Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao Podgorica, Kralja Nikole bb
SUBOTA I NEDJELJA, 20 I 21. 7. 2013. BROJ 591/ GODINA II
VELIKA NAGRADNA IGRA
www.dnevne.me redakcija@dnovine.me
str.3
Telefoni, putovanja, televizori, vaučeri za kupovinu... DARKO PAJOVIĆ I POZITIVNA ODLUČNI U ČIŠĆENJU PARTIJE
Miljanić pao zbog Rađenovića ● Unutrašnja istraga Pozitivne Crne Gore nedvosmisleno je utvrdila da su
za Rađenovića glasala dva odbornika Pozitivne. Predsjedništvo Pozitivne je smijenilo Zorana Miljanića sa mjesta koordinatora i isključilo iz članstva šefa odborničkog kluba Perovića i njegovog zamjenika Balevića NESREĆA ● 11
Bjelopoljac poginuo dok je probijao seoski put
STATISTIKA U CRNOJ GORI ● 14-15
Od kancera dnevno obole četiri osobe
NAGRADNI KUPON
EK: Nijeste jedini koji čekaju na ulazak u EU
ZORAN JEKNIĆ ● 22-23
Kolašinac koji klonira biljke u Americi
REAKCIJE ● 6
MOTIV NEPOZNAT ● 13
Još jedna snažna eksplozija u Podgorici
INTEGRACIJE ● 4
D
a karcinom uzima maha u Crnoj Gori pokazuju zabrinjavajući podaci o oboljelima iz Kliničkog centra Crne Gore koji pokazu-
JOVETIĆ ZA DN ● 32
Imam sadaddas asd velike ambicije
ju da je od septembra 2012. zaključno sa junom ove godine registrovano 1.158 oboljelih od ove opake bolesti, što je gotovo četiri osobe dnevno. Ipak, dodat-
EUROBASKET
● 27
Ponovo ništa od polufinala
no zabrinjava činjenica da u našoj zemlji nema preciznih podataka o oboljelima od karcinoma jer ne postoje godinama najavljivani registri.
Opasne teze albanskog poslanika Danaja
AKSESOAR KOJI OSVAJA● 33
Marama kao simbol luksuza
2
Tema dana
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 7. 2013.
●NEZVANIČNO Sad je Ranko glavni u Evropi a ja u Crnoj Gori. Tako smo se dogovorili.
Vidiš Branko da to niko ozbiljno ne shvata.
Ajde nijesmo na reviji ili kod frizera. Uozbiljite se malo.
Ja sam davno osijedio, no mi je mali posa.
Osijeđeh u ove klupe.
Meni stav para vrijedi.
● SADRŽAJ REBALANS
Dojenje za glumicu Dubravku Drakić, koja je dojila oboje djece, znači bliskost sa bebom, toplinu, najbolje za oboje u osjetljivom periodu nakon porođaja, povezanost, miris... Ona je starije dijete, kćerku, dojila skoro godinu, a mlađe devet mjeseci. Kako je rekla u intervjuu portalu Roditelji, djecu je dojila isključivo do petog mjeseca, a zatim je počela da uvodi čvrstu hranu i to jabuku.
NOSTALGIJA
Kolašinac za sva vremena Kolašinac dr Zoran Jeknić, stariji istrazivač saradnik i laboratorijski menadžer na Odjeljenju za hortikulturu Oregon State Univerzitet u gradu Corvalis, bavi se istraživanjem kloniranja biljaka. Svoju zemlju i rodni kraj nikada ne zaboravlja, pa je i sinove koji su rođeni tamo Stevana i Petra od malih nogu učio da vole Crnu Goru. Razgovarali smo sa njim u Kolašinu, gdje je u posjeti svojoj postojbini.
● 22-23
● 39
Samo se plaćaju kamate ALUMINIJUM
O budućnosti industrije bez KAP-a ● 11
KOLAŠIN
Bez para nema turizma i sezone ● 19
GORDANA IVANDIĆ
● 22-23
● 33
Uglavnom u sjevernim i centralnim predjelima, tokom popodneva lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom.
05:21 20:17
Izlazak Sunca Zalazak Sunca
22 20 22 22 21 16 11 10 13 14
35 33 32 33 32 29 26 22 28 29
05:22 20:17
Izlazak Sunca Zalazak Sunca
Subota min oC max oC
Temperatura vode na otvorenom moru oko 25 stepeni.
Planinar Vlatko Kontić koji je prije svega mjesec dana osvojio zapadni vrh Elbrusa, nakon Mon blana najviši vrh Evrope, kaže da je to jedna od njegovih najvećih pobjeda. Osvajanjem Elbrusa, koji među planinarima slovi za “mučitelja ljudskih duša”, Vlatko je, prema sopstvenom priznanju, pobijedio sebe, a ne planinu.
NEDJELJA, 21.07.2013.
Na jugu pretežno sunčano, tokom popodneva, tek ponegdje moguća kiša i grmljavina. Na sjeveru od sredine dana lokalno kiša ili pljusak praćen grmljavinom.
More malo, na otvorenom ponegdje umjereno talasasto. Vjetar uglavnom slab do umjeren, sjevernih smjerova.
Pobijedio sebe, a ne planinu
Diplomate na putu ª od trnja do zvijezdaº● 21
SUBOTA, 20.07.2013 .
JADRAN:
VLATKO KONTIĆ
PREGOVARAČI
Ostala sam ista, puna ideala, koja voli da sanjari ● 34 Meteo
●9
Francuski modni gigant “Erme” svjetsku slavu stekao je savršenim svilenim maramama sa nesvakidašnjim motivima koje su i danas najprodavaniji proizvod brenda. Marame, koje su dio istorije, smatraju se modnim blagom zbog najfinijih materijala i motiva, pa ne iznenađuje što ih mnogi stručnjaci upoređuju sa umjetničkim djelima. Svaka priča svoju jedinstvenu priču, a izrada komada koji se u najviše slučajeva nasljeđuje nije ni malo lak posao.
Nedjelja
Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje
min oC max oC
23 21 23 22 21 16 11 10 13 15
35 34 33 34 34 29 26 21 27 29
JADRAN:
More malo do umjereno talasasto. Vjetar sjevernih smjerova, povremeno umjeren do pojačan, na udare krajem dana i tokom noći jak. Temperatura vode na otvorenom moru oko 24 stepena.
Tema dana
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 7. 2013.
3
DARKO PAJOVIĆ I POZITIVNA ODLUČNI
Miljanić smijenjen zbog Rađenovića
RADE KRIVOKAPIĆ PREDSJEDNIK SINDIKATA ALUMINIJUMA
ZA KOGA ONI PLANIRAJU BUDUĆNOST?
Adel Omeragić
Z
oran Miljanić, koordinator Pozitivne Crne Gore za Budvu, smijenjen je sa te funkcije, a biće razriješen i funkcije člana Predsjedništva ove partije, jer su dva odbornika Pozitivne glasala za kandidata DPS Lazara Rađenovića, koji je 1. jula izabran za predsjednika opštine. Ovo je jednoglasna odluka Predsjedništva Pozitivne Crne Gore koje je održano prošlog petka, saznaju Vikend novine.
ba Časlava Perovića i zamjenika šefa odborničkog kluba Milana Balevića, i pored čvrstog dogovora stranačkih organa i odbornika u budvanskom parlamentu da se ne glasa ni za jednog kandidata za predsjednika opštine. Nakon ovog saznanja Predsjedništvo Pozitivne je isključilo iz članstva dva odbornika. Pošto je za stanje u budvanskoj Pozitivnoj odgovoran Miljanić, jednoglasna odluka je bila da se smijeni sa mjesta koordinatora. Pošto je Miljanić poslanik u Skupštini, očekuje se da na sjednici Glavnog odbora partije, koja će biti održana krajem jula, podnese ostavku i na tu funkciju. Inače, kada je obavljeno glasanje za predsjednika opštine Budva, u opoziciji nijesu krili nezadovoljstvo što je neko iz njihovih redova, aludirajući na Pozitivnu Crnu Goru, svoj glas dao Rađenoviću, koji bi i bez
njih bio izabran za prvog čovjeka grada, zahvaljujući glasovima kompletne vladajuće koalicije. Uoči samog glasanja Rađenovićev protivkandidat Božidar Vujičić je dobio i podršku SNP, čiji su odbornici postavili pitanje i jednom i drugom kandidatu, na osnovu čijih su odgovora trebalo da se izjasne čiji program podržavaju. Za razliku od njih, iz Pozitivne Crne Gore još na počet-
STAV
Iako iz Pozitivne nijesu htjeli da komentarišu ove navode ističući da će se stranka javno oglasiti o tom slučaju, prema informacijama do kojih su došle Vikend novine, sjednici Predsjedništva nije prisustvovao Miljanić, iako je tih dana bio na sjednicama Skupštine Crne Gore kao poslanik ove partije. Lazar Rađenović, kandidat budvanske vlasti DPS-SDP-LP, izabran je za predsjednika opštine Budva. Za njega je u lokalnom parlamentu glasalo 19 odbornika, dva više nego što ih broji vladajuća koalicija. Kandidat Demokratskog fronta Božidar Vujičić dobio je 10 glasova od ukupno 31 prisutnog odbornika, dok su dva listića bila nevažeća. Unutrašnjom provjerom Pozitivne Crne Gore nedvosmisleno je utvrđena odgovornost zbog glasanja odbornika Pozitivne i to šefa odborničkog klu-
Zabrinjavajuća je informacija da je u Skupštini Crne Gore održan okrugli sto o perspektivama proizvodnje i prerade aluminijuma u regionu i da su pozvani da u radu učestvuju predstavnici aluminijumskih kompanija iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a iz Kombinata aluminijuma Podgorica niko. Na okruglom stolu nije bio niko iz uprave KAP-a, niti iko od predstavnika radnika. Zato se nameće logično pitanje - za koga oni planiraju tu budućnost? Da li je važno da samo oni koji su ga organizovali budu zadovoljni tim što su čuli na okruglom stolu, ili to treba na prvom mjestu da budu zaposleni u KAP-u, tih 1.200 radnika i njihovih porodica, a onda i čitava crnogorska javnost? To nije nešto što nijesmo očekivali. Ovdje se, definitivno, radi o tome da se ljudi opredjeljuju za i protiv održavanja proizvodnje u Kombinatu aluminijuma, tako da u organizatorima tog okruglog stola radnici vide nekoga ko iz punih usta zagovara zatvaranje fabrike, iako su, prema informacijama koje smo dobili iz medija, učesnici saglasni da aluminijumska industrija ima budućnost. Samo treba prevazići trenutnu krizu, koja ne može još dugo trajati, nakon čega se očekuje rast cijene aluminijuma, i to već naredne godine. Mada, kakav smo narod, izgleda da ćemo biti zadovoljni time što ćemo se diviti aluminijumskoj industriju u Hrvatskoj, Bosni i Srbiji, a našu ćemo ugasiti. Nepozivanje predstavnika Kombinata aluminijuma Podgorica na okrugli sto, nedopustivo je. Zaposleni u KAP-u znaju zašto je to tako. Na sceni je politička igra ili politikanstvo, gdje je Crna Gora podijeljena na one koji su za očuvanje KAP-a i one koji su za zatvaranje fabrike. Organizatori okruglog stola su definitvno potvrdili da su za gašenje Kombinata, kako bi na taj način izvršili pritisak na aktuelnu vlast od koje će tražiti bolje pozicije ili će pokušati da je sruše sada preko naših leđa, jer to nijesu mogli da urade prethodnih dvadesetak godina. Ne bi me čudilo da ti organizatori sjutra kažu da je KAP kriv za sve i da je izazvao globalnu krizu.
ku zasijedanja postignut je čvrst dogovor organa stranke i odbornika u Budvi da ne podržavaju ni jednog, ni drugog kandidata. Ta partija u lokalnom parlamentu ima četiri odbornika. Skupštinskom zasijedanju prisustvovalo je 17 odbornika vladajuće koalicije, četiri Pozitivne, tri SNP, dok je jedan odbornik DF opravdano bio odsutan, pa ih je iz tog opozicionog saveza bilo ukupno sedam.
PROFIL NINKO TEŠIĆ
Stručnjak za velike sisteme Ninko Tešić, generalni direktor IMPOL SEVAL VALJAONICA ALUMINIJUMA A. D. Sevojno, rođen je 1958. godine. Poslije završetka ekonomskih studija, 11 godina je radio u Valjaonici bakra Sevojno, na odgovarajućim stručnim poslovima, između ostalih i rukovodnog karaktera: šef službe ekonomike, šef odjeljenja platnog prometa, rukovodilac službe poslovnih finansija i poslovima finansijskog direktora. Od 1.10.1995. godine obavljao je poslove pomoćnika direktora za ekonomska pitanja u Valjaonici aluminijuma.
U Valjaonici aluminijuma bio je zamjenik generalnog direktora za ekonomske poslove, izvršni direktor Sektora finansija i računovodstva, vršilac dužnosti direktora Društva, a 23.10.2003. godine postavljen je za direktora Društva IMPOL SEVAL VALJAONICA ALUMINIJUMA A. D. Sevojno. Tešić je 2009. proglašen za Užičanina godine. U obrazloženju je navedeno da je Tešić na čelu “ubjedljivo najuspješnijeg preduzeća iz tzv. velikih sistema” koje “predstavlja i nosioca ovdašnje privrede i primjer ostalima”.
MONTENEGRO ERLAJNS
SMOTRA
Modni velikani u Kotoru
ros”, koji je svjetsku slavu stekao modelima namijenjenim muškarcima, predstavio se kolekcijom za proljeće / ljeto 2014. Modeli su prošetali u ležernim blejzerima i košuljama namijenjenim muškarcima kosmopolitskog duha. Nakon “Larosa”, crnogorska publika imala je priliku da uživa u kolekciji italijanskog dizajnera Alviera Martinija, koji je slavu stekao tašnama sa dezenom mape. Tašne ovog dizajnera su jedan od omiljenih modnih detalja poznatih svjetskih zvijezda. Dizajner je prikazao kolekciju za proljeće / ljeto 2013. M. Ivanović
Foto: Mirko Savović
Šesnaesta internacionalna smotra mode “Kotor 2013.” otvorena je revijom francuske modne kuće “Gi Laros”. Manifestacija u organizaciji modne agenciije “Fabrika” i opštine Kotor i ove godine okupila je veliki broj poklonika mode i poznatih ličnosti koji su bili u prilici da vide kolekcije svjetski poznatih dizajnera Gia Larosa i Alviera Martinija. Nakon uvodnog govora direktorice agencije “Fabrika” Vesne Mandić, na sceni se pojavio i predsjednik ovogodišnje smotre mode Renato Balestra, koji je na našem jeziku otvorio smotru. Francuski brend “Gi La-
Mugoša direktorka Finansijska direktorica Montenegro erlajnsa Stana Mugoša izabrana je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Montenegro erlajnsa, saznaju Dnevne novine. Mugoša je na tu poziciju došla nakon što je dosadašnji izvršni direktor nacionalne avio–kompanije Petar Glomazić podnio ostavku na tu funkciju. Prema izvoru DN, Glomazić je ostavku podnio nakon što je odbio da potpiše ugovor koji je podrazumijevao umanjenje njegove zarade na oko 900 eura, na osnovu odluke Vlade o ograničavanju zarada u državnim firmama. Nacionalni avio-prevoznik Montenegro erlajns, prema pisanju medija, napustilo je i devet domaćih pilota zbog smanjenja plata i njihovog povremenog kašnjenja. Zbog toga je Montenegro erlajns bio primoran da angažuje strane pilote, mahom iz Italije i Portugalije. Petar Glomazić je obavljao funkciju izvršnog direktora u vrijeme dok je na čelu odbora direktora nacionalnog avio-prevoznika bio Zoran Đurišić, koji je smijenjen nakon 19 godina, a kojeg je nedavno naslijedila Daliborka Pejović.
4
Aktuelno
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013.
EK: Nijeste jedini koji čekaju na EU INTEGRACIJE
Miraš Dušević
K
omesar za proširenje Štefan File prilikom sastanka sa premijerom Srbije Ivicom Dačićem nije potvrdio da će ta zemlja biti 29. članica EU, prva nakon Hrvatske. Koja će država prva sljedeća pristupiti Uniji zavisiće prije svega od zemalja kandidata i njihovog napretka u pregovorima o pristupanju, potvrđeno je Vikend novinama u Evropskoj komisiji.
Premijer Srbije Ivica Dačić kazao je da dolazak Štefana Filea svjedoči da i u Briselu “vjeruju da će Srbija biti sljedeća članica EU”. On je to izjavio nakon prve posjete Evropskog komesara za proširenje Štefana Filea Beogradu nakon odluke Evropskog savjeta da otvori pristupne pregovore sa Srbijom. “Tačno je da je Crna Gora više napredovala u pregovorima o pristupanju, ali niko nije “odredio” Crnu Goru kao prvu državu koja će nakon Hrvatske postati članica EU. Svaka zemlja napreduje u svom ritmu, i da, tempo je odlučujući faktor u određivanju koja zemlja će biti sljedeća članica. Na primjer, ako Island odluči da nastavi pregovore, mogao bi biti 29. zemlja članica jer je najnaprednija zemlja u procesu pristupanja”, poručuju iz Fileovog kabineta. Iako se ne može tvrditi koja će biti sljedeća članica EU, jasno je da Crna Gora neće više biti jedina koja će se naći u pregovaračkom procesu. Poslanik Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović za Vikend novine kaže da Srbija, definitivno, nakon posljednjih parlamentarnih izbora, sve dinamičnije korača prema EU i to treba da raduje cijeli region. Njihova odlučnost za reformama mnogo je vidljivija u ovom trenutku u odnosu na Crnu Goru, i takav rezultat, kad tad mora biti nagrađen od strane Brisela. Ovo, kaže Abazović, ne ne znači da se Brisel okrenuo Srbiji ili bilo kome drugome, već je jasan signal da se svako mora okrenuti sebi i na taj način pridobiti simpatije evropskih zvaničnika kroz upore-
dan i odlučan rad. “Nažalost, trenutno ne pokazujemo dobru kondiciju za kapitalnu reformu društva za razliku od nekih susjednih zemalja, pa nas ne bi trebalo začuditi ukoliko neko drugi preuzme štafetu lidera u evropskim integracijama”. Naš sagovornik kaže da moramo prestati da glumimo oazu blagostanja i moramo se uhvatiti u koštac sa najvećim izazovima u društvu. Međutim, poručuje Abazović, za tako nešto mora postojati politička volja, koja trenutno nedostaje vladajućoj klasi. “Siguran sam da se velike stvari ne mogu uraditi bez velikih političkih promjena koje Crna Gora već predugo čeka. Model auto-socijalizacije vlasti je praktično nemoguć za tranzicione zemlje. Crnoj Gori je potrebna nova politička elita koja može brzo i bez pogovora sprovesti sve neohoden reforme u društvu”. Abazović napominje kako smo godinama imali vodeću ulogu u integracionim procesima, i govorili smo kako smo za pojedinačno učlanjenje po zaslugama. “Sada kada nam se liderska pozicija svakim danom ozbiljno ugrožava, čini se da bi prihvatili i model inetgracije u paketu. Šta će se u konačnici desiti manje je važno. Od najvećeg je značaja da dostignemo standarde i ispunimo uslove, a sam čin učlanjenja biće formalnost i zavisiće od političke procjene Brisela. Mi moramo uraditi ono što je do nas i što evropski zvaničnici, ali i građani, uporno traže, a za ostalo ne treba previše da brinemo”.
File
Uljarević: Obračunati sa kriminalom Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević za Vikend novine kaže da se već duže Crnoj Gori iz EU, ali i od pojedinačnih država članica, šalju jasne poruke da je prošlo vrijeme u kojem se kroz tehničko štrikiranje pojedinih pitanja mogao konstatovati napredak. “No, crnogorske vlasti su se uljuljkale u ulozi najmanje problematičnog đaka u problematičnom razredu. Sad kad drugi svoje probleme rješavaju, počinje se ogoljavati i činjenica da nije dovoljno samo ne proizvoditi probleme van škole već je potrebno uraditi domaće zadatke da bi se konstatovao uspjeh. Konkretno, bez odlučne i rezultatima a
CRNA GORA I NATO
Prioritet je očuvati nacionalni suverenitet Bezbjednost, očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta osnovni su razlozi za ulazak Crne Gore u NATO, a veliki dio javnosti nije adekvatno upoznat sa svim aspektima integracija, bez obzira na Vladine aktivnosti, ocijenjeno je na seminaru u okviru Škole evroatlantskih integracija. Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) juče je organizovao završni seminar “Crna Gora u procesu evroatlantskih integracija - neutralnost ili kolektivna bezbjednost”, u okviru Druge generacije Škole evroatlantskih integracija. Ministar odbrane Milica Pejanović-Đurišić poručila je u uvodnom izlaganju, da je, bez obzira na činjenicu da je ukupna situacija u okruženju znatno poboljšana, pitanje očuvanja nacionalnog suvereniteta i konstantnog unapređivanja nivoa sigurnosti svakog pojedinačnog građanina, faktički prioritet svake odgovorne države. Prema
njenim riječima, u nalaženju najboljeg i najracionalnijeg rješenja, izbor se uglavnom svodi na jednu od dvije opcije – na opciju neutralnosti ili opciju učešća u kolektivnom sistemu bezbjednosti Sjevernoatlantskog saveza. “Kad je u pitanju opcija neutralnosti, moramo znati da apsolutno nije dovoljan i jedini uslov koji neka zemlja mora da ispuni ako želi da ima status neutralnosti taj da samostalno proglasi svoj status neutralnosti”, rekla je Pejanović-Đurišić. Pojam bezbjednosti, kako je kazala, danas se znatno razlikuje od onog prije oko deset godina. “Sama bezbjednost države nije više usko povezana sa onim što je bezbjednost njenih granica, niti je vezana za akte koji bi se mogli shvatati aktima povrede neposrednog teritorijalnog integriteta i prijetnje kao takve, nijesu više vojnog karaktera, a sam neprija-
telj, tako nazvan, može biti vrlo daleko od granica jedne države”, saopštila je Pejanović-Đurišić. Predsjednik Upravnog odbora CEMI Zlatko Vujović kazao je da integracija u evroatlantske strukture predstavlja značajan, ali i kompleksan poduhvat pred kojim stoji Crna Gora. “U Crnoj Gori su građani još veoma podijeljeni po pitanju da li naša država treba da postane članica NATO-a ili ne”, rekao je Vujović. Prema njegovim riječima, od 2006. godine, kad je Crna Gora počela proces evroatlantske integracije, procenat podrške članstvu u Alijansi nije rastao u zadovoljavajućem obimu. “Bez obzira na aktivnosti koje Vlada sprovodi na planu povećanja podrške NATO integracijama, dobar dio crnogorske javnosti nije adekvatno upoznat sa svim pozitivnim i negativnim aspektima integracija”, rekao je Vujović.
ne upitnim statistikama, potkrijepljene borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, Crna Gora ne može da se pohvali istinskim napretkom. Produkcija ovakvih rezultata i izgradnja društva vladavine prava će biti bolna za mnoge djelove vladajuće strukture, ali je ona neizbježna”. Upitana da li poruke iz Beograda znače da se Brisel okreće Srbiji, te da će ona preuzeti ulogu lidera u integracijama, Uljarević poručuje da takva poruka jeste ohrabrenje za Srbiju od strane Brisela. “Ipak, Srbija će biti ta od koje će suštinski zavisiti da li će preuzeti lidersku ulo-
gu u evropskim integracijama u regionu, odnosno da li će biti posvećena sopstvenoj demokratizaciji i evropeizaciji u nastupajućem periodu, uz ono što je dalji razvoj dijaloga sa Prištinom”. Direktorica CGO tvrdi da napredak svake zemlje u procesu pristupanja EU se mjeri na osnovu njenih učinaka, nema više “paket aranžmana” jer se pokazalo da to nije dobar pristup, a jedna od vrijednosti EU je i što uči na sopstvenim greškama. Stoga, i Srbija i Crna Gora će morati da sada da kroz mjerljive rezultate pokažu da hodaju na putu ka EU, a ne da se vrte u mjestu čekajući da se provuku kroz nečije drugo zasluge.
USTAVNE PROMJENE
Duško Marković: Spremni smo za posao u avgustu Ministar pravde Duško Marković kazao je da predstavnici država članica Evropske unije ovih dana razmatraju akcione planove za poglavlja 23 i 24, pa će se uskoro znati šta misle o njima, te da li imaju nekih predloga za njihovu dopunu. Ključna obaveza, kada je u pitanju oblast vladavine prava su, kaže Marković, ustavne promjene koje će se na dnevnom redu Skupštine naći 31. jula, prenosi Radio Antena M. “Želim da kažem da smo spremni i da ćemo odmah početi sa izradama izmjena i dopuna zakona o sudovima, Sudskom savjetu, VDT-u. To nije problem za nas, avgust će biti mjesec u kojem ćemo raditi,
stvarajući tako uslove za otvaranje pregovora u poglavljima 23 i 24 do kraja godine”, istakao je ministar pravde. Iako smatra da bi trebalo ispitati odgovornost tužilaca zbog padanja optužnica, Marković kaže da prije toga treba sačekati pravosnažnost postupaka.“Kada postupci budu pravosnažno okončani, onda treba vidjeti da li je bilo neznanja ili namjere. Ne mora da znači ako sud nije prihvatio optužni predlog i činjenice i argumente iz optužnice, da je tužilac kriv. Zato smo kroz Akcioni plan predvidjeli jednu mjeru kako bi te stvari ocijenili i vidjeli da li ima razloga za pokretanje odgovornosti”, dodao je Marković.
Aktuelno
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013.
ZAHTJEV SNP
Kažite je li DPS kupovala glasove Socijalistička narodna partija (SNP) očekuje da nadležni državni organi konačno saopšte rezultate višemjesečnih istraga u vezi sa, kako su naveli, kupovinom glasova Demokratske partije socijalista (DPS) u Pljevljima i zloupotrebom prethodne opštinske vlasti. Iz SNPa su reagovali na krivičnu prijavu pljevaljskog DPS-a protiv predsjednika te opštine Miloja Pupovića zbog navodne povrede ravnopravnosti pri zapošljavanju. “SNP očekuje da će nadležni organi, prije nego što prionu na posao po poslednjoj instrukciji DPS-a, konačno saopštiti rezultate višemjesečnih istraga vezanih kako za kupovinu glasova ove partije u Pljevljima, tako i za pojedinačne podvige čelnika prethodne opštinske vlasti,
koja je bogato dokumentovana i dobro poznata”, navodi se u saopštenju. Iz SNP-a su kazali da je DPS, koji je patentirao i uspio da napravi udžbenički model partijske države, posegnuo za njenom zaštitom drugih stranaka, “jer se u Pljevljima dešava da se zaposli, zaboga, i neko ko nije član DPS-a”. “Svojim bahatim političkim marketingom, rukovodstvo opštinskog DPS-a zapravo je gurnulo prst u oko desetinama svojih članova, koje su u opštinske organe i službe zaposlili za mandata prethodnog predsjednika Filipa Vukovića, da bi neki samo nakon nekoliko godina zajedno sa svojim mentorima otišli iz opštine, ali sa otpremninama u iznosu nekoliko stotina hiljada eura”, navodi se u saopštenju SNP-a.
SLOBODAN LEKOVIĆ SAOPŠTIO
Leković
Zakon o sukobu interesa kršilo 14 funkcionera Zato što su izbjegli da dostave svoje imovno stanje po stupanju na javnu funkciju, već su to uradili po isteku godine, Zakon o sukobu interesa je prekršilo 10 javnih funkcionera, a zato što to nijesu uradili i 30 dana po prestanku funkcije Zakon krše četiri javna funkcionera, saopšteno je na sjednici Komisije za sprječavanje sukoba interesa, na kojoj je donijeto 170 prvostepenih i drugostepenih odluka i četiri mišljenja. “Pojedini javni funkcioneri izbjegavaju dostaviti potpune podatke, koji kasnije otežavaju provjeru imovine ili procese pred Sudom (JMB, lične podatke, potpis i sl.), zbog čega je Komisija donijela odluke da Zakon krše Ranko Vuković iz Danilovgrada, Smail Cunmuljaj iz Tuzi, Milenko Cebalović iz Bara, Adem Baković iz Plava, Radoslav Medojević iz Mojkov-
ca, Kaplan Mučaj iz Ulcinja i Nermina Šabović iz Rožaja”, saopštio je na sjednici predsjednik Komisije Slobodan Leković. Zakonsku obavezu nije ispoštovao 21 javni funkcioner i nijesu dostavili svoje prihode i imovinu nakon jedne godine po prestanku javne funkcije. “Zato što nijesu dali tačne podatke o imovini i prihodima, a u skladu sa članom 20a Zakona o provjeri podataka sa organima i pravnim licima (Uprava za nekretnine, Komisija za hartije od vrijednosti, Poreska uprava i dr.) u konfliktu interesa je 20 javnih funkcionera, od kojih su 12 državni funkcioneri. Zbog neprijavljivanja prihoda i imovine od preko 5000 eura u zakonskom roku, Zakon krše Bogdan Laušević iz Pljevalja, Tufik Bojadžić iz Bijelog Polja i Milinko Mićanović iz Plužina”, saopštio je Leković
OBRAD GOJKOVIĆ (SNP)
Vlast gura Crnu Goru u stanje haosa Dugotrajnost u rješavanju aktuelnih problema, čije će bolne posljedice osjetiti svi građani Crne Gore, dovešće do opšteg konsenzusa koji će prvi put smijeniti vlast u Crnoj Gori, ocijenio je poslanik Socijalističke narodne partije SNP Obrad Gojković. Prema njegovim riječima, smjena vlasti sama po sebi ne znači da će se svi problemi riješiti efikasno i kvalitetno. “Pogotovo ako je prepoznatljiva činjenica i namjera DPS-a da kreira neki politički surogat koji bi bio samo nastavak svega što smo do sada preživjeli ili činjenica da je vrlo izvjesna mogućnost stvaranja haosa u Crnoj Gori koji bi ponovo mogao iznjedriti neke političke aktere koji ne bi imali kvalitet da riješe ove proble-
me”, rekao je poslanik SNP. Gojković navodi da političku scenu u Crnoj Gori karakterišu procesi koji se mogu zasebno izdvojiti, ali da je evidentno da je njihovo spajanje u jednoj tački neminovno. Prema njegovim riječima, u javnosti su najviše eksponirana tri procesa. “To su proces evropskih integracija, neophodnost stvaranja izbornog sistema koji će obezbijediti da najodgovorniji i najkvalitetniji opredjeljuju budućnost ovog naroda i ove države i treći proces spoznaja crnogorskog društva da uništenje privredne supstance kroz kriminalnu privatizaciju nije nešto što se događalo drugome, već sada ugrožava budućnost svakog od nas pojedinačno”, objasnio je Gojković. A.O.
5
6
Aktuelnosti
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013.
DPS
Danaj smatra da Malesija treba da bude dio “Prirodne Albanije”
Neka SDP vidi koga je glasao Omeragić Gdje je i koga je glasao Elvis Omeragić, visoki funkcioner Socijaldemokratske partije Plav nije problem Demokratske partije socijalista, ali bi trebao biti problem njegove trenutne političke partije, a našeg tada koalicionog partnera, navodi se u reagovanju Opštinskog odbara DPS Plav. Ova partija je reagovala nakon što je Omeragić optužio plavski DPS da mu prijeti i da na njega vrše pritisak i da je mejl koji je predsjednik Partije za Gusinje Rusmin Laličić uputio ministru zdravalja Miodragu Radunoviću samo nastavak te prakse. “Umjesto da Omeragić sa svojim sugrađaninom razriješi izrečene optužbe o svim otvorenim i neotvorenim problemima, on bježi
KONCEPT ª PRIRODNA ALBANIJAº
Dio politike prošlosti Albanski političar Kočo Danaj ocijenio je da Crna Gora treba da prepusti istočne djelove svoje teritorije, na kojima uglavnom živi albanska populacija, kako bi taj prostor pripao “Prirodnoj Albaniji”. Poručuo je da će, ako ne bude formirana “Prirodna Albanija”, biti novog rata na Balkanskom poluostrvu. Funkcioner DPS Nikola Gegaj za Vikend novine na sve ovo kaže da je teza o “Prirodnoj Albaniji” anahrona i kao takva neprirodna, jer živimo u vremenu kada balkanski narodi čine zajednice raznih država i samim tim nema nacionalne države na Balkanu. “Ideja proširenja i promjena nacionalnih i etničkih granica na Balkanu, te u tom kontekstu različitih koncepata “velikih država”, dio su retrogradne politike iz prošlosti. U svakom pluralističkom društvu, mogu se čuti i ovakvi tonovi, ali da oni ne odražavaju zvaničnu politiku naših susjeda. U svim dosadašnjim izjavama, albanski zvaničnici ističu da su granice na
Balkanu nepromjenljive, te u prvi plan stavljaju značaj dobrih odnosa sa Crnom Gorom”, tvrdi Gegaj. Kaže da oni koji zagovaraju ideju Prirodne, tj. velike Albanije, nijesu prijatelji Albanije niti Albanaca. “Takve teze su opasne i dovele su do ludila koje je doživio region devedesetih godina. Crna Gora u to vrijeme je čuvala mir i dala primjer svima da nacionalna šarolika država nije smetnja za razvoj, već resurs koji doprinosi bržem i efikasnijem razvoju”. Naš sagovornik poručuje da su Albanci u Crnoj Gori pokazali i dokazali da su prijatelji države Crne Gore, njenih simbola, kao i svih njenih naroda. Spoljnopolitički prioriteti države Crne Gore su evroatlanske integracije i Crna Gora danas gradi odlične odnose sa svim državama regiona. Odbornik Demokratstkog saveza u Skupštini GO Tuzi Nikola Camaj za DN kaže da u svakom nacionalnom korpusu gdje se nacionalno pitanje ne smatra konačno
riješenim, takve pojave su normalne i prihvatljive od opozicionih političkih struktura. “Ne smatram da se ovome treba dati poseban značaj, posebno ako se zna da smo svi na vratima Evrope, i da će se to pitanje riješiti u sklopu EU, gdje će svi uživati svoje prirodne granice, a suverenitet će se odrediti samo činjenicom kome plaćamo porez. Ipak, moram priznati da podrška ili simpatije prema toj politici jačaju, upravo zbog odnosa država u okruženju prema Albancima i albanskom pitanju, koje nije na zavidnom nivou”, tvrdi Camaj. Poslanik Pozitivne CG Dritan Abazović kazao je da ne doživljava ozbiljnim izjavu Koča Danaja, da Crna Gora treba da prepusti svoje istočne djelove teritorije, na kojima uglavnom žive Albanci, kako bi taj prostor pripao “Prirodnoj Albaniji”. Abazović je rekao kako misli da se tom konceptu pridaje značaj koji nije realan, što su potvrdili i posljednji izbori u Albaniji. M.D.
Rasprava o ustavnim amandmanima 31. jula čila kao ključna za dalji napredak te države u evropskim integracijama. Skupština Crne Gore, prema predloženim amandmanima, više neće biti nadležna u postupku izbora i razrješenja predsjednika Vrhovnog i Ustavnog suda, “čime se omogućava depolitizacija izbora nosilaca sudskih i ustavno-sudskih funkcija”. Predsjednika Vrhovnog suda biraće i razrješavaće Sudski savjet dvotrećinskom većinom na period od pet godina. Mandat sudijama Ustavnog suda Crne Gore, prema predloženim amandmanima koje je usvojio Ustavni odbor, biće 12 godina, tri više nego do sada. Ustavni sud imaće sedam sudija.
Liberalna partija će podržati amandmane Liberalna partija će podržati u načelu amandmane na Ustav Crne Gore koje je predložio Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, navodi se u saopštenju te partije. “LP će podržati amandmane jer smo se od početka zalagali za izbor Vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda i članova Sudskog sa-
SPECIJALNI IZASLANIK
Princ Nikola dobio diplomatski pasoš Princu Nikoli Petroviću Njegošu kao specijalnom izaslaniku ministra vanjskih poslova i evropskih integracija uručen je juče, nakon nedavnog uručivanja građanskog pasoša, diplomatski pasoš. Diplomatski pasoš princu je uručio potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Igor Lukšić. Tom prilikom Lukšić je istakao da mu je veliko zadovoljstvo što je Princ Nikola dobio građanski, ali i diplomatski pasoš i što će u narednom periodu obavljati poslove specijalnog izaslanika za odnose sa evropskim i drugim dinastijama, u cilju promovisanja kulturne saradnje i ekonomskih interesa Crne Gore. Iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija su
podsjetili da su poslanici crnogorskog Parlamenta usvojili u julu 2011. godine Zakon o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš čime je rehabilatovana posljednja crnogorska dinastija.
KRIVOKAPIĆ I BOREC
SKUPŠTINA
Crnogorski parlament razmatraće 31. jula predložene amandmane na Ustav, kojima je predviđeno da se državni tužilac i sudije Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom, a u drugom, eventualnom krugu, podrškom tri petine poslanika. Ustavni odbor je amandmane usvojio glasovima predstavnika vladajuće koalicije i opozicionih Socijalističke narodne partije i Pozitivne Crna Gore, dok je Demokratski front bila protiv. Ustavne promjene u oblasti pravosuđa jedan su od uslova da Crna Gora otvori pregovore u poglavljima 23 i 24, koja je Evropska komisija ozna-
od činjenica “I ne spava zbog prijetnje iz lokalnog DPS-a”, navode u DPS. U toj partiji smatraju da Laličić u liku Omeragića vidi onog prepoznatljivog letača i nije teško procijeniti koje je to novo jato jer je opšte poznato, da mu u ovom gdje je, ne vjeruju. “Ne vjeruje mu ni DPS-a Plava, iako joj stalno šalje poruke preko jednog njegovog prepoznatljivog prijatelja “da nam je uvijek spreman biti pri ruci i od koristi kada nam to zatreba”. Ako bude insistirao, možemo potvrditi i ozvaničiti. Nama od bivšeg poslanika DPS-a to nije potrebno i u svemu se slažemo kada su u pitanju ocjene o njemu koje je izrekao g-din Laličić”. kaže se u saopštenju DPS-a.
vjeta dvotrećinskom većinom, a kao deblokirajući mehanizam tropetinskom većinom svih poslanika u državnom parlamentu. Tražićemo i da se dopune neki amandmani koji se tiču izbora predsjednika i sudija Ustavnog suda u dijelu njihovog ranijeg obavljanja partijskih funkcija”, istakli su iz Liberalne partije.
Test za vladavinu prava u ekonomiji
Sudije Ustavnog suda biraju predsjednika na period od tri godine. Precizira se da se ista osoba može birati samo jednom za predsjednika i sudiju Ustavnog suda. Sudije Ustavnog suda bira i razrješava Skupština – dvoje na predlog predsjednika Crne Gore i pet na predlog nadležnog radnog tijela Skupštine na osnovu javnog poziva koje sprovode predlagači. A.O.
Premijerski sat 24. jula Predsjednik crnogorske Vlade Milo Đukanović odgovaraće u parlamentu na pitanja predstavnika poslaničkih klubova na sjednici koja je zakazana za 24. jul. Prema Poslovniku, pitanja premijeru u pisanoj formi moraju se dostaviti 72 sata prije početka sjednice. Na dnevnom redu ove sjednice su i poslanička pitanja. Crnogorski parlament dan ranije, 23. jula, održaće redovnu sjednicu na kojoj je predviđeno 11 tačaka dnevnog reda. Poslanici će raspravljati o setu zakona iz oblasti obrazovanja, radu sudova i Tužilaštva i Komisije za konflikt interesa tokom prošle godine.
Sprovođenje vladavine prava upravo se testira u oblasti ekonomije, što od Crne Gore traži i Evropska unija kao pokazatelj spremnosti za implementaciju zakona, saopštio je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić tokom sastanka sa Tomašem Borecom, ministrom pravde Republike Slovačke. Krivokapić se zahvalio na pomoći Republici Slovačkoj u oblasti evropskih integracija koja je do sada bila logistička,
ekspertska ali i politička, uz napomenu da je za male države kakva je Crna Gora važno što u Briselu ima prijatelje koji je dobro poznaju i razumiju prilike u njoj. “Sagovornici su apostrofirali značaj saradnje u vezi sa prenosom iskustava u oblasti pregovaračkih poglavlja 23 i 24 , ističući da se zrelost mladih demokratija upravo stiče uspostavljanjem vladavine prava”, sapšteno je iz Krivokapićevog kabineta.
Aktuelnosti
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013.
7
BOKSITI
O stečaju u septembru Nemanja Lacman
R
očište povodom tužbe Crnogorske komercijalne banke protiv nikšićkih Rudnika boksita, kojom traže da se zbog dugovanja za kredite od oko 1,7 miliona eura u tu kompaniju uvede stečaj, biće održano 23. septembra. Kako Vikend novine saznaju, Rudnici nemaju novac kojim bi vratili dugovanja, pa se na narednom ročištu može očekivati konačna odluka o uvođenju stečaja ili odbacivanju tužbe.
Iako se u Rudnicima boksita proizvodi punim kapacitetom, na pomolu je novi problem za radnike te kompanije. Crnogorska komercijalna banka (CKB) podnijela je još prošle godine tužbu Privrednom sudu kojom traže da se u nikšićke Rudnike boksita uvede stečaj zbog dugovanja za kredite od oko 1,7 miliona eura, a konačna odluka mogla bi biti donijeta 23. septembra za kada je zakazano naredno ročište. Ročištu o postojanju uslova za uvođenje stečaja koje je juče trebalo da bude održano u Porivrednom sudu odloženo je zbog bolesti sudije Ivana Kovačevića, a sudija Dragan Vučević konstatovao je u zapisniku prisustvo pravnog zastupnika Rudnika boksita Mihaila Bojovića, dok su advokati CKB banke bili spriječeni da dođu na suđenje. Trideset radnika je štrajkovalo u jami Biočki stan od 26. aprila do 12. maja. Nakon niza pregovora, rudari su pristali da prekinu štrajk, a Vlada se obavezala da isplati 320.000 eura pozajmice za plate i početak proizvodnje. Nakon toga radnici su poslije go-
dinu i po zastoja zbog odluke vlasnika Centralno-evropske aluminijumske kompanije obnovili proizvodnju na površinskom kopu Zagrad u Žipi nikšićkoj. Eksploatacija se obavlja u tri smjene, a ukupno je uposleno 60 proizvodnih radnika. Većina obrađene rude biće otpremljena mađarskoj firmi “Vagon impeks”, sa kojom je sklopljen ugovor o isporuci 200.000 tona rude, a mađarska kompanija je uplatila i avans od 80.000 eura. Iz Rudnika boksita u više navrata su naglasili da imaju veliku vjeru u budućnost kompanije jer ruda, profesionalan i odgovoran tim radnika, kao i novi ugovori, dokazuju da su na dobrom putu koji će pomoći da Rudnici boksita stanu na noge. Kako je pojašnjeno iz nikšićke kompanije predstavnici fabrike “Birač” iz Zvornika uskoro treba da dođu u Nikšić kako bi se dogovorili o kupovini rude, a poslovodstvo pregovara i sa podgoričkom firmom “Bemaks”, kojoj su Boksiti podizvođači radova na tunelu Tifran kod Berana, kako bi precizirali dalje poslove koje su dužni da izvedu na pomenutom tunelu. Rudnici boksita prodati su 2005.
godine ruskoj Centralno evropskoj alumnijskoj kompaniji, u paketu sa KAP-om. Firma je ušla u probleme vrlo brzo jer je imala višak zaposlenih, a cijena boksita nije bila povoljna za Kombinat alumnijuma Podgorica. Sve je to uticalo da Rudnici boksita nekada uspješna kompanija sada bude šred stečajem.
I Prva banka traži dugovanja Zbog neplaćenog milionskog kredita i Podgorička banka preko Privrednog suda pokušava da naplati dugovanja od nikšićkih Rudnika boksita. Kako je ranije saopšteno, riječ je o milionskom kreditu za koji je ruski
menadžent kao hipoteku dao upravnu zgradu u Nikšiću i njeno dvorište. Ukoliko Boksiti ne vrate novac, Prva banka bi mogla da konfiskuje upravnu zgradu. Boksiti i Prvoj banci duguju blizu dva miliona eura.
8
Ekonomija
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21.7.2013
Osnovano 2.800 firmi
STATISTIKA
Korpa 801 euro Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u junu je iznosila 800,9 eura, što je 0,8 odsto manje nego u maju, pokazuju podaci MONSTATA. Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u junu je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, povećana 1,3 odsto, dok je u odnosu na decembar veća 0,2 odsto. Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe u junu na hranu i bezalkoholna pića se
odnosi 261,6 eura, na neprehrambene proizvode i usluge 347,8 eura i vrijednost imputirane rente 191,5 eura. Vrijednost minimalne potrošačke korpe za hranu i bezalkoholna pića u junu je u odnosu na maj smanejna 1,2 odsto, a za neprehrambene proizvode i usluge 0,4 odsto. Vrijednost imputirane rente u odnosu na maj bilježi pad od 1,3 odsto.
POLJOPRIVREDA
Prepoznati specifičnosti Poljoprivreda je jedno od najzahtjevnijih područja prilikom pristupanja Evropskoj uniji (EU) jer se toj grani daje veliki značaj, saopšteno je u Privrednoj komori Crne Gore (PKCG). Direktor Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Božica Marković kazala je da je poljoprivreda važna jer postoji zajednička poljoprivredna politika svih zemalja članica. “To je, budžetski gledano, najznačajnije područje jer EU
je i sada odredila za poljoprivredu više od 50 milijardi eura”, rekla je Marković na okruglom stolu o iskustvima Hrvatske u pregovaračkom procesu sa EU, prenosi Mina-biznis. Ona je navela da je prilikom pristupanja EU važno procijeniti da li država ima interesa da neke svoje pravilnike, koji se tiču određenih prozvoda, zadrži nakon pristupanja. Marković smatra da država treba da prepozna svoje specifičnosti.
U Crnoj Gori je prošle godine osnovano 2.810 preduzeća, od čega najviše u Podgorici, Baru i Budvi, pokazuju podaci Monstata. Iz Monstata je saopšteno da je prošle godine u Podgorici osnovano 875 preduzeća ili 31,1 odsto od ukupnog broja, dok je u Baru i Budvi osnovano njih 354, odnosno 324. U opštinama Andrijevica, Šavnik i Plužine zabilježen je najmanji broj novoosnovanih poslovnih subjekata, tri, četiri, odnosno pet, dodaje se u saopštenju. U Herceg Novom su prošle godine osnovane 233 firme, Nikšiću 199, Ulcinju 136, Cetinju 70.
5
hiljada kompanija na svijetu starije je od 200 godina i rade bez prekida. Najviše firmi koje su stare dva vijeka ima u Njemačkoj i Japanu. Najstarija firma je japanski hotel Nisijama Onsen Keiunkan, osnovana 705. godine.
KALAČ
Žalilo se 94 žiranta Manje žalbi stiže kod bankarskog ombudsmana
Rejting potvrđen Međunarodna kreditna agencija Mudis potvrdila je dosadašnji kreditni rejting Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), AAA, uz ocjenu da je perspektiva pomjerena sa negativne na stabilnu. U saopštenju agencije navodi se da je zabilježen skroman privredni rast uz napomenu da će nastaviti rasti i to bržim ritmom nego u ostalim zemljama kojima je dodijeljen najviši kreditni rejting. Ocjena kreditne agencije Mudis došla je u vrijeme povoljnijih uslova za državni budžet SAD-a, prenose agencije. Američke vlasti su početkom ovog mjeseca revidirale prognozu za budžetski deficit ove godine sa prethodnih 973 milijardi USD na 759 milijardi, što je 4,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). I kreditna agencija Fič prošli mjesec je potvrdila najvišu ocjenu kreditnog rejtinga SAD-a uz negativnu perspektivu.
Finansijska prava klijenata i žiranata manje su kršena ove godine nego prošle, saopštio je bankarski ombudsman Halil Kalač, od koga je u prvoj polovini ove godine zaštitu tražilo njih 256. Bankarskog ombudsmana je od januara do kraja juna posjetilo 50 odsto od ukupnog broja klijenata i žiranata. “Za šest mjeseci ove godine ostvareno je 20 odsto manje posjeta bankarskom ombudsmanu nego prošle. Na osnovu prethodnih podataka može se zaključiti da je kršenje finansijskih prava klijenata i žiranata u padu u odnosu na uporedni period”, navodi se u polugodišnjem izvještaju o radu bankarskog ombudsmana, prenosi Mina-biznis. U periodu od januara do kraja juna, kako se dodaje, bankarskom ombudsmanu je upućeno 130 prigovora, nejasnoća, nerazumijevanja i poteškoća u radu sa mikrofinansijskim institucijama (MFI), kao i 181 prigovor u radu sa bankama. “Bankarskom ombudsmanu su se obratila 94 žiranta, što čini 37 odsto od ukupnog broja, kao i 162 klijenta, odnosno 63 odsto”, navodi se u izvještaju. Od ukupnog broja klijenata i žira-
TELEKOM
TURIZAM
HD voice tehnologija koja je dostupna u 2G i 3G mobilnoj mreži prvi put je dostupna i u Crnoj Gori, saopšteno je iz Telekoma. Kako pojašnjavaju iz ove kompanije, zahvaljujući njoj svim korisnicima mobilne mreže pružena je mogućnost da na izuzetno prometnim lokacijama razgovaraju putem svojih mobilnih telefona uz potpuno jasan zvuk, bez ikakve galame i buke u pozadini. “Uvođenjem ove usluge još jednom smo pokazali liderstvo u inovacijama i savremenim tehnologijama”, rekao je direktor za razvoj mreže i servisa Bojan Perović, ističući da Telekom stalno prati tehnološke i potrošačke trendove i preduzima korake kako bi ostao najinovativnija kompanija u Crnoj Gori. “U poređenju kvaliteta zvuka između običnog mobilnog telefona i telefona koji podržava tehnologiju HD zvuka, razlika je velika i očigledna. Uz mobilne telefone koji podržavaju
Ministarstvo turizma i održivog razvoja promoviše projekat Panoramski putevi kroz Crnu Goru. Odabrane panoramske rute povezuju kulturne, prirodne i etno-gastronomske atrakcije sa odmorištima na najljepšim mjestima, kazala je za Portal Analitika pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma Željka Radak-Kukavičić. Najavljujući ovaj atraktivni projekat, ona precizira da su za mrežu od 2.000 kilometara asfaltnih puteva kroz cijelu Crnu Goru urađene promotivne mape na četiri jezika, koje će moći u elektronskoj formi da se nađu na sajtu Nacionalne turističke organizacije, a u štampanoj u lokalnim turističkim organizacijama, turističkim info-punktovima. Ona ističe da će gost moći da se upozna sa kulturno-istorijskim spomenicima, po-
nata koji su se obratili bankarskom ombudsmanu, njih 121 je upućeno na vođenje internog postupka pred bankom odnosno MFI. Klijent odnosno žirant prije podnošenja zahtjeva za zaštitu finansijskih prava bankarskom ombudsmanu, kako je objašnjeno, treba da okonča interni postupak pred bankom odnosno MFI. U izvještaju se navodi da je 71 klijent tražio savjet za postupke koje vode pred nadležnim sudovima za zaštitu svojih finansijskih prava. Jedan broj, odnosno njih 15, tražio je savjet kako da se zaštiti od posljedica koje ima zbog falsifikovane dokumentacije žiranta, zloupotreba dokumentacije jednog jemstva za regulisanje nekoliko kredita kod banaka i MFI i kako da se obrati tužilaštvu ili policiji za prijavu krivičnog djela, dodaje se u izvještaju. Skoro 50 klijenata i žiranata tražili su savjet kako da se zaštite od toga što se njihove zarade ili penzije zahvataju više od 50 odsto radi vraćanja kredita. Kalač je saopštio da se primjedbe preduzeća uglavnom odnose na nerazumijevanje banke i MFI za njihov položaj u kojem su se našli zbog posljedica ekonomske krize.
Besplatno do savršenog zvuka Panoramski putevi kroz Crnu Goru
HD zvuk, glas sagovornika je kristalno jasan i razgovor se odvija neometano, bez ikakve buke u pozadini”, dodaju iz Telekoma. Perović je rekao da je korišćenje HD voice tehnologije besplatno, a korisnicima je jedino potrebno da njihovi telefoni podržavaju tehnologiju zvuka
visoke definicije, kao i da su oba sagovornika u Telekom mobilnoj mreži. Na telefonima nijesu potrebna nikakva dodatna podešavanja. Među telefonima koji podržavaju HD voice su: Nokia Asha 311, Samsung Galaxy Note 2, Samsung Galaxy S3, Samsung S 4, HTC One i Nokia 309.
nudom naših nacionalnih parkova, stazama za planinarenje i biciklizam, ponudom raftinga i kajaka i svim interesatnim aktivnostima na koje mogu naići. “Sljedeći koraci ovog projekta podrazumijevaju, prije svega, obnavljanje signalizacije, uređenje vidikovaca i odmorišta, i postavljanje informativnih tabli”, dodala je pomoćnica ministra. Radak-Kukavičić potcrtava da je novoizgrađeni put Risan – Žabljak jedan od najznačajnijih koraka u povezivanju sjevera i juga Crne Gore, odnosno omogućavanju turističke ponude “kupanje i skijanje u jednom danu“. “Naš cilj u Ministarstvu je da kreiramo ponude koje će povezivati to jedinstvo različitosti primorja i sjevera”, dodala je Radak-Kukavičić.
Ekonomija
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013
REBALANS
9
Samo se plaćaju kamate Ove godine se neće isplaćivati rate kredita za garancije Novak Uskoković
I
z budžeta Crna Gora ove godine će platiti za garancije koje su date za Kombinat aluminijuma Podgorica samo dio kamata, što je nekoliko miliona eura. To znači da se iz budžeta neće odliti 102 miliona eura. Sa druge strane, pitanje duga KAP-a prema Elektroprivredi može biti riješeno kroz poravnanje, što se dogodilo u sličnom aranžmanu i 2012. godine.
Ukoliko bude odobreno zaduživanje države za garancije Kombinatu aluminijuma Podgorica u iznosu od 102 miliona eura, ove godine iz budžeta bi se samo platile kamate. Prema informacijama DN koje su dobijene iz Vlade, do kraja godine ne bi se uplaćivala nijedna rata jer je sa OTPom postignut dogovor o grejs periodu koji će važiti do 1. januara 2014. godine. Ukupan dug kod OTP banke je 42,5 miliona eura. Trošak za obradu kredita iznosi 2,1 milion eura. Rate za kredit kod OTP banke biće tromjesečne, najvjerovatnije. Garancije kod OTPa dio su ugovora o poravnanju iz 2010. godine. Pošto je VT banka aktivirala garancije vrijedne 60 miliona eura, Vlada je ušla u aranžman sa Dojče i Erste bankom. Taj kredit kod Erste i Dojče banke biće otplaćivan u naredne tri godine, uz grejs period od 18 mjeseci i fiksnu kamatnu stopu od 6,42 odsto. “Polazeći od ponuda dostavljenih od kreditora i razmatrajući sve njihove elemente, prven-
stveno finansijske uslove i uslove ročnosti, odabrane su Dojče i Erste banka, sa kojima je ministar finansija, po ovlašćenju Vlade, zaključio kreditni aranžman u iznosu od 60 miliona eura”, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Vlada je prošle godine platila i blizu 25 miliona eura garancija koje je dala Kombinatu aluminijuma za kredit kod njemačke Dojče banke. STRUJA Vlada bi rebalansom budžeta da riješi dužničko-povjerilačke odnose između Kombinata aluminijuma, Rudnika uglja, Elektroprivrede, Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) i države Crne Gore. To bi vjerovatno bilo urađeno kroz “papire”, a slično je učinjeno i 2012. godine. Tako je u julu potpisan ugovor između Kombinata aluminijuma, Elektroprivrede, Rudnika uglja i Vlade, vrijedan 15 miliona eura. Opravdanje za to poravnanje je realizacija zaključaka Skupštine Crne Gore iz febru-
ara 2012. godine”. Vlada podsjeća da je zaključcima obavezana da “preduzme sve neophodne mjere, uključujući i one koje su vezane za snabdijevanje električnom energijom, za rješavanje socijalnog aspekta i pitanja dugova. Slično je i sada. Planirano je da se u okviru budžeta Ministarstva ekonomije uvede stavka “transferi javnim preduzećima” za koju je predviđeno iznos od 61 milion eura. Od tog novca bi se obavilo planirano poravnanje obaveza. U praktično prebijanje bili bi uključeni Rudnik uglja, Poreska uprava i Crnogorski elektroprenosni sistem. To bi otvorilo mogućnost da se zaključi ugovor o snabdijevanju KAP-a strujom na šest godina u kojem periodu se očekuje iz-
gradnja novog energetskog objekta.
10 Aktuelno
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21.7.2013.
INTERVJU: GENERALNI DIREKTOR IMPOL SEVALA NINKO TEŠIĆ
Kvalitet crnogorskog aluminijuma odličan
Ako KAP ima slobodnog aluminijuma za prodaju, vrlo rado ćemo pregovarati da ga cijelog kupimo DN: Da li smatrate da aluminijumska industrija ima budućnost? Smatram da proizvodnja aluminijuma ima budućnost i da će iz godine u godinu rasti tražnja za aluminijumskim proizvodima. Sa ovom mojom konstatacijom su se složili svi proizvođači aluminijuma u regionu, ali i akademici, kao i svi ostali. DN: Treba li, možda, napraviti neki međudržavni ugovor između kompanija iz regiona koje se bave proizvodnjom i preradom aluminijuma i na taj način poboljšali saradnju? Ne. To se, jednostavno, tako ne radi. Treba privredi, odnosno privrednicima, ostaviti da sami nađu interes za saradnju. Kad god ima ekonomskih i komercijalnih interesa,
120 hiljada tona aluminijuma, koliko je nekad iznosila proizvodnja KAP-a mogli bi da otkupe kompanije Impol
uvijek se postigne najbolji dogovor, odnosno dobri ugovori i dobri rezultati. Imamo interes da sarađujemo jedni sa drugima. I najbolji su ugovori koji se potpisuju bez nadgledanja države, odnosno Vlade. DN: Da li trenutno imate interesa da sarađujete sa Kombinatom aluminijuma Podgorica i da li očekujete da već sljedeće godine potpišete dugoročni sporazum o isporuci aluminijuma vašoj fabrici? Imamo interes da sarađujemo. Više puta sam ponovio da imamo interes da sarađujemo jedni sa drugima. Direktnom saradnjom bi i naša kompanija i Kombinat aluminijuma Podgorica dosta uštedjeli samo na transportnim troškovima. Mi bi na taj način npr. dobijali robu pet eura po toni jeftiniju, dok bi Kombinat tu istu robu prodavao pet eura skuplje. Naš je zajednički interes da u narednim godima potpisujemo i mjesečne i godišnje ugovore, koliko nam prilike budu dozvoljavale.
DN: Da li je Vaša kompanija ima mogućnost da u narednom periodu otkupljuje sav aluminijum koji bi proizvodio KAP? Za ovu godinu naše potrebe su iznad 50.000 tona ignota, plus
trošimo 12.000 do 15.000 tona sekundarnih sirovina. Kolika je trenutna Kombinatova proivodnja, samo bi IMPOl Seval mogao da otkupi. Njegovu ukupnu proizvodnju aluminijuma, koja je oko 120.000 tona, mogle bi naše dvije kompanije, IMPOL iz Slovenije i IMPOL Seval sav da otkupime. DN: Da li ćete razgovarati sa trenutnom upravom u Kombinatu aluminijuma kako bi već za narednu godinu dogovorili isporuku aluminijuma? Već smo jednu količinu aluminijuma kupili. Siguran sam da ćemo, ako se stvore uslovi da Kombinat ima slobodnog aluminijuma za prodaju, veoma rado pregovarati da ga kupimo. DN: Kako ocjenjujete kvalitet crnogorskog alumunijuma, da li je on boljeg ili lošijeg kvaliteta u odnosu na onaj koji se proizvodi u regionu? Ma, nema tu bolji ili lošiji. Kvalitet je odličan.
Uspješna priča Slovenački Impol je prije 11 godina postao većinski vlasnik Valjaonice aluminijuma iz Sevojna. Ušlo se u mnoga ulaganja i potpuno prilagođavanje rada sevojničke fabrike evropskim zahtjevima. Ostvarena je, po svim pokazateljima, veoma uspješna privatizacija, jedna od najboljih u srpskoj privredi. Sevojnička fabrika isplivala je iz teškoća i postala jedan od najznačajnijih izvoznika. Impol Seval u Sevojnu jedna je od rijetkih kompanija u Srbiji koja, i pored teške ekonomske krize, uspijeva da uspješno posluje i da se kvalitetom izbori na svjetskom tržištu. Fabriku, koja na inostrano tržište plasira oko 97 odsto svoje proizvodnje, Ministarstvo finansija Srbije svrstalo je među jedanaest najvećih srpskih izvoznika, a vrijednost njenog izvoza u prvom polugodištu ove godine bila je 51 milion eura. Tešić, dugogodišnji generalni direktor, koji je prije nekoliko dana proglašen za jednog od najboljih menadžera u jugoistočnoj i srednjoj Evropi za ovu godinu u izboru Međunarodne nezavisne agencije u Sarajevu. U kompaniji je zaposleno 740 radnika. Prosječna plata je nešto iznad 500 eura.
Aktuelno 11
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013.
ALUMINIJUM
O perspektivama industrije bez KAP-a
Na okrugli sto o budućnosti aluminijumske industrije pozvani predstavnici kompanija iz Srbije, BiH i Hrvatske, ali niko iz KAP-a Ivana Cimbaljević
A
luminijumska industrija ima budućnost, samo je potrebno prevazići trenutnu krizu, zaključeno je na okruglom stolu o perspektivama proizvodnje i prerade aluminijuma u regionu, koji je juče održan u Skupštini Crne Gore. No, prilku da ovako lijepu vijest čuju “iz prve ruke” nijesu imali zaposleni u KAP-u. Niko iz ovog preduzeća nije pozvan da učestvuje, iako su bili pozvani predstavnici aluminijumskih kompanija iz Srbije, BiH i Hrvatske. Izvršni direktor Kombinata Nebojša Dožić kazao je Dnevnim novinama da je očekivao da bude pozvan i da je iznenađen što organizator nije smatrao da u radu okruglog stola treba da učestvuju i predstavnici te fabrike.
Mora se raditi ne samo na opstanku aluminijumske industrije, već i na jačanju regionalne saradnje koja će biti profitabilna kako proizvođačima aluminijuma, tako i kompanijama koje se bave preradom aluminijuma, uz održavanje zdrave konkurentnosti, ocijenjeno je na okruglom stolu na temu “Perspektive proizvodnje i prerade aluminijuma u regionu”. Učenici okruglog stola, među kojima su bili predstavnici aluminijumskih kompanija iz Srbije, BiH i Hrvatske, saglasni su da aluminijumska inudstrija ima budućnost, samo je potrebno prevazići trenutnu krizu. Međutim, ovu prilično lijepu vijest juče nijesu mogli direktno da čuju predstavnici najvećeg crnogorskog giganta. Niko iz Kombinata aluminijuma nije bio pozvan. Izvršni direktor KAP-a Nebojša Dožić ne krije da je iznenađen što nije pozvan niko iz Kombinata. “Očekivao sam poziv. Ne želim da komentarišem zašto organizator ni-
je pozvao nikog iz KAP-a. Nijesam to morao da budem ja, ali je trebalo da budu bar dvoje, troje predstavnika fabrike”, kazao za DN Dožić. Potpredsjenik Skupštine Branko Radulović u neformalnom razgovoru sa novinarima nakon završetka okruglog stola na pitanje zašto nije bio pozvan niko iz KAP-a kazao je da ne zna ni koga bi pozvao s obzirom na situaciju u fabrici. Okrugli sto otvorio je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, dok je radom rukovodio potpredsjednik Radulović, koji je inače i inicijator okupljanja. “Bez realne ekonomije nema ekonomije, bez aluminijumske industrije, bez suficita energije, bez brojnih radnih mjesta nema realne ekonomije, bez rada nema života”, zaključio je Radulović. Sa njim je saglasan i direktor mostarskog Aluminija Ivo Bradvica, koji smatra da ne bi trebalo gubiti vjeru u perspektivu aluminijumske industrije u Crnoj Gori, kao i da bi bilo šteta da se odustane od KAP-a.
Stečaj organičenje, ali i prednost Ministar ekonomije Vladimir Kavarić smatra da postoje značajna ograničenja kada je riječ o aluminijumskoj u odnosu na industriju čelika, a posebno kada se uzme u obzir činjeca da je u KAP uveden stečaj, iako sa određenog apekta to predstavlja i prednost. Prema riječima Kavarića, ograničavajući faktor je cijena struje, kao i nepostojanje prerade u Crnoj Gore. “Prednost je jer se kroz taj proces
KAP rasterećuje balasta prošlosti. Iz ugla vođenja ekonomske politike, problematično je to što stečajni proces vodi Privredni sud, čija je obaveza da štiti stečajnu masu, a ne da se bavi razvojem aluminijumske industrije”, objasnio je Kavarić. On je dodao i da bi trošak radne snage trebalo smanjiti sa predstečajnog nivoa na 50 odsto, što je oko milion eura mjesečnog troška po osnovu radne snage.
“Krize su i ranije bile, ali su i prolazile. Bilo bi šteta da se izgubi vjera u aluminijumsku industriju i da se odustane od KAP-a, jer će se njegov značaj vidjeti kada poraste cijena tog metala”, kazao je Bradvica. On je dodao da situacija u aluminijumskoj industriji u BiH nije idealna i podsjetio da su nedavno htjeli da zatvore fabriku. “Tek kada smo zaprijetili da ćemo zatvoriti fabriku, situacija je riješena. Vlada je preuzela na sebe subvencioniranje Aluminija, a šta će to podrazumijevati, naknadno ćemo definisati”, kazao je Bradvica. Predsjednik Skupštine smatra da je neodrživa logika da država služi kompaniji, kao i da je u suprotnosti svemu što ljudska istorija poznaje. Kada je u pitanju KAP, Krivokapića više brine njegova prošlost nego budućnost, što je za posljedicu imalo uvođenje stečaja. “To se dešava kada uzmete zlog partnera, koji sa zlom namjerom uvede čitav postupak u ovaj nivo
LIberALI
POZITIVNA
Plaćamo dodatnih Protiv 11,5 miliona eura rebalansa Reprogram kredita između Ministarstva finansija i OTP banke još jedan je u nizu udara na državni budžet, ocijenio je juče član predsjedništva Pozitivne Crne Gore Goran Đurović. On smatra da se ovim činom dug povećava sa sadašnjih 42,5 miliona eura na 47,5 milina eura, koliko iznose kamata i trošak obrade kredita. Prema njegovim riječima, to je dug koji ima velike izglede da se uveća jer se tromjesečni euribor, koji se dodaje na osnovnu kamatu, nalazi na istorijskom minimumu i može da se poveća. “Apsolutno je nejasno zašto se sklapa ovakav reprogram za koji će očigledno ‘zeleno svijetlo’ dati ministar Radoje Žugić, jer se
njime pristaje na cijenu obrade kredita od 0,5 odsto iliti trošak od 212.000 eura. Ovakvi uslovi su daleko od povoljnih i vrlo je čudno ponašanje samog ministra koji ovakav reprogram hoće da predstavi kao uspjeh Vlade. Treba biti iskren i reći da je ovo samo čin prolongiranja izmirenja obaveza koje će se iz mjeseca u mjesec samo uvećavati”, smtra Đurović. Ako se ovome doda i najava o regulisanju duga od 60 miliona eura ruskoj VTB banci, koji će biti realizovan sa novim kreditnim aranžmanima sa Dojče i Erste bankom, u Pozitivnoj smatraju da će se obaveze uvećati za još 6,5 miliona eura. I.C.
Za Liberalnu partiju neprihvatljiv je predlog izmjena i dopuna zakona o budžetu u postojećoj formi, kojim bi se poravnali dugovi za struju Kombinata aluminijuma i Elektroprivredini za poreze i doprinose u iznosu od 61 milion eura. Iz Liberalne partije su saopštili da bi se sve ponovo prevalilo na leđa građana Crne Gore i da će pokušati amandmanski da djeluju i poprave predloženi tekst rebalansa. “Čudi nas zakazivanje Skupštine, na kojem će se 1. avgusta raspravljati o rebalansu, ako se zna da tog datuma nije zakazivano zasijedanje ni kada je država bila godinama u gotovo ratnom stanju”, naveli su iz LP, prenosi agencija Mina-biznis. I.C.
neodrživosti”, je Krivokapić. Vlasnik kompanije TLM-TVP iz Šibenika Marko Pejčinovski smatra da napretka u aluminijumskoj industriji nema bez restrukturiranja, kao i da bi u KAP-u trebalo an-
gažovati odgovoran menadžment. “Pred Crnom Gorom je teška odluka u vezi sa sudbinom KAP-a. Siguran sam da to preduzeće ima perspektivu ukoliko se krene u pravom smjeru”, poručio je Pejčinovski.
Radulović: Bogalja treba ili sravniti ili modernizovati Potpredsjednik Skupštine Branko Radulović smatra da bi KAP trebalo modernizovati ili sravniti, jer nikakvo prelazno rješenje nije dobro za tu fabriku. “Bogalja treba ili sravniti ili modernizovati. Treba ga prebaciti u Nikšić, gdje su Rudnici boksita i tamo organizovati primarnu proizvodnju, a u Podgorici napraviti prerađivačku”, kazao je Radulović. Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić smatra da je ključni pro-
blem to što je u slučaju KAP-a postojao najlošiji oblik dogovorene ekonomije iz prethodnog sastava, koji je poprimio nadrealne razmjere. “Dok ne vidimo totalne bilanse KAPa, nećemo se izjašnjavati o tome da li ga treba ugasiti ili ne”, poručio je Lekić. Njegov partijski kolega Andrija Mandić kazao je da stanje u KAP-u pokazuje katastrofalne rezultate, dok je mostarski Aluminij, koji država nije podržavala, opstao.
12 Aktuelno
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013.
GA:
Amnestija ne smije biti predmet političkih igara Šesti dan štrajka glađu u spuškom zatrvoru
NVO Građanska alijansa (GA) poručija je povodom štrajka zatvorenika da ”amnestija ne smije biti predmet političkih igara jer njena suština ima duboke posljedice na društvo u cjelini”. Oni su pozvali pravosudne organe da daju mišljenje o ovom zakonskom predlogu. Članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu podržali su predlog zakona o amnestiji, prema kojem se oslobođaju od izvršenja četvrtine kazne zatvora osobe koje su pravosnažno osuđene za određena krivična djela. Ipak, uvažavajući istovremeno predloge poslanika SNP-a Aleksandra Damjanovića, da se pravo na amnestiju ukine određenim grupacijama zatvorenika, inicijativa za donošenje Zakona o amnestiji, kako tvrde zatovrenici, izgubila je smisao. S toga su oni, i nakon zasijedanja Odbora, nastavili štrajk glađu sve dok se iz predloga zakona ne izuzmu amandmani koji se sastoje u oduzimanju prava na pomilovanje ranije amnestiranog osuđenika, kao
i onog koji je proglašen krivim za teško ubistvo. Koordinator programa za vladavinu prava GA Zoran Vujičić kazao je da je Zakon o amnestiji sredstvo kojim država pokazuje da ima milosti i prema osuđenicima. “Ovakav akt ima najbolje efekte kada se ne sprovodi svake ili svake druge godine, kako se to u Crnoj Gori radi, pa smo od nezavisnosti već imali tri zakona o amnestiji, ovo sada bi bio četvrti”, rekao je Vujičić agenciji MINA. On je dodao da je inicijativa za aktuelni Zakon o amnestiji pokrenuta u septembru prošle godine, uoči parlamentarnih izbora, a da je potom Vlada dala pozitivno mišljenje uoči predsjedničkih izbora ove godine. “I onda je priča stala. Tek sada je aktuelizovana na zahtjev opozicije, koja je očigledno u ovome vidjela mogućnost zloupotreba, pa nije željela aktuelizovanje pred naredne lokalne izbore”, rekao je Vujučić.
Objašnjavajući da amnestija ne smije biti sredstvo za političke igre, Vujisić je pozvao Sudstvo i Tužilaštvo da daju mišljenje “jer se učestalim amnestijama na neki način poništava i njihov rad”, rekao je Vujičić. On je u nastavku istakao da je Zakon o amnestiji potreban, jer se, kako je naveo, na taj način teži da se doprinese otklanjanju štete koja je nastala činjenjem krivičnog djela i postizanju povjerenja, davanju oprosta. Iz minsitarstva pravde juče su saopštili da je 260 zatvorenike koji su u štrajku juče posjetio ombudskman Šućko Baković. “Ombudsman je razgovorao sa osuđenim licima koja štrajkuju. Istaknuto je da je donošenje zakona u isključivoj nadležnosti Skupštine i osuđenim licima je sugerisano da obustave štrajk kako ne bi došlo do narušavanja njihovog zdravstvenog stanja”, navodi se u saopštenju. Zdravstveno stanje učesnika štrajka za sada je stabilno, naveli su iz ministarstva. S.K.
Marković: U četvrtak o amandmanima “Ministarstvo pravde ima pozitivan odnos prema osnovnom predlogu Zakona o amnestiji kojim je predviđeno da se oslobođaju od izvršenja četvrtine kazne zatvora osobe koje su pravosnažno osuđene za određena krivična djela”, rekao je ministar pravde Duško Marković odgovarajući juče na pitanja novinara u Vili Gorica. On je kazao da će taj stav Ministarstva biti saopšten na narednoj sjednici Vlade. Marković je podsjetio da su osuđenici ranije podnijeli inicijativu koju je veliki broj građana podržao. “Ta inicijativa nije formalizovana u parlamentu kroz predlog zakona, već je to uradio poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović. Vlada je dobila taj
predlog zakona na mišljenje, Ministarstvo je definisalo svoj stav i on će biti na sjednici Vlade u četvrtak”, ponovio je on.
BIJELO POLJE
Poginuo dok je probijao put do kuće advokata
Sa mjesta nesreće
PRESUDA
Sulejman Sutko Kajić (43), suvlasnik porodične građevinske firme “Kajić komerc” iz bjelopoljskog mjesnog centra Lozna, smrtno je stradao juče oko 16.30 časova u selu Kradenik na obroncima Sipanjske visoravni. Nesreća se dogodila dok je utovarnom lopatom radio na probijanju i nasipanju puta prema zaseoku Durmiševića vrelo. Vozač kamiona u firmi “Kajić komerc” Elvir Vreva ispričao je za Vikend novine da su probijali put u dužini oko 350 metara koji vodi od asfalta na Kradeniku prema Durmiševića vrelu. “Investitor je Izet Fetić, advokat iz Bara, koji je rodom iz ovih
krajeva i trebalo je da se probije i naspe put do njegove porodične kuće. Sutko je utovarnom lopatom čistio dio puta i odjednom se začuo tup udar. Kada sam se okrenuo, vidio sam da građevinska mašina udara u sklad pored puta i prevrće se na krov. Istrčao sam i vidio unutar kabine Sutkovo tijelo a ne znam je li davao znakove života. Prišli smo kamionima sa dvije strane da bismo prevrnuli utovarnu lopatu i izvukli Sutkovo tijelo”, kazao je Vreva. Kako je naveo, uz pomoć kolega i mještana uspjeli su da iz čelične grdosije izvuku tijelo i unesu ga u “golf” kako bi se uputili ka
bjelopoljskoj bolnici. “U Loznoj smo se sreli sa vozilom hitne pomoći i ljekari su konstatovali Kajićevu smrt. Ovo je šok za sve nas i ne možemo da vjerujemo da smo izgubili divnog druga i prijatelja”, kazao je Vreva. Kajić je za sobom ostavio suprugu i dva maloljetna sina i danas će biti sahranjen na mjesnom groblju u Loznoj. Uviđaj su na mjestu događaja tridesetak kilometara udaljenom od Bijelog Polja obavili službenici bjelopoljske saobraćajne policije Maksim Jeremić i Vlasdan Radović zajedno sa kriminalističkim tehničarem Željkom Rmandićem. B.Č.
ODLOŽENO SUĐENJE
Vijesti da uplate Stradali zbog neukosti raftera Kolarević 5.000 € Sudija Osnovnog suda u Podgorici Miodrag Pešić presudio je da dnevni list “Vijesti” na ime duševnih bolova advokatice Ane Kolarević, sestre premijera Mila Đukanovića, uplati iznos od 5.000 eura zbog povrede časti i ugleda u objavljenim novinskim tekstovima. U spornim tekstovima se navodilo, pored ostalog, da je “prva sestra” primila mito za privatizaciju Telekoma, a takve natpise pratile su i njene fotografije. Advokati tužilje su i u svojim završnim riječima koje prethode pre-
sudi isticali da su provedenim dokazima tokom postupka dokazani navodi tužbe. Prema rječima jednog od advokata Kolarević, Miodraga Adžića, jedini cilj spornih tekstova bio postizanje većeg tiraža odnosno zarade, kao i narušavanje ugleda tužilje. “Na ovaj način izvršili su medijski atak na Kolareviće, njenu reputaciju i dignitet, kao i da se na neargumentovan i tendenciozan način diskredituju čast, ugled i njenog dostojanstva”, kazao je tada Adžić zastupajući tužbu protiv Vijesti.
Suđenje Nikšićaninu Rajku Đ. Kosiću (54), Miljanu C. Grubaču (33) iz Plužina i Igoru I. Nikoliću (33) iz Foče, koji se terete da su kao članovi Rafting kluba “VKV” doveli u opasnost život nekoliko turista od kojih su dva smrtno stradala, juče je u Višem sudu u Podgorici odloženo za 11. oktobar usljed opravdanog nedolaska advokata Slavomira Božovića. Prema navodima optužnice, oni su 10. juna 2010. godine u Plužinama na plovnom putu Brštanovica - Šćepan Polje na Tari, postupajući suprotno Uredbi o čamcima i zakonskim propisima o posjedovanju licence za vodite-
lja čamca, izazvali opasnost za život Sandror Umre Utassu, Marije Krok, Kluska Gražuna Krustuna, Otvos Nora Csilla, Szalau Kinga, Krok Jana, Maria Jolanda Pado, Stanislav Pado. Kosić je optužnicom okarakterisan kao odgovorno lice predsjednika Rafting kluba “VKV” i organizator rafting plovidbe za prevoz putnika čamcima za rafting koji nijesu bili upisani u registar čamaca i na kojima se nije nalazila dozvola za plovidbu angažovao Grubača i Nikolića da upravljaju, iako je, kako se navodi u optužnici, znao da nemaju dozvolu za plovidbu i da
nijesu osposobljeni za voditelja čamcima. Na čamcu se, prema navodima optužnice, nalazilo preko 10 osoba, iako je predviđen za najviše 10 putnika. Neposredno nakon početka plovidbe, izgubili su kontrolu nad čamcem, zbog čega je Grubač udario u podvodni kamen, a potom za njim i Igor Nikolić i udarom u kamen prouzrokovali prevrtanje čamca i pada putnika u vodu. Tom prilikom se utopio Sandor Imre Utassa, koji se nalazio u čamcu kojim je upravljao Grubač, i Marija Krok koja je plovila pod nadzorom Nikolića. S.K.
Aktuelno 13
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013.
ZAKLJUČAK POLICIJE
U Crnoj Gori sigurno U kampu na Zlatici održan kolegijum policije na kojem je razmatrana ukupna bezbjednosna situacija
C
rna Gora je bezbjedna i sigurna turistička destinacija, zaključeno je, između ostalog, na jučerašnjem proširenom kolegijumu Uprave policije kojim je u kampu na Zlatici predsjedavao direktor Uprave policije Slavko Stojanović. On je poručio da će buduća kadrovska rješenja na rukovodećim funkcijama u policiji zavisiti od ispunjenja konkretnih obaveza.
Na sastanku je konstatovano i da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori u kontinuitetu stabilna, te da su policijski službenici u proteklom periodu postigli dobre rezultate. “Uprava policije je posvećena borbi protiv svih oblika kriminala, posebno otkrivanju, procesuiranju i suzbijanju krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije, što će i dalje biti jedan od najvažnijih prioriteta u radu i djelovanju”, saopšteno je iz Uprave policije nakon proširenog kolegijuma. Prioriteti u radu policije su i otkrivanje i suzbijanje krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminaliteta, finansijske istrage, otkrivanja šverca droge, krivična djela iz oblasti međunarodnog kriminaliteta i rasvjetljavanje ubistava, navodi se u saopštenju policije. Na sastanku je nadalje zaključeno da je Crna Gora profesionalan i pouzdan partner policijama u regionu, ali i šire. “Štab Operativne akcije ‘Ljeto 2013.’ sprovodi planirane aktivnosti radi bezbjednog odvijanja turističke sezone. Policijski službenici iz Srbije, Hrvatske, Albanije, Makedonije, a uskoro i Italije su radno angažovani na našem
primorju, gdje sa našim policijskim službenicima sprovode aktivnosti u zajedničim timovima”, navodi se u saopštenju. Saradnja sa policijama drugih država, kako je saopšteno, do sada je dovela do uspješne realizacije znatnog broja policijskih akcija, od kojih je najveći broj bio usmjeren na otkrivanje i razbijanje kriminalnih grupa koje se bave međunarodnim švercom droge, saopšteno je iz Uprave policije. S.K.
Stojanović sa šefovima pojedinih sekotra policije juče u kampu Zlatica
Banović zamjenik komandanta SAJ-a Banović
Kolegijum Uprave policije imenovao je Mirka Banovića za novog zamjenika komandanta Specijalne antiterorističke jedinice. Banović, koji je do juče bio rukovodilac Tima A u SAJ-u, a ranijih godina šef obezbjeđenja bivšeg di-
OPTUŽNICA
MOTIV NEPOZNAT
Zamjenica Višeg državnog tužioca Nada Bugarin podigla je optužnicu protiv Beranca Marka Maslovarića (25) zbog pokušaja ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Optužnicom je zbog istog krivičnog djela obuhvaćen i njegov sugrađanin Dražen Simonović(26), inače rođen u Beogradu, koji je u bjekstvu. U ovom krivično-pravnom procesu sudiće vijeće Šefkije Đeševića u Višem sudu u Bijelom Polju. Prema optužnici, Maslovarić i Simonović su upotrebom vatrenog oružja 20. aprila ove godine nanijeli povrede četvorici mladića, od kojih je Bjelopoljac Miroslav Femić
Mještane podgoričkog naselja Tološi u noći između četvrtka i petka probudila je snažna detonacija izazvana eksplozivnom napravom bačenom kraj automobila Envera Šabotića (39) koji je bio parkiran u dvorištu njegove porodične kuće u Ulici Boška Buhe. Automobil je vidno oštećen, a posljedice eksplozije vide se i na fasadi kuće, čiji su prozori tom prilikom napukli. Po dobijanju prijave da je u Ulici Boška Buhe u Podgorici eksplodirala bomba, policijski službenici su izašli na lice mjesta, izvršili uviđaj, te preduzeli sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti kako bi otkrili ko stoji iza napada na imovinu Šabotić. Uprkos intenzivnom radu na rasvjetljenju slučaja, tokom jučerašnjeg dana nije bilo pomaka u otkrivanju počinioca.
rektora Uprave policije Veselina Veljovića, na novoj poziciji naslijedio je Dragana Gorovića. Prema nezvaničnim informacijama, Gorović je imenovan za načelnika Osijeka za zaštitu lica i imovine u Sektoru
opšte nadležnosti. Osim ovih, direktor Uprave policije imenovao je i novog načelnika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje, a to je Mihailo Šaranović, koji je minulih godina bio šef policije u Danilovgradu.
Još jedna eksplozija u Podgorici Beranci ranili četvoricu mladića teško povrijeđen. Povrijeđena mu je kičmena moždina. Njegov prijatelj, Beranac Aleksandar Marsenić, takođe je teško povrijeđen, dok su sa lakšim povredama prošli Bernard Sujković i Jasmin Piljević, oba iz Berana. Pucano je iz pištolja nepoznate marke kalibra 9 milimetara, a nakon pucnjave osumnjičeni su se dali u bjekstvo. Svi povrijeđeni mladići su bili u istom društvu kad su u lokal, u kojem je bilo tridesetak osoba, ušli Maslovarić i Simonović. Otvorili su, kako kažu neki od prisutnih, vatru i pravo je čudo da u opštem metežu i pometnji koja je nastala nije bilo više povrijeđenih. B.Č.
BEOGRAĐANI
Šabotić je, prema nezvaničnim informacijama, od ranije poznat. U policijskoj evidenciji, prema saznanju Vikend novina, nalaze se četiri predmeta protiv njega, a svaki od njih odnosi se na naslilničko ponašanje. Akter je i neobičnog incidenta u Albanskoj ambasadi u Podgorici uoči dočeka pravoslavne Nove godine. Naime, Šabotić je ušao u unutrašnjost Ambasade, a zatim je u jednoj od kancelarija izvršio premetačinu i ukrao nacionalnu zastavu Albanije i Crne Gore. Eksplozija u dvorištu Šabotićeve kuće je samo jedna u nizu u posljednjem periodu. Ekplozivna naprava koja je krajem juna bačena u dvorištu kuće umjetnice Sonje Čamagić u podgoričkom naselju Murtovina za policiju nije bila iznenađenje, iako nijesu bili ni na tragu po-
činiocu. Iz policije su tada sumnjali da je eksploziv bačen greškom, te da je riječ o nastavku nasumičnog bacanja eksplozija kroz Podgoricu koje je započeto nekoliko dana ranije. Uslijedio je potom bombaški napad na “pežo 309” Radomana Strikovića. Naredne noći, na drugom kraju grada, zapaljen je i automobil novinara Dnevnih novina Uroša Radulovića. Serija paljenja automobila nastvljena je i naredne noći, kada su u naselju Gornja Gorica, napadači, pod okriljem mraka, pokušali da zapale automobil Darka Boljevića. Noć kasnije u Maslinama, zapaljen je automobil Podgoričanke M. Boričić, a nedugo potom, ekspolozija je usred noći odjeknula u dvorištu kuće Vuka Markovića u Donjoj Gorici. S.K.
OPRAVDANO ODSUTAN
Gorivo plaćali lažnim Vještak na godišnjem odmoru novčanicama Pripadnici bjelopoljske policije uhapsili su Beograđane D.K. (24), D.B. (22) i N.J. (26) zbog sumnje da su falsifikovali 13 novčanica u apoenima od 200 eura, saopšteno je juče iz Uprave policije. D.K. je juče, kako se sumnja, dok je bio u društvu sa D.B. i N.J., na benzijskoj pumpi “Jugopetrol” AD Kotor u Bijelom Polju, prilikom plaćanja računa za gorivo, upotrijebio falsifikovanu novčanicu od 200 eura. Odmah po saznanju za događaj, policijski službenici su preduzeli
mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Pretresom osumnjičenih i njihovog automobila,+ pronađeno je još dvanaest novčanica u apoenima od 200 eura, za koje se takođe sumnja da su falsifikovane i one su uz potvrdu oduzete. Svih trinaest novčanica za koje se sumnja da su falsifikovane biće poslate na vještačenje. O pronalasku spornih novčanica je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju koje će preduzeti dalje radnje na slučaju, navodi se u saopštenju Uprave policije. S.K.
Čitanjem pisanih dokaza juče je u Višem sudu nastavljeno suđenje Zoranu Pajoviću (54), optuženom za ubistvo podgoričkog advokata Vladimira Bjekovića u novembru prošle godine u Podgorici. Sudskom pozivu nije se odazvao vještak medicinske struke Miodrag Šoć pa je suđenje odloženo za 6. septembar. Svoj izostanak Šoć je opravdao dopisom koji je prethodno poslao sudu a u kojem navodi da je na godišnjem odmoru. Bjeković je ubijen na trotoaru u Ulici Svetozara Markovića, pred brojnim očevicima. Nakon što su optuženi i oštećeni razmijenili ne-
Privođenje Pajovića u Viši sud u Podgorici (arhivski snimak)
koliko riječi, optuženi je pucao. Pajović se poslije pucnjave autom od-
vezao kući, gdje ga je policija sustigla i uhapsila. S.K.
14 Aktuelno MINISTAR PRELOMIO
CGO
Poslanici da odbace predlog zakona o visokom obrazovanju
Centar za građansko obrazovanje (CGO) apelovao je na poslaničke klubove, osim Demokratske partije socijalista (DPS), da podnesu amandmane na izmjene i dopune zakona o obrazovanju i vaspitanju, navodeći da je presudno važno ograničiti ovlašćenja ministra u dijelu biranja i razrješavanja direktora javnih ustanova. Iz te nevladine organizacije su apelovali na poslanike i da odbace predlog zakona o visokom obrazovanju u cjelosti, zbog brojnih nedostataka. Iz CGO su apelovali da prilikom plenarne rasprave i glasanja o setu zakona o obrazovanju, posebno obrate pažnju na predviđena rješenja. CGO je, kako su naveli, i prilikom usvajanja prethodnog Opšteg zakona o obrazovanju i
vaspitanju, odnosno njegovih izmjena i dopuna, ukazivao na pogubnost odredbe po kojoj ministar prosvjete bira i razrješava sve direktore. U CGO smatraju da je neophodno insistirati na promjeni strukture školskog odnosno upravnog odbora i na usklađivanju ovog zakona sa Ustavom u dijelu da propisuje obezbjeđenje besplatnih udžbenika. Oni su naveli da vjeruju da bi poslanici, direktnim intervencijama na predlog zakona u okviru ovih predloga stvorili okvir da škola postane mjesto u kojem se stiče i cijeni znanje, obrazovanje i vaspitanje bez pritisaka i diskriminacije servisnog, odnosno nastavnog osoblja, čime bi doprinijeli jačanju demokratske političke kulture u Crnoj Gori. B.B.
TRINAESTOJULSKE NAGRADE
Koprivica: Krivokapić hoće da disciplinuje žirije Funkcioner Demokratskog fronta Dragan Koprivica optužio je predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića da namjerava da disciplinuje žirije po Crnoj Gori i da se, kako je rekao, okrenuo diktaturi u kulturi. Krivokapić je predložio izmjene Zakona o državnim nagradama, prema kojima bi Skupština mogla da odluči da se Trinaestojulska i druge nagrade ne dijele u određenoj godini. “Ako se ko i zapita šta ovo bi s Krivokapićem, koji se okrenuo diktaturi u kulturi, u namjeri da disciplinuje žirije po Crnoj Gori, biće jasno da tu nema ništa novo, nego se socijaldemokrata opet predstavio u svom pravom ruhu, kao autokrata, relikt prevaziđene totalitarne svijesti”, kazao je Ko-
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21.7.2013.
privica i dodao da u trenutku kad je čak i “rigidni DPS” digao ruke od nasilnog nauma Krivokapića da postrojava žirije po Crnoj Gori, on i dalje sije bezumlje da kontroliše legitimno izabrane žirije. B.B.
Besplatni udžbenici samo za najugroženije Stijepović sa saradnicima juče obišao Novi studentski dom u Podgorici
Iz budžeta će se ove godine finansirati besplatne knjige za najugroženije kategorije stanovništva, dok se za narednu godinu planira snižavanje cijene udžbenika, najavio je juče ministar prosvjete Slavoljub Stijepović. “Već naredne školske godine naju-
groženiji, između osam i deset hiljada učenika, dobiće besplatne knjige. A tu treba dodati i knjige koje će besplatno dobiti oko 2.500 djece Roma, Aškalija i Egipćana”, pojasnio je on i dodao da će za tu djecu Ministarstvo obezbijediti i besplatnu odjeću, obuću i prevoz. Zbog nemogućnosti dodjele be-
Zadovoljni radovima na novom studentskom domu Novi Studentski dom u Podgorici, vrijedan više od 6.000.000 eura, građen je po najsavremenijim standardima i otvoriće vrata studentima 9. septembra nakon završetka preostalih radova, kazali su ministar prosvjete Slavoljub Stijepović i predstavnici studenata nakon obilaska zgrade novog Doma. Predstavnik Studentskog parlamenta Miloš Pavićević objasnio je da se radi o objektu koji će imati 460 ležaja, čime će biti riješen jedan od velikih problema smještanih kapaciteta studenata u glavnom gradu. On je kazao da se u Studentskom parlamentu nadaju da će izgradnja novog doma biti pozitivan signal i za gradnju studentske sportske sale, koja je nakon izgradnje doma, prioritet toj organizaciji.
“Imamo najave iz Vlade, da će gradnja te sale, čiji kapacitet će biti oko 800 mjesta početi najkasnije do septembra. Nakon što je u najvećoj mjeri riješen problem smještajnih kapaciteta studenata u Podgorici ostaje da se u što kraćem roku počne sa gradnjom studentskog doma u Nikšiću”, poručio je on. Direktor Direkcije za javne radove Žarko Živković kazao je da novi dom ima sedam spratova, te da su u suterenu objekta smještene tehničke prostorije - biblioteka, čitaonice, internet sala i fitnes sala, kao i fotokopirnica i bife. “Postoji 126 dvokrevetnih soba, od kojih je 12 posebno opremljeno za studente sa hendikepom, i 70 trokrevetnih”, rekao je on i dodao da su urađena dva lifta i ispoštovani svi standardi.
splatnih udžbenika Vlada je ipak, dodaje on, našla model da pomogne roditeljima školaraca tako što će od naredne godine pokušati da snizi cijene knjiga za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje koje se kod nas nijesu mijenjale deceniju, te su najjeftinije u regionu. Stijepović smatra da se oprezno moraju predlagati nove mjere i rješenja, te da bi dodjela besplatnih udžbenika proizvela bi problem, zbog dijela knjiga koje bi iz raznih razloga neki đaci oštetili. “Ko bi na kraju školske godine skladištio te knjige, da li sve škole imaju uslove i stručni kadar za to? Ko će procjenjivati stepen oštećenja knjiga i da li će moći da dobiju svjedočanstvo oni koji ne plate naknadu za oštećenje? To su dileme koje treba riješiti i koje su drugi prije nas jednostavno riješili - pokušali i odustali”, kazao je Stijepović. On je naveo da Vlada svake godine izdvaja 65.000.000 eura za besplatno osnovno i srednje školovanje, što je polovina od ukupnog budžeta za obrazovanje u Crnoj Gori. “Od tog novca isplaćujemo zarade nastavnicima, finansiramo seminare i edukacije, prevoz đaka... Za besplatne udžbenike bi trebalo izdvojiti 5.200.000 eura godišnje. Za ovu godinu budžet je donešen i to nije planirano”, podsjetio je Stijepović. B.R.
SDP: Iznajmljeni čovjek Zabrinjava neinformisanost za nečiste zadatke IZVJEŠTAJ
Dok je Dragan Koprivica, znameniti štrajk-brejker Slobodana Miloševića, držao predavanja pred praznim amfiteatrima, jer su profesori i studenti na ulici tražili evropsku budućnost Srbije, predsjednik Skupštine i SDP Ranko Krivokapić se, ističe se između ostalog u reagovanju te partije, sa beogradskim profesorima borio za demokratiju u Srbiji. “Stalno raspoređivan na nove zadatke ‘pošteno’ je poziciju člana žirija za dodjelu Trinae-
stojulske nagrade dobio na predlog SNP, njegove tadašnje stranke u nizu, a već danas je preletio u sljedeće političko jato”, ističe se u reagovanju i dodaje da su u SDP-u sigurni da DF nije posljednja stranka u kojoj će osvanuti. “Možda ga se i Lukašenko jednog dana sjeti ako ikad bude imao problema sa protestima na Univerzitetu. Štrajk-brejker je jednostavno iznajmljeni čovjek za nečiste zadatke”, zaključuju u SDP. J.V.Đ.
BOŠNJAČKA STRANKA
Preispitati odluku žirija Odluka žirija kojom je nagrada Opštine Berane uručena udruženju “Učesnika ratnih dobrovoljaca 1912 - 1918. godine” sramna je, ocijenila je juče Bošnjačka stranka (BS) i apelovala da se preispita, jer, kako su naveli, vrijeđa osjećanje pripadnika islamske vjeroispovjesti. “Sramna odluka žirija kojom je najviše opštinsko priznanje dodjeljeno Udruženju koje njeguje uspomene na vakat masovnih zločina nad Bošnjacima i Albancima, di-
rektno je vrijeđanje žrtava i njihovih potomaka”, kaže se u saopštenju. BS posebno čudi da je žiri u kojem dominiraju predstavnici građanskih partija, kao i koalicije DPS i SDP, podržao takav predlog, “kojim se, kroz buđenje tragičnih uspomena kod pripadnika islamske vjeroispovijesti, narušavaju dobri međunacionalni i međuvjerski odnosi u Beranama, kao i u drugim opštinama na sjeveru”. J.V.Đ.
građana o procesu digitalizacije Većina građana nije upoznata sa procesom uvođenja digitalne televizije, što je zabrinjavajuće i mora se osmisliti kampanja kako bi bili bolje informisani, pokazalo je Istraživanje javnog mnjenja o procesu uvođenja usluga digitalne televizije u Crnoj Gori. Istraživanje koje je sprovedeno na 800 ispitanika, od kojih većina, njih 60,4 odsto, nije upoznato o prestanku emitovanja analognog TV signala je uradila Agencija za elektronske medije, u saradnji sa Evropskom komisijom. Za predstavnika D elegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Dragana Mugošu taj podatak je zabrinjavajući. “Treba imati u vidu činjenicu da je prelazak na digitalno emitovanje do 2015. obaveza svake evropske zemlje. Više je nego potrebno raditi na podizanju svijesti građana o procesu digitalizacije”, rekao je on na predstavljanju istraživanja. Mugoša je naveo da uvođenje digitalne televizije utiče na poboljšanje kvaliteta života i da je taj proces završen u 21 evropskoj zemlji. Najveći procenat ispitanika očekuje da će im prelazak na digitalno emitovanje donijeti dodatne troškove, 63,1 odsto, dok je onih koji sma-
Nedostaje obrazovnog programa Polovina anketiranih odgovorilo je da “postojeća programska ponuda donekle zadovoljava njihove potrebe”. Ispitanici, njih 37,5 odsto, smatra da trenutnoj televizijskoj ponudi u Crnoj Gori nedostaje obrazovni program, 34,9 su kazali da treba obogatiti filmski i serijski, a 23 odsto smatra da treba poboljšati sportski program. traju da ih to neće dodatno koštati 36,9 odsto. Većina anketiranih su ocijenili da će im za nabavku dodatne opreme za digitalno emitovanje biti potrebno od 10 do 50 eura. To su pokazali odgovori 73,3 odsto ispitanika, dok je 13,3 odsto ocijenilo da će im izdaci za uvođenje digitanog emitovanja biti od 50 do 100 eura i više. Predstavnica Agencije E3 Consulting iz Podgorice Milica Daković istakla je da je to što većina ispitanih nije upoznata sa prestankom analognog emitovanja “jedan od signala za dalje osmišljavanje kampanje informisanosti građana o procesu digitalizacije”. Pomoćnica direktora Agencije za
Da boljom ponudom treba obogatiti muzičke sadržaje na TV stanicama u Crnoj Gori smatra 12 odsto ispitanih. Istraživanje je pokazalo da 59,8 odsto domaćinstava u Crnoj Gori ima jedan TV uređaj, a 31,1 odsto dva. Više od polovine ispitanika kazalo je da im je gledanje televizije bitan dio svakodnevice. elektronske komunikacije (AEK) Jadranka Vojvodić kazala je da se građani moraju bolje upoznati sa procesom digitalizacije jer će, u suprotnom, biti nespremni za to. “Proces digitalizacije je u Crnoj Gori u toku, neki kažu da kasnimo, ali sam optimista i smatram da možemo do 2015. godine stići da to sprovedemo. Prva digitalna mreža biće do kraja godine u funciji”, rekla je ona. Puštanje te mreže, dodala je Vojvodić, pružiće građanima konkretan primjer šta mogu da očekuju od digitalizacije. Ona je kazala da očekuje od televizijskih emitera da prepoznaju proces digitalizacije kao šansu da obogate programske sadržaje. B.B.
Aktuelno 15
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013.
Od kancera dnevno obole Kod žena najčešći rak dojke četiri osobe PORAZNI PODACI
Za posljednjih deset mjeseci u Crnoj Gori je registrovano 1.158 oboljelih od ove opake bolesti, prosječne starosti oko 60 godina
Dr Nebojša Crnogorac upozorava da je najčešći novootkriveni karcinom u ženskoj populaciji karcinom dojke, sa učešćem od 35 odsto u ukupnom broju oboljelih. “Još trećina malignih tumora kod žena spadaju u grupu tumora ginekološke regije: karcinom grlića materice (15 posto), materice (osam posto) i ovarijuma (osam posto). Karcinom debelog crijeva je treći najčešće registrovani u ženskoj populaciji (10 posto oboljelih)”, ista-
kao je Crnogoroc. On je upozorio da je kod 15 do 20 odsto oboljelih u momentu postavljanja dijagnoze bolest već dala udaljene metastaze, što u velikoj mjeri pogoršava prognozu i snižava šanse za uspjeh onkološkog liječenja. “Stoga treba potencirati značaj ranog otkrivanja bolesti, nacionalnih skrining programa, kao i neophodnost zdravstvene edukacije stanovništva, u čemu značajnu ulogu imaju i mediji”, zaključio je dr Crnogorac.
Za deset mjeseci registrovano 1.158 oboljelih, što je gotovo 116 pacijenata mjesečno, odnosno četiri građanina dnevno
Milica Krgović
D
a karcinom uzima maha u Crnoj Gori pokazuju zabrinjavajući podaci o oboljelima iz Kliničkog centra (KCCG) koji pokazuju da je u periodu od septembra 2012. zaključno sa junom ove godine registrovano 1.158 oboljelih od ove opake bolesti, što je gotovo četiri osobe dnevno. Ipak, dodatno zabrinjava činjenica da u našoj zemlji nema preciznih podataka o oboljelima od karcinoma jer ne postoje godinama najavljivani registri.
Od ukupnog broja registrovanih, 640 oboljelih je ženskog, a 518 muškog pola. Direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju dr Nebojša Crnogorac kazao je Vikend novinama da je prosječna starost oboljelih oko 60 godina (59.77).
“Pouzdanih podataka o incidenci, odnosno broju novooboljelih na 100.000 stanovnika od malignih bolesti u Crnoj Gori nema zbog (za sada) nedovoljno adekvatnog registrovanja ovih oboljenja na nivou države. Od septembra 2012. godine
na Klinici za onkologiju i radioterapiju otpočeto je sa vođenjem kliničkog registra oboljelih od malignih bolesti”, izjavio je dr Crnogorac. Prema njegovim riječima osnovni set epidemioloških podataka o svim pacijentima koji se prvi put prezentuju nekom od Konzilijuma uspostavljenih na Klinici se unosi u klinički registrar, podaci se statistički obrađuju, a prijave se prosljeđuju Institutu za javno zdravlje. “Broj liječenih od malignih bolesti u KCCG ne odgovara u potpunosti broju novooboljelih (pacijenti se hospitalizuju u više navrata, kod većeg broja pacijenata se sprovodi višegodišnje liječenje), pa se iz tih
podataka o trendovima i incidenci malignih bolesti teško može donijeti valjan zaključak”, naglasio je dr Crnogorac. Najčešći novoregistrovani karcinom u muškoj populaciji, prema podacima iz kliničkog registra Klinike za onkologiju i radioterapiju, je karcinom debelog crijeva. Od ukupnog broja oboljelih 22 odsto je sa ovim karcinomom. “Zatim slijede karcinomi prostate i grkljana. Treba napomenuti da se liječenje oboljelih od karcinoma pluća sprovodi u bolnici za plućne bolesti “Dr Jovan Bulajić” u Brezoviku. Karcinom pluća je jedan od vodećih uzročnika obolijevanja i smrtnosti
od malignih neoplazmi u muškoj populaciji”, dodao je dr Crnogorac. Poslije bolesti srca i krvnih sudova, karcinom predstavlja najveći uzrok obolijevanja i umiranja ljudi, kako u svijetu tako i u našoj zemlji. Prema analizama Svjetske zdravstvene organizacije, više od 22 miliona ljudi u svijetu boluje od te bolesti. Svake godine registruje se 11 miliona novooboljelih, od čega 60 odsto u zemljama u razvoju. Kod nas, prema raspoloživim podacima Instituta za javno zdravlje, procenat smrtnosti od malignih neoplazmi iznosi 15,2 odsto, a u ukupnom mortalitetu učešće muškaraca je izraženije u odnosu na žene.
16 Aktuelno
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013
spomenik osnivaču
Tvrtko stiže u oktobru moguće restrikcije
Vodu koristite samo za piće ULCINJ - Iz Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija apelovali su na potrošače da vodu koriste isključivo za piće i kućne potrebe, a nikako za natapanje bašta, navodnjavanje usijeva na njivama, pranje auta, lokala, ulica, kako ne bi došli do problema sa vodosnabdijevanjem. Direktor Vodovoda Fehim Avdiu istakao je da zbog velike suše, koja je praćena visokim temperaturama, dolazi do rapidne izdašnosti izvorišta vodovodnog sistema u opštini Ulcinj, te je neophodno da potrošači povedu računa kako ne bi došlo do restrikcija. “Ukoliko potrošači ne budu is-
poštovali preporuku preduzeća, bićemo primorani da uvedemo restrikciju vode i to od prvog do trećeg stepena, u zavisnosti od poštovanja preporuke”, istakao je Avdiu. Budući da, kako je rekao, JP Vodovod nije izmirilo obaveze prema Regionalnom vodovodu za 2012. godinu, za preuzete količine vode, neće biti u situaciji da koriste njihove usluge. “Dok ne dođe do izmirenja duga nećemo moći da preuzmemo potrebne količine vode i za ovu godinu”, pojasnio je Avdiu, dodavši da očekuje da će potrošači razumjeti ozbiljnost situacije, te da će sarađivati. S.G.
● Foto priča
krivi znak BIJELO POLJE - Na uglu ulica Šukrije Međedovića i Radomira Medojevića ispred zgrade u kojoj je smješteno Više i Osnovno tužilaštvo i Privredni sud već duže stoji “nakrivljen” saobraćajni znak koji označava zabranu zaustavljanja i parkiranja sa dodatkom osim za službena vozila. Građani komentarišu “nakrivljeni znak” da bi oni koji imaju pravo na parking mogli da “zasuku rukave” i isprave ga jer, u suprotnom, može da padne i na njihovo mjesto se parkira neko drugi. B.Č.
odmor
Mališani u Bečićima
BIJELO POLJE - Centar za socijalni rad za opštine Bijelo Polje i Mojkovac preko Ministarstva rada i socijalnog staranja i ove godine je mališanima čiji su roditelji korisnici MOP-a ili nekog drugog socijalnog
davanja omogućio odmor na moru. Iz Bijelog Polja juče je u Bečiće, u Dječje odmaralište, na sedmodnevno ljetovanje otputovala grupa od 180 mališana, predvođena sa sedam vaspitača. B.Č.
HERCEG NOVI - Spomenik kralju Tvrku prvom Kotromaniću, osnivaču Herceg Novog, izliven je u Zagrebu, a njegovo postavljane na platou hercegnovskog Škvera očekuje se 28. oktobra tekuće godine na Dan opštine Herceg Novi. Predsjednik opštine Dejan Mandić, juče je na sastanku sa vajarom prof. Draganom Dimitrijevićem, dogovorao pojedinosti oko izgradnje postolja. “Spomenik je visok 5,5 metara, a sa postamentom njegova visina će iznositi 7,5 m. Iznad Tvrtkove krune, trebalo bi da se uzdiže krst. Težina ovog impzantnog spomenika koji će dominirati južnom vizurom grada iznosi 1,2 tone. Njegova izgradnja košta blizu 100.000 eura, a Opština je do sada obezbijedila 36.000 eura, no ni ostatak novca nije problem”, saopštio je gradonačelnik Mandić. Inače, Skupština opštine Herceg Novi je 31. marta 2003. godine donijela Odluku o postavljanju biste kralju Tvrku Prvom Kotromaniću, osnivaču grada, a prof. Dimitrijević je tada izradio idejno rješenje spomenika kao poklon gradu. Dimitrijević je ideju za lik kralja Tvrtka dobio sa kraljevskog pečata. Od 2003. godine, pa do ove, novac iz budžeta je stalno opredjeljivan u svrhu izgradnje spomenika, ali nikada i dodijeljen što je tokom 10 godina izazivalo brojne polemike među odbornicima. Naime, dolazak i postavljanje pomenutog spomenika, najavljuje se još od 2009. godine i ova priča se nekako uvijek “podgrije” pred 28. oktobar Dan opštine. Na četvrtoj redovnoj sjednici SO 2012. godine, Dejan Mandić, najavio je “dolazak” kralja za Novu godinu. “Raspisali smo tender i na račun je uplaćeno pet, šest hiljada eura. Ukoliko ne budemo uspjeli da namaknemo novac od donacija, Opština će opredijeliti sredstva, da to više ne razvlačimo. Očekujem spomenik do Nove godine”, poručio je tada Mandić. No slično Mandićevo obećanje, moglo se čuti na 26. redovnoj sjednici SO 2011. godine, kada je sada već epskih 50.000 eura, koliko Op-
ština iz godine u godinu opredjeljuje za spomenik Tvrtku, ponovo prebačeno za 2012. godinu. On je tada kazao da će ovaj projekat doživjeti realizaciju za tri do četiri mjeseca, a tokom aprilskih izbora moglo se čuti da će spomenik biti postavljen u junu, najksanije julu 2013. godine. Podsjetićemo, da su godinama unazad, osim 2006. godine, za namjenu izrade i postavljanja spomenika bila odobravana sredstva iz budžeta Opštine, i to u već pomenutoj visini, iako ovaj projekat košta mnogo više i iziskuje uključivanje donatora. Mandić je pojasnio da je osim novca, a Opština je davno raspisala javni poziv za doniranje sredstava za izgradnju spomenika i postamenta, problem bio i izbor livnice, te da je na tenderu bila odabrana livnica “Ujević” iz Zagreba. No kako
je jedan od učesnika uložio žalbu, Opština je morala čekati i odrđivanje Komisije spram žalbe. Sada je kako tvrdi ipak sve okončano tako da će kralj Tvrtko doći među Novljane u oktobru. Podsjetićemo da je prvobitna ideja je bila da se ovaj dominantni spomenik postavi na malom skveru, u neposrednoj blizini Gradske Luke, no veliki broj Novljana smatra da ga ne bi trebalo postaviti baš tu, jer će impozantni spomenik “ugušiti” ljepotu Luke i njene okoline. Među građanima se mogu čuti različite ideje, od one da je Tvrtku mjesto u Starom gradu, na Trgu od knjige, kružnom toku u Meljinama, do one interesantne, da se postavi iznad grada, poput statue Hrista u Riu de Žaneiru. Ipak, Škver je pao kao idealno rješenje, još samo da kralj stigne. S.Milović
javna rasprava
Unapređivanje ljudskih prava BIJELO POLJE - Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u saradnji sa opštinom Bijelo Polje održalo je juče javnu raspravu o tekstu nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević-Marović kazala je da je to Ministarstvo iniciralo izmjene i dopune dva klučna zakona u oblasti antidiskriminacije – Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o zaštitniku ljudskih prava i sloboda. “Ovi zakoni su povezani i čine jednu opštu zaštitu od diskriminacije. Prvo je završen Zakon o zabrani diskriminacije, za koji je Vlada privatila predlog, i on će sada ići na usvajanje. Sada imamo javne rasprave o nacrtu Zakona o zaštitniku ljudskih prava i sloboda koji je institucionalni mehanizam zadužen za sprovođenje zaštite od diskriminacije. Ovim Zakonom su, takođe, utvrđene i njegove nadležnosti kao nacionalnog preventivnog mehanizma u zaštiti od torture i drugih oblika nečovječnog ponašanja”, kazala je Radošević. Savjetnik predsjednika opštine i poslanik Radovan Obradović kazao je da je ubijeđen da će zakonska rješenja unaprijediti oblast zaštite ljudskih prava i sloboda, posebno po pitanju diskriminacije.
“Znamo da je Crna Gora potpisala Konvenciju o zabrani diskriminacije i da su u toku izmjene i dopune ovog Zakona, gdje je predviđeno da se zaštite svi, bez obzira na pol, vjeru, rasu, političku pripadnost, invalidnost, kao i da se i određeni sudski postupci koji dugo traju na racionalan način završavaju. Takođe,
ovaj Zakon predviđa i preporuke i mjere u tom pravcu kako bi se postupci brže završavali, a određene su i nadležnosti pomoćnika zaštitnika ljudskih prava i sloboda, uvodi se i određena nadležnost sekretara zaštitnika ljudskih prava i sloboda, a ima i drugih novina”, kazao je Obradović. B.Č.
Aktuelno 17
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013
posjeta
Stanovi bi pomogli da kadar ostane Mira Rovčanin
M
inistarstvo zdravlja i opština Nikšić u narednom periodu radiće na rješavanju stambenih pitanja zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u tom gradu kako bi mladi ljudi ostali da rade u gradu pod Trebjesom. Ministar zdravlja Miodrag Radunović najavio je u septembru otvaranje renoviranog hiruškog odjeljenja u Opštoj bolnici, odjeljenja za bolesti spavanja u Brezoviku, kao i Centra za zdravstvenu zaštitu u Kličevu.
NIKŠIĆ - Nakon obilaska bolnice i Doma zdravlja Nikšić ministar je kazao da je zadovoljan viđenim kao i nivoom zdravstvene zaštite u gradu pod Trebjesom. Ministar je istakao i da zdravstvenim radnicima Nikšić treba da se ponosi, a da je zadatak Ministarstva da u narednom periodu rješava njihova stambena pitanja. “Ja sam kao ministar zdravlja u potpunosti zadovoljan učinkom i djelatnošću zdravstvenih radnika u Nikšiću. Da bismo motivisali mlade ljude da ostanu u Nikšiću, da dolaze da ovdje odrađuju pripravnički i nakon toga nastave sa radom, neophodno je da riješi-
mo stambena pitanja zaposlenih u zdravstvu. Za to je predsjednik Grbović iskazao veliku senzibilnost i vjerujem da ćemo u narednim razgovorima moći da nađemo model na koji način da se uradi stambena zgrada koja će biti namijenjena zaposlenima u zdravstvu”, rekao je Radunović. Predsjednik opštine Veselin Grbović potvrdio je spremnost opštine da pomogne u rješavanju stambenih pitanja. “Sa izgradnjom stambene zgrade znatno bi pomogli da se problem ostanka stručnog zdravstvenog kadra riješi na povoljan način. Nadam se da ćemo značajno pomoći i u pla-
niranim rekonstrukcijama zdravstvenih ustanova u Nikšiću”, rekao je Grbović. Ministar Radunović naglasio je da će Vlada nastaviti da ulaže u zdravstveni sistem Nikšića, te da se uskoro očekuje i otvaranje novog odjeljenja u Brezoviku i Centra za zdravstvenu zaštitu u Kličevu.
“Sada radimo na otvaranju odjeljenja za bolesti spavanja u Brezoviku. Nadamo se da će to odjeljenje biti završeno do septembra i tako ćemo građanima pružiti veći nivo zdravstvene zaštite. Na dan opštine, 18. septembar, biće otvoren i Centar za zdravstvenu zaštitu u Kličevu”, najavio je Radunović.
Vrijednost radova na Centru je oko 150.000 eura, a zdravstvenu zaštitu dobiće svih 13.000 mještana Kličeva. Ministar je posebno zadovoljan rekonstrukcijom hiruškog odjeljenja u opštoj bolnici koja je u toku. Prema najavama i to odjeljenje biće otvoreno u septembru. Direktor Opšte bolnice Ilija Ašanin kazao je da je odjeljenje u najvećoj fazi završeno. “Opšta bolnica Nikšić dobiće najmodernije odjeljenje u Crnoj Gori. Novina na ovom odjeljenju će biti da se odvajaju operisani pacijenti od onih koji su na hiruškom liječenju. To će biti jedno savremeno odjeljenje koje će, uz postojeći stručni kadar i opremu koju imamo i koju smo nabavili ranije, biti garant da zdravstvena zaštita bude još bolja i dostupnija našim građanima”, naglasio je Ašanin. Direktor Doma zdravlja Slobodan Tomić kazao je da je sa ministrom razgovarao o rekonstrukciji i daljim ulaganjima u Dom zdravlja.
orijentiring
Važno je da su nas upoznali
nezainteresovanost
Pljevljake ne zanima razvoj PLJEVLJA - Pljevljaci su nezainteresovani za razvoj ili makar samo za sopstveno aktivnije učešće u kreiranju razvojnih politika, utisak je koji se mogao steći juče tokom centralne javne rasprave o nacrtu Strateškog plana razvoja najsjevernije crnogorske opštine za period do 2017. godine. Javnoj raspravi se odazvao, već po tradiciji, mali broj građana, ali je zabrinjavajuće da se na skupu nije pojavio niko od privrednika, iako mnogi smatraju da su Pljevlja srce crnogorske industrije, što svojim termoenergetskim, šumskim, vodenim, što poljoprivrednim potencijalom, i zaslužuju da budu. Skupu je prisustvovao i izuzetno mali broj predstavnika NVO sektora, a od političkih partija jedino je SNP imala predstavnike. Odbornik ove partije Zdravko Bajić sadržinu dokumenta je u načelu pohvalio, ali je sugerisao da se u finalnu verziju, koja će biti proslijeđena Vladi na odobravanje, a potom i Skupštini opštine, na usvajanje moraju ugraditi vrlo važne privredne teme. Prema njegovim ri-
ječima u dokument bi trebalo da se unesu projekti izgradnje fabrike cementa, drugog bloka Termoelektrane, ali i otvoranja novog ugljenokopa u Maoču. Razlog više je što, kazao je Bajić, postoji ozbiljno interesovanje investitora za ove poslove čija će se realizacija otpočeti u periodu trajanja Plana. Bajić je naveo da su izostavljene i važne teme poput gradnje deponije u Šumanima, sanacije postojeće deponije Maljevac, ali i gradnje malih HE. “EPCG je najavila gradnju male HE na akumulacijionaj brani u Otilovićima, a ima interesovanja i za gradnju još nekoliko malih HE na Ćehotini”, rekao je Bajić. On je istovremeno sugerisao da se u Strateški plan mora uvrstiti i gradnja kraka pruge od Pljevalja ka pruzi Beograd - Bar. Sve primjedbe i sugestije biće razmotrene i uvrštene u dokument, saopštili su obrađivači Plana u čijoj je radnoj verziji nacrta do sada pobrojano 49 projekata iz svih sfera društvenog života i rada Pljevalja. D.K.
NIKŠIĆ - Na nedavno završenom Svjetskom prvenstvu u orjetiringu održanom u Finskoj, učešće je uzela i Crna Gora. Takmičenje je trajalo od prvog do 15. jula, a našu delegaciju činio je samo jedan član, predsjednik crnogorske orjentiring federacije i jedan od osvajača Mont Everesta Dragutin Vujović Šlagi. Vujović je objasnio da je na takmičenje, koje je okupilo oko 50 zemalja svijeta, išao i kao predstavanik naše zemlje, ali i kao takmičar. “Što se tiče orjentiringa, ovo je najbolje takmičenje na svijetu i okuplja najbolje učesnike koji predstavljaju sami vrh i krem ovog sporta. Bio sam jedini iz Crne Gore, zato što je još u povoju, i ovo je bilo ispitivanje terena za buduće generacije, dok već na sljedećem takmičenju planiramo da pošaljemo više učesnika. Iako je medalja izostala, najbitnije od svega jeste što smo se predstavili kao država i što su se sportisti iz velikih zemalja upoznali sa našom zemljom i iskazali želju da nas posjete i isprobaju naše terene”, ističe Vujović. Kako je kazao, prvih nedjelju dana učesnici su proveli na klinici koju je organizavala krovna institucija tog sporta, Internacionalna orjetiring federacija (IOF), čiji je Crna Gora član. Tom prilikom organizovani su sastanci kako bi se takmičari upoznali sa novim metodama usavršavanja ali i novim disciplinama tog sporta. “Takmičilo se u četiri discipline, u dugoj distnaci, a to je staza od 20 kilometara sa visinskom razlikom oko 650 do 700 metara, srednja distanca je staza dužine do deset kilometara, sprint staza koje je pretežno gradska i štafeta gdje učestvuju nacionalni timovi sa minimum tri člana. Kod nas postoji veliki broj talentovanih mladih takmičara, pa ćemo nakon završtenog crnogorskog kola lige izabrati najbolje koji će nas predstavljati u septembru na evroskom takmičenju u Rumuniji”, objasnio je Vujović. Orjentiring je sport u kome takmičar samostalno uz pomoć mape
i kompasa pronalazi po propisanom redosljedu određeni broj objekata ili kontrola obilježenih na terenu i na karti. Osnovni cilj je pronalaže-
nje svih kontrola za što kraće vrijeme, a ovo je sport u kom se podjednako iskazuje vještina orjetacije i fizička sposobnost takmičara. J.L.
18 Aktuelno LEPETANI
RJEŠAVAJU PROBLEM
Nedakusi uskoro dobijaju vodu
BIJELO POLJE - Mještani bjelopoljskog prigradskog naselja Nedakusi uskoro će riješiti višegodišnji problem vodosnabdijevanja. Kako je za Vikend novine saopštio predsjednik te mjesne zajednice Željko Raičević, preduzeće “Arison” iz Plava nedavno je instaliralo pumpu u crpnoj stanici, koja je, kako je prvobitno bilo ugovoreno, trebalo da bude instalirana prije godinu i po. “Prema riječima izvođača postojali su opravdani razlozi jer su, navodno, čekali da pumpa stigne iz inostranstva. Konačno je stigla i instalirana je. Da bi se u potpunosti riješio problem vodosnabdijevanja, potrebno je da se instalira struja od trafostanice u naselju do scrpne stanice u dužini oko 700 metara”, kazao je Raičević.
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21.7.2013
Kako je naveo, direktor lokalne Elektrodistribucije Miloš Konatar obećao je da će se postaviti 20-ak stubova, instalirati kabal i dovesti struja do scrpne stanice kako bi vodovod mogao da funkcioniše. “U okviru realizacije dogovora sa izvođačem radova iz Plava i Elektrodistribucije posredovao je predsjednik opštine Aleksandar Žurić i, po svemu sudeći, naselje će uskoro riješiti gorući problem vodosnabdijevanja”, kazao je Raičević. On je podsjetio da je oko 300 domaćinstava u gornjem dijelu naselja, posebno u periodu od jula do oktobra, kuburilo sa nestašicom vode, dok isto toliko domaćinstava u donjem dijelu nije imalo problema sa vodosnabdijevanjem. B.Č.
Ne mogu do posla jer su im zabranili parkiranje TIVAT - Tridesetak Tivćana koji svakodnevno zbog posla putuju preko trajekta na drugu stranu Bokokotorskog zaliva imaju problem sa parkiranjem vozila u Lepetanima, pa su se obratili lokalnoj vlasti da im obezbijedi mjesto na kojem će moći parkirati vozila dok se vrate s posla. Sopstvenim autmobilima ne putuju preko trajekta zato što je sa cijenom karte od 4,5 eura u jednom pravcu to mnogo skupo, objašnjavaju, i navode da su većim dijelom godine automobile ostavljali na dijelu platoa trajektnog pristaništa. Međutim, tokom ljeta parkiranje na tom dijelu im ne dozvoljavaju iz preduzeća “Pomorski saobraćaj” iz Kamenara, kome je JP “Morsko dobro” i taj dio izdalo u zakup. Taj problem je od strane odbornika HGI Srećka Tripovića zvanično pokrenut i u lokalnom parlamentu, mada su u međuvremenu počele da pristižu i pritužbe drugih građana iz Tivta, kao i od nekih turista, koje pripadnici obezbjeđenja firme “Montenegro Guard Security”, angažovani od strane “Pomorskog saobraćaja”, tjeraju kada se pokušaju zaustaviti ili parkirati na bilo kojem dijelu trajektnog pristaništa. Prema kazivanju nekih Tivćana obezbjeđenje ih tjera i sa tridesetak metara dugog i uskog dijela asfalta uz magistralu ispred dječjeg igrališta i plaže na rtu Pijavica, čak i kada se na kratko tamo zadrže. Na tom dijelu na kome se može parkirati najviše sedam, osam automobila iz Pomorskog saobraćaja su postavili veliki znak zabrane zaustavljanja i parkiranja, bez obzira na to
što je ranije na njemu isrctano nekoliko parking pozicija za taxi-vozila kojima se takođe ne dozvoljava da se tu parkiraju. Iz kompanije “Pomorski saobraćaj” su objasnili da su oni korisnici katastarske parcele 489 KO Lepetane u cjelini “pa zato svaki pokušaj korišćenja prostora, koji je nama ustupljen, a bez saglasnosti i dogovora sa nama, predstavlja vid samovoljnog ometanja naših prava”. Naglašeno je da tokom zime, kao nepisano pravilo, dozvoljavaju da se dio površina koje su im ustupljene na korišćenje, koristi za javni parking, i to bez nadoknade. Nasuprot tome, taj isti prostor, kompanija plaća, ali je ipak preovladavala želja da se izađ u susrete lokalnom stanovništu zbog “skučenosti prosto-
ra”, smatraju u “Pomorskom saobraćaju” i naglašavaju da tokom ljeta u periodu pojačanog intenziteta saobraćaja, parkirana vozila na dijelu zaustavnog trajektnog platoa, smanjuju brzinu protoka vozila od ukrcaja na trajekte. Prema ugovoru iz 2004. godine “Pomorskom saobraćaju” je na koriščenje ustupljen dio morskog dobra istočno od Kovačevog potoka u Lepetanima, kao i cijela katastarska parcela 489 KO Lepetane, potvrđeno je u JP “Morsko dobro”, U Opštini Tivat su kazali da “Pomorskom saobraćaju” nijesu dali saglasnost da na tom spornom “jezičku” ranije iscrta parking pozicije za taksi automobile, ali ni da na njemu postavi znak zabrane parkiranja i zaustavljanja. Z.Krstović
Aktuelno 19
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013
muke sa sezonom
Bez para nema turizma i sezone Zorica Bulatović
N
ajavljene manifestacije za kolašinsku ljetnju turističku sezonu zbog loših vremenskih prilika odložene su za avgust. Ipak, finansijska situacija je očigledno glavna prepreka dobre turističke ponude ovog kraja. No, to izgleda mnogo ne brine ni resorno ministrastvo, a ni lokalnu samoupravu. Uz sve napore zaposlenih u LTO, situacija je gotovo bezizlazna jer lokalna samouprava i njima duguje 11 plata, a pored oko 500 eura koje je ista uplatila LTO, drugih izvora gotovo da i nema.
KOLAŠIN – Kako je kazao direktor LTO Nikola Medenica vrijeme je toliko loše da bi suludo bilo organizovanje manifestacija, a nedostatak finasijskih sredstava je razlog više što je sve pomjereno za avgust. “LTO usred ljetnje turističke sezone nažalost ima velike finansijske probleme zbog smanjenih prihoda, a maksimalno se oslanjamo na opštinu u ovom dijelu što se tiče manifestacija i još nemamo ništa konkretno vezano za pomenuto dešavanje, odnosno za manifestaciju “Udahni Kolašin”, kazao je Medenica. Iako je ta manifestacija planirana za prvu polovinu u avgustu, kako Medenica tvrdi, ukoliko opština to ne bude finansijski podržala, lokalna turistička organizacija sasvim sigurno neće moći. “Organizovanje jedne takve manifestacije nije ni malo jefitino, a dodatno mi imamo posebnih finansijskih problema u odnosu na druge institucije jer imamo ogroman zaostatak sa platama, a do sad nam se otprilike duguje nekih 11 plata”, kazao je Medenica ističući da su za pripremu ove turističku sezone dobili svega 500 eura od opštine Kolašin. Ono što je evidentno za ovu turističku sezonu, kako je kazao Medenica, je njen kasni početak, a najveći “krivac” su loši meteoreološki uslovi i jedan neočekivano hladan talas polovinom maja, koji je prekinuo jedno izuzetno dobro vrijeme. No, nedostatak turista u Kolašinu, koji je svakodnevno vidljiv, Medenica pravda statističkim podacima. “Iako nemamo Monstatove podatke, prema ovim čime mi raspolažemo iz turističkog sektora, iz hotela “Bianca” smo dobili informaciju da je čak 10 posto više dolazaka nego prošle godine, za-
hvaljujući unaprijed ugovorenim aranžmanima, a pored toga je veliki broj individualnih gostiju. Što se tiče privatnog smještaja, iako veliki broj izdavaoca napominje da je ovo možda jedna od najlošijih godina koje pamte, statistički podaci pokazuju da je to otprilike na nivou prošle godine”, kazao je Medenica, dodavši da je manji broj vikendaša doprinio da Kolšin
Spremaju biciklističke staze Što se tiče turističkih događaja, kako je kazao Medenica, od 3. do 17. avgusta održaće se “Tango kamp”. Veliki broj ljudi iz regiona, kako je kazao, dolazi u Kolašin ne samo da plešu tango, već i da se druže, ali i konzumiraju turističku ponudu Kolašina kroz organizovane izlete. “Krajem avgusta će se održati planinska biciklistička trka, koja je regionalnog karaktera i to je početak naše promocije kapaciteta za planinski biciklizam u okolini Kolašina, a mi smo u saradnji sa CHF odradili projekat obuke
izgleda kao da je bez turista. On tvrdi da je za sada teško prognozirati da li će turistuička sezona
skauta gdje smo u okviru projekta obučili jedan broj mladih ljudi iz Kolašina koji su aktivni sportisti, da mogu raditi elaborate i da vrše izradu tih biciklističkih i planinarskih staza. U okviru tog projekta smo obilježili i prijavili elaborate dvije kružne staze biciklističke, a namjera nam je da uz pomoć Ministarstva turizma odradimo još jedan značajan projekat u toku ove godine - izradu mreže planinskih biciklističkih staza tipa sigl trak, što je u Crnoj Gori jedinstveno i to će biti posebna atrakcija u Kolašinu”, kazao je Medenica. uspjeti, ali je kazao da najbolje rezultate očekuje na kraju turističke sezone.
Tomislav Tomo Zdravkov Šoškić novinar u penziji, 18. jula 2013. u 64. godini. Sahrana je obavljena 19. jula u 14 časova na groblju u Ulotini.
Ljeposava Lekica Nikolina Radoman rođena Knežević, 18. jula 2013. Sahrana je obavljena 19. jula u 15 časova na groblju Čepurci.
Zorka Tomaša Marković rođena Đorojević, 18. jula 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 19. jula na mjesnom groblju u Rastovcu u 15 časova.
Nikola Laza Petović 17. jula 2013. u 73. godini. Sahrana je obavljena 19. jula na groblju kod Crkve Svete Varvare, Vranovići – Grbalj u 17.30.
Milan Mićo Branka Ćosović 17. jula 2013. u 58. godini. Sahrana će se obaviti 19. jula u 14 časova na gradskom groblju na Žabljaku.
Bosiljka Šaka Milorada Šoškić rođena Radenović u 86. godini. Sahrana je obavljena 19. jula u 12 časova na groblju Zbeg – Borča, Beograd.
trening
Amerikanci uče da rone u Bijeloj HERCEG NOVI - U Regionalnom centru za obuku ronilaca i podvodno deminiranje u Bijeloj do 16. avgusta će na trenažnom ronjenju i obuci boraviti 20 ronilaca iz SAD i Crne Gore. Ova obuka je namijenjena roniocima, arheolozima i konzervatorima koji učestvuju u podvodnim arheološkim istraživanjima i koji doprinose zaštiti i prezentaciji podvodne kulutne baštine. Derek Smit, doktorand Univeziteta Vašington, naglasio je da je priča o školi podvodne arheologije i biologije započeta prošle godine u Albaniji i to u saradnji sa RPM Nautikal i Centra za podvodna istraživanja Albanije, te da je ove godine nastavljena u Crnoj Gori i Hrvatskoj. Škola je podržana od strane Regionalnog centra za obuku ronilaca iz Crne Gore i Centra za konzervaciju i arheologiju iz Zadra, a predavači su osim dr Smita prof. Kris
PREMINULI
Begli sa Univeziteta Transilvanija iz SAD-a, Derek Smit, doktorand Univerziteta Vošington, Peter Kembel doktorand Univeziteta Sauthempton, dr Petra Zdravković sa beogradskog univerziteta. Smit je naglasio da je cilj škole upoznavanje studenata različitih nacionalnosti sa osnovama podvodne arheologije i biologije, te upoznavanje sa principima rada na projektima ove vrste. Petra Zdravković, arheolog, izrazila je očekivanje da će projekat u narednim godinama ne samo biti produžen, već i sveobuhvatniji. Veselin Mijajlović, direktor Centra za obuku ronilaca i podvodno deminiranje iz Bijele, podsjetio je da je upravo ova ustanova prva započela podvodna istraživanja u crnogorskom podmorju sa američkom fonadcijom RPM Nautikal i to 2009. godine. To je urađeno u saradnji sa američkom kompanijom RPM Nautikal,
Dragica Beba Brankova Vasiljević rođena Kažić, 17. jula 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 19. jula u 15 časova u Tološima. Kuća žalosti Vranići bb.
Đerđ Đeljoša Ljuljđuraj 11. juna 2013. u 53. godini u Njujorku – SAD, gdje je sahranjen.
a do sada je otkriveno 11 lokaliteta sa brodskim tovarima potpljenih u periodu od prvog do četvrtog vijeka p.n.e. i 10 lokaliteta potopljenih u periodu od prvog do 12 vijeka n.e.
Mijajlović je ukazao da su sve ovo značajni koraci ka formiranju Centra za podvodna arheološka istraživanja i zaštitu podvodnog kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori. S.M.
Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.
20 Globus
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21.7.2013
Automobilski div dotakao dno
DETROIT - Nekadašnja “dika” američke autoindustrije, grad Detroit, podnio je zahtev za proglašenje bankrota i tako postao najveći američki grad koji je to učinio. U zahtjevu se navodi da je nemoguće da se suoče sa finansijskom situacijom u Detroitu, bez proglašenja bankrota i da je to jedina “razumna” opcija koja je gradu na raspolaganju. Guverner savezne države Mičigen, gdje se Detroit i nalazi, postavio je Kevina Ora na mjesto menadžera za krizne situacije, u pokušaju da u posljednjem trenutku grad spasi od propasti. Međutim, on ipak nije uspio da dovede u red finansije ovog grada koji se već duže vrijeme bori sa dugovima. Trenutni deficit gradskog budžeta Detroita iznosi oko 380 miliona dolara, ali je procijenjeno da je dugoročni dug veći od 17 milijardi dolara. Mediji objašnjavaju da do ovakve situacije nije došlo preko noći, već da je rezultat višedecenijskog poslovanja u kome je gradska uprava uzimala obveznice po visokim kamatnim stopama da bi pokrila rupe u budžetu. Posljednjih mjeseci, grad je 10.000 svojih zaposlenih plaćao iz državnog budžeta. Drugi gradovi, kao Njujork, Klivlend ili Fi-
ladelfija imali su sličnih probleme, ali nijesu proglasili bankrot, već su svoje dugove reprogramirali. Bankrot Detroita rezultat je dugogodišnjeg propadanja, smanjenja broja stanovnika i slabljenja proizvodnje automobila, po čemu je taj grad bio vodeći u SAD-u, pa i u svijetu i u kom je automobilska industrija bila okosnica razvoja. Detroit je nekadašnji centar automobilske industrije u SAD. Poznavaoci prilika upozoravaju kako je bezbjednosna situacija u Detroitu zabrinjavajuća jer je stopa kriminaliteta najviša u posljednjih 40 godina, grad ima više od 78.000 napuštenih objekata, a skoro polovina ulične rasvjete ne radi. Prilikom poziva na broj 911, policijskoj službi potrebno je u prosjeku čak 58 minuta da dođe na mjesto događaja, dok je taj prosjek u SADu samo 11 minuta. Svega trećina vozila hitne pomoći je u funkciji. Još je samo kompanija Dženeral Motors, jedna od divova automobilske industrije, zadržala svoje sjedište u Detroitu, dok su svi drugi, veliki i mali, otišli, pa je veliki broj pripadnika srednje klase, kao i preduzetnika, napustio grad, odnoseći tako i poslove koji su ranije postojali.
Miškoviću jemstvo 12 miliona eura BEOGRAD - Miroslav Mišković može da bude pušten iz pritvora ako položi jemstvo od 12.000.000 eura, odredilo je juče Posebno odjeljenje Višeg suda. Prema tom rješenju, navedeni novčani iznos mora biti položen u dinarskoj protivvrijednosti i to u gotovom novcu, kako bi se Mišković branio sa slobode. “Nakon pružanja dokaza sudu da je položen navedeni iznos jemstva u depozit suda, okrivljeni Miroslav Mišković će se pustiti na slobodu”, navodi se u saopštenju. Miškoviću je određena i mjera zabrane napuštanja boravišta uz obavezu javljanja Policijskoj upravi za grad Beograd – PS Savski venac, svakog prvog radnog dana u mjesecu, uz privremeno oduzimanje putne isprave na ime okrivljenog – pasoša. Mišković je u pritvoru od decembra 2012. godine, a njemu, njegovom sinu Marku, koji je u kućnom pritvoru, i poslovnom partneru Milu Đuraškoviću sudi se zbog zloupotrebe položaja i malverzacija u putarskim preduzećima u Srbiji. Iznos jemstva za Miškovića je najviši ikada određen u srpskom pravosuđu, čak 12 puta veći nego što je uplatio dosadašnji rekorder nekadašnji predsjednik FSS Zvezdan Terzić, koji je iznosio milion evra.
USTANIČKA ULICA U BEOGRADU
Sin vlasnika Pinka pregazio tinejdžerku, pa pobjegao Sedamnaestogodišnja djevojka preminula na licu mjesta, Aleksandar Mitrović se u pratnji oca i advokata tri sata nakon nesreće prijavio policiji BEOGRAD - Aleksandar Mitrović (20), sin vlasnika TV Pink Željka Mitrovića, usmrtio je u četvrtak veče oko 23.30 u Ustaničkoj ulici terenskim vozilom “Pinka” maloljetnu djevojku A.B. (17), a zatim pobjegao sa mjesta nesreće. Dva sata kasnije, u pratnji advokata, on se pojavio u beogradskoj policiji, gdje mu je nakon saslušanja određen pritvor. Djevojka je preminula na mjestu udesa kod autobuske okretnice u Ustaničkoj ulici, na pješačkom prelazu koji ima i semafor. Prema tvrdanjama očevidaca vozilo marke BMW kretalo se velikom brzinom. Nakon nesreće, kažu oni, vozač se nije zaustavio, već je dodao gas i pobjegao sa mjesta nesreće. Policija je odmah obavila uviđaj, kako bi identifikovala vozača koji je ubio devojku. Dva sata poslije ponoći u zgradi beogradske policije pojavio se Aleksandar Mitrović, u pratnji oca Željka i advokata. “Moj sin je sinoć usmrtio devojku i pobjegao”, rekao je Željko Mitrović policajcima, koji su uzeli izjavu od
njegovog sina. “Aleksandar je prolazio kroz zeleno svijetlo i nije vidio djevojku koja se odjednom pojavila. Ona je pretrčavala na crveno. Udario je i nastavio dalje. Stao je poslije nekoliko kilometara kada je shvatio šta je uradio. Pozvao me je jer je dobio napad panike”, tvrdi Željko Mitrović. “U tom trenutku sam sletio na aerodrom u Beogradu poslije dvodnevnog odmora. Ne želim da ga opravdam, da me niko pogrešno ne razumije, ali čim me je pozvao rekao je da će se ubiti, da ne zna šta da radi i da želi da ide u policiju, ali ne zna ni gdje je, ni kako da ode. Otišao sam odmah po njega sa advokatom i odvezao ga u stanicu policije. Rekao sam sudiji da je moj sin ubio djevojku, a on je, takođe, dao izjavu”, rekao je Mitrović beogradskom Blicu. Mlađem Mitroviću je uzeta krv na analizu, a prva vještačenja ukazuju da nije bio pijan. Aleksandar je Željkov sin iz prvog braka sa Sonjom Mitrović Hani, a vozački ispit je polagao prošle godine.
Upoznajte Kiroboa, japanskog robota kosmonauta Maleni robot dizajniran da razgovara sa ljudima i simulira druženje sa njima biće poslat na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) u avgustu. Kretanje u svemiru Ima funkciju samonavođenja dok pluta u bestežinskom prostoru
Vid Preko ugrađenih kamera prepoznaje lica i emocije "Ovo je mali korak za mene, ali džinovski za robote".
Prepoznavanje glasa Razumije japanski i može "prirodno" da razgovara sa ljudima
Ime je izvedeno iz riječi "kibo" - što na japanskom znači "nada", i riječi robot. Njegov blizanac Mirata ima identičan dizajn.
Težina 1kg
Kirobo je smješten na Kibo modulu.
34cm
DETROIT PRED BANKROTOM
ISS 18cm
Kirobo će provjeriti zdravlje astronauta Koiči Vakata i učestvovati u eksperimentu koji će pokazati kako ljudi i roboti mogu da komunicraju među sobom. Sources: Kibo Robot Project, wire agencies
15cm
Kibo robot projekat: Krajnji cilj da se obezbijedi druženje ljudima koji žive u izolaciji. Napravila ga je japanska kompanija Dentsu u saradnji sa Tojotom i Univerzitetom u Tokiju. © GRAPHIC NEWS
Globus 21
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013
Diplomate na putu od trnja do zvijezda KO SU PREGOVARAČI SA EU U REGIONU
B
EOGRAD - Političari u Srbiji imaju još nekoliko dana da odaberu glavnog pregovarača sa EU. U zemljama regiona to su nestranačke ličnosti, stručnjaci i karijerne diplomate. Šef pregovaračkog tima Hrvatske u pristupnim pregovorima sa EU bio je diplomata od karijere Vladimir Drobnjak, a u Crnoj Gori, koja sa EU pregovara od 29. juna prošle godine, to je takođe diplomata Aleksandar Andrija Pejović.
Vladimir Drobnjak je sedam godina bio glavni hrvatski pregovarač. O njegovom izboru na tu poziciju su se u januaru 2005. godine usaglasili čelnici svih tadašnjih parlamentarnih stranaka - na vlasti i u opoziciji. Nema podataka da je Drobnjak bio član neke od hrvatskih stranaka. Na dužnost glavnog pregovarača Drobnjak je stigao iz Njujorka, gdje je od jula 2003. bio ambasador Hrvatske pri Ujedinjenim nacijama. Za posao glavnog pregovarača Drobnjak je, kako je tada ocijenjeno, bio visoko Mlad i nestranačka ličnost: Andrija Pejović
kvalifikovan zahvaljujući dotadašnjem iskustvu koje je stekao u diplomatiji. Prije Njujorka on je Hrvatsku predstavljao pri Evropskoj zajednici u Briselu i u isto vrijeme je bio član hrvatskog pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU. Diplomatsku karijeru Drobnjak je započeo znatno ranije, početkom devedesetih godina, kada je bio imenovan za zamjenika stalnog predstavnika Hrvatske pri UN u Njujorku. Hrvatski mediji su ga smatrali “čovjekom iz sjenke”, a on je govorio da je kao nekadašnji novinar često bio dostupan medijima jer je bio svjestan njihove važnosti i potrebe širenja informacija o pregovaračkom procesu. Stručnjaci iz Slovenije, koja je u EU od 2004. godine, tvrde da glavni pregovarač treba da bude osoba koja će biti što je moguće više vezana za premijera, odnosno za centar u kome se odlučuje. Crna Gora je šest mjeseci od otvaranja
pregovora sa EU na poziciju šefa pregovaračkog tima na putu “od trnja do zvezda” izabrala ambasadora Aleksandra Andriju Pejovića. Pejović je istovremeno koordinator za pretpristupne fondove podrške EU Crnoj Gori. Rođeni Kotoranin magistarske studije je završio na Nacionalnom univerzitetu Grčke u Atini, a od marta 2010. godine bio je na dužnosti šefa Misije Crne Gore pri EU. Oktobra te godine imenovan je za stalnog predstavnika - ambasadora Crne Gore pri Organizaciji za zabranu hemijskog oružja u Hagu. Za vrijeme svog mandata u Briselu učestvovao je u svim najvažnijim dešavanjima vezanim za evropski put Crne Gore, od predaje odgovora na Upitnik EK, preko dodjeljivanja statusa kandidata do najnovije odluke o otpočinjanju pregovora. Njegov rad se, prema informacijama sa sajta Vlade, ogledao kako u odnosima, komunikaciji i susretima koje Crna Gora ima sa Evropskom komisijom, Evropskim parlamentom i Savjetom EU, tako i s predstavništvima država članica, ali i zemalja regiona i s ostalim pripadnicima diplomatskog kora u Briselu. Pejović slovi za nestranačku ličnost, a na njegovo znanje primjedbe nije imala ni crnogorska opozicija, osim što smatraju da mu možda nedostaje iskustva.
Do utorka poznat srpski pregovarač BEOGRAD - Vlasti u Beogradu bi najkasnije do utorka, 23. jula, trebalo da imenuju šefa pregovaračkog tima. Taj datum se pominje pošto će do tada države članice EU dobiti nacrt pregovaračkog okvira za pregovore o pristupanju Srbije, koji će im prethodno poslati Evropska komisija. Nakon
što okvir bude usvojen, stvoriće se uslovi za održavanje prve međuvladine konferencije, što će najvjerovatnije biti “do kraja godine”, a period skrininga (analitičkog pregleda srpskog zakonodavstva i njegove harmonizacija sa evropskim) trajaće najvjerovatnije oko 18 meseci.
Završio posao: Vladimir Drobnjak
Makedonija je još 2005. godine dobila status kandidata za EU, ali zbog problema sa Grčkom oko imena zemlje, nije dobila i “zeleno svijetlo” za otvaranje pregovora. Makedonija je ipak proljetos od Evropske komisije dobila preporuku za otvaranje pristupnih pregovora, nema glavnog pregovarača, pa se pregovori odvijaju na više nivoa, od premijera preko ministra za evropske integracije i drugih zvaničnika. Turska je zemlja koja je više od dvije decenije u procesu evropskih integracija, ali se još ne nazire ni kada
bi uopšte mogla da postane članica EU. Turska je zvanični zahtjev za članstvo u tadašnoj Evropskoj ekonomskoj zajednici podnijela u decembru 1999. godine, a pregovore o članstvu je započela u oktobru 2005. godine, kada i Hrvatska. Glavni pregovarač Turske je Egeman Bagiš, bivši član parlamenta i aktuelni ministar odgovoran za EU. BiH je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU potpisala 2008. godine i još treba da čeka na odluke o statusu kandidata, pa zatim o otvaranju pregovora.
l.br.328/13 PRIVREDNI SUD U PODGORICI, posudiji Marini Đurović, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca D.O.O. ZA PROIZVODNJU,PROMET I USLUGE EXPORT IMPORT "NOVI VOLVOX"– Podgorica, UI.Vojislavljevića br.81, protiv izvršnog dužnika D.O.O. "MB BANKADA" - BUDVA, Reževići bb, radi izvršenja prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika,dana 11.07.2013.godine, donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI 1.Određuje se drugo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisane u LN br.900 KO Buljarica I i LN br.901 KO Buljarica I, i to : kat. parcele br.256/1, 256/2 i 257, ukupne površine 866m2. 2.Ročište za prodaju navedenih nepokretnosti, usmenim, javnim nadmetanjem, zakazuje se za dan 04.09.2013.god., sa početkom u 12:00 časova u prostorijama ovog suda br.24, na I spratu.
BORBA ZA PREŽIVLJAVANJE
Najugroženije pleme na svijetu štiti brazilska vojska LONDON - Brazilsko pleme Ava, koje važi za najugroženije na svetu, ovih dana svoju borbu za preživljavanjem vodi uz moćnu podršku - od naoružanih šumokradica koje uništavaju brazilske prašume brane ih tenkovi, helikopteri i specijalne jedinice brazilske vojske. Kako navodi britanska nevladina organizacija za zaštitu ugroženih plemena “Survajvel internešnel”, brazilska armija je poslala nekoliko stotina vojnika, helikoptere i tenkove u amazonsku regiju u sklopu velike akcije u kojoj je dosad otkriveno i uništeno najmanje sedam ilegalnih pilana i zaplijenjeno više tona opreme. “Brazil je konačno preuzeo obećavajuće korake u cilju zaštite najugroženijeg plemena na svijetu. To je dokaz da pritisak javnosti može da urodi plodom”, rekao je direktor ove organizacije Stiven Kori. Kako se navodi, trupe još nijesu stigle do same teritorije gdje žive pripadnici plemena Ava, gdje je nezakonita sječa šuma još alarmantnija. Kako navodi Gardijan, ove aktivnosti ugrožavaju ovo pleme još od 1982.
3. Vrijednost nepokretnosti opisanih u tač.1 zaključka, utvrđena je zaključkom ovog suda l.br.328/13 od 10.05.2013.god., i iznosi 129.900,00€. 4. Na drugom ročištu za prodaju usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnost se ne može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, pod tač.3. što iznosi 64.950,00€. Stranke i založni povjerioci mogu se sprorazumjeti izjavom datom na zapisnik kod suda, pred kojim teče postupak izvršenja, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. 5. Ponudioci su dužni izuzimajući izvršne povjerioce, kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo u depozit suda br.računa 550-4299-87 kod Societe generale banke Montenegro AD Podgorica, u iznosu od 6.495,00€, što predstavlja 10%, vrijednosti, ispod koje se ne može prodati nepokretnost. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena, vratiće se novac položen na ime jemstva, odmah nakon zaključenja nadmetanja. 6. Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit suda, u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu, Sud će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču, bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu punuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu, koju je ponudio u određenom roku, sud će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači, ne uplate prodajnu cijenu u roku iz položenog jemstva, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene, na ranijoj i novoj prodaji.
godine, kada je izgradnja željeznice preko njihove teritorije omogućila lakši prilaz drvosječama. Informacije koje je dobio Bi-Bi-Si ukazuju da su posljedice od tada katastrofalne i da je trećina terotirije Ava potpuno uništena, da je zbog sječe i buke rastjeran živi svijet i da plemenski lovci imaju velikih problema da prehrane svoje porodice. AP je objavio alarmantan podatak da
je od 2000. do 2011. godine 550 pripadnika plemena izvršilo samoubistvo, dok su na stotine ubijene u nasilnim razmiricama oko podjele zemlje. Ostalo ih je još 450, a šumokradica je samo na tom dijelu teritorije više hiljada. “Oni su uljezi, neko bi trebalo da ih natjera da odu iz naše šume. Mi ne želimo da šuma nestane”, rekao je jedan pripadnik plemena.
7. Ako je kupac izvršni povjerilac, čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. 8. Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica, koja se bave osredovanjem u prodaji nepokretnosti. PRIVREDNI SUD U PODGORICI Dana 11.07.2013. god.
IZVRŠNI SUDIJA Marin a Đurović s.r.
22 Reportaže
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013.
Nostalgija
Kolašinac za sva vremena Crnogorac Zoran Jeknić, ugledni istraživač u Americi, gdje god stigne - promoviše svoju rodnu grudu Zorica Bulatović
K
olašinac dr Zoran Jeknić, stariji istraživač saradnik i laboratorijski menadžer na Odjeljenju za hortikulturu na Oregon sejt univerzitetu u gradu Korvalis, bavi se istraživanjem kloniranja biljaka. Svoju zemlju i rodni kraj nikada ne zaboravlja, pa je i sinove koji su rođeni tamo Stevana i Petra od malih nogu učio da vole Crnu Goru. Razgovarali smo sa njim u Kolašinu, gdje je u posjeti svojoj postojbini.
Pred rat u bivšoj SFRJ, iz Sarajeva, gdje je završio studije i tada živio, obreo se u Americi. Uprkos tome što je planirao da u Americi ostane kratko, promijenio je odluku i nastanio se trajno. Sada, međutim, sve češće razmišlja o povratku u svoju Crnu Goru. Od 1992. godine bavi se naučnim istraživa-
njem iz oblasti fiziologije biljaka, molekularne biologije, kasnije i genetskog inženjeringa. “Riječ je o istraživanju kloniranja biljaka, genetičkom inženjeringu za dobijanje biljaka koje su otporne na hladnoću i na smrzavanje”, objašnjava nam Zoran. Upravo radi na promjeni boje
Vlatko na vrhu sa zastavom Crne Gore
cvijeta irisa u crvenu jer ta biljka već postoji u svim bojama osim u toj. “Ime ove biljke u prevodu znači duga, po čemu je dobila grčko ime Iris, ali crvene nema. To je veoma obiman posao, na kome radim sam, iako na takvim projektima rade cijele kompanije”, objasnio je svoj posao Jeknić. Ne samo svojim radom, već i drugim aktivnostima Zoran se oduvijek trudio da promoviše Crnu Goru u Americi. Kada se 2011. godine njegov sin Stevan upisao na isti fakultet na kojem Zoran radi, bio je ujedno i pravi momenat za promovisanje Crne Gore. “Tada je u centralnoj zgradi kampusa - Memorijal Junion koja se nalazi u sklopu Oregon State Univerziteta, gdje se vijore zastave saveznika koji su se borili u II svetskom ratu na strani Saveznika, postavljena i zastava Crne Gore. Pravo da postavi zastavu svoje zemlje ima svaki student koji studira na tom fakultetu. Tako se crnogorska zastava zavijorila na zgradi Univerziteta pored ostalih zastava”, s ponosom priča Zoran. Kaže da je ranije mogao i sam da postavi zastavu Crne Gore, kad je upisao neke studije na istom univerzitetu, ali je čekao sina da to urade zajedno. “Kontaktirao sam prvo menadžera i objasnio mu ko smo, šta radimo i da tu Stevan studira, i njima je bilo veoma drago jer su i oni vrlo malo znali o Crnoj Gori. Ta-
da smo im ispričali gdje je i kakva je naša zemlja. I, naravno, podatak kad je povratila nezavisnost”, priča s uživanjem naš sagovornik. Tom prilikom je organizovana
ceremonija svečanog postavljanja zastave na koplje i njeno pidizanje u holu gdje je naša zastava bila 123. Kuriozitet je da se tamo još nalazi i zastava bivše Jugoslavije.
UsPjEH
Pobijedio sebe, a ne planinu Planinar Vlatko Kontić koji je prije svega mjesec dana osvojio zapadni vrh Elbrusa, nakon Mon blana najviši vrh Evrope, kaže da je to jedna od njegovih najvećih pobjeda. Osvajanjem Elbrusa, koji među planinarima slovi za “mučitelja ljudskih duša”, Vlatko je, prema sopstvenom priznanju, pobijedio sebe, a ne planinu. Elbrus je neaktivni vulkan i najviši kavkaski vrh sa 5.642 metara visine, na samoj granici sa Gruzijom. Vlatko priča o danu kada se poTežak je put do vrha: Vlatko prkosi vjetru i usponu: na putu ka vrhu planine Kavkaz
peo na vrh. “Drugi je visinski logor na 4.200 metara, temperatura minus jedanaest, vazduh rijedak, noge kao olovo. Uz sve to “luduje” neki hladni vjetar, a bliži se ponoć, vrijeme kada odluka mora biti donešena. Pitanje je da li ostati ili nastaviti dalje”. I sada, kada o tome govor,i može se naslutiti u kakvoj je nedoumici bio. “Doživjeti neponovljivo, jedinstveno i samo planinaru znano ili ostati tu na sigurnom i čekati, pa polako nazad bez osjećaja pobje-
Reportaže 23
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013.
Zoran sa sinom Stevanom prilikom isticanja zastave u holu Oregon stejt univerzitetata
Isticanju zastave je prisustvovalo mnogo ljudi, među kojima su bile i neke Zoranove kolege. Mnogo mu je to značajno, pa i sada često pođe da pogleda zasta-
de. U trenutku kada više niko nema vremena ni snage da hrabri drugoga, ostaje samo posljednji trzaj koji tražiš da ohrabriš sebe, da ne odustaneš. Čini se da nemaš ni jedan razlog da nastaviš”, priča još pod snažnim utiskom mladi, ali već prekaljeni planinar. Sjeća se kako se vrijeme sve više pogoršavalo. “Subjektivni osjećaj da je minus dvadeset pet, hladni vjetar koji ne prestaje, zabrinuti pogledi ostalih planinara koje muče iste misli, još više otežavaju odluku. Elbrus se ne osvaja bez volje koja mora da bude jača od mogućnosti, od želje i hrabrosti”, priča planinar Vlatko, koji je osvojio ovaj vrh kao jedini predstavnik Crne Gore u međunarodnoj ekspediciji u kojoj je učestvovalo četrdeset dva planinara iz sedam zemalja. Sjeća se kako je hrabrio sebe da “nema nazad, nema stajanja, mogu, izdrži”. To su riječi su kojima je Vlatko bodrio sebe, dok su misli jurile glavom i opominjale, a vjetar izazivao da mu se još jednom suprotstavi. Četrnaest sati trajao je posljednji uspon na Elbrus. “Daješ i onaj posljednji atom snage, koji ne znaš odakle imaš u sebi. Mislim da me u tim trenucima vodila volja, a ne snaga. Uspon na Elbrus najteži je u mojoj planinarskoj karijeri jer planina te uzima u potpunosti, ne ostavlja ti ništa, tako ti naplaćuje za svu onu ljepotu koju nudi”, prisjeća se Vlatko svoga uspjeha. Mučitelja ljudskih duša, kako su ga nazvali planinari, objašnjava Vlatko, upoznajete kada shvatite da se nijeste borili sa planinom već sa sobom, da nju jeste osvojili, ali da ste sebe pobijedili.
vu koja ga podsjeća na njegovu zemlju i grad. “Stevanu sam prepustio postavljanje zastave, a dan prije toga on je imao intervju sa vodećim novi-
nama u gradu. Slika na kojoj drži zastavu Crne Gore bila je naslovna i udarna vijest tog dana. Bio sam toliko sretan da sam čitav dan išao kroz grad i gledao slike svog sina i zastavu svoje zemlje koju on drži”, sa ponosom priča Jeknić. “Taj članak je mnogo značio ljudima - vidjeli su i naučili gdje je naša zemlja, a Stevan i Petar su državljani Amerike, ali i Crne Gore jer sam ih 1998. upisao u knjige rođenih. Obojica su vrlo ponosni na to, a naraočito Stevan, pa je bila njegova želja da se pohvali time”, istakao je on. U članku koji je objavljen tim povodom, kako nam reče Zoran, novinar se potrudio da opiše Crnu Goru, a tekst je ilustrovao kartom bivše Jugoslavije gdje se, između ostalog, kaže da Crna Gora u prevodu znači crne planine, ali su, u stvari, one skroz zelene. Bez obzira na velike troškove putovanja Jeknići često dolaze u Crnu Goru. Stevan je fasciniran svaki put gostoprimstvom na koje nailazi ne samo među rođacima, već i ostalim mještanima, a koje se ne da uporediti sa odnosom ljudi u Americi. Najpredusretljivija među svima ipak je njegova baba, koju po sopstenom priznanju obožava. Kako nam je kazao, u Americi se živi drugačiji. “Oni se ne druže kao mi, a obično izlaze petkom veče, u gradske barove i restorane. Manje šetaju gradom kao ovo mi, subotom. Obično idu van grada na izlete i u parkove, a nedjeljom idu u crkvu. Kod njih se sve svodi na jedno hladno zdravo, “Kako si, šta ima baš mi je drago, vidi kako je lijepo vrijeme”, i tu se sva komunikacija završava”, pomalo tužno priča Jeknić. Crna Gora mu, kako tvrdi, mnogo nedostaje, zbog čega ima namjeru da se vrati, što zavisi od ekonomske situacije i mogućnosti da u Crnoj Gori nađe odgovarajući posao. Ipak, ne vjeruje da bi njegovi sinovi koji su, iako vezani za Crnu Goru, ipak nespremni na ovakav način života kakav se kod nas vodi. “Oni su rođeni i odrasli u Americi, imaju svoje društvo. Vole da dođu u Crnu Goru, ali tamo imaju više mogućnosti i perspektivu jer sistem odlično funkcioniše”, objaš-
Stevan u američkim novinama njava Zoran. Takođe kaže da se njemu neke stvari u Americi ne dopadaju jer se sve svodi na biznis. “Oni mogu 15 godina da žive na jednom mjestu, ali ako posao traži preseljenje u drugi grad, to je za njih nešto sasvim obično, sve prodaju i idu u novi život bez trunke emocija prema mjestu rođenja, prijateljima”, kazao je Jeknić. Za kraj razgovora Jeknić je ispričao i jednu anegdotu koja najbolje ilustruje činjenicu koliko su njegovi sinovi vezani za Crnu Goru. “Kada je bio mali Stavanu je majka pričala o odlasku prvih ljudi na Mjesec. On se nije tada mirio sa činjenicom da su neki drugi
ljudi prvi stigli tamo, već je insistirao da su Crnogorci ti koji su prvi kročili na tlo pratioca Zemlje. Kroz smijeh sam mu rekao da je u pravu i da su stvarno to bili Crnogorci. Kada je prošlo nekoliko godina i Stevan pošao u skolu, u drugom razredu je učiteljica objašnjavala da su se Amerikanci prvi spustili na Mjesec. On je ljutito ustao i uz izvinjenje kazao učiteljici da taj podatak nije tačan jer su Crnogorci prvi stigli na Mjesec, a ne Amerikanci. Kasnije je bio ljut na mene što sam ga obmanuo”, kroz smijeh priča Jeknić. Ipak, za Jekniće emocije, ljubav i život su ipak ovdje ispod Bjelasice i pokraj Tare, a srce kuca najsnažnije u Crnoj Gori.
Pogled s vrha Kavkaza
“Penjući se na vrh Elbrusa postajete svjesni da ste došli do samog dna svojih mogućnosti. Da ste toliko iscrpljeni pred planinom koja je toliko uzela zauzvrat. Shvatate da ste se čitavim putem borili sa sobom, što je i najteže, a ne sa planinom. I onda dolazi onaj osjećaj koji ste čekali toliko dugo. Kao na dlanu vidi se mnoštvo vrhova,
oblaka i nebesko plavetnilo. Sve je to prelijepo, neopisivo”, nadahnuto dijeli svoje iskustvo sa nama nikšićki planinar. Ubrzo opet isti “ludi vjetar” opominje da uživanje može da traje veoma kratko. Nema vremena da se natenane pogleda sva ljepota koja okružuje planinu. “Pet minuta je bilo dovoljno da
ostanem na vrhu. Ljepote koje sam se nagledao za tih pet minuta dovoljne su za čitav život”, tvrdi Vlatko. Snagu za povratak, koji je ništa manje zahtjevan od uspona, daje slast pobjede. Ostaviti za sobom planinu koja važi za jednu od najsmrtonosnijih vrhova u svijetu uspjeh je vrijedan divljenja. Iako su pojedini planinari iz eki-
pe osjetili i loše ćudi planine jer su se vratili sa promrzlinama, Vlatka su, na sreću, zdravlje i fizička spremnost dobro poslužili. To će, uz onaj osjećaj samo planinaru znan, biti dovoljan razlog da, kako nam je kazao, nastavi sa novim osvajanjima planina koje su baš kao i Elbrus stvorene da na njima pobjeđuje sebe. Mira Roganović
24 Kultura
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21.7.2013.
PREMIJERA
ª Njegoš i jaº na KotorArtu
Prva ovogodišnja pozorišna premijera Kotor Art-a predstava “Njegoš i ja”, autorski projekat Paola Mađelija, biće izvedena večers u 21 sat u hotelu “Fjord”. Riječ je o rediteljevom intimnom i stvaralački inspirativnom susretu sa velikim crnogorskim pjesnikom i geografsko-kulturološkim prostorom Crne Gore. Predstava je rađena u koprodukciji Međunarodnog festivala Kotor Art, Cr-
nogorskog narodnog pozorišta i Kraljevskog pozorišta Zetski dom. U predstavi igraju: Karmen Bardak, Aleksandar Radulović, Paolo Mađeli, Maja Pelević i Ljupčo Kontantinov. Dramaturg predstave je Željka Udovičić, kompozitor Ljupče Konstantinov, scenograf Hans Georg Schafer, kostimograf Leo Kulaš. Reprize će se igrati sjutra u 22 sata i u ponedjeljak 22. jula u 21 sat.
USPJEH
ª Post Scriptumº na Bitefu Autorski projekat Varje Đukić u glavnom programu 47. izdanja
30. DANI MUZIKE
Boris Kraljević za kraj Zatvaranje 30. Međunarodnog festivala Dani muzike obilježiće koncert crnogorskog pijaniste Borisa Kraljevića i gudačkog kvarteta Prima Vista iz Poljske večeras u 21.30 sati u Dvorani Park. Posljednjeg dana festivala ljubitelji muzike u Herceg Novom imaće priliku da premijerno čuju djela Krištofa Pendereckog i Dvoržaka.
Inače, gudački kvartet Prima vista je i otvorio manifestaciju 10. jula, a sa njima je tada nastupio italijanski flautista Đuzepe Nova. Tokom jubilarnog 30. izdanja priređeno je šest kamernih koncerata, a među izvođačima su bili i troje crnogorskih umjetnika: duo Krivokapić – Mihaljević, kao i Boris Kraljević, koji je umjetnički direktor ovog festivala.
Predstava „Post scriptum”, u adaptaciji i režiji Varje Đukić, a u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta, biće izvedena 27. septembra u sklopu glavnog programa Beogradskog internacionalnog teatarskog festivala (BITEF) . Ovogodišnji 47. Bitef održava se pod sloganom “Teško je biti”, obuhvata 11 predstava u glavnom programu, a biće održan od 22. septembra do 1. oktobra. “Sve predstave se dotiču aktuelnih društvenih pitanja, a slogan je izveden iz naziva mađarske predstave “Teško je biti Bog” koja zatvara festival”, rekla je selektorka festivala Anja Suša i istakla da će publika imati prilike da vidi izvanredne predstave renomiranih pozorišnih stvaralaca kao što su Gob Suad, čija predstava “Before your
very eyes” (Belgija, Njemačka) otvara festival, zatim ostvarenje Kornela Mundruca (Mađarska) koje je bilo inspiracija za slogan festivala, Jerneja Lorencija (“Oluja”, Slovenija), Tomija Janežiča (“Galeb”, Srpsko narodno pozorište Novi Sad). Tu su i dvije predstave o Zoranu Đinđiću: “Zoran Đinđić” Ateljea 212 i “Ubiti Zorana Đinđića” SKC Novi Sad, kao i predstave: ”Europeana” Jana Miklušeka (Češka), “Beograd” Žilijena Fišera (Francuska), “Žene u Narodnoj skupštini” Nikole Zavišića (Narodno pozorište Subotica), i “55+” Boruta Šeparovića (Hrvatska). Autorski pozorišni projekat Varje Đukić premijerno je izveden 27. novembra prošle godine na Velikoj sceni CNP. Osim Kišove biografije, predstava sadrži djelove iz “Enci-
klopedije mrtvih”, “Rani jadi”, “Peščanik”, “Bašta, pepeo”, poeziju i prepjeve. Autorski tim predstave čine: dramaturg Božo Koprivica, video art Nikola Simanić, scena i kostim Varja Đukić, dizajn zvuka Zoran Jerković, muzički aranžmani i transkripcija Vjera Nikolić, koreografija Tamara Vujošević Mandić, izbor muzike Vjera Nikolić, Varja Đukić i Zoran Jerković. U predstavi igraju: Varja Đukić, Miloš Marijan, Milorad Radović, Staša Jovović, Ema Vuković, Dejan Baletić, Balša Baletić, Vasilije Minić. Audio predstave glume, govore i čitaju Predrag Ejdus, Branimir Popović, Kozma Prelević, Marko Šušić, Dejan Đonović, Dragoljub Čarli Ilić, Ema Prelević, Ištvan Mesaroš, Barnabas Horanyi, Gyiorgyi Orsos, Jozsef Galli i Gergely Aniko.
SUSRET
ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica
FIRST FINANCIAL BANK AD Podgorica koga zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje
OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 29.07.2013.godine, sa početkom u 12.00 h, u prostorijama Gradske kafane u ul. Njegoševoj 31, Herceg Novi. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini hipotekarnog dužnika Veličković Milana upisane u listu nepokretnosti br. 485 KO Topla Uprave za nekretnine PJ Herceg Novi i to stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli br. 2133, PD 2, spratnost P, površine 52 m2. Početna kupoprodajna cijena na trećoj prodaji iznosi 23.900,00€. Ukupan iznos preostalog duga na dan 26.02.2013.godine iznosi 21.679,98€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 26.07.2013. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisic u Podgorici u ul.Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 020/ 220269.
ZA FIRST FINANCIAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić
Lungin posjetio Cetinje
Ministar kulture Branislav Mićunović sreo se juče na Cetinju sa ruskim režiserom, producentom i scenaristom Pavelom Lunginom. Ministar Mićunović je izrazio zadovoljstvo što jedan od najpoznatijih filmskih stvaralaca današnjice, ali i veliki prijatelj crnogorske kinematografije, boravi u Crnoj Gori. Bilo je riječi i o Montenegro film festivalu u Herceg Novom, čije je prošlogodišnje izdanje otvorio Lungin, ali i o kulturnim projektima i programima u čiju je realizaciju uključeno Ministarstvo kulture. Nakon sastanka u Ministarstvu kulture Lungin je obišao kulturne i istorijske znamenitosti Cetinja.
Pavel Lungin je jedan od najpoznatijih savremenih scenarista i režisera, predsjednik Međunarodnog festivala “Ogledalo” u Rusiji i dvostruki dobitnik nagrade za režiju na filmskom festivalu u Kanu.
NAGRADE PALIĆA
Trijumf ª Borgmanaº Holandski film “Borgman” reditelja Aleksa van Vanderdama dobitnik je “Zlatnog tornja” za najbolji film, dok je Tudor Đurđiju, reditelj filma “O puževima i ljudima” dobitnik “Palićkog tornja” za najbolju režiju na ovogodišnjem Festivalu evropskog filma na Paliću. Film “Borgman” je ‘’moćan, hrabar i jednistven film, predivno režiran, sa neočekivanim i nadrealnim obrtom, koji stav protiv establišmenta upućuje na društvo koje nas ostavlja u želji da odgovorimo na ono što se ne može odgovoriti”, navodi se u odluci žirija. Osim reditelja Srđana Dragojevića, u žiriju su bili i producent iz Velike Britanije Ešli Horner, poznata turska glumica Nurgul Ješilčaj,
član savjeta CICAE iz Češke Marketa Hodouskova i kritičarka iz Francuske Pamela Pianeca. Žiri je dodijelio i specijalno priznanje glumcu Andžeju Čiri za ulogu u poljskom filmu “U ime...”, u režiji Malgožate Šumovske. Na predlog žirija, nagradu “Sejfi Teoman”, za najprovokativniji i najhrabriji prvi ili drugi film, Bord festivala dodijelio je finskom filmu “Otvori mi se” u režiji Simoa Halinena. Što se tiče takmičarskog programa “Paralele i sudari”, žiri na čijem je čelu bila Irena Bilić, donio je odluku da za najbolji film u ovoj selekciji proglasi tursko ostvarenje “Hladnoća” u režiji Ugura Jusela, dok je specijalna nagrada dodijeljena ostvarenju Alekseja Balabanova “Hoću i ja”.
Kultura 25
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013.
Radovi Peka Nikčevića u Tivtu Izložba skulptura i crteža autora Peka Nikčevića biće otvorena večeras u 21.30 sati u Galeriji Ljetnjikovca Buća, u okviru likovnog programa Purgatorija. Skulpture su rađene u kamenu, a crteži u kombinovanoj tehnici, a do sada nijesu predstavljani pred publikom. Iste večeri u Atrijumu Buće nastupa trio flauta-violina-viola koji čine: Bruna Matijević, Nevila Klakor i Anda Bushi. Na programu su djela Antonina Dvoržaka.
Drugi dan festivala Sinestezija
PRIZNANJE
Priča o odrastanju iz vizure djeteta “Kinez” je moj najličniji komad do sada: Maja Todorović
Drama “Kinez” Maje Todorović najbolji dramski tekst za djecu i odrasle Nataša Bućković
D
ramski tekst “Kinez” pobijedio je na prvom konkursu ASSITEJ centra Crna Gora koji je početkom februara ove godine raspisan u saradnji sa Kotorskim festivalom pozorišta za djecu i Gradskim pozorištem Podgorica. Maja Todorović za Vikend novine kaže da je ovaj komad vrlo intimna priča o problemima, emotivnoj neprilagođenosti i potrebi za boljim i skladnijim mjestom za život. “Kinez” će biti predstavljen javnosti 30. jula, kroz scensko čitanje u okviru festivala KotorArt.
U okviru festivala Sinestezija umjetnici Nenad Dodić, Davor Gromilović, Sholim i D.L.T predstaviće se večeras u 18 sati na Trgu kod Muzičke škole u Herceg Novom, uz svirku benda Teća liganja. Na istoj lokaciji od 20 sati nastupa podgorički sastav Deep Thoughts, dok je u 21 čas u galeriji Josip Bepo Benković zakazana izložba minijaturnih skulptura Nenada Dodića pod nazivom “One percenters”. Sjutra od 18 sati Izabela Matoš vodi dječiju radionicu u zgradi bivše robne kuće “Mješovito” na glavnom Trgu. Od 20 sati u Amfiteatru pozorišta održaće se mini-konferencija “Online to Offline” na temu novih medija i online aktivizma, dok će u 22 sata na istoj lokaciji biti prikazan serijal dokumentarnih filmova.
Žiri u sastavu Igor Bojović (dramski pisac), Ivana Mrvaljević (glumica) i Maja Mrđenović (pozorišna kritičarka) u obrazloženju odluke navodi da je tekst “Kinez” Maje Todorović “suptilni, poetski napisan komad za uzrast preko 12 godina, koji ozbiljno pristupa temi bolnog odrastanja u okruženju poremećenog sistema vrijednosti, u kojem imaginarni, iščašeni svijet kompjuterskih igrica postaje realnost otuđene usamljene, zbunjene djece”. Todorović za Vikend novine kaže da je “Kinez” lični komad koji ukazuje na probleme koje često zanemarujemo. “To nije priča samo za djecu, već i za nas odrasle koji smo zaboravili koliko će “nebitni” dječji problemi zapravo postati i ostati isti, mučiti nas i dalje, a da nećemo ni primijetiti koliko davno sežu njihovi korijeni. Možda je najveća osobenost komada što ne pokušava da “poruči i poduči” već se kroz čistu igru (koja ujedno postaje i scenski znakovi-
KOTOR U AGENDI 21
Dugoročna vizija kulturnog razvoja Kotor je prvi grad u Crnoj Gori koji je pristupio Agendi 21 za kulturu, usvojivši odluku o tome na skupštinskom zasijedanju. Agenda 21 za kulturu je dokument koji danas potpisuje više od 300 gradova, lokalnih samouprava i organizacija iz cijelog svijeta. Kako se navodi u saopštenju opštine Kotor usvajanje Agende 21 za kulturu od strane lokalnih samouprava je od velikog značaja: ona obezbjeđuje mogućnost da svaki grad kreira dugoročnu viziju kulture kao osnovnog stožera razvoja. Dokument Savjeta za lokalnu implementaciju Agende 21 za kulturu ocrtava generalni koncept i sugeriše četiri specifična alata: lokalnu kulturnu strategiju, Povelju
kulturnih prava i odgovornosti, Savjet za kulturu i procjenu kulturnog uticaja. “Kotor ima sve predispozicije za implementaciju Agende 21 i svih mogućnosti koje ona nudi. Usvajanje Agende 21 za kulturu ima veliki simbolički značaj za nas jer tim činom izražavamo posvećenost grada da kulturu učini ključnim dijelom urbanih politika, kao i da pojača solidarnost i saradnju sa gradovima i lokalnim samoupravama širom svijeta”, kazala je gradonačelnica Kotora povodom usvajanja Agende. Dokument Agenda 21 je usvojen 24. oktobra 2006. u Barseloni, na prvom sastanku Komiteta za kulturu Ujedinjenih gradova i lokalnih samouprava.
ta igra) bavi vrlo konkretnim i aktuelnim problemima savremenog društva”. “Kinez” će javnosti biti predstavljen 30. jula kroz scensko čitanje u okviru festivala KotorArt, kada će biti uručena i nagrada. Mlada dramaturškinja priznaje da se pomalo plaši kako će publika prihvatiti njenu dramu. “Ali ukoliko vjerujete ljudima sa kojima sarađujete i ukoliko radite najbolje što možete, to se uvijek pretvori u jedno lijepo iskustvo. Posebno sam srećna što će se moj komad igrati u Crnoj Gori jer je taj period o kom sam pisala upravo vezan za moje odrastanje u Bijeloj. Nadam se da će se napokon pružiti mogućnost da se predstavim i hercegnovskoj publici koja je pokazala interesovanje i za moj prethodni dramski tekst, ali, nažalost, to gostovanje nikako da se desi”. Todorović navodi da dramu “Kinez” nije sa lakoćom napisala zbog emocije koju je htjela da prenese. Po-
● FOTO priča
red toga, pisanje za djecu nosi sa sobom dodatnu odgovornost jer je riječ o vrlo pažljivoj i posvećenoj publici. “Dugo sam razmišljala, mučila se sa samom sobom, da li da toliko kopam po sebi. Drago mi je što je žiri primijetio da ne pišem komad iz vizure odraslih, tj. kako odrasli zamišljaju da izgledaju problemi, nego da se zaista vratim u vrijeme u kom sam ja imala toliko godina i da se bavim stvarima koje su mene najviše mučile. Prilikom pisanja za djecu uvijek postoji ta opasnost da ih potcijenimo, da hoćemo nešto da im doslovno nacrtamo, a ta vrsta banalizacije je jednako pogrešna i loša kao i u pisanju za “odrasle””. Ovo je drugi konkurs na kojem je tekst Maje Todorović proglašen za najbolji. Prošle godine njen komad “Drekavac” pobijedio je na konkursu Beogradskog dramskog pozorišta. “Taj konkurs pomogao mi je da se afirmišem kao mlad autor i da postanem jedan od najmlađih izvođenih dramskih pisaca u tom pozorištu. Pružio mi je mogućnost da još na trećoj godini fakulteta čujem svoj tekst izgovoren na sceni, da steknem neprocjenjivo iskustvo - kako i koliko mogu da funkcionišu stvari sa papira prenesene u prostor. Nažalost, kako je kod nas sve manje sredstava za kulturu i kako je kultura sve više “posljednja rupa na svirali” tako je i teško govoriti o “krčenju” puteva. Oni su sve zakrčeniji kao u onoj bajci sa Uspavanom lje-
Nezavidan položaj mladih pisaca “Naša nesreća je što, za razliku od ostalih pozorišnih umjetnika, kao konkurenciju imamo Šekspira, Molijera, Čehova, Milera i niz ostalih priznatih pisaca. Uz sve to, njima se ne mora plaćati honorar ni tantijeme, a i ne žale kad im štrihujete i mijenjate tekst. Ako uzmemo u obzir i starije i priznate autore, za mlađe i neafirmisane postaje gotovo nemoguće dospjeti do pozorišne scene. Slala sam tekstove u razna pozorišta, ali su mi odgovorili “dopada nam se ali nemamo novca”. Druga opcija je da sami pronađemo reditelja i glumačku ekipu i molimo da nam neko pozorište ustupi prostor za rad. Nijedan način ne obećava mnogo”. poticom - kroz drače i trnje do dvorca i princeze”. Zahvaljujući pobjedi na konkursu ASSITEJ centra, dramski tekst “Kinez” biće izveden u koprodukciji Gradskog pozorišta Podgorica i Kotorskog festivala pozorišta za djecu u pozorišnoj sezoni 2013 - 2014. godine.
Zmaj najavljuje ª Igru prestolaº Na plaži u Dorsetu osvanuo je ogromni kostur zmaja koji spektakularno najavljuje početak emitovanja treće sezone serije “Igre prestola” na servisu Blinkbox. Ben Ajers, direktor Službe za odnose s javnošću u Blinkboxu, tim povodom je rekao: “Ovo je televizijska serija o kojoj se najviše priča. Željeli smo obilježiti njen povratak na Blinkbox na spektakularan i dramatičan način”. Inače, “Igra prestola” je jedan glavnih favorita za ovogodišnjeEmi nagrade sa čak 16 nominacija.
26 Sport
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21.7.2013
DA LI STE ZNALI
Crnogorci na sceni KARATE EVROPSKA UNIVERZIJADA
Budimpešta se poklonila Tadiću
Crna Gora će danas nastupiti timski i u katama - studente u ekipnoj konkurenciji će predstaviti sastav Ivan Simonović, Mirko Rudić i Danilo Đurović. Na nivou Univerziteta Mediteran zajedno u katama će nastupiti momci koji su se juče pojedinačno takmičili - to su Mijat Vojvodić, Marko Vratnica i Stefan Pajović. Biće pakleno i u borbama u pojedinačnoj konkurenciji karataša gdje će nastupiti momci u kategorijama od 75, pa do 84+ kilograma. Od Crnogoraca to će biti Stefan Karadžić, Ljubiša Mihailović, Miljan Vujović (sva trojica do 75 kg), Filip Vujadinović (84 kg), te Almir Cecunjanin i Vuk Šuković (84 +kg).
Crna Gora prvog dana na turniru osvojila tri medalje: Tadić zlatni, Vojvodić i Radulović uzeli bronze Iz Budimpešte, Uroš Radulović
P
rvi dan i Crna Gora ima zlatnu medalju u karateu - Arsenije Tadić je u kategoriji do 60 kilograma pokazao ko je gazda na evropskom univerzitetskom prvenstvu u Budimpešti! Djelovao je moćno, snažno, šampionski - momak koji vuče korijene iz Srbije našu zemlju i kolege sa univerziteta predstavio je u najljepšem mogućem svijetlu.
Da 21-godišnji superstar Bajerna iz Minhena i reprezentacije Njemačke Mario Gece uprkos velikim novcima koje ima još uvijek živi sa roditeljima! To je potvrdio njemačkim medijima...
A put do najvišeg postolja nije bio nimalo lak - Arsenije Tadić je u prvom kolu bio slobodan, da bi zatim uspio da savlada predstavnika iz Turske Koka Gokhana (5:4) na fenomenalan način - protivnik je imao 4:0, ali upornost i nadarenost izašli su na vidjelo tatamija.
● TADIĆ: HVALA VUJOŠEVIĆU,
CECUNJANINU I IVANOVIĆU
TIKET DANA SLAVEN BELUPO HR. DRAGOVOLJAC TIP 1 KVOTA 1.60 DOMŽALE TRIGLAV TIP 1 ISTRA SPLIT TIP 2
KVOTA 1.55
KVOTA 2.50
HAJDUK RIJEKA TIP 2
KVOTA 3.10
KOPER OLIMPIJA TIP 2
KVOTA 2.35
GROJTER FIRT BILEFILD TIP 1
KVOTA 1.65
Koliko je taj preokret bio važan govori činjenica iz trećeg kola kada je Tadić bukvalno “pocijepao” Vitala Semenstova (8:0) i plasirao se u veliko finale! Tamo ga je čekao Jevgeni Alekin. I bila je to strašna borba - Ukrajinac je 13 sekundi prije kraja imao prednost, ali ni povrijeđen nos, ni tih ne-
koliko sekundi nijesu ometale Tadića da stigne do željenog i velikog zlata na premijeri pod zastavom Crne Gore. “Želim da zahvalim Rajku Vujoševiću koji me doveo ovdje i pružio mi šansu. Nadam se da sam mu se odužio. Takođe, hvala Almiru Cecunjaninu i Dariju Ivanoviću koji su mi davali prave savjete u ključnim trenucima borbe”, rekao je poslije zlata Tadić. “Što se tiče rezultata, donekle sam i očekivao dobar plasman, ali nijesam htio da sebe veličam, niti da stvaram pritisak. Bilo je mnogo teško, ali svaki trud se isplati”, poručio je Tadić koji studira na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću. Ostali takmičari nijesu briljirali - do 60 kilograma Stefan Dukić je eliminisan na samom startu, baš kao i Jozo Dabović (do 67 kg), koji se dokopao
TURNIR U KINI
Crveni bolji od Makedonije Naša B košarkaška reprezentacija ostvarila je pobjedu na startu turnira u kineskom gradu Kunšan izabranici Igora Jovovića savladali su Makedoniju 82:77 (24:17, 12:22, 17:18, 29:20). U duelu koji je odigran pred dvije hiljade gledalaca, ‘’crveni’’ su pokazali kvalitet i došli do pobjede protiv Makedonije, u čijem sastavu su i dva igrača (Damjan i Vojdan Stojanovski) koji su na širem spisku A tima za Evropsko prvenstvo u Sloveniji. U ravnopravnom duelu u kojem su se ekipe smjenjivale u vođstvu, ‘’crveni’’ su do pobjede došli zahvaljujući boljoj igri u posljednjih 10
minuta. Najefikasniji u našoj selekciji bio je Aleksandar Radulović sa 13 poena, Nemanja Vranješ, Goran Martinić, Ivan Jelenić i Filip Barović postigli su po 12 poena, dok je Goran Gajović meč završio sa učinkom od 11 poena. U poražeom timu najbolji je bio Vojdan Stojanovski sa 20 poena, Aleksandar Kostoski je upisao 13, a Damjan Stojanovski 12 poena. Naša reprezentacija u drugom kolu turnira u Kunšanu u subotu (11.30 sati) će igrati protiv Islanda, a u drugom meču sastaće se Kina i Makedonija. M.P.
repasaža, ali je nakon jednog trijumfa - eliminisan. Jozov mlađi brat Ivan Dabović je preskočio prvu prepreku, ali je eliminisan u drugoj. Što se tiče djevojaka - Suzana Mirković je podbacila - zlato iz Sarajeva od prije dvije godine nije uspjela da odbrani, pošto je izgubila u prvoj borbi. Sestre Dukić su napravile identičan rezultat - mlađa Marta Dukić koja se nadmetala u kategoriji do 50 kilograma je eliminisana u drugom kolu, kao i Tanja Dukić u konkurenciji do 61 kilogram.
● DVIJE BRONZE U KATAMA Od pet kataša Mijat Vojvodić i Biserka Radulović su ispunili očekivanja selektora Rajka Vujoševića (od tandema je očekivao medalju) - Mijat i Biserka su nesporno umijeće krunisali bronzanom medaljom, te su tako ponovoli uspjeh sa Univerzijade u Sarajevu, gdje su takođe osvojili bronzanu kovanicu. Preko repasaža, ali ubjedljivo, bez problema sa ukupnim rezultatom 5:0 Mijat Vojvodić je izašao kao pobjednik u borbi za postolje protiv Njemca Jana Urkea, koji sa ekipnom selekci-
jom ima srebrnu medalju sa Evropskog šampionata. “Ostaje žal za finalem. Ali za mene je bitno što sam nastavio da osvajam medalje u kontinuitetu. Opet sam poražen od Mateja Urika koji me takođe savladao u Sarajevu, ali tada zasluženo. Mislim da su mu ovoga puta malo progledali kroz prste”, rekao nam je Vojvodić. Nakon prve tri borbe Biserka Radulović je izgledala veoma ubjedljvo, ali onda joj se na putu ispriječila odlična Pulekse Jovanovska - naša predstavnica nije uspjela da “preskoči” Makedonku, međutim u repasažu je Turkinji Bigem Giroglu održala predavanje u katama i sa 4:1 osvojila bronzu. Od ostalih kataša u muškoj konkurenciji imali smo dva debitanta koji su se prikazali u dosta dobrom svijetlu na prvoj evropskoj univerzijadi Marko Vratnica i Stefan Pajović su osvojili respektabilno sedmo mjesto. Kod djevojaka, Milena Milačić se zaustavila nakon druge runde - ona je jedna od iskusnijih predstavnika Crne Gore, međutim pauza zbog povrede koljena koja je trajala deset mjeseci sputala je ka boljem rezultatu.
EP B DIVIZIJA
Pala Belgija u Strumici Juniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore ostvarila je veliku pobjedu na startu Evropskog prvenstva B divizije za igrače do 18 godina u Strumici. Izabranici Dragana Radovića su u prvom kolu grupe D savladali Belgiju 58:51 (24:11,11:13, 18:7, 5:20). ‘’Crveni’’ su vodili od početka meča, već nakon prve četvrtine imali su dvocifrenu prednost (24:11), koju su sačuvali do kraja meča i ostvarili pobjedu protiv glavnog konkurenta za prvo mjesto u grupi “Sjajno smo počeli šampionat u Strumici i ostvarili pobjedu protiv neugodnog protivnika koji je jedan od favorita za plasman u A diviziju. Dobro smo se spremili za Belgiju, tokom či-
tavog meča igrali smo na visokom nivou, osim u posljednjih pet minuta, kada je došlo do malog pada jer smo prerano počeli da slavimo. Važna pobjeda pred nastavak prvenstva, ali moramo da se okrenemo duelu protiv Portugala, u kojem želimo da budemo na visini zadatka i ostvarimo novu pobjedu”, kazao je selektor Radović. Najefikasniji u našoj reprezentaciji bio je Milovan Drašković sa 12 poena i osam skokova, Vaso Milović je postigao 12 poena, uz pet skokova, dok je Luka Đurović meč završio sa 11 poena. ‘’Crveni’’ drugi meč na šampionatu igraju danas (12h) protiv Portugala. M.P.
FOTO: U. Radulović
Osvojene već tri medalje: Arsenije Tadić, Biserka Radulović i Mijat Vojvodić
Sport 27
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21.7.2013
EUROBASKET U20
Peti put ista priča Zaustavljeni u četvrtfinalu - “crveni” poraženi od Letonije Peti put u poslednjih šest godina naša mlada košarkaška reprezentacija nije uspjela da se plasira u polufinale Evropskog prvenstva. Četvrtfinale je jednostavno nepremostiva prepreka za izabranike Mihaila Pavićevića koji su juče pretrpjeli poraz od možda i najbolje selekcije na šampionatu - Letonije (78:73). Ipak nakon svega viđenog u Talinu u proteklom periodu može se reći da su Marko Mugoša i drugovi prikazali zavidan nivo košarke, te da im se nema šta zamjeriti. Razloga za tugu nema, jer je jedini cilj naše selekcije pred početak šampionata bio opstanak u A diviziji, a tako malo je nedostajalo da se “crveni” uključe u borbu za medalju. Počelo je dobro za Crnu Goru, koja je na krilima Pavića povećavala prednost do maksimalnih 22:12, koliko je bilo u 6. minutu. Ni tajm-aut koji je uzeo Arturs Štalbergs nije urodio plodom. „Crveni” su bili sigurni i nakon prve četvrtine imali su sedam poena viška (27:20). Održavala je naša selekcija prednost sve do 18. minuta, kada je sa linije penala Peteris Rekis pogodio za 33:33. Do odlaska na odmor igra koš za koš, a da Letonija na veliki odmor ode sa prednošću potrudio se Vecvargas (39:37). U nastavku igre velika borba. Letonija je vodila, Crna Gora u nekoliko navrata stizala prednost, da bi trojkom Latkovića naša selekcija u 29. minutu povela 50:47. Uzvratili su Janis Berzinš i Vecvargas za preokret (52:50).
Letonija - Crna Gora 78:73 Talin - Dvorana: “Saku Surhal”. Gledalaca: 500. Sudije: Matioli (Italija), Ličina (Srbija), Vitkauskas (Litvanija). Rezultat po četvrtinama: 20:27, 19:10, 13:13, 26:23. Letonija: Vecvargas 25 (6-4), Jakovičs 9 (4-3), Rekis 1 (2-1), Gromovs,
Pitanje pobjednika riješeno je za tri minuta posljednje dionice. Kod rezultata 54:52 u 32. minutu, Letonci su napravili seriju 12:0, čime su otišli na nedostižnih 66:52, nakon čega je slavlje bivše zemlje SSSR-a moglo da počne. M.Pavićević
Berzinš 13 (5-4), Leimanis, Kruminš, Strumbris, Štelmahers, Saulitis, Gražulis 15 (4-3), Silinš 15 (6-5). Crna Gora: Fatić, Kasalica, Musović, Žižić 5 (1-1), Vušović, Vrbica 8 (22), Mugoša 12 (6-5), Miković 2, Mrdak, Nikolić 13, Pavić 15 (6-4), Latković 18.
Četvrtfinale Turska - Rusija 70:82 Letonija - Crna Gora 78:73 Grčka - Španija 60:82 Italija - Litvanija
SPORTSKI EKRAN 10:00 11:30 12:00 13:00 13:30 14:30 16:00 17:00 17:45 18:00 18:00 19:15 19:30 20:00 22:00 22:30 23:10 23:30
SUBOTA Skokovi u vodu, SP Barselona AustraliaStars - Mančester J, fudbal ATP 500 Hamburg, tenis WTA Bastad, tenis Trka Kroz Francusku, biciklizam Svjetska Reno serija, trka automobila Srbija - Turska, fudbal Košarka EP U20 polufinale Gruzija - Francuska, fudbal Litvanija - Holandija, fudbal Hoverla - Dinamo Kijev, fudbal Košarka EP U20 polufinale Snuker Roterdam Španija - Portugal, fudbal Sijetl - Kolorado, fudbal Katolika - Sevilja, fudbal Moto GP Laguna Seca, kvalifikacije Sao Paolo - Kruzeiro, fudbal
Eurosport SK Prime SportKlub, SportKlub + SportKlub, SportKlub + Eurosport Eurosport 2 Eurosport 2 SportKlub Eurosport Eurosport 2 SK Prime SportKlub Eurosport 2 Eurosport Arenasport 4 SportKlub SportKlub Arenasport 3
10:00 10:00 11:30 13:00 13:30 14:30 14:30 15:00 16:00 16:00 17:00 17:00 18:00 18:00 19:15 20:00 20:00 20:30 21:00 23:00 23:30 23:55
NEDJELJA Superbike, SP Rusija Skokovi u vodu, SP Barselona Rubin - Zenit, fudbal Snuker Roterdam Superbike, SP Rusija Švedska - Island, fudbal EP (Ž) Svjetska Reno serija, trka automobila ATP Hamburg, tenis finale Kombinovani prenos Belgija, fudbal Kombinovani prenos Švajcarska Italija - Njemačka, fudbal EP (Ž) Košarka EP U20 - za bronzu Trka kroz Francusku, biciklizam Sevastopolj - Šahtjor, fudbal Košarka EP U20 - finale Trka kroz Francusku, biciklizam Snuker Roterdam Černomorets - Vorskla, fudbal Atletiko - Korintijans, fudbal Moto GP Laguna Seca, trka Fluminense - Vasko, fudbal Deportivo Anzoategi - Porto, fudbal
Eurosport 2 Eurosport Sportklub + Eurosport 2 Eurosport Eurosport Eurosport 2 SportKlub, SportKlub + SK Prime SK Prime Eurosport SportKlub Eurosport 2 SK Prime SportKlub Eurosport Eurosport 2 SK Prime Arenasport 3 SportKlub Arenasport 3 SportKlub +
28 Sport
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013
SPORTSKE LEGENDE (12)
Novica Rudović u Ivriju
Nesuđena kraljica tenisa
Bivši reprezentativac Crne Gore - Novica Rudović karijeru će nastaviti u francuskom Ivriju. Novica je juče potpisao ugovor na godinu plus godinu sa klubom koji ima velike ambicije u šampionatu koji će bez dileme biti drugi po kvalitetu na Starom kontinentu. Rudović će tako biti sedmi Crnogoroc koji će nastupati u Francuskoj sledeće sezone, s obzirom da su prije njega u zemlju galskih petlova otišli Melić, Rajković, Osmajić, Milašević, Petričević, Vujović. Podsjećanja radi Rudović je nastupao za Lovćen, Vojvodinu, Osijek, Arate i protekle sezone za Sporting sa kojim je osvojio Kup Portugala, dok je dvije sezone za redom bio treći strijelac španskog prvenstva. Trideset jednogodišnji lijevi bek sa Cetinja je šesto pojačanje Ivrija u ljetnjem prelaznom roku. M.P.
MONIKA SELEŠ - djevojka koja je vedrila “bijelim sportom”, sve do nesrećnih oblaka 1995. godine i nezaboravnog zločina koji ju je omeo da ostane na vrhu za sva vremena Aleksandar Popović
k
akva je to bila teniserka - i danas se može čuti od starijih poznavalaca igre preko mreže. Štefi Graf, Martina Navratilova, sestre Vilijams – sve su one sjajne, ali nesuđena kraljica tenisa bila i ostala je Monika Seleš! Danas 40-godišnja Novosađanka i nekada jugoslovensko-američka igračica im ala je sve preduslove da, preko svog bekhenda i forhenda sa obije ruke, “pojede” tenisku planetu. I, uradila je to, dominirala, grizla, osvajala, a onda je, kao grom iz vedra neba, doživjela nezapamćenu tragediju koja se prepričava i danas, zbog čega je, na veliku žalost, ostala nedorečena.
Gunter Parhe - glasi ime i prezime čovjeka koji je tog 30. aprila 1993. godine u Hamburgu uništio jednu veliku teniserku, koju planeta i dalje traži, o kojoj i dalje mašta. Opsesivni obožavalac Štefi Graf, najveće rivalke Monike Seleš u tadašnje vrijeme, pogodio je nožem teniserku u kičmu, između lopatica. Novosađanka je ubrzo odvedena u bolnicu, a nastao je skandal. Fizički, Monika se oporavila za nekoliko sedmica, ali napad je ostavio veće, psihološke ožiljke. Profesionalnom tenisu se nije vratila sljedeće dve godine. Napadač nije dobio zatvorsku kaznu zbog psihičkog stanja, ali je dobio uslovnu dvogodišnju kaznu sa obaveznim psihološkim lečenjem. I, poslije incidenta, Grafova je ponovo zavladala ženskim tenisom sve zbog odsustva Selešove na turnirima i tu je ispisana jedna istorija u kojoj je izostao onaj glavni akter i istinski heroj. “I danas sam ubijeđena da taj bolesnik nije dobio adekvatnu kaznu, ako je uopšte bio bolestan. Nijesam bila sigurna da je sve to bilo slučajno. Danonoćno me je proganjalo pitanje - Zašto!? Imala sam u glavi bezbroj odgovora i različitih scenarija. Ali, dogodilo se, nijesam mogla da vratim vrijeme. Nijesam znala šta ću sa sobom, gdje da pobjegnem. Postala sam paranoična, plašila sam se svakog šuma u kući, spavala sam sa upaljenim svijetlom, zaključavala se u sobi. Jed-
nostavno, odjednom se sve srušilo... Imala sam osjećaj kao da sam se probudila u paklu, ni kriva ni dužna”, prepričala je život iz tih dana naša današnja junakinja.
● Sami početak male mo Ja sam samo prstom probao sport, pa te zato molim, veliki svijete, nemoj da nam sada pokvariš dijete. Mala Mo je stvarno cura i po, ona ima srce, ima tri čiste, ne miješajte je u kursne liste, neka to briga nekom drugom postane, pustite nju, neka joj sve igra ostane - pomenutim stihovima je, prije mnogo godina, panonski mornar i kantautor Đorđe Balašević počeo pjesmu posvećenu svojoj slavnoj sugrađanki, neprikosnovenoj vladarki teniskih terena sa kraja prošlog milenijuma. Monika Seleš je mađarskog porijekla iz Vojvodine. Tenisom se počela baviti od šeste godine, a trener joj je bio otac Karolj. Svoj prvi turnir osvojila je sa devet godina, iako se tada nije puno razumjela u način bodovalja u tenisu, pa tokom meča nije znala ko vodi u igri. U momentu kada joj je bilo najpotrebnije svoj teniski teren joj je stavio na raspolaganje baš Đorđe Balašević, čime je znatno doprinio njenom razvoju. Davne 1985. sa samo 11 godina, osvojila je prestižni turnir Orandž bul u Majamiju, gdje ju je ugledao poznati teniski trener Nik Bolatieri. Godinu kasnije (1986.) porodica Seleš se seli iz Jugoslavije u Sjedi-
njene Američke Države, gdje Monika kreće u Bolatierijevu tenisku akademiju, u kojoj je trenirala sljedeće dvije godine.
● Svih devet Gren
Slem titula do 23. Godine
Profesionalni tenis Monika je počela da igra 1988. sa svega 14 godina, a nakon toga je osvojila devet Gren Slem turnira do 23. godine! Naredne je krenula njena profesionalna karijera na WTA turnirima kada je osvojila Hjuston u maju 1989. godine pobjedivši Kris Evert u finalu. Mjesec dana kasnije, Selešova je stigla do polufinala Rolan Garosa, gdje je izgubila od tadašnje najbolje teniserke Štefi Graf. Takođe, Selešova je svoju prvu godinu završila na 6. mjestu WTA liste. Sa jakim forhendom i bekhendom, kao i jakim riternom, Selešova je bila poznata širom svijeta. Takođe, upamtili su je i po glasnom stenjanju prilikom udaranja loptice, pa su se neke teniserke žalile na glasnoću, a sudije je upozoravale da bude tiha. A onda, sa samo 16 i po godina – senzacija! Rolan Garos, ponovo na drugoj strani Štefi Graf, ali ovog puta je mala Mo trijumfovala 2:0 (7:6, 6:4), čime je postala najmlađa teniserka koja je osvojila turnir u Parizu! Nakon toga, 1991. godine Novosađanka je i zvanično zavladala. Pobjedom na Australijan Openu (u finalu savladala Janu Novotnu), zauzela je 11. marta prvo mjesto na WTA listi, svrgnuvši, do tada, kraljicu Grafovu. Uspješno je odbranila titulu na Rolan Garosu, savladavši tada najmlađu takmičarku Aranču Sančeu Vikario u finalu. Vimbldon je propustila zbog istegnuća lista na nozi, a onda je na red došla i - Martina Navratilova! Kultna Ruskinja je položila oružje pred Monikom, koja je kasnije sa Goranom Prpićem osvojila Hopman Kup za Jugoslaviju! Šta tek reći za 1992. godinu? Selešova je uspješno odbranila Gren Slem turnire u Australiji, Francuskoj i Americi. Došla je i do finala na Vimbldonu, ali nije mogla ništa protiv specijalistkinje na travi Štefi Graf, izgubivši 2:0 (6-2, 6-1). U periodu od januara 1991. do februara 1993. teniserka je osvojila 22 turnira i stigla do 33 finala od 34 turnira u kojima je igrala. U tom periodu je imala 159 pobjeda i samo 12 poraza, uz postotak trijumfa 90,2%, od kojeg je bolji jedino imala Kris Evert (91.1%).
● povratak, titula
i bronza na oi u Sidneju
Nakon pomenutog napada nožem, za vrijeme odsustva, Monika Seleš je postala državljanin Sjedi-
LIČNA KARTA Ime i prezime: Monika Seleš Datum i mjesto rođenja: 2. decembar 1973. Novi Sad Karijera: Od 1989. do 2003. godine Uspjesi: Rolan Garos (1990, 1991. i 1992.) Australijan Open (1991, 1992, 1993. i 1996.) US Open (1991. i 1992.) Hopman Kup za Jugoslaviju (1991.) Fed Kup za SAD (1996. i 2000.) Singl - statistika: Osvojila 53 turnira Ostvarila 595 pobjeda, uz 122 poraza Dubl - statistika: Osvojila šest turnira Ostvarila 89 pobjeda, uz 45 poraza njenih Američkih Država 17. maja 1994. godine. Ona se vratila u profesionalni tenis tokom avgusta 1995. i osvojila prvi povratnički turnir Otvoreno prvenstvo Kanade. Mnogi su mislili da će moći da vrati dominaciju u tenisu, kakvu je imala na početku svoje profesionalne karijere. Ali, ipak nije uspjela. Istog mjeseca je došla do finala US Opena, gdje je izgubila od Štefi Graf 2:1 (7-6, 0-6, 6-3). U januaru 1996. Monika je došla do svoje prve i ujedno posljednje Gren Slem titule poslije povratka. Slavila je 4. put na Australijan Openu. Međutim, ponovo je izgubila u finalu US Opena od Štefi Graf, čime je polako odlazila sa najveće scene. Igračica se borila sa teškoćom da dođe do svoje najbolje forme, a na to je uticao i njen otac, Karolj, kojem je utvrđen rak i koji je preminuo 1998. godine. I, na kraju joj je dug vratila i Sančez Vikario, jer je savladala u njenom posljednjem velikom finalu, u Parizu, 1998. godine. Monika je pomogla Američkom timu da se domogne Fed Kupa 1996. i 2000. Takođe je osvojila i bronzu na Olimpijskim igrama u Sidneju 2000. godine. Osvojivši 53 turnira do tada, Selešova je morala, zbog povrede noge, da napusti profesionalni tenis. “Moja prva ljubav trajala je više od tri decenije. Donijela mi je sve najlepše što život može da donese - slavu, bogatstvo, poštovaoce u svim krajevima svijeta, naslovne strane, prestiž, ali sam svjesno žrtvovala djetinjstvo, tinejdžersko doba, zdravlje. Monika Seleš je srce dala tenisu. Dosta je bilo”, poručila je nesuđena kraljica tenisa. *U sljedećem vikend izdanju: Marko van Basten
Odlaze Miško, Colja, Saša i Bana Na Ivanovim koritima će danas biti održan seminar rukometnih trenera na kojem će isti dobiti licence za rad u Prvoj i Drugoj crnogorskoj ligi. Predavači će biti Dobrisav Colja Vujović, Veselin Vujović, Dragan Adžić i Vlatko Đonović, međutim ono što je mnogo interesantnije jeste da će nakon seminara biti održana izborna skupština Udruženja rukometnih trenera, na kojoj će prema našim informacijama prvi čovjek tog udruženja Dobrisav Colja Vujović, te Miodrag Miško Popović, Sandra Kolaković, Saša Dakić i Ranko Bana Popović podnijeti ostavke i svoje mjesto prepustiti mlađim kolegama. Prema informacijama koje imamo pomenuti treneri su nezadovoljni odnosom RSCG prema njihovom udruženju tako da su riješili da napuste isto. M.P.
Ostaje Milan Popović Pred izlaznim vratima rukometnog kluba Lovćen su Nemanja Grbović i Marko Jovetić, ali su čelni ljudi kluba juče saradnju produžili sa biserom crnogorskog rukometa - Milanom Popovićem. Mlado lijevo krilo je bilo nadomak dogovora sa Vespremom i Valjadolidom, ali je ipak odlučio da još jednu sezonu odigra na Cetinju, kako bi stekao potrebno iskustvo i rutinu za odlazak u inostranstvo. Njegov najveći hendikep je što igra na poziciji koju pokriva zvanično najbolji igrač crnogorske lige Igor Marković, međutim sigurno da je Popović svojim radom i kvalitetom zaslužio mnogo veću minutažu nego što je imao protekle sezone. M.P.
Sport 29
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013
SvjetSko prvenStvo
Barsa će osjetiti snagu ª ajkulaº
Vaterpolisti sa velikim ambicijama danas putuju u Španiju Miloš Pavićević
U
atmosferi koja podsjeća na onu koju su imali u Malagi naši najbolji vaterpolisti otputovaće danas preko Dubrovnika za Barselonu, gdje će 22. juna odigrati prvi meč na Svjetskom prvenstvu protiv Grčke. Kvalitetan rad je iza Nikole Janovića i drugova, dva odlično odrađena turnira i motiv do neba - sve što je potrebno da naše “ajkule” još jednom obraduju naciju.
Svi u “crvenom” taboru su svjesni uloga na predstojećem takmičenju, a svoj optimizam ne krije ni jedan od najboljih igrača na planeti - Aleksandar Ivović. “Pred svako takmičenje u novinama se mogu pročitati najave da idemo na medalju, to nas je možda u nekim momentima sputavalo da napravimo bolji rezultat, ali sada je situacija drugačija. Iskusniji smo i znamo da se nosimo sa tim pritiskom”, kazao je Ivović. On za sada obećava samo veliku i bezrezervnu borbu u bazenu. “Ne obećavam medalju, već samo da ćemo uraditi sve da napravimo što bolji rezultat. Treba dosta toga da se poklopi da dođemo do polufinala, a to bi svakako bio uspjeh. Dosta toga se u našoj ekipi promijenilo, ali ono u šta smo se uvjerili jeste da smo i dalje u situaciji da ravnopravno igramo sa najjačim selekcijama.”
“Crveni” će u Barsi igrati u grupi sa domaćinom, Novim Zelandom i Grčkom, koju su dobili ne-
davno na turniru u Budimpešti sa čak 11:4. “Mislim da to nije njihovo pravo lice, te da su skrivali karte na tom meču, jer su kasnije ubjedljivo savladali Njemačku, a zatim i Mađarsku. Tu je i Španija koja nam uvijek zagorča život, ali se iskreno nadam da će odbrana biti na visokom nivou, na kojem je bila u proteklom periodu i mislim da onda zaista možemo mnogo protiv svih rivala”, kazao je za Dnevne novine Ivović.
● DAME I SPORT
Ona voli Dinamo Rumuni pale motore - tamošnja Liga 1 je sinoć zvanično počela utakmicom Temišvar - Dinamo Bukurešt. I jedna djevojka je kidala živce zbog Dinama - riječ je o atraktivnoj manekenki Alini Vakarijau koja je deklasirani navijač tima iz Bukurešta. Liga 1, baš kao Dinamo iz Bukurešta ima čime da se ponosi...
30 Sport
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013.
VJERA
Tek sada vidimo da možemo Remi pod Goricom (2:2) ohrabrio Mladost - “romantičari” vjeruju da će eliminisati Senicu, sanjaju duel 3. kola kvalifikacija za LE protiv čuvene Sevilje ● napašćemO senicu
Bojan Topalović
m
ladost - Senica 2:2! Nije što su “romantičari” naši, ali rezultat u prvom meču 2. kola kvalifikacija za Ligu Evrope je potpuno nepravedan. Iz više razloga. Prvo: samo je Mladost igrala, pošto Senica nije napravila valjanu akciju za 90 minuta, drugo: učenicima Nikole Rakojevića je poništen čist pogodak kod skora 1:1, treće: srce kakvo imaju “crveni” trebalo je da bude nagrađeno...
Svjesni su toga svi u crvenom taboru, pa smo sa odličnim krilom Vladimirom Savićevićem malo pričali o utakmici, malo o revanšu koji je zakazan za 25. jul (u 19.30) u Senici, malo o 3. kolu kvalifikacija (utakmice se igraju 1. i 8. avgusta) za LE gdje pobjednika dvomeča Mladost - Senica čeka super poznata Sevilja iz Andaluzije... Vlado, kakav je utisak dan poslije dobre igre i nekako tužnog remija, jer je trebalo da bude ispisana pobjeda? “Čini mi se da smo u prvom dijelu utakmice previše respektovali Senicu. Vujke (golman Miroslav Vujadinović) je pogriješio kod prvog gola, a takvu grešku više nikada neće u životu ponoviti, jer je sjajan golman. To se samo jednom desi”, govori nam juče Savićević koji je po desnoj strani “uništavao” protivnike...
● Oštećeni smO, trebalO je da bude 3:1
“Drugi dio utakmice smo odigrali mnogo bolje. Igrali smo muški. Opet
smo pogriješili kod drugog gola, ali vratili smo se. Realno, trebalo je da pobijedimo sa 3:1. Međutim, vidjeli smo da možemo da igramo sa Senicom, da nijesu neka strašna ekipa”, jasan je Savićević. Nije samo fudbalska pravda (igrali bolje, nijesu dobili) bila protiv “crvenih”, već je ruski arbitar Vitalij Meškov napravio previd - potpuno regularan pogodak štopera Aleksandra Šofranca je poništio... “Dolje na terenu nijesam odmah vidio šta se dešava jer sam odigrao pas Takuu (centrirao kod poništenog gola), ali poslije sam na snimku vidio da smo oštećeni. Baš oštećeni”. Uprkos greškama, nepravdi igrali ste fudbal... “Iskreno, nikada sa većom lakoćom nijesam igrao. Poslije sam pričao sa još momaka koji su mi rekli da su se i oni tako osjećali. Svi smo dali sve od sebe. Tek sada vidimo da možemo da se nosimo sa Senicom”, kazao nam juče Savićević poslije odmora nakon jutarnjeg treninga.
Da nova Mladost pod komandnom palicom Nikole Rakojevića ne streca ni od koga jasno se vidjelo u Mađarskoj - gostovali su Videotonu, izgubili samo 2:1 i to poslije nepravde (štoper Vinicius igrao rukom kod gola), što je jasan signal da “romantičarima” nije bitno da li nastupaju doma ili na strani... “Napašćemo trijumf u Senici, jer nama nijedan drugi rezultat ne odgovara. Optimista sam, baš kao svi u klubu”, vjeruje u prolaz dalje Savićević, koji tu činjenicu temelji na normalnom rezonu... “Senica protiv nas nije pokazala ništa specijalno, pratkično nijesu postojali na terenu. Imaju tri - četiri kvalitetna fudbalera, ostalo sve je prosijek. Ako budemo tamo odigrali kao pod Goricom ubijeđen sam da ćemo se radovati trijumfu”. A, motiva neće nedostajati. Opet je više razloga - uslijediće premije (igračima je već isplaćeno po 2000 eura zato što su izbacili Honvede), uslijediće duel sa Seviljom (od juče postalo jasno) u 3. kolu kvalifikacija... “Sevilja je dodatni motiv. Poslije utakmice Budućnost - Deportivo La Korunja, to bi bio istinski spektakl za crnogorski klupski fudbal. Za svakoga od nas to bi bila utakmica karijere. Imamo mnogo razloga da probamo da eliminišemo Senicu, a vjerujem da možemo”, optimističnim tonom je završio Vladimir Savićević.
Vladimir Savićević je izluđivao defanzivce Senice
Rudar je mogao na Briž Mladost ima dosta šanse da izbaci Senicu, pa bi ih u 3. kolu kvalifikacija (utakmice se igraju 1. i 8. avgusta) za Ligu Evrope čekala Sevilja, odlučeno je juče žrijebom u Nionu. I Rudar je žrijeban, ali pošto su u prvom meču posramljeni od Slaska re-
zultatom 4:0, jasno je da nemaju nikakve šanse za prolaz dalje, pa će Poljaci u 3. kolo kvalifikacija. A, tamo ih čeka Briž. Da su Pljevljaci ostvarili dobar rezultat, Crna Gora bi imala još jedan fudbalski hepening...
Sport 31
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21.7.2013.
Partizan na Slovan ili Ludogorec Kuglice su otvorile karte - ako eliminiše jermenski Širak Partizan će u 3. kolu kvalifikacija za Ligu šampiona igrati sa Slovan iz Bratislave ili Ludogorecom iz Razgrada (prvi meč 2:1 za Slovan)! Crno bijeli bi bili gosti u premijernoj utakmici (30. ili 31. jul), a revanš na stadionu u Humskoj ulici bio bi na rasporedu 6. ili 7. avgusta. Evo svih parova 3. kola kvalifikacija za LŠ (30/31 jul, 6/7 avgust): Bazel - Đer/Makabi, Slovan/Ludogorec - Širak/ Partizan, Dinamo T./Strejmur - Steaua/Vardar, APOEL Birkirkara/Maribor, Seltik/ Kliftonvil - Elfzborg/Daugava, BATE/Šahtjor Karadag - Nefči/ Skenderbegu, Helsinki/Kalju Plzen/Željezničar, Fola/Dinamo - Šerif/SUTJESKA, Noredjeland - Zenit, Salzburg - Fenerbahče, PAOK, Metalist, PSV - Zulte, Lion - Grashoper. B.T.
Liga Evrope Juče u Nionu žrijebani su parovi 3. kola kvalifikacija za Ligu Evrope - utakmice su na programu 1. i 8. avgusta. Evo svih parova: Černomorec/Dačija - Crvena zvezda/IBV, Svonsi - Malme/Hibernijan, Sevilja - MLADOST/Senica, Sent Etjen - Šahtjor Soligorsk/Milsami, Irtiš/Široki Brijeg - Udineze, Petrolul/Vikingur - Vitese, Hajduk Split/Turnovo - Dila/Alborg, Jablonec - Stromgodset/ Debrecin, Ventspils/Jeunes - Makabi Haifa/Kazar, Skonto/Slovan - Cirih, Kukeši/Sarajevo - Metalurg Donjeck, Karakag/Pjast Anortozis/Gefle, Dinamo Minsk/ Lokomotiva Zagreb - Trabzonspor/Deri, Hod/Aktobe - Bridablik/Šturm, Rijeka/Prestatin - Olimpija/Žilina, Slask/RUDAR - Briž, Randers - Jagodina/ Rubin, Tromzo/Inter Baku - Diferdanž/Utreht, Asteras - Rapid Beč, Geteborg/Trenčin - Astra/ Omonija, Žalgiris/Pjunik - Honka/Leh, Modervel - Krasnodar, Zrinjski/Plovdiv - Štutgart, Eštoril - Hapoel Ramat Gan, Vojvodina/Honved - Bursaspor, Ksanti/ Linfild - Rejkjavik - Standard Lijež, Sparta Prag/Haken - Tun/Čikura, Valeta/Minsk - Rozenborg/ Sent Džonson.
Vratio se u Sutjesku: Srđan Radonjić je dres Nikšićana nosio od 2002. do 2004. godine
NIJESU U OBLACIMA
Ma kakav Dinamo, igramo sa Šerifom Sutjeska ne pomišlja na duel sa “modrima” u 3. kolu kvalifikacija za LŠ - stigao Radonjić Ako Sutjeska eliminiše Šerif iz Tiraspolja u utorak 23. jula (prvi meč u Moldaviji završen je neriješenim rezultatom 1:1), protivnik šampionu Crne Gore u 3. kolu kvalifikacija biće Dinamo iz Zagreba! To bi definitivno bio spektakl... Međutim, nikoga previše nije dotakla vijest iz Niona, jer družina Dragana Gage Radojičića zna da je pred njima opakih 90 minuta u kojima je Šerif favorit, pa tako i ne razmišljaju o mogućem duelu sa “modrima” iz Zagreba... “Ne bih uopšte da komentarišem, da pričam o tome. Ni dok smo igrali našu ligu nijesam pričao o narednom protivniku, već samo o prvom sljedećem”, rekao nam je juče Radojičić i dodao: “Imamo utakmicu sa jakim Šerifom, samo o njemu pričamo, spremamo se za to”, jasan je Gaga.
● OPTIMISTA SAM! Pošto smo dobili očekivani odgovor, jer nijedan igrač iz “plavobijelog” tabora niti bilo ko iz stručnog štaba ne pomišlja na euforiju, okrenuli smo se pripremama... “Sve prolazi sasvim normalno. Spremamo se za Šerif bez tenzije, bez pritiska... Nadam se da ćemo pružiti maksimum, da ćemo biti čvrst protivnik Moldavcima”, kaže Radojičić. Utakmica je na programu u utorak u Nikšiću - vjerujete li da možete do 3. kola kvalifikacija za Ligu šampiona? “Naravno. Uvijek razmišljam maksimalno pozitivno. Poslije uta-
kmice ćemo vidjeti šta i kako.”
● STIGAO SRĐA, ŽELJA GOLUB, NIŠTA OD ŠUŠNJARA
Dok se čeka veliki meč kako za Nikšić, tako za cijelu Crnu Goru, u rosteru Sutjeske ima promjena - Dnevne novine su pisale da je šampionu interesantan napadač Srđan Radonjić, a od juče je Srđa zvanično nova uzdanica “plavo-bijelih”... “Dogovorili smo se sa Srđanom, ali on nema pravo da igra protiv Šerifa”, potvrdio nam je Gaga da se iskusni napadač vratio na mjesto uspjeha, gdje je od 2002. do 2004. godine golovima preporučio sebe Partizanu. Pored Radonjića, Sutjeska želi da dovede još jednog igrača koji je prošle godine igrao za Budućnost - interesantan im je Radivoje Golubović (i o tome su DN pisale), kome je istekao ugovor sa “plavima”... “Jeste naša želja. Sviđa mi se kao igrač, želio sam ga još dok sam bio u Rudaru. Znam da je dobar, znam da bi bio još bolji kada bi došao kod nas, ali vrijeme će pokazati gdje će završiti, jer ima još interesenata za Golubovića”, otvoren je bio Gaga. I na kraju da mi razriješimo dilemu o Đorđu Šušnjaru - odlični napadač ima čiste papire poslije razlaza sa Vojvodinom, ali Šušnjar nije voljan da opet nosi dres Sutjeske, a “plavo-bijelima” nijesu potrebni igrači koji se u Nikšiću ne osjećaju dobro, tako da ne postoji nikakva šansa da mladi špic pojača šampiona države... B.T.
TRANSFER
Giga Vuković ide u Tokio Ivan Vuković dogovorio saradnju sa japanskim prvoligašem Sporting iz Hihona se mjesec dana unazada raspitivao o cijeni Ivana Vukovića znajući da je došlo vrijeme da napusti Hajduk iz Splita, ali Španci su transferu pristupi-
li dosta kilavo. I to je iskoristo Tokio - Dnevne novine saznaju da se japanski prvoligaš dogovorio sa popularnim Gigom, pa će rođeni Podgoričanin u
naredne dvije godine nositi dres kluba u kome je nedavno na probi boravio napadač Budućnosti Stefan Mugoša. Giga je iza sebe ostavio dvije odlične godine u Splitu - Hajduk se naravno pored Dinama nije mogao boriti za titulu, ali su igrali lijep fudbal, a prošle sezone su uzeli Kup Hrvatske - Vuković je naravno bio glavni igrač “bilih” prošle sezone, a dobrim dijelom i pretprošle... Sada, momak koji ima upisan jedan nastup u reprezentaciji Crne Gore ide u klub koji se nalazi na osmom mjestu u japanskom prvenstvu (takmiči se 18 ekipa) nakon 17 odigranih utakmica. Tokio bi imao mnogo više poena od 26 (lider Hirošima ima 36) da im je realizacija bila na niovu, pa su zato i angažovali Vukovića. I za kraj, što se tiče gore pomenutog Mugoše - talentovani špic je još na stend baju, čeka vijesti iz Japana da li će mu ponuditi ugovor... B.T.
BARSA
Otišao Tito - borba za život najvažnija Barselona je iznenada ostala bez trenera - Tito Viljanova, usljed borbe za kancerom pljuvačnih žlezda, povlači se sa mjesta šefa stručnog štaba katalonskog kluba. To su sinoć potvrdili predsjednik Barse Sandro Rosel i sportski direktor Andoni Zubizareta. Prema pisanju španskog “ASa”, Viljanovu bi privremeno trebalo da zamijeni od ovog ljeta njegov asistent, Đoan Fransesk Ferer Rubi, koji je prošle sezone vodio Đironu do plej-
ofa za ulazak u Primeru, gdje je poražen od Almerije. Međutim, to će da bude samo privremeno rješenje - mediji širom planete pišu kako će Barsa pokušati na klupu da dovede Italijana Roberta Manćinija. Da podsjetimo - Viljanova se već par godina bori sa rakom pljuvačnih žlijezda, početkom godine je dva mjeseca proveo na tretmanima u Njujorku, ali je očigledno da njegovo zdravstveno stanje nije zadovoljavajuće.
KRAJ ERE
Inter na prodaju Došao je kraj jedne ere - predsjednik Intera Masimo Morati nalazi se na korak od prodaje 75 odsto akcija slavnog milanskog kluba indonežanskom multimilioneru Eriku Tohiru! Kako je objavila “Gazeta delo sport”, ugovor o prodaji većinskog dijela akcija “neroazura”, po cijeni od 300 miliona eura, biće potpisan tokom vikenda u Londonu. “Gazeta” dalje piše da je Morati bio prinuđen na takav korak zbog finansijskih problema u kojima se nalazi. Masimo će, navodno, ostati u Interu i zadržaće 23,3 odsto akcija kluba, kao i određe-
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić
nu funkciju. Indonežanski magnat Tohir posjeduje kompaniju “Astra internešnel” (glavna djelatnost je distribucija automobila), a suvlasnik je NBA ekipe Filadelfija Siksers, kao i američkog fudbalskog kluba Di Si Junajted. Tohir namjerava da maksimalno iskoristi brend Intera, budući da taj klub u Indoneziji ima čak 11 miliona poklonika. On je obećao da će investirati u igrački kadar, ali i u izgradnju novog stadiona, s obzirom na to da Inter i Milan godinama dijele legendarni San Siro (Đuzepe Meaca).
Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)
Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)
Jovetić za DN: Tu sam zbog trofeja GOTOVO
Prvo pregledi, pa potpis na pet godina, pa slikanje - Stevan Jovetić je juče zadužio dres sa brojem 35 u Mančester sitiju - čim je procedura završena, podijelio je utiske sa Dnevnim novinama
T
elefon (crnogorski i italijanski) je zvonio više puta, odgovora nije bilo. Bilo je jasno: Stevan Jovetić prolazi ljekarske preglede u Mančester sitiju. Poslije iscrpljujućih detaljnih analiza uslijedio je potpis ugovora na pet godina, a onda slikanje za zvanični sajt “građana”... I to je bilo to. Tako je izgledao prvi dan podgoričkog dijamanta kao člana vicešampiona Engleske.
Telefon je opet zazvonio, sada je odgovora bilo - Stevan Jovetić je sjeo da prepričava utiske sa prijateljima, pa je imao vremena da čitaocima Dnevnih novina prenese prve utiske... Pa, Stevo, kakav je osjećaj biti dio jednog od najboljih klubova u Engleskoj i Evropi? Nemaju preveliku tradiciju, ali imaju moć. Tek će da postanu mašinerija... “Super. Zadovoljan sam što sam stigao u Mančester siti, pošto je to klub sa velikim ambicijama. Igramo Premijer ligu, Ligu šampiona... Borićemo se za vrh na oba fronta, to je najbitnije. Čekaju me novi izazovi”, poručio je za DN juče Joveta. Znači zvanično je - Serija A je izgubila jednog od najboljih mađioničara sa loptom kojeg su imali prošle godine, Premijer je postao bogatiji za još jednu vedetu. A, Engleska je - Engleska... “Nevjerovatna zemlja. Odmah sam saznao koliko su ludi za fudbalom”, govori nam Stevan, koga su ispred stadiona Itihad čekali navijači kako bi se slikali sa novim idolom... “Igrao sam protiv Liverpula u LŠ, a sada ću na engleskim stadionima to raditi svakog vikenda. Lijepo je to znati. Sve je u najboljem redu, jedva čekam da odradim prvi trening”, dodao je popularni “JO-JO”, koji će se kapitenu Vinsentu Kompaniju i drugarima priključiti u nedjelju u Hong Kongu, gdje se nastavlja turneja “građana” poslije posjete Dur-
banu u Južnoafričkoj Republici. A, tamo u Hong Kongu reprezentativac Crne Gore će morati da se bori za mjesto sa pojačanjem Alvarom Negredom, te starosjediocima Serhijom Agerom i Edinom Džekom. Neće biti nimalo lako... “Pa, konkurencija mora da bude jaka. Veliki klub uvijek ima oštru konkurenciju na gotovo svakoj poziciji u timu. Znao sam to, ali se ne plašim. Daću sve od sebe da se nametnem treneru, da što prije zavrijedim njegovu pažnju”, rekao je Stevan prije koga su u Siti stigli pomenuti Negredo (Sevilja), Hesus Navas (Sevilja), te Fernandinjo (Šahtjor). Novi menadžer superbogatog Mančestera Manuel Pelegrini voli darovite igrače, a Joveta spada u takve - da li si razgovarao sa njim? “Jesam. Čuli smo se, pitao me je da li sam zadovoljan. Eto, upoznaćemo se u Hong Kongu”. Detalji ugovora na sajtu “građana” nijesu objavljeni, ali engleski mediji su to pročačkali - Podgoričanin je potpisao petogodišnji ugovor, nedjeljno će zarađivati oko 150.000 eura, a Fiorentina će na ime obeštećenja dobiti traženih 30 miliona zelenih novčanica. Nas je više zanimalo zašto broj 35 - znamo da si ga nosio u Partizanu... “Broj osam volim najviše, nekako je obilježio moju karijeru, ali pošto je bio zauzet (nosi ga Samir Nasri), opredijelio sam se za 35, baš zbog toga što sam ga nosio u Partizanu”.
Mogao je ostati u “ljubičastom”, imao je važeći ugovor, ali Mančester ga je privukao zbog... “Trofeja, naravno. Mlad sam, ambiciozan, došao sam da osvajam titule. U Firenci mi je bilo nevjerovatno lijepo, odrastao sam tamo, ali jedini problem je bio taj što nijesmo bili konkurenti. A, željan sam titula”, razmišlja kao veliki igrač Jovetić, što sigurno jeste. “Građani” su uvijek u krugu favorita - makar posljednjih nekoliko godina... “Nema tu mnogo filozofije - pored nas, za titulu će se boriti Junajted, Čelzi, a tu su još Arsenal, Totenhem, Liverpul. To je to otprilike”, rekao je Stevan, koji je za Fiorentinu na 135 utakmica postigao 40 golova. Stefan Savić dok je još bio u Mančester sitiju mi je jednom prilikom rekao: “Važnija nam je Premijer liga od Lige šampiona”. To je tako u Engleskoj. Najljepše je kada si prvi u državi... “Ne znam šta bih ti rekao. Igranje Lige šampiona je nešto posebno. Sanjam da jednog dana osvojim to takmičenje. Sanjam to, kao i da odem sa reprezentacijom Crne Gore na neko prvenstvo. Uglavnom, boriću se za trofeje, a to mi je trebalo.” Kako je napustiti Firencu poslije lijepih pet godina? Nećemo da računamo onu jednu tešku koja je propala zbog povrede... “Žao mi je. Rekao sam da sam tamo maltene odrastao. Proveo sam pet stvarno prelijepih godina u Firenci, ali nedostajala mi je borba za trofeje. Sve drugo je bilo OK”, rekla je na kraju razgovora za Dnevne novine buduća velika zvijezda najbolje lige na planeti... Serija A je definitivno izgubila velikog majstora, a Premijer liga je dobila novog mađioničara Stevane, srećno!
Džentlmenski pozdrav sa ljubičastima Stevan Jovetić jeste novi fudbaler Mančester sitija, ali nije zaboravio Fiorentinu - posljednjih nekoliko dana prije odlaska u Englesku boravio je u Firenci, gdje se pozdravio sa trenerom Vićencom Montelom, bivšim saigračima, navijačima koji su ga voljeli uprkos nekim razmimoilaženjima...
“Zahvaljujem Fiorentini na svemu. Dali su mi mnogo. Nikada nikoga nijesam uvrijedio. Zamjerili su mi svi jednom jednu izjavu vezanu za Juventus, ali to je bilo izvučeno iz konteksta, a svi u Firenci to znaju. Pozdravio sam se sa drugarima, navijačima - želim im sve najbolje”, rekao je najbolji igrač “ljubičastih” prethodne dvije sezone.
JOKER
Osvojite vrijedne nagrade! Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.
IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................
NAGRADNI KUPON
Bojan Topalović
Subota i nedjelja, 20. i 21. 7. 2013. broj 591 GoDiNA ii
33 žENA MAKE UP
Osjenčite usne Sjenčenje je, osim kada je kosa u pitanju, postalo popularno i u kozmetici. Ombre tehnika postoji i u šminkanju usana, kada boje prelaze iz tamnije u svjetliju. Ako želite da isprobate ovaj trend, iskoristite nekoliko sljedećih savjeta. Na usne nanesite malo balzama za njegu kako biste ih omekšali. Potom na gornju usnu namažite ruž u boji koju želite. Stisnite da se ruž prenese na gornji dio donje usne. Štapićem razmažite ruž na spoljnu ivicu donje usne i ponovo nanesite ruž na gornju usnu, kako bi za nijansu bila tamnija od donje. Ako želite da pojačate efekat, namažite bezbojni sjaj. U zavisnosti od toga kakve boje volite, tako kombinujte i ruževe. Ako imate problem s određiva-
njem nijanse, počnite bojom sličnom vašoj prirodnoj boji usana, a zatim nanesite za dvije nijanse tamniji ruž. Veliki je izbor nijansi a mi vam preporučujemo pet najaktuelnijih, ciklama i narandžasta, jarko i bebi roza, ljubičasta i narandžasta, crvena i bebi roza, bež i barbi roza. Omrbe u rozim tonovima Ombre usne sa aktuelnim roze tonovima veoma lako ćete savladati. Na gornju usnu nanesite mat bebi roze boju, zatim spojite usne kako biste je prenijeli na donju usnu. Boju pojačajte dodavanjem novog sloja pink ruža na sredinu ili na spoljne ivice usana. Kako biste postigli efekat punijih usana, dodajte i malo sjaja na sredinu donje usne.
KORISNO
Ublažite opekotine
AKSESOAR KOJI OSVAJA
Marama kao simbol luksuza Dame širom svijeta obožavaju “Erme”
F
rancuski modni gigant “erme” svjetsku slavu stekao je savršenim svilenim maramama sa nesvakidašnjim motivima koje su i danas najprodavaniji proizvod brenda. Marame, koje su dio istorije, smatraju se modnim blagom zbog najfinijih materijala i motiva, pa ne iznenađuje što ih mnogi stručnjaci upoređuju sa umjetničkim djelima. Svaka priča svoju jedinstvenu priču, a izrada komada koji se u najviše slučajeva nasljeđuje nije ni malo lak posao.
Prije nego li je napravljena čuvena tašna “Birkin”, koja je san brojnih dama, “Erme” je popularnost stekao kultnim maramama čiji je veliki obožavalac bila i princeza Grejs Keli. Prva “Ermeova” marama proizvedena je 1937. godine i to povodom 100 godina firme koja se dotad bavila uglavnom izradom kožne galanterije. Od tada je marama, koja predstavlja simbol luksuza i glamura, izrađena u 1.500 različitih verzija. Ermeove marame nosili su brojni pripadnici svjetske modne elite, uključujući i mnoge pripadnike kraljevskih porodica i aristokratije, a tako je i danas. Da bi se napravila jedna marama potrebno je mnogo posla. Naime, modni studio koji angažuje i do 50 dizajnera utroši oko dvije godine za izradu svake nove marame, od ideje i koncepta, do gotovog proizvoda. Svaka marama priča neku jedinstvenu priču, a često nosi i individu-
alni pečat i svojeručni potpis glavnog dizajnera. Na jednom primjerku se upotrijebi više od 30 različitih boja, pri čemu dizajneri nekad i danima diskutuju o nijansama koje konačno ulaze u paletu od 50.000 boja koje koristi isključivo “Erme”.
● Svi uzorci Se čuvaju u katalogu Sirova svila za marame stiže iz Brazila i transportuje se u postrojenje u Perinu, Francuskoj koje već pola vijeka tka svilu za ovaj luksuzni brend.
● za jednu maramu upotrijebi Se više od 30 boja “Erme” je izumio i originalno tkanje svilene tkanine, poznato kao kare, koje do danas važi za normu industrijskog kvaliteta. Standardna marama sadrži 65 grama svile, na koju je utrošeno 250 čaura svilenih
Čuvajte se sunca kad je UV zračenje naročito jako. Ipak, iako vam se desi pa nekim čudom izgorite na suncu, ne očajavajte. Opekotine možete sanirati uz prirodne preparate, a mi vam donosimo neke od najboljih. Čaj od kamilice Natopite čisti sunđer rashlađenim čajem i primijenite ga na kožu zahvaćenu opekotinama. Proces ponavljajte nekoliko puta. Lavanda Lavanda je savršena kada izgorite na suncu. Ne samo da smanjuje bol, nego je i antiseptik te sprečava stvaranje ožiljaka. Sprej s 20 kapi esencijalnog ulja lavande, pola litra filtrirane vode i dvije kašike aloa vere (sok ili biljka) držite u frižideru. Prije same upotrebe dobro protresite bočicu. Krastavci Hladan krastavac izmiksajte u gustu kašu pa nanesite ravnomjerno po kožu. Ostatak krastavca možete iskoristiti tako što ćete ga tanko isjeći i staviti na kapke za odmoran izgled. Bijelo sirće Sirće sadrži sirćetnu kisjelinu
koja smanjuje svrb, upalu i bol. Napunite bočicu s raspršivačem bijelim sirćetom i lagano poprskajte na nadražena područja. Možete ga razblažiti i hladnom vodom. Soda bikarbona Soda bikarbona povisuje pH, tj. normalizuje kisjelost izgorjele kože, pa ćete se osjećati prijatnije. Dobre su i kupke sa sodom bikarbonom. Pomiješajte ¼ šoljice sode bikarbone s mlakom vodom ili napravite pastu od ¼ šoljice sode bikarbone i pet kapi esencijalnog ulja lavande. Držite na koži dok se ne osuši, a zatim isperite hladnom vodom.
SAVJET buba, i ima površinu od 90 kvadratnih centimetara.
● poSebno Se štampa Svaka od boja iz šare Svila se širi na zagrijanim stolovima dužine 150 metara i štampa takozvanim lionskim postupkom štampe. Svaka boja se otiskuje posebnim kalupom i fiksira lijepkom, da bi se na kraju sve zajedno fiksirale visokom temperaturom, dok se lijepak uklanja. Posljednju fazu izrade predstavlja porubljivanje, koje se obavlja ručno i za svaku maramu traje oko 40 minuta. Na kraju, gotov proizvod se pakuje u karakteristične lijepe narandžaste kutije, vezane smeđom trakom. Brend na ovaj način može da proizvede oko 40.000 marama nedjeljno, a svake godine izbacuje po dvije kolekcije, svaku sa po desetak dezena, od kojih su četiri do šest klasični, ali u novim bojama.
● Cijene koje opravdavaju trud Trenutna cijena jedne nove marame iznosi 410 dolara, dok se polovne mogu dobiti i po cijeni od 150 do 260 dolara na internet sajtovima i veoma su tražene među kolekcionarima. Neki od njih pohvalili su se da imaju i na stotine svilenih marama.
Ljubičasta sjenka ne pristaje svima
Jake boje na očima ponovo su u trendu. Međutim, sa ovim bojama može lako da se pogriješi. Ljubičasta sjenka najljepše pristaje damama koje imaju tamnobraon, zelenu i kestenjastu boju očiju. Isto tako ne treba zaboraviti ni dame sa plavim očima kojima će upravo ljubičasta sijenka naglasiti ljepotu i bistrinu pogleda.
Kako je nanositi: Ljubičasta sjenka prelijepo izgleda u vrelim ljetnjim danima, ali i noćima. Nanesite debeo sloj boje uz same trepavice, pa nježno razmažite sunđerom ili prstima da bi dobili prefinjen i opušten izgled. Uz ljubičastu sjenku preporučujemo blijedoroze karmin, dok oni malo hrabriji mogu da probaju i crvenu boju.
34 Zabava
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21.7.2013
Intervju
Ostala sam ista, puna ideala, koja voli da sanjari Goca Ivandić za Vikend novine priča o počecima muzičke karijere, članstvu u grupi Makadam, trenutnom poslu i privatnom životu Zlatko Šebek
N
a pomen imena Gordana Goca Ivandić, većina Crnogoraca po automatizmu pomisli na grupu Makadam. Iako već skoro deceniju nije dio ovog popularnog sastava, naša sagovornica ostavila je dubok neizbrisiv trag kada je u pitanju ne samo crnogorska, već i regionalna muzička scena. Ona je za Vikend novine otkrila da u stvari nikad nije napustila grupu, te da postoji mogućnost da ponovo nešto snimi. Dok se to ne desi, ovog ljeta neki od nas mogu je sresti u Ulcinju gdje planira da provede ljetnji odmor.
Crnogorska javnost zna da ste napustili Crnu Goru i da ste angažovani u Javnom servisu BiH. Kažite mi kako izgleda Vaša svakodnevica? Svoj odlazak iz Crne Gore ne bih okarakterisala kao napuštanje. Situacija u kojoj sam se u jednom trenutku našla nalagala je reakciju, a jedina prikladna u tom momentu je bila povratak u Sarajevo. Dakle, govorimo o početku 2000-ih, kada sa statusom raseljenog lica iz BiH više nijesam mogla regularno funkcionisati. Nažalost, iako sam na vrijeme aplicirala, pa čak i uz sugestiju tadašnjeg ministra za kulturu, nijesam uspjela da dobijem državljanstvo Crne Gore. Kako je moj status bio dodatno i podstanarski, ne moram posebno da opisujem nelagodu koju, vjerujem, imaju svi podstanari, što je ubrzalo moju odluku da se vratim. Nije bilo lako, vjerujte. Ali, sve to nije uticalo na moj ukupan utisak o boravku u Crnoj Gori. Ipak, tu sam provela značajan dio svog života, punih 14 godina, stekla neka trajna prijateljstva... Sada živim u svom prijeratnom stanu, radim u Javnom servisu Federacije BiH i vodim jedan prilično uobičajen način života. Zato ste napustili grupu Makadam? Ne mogu reći da sam je napustila. Smatram da ću uvijek biti njihov član, iako sam fizički odvojena od njih. To je jedan poseban odnos, pun kolegijalnog i prije svega ljudskog razumijevanja. To vam je ono kad ste s nekim na “istoj talasnoj dužini”. Devedesete godine obilježio je album na kom ste Vi bili glavni vokal. Brojni koncerti, festivali, nagrade...Nedostaje li Vam taj period i čega se najradije sjećate? Moram priznati da je to, pored saradnje sa Zdravkom Čolićem i Indexima, bio jedan od plodonosnijih perioda u mojoj karijeri. Atmos-
Sarajevo vas prosto obuzme Da li je Sarajevo najljepši grad na svijetu? Naravno, i nije potrebno u njemu boraviti duže vrijeme da ga zavolite. On Vas prosto obuzme, sa svim svojim ljepotama i nadaleko poznatim duhom koji vlada njime. Prekrasan grad u kome se prožimaju razne kulture, religije i civilizacije. I sva ljepota je upravo u tim različitostima. To ja grad moje mladalačke zanesenosti, nekih prvih ljubavi, ali i ozbiljnih životnih iskušenja.
fera na nastupima, bilo da su koncertni ili festivalski, uvijek je bila nekako posebna, prepuna emocija... To vam je ono kad se svima želite predstaviti u najboljem svijetlu. Važno je da se sve to odigravalo u vrijeme kada smo bili puni energije i želje da se dokažemo. Kada se prisjetim tog perioda, uvijek imam pozitivan “filing”. Postoji li neka pjesma za koju ste emotivno vezani i koju pjevušite u nekim određenim situacijama? Iskreno, sve su mi podjednako drage jer svaka od njih ima neku svoju priču, ali bih ipak izdvojila “Da mi je znati”, koja i danas, nakon gotovo 20 godina, ima neku posebnu atmosferu. Veoma volim i “Balerinu”, koju smatram jednom od najljepših jugoslovenskih balada. To vam sve govori, kada jednu pjesmu i nakon 20, 30 ili 40 godina možete poslušati sa istim emocijama kao i prvi put. Grupa Makadam poslije Vas nije izdala album, a nijesu uspjeli ni da nađu adekvatnu zamjenu. Jesu li “momci” teški za saradnju? Znam da je bilo nekih pokušaja, ali smatram da je važno pomenuti da sam ja svim srcem i dušom vjerovala u to što radim i to baš sa tom ekipom: Mirso, Jozo, Džemo, Saša Tamindžić... Kad se samo sjetim momenata sa nekih svirki, ljudi u publici bi gotovo u transu, otvorenih usta i širom otvorenih očiju upijali svaki odsvirani i otpjevani ton. Srećna sam što sam imala priliku da sarađujem sa tako talentovanim muzičarima. Frontmen Makadama Mirsad Serhatlić priprema nove pjesme. Postoji li mogućnost da makar u studiju i na snimcima opet čujemo Vaš glas? Znam da Mirso uvijek nešto kuva u svojoj kuhinji, ali nijesmo ništa razgovarali o tome. Ni jednom pjevaču nije lako da napusti pjevanje, ukoliko ga glas služi. Koliko je to za Vas bila teška odluka? Rekla bih da je sve išlo nekim svojim, prirodnim tokom. Nimalo nijesam kalkulisala pri donošenju odluke da se povučem. Kažite mi nešto o Vašem muzičkom putu. Jeste li školovali glas, kako su izgledali Vaši prvi nastupi? Moji prvi javni nastupi su otpočeli u prvoj polovini 70-ih. Kao srednjoškolka sam postala članica grupe Vergl, koja je njegovala pjevanu poeziju. Grupa je imala tri člana, a sastav instrumenata je bio veoma zanimljiv: akustična gitara, violončelo i flauta. Kao solista grupe, pjevala sam odabrane stihove bosansko-hercegovačkih pjesnika i svirala flautu, dok su ostala dva člana bili eminentni solisti na svojim instrumentima. Tu su bili violončelista Vedran Smailović i gitarisat Zlatan Hrenovica. Često smo na-
stupali u okviru večeri poezije, imali nekoliko solističkih koncerata i jedan veoma zapažen nastup na tada prestižnom Subotičkom festivalu, koji je između ostalog njegovao i slobodne umjetničke forme. Posebno sam ponosna na taj početnički period, jer sam već tada stvorila neki lični stil, koji se kasnije protezao kroz godine. Potičete iz muzičke porodice. Poznato je da Vaš tragično nastradali brat Ipe Ivandić bio jedan od najcjenjenijih bubnjara bivše Jugoslavije. Jeste li imali njegovu i podršku porodice da se bavite pjevanjem? Oba moja brata su pohađali muzičku školu. Stariji brat je svirao klavir, drugi brat se odlučio za violinu, koju je poslije zamijenio bubnjevima, a ja sam balansirala između klavira, flaute i udaraljki, maštajući da jednog dana naučim svirati harfu, ali, nažalost, nijesam. Moja porodica je uvijek bila širokih shvatanja, tako da smo uvijek imali odriješene ruke da se bavimo onim što volimo. Naravno, njihova podrška je za mene bila glavni oslonac. Možda malo ljudi zna da ste bili članica grupe Mirzino jato i da u originalu Vi pjevate numeru “Apsolutno tvoj” koja je postala evergrin. Prisjetite se za nas tog perioda, nastupa... Mirzino jato je bila kratka epizoda u mom estradnom sazrijevanju. To nikako nije bio žanr u kojem bih mogla da napredujem ili ostvarim neki pomak. Kao što se, nažalost, i pokazalo, bio je to poligon za nekolicinu ljudi da uzmu novac, a o “umjetničkom utisku” se nije baš razmišljalo, pa sam shvatila da mi tamo nije mjesto. Radije bih se, kad mi već dajete mogućnost, osvrnula na neke zaista kvalitetne saradnje koje sam ostvarila sa izuzetnim muzičarima, poput grupe Leb i sol, na solo projektu njihovog klavijaturiste Mikija Petkovskog, zatim sa beogradskom grupom Zdravo, kao i učestvovanje na solo ploči Laze Ristovskog i moga brata. Je li Vam se odmah desila popularnost ili je došla vremenom? Popularnost u javnom životu mi se događala u nekoliko etapa. Od grupe Vergl, preko Jata do Makadama. Nadam se da neću biti neskromna ako kažem da sam svojom autentičnošću uspjela zaslužiti poštovanje i biti zapamćena. Kako je došlo do Vaše saradnje sa Makadamom? Za grupu sam znala mnogo ranije, iz perioda “Balerine” s kojom su preko noći osvojili moje simpatije, kao i cijelu Jugoslaviju. Zanimljivo je prisjetiti se da su 1984, tokom Olimpijade u Sarajevu, svirali u jednoj sportskoj dvorani, u neposrednoj blizini zgrade u kojoj sam stanovala. Bili smo tako blizu, a nijesmo se poznavali. Tada nijesam ni sanjala da ću jednog dana biti dio te priče. Poslije smo se često sretali na primorju dok sam sarađivala sa grupama Entuzijasti i Muzička radionica, tako da smo prvu saradnju ostvarili negdje krajem 80-ih, nakon čega su me pozvali da postanem njihov stalni član. To je podrazumijevalo moje preseljenje u Crnu Goru, što se i desilo početkom 90-ih. Desila se pobjeda na “Pjesmi Mediterana” i na “Sunčanim skalama”. Koja Vam je draža i ispričajte mi neku anegdotu u vezi sa pjesmama “Da mi je znati” i “Evo
Razne neznalice danas mogu da snime pjesme Kako gledate danas na regionalnu muzičku scenu? Čije pjesme privatno slušate i koji muzički pravac preferirate? Ovo je vrijeme hiperprodukcije u kojem istinski, kvalitetni umjetnici poneked gube bitku u poplavi šunda koji nas naprosto potapa. Ponekad se naježim (od muke) kad čujem ili vidim pojedine likove. Razne neznalice i imbecili danas sa određenom sumom novca moima godina”? Drago mi je da su se desile jer one su u to vrijeme bile zaista prestižne. Zahvalna sam da je ono što smo radili bilo prepoznato kao dobro, pa su tako i priznanja bila nezaobilazna. Obje pjesme imaju svoju težinu i nikako ih ne mogu dijeliti. Anegdota je bilo bezbroj, ali otkriću vam jednu svoju fobiju, koja mi sada izgleda vrlo smiješna. Naime, svaki put pred izlazak na scenu, bilo da je koncert ili festival, imala sam strah da ću se okliznuti i pasti na sceni, što bi sigurno izazvalo buru smijeha... Šašavo, zar ne? Jeste li se u međuvremenu udali i sa kim živite u Sarajevu? Ja sam vam sada jedna 55-godišnja dama, koja ima 30-godišnju kćerku. Uprkos nekim životnim nedaćama kroz koje sam prolazila, ostala sam ista, puna ideala i volim da sanjarim. Ljetujete li u Crnoj Gori? Kako koje godine. Baš ove sezo-
gu ući u studio i uz pomoć savremene tehnologije snimiti svakakve gluposti. Čini mi se da je za prave, originalne, talentovane ljude sve manje mjesta, što me iskreno, jako žalosti. Ipak u svom tom crnilu, ima svijetlih tačaka. Uz staru gardu, poput Josipe, Bajage, Olivera, volim da slušam Sergeja, Eda Maajku, Elemental... Razne stilove i dobre izvođače. Sada sam u fazi slušanja swinga iz 40-ih. ne se spremam za Veliku plažu u Ulcinju. Njegujete li prijateljstva iz perioda života u Crnoj Gori? Sa kim sa javne scene ili muzičara ste u kontaktu? Svakako, ako izuzmem Mirsada i Jozu, koji su mi nešto posebno, uglavnom su to ljudi koji nemaju baš neke veze sa muzikom. Nijesam opterećena da po svaku cijenu moram biti u kontaktu sa ljudima iz moje branše. Imate li savjet za mlade pjevače? Je li lakše funkcionisati u grupi ili kao solista i na koje zamke šoubiznisa treba da obrate pažnju? Raditi u grupi ili kao solista, to je stvar ličnog afiniteta. Presudan je talenat, ali i rad na sebi i konstantno usavršavanje su takođe veoma bitni, kao i vjera u sebe i ono što radiš. Treba da poznajete sebe, biti ono što jeste, nemojte biti gramzivi. Pronađite sebe i budite ustrajni.
Zabava 35
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21.7.2013
REVIJA SANJE MATIJEVIĆ
CECA NA TOP HILL U
Svaki komad je vrsta Prva dva čitaoca dobijaju karte umjetničkog djela
Ispred butika “Anamar” u Porto Montenegru predstavljena je ljetna kolekcija modne dizajnerke Sanje Matijević. Sanjina nova kolekcija nosi naziv “Silk fusion”, a inspirisana je ženskom dobrotskom i lastovskom nošnjom, rađena je od nekoliko vrsta svila, koje je Sanja ručno bojila i slikala, a sama je izvezla i detalje dobrotske čipke. Unikatne modele nosile su manekenke modnog studija “Da Qui”, a veče za modne sladokusce osmislila je Sonja Štilet. Prije Sanjine kolekcije prisutni ispred zgrade Ozana bili su u prilici da pogledaju i nekoliko modnih brendova koji se prodaju u butiku “Anamar”. “To su unikatni modeli - duge i kratke haljine, dugi i kratki kombinezoni, pantalone, šortsevi, majice. Forme su svedene, elegantne i ženstvene i sve je vrlo nosivo, kako za dan tako i
za veče. Ova kolekcija predstavlja za mene napredak, korak dalje i izazov više, jer sam pored modnog dizajna, radila i tekstil za nju. Svaki komad je zato vrsta umjetničkog djela čija se estetika istražuje i postepeno otkriva, a ne igra na kartu trenutnog spoljašnjeg efekta”. U svijetu mode Tivćanka Sanja Matijević je debitanstski nastup imala na Prvom crnogorskom festivalu mode u Budvi, održanom 2007. godine. Ona je tada kao studentkinja četvrte godine Fakulteta za dizajn na Union univezitetu u Beogradu imala čast da bude u društvu najpoznatijih svjetskih kreatora. Njena kolekcija, inspirisana francuskim kostimom 18. vijeka, zavrijedila je brojne pozitine kritike, bile su podstrek da svoj raskošni talenat dokaže i pokaže i na narednim predstavljanjima. Z. KRSTOVIĆ
Koncert Svetlane Cece Ražnatović biće održan u nedjelju veče u diskoteci “Top Hill”. Ljubitelji muzike ove folk umjetnice imaće prilike da još jednom uživo čuju hitove sa prethodnih albuma, ali i aktuelnog sa kojeg su se izdvojile numere “Poziv”, “Da raskinem sa njom”, “Udaće se suze moje”, “Brat” i “Pet minuta”. Kako su kazali organizatori ulaznice za koncert se mogu kupiti u ekskluzivnoj pretprodaji u buticima “XYZ Fashion Store” u Budvi i Podgorici i na veče samog koncerta na biletarnici Top Hilla. Inače za sve koji ne budu mogli da prisustvuju koncertu u nedjelju veče, Ceca će ponoviti nastup i 4. avgusta. Za čitaoce Vikend novina organizatori dijele dvije ulaznice. Prva dva čitaoca koja budu pozvala broj redakcije Zabava 077/ 300- 112 u nedjelju u 12 časova dobiće ulaznice za Cecin koncert. E.Z.
Tre će iz da nje Psychedelic Vibes-a biće održano večeras od 21 sat u bašti kafića “Twin peaks” na Cetinju. Za dobar elektronski zvuk pobri nu će se šest domaćih di-džeje va ko ji će biti na setu. Kroz raz li či te žan rove psihodeličnog transa vodiće vas di-džejevi Ankti, Bee, Bob, Sasha, Ir ri tant i Zoo. Atmosferu će dodatno podgrijati originalna dekoracija, ali i dobro ozvučenje. Ulaz na žurku Psychedelic Vibes-a vol. 3 je besplatan. E.Z.
Brass Knuckles u Kotoru Brass Knuckles će nastupiti večeras u diskoteci “Maximus”. DJ trojka koju čine producent Danny D’Brito, DJ Tony Livadas i DJ Anthony Pisano su se udružili kako bi radili remixe poznatih elektro-pop i house hitova, ali se kreativnost omakla kontroli. Svoj prvi remix “Beautiful Monster” izbacili su 2010. godine, da bi već 2012. godine objavili singl “Bad Habits”, koji je se nalazi na vrhu top lista radio stanica Floride. Ipak, ova trojka nastupa i sa lajv setovima, koji uključuju gitare, saksofon i bubnjeve, a za nastup u “Maximusu” najavljuju veliko iznenađenje. Nastupali su sa nekim od najvećih imena iz svijeta elektronske muzike: Steve Aokijem, Carl Coxom, a nakon ture po Aziji i Evropi, dolaze u Kotor. Ulaznica za nastup Brass Knuckelsa košta šest eura. E.Z.
● FOTO priča ROYAL MUSIC FEST
Osvajači sviraju Cetinjanima
Kragujevački bend Osvajači će, nakon što se završi takmičarski dio prve večeri Royal Music Festa, održati koncert na Cetinju. Poznati sastav koji je nastao 90-ih prvi put će nastupiti u crnogorskoj prijestonici, a publiku će podsjetiti na numere sa njihova prva dva albuma “Krvi i led” (1990) i “Sam” (1995). Na pomenuta dva albuma Osvajači su se predstavili glam metal zvukom, a najveći uspjeh doživjele su njihove pjesme “Tiha predaja”, “S kim čekaš dan”, “Možda nebo zna”, “Pronađi me”, “Gde da pobegnem”, “Duša kad izneveri”. Drugi po redu Royal Music Fest ugostiće bendove iz regiona čiji će spisak uskoro biti objavljen, a festival je ove godine posvećen crnogorskom kantautoru Miladinu Šobiću. Svake večeri nakon takmičarskog dijela biće upriličen revijalni koncert, pa će tako druge nastupiti Van Gog, dok će festival zatvoriti Zabranjeno pušenje. E.Z.
Renato uživa na suncu BUDVA- Poznati italijanski modni kreatori Renato Balestra i Alviero Martini boravili su juče u bečićkom hotelu “The Queen of Montenegro”. Na sunčanoj terasi, pored bazena, sa predivnim panoramskim pogledom na more, uživali su u gastronomskoj ponudi. Od brojnih specijaliteta, koje im je hotelsko osoblje pripremilo, najviše im se, kažu, dopao karpaćo od dimljenog lososa i ananasa poslužen sa čašom šampanjca.
“Italijanske modne kreatore upoznali smo sa sadržajima hotela, razgovarali su sa upravom hotela, ali i ljubazno pozirali sa osobljem za fotografisanje. Izrazili su želju da ponovo dođu u Crnu Goru i odsjednu u luksuznom hotelskom rezidencijalnom apartmanu “Milena”. Boravak Renata Balestre i Alviera Martinija u hotelu “Queen of Montenegro” izazvao je veliku pažnju brojnih gostiju”, saopštili su iz hotela. N.L.
36 Žena
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 12. 2013..
PRINCIPI U VEZI
fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...
ŽENA
Gledajte najbolje u partneru
Vezu punu ljubavi treba da čuvate, njegujete...Premda postoji puno načina da budete zadovoljni u vezi, jedan od pristupa je da iz partnera izvučete ono najbolje što nudi. Evo kojih šest osnovnih principa savetuje dr Meri Džejni Rodžers, a koji će vas voditi prema tom putu... 1. Gledajte najbolje u njemu Šta volite kod svog partnera? Kako biste iz njega izvukli najbolje, morate da znate koji su to kvaliteti. Kako se oni manifestuju kod vašeg partnera? Možda prepoznajete dobrotu, saosjećanje, velikodušnost, dosljednost ili
mirnoću. To su vrste osobina koje služe poboljšanju odnosa. 2. Ne osuđujte Prečesto zaboravljamo koliko godi topli zagrljaj. Umjesto da se sjećamo predivnih kvaliteta koji su nas spojili, skloni smo da pamtimo one male svakodnevne stvari koje nas uznemiruju. Imajte na umu da svi imamo sposobnost da smetamo jedni drugima. Ne dopustite da vas te male smetnje dotuku. 3. Komunicirajte sa saosjećanjem i iskrenošću Pronađite način da mu kažete sve stvari koje su vam važne. Kada vas razvesele male obične stvari, birajte riječi mudro i s lju-
UČVRSTITE LJUBAV
bavlju. Zapamtite da riječi imaju moć. Riječi imaju sposobnost da vas podignu i rane za cio život. Birajte riječi brižno. Neka vam ljubav bude početna pozicija. Duboko udahnite, opustite se, započnite komplimentom, govorite polako i precizno. 4. Obraćajte pažnju i pokazujte zahvalnost Danas se sve odvija nevjerovatnom brzinom. Prije nego što shvatite, godine će proći. Čemu poklanjate pažnju? Jeste li prepoznali djela kojima je pokazao da je onaj pravi za vas? Za to ne trebate izdvajati vrijeme. Ne košta ništa da jednostavno primije-
tite i kažete mu “hvala”. Ponudite mu iskrene riječi zahvalnosti jer je osoba u koju ste se zaljubili. 5. Saosjećajte Možda prije nego što počnemo da mislimo o tome šta je neko učinio, treba da vježbamo osjećanja. Kada saosjećamo s onim koga volimo, osjećamo situacije i život na isti način kao ta osoba. On tada osjeća da ga čujete, osjeća se poštovanim i shvaćenim. To pomaže izgradnji povjerenja u vezi. 6. Budite najbolji što možete Budite srećni. Jedino nad čime imamo kontrolu su naša osjećanja i ponašanje. Osjećaj sreće, pozitivne akcije i stavovi su zarazni.
Podijelite strahove sa voljenim Kad se “umorite” od poljubaca i kada se nađete u problemu previše dosadne veze, ovo su priče koje će vas još snažnije povezati. 1. Bolni momenti Zašto da gutate bolne trenutke kada možete da ih podijelite s partnerom. I to ne zato da biste se ponizili, nego da biste svom partneru pokazali da mu vjerujete i da ste iskreni prema njemu. 2. Politika Treba da razvijete toleranciju prema drugima i shvatite kako razmišlja vaš partner i koje su mu vrijednosti i načela važni. 3. Brige i strahovi Ako podijelite svoje strahove s partnerom, veća je vjerovatnoća da ćete ih zajedno i riješiti. 4. Djetinjstvo Kakav je vaš muškarac bio kao klinac, čime je volio da se igra? Sve su to pitanja koja mogu da vam pruže uvid u njegovu psihu i na površinu iznesu cijelu paletu njegovih osjećanja.
5. Zajednički planovi O čemu god da maštate, znajte da su upravo te emocije koje dijelite vaše najjače “oružje”. 6. Bivši Naravno da niko normalan ne želi da čuje kako on još sanjari o bivšoj, ali ako zna da realno sagleda svoju prošlu vezu, to već puno govori o tome šta mu je bitno. 7. Aktuelne teme Povedite tu i tamo razgovor o hobijima ili aktivnostima. Jezik će mu se razvezati, a njegova omiljena tema dodatno će vas zbližiti. 8. Film i TV Komentarišite filmove koje zajedno gledate, jer i tako možete mnogo da saznate o njemu. 9. Budućnost Kada pojedinim muškarcima spomenete riječi planovi ili budućnost, oni odmah misle da ih silite na brak i djecu, ali možete da pričate i o kratkoročnim planovima, ciljevima i snovima.
Žena 37
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21. 12. 2013..
ZA SAVRŠENO TIJELO
Zdravom ishranom do gubitka masti Loše navike, nezdrava ishrana, stres i smanjena fizička aktivnost nijesu posljedice ostavili preko noći, tako da ne treba očekivati da će tako brzo iste te posljedice i nestati. Zdrava hrana koju smo izdvojili neće samo uticati na gubitak masti, već i na zdravlje, jer čovjek je
zapravo ono što jede. GREJPFRUT Sadrži enzime koji smanjuju nivo insulina i glukoze u krvi, izuzetno je bogat vitaminom C, podstiče izbacivanje tečnosti, te pomaže i pri velikom krvnom pritisku. ZELENI ČAJ
Ubrzava metabolizam i sagorijevanje masti, snižava nivo holesterola, koristi se i kod infekcija i prehlada. JABUKA Pospješuje izbacivanje tečnosti iz organizma, podiže imunitet, sprečava umor i gubitak koncen-
tracije, sadrži 90 odsto vode i ima 0 masti. INTEGRALNA PŠENICA Bogate su vitaminima B i E, magnezijumom, gvožđem i složenim ugljenim hidratima, snižavaju nivo holesterola u krvi, pomažu pri varenju i izbacivanju otrova, sma-
njuju rizik od srčanih oboljenja. ĐUMBIR Omiljena kineska namirnica pomaže tijelu da lakše i brže sagorijeva masnoće. Služi kao okidač procesa tokom kojeg tijelo sagorijeva masnoće i pretvara ih u toplinu.
TEČNOST ŽIVOTA
Voda vam bistri misli Već je poznato da je voda od izuzetnog značaja za rad čitavog organizma. Međutim, ona će vam i “razbistriti” misli, tvrde naučnici. Kada date mozgu potrebnu količinu vode, on može da se fokusira na ono što želite. Naučnici naglašavaju da voda ima efekta samo kada ste žedni, pa vam unos tečnosti kada to nijeste neće pomoći da se bolje koncentrišete. Ako ne osjećate žeđ, to znači da mozak već ima potrebnu količinu vode, pokazali su rezultati studije. Onima koji nijesu bili žedni, na testu je trebalo jednako vremena da odreaguju na zadatu situaciju i pri-
MODNA PRAVILA
Odabir bikinija za male grudi Donosimo tri glavna pravila kod odabira kupaćeg kostima za male grudi. Nebrojeno puta smo objašnjavali kakvi krojevi i dezeni su idealni za velike grudi, no ni ženama malog poprsja nije lako odabrati savršen model. 1. BOJA Kada je riječ o bojama, male grudi podnose sve, a najbolje im pristaju moćne boje i upečatljivi uzorci. Najmanje im laskaju crna i siva boja. S bojama nema ograničenja. Preporuka su kičave, neonske boje koje su ove godine vrlo popularne. 2. MODEL Model grudnjaka koji pristaje malim grudima zavisi od želje njihove ponosne vlasnice. Želite
li istaći dekolte, poslužite se pomagalima poput silikonskih ili spužvastih jastučića te čvrstih, postavljenih korpa. Push-up korpe i postavljeni bikini trouglići dobar su odabir, ali male grudi ne moraju nužno biti pojačane jer one ne vise niti ne bježe iz grudnjaka. 3. APLIKACIJE Ovogodišnji trendovi kupaćih kostima su vrlo maštoviti, a među njima se nalazi puno onih koji su kao stvoreni za male grudi. Aplikacije pružaju 3D efekt te vizualno pojačavaju korpu i idu u korist decentnom poprsju. Aplikacije poput resica, volana, perlica i ušivenih cvjetića savršeno pristaju malim grudima jer ih vizualno povećavaju.
je i poslije unosa vode. Ipak, kod onih koji su bili žedni, nakon uzimanja potrebne količine ove tečnosti, vrijeme reagovanja je bilo brže za 14 odsto, piše Dejli mejl. Naučnici objašnjavaju da se nakon zadovoljenja žeđi oslobode svi djelovi mozga koji su do tada bili zauzeti slanjem signala tijelu da mu treba voda i da je to razlog što nam je poslije čaše vode koncentracija bolja. “Neće da vam naškodi ako popijete čašu vode dok radite”, kaže jedna od istraživača Karolin Edmonds. Osim vode, za hidriranje su dobri i čaj i kafa, tvrdi ona.
38 Marketing
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 7. 2013.
Roditelji 39
SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012
Dubravka Drakić
savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...
Dojenje nema alternativu Dojenje za glumicu Dubravku Drakić, koja je dojila oboje djece, znači bliskost sa bebom, toplinu, najbolje za oboje u osjetljivom periodu nakon porođaja, povezanost, miris... Ona je starije dijete, kćerku, dojila skoro godinu, a mlađe devet mjeseci. Kako je rekla u intervjuu portalu Roditelji, djecu je dojila isključivo do petog mjeseca, a zatim je počela da uvodi čvrstu hranu i to jabuku. “Onako, kao kad smo mi bili mali, nastrugana jabuka sa kašičicom, pa zavisno od reakcije, pečenu jabuku, krompir, šargarepu i tako lagano redosljedom koji preporuči pedijatar”, objasnila nam je Dubravka. Starije dijete je rodila u inostranstvu i to iskustvo ocjenjuje kao nevjerovatno dragocjeno, jer je i te kako bilo povezano sa dojenjem, kao najprirodnijom i najnormalnijom aktivnošću koja čeka majku i bebu. Nakon porođaja u porodilištu se susrela sa edukacijom i popularizacijom dojenja, i shvatila da se od majke očekuje da učini sve kako bi dojenje uspjelo, ali i da joj se u tom smislu i pomogne. Dubravka se u inostranstvu upoznala i sa Baby friendly sistemom, zahvaljujući kojem su majka i beba nakon porođaja zajedno smještene, pa je bila fascinirana kako majka priroda sve ostalo reguliše na svoj način. Mlađe dijete je rodila u Podgorici, i nije joj lako palo dohranjivanje bebe u porodilištu adaptiranom formulom, a nakon carskog reza je morala duže da boravi u bolnici. “Razumijevanje sam imala od nekoliko medicinskih sestara, jer sam ih molila da dojim bebu, a ne da prosipam kolostrum, dok je beba nahranjena bebilacom... Ipak mislim da je Baby friendly sistem prvi korak, ali i da je edukacija majki i ohrabrivanje dojenja ostvarivo, kao i pomoć pri
prvom kontaktu”, kazala nam je Dubravka. “Sve ostalo krene samo od sebe. Puno ljubavi i strpljenja se podrazumijeva”. Ona ne zna zašto mali broj žena u Crnoj Gori doji djecu, ali sumnja na neobaviještenost, predrasude, primitivizam...
Stav njene okoline u vezi sa dojenjem, kako kaže, sporadičan je, crno-bijeli, prepun kontrasta, od potpune neobaviještenosti, izbjegavanja teme, koja se graniči sa gađenjem, što je pravi odraz domaćeg primitivizma, do sjajnih, obaviješte-
nih privrženih i posvećenih majki, koje će učiniti sve da im dojenje uspije. “A ako i ne uspije, potrudiće se da im roditeljstvo bude radost i zajedničko odrastanje”, dodala je glumica Dubravka Drakić.
DOJENJE
Ishrana na moru Ljetovanje i dojenje su sjajna kombinacija jer odlazak na plažu ili šetnju ne znači i pripremanje hrane, nošenje bočica... Ne morate se vraćati da pripremite obrok, ne morate brinuti hoće li se nešto u bočici pokvariti, hoće li biti prevruće ili prehladno. Za vaše dijete - u kući, u autu ili na plaži - pripremljena je najbolja hrana, uvijek svježa, idealne temperature. Ako se brinete da ćete smanjiti proizvodnju mlijeka zbog hladno-
krŠENJE Tabua
Prvi razgovori o seksu Kako uopšte započeti priču sa djetetom o stvarima koje se tiču stupanja u intimne veze i o polnom sazrijevanju? Jasno je da je ovo pitanje provučeno kroz roditeljske dileme i da ima poseban značaj. Ukoliko roditelji ovo doživljavaju kao pritisak i opterećenje – sam razgovor neće proteći kako treba. Jedan od prvih razloga za osjećaj neprijatnosti je da za roditelje takav razgovor znači da djeca odrastaju, javlja se roditeljski strah prvenstveno vezan za polno zdravlje djece, a zatim i osjećaj stida, koji je u našoj kulturi vezan za ovu temu. U suštini je svakom roditelju teško da prihvati da će njegovo dijete u jednom momentu biti seksualno aktivno. Ali, to je roditeljska priča, koju roditelji sami moraju da prevaziđu. Zbog svega navedenog, dajemo konkretne sugestije o tome kako o ovoj temi treba razgovarati sa djecom: Djeci ne treba pristupati sa idejom – “moram” da pričam sa djetetom o polnom sazrijevanju. Djeca su sama po sebi otvorena, kreativna i radoznala… sve što treba da uradite je da “oslušnete”
njihova razmišljanja i njihovu potrebu da saznaju nešto. Stoga, dobra prilika za razgovor o zrelosti je tematika nekog filma. U kući se uvijek može povesti razgovor o filmu ili nekoj situaciji za koju se čulo putem medija. Na ovaj način dijete će dobiti poruku da je potpuno u redu razgovarati o polnom sazrijevanju, kao i o bilo kojoj drugoj temi. Tako roditelj može jasno da čuje stav i mišljenje svog djeteta, nakon čega može da iznese informacije i ispravan/zreo stav koji će učiniti da dijete ozbiljnije razmisli o svemu. Nije rijetka situacija da djeca podijele sa roditeljima događaj (ili dilemu) koji se dogodio nekom od drugara – ovo takođe treba iskoristiti kao dobru priliku da se porazgovara o tome. Govoreći o drugaru, dajući savjete “trećem licu”, indirektno ćete djetetu poslati jasnu poruku. Ovdje bi valjalalo iskoristiti priliku i provući dobre ali i loše primjere iz mladosti roditelja. Ukoliko su obojeni humorom i elementima bitnosti – poruka će lakše biti zapamćena.
će mora, možete odmah prestati da brinete. Proizvodnja mlijeka je uslovljena količinom koju vaše dijete pojede, a ne spoljašnjim temperaturama. Nema nijednog sastojka u moru koji bi loše uticao na dojenje posebno ako se kupate u čistom moru. Nekoj djeci će se možda čak i sviđati slankasti ukus kad prihvate dojku, a onoj kojoj se ne svidi pranje bradavica slatkom vodom će riješiti “problem”.
40 Gušti
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21.7.2013
Borovnice na načina Stručnjaci su utvrdili da pored antioksidantskih svojstava, borovnica djeluje povoljno na srce, krvne sudove, kožu i imuni sistem.
Pita od borovnica
Sok od borovnica POTREBNO 1 kg borovnica, 1 kg šećera, 2 limuntusa PRIPREMA Borovnice posuti šećerom i limuntusom pa ostaviti 24 h u frižideru (povre-
meno promiješati). Poslije 24 h borovnice izgnječiti i sipati u lonac. Dodati 3 l vode i zagrijati 10 min. na ringli. Zatim mlak sok sipati u flaše umotati i ostaviti 24 h da se ohladi. Poslije toga sok je spreman za osvježavanje.
Kuglof sa borovnicama
POTREBNO 5 jaja, 3 šoljice od kafe šećera, 3 šoljice od kafe ulja, 5 šoljice od kafe brašna, 2 šoljice od kafe mlijeka, 1 kesica praška za pecivo, 2 kesice vanilin šećera, 150 g borovnica PRIPREMA Pjenasto umutiti jaja i šećer pa postepeno dodavati ulje, vanilin šećer, mlijeko i brašno pomiješano sa praškom za pecivo. Sve dobro sjedini pa sipati u podmazan i brašnom posut kalup za kuglof. Preko tijesta poređati borovnice i peći u zagrijanoj rerni na 180 stepeni. Pečeni kolač ostaviti da se malo prohladi pa izručiti iz kalupa i posuti ga prah šećerom.
Njujorški čizkejk od borovnica POTREBNO 75 g putera, 225 g posnog lomljenog keksa, 350 g rikota sira, 350 g krem sira, 200 ml svježe pavlake, 350 g kristal šećera, 45 ml ekstrakta vanile, 2 limuna (rendana kora i sok), 3 ulupana jajeta, 15 g kukuruznog brašna, 15 - 30 ml bistrog meda, 5 ml Cointreau likera od pomorandže, 150 g borovnica PRIPREMA Zagrijati rernu na 140 C ili 300 F ili ako je na gas okrenuti na 2. Blago nauljiti okrugli pleh prečnika 20 cm. U tiganju sa dugom drškom otopiti puter i u to ubaciti keks i miješati dok se sve ne sjedini. Sipati smjesu u pleh i lijepo rasporediti po plehu. Ohladiti. Staviti rikota sir, krem sir, svježu pavlaku i kristal šećer u posudu, staviti i podesti K-mutilicu na približno minimalnu brzinu, da bi miksao približno 1 minut dok se smjesa ne sjedini.
Ubaciti ekstrakt vanile, limunovu koru i sok, jaja i kukuruzno brašno, mutiti K-mutilicom minimalnom brzinom 1 minut, onda povećati brzinu na 1 i mutiti 1 minut, dok se sve dobro ne sjedini. Sipati kolač u pleh i peći 2 sata. Isključiti rernu i pustiti da se čizkejk totalno ohladi u isključenoj rerni. Ostaviti da prenoći. Napraviti glazuru (preliv) odvojeno, a zatim ga preliti preko kolača. Glazura: bistri med, Cointreau i borovnice. Sve zajedno pomiješati i preliti kolač.
Džem od borovnica
POTREBNO 1 kg borovnica, 300 g šećera, 1 kašika sredstva za želiranje PRIRPEMA Očišćene i oprane borovnice pomiješajte sa šećerom i kuvajte na tihoj vatri uz neprestano miješanje. Kad je džem skuvan, sklonite sa vatre, dodajte sredstvo za želiranje i kuvajte još 5 do 10 minuta. Vruće sipajte u čiste i zagrijane tegle.
Nesquiksan torta ● super desert
Ljuta paprika sadrži kapsaicin, još jedno jedinjenje koje sprječava nastanak raka. Ako se konzumira u većim količinama, može izazvati žgaravicu, ali ako koristite manje količine ovog začina u svakodnevnoj ishrani, iskoristićete njegove zdravstvene prednosti. Ljuta paprika sadrži i velike količine beta karotena, antioksidanta koji pomaže u izgradnji zdravog tkiva sluzokože – našeg prvog “stepena” odbrane od virusa i bakterija.
POTREBNO Za tijesto: 300 g pšeničnog oštrog brašna tip 400, ½ praška za pecivo, prstohvat soli, 5-6 kašika hladne vode, 2 kašike šećera u prahu, 150 g maslaca Za nadjev: 400 g borovnica, 1 kašika cimeta, 80 g mljevenih oraha, 50 g šećera u prahu, 1 vanilin šećer, 1 kašika prezle PRIPREMA Brašno pomiješajte s praškom za pecivo, dodajte maslac narezan na listiće, so i šećer. Sve zajedno izmrvite prstima i na kraju dodajte hladnu vodu. Umijesite glatko tijesto i ostavite da stoji na hladnom mjestu najmanje 30 minuta. Borovnice operite i dobro ocijedite. Dio pripremljenog tijesta razvaljajte malo više od veličine kalupa i stavite u namazan i pobrašnjen kalup promjera 24 cm. Tijestom prekrijte dno i stranice kalupa. Po tijestu pospite prezlu i rasporedite ocijeđene borovnice. Sve pospite cimetom, šećerom u prahu, vanilin šećerom i orasima. Preostalo tijesto razvaljajte i njime pokrijte borovnice. Površinu tijesta premažite razmućenim žumancem, izbodite viljuškom i pecite u rerni zagrijanoj na 180°C 35-40 minuta.
Sastojci Braon kora: 5 bjelanaca, 5 kašika šećera, 1 kesica pudinga od čokolade Žuta korica: 5 bjelanaca, 5 kašika šećera, 1 kesica pudinga od vanile Bijela kora: 5 bjelanaca, 5 kašika šećera, 3 kašike gustina Fil: 15 žumanaca, 10 kašika šećera, 10 kašika brašna (punih), 1l mlijeka, 1,5 margarin, 400 g nesquika, 300 g krem šlaga Priprema Braon kora: Umutiti 5 bjelanaca i 5 kašika šećera u čvrst snijeg i lagano dodati prah pudinga od čokolade. Ispeći koru. Žuta kora: Umutiti 5 bjelanaca i 5 kašika šećera u čvrst snijeg i lagano dodati puding od vanile. Ispeći koru. Bijela kora: Umutiti 5 bjelanaca i 5 kašika šećera u čvrt snijeg i lagano dodati 3 kašike gustina. Ispeći koru. Fil: 16 žumanaca umutiti sa 10 kašika šećera, pa dodati 10 kašika brašna i 2 dcl mlijeka. Sve to zakuvati u 8 dcl mlijeka. U vruće umiješati 200 g nesquika, a kada se sve ohladi dodati margarin, izmiksati i dodati još 200 g nesquika. Posebno umutiti 300 g šlaga sa 3 dcl mlijeka.
Gušti 41
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21.7.2013
● RECEPT POZNATIH
Pašta sa porilukom i pečurkama
● KOKTELI
RECEPT MAJSTORA
Sjeckana piletina
Restoran: PUB 013, Kuvarica: Olivera Maraš
Kreatorka Milena Đurđić za Vikend izdanje kazala je da se odlično snalazi u kuhinji, te kako napominje voli da eksperimentiše kada je hrana u pitanju. Ljeti najčešće konzumira pašte, salate, morske plodove. Za čitaoce naših novina, kako ističe daje njen modifikovani recept pašte sa pilećim mesom.
Sastojci: 300 g pašte 300 g poriluka 300 g svježih pečurka 200 g pilećeg bijelog mesa susam vegeta peršun, so neutralna pavlaka
Priprema Poriluk se izdinsta, pa se dodaju svježe isjeckane pečurke. Kada sve to isjeckate, uzmete pileće bijelo meso i isjeckate ga na kockice. Sve to sjedinite da propržite i dodate začine po želji, susam i na kraju neutralnu pavlaku za kuvanje. U drugu šerpu staviti paštu da se skuva i na kraju sve možete da sjedinite ili prvo da staviti paštu pa zatim na nju da dodate ovaj pikantni sos.
Sastojci: 220 grama piletine 3-4 parčeta pršute 0.10 dcl neutralne pavlake 1 mala kašika parmezana 40 grama kuvane riže 20 grama pomfrita Priprema Piletinu isjeckati na kockice, popržiti dok ne porume-
Tequila Sunrise Potrebno tekila 8/5 sok od pomorandže 16/5 sirup od maline 2/5 Priprema Piće se priprema direktno u čaši od 20 cl. Prvo staviti kocke leda u čašu i sipati sok od narandže. Ako treba da preporučim neki sok, onda bi to sigurno bio domaći Nectarov sok od naradže (100% narandža). Djeluje mi najprirodnije i što je najvažnije - nije sladak. Dodati 4 cl tekile i grenadine sirup. Lijepa ideja je da sirup sipate neposredno pred gostima, jer taj prizor fantastično izgleda. Sirup koji je gust spustiće se na dno čaše. Ako sve uradite kako treba, na površini će ostati žuta linija od soka od narandže. Zbog ovog efekta se piće i naziva “Tequila Sunrise” - izlazeće sunce. Sada treba pažljivo promiješati tečnost barskom kašičicom i piće je spremno za serviranje.
Preporuka
Pileća salata sa kikirikijem Potrebno: pileće bijelo meso 150 g pečenog kikirikija 100 g susama 200 g majoneza 2 čaše kisjele pavlake so
Potrebno 4 jaja, 300 ml ulja, kašičica vinskog sirćeta ili limunovog soka, kašičica senfa, tri kašike sjeckanog začinskog bilja (peršun, vlašac, nana), dva kisjela krastavca, so, biber Priprema Jaja tvrdo skuvajte, pa žumanca ispasirajte i pomiješajte ih sa senfom. Dolivajte pomalo ulja, a na kraju dodajte so, biber, začinsko bilje i sitno sjeckane kisjele krastavce. Služite uz pohovano meso, sir, kuvanu ribu ili hladna pečenja.
Pljeskavice od povrća
Priprema Obariti bijelo meso i isjeckati ga na tanke štapiće. Kikiriki staviti u čistu krpu i izmrviti oklagijom. Susam propržiti u suvom tiganju da dobije zlatnožutu boju. Pomiješati majonez s pavlakom i dodati sve ostale namirnice. Po želji malo posoliti i prije služenja ostaviti da sat vremena odstoji u frižideru.
Tartarski umak
ni, dodati pršutu koju ste prvo isjeckali na komadiće. Kad isjeckate pršutu sve zajedno pržiti 1-2 minuta. Dodati vegetu i biber po želji i na kraju dodati neutralnu pavlaku i parmezan. Na kraju sve to servirati sa rižom i pomfritom. Dekorisati sa krastavcima i paradaizom. Za pripremu potrebno je izdvojiti svega 20 minuta. Uz ovo jelo iz resrorana PUB 013 preporučuku konzumaciju bijelog vina, koje se savršeno uklapa uz bijela mesa.
Kisjela čorba Potrebno 500 g svinjskog mesa 1 veza zeleni 1 manji celer 2 glavice crnog luka 2 krompira 2 kašike sirćeta 2 čena bijelog luka peršunov list aleva paprika ulje so i biber Priprema Svinjsko meso isjeći. Meso staviti u vrelu vodu da se kuva. Posebno skuvati zelen, celer i krompir i dodati mesu. Crni luk sitno isjeći, propržiti, dodati brašno, pržiti dok ne porumeni, zatim i alevu papriku i sve sipati u čorbu. Kad čorba prokrčka zajedno sa
zaprškom, posoliti je i pobiberiti. Prije služenja čorbu začiniti sirćetom i sitno sjeckanim bijelim lukom i peršunom, a može se dodati i jedna kisjela pavlaka.
Sastojci 3 čena bijelog luka, usitnjena 1 rendana šargarepa rendanog korijena peršuna 1 rendana tikvica veza peršuna lišća celera 5 kašika ovsenih pahuljica ravnih 4 kašike kuvanog integralnog pirinča 5 0 g s i ro v o g , o l j u š t e n o g suncokreta 2gl crnog luka, sitno sjeckane kašičice suvog ruzmarina 1 kašičica suvog origana 2 kašike hladno cijeđenog ulja morska so i biber Priprema Izdinstajte crni i bijeli luk na vodi i ulju, pa dodajte sjeckano bilje i začine i ostavite na blagoj vatri još 5 minuta. Sklonite sa vatre i dodajte povrće, pirinač i ovsene pahuljice, koje ste prethodno poparili u 5 kašika vrele vode. Dodajte suncokretove semenke i dobro izmešajte. Od smjese oblikujte pljeskavice i poređajte ih u pleh. Pecite ih oko 50 minuta na 160C.
42 Automobili
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 21. 7. 2013.
Mercedes s63 AMG
Automobili
predstavljamo, savjeti...
do ª stotkeº stiže za četiri sekunde Nakon kratke video-najave, Mercedes je objavio fotografije i tehničke detalje nove generacije modela S63 AMG. Mercedes S63 AMG predstavlja spoj vrhunske luksuzne limuzine i sportskih karakteristika koje posjeduju AMG modeli. U Mercedesu kažu da je je novi S63 AMG lakši od prethodnika i do 100 kg. Smanjenju mase najviše su doprinijele lakše felne, akumulator i kočioni sistem. U izradi karoserije obilato je korišćen aluminijum, uključujuči i elemente prednjeg dijela školjke automobila i krov, dok je udubljenje u kome se nalazi rezervni točak izrađeno od ugljeničkih vlakana. Elegantna unutrašnjost standarnde S klase prilagođena je sportskim atributima AMG automobila, a to se najbolje reflektuje kroz izbor boja i materijala. Dominiraju crna i grafitna boja, kao i koža, aluminijum i materijali od ugljeničnih vlakana. Srce novog Mercedesa S63 AMG je 5.5 litarski Bi-turbo sa direktnim ubrizgavanjem, koji u ovoj verziji razvija 430 kW / 585 ks i raspolaže maksimalnim obrtnim momentom od 900 Nm. Čak i u ovako snažnom automobilu vodilo se računa o ekonomičnosti i zagađenju, tako da je S63 AMG opremljen ECO stop/start sistemom. Motor je povezan sa sedmobrzinskim AMG SPEEDSHIFT MCT mjenjačem koji ima tri moda rada: “C” (Controlled Efficiency), “S” (Sport) i “M” (Manual). Kada je riječ o performansama, automobil opravdava svoju reputaciju. Od 0 do 100 km/h ubrzava za 4,4 s, bez obzira da li je u pitanju verzija sa kraćim ili dužim međuosovinskim rastojanjem. Pored ove dvije verzije koje imaju zadnji pogon, u ponudi će se naći i 4MATIC model sa dugačkim međosovoinskim rastojanjem, a u Mercedesu kažu da on postiže još bolje ubrzanje i da iz mjesta do “stotke” stiže za svega četiri sekunde. Maksimalna brzina sve tri verzije elektronski je ograničena na 250 km/h. Iako to nije najvažnija stavka, kada se kupci opredeljuju za ovakav automobil, Mercedes je objavio i fabričke podatke o
potrošnji goriva. Modeli sa pogonom na zadnje točkove prosječno će trošiti 10,1 l/100 km, a kod 4MATIC verzije potrošnja se penje na neznatno većih 10,3 l/100 km. Kupcima će biti omogućeno da dodatno unaprijede svoj S63 AMG i konfigurišu ga po sopstvenoj želji. U ponudi su između ostalog i opcione keramičke kočnice, koje su 20 odsto lakše od standardnih. Poput standardne S klase, i na modelu S63 AMG dostupna su brojna savremena tehnološka rješenja, a izdvajamo sistem Magic Body Control koji koristi specijalnu kameru instaliranu iza vetrobranskog stakla koja snima konfiguraciju puta ispred vozila. Na osnovu prikupljenih podataka, sistem automatski podešava oslanjanje i prilagođava ga putu po kojem se vozilo kreće. Mercedes S63 AMG za 2014. imaće zva-
ničnu premijeru na sajmu automobila u Frankfurtu, a u prodaji će se naći do kra-
kreće proizvodnjA
Range Rover Evoque Cabrio
Direktor brenda Land Rover je nedavno potvrdio da je kompanija blizu odluke o sudbini Range Rover Evoque kabrioleta a novi izvještaj daje indicije da je modelu dato zeleno svijetlo.
Anonimni izvor navodi da će krosover koji će uvesti svježine u segment biti u proizvodnji od sljedeće godine. Proizvodna forma automobila će ličiti na koncept i biće bazirana na Evoqueu sa troje vrata.
Opcije agregata će biti prenijete sa standardnog modela, tako da se očekuju i eD4 dizel od 150 ks, DS4 dizel od 190 ks i benzinski “dvolitraš” sa turbočardžerom koji razvija 240 ks.
ja 2013. godine. Cijena će biti naknadno objavljena.
BMW
Osvježeni skuteri
BMW C600 Sport više neće biti dostupan u Titanium Silver Metallic boji, jer će ona da bude zamijenjena Alpine White 3 grafikom. Nova kombinacija boja je primijenjena i na određene komponente, pa su tako neke oplate obojene u srebrnu metalik, zadnji dio okvira je crn, a kućište instrument table je sjajnocrno. Istovremeno, ugrađen je novi mehanizam za otvaranje poklopca rezervoara. BMW C600GT je takođe promijenio odoru. Više nema Platinum Bronze Metallic i Vermillon Red Metallic boje, a noviteti su Havanna Metallic i Quartz Blue Metallic. Cijene još nijesu saopštene.
Tehnologija 43
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 7. 2013.
KONAČNO PREDSTAVLJEN
Stiže i HTC One mini
TEHNOLOGIJA
Kompanija HTC predstavila je HTC One mini, kompaktnu verziju nagrađivanog HTC One modela koji je postavio nove standarde kada je riječ o iskustvu korišćenja pametnih telefona zahvaljujući revolucionarnim tehnologijama među kojima su i HTC BlinkFeed™, HTC Zoe™ i HTC BoomSound™. HTC One mini je savršen izbor za korisnike koji žele najbolje mobilno iskustvo koje može da stane u džep i nastavlja priču o liderstvu po pitanju inovacija. Prateći ekskluzivni dizajn HTC One modela, novi član porodice kombinuje ekran od 4,3 inča i moćni dual-core procesor od 1,4 GHz. Pokreće ga najnovija verzija Androida sa HTC Sense korisničkim iskustvom i ispunjava potrebe ljudi koji zahtijevaju i vrhunski dizajn i performanse. “Ponosni smo što smo zaslužni za vodeći pametni telefon na tržištu i sada kada je izašao HTC One mini imamo najbolju porodicu pametnih telefona na svijetu”, rekao je Piter Čau, generalni direktor HTC korporacije. “HTC One mini ima sve što je HTC One učinilo toliko uspješnim, samo u manjem ali podjednako atraktivnom pakovanju.” HTC One mini kombinuje sjajan dizajn sa HD 720p ekranom od 4,3 inča. Dostupan je u srebrnoj i crnoj boji, a zahvaljujući upečatljivom dizajnu aluminijumskog kućišta, tankom profilu i obrađenim ivicama izgleda fenomenalno i odlično stoji u ruci. HTC One mini će biti dostupan na određenim tržištima tokom avgusta, a globalno tokom septembra.
NOVI TEHNO TREND
TRANSPORT TYCOON
Uskoro novo izdanje Ako ste koji slučajem sredinom ili krajem 90-ih igrali Transport Tycoon, ova vijest će da vas obraduje, a ako nijeste, onda se pripremite na zarazu i vaše virtuelno bogatstvo. Transport Tycoon je igra na koju smo trošili sate i sate kako bismo stvorili naše bogatstvo. Strateška igra i te kako je dobra za osjećaj preduzetništva, ioako virtuelnog, možemo reći monopol za online svijet. Igra započinje 1930. godine a završava 2030. godine, ali na tom putu čeka vas hrpa iznenađenja i poslovnog snalaženja. Naravno, da biste krenuli u biznis trebate posuditi novac kako biste finansirali prvi prevoz i zaradili prvi novac koji naravno opet morate ulagati u dalji razvoj kako biste mogli kupovati modernije vozove i druga prevozna sredstva. Trailer u igri ne otkriva mnogo, ali poznato je da će igra biti reizdana za nove mobilne uređaje sa ekranom osjetljivim na dodir.
Iako se ranije očekivalo da će Apple objaviti iPhone 5S u septembru ili oktobru ove godine, ako je vjerovati novim glasinama, izlazak novog iPhonea pomjeren je za kraj
godine iz razloga što su se u kompaniji u posljednji čas odlučili na promjene u dizajnu, što će rezultirati većim 4,3 inčnim ekranom. Ova vijest može držati vodu s obzirom da je prenosi Bloomberg, inače relevantan izvor informacija, ali opet to ne znači da je to ujedno i finalna odluka Applea. Već je ranije bilo govora o pomjeranju službene objave jer bi uređaj trebao dolaziti u nekoliko boja i s čitačem otiska prstiju. Podsjetimo se, Appleov trenutno aktuelni model iPhone 5 ima 4-inčni ekran i u svojim reklamama često ističu kako je to idealna veličina da uređaj možete koristiti jednom rukom. O Appleu uvijek se mogu čuti svakakve glasine, pa je tako jedna od njih i da će kompanija objaviti phablet — u što iskreno sumnjamo — ali priča da će Apple objaviti jeftiniji iPhone svakako je informacija koja ima dobru podlogu. Za sada nam ostaje samo da pričekamo do kraja godine i vidimo šta to u Appleu spremaju.
Svjetsko tržište pametnih satova premašiće pet miliona isporučenih komada 2014. godine, pokazuju najnovije analize kompanije Canalys. Canalys procjenjuje da je više od 330.000 pametnih satova isporučeno tokom 2012. godine, prvenstveno kompanijama Sony i Motorola, a ove godine taj će iznos dostići 500.000. Tržište pametnih satova, kao nove generacije uređaja kompanija Apple, Google, Microsoft, Samsung... ‘’eksplodiraće’’ do kraja 2014. godine, uz desetostruki rast. Za razliku od ranijih uređaja, pametni satovi će donijeti sofisticiraniji softver i još elegantniji hardver. Pregledne informacije, integracija preko senzora i povezivost sa veb servisima će biti ključne karakteristike, ali ovi uređaji neće zamijeniti pamet-
SKUPO
Olovka za iPad 130 eura Kada se iPhone (a kasnije i iPad) pojavio na tržištu, pokrenuo je revoluciju. Prvenstveno zato što je bio prvi tačskrin uređaj koji za komforan rad nije zahtijevao bilo kakav stajlus. Ipak, “olovka” je ponekad potrebna. Do sada se pojavilo na desetine stajlusa za iPad,
od onih najjednostavnijih, jeftinih i nepreciznih do sofisticiranih. Jedna od novijih pisaljki je i iPad Pen. Osim što je dovoljno precizna da se koristi kao olovka, iPad Pen je i težinom i izgledom vrlo slična običnim olovkama, pa bi trebalo da dobro leži u ruci.
Može se koristiti na svim aplikacijama na iPadu, a dolazi i s dodatnim aplikacijama koje koriste njen pun potencijal. Iako izgleda privlačno, cijena od 169,99 dolara (oko 130 eura) to sigurno nije.
ne telefone, već će biti svojevrsna “dodatna oprema”. “Pametni satovi” će biti najvažniji novi proizvod u kategoriji potrošačke elektronike od kada je iPad definisao tržište tableta”, kazao ja glavni analitičar i potpredsjednik Canalysa Kris Džons. Softverske platforme na pametnim satovima će takođe biti izvanredna prilika za developere da naprave aplikacije u kategorijama kao što su zdravlje i velnes ili sport i fitnes. Dizajn hardvera će takođe biti od ključnog značaja, posebno jer korisnici žele samo da nose moderne proizvode. To bi prema analitičarima moglo da ugrozi tržište tradicionalnih satova, jer će korisnici uvidjeti da pametni satovi dodaju nove funkcionalnosti njihovim životima, a uz to su i dovoljno moderni.
telefoni, računari, igrice...
Svi žele novi iPhone 5S tek u decembru pametni sat NOVE NAJAVE
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2187 sudoku 2012-10-08
Medium level
Teža
6
Lakša
7
3
2
8
3
8
1
7
3 5
5
8
4
6
6
9
3
2 9
Play sudoku online at:
9
3
5
www.sudokukingdom.com
8
2
4
9
3
1
Daily Sudoku puzzle No. 1802
2
2011-09-19
Medium level
Lakša
6
2
5
3
5
8
7
6
4
9 9
8 9
2
8
5
6
4
6
4 Page 1/2 3
3
1
Play sudoku online at:
1 www.sudokukingdom.com 1
5
4 3
6
3
Play sudoku online at:
Puzzle solution:
www.sudokukingdom.com
Rješenje iz prethodnog broja
Sudoku puzzle No. 1942 2012-02-06 5
1
4
8
6
2
7
9
3
2
6
7
5
3
9
8
1
4
9
8
3
1
7
4
2
5
6
3
5
8
6
2
7
9
4
1
7
2
6
9
4
1
5
3
8
Sudoku puzzle No. 1943 2012-02-07
4
9
1
3
8
5
6
7
2
1
7
6
8
2
4
5
3
9
8
3
5
7
1
6
4
2
9
9
3
8
6
5
1
2
7
4
6
7
2
4
9
3
1
8
5
5
4
2
3
9
7
8
6
1
1
4
9
2
5
8
3
6
7
3
6
7
5
1
8
9
4
2
4
9
1
2
7
6
3
8
5
8
2
5
9
4
3
6
1
7
7
5
3
4
8
2
1
9
6
6
1
9
7
3
5
4
2
8
2
8
4
1
6
9
7
5
3
vicevi
Page 1/2
Djevojka piše dečku pismo: -Ja ovako više ne mogu, ne volim te, a i četiri puta sam te prevarila, vrati mi moju sliku i oprosti. Dječko sav razočaran pokupi slike svih djevojaka koje je imao, ubaci slike u kovertu i napiše: -Ja ne znam koja si ti, uzmi svoju sliku a ostale vrati. *** Razgovaraju Amerikanac, Englez i Bosanac o zarađivanju: -Ja zaradim 2000 dolara. Potrošim 1500 dolara... A gdje mi ode onih 500 dolara pojma nemam, kaže Amerikanac. -Ja zaradim 1000 funti. Potrošim 500 funti... A gdje mi ode onih 500 funti pojma
Puzzle solution:
nemam,kaže Englez. -Ma ja ti zaradim nekih 85 maraka , potrošim 350 maraka, a odakle mi marke i odakle mi onih 265 maraka pojma nemam, kaže Bosanac. *** Ulazi čovjek u ordinaciju psihijatra, pa kaze da je njegov brat, koji je ostao u čekaonici, uobrazio da je irski hrt. Doktor: - Uvedite ga da ga pregledam. Onaj izlazi, i vraća se sa irskim hrtom na uzici. Doktor: - Pa to i jeste irski hrt! Čovjek: - Eto vidite! I vas je uspio da ubijedi.
NEVJEROVATNO
U rerni spalila remek djela
Rumunka Olga Dogaru priznala je da je nakon što joj je sin uhapšen “uništila dokaze” tako što je spalila slike. Nije čudno što je majka htjela da zaštiti svoje dijete, ali činjenica da je pri tom spalila umjetnička djela vrijedna desetine miliona dolara ostavlja bez daha! Rumunski istražitelji pronašli su ostatke boje i platna pa više nema sumnje da je mjesto zločina nad umjetninama bila rerna. Sin Olge Dogaru optužen je za krađu vrijednih slika Pikasa, Monea i Matisa iz muzeja Kunsthal u Roterdamu, javlja Bi-Bi-Si. Vrijednost uništenih slika procjenjuje se između 100 i 200 miliona eura. Upravnik rumunskog Narodnog muzeja Ernest Oberlander-Tarnoveanu nije želio da potvrdi da li ostaci odgovaraju ukradenim slikama, ali je istakao da bi se, ako se to pokaže kao tačno, radilo o zločinu protiv humanosti. Čim je policija počela da pretražuje njeno selo, Olga Dugaru je, kako sama priznaje, spalila slike koje je prethodno sakrila u napuštenoj kući i na groblju.
SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012
SUBOTA i NEDJELJA, 20. i 23. 12. 2012
Zabava/Slobodno vrijeme 45 horoskop
Teža
oVAn Pokušajte da se distancirate od saradnika. Ne očekujete da se uvijek slože sa vama. Psihosomatske bolesti mogu nastati uslijed preosjetljivosti. Niko ne može da razumije vaše burne emocije. Zaljubljeni ste i sentimentalni.
Bik Vaša nepogrešiva intuicija uvijek je u pravu. Izbjegavajte alkohol i razne hemijske supstance, jer one djeluju iritirajuće na vaš nježan nervni sistem. Na nesanicu ne obraćajte pažnju. Ljubomora je stanje pod kojim funkcionišete.
BLizAnCi Susret sa zakonom, ukoliko ne budete pametni, može prerasti u sukob. Timski rad. Umor je posljedica toga što ste se preforsirali. Nijeste dobro procijenili sopstvene mogućnosti. Većina pripadnika znaka nastavlja vezu iz prošlosti.
rAk Nov posao nudi šansu za zarađivanje i sticanje materijalnih dobara. Napokon izlazite iz krize. Oporavljate se. Pošto treba popraviti ishranu, to činite kvalitativno. U protivnom ćete se samo udebljati. Izvjesna osoba vas čini srećnim.
LAV U dobrom ste stanju, srećni i zadovoljni. Ne pretjerujte sa hranom i pićem jer opasnost vrijeba iz tog pravca. Budite umjereni. Većina pripadnika znaka je zaljubljena ili spokojna na planu emotivnih odnosa. Očekuju vas užici.
DjEViCA
ZBOG FINANSIJA
ª Bečki dječaciº pred gašenjem ne plaća zakup za palatu Augarten, usljed čega je uvedena kirija koja će iznositi mjesečno 17.200 eura. Predsjednik Udruženja Valter Netig istakao je da to ne dolazi u obzir i najavio je pregovore sa saveznim vlastima, ali je potom podnio ostavku.
Treba se čuvati praznih priča. Ukoliko budete trošili snagu koju nemate, lako možete aktivirati probleme hormonske i nervne prirode. Za sada je sve u redu. Ukoliko ste u stalnoj vezi, situacija sa partnerom se popravlja.
ŠkorpijA Moralna stabilnost i svjesnost situacije čine vas izuzetnim. Moguće su migrene, i to uslijed vremenskih promjena i pada hormona. Sve ostalo je u redu. Obnavljate staru vezu ili na nov način prilazite stalnom partneru i ljubavi.
sTrijELAC Unaprijeđenje, društveni i materijalni prosperitet - samo su očekivani redosljed događaja. Problemi sa mokraćnim putevima su posljedica virusne infekcije. Ljepši pol može imati ginekoloških smetnji. Na emotivnom planu sve cvjeta.
jArAC Sujeta je izražena, ali kod koga nije? Srećan i zadovoljan čovjek je po pravilu i zdrav. Jedini problem ovih dana možete imati sa stopalima. Opušteno provodite prijatne trenutke sa voljenim bićem, i to vas čini nevjerovatno srećnim.
VoDoLijA Zbog napregnutih nerava, savjetuje se boravak u prirodi i bavljenje sportom. Problemi sa viškom kilograma mogu se srediti. U fazi ste porasta seksualne snage, pa ćete krenuti u juriš. Veće šanse imaju muški pripadnici znaka.
riBE Nervi su na samoj ivici. Svi su se okomili protiv vas, ili vi bar tako doživljavate trenutnu situaciju. Emotivni “slučaj” zahtijeva žrtvovanje. Da li se radi o oženjenom partneru ili nečem drugom - vi to znate, i svjesni ste toga.
Krajem avgusta Netig napušta mjesto predsjednika “Bečkih dječaka” i ističe da nema nikakve veze sa prijetećim finansijskim debaklom. Prostorije u kojima već dugo vježbaju “Bečki dječaci” nalaze se u velelepom zdanju Drugog bečkog okruga.
DA Li sTE znALi
Jedan od najpoznatijih horova svijeta, čuveni “Bečki dječaci”, našao se pred ogromnim finansijskim problemom, jer će ubuduće morati da plaća kiriju za prostorije koje koristi godinama. Revizorska ustanova je kritikovala što Udruženje “Bečki dječaci”
Iako ste po prirodi istrajni, sve se odvija sporo. Počinje da vas izdaje strpljenje, pa morate da izvršite preraspodjelu vremena. Izbjegavajte hladne napitke. Sa partnerom ne znate na čemu ste. Možda vas to kod njega i privlači?
VAGA
-Da je penkalo izmislio hrvatski naučnik Eduard Slavoljub Penkala? -Da je Vatikan jedina država u kojoj nema rađanja, a samim tim ni prirodnog priraštaja? -Da je najbolji prijatelj mede Vinija Pua, Kristofer Robin, dobio ime po sinu pisca Aleksandra Milna? -Da je klonirana ovca Doli dobila ime po pjevačici Doli Parton?
-Da je mačka jedina domaća životinja koja se ne pominje u Bibliji? -Da je prva beba iz epruvete Luiz Braun? -Da je glumica Hedi Lamar svojim telekomunikacionim pronalaskom–inovacijom postavila temelje današnje 3G mobilne telefonije? -Da se piće Pepsi prvobitno zvalo Bredovo piće?
46
TV PROGRAM SUBOTA FILM
06:00 Serija: Ponor ljubavi/r 08:20 Film: Čudne igre/r 10:10 Serija:Dva i po muškarca 12:15 Paklena kuhinja/r 13:00 Tačno 1 The Best Of 14:00 Galileo /r 14:45 Radna akcija/r 15:35 Serija:Dama bez blama/r 16:00 Film:Policijska akademija 5/r 17:30 Film:Policijska akademija 6/r 19:00 Vijesti Prve 19:23 Galileo 20:10 Film:Ravnica u plamenu 22:10 Film:Krvavi trag 00:00 Sami u tami/r 00:50 Dosije/r 01:35 Film:Ravnica u plamenu/r
PRVA Dva i po muškarca 10.10
07.00 Dobro jutro Crna Goro 09.30 Film: Pepeljuga 10.00 Vijesti 12.00 Vijesti 12.05 Tv arhiv 13.00 Više od ljeta/r 15.30 Dnevnik 1 16.10 Zapis: Trinaestojulske manifestacije 16.40 Muzika 17.00 Serija:Hispan/r 18.10 Više od ljeta 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.10 Strani dok. program: Međunarodni terorizam 21.00 Strani dok. program 22.00 Dnevnik 3 22.30 Više od ljeta 23.30 Film: Pariz volim 00.00 Vijesti
RTCG 1 Sport 19.55
06:50 City kid’s 06:50 Dobro jutro 10:30 Vikend vizija 11:40 City 12:00 Život u trendu sa Sne\anom Daki’ Miki’ 13:00 Gold muzički magazin 14:30 City 15:00 Domaći film: Šmeker 16:30 Serija:Mala nevjesta/r 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in sa Sanjom Marinković 20:00 Akademci specijal 21:00 Zvijezde granda 00:00 Film: Zemlja snova 01:40 City 02:00 Film:Mafijaški obračun
PINK Magazin in 18.30
07:00 Crtana serija:Škola monstruma 07:15 100 navećih otkrića/r 08:00 Lud, zbunjen, normalan/r 08:30 Svi smo jedan tim/r 08:50 Serija:Kako vrijeme prolazi/r 09:35 Surfuj pametno/r 09:45 Titova kuhinja/r 12:00 Vijesti u 12 12:07 Film:Žikina dinastija 1/r 13:35 Moja polisa 14:00 Vijesti u 2 14:20 Showbizz/r 15:10 Serija:Dva smo svijeta različita/r 15:50 The best of extra lifestyle 16:30 Vijesti u pola 5 17:00 Serija:Vratiće se rode/r 17:50 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Kako vrijeme prolazi 19:45 Serija:Asi 20:15 Film:Šest dana, sedam noći 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport vikend 22:25 Serija:Posjetioci iz praiskona 23:15 Film:Ubistva na rijeci 00:45 Film:Fabrika/r
VIJESTI Serija: Asi 19.45
Sport
Informativa
06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:00 Top Shop 09:30 Serija 10:00 5 do 5/r 11:00 Radio u boji 12:30 Živa istina /r 14:00 Bez uputa 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Film 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji: Summer dj
ATLAS Divlja ljepota 16.30
TV PREPORUKA RAVNICA U PLAMENU Prva 20.10
Silvija je lijepa menadžerka restorana čija hladna, profesionalna spoljašnost skriva snažnu seksualnost, a stranac iz Meksika suočava ju s njenom zagonetnom prošlošću. U Meksiku mlada cura bez majke, Marija, živi srećno s ocem sve do tragičnog incidenta koji sve mijenja. U pograničnom gradiću dvoje tinejdžera, Marijana i Santijago, pronalaze ljubav nakon iznenadne smrti svojih roditelja.Gina se upušta u strastvenu vezu, a njena sudbina isprepliće se sa sudbinom Silvije i ostalih...
08.00 Serija: Naša ljeta 10.45 Više od ljeta/r 11.45 Film: Ženske stvari/r 13.30 Program za djecu: Spretne ruke – vitraž 14.00 Film: Momci iz komšilukar 17.00 Film: Mobi Dik 1 19.00 Crtani film :Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija: Igra 20.30 Serija:Djevojački institut/r 22.00 Dok. program/r 22.30 Muzika 23.00 VOA – glas Amerike 23.30 Vikend serija: Igra/r 23.55 Vikend film: Zataškavanje
RTCG 2 VOA – glas Amerike 23.00
09:55 Dogodilo se… 11:00 Info Tip 12:15 Trijaža 12:45 Svijet sporta 14:00 Smiješna Top Lista 15:15 Fudbal.me 17:30 Retrospektiva 19:00 Toto Klub 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 21:15 Texas Holdem Poker 00:40 Smiješna top lista
777 Dogodilo se… 09.55
08:30 Aljazeera 10:30 Kindermanija 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:00 Plodovi zemlje 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 22:00 Aljazeera 00:00 Astro num caffe
MBC Rock karavan 20.15
KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Na slovo na slovo 11:35 Neki novi klinci tv serija 12:30 Sazvežđe belog duda 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Trag 14:00 Gastronomad 14:15 Mira Adanja Polak i Vi 15:00 Vesti 15:10 TV lica: Mustafa Nadarević 16:00 Vesti 16:03 Selo gori a baba se češlja tv serija 16:50 Mala ubistva Agate Kristi francuski film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Selo gori a baba se češlja tv serija 21:00 Moja Afrika američki film 23:45 Vesti RTS 2 08:24 Kukuriku šou 08:45 Ana Dobrić animirana serija 08:52 Zujalica 09:30 Datum 09:35 Verski kalendar 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 13:55 Leti, leti pesmo moja mila 14:25 Savremeni pisci: Pol Oster 15:10 Bilja Krstić i Bistrik 16:00 Biciklizam: Tour de France 17:00 Odbojka na pesku-VIP beach masters 2013: Novi Sad, prenos 18:00 Vrele gume 18:30 Me-
dalje zauvek 18:50 Sportska budućnost Srbije 19:05 Datum 19:15 25. godina Bajage i instruktora 20:00 Potrošački savetnik 20:30 Biciklizam: Tour de France 21:00 Svet sporta 21:30 Odbojka-Finalni turnir Svetske lige, polufinale 1, prenos 23:15 Festival “Tvrđava teatar” 23:45 Belgrade vybe festival: Thievery corporation faithless 00:20 Medalje zauvek 00:40 Sportska budućnost Srbije 01:00 OdbojkaFinalni turnir Svetske lige, polufinale HRT 1 10:10 Vijesti iz kulture ® 10:25 Kućni ljubimci 11:00 Normalan život emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 1 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar ® 12:35 Prizma multinacionalni magazin 13:20 Duhovni izazovi 13:50 (UNHCR-OSCE regionalni stambeni program 17’25”) 14:15 Mladi ninja 2 američki film ® 15:45 Reporteri: Rat ruža ® 16:30 Zapovjed pod lipom emisija pučke i predajne kulture 17:00 Vijesti 17:10 HAK - promet info 17:15 Kulturna baština 17:35 Cetina dokumentarni film 18:05 Lijepom našom: Požega 59’58 19:05 Najava programa 19:10 Ezopovo kazalište, епизода 14. crtani film 19:20 Dim, dam, dum, 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:05 Loto 7/39 20:10 Junaci u kamionima 21:00 Kultur-
07:15 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Pet Show 11:45 Životinjske lakrdije/r. 12:30 Lili Pez 14:10 Serija: Distrikt /r. 15:15 Majstor kuhinje /r. 16:00 Prolog /r. 19:00 Raport iz Bara 19:45 Autoshop/r. 21:00 Info 21:35 Putopisi 22:00 Film: Zbogom draga 00:00 Ponoćni Info
MONTENA Lili Pez 12.30
DANAS U GRADU na baština: Brijuni 21:15 Kronika festivala igranog filma u Puli, епизода 1. serija 21:30 Otvaranje festivala igranog filma u puli film 22:35 Dnevnik 3 22:55 Vijesti iz kulture 23:03 SPORT 23:06 Vrijeme sutra 23:08 HAK - promet info 23:15 Zločinci u odijelima 00:00 Sirene HRT 2 09:30 Teletubbies 09:55 Majstori svirači: Zagrebački dječaci, zbor ORK Muzičke akademije 10:25 Zdravo maleni - kronika 53. MDF Šibenik 10:50 Sportske igre mladih, 11:05 The adventure scouts ® 12:30 Titanic13:15 Titanic 14:05 ATP Umag 2012.: Marin Čilić - Marcel Granollers, snimka finala 98’47 ® 15:45 Evergreen, епизода 4. 1. dio (4/8) 17:30 Briljanteen ® 18:10 Top Gear 19:00 Kriške sira ® 19:25 U vrtu pod zvijezdama:00 Glee 2 20:45 Bajaga & Instruktori, snimka koncerta 22:35 BIti flynn 00:15 Zakon i red: Odjel za žrtve HBO 07:30 Uredništvo 08:30 Stani! ili će moja mama pucati 10:00 Pingvini moga tate 11:35 Hollywood: Na snimanju 12:05 Prijateljice pune love 13:30 Potomci 15:25 MArtovske ide 17:05 Podeljena 18:3 Kao ludi 20:05 Formula uspeha 22:15 Podzemni svet: buđenje23:45 Razgolićeni 00:15 Tatin sin 02:10 Super policajci
FOX CRIME 07:55 Novi stari slučajevi 08:55 Novi stari slučajevi 09:55 Novi stari slučajevi 10:55 Odstrel 4 11:40 Odstrel 12:25 Odstrel 13:10 Odstrel 14:50 Bostonsko pravo 15:40 Bostonsko pravo 16:35 Bostonsko pravo 17:25 Bostonsko pravo .18:15 Bostonsko pravo 19:05 Imitator (a.k.a. Bomb Squad) 20:00 Imitator 20:55 Imitator Jarod 21:50 Most 22:50 Nepogrešivi instinkt 1 23:45 Zločinački umovi 00:35 Zločinački umovi 01:25 Zločinački umovi ARENA SPORT 09:00 Košarka Srpska liga: Crvena Zvezda - Mega Vizura G1 11:00 Fudbal Francuska liga: best off PSG - Rennais 13:00 Fudbal Liga sampiona: best off Zenit - Malaga 15:00 Fudbal: klupske tv: Arsenal TV 17:00 Fudbal uefa - Great Matches of European Football Ep 09 17:30 Fudbal UEFA - Great Matches of European Football Ep 10 18:00 Fudbal Copa libertodores: Finale G1 20:00 Odbojka Svetska liga: Group Stage 19.06.2013 Game 2 21:30 uživo Odbojka svetska liga: Polufinale 1 23:30 Dnevne vesti Magazin - sport quest: Ep 01 00:00 NFL LFL: Philadelphia - Baltimore 01:00 uživo Odbojka svetska liga: Polufinale 2 03:00 Espn: documentary: The band That Wouldn’t Die
CINEPLEXX
Napad na Bijelu kuću 15:15; 18:30; 20:15; 22:10; Panduri za mrtvake 14:15; 20:30; 22:20; Bitka za pacifik 3D 17:45; 20:40; 22:40; Žestoke djevojke 17:00; 20:00; 21:30; Usamljeni rendžer 14:45; 18:00; Velika iluzija 18:15; 21:00; Mlađi referenti 19:15; Univerzitet za monstrume 3D 12:00; 14:00; 16:00; 17:50; Univerzitet za monstrume 11:00; 13:00; 15:00; Svjetski rat z 3D 16:15; 23:00; Čovjek od čelika 3D 15:30; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 11:15; 13:15; Zambezia 3D 13:30; Kruds 3D 12:15; 12:45;
47
TV PROGRAM NEDJELJA FILM
06:00 Serija: Ponor ljubavi/r 08:20 Film: Ravnica u plamenu/r 10:10 Serija: Dva i po muškarca/r 11:30 Film: Krvavi trag/r 13:15 Film: Maska/r 15:00 Talk Show- Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:30 Sami u tami/r 17:20 Dosije 18:10 Exkluziv The Best Of 18:35 Exploziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija: Pevaj brate/r 20:15 Serija: Pevaj brate/r 21:00 Serija:Pevaj brate 21:45 Film: Otporan na metke 23:15 Film:Tačka pucanja 00:45 Exkluziv The Best Of/r 01:15 Exploziv The Best Of/r
PRVA Serija:Pevaj brate 21.00
07.00 Dobro jutro Crna Goro 09.30 Kad prošetam Crnom Gorom 12.00 Vijesti 12.05 Strani dok. program: Privatni život/r 13.00 Više od ljeta/r 14.00 Vijesti 15.30 Dnevnik 1 15.50 Mostovi 16.30 Film: Planeta 18.00 Strani dok. program : Međunarodni terorizam/r 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.10 Hronika kotorskog festivala 20.30 Strani dok. Program: Smrt Bin Ladena 21.00 Serija: Hispan 22.00 Dnevnik 3 22.40 Art magazin 23.05 Film: Bivša 00.35 Hronika kotorskog festivala
RTCG 1 Hronika kotorskog festivala 20.10
06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Film: Ledeno doba 3: Dinosaurusi dolaze 12:15 City 12:30 Top speed 13:00 Grand parada 14:00 Akademci specijal/r 14:45 City 15:00 Ja to tako sa Ivanom Baltić 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 19:15 Kursadžije 20:00 Serija: To toplo ljeto 21:00 Film: Devet mjeseci 23.00 Vip room 00:30 Trenutak istine 01:40 City 02:00 Film: Point blank
PINK Nedeljno popodne sa Leom Kiš 16.00
07:00 Crtana serija: Baltazar 08:00 Film: Otmica 09:05 Film: Virdžinija i grom 10:45 Serija: Titova kuhinja 12:00 Vijesti u 12 12:07 Film: S one strane neba 14:00 Vijesti u 2 14:07 Film:Šest dana, sedam noći/r 15:45 Dok.serija:Život sa morem 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Svi smo jedan tim 16:55 Lud, zbunjen, normalan 17:30 Showbizz 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Vratiće se rode 19:50 Dva smo svijeta različita 20:25 Film: Žikina dinastija 2 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport vikend 22:25 Film:Kviz 00:35 Serija: Posjetioci iz praiskona/r
VIJESTI Film:Žikina dinastija 2 20.25
Sport
Informativa
06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5/r 11:00 Radio u boji 11:30 Top Shop 12:00 Film/r 13:30 I Love My Car 14:00 Film /r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Večera kod Džaje 20:00 Showroom 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji: Summer dj
ATLAS Večera kod Džaje 18.30
TV PREPORUKA OTPORAN NA METKE Prva 21.45
Odlučni Mason Storm izuzetno je sposoban losanđelski detektiv koji jedne večeri 1983. godine na kasetu snimi razgovor skupine kriminalaca i njihovog zagonetnog šefa koji naručuje nečije ubistvo. Mason ne zna da su ga gangsteri vidjeli, te da je njihov šef, ambiciozni mladi senator Vernon Trent ,naredio uklanjanje neželjenog svjedoka i njegove porodice. Nakon što svom šefu i prijatelju, poručniku Kevinu O´Maleju otkrije neke detalje o slučaju, odlazi kući, supruzi Feliciji i sinu Soniju .Te noći napadnu ga Trentovi plaćenici, ubiju Feliciju, njega teško rane, a Soni uspije pobjeći.
08.00 Crtani film:Sali Bolivud 09.30 Program za djecu: Iščašene bajke – Ivica i Marica na vikendu 10.20 Film: Pariz volim te 13.30 Program za djecu: Spretne ruke – guslar 16.05 Program za djecu: 1. Zamislite djeco – Otkucaji 16.50 Dok. program: Tradicija Crne Gore 17.20 Film: Mobi Dik 2 19.00 Crtani film: Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija:Igra 20.30 Serija:Djevojački institut/r 22.45 Reportaža 23.15 Vikend film:Bijeg u slobodu
RTCG 2 Film: Mobi Dik 2 17.20
08:00 10:00 11:45 13:00 14:00 14:45 15:00 16:15 17:00 18:15 19:00 20:30 22:00
Fudbal.me Retrospektiva Zabava Gušteranje Dogodilo se... Žestoko Toto Vijesti Toto Klub Retrovizor Ekstremno Texas Holdem Poker Nindža ratnici Grad koji volim
777 Ekstremno 18.15
08:30 Aljazeera 09:00 Plodovi zemlje 10:45 Zdravo jutro 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:00 Kindermanija 14:30 Plodovi zemlje 15:30 Astro num caffe 17:00 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 21:30 Aljazeera 22:20 Na točkovima 23:00 Nokaut 00:00 Astro num caffe
MBC Astro num caffe 15.30
KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Kukuriku šou 11:17 Poletarac 11:45 Priđi bliže tv serija 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:15 Vreme je za bebe 14:55 Gastronomad 15:10 Vesti 15:20 Sat 16:05 Vesti 16:08 Selo gori a baba se češlja tv serija 17:00 Vesti 17:05 Zadnja kuća Srbija: Gastarbajteri (Žagubica) 17:40 Lud, zbunjen, normalan tv serija 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Selo gori a baba se češlja tv serija 21:00 Godine ljubavi italijanski film 23:10 Ubistvo danska serija 00:10 Dnevnik 00:25 Jelen top 10 01:10 Lud, zbunjen, normalan tv serija 01:45 Balkanskom ulicom RTS 2 08:00 Dozvolite... 09:00 Sirene animirana serija 09:20 Bernard animirana serija 09:24 Bila jednom zemlja animirana serija 09:48 Zdravo Kino animirana serija 09:58 Ja, mi i drugi 10:30 Moj ljubimac 11:00 Znanjeimanje 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV 13:00 Trag u prostoru: Energija zemlje 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Srpski istočnici: Biser dunja boga moli 14:30 Mesto koje čuvam: Horizonti moga svetla 15:10 Igrale
se delije na sred zemlje Srbije: KUD Srbija “IMT” 16:15 Odbojka-Finalni turnir Svetske lige, polufinale 1 ® 18:15 Odbojka-Finalni turnir Svetske lige, polufinale 2 ® 20:15 Biciklizam: Tour de France 21:15 Prosek tv film 22:45 Likovna kolonija RTS: “In speculo” - Dobri Stojanović 23:00 Sat 23:45 Vikend Evronet 00:15 Ja, mi i drugi 01:00 Odbojka - Finalni turnir Svetske lige, finale HRT 1 10:05 Vijesti iz kulture ® 10:15 Najmoćnije žene svijeta: Grace Kelly, епизода 3. dokumentarna serija 11:10 Ubojstvo, napisala je 12:00 Dnevnik 1 12:18 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro 15:40 Divlji u srcu 16:30 Vrtlarica ® 17:00 Vijesti 17:10 HAK - promet info 17:15 VKraljevna nevjesta 18:50 Jelovnici izgubljenog vremena 19:10 Ezopovo kazalište, епизода 15. crtani film 19:20 Dim, dam, dum 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:05 Loto 6/45 20:10 Vjerujem u anđele 20:55 U boljem svijetu film ® 22:55 Dnevnik 3 23:15 Vijesti iz kulture 23:23 SPORT 23:26 Vrijeme sutra 23:28 HAK promet info 23:29 Kronika festivala igranog filma u Puli23:45 Zločinci u odijelima HRT 2 09:17 Animanijaci 09:37 Feliksova pisma 10:00 Pripovjedač 10:25 Priče u slikama 1,
07:03 Svježi u dan 09:15 Crtani filmMumijevi 09:35 Crtani filmovi 10:00 Pet Show /r. 12:30 Lili Pez/r. 13:45 Film: Zivjeti ovaj zivot 15:03 Raport iz Bara /r. 15:30 Planet Croatia /r. 18:30 Životinjske lakrdije/r. 19:00 Muzički program 19:30 Crtani filmovi /r. 20:30 Planet Croatia 21:00 Koncert 22:00 Film: Tunel smrti 00:00 Koncert
MONTENA Planet Croatia 20.30
DANAS U GRADU 10:40 Biblija 10:50 Portret Crkve i mjesta 11:00 Vrbovsko: Misa prijenos 12:05 Filmovi buda spencera: detektiv xxl: topovska kugla njemačko-talijanski film 13:45 Titanic, 14:30 Titanic 15:20 Svjetski atletski prvaci: Osaka 2007 dokumentarna serija 16:15 Sabatina dokumentarni film ® 18:35 Top Gear 19:25 U vrtu pod zvijezdama, епизода 20. 20:00 Kralj teksasa film ® 21:35 Kazino 00:25 Arsen, Gabi, Matija HBO 10:00 Prasci u svemiru Američka obiteljska komedija iz 1999. 11:25 Neka ružni crknu 13:10 Ljetni kamp 14:55 Alvin i veverice 3: urnebesni brodolom film 16:20 Pepeljugina priča 3 17:45 Hollywood: Na snimanju 18:15 Tri musketara 20:05 Marigold hotel 22:05 Okus krvi 6 22:55 Jevrejska veza 00:20 Mali kasapin 02:10 Roman polanski: izbaci uljeza FOX CRIME 09:55 Bolni propusti 110:55 Monk 6 11:40 Monk 6, епизода 16. Mr. Monk is on the Run – Part 2 12:25 Nepogrešivi instinkt 13:10 Nepogrešivi instinkt . serija 13:55 Nepogrešivi instinkt 1, 14:50 Ncis 1, 15:40 Ncis 1 16:35 Ncis 1 17:25 Ncis 1, 18:15 NCIS 1 19:05 Imitator 1 20:00 Imitator 120:55 Nepogrešivi instinkt 21:50 Nepogrešivi instinkt 1, 22:50 Kraljevi bekstva
23:45 Zločinački umovi 00:35 Zločinački umovi 01:25 Medij 02:10 Medij Truth 02:55 Medij 3 ARENA SPORT 11:00 Fudbal Italijanska liga: best off Genoa - Napoli 13:00 Fudbal LIGA SAMPIONA: BEST OFF Ajax - Borussia Dortmund 15:00 FUDBAL: MLS LIGA: Seattle - Colorado 17:00 Dnevne vesti Magazin - sport quest: Ep 01 17:30 Fudbal-brazilska LIGA 19:30 Atletika Diamond liga: Monaco 21:30 uživo Odbojka Svetska liga: Za 3. mesto 23:30 Dnevne vesti Magazin - sport quest: Ep 02 00:00 NFL LFL: Omaha - Clevland 01:00 uživo Odbojka svetska liga: Finale 03:00 Fudbal Copa libertodores 03:30 Dnevne vesti Magazin - sport quest: SPORT KLUB 11:00 Moto GP Laguna Seca-Kvalifikacije Moto 12:00 Friendly:Australia A league Stars-Manchester United 15:00 ATP 500 Hamburg Finale (direktno) 17:00 Košarka EP U20 M Bronza direktno 19:15 Košarka Ep u20 m finale direktno 21:00 Švajcarska liga: Grasshopper - Basel 23:00 Moto GP Laguna Seca - Trka Moto GP (direktno) 00:15 Belgijska Super Cup: Anderlecht - Genk 02:15 Copa Euroamericana: Deportivo Anzoategui - Porto 04:00 Eurobeach soccer: Greece Bulgaria
CINEPLEXX
Napad na Bijelu kuću 15:15; 18:30; 20:15; 22:10; Bitka za pacifik 3D 17:45; 20:40; 22:40; Žestoke djevojke 17:00; 20:00; 21:30;Usamljeni rendzer 14:45; 18:00; Velika iluzija 18:15; 21:00; Mlađi referenti 19:15; Univerzitet za monstrume 3D 12:00; 14:00; 16:00; 17:50; Univerzitet za monstrume 11:00; 13:00; 15:00; Svjetski rat z 3D 16:15; 23:00; Čovjek od čelika 3D 15:30; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 11:15; 13:15; Zambezia 3D 13:30; Kruds 3D 12:15; 12:45;
48
SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 7. 2013.
MALI OGLASI om na broj
Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.
SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN
MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)
SA URAČUNATIM PDV-OM
VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.
Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104
OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! KUĆE/STANOVI P
Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686
Prodajem kod Čačka kuću i zemlju pokraj puta za Banju Trepča u Mojsinju, može i zamjena za protivvrijednost u Crnoj Gori. Pozovite 38269448787
Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148
Prodajem novu kuću, 180m2, kod Hemomonta sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel. 069/567-440
Podgorica (AVNOJ-a 32) Zabjelo: Veoma povoljno (125.000 ili 550 e/ m2) kuća na placu od 543m2 sa građevinskom dozvolom i četiri zasebna stana ukupne površine 173m2 + 59 m2 natkrivenih terasa, kao i 20m2 u zasebnom objektu. Stanovi sa zasebnim ulazima, parkinzima i dvorištima. Moguća podjela po vertikali. Tel. 069/273-396 i 067/623-082
I
Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992
Podgorica (AVNOJ-a 32) Zabjelo: Veoma povoljno (600 e/m2) stan (84,6m2) u1/2 kuće sa zasebnim ulazom, parkingom i dvorištem. Tel. 069/273-396 i 067/623-082
Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045 Nikšić - preko puta bolnice podajem dobar trosoban stan 100m2+2podruma. Na 1. spratu, ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan! Moguća kompezacija za manji uz doplatu. Tel.067/272-015
Podgorica: Povoljno (za kupovinu ili zakup) kuća u završnoj fazi gradnje, na Draču (Ulica V. Martinovića), pogodna za rezidencije i predstavništva. Tel. 069/273-396 i 067/623082 Podgorica - Donja Gorica, kuća 400m2 na placu 500m2. Lokacija izvanredna. Plaćanje kešom sa mogućnošću djelimične kompenzacije. Tel.067/824-411 Prodajem kuću u Podgorici-D.Gorica 140 m2, plus pomoćni objekat 50m2, na placu od 500m2. Cjiena 85.000. Tel.067/311-600 Prodajem nov dvosoban stan, 56m2. Li , klima, četvrti sprat, Zeta gradnja, Stari aerodrom. Namještaj gratis. Tel.067/591-220
Prodajem manju garsonjeru u Podgorici. Novogradnja, polunamještena, drugi sprat. Tel.069/485-235, 067/639-969 Kuća na prodaju, 280m2, sve zasebno, sadrži dva trosobna stana i jednosoban (osigurana), ostava, garaža, krevet za lozu, ograđeno, 500m2 plac, ulična rasvjeta. Tel.063/239-981
Prodajem staru kamenu kuću na poluostrvu Luštica-Zabrđe sa ekstra pogledom na more. Kuća 280m2 na placu 620 m2. U kući se nalazi stari mlin za mljevenje. Tel.067/850-510
Izdajem jednosoban nenamješten stan u Podgorici. Ulica slobode. Tel.067/502-217 Izdaje se namještena garsonjera, centar, mjesečno plaćanje. Tel.069/080-691 Prodajem ili izdajem nov jednosoban stan - klimatizovan, postavljeni kuhinjski elementi, visoki suteren, početak Zagoriča. Tel.067/260-423, 068/877-879 Izdajem jednosoban ekstra namješten stan, 60m2, u Podgorici, Vojislavljevića. Poslovnim osobama - 250 eura. Parking, internet. Tel.067/287-308, 069/185-484
Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616
Izdajem namješten stan u Beogradu, odlična lokacija, pogodan za studente ili porodicu. Tel.068/387-078 i 067/453-324
Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370-629
Izdajem namještenu kuću. Novogradnja – Masline. Tel.067/553-794
Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e. Tel.067/666-966
Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077
Prodajem kuću 250 m2 na placu 800 m2 u Kotoru - Dobrota. Dozvola za nadogradnju. Tel.069/657-104
Izdajem jednosoban nenamješten komforan stan u zgradi. Zagorič, novogradnja, interfon, klima, dvije terase, parking. Tel.067/439-702
U Maslinama, blizina vrtića, izdajem dvosoban, kompletno namješten stan i garsonjeru - lijepa kuća, klimatizovana, sve odvojeno. Tel.063/233-003
Beograd, Vračar prodajem jednosoban stan 53 m2. Namješten, odmah useljiv, ekstra, novogradnja. Tel.0038269325340, 067/609-141
Izdajem 2 garsonjere u centru Karađorđeve 11 (namještene) i stan na Zabjelu nenamješten. Tel.068/226-161
Izdajem jednosoban prazan nov klimatizovan stan u zgradi na Starom aerodromu. Tel.068/670-646
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni
49
subota i nedjelja, 20. i 21. 7. 2013.
MALI OGLASI
Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051
Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629
Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, preko čitave godine, na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325-323
Podgorica - Donja Gorica, placevi od 750-3.350m2. Sve je urbanizovano od 4-6 urbanizovanih placeva. Lokacija odlična. Cijene povoljne. Tel.067/824-411
Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605
Kupovina
Prodajem placeve u blizini Spuža. Povoljni za farmu. Tel.067/206-566
Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 300 eura. Tel.067/249-299
Prodajem plac, 5.000 m2, u Rvašima 15 km od Podgorice, asfalt, voda i struja na placu. Tel.069/989-705
Prodajem alfu 145 1.9 TDI, troje vrata, 97. godiste, registrovana do 24. jula 2013, cijena 1.500 eura. Tel.067/670-445
Mijenjam plac, 400 m2, Podgorica - Zagorič, 2,5 km od centra, 1m2 85e za novije dizel auto ili kombi 6+1, 7+1, a uz vašu doplatu. Tel.069/572-352
Baotian skuter 50 ccm, četvorotaktni, godinu star, prešao 1.500 km, isti peugeot v clic. Tel.067/724-824
Potražnja
Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660
Kupujem jednosoban stan u Podgorici. Tel.069/407-346 SOBE
Renta sobe dan, dva ili više. Kupatilo, klima, TV, parking. Ekstra povoljno! Podgorica-Zabjelo. Tel.069/690-193 Izdajem sobu ženskoj Tel.069/787-918
osobi.
Izdajem sobe za studente (kuhinja, kupatilo) blizu Ekonmskog i Pravnog fakulteta. Tel.069/305-363, 067/555-065 POSLOVNI PROSTOR
IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089
Prodajem plac na Crkvinama, blizu magistralnog puta. Tel.068/123-069 Prodajem placeve od 3.000m2 i 5.000m2, Bjelopavlići, Kula Lakića, 20min od Podgorice, povoljno! Tel.068/058-200 U Grahovu na prodaju 8.600 m2 zemljišta. Put, voda, struja. Tel.069/558-389 VOZILA/AUTO DJELOVI
Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767
Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102
Vize kanadske. Tel.069/992-209, 00381113186548
Izdajem poslovni prostor, 32m2, u centru grada. Pogodan za kancelarije. Tel.069/703-301
Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331
USLUGE
Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno. Tel.068/222-188
Prodajem poslovni prostor u Herceg Novom blizu centra. Tel.069/042-227 i 068/317-852
PLACEVI
Suzuki swift 1.0, 98. god, 5v, 1 vlasnik, potrošnja 5l/100km, nove gume, reg. do 11.2013. god. Tel.067/594-405
Povoljno prodajem
FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema
067 24 99 11
Registracija preduzeća besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Promjena statuta, likvidacija preduzeća, ugovori... cljubo55@gmail.com Tel.069/221-974 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409729 Vršim sve usluge Krečenje 0,50e po Tel.067/427-850
Profesionalnim trimerom održavamo imanja, bašte, poslovne prostore i vile. Podgorica i okolina. Tel.067/668-189
moleraja. Izrada seminarskih, diplomskih kvadratu. i drugih radova iz oblasti prava, međunarodnih odnosa i EU. Tel.067/245-629 Zatvaranje terasa, ugradnja i popravka svih vrsta roletni, PVC Tepih servis Orkan. Pranje tepiprozora, venecijanera, trakastih ha, obostrano mašinsko ribanje, zavjese i komarnka. Tel.069/497- spiranje u bazenu, prevoz be216 splatan. Kvalitetno i povoljno. Tel.067/389-585 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Ugradnja keramike, lamiTel.069/459-110 nata, tapeta ,molerski radovi. Kompletna adaptaciTepih servis, klasično pranje, do- ja kupatila. Kvalitetno i brzo. lazak po pozivu. Tel.067/631-727 Tel.067/580- 398
50 Hit mikro kamere u privesku, u hemiskoj olovci, upaljaču...mikro prisluškivači... Dtektivske usluge, obezbjeđenje, video nadzor info centar 0-24h. Tel.067/594-405 Ugradnja video nadzora, prodaja kamera, mikro kamere, mikro prisluškivači, GPS lociranje, otkrivanje preljube… agencija.mne@ gmail.com Tel.067/594-405 Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, usisivača, postavljanje i popravka instalacija rasvjete, tabli sa osiguračima. Tel.069/541-103 NASTAVA
subota i nedjelja, 20. i 21. 7. 2013.
MALI OGLASI KUĆNI LJUBIMCI
Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana. Na poklon i sterilizacija. Tel.067/909-2479 LIČNO
Ja slijedim svoju zvijezdu vodilju, a Vi? Tel.069/946-041
Muškarac želi damu za dobar provod, isključivo udatu. Tel.069/635-261
Prodajem loptu skakutač, Spajdermen igračku za djecu do 50kg, novo, povoljno. Tel.069/260-827
Oženjen, 35 godina, veoma potentan, upoznao bi damu ili par radi intimnog druženja. Kontakt SMSom. Tel.067/509-499
Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392
Pedantna, odgovorna žena, traži posao. Tel.069/787-918 Bebisiterka, slobodna od 01.08. 35 godina, majka dječaka. Tel.069/219-918 Potrebni taksi vozači sa poznavanjem grada u Budvi. Tel.068/079977 Potrebna mlađa ženska osoba po mogućnosti studentkinja za čuvanje dvoje djece školskog uzrasta. Tel.067/422-727
Prodajem 10 gajbi ambalaže nikšićkog piva po 4 eura, 2 plinske flaše standardne po 25 eura, 1 plinsku grijalicu "šešir" (plaćenu 217) za 100 eura. Tel.069/029-941 Valjak za peglanje, njemački, malo korišćen, kao nov, hitno. Povoljno. Tel.069/420-435
Klime, svi modeli, split, multi, kasete, parapatne inverteri, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com
Električni šporet Gorenje 50 eura, rashladna vitrina mala 150 eura, bendž klupa 90 eura, klupa za trbušnjake 80eura. Tel.063/239-981
Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598
Paorska paradna kola (zaprega) iz 1929. god pogodna za restorane, hotele i dvorišta. Cijena 1.500 eura. Tel.063/239-981 i 067/239-923
RAZNO
Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas,sjutra.Radnadaljinupomoćuslike. Tel.068/504-029
Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505
Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490
Liječim bioenergijom glavobolju, tumore, kostobolju i druge razne bolesti. Zakazivanje, garancija. Tel.068/442-446
Momak 26 god, zgodan, solidno građen. Javite se dame za diskretno druženje. Podgorica i primorje. Tel.069/774-006
APARATI/OPREMA
POSAO
Liječim ženski i muški sterilitet, čajevima, garancija. Poziv na broj 068/442-446
Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474188 Prodajem sprej za odbranu od pasa itd. Domet spreja pet metara. Njemački. Tel.067/519-626
Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
51
subota i nedjelja, 20. i 21. 7. 2013.
MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
vozovi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);
09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:
Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,
20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.
Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052
Avioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535
Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40. Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.
Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15. Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240, fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Radno vrijeme poslovnice na aerodromudvasataprijeleta.Telefoni020/653051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051
Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154
Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202
KUPONMANIJA
Uz sve kupone možete da uštedite do 250€ -10% popusta na kupovinu u nedelju 27.07.2013. Popust ne važi za artikle koji se već nalaze na akcijskom sniženju.
27
27
27
27
27
27
27
27 27
odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama