga insistirate na zajedničkom sučeljavanju. Izbjegavajte potencijalne sukobe, potrudite se da pravilno koristite svoju praktičnu inteligenciju i intuitivne sposobnosti.

DJEVICA Odbijate da prihvatite nečiju ulogu u pregovorima, ne želite da se nalazite izvan glavnih događaja na poslovnoj sceni. Upravljate se prema svojim moralnim načelima i insistirate na nekim efikasnim rešenjima.

VODOLIJA Nemojte dozvoliti da neko preuveličava Vaš neuspjeh ili da Vas kažnjava zbog neizmirenih računa. Susret sa jednom osobom djeluje kao neprijatna situacija, ali sačuvajte samopouzdanje i izvucite dobru pouku o poslovnim kontaktima.

RIBE Nema razloga da vjerujete u neke nove informacije koje dolaze iz nepoznatih izvora. Pažljivije analizirajte svoje saradnike i nove događaje. Ipak, pretjerana doza radoznalosti u nečijim očima može da izgleda kao negativna osobina.


28 Sport

Foto: KSCG

PONEDJELJAK, 15. 7. 2013.

DA LI STE ZNALI

Da je, prema istraživanju američke televizije ESPN, najteži sport na svijetu boks. Slijede hokej na ledu, američki fudbal, košarka, rvanje, ultimat fajt. Nakon njih je najteže igrati tenis, baviti se gimnastikom, bejzbolom, pa tek onda fudbalom. Jedino lakši sportovi od najvažnije sporedne stvari na svijetu su alpsko skijanje, vaterpolo, skok s motkom, hokej na travi, brzo klizanje, biciklizam i odbojka.

TIKET DANA KUPS JJK TIP 2 3

KVOTA 1.90

ROSTOV TEREK TIP 1 KVOTA 2.70 HELSINGBORG OSTERS TIP 1 1 KVOTA 1.90 ŠAFHAUZEN VINTERTUR TIP 2 3 KVOTA 1.85 METALIST METALURG TIP 1 1 KVOTA 2.10 VALUR OLAFSVIK TIP 1 KVOTA 1.50

PRIPREME PO PLANU

Baza gdje se priznaje samo rad Nakon sedmicu rada u glavnom gradu naši košarkaši posjetiti DIVU na Žabljaku, a zatim otputovali na Zlatibor Miloš Pavićević

N

akon paklene nedjelje rada u Podgorici naša seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore otputovala je na Zlatibor, koji je tradicionalno glavna baza “crvenih” u pripremnom periodu. Na putu do Zlatibora čelni ljudi fabrike Durmitorske izvorske vode (DIVA) su za naše košarkaše i novinare napravili pravi ugođaj, mali izlet i ručak na Žabljaku, nakon čega su izabranici Luke Pavićevića nastavili put srpske planine.

Čovjek koji je u proteklim kvalifikacijama činio čuda, bio nezaustavljiv za protivničke odbrane Suad Šehović smatra da naša selekcija treba primijeniti isti sistem rada kao pred početak kvalifikacija za EP u Sloveniji. “Napravili smo odličnu podlogu u Podgorici i sada nastavljamo sa glavnim i najtežim dijelom. Što se tiče naše formule do uspjeha ona ostaje ista. Ranije smo krenuli od svih, jako radimo i mislim da će to biti jedan od uslova za dobar rezultat”,kazao je Šehović.

Košarkaški stručnjaci su grupu u kojoj se nalazi Crna Gora proglasili najinteresantnijom. “Prije bih rekao da je naša grupa najkoplikovanija. Svako svakoga može dobiti, svi Evropsko prvenstvo dočekuju u mnogo jakim sastavima, tako da ne smijemo praviti kikseve. Nema lakih i teških rivala, svaki meč mora biti isti. Moramo maksimalno odgovorno prilaziti mečevima i nadam se da rezultat neće izostati”. Pritisak u našoj selekciji ipak postoji, iako prvenstvo počinje

4.septembra. “Sigurno da postoji i mislim da smo ga mi sami napravili sa onih deset pobjeda u kvalifikacijama koje niko nije očekivao. Postoji manji pritisak koji ćemo nadam se vremenom pretvoriti u pozitivni i pokušati da uradimo zbog čega smo se okupili”, poručio je Šehović, novo pojačanje Budućnosti. Sličnog mišljenja je i njegov klupski kolega - Nikola Ivanović koji je u kvalifikacijama zaledio krcatu “Arenu”. “Krenuli smo dosta jako. Nijesmo imali pauzu između treninga, ali nam je sve to nekako i prijalo da se upoznamo malo bolje jedni sa drugima i sa načinom rada. Izlazimo zadovoljni iz ove prve nedjelje. Sada slijede tri nedjelje na Zlatibo-

ru, to je najvažniji dio priprema, tako da smo maksimalno fokusirani i spremni za rad”,kazao je Ivanović. Selektor Luka Pavićević je na okupljanju kazao da će nastojati da igrače oslobodi bilo kakvog pritiska, a takva izjava za sada pozitivno utiče na mladog pleja. “Luka nam je kazao da se ne obaziremo na pritisak, ali nije lako kada čujemo da mnogi pričaju da idemo na medalju na Evropsko prvenstvo. Pokušaćemo sve to da ostavimo sa strane i nastojati da se usredsredimo na rad i na ono šta nas čeka. Najvažnije je da budemo kao jedan, da budemo spremni i siguran sam da onda neće izostati ni rezultat”, jasan je Ivanović. ‘’Crveni’’ će na Zlatiboru boraviti do 11. avgusta.

EUROBASKET U20

Još samo pobjeda do četvrtfinala Izabranici Mihaila Pavićevića danas (14.45) u Talinu protiv aktuelnog prvaka - Litvanije Nakon odličnih partija u grupi i prolaska među 12 najboljih na Evropskom prvenstvu u Estoniji, za naše najbolje mlade košarkaše slijede velike stvari. “Crveni” će u naredna tri duela tražiti trijumf koji bi im obezbijedio plasman u četvrtGrupa E 1. Turska 2 2 0 4 2. Grčka 2 2 0 4 3. Crna Gora 2 1 1 3 4. Litvanija 2 1 1 3 5. Njemačka 2 0 2 2 6. Hrvatska 2 0 2 2 14.45 - Crna Gora - Litvanija 17 - Hrvatska - Grčka 19.15 - Njemačka - Turska

finale. Već danas će snage odmjeriti sa Litvanijom koja brani tron na ovom takmičenju, a koja je u grupnoj fazi igrala promjenjivo. “Iskreno, u današnji meč ulazimo bez opterećenja. Već smo ostvarili zacrtani cilj, a to je da izborimo opstanak u A diviziji, tako da šta god da uradimo biće veliki uspjeh”, kazao je za Dnevne novine jedan od najboljih igrača u Talinu Marko Mugoša. Vođa “crvenih” ipak smatra da ova selekcija ima kvalitet za četvrtfinale. “Svjesni smo da će biti teško jer je Litvanija odlična reprezentacija i sigurno je među favoritima za medalju, međutim, nakon odličnih partija u grupi samopouzda-

nje nam je poraslo, znamo sada i koliki su nam dometi, tako da ćemo nastojati da pružimo maksimum i već danas dođemo do željenog rezultata koji bi značio plasman u četvrtfinale. Svi u selekciji vjerujemo da zaslužujemo da se domognemo naredne faze takmičenja i uradićemo sve da to i ostvarimo”, poručio je Mugoša. Izabranici Mihaila Pavićeviću jučerašnji slobodan dan su iskoristili da odmore, ali i da skeniraju rivala. “Znamo dosta o današnjem rivalu. Mnogo su opasni iz kontre, odlični su šuteri, ali i znamo kako im treba parirati, tako da ćemo, prije svega u odbrani, morati da budemo na visini zadatka”. M. Pavićević


Sport 29

PONEDJELJAK, 15. 7. 2013.

VATERPOLO VODAFON KUP

Panceri razbijeni, to je forma za Barselonu Crna Gora “pospremila” Njemačku 10:3 i osvojila prvo mjesto na turniru u Budimpešti

Budimpešta – Bazen “Alfred Jahoš”. Gledalaca: 200. Sudije: Copić, (Hrvatska), Ćekareli (Italija). Igrač više: Crna Gora 6 (5), Njemačka 5 (-). Peterci: Crna Gora 1 (-). Rezultat po četvrtinama: 3:1, 2:1, 2:1, 3:0 Crna Gora: Šćepanović, Dr. Brguljan 1, Pasković 1, Petrović, Da. Brguljan 2, Kruzija 2, M. Janović, N. Janović 1, Ivović 2, Mišić, Klikovac 1, Jokić, Radić. Njemačka: Kong, Bukovski, Rohe, Real 1, Mjers, Jingling, Nošek 2, Šiler, Šulc, Eler, Šloterbek, Ajdner, Šenkel. Nakon Grčke (11:4) i domaćina Mađarske (8:5), pala je i Njemačka (10:3) - tri meča i tri pobjede, perfektan učinak crnogorske vaterpolo reprezentacije i osvojeno prvo mjesto na Vodafon kupu u Budimpešti. “Ajkule” su juče ujutro u posljednjoj provjeri pred Svjetsko prvenstvo u Barseloni (19. jul - 4. avgust) odradile jači trening protiv “pancera”, a krajnji rezultat dovoljno govori o odnosu snaga u bazenu. “Zadovoljan sam kompletnim turnirom, mnogo toga je jasnije nakon ova tri dana. Odbrana je bila odlična, pristup svim mečevima takođe, ono što nije funkcionisalo kako treba je napad. Ipak, noge su teške od napornih priprema, slabije se pliva... Ostaje nam da se do šampionata odmorimo, pa da i taj ofanzivni segment igre dođe na svoje”, rekao je za Dnevne novine selektor

Otpali Čučković i Drašković Nedjelju dana uoči prvog meča na Svjetskom prvenstvu u Barseloni protiv Grčke (22. jul) selektor Ranko Perović je prelomio - u prijestonicu Katalonije neće putovati Dragan Drašković i Uroš Čučković. Ovaj tandem juče ujutro nije igrao protiv Njemačke, pa se moglo naslutiti da će biti prekobrojni. “Žao mi je zaista, da sam mogao, najradije bih vodio svih 15 igrača. Uroš i Dragan su odlično igrali, dali pun doprinos na pripremama, ali morao je neko da otpadne”, rekao nam je juče nakon meča sa Njemcima Perović. Na Mundijal će dakle putovati 13 igrača: Miloš Šćepanović, Zdravko Radić, Draško i Darko Brguljan, Vjekoslav Pasković, Antonio Petrović, Igo Kruzija, Mlađan i Nikola Janović, Aleksandar Ivović, Saša Mišić, Filip Klikovac i Predrag Jokić.

Karate: Spisak za Budimpeštu Karatisti koji će našu zemlju predstavljati na Univerzitetskom prvenstvu će u Budimpeštu otputovati već u utorak, a treneri Nela Tatar, Jugoslav Bukilić i Dario Ivanović su za šampionat od 17.do 21.jula odabrali sledeće takmičare: Biserka Radulović, Milena Milačić u konkurenciji studentkinja, te Stefan Pajović, Mijato Vojvodić i Marko Vratnica u konkurenciji studenata. U katama pojedinačno naše studente će predstavljati Ivan Simonović, Mirko Rudić i Danilo Đurović. U borbama pojedinačno u mađarskoj prijestonici će nastupiti Marta Dukić, Suzana Mirković i Tanja Dukić, dok će u konkurenciji muškaraca u istoj disciplini nastupiti Stefan Dukić, Arsenije Tadić, Jozo Dabović, Ivan Dabović, Stefan Karadžić, Ljubiša Mihailović, Miljan Vujović, Filip Vujadinović, Almir Cecunjanin i Vuk Šuković. U borbama ekipno crnogorske univerzitete će predstavljati tim u čijems e satavu nalaze: Almir Cecunjanin, Vuk Šuković, Filip Vujadinović, Stefan Karadžić, Ljubiša Mihailović, Arsenije Tadić i Jozo Dabović. Na 6. Evropskom univerzitetskom karate prvenstvu pravdu ce dijeliti i crnogorske sudije sa medjunarodnim licencama: Miodrag Radunović – WKF sudija, Nikola Glušac – EKF sudija, Nikola Perunović – EKF sudija, Predrag Perković – EKF sudija, i Nikola Rovčanin – EKF sudija. Sa ekipom će biti i fizioterapeut Ljiljana Dubljević Medić, dok je Radomir Nastić šef delegacije, a pomagaće mu Saša Đurković i Boris Brnović. M.P.

SPORTSKI EKRAN 08:00 14:30 14:45 17:00 17:00 17:25 17:45 18:00 19:15 19:55 20:00 20:30 22:50

Kanu Košarka, univerzijada Košarka EP U20 Košarka EP U20 Plivanje, univerzijada Fleš sport Engleska - Rusija (ž), fudbal Odbojka, univerzijada Košarka EP U20 Sport Španija - Francuska (ž), fudbal Spidvej Sport

NE PROPUSTITE Crna Gora - Litvanija (Eurosport 14.45h) Naša mlada košarkaška reprezentacija igra danas prvi meč u drugoj fazi takmičenja na Evropskom prvenstvu u Estoniji. Izabranike Mihaila Pavićevića dijeli jedna pobjeda od plasmana u četvrtfinale, a ostaje da se vidi da li će je ostvariti već protiv Litvanije (aktuelnog šampiona Evrope).

MOTO GP

Markez se sad pita Španac Mark Markez na Hondi pobjednik je osme trke Moto GP šampionata svijeta koja je za Veliku nagradu Njemačke vožena u Sašsenringu. On je tom pobjedom, drugom ove sezone, preuzeo vođstvo u generalnom plasmanu Svjetskog prvenstva. Markez, koji je startovao sa pol pozicije, do pobjede je došao nakon 41 minut, 14 sekundi i 65,3 stotinke, vozeći prosječnom brzinom od 160 kilometara na sat. Drugo mjesto je osvojio Britanac

Ranko Perović. Crnogorska ekspedicija danas se vraća za Crnu Goru, a do polaska za Barselonu koji je zakazan za 20. jul, treniraće u Herceg Novom. M.A.

100. TUR DE FRANS 15. ETAPA

Frumova moć na ª Gigantu Provanseº Lider trke oko Francuske pobijedio na Mon Ventuu i tako povećao prednost u odnosu na prve pratioce Prva od pet paklenih etapa na najprestižnijoj biciklističkoj trci pripala je vlasniku žute majice - fantastični Kristofer Frum je stazu od Živora do Mon Ventua dugu 242 kilometra pregazio za pet sati 48 minuta i 45 sekundi, te samim tim znatno povećao prednost u odnosu na ostale vozače. Biciklista Skaj tima je prije dva dana podbacio na ravnoj stazi, što su Alberto Kontador i ostali uspjeli da iskoriste i vrate neizvjesnost na Turu, međutim, nakon jučerašnje perfektne vožnje Britanac je definitivno pokazao da je najjači u planinama. “Ovaj vrh je istorijski veoma poznat i važan za Tur De Frans, tako sam i ja presrećan zbog pobjede. Cilj mi je bio da napravim veću prednost u odnosu na moje prve pratioce, a iskreno nijesam se previše nadao pobjedi”, poručio je pobjednik 15. etape. Frum se na samom vrhu izdvojio sa trenutno najboljim mladim vozačem Nairom Kvintanom - član Muvistara

se dobro držao sve do posljednja dva kilometra kada je vidno ostao bez snage. Frum je nastavio u istom ritmu, ali Kolumbijac nije uspio da ga isprati... “Zapravo, nijesam napravio napad. Kako je vrijeme odmicalo on je počeo da “pada” i nije uspio da se zadrži na mom točku”, poručio je Frum. Poslije njega i Kvintane treći preko crte je prešao Nieve Ituralde, a onda redom Hoakin Rodrigez, Roman Krojciger, Alberto Kontador i ostali... U generalnom plasmanu pobjednik jučerašnje etape je znatno povećao prednost i ako se po jutru dan poznaje, na korak je od osvajanja trona - drugoplasirani Bauke Molema kasni čak četiri minuta i 14 sekundi, a Kontador ima devet sekundi minusa u odnosu na trenutno “srebrnog” Holanđanina. Danas je na Turu slobodan dan, a onda se nastavljaju Alpi - voziće 168 kilometara epatu od Vezon la Romena do grada Gapa. U.R.

Eurosport Eurosport2 SportKlub SportKlub Eurosport2 RTCG2 Eurosport Eurosport2 SportKlub RTCG1 Eurosport SportKlub+ TV Vijesti

Kal Kročlou na Jamahi, dok je treći bio Italijan Valentino Rosi. Na osmoj trci zbog povreda na treninzima nijesu nastupili Španci Dani Pedrosa i Horhe Lorenco, koji brani trofej. Markez je u dosadašnjem dijelu takmičenja osvojio 138 bodova i ima dva više od drugoplasiranog Pedrose. Lorenco je treći sa 127 bodova. Šampionat će biti nastavljen za sedam dana u kalifornijskoj Laguna Seki.


30 Sport

PONEDJELJAK, 15. 7. 2013.

MERKATO Ljetnji prelazni rok

MANČESTER SITI

Čeka se Jovetin potpis

Mukotrpna saga se privodi kraju - kako tvrdi engleski “The Sun”, Mančester siti i Fiorentina postigli su dogovor o transferu Stevana Jovetića. Cijela je 30 miliona eura, u kešu, pa se samo čeka Jovetin potpis na ugovor, po kojem bi

zarađivao gotovo 140.000 eura sedmično. “Ostalo je još samo da se Stevan dogovori sa klubom iz Mančestera. To neće biti veliki problem”, rekao je listu neimenovani izvor blizak 23-godišnjem napadaču. A.P.

ROMA

De Rosi ne ide nigdje Novi strateg Rome Rudi Garsija ne želi ni da čuje za odlazak Danijelea De Rosija, kojeg već neko vrijeme žarko želi Čelzi, odnosno njegov trener Žoze Murinjo. “On je fantastičan igrač i bolje ga je imati u timu nego da ode, koja god suma da je u pitanju”, naglasio je Francuz, koji je u redove “vučice” stigao iz Lila. Da li će klub iz Rima po ko zna koji put zadržati svog 29-godišnjeg bisera, pokazaće vrijeme pred nama. A.P.

ČELZI

Runi sve bliže i bliže

Vijest da je Vejn Runi napustio azijske pripreme Mančester junajteda zbog povrede zadnje lože pokrenula je novu lavinu na Ostrvu. Tamošnji mediji tvrde je njegov povratak u Englesku usljedio zbog Čelzija, koji je sve bliže i bliže

da dovede 27-godišnjeg napadača, koji ne želi da produži ugovor sa “crvenim đavolima”. Strateg Žoze Murinjo želi da vidi “Šreka” u plavom dresu, sa obzirom da je Galatasaraj isključio povratak Didijea Drogbe. A.P.

NAPOLI

Akvizicija - Žulio Sezar Nakon jednogodišnje engleske avanture u Kvins Park Rendžersu golman Žulio Sezar vraća se u Seriju A. Brazilski čuvar mreže, koji ima 33 godine, postaće novi član Napolija. Za njegove usluge je ranije bio zainteresovan i Milan, odnosno Viljareal, ali klub sa juga Italije bio konkretniji na kraju zaključio posao. Podsjetimo, Sezar je od 2005. do 2012. branio za Inter, sa kojim je osvojio niz trofeja A.P.

Partizan: Ivanov u Bazelu, ali ... Sjajni štoper Partizana Ivan Ivanov dogovorio je svoj prelazak u švajcarski Bazel. Ipak, “crno-bijeli” ne žele da ga puste, jer ne mogu da nađu zamjenu za njega pred evropske izazove. “Ivanov ne može da ide iz Partizana. Nemamo adekvatnu zamenu za njega, a nije ga lako ni zamjeniti jer je odličan fudbaler i veliki čovjek”, ističe predsjednik Dragan Đurić, dok Bugarin misli drugačije. “Partizan duguje ne samo meni, nego i ostalim igračima, zato je logično da odem sada, a ne u zimskom prelaznom roku bez obeštećenja. Velika je kriza, pa bi novac od mog transfera pomogao da se riješe neki problemi. Takođe, ni ekipa ne bi osjetila, jer je tu Vojislav Stanković koji ima kvalitet za prvi tim i koji bi bio pravo rešenje u kvalifikacijama za Ligu šampiona”, poentirao je Ivanov. A.P.

De Bur: Eriksen može da ide Trener Ajaksa Frank de Bur priznao je da ne može zaustaviti odlazak fenomenalnog 21-godišnjeg ofanzivca Kristijana Eriksena i da sve isključivo zavisi od njega. “Ako osjeća da je dobro da pređe u Liverpul, to je na njemu. Ja bih više od svega želio da ostane sa nama još nekoliko godina. Ali, mi shvatamo da je interesovanje za ovu vrstu igrača veliko i razumijem da on želi da napravi još jedan korak u karijeri”, poručio je strateg tima iz Amsterdama. Sa druge strane, klub sa “Enfilda” je ponudio 22 miliona eura za Eriksena i defanzivca Tobija Ardervelda. A.P.

River Plata: Oproštaj Ortege Legendarni argentinski fudbaler, Arijel Ortega, i zvanično je otišao u penziju u 39. godini. “El Burito” se na stadionu “El Monumental” oprostio pred oko 60.000 ljudi u revijalnoj utakmici, u kojoj su se sastali ekipe River Plate i “Orteginih 11”, gde je on odigrao po jedno poluvrijeme za obije ekipe. Ortega je, između ostalog, u svojoj klupskoj karijeri nastupao za River Platu, Valensiju, Sampdoriju, Parmu, Fenerbahče i Njuels Old Bojse, dok je za reprezentaciju Argentine nastupio 87 puta i postigao 18 golova. A.P.

PETAR GRBIĆ

Partizan je najveći klub u Srbiji

Novi član “crno-bijelih” oduševljen transferom Povremeni reprezentativac Crne Gore Petar Grbić igraće naredne sezone za Partizan kao pozajmljeni igrač iz grčkog Olimpijakosa. Brzonogi 24-godišnji Podgoričanin bio je i na meti Crvene Zvezde, ali se odlučio za šampiona Srbije. Evo i zašto ... “Razlozi su jednostavni i logični – Partizan je najveći klub u Srbiji, godinama dominira i stalno igra evropska takmičenja. Gdje ćete veći izazov od napada na Ligu šampiona i sedme titule u nizu”, rekao je Grbić srpskim medijima, priznavši da mu je godio i interes rivala sa “Marakane”. “Velika mi je čast to što su se oba srpska fudbalska velikana interesovala za mene u ovom prelaznom roku. Imao sam i drugih, finansijski isplativijih ponuda iz inostranstva, ali sam uz saglasnost mog kluba Olimpijakosa izabrao Humsku”. Takođe, nekadašnji član Mladosti, Mogrena, Levadiakosa, Hapoela Ber Ševe i OFK Beograda, odnosno dijete Budućnosti, želi da se dokaže u “crno-bijelom” dresu, čime bi napravio odskočnu dasku za onu najveću fud-

balsku scenu. “Siguran sam da sam dolaskom u Partizan kupio sebi kartu za transfer u neki još veći evropski klub za godinu dana ili više, ako se Partizan na kraju pozajmice odluči da otkupi moj ugovor”, nada se golgeter, koji će do 10 dana raditi po specijalnom programu. A.P.

VELIKO ISKUSTVO

Gost Ibrinog kluba Uefa trenerska pro-licenca - mladi stručnjak Milija Savović bio gost FK Malme Kada bi mnogi odustali da su na njegovom mjestu, kada bi se zapitali koja je svrha bavljenja trenerskim poslom u crnogorskom i fudbalu na „divljem Istoku“, on je odlučio da se ne predaje. Nedugo nakon što je napustio klupu Zabjela - podsjetimo jer je uprava ovog kluba bila nezadovoljna njegovim radom, iako je „republikance“ doveo do istorijskog baraža za ulazak u Prvu ligu - perspektivni fudbalski stručnjak Milija Savović je otputovao na usavršavanje u Švedsku, gdje je bio gost Fudbalskog kluba Malme, šesnaestrukog šampiona ove zemlje za koji su nastupale legende fudbala poput Zlatana Ibrahimovica (veliki Ibra u ovom klubu počeo karijeru) i Jarija Litmanena. Po povratku iz Skandinavije, bivši trener Zabjela, Koma, OFK Bar i mlađih selekcija Budućnosti, za naš list je prenio utiske iz „zemlje tri krune“.

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

„Ovo putovanje je bilo u sklopu mog završnog rada za Uefinu trenersku pro-licencu. U cilju ličnog usavršavanja 15 dana sam bio gost FK Malme i njihovog trenera Rikarda Norlinga. Obišao sam i njihovu akademiju fudbala i upoznao se sa radom mlađih selekcija, a takođe sam uspio da posjetim Mjalbi, manji prvoligaški klub, koji ima jako interesantnu organizaciju i sa malim budžetom se uspješno takmiči u Prvoj ligi ove zemlje“, rekao je Savović za DN i posebno istakao. „Posebno zadovoljstvo sam imao kada sam posjetio Švedsku reprezentaciju do 21 godine i bio njihov gost na meču protiv Švajcarske (3:2). Tom prilikom sam upoznao i njihovog selektora Hokana Eriksona“, zaključio je Savović mirno se spremajući za Uefinu pro-licencu i čekajući neku novu šansu na crnogorskom fudbalskom nebu. K.B.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)


Sport 31

PONEDJELJAK, 15. 7. 2013.

KAPITEN DARKO KARADŽIĆ

Najveće pojačanje je što smo svi ostali na okupu

MERKATO Ljetnji prelazni rok

Sutjeska putuje za Tiraspolj, gdje sjutra veče igra protiv Šerifa prvi meč 2. kola kvalifikacija za Ligu šampiona

BAJERN MINHEN

Bomba - stiže Alkantara!

Ispunila se jedina želja Pepa Gvardiole - Tijago Alkantara igraće naredne sezone za Bajern Minhen! Čelnici šampiona Evripe dogovorili su transfer sa Barselonom, kojoj će uplatiti 25 miliona eura, uz dva prijateljska meča koja će

biti odigrana u naredne četiri godine između dva giganta. Briljantni 22-godišnji vezista bio je na pragu Mančester junajteda, ali je poziv njegovog učitelja Pepa promjenio sve i donio Bavarcima super pojačanje. A.P.

ZENIT

Osvaldo odbio milione

Miloš Antić

D

ebi na najglamuroznijoj kontinentalnoj sceni je praktično tu, Nikšićani broje sate do istorijskog trenutka i meča Sutjeske sa moldavskim fudbalskim dominatorom - ekipa koju predvodi Dragan Radojičić u super raspoloženju putuje za Tiraspolj, gdje će sjutra veče (19 sati) izaći na megdan tamošnjem šampionu Šerifu.

Sutjeska se nije pretjerano pojačala (vratio se Nenad Đurović, stigao i napadač Igor Nedeljković, ali nijedan od njih nije u konkurenciji za sjutrašnji meč). Međutim, najbitnije je da nije ni osjetno slabija u odnosu na ekipu koja je donijela titulu u Nikšić (otišao “samo” Đorđije Ćetković). “Sačuvan je kostur tima i mislim da je to naše najveće pojačanje. Spremili smo se fizički, u glavama nam je već duže samo ovaj meč i siguran sam da nećemo podbaciti”, rekao je Dnevnim novinama juče nakon treninga Darko Karadžić.

● PAŽNJA NA STANOJEVIĆA I KADUA

Moldavski šampion je skup internacionalaca (po četiri igrača iz Srbije i Brazila, dva Bugarina, dva igrača iz Slovenije, Senegelac i po jedan igrač iz Obale Slonovače i Burkine Faso, samo tri Moldavca), godinama unazad ulaže ogroman novac i juriša na Ligu šampiona. Stigli su dva puta do plej-ofa, ali nikad nijesu napravili taj najvažniji korak do grupne faze najeletnijeg takmičenja. “Favoriti su, tu nema dileme. Ima-

ju enorman budžet, jak tim, igrali su skoro grupnu fazu Lige Evrope... Znamo da imaju najveće planove, ali potrudićemo se da im poremetimo te planove”. Kapiten nikšićke čete, jedan od najzaslužnijih za osvojenu titulu, jedan od onih u koje trener Gaga Radojičić ima bezgranično povjerenje zna odakle prijeti najveća opasnost. “Dobro smo ih skenirali, znamo kako igraju i sa te strane ne može biti iznenađenja. Taktički su jaki, izuzetno disciplinovani, teško primaju golove... Kapiten Marko Stanojević im je glavni igrač, od njega kreće distribucija lopti ka napadu i moramo ga zaustaviti. Takođe, upoznati smo šta sve može Kadu i njemu ne smijemo dozvoliti bukvalno oka da otvori”.

● GOL NAM DONOSI MNOGO A golom u mreži najjačeg moldavskog kluba Nikšićani bi odradili strašan posao pred revanš kraj Bistrice. “Ako budemo igrali kao u jakim mečevima u našem šampionatu, a cijenim da je Šerif ranga Budućnosti, Čelika, Rudara, siguran sam da ćemo poentirati. A gol bi nam zaista

● KARIKATURA DANA

Riberi lovi Zlatnu loptu Prilika je sad ili nikad da osvojim Zlatnu loptu, a mislim da je zaslužujem - rekao je virtuoz Bajern Minhena Frenk

Riberi, koji zna način kako da prigrabi nagradu za najboljeg igrača svijeta - preko osvojenih trofeja.

12

puta uzastopno je Šerif šampion Moldavije. Klub koji je osnovan 1997. godine, dominira od 2001. u nekadašnjoj članici SSSR

U avionu mjesta i za ª Vojvodeº Nikšićani su jutros čarter letom otputovali za Kišinjev, odakle će autobusom nastaviti put do 70-ak kilometara udaljenog Tiraspolja. U avionu će se osim igrača, stručnog štaba, rukovodstva, sponzora, naći i navijači - oko 40 pripadnika popularnih “Vojvoda” bodriće sjutra veče fudbalere Sutjeske sa tribina stadiona koji nosi ime najboljeg moldavskog kluba - Šerif. Izabranici Dragana Radojičića odradiće večeras trening u terminu utakmice na stadionu čiji je kapacitet 14.300 mjesta, a koji je otvoren u julu 2002. godine. donio veoma, veoma mnogo”, poruka je kapitena Sutjeske.

Vicešampion Rusije Zenit ponudio je 25 miliona Romi za napadača Pabla Danijela Osvalda, “vučica” stidljivo prihvatila super ponudu, ali je 27-godišnji napadač odbio da se preseli u San Peterzburg, odbivši ko zna koliko Gaspromovih miliona! Italijan, argentinskih korijena, poručio je da želi samo u Premijerligu, gdje se za njegove usluge interesuje Mančester siti. A.P.

MILAN

Honda dolazi prije zime?

Potpredsjednik Milana Adrijano Galjani ostao je tajnovit po pitanju termina dolaska veziste CSKA Moskve, Japanca Keizukea Honde, koji je sa dva gola potpio Zenit u Superkupu Rusije. “Honda će stići u januaru,

ali postoji mogućnost da stigne i u julu. Nikad ne reci nikad”, poručio je Galjani, kojeg hrabre “armejci”, čiji čelnici žele da puste 27-godišnjaka, ne želeći da rasprše njegove snove o odlasku na “San Siro”. A.P.

ROMA

Markinjos novi ª svetacº Čak 35 miliona eura ponudio je Pari Sen Žermen Romi za 19-godišnjeg defanzivca Markinjosa. “Vučica” je prihvatila ponudu koja se ne odbija, pa će mladi Brazilac gotovo izvjesno obući dres “svetaca” iz Pariza. Za njegove usluge je bila zainteresovana i Barselona, ali su katarski milioni šampiona Francuske ipak presudili na kraju sapunice. A.P.


Igrači su pili u Mađarskoj! Ko pogleda video snimak i golove sa utakmice između Honveda i Čelika shvatiće da nešto nije bilo kako treba. Namjestili ili ne, “metalurzi” su izgledali, blago rečeno, užasno na terenu. Postoji dosta razloga i nagađanja zbog toga, ali jedan je siguran... “Ne želim da dajem pare, a da se

ostali sprdaju sa time - da na primjer piju u Mađarskoj u hotelu, da se pojedinima uveče pred utakmicu nalazi alkohol u sobi. To je čisti javašluk, a da je utakmica namještena od toga nema ništa. Mada, to su možda pojedinci namjerno odradili onako da bih reagovao i potjerao ih, što ću i uraditi”, poručio je Ranko Radulović.

EVROPA BRUJI

Namještaljka ili ne? Prvi čovjek Čelika Ranko Radulović za Dnevne novine negirao optužbe da je učestvovao u bilo kakvim nečasnim radnjama na meču Honved - Čelik (9:0) Uroš Radulović

U

takmica kvalifikacija za ligu evrope između Honveda i čelika je namještena? O tome ne priča samo Crna gora, već i te kako bruje i mediji u regionu. kao što je svima dobro poznato popularni metalurzi su “poginuli” u mađarskoj, izgubili sa katastrofalnih 9:0, pa je samim tim procurila nova neslavna vijest u vezi sa namještaljkom. kako navode pojedini mediji iz srbije meč je naštelovan na veliki broj golova, što govori i činjenica da je u dosta poznatih kladioničarskih kuća bilo nemoguće uplatiti bilo kakvu sumu na sedam i više pogodaka.

Nikšićani su se drugi put za redom neslavno predali u borbi za Evropu - prošle godine, nakon što su eliminisali Borac iz Banja Luke stigao je šamar od Metalurga iz Donjecka, zapravo porazi 7:0 u gostima i 4:2 kod kuće. Slična stvar se dogodila i sada (1:4, 9:0), s tim što ovaj užasni rezultat nagovještava moguću namještaljku, što je za naš list, donekle, negirao prvi čovjek Čelika Ranko Radulović. “Sigurno mogu da tvrdim da euro nijesam stavio na ovu utakmicu. Nijesam osoba koja je sklona namještanju, naprotiv, imam pobjednički duh. Uzeo sam Čelik kako bih digao grad na noge i motivisao djecu, a ne da bih namještao utakmice”, poruka je Ranka Radulovića.

●Otjeraću neke igrače Ali zbog čega Vas onda mediji prozivaju? Zbog čega je golman Zoran Banović, koji je, doduše, primio neke smiješne golove, sada na stubu srama? Jer, realno gledano, golmanu njegovog kalibra ne smiju da se dešavaju onakvi propusti... To su čak primijetili i mađarski mediji koji navode da će meč Honved - Čelik ubrzo biti pod lupom nadležnih organa UEFE. “U ovih nekoliko dana ću sve da vidim - imaćemo sastanak. Vjerovatno ću i rastjerati neke igrače. Izgubili smo mnogo, ali tu ne mogu ništa - kako ću na to uticati? Nijesam bio sa njima u Mađarskoj, ali sam im rekao da “ginu”, bore se i da-

ju maksimum. Nažalost, pojedinci su krivi za to - nekima je karijera istekla, pa i nemaju gdje da idu”, razočaran je bio gazda Čelika koji je nastavio da kudi svoje fudbalere. “Igrali smo očajno, užasno - igrači su se predali i prije početka utakmice. Naveli su me na to da će biti i te kako rigoroznih sankcija”. ●BuBanja Ostaje, Bez OBzira na svađe Kada se ovo malo dublje sagleda, očigledno je da su pojedini igrači željeli propast kluba. I to oni iskusni, stariji, koji su ulazili u konflikte sa trenerom Slavoljubom Bubanjom - pravivši mu probleme do tih granica da ga natjeraju na ostavku. Ipak, Radulović je stao u zaštitu šefa stručnog štaba. “Bubanja će ostati trener, bez obzira na to što su neki igrači bili protiv njega. Stariji igrači će otići, pa ću rekonstruisati tim i napraviti selekciju od mladih momaka, koji će sve ovo znati da cijene”, poručio je prvi čovjek “metalurga”. Čaršijske priče navode da su se stanovnici Nikšića “obogatili” nezvanično, dosta ljudi je dobilo informaciju kako će Čelik “pući” protiv Honveda i to su iskoristili upla-

tivši novac na igru sedam i više golova. Naš sagovornik to ne poriče... “Jesu li Nikšićani igrali? Pa mislim da nijesu oni, nego svako - neko 5+, neko 7+. Nekako je i logično da to urade kada smo onako loše igrali kraj Bistrice i izgubili sa 1:4”, rekao nam je Radulović. ●ne znam da li ću Ostati u kluBu Po svemu sudeći, očajničko ponašanje i igra pojedinih fudbalera je navela Radulovića da možda digne

ruke od svog projekta. Kako nam je rekao postoje dvije solucije i ubrzo će odlučiti... “Treba da obavim razgovor sa upravom da vidimo da li ćemo uopšte nastaviti da držimo FK Čelik. Poslije ove bruke - dobro ću razmisliti. Ukoliko ostanem, starije igrače ću maći i pokušati da nastavim sa mladima. Ne želim da stariji truju mlađe. Neki su znali da više neće ostati u Čeliku, pa su ovo shvatili bukvalno kao ekskurziju po Mađarskoj”, rezimirao je Radulović.

skAndAl

Izostaće spektakl u Moskvi: Tajson Gej dopingovan Najbolji američki sprinter pozitivan na doping testu Novi skandal potresa “kraljicu sportova” - američki rekorder u trci na 100 metara Tajson Gej bio je pozitivan na doping testu. Gej je obavijestio javnost da mu je iz američke Antidoping agencije javljeno da je uzorak pozitivan, ali nije tačno navedeno koja supstanca je u

pitanju. Američki sprinter priznao je da neće učestvovati na Svjetskom prvenstvu u Moskvi, koje se održava u avgustu ove godine. “Nema priče o sabotaži. Jednostavno, povjerio sam nekome svoju karijeru i taj neko me je iznevjerio”, rekao je Gej, ali ni-

je otkrio o kome se radi. On je na mitingu u Lozani istrčao 100 metara za 9,79 sekundi, dok je na nacionalnom prvenstvu imao za četiri stotinke bolje vrijeme i tako izvršio pritisak na neprikosnovenog Juseina Bolta, ali do njihovog “ruskog” okršaja neće doći.


ponedjeljak, 15. 7. 2013. broj 586 GoDINA II

33 žENA NAJSKUPLJA ANTIRID KREMA

Da li je skupo i najbolje Borba sa starenjem traje oduvijek i trajaće zauvijek, spa tretmanima, tečnim formulama i naravno kremama za lice koje će nam pomoći u tom procesu. Na tržištu se pojavio novi proizvod “Cult51”, revolucionarna krema za lice za koju se govori da preokreće procese starenja. Nazvana je inače i najskupljom anti ageing kremom, i poznato je da smanjuje vidljivost i pojavljivanje novih bora do 52 posto za samo 28 dana. Najbolji dio ove kreme je njen sastojak ATP, koji

stimuliše proizvodnju sopstvenog kolagena, dok povećava proizvodnju ćelija i kiseonika u koži, što je inače proces koji neutrališe starenje. Ova krema već ima svoje fanove u redovima poznatih dama kao što su model Keli Bruk i pjevačica Majlin Klas, koje su već dobile uzorke ove kreme. Čak i prije zvaničnog lansiranja, krema ima 5.000 dama na listi čekanja za kupovinu. Može takođe biti kupljena i onlajn. Cijena za pakovanje od 50 ml je 200 dolara.

KORISNO

Njega nakon četrdesete godine

IDEALAN IZBOR

Tonirane kreme za vrele dane

Najbolja je ona podloga za koju ne osjećamo da nam je na licu

I

dealna zamjena za tešku podlogu u ljetnim mjesecima je tonirana krema. Iako nema pokrivnu moć kao puder, na svakako lijep način može prekriti nedostatke na licu. Idealna je za i mlađe i za starije dame jer ima i zaštitni faktor i esencijalno ulje, koje kožu čini glatkom i daje joj prirodan sjaj.

Tonirane kreme ne zatvaraju pore. Savremene tonirane kreme neće zatvoriti pore ako ih birate prema tipu kože i nanosite isključivo na čisto, njegovano lice. Pri odabiru tonirane kreme važno je znati da se ona isprobava na prirodnom svijetlu, nanošenjem na bradu i čelo. Da bi podloga bila pogođena, mora se stapati s kožom i izgledati prirodno. Zašto tonirana krema? Zato što je blaža od pudera, podjednako njeguje kao krema i idealna je za zrelu kožu jer se ne uvlači u bore. Istovremeno hrani i vlaži kožu, a većina ih sadrži zaštitni faktor i esencijalno ulje, koje će kožu učiniti glatkom i dati joj prirodan sjaj. Pigment u njima je blaži, tekstura rijeđa i, za razliku od tečnog pudera koji je najbolje nanositi sunđerom, tonirana krema se utapkava prstima. Idealne su za svako godišnje doba i za sve vrste kože, a posebno odgovaraju zreloj, suvoj i naboranoj koži, ali tinejdžerkama i mlađim djevojkama. Tečni puder je gust i ma koliko bio kvalitetan, ipak se nakon nekoliko sati “uvuče” u bore i ožiljke i tako ih još više

naglasi. Zato je bolje koristiti toniranu kremu, koja koži daje svježiji i ljepši izgled. Kako izabrati pravu? Pri izboru adekvatne tonirane kreme treba obratiti pažnju na tip kože. Danas su one prilagođene svakom tipu od problematične i osjetljive, do masne, normalne ili suve, a kao i puderi, dostupne su u različitim nijansama i bojama, od svijetlih do tamnih, od ružičastih do žućkastih. Neke od najboljih po izboru šminkera su Estee Lauder DayWear, Vichy Capital Soleil, Nivea Pure Effect Matt beauty, Uriage Roseliane. Kako je nanijeti ? Za dnevni look, dovoljno je nanijeti toniranu kremu, preko koje se može staviti malo rumenila. Od tonirane kreme ne očekujte čuda, s njom možda nećete imati prekrivnu moć svoje uobičajene podloge, no tonirana krema svejedno će prikriti sitne nepravilnosti i ujednačiti boju tena zahvaljujući prirodnim pigmentima. Toniranu kremu možete, kao i puder, nanijeti prstima i umasirati u kožu nekoliko puta dnevno.

Njega nakon 40. godine iziskuje više vremena kako bi vam koža izgledala što zdravije, elastičnije i sjajnije. Donosimo vam pet jednostavnih i praktičnih savjeta za lijep i njegovan izgled. Zdravo se hranite Vaše tijelo, koža, kosa i nokti i te kako će vam na tome biti zahvalni. Pravilna ishrana uključuje puno voća i povrća, vodu, a promjenu ćete vrlo brzo primijetiti. Zaštititite se od sunca Ako ste se godinama izlagali suncu ili išli u solarijum, bilo bi dobro da prestanete odmah. Koristite svakodnevno proizvode sa zaštitnim faktorom (najmanje 30), šešire i sunčane naočare. Kremu sa zaštitnim faktorom nosite u torbi ili u autu i nanosite je nekoliko puta dnevno. Njega lica je obavezna Čišćenje lica i nanošenje hidratantne kreme prije spavanja i ujutro neka postanu pravilo. Ne dozvolite sebi ni slučajno da na spavanje odete a da prethodno nijeste temeljno skinuli šminku. Ujutro obavezno nanesite hidratantnu kremu, po mogućnosti sa zaštitnim faktorom, a osim lica, njome namažite vrat i ruke.

Manje šminke Ako ste se voljeli jako šminkati, sada je vrijeme da malo “prikočite”. Naime, često previše šminke može stvoriti sliku da ste stariji nego što stvarno jeste. Pripazite na ten i njegujte lice jer kada imate dobar ten i njegovanu kožu, često je dovoljna samo maskara i sjaj da izgledate mnogo mlađe.

RUBLJE OD NAJFINIJE ČIPKE

Veš sa potpisom seks bombe Prelijepa Viktorija Silvsted, model, starleta, bivša mis Švedske, voditeljka i pomalo glumica, odlučila je da unovči svoju ljepotu osnivanjem fantastičnog brenda pod nazivom “Very Victoria Silvstedt”. Lijepa manekenka, poznata po savršenom tijelu, jedna je od najslikanijih žena na svijetu koja je krasila brojne naslovnice muških i ženskih magazina. Upravo je ona dizajnirala prelijep i vrlo senzualan donji veš za koji je sama

zaštitno lice. Da je jedna od karakteristika prave dame to da mora voditi računa o svom donjem rublju, pokazuje kolekcija donjeg veša koja ostavlja bez daha. Kolekcija donjeg veša izrađena je od najfinije čipke u bojama kao što su crna, ružičasta, petrolej plava i nezaobilazne pastelne nijanse poput puder roze i bež u kombinaciji sa crnom. Veš sa njenim potpisom može se kupiti u Parizu i ostalim modnim prestonicama.


34 Žena

ponedjeljak, 15. 7. 2013.

Šta muškarci očekuju od žena u seksu

ASTROLOGIJA I LJUBAV

Muškarcima je dosadilo da u svemu prave prvi korak i smatraju da su žene te koje treba da iniciraju intimne odnose. Uglavnom važi pravilo da su muškarci ti koji treba da naprave prvi korak barem kada je seks u pitanju. Možda upravo zbog činjenice što se na dame koje to urade, pogotovo kada je seks u pitanju, gleda kao na nametljive. Na sreću, situacija se mijenja, a imamo i dokaze. Naime, rezultati najnovijih istraživanja sa Univerziteta Kalifornija u San Francisku ruše ovaj stereotip. Čak 72 odsto muškaraca kaže da im je dosta tog statusa i žele da žene budu te koje će inicirati seks. Zanimljivo je kako samo 25 odsto žena između 18 i 24 godine napravi prvi korak, premda imaju mnogo više samopouzdanja nego starije pripadnice ljepšeg pola. Žene ne iniciraju seks toliko često kao muškarci, koji su u istraživanju otkrili kako im je dosadilo da oni uvijek moraju biti ti koji pokreću stvari. Žene se suzdržavaju od inicijative isključivo zbog straha od negativnih epiteta koji se vezuju za žene koje preuzimaju stvari u svoje ruke. Vrijeme je da se stari mitovi vezani za seks, a posebno ovo pravilo koje je totalno izašlo iz mode promijene, jer je muškarcima dosadilo da se stalno od njih nešto očekuje. Ipak, uvijek će se naći oni koji će osuditi žene koje prve kreću u akciju, ali sa takvima muškarcima nije vrijedno graditi vezu.

U braku uživaju Rakovi, Ribe i Vage

B

rojna astrološka istraživanja pokazuju kako pripadnost određenom horoskopskom znaku i te kako može uticati na bračni život partnera. Svaki znak ponaosob odlikuju određene specifićnosti, pa tako Rakovi, Ribe i Vage najviše uživaju u braku, dok Vodolije i Strijelci žude za slobodom.

Iako to zavisi i od izbora partnera, u braku će najviše uživati Rakovi, Ribe i Vage jer su za njega prirodno predodređeni. Vodolije i Strijelci žude da zadrže slobodu. Ovnovi su u braku sebični, ali i strastveni Pripadnici ovog znaka obično su dobri partneri. Njihova ljubav ne blijedi, a strast i entuzijazam prirodno unose u brak. Spontani su u svakodnevnim obavezama pa s njima nije dosadno. Bikovi su pouzdani, ali i pomalo posesivni Kako ih u životu vodi ideja stvaranja prijatnog i stabilnog okruženja, pripadnici ovog znaka to čine i traže i u braku. S njima kao supružnicima teško da će vas snaći situacija u kojoj nećete znati šta da uradite i definitivno su ljudi na koje možete da se oslonite. Blizanci pružaju lijepe trenutke, ali i potenciraju svađe

Pripadnici ovog znaka s lakoćom ostvaruju dubok i povezan bračni odnos, a partneru pružaju sve kako bi ga usrećili. Nijesu sljedbenici društvenih normi i o svemu su spremni da se dogovore s partnerom, a najvažnije im je da im se poklanja ljubav i pažnja. Rakovi najbolje funkcionišu u braku i porodici Pripadnici ovog znaka su kao stvoreni za brak, jer im njihova emotivna priroda nalaže stvaranje dubokih porodičnih veza. Vrlo su vrijedni u kućnim i svim porodičnim zadacima, a najviše im prija i osnivanje sopstvene porodice. Lavovi ulažu veliki trud u odnos Pripadnici ovog znaka u potpunosti žele da uživaju u braku i zato će se svim silama potruditi da takav i imaju. Od savršenog vjenčanja, do organizacije bračnog života, oni će svu svoju pažnju posvetiti detaljima. Partneru će pružati po-

dršku da ostvari sve svoje poslovne ambicije. Djevice žele da budu iznova osvajane Nakon što se odvaže za tako značajan korak poput braka, pripadnici ovog znaka koji su veliki “sitničari” očekivaće da u dobrom braku postoje pravila koja oba partnera moraju da poštuju. Vage su spremne na brojne kompromise Pripadnici ovog znaka će se u braku osjećati potpuno i ispunjeno, pa će čak i “procvjetati”. Ipak ravnotežu braka i ostalih sfera života moraju da izbalansiraju, a vrlo je važno da zadrže svoja interesovanja i slobodu. U ime bračnog mira spremni su na puno kompromisa. Škorpija radi sve da ne nastupi rutina Uzbuđenja, seks i inteligentni razgovori s partnerom najvažnije su stavke u braku za pripadnike ovog horoskopskog znaka. Kako bi zadržali takav odnos, Škorpije će uložiti sav svoj trud i vrijeme, a za to im je bitno da imaju partnera koji voli da igra igrice. Strijelci i u braku žele svoju slobodu Pripadnicima ovog znaka izuzet-

no je važno da u braku budu s nekim ko je jednako aktivan kao i oni, ali i da imaju zajednička interesovanja i bogat društveni život. Ako im se ostavi dovoljno prostora i vremena, biće najbolji partneri na svijetu. Jarčevi će partnera staviti na prvo mjesto Pripadnicima ovog znaka treba puno vremena da se uopšte odluče za brak, a nakon što njihov partner prođe sva moguća “testiranja”, dobiće dugo očekivanu nagradu. Uporni i vrijedni Jarčevi brinuće se o kući, partneru, ali i poslu jednakom merom. Vodolije su u braku najvjerniji, ali i netipični supružnici Od cijelog Zodijaka, Vodolije su znak koji je najviše odan i vjeran u braku, osim činjenice da će imati problema s prihvatanjem uloge supružnika i svega što ide s tim. Insistiraće na sopstvenoj slobodi. Ribe su u braku opuštene i predane Pripadnici ovog znaka vrlo su dobri za život u dvoje, a srećnici koji budu s njima u braku, uživaće u obilju nježnosti, lijepih gestova i komplimenata. Spremni su da udovoljavaju partneru u svakom pogledu, ali upravo zbog toga nastaje problem.

RODITELJSTVO

PROVJERITE

Zašto nije dobro nuditi pomoć Problem je kada ste zaljubljeni u prijatelja djetetu u svakoj situaciji U svakom trenutku može da se javi privlačnost između prijatelja ili pak razočaranje jer prijatelj želi da ostane samo prijatelj. Pročitajte koji su problemi kada ste zaljubljeni u prijatelja. 1. PRIJATELJSKA ZONA Seksualni terapeut Liza Paz, koja tvrdi da je nepostojanje privlačnosti najbolji pokazatelj da između žena i muškaraca može da se razvije prijateljstvo. Ako se za specijalnog prijatelja odabere osoba koja vam je iole privlačna, borićete se sa hemijom i biologijom, a očuvanje prijateljstva postaće preveliki izazov. 2. MOTIVI ŽENA Kako stručnjaci navode, žene se na prijateljstva sa muškarcima najčešće odlučuju u trenucima kada osjete neko nezadovolj-

stvo postojećom vezom ili svojim emotivnim statusom. 3. MOTIVI MUŠKARACA Muškarci ne sklapaju lako prijateljstva sa ženama. Često do takvog koraka dovede sljedeća situacija - ženu je privukao muškarac, ali ne i ona njega, Ipak, na kraju su uvidjeli da dijele dosta toga zajedničkog. Dovoljno da započnu druženje. Podrazumijeva se da bi, barem bi prema “pravilima prijateljstva”, strast jedne strane trebalo da prestane. 4. POSTAVLJANJE GRANICA U svemu je važno da imate mjeru, pa tako i u izlascima sa vašim ženskim/muškim prijateljem. Vi ćete sami najbolje primijetiti da li su i kada vaši odlasci na kafu i sms dopisivanja prešla granicu prijateljstva.

Samostalnost u igri svakako treba podsticati i ne ometati, jer od uplitanja roditelja u igru zavisi njihov razvoj. Svaki roditelj se pita da li se dovoljno bavi svojim djetetom, pogotovo kada je dijete zaokupljeno nekom aktivnošću koju nije podstaknuo sam roditelj. Pod uticajem griže savjesti roditelj često pomisli da djetetu treba da ponudi hrpu podsticajnih aktivnosti kako se ne bi dosađivalo i na taj način može da omete djetetovu sposobnost da se samostalno igra. Roditelj prekida razvoj samostalne igre, samostalnog mišljenja i usmjerava djetetovo interesovanje prema svojim interesovanjima. Ono što svaki roditelj treba da ima na umu je da djetetu treba prostor i vrijeme samo za sebe. Uloga roditelja je da pruži dijetetu sigurno i podsticajno okruženje, kako bi lakše pronašlo predmet svog interesovanja. Tok igre

dijete mora izabrati samo, mora biti neometano, ali pažljivo promatrano, kako bi roditelj mogao da prati i uvijek djeluje u skladu s djetetovim interesovanjima. Dobro je da roditelj ponekad pusti dijete da se samo igra u sobi, naravno uz pravovremeni nadzor. Tako djetetu dajete do znanja da mu vjerujete i pružate mu priliku da nesmetano uživa u igri i na taj način razvija sposobnost samostalne igre. Važno je znati da svaki roditelj ima

potrebu da pomagaže svom djetetu. Često pruža djetetu pomoć kada mu nije zapravo potrebna. Ako zapne u nečemu, roditeljeva prirodna potreba je da odmah priskoči u pomoć kako bi mu olakšao. Nije dobro nuditi pomoć djetetu u svakoj situaciji. Uvijek je bolje sačekati da dijete zatraži pomoć. Na taj način se dijete više trudi, postaje samostalnije i uči se neodustajanju i oslanjanju na drugoga u svakoj prilici. Čest problem roditeljima je i taj što njihova djeca ne znaju da se igraju sama. Najčešći razlog je što su roditelji propuštali da pruže djetetu priliku da razvija ovu sposobnost, ali ponekad su djeca jednostavno takva da u svakoj prilici žele društvo i rijetko ili nikad nemaju potrebu za osamljivanjem i samostalnom igrom. Tada roditelji moraju da ulože trud i podstiču samostalnu igru i nikako ne smiju da očekuju rezultate preko noći.


Žena 35

PONEDJELJAK, 15. 7. 2013.

PREPORUKA

Pravilno držanje kičme

N

JE

ZA DO K

jati mirno, nego aktivirajte mišiće, krećite se i savijajte koljena. Kijanje Kijanje je jedan od pet najčešćih uzroka bolova u leđima. Iznenadna sila može uzrokovati bol u leđima i vratu, tako da, kada osjetite da ćete kinuti, treba da savijete koljena i tako apsorbujete silu donjim dijelom nogu, a ne kičmom. Visoke potpetice Nošenje obuće sa visokim potpeticama stvara veliki pritisak na stopala, karlicu i donji dio leđa. Mekani ulošci za obuću će zaista pomoći. Gledanje televizije Najbolji položaj za gledanje televizije je kada su u sjedećem položaju kukovi nešto viši od koljena. Radno mjesto Sjedenje i naginjanje prema tastaturi uzrokuje više problema s kičmom nego podizanje i nošenje tereta. Na radnom mjestu je potrebno maksimalno izbjegavati položaj u obliku slova C. To ćete izbjeći ako

stražnjicu pomjerite do naslonjača za leđa. Takav položaj će omogućiti da vaša karlica bude u višem položaju od koljena. Korišćenje kompjutera Kada sjedite i koristite kompjuter, vaša stopala moraju biti postavljena ravno na pod, a vrh ekrana treba bude u ravnini sa vašim očima. Ovaj položaj će vas sprečiti da savijate kičmu. Kako biste odmorili ruke od tastature i miša, nekoliko puta dnevno ih stavite na krilo, lopatice polako pomjerite prema gore, zatim nazad, a onda dolje. Zadržite taj položaj deset sekundi, a zatim vježbu ponovite još devet puta. Korišćenje telefona Kada ste na poslu i razgovarate telefonom, ustanite i ispravite leđa. Telefon nikada ne čuvajte između ramena i uha. To može oštetiti vratna tkiva i zglobove i dovesti do bolova u ramenu i vratu, kao i do krivljenja kičme. Obavezno radite rotacione vježbe za glavu i vrat. Vožnja Prije vožnje naslon za glavu podesite na odgovarajuću visinu. To je veoma važno ukoliko se dogodi saobraćajna nesreća. Pozicionirajte retrovizore tako da su vam pregledni kada sjedite uspravno. Istezanje Istezanje mišića 15 do 30 sekundi dnevno će vam ite kako koristiti i štititi vašu kičmu. Morate se savijati u šest različitih položaja, naprijed, nazad, rotirati se lijevo i desno, ali i naginjati se lijevo i desno. Sve navedeno se može uraditi u stojećem, ali i u sjedećem položaju.

TOP 10

TO RA

P I TA

Postoje načini koji će vam omogućiti da vam položaj tijela u različitim situacijama bude savršen. Spavanje Previše podignuta glava zbog jastuka ili previše mekan jastuk mogu dovesti do problema s leđima zbog istezanja vrata i kičme. Glava tokom spavanja mora da bude naslonjena na jastuk tako da vrat ostane u liniji sa kičmom. Zato nemojte štjedeti na kvalitetnim jastucima i mijenjajte ih svakih godinu dana. Ukoliko spavate ležeći na leđima, koristite jedan jastuk kako biste izbjegli neprirodno savijanje vrata. Spavanje u položaju na boku je najbolje za kičmu, ali su vam tada potrebna dva jastuka. Ukoliko spavate ležeći na grudima i stomaku, što je najlošiji položaj za kičmu, tada vam jastuci ne trebaju. Obavljanje kućnih poslova je vježba Kućni poslovi su prilika da vježbate. Kada usisavate, nemojte sta-

Poštovani, Imam 0 negativnu grupu i Rh(D) negativan, kao i Rh Du koji je takođe negativan. Takođe mi u analizama piše “ccddee”, pa bih Vas molila da mi razjasnite šta znači sve ovo. Poštovana, Postoji preko 30 krvno grupnih antigena koji su razvrstani u krvne grupe. Rh krvno grupni sistem sastoji se od antigena C, c, D, d, E i e. Od roditelja se nasljeđuju po jedan antigen i može biti više kombinacija, CcDEe, ccdee... Najjači imunogen ili antigen je D antigen i on određuje da li ste Rh pozitivni ili RH negativni, 85 odsto stanovništva je Rh D pozitivno a 15 odsto je Rh D negativno. Određivanje se dokazuje aglutinacionom tehnikom sa antiserumima. Postoji i tzv. Rh Du farijanta koja ima identičnu strukturu kao običan antigen D, samo ima manje antigenih mjesta na površini eritrocita i dokazuje se posebnim testom. Značajno je prilikom transfuzije krvi da ti pacijenti treba da prime RH D negativnu krv. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Trikovi koje svaka mlada treba da zna

SAVJETI

Izbjegnite opuštanje kože na stomaku Odlučili ste da izgubite višak kilograma nakupljenih na stomaku? Odlična ideja, ali pazite samo da nemate problema s mlohavom kožom na kraju. 1. Ojačajte mišiće Iako je kod mršavljenja najvažnije smanjiti unos kalorija, potrebno je i vježbati da se kilogrami ne bi vratili te da biste umjesto masnog izgradili jako mišićno tkivo koje će podupirati kožu. Preporučuje se aerobik, plivanje te vježbe koje jačaju trbuh. 2. Jedite uravnoteženo Brze i ekstremne dijete možda i daju rezultate, ali istovremeno loše utiču na zdravlje, a to uključuje i zdravlje kože. Treba vam dijeta bogata hranljivim sastojcima, a siromašna kalorijama. Dakle jedite više povrća, posebno lisnatog zelenog, te voće bogato vitaminom C, kao što su citrusi. Hrana bogata sumporom, poput maslina, krastavaca i celera, takođe

podstiče stvaranje kolagena. Kvalitetna dijeta će omogućiti postupan gubitak kilograma, pa će se tijelo lakše prilagoditi promjeni oblika. 3. Pušenje je zabranjeno Prestanite da pušite jer ova loša navika, odnosno toksini koje udišete podstiču mlohavost kože. 4. Izbjegavajte prženje na suncu Pretjerano izlaganje UV zracima oštećuje kožu jer dolazi do raspadanja kolagena. 5. Svaki dan masirajte kožu stomaka Kožu trbuha masirajte svaki dan. Američki dermatolog dr Valeri Rosenbaum savjetuje da koristite ulje na bazi avokada jer podstiče stvaranje kolagena. Razmažite nekoliko kapi ulja i masirajte u smjeru kazaljke na satu. Povremeno idite i kod profesionalnog masera koji se već susretao s ovom problematikom.

RIZIK

Šta izazivaju silikoni Dame koje su ugradile silikonske implantate u grudi izložene su 26 odsto većem riziku od otkrivanja raka dojke u krajnjem stadijumu. Takođe, one imaju za 38 odsto veće izglede za smrt zbog raka dojke nego žene koje nemaju vještačke grudi. Do ovog su zaključka došli naučnici nakon što su analizirali rezultate 12 studija sprovedenih u Evropi, Kanadi i SAD. Kako se ispostavilo, žene s silikonskim grudima imaju veće izglede za dijagnozu u kasnom stadijumu raka dojke, zato što su njihovi tumori teže uočljivi. Najveći problem je to što im-

plantati stvaraju sjenke na rendgenskim snimcima, što može otežati pregled i dijagnostiku kancera. Na taj način, tumori dojke su u ranijoj fazi skoro neuočljivi, sve dok ne porastu i samim time smanje izglede da žena preživi. Isto tako, silikonski implantat otežava pravilnu kompresiju dojke prilikom mamografije i tako iskrivljuje pravu sliku zdravstvenog stanja žene. Svim ženama koje imaju implantate u grudima savjetuju se i pregledi putem magnetne rezonance ili da se mamografija obavlja iz nekoliko različitih uglova dojke.

DIJETA TRI SATA

Svake nedjelje po kilogram manje

Svaka mlada želi da izgleda neodoljivo na svom vjenčanju. Do tog cilja će vas dovesti Dag Rajs, profesionalni trener Nacionalne akademije za medicinu sporta, koji je osmislio plan ishrane za buduće nevjeste da brzo i bez strogih dijeta postignu poželjnu figuru. Savjeti kako da ubrzate metabolizam: 1. Jedite svaka tri do tri i po sata. Češće jedite hranljive zdrave namirnice jer se one brže troše i učestvuju u sagorijevaju masti. 2. Jedite kvalitetne proteine, složene ugljene hidrate i vlaknastu hranu u češćim manjim obrocima. 3. Važno je da mjerite hranu koju jedete, jer ako nemate pojma koliko ste kalorija unijeli, nećete gubiti na masi. 4. Doručak je najvažniji obrok u toku dana. Preskakanje doručka po-

slaće poruku vašem tijelu da gladujete jer nijeste jeli najmanje osam sati tokom noći. 5. Poslije svakog treninga pojedite odgovarajući obrok koji će napuniti mišiće i pomoći im da se ponovo izgrade. 6. Izbacite iz ishrane šećer i prerađenu hranu kao što su gazirana pića, brza hrana, čips, bijeli hljeb, tjestenine, bijeli pirinač i sve namirnice koje se pakuju u kesama i kutijama. 7. Pijte od osam do 12 čaša vode dnevno, jer nedostatak vode usporava metabolizam. 8. Napravite listu zdravih namirnica i grickalica i ne odstupajte od nje. 9. Planirajte obroke nekoliko dana unaprijed. 10. Riješite se svih loših namirnica iz kuhinje, ispraznite frižider i eliminišite sve što sabotira vaš cilj.

Dijeta “Tri sata” traje 28 dana. U tom periodu bi na svakih nedjelju dana trebalo da izgubite po kilogram. Preporuka: Dijeta “Tri sata” zasniva se na konceptu da se mršavljenje najbolje postiže jedući često, ali male količine. Kod ove dijete jedete svaka tri sata. Ova prehrana zasniva se na filozofiji da je vrijeme obroka važnije od vrste hrane koju jedemo u obrocima. Samim tim što jedemo svaka tri sata ubrzavamo metabolizam, a samim tim i trošimo više kalorija. Kod dijete postoje samo tri pravila, a to su: 1. Doručkujte u prvom satu od ustajanja. 2. Jedite svaka tri sata nakon toga. 3. Prestanite da jedete tri sata prije odlaska u krevet. Sve namirnice su dopuštene osim brze hrane i jela koja su pržena u ulju. Tokom dijete se preporučuje da dnevno popi-

jete minimalno osam čaša vode. Doručak, ručak i večera su obimniji obroci, dok su užine manji obroci. Na taj način ćete ubrzati metabolizam, pa ćete početi da gubite kilograme. Nakon cijelog ciklusa dijete napravite pauzu.


36 Žena

PONEDJELJAK, 15. 7. 2013.

ZA LJETNJE DANE

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Kokos fantazija

SASTOJCI:

500 g spanaća 250 g pirinča/r iže 250 ml ulja malo brašna 1 kašika mješavi ne začina 2 čena bijelog lu ka prstohvat perš una malo soli malo bibera

Salata od mladog krompira i jaja

Umutiti bjelanca sa šećerom, dodati žumanca, a zatim i ostale sastojke. Peći oko 30 minuta na 180 stepeni. Skuvati mlijeko, šećer i griz. Maći sa vatre i dodati kokos. Vruć kolač premazati vrućim filom. Sjeći na romboide i ukrasiti prelivom od čokolade.

Bijelo meso SASTOJCI:

Odresci od spanaća Očišćen i opran spanać kuvati u slanoj vodi, ocijediti ga i sitno nasjeckati. Rižu skuvati u vodi kojoj dodamo kašičicu mješavine začina. Rižu ocijediti i ohladiti. Pomiješati spanać, rižu, prešun, so, biber i jednu kašiku brašna. Oblikovati odreske, uvaljati ih u brašno i peći na vrelom ulju da porumene sa obje strane.

500 g bijelog m esa 100 g dimljene pečenice 100 g sira 3 jajeta so ulje brašno prezla

Bijelo meso isjeći na što tanje šnicle i začiniti. Staviti u frižider, najbolje da prenoće. Na šniclu poređati dimljenu pečenicu tanko sječenu i sir sječen na štangle. Uvaljati u brašno, jaja ulupana pa u prezle, opet jaje pa prezle i rukama lijepo oblikovatii da se zatvori jajetom i prezlama sa svih strana da sir ne iscuri. Pržiti kratko u dubokoj i vreloj masnoći.

NAJVAŽNIJA TEČNOST

Patišpanj: 4 jajeta 1 šolja šećera 1 šolja mlijeka 1/2 šolje ulja 1,5 šolja brašna 1 prašak za peci vo 2 kašike kakaoa Fil: 1 l mlijeka 8 kašika griza 15 kašika šećera 100 g kokosa

Brzo i lako napravite ukusnu i veoma hranljivu salatu. Sastojci: 500 g mladog krompira 4 kuvana jaja p o j e d n a c r ve n a i z e l e n a paprika 12 očišćenih maslina veća glavica crvenog luka grančica majčine dušice kašika jabukovog sirćeta maslinovo ulje i so Priprema: Mladi krompir dobro operite, veće komade prepolovite, preručite u veću posudu, prelijte hladnom vodom i kuvajte do vrenja.

Kada voda proključa, kuvajte još 10 minuta, pa ocijedite i ostavite da se ohlade. Crvenu i zelenu papriku očistite i isjeckajte na kockice. Luk oljuštite i isijecite na tanke kolutiće. Ohlađeni krompir, isjeckani luk i paprike preručite u posudu za salatu, dodajte masline i odozgo rasporedite kolutiće kuvanih jaja. Posebno pomiješajte četiri-pet kašika maslinovog ulja sa jabukovim sirćetom, dodajte malo soli i nekoliko listića majčine dušice, pa snažno promiješajte da dobijete salatni preliv. Začinite salatu, promiješajte i servirajte sa pečenjem.

IZVOR ZDRAVLJA

Osigurajte tijelu dovoljno vode Od vode zavisi naše zdravlje, s obzirom na to da bez nje nema ni života! Ona čini dvije trećine ljudskog tijela i neophodna je za naše funkcionisanje, zdravlje i vitalnost. Doktori savjetuju kako bismo morali popiti barem osam čaša vode svakog dana, a u ljetnim mjesecima, kada se više znojimo, potrebno je više pažnje posvetiti unosu tečnosti. Kako izbjeći dehidraciju po ljetnim vrućinama? Započnite jutro čašom vode Kad ustanete iz kreveta, uputite se prema kuhinji i jutro započnite čašom vode. Na ovaj ćete način nadomjestiti izgubljenu tečnost tokom noći i započeti hidrataciju tijela. Ako želite ubrzati metabolizam i olakšati sagorijevanje masti, u vodu iscijedite malo soka limuna ili grejpa. Voda prije obroka Ispijanje čaše vode prije obroka dobra je navika koju preporučuju nutricionisti. Tako ćete olakšati apsorpciju nutrijenata za vrijeme obroka, a držaćete apetit pod kontrolom jer ćete biti manje gladni. Hrana je voda Jeste li razmišljali o vodi koja je

SASTOJCI:

sadržana u hrani? Priroda je bogata plodovima koji sadrže puno vode, a ona je i tako računa: jedite lubenicu (ona sadrži čak 92 odsto vode), brokulu i grejp (sadrže 91 odsto vode), šargarepu (sadrži 87 odsto vode), jabuke (sadrže 84 odsto vode). Dodajte ukuse Osim malo soka od limuna, vodi dodajte nekoliko kriški svježeg krastavca kako joj biste dali blagi ukus i osvježenje. Takođe su vam na raspolaganju bosiljak, grejp, narandža, korijen đumbira i sl. Mogućnosti su gotovo beskonačne. Nemojte pretjerivati s količinom namirnica jer vam je potreban samo suptilni ukus.

Da li jedete voće pravilno Sezona je raznolikog voća, a usljed ljetnjih vrućina dobro nam dođe da se njime rashladimo. Međutim, da bi imalo efekta, morate ga pravilno konzumirati - na prazan želudac... Voće igra glavnu ulogu u detoksikaciji organizma, jer ga snabdijeva velikom količinom energije koja nam je potrebna za svakodnevne aktivnosti, ali i za mršavljenje. Svi mislimo da jesti voće znači oguliti mu koru, nasjeći ga na kriške i staviti u usta. Međutim, to nije tako jednostavno. Važno je znati kako i kada jesti voće, smatra doktor Mehmed Oz. Voće bi trebalo jesti na prazan želudac, a nikako poslije obroka. Ako pojedete dva parčeta hljeba, a zatim voćku, ona je zbog brze razgradnje i mnogo vode koju sadrži spremna da “prođe” ravno kroz želudac u crijeva, ali je prethodno unesen obrok u tome sprečava. Voće dolazi u kontakt sa hranom u želucu, pa cijela masa takve hrane počinje da se kvari. Cio obrok fermentira i pretvara se u kisjelinu. Koliko ste puta osjetili da vam se podriguje od kriške-dvije lubenice kojom ste željeli da se osvježite nakon ručka ili večere ili ste osjećali da su vam crijeva odjednom proradila kad ste pojeli bananu u istoj situaciji. To se neće dogoditi ako pojede-

te voće na prazan želudac. Voće pomiješano sa drugom hranom izaziva truljenje i proizvodi gasove i zato često osjetite naduvenost u stomaku, osim kada jedete citrusno voće s puno kisjeline, poput pomorandži ili limuna. Sok ili cio plod?

Pijte samo sok od svježeg voća, a ne koncentrat sokova. Nije dobro jesti ni kuvano voće, poput kompota jer se kuvanjem uništavaju svi vitamini. Pojesti cio plod bolje je nego pijenje soka. Ako želite da se osvježite sokom, pijte ga sporo - gutljaj po gutljaj!


37

PONEDJELJAK, 15. 7. 2013.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI P Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Mur tovina. Tel.069/883220 Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839- 686 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Podgorica, Donja Gorica, porodična kuća lux 460m2, plac 500m2, cijena 195.000e. Može dokup plac. Kombinovano plaćanje: keš, obezbijeđen kredit od 50 -80.000e. Tel.067/824-411 Nikšić, prodajem dobar trosoban stan, 100m2+2 podruma, preko puta bolnice. Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 57.900 eura. Tel.067/272- 015 Kuća na prodaju, 280m2, sve zasebno, sadrži dva trosobna stana i jednosoban (osigurana), ostava, garaža, krevet za lozu, ograđeno, 500m2 plac, ulična rasvjeta. Tel.063/239 -981 Prodajem kuću 250 m2 na placu 850 m2 u Kotoru Dobrota. Dozvola za nadogradnju. Tel.069/657-104 Prodajem kuću u Podgorici - D. Gorica, 140 m2, plus pomoćni objekat 50 m2, na placu od 500 m2. Cjena: 85.000. Tel.067/311- 600 I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

AS NEKRETNINE PRODAJA

-T.Put „Cijevna“, 89m2 / IV, 78.000e - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e -S.A”SPONA, 70m2 / II, 61.000e -Centar, N.Miloševa, 21m2 / I, 33.600e -Zabjelo, 28m2 / II, 28.000e, nov -Kod Univerziteta, 42m2, vis.priz. 47.000e -D.bolnica, 38m2 / I, 41.000e, nov -B.S.P.Cetinjskog, 45m2 / IV, 51.000e -Delta “Čelebić”, 53m2 / V, 65.000e, useljiv

IZDAVANJE

Novaka Miloševa 32

„Gintaš“, 70m2 / I, 270e, namj. Gintaš, 40m2, namj. 200e Delta „Čelebić“, 50m2 / V, 300e, namj. Delta „Abex“, 40m2 / II, 220e, prazan S.A. Bulevar, 64m2 / I, 200e, prazan Centar, 42m2 / I, 300e, namj. Vez.most, 70m2 / I, 300e, prazan B.Jedinstva, 85M2 / I, 450e, namj. Blok V Vojna, 80m2 / IV, 350e, namj. Centar, 80m2 / I, 450e, namj.

asnekretnine@t-com.me

PRODAJA Kralja Nikole, 26,5m2/I, namj., 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar Kod Sportskog, 42m2/II, 45000e V.most, 45m2/I, 51500e, odličan Delta (Univerzitetska), 53m2/V, 59500e, odličan S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 V.Karadžića, 43m2/IV, 63000e, nov Blok VI (R.kula), 79m2, 74000e, odličan J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Ljubović (kod Kodre), 85m2/I, 85000e sa garaž. Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

IZDAVANJE

Ispod Gorice, 56m2/II, namj., 400e, sa garažom V.most, 25m2/I, namj., 200e V.Karadžića, 45m2/III, namj., nov, 350e Zagorič (Cijevna), 40m2/II, namj., nov, 350e Kod hotela ‘’City’’, 45m2, namj., 320e Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e S.A. (Čelebić), 28m2/V, namj., 200e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e

Izdajem jednosoban ekstra namješten stan, 60m2, u Podgorici, Vojislavljevića. Poslovnim osobama - 250 eura. Parking, internet. Tel.067/287-308, 069/185484 P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596- 660 K Ku pujem je d nos o ba n s t a n u Po d g or ici. Tel .0 69/4 07346 POSLOVNI PROSTOR

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1756: Ljubovic, 81/pr n 62: P.Morace, 59/IV 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 1810: Zabjelo, 76/IV 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 289: Blok V, 60/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II 850: P.Morace,56/I

635: St.Aerod, 50/VI 472: St.Aerodr, 41/II 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 418: St.Aerodr, 78/V 1979:P.Morace, 38/I 2064:St.Aerodr, 59/I 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI 1138: Blok V, 75/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2130: Delta, 56/V n 150: Centar I, 80/III n 2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617- 045

Prodajem poslovni prostor u Herceg Novom blizu centra. Tel.069/042-227 i 068/317-852

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244- 616

Prodajem poslovni prostor u Herceg Novom blizu centra. Tel.069/042-227, 068/317- 852

Poslovni prostor se nalazi iza Delte, kod Krivog mosta,cijena izdavanja vrlo povoljna. Kontakt telefon za sve informacije +38267279496 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390 -767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204- 051 Podgorica, Donja Gorica, placevi 760m2, 870m2, 1.750m2 i 3.360m2. Sve urbanizovano. Kombinovano plaćanje, keš. Obezbijeđen kredit od 20.000 do 70.000 e. Tel.067/824-411

VOZILA/AUTO DJELOVI

Izdajem jednosoban nenamješten stan u Podgorici. Ulica slobode. Tel.067/502-217

Izdaje se poslovni prostor, pogodan za sve vrste djelatnosti . Ukupne povrsine 76m2, II nivoa ( 40m2 prizemlje + 36 m2 suturen )

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Mijenjam plac, 400 m2, Podgorica - Zagorič, 2,5 km od centra, 1m2 85e za novije dizel auto ili kombi 6+1, 7+1, a uz vašu doplatu. Tel.069/572-352

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370 - 629 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e. Tel.067/666966

PLACEVI

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370 - 629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki ser vis, nove gume... Odličan. Tel.067/265- 605


38

ponedjeljak, 15. 7. 2013.

MALI OGLASI Izrada seminarskih, diplomskih i drugih radova iz oblasti prava, međunarodnih odnosa i EU. Tel.067/245- 629 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 Ser vis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409729 Profesionalnim trimerom održavamo imanja, bašte, poslovne prostore i vile. Podgorica i okolina. Tel.067/668-189 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄ jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

Prodajem ford eskor t CL X, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 300 eura. Tel.067/249 -299 PLOVILA

NASTAVA Profesorica uspješno i najpovoljnije sprema matematiku i fiziku za popravni ispit. Tel.069/478-348 POSAO

RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505 Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019- 698, 067/455713 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188 Prodajem 10 gajbi ambalaže nikšićkog piva po 4 eura, 2 plinske flaše standardne po 25 eura, 1 plinsku grijalicu “šešir” (plaćenu 217) za 100 eura. Tel.069/029-941 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Prodajem ili izdajem top-vjenčanicu iz kolekcije Davids Bridal. Kupljena u Americi. Cijena po dogovoru. Tel.069/535-115

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 KUĆNI LJUBIMCI

Prodajem spravu za vježbanje gladijator. Tel.067/431-146, 067/579-015 Prodajem sprej za odbranu i zaštitu od napada agresivnih pasa i ljudi. Njemački proizvod. Tel.067/519-626, 068/471-143

Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana. Na poklon i sterilizacija. Tel.067/909-2479 APARATI/OPREMA USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno. Tel.068/222-188

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inver teri, multi. Prodaja, montaža, ser vis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020 -997, 067/911-2598 Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime, prodaja, profesionalna ugradnja, obične, invertorske, multi, kasete, parapetne... Dezinfekcija, ser vis, garancija. Najpovoljnije! Tel.067/501-209, 068/501209 www.klimescepanovic. com

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

ponedjeljak, 15. 7. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40. Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15. Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


40

TV PROGRAM FILM

06:00 Serija:Tajna starog mosta/r 07:30 Exploziv/r 07:50 Exkluziv/r 08:10 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 10:00 Serija:Odbačena/r 10:45 Serija:Ponor ljubavi/r 11:30 Serija:Tajna starog mosta 12:15 Serija:Nesreće u vazduhu 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:V.I.P./r 14:45 Serija:Dva i po muškarca/r 15:05 Serija:Tračara/r 16:00 Serija:Ranjeno srce 17:00 Serija:Odbačena 17:50 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:40 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Ponor ljubavi 20:15 Serija:Tračara 21:00 Serija:Dama bez blama 21:30 Film:Čudne igre 23:30 Exkluziv/r 23:45 Serija:Nesreće u vazduhu/r

PRVA Serija:Odbačena 17.00

06.30 09.05 10.00 10.15 11.05 12.00 12.05 12.25 13.00 13.05 14.05 15.30 16.05 17.05 18.10 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.30 00.00

Dobro jutro Crna Goro Univerzum- dok. serijal Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Naučno – obrazovni program Vijesti Pokreni se/r Crtana serija :Štrumfovi Vijesti Naučno – obrazovni program/r Strani dok. program Dnevnik 1 Serija:Odjeljenje za specijalne žrtve/r Serija:Djevojački institut Više od ljeta Dnevnik 2 Sport Serija:Sdjeljenje za specijalne žrtve Strani dok. program:Privatni život Dnevnik 3 Više od ljeta Igrani serijal: Očajni roditelji Vijesti

RTCG 1 Vijesti 12.00

06:50 06:55 11:00 11:50 12:00 12:40 14:00 14:15 15:00 15:40 15:50 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 19:30 20:00 21:30 23:00 23:10 00:30 00:45 02:15

City kid’s Dobro jutro Kursadžije/r City Tačno u podne Rezervisan termin City Serija: Naslednici Serija: Simar Teen pleme City Serija:Premijer Serija:Neželjene Serija: Mješoviti brak Info Monte Kuvanje i muvanje Serija:Mala nevjesta Farma – specijal Zvijezde granda nove pjesme/r Teen pleme Balkanske prevare City Film: Južni krst Film: Posmatrajući detektive

PINK Info Monte 18.00

07:00 Boje jutra 10:00 Vijesti u 10 10:07 Kako vrijeme prolazi/r 10:40 Lud, zbunjen, normalan/r 11:00 Vijesti u 11 12:00 Vijesti u 12 13:15 Serija:Bandini 13:50 Extra lifestyle 14:00 Vijesti 14:07 Asi/r 14:40 Serija:Kad lišće pada 16:00 Boje jutra, specijal 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija:Silikonske ljepotice 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Kako vrijeme prolazi 19:55 Serija:Asi 21:15 Extra lifestyle 21:30 Bez granica 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:25 Serija:Istražitelji iz Majamija 23:10 Film:Neki drugi čovjek 01:00 Extra lifestyle

VIJESTI Serija:Bandini 13.15

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5/r 11:00 Radio u boji 11:30 Top Shop 12:00 Večera kod Džaje/r 14:00 Film/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Film 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji: Summer dj

ATLAS 5 do 5 16.55

TV PREPORUKA ČUDNE IGRE Prva 21.30

08.30 09.15 10.05 11.05 12.00 12.30 15.00 16.00 17.00 19.00 19.30 20.10 21.00 21.50 22.35

Dobrostojeća američka porodica koju čine mama En, otac Džordž i sin Džordži stižu u svoj ljetnjikovac. Pol i Piter su prve komšije, ali i serijske ubice pod maskom finih momaka. Ubrzo En, Džordž i Džordži postaju njihovi taoci u sopstvenoj kući, a Pol i Piter sa njima igraju “igre” i muče ih fizički i psihički. Uloge: Naomi Vots, Tim Rot, Majkl Pit, Brejdi Korbet, Devon Girhart

23.25

Serija:Naša ljeta Dok. program:Berluskoni/r Više od ljeta/r Program za djecu: Magična moć scene Vijesti Film: Džejms Din/r Art magazin/r Više od ljeta/r Serija:Izlog strasti Crtani film:Sali Bolivud Dnevnik 2 Serija:Krtice Serija Serija:Medium Dok. program: Berluskoni/r Film:Između dvije vode/r

RTCG 2 Dnevnik 2 19.30

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Grad koji Volim 10:45 Dogodilo se... 12:30 Goleada 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 21:15 Gušteranje

08:30 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:45 Trag, dok. zabavni program 13:00 Na točkovima 13:30 Bez recepta 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Dnevnik 20:20 Tajne i ljepote Kine 21:00 Dejan Tadić – Finansijsko tržište 22:20 Nokaut 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

777 Zabavni magazin 16.00

MBC Tajne i ljepote Kine 20.20

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Otvorena vrata” 09.40 Gastronomad 10.00 Vesti 10.05 Lov i ribolov 10.35 -Eko karavan 11.10 Via militaris Koridor 10 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 -Vreme, stanje na putevima 12.30 Stop sport 12.45 Serija: “Mesto zločina” 13.30 -Evronet 13.35 Film: “Veštica Lili” 15.05 Ovo je Srbija 15.55 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 16.40 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.20 -Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.27 Moja lepa Srbija 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori a baba se češlja”21.03 Film: “Carstvo ubica” 23.10 Oko 11 23.40 Dnevnik 23.55 Serija: “Mesto zločina” 00.45 Evronet -0.50 Serija: “Tihi svedok” RTS 2 08.28 Zmajeva biblioteka 08.58 Beograd u muzičkim zbivanjima 20. veka 09.29 Mansarda 09.55 Vrele gume 10.25 Knjiga utisaka 11.05 Klinika vet 11.35 Detalj -12.10 Volite li Betovena 12.30 Emisija iz ekologije 13.00 Trezor 14.00 Zmajeva biblioteka

14.30 Beograd u muzičkim zbivanjima 20. veka 15.01 Mansarda 15.27 Drugi ve 16.00 SAT 16.45 Sve boje života 17.15 Serija: “Heroji” 18.10 -Ad libitum 18.40 Svet zdrfavlja 19.10 Verski mozaik Srbije 20.00 Nauka u selu 20.30 -Okruženje 21.20 Serija: “Heroji” 22.10 Dobro je znati 22.40 Život sa muzikom -23.10 -Libela -23.40 -Tur d Frans HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 09.25 Jutarnji program 10.00 Vijesti 10.05 Dokumentarni film 11.03 Domovi Tunisa 12.00 Dnevnik 12.12 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.37 Serija: “Naslednica s Vandavala” 13.25 Dr Oz 14.45 Film: “Osmaci ne plaču” 16.25 Palčica 17.00 -Vesti 17.15 Hrvatska uživo 18.15 Serija: “Hartlend” 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.15 TV bingo 20.30 Nulta tačka 21.35 Serija: “Borgen - sedište moći” 23.20 Film: “Če - Argentinac” 01.30 Dr Oz HRT 2 10.45 Rekonstrukcija 11.15 Serija: “Verujem u anđele” 12.14 Šaptač psima 13.00 Toskana na tanjiru 13.15 Serija: “Doktor Hu” 14.45 Serija: “Degrasi” 15.10 Život s cvećem 15.31-Lepe kuće 16.32 Osmi kat 17.20 Serija: “Doli-

07:03 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Zelena patrola /r. 11:32 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film-Mumijevi 13:20 Majstor kuhinje /r. 16:00 Serija: Distrikt 16:45 Majstor kuhinje 18:25 Životinjske lakrdije/r. 19:00 Muzički program 19:30 Crtani film /r. 20:02 PG Raport 21:00 Info 21:35 Istorijske paralele 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Istorijske paralele 21.35

DANAS U GRADU na sunca” 18.05 Do zvijezda zajedno 20.00 Serija: “Gli” 20.50 Konzerva 21.00 Film: “Ranč deluks” 22.30 Serija: “Roditelji i deca” 23.15 -Serija: “Dva i po muškarca” 23.40 Serija: “Na ivici” HBO 11.10 Film: “Promena igre” 13.05 Film: “Bog je još veći Elvis” 13.45 Film: “Prijateljice pune love” 15.15 Film: “Jako glasno i neverovatno blizu” 17.25 Tom Džeri: Robin Hud i veseli miš 18.25 Film: “Gnev Titana” 21.05 Film: “Kuća u Bretanji” 22.40 Serija: “Fabrika laži” 23.40 Film: “Poslednji preživeli” FOX LIFE 11.50 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 13.30 Porodično blago Džina Simonsa 14.20 Projekat Modna pista 15.10 Sudije za stil 15.55 Serija: “Džordanino raskršće”17.35 Serija: “Džordanino raskršće” 18.25 Serija: “Očajne domaćice” 20.55 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 21.50 Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” 22.40 Serija. “Šapat duhova” 23.30 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 00.20 Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” FOX CRIME 09.15 Serija: “Nepouzdani agenti” 13.15 Serija: “Mornarički istražite-

lji” 14.10 Serija: “Nepogrešivi instinkt” 15.00 Serija: “Imitator” 15.55 Serija: “Bostonski advokati” 20.00 Serija: “Mornarički istražitelji” 20.55 Serija: “Most” 21.50 Serija: “Imitator” 22.45 Serija: “Zločinački umovi” 23.40 Serija: “Medium” 01.20 Serija: “Milosrdna Grejs” ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Milan - Inter 13.00 Fudbal: Borusija Dortmund - Real Madrid 15.00 Fudbal, Arsenal TV 17.00 -Fudbal, Arsenal TV 19.00 Fudbal, italijanski rivali 19.30 Dnevne vesti: Haike Dresler 20.00 Atletika, Dijamantska liga, Lozana 22.00 Fudbal:Botafogo - Fluminense 00.00 Poker 01.00 Bičvolej, SP, za 3. mesto žene -02.00 Bičvolej, SP, žene, finale SPORT KLUB 09.30 Tenis: VTA Palermo, finale 11.15 Prestonice košarke - Berlin 11.45 Na današnji dan 12.00 Rukis kup: Nemačka 14.00 Program iz studija 14.45 Košarka, EP mladi 16.30 Na današnji dan 17.00 Košarka, EP mladi 18.45 Vesti 19.15 Košarka, EP mladi 21.00 Moto GP Nemačka, trka 00.00 Vesti 00.15 Košarka, EP mladi 03.45 Na današnji dan

BIOSKOP CINEPLEXX

Usamljeni rendžer 17:15; 20:00; 22:00; Violet and Daisy 21:40 ; Velika iluzija 20:30; 22:50 Mlađi referenti 15:45; 18:00; 20:15; 22:40; Univerzitet za monstrume 3D sinhronizovan 15:30; 17:30; Univerzitet za monstrume digital sinhronizovan 16:30; Živjela Francuska 19:30 ; SVJETSKI RAT Z/3D 17:40; 19:45; 22:30 : Čovjek od čelika 3D 19:00; 21:20 ; Čovjek od čelika digital 16:00 ; Mamurluk 3 18:30; Čuvari tajnog kraljevstva 15:15


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.