Izdanje 11. jul 2013. by Dnevne Novine

ce 30 nt i

BUDVA ● 3

PET FIRMI DUGUJE 25 MILIONA ZA KOMUNALIJE

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

ČETVRTAK, 11. 7. 2013 .

BROJ 583/ GODINA II

REBALANS ● 7

TRINAESTOJULSKI OBRAČUN

Ministar Radoje Žugić danas o ostavci

DRŽAVNO PRIZNANJE ĆE NAJVJEROVATNIJE URUČITI POTPREDSJEDNIK SKUPŠTINE SULJO MUSTAFIĆ, SAZNAJU DN

Krivokapić neće da uruči nagradu

POREZ● 7

Kladioničari: Zbog PDV-a kockaće se po kućama SINDIKAT MEDIJA ● 10

Hitno riješiti paljenje automobila novinara DN

POTPISAN UGOVOR● 6

Montenegro bonus preuzeo Kombinat

ontenegro bonus potpisao je ugovor sa upravom i stečajnim sudijom o preuzimanju i organizaciji proizvodnje u Kombinatu aluminijuma za vrijeme stečaja. Ovaj ugovor bi, prema informacijama Dnevnih novina, danas trebalo da bude i na sjednici Vlade, od koje se očekuje da da zeleno svijetlo Montenegro bonusu da preuzme fabriku do pronalaska novog investitora. Stečajni upravnik Veselin Perišić vratio je juče na posao svih 1.200 radnika. Ranije je bilo saopšteno da će samo dio radnika ostati u fabrici radi održavanja proizvodnje.

TIVAT ● 25

Penelope Kruz stiže u Porto Montenegro

POTVRĐENO PISANJE DN ● 29

Mirotić ne igra sadaddas ni asdza Španiju ni za Crnu Goru

SREBRENICA ● 8

Nesuočavanje sa zločinima je prijetnja društvu MODA ● 33

Najtraženiji dizajner na crvenom tepihu

Tema dana

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

EDITORIJAL

Prošle godine ga ništa nije spriječilo da uruči nagrade

NOVAK USKOKOVIĆ urednik

PODGORIČKI MODEL

Ukoliko bankarski sistem nije stabilan i zdrav, ne može ni ekonomija biti takva. To se posebno odnosi na one države koje zavise od banaka u kojima sva plaćanja idu preko njih, kao što je to slučaj u Crnoj Gori. Kod nas, uprkos ocjeni regulatora, odnosno Centralne banke da nam je bankarski sistem likvidan, još smo daleko od toga da su banke zdrave. Možda sve kada se sabere jedna, a najviše dvije, mogu se pohvaliti nekim kakotako dobrim statusom. Da bi sistem funkcionisao, potrebno je da kompanije finansiraju svoja ulaganja kroz kredite banaka. Toga danas praktično da nema. Ukoliko se vratimo koju godinu nazad, kada se prilično lako kreditiralo sve i svašta, zabilježen je i najveći rast ekonomije. Mora se napomenuti da smo se tih godina svi sami zaduživali često i vrlo neracionalno. Sve je to rezultiralo da građani i privreda ne mogu da plaćaju dospjele obaveze, što je uzrokovalo opštu nelikvidnost, blokadu preduzeća i stečaj. Ono što je ostalo iz tog perioda jesu loši krediti, koji nikako da se riješe. U rješavanje tog problema sada se nešto aktivno uključuje Centralna banka, prilično sporo i kada se praktično malo što može i riješiti, odnosno naplatiti. Dok je recimo Island, koji je doživio finansijski slom, u prilično brzom roku od tri godine počeo da rješava probleme zaduženosti kod banaka, a podgorički model se tek nešto kao realizuje. To je, izgleda, karakteristika podgoričkog modela - sporo. Taj model, za neupućene, predstavlja ponovno uređivanje dužničko-povjerilačkih odnosa između privrednog društva koje se nalazi u finansijskim teškoćama, kao dužnika, i banaka, uz određene podsticaje od države. To praktično znači model rješavanja nekvalitetnih kredita čiji iznos dostiže 350,5 miliona eura, odnosno 18,5 odsto ukupnog kreditnog portfolija. Model je namijenjen samo kompanijama koje imaju problem sa održavanjem operativne aktivnosti usljed nedostatka likvidnih sredstava (solventne, a nelikvidne kompanije), a koje imaju perspektivu ozdravljenja kroz proces restrukturiranja dugova i koje su zadužene kod jedne ili više banaka. Upravo sporo rješavanje tih loših kredita može i obesmisliti taj model, jer je svakim danom takvih kompanija sve manje, a pojedine su već u blokadi ili stečaju. Tako dok se Centralna banka i Vlada usaglase može se dogoditi da se sve svede na mali broj kompanija, a onda model i ne treba ništa.

Meteo 05:14 20:23

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo talasasto. Vjetar sjevernih smjerova, slab do umjeren. Temperatura vode na otvorenom moru oko 23 stepena.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Na jugu ponegdje, a na sjeveru mjestimično kiša ili pljusak praćen grmljavinom, naročito od sredine dana.

Danas

TRINAESTOJULSKA NAGRADA

Krivokapić neće da uruči nagrade Umjesto šefa parlamenta prestižno državno priznanje uručiće najvjerovatnije potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić

Predsjednik Supštine Crne Gore Ranko Krivokapić neće sjutra dobitnicima uručiti Trinaestojulsku nagradu, zbog koje je proteklih dana brujala crnogorska javnost. Da Krivokapić neće prisustvovati svečanosti u vili “Gorica”, koja je zakazana za 12 sati, potvrđeno je Dnevnim novinama iz kabineta šefa parlamenta, uz obrazloženje da “predsjednik neće biti tu, jer danas ide u zvaničnu dvodnevnu posjetu Beogradu, zbog čega neće prisustvovati dodjeli nagrada”. Iako član 21 Zakona o državnim nagradama jasno propisuje da Trinaestojulsku nagradu uručuje predsjednik Skupštine uoči Dana državnosti u Podgorici, ove godine se to neće desiti. Umjesto da u glavnom gradu uruči najveće državno priznanje dobitnicima, Krivokapić će se danas obratiti poslanicima Skupštine Srbije, što će biti jedina tačka dnevnog reda tamošnjeg parlamenta. Naime, prema nezvaničnim informacijama Dnevnih novina, nagradu će uručiti neko od potpredsjednika Skupštine. Izvor DN iz parlamenta kao najvjerovatniju opciju pominje poslanika Bošnjačke stranke Sulja Mustafića. Nakon što je ovogodišnja odluka žirija, koji je radio u sastavu prof. dr Dragan K. Vukčević, predsjednik, i članovi prof. dr Predrag Iva-

nović, prof. dr Dragan Koprivica, Andrej Nikolaidis i prof. dr Milenko Popović, da dobitnici Trinaestojulske nagrade budu politikolog Radule Knežević, književnik Ilija Lakušić i književni kritičar Gojko Čelebić izazvala oprečne reakcije javnosti, oglasio se i sam Krivokapić, koji je parlamentu podnio predlog zakona o dopunama Zakona o državnim nagradama. Krivokapić je to učinio, kako je

Obrazloženje žirija da su nagrađeni svojim djelima dali ogroman doprinos politikološkoj misli i kulturi Crne Gore, raznovrsnosti i bogatstvu crnogorske poezije i poetskog nasljeđa nije bilo dovoljno članovima Dukljanske akademije, Matice crnogorske, pa čak i boraca NOR-a, koji su ocijenili da se radi o anticrnogorskom ponašanju žirija i “moralnom rasulu vodećih državnih institucija”. Iz DANU su čak zaprijetili vraćanjem svojih 25 trina-

Član 21 Trinaestojulska nagrada uručuje se uoči Dana državnosti. Trinaestojulska nagrada uručuje se u Podgorici. Trinaestojulsku nagradu uručuje predsjednik Skupštine.

tada navedeno u saopštenju iz njegovog kabineta, zbog zaštite dostojanstva i autoriteta Skupštine, Predsjednika države, Vlade i samih državnih nagrada od odluka žirija koje mogu nanijeti štetu crnogorskim interesima u domaćoj i međunarodnoj javnosti. Član žirija Andrej Nikolaidis, inače savjetnik Krivokapića, nekoliko dana poslije odluke o dodjeli nagrada podnio je ostavku i ogradio se od saopštenja žirija.

estojulskih diploma Skupštini Crne Gore. Trinaestojulska nagrada se dodjeljuje svake godine (najviše tri), dok se svake treće može dodijeliti jedna za životno djelo. Novčani dio godišnje nagrade iznosi dvije stotine najnižih cijena rada (11.000 eura), a za životno djelo nešto više, odnosno 16.500 eura. Nagrada sa sobom povlači brojne povlastice poput statusa istaknutog umjetnika i penzije. B.B.

Sjutra

min oC max oC

22 21 22 22 21 15 13 10 14 15

21 20 21 21 20 16 14 11 14 15

32 32 30 32 32 27 25 20 25 28

SJUTRA

33 32 31 32 32 28 25 21 26 28

Uglavnom u kontinentalnim predjelima lokalno se očekuje kiša ili pljusak praćen grmljavinom.

BANKA ZA RAZVOJ

Podržaće izgradnju dvije klinike Banka za razvoj Savjeta Evrope (SE) spremna je da podrži izgradnju Ginekoliško-akušerske i Psihijatrijske klinike Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), saopšteno je na sastanku crnogorskih zvaničnika sa guvernerom Banke, Rolfom Vencelom. Ministar zdravlja Miodrag Radunović, prosvjete Slavoljub Stijepović, rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, te ministri održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i ljudskih i manjin-

skih prava Suad Numanović, razgovorali su juče sa Vencelom, tokom njegove višednevne službene posjete Crnoj Gori. Tema razgovora bila je i saradnja na projektu finansiranja izgradnje novih predškolskih ustanova u Crnoj Gori, oko čega je već uspostavljena saradnja sa Bankom za razvoj SE, koja je odobrila kredit u iznosu od 10 miliona eura za izgradnju vrtića u Pljevljima, Ulcinju, Baru i Podgorici, u naseljima Stari aerodrom, Blok VI i Zagorič, kao i izgradnju dječjeg vr-

tića i jaslica u Gradskoj opštini Tuzi. Sagovornici su razgovarali i o realizaciji Nacionalnog stambenog programa kroz koji bi se riješilo stambeno pitanje za 6.063 osoba, odnosno 1.177 domaćinstava. Razmatrana su i pitanja razvoja Programa socijalnog stanovanja u Crnoj Gori, kao i mikrokredita u turzimu, s ciljem daljeg unapređenja saradnje sa Razvojnom bankom SE, koja je bila najavišem nivou tokom realizacije projekta “1000+ stanova”. B.B.

Tema dana

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

Avala

Tre kane

BUDVA

Pet firmi duguje 23 miliona Nina Lajović

a spisku graditelja kojima Opština planira da plijeni imovinu ukoliko se hitno ne jave u opštinsku Službu za naplatu komunalija i zaključe ugovore o načinu izmirenja naknade za uređenje gradsko-građevinskog zemljišta, nalazi se pet vodećih građevinskih firmi.

Kako je Dnevnim novinama potvrđeno, investitori koji su izgradili objekte, a nijesu zaključili o tome ugovor sa Opštinom, jer se pozivaju na Zakon o izgradnji iz 2008. godine su podgorička kompnija Fab lajv, Old Town Invest Group, Nivel, Mcc inžinjering i Beppler & Jackobson. Upravo je na ovih pet građevinskih firmi mislio predsjednik opštine Budva Lazar Rađenović, kada je kao jednu od solucija izmirenja ukupnog duga od gotovo 23 miliona eura na ime komunalija, naveo Nivel

i da Opština razmišlja da uzme dio imovine koju bi mogla iskoristiti za javne potrebe stanovništva ili izmirenje dijela preostalog duga. Služba za naplatu komunalija, kako je potvrđeno, napravila je ugovore sa svim investitorima posebno, odnosno tačno izračunala koliko moraju platiti za komunalije, prije nego što dobiju upotrebnu dozvolu. Nažalost, niko od njih nije to potpisao, iako se nerijetko sastaju sa opštinskim čelnicima i službenicima. Imajući u vidu da su svih pet

kompanija građevinske dozvole dobile po starom zakonu, izmirenje komunalija je obavezno prije dobijanja upotrebne dozvole. I imajući u vidu da je gotovo svih pet građevina završeno, a pojedini i predali zahtjeve za dobijanje upotrebne dozvole, odluka je na resornom ministarstvu, da li će ih prisiliti da izmire komunalije, na kojima insistira opština Budva. Podgorički Fab lajv, za izgradnju apart hotela Tre canne, morao bi da izmiri 8,2 miliona eura, koliko je računica opštine. Inače, atraktivni kompleks na samo 50-ak metara od mora, predstavljaju tri kule, dvije staklene od po osam spratova, koje su odavno završene i centralna 14-spratnica, ukupne površine 37.000 kvadrata, a koje objedinjavaju ukupno 275 apartmanskih jednica. Drugi najveći dužnik je kompa-

Rađenović: Imali smo strpljenja Opština Budva namjerava da od dužnika koji nijesu platili komunalije već tokom ljeta prisvoji dio imovine ne ime duga za komunalije. Opština se, kazao je predsjednik Lazar Rađenović suočava sa problemom naplate komunalija od nekoliko investitora koji su čak i završnoj fazi izgradnje svojih investicionih projekata. “Mislim da je vrijeme da tu iskažemo jednu dozu jačeg očekivanja, iskoristimo neke zakonske norme i naplatimo taj prihod. Uskratili smo te investitore nekih benefita u smislu popusta za turističke kategorije, jer su iskoristili benefite Zakona iz 2008. godine. Veliki su iznosi koje od njih potražuje Opštine Budva i realniji pristup naplate mi je kroz adekvatnu upotrebu imovine nekih od tih dužnika, koju bi sigurno relizovali tokom ove turističke sezone. Iskazali smo do sada dovoljno strpljenja. Pa i tim investitorima bi na neki način ipak otvorili vrata da regulišu svoje obaveze i, vjerujem, neki od njih možda i do kraja ove godine otvore svoje objekte, jer im je za to potrebna upotrebna dozvola”, kazao je on.

nija Old Town Invest Group koja je na Zvali izgradila 13-spratni kondo – apartmanski kompleks Harmonija bilding, ukupne površine 25. 000 kvadrata. Prema obračunu koji je napravila opštinska služba, ova kompnija na ime komunalija treba da uplati pet miliona eura. Kompanija Bepler & Džejkobson, koja gazduje budvanskim hotelom Avala, duguje na ime komunalija 4,2 miliona eura. “Hotel Avala spada u onu grupu hotela za koje je izdata građevinska dozvola, koristeći zakonsko pravo da odmah ne reguliše komunalije. Menadžment hotela se obratio Opštini Budva sa namjerom da se izvrši obračun komunalija. Mi smo to uradili i s obzirom da je već izgrađen hotel, on nema pravo na kalkulaciju popusta koji smo dali svim onima koji namjeravaju da grade nove hotele. Obaveza po osnovu koHarmonija bilding

munalija za Avalu je 4,2 miliona eura”, kazao je ranije za Dnevne novine Rađenović. Bepler & Džejkobson je prošle godine u aprilu predao zahtjev za dobijanje upotrebne dozvole Ministarstvu održivog razvoja i turizma, određena je firma koja će izvršiti tehnički pregled, tako da treba očekivati da bi prije dobijanje ovoga papira, trebalo da budu izmirene komuhnalije. Podgorička firma Nivel, koja je izgradila istoimeni osmospratni stambeno-poslovni objekat na zaobilaznici u Budvi, prema podacima opštinske službe treba da uplati 3,5 miliona eura. Firma MCC inžinjering, takođe iz Podgorice, koja je izgradila dvije stambene zgrade neposredno iza Autobuske stanice, koje su prije više od tri godine useljene, duguje za komunalije 2,5 miliona eura.

Politika

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

crnogorski azilanti

Evropa im zatvara vrata Stopa prihvatanja 2008. god. iznosila je 14 posto, 2009. pala je na šest, 2010. i 2011. na četiri odsto, da bi se lani svela na dva odsto

Tek dva posto crnogorskih aplikanata za azil u nekoj od zemalja EU imalo je lani šansu da im se status prizna. Tu priliku je 2008. godine dobilo čak 14 odsto aplikanata. Ovo su podaci iz godišnje analize azila u zemljama Evropske unije. Dakle, prema najnovijim podacima, zahtjevi za azil građana Crne Gore ne prolaze baš najbolje. Stopa prihvatanja 2008. godine iznosila je 14 posto, 2009. godine pala je na šest, u 2010. i 2011. godini na četiri odsto, da bi se lani svela na svega dva odsto. Prema Eurostatovim podacima iz maja ove godine, građani zemalja regiona zapadnog Balkana bili su zaista najagilniji sa svojim aplikacijama. U EU primljeno je 53.000 zahtjeva ili 16 posto sveukupne mase aplikacija. Time je region vodeći na listi, ispred Avganistana (osam posto aplikacija), Rusije i Sirije (sedam posto) te Pakistana (šest posto). Naravno, region poznat kao zapadni Balkan, sastavljen od BiH, Makedonije, Kosova, Crne Gore i Srbije lani je dao više od 53.000 aplikanata za azil, ili 50 odsto više nego godinu ranije. Postotak odbače-

nih prijava je značajno visok, 95 posto za sve građane ovog prostora. Razlog naglom povećanju broja zahtjeva za azil nije u pogoršanoj sigurnosnoj situaciji, bezakonju ili novom talasu nasilja nad manjinama, riječ je o fenomenu nastalom nakon ukidanja viznog režima za građane zemalja zapadnog Balkana. Pojedina nacionalna ministarstva unutrašnjih poslova članica EU su u svom raščlanjivanju korijena naglog talasa azilanata krajem prošle godine išla do konstatacije da je riječ o “prezimljavanju na račun EU”, pri čemu ugrožene skupine mahom ciljaju zemlje sa sistemom koji će im omogućiti nekoliko mirnih mjeseci u centru za azilante u najgorem dijelu godine. I, mahom se radi o Romima. Posljednjih pet godina iz regiona je stizalo između 10 i 20 posto svih zahtjeva za azil u EU. Istovremeno, azilantima, čak i onima koji imaju stvarne, čvrste razloge za traženje sigurnog utočišta na novoj adresi nove države, posao je otežala odluka zemalja EU “da se države ovog prostora smatraju sigurnima, što automatski

znači da njihovi građani ne podliježu zaštiti”. Postoji i suprotna priča. Nakon sudske tužbe, Francuska je povukla odluku da su stanovnici Albanije i Kosova iz sigurnih zemalja, tako da se, prema procjeni stručnjaka, očekuje navala vlasnika

Mnogo lažnih slučajeva Njemačka administracija je brzo doskočila plimi zahtjeva tako što je svim predmetima iz regiona dala prioritet u čemu su, opet, dodatnu prednost imali građani zemalja sa najviše zahtjeva, Makedonije i Srbije. Izvjesno je i da je broj aplikanata za azil direktno povezan sa dužinom i efikasnošću procedure procjene opravda-

nosti zahtjeva za zaštitu, tamo gdje je procedura duža, više je aplikacija. Zemlje poznate po brzom postupku primaju daleko manje zahtjeva za azil. Članice EU se žale da imaju problema da zadovolji osnovne kriterijume cijelog procesa, provjeravati slučajeve postoji li osnovanih razloga da se aplikantu odobri azil i činjeni-

ce da veoma malo aplikanata zaista mogu ponuditi dokaze da su bili izloženi progonu, od čega ih štiti međunarodno pravo dajući državama obavezu zaštite. Mnogo lažnih slučajeva ugrožavanja prekrilo je one istinske, gdje je pomoć zaista potrebna i opravdana...Na kraju priče, malo ko će dobiti ono što je tražio.

pasoša iz ove dvije zemlje u Fracusku. Brojke iz francuskoig ministarstva unutrašnjih poslova upozoravaju da je u toku talas novih zahtjeva za azil. Brojke kažu da je u 9.170 lanjskih zahtjeva Francuskoj ugrađen porast od 445 odsto za Albance, 400 odsto za stanovnike BiH, 162 odsto za Crnogorce, 20 odsto za građane Srbije i 118 odsto za one s Kosova. Glavnina aplikanata su Romi. Za neke zemlje EU, traženje zaštite od strane građana zemalja iz regiona je “potpuno neosnovano”, na što su zajedničkim pismom upozorile vlade šest zemalja EU, tražeći raspravu čak i o ukidanju viza. Vizni je režim spašen, ali tek uz nove, čvrste garancije da se neće dogoditi zloupotreba. Garancije su morale dati i zemlje regiona, pogotovo one sa najvećim brojem aplikanata, Srbija i Makedonija. M.D.-L.S.N.

UstaVni oDBor

Usvojene izmjene bez podrške DF

Lekić kaže da je slom u Crnoj Gori u vezi sa praksom dosadašnjeg pravosudnog sistema Ustavni odbor je podrškom tri četvrtine poslanika usaglasio predlog amandmana na Ustav, po kom će se Vrhovni državni tužilac u prvom krugu birati dvotrećinskom većinom, a tropetinskom u eventualnom drugom. Članovi odbora danas su razmatrali radnu verziju teksta predloga amandmana u dijelu pravosuđa, koju će uputiti poslanicima na konačno izjašnjavanje 31. jula. Predsjednik odbora Ranko Krivokapić da su SNP i Pozitivna podržale amandmane, a da DF nije. Lider DF Miodrag Lekić kazao je da toj partiji predloženi tekst nije potpuno prihvatljiv. “Da je pravosuđe radilo kako treba, danas ne bi imali taj krah. Nemamo ni Vladu u faktičkom smislu, već samo formalnom, jer ona ne može da nađe dogovor za suštinske i dramatične stvari”, kazao je Lekić. On je kazao da Front insistira da se Ustavom predvidi da ne zastarijevaju djela iz oblasti kriminala, dodajući da ima predloga da se to predvidi Krivičnim zakonom, ali da će ta partija ipak insistirati da to bude i ustavno rješenje. Front insistira i na opštem reizboru sudija, iako je Lekić kazao da ne misli da je cijela struktura pravosuđa korumpirana, već da postoji znatan broj onih koji rade ozbiljno i savjesno i koje najviše i boli i teško im pada kompromitacija struke i funkcije. Prema njegovim riječima, u vezi sa izborom članova sudskog savjeta Front misli da svih osam članova treba da bira parlament, u od-

nosu na predložena rješenja da polovinu bira pravna struktura. U vezi sa izborom VDT on je kazao da nije za privremenu soluciju, a da se za pet godina vrati na staru praksu. Poslanica Pozitivne Azra Jasavić smatra da je ključno pitanje deblokirajućeg mehanizma, navodeći da se to svodi na apsolutnu većini čemu se ta stranka protivila od početka. Poslanik BS Suljo Mustafić kazao je da je manjinskim partijama prihvatljivo da se sudije Ustavnog i članovi Sudskog savjeta biraju dvotrećinskom većinom u prvom krugu, pa u drugom sa tri petine, navodeći da to znatno popravlja postojeće stanje. J.Đ

Reforma Ustava jako važna Usvajanje izmjena Ustava do kraja jula bilo bi od suštinskog značaja za Crnu Goru, jer bi time bila obezbijeđena nezavisnost pravosuđa, poručili su koizvjestioci Monitoring komiteta Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope (PSSE). Izvjestilac Nursuna Nemedžan kazala je da je uspostavljanje nezavisnosti pravosuđa, kroz reformu Ustava, od najveće važnosti za Crnu Goru.

“Bilo bi od suštinskog značaja da se izmjene Ustava usvoje do kraja jula jer će se time obezbijediti nezavisnost pravosuđa”, rekla je Nemedžan. Izvjestilac Kimo Sasi kazao je da se Monitoring PSSE odnosi na nezavisnost pravosuđa koja bi se obezbijedila kroz reformu Ustava, borbu protiv korupcije i kriminala, slobodu medija, prava manjina i integraciju raseljenih.

Austrija pruža šansu Četiri posto aplikanata iz regije zadovoljiće sve preduslove, a nakon žalbenog postupka postotak se penje na pet. Poređenja radi, aplikant za azil iz Sirije ima 79 posto šanse da mu se zahtjev prihvati. Zemlje različito rješavaju slučajeve. Najviše izgleda za Zapadnobalkance je u Italiji i Austriji, 33 posto prihvaćenih zahtjeva za azil. U Velikoj Britaniji pozitivno se odgovara na 26 posto, a u Grčkoj na 20 posto aplikacija.

Vrata NATO otvorena za Crnu Goru Predstavnici NATO u Briselu su ocijenili da je Crna Gora prepoznata kao faktor stabilnosti na regionalnom planu i ohrabrili su dalje sprovođenje reformi na putu dostizanja standarda za članstvo u NATO, saopšteno je iz Minstarstva vanjskih poslova i odbrane. Juče je u Briselu održan sastanak Sjeverno-atlantskog savjeta (NAC) i Crne Gore. Sastankom je u ime NATO predsjedavao zamjenik generalnog sekretara Aleksandar Veršbo, dok su crnogorsku delegaciju predvodili potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić i ministar odbrane Milica Pejanović-Đurišić. Na sastanku je konstatovano da je treći ciklus MAP-a pokazao kontinuitet u reformama u ključnim oblastima i da je Crna Gora napravila opipljiv napredak u proteklom ciklusu MAP. Pohvaljen je doprinos Crne Gore globalnim naporima u očuvanju mira i stabilnosti učešćem u ISAF Misiji. Potvrđena je spremnost NATO da nastavi sa politikom otvorenih vrata uz isticanje potrebe ispunjavanja neophodnih uslova za članstvo”, saopšteno je iz ministarstva. Lukšić i Pejanović-Đurišić su informisali NAC o ostvarenom napretku Crne Gore u kontekstu sprovođenja trećeg Godišnjeg nacionalnog programa Crne Gore, čime je okončana realizacija trećeg ciklusa MAP. M.D.

Politika

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

Nijesmo zloupotrebljavali nevažeće listiće Gvozdenović

Nada Đurđevac

nketni odbor koji se bavi prikupljanjem činjenica u vezi sa aferom “Snimak”, sa zakašnjenjem od sat vremena zbog utvrđivanja dnevnog reda, počeo je saslušanje bivšeg političkog direktora DPS Branimira Gvozdenovića.

Ne postoji mogućnost da se nevažeći glasački listići pretvaraju u važeće. DPS nikada nije davala instrukcije da neko to uradi i ova partija sve radi po zakonu. DPS vodi računa o biračima i građanima i afera “Snimak” je iskonstruisana. Ovako je odgovarao Branimir Gvozdenovića na saslušanja na Anketnom odboru o aferi “Snimak”. Gvozdenović je odgovorio predstavnicima opozicije da DPS nije zloupotrebljavala nevažeće listiće na oktorbarskim izborima, već su ih samo analizirali. Tvrdi da su transkripti koji se tiču nevažećih listića napravljeni nakon prošlogodišnjih oktobarskih izbora. “To je jako interesantna ciljna grupa gdje imamo 6.000 ljudi koji su prihvatili akciju bijelih listića. DPS je morala ostvariti komunikaciju u mjestima gdje je najveći procenat nevažećih listića, jer su to ljudi koji nijesu protiv naše partije. A do nevažećih listića dolazi i zbog tehnič-

ke neinformisanosti kako treba da se zaokruže glasački listići”, kazao je Gvozdenović.

● NIJE POSLUŠAO PREMIJERA

Poslanika DF Vladislava Bojovića je interesovalo kako Gvozdenović objašnjava naredbu premijera Mila Đukanovića da razgovara sa direktorima javnih preduzeća kako bi otklonili deformitet i kako bi postali senzibilniji u kampanji. “Predsjednik Opštinskog odbora DPS u Plužinama Jovo Adžić je rekao da je to nedopustivo što se po prvi put u Plužinama radi kampanja bez podrške Hidroelektrane ‘Piva’, a onda je Đukanović komentarisao na sastanku partije da nije prirodno da ljudi koji su zahvaljujući njima dobili mandat ne pokažu potrebnu senzibilnost i da postoji prostor koji se može pametno iskoristiti. Ovo je jasan govor Đukanovića u kojem zahtijeva zloupotrebu državnih resursa u partijske svrhe”,

kazao je Bojović. Gvozdenović je mirno odgovorio da se nikada nije sastajao sa direktorima javnih preduzeća i da nije uticao na zapošljavanja članova DPS i simpatizera u javnim preduzećima. Bojović je onda upitao Gvozdenovića da li je zbog te neposlušnosti smijenjen sa pozicije političkog direktora DPS. “Bio sam direktor dvije godine. Nijesam smijenjen. Sad obavljam funkciju ministra i zadovoljan sam kako se ostvaruje politika DPS”, kazao je Gvozdenović. On tvrdi da uopšte nije bilo zapošljavanja dva i po mjeseca pred parlamentarne izbore, iako ga je demantovao Pavlović.

● OtPREMNINE SAMO zA DPS?

Predsjednik Anketnog odbora Koča Pavlović je konstatovao na osnovu snimka da je Gvozdenović naredio da se otpremnine iz Fonda rada isplate prije izbora prvo njihovim članovima i da je tom naredbom prekršio zakon. “Jeste li svjesni u kojoj ste protivzakonitoj poziciji”, upitao je Pavlović. Gvozdenović je tvrdio da on zapravo nije govorio o biračima DPS nego je pričao na sjednici o tome kako Fond treba da zadovolji potre-

be svih građana. “Nijesmo tražili da se isplate samo za glasače DPS. Tražili smo da se procesuiraju otpremnine od 2011. godine i nemoguće je tu izvršiti selektivni pristup”, odgovorio je Gvozdenović. Pavlović nije bio zadovoljan odgovorom. “Kao direktor DPS ste išli na sastanak da informišete da se isplate otpremnine i onih iz DF i svih. Pravite se ludi. Slušamo zapanjujući stepen neistinitosti. Jasno je da je traženo da se isplate članovi DPS i vi na snimku odgovarate: ‘Da, biće isplaćeni u septembru’”, kazao je Pavlović.

Aleksandar Damjanović (SNP) je pitao Gvozdenovića kako je snimak sa partijskih sjednica dospio u javnost. Gvozdenović je odgovorio da se time nije bavio, te da to nije bio predmet istraživanja DPS. Anketni odbor nije usvojio predlog Pavlovića da se proširi spisak saslušavanja na gradonačelnika Miomira Mugošu i njegovog zamjenika Vladana Vučelića. Pavlović je zato najavio da će zatražiti da se izjasne o saslušanju pljevaljskog tužioca Milivoja Tomčića, kao i tamošnjeg direktora Centra za socijalni rad, ali i Milutina Simovića koji je, kako je Pavlović kazao, bio koordinator DPS za tu opštinu. N.Đ.

ANKETNI ODBOR

Pavlovićev poziv Simović smatra incidentom U toku šestočasovne sjednice Anketnog odbora svako malo su se čule ironične rasprave između Koče Pavlovića i Milutina Simovića, koje su se često pretvarale u međusobno vrijeđanje. Veliko neslaganje su izrazili kada se diskutovalo o odlaganju saslušanja Tarzana Miloševića za sljedeću sedmicu, a trebalo je juče da bude saslušan. Simoviću se nikako taj predlog nije dopadao, već je tražio da to obave odmah. “Nemojte jedne izvezati više. Ne date mi jednu prostu da kažem”, kazao je Pavlović. On je onda ustao i povišenim tonom pozvao Simovića da izađu zajedno u drugu prostoriju da se dogovore. “Izađite da se dogovorimo”, dozivao je Pavlović. “Neću, sve što imate da mi kažete recite ovdje pred medijima”, kazao je Simović. Pavlović se onda vratio na mjesto. U sali su se mogli čuti komentari da je Pavlović zapravo namjeravao da se fizički obračuna sa Simovi-

ćem, ali Pavlović tvrdi da to nije tako. On je u razgovoru za DN kazao da je samo želio da se dogovore o odlaganju sjednice. “Nijesam ga naravno pozvao na fizički obračun”, kategoričan je Pavlović. Simović je u razgovoru za DN ipak kazao da je suvišno pitanje da li ga je Pavlović pozvao na fizički obračun ili ne i da ostavlja medijima da presude. “Ne pada mi na pamet da tumačim ponašanje Pavlovića. Ispričao je on sve o sebi. Očito da je u pitanju novi incident”, kazao je Simović. Od samog početka sjednice su se čula prepucavanja između predsjednika i zamjenika ovog odbora. Manju nervozu je Simović ispoljio kada Pavlović nije prihvatio da članovi odbora glasaju o dnevnom redu dok se ne pojavi Miško Vuković, koji je kasnio sat. “Vi opstruištete rad odbora. Od početka ovog odbora se ponašate nekolegijalno”, kazao je Simović. “Isključite mikrofon, molim Vas”,

ZBOG STANJA U OPŠTINAMA

kazao je Pavlović povišenim tonom, kako bi on mogao da uzme riječ. “Spustite ton!”, povikao je Simović. “Da nećete fizički da uspostavljate red”, pitao je Pavlović. Onda je Pavlović pojasnio zašto ne želi da stavlja bilo šta na glasanje, čekajući da dođu svi članovi odbora. “E taj ton mi se sviđa”, dobacio je uz osmijeh Simović. “Nemojte sa tim seljačkim opaskama”, kazao je Pavlović odmahujući rukama. Nakon što je Vuković došao na sjednicu, Simović je pojasnio da je Vuković imao obaveza u Kliničkom centru, jer je vadio krv. “I nama je ovdje simbolično krv vađena. Bili smo vrijeđani, izostala su izvinjenja, ali dobro”, kazao je Simović. U jednom trenutku je član odbora Obrad Mišo Stanišić dobacio Pavloviću dok je postavljao pitanje Gvozdenoviću, a Pavlović mu je mašući rukama kazao da prestane više da zvoca. “Ti stalno zvocaš, ne ja”, odgovorio je Stanišić. N.Đ.

MITJA DROBNIČ PORUČIO

Principe nezavisnosti Jonica: Saslušati Konjevića i Žugića sudstva zapisati u Ustav Socijalistička narodna partija SNP iniciraće kontrolno saslušanje ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića i ministra finansija Radoja Žugića zbog haotičnog stanja koje vlada u lokalnim samoupravama, najavila je juče poslanica SNP-a Snežana Jonica. “Ministar Konjević se više bavio problemima u lokalnim samoupravama dok je bio poslanik, nego sada kada je ministar”, ocijenila je Jonica. Poslanica SNP-a je iznoseći stanje u lokalnim upravama, kazala da je čudno da dvije trećine predsjednika skupština opština u Crnoj Gori taj rad obavlja profesionalno, iako u Zakonu o lokalnim samoupra-

vama stoji da taj posao treba obavljati volonterski. Kao primjer nesrazmjernih plata funkcionerima u lokalnim samoupravama, Jonica je navela primjer opštine Bar, gdje direktor Vodovoda prima 1.908 eura platu, čak 400 eura više od predsjednika opštine Bar. Jonica je kazala da je upečatljiva činjenica da su plate direktora Vododvoda u primorskim opštinama u Kotoru i Budvi značajno veće od plata predsjednika opština. “A da je vodosnabdijevanje, kao što ćete se svi složiti sa mnom u tim opštinama baš nešto što ne ukazuje na potrebu da njihovi direktori budu tako nagrađeni”. A.O.

Evropska unija EU očekuje da Crna Gora raščisti pitanje afere Snimak i utvrdi da li je došlo do zloupotrebe državnih resursa za interese pojedine političke partije, rekao je ambasador EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič. On je juče u Budvi rekao da u procesu pridruživanja EU na prvo mjesto stavlja proces vladavine prava, prenosi agencija MINA. Drobnič je, na panel diskusiji “Crna Gora u procesu evropskh integracija, tj. pretpristupni period Crne Gore u EU”, kazao da su posebno bitna poglavlja 23 i 24 i da ona moraju biti otvorena među prvima. Ako se to ne desi, poručuje Drobnič, neće moći biti otvorena ni ostala poglavlja, jer

se mora postići određeni nivo vladavine prava. “EU očekuje da Crna Gora zapiše principe nezavisnosti sudstva u Ustavu, jer, ako su oni samo u zakonu, on se može mijenjati. Očekuje se da Crna Gora raščisti pitanje afere Snimak i utvrdi da li je došlo do zloupotrebe državnih resursa za interese pojedine političke partije”, kazao je Drobnič. On je rekao da mora biti unaprijeđeno izborno zakonodavstvo, navodeći da se poslije svakih izbora postavlja pitanje da li su oni bili legalni i da li je bilo izbornih manipulacija. “To je nešto što država Crna Gora mora riješiti u početnoj fazi, da bi se stekli dalji uslovi za pregovore, na

putu ka ispunjavanju uslova za punopravno članstvo u EU”, naveo je Drobnič. On je ocijenio da je Crna Gora na dobrom putu, da je državna administracija obavila dobar posao u prvoj fazi takozvanog skliringa, što znači približavanje evropskom zakonodavstvu. “Međutim, to je tek početak i teži koraci tek treba da uslijede. Ja sam ubijeđen da će Crna Gora uspjeti da to odradi sa dobrom organizacijom i dugoročnim planiranjem”, kazao je Drobnič. Drobnič je ocijenio da je dobro što je parlament donio odluku o parlamentarnoj istrazi i formira Radnu grupu za uspostavljanje povjerenje u izborni sistem. M.D.

Foto: Vedran Ilić

BRANIMIR GVOZDENOVIĆ PORUČIO

Ekonomija

RIJEŠENO

EPCG

Ukidaju popust za redovne platiše? sve kupce koji su redovno izmirivali račune za utrošenu električnu energiju. Kupcima koji su bili članovi Zlatnog tima obračunato je deset odsto popusta i na taj način su na godišnjem nivou kupci dobijali više od jedan mjesec besplatno korišćenje električne energije. Takođe je EPCG za one kupce koji su tokom godine izmirivali obaveze za utrošenu energiju, a nijesu bili članovi Zlatnog tima obračunavala popust od pet odsto. Ta akcija je godišnje potencijalno koštala EPCG oko 12 miliona eura i taj trošak nije ulazio u regulatorno dozvoljeni prihod već je predstavljao izdatak kompanije. I.C.

Uskoro tender Tender za gradnju malih hidroelektrana na osam vodotoka trebalo bi da se sjutra zvanično objavi u Službenom listu, a nakon toga i u medijima, najavljeno je iz Ministarstva ekonomije. Predstavnik Ministarstva ekonomije Ivan Bošković kazao je da će tender trajati četiri mjeseca, a da je finalni rok za prijave 18. novembar. Tenderom će, kako je objasnio, biti obuhvaćeno osam vodotoka, od kojih su po dva u Šavniku i Plavu, a po jedan u Bijelom Polju, Andrijevici, Beranama i Plužinama. “Ono što je bitno za ovaj tender je što je on sublimacija dosadašnjih iskustava. Forma je značajno pojednostavljenija u odnosu na prethodna dva”, rekao je Bošković na konferenciji povodom završetka projekta za podršku razvoju malih hidroelektrana u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, radilo se na način da broj kriterijuma i dokumentacija budu u najmanjoj mogućoj mjeri zahtjevni, pa su neke kriterijume koji su ranije postojali sada isključili.

PRVA BANKA

Ostvarili dobitak od 215 000 eura

Prva banka Crne Gore je poslovnu 2012. godinu, završila sa neto dobiti od 215 hiljada eura, saopšteno je juče na redovnoj Skupštini akcionara banke. Na skupštini je usvojen Godišnji izvještaj o poslovanju banke za 2012. godinu, sa Izvještajem nezavisnog spoljnjeg revizora, KPMG d.o.o. Podgorica. “Finansijski izvještaj istinito i objektivno, po svim materijalno značajnim pitanjima, prika-

zuje finansijsko stanje Banke, na 31. 12. 2012. godine, poslovni rezultat i tokovi gotovine za godinu dana koja se završava na taj dan, sastavljeni su u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji važećim u Crnoj Gori i propisima Centralne banke Crne Gore, koji regulišu finansijsko izvještavanje banaka Crne Gore’’, stoji u izvještaju nezavisnog spoljnjeg revizora.

Montenegro bonus i KAP potpisali ugovor Vlada bi na današnjoj sjednici formalno trebalo da dâ saglasnost kompaniji Montenegro bonus da preuzime fabriku Foto: Darko Jovanović

Elektroprivreda razmišlja da ukine akciju od deset odsto popusta za redovne platiše zbog trenutne finansijske situacije i dugova prema toj kompaniji od više od 200 miliona eura, bez dugovanja Kombinata aluminijuma, kao i neispunjavanja skupštinskih zaključaka, saznaje Mina-biznis. U skupštinskim zakljucima iz aprila, navodi se da je potrebno definisanje odgovarajućeg modela za izmirenje duga KAPa i ostalih potraživanja prema EPCG i dodaje da će ta kompanija nastaviti nagrađivanje potrošača koji uredno i na vrijeme izmiruju račune za električnu energiju i nakon 1. avgusta. Elektroprivreda je od 1. avgusta prošle godine nagrađivala

U Crnoj Gori je ove sedmice 30.090 nezaposlenih, 0,6 odsto manje nego prošle. Prema izvještaju Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), stopa nezaposlenosti pala je sa 13,05 odsto na 12,97 odsto. Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto. Od početka godine Zavod je evidentirao 7.650 novozaposlenih, dok je u sezoni zaposleno 7.490. Zavod je od početka godine registrovao 175 pripravnika, a izdato je 14.110 radnih dozvola nerezidentima.

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

Radnici KAP-a juče na izlasku iz fabrike Montenergo bonus potpisao je ugovor sa upravom i stečajnim sudijom o preuzimanju i organizaciji proizvodnje u Kombinatu aluminijuma za vrijeme stečaja. Ovaj ugovor bi, prema informacijama Dnevnih novina, danas trebalo da bude i na sjednici Vlade, od koje se očekuje da da zeleno svijetlo Montenegro bonusu da preuzime fabriku do pronalaska novog investitora. Stečajni upravnik Veselin Perišić vratio je juče na posao svih 1.200 radnika. Ranije je bilo saopšteno da će samo dio radnika ostati u fabrici radi održavanja proizvodnje. Predsjednik Sindikata aluminijuma Rade Krivokapić kazao je Dnevnim novinam da će oni u narednom periodu pokušati da nađu najbolje moguće rješenje za višak zaposlenih, a do daljnjeg će svi redvono dolaziti na posao. Prema njegovim riječima, postoje dvije mogućnosti za rješavanje pitanja viška zaposlenih - isplata socijalnog programa ili prijevremene penzije. “Izmjenama i dopunama zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju bilo bi penzionisano 420 radnika i time bi se riješio višak zaposlenih uz minimalne troškove za kompaniju i državu”, kazao je Krivokapić. On je objasnio da bi se na taj na-

Krenuo izvoz aluminijuma Prema informacijam sindikata, dio aluminimijuma koji je u prethodnom periodu skladišten u fabrici, prodat je, a počeo je i njegov izvoz. U Sindikatu očekuju da će koliko sjutra obezbijediti novac za kupovinu sirovina, čime će se omogućiti nastavak proizvodnje u fabrici. Međutim, riječ je samo iznosu koji je potreban za nedjeljnu kupovinu sirovina, ali i za plaćanje dijela električne energije.

Dožić i Kavarić obezbijedili dokumenta Državnoj revizorskoj instituciji juče su dostavljena sva dokumenta koja su potrebna da bi provjerili poslovanje, odnosno sve dugove Kombitana aluminijuma. Takođe, među dokumentima koja su juče dostavljena revizorima su i ugovori za kredite sa VTB bankom. Revizori su od ministra ekonomije Vladimira Kavarića i predstvnika Vlade u Bordu direktora KAP-a Nebojše Dožića tražili da im se obezbije čin uštedjelo oko 10 miliona eura za otpremnine, a višak radnika bi dobilo prosječne penzije od 400 do 500 eura. “Naše su očekivanja da će neko reagovati i pomoći i radnicima i opstanku Kombinata. Međutum, ono što brine zaposlene je šta će biti sa njihovim junskim zaradama. U ovom trenutku, prioritet je da se održi proizvodnja, jer je to preduslov za obezbjeđivanje zarada za naredni

sva dokumentacija - od avansa do pojedinačnog kredita. Oni su takođe razgovarali i sa odgovornim licima zaduženim za finansijsko upravljanje fabrikom. Predstavnici Državne revizorske institucije danas će se sastati sa predstvnicima Privrednog suda sa kojima će razgovarati o posljedicam uvođenja stečaja. Poslovanje KAP-a provjerava i Vrhovno državno tužilaštvo. period”, zaključio je Krivokapić. Stečaj u Kombinatu aluminijuma uveden je u ponedjeljak. Pokretanje stečaja zatražilo je Ministarstvo finansija 14. juna zbog blizu 25 miliona eura garancija izdatih fabrici, koje je prošle godine platila Vlada njemačkoj Dojče banci. Ročište je bilo zakazano za 16. jul, ali je stečajni upravnik odlučio da ubrza proceduru kako bi fabrika nastavila da izvozi aluminijum. I.C.

CEZAP

Cijene manje-više svuda iste Cijene u marketima Voli, Roda i Albona u Podgorici su prilično ujednačene, iako postoje izvjesne razlike za određene grupe proizvoda, pokazali su podaci uporedne analize cijena artikala iz potrošačke korpe koju je uradio Centar za zaštitu potrošača (CEZAP). CEZAP je uradio monitoring cijena artikala u Podgorici i Baru u tri marketa Voli, Roda i Alboni, a kriterijumi po kojima su odabrani marketi su bili velika frekvencija potrošača i veliki asortiman proizvoda. Upoređujući cijene između tri pomenuta supermarketa u Podgorici utvrđeno je da je voće i povrće generalno povoljnije u Voliju i Rodi nego u Alboni. “S druge strane, u Alboni je cijena brašna manja nego u druga dva marketa”, pokazala je analiza CEZAP-a. Prema istraživanju CEZAP-a, cijene mlijeka i mliječnih proizvoda su prilično ujednačene u ovim marketima, mada postoje i razlike. Cijene sira trapista su najniže u Voliju. Iz CEZAP-a su naveli da cijena mesa i mesnih proizvoda variraju zavisno od vrste proizvoda. Na primjer, mljeveno meso je najskuplje u Voliju, a najjeftinije u Rodi. S druge strane, čajna kobasica Karneks je

najpovoljnija u Voliju, a čajna kobasica “Goranović” u Rodi. Iz CEZAP-a su objasnili da je teško potrošačima preporučiti u kom su marketu cijene životnih namirnica najniže. “Sudeći prema domišljatosti trgovaca, jedno jeftino platite na ćupriji – drugo skuplje na mostu. A i most i ćuprija su u istoj prodavnici”, dodali su iz CEZAP-a. CEZAP je uporednu analizu cijena uradio u sklopu projekta Evrop-

ski potrošački most, koji finansira Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori. Cilj analize je bolja informisanost potrošača o kretanju cijena u različitim marketima. Urađen je monitoring cijena preko 80 artikala iz potrošačke korpe u periodu od 7. do 11. juna. CEZAP će sprovesti monitoring cijena nakon povećanja stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) i uraditi uporednu analizu cijena prije i poslije povećanja. I.B.

Ekonomija

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

VlAdA

Žugić danas o ostavci Informacija o ministrovom mogućem odlasku potekla od člana Vlade

Kockaće se po kućama IGRE NA SREĆU

Ako zakon ostane na snazi, bez posla će ostati oko 30.000 građana Crne Gore Nemanja Lacman

akon o dodatnom PDV oporezivanju igara na sreću se mora ukinuti ukoliko Crna Gora želi da postane članica Evropske unije, saopštili su Dnevnim novinama predstavnici Udruženja privrednih društava za priređivanje igara na sreću - Montenegro bet. Ukoliko Zakon ostane na snazi, iz Montenegro beta tvrde da će doći do porasta nelegalnih priređivača, a bez posla će ostati oko 30.000 građana Crne Gore.

Skupština Crne Gore još se nije oglašavala povodom peticije za izmjenu Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Predstavnici Montenegro beta predali su nedavno Skupštini inicijativu koju je potpisalo 18.340 građana. U skoro svim objektima igara na sreću postavljeni su plakati i posteri na kojima se pozivaju poslanici Skupštine da daju glas za zadržanje 30.000 radnih mjesta u Crnoj Gori. “Uzdamo se u Skupštinu da će što prije ispraviti propust koji je napravljen. Ona će to sigurno učiniti, jer je Crna Gora već u procesima pridruživanja Evropskoj uniji (EU) i otpočela je usaglašavanje svojih zakona sa evropskim. S obzirom na to da je dodatno PDV oporezivanje igara na sreću u suprotnosti sa Direktivom EU o porezima, ovaj Zakon se mora ukinuti u tom dijelu, u skladu sa direktivama EU”, rekli su za Dnevne novine iz Montenegro beta. Ipak, najveći problem za njih

predstavlja činjenica da ne znaju kada će se desiti ukidanje sporne odredbe zakona i koliku će štetu prouzrokovati do tada. “Postavlja se samo pitanje kada će se to desiti i koliku ćemo štetu prouzrokovati do tada. Ubijeđeni smo da je najbolje je da to uradimo sami i što prije, da šteta bude što manja, nego da to radimo pod pritiskom EU i da šteta bude totalna”, objasnili iz Montenegro bet-a. Prema njihovim riječima, svima mora biti jasno da se ne može ići u Evropu, a u isto vreme donositi antievropske zakone i prouzrokovati totalnu štetu za cijelu jednu industrijsku granu i očekivati da će to proći bez posljedica za budžet i građane Crne Gore. “Ukoliko dođe do primjene ovog zakona, legalna industrija igara na sreću će biti ukinuta, preduzeća zatvorena, radnici otpušteni, budžet će ostati bez sredstava koje je do sada ubirao po tom osnovu, a država, odnosno građani će

Novi zakon se nigdje u svijetu ne sprovodi Novouvedeni Zakon o PDV u igrama na sreću ne postoji ni u regionu, ni u Evropi niti bilo gdje u svijetu, ističu iz Montenegro bet-a. “Crnogorski Zakon o igrama na sreću, sa posebnim porezima i koncesionim naknadama je solidan zakon koji omogućava budžetu značajne i stabilne prihode, a kompanijama fer tržišnu utakmicu. Kao i svaki propis, i on se može još poboljšati, ali svakako spada u red boljih evropskih zakona”, saopšteno je iz Montenegro beta.

na kraju morati da plate domaćim i stranim preduzecima štetu prouzrokovanu protivpravnim propisima”, kazali su iz Monetenegro beta. Međutim, ako ostane na snazi novi zakon će dovesti do zatvaranje legalnih priređivača i porast broja nelegalnih. “Ako se dodatni porez ne ukine, ne postoji druga opcija za legalne priređivače sem zatvaranja preduzeća i otpuštanja radnika”, zaključili su iz Montenegro beta.

Žugić: Mislim da smo blizu rješenja Ministar finansija Radoje Žugić nakon posljednje sjednice Vlade kazao je da će vrlo brzo biti riješen problem oporezivanja priređivača igara na sreću. “Ne možemo se odnositi prema zakonu tako što nećemo da ga po-

štujemo, nezavisno od toga o kome se radi. Mislim da smo blizu rješenja i da ćemo vrlo skoro napraviti instrukciju na koji način se po prirodi samog poreza mogu oprezovati priređivači igara na sreću i očekujem da to riješimo na način da to bude

prihvatljivo za njih, a sa druge strane i da država sačuva reputabilnost u primjeni zakona. Oni su najavljivali niz negativnih efekata, da se tim zakonom ugrožava veliki broj zaposlenih i mislim da postoji način da se to prevaziđe”, rekao je Žugić.

Ministar finansija Radoje Žugić saopštiće danas da li će podnijeti ostavku ukoliko rebalans budžeta ne dobije podršku Skupštine Crne Gore. Informaciju da bi Žugić mogao da napusti Vladu zbog rebalansa, Dnevnim novinama saopštio je ministar iz Vlade, koji nije želio da se njegovo ime pominje. Dnevne novine su uputile pitanja Žugiću, ali je on nakon što je najavio odgovor za utorak, ipak, odustao uz najavu da će to učiniti u četvrtak. Danas će Žugić sa ministrom saobraćaja Ivanom Brajovićem održati konferenciju za novinare čija je tema Odluke o izboru izvođača za realizaciju prioritetne dionice kapitalnog projekta autoputa Bar-Boljare od Smokovca do Mateševa. Žugić je na poziciju ministra finansija došao u decembru prošle godine. Od tada do danas tokom mandata usvojeno niz nepopularnih mjera, među kojima su krizni porez, veća stopa poreza na dodatu vrijednost, kao i predlog da se država dodatno zaduži zbog garancija od 102 miliona eura koje su date za KAP, kao i rješavanje odnosa između EPCG i KAP-a vrijednog 61 milion eura. Vlada trenutno u Skupštini Crne Gore nema potrebnu većinu za izglasavanje rebalansa, jer manji koalicioni partner Socijaldemokratska partija je protiv predloženih izmjena. Protiv su i sve opozicione partije SNP, Pozitivna i Demokratski front, a uzdražavanje od rebalansa čini se postoji i kod koalicionih

partnera DPS-a odnosno Forca, HGI i Bošnjačka stranka. U političkoj praksi budžet i njegov rebalans su najvažniji godišnji propisi i ukoliko nemaju potrebnu većinu, to rezultira padom Vlade. Međutim, politički direktor DPS Tarzan Milošević isključio je mogućnost održavanja prijevremenih izbora. On očekuje dogovor DPS-a i Socijaldemokratske partije SDP o rebalansu budžeta u Skupštini. Ukoliko do dogovora ne dođe to, smatra Milošević, ne znači pad Vlade, ali ističe da može doći do gašenja Kombinata aluminijuma Podgorica KAP i raskida ugovora sa italijanskom kompanijom A2A, koja je strateški partner Crne Gore.

PKCG

Kupujmo domaće Prodaja domaćih proizvoda trebalo bi da bude više afirmisana, smatraju u Privrednoj komori Kupovinu domaćih proizvoda potrebno je afirmisati i uticati na svijest potrošača o njihovom kvalitetu, čime bi se uvoz znatno smanjio, ocijenjeno je u Privrednoj komori Crne Gore (PKCG). Potpredsjednik PKCG Ljiljana Filipović je na sjednici Odbora Udruženja poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije, saopštila da svi kvalitetni domaći proizvodi zaslužuju da budu što bolje pozicionirani u svijesti potrošača. “Nama je stalo da domaći kvalitet bude prepoznat u svijesti potrošača. Ključ prepoznavanja je Dobro iz Crne Gore, ali svi kvalitetni proizvodi treba da budu bolje pozicionirani”, poručila je Filipović. Ona smatra da je potrebno raditi na boljoj komunikaciji između proizvođača iz Crne Gore. Predsjednik Odbora Milutin Đuranović smatra da Vlada treba da afirmiše prodaju domaćih proizvoda i uvidi njihov ekonomski značaj. “Nije lako mijenjati navike, ali kad vi bombardujete kroz medije podsvjesno utičete na potrošače. Ako forsiramo ideju Kupujmo domaće, ona će ući

u svijest potrošača”, rekao je Đuranović. On je dao primjer Hrvatske gdje su, kako je kazao, lojalni domaćim proizvodima. Đuranović je naveo da će prehrambeni sektor biti jako napadnut ulaskom u Evropsku uniju (EU). To, kako je dodao, pokazuje i primjer Hrvatske, u kojoj su procjene za mesnu industriju da će dio nje poći pod stečaj ulaskom u EU, drugi dio biti preuzet od stranih kompanija, dok će ostatak preživjeti i nastaviti da funkcioniše. Jezdimir Vujačić iz preduzeća Eko-meduza smatra da svi domaći proizvodi treba da imaju znak Dobro iz Crne Gore. “Na taj način bi naši proizvodi bili prepoznatljivi svakome i istakao bi se njihov kvalitet”, rekao je Vujačić. Rade Rajković iz Nacionalnog udruženja vinara i vinogradara kazao je da nigdje nije lakše prodati tuđi proizvod, prije svega vino, kao u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori je teško prodati i kvalitetno domaće vino osima ako se nešto proda strancima tokom ljeta.

Društvo

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

SREBRENICA

MUKE SINDIKALACA

Senki pozlilo nakon prijetnji otkazom Predsjednici Sindikalne organizacije Saveza sindikata (SSCG) Senki Rastoder pozlilo je juče 20-ak minuta nakon poruke generalnog sekretara Zorana Masoničića da će njoj i kolegi Vukadinu Ćupiću uručiti otkaze ukoliko u narednih osam dana ne odustanu od štrajka glađu. Ćupić je izjavio da je Senki “skočio krvni pritisak”, te da se osjećela loše zbog čega je prevezena u Urgentni centar Kliničkog centra, gdje joj je pružena ljekarska pomoć. Ćupić i Rastoder štrajkuju glađu već jedanaest dana, a traže da im se izmire zaostale plate i uplate doprinosi, a povuče odluka o otkazu Ratomiru Stamatoviću. “Senki Rastoder je pozlilo nakon šoka i stresa koji je doživjela nakon poruke generalnog sekretara. Generalni sekretar Zoran Masoničić naredio je rukovodstvu Sindikalne organizacije zaposlenih da u roku od osam dana prekinu štrajk glađu ili će im uručiti otkaze. Potez Masoničića izazvao je zgražavanje u sindikalnoj javnosti u kojoj se isti-

U okviru projekta OSCE-a “Najbolje prakse za integraciju Roma”, u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava počela su da rade dva pripadnika iz romske zajednice. “Putem javnog oglasa izabrane su dvije osobe iz romske zajednice, Marija Ivanova i Almir Tahiri, koji će u narednom periodu od pet mjeseci, od jula do novembra, raditi kao pripravnici u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava - Odjeljenju za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana”, kaže se u saopštenju resornog ministarstva. Riječ je o regionalnom projektu čiji je osnovni cilj doprinos u integraciji Roma u državama regiona, dok se specifični cilj odnosi, kako je saopšteno, na povećanje učešća Roma u političkom i javnom životu, boljem upoznavanju sa nacionalnim politikama i strateškim dokumentima, kao i aktivno učešće u njihovoj implementaciji. J.V.Đ.

Nepriznavanje zločina prijetnja društvu Parlamentarne partije, na 18. godišnjicu od zločina u Potočarima, saglasne da država nije dovoljno učinila na suočavanju sa prošlošću

če da je nezampaćeno u sindikalnoj praksi da prvi čovjek sindikata dijeli otkaze zaposlenim zbog štrajka glađu. Masoničić se ponaša kao i poslodavci koji krše zakone i ljudska prava i time pokazao da ne zna šta je solidarnost i ne može biti na čelu radničke organizacije koja se svuda u svijetu bori za očuvanje svakog radnog mjesta i brani prava svakog sindikalca”, saopšteno je iz Sindikalne organizacije. M.M.K.

Coca-Cola ekološki ciljevi Kompanija Coca-Cola i Svjetski fond za prirodu WWF najavili su nove ciljeve u zaštiti životne sredine i proširenje partnerstva na globalnom nivou. “Među novim ciljevima ekološke održivosti su unapređenje efikasnosti upotrebe vode za 25 odsto, pomoć u obezbjeđivanju zdravih i otpornih vodenih sistema, smanjenje emisije ugljen-dioksida tokom proizvodnje za 25 odsto, odgovorna upotreba materijala za eko-bocu po PlantBottle tehnologiji kao ambalaže i održiva upotreba ključnih sastojaka poljoprivrednog porijekla”, saopšteno je iz ove kompanije. Iz Coca-Cole ističu da su posvećeni saradnji sa partnerima u rješavanju zajedničkih ekoloških pitanja i odgovornom upravljanju resursima naše planete.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list RCG”, broj 80/05 i “Službeni list CG”, broj 40/10, 73/10, 40/11 i 27/13) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Preduzeću „K.M.R. – TRANS“ d.o.o. iz Danilovgrada, donijeto Rješenje, broj: 02 - UPI – 725/5 od 8.07.2013.godine, kojim se nalaže izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu pogona za protektiranje guma, Zagreda bb, Opština. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predviđeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije. Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu održivog razvoja i turizma u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja ili objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta, a preko ovog organa."

Crna Gora treba da pošalje zvaničnu delegaciju u Srebrenicu kako bi se pokazalo poštovanje prema žrtvama genocida, kao što to svake godine rade evropski parlamentarci, dok bi 11. jul u našoj zemlji trebalo da bude Dan sjećanja na srebreničke žrtve, ocijenjeno je iz crnogorskih političkih partija. I dok povodom Dana sjećanja na žrtve genocida i svih drugih zločina na području bivše Jugoslavije potpredsjednik SDP Rifat Rastoder smatra da policija ne radi dobro svoj posao, jer se “spomenik žrtvama na Pobrežju već četvrti put devastira“, a da nema osumnjičenih za to krivično djelo, predsjednik LP Andrija Popović je istakao da svi koji su politički odgovorni u Crnoj Gori moraju imati odgovor na pitanje Srebrenice u budućnosti. Navodeći, međutim, da vrijeme manipulacije informacijama još nije prošlo, Rastoder je istakao da je “fašisoidna svijest velika prijetnja po crnogorsko društvo sve dok se ruše spomenici i ne priznaje genocid”. Genocid u Srebrenici je istinski simbol stradanja ne samo Bošnjaka, već svih nevinih žrtava u svjetskoj istoriji, smatraju u BS i dodaju da će danas, kada se obilježava 18. godina od tog zločina, u Potočarima biti pokopano novih 409 posmrtnih ostataka žrtava srebreničkog masakra. Naveli su da je sahrana u Potočarima najtužniji datum bošnjačke istorije. “On nas podsjeća da je više od osam hiljada ljudi ubijeno pred očima čitave međunarodne zajednice uz saučesništvo dijela tzv. mirovnih snaga”, saopštili su iz BS. U Crnoj Gori, smatraju oni, nije dovoljno urađeno na institucionalnom suočavanju sa prošlošću i kažnjavanju počinilaca, nalogodavaca i inspiratora zlodjela, koji su se desili na njenoj teritoriji ili nad njenim građanima, a pravosudne institucije te slučajeve još nijesu do kraja procesuirale, tako da ni počinitelji ni nalogodavci nijesu kažnjeni. Liberali su, sa druge strane, naveli da na godišnjicu genocida izražavaju “najdublje saosjećanje s porodicama žrtava”, uz napomenu da je potrebno “da damo doprinos drugačijom unutrašnjom i regionalnom politikom, iskrenijim i odgovornijim stavovima, kako bi spriječili da mi i naša djeca ne živimo pod teretom zločina”. J.V.Đ.

Potočari oplakuju posmrtne ostatke 409 žrtava Povorka sa posmrtnim ostacima 409 srebreničkih žrtava stigla je u utorak iz Visokog u Potočare kraj Srebrenice, gdje će biti obavljena sahrana. Ispratili su ih članovi porodica, prijatelji, kao i brojni građani BiH. Posmrtni ostaci žrtava dovezeni su u hangar nekadašnje Fabrike akumulatora u Potočarima, gdje su se

1995. godine sklonili žene i djeca, očekujući zaštitu Ujedinjenih naroda . Najstarija žrtva genocida koja će danas biti sahranjena je 1919. godište, a među posmrtnim ostacima su i oni 44 maloljetnika. Nakon te kolektivne sahrane, ukupan broj onih koji su sahranjeni u memorijalnom centru Potočari popeće se na 6.066. N.M.

Podgorica dobija ulicu Srđana Aleksića U Podgorici će danas biti otvorena ulica posvećena Srđanu Aleksiću, mladiću iz Trebinja, koji je u januaru 1993. godine stradao braneći komšiju druge vjere. Povodom obilježavanja 11. jula, iz Foruma Bošnjaka su najavili da će

biti položeno cvijeće u Spomen-parku “Pobrežje”, a u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović” biće prikazan film “Tri kruga”, koji je inspirisan visokocivilizacijskim gestom Aleksića, režisera Srdana Golubovića.

VODNI RESURSI

Bez podataka nema investitora Nedostatak podataka o vodnim resursima predstavlja veliki problem i biznis barijeru, jer investitori ne znaju sudbinu eventualnih investicija u hidroenergetske objekte, ocijenili su juče u Podgorici učesnici konsultativnog sastanka o razvoju ekološki prihvatljivog protoka u Crnoj Gori (EPP). Pozdravljajući učesnike sastanka, vršilac dužnosti direktora Agencije za zaštitu životne sredine, Ervin Spahić istakao je da je zakonodavstvo Evropske unije u velikoj mjeri transponovano u crnogorske propise. On je naglasio da je postojeća praksa kod izdavanja saglasnosti u procedurama strateške procjene uticaja na životnu sredinu i procjene uticaja na životnu sredinu za projekte valorizacije hidroenergetskih potencijala pokazala nedostatke u pogledu dostupnih podataka o vodnim ekosistemima, pogotovo kada je u pitanju stanje

vodnih ekosistema i biodiverziteta. “Izazovi sa kojima se susrećemo kod davanju ekološke saglasnosti vezano za hidroenergetske i druge infrastrukturne projekte bili bi prevaziđeni jasnim definisajem ekološki prihvatljivog protoka, izborom metodologije i njenog testiranja na različitim vodotocima, kao i podzakonskom regulativom koja bi podrzumijevala i kontrolu same primjene”, zaključio je Spahić. Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Danilo Mrdak predstavio je izvještaj za procjenu EPP prema različitim metodologijama za Rijeku Crnojevića i Cijevnu. Mrdak je poručio da investitori nijesu ktitori, te da je biznis barijera to što neraspolažemo podacima o vodnim resursima. Lokalni projekt koordinator u NVO “Green Home” Nataša Kovačević upozorila je da postojeće za-

konsko rješenje u Zakonu o vodama i Pravilniku o načinu određivanja garantovanog minimuma proticaja nizvodno od vodozahvata, ne obezbjeđuje zadovoljenje ekoloških potreba vodnih ekosistema. Ona je apelovala na nadležna ministarstva da intenziviraju rad na uspostavljanju zakonskih i operativnih osnova za uvođenje varijabilnih protoka i tako osiguraju očuvanje ekoloških potreba vodnih eko-sistema i organizama. “Želimo izraziti zabrinutost jer Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja nije izrazilo spremnost za saradnju u uvrštavanju varijabilnog protoka u odgovarajući pravilnik”, poručila je Kovačević. NVO „Green Home“, Svjetski fond za životnu sredinu (WWF), podgorički Arhus centar i kancelarija OEBS-a u Podgorici organizovali su pomenuti sastanak. M.M.K.

Društvo

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

Protest stanara na Starom aerodromu

Raduju se svakom zazidanom bloku Miloje Vujović je platio “Katelu” 90.000 eura za stan koji još nije ni vidio. Vujović kaže da čeka i nada se da će jednog dana useliti u novi dom. “Šta drugo da radimo nego da se nadamo. Podstanar sam. Radujemo se svakom bloku koji zazida”, kaže on. Zbog neodgovornosti i praznih obećanja ogorčena je Stanka Milonjić. Ona

ističe da njena kćerka plaća ratu od 220 eura na ime kredita koji je podigla da bi otplatila stan koji još nije dobila. “Kupili smo dva stana 2008. godine u iznosu od 155.000 eura. Živimo kao podstanari. Nijedan od stanova nam nije gotov i vidite kako se investitor ponaša. Nemam riječi”, revoltirana je Stanka.

Platili, a ne mogu u njih

Pet godina čekaju na stanove Novim protestom ispred nesuđenih stambenih jedinica na Starom aerodromu stanari su još jednom izrazili ogorčenje zbog neispunjenih obećanja Nedovršena zgrada

Milica Krgović

tanari, njih dvadesetak, okupili su se juče oko 18 sati ispred još nezavršene zgrade u podgoričkom naselju Stari aerodrom, u koju je trebalo da se usele još prije pet godina. Oni krive investitora, vlasnika firme “Katel” Petra Đurišića, za to što pored svojih stanova plaćaju kiriju. Ogorčeni su posebno zbog toga što slušaju ista obećanja godinama da će stambene jedinice biti završene, iako se kraj građevinskih radova još ne nazire. Njihovom sastanku prisustvovao je i Petar Đurišić, pa je između njega i stanara vladala žučna rasprava.

Stanari su tražili od Đurišića da im saopšti precizne rokove kada će moći da se usele u stanove i zatražili su da potpišu anekse ugovora u kojima će se naznačiti kada će radovi biti završeni. Inače, na useljenje u zgradu “Katela” čeka oko 190 porodica. “Prvi dio zgrade biće završen do septembra, a drugi do Nove godine. Nema problema, anekse ugovora možemo završiti iduće sedmice. Radimo, izguraćemo i završiti ubrzo ovo”, obećao je Đurišić, dok su mu pojedini stanari govorili da ne vjeruju u njegove priče, jer im to godinama obećava. Stanar Vojo Smolović predložio je da ako se aneksi ugovora ne budu ispoštovali, da investitor plaća penale. “Ovdje sam kupio stan krajem

2007. i početkom 2008. godine. U stan smo trebali da se uselimo 2008. Kvadrat smo plaćali oko 1.500 eura, a sada smo u poziciji da ostanemo bez ičega, jer se ne vodi na nas niti se stambene jedinice mogu uknjižiti dok se zgrada tehnički ne primi”, izjavio je za Dnevne novine Smolović. Prema njegovim riječima, brojni stanari podigli su kredite i uplatil sredstva investitoru i nalaze se u neizvjesnosti kada će dobiti ključeve od stanova. “Nije poenta samo kašnjenje, nego da li ćemo mi ikada dobiti stanove. Poenta je da ne postoji zaštita od države. Trebalo bi da smo zaštićeni. Nemamo nikakvih prava. Mnogi od stanara su tužili investitora i dobili ga na sudu, ali ne mogu ništa da naplate. Obećavano je go-

dinama - biće u maju, septembru, avgustu... i tako redom. Sada nam obećava da će biti jedan dio zgrade završen do septembra, a drugi do Nove godine. Međutim, nema šanse da taj rok ispoštuje. Očigledno da nema odgovornosti. Mislim da je država kriva za ovakvo stanje. Ne razumijem takve građevinare”, istakao je Smolović. Sadašnje stanje građevine ne

Cgo

Univerzitet da preispita odluku o prenosu ispita Da bi državni Univerzitet Crne Gore (UCG) sačuvao svoje studente, Centar za građansko obrazovanje (CGO) poziva tu instituciju da preispita odluku o broju ispita koji se mogu prenijeti na četvrtu godinu. Iz komunikacije sa studentima CGO je došao do saznanja da će, kazala je koordinatorka programa Snežana Kaluđerović, veliki broj studenata radije prenijeti dokumenta na privatne fakultete, ukoliko takav za njihovu oblast studiranja postoji, nego produžiti školovanje za dvije godine. Toj NVO, kako je rekla, javio se veći broj studenata sa UCG koji su ogorčeni odlukom Senata Univerziteta prema kojom se upis na specijalističke studije dozvoljava samo sa mogućnošću prenošenja jednog ispita sa osnovnih, cijeneći da se time studen-

ti UCG-a zapravo tjeraju na upis na privatne fakultete. “CGO podržava odluke UCG i njegovih organa koje vode pooštravanju kriterijuma kada se zaista radi o tome. Međutim, ako takvo pooštravanje ima za cilj punjenje univerzitetske kase novcem studenata od obnavljanja godina, to je pogubno za obje strane”, smatra Kaluđerović. Takođe se, kako ističe, ne mogu pooštravati kriterijumi, na način da se odluka koja sužava prava studenata donosi pred sam kraj studijske godine, odnosno u junu kada studenti ne mogu učiniti ništa da promijene svoju situaciju. Postavlja se pitanje, kaže Kaluđerović, da li studenti u 10 dana, koliko traje ispitni rok, mogu položiti tri ispita, a u isti im se ne uračunava ono

što su položili u toku ljetnjeg ili zimskog semestra. “Veliki je broj studenata koji su tokom školske godine položili dvije trećine ispita sa visokim ocjenama, što im se u avgustu ne priznaje, te će ispit morati da polažu ponovo, u cjelosti. Da je UCG tu odluku donio u septembru, na početku studijske godine, ista bi bila legitimna, ali ne i na kraju, kada su studenti završili sa polaganjem ispita, a do tada nisu znali da im se sprema ovako nešto”, naglasila je Kaluđerović. Ukoliko se ostane pri ovakvoj odluci, upozorava ona, studenti koji imaju dva nepoložena ispita sa osnovnih studija, neće moći upisati specijalističke – četvrtu, pa će umjesto za godinu, studiranje produžiti za dvije godine. J.V.Đ.

uliva mnogo nade Ranku Vukašinoviću koji je 2008. godine investitoru na ime stana platio 39.000 eura. “Kvadratni metar je bio 1.550 eura. Novac sam uplatio, i kako tada, tako danas - ja nemam stan. Prodao sam plac na Primorju da bih otplatio stan. Nemam riječi. Govorio je ‘brzo će’. Međutim, navikli smo na te priče”, u nevjerici priča

Vukašinović. Petar Đurišić nedavno je kazao da su svemu krivi podizvođači koji nijesu mogli da odrade svoj dio posla. “Podizvođače smo zato morali mijenjati i tražiti druge iako su prethodni već bili plaćeni. Najveći dio posla je završen a ovo što je ostalo će biti ubrzo gotovo”, ispričao je ranije Đurišić.

Savjet mladih dPS

Protiv zatvaranja Akademskog centra Povodom zatvaranja Akademskog centra u Pljevljima Savjet mladih DPS-a tog grada pružio je “podršku studentima koji se nalaze u nezavidnom položaju zatvaranjem fakultetske jedinice od strane lokalne vlasti”. “Otvaranjem Akademskog centra, Pljevlja su prvi put u istoriji dobila epitet fakultetskog grada čime je otvorena mogućnost većem broju mladih ljudi da ostanu u gradu, smatrajući da je ulaganje u znanje najveći kapital koji jedan čovjek, a i jedna sredina, mogu dobiti. Na taj način učinjen je ogroman iskorak u prevazilaženju zaostajanja Pljevalja, kada je visokoškolstvo u pitanju, i probuđena nada Pljevljaka u kvalitetniji život pružanjem šanse pljevaljskoj

omladini da studira u svom gradu”, navodi se u saopštenju. Umjesto da imamo situaciju, kako dodaju, da se otvaraju drugi smjerovi na Mašinskom fakultetu i proširuju kapaciteti Akademskog centra, lokalna vlast je učinila korak unazad, stavila katanac na Akademski centar, čime se direktno utiče na povećanje troškova studiranja u drugim gradovima i povećanju migracije mladih ljudi gdje nisu samo na gubitku studenti, već i lokalna zajednica. “Lokalna vlast nije uradila ništa dobro za mlade ovog grada, napominju se projekti koje treba realizovati, a već su jedan krucijalan ugasili, stavljajući pečat na obrazovanje mladih ljudi u Pljevljima”, zaključuju u saopštenju. B.B.

10 Hronika

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

UKINUTA PRESUDA

Novo suđenje za ubistvo i silovanje CRNA GORA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Na osnovu člana 29 stav 1 i člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini (Službeni list CG, br. 21/09), člana 5 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 44/2010) i zaključka Vlada Crne Gore br. 08-1435/3 od 17. juna 2013. godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova u saradnji sa Ministarstvom finansija, objavljuje

JAVNI POZIV ZA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU (AUKCIJI) ZA PRODAJU NEPOKRETNOSTI U PODGORICI - ZEMLJIŠTE S BENZINSKOM PUMPOM U NASELJU ZAGORIČ

Pančevcu Borivoju Jovanoviću (38), koji je prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici osuđen na dvadeset godina zatvora zbog ubistva i silovanja Podgoričanke Rajke Kaluđerović (42), sudiće se ponovo jer je vijeće Apelacionog suda ukinulo tu presudu. Rajka Kaluđerović je pronađena 8. oktobra 2011. godine zadavljena na Ćemovskom polju, u Zelenici. U prvostepenom postupku Jovanović je za ubistvo osuđen na 15 godina zatvora, dok je za silova-

nje dobio deset. Ipak, izrečena mu je jedinstvena kazna od 20 godina zatvora. Borivoje Jovanović je uhapšen 10. oktobra 2011. godine u naselju Donja Gorica i na saslušanju u policiji je ispričao sve detalje zločina. Tokom razgovora sa inspektorima odjeljenja za krvne delikte priznao je kako i zbog čega je silovao, a onda kaišem udavio ženu u šumi na Ćemovskom polju. Suđenje je bilo zatvoreno za javnost. S.K.

1. Predmet prodaje

AKCIjA ª PROSjAKº

Prosile sa djecom Službenici Centra bezbjednosti Podgorica, Jedinica kriminalističke policije za suzbijanje maloljetničke delinkvencije, u sadejstvu sa Stanicom policije za javni red i mir, izveli su juče akciju “Prosjak” na više lokacija u Podgorici, čiji je cilj suzbijanje prosjačenja. Tom prilikom u Ulici Vasa Raičkovića zatečena je B.K. (35) iz Podgorice sa dvoje maloljetne djece, od kojih je jedno dijete, prethodno, kako policija sumnja, navodila na prosjačenje. Na taj način Podgoričanka

je počinila prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru, te je procesuirana Područnom organu za prekršaje u Podgorici. U toku izvođenja pomenute akcije, kako saopštavaju iz Uprave policije, na Trgu Republike u prosjačenju zatečena je S.M. (17) iz Bijelog Polja, čime je počinila prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru. U prosjačenju sa S.M. zatečena su i dva djeteta, koja nijesu prekršajno odgovorna. S.M. je takođe procesuirana Područnom organu za prekršaje u Podgorici. M.V.P.

BEOGRAD

sin crnogorskog ambasadora osuđen Maneken Damjan Perović (29), sin ambasadora Crne Gore u Švajcarskog Ljubiše Perovića, osuđen je juče u Višem sudu u Beogradu na devet mjeseci zatvora zbog fizičkog zlostavljanja B.M. (35). Perović je praktično

već odležao kaznu jer je proveo godinu dana u pritvoru. On se teretio da je u junu 2011. godine silovao i fizički zlostavljao B.M. u njenom stanu u Zemunu. Djevojka je svjedočila da se maneken šest sati iživljavao nad njom. M.V.P.

PREKRšAjNE PRIjAvE

Carinici oduzeli naftu i cigarete Foto: Uprava carina

Predmet prodaje je zemljište, kat. parcela 181/3 KO Podgorica II, površine 1.864 m2, sa benzinskom pumpom na njemu – objekat površine 49 m2 i prateća infrastruktura, u svojini Crne Gore, upisano u listu nepokretnosti br. 5196. 2.Početna cijena Početna cijena predmetnih nepokretnosti iznosi 849.100,42€ 3.Datum i mjesto održavanja javnog nadmetanja Javno nadmetanje će se održati u svečanoj sali Ministarstva unutrašnjih poslova, ul. Bul. Sv. Petra Cetinjskog, br. 22, dana 24.07.2013. godine, sa početkom u 10:00h. 4. Pravo učešća, postupak prijavljivanja i registracija za javno nadmetanje Na javnom nadmetanju mogu učestvovati domaća i strana pravna i fizička lica, koja su: - otkupila dokumentaciju za javno nadmetanje, - uplatila depozit u iznosu od 5% od početne cijene predmeta prodaje odnosno 42.455,20€ - četrdesetdvijehiljadečetristopedesetpeteurai dvadesetcenti, na račun 550-5590-94 Depozit na učešće na javnim nadmetanjima – Ministarstvo finansija. - koja su registrovana kao učesnici na javnom nadmetanju. Prijava za učešće na javnom nadmetanju sa potrebnim prilozima dostavljaju se Komisiji u zapečaćenom omotu sa naznakom “za javno nadmetanje – ne otvaraj”, na adresu: Ministarstvo untrašnjih poslova, Bul. Sv. Petra Cetinjskog br. 22, najkasnije do 19.07.2013. godine, do 15:00h, po lokalnom vremenu. Prijave za učešće na javnom nametanju pristigle nakon roka iz prethodnog stava, bez obzira na način na koji su dostavljene, neće se razmatrati i neotvorene će se vratiti ponuđačima. Prijava za učešće i dokumentacija za javno nadmetanje mogu se podići svakog radnog dana u vremenu od 10:00 do 13:0h, kod lica određenog za davanje bližih informacija u vezi ovog javnog poziva, u Ministarstvu unutrašnjih poslovi, na adresi Bul. Sv. Petra Cetinjskog br. 22. Na ime otkupa dokumentacije javnog nadmetanja potrebno je uplatiti iznos od 3,000,00€ na račun br. 825-79-81 sa pozivom na broj 302001417, sa naznakom “ za otkup dokumentacije za javno nadmetanje – Ministarstvo unutrašnjih poslova”, otvoren u Ministarstvu unutrašnjih poslovi. Registracija učesnika obaviće se u svečanoj sali Ministarstva unutrašnjih poslova, Bul. Sv. Petra Cetinjskog br. 22, dana 24.07.2013. godine, 30 minuta prije početka održavanja postupka javnog nadmetanja. 5. Datum, vrijeme i mjesto obilaska predmeta prodaje Obilazak zemljišta i benzinske pumpe može se izvršiti svakog radnog dana u vremenu od 10:00 do 13:00h, uz prethodnu najavu licu određenom za davanje bližih informacija u vezi ovog poziva. 6. Postupak sprovođenja javnog nadmetanja Postupak usmenog javnog nadmetanja vodi predsjednik Komisije (u daljem tekstu: Predsjednik). Na početku javnog nadmetanja Predsjednik saopštava broj učesnika, redosljed kojim su stekli to svojstvo, njihove podatke i konstatuje njihovu prisutnost ili prisutnost punomoćnika. Nakon toga navodi predmet javnog nadmetanja, saopštava početnu cijenu i poziva učesnike na isticanje ponude, podizanjem registracione kartice. Ako ni poslije trećeg poziva niko od učesnika ne istakne ponudu na početnu cijenu, Predsjednik početno nadmetanje proglašava neuspjelim. Ako postoje ponude na nivou početne cijene, Komisija utvrđuje novu cijenu koja je uvećana u odnosu na prethodnu. Utvrđivanje nove cijene se ponavlja sve dok učesnici ističu ponude na ponovno utvrđenu cijenu. Kada ni poslije trećeg poziva Predsjednika nije istaknuta ponuda, Predsjednik kupcem predmeta prodaje proglašava učesnika koji je prvi ponudio najvišu cijenu. Postupak javnog nadmetanja smatraće se uspjelim i u slučaju kada u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan registrovani učesnik i ponudi iznos početne cijene za predmetne nepokretnosti. Podnosioci prijava čije su prijave neblagovremene, nepotpune i koji nijesu registrovani ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. O početku, toku i završetku javnog nadmetanja sastavlja se zapisnik na koji učesnik javnog nadmetanja može usmeno uložiti prigovor. Prigovor ne odlaže održavanje javnog nadmetanja, a o osnovanosti prigovora odlučuje Komisija za vođenje postupka javnog nadmetanja, neposredno nakon njegovog podnošenja. Odluka Komisije je konačna. Originalni zapisnik se uručuje kupcu nakon potpisivanja od stane članova komisije, kupca, prodavca i ostalih učesnika javnog nadmetanja 7. Uslovi prodaje predmetnih nepokretnosti Proglašeni kupac u postupku javnog nadmetanja, dužan je da sa Vladom Crne Gore - Ministarstvom unutrašnjih poslova zaključi ugovor o kupoprodaji predmetnih nepokretnosti. Utvrđena kupoprodajna cijena plaća se u novcu - eurima, nakasnije u roku od 30 radnih dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Depozit kupca za učešće na javnom nadmetanju uračunava se u kupoprodajnu cijenu predmetnih nepokretnosti. Ukoliko proglašeni kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku, gubi svojstvo kupca i pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetnih nepokretnosti sa drugim ponuđačem koji je na javnom nadmetanju ponudio drugu najveću cijenu. Troškovi prenosa prava svojine na ime kupca: naknada ovjere ugovora o kupoprodaji kod notara, porez na promet nepokretnosti i ostali troškovi, padaju na teret kupca. Učesnicima koji nijesu stekli pravo kupca depozit se vraća u roku od 10 (deset) dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Na depozite koje su položili prijavljeni po javnom pozivu za učešće u postupku javnog nadmetanja ne obračunava se kamata. Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje. Nepokretnosti se prodaju u viđenom stanju. 8. Posebni uslovi javnog nadmetanja Budući kupac, pored isplate ugovorene cijene za predmetne nepokretnosti, dužan je da preuzme četiri radnika koji su zaposleni na benzinskoj pumpi, u Ministarstvu unutrašnjih poslovi, na neodređeno vrijeme. Preuzimanje zaposlenih će se izvršiti zaključivanjem posebnog sporazuma o preuzimanju zaposlenih radnika, u skladu sa važećim zakonskim propisima. Sporazum o preuzimanju, kojim će se odrediti tačan datum i uslovi preuzimanja zaposlenih radnika, biće zaključen najkasnije u roku 60 dana od dana zaključenja Ugovora o kupoprodaji nepokretnosti. Bliže informacije, po ovom osnovu, mogu se dobiti kod Gorana Petrovića - predsjednika Komisije za prodaju predmetnih nepokretnosti, kontakt telefon 020/224-222, svakog radnog dana od 10:00 do 14:00h. U Podgorici, 10. jul 2013. godine MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA

Zaplijenjene cigarete

Službenici Uprave carina u dvije odvojene akcije, 9. jula, otkrili su i oduzeli 860 litara naftnih derivata i 200 paklica cigareta. Krijumčarenje nafte spriječeno je u mjestu Bać u Rožajama, kada su carinici izvršili pregled kamiona. Naftni derivati, kako navode u saopštenju Uprave carina, nalazili su se u posebno napravljenom rezervoaru. Detaljnim pregledom i uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da je vozač napravio carinski prekršaj u korist firme “Balkan trans” koja mu je izdala putni nalog.

Firmi je izrečena kazna u iznosu od 5.000 eura, avozaču od 500 eura. Istog dana, u zajedničkoj akciji sa pripadnicima Uprave policije, oduezte su neprijavljene cigarete. Iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd - Bar, u mjestu Kisjele vode, u Bijelom Polju, izbačena je torba. U tunelu je zatečen J.O. koji je kod sebe imao torbu sa 200 paklica cigareta “marlboro”. Zbog počinjenog prekršaja izrečena mu je novčana kazna u iznosu od 200 eura, a roba je trajno oduzeta. M.V.P.

Hronika 11

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

SINDIKAT MEDIJA:

Hitno rasvijetliti napad na imovinu Radulovića

Motiv i počinilac koji je zapalio automobil sportskog novinara Dnevnih novina još nepoznati

odgorička policija još nije otkrila motiv, kao ni počinioca, ili više njih, koji su u noći između ponedjeljka i utorka zapalili automobil “hjunadi IX35” sportskog novinara Dnevnih novina, Uroša Radulovića (21). Poligrafsko ispitivanje nekoliko osoba, koje bi možda mogle ukazati na trag počiniocu, odloženo je jer je poligrafista odsutan, pa će se, kako Dnevne novine sazanju od izvora iz policije, izvesti uskoro.

Povodom ovog slučaja, u ime Sindikata medija, oglasila se predsjednica Marijana Camović, koja je navela da ovo udruženje od policije zahtijeva da što hitnije utvrdi motive i izvršioce napada na imovinu Radulovića. “Slučajevi fizičkih i verbalnih napada na novinare, te uništavanje njihove i imovine medija su, očigledno, učestali, ali se ne primjećuje namjera države da se takvo stanje prekine niti da se ti napadi razriješe”, navela je Camović u saopštenju. Ona je podsjetila da je ovo drugi napad na crnogorske novinare u posljednjih pet dana, zbog čega očekuju da će nadležni državni organi shvatiti ozbiljnost situacije i što prije ih razriješiti. “Podsjećamo da je novinare nedjeljnika Monitor u petak, zbog teksta koji su objavili, izvrijeđao predsjednik Skupštine opštine Kolašin Mile Šuković i prijetnjama im ugrozio sigurnost, zbog čega smo i tražili njegovu smjenu i utvrđivanje krivične odgovornosti, jer smatramo da je svojim ponašanjem pokazao da je nedostojan funkcije koju obavlja. Očekujemo da će, nakon što je Šuković saslušan u policiji, Tužilaštvo saopštiti kakve će on posljedice snositi zbog ugrožavanja sigurnosti i vulgarnih prijetnji koje je uputio koleginici Mileni Perović-Korać i ostalim zaposlenima u Monitoru”, dodala je Camović. Radulovićev automobil potpu-

no je uništen u podmetnutom požaru u noći imeđu ponedjeljka i utorka. “Hjundai IX35”, koji se vodi na ime njegove majke, zapaljen je na parkingu Ulice Đoka Miraševića, ispred solitera Ruske kule, u kojem žive Radulović i njegova porodica, osim oca, poznatog trenera, Miodraga Radulovića, koji trenutno živi i radi u Kazahstanu. Vatra, koja je za tili čas unuštila automobil, buknula je oko 2.50 časova iza ponoći. Prve policijske istrage upućuju na sumnju da su dvije osobe prišle automobilu, polomile staklo sa suvozačeve strane, nakon čega su auto, sa unutrašnje i spoljašnje strane, ispolivale benzinom. Nakon toga, napadači su upaljačem zapalili “hjundai” i pobjegli sa lica mjesta. Nakon nekoliko sekundi, taman kada je madi Radulović istrčao iz stana na parking, začule su se tri detonacije, a plamen je zahvatio i oštetio “reno klio”, koji je bio parkiran pored, a koji pripada takođe sportskom novinaru RTCG Branku Vujisiću. Policijska istraga, kako je naveo izvor blizak istrazi, ide u više pravaca, a za sada se ispituju tri moguća motiva napada na imovinu novinara DN. Ispituje se da li je paljenje automobila posljedica ranjih sukoba, bezazlenih mladalačkih svađa zbog djevojaka. Provjeravaju se i dosadašnji tekstovi mladog Radulovića objavljeni u Dnevnim novinama, ali i da li je

Radulovićev automobil potpuno uništen napad na njegovu imovinu pokušaj zastrašivanja njegovog strica Miloša Radulovića, rukovodioca Centra bezbjednosti u Baru kojem je 1. juna takođe zapaljen službeni automobil. Auto “ford mondea” Miloša Radulovića izgorio je kada je još uvijek nepoznata osoba, ili više njih, na njega bacila dinamit u nasleju Blok 9 gdje Radulović živi sa porodicom. M.V.P.

OPTUŽENI ZA UBISTVO:

Pucao sam da zastrašim Hutera, ne da ga ubijem U Višem sudu u Podgorici počelo suđenje Cetinjaninu Mihailu Grgureviću, optuženom za bezobzirno ubistvo sugrađanina Cetinjanin Mihailo Grgurević (32), optužen za bezobzirno ubistvo sugrađanina Olivera Hutera(30), juče je pred sudijom Višeg suda u Podgorici Vesnom Moštrokol kazao da je počinio ubistvo, ali ne na način na koji je to predstavljeno optužnicom. “Nijesam kriv. Ne priznajemo izvršenje krivičnog djela”, kazao je optuženi u nastavku, navodeći da je ipak tačno da je toga dana pucao te da je jedan od projektila pogodio Hutera. Prema navodima optužnice, Grgurović je 30. avgusta prošle godine, sa umišljajem iz bezobzirne osvete ubio Hutera. Uzrok tome leži u svađi zbog događaja od prije više godina, kada ga je Huter fizički napao. Cetinjanin se tereti da je upravljajući “opelom astra” udario u motocikl kojim je upravljao Huter. Kada je Huter krenuo da bježi, Grgurović je trčeći za njim ispalio više metaka. Jedan metak ga je pogodio u leđa, od čega je Huter iskrvario. Po riječima Grgurovića, nesre-

ća je započeta na raskrsnici u ulici koju je do tada zaobilazio kako bi izbjegao okršaj sa Huterima. Ipak, kritičnog dana je, zbog radova na putu, to bila jedina ulica koja je vodila ka njegovom stanu. “Na semaforu sam propustio jedan auto, a zatim je naišao crni motocikl koji je kočio kao da hoće da me propusti. Ja sam krenuo i tako je došlo do sudara. Bio sam u šoku. Sjedio sam u autu i gledao kako momak pada sa motora. Kada je ustao, vidio sam da je to Huter”, pričao je juče optuženi smireno i na pola glasa. U nastavku je ispričao da je Huter došao do njegovih kola, da je vikao i prijetio. “U jednom momentu pokazao mi je srednji prst, isto kao i 15 dana ranije kada sam se suzdržao da ne napravim problem. Izašao sam iz kola i stao pored njih dok je on i dalje nešto prijetio i pokazivao rukama. Uzeo sam pištolj koji je bio ispod sjedišta a potom sam počeo da trčim za njim. U jednom trenutku on se ponovo okrenuo i

pokazao mi opet srednji prst. Tada sam ja počeo da pucam mada mi je jedini cilj bio da ga uplašim. Vidio sam Olivera kako pada. Došao sam iznad njega, pokušao da ga podignem, ali nije davao znake života”, ispričao je Grgurović. Njegov sugrađanin Branko Batrićević, ispričao je juče da je kritične prilike začuo udar potom i pucanj iz pištolja. “Vidio sam mladića kako trči i čulo se nekoliko pucnjeva iz pištolja. Ovaj što trči u jednom trenutku je pao a ovaj što je trčao za njim mu je prišao, pogledao ga a zatim se vratio nazad”, kazao je svjedok. I svjedok Goran Markuš vidio je mladića koji sa repetiranim pištoljem trči za “onim koji je išao prvi”. “To se sve dešavalo ispred moje kuće. Čuli smo u kući udar kao da se dvoje kola sudarilo. Kad sam izašao, ubijeni je zamicao u pravcu groblja. Vidio sam momka koji je izašao iz kola, repetirao pištolj i krenuo za ovim koji je odmicao”, kazao je svjedok. S.K.

Tri godine za šverc marihuane Apelacioni sud potvrdio je presudu kojom je Nikšićanin Mitar Martinović (26) osuđen na tri godine zatvora zbog krivičnog djela “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”. Prvostepenu presudu izrekla je sudija Višeg suda u Podgorici Vesna Pean. Prema navodima presude, Martinović je 10. oktobra u naselju Gornje

Polje u Nikšiću u pomoćnom objektu kuće držao tri kilograma marihuane radi preprodaje. Pretresom objekta, policajci su kilogram i po droge pronašli u džaku, dok je preostala marihuana bila upakovana u sedam pvc pakovanja i dvije kartonske kutije, a jedan ručno pravljeni zamotuljak pronađen je u džepu okrivljenog. Ovaj Nikšićanin i ranije je osuđivan zbog istog krivičnog djela. M.V.P.

PrAVOSNAŽNO

Za pokušaj ubistva dvije godine zatvora Četrdesetogodišnji Safet Bajro sa Kosova, nastanjen u Podgorici, pravosnažno je osuđen na dvije godine zatvora zbog pokušaja ubistva. Prvostepenu presudu, koju je potvrdio Apelacioni sud, izreklo je Vijeće sudije Višeg suda u Podgorici Vesne Pean. Bajro je osuđen jer je, kako piše u presudi, 17. marta prošle godine oko 22.30 časova u kafani “Klub Roma” u Podgorici s umišljajem pokušao da ubije Saita Halitija. Osuđeni se sa Halitijem prvo

posvađao, da bi nakon toga, usljed tuče, potegao nož dužine sječiva devet centimetara. Zamahujući sa svih strana, oštećenom je zadao više udaraca po glavi i tijelu, nanoseći mu lakše tjelesne povrede i to 11 ubodnih rana. U presudi se navodi i da je Kosovar bio svjestan da, ubadajući ga u predjelu vitalnih organa, može ubiti Halitija, koji se čitavo vrijeme branio od napada. Nakon incidenta Bajro je pobjegao sa lica mjesta. M.V.P.

12 Crna Gora

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

BIJELO POLJE

Grom pogodio u kuću Ličina

DODJELA ZEMLJIŠTA CPC U

Propaganda SDP-a

PODGORICA - Gradonačelnik Glavnog grada Miomir Mugoša smatra da je pitanje dodjele parcele na Malom brdu Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi politizovano od strane SDP-a. On je prilikom najave dnevnog reda gradskog parlamenta najviše pažnje posvetio ovom pitanju, kao i razmjeni zemljišta sa Ambasadom Kine, ali i pitanju dodijeli zemljišta Mešihatu. “Ove tri tačke su trebale da se nađu na dnevnm redu prošle Skupštine i smatram da su ova pitanja ispolitizovana naročito od strane SDP-a čiji su odbornici bili zatečeni prijedlogom dodjele zemljišta Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi”, kazao je Mugoša. Prvi čovjek Podgorice smatra da je u ovom slučaju treba odgovoriti na potrebe građana vjernika CPC-a, a ne baviti se političkom propagandom, po njegovim riječima svi su bili upoznati prostornim planom i iznenađuje ga negativan stav po ovim pitanjima. “IZ SDP-a žele da posjeduju sve što je crnogorsko, da to ne

MOJKOVAC - Na predlog Komisije za raspodjelu sredstava sportskim klubovima, Sekretarijat za opštu upravu i društvene djelatnosti juče je donio rješenje o sufinansiranju programa rada sportskih klubova za 2013. godinu. Iz Budžeta Opštine Mojkovac u ukupnom iznosu od 45.000 eura sredstva su dobili, AK “Tara”, RK “Mojkovac”, FK “Brskovo”, “Ipon”, Rvački klub “Mojkovac”, Streljački klub “Brskovo”, STK “Mojkovac”, SK “Bjelogrivac”, ŠK “Brskovo”, PK “Fenix” i FK “Serdari”. V.B.

pripada građanima. To je dio političke propagande SDP-a”, dodao je Mugoša. Uprkos svemu očekuje podrsku u parlamentu, ali ipak smatra da će se na sjednici saznati stav odbornika opozicije. Iz SDP-a je ranije najavljeno da će podržati odluku o ustupanju parcele CPC samo ukoliko Glavni grad obezbijedi 300.000 eura za gradnju crkve. Mugoša je najavio da će na sjednici Skupštine biti 15 tačaka, od kojih se prvih šest odnose na usklađivanje sa novim zakonodavstvom o javnim preduzećima, koja će biti transformisana u preduzeća sa društvenom odgovornošću Pored ključnih tačaka Sjednice, najavio je da će izgradnja zgrade gradskog parlamenta u strogom centru Podgorice biti gotova do kraja godine. Govoreći o probijanju tunela kroz brdo Gorica u centru grada, Mugoša je rekao da je ta investicija gradu prijeko potrebna, naročito zato što je, planirana gradnja u Zagoriču, pored podgoričke Gimnazije i Milenijum siti centra. A.G.

BIJELO POLJE - U nevremenu koje je utorak popodne zahvatilo Koritsku visorava grom je pogodio u dotrajalu kuću Adila i Amele Ličina u selu Ličine. Prava je sreća da niko nije stradao jer su u kući bili jedino supružnici dok se njihovo troje djece nalazilo kod rođaka. “Slovimo za siromašnu porodicu koja sa dodatkom prima socijalu od 170 eura. Živimo bez elementarnih higijenskih uslova i bog, umjesto da nas pogleda urotio se protiv nas. Grom je pogodio u našu kuću i uništio krov od salonita i zapalio strujomer. Ku-

ća liči na sve, osim na objekat za stanovanje te su ljudi dobre volje još, ranije pokrenuli akciju da nam se sagradi nova kuća”, priča Amela Ličina. Kako navodi, juče je posjetila Centar za socijalni rad da bi zatražila pomoć za svoju porodicu. “Suprug i ja smo teški bolesnici i direktorica Centra za socijalni rad Zlata Lukač pažljivo me saslušala i voljna je da pomogne. Najavila je da će poslati Komisiju da se utvrdi u kakvim uslovima trenutno živimo. Svjesni smo da kuća prokišnjava ali,dok se prive-

de namjeni objekat i uzgradnnji mi nemamo kuda da odemo”,jada se Amela. Predsjednik mjesne zajednice Korita Bajro Ličina potvrdio je, da porodica Ličina živi u krajnje lošim uslovima. “Svjesni smo da su u teškom položaju i mi mještani im pomažemo koliko možemo. I sami živimo teško u surovim planinskim uslovima te nijesmo u mogućnosti da im više pažnje posvetimo. Država mora pod hitno reagovati i pomoći ovu ugroženu porodicu”, poručio je Adrović B.Č.

Nagrade za srednjoškolce BERANE - U prisustvu profesora, roditelja i članova porodice, đacima generacije iz tri srednje škole u Beranama, Srednje medicinske škole “Dr Branko Zogović”, Srednje škole “Vukadin Vukadinović” i Srednje stručne škole, tradicionalno su uručene simbolične nagrade. Nagrade je uručio potpredsjednik Opštine Braho Adrović, koji je sve prisutne pozdravio u ime predsjednika Vuke Golubovića i poželio puno uspjeha u predstojećem studentskom periodu. Pored đaka generacije nagrađeni su i učenici koji su na Državnom takmičenju osvojili jedno od prva tri mjesta. Novčanom nagradom u visini od 50 eura nagrađeni su Sanja Kastratović, koja je osvojila prvo mjesto iz matematike, Gordana Mihajlović, prvo mjesto iz njemačkog jezika i gimnazijalac Bogdan Račić dobitnik drugog mjesta na takmičenju iz njemačkog jezika. Najbolji đaci srednjih škola nagrađeni su novčano u visini od 100 eura, Nišavić Ivana, Karatina Gurešić i Petar Janjušević. M.T.

HERCEG NOVI

Za sport 200.000 eura HERCEG NOVI - Sekretarijat za društvene djelatnosti po predlogu Savjeta za sport, donio je Rješenje o raspodjeli sredstava budžeta Opštine Herceg Novi za sufinansiranje programa u sportu za 2013. godinu. Konkurs za sufinansiranje sportskih klubova na teritoriji opštine objavljen je u februa-

ru 2013. godine. Savjet za sport, imenovan od strane Predsjenika opštine, u sastavu Milan Vajagić, Stevo Cvjetković, Radovan Božović, Stevan Katić i Vladimir Žutković, na sjednici od 18.4. ove godine, predložio je raspodjelu sredstava za sufinansiranje u sportu za 2013. godinu. S.M.

SPOR OKO TURISTA

Kljajević: Braniću imovinu svim mogućim sredstvima BIJELO POLJE - U bjelopoljskom Privrednom sudu nedavno je održana licitacija na kojoj je firma AD “Turist” u stečaju prodata za 103.000 eura. Na licitaciju su se javile firme doo “Novoprevoz”, doo “Cod” i fizičko lice Murat Mušović koji je istakao najbolju ponudu jer je početna cijena bila 101.000 eura. Iz Privrednog suda je potvrđeno za DN da je firma “Turist” prodata Mušoviću, objasnivši da se radi o poslovnom prostoru-ugostiteljskom objektu na staroj autobuskoj stanici u naselju Ćukovac i zemljištu na Slijepač mostu. Bjelopoljac Petar Kljajević tvrdi da je i dalje vlasnik “Turista”, te da je više nego iznenađen pravom hajdučijom koja mu je priređena.

“Kafana mi je uredno radila i kad sam juče rano otišao da obiđem radnike, zatekao sam nevjerovatan prizor, obezbjeđenje sekjuriti “Trag” iz Mojkovca, i veliki čelični katanac na vratima. Na pitanje zašto su upali na privatni posjed, kazali su da rade na osnovu zahtjeva sudskog i stečajnog upravnika”, kazao je Kljajević. Kako je naveo, uzalud je radnicima obezbjeđenja objašnjavao da su upali na privatnu imovinu i da ometaju posjed i rad. “Otišao sam u Područnu jedinicu policije i podnio prijavu da su mi nezakonito upali u posjed i onda produžio u tužilaštvo gdje sam takođe predao prijavu. Sve radim uz pomoć advokata, tako da krivič-

ne prijave idu protiv vlasnika obezbjeđenja koje je spriječilo da normalno radim i stečajnog upravnika za ometanje posjeda”, kazao je Kljajević. Naveo je da je cjelokupnu imovinu nekadašnjeg “Turista” kupio i da se zbog toga vode i dalje sudski sporovi. “Obraćao sam se Upravi za nekretnine i sudskim putem, tražeći da se imovina Turista ne može otuđiti, ali je proradila korupcija i uknjižen je u neku novu formu AD Turist, koja ni minuta nije radila. Tražim samo zaštitu redovnim putem, tako da,ukoliko mi ne pomognu, spreman sam da svoje branim svim mogućim sredstvima”, poručio je Kljajević. B.Č.

Crna Gora 13

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

RAĐENOVIĆ NAJAVIO

Od jeseni stižu nove investicije Nina Lajović

koliko se realizuju planovi Opštine Budva tokom sezone, od prihoda koji su karakteristični za turistički i promet tokom sezone, za naplatu poreza na imovinu, te ukoliko se realizuje uspješno tender koji vodi sa Opštinom Bar, do kraja godine Opština Budva će biti na prvom mjestu kada je u pitanju finansijska situacija u čitavom državnom ambijentu Crne Gore. To je kazao predsjednik Opštine Budva Lazar Rađenović, te dodao da će Opštine sebi tako omogućiti prostor da se fokusira na druge aktivnosti.

BUDVA - Upravo tokom ljeta, kazao je Rađenović, priprema se najveći broj investicija koje bi bile realne da se pokrenu nakon turističke sezone. Pored najavljenog projekta završetka postrojenja za izgradnju otpadnih voda u Bečićima, koje će biti pušteno u rad do kraja ove godine, najveća investicija koju Opština namjerava početi je izgradnja staze Lungo mare u Svetom Stefanu. “Taj projekat je gotov i jako smo zadovoljni rješenjem profesora Brana Mitrovića. U fazi su završeci urbanističke procedure koja će biti dovoljna da se objavi tender za odabir izvođača. Ukoliko taj tender se u brzom roku završi, te radove bi mogli najaviti već od oktobra. Ovo ljeto ćemo iskoristiti i da objavimo tender za izgradnju projekta za obilaznicu oko Budve zajedno sa Ministarstvom saobraćaja. Formirali smo radnu grupu koja u stručno-tehničkom smislu priprema tendersku dokumentaciju. Urbanistička dokumentacija već postoji. Pored toga ima desetak manjih, ali jako bitnih projekata gradske infratsrukture u niskogradnji, izgradnji novih ulica i naročito kružnih tokova. Sigurno na bazi realnih prihoda, ovo su investicije koje će, u zavisnosti od brzine sprovođenja tenderske procedure, početi do kraja ove kalendarske godine”, naja-

vio je Rađenović. On ocjenjuje da je i na polju suzbijanja sive ekonomije urađeno dosta, te da su rezultati vidljivi. “Prihod na lokalnom niovu je udvostručen u odnosu na prošlu godinu. Prisutne su jake mjere inspekcijskog nadzora na teritoriji opštine Budva, a inspekcijske mjere su često i neprijatne, često se susrećemo sa opservacijama nekih građana ili privrednika da je možda u nekoj normi isnpekcija

možda imala jaču oštricu djelovanja. Ali je ta ista nužnost da se uspostavi poredak u funkcionisanju svih ugostiteljskih, hotelskih i trgovinskih kapaciteta u Budvi, na što je većem mogućem stepenu poštovanja svih normi i zakona koji su nužni da ih ispoštuju, kako bi ostavrivali svoje djelatnosti”, kazao je prvi čovjek Budve. U nekim segmentima pripreme turističke sezone postoje neke stare boljke, a u nekima, kako je kazao, nije zadovoljan kako je za sada stanje. “Mislim prije svega na polju regulisanja usluge taksi prevoza. Odlučni smo da, iako kasnimo, sprovedemo ciljeve zacrtane odlukom o regulisanju ove oblasti. Stalna briga mora biti aktulena na polju traženja ravnoteže u procesu emitovanja muzike i kontrole nastajanja buke u našem gradu. To je jedna od tema sa kojom se takođe namjeravamo u narednim danima jače suočavati“, najavio je Rađenović. N.L.

ORAscOm

Uložili tri miliona u Lušticu ove godine TIVAT - Luštica Development AD uložila je 2,9 miliona eura u projekat “Luštica Bej” u drugom kvartalu ove godine. Tivatska kompanija je do sada u taj projekat uložila preko 30 miliona eura, saopšteno je juče iz kompanije. Drugi kvartal ove godine predstavlja važan osnov za projekat. Luštica Development je 18. maja položila kamen-temeljac za početak građevinskih radova na prvim stambenim zgradama u kompleksu. Luštica Development je tog dana objavila i da je belgijski BESIX izabran za glavnog izvođača za izgradnju prvih zgrada. Nakon toga, BESIX je izabrao

podgoričku kompaniju Bemax za lokalnog podizvođača. Obje kompanije su inicirale radove i gradnja je počela. Prvi apartmani, koji su svi unaprijed prodati, biće spremni za upotrebu 2015. godine. Procijenjena vrijednost inicijalnih investicija je 18 miliona eura. Tokom prve faze projekta biće izgrađeni ekološki apartmani, rezidencije i vile oko zaliva Trašte. Kompanija je posvećena unapređivanju lokalne zajednice i njenom uključivanju kako bi omogućila da Luštica Bej ostane autentičan projekat i u potpunosti u harmoniji sa ljepotom njegovog prirodnog okruženja. Z.K.

IzlOžbA

Stavljena tačka na ª tačku okupljanjaº MOJKOVAC – U mojkovačkom Centru za kulturu održano je završno veče i organizovana kolektivna izložba umjetničke kolonije “Tačka okupljanja”. Radove su izložili umjetnici iz 15 zemalja. Izložbu je otvorio predsjednik opštine Mojkovac Dejan Medojević koji je poželio umjetnicima prijatan boravak u Mojkovcu. “Siguran sam da će kolonija i izložba doprinijeti još boljoj saradnji između umjetnika iz Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja, Berana i umjetnika iz država čiji su predstavnici ovdje. U to ime iskreno se nadam da će ovakvi događaji postati tradici-

ja i da ćemo se sljedeće godine upravo ovdje okupiti u još većem broju”, kazao je Medojević. Urednik likovnog programa u mojkovačkom Centru za kulturu Mladen Blažević je kazao da je zatvarnje projekta “Tačka okupljanja” nastavak priče koja je počela prije deset dana u Bijelom Polju. “Internacionalni susreti “Stari most” međunarodne likovne kolonije Berane, Mojkovac i Kolašin ujedinile su se u jednu tačku okupljanja. Posebno se zahvaljujem ekipi koja je boravila u Mojkovcu, hvala im na saradnji, dobroj volji i druženju”, kazao je Blažević. V.B.

RAmAzAN

Na iftaru bilo 250 visokih zvanica Godinama slušaju obećanja dOm REVOlucIJE

NIKŠIĆ - Članovi NVO Alfa centar našli su se juče ispred zgrade opštine Nikšić, pokušavajući da stupe u kontakt sa ministrom kulutre Branislavom Mićunovićem, koji je juče bio u posjeti tom gradu. Povod za razgovor bio je Dom revolucije, napuštena građevina smještena u samom centru grada koja je do sada odnijela 15ak života. Iz te NVO zahtijevaju da se dom prvo ogradi, pa tek onda traži konačno rješenje. Desetak članova Alfa centra, noseći transparent “Dom revolucije-naš dom, naša avlija”, proveli su dva sata čekajući razgovor sa ministrom do kojeg na kraju nije došlo. Ipak, Mićunović se obratio medijima i obećao konačnu sanaciju Doma revolucije koji već dvije decenije utiče na bezbjednost građana. Ministar je kazao da ono što je najvažnije ipak nastavak na pripremama

i relaizaciju plana za Dom revolucije, koji treba da bude gotov 2016. godine po državnom master planu. “Mi ćemo vrlo brzo organizivati prezentaciju tog plana korišćenja doma, koju je radio Marko Mušić u saradnji sa Direkcijom za javne radove i Ministarstvom kulture. Ta je priča spremna, i brzo ćemo sa tim izaći u javnost. Već u ovoj godini moramo znati koja će vrsta investicije biti u pitanju, radi li to država ili možda strani partneri i investitori”, navodi ministar. Po njegovim riječima, stvari su sada tehnološki pojednostavljene, te postoji način rješenja tog pitanja koje je u mjestu zakočila svjetska ekonomska kriza. Kako je kazao nastavlja se realizacija i na drugim projektima poput Sale 18. septembar u koju je ove godine država uložila milion eura, potom

Scena 213, dvorac kralja Nikole, ali i zapušteni Carev most i mostu na Moštanici. Po riječima direktora Nvo Alfa centra, Aleksandra Dedovića ministrova obećanja i nijesu posebno ohrabrujuća jer ne vjeruju da će se konačno nešto promijeniti u centru Nikšića. “Godinama slušamo slično formulisane izjave iz nadležnih kabineta, ovog puta iz Ministarstva kuluture koje je preuzelo nadležnost. Slične izjave smo slušali ranije, međutim 32 godine postoji. Želimo da pozovemo na hitno rješavanje ovog pitanja u ime svih nikšićana koji će prolaziti ovim gradom i pored ovog morbidnog zdanja, i na koje će ova gomila metala i te kako negativno uticati. Da ne govoromo o broju stradalih i povrijeđenih, ono ne smije samo da bude tema kada se iz njega vade beživotna tijela”, poručuje Dedović. J.L.

BIJELO POLJE - U restoranu SC “Morača” u Podgorici, prvog dana mjeseca Ramazana, ambasador Republike Turske Mehmet Nijazi Tanilir je priredio iftar za oko 250 zvanica. Iftaru je prisustvovao i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Suljo Mustafić, potpredsjednik Vlade Rafet Husović, ministar Suad Numanović, lideri sve tri vjerske zajednice, gradonačelnik dr Miomir Mugoša, brojni ambasadori, političari, poslovni ljudi i druge zvanice. Čestitajući nastup mjeseca Ramazana, ambasador Tanilir je istakao da je to za muslimane mjesec čišćenja i udjeljivanja. “Postom se sa jedne strane okrećemo ka unutrašnjem svijetu, čistimo se od zlih poriva duše i sebe stavljamo u iskušenje da odustajemo od ovosvjetskih doživljenih blagodati. Sa druge strane, post, gledano sa aspekta spoljašnjeg svijeta, nudi nam priliku da odsustvom strasti budemo sa uskraćenima, da pokažemo

empatiju prema siromašnima i da sa njima saosjećamo. Post pored svojih razlika u obliku propisuju sve tri monoteističke vjere i zajednička praksa tih religija je i prilika da se njihovi pripadnici međusobno razumiju i sa aspekta dalje budućnosti čovječanstva grade zajednička shvatanja”, istakao je između ostalog Tanilir. Predsjednik Vujanović je iskazao zadovoljstvo što je u prilici da prisustvuje zajedničkom iftaru i čestitao početak mjeseca Ramazana. “Želim da iskažem poštovanje za sve ono što je izvorno islamstvo, za njegove poruke i njegove vrijednosti. Kao i svaki post, tako i ramazanski teži idealu svake vjere, da svi ljudi budu jednaki, bez obzira na njihovo zanimanje, imovno stanje i obrazovanje i bez obzira odakle dolaze i gdje žive. Zato je mjesec Ramazan veliki i vječan i zato je njegova poruka velika. To je poruka da pomažemo jedni druge i zato je Ramazan ne samo mjesec molitve i posta, nego i mjesec oprosta”, istakao je Vujanović. B.Č.

14 Crna Gora

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

SPOR

Kuzman: Zec me teroriše Četiri godine Kuzman ne ide na svoju porodičnu vikend kućicu na Adi, zbog samovolje direktora Ulcinjske rivijere

HERCEG NOVI

Vandali uništavaju javnu rasvjetu

HERCEG NOVI - Radnici Javno komunalno-stambenog preduzeća popravili su javnu rasvjetu u Herceg Novom, a takođe su uklonili kvarove na instalacijama koje su bile polomljene prilikom izvođenja građevinskih radova na izgradnji kolektora na Šetalištu na Savini, kod Kružnog toka u Kumboru i Meljinama. Otklonili su kvar na dotrajaloj vazdušnoj liniji rasvjete na Obali Nikole Kovačevića u Igalu. Od Milašinovića plaže do Škvera popravljeno je sedam svjetiljki, koje su polomili vandali. Na izgradnji novih trasa javne rasvjete od magistrale do Bijelske Vale urađena je trasa u dužini jednog kilo-

metra, a radovi na osvjetljenju prema ovom selu i Crkvi Rize Presvete Bogorodice nastaviće na jesen. Duž magistralnog puta javna rasvjeta je u punom pogonu. Na području Rivijere premošćeno je oko desetak sijaličnih mjesta koja su bila devastirana od strane nepoznatih počinioca i trenutno je osvjetljen i priobalni dio Baošića. Sela u zaleđu Herceg Novog su takođe osvijetljena. U funkciji je oko 95 odsto od ukupno instalisane javne rasvjete koja u dužini od 140 kilometara, sa oko 5.800 rasvjetnih mjesta, kazao je šef Sektora održavanja javne rasvjete u Javnom komunalno stambenom preduzeću Branko Božović. S.M.

ULCINJ - Od dolaska Radomira Mikana Zeca na mjesto direktora Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera, ja trpim teror, kazao je Dnevnim novinama Ulcinjanin Srđan Kuzman. Zbog Zeca, kako navodi, četiri godine ne može da ode na svoju vikend kućicu na Adi, iako za nju uredno plaća Morskom dobru sve dažbine. “Ranije mi je bio čak zabranjen pristup Adi, bio sam nepožaljan na toj lokaciji, zbog čega sam još 2009. godine podnio krivičnu prijavu pro-

tiv njega. A prije nekoliko dana on je podnio krivičnu prijavu protiv mene, jer ga navodno blatim, uznemiravam i neosnovano podnosim krivične prijave”, kazao je Kuzman, dodavši da je to nečuvano. On dodaje da je zbog toga bio i na informativnom razgovoru u policiji. Kuzman tvrdi da je Zec podnio prijavu protiv njega, odmah nakon protesta ispred kapije, koju je organizovala Monitoring grupa Ulcinja zbog nelegalne naplate ulaska, kome je i prisustvovao.

“Naravno da sam bio na protestima. Prvo nisam mogao da prođem kapiju, taj proces je još u Višem državnom tužilaštvu. Sada treba da platim prolazak kroz javni put. Čisto reketiranje. Neću da platim i ne idem na svoju kućicu”, istakao je Kuzman. On napominje, da će od Mogula, organizatora protesta, dobiti pravnu zaštitu. “Prijava koju je Zec podnio protiv mene je neosnovana, dok s moje strane situacija nije takva. I opet ću podnijeti krivičnu prijavu protiv njega. Ovog puta, jer mu nije dovoljna plata od 3.000 eura, nego se ugrađuje gdje stigne. Bez tendera je izdao zemljište pod zakup, koji je u vlasništvu Rivijere, a u zoni Morskog dobra, za prodaju kukuruza, za ringišpil, za masaže, Slovencima je dao i dio plaže, e tu ima osnova za prijavu”, istakao je Kuzman. On napominje da je krivičnu prijavu protiv Zeca podnio i 2011. godine. Tada jer je, kako je kazao, Zec izdao nezakonito ruskom državljaninu lokal u sklopu hotela Ada Bojana, koji je to tada on iznajmljivao. Njegova agonija, kako kaže traje godinama, i apeluje na nadležne institucije da ga zaštite. “I ranije sam apelovao i opet ću da uputim apel državi i onima koji su Zeca doveli u Ulcinj, da razriješe funkcije tog starog čovjeka i pošalju ga u penziju, jer je njegovo vrijeme davno prošlo”, kazao je Kuzman. Sa druge strane direktor HTP Ulcinjska rivijera Mikan Zec kazao je DN da ne želi da komentariše laži. S.Ganić

Crna Gora 15

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

Ponuda dobra turista nema boravak

Mira Rovčanin

ikšić je spreman za doček gostiju koji će posjetiti najatraktivniju muzičku manifestaciju Lake fest koja se tradicionalno održava na nikšićkom jezeru Krupac, kazali su DN u Turističkoj organizaciji grada pod Trebjesom. Procjene su da će Lake fest posjetiti oko 30.000 gostiju što je odlična prilika i za promociju turističke ponude grada koja je, kako tvrde u Turističkoj organizaciji, bogata znamenitostim i prirodom. Svi turisti koji se interesuju za ljepote grada piva i čelika uskoro će moći da se više informišu o Nikšiću na internet sajtu opštinske Turističke organizacije.

NIKŠIĆ - Muzički hepening Lake fest prava je prilika da Nikšić upoznaju turisti koji pored dobre muzike vole da uživaju u prirodi i znamenitostima. Kako bi privukli turiste da obilaze grad pod Trebjesom tokom čitave ljetnje sezone u Turističkoj organizaciji Nikšić trude se da uvijek daju doprinos kako bi ponuda grada bila što atraktivnija. “Možemo reći da je Nikšić spreman da dočeka sve turiste. Saobraćajno je dostupan veoma lako, sve servisne službe u gradu su spremne, svi ugostiteljski kapaciteti su dobro pripremljeni, kao i svi klubovi i licencirani vodiči da sve koji to žele povedu u avanturu”, kazala je za DN Slavka Grgurević iz TONK. Turistima se tradicionalno preporučuje da ne propuste da posjete najbolje opremljena turistička izletišta Krupac i Vučje, ali i ostale kao što su Morakovo, Banjani, Grahovo, Vilusi i Pješivci. U Nikšiću se tokom čitavog ljeta održavaju i brojne manifestacije pa se turistima savjetuje da pored Lake festa ne propuste Montenegrotrophy, Bedem fest, Dane sporta na vodi, kao i Septembarske dane. Grgurević napominje da se ne smije zanemariti i važnost kulturno-istorijskih spomenika, gostoljubivost stanovništva, brojnost ugostiteljskih objekata, noćni provod, ali i odlična gastro ponuda nikšićkih restorana.

“Kad je u pitanju turistička ponuda, u našem gradu je prethodnih godina dobila na kvalitetu. Mali hoteli Trebjesa, Vukov most, Maršal obogatili su sadržaje. Tokom ljetnjih mjeseci građani i posjetioci biće u prilici da uživaju u brojnim aktivnostima u prirodi i nastupima muzičkih zvijezda. Mapirane bicikli-

stičke staze na Trebjesi i Morakovu predmet su interasovanja turista koji upražnjavaju aktivnosti u prirodi. Do kraja godine očekujemo i završetak aktivnosti na projektu SeeNet kojim će naš grad dobiti novu biciklističku stazu dužine 35km kojom će biti povezani skoro svi prirodni i kulturni turistički motivi”, naglasila je Grgurević. U Turističkoj organizaciji Nikšića nadaju se da će posjeta turista biti znatno veća kada počne da radi i internet sajt na kojem će biti predstavljene sve ljepote grada piva i čelika. “Nakon šest godina od osnivanja u Turističkoj organizaciji intenziviran je rad na pripremi podataka za internet stranicu Turističke organizacije opštine Nikšić. Uz veliko zadovoljstvo zaposlenih u TO stekli su se, svih ovih godina, uslovi i nedo-

stajuća sredstva za realizaciju ove aktivnosti. Sajt će obuhvatiti sve podatke koji moraju, na ovaj način, biti dostupni svim kojima su potrebni. Razvrstaće se u nekoliko naslova kao što su osnovni podaci, geo, istorijski, o broju i strukturi smještaja, kulturno-istorijskim spomenicima, turističkoj infrastrukturi, servisne informacije, manifestacije, osnovni podaci o trgovini i uslužnim djelatnostima u gradu i slično. Sajt će se ažurirati po potrebi dnevno i nedjeljno”, istakla je Grgurević. Ona je navela i da će aktivnosti Turističke organizacije opštine Nikšić biti kao i do sada usmjerene na promociji svih potencijala opštine, kulturnih, sportskih i ostalih sadržaja, u saradnji sa nadležnim službama na poboljšanju uslov za razvoj turizma.

Antun Tonko Basorović 9. jula 2013. u 78. godini. Sahrana će se obaviti 11. jula u 18 časova na gradskom groblju u Škaljarima.

Velimir Veljo Blažov Kovačević 9. jula 2013. u 80. godini. Sahrana će se obaviti 11. jula u Novom Selu u 14 časova.

Ilija Jovanov Vukčević 9. jula 2013. u 83. godini. Sahrana će se obaviti 11. jula na seoskom groblju Podstrana – Lješanska nahija u 14 časova.

Marija Đura Ljubatović 9. jula 2013. u 87. godini. Sahrana je obavljena 10. jula na seoskom groblju kod Crkve Sv. Gospođe u Nalježićima – Grbalj.

Šaleta B. Glavatović 9. jula 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 10. jula u Zagoriču.

Todor Gajo Maksima Vuksanović 9. jula 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 10. jula u 14 časova na Prisojačkom groblju.

Dunja Milanova Stijepović

NEvrijEmE

promocija

Kiša iskopala put ª Hajdi Klajnº u Portu BIjelo Polje - Nakon prekjučerašnjeg nevremena koje je zahvatilo bjelopoljsko selo Okladi stvoreni su problemi za funkcionisanje putnog saobraćaja. Mještanin jakša Varagić opisuje selo živopisnim te da je uništenom putnom infrastrukturom, maltene od svijeta odsječeno 30-ak domaćinstava. “Makadamska dionica puta od Đapanovog groba do Mokrog Dola u dužini oko pet kilometara, bila je podesna za saobraćaj. Kiša je pričinila velike probleme, ali zahvaljujući prisebnošću i radnom akcijom nekolicine mještana spriječene su još teže posljedice. Vodena stihija, ne da je oštetila put već je krenula preko li-

PREMINULI

vada na naše kuće,” priča Varagić. Navodi da je nekako osposobljen put do njegove kuće u dužini dva kilometra ali, i dalje je problem na putnom pravcu koji vodi do Mokrog Dola. “Da postoji dobra volja kod lokalne uprave ovaj put je trebalo davno rekonstruisati i asfaltirati, jer je ranije rečeno da je od strateškog značaja sobzirom da skraćuje vezu sa Vraneškom dolinom i regionalnim putem Slijepač-most-Kovren-Pljevlja, za više od 10 kilometara. Osim toga ovim putem se prije stiže do Papa i Tomaševa”, kazao je Varagić apelujući na nadležne da stave navedeni putni pravac u prioritete. B.Č.

TIVAT - U naselju Porto Montenegro u utorak veče predstavljena je ponuda za ovo ljeto u njihovoj specijalizovanoj prodavnici u zgradi “Ozana”. Promociji je prisustvovala jedna od vlasnica prestižnog brenda “Hajdi Klajn” – Peni Klajn, koja je i predstavila ponudu. Riječ je o luksuznom odjeći za plivanje i kupaćim kostimima sa modelima za žene svih veličina. “Večeras predstavljamo novu kolekciju, koja je slikana u Antibima. Dok smo tamo dizajnirali imali smo klijente koji su se zainteresovali da bi kupili i došli u Porto Montenegro. Nadamo se da će ove sezone ovdje biti naši gosti”, kazala je Peni navodeći da imaju dvije prodavnice u Londonu, a Porto Montenegro je prva destinacija u toploj mediteranskoj kimi. Istakavši da sarađuju sa prestižnim brendovima, Klajn je kazala da rade i za muškarce i djecu, a u ponudi je i porodični paket, kazala je suvlasnica brenda “Hajdi Klajn” navodeći da se cijena kupaćih kostima kreće od 200 do 260 eura jer nisu konfekcijski, svaki posebno rađen od najboljih materijala pa je cijena dostojna tog luksuznog brenda. U radnji “Hajdi Klajn” u Porto Montenegru priređena je mini revija novih modela kupaćih kostima. Z.K.

rođena Đerković, 9. jula 2013. u 88. godini. Sahrana je obavljena 10. jula na mjesnom groblju u selu Javorje u 14 časova.

Zlatimir Zlatko Slobodana Kićović 8. jula 2013. u 48. godini. Sahrana je obavljena 10. jula na groblju u Donjoj Gorici.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

EDVARD SNOUDEN:

Savez ª Pet očijuº špijunira čitav svijet Obavještajna alijansa “Pet očiju” koju čine SAD, Velika Britanija, Kanada, Australija i Novi Zeland u špijunskim igrama idu dalje od NSA

NSA nad Južnom Amerikom Američki program špijuniranja elektronske pošte i telefonskih razgovora u Latinskoj Americi bio je usredsređen na energetska pitanja, a ne samo na podatke povezane s vojskom, politikom i terorizmom, objavio je brazilski list O Globo. Dokumenti NSA u koje je ovaj list, posredstvom Snoudena, imao uvid, ukazuju na pokušaj SAD da dođu do podataka o energiji u Meksiku i nafti u Venecueli. Meksiko je jedan od najvećih proizvođača i izvoznika nafte u svijetu, proizvodi više crnog zlata od SAD, ali je i američki saveznik. Venecuela je, sa druge strane, veliki protivnik SAD, treća po proizvodnji nafte u svijetu, odmah iza Rusije i Saudijske Arabije, a procjenjuje se da ima najveće dokazane rezerve nafte. List nije objavio koje su informacije američke službe dobile, niti koje su kompanije bile meta prisluškivanja. U izvještaju se navodi i da su u Kolumbiji, najbližem američkom savezniku u Južnoj Americi, kao i u Meksiku i Brazilu, službe SAD prikupile najviše informacija o elektronskoj pošti i telefonskim razgovorima u posljednjih pet godina. Zvanično sedma ekonomska sila svijeta, i veliki proizvođač nafte, Brazil je Amerikancima zanimljiv kao jedna od zemalja sa najbržim privrednim rastom. Brazil 10 odsto svog izvoza plasira na

Glen Grinvald

američko tržište, odakle uvozi oko 15 odsto proizvoda. Uz Kinu, SAD je najvažniji spoljnotrgovinski partner Brazila. Brazilska predsjednica Dilma Rusef je rekla da takve aktivnosti zadiru u nacionalni suverenitet i da će Brazil to pitanje iznijeti u UN, dok je šef diplomatije Antonio Patriota rekao da je od SAD zatraženo zvanično objašnjenje. Podaci koje je objelodanio Snouden ukazuju da je NSA prikupljala takozvane “metapodatke” telefonskog i internet saobraćanja - vrijeme logova, adrese i slične informacije o porukama, a ne samo sadržaj poruka.

SINDEJ - Američki i saveznički objekti za prikupljanje podataka raspoređeni su širom svijeta u američkim i savezničkim vojnim i drugim objektima, tvrdi Edvard Snouden. Podaci se prikupljaju i u američkim ambasadama i konzulatima, kaže Snouden. Bivši američki obavještajac postao je početkom juna poznat u svijetu po video intervjuu koji je dao za londonski “Gardijan”, a sada je na internetu objavljen i drugi dio tog intervjua, piše “Sidnej morning herald”. U njemu je bivši radnik CIA prvi put svjedočio o umješanosti Australije u američku elektronsku špijunažu i identifikovao je četiri objekta u toj zemlji koji sarađuju u američkom programu prikupljanja obavještajnih podataka. Na povjerljivim mapama američke Agencije za nacionalnu bezbjednost (NSA), koje je Snouden objelodanio, a objavio je američki novinar Glen Grinvald u brazilskom listu “Globo”, nalaze se lokacije više desetina američkih i savezničkih lokacija za prikupljanje obavještajnih signala koji mogu pomoći presretanju telekomunikacija i internet saobraćaja širom svijeta. Iz dokumenata koje je “Globo” objavio vidi se da su američki i saveznički objekti za prikupljanje obavještajnih podataka raspoređeni ši-

rom sveta. “Ferfkas medija” nedavno je

objavio da je u toku izgradnja novog objekta za skladištenje podataka u Australiji. U intervjuu koji je u nedjelju dao za njemački nedjeljnik “Špigl”, Snouden je rekao da NSA u špijunaži sarađuje sa zapadnim vladama, od kojih neke sada kritikuju ove programe. Snouden je kazao da obavještajna alijansa “Pet očiju”, koju čine SAD, Velika Britanija, Kanada, Australija i Novi Zeland, “ponekad idu još dalje od NSA”. On, takođe, tvrdi da su partnerstva “Pet očiju” organizovana na takav način da vlasti u svakoj zemlji mogu “da zaštite svoje političke lidere od posljedica” kada se sazna “koliko ozbiljno narušavaju privatnost ljudi u svijetu”. Američka vlada je optužila Snoudena za više krivičnih djela, među njima i za špijunažu i oduzela mu je pasoš. On već dvije nedjelje boravi na aerodromu u Moskvi, gdje je doletio iz Hongkonga, od koga je američka vlada tražila da ga izruči. Venecuela, Bolivija i Nikaragva ponudile su Snoudenu politički azil, nakon što vlade evropskih zemalja prošle nedjelje nisu dozvolile prelijetanje avionu bolivijskog predsjednika Eva Moralesa, koji se vraćao sa konferencije u Moskvi, zato što je Stejt department tvrdio da se u njemu nalazi Snouden.

Globus 17

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

DOJČE VELE

Vrata EU zaključana do 2020.

ERLIN - Iako je, svojevremeno, 2018. djelovala kao realnost za pristupanje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, sada to više nije slučaj, piše “Dojče vele” i ocjenjuje da do proširenja vjerovatno neće doći u ovoj deceniji. Ovih dana se nezvanično pominju “tri nove članice u narednih 10 godina” ili “cijeli region do 2025- 2030.”

Deset godina poslije Solunske deklaracije kojom je Evropska unija potvrdila “evropsku budućnost” Zapadnog Balkana, zvaničnici EU ponavljaju da ujedinjenje Evrope nije kompletno bez proširenja na čitav Zapadni Balkan. Istovremeno, oni ne žele da daju prognoze ili, kako kažu, “lažna ohrabrenja” kada bi to moglo i da se realizuje. Iako je svojevremeno 2018. godina (kao simbolika stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata) djelovala kao realnost za pristupanje Zapadnog Balkana Uniji, sada to više nije slučaj. Pristupanje postaje sve zahtjevniji proces, a atmosfera i raspoloženje u EU ne idu u prilog proširenja. “Nije vrijeme za smjele poteze”, kaže Marija Eleni Kopa, izvjestiteljka Evropskog parlamenta. “Poslije ulaska Hrvatske generalni je trend, i žao mi je zbog toga, tzv. konsolidacija unutra same Unije. To znači da do novog proširenja vjerovatno neće doći u ovoj deceniji”, smatra Kopa. Kao predstavnica grčkih parlamentarca, ona kaže da se već odustalo od ideje nekadašnjeg grčkog premijera Jorgosa Papandreua, da se tokom sljedećeg grčkog predsjedavanja Evropskoj uniji, u prvoj polovini 2014. godine, održi Solunski samit II, na ko-

me bi se fokus EU ponovo vratio na Zapadni Balkan. “Sada, realno, možemo da se nadamo da ćemo u tom periodu moći da počnemo pregovore sa Srbijom, organizujemo Međuvladinu konferenciju i otvorimo poglavlja 23 i 24. Očekujemo da bi Albanija već u decembru mogla da dobije status kandidata. Za ostale nisu predviđena bitnija dešavanja”, kaže Kopa.

● Sve je u ekonomiji? U Evropskoj uniji svi će se složiti da je u posljednjih deset godina došlo do napretka u samom regionu. Kao dva najveća izazova na Zapadnom Balkanu, u Briselu danas vide pitanje imena Makedonije i nefunkcionalnost Bosne i Hercegovine, za čiju će političku situaciju u EU reći da se nije popravila “još od Solunskog samita 2003.” Istovremeno, ukazuje se na potrebu uspostavljanja zdrave demokratije u regionu, na nedostatke u oblasti vladavine prava, na korupciju i kriminal, slobodu izražavanja i dalje postojeće etničke i bilateralne probleme. Povrh svega, dolazi važno poglavlje ekonomije. “Došlo je vrijeme da sa mira i stabilnosti pređe na polje ekonomije”, smatra generalni sekretar

Savjeta za regionalnu saradnju Goran Svilanović i dodaje: “Sve je u ekonomiji – ako nas vide kao jednake, unutra smo, ako ne, nismo.” O tome koliko zemlje Zapadnog Balkana tu mogu da se mjere sa članicama Evropske unije govori i podatak da prosjek bruto društvenog proizvoda (BDP)u regionu predstavlja tek 38 odsto prosjeka zemaljačlanica Unije.

● Ako Su mogli oni,

možemo i mi I dok se zemlje regiona žale na “izbirljivost i zahtjevnost” Evropske unije, istraživanja pokazuju da građani Zapadnog Balkana i dalje žele da postanu dio EU, na prvom mjestu zbog nade u ekonomski prosperitet. Zatim dolazi želja za uređenom državom. Sa druge strane, Evropske unije očekuje “đake sa najboljim ocjenama i vladanjem”, ali ne pori-

če da je upravo politika proširenja bila jedna od njenih najuspješnijih politika, najefikasniji način obezbjeđivanja “spolja i iznutra”. Ulazak Hrvatske u EU pozdravili su tako i jedni i drugi: “Mi to vidimo kao ogromno ohrabrenje, kao činjenicu da je članstvo moguće”, poručuje Svilanović. “Ako mogu oni, što ne bi mogli i mi. Možda će nam biti potrebne godine, ali to nam je uprkos svemu dostupno”.

ZAKLJUČCI SASTANKA DODIKA I DAČIĆA:

Poštovanje Dejtonskog sporazuma i nepriznavanje suvereniteta Kosova

St. br. 342/12 A.D. „KONI-KONFEKCIJA“ U STEČAJU IZ NIKŠIĆA Stečajni upravnik A.D. „Koni-konfekcija“ u stečaju iz Nikšića na osnovu člana 134 st.1 i 6, člana 135 i člana 136 Zakona o stečaju („Sl. list RCG br.01/11), objavljuje:

V OGLAS O PRODAJI IMOVINE PUTEM JAVNOG PRIKUPLJANJA PONUDA

BEOGRAD - Srbija podržava Dejtonski sporazum kao osnov državne arhitekture BiH, dok je RS riješena da onemogućuje da Sarajevo prizna nezavisno Kosovo, poručeno je poslije sastanka u Banjaluci između srpskog premijera Ivice Dačića i predsjednika RS Milorada Dodika. Dačić je na konferenciji za novinare poslije sastanka, koji je bio uvod u zajedničku sjednicu vlada Srbje i RS, podsjetio da je Dejtonski sporazum nastao zahvaljujući velikoj diplomatskoj inicijativi nekadašnjeg rukovodstva Srbije i da je donio mir. “Naš stav je nepromjenljiv. Nikada nećemo vršiti pritisak na RS i tražiti da promijeni stav o razvnopravnosti naroda i entiteta u BiH”, istakao je Dačić. On je Dodika upoznao i sa detaljima pregovaračkog procesa Beograda i Prištine. Dačić je objasnio da

za Srbiju taj dijalog ostaje statusno neutralan i da niko iz EU to nije doveo u pitanje. “Na svakom sastanku sa Ketrin Ešton i Hašimom Tačijem počinjem time da Srbija smatra pregovore statusno neutralnim, ali sa druge strane moramo da preduzimamo korake da normalizujemo odnose, jer je nemoguće da ostanemo u ovako zamrznutom stanju”, naveo je Dačić. On je dodao da tokom tog pregovaračkog procesa u Briselu nikada nije pomenuto pitanje BiH kao tema kojom se treba baviti. Dodik je rekao da je RS nepokolebljiva u podršci državnoj politici Srbije kada je riječ o Kosovu i da to, između ostalog, znači da Banjaluka neće priznati nezavisnost Kosova. “Što se tiče priznavanja Kosova, RS ostaje na poziciji nepriznavanja i mi tu saglasnost u BiH neće-

mo dati. Integritet i suverenitet Srbije je tim jednostranim proglašenjem doveden u pitanje i RS ne može da prizna jednostrano priznanje, imajući u vidu i unutrašnju konstituciju BiH”, rekao je Dodik. Na pitanje novinara da li će kao jedan od političara odgovornih za budućnost BiH slijediti hrabre iskorake koje je srpski premijer Dačić načinio u Briselu, Dodik je odgovorio komentarom da bi volio da se to pitanje postavi u Sarajevu. “Slažem se da Bakir Izetbegović i Zlatko Lagumdžija treba da vide da je Dačić hrabar i to podrže. Nadam se da će neko od vaših kolega postaviti to pitanje političarima u Sarajevu”, kazao je Dodik. Premijer Dačić i predsjednik Dodik saglasili su se da bi naredna sjednica dviju vlada trebalo da bude održana u drugoj polovini godine u Srbiji.

Prodaje se imovina: Nepokretnosti upisane u LN br.3355 KO Nikšić, na katastarskoj parceli br.3813, poslovne prostorije AD „Koni-konfekcija“ Nikšić, ul. Vuka Karadžića bb, i to: -Prizemlje zgrade – 899 m2 sa opremom i inventarom prema popisnim listama, u viđenom stanju, po cijeni od 360.000,00 € i -I sprat zgrade–900 m2 sa opremom i inventarom prema popisnim listama, u viđenom stanju, po cijeni od 360.000,00 €. Imovina se prodaje putem javnog prikupljanja pismenih ponuda. Učešće u javnom prikupljanju pismenih ponuda imaju ponuđači koji neposredno dostave ponude u zatvorenim kovertama sa naznakom „PONUDA, NE OTVARAJ“ na adresu Privrednog suda u Podgorici, IV Proleterske br.2, pozivom na St.br.342/12. Ponude se mogu dostaviti zaključno sa 25.07.2013. god. do 08:30 h. Svaka naknadno dostavljena ponuda se ne uzima u razmatranje. Ponuđač je dužan da uplati depozit u iznosu od 10% od ponuđene cijene na račun stečajnog dužnika br. 510-68789-89 kod CKB AD Podgorica. Dokaz o uplati depozita priložiti uz ponudu. Ponuđaču čija se ponuda prihvati depozit se uračunava u ponuđenu cijenu a neuspjelom ponuđaču se depozit vraća u roku od 3 (tri) dana od dana izbora najboljeg ponuđača. Kriterijum za izbor najboljeg ponuđača je visina ponuđenog iznosa. Pravo na dostavljanje ponuda imaju sva pravna i fizička lica. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez prava na naknadnu reklamaciju. Javno otvaranje ponuda i izbor najpovoljnijeg ponuđača izvršiće se dana 25.07.2013. god. u 09:30 h u Privrednom sudu u Podgorici, kancelarija br.30. Ponuđač čija ponuda bude prihvaćena kao najpovoljnija, na poziv stečajnog upravnika je dužan da zaključi kupoprodajni ugovor i uplati licitirani iznos za predmetnu imovinu, u protivnom gubi pravo na povraćaj depozita. U slučaju odustanka, sklapanje ugovora će se ponuditi sljedećem najpovoljnijem ponuđaču. Sve informacije u vezi prodaje mogu se dobiti od stečajnog upravnika na mob.tel. 067 225 014.

18 Kultura

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

MINISTARSTVO KULTURE

Ne odustaju od Doma Revolucije u Nikšiću

Prezentacija master plana buduće namjene Doma revolucije u Nikšiću, a koja predviđa privredne i kulturne sadržaje u ovom objektu, što će biti ključni faktor za dalji kulturni i privredni razvoj Nikšića, biće ubrzo prezentovana u tom gradu. To je juče saopošteno na sastanku između ministra kulture Branislava Mićunovića i predsjednika opštine Nikšić Veselina Grbovića. Tema razgovora bila je nastavak realizacije infrastrukturnih projekata iz oblasti kulture i programu zaštite i očuvanja kulturnih dobara i kontinuirane podrške programskim sadržajima. “Nakon rekonstruisane Scene 213, u toku je izrada konzervatorskog projekta za Most na Moštanici, radi se na sanaciji Dvorca Petrovića (Zavičajni muzej) i na bioskopu “18. septembar” za čiju će rekonstrukciju kroz kapitalni budžet biti ukupuno obezbijeđeno milion i 600.000 eura”, saopšteno je iz Ministarstva kulture.

U skladu sa propisanom podrškom razvoju kulture, Ministarstvo podržava aktivnosti nikšićkih javnih ustanova i drugih institucija koje se bave kulturno-umjetničkim djelatnostima, kao i jedan broj umjetnika i stvaralaca za produkciju njihovih autorskih djela ili stručna usavršavanja na referentnim međunarodnim visokoškolskim ustanovama. “Ministarstvo kulture u kontinuitetu sufinansira programske aktivnosti javnih ustanova kulture - Nikšićkog pozorišta, JU Zahumlje, JU Stari grad Anderva, Centar za kulturu, Zavičajni muzej, kao i realizaciju tradicionalnih kulturnih manifestacija Festival glumca, ali i Nikšić gitar festivala i Lake fest-a. Takođe se u kontinuitetu podržavaju izlagački projekti nikšićkih stvaralaca iz oblasti likovne umjetnosti, nove književne produkcije, ali i stručna usavršavanja mladog i kreativnog potencijala”, navodi se u saopštenju.

PISANJE GRADA 2013.

Studenti promovišu Kotor art Radovi sa umjetničkih radionica biće objavljeni i u Dnevnim novinama Projekat umjetničkih studentskih radionica Kotor art Pisanje grada 2013. biće realizovan od 11. do 17. jula u okviru V Međunarodnog festivala Kotor art. Učesnici radionice su studenti Fakulteta dramskih umjetnosti i Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja, koji će u navedenom periodu realizovati svoje umjetničke projekte. Radovi studenata predstavljaju različite artefakte i ideje koje su nastale kao rezultat serije predavanja koja su održana na Cetinju krajem maja i početkom juna, nakon kojih su studenti razvijali svoje ideje koje će predstaviti u Kotoru. Ciklus predavanja i radionica obuhvatao je sljedeće teme: Marketing festivala i animacija publike na primjeru Kotor art-a / prof. mr Janko Ljumović (FDU Cetinje ), Savremeni festivalski menadžment, kulturni turizam i brendiranje kulturnog proizvoda / prof. dr Milena Dragićević Šešić (FDU Beograd), Dramaturgija marketinga i kopirajting /prof. mr Mirko Stojković (FDU Beograd) i Savremene vizuelne komunikacije i prezentacije / docent Marija Perović (FDU Cetinje). Radovi studenata predstavljaju različite platforme koje kroz dizajn, animaciju i reklamu treba da kreiraju tačke susreta (meeting point-e) sa različitim publikama i da u neposrednoj komunikaciji promovišu predmet rada, ovogodišnji V Međunarodni festival Kotor art. Ujedno studenti će javnosti prezentovati svoja au-

torska kreativna rješenja i svoj pogled na marketing kulturnog proizvoda. Kotor art Pisanje grada kao segment Međunarodnog festivala Kotor art predstavlja kreativnu platformu unutar koje studenti cetinjskih umjetničkih fakulteta postaju aktivni učesnici i kreatori umjetničkih artefakata u okviru

festivala. Ovogodišnje Pisanje grada realizuje se treću godinu zaredom. Autorske radove na različitim lokacijama u gradu predstaviće studenti FLU (Dejan Batrićević, Mia Pejović, Aleksandar Ostojić, Marija Vemić, Iva Aranđelković i Rašo Milić), zatim studenti FDU (Mirko Radonjić “Kultura=Kalcijum”, Mirjana Medojević “Ćakule o Kotor artu”-

projekat radijskih minijatura, u saradnji sa studentom Produkcije Igorom Đuranovićem i studentkinjama Dramaturgije Đurđom Radulović i Anom Vujadinović i Senadom Šahmanovićem, studentom FTV režije koji će realizovati promo film). Dio ovodišnjeg projekta Kotor art Pisanje grada 2013 biće i kotorsko izvođenje koreoperfomansa “Poslušaj me – odigraću ti” Sanje Garić Garić, docenta na FDU Cetinje u kome učestvuju studenti Glume na FDU Cetinje: Maja Stojanović, Anđelija Rondović, Filip Đuretić, Jelica Bulatović, Sanja Vujisić i Jovan Dabović, a koji osim studenata Glume izvode i Karmen Bardak, Petar Novaković, Bojana Knežević, Slavko Kalezić, Manja Pavićević i Aleksandar Radulović Radulović. Koreoperfomanskom “Poslušaj me – odigraću ti” 12. jula u 11 sati na Trgu od oružja u Kotoru počeće projekat Kotor art Pisanje grada 2013. Do 17. jula svakog dana će biti realizovane animacione aktivnosti i prezentacija studentskih radova. Izvršni producent projekta je Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje, programski urednik projekta je prof. mr Janko Ljumović, saradnik na projektu je Zdravko Delibašić (FLU Cetinje). Pokrovitelj projekta je Ministarstvo kulture Crne Gore, a medijski pokrovitelj Dnevne novine. U okviru našeg dnevnog lista od danas pa do 17. jula u svakom broju na stranama kulturne rubrike, objavljivaćemo radove učesnika radionice.

Radovi Aleksandra Vukotića u Centru

Samostalna izložba slika Aleksandra Vukotića biće otvorena večeras u 21 sat u podgoričkoj galeriji “Centar”. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić. Aleksandar Vukotić rođen je 1980. godine u Podgorici. Diplomirao je 2002. na FLU Cetinje, odsjek slikarstvo u klasi prof. Branislava Sekulića. Postdiplomske studije je završio 2006. na FLU Cetinje, klasa prof. Branislava Sekulića. Rezidencijalno je boravio 2010. u Cite des Arts, Pariz. Izlagao je samostalno u Podgorici, Herceg Novom, Budvi, Tivtu i Cetinju kao i na grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je više nagrada za stvaralaštvo, a autor je i tri kratka video rada.

Penelopijada u Tivtu Predstava “Penelopijada”, koju je po tekstu Margaret Atvud režirala Dragana Varagić, biće izvedena večeras u 21.30 sati na sceni atrijuma ljetnjikovca “Buća” u Tivtu, u okviru festivala “Purgatorije”. Komad integriše strukturu klasične grčke tradicije i stil moderne kanadske dramaturgije. Horske scene koje se smjenjuju sa monolozima predstavljene su u mjuzikl i kabare stilu. U predstavi igraju Dubravka Drakić, Tanja Bošković, Ivana Mrvaljević, Kristina Stevović, Jelena Simić, Smiljana Martinović, Vesna Vujošević i Karmen Bardak. Prevod teksta potpisuje Bojana Vujin, scenografiju Ketlin Irvin, a kostimografiju Jelisaveta Tatić Čuturilo. Kompozitor je Aleksandar Gajić, koreograf Slavka Nelević, a dizajner svjetla Rade Stamenković.

LAKE FEST

Vječno rvanje sa samim sobom

Dušan Kojić Koja muziku Discipline kičme vidi kao diverziju sistema Nataša Bućković

ultni beogradski sastav Disciplina kičme nastupiće 20. jula u okviru druge večeri ovogodišnjeg Nikšićko Rock’s Lake festa. Nastup će obuhvatiti izbor pjesama iz karijere koja traje više od tri decenije. Ovo će biti njihov četvrti dolazak kod nas, a poučen prethodnim iskustvom Dušan Kojić Koja za Dnevne novine kaže da crnogorska publika ima sve što odlikuje jednog poštovaoca ovog benda. Za njega rokenrol nije besmislena zabava, što Disciplina kičme i dokazuje.

Svojim beskompromisnim stavom i nerazumijevanjem za tokove koje diktira vrijeme Disciplina kičme, zahvaljujući idejnom vođi Dušanu Kojiću Koji, iza sebe ima tri decenije dosljednosti svom karakterističnom zvuku i stavu. Ostati svoj za Koju je bio jedini ispravan put koji se, međutim, nije pokazao kao jednostavan. “To bi trebalo da bude najlakše, jer kao ništa se ne mijenja, od početka je to jedna ista stvar. Ali, istovremeno to je i vječno rvanje sa samim sobom, pošto ste tada sebi najveći kritičar, često bezrazložno strog”, kaže frontmen kultnog beogradskog sastava. Četvrti nastup Discipline kičme u Crnoj Gori on vidi kao promijenjenu bravu na vratima koja su dugo bila zatvorena za njih. Iz iskustva sa prethodnih koncerata kod nas, Koja kaže da crnogorska publika ima sve što odlikuje nekog ko poštuje rad ovog benda. “Dobra je to publika, misleća, pravovjerna, što inače i jeste obilježje poštovalaca Discipline kičme. Što je grupa starija, svaki koncert sve više poštujem i cijenim, svugdje nam je bitno i drago da zasviramo, a po-

BArSKi LjETopiS

Od premijere do Njegoševog jubileja Ovogodišnji 26. po redu Barski ljetopis od 15. jula do 23. avgusta ponudiće 58. programa. Na otvaranju tradicionalne manifestacije nastupiće umjetnici iz Bara, kao i Kvintet Vjere Nikolić, a biće otvorene i izložba kamene plastike u novotovorenom lapidariju i postavka mozaika Petra Vujoševića. Program festivala će i ove godine biti podijeljen u pet segmenata. U okviru pozorišnog programa biće premijerno izvedena predstava “Taštinarije” koju je po tekstu Obrada Nenezića režirao Draško Đurović. U predstavi igraju: Andrijana Simović, Aleksandar Radulović i Dragiša Simović. U ovom segmentu Ljetopisa biće izvedeno 13 predstava trupa iz Hrvatske, Srbije, BiH, Makedonije i Crne Gore. Muzički dio festivala obuhvata 12 koncerata. Najavljen i su pijanistkinja Ana

Sa koncerta u Podgorici: Dušan Kojić Koja

Vukazić, poznati ruski violinista Mihail Bereznitski, Danski orkestar perkusija, kao i međunarodni klavirski kvintet na čelu sa Aleksandrom Bonduranskim. Književni program pod sloganom “Pasaži iz Bara” ugostiće pisce iz regiona: Zilhada Ključanina (BIH), Zvonka Taneskog (Makedonija), Aleksandra Gatalicu (Srbija) i Damira Karakaša (Hrvatska), kao i sedam autora iz Crne Gore. Likovni segment Ljetopisa predstaviće izložbu odličja dinastije Njegoš, a u okviru obilježavanja 200 godina od rođenja Njegoša biće otvorena i izložba mladih akademskih umjetnika pod nazivom “Umjetničko čitanje Njegoša”. U okviru filmskog segmenta, biće prikazana ostvarenja studenata Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja. Budžet 26. Barskog ljetopisa iznosi oko 75.000.

sebno je to zanimljivo u gradovima i sredinama gdje prvi put nastupamo”, navodi on i dodaje da je njegova ideja uvijek bila diverzija mejnstrima. “To i jeste jedna od glavnih poruka ove grupe. Rokenrol jeste zabava, ali ta zabava ne mora nužno biti besmislena, s lažnim ljubavnim pjesmama i opscenim vulgarnim tekstovima. Tekstovi ove grupe su često citirani, na demonstracijama, protestima... gdje treba”, kaže Koja, naglašavajući da su vjera i posvećenost muzici neophodni za trajanje u rokenrolu. “Nikakvo odrađivanje ne dolazi u obzir. Naravno, treba imati i šta za reći. Rokenrol je u ovim krajevima na nekom nivou entuzijazma, potpuno drugačije u odnosu na Englesku i Ameriku, gdje je to krajnje surov biznis. To ima i dobre i loše strane. Ovdje nemamo takvu industriju, u kojoj se ne praštaju greške i gdje je grupa pod krvavim ugovorom, sa manjim ili većim gazdom, ali u svakom slučaju sa gazdom, naravno, ako uopšte dođe do ugovora”, kaže Koja. On je ocijenio da upravo nepostojanje ozbiljne muzičke industrije u

ovoj sredini proizvodi to da dugovječne grupe, još aktivne, pritom i popularne i dalje imaju istu egzistencijalnu borbu kao i na početku karijere. “Ako uporedite honorare i zarade koje ovdje dobijaju grupe sličnog statusa sa Zapada, ovo ispada kao neka zafrkancija, cifre koje su za “domaće” grupe u opticaju su i po deset puta manje. Isto važi i za cijenu karata na koncertima”, kaže Koja. Bavljenje rokenrolom, po njegovom mišljenju, imaće više smisle ukoliko se tržište ujedini. “Novim grupama djelovanje je ograničeno državom kojoj pripadaju. Potrebno će biti još neko vrijeme da se bivše jugoslovenske republike ponovo upoznaju, udruže tržišta i tada će bavljenje rokenrolom imati više smisla, pogotovo za one koji pjevaju na maternjem jeziku, koji svi u regionu razumiju”, kaže basista Discipline. Nakon više nego uspješnog desetog studijskog izdanja koji je pod nazivom “Uf!” objavljen 2011. godine Disciplina kičme uveliko radi na

novim pjesmama. “Pošto je ovo specifična grupa bazirana na zvuku bas gitare i bubnjeva, uvijek je bitno da se takav izraz s vremena na vrijeme apdejtuje, aranžmanski i zvučno. Tako na posljednjem albumu “Uf!” imamo dodatak u vidu klavira, udaraljki, diđuridua, a za novo diskografsko javljanje planiramo još takvih novina. Šta će to konkretno biti, neka ostane tajna u ovom trenutku”, kaže Koja. U međuvremenu, objavljen je kratki muzički film “Video UF” kojim je zaokružen njihov aktuelni album. “Osim četiri spota, koja su pratila izdanje albuma “Uf!”, smontirao sam još video materijala za ostalih šest pjesama, uz dodatak nekih animacija i tako napravio video verziju albuma. “Video Uf” je svojevrsno gledanje skraćene verzije albuma, koje ćemo vrtjeti po nekim filmskim festivalima, ispred koncerta, bioskopima i bilo gdje to bude bilo moguće”, kaže Koja. “Video Uf” dostupan je na sajtu Exit Festivala.

pozorišTE zA djEcu

ª Pinokioº najbolja predstava Predstava “Pinokio” Gradskog pozorišta Podgorica najbolja je predstava 21. Kotorskog festivala pozorišta za djecu, po odluci Dječijeg žirija, ali i Žirija grada, dok je specijalna nagrada oba žirija pripala španskoj predstavi “Klik” koju je izvela Trupa Pep Bou iz Berselone. “Pinokio” je nastao je po motivima poznatog romana za djecu Karla Kolodija, koji dramatizovala Jelena Mijović. Dječji žiri drugu nagradu dodjelio je Pozorištancu Puž iz Beograda za predstavu “Princeza u zamku duhova”, za koju tekst i režiju potpisuje Aleksandra Milavić-Dejvis, dok treća nagrada Dječjeg žirija ide u ruke novoosnovanog Nikšićkog lutkarskog pozorišta “Šćućkin” za njihovu prvu predstavu “Crvenkapa” koju je po tekstu Igora Bojovića režirao Goran Bulajić. Asitež (Assitej) Crne Gore prvi put ove godine dodjeljuje Specijalno priznanje za umjetničko dostignuće i novu scensku osjećajnost i to portugalskoj predstavi iz Pinjal Nova za

ulični performans i instalaciju “Prolaz” koja nas opominje “da smo svi posjetioci ovog vremena i prostora, da smo samo u prolazu i da je naš cilj da posmatramo, da rastemo, da volimo...” U radu Dječjeg žirija učestvovali su: Teodora Latković, Miljana Tujković, Anja Radonjić, Lena Uzelac, Laura Petrović, Anđela Vujo-

vić, Marko Subotić, Željko Krivokapić, Andrej Krivokapić, Ruđer Marđonović, Maša Radovanović, Jovana Risteljić, Gracija Brguljan, Martin Mihaliček i Andrijana Karadžić. Članovi Žirija grada bili su: Vjera Rašković, predsjednica i članovi Slađana Mijanović, Dubravka Jovanović, Marina Dulović i Tvrtko Crepulja.

FoTo: DARKo JoVANoVIć

Kultura 19

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

Reportaže 21

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

Na imanju Vukotića na Manitovcu osjećaćete se ugodno i opušteno

Mjesto gdje je Zeta pomahnitala IzletIšte

Manitovac je prostor gdje se ljeti okuplja veliki broj Nikšićana, ali i izletnika iz drugih gradova

Mostić nad Zetom ukrašen žardinjerama sa petunijama

Jovana Lasica

opularno nikšićko kupalište Manitovac na rijeci Zeti oživjelo je tokom posljednjih vrelih ljetnjih dana. Tokom šezdesetih godina prošlog vijeka u ljetnjim je mjesecima okupljalo i po nekoliko hiljada ljudi, a onda je dugi niz godina taj prostor bio neiskorišćen i zaboravljen. Na sreću velikog broja Nikšićana, već neko vrijeme opet je u funkciji.

Mjesto na kojem rijeka Zeta pravi oštar zaokret moralo je dobiti tipično ime koje oslikava ovaj prostor - Manitovac. Neobično ime ovaj čarobni pejzaž dobio je baš zbog divljeg, ili kako bi Nikšićani kazali “manitog” toka rijeke na tom dijelu. Udaljeno tek dva kilometra od grada idealno je za odmor ne samo tokom vikenda već i radnim danima kada porodični ljudi, ili pak mladi ljudi imaju nekoliko slobodnih časova za opuštanje i uživanje u sunčanju i plivanju. Vremešni Nikšićani se sjećaju vremena kada su druženja na Manitovcu počinjala sa prvim majskim danima i trajala sve do jeseni. Prošle su mnoge godine i Zeta više nije bistra kao nekada, Manitovac je postao samo sjećanje. Mladi Nikšićani su se okrenuli zabavi i odmoru na obalama jezera Krupac. Ipak, nekoliko decenija kasnije, porodica Vukotić je svoje imanje na Manitovcu prilagodila potrebama izletnika i udahnula mu novi život. Tako je na imanju sa brižljivo njegovanim zelenim površinama nikao ugodan kafe čime je Manitovac povratio ugled omiljenog izletišta Nikišićana. Na samom ulazu nalazi se živopisni most koji spaja dvije obale, most koji se savršeno uklapa u ambijent. Vjerovanju da zaključavanjem katanca na ogradi mosta ‘zaključavaju’ svoju ljubav i osiguravaju joj trajnost, nije izbjegla ni ova nevelika drvena konstrukcija koja spaja dvije obale.

Bajkovitim izgledom nevelika ćuprija na Zeti pretenduje da postane zaštitni znak ovog mjesta. Jednostavnost i nepretencioznost ambijenta podstiču posjetioce na opuštenost i uživanje u svakom trenutku provedenom u šetnji stazom kraj zeleno-plavog vodotoka Zete. Savršeno mjesto za bijeg od svakodnevne gužve nudi i igralište za zabavu najmlađih posjetilaca. “Ljepota Božija”, kometariše izletnik koji sa porodicom upija vrele sunčeve zrake na zavijutku pomahnitale Zete. “Na samoj obali nalaze se i dvije ležaljke, koje su ujedno i moje omiljeno mjesto. Uz žubor rijeke, vodu koja teče i jutarnju kafu najviše mogu da uživam”, priča Nikola Vukotić, čovjek koji je “kriv” za sve ovo dok obilazimo imanje. Mini zoo vrt koji je smješten u pozadini kafea zaokružuje doživljaj i predstavlja pravu atrakciju za dječake i djevojčice koji se ne daju otrgnuti od boksova u kojima borave patuljaste koze i živahno magarence. “Imali smo i zečeve, pa smo ih redovno puštali i djeca su tada bila oduševljena, igrali su se i trčali za njima. Svako dijete bi moralo da bude u kontaktu sa životinjama, da nauči što više o njima, a ne da se plaše kao što se ponekada događa”, podijelio je sa nama svoje uvjerenje Nikola. Manitovac ostavljamo do neke druge prilike - poslovne ili privatne. Nesumnjivo ćemo mu se vratiti, pitanje je samo dana.

Plaža stvorena za uživanje

Ispravka U jučerašnjem broju Dnevnih novina na strani reportaža u tekstu “Zabavi nikad kraja”, koji se odnosio na boravak djece u Dječjem odmaralištu na Veruši, greškom je objavljeno da je Glavni grad i ove godine preko Centra za socijalno staranje opredijelio više od tri hiljade eura za socijalno ugrožene mališane. Tačna je informacija koju nam je dao upravnik Dječjeg odmarališta na Veruši Ivan Pelević da je Glavni grad u ove svrhe opredijelio 30.000 eura. Izvinjavamo se čitaocima i upravi Odmarališta zbog propusta do kojeg je došlo u jučerašnjem broju naših novina.

Zabava 23

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

HOLIVUD

Pet srceparajućih priča koje vraćaju vjeru u zvijezde

oznate ličnosti čine dobra i plemenita djela, iako se o njima manje govori u odnosu na sva druga dešavanja zbog kojih su u centru pažnje. Evo, koja su dobra djela koja čine Džoni Dep, Tom Kruz, Kijanu Rivs, T.I. i Rasel Brend.

1. Džoni Dep Kada su se snimali pirati sa Kariba 4, Džoni Dep je donirao 40.000 funti kako bi kupili 500 kaputa za cijelu ekipu, jer su se žalili da im je bilo hladno. Tokom snimanja filma “Gangsteri” iz 2009. jedno dijete pitalo je Džonija Depa da li može da uzme njegov šešir koji je nosio u ulozi gangstera. Dep je poslao šešir djetetu sa još mnogobrojnim rekvizitima iz filma “Čarli i fabrika čokolade” da podijeli i svojim drugarima i rođacima. Ali najvjerovatnije najšarmantnija priča je kada mu je jedna djevojčica poslala ljubavno pismo, zbog kojeg je Dep došao kod nje u školu, potpuno obučen u kostim pirata. 2. T. I. T. I. je 2010. godine spasao čoveka koji je namjeravao da izvrši samoubistvo. Policiji, koja je već bila u zgra-

di, prišao je T.I. i rekao da ima ideju o načinu na koji bi mogli da ga odvuku sa ivice. Snimio je video poruku za tog čovjeka u kojem govori da ništa nije strašno koliko bi njegovo samoubistvo bilo. T.I. i čovjek koji je bio spreman da skoči našli su se kasnije i popričali. Policija se zvanično zahvalila reperu na njegovom dobrom djelu. 3. Rasel Brend Bivši alkoholičar i hronični zavisnik od heroina, britanski komičar Rasel Brend zna šta znači biti na samom dnu. Ali dok drugi brzo zaborave svoje muke kroz koje su prolazili, on je dokazao da nije zaboravio nevolje siromašnih ljudi. On provodi dosta vremena pomažući beskućnicima. Na primjer, kada je autobomil udario jednog beskućnika Brend je zaustavio kola i počeo da po-

maže čovjeku da pokupi svoje stvari. On je nekoliko puta bi viđen kako se druži sa beskućnicima Los Anđelesa, kako ih vodi na doručak ili poklanja novu garderobu. Prema njegovim riječima, ono što Rasel najviše voli da učini za njih jeste da ih odvede na večeru i da im pravi društvo tokom noći. 4. Kijanu Rivs Kada je njegovoj sestri dijagnostikovana leukemija, Rivs je postao njen njegovatelj, spremao joj obroke, pripremao ljekove, stavljao čitavu filmsku ekipu na čekanje i donirao milione bolnici da bi mogli da unaprede njihova istraživanja o leukemiji. Kijanu Rivs je više puta dokazao da ga novac ne interesuje previše. On je dao svoju platu od Matrixa od 80 miliona dolara timu za specijalne efekte i dizajneri-

ma kostima koji su radili na trilogiji, jer on vjeruje da oni nose najviše zasluga za uspješnost filma. Prema njegovim riječima, “novac je posljednja stvar na koju mislim. Mogao bih živjeti od onoga što sam zaradio još nekoliko vjekova“. 5. Tom Kruz Neprestano spasavanje života na velikom ekranu očigledno je navelo Kruza da pomisli da može biti heroj i kada kamere ne snimaju, jer on neprestano to čini. Na primjer, jednog jutra Tom Kruz se odmarao na svojoj jahti kad je ugledao brodove koji tonu. Nije čekao nikoga, zaplovio je ka mjestu nesreće i izvukao žrtve na bezbjedno. Nešto prije toga iste godine, nakon što je bio svjedok nesreći u kojoj je zločinac upucao svoju žrtvu i pobjegao, Kruz je pozvao

hitnu pomoć i ostao sa žrtvom, bio sa njom na putu do bolnice i onda platio račun od 7.000 dolara kada je saznao da je ona bila neosigurana.

DženIfer LOpez OtkrILa

Sa osamnaest sam bila beskućnik U intervjuu koji je dala časopisu W, 43-godišnja pjevačica i glumica Dženifer Lopez ispričala je dosta nepoznatih stvari iz svoje biografije, iz kojih je vidljivo da joj mladost nije bila nimalo glamurozna. Kad je imala 18 godina i odlučila da ne želi da studira nego da pleše, posvađala se sa majkom Gvadalupe Rodrigez koja ju je izbacila iz kuće, pa se tada mlađana Dženifer našla na ulici. Spavala je na kauču u plesnom studiju u kojem je vježbala. Ipak, nije se odrekla svojih snova. “Trud i naporno vježbanje su se isplatili jer sam nekoliko mjeseci nakon toga dobila i prvi posao” poručila je Dženifer. “Dobila sam plesni angažman u Evropi. Kada sam se vratila ponudili su mi posao u ‘In Living Color’, postala sam dio grupe Fly Girl i preselila se u Los Anđeles. Sve se dogodilo u godinu dana” ispričala je Dženifer, koja se iz Njujorka preselila u Holivud. “Na početku sam mrzjela LA i stalno se pitala zašto ljudi ne hodaju po ulicama ili ne idu u obližnji dućan po mlijeko. No sada volim ovaj grad, a inspiraciju i snagu i dalje crpim iz svog susjedstva”. Svojoj djeci, petogodišnjim blizancima Maksu i Em, želi da prenese radnu etiku koju je usvojila od roditelja. “Djeca rade ono što vi radite, a ne ono što govorite. Ja sam to gledala kod svojih roditelja. Moj otac je radio noću i bila sam svjesna koliko se muči za nas. Uvijek sam osjećala da ih ne smijem iznevjeriti” kaže Dženifer, čije se bogatstvo danas procjenjuje na 250 miliona dolara (oko 195 miliona eura) i iza koje je 30 filmova i osam albuma. E.Z.

HOT! Njeno ime je Džesika Dejvis dolazi iz Velike Britanije i voli se skidati. Zbog čega je jedna od najangažovanijih ljepotica na svijetu pogledajte na fotografiji.

24 Zabava

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

ROYAL MUSIC FESTA

Zabranjeno pušenje gostuje na Cetinju Sarajevski bend Zabranjeno pušenje održaće kocert u sklopu ovogodišnjeg Royal Music Festa koji će de održati od 9. do 11. avgusta na cetinjskoj Ljetnjoj pozornici ispod Orlovog krša od 9. do 11. avgusta. Sarajevski rok sastav, poznat kao predvodnik novog primitivs pokreta 80-ih i hitovima “Pišonja i Žuga”, “Guzonjin sin”, “Modni guru” koncertom će zatvoriti ovogodišnji festival. I njima će, kao i grupi Van Gogh, koja će nastupiti veče prije njih, biti prvi put da sviraju u crnogorskoj prijestonici. Pored revijalnog dijela, tačnije koncerata poznatih rok grupa, u takmičarskom dijelu Royal Mu-

sic 013 festivala, ove godine snage će odmjeriti bendovi iz regiona. “Prve dvije večeri zamišljene su, kad je takmičarski dio u pitanju, kao polufinala, u okviru kojeg će bendovi dobiti po 20ak minuta da se predstave. Kako je ovogodišnji Royal Music posvećen Miladinu Šobiću, svi bendovi dobiće po jednu numeru crnogorskog kantautora koju im odredi organizator. Najboljih šest bendova sviraće u finalu posljednje večeri i boriti se za novčanu nagradu od tri hiljade eura”, stoji u saopštenju. Sve tri večeri program će počinjati u 20 sati, a ulaz na Ljetnju scenu je slobodan. E.Z.

RAZGOVOR

Ana i Nikolija su atraktivne Marko Vukotić za DN govori o novom spotu “Milion dolara” u kojem se pojavljuje, ali i o svijetu manekenstva F.Jovanović

VOLE JE

Susjedi brane Divu Pop diva Jelena Karleuša održala je koncert “Viva La Diva” 15. juna na beogradskom Ušću, ali se ni skoro mjesec dana nakon pomenutog spektakla strasti ne stišavaju. Nakon mnogo teorija zavjere i najrazličitijih medijskih napisa u domaćim medijima, oglasili su se i Hrvati, i stali na Jeleninu stranu. Naime, popularni hrvatski portal TopEstrada.hr objavio je tekst u kojem su otvoreno podržali plavokosu pjevačicu, te izrazili čuđenje zašto je spektakl na Ušću pred

40.000 fanova etiketiran, citiramo, “jadnim komentarima”. U tekstu se navodi da je sreća što u Hrvatskoj nema takvih tekstova kada su njihove muzičke zvijezde u pitanju, kao i da nemaju voditelje poput Ivana Ivanovića, koji se koriste prozivkama poput njegovih. Oni se otvoreno pitaju šta je razlog tolikoj mržnji i zaključuju da JK zaslužuje ime koje nosi i njen posljednji album “Diva”, ma koliko se neki protivili njenom izražaju, izgledu ili načinu na koji prezentuje svoje pjesme.

● FOTO priča

Snup Dog snima u Hrvatskoj

rnogorski maneken Marko Vukotić, dobio je pored Ane Nikolić i Nikolije Jovanović u spotu “Milion dolara” glavnu ulogu. Inače, ovo je treći spot koji Marko snima sa pjevačicama iz Srbije. Do sada su ga gledaoci mogli vidjeti u spotovima Tijane Dapčević za numeru “Kaži mi da znam”, Dajane Tripunović “Malo po malo”, kao i Anite Popović “Svoja”.

Ana Nikolić i Nikolija Jovanović, kako kaže Marko, raspitivale su se za mene preko Dejana Milićevića, kao i nekih koleginica. “Došli do mog broja i zvali me. Dodgovorili smo se o cijeni i uslovima i vrlo brzo je došlo do saradnje”, kaže Marko. On dodaje da nije digao cijenu s obzirom da se radi o popularnim pjevačicama, te naglašava da je bio korektan što se tiče finansija. Na pitanje da li je bilo “uzbuđenja” tokom snimanja spota, s obzirom na to da se radi o dvije atraktvine djevojke Marko odgovara: “Pa i nije. Ja sam profesionalno to odradio. Bila je pozitivna atmosfera tokom snimanja. Sve je proteklo pozitivno”. Ipak, Marko nije želio da kaže da li bi sa Nikolijom ili Anom prije volio da se nađe “na samo”. “Aj da ne odgovoaram na to pitanje zbog djevojke”, kaže kroz smijeh Marko, dodajući da je izuzetno teško odgovoriti. Djevojka je, prema njegovim riječima, korektna kada se radi o njegovom poslu. “Bila je u inostranstvo tokom

mog snimanja ove pjesme. Odreagovala je potpuno normalno. Ona je korektna i razumije kada treba da snimam spotove, i ne pravi problema kada sam u društvu atraktivnih djevojaka”, rekao je on. Marko je imao priliku da sarađuje sa mnogim pjevačicama, ali kaže da ne može nijednu posebno da izdvoji. “Ne želim nekog posebno da izdvojim jer su sva snimanja simpatična i pozitivna. Saradnja sa svima je bila odlična, ostali smo u kontaktu i svaki spot je bio zanimljiv. Zaista, nosim lijepa sjećanja sa snimanja”, kaže on. Marko dodaje da se već “odomaćio” kada su susjedi u pitanju, pa je moguće da će ga opet neko angažovati od pjevačica iz Srbije za snimanje spotova. “Za sada još nema poziva, ali se to nikada ne zna kada je posao manekena u pitanju. Nekom se svidite za reklamu ili spot, uloga bude dobra i vi prihvatite. S ovim se poslom nikada ne zna, kada vas neko može angažovati”, kaže on. Marko dodaje da čuje da se u medijima uveliko piše, da manekeni imaju nepristojne ponude, ali on se

STANIJA DOBROJEVIĆ

I gola sam moralna Poznati muzičar Snup Dog u utorak je stigao na hrvatsko ostrvo Pag gdje će nastupiti u sklopu Fresh Island hip-hop festivala. Ono što je takođe vrlo zanimljivo jeste činjenica da Snup snima spot na Zrću! Na svom Fejsbuk profilu postavio je zanimljiv status. “Snimam ovaj novi video i

uživam u pogledu na Hrvatsku”, nakon čega je objavio fotografiju na kojoj je okružen ljepoticama. Osim njega, na festivalu će nastupiti još neka poznata imena poput Iggy Azalea, A$AP Rocky i KRS One te još 40 izvođača. Dolazak na festival potvrdila je navodno i Dženet Džekson, sestra preminule pop ikone Majkla Džeksona.

Stanija Dobrojević se stoički držala svih 110 dana na Farmi, a sa apstinencijom je završila kao što je Filipu Panajotoviću i obećala, čim se rijaliti okončao. Stanija je rekla da joj je krivo što nije pobijedila, i da je najveći gubitnik upravo onaj koji završi na drugom mjestu, kao i da je iznenađena Memovom pobjedom. Uprkos tome, kako kaže, srećna je zbog ljubavi koja joj se desila. “Ja sam moralni pobjednik, stvarno nijesam očekivala da će

prvo mjesto zauzeti Memo, mada priznajem da sam u nekim trenucima pred kraj imala u glavi da mogu da pobijedim. Moj adut sam bila ja sama, bila sam ono što jesam, dosljedna sebi. Mislim da sam dobar čovjek i hrabra djevojka. Mnogo sam moralnija i poštenija, iako imam provokativne fotografije, nego one što su zakopčane do grla”, rekla je Stanija. Ona je dodala da svoja obećanja ispunjava. “Ono što obećam, ispunim. Nećemo imati seks, vodićemo ljubav”.

sa tim nije susretao. “Nikad nijesam imao takvu situaciju i ne bih volio. A, da mi se to desi isto bih tako znao da odreagujem. Inače, to je kod nas napumpano. Ljudi vole da se hvale tim stvarima. Da bi se to desilo, vi morate da budete u visokom društvu, a do njih nije lako doći. U, svakom slučaju, to mnogi rade, da bi se čulo za njih”, kaže Marko. Iako svijet manekenstva ne uživa, prema mnogima, dobru reputaciju, te se često povezuje sa prostitucijom, a pojedine manekene etiketiraju kao pripadnike homosekusalne orijentacije, Marko kaže da nikada od ovog posla nije želio da odustane zbog priča. “Nikad mi nije smetalo jer ljudi oko mene, porodica i prijatelji znaju da imam djevojku skoro pet godina, pa me nijesu mogli povezati sa tom pričom. Jednostavno, nijesam momak iz tog filma i samim tim ne privlačim očigledno takve ljude. Uvijek ima pozitivnih i negativnih priča kao i u svakom poslu. Ali ja nijesam imao neprijatnih situacija”, kaže on. Marko, kao neko ko je za kratko vrijeme, zahvaljujući spotovima, privukao pažnju javnosti, nije do sada imao ponude za rijaliti šou programe, ali mu ne bi “škodilo” da se pojavi u nekom. “Nijesam imao ponuda. Ne bi to bilo loše”, ističe on. Marko provodi ljeto na moru, ali i u teretani. “Pomalo treniram, družim se sa prijateljima. Dosta radim tokom godine, pa ljeto i toplo vrijeme koristim za odmor”, kaže Marko.

Zabava 25

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

PORTO MONTENEGRO

Penelope Kruz u Tivtu

Holivudska glumica Penelope Kruz, kako nezvanično saznaju DN, posjetiće Porto Montenegro 3. avgusta u okviru jedne večernje zabave posvećeno modi i filmu. Nova Bond djevojka snimaće kadrove filma idućeg ljeta, a zvijezda će tada imati 40 godina, što znači da će biti najstarija Bond djevojka u istoriji, prenosi “Dejli mejl”. Budžet za snimanje novog filma o Bondu iznosiće sto

miliona funti, a vjerovatno će ga režirati Sem Mendes, koji je postigao veliki uspjeh sa ostvarenjem “Skyfall”. Inače, Penelope Kruz bi uskoro trebalo da se porodi, a to će biti njeno drugo dijete sa kolegom Havijerom Bardemom. Popularni glumački par, koji se zbližio 2008. na snimanju filma “Ljubav u Barseloni” Vudija Alena, ima sina Lea, rođenog u januaru 2011. F.J.

PRVI CRNOGORSKI REP ALBUM

Sivilova tamna strana sreće Nakon kraće pauze na muzičkoj sceni Crne Gore ponovo je aktuelan podgorički reper Balša Krkeljić, poznatiji pod pseudonimom Sivilo, koji je nedavno objavio prvi rep album pod nazivom “Tamna strana sreće”. Album je objavila američka izdavačka kuća Bassivity Digital koja je dio Warner Music grupe koja je iznjedrila neka od poznatih hip hop izvođača poput Marčela, grupe VIP i Bad Copy, Eda Majke. Sivilo nam je kazao da je zadovoljan prvim reakcijama publike na album koji je radio skoro tri godine. “Riječ je o prvom rep albumu u Crnoj Gori, koji je pisan prije tri godine u Podgorici, sniman je u Beogradu prije dvije godine, a miksovan je u Njujorku, tako da sam zaista uložio dosta truda. Sama priča bazirana je na odrastanju pojedinca na brdovitom Balkanu i koncipirana je kroz tri cjeline: pojedninac kao tinjedžer, čovjek, legenda. Dao sam nešto novo publici”, kazao je Sivilo. Na albumu se nalazi 17 motivacionih pjesama, a između ostalih kao gosti se na njemu pojavljuju Struka, VIP, Bad Copy i Ajla. “Muziku za album sam uradio ja, a pomoć sam imao od Cobija, glavnog inženjera Bassivity kuće kao i Relje Milankovića koji je vodio računa o svemu”, istakao je Sivilo, i dodao kako je do saradnje sa poznatom izdavačkom kućom došlo savim slučajno, kao na filmu. “Ranije sam kačio pjesme na ‘My space’-u, i njihovi ljudi su to

primijetili, saslušali i riješili da mi pruže priliku da snimam u njihovom studiju što je za mene izuzetna privilegija”, objasnio je Sivilo. Motivaciju za naziv albuma reper je pronašao u životu svakodnevice. “Tamna strana sreće je put od dna ka vrhu, kroz brojne prepreke, gdje svi težimo sreći i dobru”, istakao je Sivilo, dodavši da je njegov favorit pjesma “Bolje sjutra”, koju je snimio uz po-

moć dječijeg hora škole “Pavle Rovinski”. “Često mi kažu da je to crnogorska himna, nadam se da će se ljudima svidjeti”, iskren je Sivilo, koji uskoro planira snimanje spota za neku od numera sa albuma. D.Brajković

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 Zabava/Slobodno vrijeme DN

SABOR, SKUP

POSTUPAK FILM PO DŽEJMSA SVOJOJ KAMEVOLJI RONA

SRPSKA UREĐAJ SIMBOL AKADEM. OZNAKA ZA POVEĆ. PRAVO ŽITELJKA MAGNE- NAUKA I ZA TOPA OTPORA U VRIJEME GRUBOST APATINA UMETZIJUMA U ŠAHU STRUJNOM (LAT.) NOSTI KOLU

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2444 sudoku 2013-06-22

VRSTA RIJEČNE RIBE

TROCIFREN BROJ

RASPAREN ODJEĆA ZA SPAVANJE

AMERIČKA GLUMICA TURMAN

AUTOR: BANE

GLUMICA MILENA USJEK U ZEMLJI OD PLUGA

JEDAN AFRIČKI JEZIK KOMINA

8 2

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

KOJI SE TIČE ARMIJE VRSTA INSEKTA

1 EMIRAT U PERSIJS. ZALIVU UKRAS OKO VRATA

VRSTA PAMUČNE TKANINE (TURC.)

LAZAR OD MILJA GRAD U ITALIJI

GRAD I LUKA U IZRAELU

SIMBOL IRIDIJUMA

13. I 17. SLOVO

AMERIČKI DŽEZ MUZIČAR SA SLIKE

REOMIR

ATLETIČA RKA SA JAMAJKE, MARLEN GLUMICA KISIĆ

SKROZ

VOJNA FORMAC. BIĆE KOJE ŽIVI SAMO U JEDNOJ OBLASTI

SVAĐA, PREPIRKA

Medium level

Teža

Daily Sudoku puzzle No. 2443

Lakša 2013-06-21

7 Medium level

DECIGRAM MRAK, TAMA

2 6

SIMFONIJA KORSAKOVA

SLABO POKRETLJIV STAZA ZA TRČANJE

LITAR BIVŠA MARIBOR. FABRIKA KAMIONA

7 5

NANIJETI RANU, OZLJEDITI

ŽITELJ ORANA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 7 9

Zanimljivost

460 miliona eura. Ova superjahta može da dostigne brzinu veću od 30 čvorova, što je čini najbržom megajahtom na svijetu. Novog morskog behemota pokreće kombinacija dve gasne turbine i dva dizel motora koji generišu ukupno 94.000 konjskih snaga.

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2442 2013-06-20 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2441 2013-06-19 2

vicevi

Azzam plovi Sjevernim morem

dogradilišta u Bremenu. Ovaj „morski div“ zasijenio je dosadašnju najveću privatnu jahtu na svijetu, Abramovičevu “Eclipse”, izgrađenu 2010. godine. Pošto je dugačka nevjerovatnih 180 metara ne čudi činjenica da ima čak šest spratova, a košta nevjerovatnih

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: EDMUND, OAZA, KRALJEVSKI, H, STRMO, TO, T, PITA, ZA, BEP, ENI, BANKARI, REA, KVARNER, I, HUMORISTI, MUTA, RISTAN, ERIK KANTONA, NAS, ANJA ALAČ, TVAR, ANRI, TAIN, OT, G, RIĐO.

Page 1/2

Play sudoku online at:

POVEZAČA

Dok plovi morem, sa svojih 180 metara dužine, nova megajahta “Azzam” izgleda impresivno koliko i nevjerovatno. Nova morska neman, koju je napravila njemačka firma „Lursen”, trenutno se testira u Sjevernom moru.Zvanično je predstavljena prvi put u aprilu ove godine na dokovima bro-

Došao Bosanac u Amsterdam i vidio prostitutku u izlogu pa prišao, pokucao na staklo i pita:Page 1/2 - Kol’ko košta? - 50 evra – odgovara prostitutka. - Pa nije mnogo, je l’ to duplo staklo? *** Sjedi par u parku, pa djevojka pita momka: - Ljubavi, a na šta misliš ovog trena? On je pogleda pa kaže: - Na isto što i ti… Ona skoči, opali mu šamar i poviče: - Sram te bilo. Pa ti samo na to misliš. *** Ide Haso putem i vidi Muja koji se sagnuo pored pomijare i kopa rukama po njoj. - Bolan Mujo, šta tražiš tu? - Ama Haso, upao mi tamo sako… - Pa što ga tražiš, ne bi valjda nosio takav sako? - Ama znam da sako nije ni za sta, nego u džepiću bilo nekog

bureka… *** Imao čovjek lovačkog psa koji je bježao kad god bi blizu njega pukla puška. Jednom mu dođe rođak sa sela i kaže: - Daj ti meni tog psa da ga vodim na selo. Gore se stalno puca zbog svadbi, ispraćaja i drugog. Posle tri mjeseca, vraća rođak sa sela psa i kaže čovjeku da ga je izliječio. Da bi testirao psa, čovjek ga povede u lov. Kad se začuo prvi pucanj, pas zapjeva: - Danas majkoooo, žeeeniš svooooga sina… *** Pričaju komšinice: - Draga moja, što je to sa vama? Da li ste jako bolesni? - Ja? Bolesna?! Zdrava sam k’o dren! A zašto me to pitate? - Pa, čujte, vidim da vam već tri dana za redom svako jutro dolazi doktor… - A kad je vama svako jutro dolazio onaj poručnik, ja nisam pričala da je izbio rat…

Zabava/Slobodno vrijeme 27

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

NEZVANIČNO Kako nas posvađaše ovi iz Dnevnih novina a ti si mi simpatičan momak.

Ma i ti meni no sam malo nervozan.

Da se oće maći ovaj kamerman da mi ne zaviruje u ove papire. Ionako ih ne razumijem

A neka stvarno snimaju da vide ljudi šta radiš.

Word Search Puzzle #J469NV OSMOSMJERKA

HOROSKOP

ARISEN Arisen BEEFY Beefy BUNKS CHARGE Bunks COMMONER Charge DETAIL Commoner DIRGES Detail DOWNCAST Dirges DRILLS Downcast EATEN Drills ESOTERIC Eaten FISTS

FORGING Forging HALOS Halos ICIER INFEST Icier LODGERS Infest MOOTS Lodgers MORASS Moots NAMES Morass PARKED Names PEACE Parked PINED Peace PRIDE

PROGRESS Progress PULSATED Pulsated RAISE REPRINTS Raise RISKY Reprints RUSTLING Risky SHEAR Rustling SHEEN Shear SONGS Sheen STAGED Songs SURFS Staged TASSEL

Esoteric

Pined

Surfs

Fists

Pride

Tassel

TEDIUM TERSETedium THEIRTerse THIRDS Their UNREST Thirds VARIES Unrest VEALSVaries WARPED Veals WORKOUT

Warped Workout

Stepenice za hrabre ProšleCopyright nedelje © zaPuzzle jav- Baron July 10, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! nost je otvorena platforma na austrijskom vrhu Dahstein s koje ćete imati nezaboravan pogled na Alpe, ali samo ako sakupite dovoljno hrabrosti.Most je izgrađen na gotovo 4.000 metara nadmorske visine, a na kraju mosta napravljeno je 14 stepenica koje vode do staklene platforme. Ona, ipak, pruža vrtoglav pogled na podnožje planine.

OVAN Ukoliko se zadesite u pravom trenutku i na dobrom mjestu, očekuje Vas poslovno-finansijski dobitak ili neki vid javnog priznanja. Uspjeh proizilazi iz dobrih priprema, procijenite svoju ulogu i mjesto u saradničkim redovima.

BIK Ne dopada Vam se uloga koju Vam neko namjenjuje, ali ne budite brzopleti. Sačekajte da istina izađe na vidjelo, različite okolnosti su na Vašoj strani. Važno je da sačuvate svoju energiju za neke korisne ciljeve.

BLIZANCI Obratite pažnju na nove informacije ili na nečije upozorenje. Važno je da svojim ponašanjem dajete dobar primjer. Ukoliko pretjerujete u svojim zahtjevima, okolina neće željeti da Vas podrži u onoj mjeri koliko to očekujete.

RAK Neko remeti Vaš poslovni koncept, tako da ste primorani da pronađete zaobilazno rešenje. Ponekad je teško ukladiti različita interesovanja i zajednički poslovni ritam. Potreban Vam je dobar podsticaj i nečija podrška. Emotivno ste uznemireni.

LAV Ponekad treba imati dovoljno profesionalne mudrosti i prećutati različite komentare u susretu sa saradnicma. Važno je da sačuvate samokontrolu, pred osobom koja ima negativan uticaj na Vaše raspoloženje ili ponašanje.

DJEVICA Imate dobar predosjećaj i sa nestrpljenjem iščekujete neki poslovni razgovor sa jednom uticajnom osobom. Važno je da pravilno ističete svoje profesionalne sposobnosti, ali ne i da ugrožavate nečije interese zarad svojih ciljeva.

VAGA Ponuđene su Vam različite ideje o poslovno-finansijskoj saradnji. Dobar izbor poslovne teme proizilazi iz zajedničkih dogovora i konsultacije sa saradnicima. Važno je da u dobrom profesionalnom maniru ispunite različita očekivanja.

ŠKORPIJA Neko ima pozitivan uticaj na Vaš način razmišljanja ili na odluke koje donosite. Kada pored sebe imate osobe od povjerenja, sve se lako rešava i uspješno završava. Nalazite se u prilici da ostvarite dvostruki dobitak.

STRIJELAC Susret sa jednom osobom otkriva neke važne detalje poslovne prirode koji su Vam do sada bili nepoznati. Zajednilčki dogovor, predstavlja dobar predznak. Ukoliko Vam je stalo da obradujete partnera, budite dovoljno maštoviti u svakom pogledu.

JARAC Intuicija Vas jasno upozorava na potencijalnu opasnost, stoga budite pažljiviji u procjeni novih poslovnih prilika. Distancirajte se od osobe koja nema previše obzira za Vaše interese i koja možda osporava Vaše zasluge.

VODOLIJA Kada postoji neki nesporazum, važno je da sačuvate prisebnost duha i da se ponašate u skladu sa profesionalnim manirima. Zadržite mjeru opreza pred osobom koja umije da ignoriše Vaše prisustvo ili pokušava da umanji Vaše sposobnosti.

RIBE Susret sa jednom osobom djeluje poučno na Vaš način razmišljanja. Stoga, obratite pažnju na nove informacije koje otkrivaju važne detalje o poslovno-finansijskoj saradnji. Pokažite veću selektivnost u razmišljanju.

28 Sport

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

DA LI STE ZNALI BOKS

Radošević: Želim revanš Crnogorski bokser rezimirao duel sa Feliksom Šturmom i najavio osvetu Aleksandar Popović

Da su klubovi na transfere Zlatana Ibrahimovića do sada potrošili 169 miliona eura, više nego i za jednog drugog igrača. Popularni Ibra je u karijeri igrao za Malme, Ajaks, Juventus, Inter, Barselonu, Milan i Pari Sen Žermen. Inače, Šveđanin je u karijeri osvojio dva prvenstva Holandije, šest skudeta u Italiji, jednu Primeru, odnosno francusku ligu.

ilmski scenario, odnosno njegov trijumfalni kraj, izostao je u slučaju crnogorskog boksera Predraga Radoševića. Podgoričanin je 6. jula poražen od Feliksa Šturma pod zvjezdanim svjetlima Dortmunda, čime je zastao na korak od prilike da se bori za titulu svjetskog šampiona. Njemac, rođen u Mostaru, praktično je dodao so na ranu našeg borca, kojeg je konstantno udarao u povrijeđeno rebro i na kraju slavio. Ipak, na opšte iznenađenje i oduševljenje, “snimiće” se i drugi dio filma, u kojem će Radošević imati priliku za osvetu.

IRTIŠ LEVSKI TIP 2

KVOTA 1.60

“Tražio sam revanš odmah nakon tog meča u Dortmundu. Rekao sam mu da nijesam bio u svom najboljem izdanju i da ne mislim da mogu da ga pobijedim, ne bih ni tražio novi meč. Feliks Šturm se složio sa mojim predlogom i prihvatio poziv”, otkrio je na konferenciji za novinare Predrag Radošević, vrativši se još jednom u tu šestu julsku noć... “Od početka sam dao maksimum, napadao sam ga tri runde. Ja sam taj koji je vodio borbu, sve do situacije dok on nije osjetio da imam problema sa rebrom.”

DAČIJA TEUTA TIP X

KVOTA 6.50

EVROPSKO PRVENSTVO

ST. PATRIKS ŽALGIRIS TIP 1

KVOTA 2.00

TURNOVO SUDUVA TIP 1

KVOTA 2.50

TIKET DANA

KARABAK METALURG S. TIP X

KVOTA 4.50

DUDELANŽ MILSAMI TIP 1

KVOTA 1.90

● ŽIVIO SAM KAO SPARTANAC Pored priznanja da mu je duel sa Feliksom Šturmom najveći meč koji je boksovao u karijeri, Predrag Radošević je približio javnosti kako je izgledalo tih 40 dana pripreme u Njemačkoj. “Dok su trajale pripreme živio sam kao Spartanac. Samo sam znao za trening, rad i odmor. Bio sam maksimalno kocentrisan, spreman, taktički potkovan. Međutim, 15 dana prije meča sam prestao sa sparinzima, što je bio veliki peh za

Biće mnogo teže protiv Hrvata “Crveni” danas (12.30) na megdan Hrvatskoj Naša mlada košarkaška reprezentacija imala je start iz snova na Evropskom prvenstvu u Estoniji. “Crveni” su deklasirali Ukrajinu, Marko Mugoša i drugovi su se poigravali, na kraju došli do ubjedljivih 83:58 i tako napravili odličnu uvertiru pred današnji važan meč (12.30) sa Hrvatskom. “Maksimalno ozbiljno smo shvatili meč sa Ukrajnom, zato je i rezultat na kraju bio ubjedljiv. Znamo koliko nam znače predstojeći mečevi, posebno ovaj današnji sa

Hrvatskom tako da sam siguran da ćemo od prvog minuta pružiti maksimum. Ono što je sigurno jeste da će danas biti mnogo teže nego prije dva dana, jer Hrvati posjeduju veliki kvalitet”,poručio je najefikasniji protiv Ukrajine Mugoša. Današnji rival izabranika Mihaila Pavićevića - Hrvatska je u prvom meču grupe B pretrpjela poraz od Turske (74:73), tako da će sigurno uraditi sve kako bi došla do prvog trijumfa na prvenstvu Starog kontinenta. M.P.

mene, jer do pet dana pred meč moraju da slijede jaki sparing mečevi kako bi se tempirala forma. Zadobio sam povredu desnog rebra, ali ni u jednom momentu nijesam razmišljao o prekidu meča”, ističe crnogorski borac, koji je sparingovao i sa Bojanom Pešićem. Takođe, Radošević tvrdi da nije precijenio renomiranog protivnika. “Svjestan sam ko je Feliks Šturm. Pratim ga 12 godina, ali je on za mene kao svaki drugi protivnik kad izađemo u ring. Nijesam ga puno respektovao, već sam ga prihvatio kao bilo kojeg borca na suprotnoj strani”, zaključio je Peđa, zahvalivši medijima na podršci. ● NIKIĆ: OSTAJE ŽAL Menadžer Boban Nikić je izrazio veliki žal zbog scenarija u Dortmundu. “Manje bi mi bilo žao da je Peđa izgubio meč prekidom u jednoj dobroj borbi, nego način na koji je poražen. Nadali smo se da će informacija o povrijeđenom rebru biti

tajna za Feliksa Šturma, ali je on poslije prvog udarca osjetio gdje je Peđina slaba tačka. Da li je znao za to i prije meča, ne vrijedi da licitiramo”, jasan je Nikić, opisavši kompletnu organizaciju bokserskog spektakla. “Sve ono što smo tamo vidjeli i doživjeli je nešto što je teško riječima opisati. Na primjer, njemačka televizija SAT 1 je platila četiri i po miliona eura za organizaciju cijelog projekta. Najavljivač meča je bio Majk Bafer, najeminetniji čovjek iz te branše. Sam njegov dolazak, odnosno dva minuta priče, koštali su 20.000 eura. Tu je bio i koktel za 1.500 ljudi ... Njemci su bili izuzetno dobri domaćini. Od dočeka, do priprema koje je Peđa odradio, pa sve do vremena poslije meča bilo je najvišem mogućem nivou, zbog čega im zahvaljujem.” Menadžer je otkrio da će naš bokser, nakon oporavka, odraditi 2-3 meča u Crnoj Gori ili van, nakon čega će pokušati da ponovo stigne do najveće scene.

VATERPOLO UNIVERZIJADA

Potopljeni azuri: Crna Gora - Italija 13:9 Kazanj – Bazen “Burevestik”. Gledalaca: 400. Sudije: Karni (Australija), Vasenin (Rusija). Igrač više: Crna Gora 11 (5), Italija 13 (3). Rezultati po četvrtinama: 2:2, 3:4, 5:1, 3:2. Crna Gora: Lazović (12 odbrana), Marković 1, Gopčević 1, Popović 3, Porobić, Sarić 2, Latinović 1, Murišić 3, Ivančević 1, Vukmirović 1, Kralj. Italija: Muđeli, Damonte, Di Soma, Luongo 1, Lanconi, Kopoli 1, Steardo 1, Marcijali 1, Đito 3, Mandolini 1, Bini 1, Di Fulvio, Vasalo (devet odbrana).

Nakon Belgijanaca pali su i Italijani - crnogorska vaterpolo reprezentacija nakon dva poraza na startu (Srbija i SAD) upisala je i drugi trijumf na Univerzijadi u Kazanju. Azuri su do juče imali maksimalan učinak, ali su naletjeli na raspoloženu četu Draga Pejakovića, koju je predvodio tandem Miljan Popović - Nikola Murišić sa po tri gola i odlični golman Dejan Lazović. U posljednjem meču Grupe Crna Gora danas u podne igra sa Brazilom. M.A.

Sport 29

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

ZVANIČNO

Mirotić ne igra na Eurobasketu Odklonjena dilema - Crna Gora i Španija bez Nikole Mirotića u Sloveniji Informacija Dnevnih novina bila je tačna - kao što smo objavili prije dva dana jedan od najboljih košarkaša današnjice Nikola Mirotić neće igrati za Španiju, ali ni za Crnu Goru na predstojećem Evropskom prvenstvu u Sloveniji. Košarkaš Real Madrida kojeg je u poslednjih mjesec dana nemoguće dobiti ovu informaciju potvrdio je juče putem društvenih mreža (Fejsbuka i Tvitera). “Želim da se ovim putem obratim javnosti i poručim da neću nositi dres nijedne reprezentacije na Evropskom prvenstvu u Sloveniji”, poručio je Mirotić u uvodnom izlaganju. Mirotić je inače juče u podne izostavljen sa konačnog spiska selektora crvene furije Huana Antonija Ortege za Eurobasket u Sloveniji. Naturalizovani igrač, koji će popuniti prazninu odustajanjem Serža Ibake iz Oklahome je Venecuelanac Heman Gabrijel član Estudijantesa. “Dokazao sam svoju posvećenost prema Španiji učešćem za mladu reprezentaciju sa kojo sam osvojio bronzu i zlato. Bronzu smo osvojili u Hrvatskoj, koja se graniči sa Crnom Gorom, mojom matičnom zemljom. Možete zamisliti koliko je bilo teško narodu od kojeg vučem korijene. Sada se nalazim u periodu života kada se razvijam, još nijesam dostigao maksimum, a to mogu postići samo kroz konstantan rad i tre-

Skorcijanidis se vratio u Makabi

SPORTSKI EKRAN 07:00 10:00 11:00 11:00 13:00 14:00 17:25 17:30 17:45 18:30 20:00 22:50

Plivanje Skokovi u vodi ATP Baštad i ATP Štutgart Kina - Australija, odbojka SAD - J. Koreja, odbojka Tur de Frans Fleš sport Mladost - Videoton, fudbal Norveška - Island (ž), fudbal Atletika Njemačka - Holandija (ž), fudbal Sport

Eurosport2 Eurosport SportKlub Eurosport2 Eurosport2 Eurosport RTCG2 RTCG1 Eurosport Eurosport2 Eurosport TV Vijesti

NE PROPUSTITE

Mladost - Videoton, fudbal RTCG1 17:30 Revanš premijerne runde kvalifikacija za Ligu Evrope čeka se u Crnoj Gori od prvog meča i aktivnog rezultata koji imaju “romantičari” (1:2) - može li Mladost preko moćnog mađarskog Videotona do čuda?

TUR DE FRANS 11. ETAPA

ning. Ovu odluku sam donio znajući da mnogi neće shvatiti, čak će me i kritikovati. Osjećam se Špancem, koliko se osjećam Crnogorcem” stoji u saopštenju Nikole Mirotića. M.P.

Grčki košarkaš Sofoklis Skorcijanidis potpisao je trogodišnji ugovor sa Makabijem iz Tel Aviva. Skorcijandis je za Makabi već igrao od 2010. do 2012. godine i tada je u prvoj sezoni predvodio tim do finala elitnog klupskog takmičenja. Snažni centar prošlu sezonu proveo je u Panatinaikosu gdje je u Evroligi imao učinak od 7,8 poena i 2,3 skoka, a tokom karijere igrao je za Iraklis, Kantu, Aris i Olimpijakos. Makabi će naredne sezone igrati u grupi D Evrolige sa Panatinaikosom, Crvenom zvezdom, Laboralom, Lokomotivom i pobjednikom kvalifikacija. M.P.

Martin pobijedio, urinom na Kevendiša Njemac Toni Martin pobjednik je jučerašnje 11. etape Tur de Fransa - biciklista ekipe Omega Farma je bio najbrži u individualnom hronometru, od Avranša do Mont Sen Mišela u Normandiji, u dužini od 33 kilometra, a etapu je završio u vremenu od 36 minuta i 29 sekundi. Dvostruki prvak svijeta je bio 12 sekundi brži od drugoplasiranog Britanca Krisa Fruma, člana tima Skaj. Treće mjesto zauzeo je

Belgijanac Tomas De Gent (Vakansolej) sa zaostatkom od jednog minuta i jedne sekunde. Jučerašnju etapu obilježio je i incident u kojem je nepoznati huligan bacio kesu sa urinom na Britanca Marka Kavendiša, člana Omega Farme. Incident se povezuje sa tvrdnjom da je Kevendiš okrivljen da je tokom jučerašnje etape izazvao sudar sa vozačem Argosa, Holanđaninom Tomom Vilersom.

30 Sport

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

dEJan SaViĆEViĆ

Nudili nam novac da pustimo Marsej Legenda crnogorskog fudbala u razgovoru za “So Foot” otkrio šokantan detalj

Već nadaleko opjevane priče o mafijaškim akcijama Marseja 90ih potvrdio je i predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević. On je u razgovoru za francuski sportski dnevnik “So Foot” otkrio novi šokantni detalj pred finale Kupa šampiona 1991. godine u Bariju, između Crvene zvezde i Olimpika. “Nekoliko igrača, uključujući i mene, dobilo je ponudu od po pola miliona njemačkih maraka da izgubimo od Marseja u finalu Kupa šampiona. Svi smo odbili i dokazali smo da to nije u našem karakteru”, ispričao je tadašnji virtuoz Crvene zvezde i legenda crnogorskog fudbala, a “crveno-bijeli” su osvojili titulu nakon jedanaesteraca. Time je još više gurnuo u ambis francuski klub, koji je tih godina, na čelu sa predsjednikom Ber-

narom Tapiijem, putem dopinga i potplaćivanja stizao do vrhunskih rezultata. Takođe, “Genije” je u intervjuu za “So Foot”, koji je odradio priče sa svim najvećim “desetkama” svjetskog fudbala, još jednom progovorio o nelogičnom izboru za osvajača “zlatne lopte” te iste 1991. godine. “Dodjeljivanje ‘zlatne lopte’ Žanu-Pijeru Papenu bilo je sramota. Trebalo je da je osvoji Darko Pančev, Robert Prosinečki, Miodrag Belodedić ili ja. Što je Papen osvojio 1991? Samo prvenstvo Francuske”, konstatovao je Savićević. Između ostalog, igrači Marseja su, prema priznanju bivšeg igrača Žan Žaka Ejdelija, bili dopingovani prije finala sa Milanom 1992. godine, koje su dobili golom Bazilea Bolija. A.P.

noVi iSpad

Radi li Mario Gece ovo namjerno? Teško je povjerovati da ovakav ispad može da napravi dva puta za kratko vrijeme, pa se sve češće može čuti da je u pitanju interni dogovor sa “Najkom” i da Bajern ne može dovoljno da ga kazni.

Prema informaciji koju je u srijedu objavio list “El Mundo deportivo”, policija UEFA protiv namještanja rezultata objavila je da je utakmica posljednjeg kola španske druge lige, Rasing - Erkules (3:0) igrana 8.juna, bila namještena. Izvještaj sadrži detalje na 57 stranica. Otkrivene su “neobične opklade”, a prema istom izvoru, u namještaljku su bili uključeni igrači. Uprkos visokoj pobjedi Rasing je ispadao iz Druge lige.

Suspenzije za Lacio, Leće i Đenovu Fudbalski savez Italije saopštio je da su potvrđene optužbe za namještanje utakmica protiv Lacija, Lećea i Đenove, kao i osam igrača, među kojima je aktuelni kapiten rimskog kluba Stefano Mauri. Tužilaštvo ispituje utakmice između Lacija i Đenove, kao i Lećea i Lacija iz maja 2011. godine. Obje utakmice završene su rezultatom 4:2 za Rimljane. Pored Maurija, optuženi su i bivši fudbaleri ova tri kluba: Mario Kasano, Karlo Đervasoni, Masimilijano Benasi, Omar Milaneto, Alesandro Zamperini, Antonio Rosati i Stefano Ferario. Ukoliko bude dokazano da su utakmice namještene, igrači će biti suspendovani, dok će klubovima biti oduzeti bodovi.

mali fudbal - konik 2013. lacin

Zahuktava se na Koniku Svake večeri ispred OŠ Božidar Vuković Podgoričanin oko 1.000 gledalaca prati izuzetno kvalitetan turnir

Na Koniku je ovih dana vrelije nego u ostalim djelovima Podgorice - na terenu kod Osnovne škole “Božidar Vuković Podgoričanin” u okviru tradicionalnog 9. turnira Konik 2013. Lacin svakodnevno se odigra desetak mečeva (što mlađih kategorija, što ženskog fudbala, što onih najposjećenijih seniorskih super duela). Grupna faza takmičenja je završena, najboljih 16 ekipa (od 40 koliko je uzelo učešća na turniru) plasiralo se u nokaut fazu, koja počinje u petak veče. “Sve protiče u najboljem redu. Igra se odličan fudbal, a ono što je ipak najbitnije je da u ovim vrelim danima imamo između 500 i 1.000 gledalaca svake večeri. Posebnu zahvalnost dugujemo generalnom sponzoru po kome turnir nosi ime (Lacin), Radu Živkoviću, vlasniku Alo taxija, na-

šem Koničaninu, pravom i iskrenom zaljubljeniku u sport, kao i braći Jašaraj, vlasnicima butika Đani džins”, govori nam organizator turnira Elvis Škrijelj. U osmini finala izuzetno kvalitetnog turnira sastaće se: Karal komerc-Ranč prokletih, Alo taxi Konik-SC Bubanja, Liberali Konik-Vanzemaljci, Assitalija-Big Warrior, Titograd-Marlboro Lacin, Kafe bar Moskva-Pink Panteri, Bihor-Lacin i Pravoslavna crkva-Konik Lacin. Finale turnira je planirano za 20. jul. Foto: D.Lopičić

Mario Gece ili ima neki dogovor sa “Najkom” ili mu jedna kazna nije dovoljna, jer je opet riješio da napravi problem novom klubu tako što se u Bajernovoj opremi, koju potpisuje “Adidas”, pojavio noseći patike rivalske kompanije. Bivši fudbaler Borusije je prvo napravio gaf kada je na promociji u redovima prvaka Evrope i Njemačke bio u majici “Najka”, iako je “Adidas” Bajernov sponzor. Zbog toga je kažnjen zajedno sa Marijom Gomezom, koji je kasnije nosio kačket rivalske kompanije, a Geceu nije trebalo mnogo da napravi novi ispad. Prilikom sljedećeg okupljanja igrača Bajerna, njemački reprezentativac se pojavio u crvenim “Najk” patikama, iako se to kosi sa pravilima, dok su svi njegovi saigrači bili u opremi klupskog sponzora.

Namještaljka u Segundi?

Dvije ekipe mlađih kategorija koje učestvuje na turniru Konik 2013. Lacin

fk WinnER

U Kapošvar po iskustvo Nakon četiri godine postojanja cetinjski fudbalski klub Winner (osnovan 2009. godine) otisnuće se na svoje prvo inostrano putovanje. Krajnje odredište je Mađarska, tačnije Kapošvar, gdje će “brod” sa mališanima spustiti sidro od 13. do 21. jula. U tom periodu će Cetinjani učestvovati na turniru “Intersport Football Festival”, što će biti premijerno učešće nekog crnogorskog fudbalskog kolektiva na takvom takmičenju, gdje će se usidriti preko 200 ekipa iz cijele Evrope. “Sve što očekujemo jeste jedno divno druženje i lijepo iskustvo, koje će poslužiti svima nama, naročito igračima. Takođe, zahvaljujem se firmama ‘Mont Apple-u’ i ‘Bombeton-u’, odnosno Momčilu Momu Vujanovići i Nenu Vujoviću, koji su nam puno pomogli u ovom projektu”, ističe u razgovoru za DN vlasnik i trener kluba Nikola Nino Milanović, inače bivši fudbaler i dugogodišnji stručnjak u radu sa mlađim selekcijama. Na jugozapadu Mađarske, 186 kilometara od Budimpešte, klinci iz crnogorske prijestonice (2000. i 2001. godište) igraće protiv evropskih vršnjaka u grupnoj fazi, a iz grupe će plasman obezbijediti sa-

mo prvoplasirani tim. Mečevi će se igrati na skraćenom terenu, a umjesto tradicionalnih 11 aktera jednog sastava na travnjak će se naći sedam fudbalera plus golman, što će biti svakako iskustvo više za posadu sa Cetinja. Za Winner će u Mađarsku nastupati 33 igrača: Nikola Abramović, Bogdan Đurović, Lazar Perišić, Lazar Vujović, Stefan Vuletić, Vladan Vujović, Radivoje Krivokapić, Dario Hočko, Jovan Jovanović, Pavle

Vukadinović, Petar Borozan, Aleksandar Rusić, Nikola Vukotić, Bogdan Stanić, Nikola Mudreša, Petar Šoć, Ilija Vujović, Nikša Vujanović, Jovan Borozan, Petar Ivanović, Danilo Radunović, Marko Ražnatović, Vukan Todorović, Marko Vuksanović, Luka Perović, Dimitrije Mijailović, Vladan Kaluđerović, Aleksa Marković, Marko Vujović, Vladan Đurović, Jovan Martinović, Dragan Ražnatović i Vuk Kustudija. A.Popović

Ribnica kreće u subotu Prijetio im je kolaps, bili su praktično na izdisaju, ali su juče riješili sve dileme - FK Ribnica u nadolazećoj sezoni takmičiće se u seniorskoj ligi Srednje regije. Koničani sa pripremama počinju već u subotu, sa znatno ojačanim igračkim kadrom i sa jasnim ciljem - obezbijediti plasman u viši rang takmičenja. “Jurišaćemo na Drugu ligu, nema dileme”, jasan je predsjednik kluba Elvis Škrijelj. “Sa prvim timom će raditi trenerski tandem Radoš Marković-Ranko

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Asanović (stigao iz ŽFK Palma), umjesto legende Budućnosti Voja Vukčevića koji je sa uspjehom vodio klub u prošloj sezoni i ostavio poseban pečat na Koniku. Ono što bih posebno napomenuo je da bi teško uspjeli da se konsolidujemo bez pomoći sponzora, turske firme Lacin (osvježavajući bezalkoholni napitak sa voćnim ukusom) - njihov predstavnik Hakan Kilić nam je obezbijedio garnituru dresova za seniorski pogon i svakako da nam ta činjenica olakšava posao”.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan vučinić (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: ivanka FATić RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: nikola MiJuŠKOvić (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOvAnOvić (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš AnTić (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOvAnOvić (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Saša JOvićEvić (jovicevic.s@gmail.com) Marketing: Bojana BECić (bojana.becic@dnovine.me)

Sport 31

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

ČEKAJUĆI SLASK

Rudar spreman da osveti Budućnost Nakon prolaska u drugo kolo LE trijumfom nad Jermenima, Pljevljaci već razmišljaju o narednom rivalu Uroš Radulović

isija u Jerevanu je uspjela - Rudar je u revanšu kvalifikacija za Ligu Evrope uspio da iščupa remi protiv Mike (1:1), koji je bio dovoljan zbog pobjede u prvoj utakmici pod Goricom (1:0). Pljevljaci su time konačno prekinuli crnu seriju na bitkama Starog kontinenta i nakon sedam pokušaja uspjeli da se plasiraju u drugu fazu ne računajući amaterski Tre Pene iz San Marina.

Izabranici Mirka Marića su napravili uspjeh, koji se od njih donekle i očekivao s obzirom na kvalitet protivnika - Rudar je u drugom kolu, stići će finansijska injekcija od UEFE, a možda se narednim izlaskom u Evropu i proda još neki igrač. Međutim, protiv Mike u revanšu je bilo pakleno teško - rival je u sudijskoj nadoknadi prvog poluvremena stigao do prednosti preko Rafaela Gažarjana, vrijeme je odmicalo, mislilo se o produžecima a onda je pet minuta prije kraja na scenu stupio Nenad Stojanović i prelijepim golom obezbijedio veliko slavlje. “Zadovoljan sam plasmanom u narednu fazu Lige Evrope. Loše smo otvorili meč u Jerevanu, ali smo kako je vrijeme odmicalo bili sve bolji.

Imali smo malo sreće na početku i dobrog golmana Gorana Vukliša, koji nas je bukvalno održavao u životu u tim trenucima. Primili smo gol u najtežem trenutku po nas - kada smo ‘bili u svlačionici’, što nas je i uzdrmalo. U nastavku smo djelovali mnogo bolje, pokazali karakter i na kraju smo uspjeli da preko Stojanovića dođemo do prolaska u narednu rundu. To je veiliki rezultat za nas, ali mislim da smo ga i zaslužili jer smo u dva meča pokazali da smo bolja i kompaktnija ekipa od Mike”, rezimirao je jedan od najiskusnijih igrača Rudara Neđeljko Vlahović. Mika je prekrižena, a na redu je Slask iz Vroclava - poljska ekipa, odnosno dželat Budućnosti u kvalifikacijama za Ligu šampiona će zajedno sa svojim huliganima opet

gostovati na najvećoj crnogorskoj fudbalskoj areni. Prošle godine “plavi” su pokazali, pa čak i bili bolji rival od Poljaka, što Vlahovića hrabri pred naredne dvomeče. “Poljaci su definitivno favoriti. Čekaju nas veoma teški mečevi. Ali uradićemo sve da ih iznenadimo. Možda baš ta rasterećenost bude naša prednost. Dobro je možda što se prvi meč igra na njihovom terenu, jer sam siguran da će revanš odlučivati putnika u narednu rundu”, rezimirao je “mozak” ekipe Rudara.

Spreman za duel sa Slaskom: Neđeljko Vlahović na meču protiv Mike pod Goricom

Stadion u Vroclavu će biti veliko iskustvo Crnogorski predstavnik u Evropi će drugi put izaći na velelepni “Miejski” stadion u Vroclavu - fascinantnu zelenu arenu kapaciteta 42.771 gledalac na kojoj se igralo proteklo Evropsko prvenstvo. Budućnost je upravo na tom mjestu održala čas fudbala Slasku - Podgoričani su slavili sa 1:0, ali to nije bilo dovoljno za prolaz (2:0 je bilo u prvom meču) - Vlahović se nada da ni njegove saigrače neće “progutati” moć prelijepog stadiona. “Biće to veliko iskustvo za čitavu ekipu i za mene kao jednog od najiskusnijih, a posebno za mlađe igrače. Nadam se da ta veličina i grandioznost stadiona neće uticati na nas da ne pružimo maksimum”, rekao je Vlahović.

ZA OBRAZ

SKUPŠTINA FSCG

Savićeviću novi mandat Za čast i obraz u srcu Mađarske dine prvi put preuzeo konce Saveza u suverenoj državi, dok će danas doživjeti reizbor, kojim će se zadržati u FSCG do 2017. godine. U njegovoj prvobitnoj eri “hrabri sokolovi” su u konkurenciji sa Engleskom, Švajcarskom, Bugarskom i Velsom osvojili drugo mjesto u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, nakon čega su eliminisani od Češke u istorijskom baražu. Takođe, naša selekcija ponovo igra dobro u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, gdje u konkurenciji sa Engleskom, Ukrajinom, Poljskom, Moldavijom i San Marinom još uvijek ima šanse da se nađe među prve dvije ekipe. A.P.

Čelik večeras (20.30) igra revanš utakmice LE protiv Honveda, nakon blamaže u prvom meču kraj Bistrice (1:4)

Foto: Milovan Danilović

Na današnjoj Izbornoj skupštini Fudbalskog saveza Crne Gore, u Kongresnoj sali hotela “Ramada”, biće potvrđen novi četvorogodišnji mandat predsjedniku Dejanu Savićeviću. Kao jedini kandidat, alfa i omega crnogorskog fudbala dobiće četvrti mandat na mjestu prvog čovjeka našeg Saveza. Nekadašnji igrač Budućnosti, Crvene zvezde, Milana i bečkog Rapida bio je dva puta predsjedavajući u crnogorskom Savezu u bivšoj zajednici sa Srbijom, počev od 2001. godine, dok će mu ovo biti takođe drugi mandat od 2006. godine i nezavisnosti balkanske ljepotice. Popularni “Genije” je u julu 2009. go-

BLIZU TRANSFERA

Glavan na probi u Crvenoj zvezdi

Defanzivacr Grblja Ilija Glavan pokušaće da se izbori za ugovor u Crvenoj zvezdi Odlična sezona “trikolora” nastavlja da se reflektuje kroz moguće transfere i veliku potražnju za igračima - štoper Grblja i jedan od najboljih defanzivaca našeg elitnog loptanja Ilija Glavan od danas će biti na probi u Crvenoj zvezdi. Poznato je da je tim sa Marakane “tanak” na poziciji štopera, a informaciju za 22-godišnjeg momka porijeklom iz Bosne i Hercegovina potvrdio je i prvi čovjek tima iz Ljutice Bogdana, predsjednik kluba Dragan Džajić. Prema pisanju komšijskih medija, Glavan će odraditi nekoliko treninga, kako bi se novi trener Slaviša Stojanović uvjerio u njegove kvalitete, nakon čega bi mu bio ponuđen ugovor. Nadareni defanzivac je preporuke za dolazak u Beograd dobio

direktno od svog saigrača i alfe i omege Grblja - čelnik Nenad Maslovar je hvalio svog štopera, dok su komplimenti stizali i od strane dojučerašnjeg veziste “trikolora” Stevana Lukovića koji je proteklu sezone proveo u Radanovićima na pozajmici iz Zvezde. A mladi Glavan se kratko obratio i našem listu - već je u Beogradu i igrao je jedan prijateljski meč u Čačku. “Za sada je odrađeno toliko, više ništa ne znam. Velika mi je čast što me klub poput Crvene zvezde pozvao na probu”, porukom nam je prenio utiske Glavan. Inače, pored njega Zvezda je zainteresovana za još jednog fudbalera Grblja - u pitanju je vezista i mladi reprezentativac Crne Gore Branislav Janković. U.R.

Ivan Ivanović u duelu sa Kingom u prvom meču kraj Bistrice Teško se očekivalo da se najslavniji mađarski klub može eliminisati u premijernom kolu kvalifikacija za Ligu Evrope, ali sve je bilo prihvatljivo osim blijeda partija u prvoj utakmici Čelika protiv Honveda (1:4). Nikšićani su igrali loše, ispod prosjeka, podbacili u svakom segmentu, pa će večeras donekle pokušati da osvijetle obraz kluba i crnogorskog fudbala. “Htjeli smo mnogo, a uradili malo - bolje reći bukvalno ništa na našoj prvoj utakmici. Mislim da su kritike bile ispravne. Profesionalci smo i moramo da živimo sa tim. Teško je i nešto više reći nakon one prve utakmice u Nikšiću”, riječi su desnog beka “metalurga” Aleksandra Dubljevića. Mada, kada se malo bolje pogleda, u taboru prošlogodišnjeg finaliste Kupa Crne Gore stanje nije baš najbolje - veliki broj iskusnih igrača je napustilo klub, pripreme su odrađene bez glavnog trenera, a do utakmice sa Honvedom nije bilo ni jednog prijateljskog meča. Mađari jesu

bolji, favoriti su, ali defanzivac Nikšićana vjeruje da se on i saigrači donekle mogu iskupiti. “Mislim da Honved zaista nije toliko bolji kako bi se dalo zaključiti

na osnovu konačnog ishoda. Taj rezultat nije realan odnos naše i snage protivnika i nadam se da ćemo to uspjeti da potvrdimo u večerašnjem revanšu”, poruka je Dubljevića. U.R.

HONVED - ČELIK

Trener: Marko Rosi

Trener: Slavoljub Bubanja

VJEROVATNI SASTAVI Ignjatović

Kemeneš Lovrićć Lovri Nađ đ

Hidi

Holender

Banović

Jovović Jovovi

Živanović

Večei čei

Dubljević Dubljevi

Zorić

Dijabi Delceg

Ikene

Radović Radovi Bulajić Bulaji

Adrović Adrovi

Račić Ra čić Ivanovićć Ivanovi

Vukovićć Vukovi Videkanićć Videkani

BUDIMPEŠTA - Stadion: Jožef Božik. Kapacitet: 13.500. Početak: 20.30 sati. Sudija: Dž. Lardot(Belgija). Pomoćnici:

D. Huens (Belgija), F. Stalport (Belgija).

PORUKA SA KLUPE

Rakojević: Hoću, želim i vjerujem u prolaz Mladost danas pod Goricom igra revanš kvalifikacija LE protiv Videotona, koji je u Mađarskoj slavio 2:1 Uroš Radulović

ada su na žrijebu u Nionu pored svog imena vidjeli vjerovatno najtežeg mogućeg rivala, fudbaleri Mladosti su već razmišljali koliko će primiti golova u Mađarskoj. Međutim, u prvom duelu protiv Videotona je viđeno nešto sasvim drugo - “romantičari” su ginuli na terenu, imali i prednost, a onda sa jeftina dva gola pretrpjeli poraz koji je vrijedan aplauza. Romantičari su dostojno predstavili naš fudbal, a danas u revanšu vjeruju u čudo - za istorijski prolaz, za nezaborav...

A jedan od najzaslužnijih za ostvareni aktivni rezultat je svakako novi kormilar Mladosti - iskusni Nikola Peco Rakojević je dobro skenirao Mađare, pa je odličnu viziju sproveo na terenu kao fenomenalni taktički potez. Ipak, nakon svega, šef stručnog štaba “crvenih” je svjestan da njega i učenike čeka novih, paklenih 90 minuta. “Protivnika još respektujemo i slobodno mogu reći da su i dalje veliki favoriti za prolaz. Ali, tu smo i mi - hoću, želim i vjerujem da možemo iznenaditi odličnu ekipu kakva je Videoton”, počeo je na jučerašnjoj konferenciji Rakojević.

●IMAMO TAJNE ADUTE

Što se tiče svih crnogorskih predstavnika u Evropi, najveći favorit je

bio Rudar koji je uspio da prođe Miku, a kada smo kod kluba kojem se najmanje davalo šanse, to je definitivno Mladost. Međutim, Pecovi momci su reagovali sjajno, bez obzira da li je protivnik olako shvatio meč ili ne... “Mislim da nas Videoton nije potcijenio, već smo mi donekle uspjeli da iskoristimo njihove slabosti. To ćemo pokušati i sada, jer imamo tajne adute. Gledali smo njihove snimke, igrali sa njima i shvatili smo da imaju mane, tako da uvijek treba da budemo optimisti”, jasna je poruka 55-godišnjeg stručnjaka.

●MORAMO BITI STRPLJIVI

Šta je potrebno za čudo? Da su ekipi Mladosti prije prve utakmice ponudili bilo kakav aktivni rezultat, sigurno bi ga objeručke prihvatila. Ali,

kada se pogleda snimak utakmice jasno je da je Videoton veoma dobar tim. Međutim, golovi koje su postigli su bili više nego glupi. Prvi je bio neregularan - čista ruka strijelca Vinisijusa, a drugi nakon bespotrebnog faula u zoni šuta. Toga ovoga puta valjda neće biti. “Taktički moramo još bolje da se postavimo, jer nijesmo smjeli da napravimo onakve greške. Jasno je šta nam treba u ovom meču i od prvog do posljednjeg minuta ćemo vrebati šansu za pogodak. Kada se vidi statistika nakon meča, to je bilo dosta izjednačeno - udarci, posjed lopte... Staloženo i mirno možda možemo do prolaza dalje”, rezimirao je Rakojević Nakon prvih 90 minuta vidjelo se da je Videoton legija stranica sa vrlo dobrim individualcima. Rakojević je toga svjestan i vjerovatno je pojedinim izabranicima dao specijalne zadatke za današnji obračun pod Goricom. “Iskusni su - od 18 igrača, 13 je prošle godine igralo grupnu fazu Lige Evrope. Opasni su po bokovima, a posebno bih izdvojio Artura Alvareša, Adama Đirska, te jednog od najperspektivnijih igrača u Mađarskoj Ištvana Kovača, te Nemanju Nikolića”, završio je Rakojević.

Marković: Vidjeli smo da možemo On je momak koji je definitivno ušao u istoriju Mladosti - Božo Marković je u 3. minutu umirio oko 7.000 navijača na stadionu u Sehešfehervaru, poslije hladnokrvno izvedenog jedanaesterca. Golgeter iz Nikšića vjeruje u sebe i kolege pred današnji revanš. “Moramo dati sve od sebe, jer je Videoton veoma jak. Probaće-

MLADOST - VIDEOTON Trener: Nikola Rakojević

Trener: Hoze Manuel Gomeš VJEROVATNI SASTAVI Oliveira

Živković

Gomeš: Mladost ima sjajan timski duh Crnogorskoj sedmoj sili su na raspolaganju bili i članovi Videotona mladi portugalski stručnjak Hoze Manuel Gomeš, zajedno sa kapitenom Balašem Totom, u dobrom raspoloženju je prenio očekivanja pred meč. “Ništa nije gotovo. Mladost je pokazala da je veoma dobra ekipa - bor-

beni su i trebaće nam i te kako jak pobjednički pristup da bi prošli dalje. U prvoj utakmici ih nijesmo potcijenili, tako da smo maksimalno koncetrisani na revanš. Protivnik je timski veoma jak, primijetio sam da su dobar kolektiv i to im je najjače oružje”, rezimirao je Gomeš. A njegova produžena ruka na te-

renu, iskusni vezista Tot, sličnog je mišljenja - nekadašnji fudbaler holandskog Venla, belgijskog Genka i turskog Kajserija zna da neće biti lako. “Biće teško. Meč moramo shvatiti ozbiljno. Dobro ćemo se potruditi kako bismo ostvarili svoj cilj u Podgorici”, istakao je Tot.

mo da napravimo uspjeh, svjesni smo da ime kluba ne igra nikakvu ulogu, već mi na terenu. Još smo bolje pripremljeni, nakon prvog meča smo vidjeli da možemo i dosta toga je u glavi. Moramo biti koncentrisani i ne smijemo da srljamo. Biće veoma teško, ali sve je moguće”, rekao je za naš list Marković.

Šekereš

Seratlić

Vujadinović Šofranac Mitrović

Tomić

Taku

Sanković

Tujvel

Kovač Marković Kaljević

Savićević

Vinicijus Gomeš

Nikolić Ðirsko

Tot Kande Alvareš

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Kapacitet: 11.800. Početak: 17.30 sati. Sudija: Ž.E. Nzolo (Belgija). Pomoćnici: G. Kroteu (Belgija), S. Leskalije (Belgija).

čEtvrtAK, 11. 7 . 2013. broj 583 GoDINA II

33 žENA KOZMETIKA

Karmin u ª nudeº nijansi Na usnama karmin ili sjaj u boji kože za veoma kratko vrijeme postao je jedan od omiljenih tehnika u šminkanju. Šminkeri ovaj bjuti stil predlažu ako želite da istaknete oči i to bezvremenim “smokey eyes”-om ili pak u fokusu želite da budu vaši obrazi. Karmin ili sjaj u boji koži jednostavan je način šminkanja, ali i za njega kao i za ostale tehnike postoje određena pravila. 1.Usne u “nude” boji mažu se se kada želimo da naglasimo “smokey eyes”. Još jedan način je kada želimo da naglasimo dugačke trepavice ili rumenilo, pa tada izbjegavamo da istaknemo usne ružom u jarkoj boji. 2. Ovakve nijanse po pravilu ne mogu mnogo toga da prikriju, pa ih nemojte nanositi ako su vam usne suve i ispucale. 3. Ako vam se čini da izgledate blijedo sa “nude” usnama, to može biti iz dva razloga: ili nijeste izabrali pravu nijansu, ili nijeste dovoljno naglasili ostatak lica.

4. Ako imate svjetliji ten, pronađite nijanse poput svijetlozlatnih i boje breskve, koje će dodati toplinu vašem lcu. 5. Onima sa nešto tamnijom bojom kože najbolje će pristajati pink i ružičaste nijanse karmina. 6. Za one sa izrazito tamnijim tenom, bronzani i karamel tonovi istaći će na pravi način vašu savršenu kožu.

SAVJETI

MODA

Najtraženiji na crvenom tepihu S godinama popularnost Elija Saba je rasla i dovela ga je u sami vrh modnog establišmenta Marija Ivanović

edan od najboljih dizajnera čije se haljine najčešće mogu vidjeti na crvenom tepihu svakako je veličanstveni Eli Sab. On poznaje stvarne želje pripadnica ljepšeg pola. Njegove haljine san su mnogih dama koje vole ekskluzivan, senzualan i elegantan modni izraz. Libanski dizajner koji je svoju modnu kuću osnovao sa 18 godina u Bejrutu postao je poznat širom svijeta, a njegove kreacije već decenijama nose dive poput Anđeline Džoli, Nikol Kidman, Ketrin Zite Džons i ostalih. Nedavno je na Pariškoj nedjelji mode po ko zna koji put oduševio prisutne haute couture kolekcijom za jesen-zimu 2013/14. godine.

Njegovo nastojanje da svaku ženu učini u isto vrijeme princezom i samouvjerenom damom nije ostalo nezapaženo. Kreacije koje stvara oduzimaju dah mnogima. One su često protkane perlicama, kristalima i biserima kao najsofisticiranijim detaljima.

● Počeci Eli je rođen je 1964. godine u Libanu. Iako mu se danas radionice nalaze u Milanu i Parizu, središte Eli Sab kuće je u Bejrutu. Sab je samouk i naučio je da šije još kao dijete, pa je već tada znao da će mu to biti profesija. U modnu prijestonicu Pariz seli se 1981. godine gdje je studirao modu, ali je ubrzo odustao i, po povratku u Liban, otvorio je sopstvenu radionicu. Tada počinje da kreira prve večernje haljine i vjenčanice koje su bile svojevrsna mješavina orijentalnog i zapadnjačkog stila. Veliki uspjeh kao dizajner doživio je sa svojom prvom kolekcijom koju je predstavio u “Casino du Liban”, a oduševljenje kritičara bilo je toliko da su ga prozvali novim “mod-

nim genijem”.

● Karijera Prvi put je 1997. godine prikazao svoje radove van Libana i to na reviji u Rimu. Sljedeće godine je otvorio Prêt-à-Porter radionicu u Milanu, i iste godine, održao reviju u Monaku kojoj je prisustvovala i princeza Stefani od Monaka. Tokom 80-ih godina interesovanje za njegove kolekcije su pokazivali razni klijenti, uključujući i pripadnice aristokratije, što je doprinijelo učvršćivanju njegove pozicije jednog od najtraženijih na svijetu. Sljedeća dekada donosi mu internacionalnu popularnost, pa je gotovo svakog mjeseca određeni broj haljina odlazio za Francusku i Švajcarsku. Njegove haljine izdvojile su se od ostalih po kombinovanju najkvalitetnijih materijala među kojima su čipka, biseri, Svarovski kristali i najkvalitetnija svila. Upravo baš zbog svih ovih kombinacija postao je jedan od najtraženijih dizajnera kada je crveni tepih u pitanju. Presudan momenat kada su pomenute kreacije za crveni tepih u pitanju bio je 2002. kada je Hali Beri ponijela njegovu

crvenu toaletu na dodjelu Oskara.

● Modni stil: KlasiKa i elegancija

Stil Eli Saba leži u jedinstvenom spoju istočnjačke i zapadne kulture koji je vidljiv u svakoj njegovoj kolekciji savršeno doziran detaljima i asesoarom. Njegova kombinacija materijala koji su luksuzni, ali i prijatni na tijelu često su inovativnim, što javnost i modna kritika svakako cijeni. Kombinacijom tafta i satena sa prozirnim materijalima poput muslina ili čipke on kreira sofisicirane komade koji traju vječno. Ističiću žensku siluetu delikatnim vezom ili Svarovski kristalima njegovi komadi postaju naslijeđeno blago. Osim haljina, njegove kolekcije upotpunjene su i ostalim odjevnim predmetima koji su takođe traženi među damama istančanog ukusa. Sab se može pohvaliti i kolekcijama najkvalitetnijih tašni i asesoara, kao i parfemima koji su takođe u vrhu. Interesantno je da u svakoj njegovoj kolekciji ima najmanje 10 toaleta inspirisanih vjenčanjem, pa nije ni čudno što su njegove vjenčanice neke od najraženijih i najskupljih.

● najnovija KoleKcija za jesen-ziMu 2013/14.

Na nedavnoj Nedjelji mode u Parizu predstavio je haute couture kolekciju za jesen-zimu 2013/14. Haljine sa izvezenim kamenčićima i kristalima produkt su inspiracije koji je Sab pronašao u dragom kamenju kraljevskih kruna, tačnije u crvenim rubinima, zelenim smaragdima i prozirnim kristalima.

Popravite stari lak za nokte

Lak za nokte se vremenom ne kvari i nema opasnosti da postane štetan po okolinu, međutim, vrlo često se desi da postane previše gust gdJe tečni dIo ima tendenciju da ispari. Čak i tada postoje načini da sačuvate vaš omiljeni lak. Kada je lak neupotrebljiv? Znate da je lak zastario kada mu se gustina promijeni. Kada je lak u manjoj mjeri zgusnut, lako ga je spasiti, ali ako vidite da se previše stvrdnuo, toliko da ne možete da otvorite bočicu, tu može doći do problema. Ako se pojave grudvice ili lak krene da puca u periodu od 24 časa nakon nanošenja, znači da je star i da ga morate baciti. Kako spasiti lak za nokte? Najbolji način da sačuvate lak za nokte je da ga razrijedite. Odstranjivači laka za nokte, a posebno aceton, nisu najbolje riješenje jer mogu u potpunosti upropastiti lak. Mađutim, u hitnim situacijama kada nemate ništa drugo na raspolaganju, u bočicu laka sipajte malo više od jedne kapi acetona, zatvorite bočicu

i promućkajte. Mnogo efikasnije riješenje su razrjeđivači laka za nokte. Možete ih kupiti u bilo kojoj drogeriji i apoteci po pristojnim cijenama. Šta raditi sa iskorišćenim bočicama laka za nokte? Ako ste potrošili lak za nokte ili jednostavno više nije upotrebljiv, ne morate bacati bočicu. Očistite je sa dosta razređivača ili acetona i koristite je u druge svrhe. Bočice lakova za nokte su veoma korisne za čuvanje šljokica ili štrasa, kao i sjenke za oči.

NJEGA

Piling od grejpfruta Grejpfrut je nadaleko poznat po svojoj ulozi u gubitku kilograma, ali sto tako može biti koristan kao piling za dobijnje zdravijeg tena. Kada se primenjuje lokalno, limunska kiselina uklanja mrtve čestice kože u svrhu dobijanja svijetlijeg izgleda. Grejp takođe sadrži alfa hidroksilnu kiselinu sastojak koji povećava čvrstoću spoljnog sloja kože, što znači da ćete imati manje bora. Potrebni sastojci: 1 šoljica šećera 1/4 šoljice maslinovog ulja 2 kašike soka od grejpa (sa ili bez pulpe) Priprema: Pomiješajte sastojke, pokvasite prste sa vodom, a zatim umasirajte smjesu na lice i radite piling dva minuta. Nakon toga lice isperite

mlakom vodom. Ako imate osjetljivu kožu ili posjekotine na licu ne bi trebalo da isprobate ovaj piling, jer može iritirati istu.

34 Žena

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

Da li je razmjenjivanje seksi poruka prevara

Za 60 odsto muškaraca poljubac sa zatvorenim ustima nije prevara, međutim, i oni isto kao žene, razmjenjivanje seksi poruka smatraju emocionalnom izdajom. Oko 85 odsto žena i 74 odsto muškaraca smatra kako je flert preko poruka i razmjenjivanje golišavih fotografija, kao i slanje eksplicitnih poruka seksualnog sadržaja siguran put za ugrožavanje veze. Preko dvije trećine njih se slaže kako je to oblik prevare, čak i ako nije bilo nikakvog fizičkog kontakta, pokazala je studija “Hafington Posta” na više od 1.000 ljudi. Ipak, rezultati istraživanja pokazali su da ljudi zavisno od pola, vrlo različito definišu prevaru. Tako je oko 75 odsto žena, partnerovu emocionalnu povezanost s nekim koga je upoznao preko interneta, smatralo prevarom i izdajom, bez obzira na to što nije bilo seksualnog sadržaja, dok bi isto tako mislilo manje od 50 odsto muškaraca. Većina muškaraca poljubac u usta ne smatra prevarom, a 60 odsto njih ne bi to nazvalo neverstvom, sve dok poljubac ne uključuje jezik. Da poljubac u usta nije prevara misli 34 odsto žena. Pripadnice ljepšeg pola češće imaju dvostruke kriterijume kada je riječ o prevari. Njih 70 odsto smatra da je prevara partnerovo emocionalno zbližavanje s drugom ženom, dok bi tek 50 odsto njih to smatralo prevarom ako to same učine. Muškarci su u tome dosljedniji pa njih 50 odsto, emocionalno zbližavanje sa drugom osobom vidi kao nevjerstvo, ako to čini partnerka, a 44 odsto njih ako to čine sami.

ZVjeZdana poMoĆ

Kako vaspitati dijete po horoskopu

ale Ribe su sanjari, Blizanci pustolovi, a Bikovima se najteže ugodi. Najveći izazov za roditelje je vaspitanje tvrdoglavih Škorpija i Vodolija, za Blizance i Strijelce potrebno je puno energije, a Lavovima i Ribama pohvale i puno maženja.

OVNOVI Mali Ovnovi zadaće svojim roditeljima puno brige, jer su izuzetno tvrdoglavi i nemirni. Osim toga, kreativni su i obožavaju da budu u pokretu pa sjedenje na mjestu nikako nije aktivnost za njih. Već od malih nogu otvoreno pokazuju svoju emotivnost, pa su glasni u pokazivanju i sreće i ljutnje. BIKOVI Razvoju malih Bikova najviše odgovara vesela porodična atmosfera sa puno smjeha, a izuzetno su privrženi porodici. Vole šetnje i boravak u prirodi, prijatnu muziku i crtiće, a najviše od svega ukusnu hranu. Pažnja im je potrebna isto koliko i hrana, ali ne brinite, ona ih neće razmaziti. Imaju urođen nagon za slušanje autoriteta. BLIZANCI Mališani rođeni u ovom znaku najviše vole susret s novim stvarima, koje im na nesreću njihovih

JARČEVI Vrlo privrženi i odani, djeca rođena u ovom znaku traže roditeljsku potvrdu kako bi se sami sebi dokazali. Od malih nogu žele da budu najbolji u svemu, u vrtiću, školi, hobijima i sportu. Znaju da se do uspjeha ne dolazi lako, a djetinjstvo im je svojevrsni trening upornosti i građenja samopouzdanja. VODOLIJE Vrlo su iskreni, često netaktični, ali i na neobičan način privrženi porodici. Zanimaju ih stvari i aktivnosti koje drugoj djeci nijesu toliko zanimljive, a to je sve poligon za razvoj njihove bujne mašte. Znaju da budu tvrdoglavi i buntovni, a roditelji treba na suptilan način da im objase da se autoriteti slušaju, najbolje primjerima iz sopstvenog iskustva. RIBE Mali pripadnici ovog znaka izrazito su nježni i osjećajni, a obožavaju avanture, putovanja i istraživanja. Zanimljivi su im i novi ljudi, a puno vremena provode u igri s izmišljenim prijateljima i drugim neobičnim avanturama. Ponekad su i previše velikodušni, a roditelji treba da ih podstiču da budu realniji i ambiciozniji u svojim ciljevima.

ključna je podrška

SaVjeTI

Kako se boriti protiv neispavanosti Ako tokom samo jedne noći uskratite sebi 90 minuta sna, smanjićete dnevnu budnost za 32 odsto što će oslabiti pamćenje i sposobnost razmišljanja na poslu, ali i za volanom. A ako iz noći u noć gubite sat sna, osjetićete talase ekstremnog umora, promjene raspoloženja, pad koncentracije, svrab i peckanje očiju, pa čak i glad, jer telo na sve moguće načine pokušava da se opskrbi energijom. Ako patite od nesanice, problem nećete riješiti ranijim odlaskom u krevet. U krevet idite sat poslije, kada ste umorniji. Ako ni tada ne možete da zaspite, ustanite i na primjer, čitajte. U borbi protiv nesanice pomažu i po-

roditelja brzo dosade. Tako od malih nogu stalno traže nova mjesta i prijatelje za igranje, a zahvaljujući svom šarmu lako se uvlače svima pod kožu. RAKOVI Rakovi su ljubitelji mira i nježnih dodira, a od malih nogu ih jako vesele životinje. Jedan su od znakova kojem odgovara rutina, a svojom lukavošću uvek će pokušavati da dobiju nešto od roditelja. Potrebno im je da neko vrijeme provode sami u svijetu snova. LAVOVI Osjetljiva, pričljiva i ponosna djeca rođena u ovom znaku veliki su ljubitelji pažnje, a ako im se ona uskrati osećaju se nesigurno i nevoljeno. Znaju da drame i histerišu, ali će to brzo nadoknaditi ako im date kompliment ili pohvalu. DJEVICE Pomalo rezervisani i stidljivi, djeca pripadnici ovog znaka više

se bave posmatranjem okoline nego učestvovanjem u događajima. Skromni su i ljubazni, a od malih nogu pokazuju svoju racionalnu stranu i shvatanje odgovornosti. VAGE Mališani Vage od malih nogu pokazuju osjećaj za pravdu, a ako imaju brata ili sestru uvijek će mjeriti jesu li dobili jednako kao i oni. Isto tako će i sami pokušati da budu pravedni i velikodušni prema drugima, a najviše preziru svađu. ŠKORPIJE Izuzetno uporni, ali i tajanstveni, male Škorpije i njihov um prava su zagonetka za roditelje i okolinu. Vrlo su intenzivni i emotivni, ali to dobro prikrivaju i ćute o onom što ih muči. Lako se vežu, pa su od malih nogu skloni dubokim prijateljstvima, pa čak i ljubavima. STRIJELCI Zabavni i energični mališani rođeni u znaku Strijelca traže neprestan pokret, izlaske, porodične izlete i nova iskustva, što njihovim roditeljima ponekad može biti naporno. Vrlo se brzo razvijaju, a potrebna im je stimulacija u obliku knjiga, poučnih priča i putovanja koja obožavaju.

la sata vježbanja na dan, kao i topla kupka. Tokom dana odremajte, ali kraće od 20 minuta. Ako spavate duže, nastupa najdublja faza sna, pa ćete se nakon buđenja osjećati malaksalo i dezorijentisano. Kratko zadrijemajte u udobnoj fotelji ili na kauču, najbolje drijemanje je između 13 i 16 sati, kada unutrašnji sat podstiče na spavanje. Zbog genetskog materijala, jedan odsto ljudi funkcioniše dobro i sa do 25 odsto manje sna od prosječnih 7, 8 sati, tvrde istraživači. Spadate u grupu “kratkih spavača” ako se budite bez budilnika, i to svaki dan u isto vrijeme, čak i vikendom.

Poznati otkrivaju tajne o vaspitavanju svoje djece Prva dama SAD-a, Mišel Obama savjetuje da jedete zajedno sa svojom djecom, Kortni Koks kaže sa slušate svoje dijete, dok glumica Ali Ventvort tvrdi da morate djeci stopostotno da se posvetite. Vježbajte s djecom “Najbolji način da ih naučite da zavole vježbanje i rekreaciju jeste da im budete primjer. Moja djeca znaju da, ako ne pada kiša, idemo van kuće. Organizujemo ‘Oz Olimpijske igre’, postavljam im prepreke trčimo po kući. Dajem im teške izazove, kako bi se ponekad spotakli i naučili da se podignu”, kaže doktor Mehmet Oz. Večerajte zajedno Porodične večere su gotovo institucionalizovane u Bijeloj kući. Šta god da se dešava, sve staje u 18.30 kada je vrijeme za večeru. Čak se i predsjednik trudi da svoje obaveze uskladi i stigne kući na vrijeme

za večeru. “Te večere koristimo kako bismo se povezali s našim ćerkama, razgovarali i proveli kvalitetno vrijeme zajedno. Primijetili smo da, kada smo uključeni u razgovor, djevojčice ne jedu brzo i halapljivo”, kaže Mišel Obama. Ne osuđujte ih

“Moj cilj je da uvijek saslušam ćerku i pokušam da vaspitam i učim, a da je pritom ne postidim”, kaže glumica Kortni Koks. Provjeravajte sastojke ishrane “Ponekad ne obraćamo pažnju na hranu koju nosimo kući, već pretpostavljamo da određenim prodavnicama možemo vjerovati. Ni ne razmišljamo o tome koliko kancerogenih stvari ima u deterdžentu, ili koliko opasnih sastojaka ima u soku. Trebalo bi više pažnje da posvećujemo tome i tako zaštitimo našu djecu”, kaže Džesika Alba inače osnivačica kompanije za dostavu eco friendly netoksičnih proizvoda za bebe. Kad ste kod kuće, isključite se “Isključite računar, mobilni telefon, tablet… sve! Djeca osjete kada im se 100 odsto posvetite i cijene to. Budite prisutni u njihovom životu”, kaže glumica Ali Ventvort.

Žena 35

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

RAVAN STOMAK

Kako da izbjegnete nadutost Ima ljudi koji mogu da popiju litre gaziranog pića, da se to ne odrazi na nadutost njihovog stomaka. Ako spadate u onu drugu, osjetljivu grupu, kojima se sva hrana koja potencijalno nadima i te kako vidi, evo osam trikova koji će vam pomoći da izbegnete neprijatnu nadutost. Izbjegavajte gazirana pića Mjehurići mogu uticati da vam stomak izgleda kao balon ispunjen vazduhom. Držite se obične vode, toplog ili rashlađenog čaja od đumbira. Đumbir dodajte u neki drugi čaj, u vodu ili hranu, jer ima umirujući uticaj na sistem za varenje i može pomoći u smanjenju gasova

koji uzrokuju nadutost. So Voda privlači so kao magnet, pa kada jedete jako zasoljenu hranu poput soja sosa, zadržavaćete više vode u tijelu, što vas može naduvati. Da biste ublažili ili spriječili zadržavanje vode, u ishranu uključite hranu bogatu kalijumom poput avokada, papaje, manga, banana i dinje. Kalijum je prirodni diuretik, pa pomaže izbacivanju viška soli i tečnosti iz organizma. Uzročnici gasova Iako su nevjerovatno zdravi, ako želite da izbegnete nadutost na plaži, klonite se hrane koja proizvodi gasove poput brokolija, kupusa, karfiola, krastavaca, luka, prokelja, celera, jabuke, graška. Svaka od tih namirnica prirodno proizvodi gasove i tako izaziva širenje stomaka. Voće i povrće koje neće stvoriti taj efekt su šargarepe, tikvice, paprike, dinje, grožđe. Izbjegavajte alkohol Može vam se činiti čudnim da ćete izbjegavanjem alkohola izbjeći nadutost stomaka, jer on dehidrira organizam, ali diuretički efekat alkohola može da izazove zadržavanje vode, zbog čega ćete se osjećati natečeno i tromo. Umjesto toga, držite se vode, a da biste se osjećali posebnije možete dodati grančicu svježe mente, krišuku limuna, limete ili malo bobičastog voća. Višak ugljenih hidrata i šećera Vaše tijelo ima sposobnost da skladišti otprilike 500-700 grama ugljenih hidrata kao glikogen, energiju koju telo čuva kao gorivo. Dio

glikogena čuva se u jetri, ali većina je u mišićima, a za svaki sačuvani gram potrebno je tri grama vode. Kada jedete više ugljenih hidrata ili šećera, zadržaćete više glikogena i tečnosti, što dovodi do nadutosti. Ne treba potpuno odbaciti ugljene hidrate, ali ih treba držati pod kontrolom. Velike porcije Hrana koja zauzima puno prostora u želucu, poput velikih porcija salate ili kokica, dobar su izbor. Međutim, ako želite ravan stomak, držite se malih porcija i hrane koja zauzima manje mjesta u želucu poput kuvanih šargarepa i nezaslađenog sušenog voća. Dobićete potrebne doze vitamina, minerala, antioksidanasa, bez rastezanja stomaka. Šta će vas još proširiti... Preskakanje obroka, prebrzo jedenje, žvakanje žvakaćih guma, sisanje tvrdih bombona ili mentola, ispijanje tečnosti na slamčicu - sve što uzrokuje gutanje više vazduha, koji može ostati zarobljen u stomaku i stvarati nadut izgled. Da biste to izbjegli, ne provodite duže od pet sati, a da nijeste nešto pojeli, sporije žvaćite, usporite, dajte sebi vremena za obrok. Izbjegavajte jako ljutu hranu Ako ste ljubitelji ljutih začina, preko leta se suzdržite od njih. Oni mogu da iritiraju probavni sistem i povećaju proizvodnju gasova. Kako bi stomak ostao ravan, obroci treba da budu jednostavni, a biljke i začine koje koristite umirujući za probavu poput nane, ruzmarina i cimeta.

SAVJET

Uzroci hoda na prstima Mnoga djeca, posebno dječaci, prođu fazu hodanja na prstima, a tačan uzrok tome nije poznat. Ipak, ako se poremećaj zadrži, može biti razlog za zabrinutost, jer je jedan od simptoma autizma, cerebralne paralize ili mišićne distrofije upravo hodanje na prstima. Svakako je hodanje djeteta na prstima razlog da posjetite svog pedijatra i posavjetujete se s njim. Jedan od uzroka hodanja na prstima može da bude Ahilova tetiva. Ako je ona prekratka, onda onemogućava spuštanje pete na tlo. Hodanje na prstima može biti simptom cerebralne paraliza koja se javlja prije ili oko rođenja kao posljedica povrede ili lošeg razvoja mozga. Mišićna atrofija je genetska bolest i vjerovatnija je ako je va-

še dijete u početku hodalo normalno, a kasnije počelo da hoda na prstima. Najčešće se javlja kao posljedica oslabljenih mišićnih vlakana. Autizam, za koji takođe jedan od simpoma može da bude hodanje na pstima, predstavlja biološki razvojni poremećaj mozga čije su glavne karakteristike loša ili nikakva socijalna komunikacija. Ljekari kažu da se hodanje na prstima liječi fizikalnom terapijom istezanja nogu i mišića u stopalima. Osim toga, preporučuju se i longete, gips na području potkoljenice kako bi se poboljšala sposobnost da se prsti primaknu potkolenici. Operacija kojom će se produžiti tetiva kako bi se omogućilo spuštanje peta na pod takođe je jedna od opcija.

ZA DO K

SAVJETI

TO RA

P I TA

VODITE RAČUNA

Poštovani, Imam bebu staru pet i po mjeseci, zdravo i napredno dijete koje je prije dvije noći iz punog zdravlja dobilo temperaturu 37,8 mjerenu axilarno. Temperaturu nijesam obarala lijekovima, a ni ona sama nije spadala na normalne vrijednosti. Beba je noćas u nekoliko navrata počela da se budi uz vrisku i smiri se tek kad je uzmem u naručje. Normalno sisa. Do koliko dana mogu ovu temperaturu da pustim da se sama reguliše, a da je ne obaram lijekovima? Poštovana, S obzirom na to da je beba iz čista mira dobila temperaturu, najvjerovatnije su zubići u pitanju. Bebi temperaturu možete skidati tuširanjem prohladnom vodom ili prohladnim oblogama. Ako temperatura pređe 38 stepeni, moraćete efferalgan sirupom (paracetamol) da je obarate. Pokušajte da namažete calgel na desni i zubiće. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Hrana za kosu

Zdrava i sjajna kosa često može biti teško dostižan cilj, a bezbrojni proizvodi ne daju nam uvijek rezultate koje očekujemo. Dobro pakovanje je, naravno, ono što nam uvijek treba, ali nutricionisti ističu da je ono što jedemo takođe vrlo značajno za izgled kose. “Vaša kosa poraste za oko jedan centimetar svakog mjeseca, a osnova za njen rast, isto kao iz rast noktiju i obnavljanje kože, jesu namirnice koje jedemo”, objašnjava dr Don Džekson Blatner, dijetetičarka iz Čikaga. Evo namirnica koje bi trebalo da budu obavezna stavka u vašoj ishrani, da bi vaša kosa zablistala. LOSOS Pun je omega-3 masnih kiselina, a takođe je i bogat izvor proteina, vitamina B12 i gvožđa. Nutricionisti kažu da su takozvane dobre masti važne da bi koža tjemena bila zdrava. TAMNOZELENO POVRĆE Odličan je izvor vitamina A i C, koji su potrebni vašem tijelu da bi proizvodilo sebum, odnosno masne supstance skrivene u folikulima veše kose, koje su prirodan balzam za kosu. Povrće tamno zelene boje obezbjeđuje vašem tijelu i gvožđe i kalcijum. PASULj I SOČIVO

Ove namirnice treblo bi da imaju važno mjesto u vašoj ishrani, ako želite zdravu kosu. Ne samo da daje tijelu puno proteina koji pomažu rast kose, već i gvožđe, cink i biotin. KOŠTUNjAVO VOĆE Orasi su najbolji izvor selena, važnog minerala za vašu kosu i tjeme. Lješnici sadrže alfa-linolensku kiselinu i omega-3 masti koje čine vašu kosu zdravijom. Takođe, sadrže puno cinka. PILETINA I ĆURETINA Ovo meso sadrži veliku količinu visoko kvalitetnih proteina koji će pomoći vašoj kosi da bude zdrava. Bez dovoljno proteina, vaša kosa može izgledati beživotno. JAJA Pržena ili kuvana, jaja su jedan od najboljih izvora proteina, a sadrže i biotin i vitamin B12, koji su važni za vašu ljepotu uopšte. MLIJEČNI PROIZVODI Naravno, oni sa niskim sadržajem masti. Kalcijum koji dobijamo iz obranog mlijeka i jogurta je važan za rast kose. ŠARGAREPA Odličan izvor vitamna A, osim što je dobra za vid, čini vaše tjeme zdravim. Kako je zdravo tjeme osnova za lijepu i sjajnu kosu, neka šargarešpa postane obavezan dio vaše ishrane.

Šta ne smijete da radite ako idete na operaciju Ljudi koji piju više od dva alkoholna pića dnevno vjerovatnije će imati komplikacija nakon operacije nego oni koji piju manje. “Infekcije i sporo zacjeljivanje rana najčešće su komplikacije povezane s većim unosom alkohola”, tvrdi koordinatorka istraživanja Mari Eliasen sa Nacionalnog instituta za javno zdravstvo u Kopenhagenu. Ona i njeni saradnici pregledali su rezultate 55 prethodnih istraživanja o navikama ispijanja alkohola i postoperativnim komplikacijama koje se javljaju do 30 dana nakon zahvata. Hirurški zahvati o kojima je riječ uključivali su glavu i vrat, abdomen i ortopedske operacije od kojih nijedna nije bila u vezi s konzumacijom alkohola. Pacijenti koji su neumjereno pili alkohol prije operacije, uključujući i one koji su zavisni od njega, imali su više nego dvostruko veće izglede da umru mjesec dana nakon operacije - iako se rizik od

umiranja uveliko razlikuje zavisno od same operacije. Teški su alkoholičari imali i 73 odsto veću vjerovatnost da dobiju infekciju nakon operacije, 80 odsto veću vjerovatnost da će imati poteškoća s disanjem i 29 odsto veću mogućnost da budu primljeni na intenzivnu njegu u odnosu na one koji nisu toliko pili, objavljeno je u stručnom časopisu “Annals of Surgery”. Slaba do umjerena konzumacija alkohola - jedno ili dva pića dnevno ili manje - nisu bili povezani s pojavom postoperativnih komplikacija. Vijeća konzumacija alkohola tokom vremena kompromituje imunološki sistem, pa je tijelo osjetljivije na infekcije. “Osim toga, visoka konzumacija alkohola povećava endokrini odgovor na stres zbog operacije što može da pogorša postojeće stanje, smanji zgrušavanje krvi, poveća rizik od krvarenja i uspori procese zacjeljivanja rana”, rekla je dr Mari Eliasen.

ISTRAŽIVANJA

Probava utiče na život Svaka osoba ima svoju jedinstvenu populaciju bakterija u želucu, a njihov sastav i aktivnosti utiču na kvalitet probave. Istraživanje sprovedeno na Univerzitetu St. Louis pokazalo je kako svako od nas ima svoj jedinstveni sastav bakterija u želucu i predlažu da njihova analiza bude detaljna, zbog njihove važnosti za opšte zdravlje organizma. Bakterije u probavi zapravo čuvaju naše zdravlje i uništavaju mnoge opasne i štetne organizme, učestvuju u razgradnji hrane i stvaraju vitamine koji su važni za zdravlje organizma. Kad su već tako važne, detaljna analiza i testiranje njihove prisutnosti u probavi pokazala je da one i određuju rizik za bo-

lesti i tjelesnu težinu. Većinu mikroorganizama u tijelu delimo s najužom porodicom, jer smo ih zapravo u najranijem djetinjstvu i naslijedili od njih.

36 Žena

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

ZA GOJAZNE

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Pijesak torta

SASTOJCI:

2 šolje integral nog brašna 1 šolja raženog brašna pola šolje heljd inog brašna 1 kesica suvog kv asca malo soli 2 šolje mlake vo de

Brzo mršavljenje uz pečurke

Pudinge skuvati i ohladiti. U čokoladni puding dodati mljeveni keks i trećinu margarina. Puding od vanile prepoloviti. U jedan dio staviti kokos, a u drugi orahe i takođe po trećinu margarina. U kalup ređati smjesu od keksa, kokosa i oraha (tim redom) i na kraju staviti šlag i čokoladne mrvice.

Piletina sa senfom SASTOJCI:

Integralni hljeb Pomiješati sve suve sastojke, usuti vodu i samo varjačom grubo zamijesiti tijesto. Ostaviti da stoji dok ne naraste, zatim premijesiti (opet grubo varjačom) i usuti u pleh. Peći na maksimalnoj temperaturi u pokrivenoj posudi ili pokriveno folijom 30 minuta, zatim skinuti foliju i peći još 15 minuta da se uhvati korica. Izvaditi, dobro ohladiti i služiti. Ovo je najjednostavniji recept za hjleb. Možete birati mješavinu brašna koje vam odgovara, možete koristiti samo integralno, crno ili raženo. Eksperimentišite i koristite šta vam se najviše dopada.

6 fileta pilećeg mesa 100 g senfa 3 kašičice vege te po potrebi braš no 1 kašičice usitn jene koprive po potrebi ulje

SASTOJCI:

Filete pilećeg bijelog mesa premazati senfom i ostaviti da odstoje 5 do 10 minuta. Zagrijati ulje u tiganju na srednjoj vatri. Filete premazane senfom umočiti u brašno i staviti na zagrijano ulje. Sa svake strane propržiti toliko da se malo zapeče i zatim naliti vodom, toliko da voda prekrije piletinu. Odmah začiniti vegetom i koprivom, i ostaviti da se krčka. Naravno, svi začini osim vegete su proizvoljni. Nakon što voda ispari, samo skloniti sa vatre i poslužiti uz pirinač ili krompir u bilo kojem obliku.

4 pudinga od va nile 2 pudinga od čo kolade 2 šlaga 300 g mljeveno g keksa 300 g kokosovo g brašna 300 g mljeveni h oraha 250 g margarin a čokoladne mrv ice za ukras 1,5 l mlijeka šećer po želji

SPECIJALITET

KORISNO ZNATI

Savršen recept za one koje kojima je krompir nezaobilazna namirnica u svakom obroku. Brzo i lako napravite musaku od blitve. Sastojci: 1,5 kg bijelog krompira 500 g blitve 600 g mljevene junetine 1 glavica crnog luka prstohvat bijelog luka u prahu 1/2 kašičice mljevene paprike 1 kašika paradajz pirea 1 kašičica sjeckanog peršuna 4 kašike ulja mješavina začina so

Koliko puta vam se dogodilo da u trenutku izgarate za samo jednim komadićem čokolade ili biste “ubili” za griz nečeg ljutog? Žudnja za određenom hranom kod ljudi se javlja s vremena na vrijeme i to iz vrlo jasnih razloga. SLANO Vjerovatno imate osjećaj kao da gubite kontrolu i nemate energije. Istraživanja pokazuju da se želja za slanom hranom povećava kada raspoloženje padne, pa je grickanje čipsa ili slanih grickalica samo vaš pokušaj da ga poboljšate. Način na koji možete da izbjegnete ovaj problem je vitamin C i kalijum, koji su izuzetno djelotvorni. LJUTO Vjerovatno imate manjak cinka u organizmu. To stvara osjećaj umora i letargije, pa u tim trenucima imate veću potrebu za začinjenim zalogajima. Pobrinite se da jedete na svaka tri sata, uključujući dosta proteina, kao što su voće s košticama, sjemenke ili pirinčane krekere. KOFEIN Vjerovatno ste umorni, dosadno vam je ili ste jednostavno navikli organizam na određenu dozu kofeina. Ako pijete kafu kada ste pod stresom, budite svjesni činjenice

Posljednje “oružje” svjetskih zvijezda koje žele brzo da izgube kilograme, a da istovremeno zadrže veličinu grudi, jesu pečurke. Na njima je zasnovana dijeta “M-Plan” (m je od početnog slova reči mushroom što znači pečurka), koja je postala popularna zbog toga što uz nju žene uspijevaju da skinu suvišne kilograme sa zadnjice, butina, stomaka i nadlaktica, dok im poprsje, ukoliko je bujno, ne gubi ništa od svojih mera i oblina. Osnovni princip dijete je zamjena jednog glavnog obroka, ručka ili večere, sa jelom na bazi pečuraka. I tako tokom 14 dana. Pečurke nijesu zaslužne samo za gubitak težine. One mogu da nam pomognu i da izgledamo bolje, jer su bogate B vitaminima, gvožđem i cinkom, dakle svim onim što je potrebno da naša koža, kosa i nokti budu jaki, zdravi i sjajni. Tako su i pečurke, pored mnogih

dijeta zasnovanih na jednoj, ključnoj namirnici (krompiru, kupusu i slično), dobile značajno mesto u dijetama koje za cilj imaju mršavljenje u što kraćem roku. Upravo zbog te činjenice da se zahvaljujući njima brzo mršavi, pečurke su postale popularne među svetskim zvezdama. Činjenica je da svi mi, ako jedemo zdravo, izbalansirano i redovno vježbamo, možemo da izgubimo suvišne kilograme. U svakom slučaju, vjerovali ili ne da pečurke imaju moć da nas uljepšaju i stanje tamo gdje nam baš to treba, a pritom su izuzetno zdrave, ukusne i dostupne, treba znati da je ovo vrijeme, do kraja jula, najidealnije za branje pečuraka. Naime u ovom periodu ima najviše vrsta jestivih pečuraka, a najmanje ih je otrovnih, za razliku od jesenje “berbe” kada je i izbor manji i više ih je otrovnijih, odnosno nejestivih.

Ukusna musaka od Šta znači žudnja za hranom blitve i junetine

Priprema: Krompir obariti zajedno sa ljuskom pa ga ocijediti od suvišne tečnosti. Ohlađeni krompir oguliti i isjeći na kolutove. Blitvu očistiti i kratko blanširati u slanoj vodi, a potom je ocijediti i isjeckati. Crni luk isjeći na kockice i propržiti na vrelom ulju da porumeni. Zatim dodati mljevenu junetinu te i nju kratko propržiti. Dinstati na umjerenoj temperaturi uz povremeno dolivanje vode po potrebi dok meso ne omekša. Potom dodati paradajz pire, bijeli luk u prahu. Sve zajedno dinstati dok suvišna tečnost ne uvri. Na kraju dodati blitvu i promiješati.

da tako samo pogoršavate stanje. Vama nije potrebna kafa, već voda kako biste povećali energiju. SLATKIŠI Vjerovatno ste pod stresom. Prema naučnim istraživanjima, potreba za šećerom je način na koji se naš organizam trudi da se izbori s intenzivnim pritiskom. Rješenje

je - šetnja. Istraživanja pokazuju da 15 minuta lagane šetnje može da smanji želju za slatkišima. Vježbanje balansira neurotransmitere u mozgu i povećava nivo serotonina, hormona odgovornog za osjećaj opuštenosti i sreće, pa se samim tim ublažava stres zbog koga toliko žudite za čokoladom.

007 martini

25 korisnih recepata + specijal iz loUnGe klUBa "BUda Bar "

Mućkan ili promiješan? Sa votkom ili džinom? Odlučite sami. Koktel iz šejkera biće hladniji i zamagljeniji, dok će miješani zadržati kristalnu providnost, bez pjene i komadića leda. • • • •

1 ½ šolja džina ili votke 6 kašika suvog martinija, podijeljeno 6 kašika soka iz tegle sa maslinama, podijeljeno Led

Priprema: 1. Za svaki koktel, pomiješajte ¼ džina/votke, 1 kašiku martinija i 1 kašiku soka maslina u šejkeru. Dodajte šaku leda. Miješajte ili energično mućkajte najmanje 1 minut a onda procijedite u martini čašu. 2. Ponovite postupak za preostale koktele.

Cosmopolitan

TIP: Poslužite uz masline, neslani pečeni kikiriki i pistaće koje ste pohovali sa susamom. EXTRA TIP: Ovaj koktel služi se kao luksuzan dodatak sirovim ostrigama na ledu.

Brza kokteli sangria • • • • • •

1 šolja sirupa sa aromom vanile 2 pomorandže, tanko nasiječene 1 limeta, tanko nasiječena 1 šolja soka pomorandže 2 boce od po 750 ml suvog crvenog vina Kockice leda

specijalitet

Burbon i crvena pomoranđža

Priprema: 1. U velikom bokalu pomiješajte sirup, pomorandžu, limetu i sok pomorandže. 2. Dodajte vino i promiješajte. Sipajte u čaše pune leda.

SuperMaxi Cetinjski put bb Podgorica ; Maxi 24.novembar bb Bar ; Maxi 26.novembar bb Bar Ulcinj ; Mini Maxi Veliki pijesak bb Bar-Dobre Vode ; Mini Maxi Njegoševa 2 Žabljak ; Tempo Rudo polje bb Nikšić ; Maxi Škaljari bb Kotor ; Maxi Dobrota bb Kotor ; Mini Maxi Prčanj bb Prčanj ; Mini Maxi Stari grad bb Kotor ; Maxi Sv.Stasije bb Kotor ; Mini Maxi Obala bb Kotor ; Mini Maxi Tabačina bb Kotor ; Maxi Rozino 2 Budva ; Maxi Jadranska magistrala bb Kotor ; Maxi Sava Ilića 30 Igalo ; Maxi Trg Mata Petrovića bb Kotor ; Mini Maxi Mainski put 9 Budva ; Maxi Mirošića 1 Bar ; Maxi Vukice Mitrović bb Podgorica ; Maxi Stjepana Šarenca 17 Herceg Novi ; Maxi Kralja Petra bb Pljevlja

● Osnovni sirup za sve koktele

Long Island Iced Tea

Jamajčanska Margarita

● Šta je Apsint?

Nar i ruzmarin Royale

2 Kralj koktela – Brajan Van Flandern Početkom 2004. godine, Brian Van Flandern zaposlio se u tada-novootvorenom restoranu na Menhetnu, Per Se. Njihov glavni kuvar ohrabrio ga je da eksperimentiše sa postojećom ponudom pića. Nedugo zatim, gastronomski kritičar iz Nju Jork Tajmsa, Frenk Bruni, zapazio je njegov Džin-tonik. Hvalospjevna kritika otvorila je vrata svježim koktelima bez unaprijed pripremljenih sastojaka. Van Flandern bio je pionir ovog pokreta, poznat kao jedini barmen toga vremena koji je čak i tonik pravio „na licu mjesta“. Kako se „miksologija“ pića i ukusa razvijala u zasebnu umjetnost, svježe pripremljeni kokteli postali su zaštitni znak svih ozbiljnijih restorana i klubova koji drže do luksuza i kvaliteta usluge.

• • • • •

¼ šolje vode 1 kašika šećera 2 kašičice svježih listića ruzmarina ½ šolje soka nara 2 šolje šampanjca ili drugog pjenušavog vina

Priprema: 1. Pomiješajte ¼ šolje vode i šećer u manju šerpu i pustite da provri, miješajući dok se sav šećer ne otopi. Sklonite sa vatre pa dodajte ruzmarin i pustite da odstoji 30 minuta. procijedite u posebnu činiju; bacite sve što vam je ostalo u cjediljki. 2. Sipajte po 2 kašike soka nara i 1 kašiku ruzmarinovog sirupa u 4 čaše za šampanjac. U skavu čašu dodajte po ½ šolje šampanjca. Ukrasite sa po par listića ruzmarina i služite odmah

Ruzmarin i breskva • • • • •

¾ šolje vode ½ šolje šećera 1 grančica ruzmarina 2 zrele breskve, očišćene, isjeckane na kockice 750ml šampanjca, dobro ohlađenog

Priprema: 1. Prva tri sastojka stavite u manju šerpu i pustite da provri. Sklonite sa vatre i ohladite do sobne temperature. Procijedite sirup od ruzmarina iznad posebne posude i bacite sve što vam ostane u cjedilu. Pokrijte i hladite u frižideru najmanje 1 sat. 2. Dobijeno sirup i breskve ubacite u blender i procesirajte dok ne dobijete glatku masu. Procijedite kroz sitnu rešetku iznad zasebne posude, zatvorite i hladite najmanje 4 sata.Oko 2 kašike ovog sirupa uspite u svaku od 8 čaša za šampanjac, te nalijte sa oko 1/3 šolje šampanjca po čaši.

Ćumur za roštilj

OTMENI KOKTEL OD PIVA

Black Velvet Daikiri od lubenice Ljetnji spin na klasični daikiri od limete, ne tako sladak • • • • • •

2 šolje nasjeckane ludenice 6 kašika svijetlog ruma 2 kašičice šećera ¼ šolje soka limete Prstohvat narendane krice limete 2 mala parčeta lubenice

Priprema: 1. Ispasirajte lubenicu u blenderu/procesoru hrane, pa je procijedite u manju posudu. 2. Sipajte u veliki koktel pun leda, dodajte rum, šećer, sok i koricu limete. Dobro izmućkajte i procijedite u 2 manje čaše. Ukrasite komadićima lubenice.

Zeleni džin • • • • • •

¼ šolje listića peršuna ¼ šolje listića mente 1/3 šolje džina 2 kašike jednostavnog sirupa od celera 1 šolja hladne kisjele vode Ukras: male stabljike celera i grančice mente

Priprema: 1. Uz pomoć drvene kašike, u šejkeru energično izgnječite listiće peršuna i mente (ili iskoristite avan pa sve sastružite u šejker). 2. Dodajte osnovni sirup (pogledaj recept za koktel Tekila Mohito) koji ste spremili sa celerom, pa procijedite u 2 manje čaše pune leda. Sipajte po ½ šolje kisjele vodeu svaku čašu i promiješajte. Ukrasite stabljikama celera i grančicama mente. TIP: Da bi ste dobili intenzivnu zelenu boju, ne štedite snagu pri gnječenju listića peršuna i mente.

• Super-hladni šampanjac • Super-hladno tamno pivo

Priprema: Čaše za šampanjac do pola napunite ovim pjenušavim vinom. Zalijte jednakom količinom tamnog piva. Služite odmah.

ZA VRELE LJETNJE DANE

BOGAT I NEZABORAVAN KOKTEL

Konjak i šampanjac • 4 kapljice Angostura pelinkovca • 4 kocke šećera • 1 ½ šolja polu-suvog šampanjca, ohlađeno • ½ šolje konjaka, ohlađeno

Priprema: 1. Nakapajte po 1 kapljicu pelinkovca na svaku kockicu šećera. Stavite svaku kockicu na dno čaše za šampanjac. 2. Pomiješajte šampanjac i konjak pa sipajte po ½ šolje u svaku čašu, preko kockice šećera.

IntegralnI keks sa ovsenIm pahuljIcama

Bellini sa mentom

Koktel Sky Light 13 • Votka • orange đus • liker Grenadine • Tequila • liker Blue Caracan

Priprema: U većoj čaši staviti led, dodati votku, orange juise,koji koktelu daje narandžastu boju, potom liker Grenadine koji je crvene boje. U manjoj čaši pomješati tekilu i liker Blue Caracan, pa lagano dodati u veću čašu da bi na kraju se dobila plava boja. Dekorisati. Ovaj koktel je idealan u ljetnjim danima i za pripremu je potrebno samo pet minuta

Ovo klasično italijansko piće prvo se služilo na obalama Venecije. Danas je omiljeno uz predjela iz ove mediteranske kuhinje, uz branč ili ranu večeru. • 1,4 l soka breskve • 2 šolje šećera • 1 limun, prepolovljen • ½ šolje listića mente • 750 ml šampanjca ili 2 ½ šolje kisjele vode • Kolutovi limuna, kriškice breskve, listići mente - za ukras Priprema: 1. Stavite prva 4 sastojka da prokuvaju pa ih tako kuvajte još 20 minuta. ohladite pa potom izvadite limun i mentu a smjesu spremite u frižider, u posudi koja ne propušta vazduh. Hladite i čuvajte dok vam ne zatreba za koktel. 2. Umiješajte šampanjac tik prije služenja. Poslužite preko leda i ukrasite po želji.

Tekila Mohito

Dajte snagu ljetnjem klasiku – umjesto ruma poslužite se tekilom!

• 1 šolja vode • ¾ šolje šećera • 1 šolja svježih grančica mente • 2 šolje razblaženog soka od limuna/limete, dobro ohlađeno • 1 šolja svježeg soka limete • ½ šolje tekile • Listići mente, kolutići limete – za ukras Priprema: 1. Vodu i šećer pustite da provri. Često miješajte dok se šećer sav ne istopi. Sklonite sa vatre, dodajte grančice mente i pustite da ostoji 2 sata ili dok se tečnost sasvim ohladi. 2. Sipajte preko žičane cjediljke u bokal; mentu bacite. Umiješajte razblaženi sok od limuna/limete, svježi sok limete i tekilu. Služite preko leda. Ukrasite po želji. TIP: Jednostavan sirup potreban za pripremu ovog i mnogih drugih koktela možete spremiti i do nedjelju dana ranije. Samo ga čuvajte u zatvorenoj posudi u frižideru.

Barmen Mirko Radović

Buda bar možete pronaći u Ulici Stanka Dragojevića 26, radno vrijeme 08 - 03 sata. Vikendom organizuju Koktel zabave. Broj za rezervacije: 067- 344 - 944

IntegralnI keks sa pahuljIcama, jabukom I cImetom

Bosiljkov tonik

Limunada za odrasle

• 2 šolje kisjele vode sa ukusom limuna, dobro ohlađeno • ½ šolje votke sa ukusom citrusa, dobro ohlađeno • ½ šolje svježeg soka limuna • ¼ šolje šećera • ¼ šolje likera od pomorandže • Izdrobljeni led • Kolutići limuna, listići mente ili bosiljka - za ukras

Priprema: Prvih 5 sastojaka pomiješajte većem bokalu. Poslužite preko leda. Svaku čašu ukrasite kolutićem limuna ili voćem po želji.

Osvježavajući način da iskoristite bosiljak iz bašte • 2 šolje kvalitetne votke • 1 šolja svježih listića bosiljka • Jednostavan sirup • Tonik voda • Ukras: kolutići limete, listići bosiljka

Priprema: 1. Prva dva sastojka pomiješajte u stalkenom bokalu. Bosiljak nježno ugnječite drvenom kašikom da ispusti ukus. Pokrijte i ostavite po strani, van domašaja direktne svjetlosti, da odstoji 2 dana. Procijedite. 2. Sipajte ¼ šolje votke sa ukusom bosiljka u visoku čašu punu leda. Umiješajte 1 kašiku ili željenu količinu sirupa (vidi postupak u receptu Tekila Mohito). Zalijte sa 1 – 1,5 dl tonik vode. Ukrasite po želji.

Osvježavajuća borovnica • 2 šolje borovnica • 1 ½ šolja suvog džina • ¾ šolje vode • ½ šolje šećera • 3 mahune kardamona • Izdrobljeni led • ½ šolje svježeg soka limuna • Bobice borovnice, za ukras

Priprema: 1. Dvije šolje borovnica stavite u veliki, duboki riganj da debelim dnom pa ih ispasirajte viljuškom ili gnječilicom za pire-krompir. Upalite srednje jaku vatru i kuvajte 3 minuta ili dok borovnice počnu da ispuštaju sok. Sklonite sa vatre i dodajte džin. Pokrijte i pustite da stoji najmanje 1 sat, ili najviše, preko noći. Procijedite u posudu, pritiskajući borovnice poleđinom kašike kako bi što više soka izašlo. Bacite sve što niste procijedili. 2. Pomiješajte ¾ šolje vode, šećer i mahune kardamona u manjeoj šerpi i pustite da provri. Kuvajte još 2 minuta ili dok se šećer istopi. Skloz ohladite; bacite mahune kardamona. 3. Za serviranje, šejker do pola napunite ledom, dodajte ¼ šolje džina od borovnice, 1 1/1 kašiku sirupa sa kardamonom i 1 kašiku soka limuna. Mućkajte dok se našitak ohladi. Procijedite u martini čašu. Ukrasite dodatnim borovnicama. Služite odmah. Ponovite postupak sa ostalim sastojcima.

Napravite zalihe ovog pića prije nego gosti dođu na roštilj – trebaće vam!

Ledena kupina • 1 vezica grančica mente (oko 20g) • 12 tankih kolutića krastavca • 350g svježih kupina • ¾ šolje svježeg soka limete • 8 – 12 kašika sitnog tamnog šećera • 1 šolja + 2 kašike džina • 1 šolja kisjele vode • Izdrobljeni led • Ukras: kolutići krastavca, svježe kupine, kora limete u spirali, listići bosiljka..

Priprema: 1. Prvih 5 sastojaka stavite u veliki bokal. Nježno pritisnite listiće mente, krastavce i kupine uz strane bokala (drvenom varjačom) kako bi ispustili ukuse. 2. Uspite džin i kisjelu vodu. Poslužite preko leda. Ukrasite po želji. TIP: Usitnjeni tamni šećer ponekad je teško naći. Možete ga zamijeniti šećerom u prahu.

Krvava Meri (Bloody Mary)

PAŽNJA! SAMO ZA ONE KOJI DOBRO PODNOSE ALKOHOL!

6 Long Island

Iced Tea

Poslužite ovaj jaki koktel u martini čaši kako bi ga sporije pili

• • • • • • • • • •

15 ml votke 15 ml džina 15 ml svijetlog ruma 15 ml tekile 15 ml Triple Sec 30 ml svježeg soka limuna ili limete 15 ml jednostavnog sirupa Par gutljaja hladne kola-kole Ukras: spiralna kora ili kriškica limuna Izlomljeni led za šejker i kocke leda za čašu

Priprema: Visoku čašu napunite ledom. U šejker tkođe stavite led i sve sastojke sem kole. Protresite šejker jednom ili dva puta, tek toliko da se sastojci jedva promiješaju – ili energično tresite 5 sekundi, kako više volite. Procijedite u čašu. Zalijte koka-kolom. Ukrasite kriškicom limuna i poslužite.

Ova količina dovoljna je za 7 čaša • 1 ¼ šolje votke • 2 ½ kašike Vorčesterširskog sosa • 1 kašičica ljutog sosa (tabasko) • 1,3 l soka paradajza • 1 kašičica rena • 1/3 šolje svježeg soka limete • ½ kašičice soli • ½ kašičice svježe samljevenog bibera • Dekoracija: stabljika celera, presječena ljuta papričica, kora limete u spirali, morski plodovi...

Priprema: 1. Sve sastojke sipajte u odgovarajući bokal i dobro promiješajte. 2. Poslužite u velikim čašama punim leda te ukrasite po želji.

Svježi đumbirov sok • • • • • •

2 šolje hladne vode 1 šolja svježeg soka limete 4 kašičice svježe mljevenog đumbira ¾ šolje šećera u prahu 3 šolje kisjele vode Kolutići limete

Priprema: 1. Pomiješajte vodu, sok i đumbir u blenderu; procesirajte dok se ne sjedine. 2. U cjediljku stavite finu gazu pa tečnost iz blendera procijedite u bokal a ostatke bacite. Dodajte šećer u bokal i miješajte dok se ne rastopi. 3. Dodajte kisjelu vodu tik prije serviranja. Polijte preko leda i ukrasite kolutićima limete.

KOKTEL ZA POČETNIKE

Tequila Sunrise • 1 čašica (kao za rakiju) tekile • 2 dl soka pomorandže • 2 čepa grenadin sirupa

Priprema: 1. Visoku čašu napunite ledom pa sipajte tekilu. Preko toga ulijte sok od pomorandže i promiješajte. Kad je koktel ponovo postao miran, sipajte grenadin. Važno je da ga više ne kućkate i ne miješate, kako bi „izlazak sunca“ u vašoj čaši dobio ljepo odvojene boje. 2. Ukrasite lijepom slamkom i čeri-pomorandžom. TIP: Ovaj koktel djeci možete praviti bez tekile; prosto u sok od pomorandže dodajte malo grenadina. Koktel će i dalje imati lijepe dvije boje koje će se djeci sigurno dopasti.

Ječmene pahulJice

Limeta i nar Količina za 4 pića

• ¼ šolje šećera • ¼ šolje vode • 1 šolja sode • 1 šolja nezaslađenog soka nara • ½ šolje votke • 3 kašike soka limete • Izdrobljeni led • Kriškice limete, za ukras

BRZO I JEDNOSTAVNO

Burbon i crvena pomorandža • • • • •

1 ½ šolja burbona ½ šolje soka crvene pomorandže 8 svježih listića nane 1 spiralna korica pomorandže Braon šećer, za ukras

Priprema: 1. U šejkeru promućkajte burbon, sok crvene pomorandže i listiće nane. 2. Procijedite preko leda u niskoj čaši i ukrasite grančicom mente. Rub čaše istrljajte korom pomorandže pa pospite šećerom.

Priprema: 1. Šećer i ¼ šolje vode ubacite u šerpicu i pustite da provri. Smanjite vatru i krčkajte 2 minuta, odnosno dok se šećer sasvim istopi. Sklonite sa vatre i ohladite. 2. Spojite ovaj šećerni sirup, sodu, nar, votku i limetu a izdrobljeni led stavite u šejker. Ledu dodajte ¾ šolje soka koji ste dobili i dobro promućkajte. Procijedite u čašu. Ukrasite kolutićima limete. Ponovite postupak za svaku čašu. TIP: Šećerni sirup možete pripremiti i dan ranije; držite ga u frižideru i iskoristite u pogodno vrijeme.

SAVRšEN ZA VRELE LJETNJE DANE I pLAžu

Jamajčanska margarita • 1 šolja suvih cvjetova hibiskusa • 3 šolje vode • ¾ šolje šećera • 1 ¼ šolje tekile • ½ šolje svježeg soka limete • 1/3 šolje Triple Sec ili drugog likera sa ukusom pomorandže • 8 kolutića limete

Priprema: 1. Cvijeće stavite u cjediljku i isperite pod hladnom vodom. Spojite cvijeće, vodu i šećer u šerpicu i pustite da prokuva. Smanjite vatru pa kuvajte još 10 minuta. Ocijedite; cvjetove bacite. Pokrijte i ohladite ovu tečnost. 2. Pomiješajte hibiskusovu tečnost sa tekilom, sokom i Tripl Sekom. Poslužite preko leda. Ukrasite kolutićima limete. TIP: Ovo piće posebno je ukusno kada se za pripremu koristi tekila premium kvaliteta.

Mai Tai • • • • • • • •

2 kašike svijetlog ruma 2 kašike kurakao likera od pomorandže (orange curaçao) ¼ šolje soka pomorandže 1 kašika svježeg soka limete 1 kašičica orgeat sirupa (od badema) 1 kašičica sirupa od nara 1 kašika tamnog ruma Menta, parčence ananasa i papirni kišobrančić za ukras. Cvijet ili drugo voće.

Priprema: 1. Čašu od 2 – 2,5 dl napunite ledom. Uspite svijetli rum, kurakao, sok pomorandže, limete, orgeat i potom sirup od nara. 2. Poprskajte tamnim rumom. Ukrasite po želji.

Naučite kako da pripremite ovo legeNdarNo piće, favorit HemiNgveja, vaN goga i degasa

apsint koktel Tradicionalno služenje Apsinta Šta je apsint? Apsint je alkoholno piće sa ukusom anisa, destilovano od biljaka uključujući cvjetove i lišće biljke Astemisia absinthium, poznatije kao „veliki pelin“. Ima visok sadržaj alkohola, obično između 55 – 72 odsto. Radi poređenja, viski obično ima oko 40%. Apsint je napravljen tako da ga treba razrijediti vodom, najčešće u razmjeri tri do pet djelova vode na jedan dio apsinta. Koristi se u malim količinama, kao i pelinkovac, kao sastojak u koktelima. Tradicionalno, apsint ima prirodnu zelenu boju, ali može biti i bezbojan.

Kao specijalno dizajnirano piće, apsint se služi u specijalno dizajniranoj čaši i sa posebnom kašikom sa ukrasnim prorezima, ornamentima, rupicama, itd. 1. Sipajte željenu dozu apsinta u posebnu čašu (pogledajte fotografiju). 2. Kocku šećera stavite na specijalno dizajniranu kašiku, a kašiku na čašu. 3. Preko kocke šećera polako sipajte ledeno hladnu vodu tako da se u čaši pomiješa sa apsintom u razmjeri 3:1 ili 5:1. Tokom ovog procesa, komponente u apsintu koje nisu vodo-rastvorljive (uglavnom one iz anisa i komorača) izaći će iz pića i zamutiće ga. Rezultat je mliječna opalescencija „luš“ (louche) koja u prevodu sa francuskog znači „neprozirno“. Dodavanje vode je važno jer izaziva biljke da „procvjetaju“ i ističe mnoge ukuse prvobitno savladane anisom. Stručnjaci kažu da šećer nije sasvim neophodan, ali će uravnotežiti neke od jakih ukusa biljaka. U modernijoj pripremi, kocka šećera se polije apsintom i onda zapali, tako da šećer curi kroz kašiku u piće. Naravno – svakako je potrebno apsint prethodno pomiješati sa vodom. Tradicionalno se apsint služio sa „fontanama“ (bokali sa malim česmama) iz kojih je ledena voda lagano curila preko kocke šećera, sve dok je ne bi udubila i na kraju sasvim rastvorila. Iako je kultura pripreme apsinta krenula sa ulice, od umjetnika i buntovnika, imućni Parižani imali su najljepše kašike intrigantne ručne izrade od čistog srebra. Drugi način da uživate u apsintu jeste u koktelima. Apsint je jedan od glavnih sastojaka Sazerak koktela, jednog od najstarijih poznatih koktela u Americi. Nastao je 1800-ih godina u Nju Orleansu.

sazerak

Ukus Neki ljudi za ukus apsinta kažu da je gorak, mada se proizvođači ovog zanimljivog pića ne slažu da je to odgovarajući opis. Oni kažu da je ukus više aromatičan, sa jakim notama morača i anisa.

• 60ml viskija od raža • Apsint • Lincura pelinkovac (gorčica) • Angostura pelinkovac (bilje i začini) • 1 kocka šećera • 1 kora limuna

Hemingvej (smrt popodne) • 30ml apsinta • Šampanjca po ukusu Priprema: Apsint sipajte u čašu za šampanjac. Dolivajte ledeno hladan šampanjac dok se piće ne zamagli.

Priprema: 1. Čašu za viski napunite ledom i ostavite sa strane. 2. U šejker ubacite kocku šećera i pelinkovce, promućkajte pa dodajte viski i led i mućkajte dok se sve ne ohladi a šećer sasvim rastvori. 3. Led izbacite iz čaše koju ste ostavili po strani, pa sipajte apsint i okrećite čašu tako da je iznuta sa svake strane „obložite“ apsintom, kao kad ulje razlivate po tiganju. Višak apsinta izbacite iz čaše. 4. Smjesu sa šećerom iz šejkera sipajte u ohlađenu i apsintom „umivenu“ čašu. 5. Korom limuna istrljajte rubove čaše. Koru bacite ili je kao ukras zakačite na čašu; nemojte je ubacivati u piće.

Savjeti 1. Nađite kvalitetan apsint koji nema previše aditiva, kako bi ste uživali u oravom ukusu biljaka. 2. Potražite piće koje na etiketi ne sadrži riječ „liquer“ jer to znači da je flaširano sa šećerom. Pravi apsint u sebi ne sadrži šećer. 3. Pročitajte deklaraciju o sastojcima, tako da se uvjerite da apsint sadrži samo biljke a ne vještačke boje ili aditive. Glavne biljke su veliki pelin, anis i komorač, ali mogu se pojaviti i druge poput malog pelina (Artemisia pontica ili rimski pelin), izop melisa, zvjezdani anis, anđelika, diktamon, korijander, veronika, kleka ili muškatni oraščić. Apsint se može klasifikovati kao destilovan ili mješoviti, a destilovani je generalno boljeg kvaliteta. Međutim, samo zato što je destilovan ne znači da nisu korišćeni aditivi i boje, tako da i dalje treba pažljivo pregledati spisak sastojaka odštampanih na boci.

ČETVRTAK, 11. 7. 2013.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

P Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Podgorica. Prodajem dio kuće 1/1, dvije manje garsonjere (treća-suteren-za lokal-nedovršena , plus 140m2 placa kod "Cenex medica". Može nadgradnja i dogradnja. Cijena 75.000e. Tel.069/445-845, 067/607-350

AS NEKRETNINE PRODAJA

-T.Put „Cijevna“, 89m2 / IV, 78.000e - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e -S.A”SPONA, 70m2 / II, 61.000e -Centar, N.Miloševa, 21m2 / I, 33.600e -Zabjelo, 28m2 / II, 28.000e, nov -Kod Univerziteta, 42m2, vis.priz. 47.000e -D.bolnica, 38m2 / I, 41.000e, nov -B.S.P.Cetinjskog, 45m2 / IV, 51.000e -Delta “Čelebić”, 53m2 / V, 65.000e, useljiv

IZDAVANJE

Novaka Miloševa 32

„Gintaš“, 70m2 / I, 270e, namj. Gintaš, 40m2, namj. 200e Delta „Čelebić“, 50m2 / V, 300e, namj. Delta „Abex“, 40m2 / II, 220e, prazan S.A. Bulevar, 64m2 / I, 200e, prazan Centar, 42m2 / I, 300e, namj. Vez.most, 70m2 / I, 300e, prazan B.Jedinstva, 85M2 / I, 450e, namj. Blok V Vojna, 80m2 / IV, 350e, namj. Centar, 80m2 / I, 450e, namj.

asnekretnine@t-com.me

PRODAJA Kralja Nikole, 26,5m2/I, namj., 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar Kod Sportskog, 42m2/II, 45000e V.most, 45m2/I, 51500e, odličan Delta (Univerzitetska), 53m2/V, 59500e, odličan S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 V.Karadžića, 43m2/IV, 63000e, nov Blok VI (R.kula), 79m2, 74000e, odličan J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Ljubović (kod Kodre), 85m2/I, 85000e sa garaž. Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

IZDAVANJE

Ispod Gorice, 56m2/II, namj., 400e, sa garažom V.most, 25m2/I, namj., 200e V.Karadžića, 45m2/III, namj., nov, 350e Zagorič (Cijevna), 40m2/II, namj., nov, 350e Kod hotela ‘’City’’, 45m2, namj., 320e Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e S.A. (Čelebić), 28m2/V, namj., 200e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e

Podgorica, prodajem odličan dvosoban stan 75m2, Ulica kralja Nikole, četvrti sprat istok-zapad (pet ugradnih plakara i klima). Škola i vrtić na sto metara. Tel.068/200-520 Prodajem kuću u Podgorici-D.Gorica, 140 m2, plus pomoćni objekat 50 m2, na placu od 500 m2. Cjena 85.000. Tel.067/311-600 Herceg Novi, prodajem stan Topla kod Rafaela, 41m2, pogled na more, zgrada, 65.000. Tel.068/824-488 Herceg Novi, prodajem stan 150 m2, pogled na more, parking, prvi sprat, jedinstven, je ino. 130 000. Tel.068/824-488

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

K Kupujem jednosoban stan u Podgorici. Tel.069/407-346

Podgorica, Donja Gorica, porodična kuća lux 460m2, plac 500m2, cijena 195.000e. Može dokup plac. Kombinovano plaćanje: keš, obezbijeđen kredit od 50-80.000e. Tel.067/824-411 Prodajem manju garsonjeru u Podgorici. Novogradnja, polunamještena, drugi sprat. Tel.069/485235, 067/639-969

Izdajem jednosoban ekstra namješten stan, 60m2, u Podgorici, Vojislavljevića. Poslovnim osobama - 250 eura. Parking, internet. Tel.067/287-308, 069/185-484

Z Mjenjam stan u Podgorici, 42m2, zgrada Splićanka za stan na Žabljaku. Tel.069/260-827

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1756: Ljubovic, 81/pr n 62: P.Morace, 59/IV 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 1810: Zabjelo, 76/IV 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 289: Blok V, 60/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II 850: P.Morace,56/I

635: St.Aerod, 50/VI 472: St.Aerodr, 41/II 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 418: St.Aerodr, 78/V 1979:P.Morace, 38/I 2064:St.Aerodr, 59/I 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI 1138: Blok V, 75/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2130: Delta, 56/V n 150: Centar I, 80/III n 2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

POSLOVNI PROSTOR

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370-629

Izdaje se poslovni prostor, pogodan za sve vrste djelatnosti . Ukupne povrsine 76m2, II nivoa ( 40m2 prizemlje + 36 m2 suturen ) Poslovni prostor se nalazi iza Delte, kod Krivog mosta,cijena izdavanja vrlo povoljna. Kontakt telefon za sve informacije +38267279496 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Podgorica, Donja Gorica, placevi 760m2, 870m2, 1.750m2 i 3.360m2. Sve urbanizovano. Kombinovano plaćanje, keš. Obezbijeđen kredit od 20.000 do 70.000 e. Tel.067/824-411

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

Prodajem reno twingo, 97. godište. U odličnom stanju, registrovan do 10. mjeseca. Tel.069/050-036

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Izdajem jednosoban nenamješten stan u Podgorici. Ulica slobode. Tel.067/502-217

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 300 eura. Tel.067/249-299

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e. Tel.067/666-966

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767

PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Prodajem skuter 50 kubika, četvorotaktni motor, mali potrošač, trajno registrovan, prešao 2.500 km, odrađen servis ulja u motoru i mjenjaču, kao nov. 550e. Tel.068/444-437 Suzuki swi 1.0 , 98. god. 5v, 5b, 1 vlasnik, potrošnja 5l/100km, nove gume, registrovan do 11.2013. godine, 1.200e. Tel.069/855-511

četvrtak, 11. 7. 2013.

MALI OGLASI Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Profesionalnim trimerom održavamo imanja, bašte, poslovne prostore i vile. Podgorica i okolina. Tel.067/668-189 Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, usisivača, postavljanje i popravka instalacija, rasvjete, tabli sa osiguračima. Dolazak besplatan. Tel.069/541-103 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

NaSTava

liČNo Novodoseljen u Crnu Goru, slobodan, materijalno situiran i motorizovan, rado bi upoznao razumnu žensku osobu. Tel.067/563-541

NaMJEŠTaJ Prodajem veći trpezarijski ovalni sto, drvo, nov, gratis tepih. Tel.069/260-827

aPaRaTi/oPREMa Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

RaZNo

Plovila

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505 Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713

Profesorica uspješno i najpovoljnije sprema matematiku i fiziku za popravni ispit. Tel.069/478-348 Profesorica uspješno i najpovoljnije sprema francuski za popravni ispit. Tel.069/478-348

PoSao Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474-188 Prodajem staru pisaću mašinu olimpija u funkciji. Tel.069/260-827 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029

USlUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno. Tel.068/222-188 Registracija preduzeća besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Promjena statuta, likvidacija preduzeća, ugovori... cljubo55@gmail.com Tel.069/221-974

Etno grilu u Podgorici potrebna žena za pravljenje domaćih pita. Tel.067/248-601

KUĆNi lJUBiMCi Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana. Na poklon i sterilizacija. Tel.067/909-2479

PolJoPRivREDa Prodajem 700 bala pitomog sijena prve klase, Žabljak. Tel.067/867-308

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

četvrtak, 11. 7. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40. Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15. Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

TV PROGRAM FILM

06:00 Serija: Tajna starog mosta/r 07:30 Exploziv/r 07:50 Exkluziv/r 08:10 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 10:00 Serija:Odbačena/r 10:45 Serija:Ponor ljubavi/r 11:30 Serija:Tajna starog mosta 12:15 Serija:Nesreće u vazduhu 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:V.I.P. 14:45 Serija: Dva i po muškarca/r 15:05 Serija:Tračara/r 16:00 Dođi na večeru 17:00 Serija:Odbačena 17:50 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:40 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Ponor ljubavi 20:15 Serija:Tračara 21:00 Radna Akcija 22:00 Dosije 23:00 Serija: Nesreće u vazduhu/r 23:45 Exkluziv/r

PRVA Serija:Odbačena 17.00

06.30 09.05 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.05 15.30 16.05 17.00 18.00 18.10 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.30 00.00

Dobro jutro Crna Goro Univerzum-dok. serijal Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija : Štrumfovi Više od ljeta/r Dnevnik 1 Serija: Odjeljenje za specijalne žrtve Serija: Djevojački institut Vijesti Više od ljeta Dnevnik 2 Sport Serija:Odjeljenje za specijalne žrtve Strani dok. program Dnevnik 3 Više od ljeta Igrani serijal: Očajni roditelji Vijesti

RTCG 1 Odjeljenje za specijalne žrtve 20.05

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 11:00 Moja velika svadba 11:50 City 12:00 Tačno u podne 12:40 Farma – narod pita/r 14:15 Serija: Naslednici 15:00 Serija:Simar 15:40 Teen pleme 15:50 City 16:00 Serija: Premijer 16:45 Serija: Neželjene 17:15 Serija: Mješoviti brak 18:00 Info Monte 18:30 Kuvanje i muvanje 19:30 Serija:Mala nevjesta 20:00 Farma – narod pita 22:00 Neobjavljene priče 23:00 Teen pleme 23:10 Balkanske prevare 00:30 City 00:45 Film: Zarobljenik

PINK Serija: Nasljednici 14.15

06:45 Boje jutra 10:00 Vijesti u 10 10:07 Kako vrijeme prolazi/r 11:00 Vijesti u 11 11:07 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:07 Serija:Bandini 13:50 Extra lifestyle 14:00 Vijesti 14:07 Serija:Asi/r 15:05 Serija: Kad lišće pada 16:00 Boje jutra, specijal 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 16:55 Serija:Silikonske ljepotice 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Kako vrijeme prolazi 19:55 Serija:Asi 20:35 Extra lifestyle 20:50 Načisto sa Petrom komnenicem 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:25 Serija:Ubistvo 23:25 Film:Svako nadje svoju ljubav

VIJESTI Serija:Bandini 13.07

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5/r 11:00 Radio u boji 11:30 Top Shop 12:00 Film/r 14:00 Film/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Film 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji: Summer dj

ATLAS Forum 18.00

TV PREPORUKA NESREĆE U VAZDUHU Prva 12.15

Svaka epizoda fokusira se na jednu tragediju koja se odigrala u vazduhu i na najslikovitiji način je rekonstruiše koristeći igranu formu, intervjue, kompjuterske slike i animacije, a često i autentične zvučne snimke zabilježene u kokpitu...U rekonstrukcijama učestvuju i preživjeli, rođaci nastradalih, svjedoci tragedija, vazduhoplovni eksperti, penzionisani piloti, istražitelji nesreća. Dirljive, vjerodostojne priče oživjeće cjelokupnu situaciju koja je prethodila samoj nesreći, trenutak uzbune, reakcije pilota i posade, putnika, i zemaljske podrške - kontrole leta.

08.30 Serija:Naša ljeta 09.15 Dok. program:Cvjetanje trešanja u Japanu/r 10.05 Više od ljeta/r 11.05 Program za djecu: Magična moć scene 12.00 Vijesti 12.30 Film: Bez izlaza/r 14.10 Program za djecu: Japanske lutke 15.15 Dok. program: Tragovi prošlosti 17.00 Serija:Izlog strasti 19.00 Crtani film:Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija.Krtice 21.00 Serija:Druga porodica 21.50 Serija: Medium 22.35 Dok. program: Cvjetanje

RTCG 2 Vijesti 12.00

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:20 Ekstremno 11:45 Jakanje 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 18:15 Konzilijum 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker

777 Na domaćem terenu 15.45

08:30 Aljazeera 09:00 Lijek iz prirode 11:15 Hrana i vino 11:45 Farma 12:30 Nokaut 13:00 Interfejs 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Plodovi zemlje 20:55 Farma 22:10 Interfejs 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Hrana i vino 17.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija. “Otvorena vrata” 09.47 Gastronomad 10.05 Vesti 10.10 Sasvim prirodno 10.40 Moja lepa Srbija 11.10 Vesti 11.15 Via militaris - Koridor 10 12.00 Dnevnk 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina”13.15 Evronet 13.20 Film: “Ali Baba i 40 razbojnika 2” 14.50 Gastronomad 15.00 Ovo je Srbija 15.50 Serija: “Selo gori a baba se češlja 16.45 Gastronomad17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Razglednica 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 21.00 Film: “Fatalna nesreća” 23.00 Oko 23.45 Serija: “Mesto zločina” 00.15 Dnevnik RTS 2 08.18 Zooteka plus 08.44 Znakopis 09.03 Večni sjaj detinjstva, školski program 09.31 Velikani 09.43 Pozitivna energija 10.10 Srpske sportske legende 10.30 Trag u prostoru 11.00 Život s muzikom 11.30 U svetu 11.55 Ansambl Kamerata Serbika 12.30 Beokult 13.00 Trezor 14.00 Zooteka plus 14.27 Znakopis 14.42 Večni sjaj detinjstva, školski pro-

gram 15.10 Velikani: Đura Jakšić 15.35 TV lica 16.10 Verski kalendar 16.20 Tur d Frans, prenos 17.20 Serija: “Heroji”18.05 Muzički program 19.22 Plesna akademija, animirana serija 19.46 Pink Panter, animirana serija 20.00 Mesto za nas 20.30 Metropolis 21.00 Serija: “Heroji” 21.50 Za neka nova sećanja 23.05 Bunt 23.35 Tur d Frans, pregled 00.00 Jurij Bašmet i Moskovski solisti, muzički program 00.55 Trezor HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vesti 10.15 Putovanja železnicom 11.10 Mesto pod suncem 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.22 Dr Oz 14.45 Film: “Devojka iz Vaterforda” 16.25 Kič 17.15 Hrvatska uživo 17.43 Kuvarski duet 18.17 Serija: “Hartlend” 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.07 Serija: “Stipe u gostima” 20.40 Turistička klasa 21.10 Kratki susreti 21.45 Serija: “Borgen - sedište moći” 23.25 Film: “Samson i Dalila” 01.42 Film: “Devojka iz Vaterforda” HRT 2 10.45 Rekonstrukcija 12.08 Šaptač psima 13.00 Toskana na tanjiru 13.13 Serija: “Doktor Hu” 14.45 Serija:

07:03 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Putopisi /r. 12:00 Crtani filmMumijevi 12:35 Dok.Program 14:20 Auto Shop /r. 16:00 Serija: Distrikt /r. 16:45 Majstor kuhinje 19:00 Muzički program 19:30 Crtani film /r. 20:02 PG Raport 21:00 Info 21:35 Zelena patrola 22:30 Montena Business Broadcasting 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Zelena patrola 21.35

DANAS U GRADU “Degrasi” 15.10 Sad ili nikad 15.38 Ružiona 16.35 Osmi kat 17.18 Serija: “Dolina sunca” 18.05 Dokumentarni film 20.00 Serija: “Gli” 21.00 Film: “Bili smo vojnici” 23.15 Serija: “Roditelji i deca” 00.00 Serija: “Dva i po muškarca” 00.25 Serija: “Na ivici” HBO 08.50 Film: “Neka ružni crknu” 10.35 Film: “Madagaskar 3” 12.40 Film: “Podeljena” 14.10 Film: “Druga zemlja” 15.40 Film: “Supermen 4” 17.10 Film: “Potomci” 19.05 Serija: “Redakcija” 20.05 Film: “Zamka za Pepeljugu” 21.45 Film: “Bog je još veći Elvis” 22.35 Serija: “Razgolićeni” 22.55 Serija: “Spartak” 00.40 Film: “Džef koji živi kod kuće” FOX LIFE 10.55 Džejmi Oliver - revolucija u ishrani 11.50 Serija. “Ludnica u Klivlendu” 13.30 Porodično blago Džina Simonsa 14.20 Projekat Modna pista 15.55 Serija: “Džordanino raskršće” 18.25 Serija: “Očajne domaćice” 20.55 Serija: “Telo je dokaz” 21.50 Serija: “Džordanino raskršće” 22.40 Serija. “Šapat duhova” 23.30 Serija: “Telo je dokaz” 00.20 Serija: “Džordanino raskršće” 01.10 Serija: “Gimnazijske traume”

FOX CRIME 09.15 Serija: “Bolni propusti” 13.15 Serija: “Mornarički istražitelji” 14.10 Serija: “Nepogrešivi instinkt” 15.00 Serija: “Imitator” 15.55 Serija: “Novi stari slučajevi” 20.00 Serija: “Mornarički istražitelji” 20.55 Serija: “Nepogrešivi instinkt” 21.55 Serija: “Imitator” 22.45 Serija: “Zločinački umovi” 23.40 Serija: “Medijum” ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Marsej - PSŽ 13.00 Fudbal: Čelzi - Šahtjor 15.00 Fudbal: Sporting KC - Vankuver 17.00 Fudbal The Magic of the UEFA EURO: Great Goals Show 2 -17.30 Fudbal The Magic of the UEFA EURO: Great Goals Show 1 18.00 Bičvolej, Svetsko prvenstvo (ž), šesnaestina finala, prenos 19.00 Bičvolej, Svetsko prvenstvo (m), šesnaestina finala, prenos 20.00 Atletika, Dijamantska liga, Lozana 22.00 Fudbal: Nevels Old Bojs - Atletiko MG 00.00 Poker 01.00 NHL: Boston –Čikago SPORT KLUB 09.45 Čelzi TV vesti 10.00 Fudbal mondijal magazin 10.30 Auto magazin - mobil 1 -11.00 Tenis: ATP Štutgart, prenos osmine finala 11.00 Tenis: ATP Baštad, prenos osmine finala 18.15 Vesti 18.30 -Na današnji dan 18.45 -Čelzi TV vesti 19.00 Fudbal 20.45 Tenis: ATP Baštad i Štutgart, osmina finala 23.00 -Magazin Premijer lige

BIOSKOP CINEPLEXX

Usamljeni rendžer 17:15; 20:00; 22:00; Violet and Daisy 21:40 ; Velika iluzija 20:30; 22:50 Mlađi referenti 15:45; 18:00; 20:15; 22:40; Univerzitet za monstrume 3D sinhronizovan 15:30; 17:30 ; Univerzitet za monstrume digital sinhronizovan 16:30; Živjela Francuska 19:30 ; SVJETSKI RAT Z/3D 17:40; 19:45; 22:30 : Čovjek od čelika 3D 19:00; 21:20 ; Čovjek od čelika digital 16:00 ; Mamurluk 3 18:30; Čuvari tajnog kraljevstva 15:15 KIC BUDO TOMOVIĆ

Film: Krugovi,Velika sala 18.00 Film: Negdje 20.00 The BestBeat 21.00