Izdanje 5. jul 2013. by Dnevne Novine

U saradnji sa Institutom Lallemand Rosell

ce 30 nt i

PETAK, 5. 7. 2013. BROJ 578/ GODINA II

www.probiotic.rs

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

●7

STEČAJNI UPRAVNIK UBRZAO PROCEDURU KAKO BI FARBIKA NASTAVILA DA IZVOZI ALUMINIJUM

STEČAJ U KAP-u U PONEDJELJAK ● KAP trenutno u zalihama ima više od milion eura uskladištenog aluminijuma koji ne može da izveze jer ruska VT banka ne želi da proslijedi novac od prodaje aluminijuma

BIJELO POLJE ● 10

Poslije udara groma bio mrtav pola sata

dmirLičina(23)izbjelopoljskogsela Korita, bio je “mrtav” punih pola sata pošto ga je juče oko 15 časova pogodio grom. Njegov otac Nurko Ličina (50) kazao je da su zajedno pošli da pomognu rođaku Ruždiji oko sijena. “Bili smo pri kraju, kada je počelo da grmi i sijeva i pada kiša. Admir je bio na sijenu, kada je odjednom sijevnula munja. Osjetio sam struju u li-

jevoj nozi. Okrenuo sam se i vidio Admira kako pada sa sijena, kao da ga je rafal iz puške pogodio. Pored sijena je pao njegov mobilni telefon i plašeći se najgorega, spustili smo ga na zemlju. Admir nije davao nikakve znake života, nije disao i nije imao puls”, priča Nurko. U pokušaju da ga ožive, otac i rođak su mu davali vještačko disanje i masirali grudi, ali nije pomagalo.

VIMBLDON ● 28

Lisicki i sadaddas asd Bartoli u finalu

● Zbog nemogućnosti da izvozi aluminijum, KAP ima problema sa nabavkom sirovina, pa je stečaj trenutno jedino rješenje

KINESKA PONUDA ● 3

Kilometar auto-puta košta 20 miliona eura

ĐENERO

●5

Korupcija cvjeta tamo gdje nema smjene vlasti UEFA ● 32

Više novca za crnogorske klubove

UDES ● 11

Udarila pješaka, pa parkirani automobil

vadesetogodišnja Ksenija Ražnatović zadobila je teške tjelesne povrede opasne po život, kada se, bježeći, pošto je automobilom udarila pješaka, “zakucala” u auto parkirano u Ulici Kralja Nikole kod Sat kule. Do nezgode je došlo u noći između srijede i četvrtka, oko pola sata nakon ponoći. Djevojka je, vozeći auto “opel” (UL AM721) u Ulici Radoslava Burića,

PREPORUKA ● 33

kod Kineske ambasade, udarila pješaka, sredovječnog čovjeka. Uspaničena Ražnatović iz straha je, ne osvrnuvši se na povrijeđenog, nastavila vožnju. Preplašena djevojka, kako je naveo izvor Dnevnih novina iz policije, vjerovatno je vozila veoma brzo, pa je bukvalno za nepuna dva minuta u Ulici Kralja Nikole kod Sat kule udarila u “reno” (CC693RK).

Dobrom vježbom protiv celulita

Tema dana

EDITORIJAL

PETAK, 5. 7. 2013.

IVANA CIMBALJEVIĆ novinar

OVO JE NAŠA PRIČA

Kako se nekad dobro živjelo... A kako se nekad dobro putovalo... Za studentski kredit mogli smo da putujemo gdje smo htjeli po staroj Jugoslaviji. Za platu smo mogli da kupimo šta poželimo i da nam ostane. Da ne pričamo kako smo znali da sa društvom pođemo i potrošimo platu u kafani, bez straha. Ma, bitno je bilo samo da završiš školu. Posao te čekao. Ovako počinju priču naši roditelji kada se prisjećaju mladosti. Lijepo je kad roditelji mogu lijepo pričati o uspomenama. Djeca to vole da čuju jer se nadaju da ih bolja vremena tek čekaju. I onda ne mogu a da se ne zapitam čega ću se ja, i oni koju su ova “dobra” vremena preskočili, sjećati i šta možemo očekivati. Nije teško odgovoriti. Većina naš odlazak u prvi razred osnovne škole pamti po ratu. Ko se ne sjeća rata, sigurno se sjeća sankcija. Redova ispred prodavnica za litar ulja i kilogram šećera. Štandova u prodavnicama na kojima je heklani milje umjesto robe. Čekanja u redu na pumpi za desetak litara benzina. Trčanja roditelja čim prime platu u dinarima da je zamijene u marke, ne bi li stigli makar ono najosnovnije da kupe. U to vrijeme igračke i kolači bili su luksuz. A kad se već sjećam prošlosti, ne mogu da se ne sjetim bombardovanja. Straha i nade da će vojni avioni preskočiti moj grad, kuću, školu, da će se moj otac, stric, živi vratiti iz rata. Onda je došao investicioni bum i nada da će možda sad sve krenuti na bolje. Investiralo se, trgovalo, kupovalo. No, to nije dugo trajalo. Investicioni bum ubrzo je zamijenila ekonomska kriza. Plate su sve manje i sve više kasne. Posao je postao luksuz. Investicija više nema, pa se moramo zaduživati. Ali oni koju su nam priredili takvu prošlost, priredili su nam još gori scenario za budućnost. Jer ne samo da su nas zadužili, nego su nam zadužili i djecu. Narednih nekoliko godina moramo vratiti više od milijardu eura kredita. A, što je najgore, još ćemo se zadužiti i cijelog života biti u dužničkom ropstvu, ni krivi, ni dužni. Radićemo, a nećemo znati za šta radimo. Vraćaćemo, a nećemo znati šta vraćamo. Plaćaćemo, a nećemo znati zbog čega to plaćamo. Živjećemo, a nećemo znati za šta živimo. Pričaćemo, a nećemo znati šta djeci lijepo da ispričamo. Ovo nije samo moja priča. Ovo je priča generacija mladih ljudi u Crnoj Gori kojima je uskraćno srećno djetinjstvo i kojima je oduzeto pravo na budućnost. Ali ovo je priča koja na nama treba da stane. Dovoljno smo patili i previše platili.

Meteo 05:10 20:25

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More malo do umjereno talasaNikšić sto, na otvorenom ponegdje talasasto. Vjetar sjevernih smje- Kolašin rova, umjeren do pojačan, na Žabljak udare povremeno i jak. Pljevlja Bijelo Polje Temperatura vode na otvorenom moru oko 22 stepena.

DANAS

Pretežno sunčano. Popodne, na sjeveru tek ponegdje moguća kiša i grmljavina.

Danas

Sjutra

min oC max oC

23 21 23 22 21 15 11 9 13 15

23 23 24 23 22 16 12 8 12 15

34 32 32 33 33 28 26 21 27 29

SJUTRA

33 32 33 33 32 27 24 20 26 27

Uglavnom u sjevernim i centralnim predjelima lokalno se očekuje kiša ili pljusak praćen grmljavinom.

Albanija očekuje da Crna Gora finansira izgradnju nedovršene dionice puta GusinjePodgorica koji zahvata teritoriju Albanije u iznosi od pet miliona eura, što je za našu Vladu i prihvatljivo. Do kraja 2014.godine bi trebalo ovaj projekat da bude završen.

IZ GLAVNOG GRADA OD KRAJA 2014.

Do Gusinja preko Albanije za sat U narednoj godini biće po planu sagrađen zajednički granični prelaz Nakon što se u javnosti pojavila informacija da put GusinjePodgorica, koji prolazi kroz teritoriju Albanije neće biti završen zbog “problematičnih” pet miliona, koliko je Vlada Albanije tražila od Crne Gore, Dnevne novine saznaju da je problem riješen i da će put biti završen, kako je i planirano, do kraja 2014. godine. Na sjednici Vlade, održanoj 6.juna, ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović obavijestio je premijera i članove Vlade da albanska strana očekuje finansijsko učešće Crne Gore u iznosu od pet miliona eura za finansiranje preostale nedovršene dionice preko teritorije Albanije (Tamara–Vrmoša, dužine 14,4 kilometra). Međutim, nakon razgovora dvije Vlade, dogovor je postignut, tako da će se radovi kroz teritoriju Albanije nastaviti planiranom dinamikom. Direkcija za saobraćaj je na teritoriji Crne Gore iz-

Pobjeda Rame ubrzava završetak puta? Nakon pobjede kandidata opozicije na parlamentarnim izborima u Albaniji Edija Rame, izvor Dnevnih novina iz vrha DPS-a kazao je da je upravo Rama veoma blizak prijatelj sa premijerom Milom Đukanovićem, tako da završetak ovog putnog pravca ne gradila nedostajući dio puta od sela Cijevna Zatrijebačka do granice sa Albanijom dužine 313 metara i završila rekonstrukciju puta Gusinje-Grnčar, dužine pet i po kilometara, vrijednosti dva miliona eura. Fond za razvoj Republike Albanije je već uradio projektnu dokumentaciju za dionicu Hani Hoti-Tamara. Put Gusinje-

treba dovoditi u pitanje. “Apsolutni sam optimista i vjerujem da postoji raspoloženje da Vlade Crne Gore i Albanije što prije završe taj putni pravac”, saopšteno je DN iz vrha najjače stranke.

Podgorica od kapitalne je vrijednosti, jer bi se od Gusinja do Podgorice stizalo za sat vremena, za razliku od sadašnjih četiri sata, dok će se dužina puta smanjiti na svega 60 km. Adel Omeragić

Gradiće se zajednički granični prelaz Iz sektora granične policije Dnevnim novinama je saopšteno da je planirana gradnja zajedničkog graničnog prelaza Zatrijebačka Cijevna-Grabon. “Granični prelaz će biti na teritoriji Crne Gore, a u planu je izgradnja zajedničke zgrade, sa procedurama koje će obje države sprovoditi na jednom mjestu, kao što je to urađeno na putnom pravcu UlcinjSkadar, na zajedničkom prelazu Sukobin”, kazao je direktor granične policije Crne Gore Milan Paunović.

Tema dana

PETAK, 5. 7. 2013.

PROJEKAT

Kilometar auto-puta oko 20 miliona eura Kineske kompanije dobile posao gradnje dijela auto-puta koji će završiti u roku od četiri godine

Nemanja Lacman

lada Crne Gore je, drugi put za četiri godine, ponovo odlučivala u vezi sa auto-putem Bar - Boljare. Gradnja dionice auto-puta Smokovac - Mateševo dodijeljena je kineskim kompanijama CRBC i CCCC, saopšteno je nakon jučerašnje sjednice Vlade. Najznačajniji infrastrukturni projekat, kako je juče nazvana gradnja auto-puta Bar - Boljare, koštaće našu državu oko 809 miliona eura. Od tog novca kineska Exim banka trebalo bi da odobri našoj zemlji kredit od 85 odsto, odnosno oko 688 miliona, dok bi Crna Gora izdvojila oko 121 milion eura.

Gradnja najvažnije dionice auto-puta prema sjeveru dionice od Smokovca do Mateševa trebalo bi da počne do kraja godine. Posao stoljećam, kako se naziva, dodijeljen je kineskim firmama CCCC i CRBC. “CCCC i CRBC su za gradnju prioritetne dionice auto-puta od Smokovca do Mateševa ponudile 809,58 miliona eura. Što se tiče finansijskih uslova, koje je dala kineska Exim banka, koja podržava CCCC i CRBC, oni će biti povlašćeni, a ne komercijalni i podrazumijevaju rok otplate od 20 godina, petogodišnji grejs period i dva odsto fiksne kamate. Izgradnja bi trajala 48 mjeseci od početka realizacije projekta”, rekao je ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović. To znači da će kilometar autoputa prosječno koštati oko 19,6 miliona eura, što je prilično skupo. Cijena kilometra auto-puta je visoka zbog toga što je planirana gradnja velikog broja tunela i mostova, što gradnju čini znatno skupljom.

Prema riječima Brajovića, izgradnja auto-puta dovešće do bržeg razvoja svih djelova Crne Gore, boljeg iskorišćavanje prirodnih bogatstava, bržeg razvoja turizma, te boljeg saobraćajnog povezivanja i boljeg ekonomskog razvoja. “Osnovni principi na kojima se zasnivala naša platforma bili su troškovi projektovanja izgradnje, usklađenog kreditnog zaduženja sa budžetom Crne Gore, vrijeme početka i završetka, zatim angažovanje crnogorske radne alternative i priimjena evropskih standarda”, objasnio je Brajović. Ipak, konačnu potvrdu o izboru kineske kompanije za gradnju dionice auto-puta daće Skupština, čime će se obezbjediti potpuna transparentnost. “S obzirom na to da se komplentan aranžman realizuje po posebanoj proceduri, koja podrazumijeva međudržavni sporazum između Crne Gore i Kine, omogućava se maksimiziranje određenih procedura, ali i naša opredijeljenost da se ugovori iz zakona o auto-putu

Ko su kompanije CRBC i CCCC? CRBC je državna spoljno-trgovinska korporacija za ekonomsku saradnju. Djelatnost CRBC-a je primarno fokusirana na izgradnju puteva, mostova, tunela i luka kao i drugih oblika saobraćajne infrastukture, a sekundarno i na trgovinu, investicije, lizing i usluge. CRBC istovremeno predstavlja platformu za inostrane projekte China Communications Construction Company (CCCC) koja je uvrštena u listu od “Top 500 Globalnih

Korporacija”. To je najveća kineska građevinska i projektantska kompanija za luke, puteve i mostove. CRBC je osnovao ogranke u više od 40 zemalja i regija globalno, čime je formirana brza i efikasna mreža za operaciju, razvoj i menadžment u Aziji, Africi i Evropi. U Evropi, CRBC je osnovala ogranak u Srbiji kako bi realizovao projekat mosta Zemun - Borča sa pripadajućim saobraćajnicama.

upute na skupštinsku proceduru, čime ćemo postići potpunu transparentnost kada je u pitanju najzančajniji infrastrukturni projekat naše zemlje”, istakao je Brajović. S druge strane, ministar finasija Radoje Žugić tvrdi da su uslovi koje je ponudila kineska Exim banka povoljni za Crnu Goru. “Exim banka je ponudila Vladi grejs period od pet godina na kredit sa godišnjom kamatom od dva odsto i rokom otplate od 20 godina. Uz određene rizike kamata može da poraste i do 10 odsto. Ovim projektom, čini se, ulazimo u zonu zna-

čajnijih stopa ekonomskog rasta i izlazimo iz onih nepopularnih mjera fiskalnog prilagođavanja”, saopštio je Žugić. Kako je obajasnio Žugić, sve ponude su bile zanimljive, te su ministri imali slatke muke da donesu odluku ko je prvorangirani ponuđač u ovoj fazi pregovora. Osim kineske, na stolu je bila ponuda američkog Behtela i turskog konzorcijuma Dogus-Gulsan. Uslovi koje su ponudele te dvije kompanije, prema tvrdnjama iz Vlade, bili su nepovoljniji od onog što nude Kinezi.

Četiri godine protekle su od kada je počela konkretna gradnja autoputa u Crnoj Gori. Predstavnici crnogorske Vlade i Konstruktora potpisali su početkom juna 2009. godine ugovor o koncesiji za gradnju auto-puta, a radovi su počeli u selu Gornje Mrke, na trasi najkomplikovanije dionice od Podgorice do Mateševa. Međutim, proljeća 2010. godine je raskinut taj ugovor. Kasnije, nakon raskida ugovora iz Vlade su pokušali da naprave aranžman sa izraelsko-grčkim konzorcijumo Aktor, ali su i ti pregovori na kraju propali.

Nadam se da Mugoša nije dobio poklon Činjenica da je gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša uhvatio muštuluk dan prije sjednice Vlade kineskim zvaničnicima, ocijenjena je kao krajnje neozbiljan čin. “Ako je premijer Milo Đukanović rekao da se strpimo, mi smo zaista sačekali to. Zatim ako sam ja kao re-

sorni ministar govorio da se sačeka odluka Vlade, onda smatram neozbiljnim da jedan lokalni funkcionar saopštava te stavove koji su prenijeti u pojednim medijima. To smatram nekorektnim da ne bi upotrebljavao neke grublje riječi. Uvijek sam govorio da svako radi svoj po-

sao, da se ne teži eksluzivnošću na način što će se komentarisati posao koji obavlja praktično neko drugi. Ima jedan crnogorski običaj da se za uhvaćeni muštuluk dobija poklon i nadam se da to nije bio motiv”, rekao je ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović.

Hronologija projekta gradnje auto - puta Bar - Boljare 1. februar 2007 - Potpisan ugovor o sa19. mart 2009 - Hrvatski konzorcijum, ljare sa hrvatskim konzorcijumom, koji radnji Svjetske banke i Ministarstva sao- koji predvodi splitski Konstruktor, prvo- predvodi Konstruktor. braćaja, pomorstva i telekomunikacija o rangirani na tenderu za izgradnju autorealizaciji projekta autoputa Bar-Boljare. put od Bara do Boljara. 11. maj 2010 - Savjet za izgradnju autoputeva jednoglasno je prihvatio ponu10. avgust 2007 - Ministarstvo saobra28. april 2009 - Počeo pregovarački po- du grčko-izraelskog konzorcijuma Akćaja i kompanija Loius Berger potpisa- stupak sa prvorangiranim ponuđačem torHCH za izgradnju 163,5 kilometara auli ugovor o izradi studije izvodljivosti za Konstruktor za dodjelu koncesija. toputa Bar-Boljari po cijeni od 1,57 milidva autoputa u Crnoj Gori. jardi eura. 9. jun 2009 - Potpisan ugovor o konce26. i 27. novembar 2008 - Održana ten- siji za autoput Bar-Boljare sa hrvatskim 27. decembar 2010 - Savjet za izgradderska konferencija za koncesiju autopu- Konstruktorom. nju autoputeva odlučio je da obustata Bar-Boljare. vi tendersku proceduru sa grčko-izraelTom događaju prisustvovali predstav15. oktobar 2009 - Presijecanjem vrpce skim konzorcijumom Aktor HCH i što prinici šest kvalifikovanih ponuđača, grčki i pokretanjem građevinskih mašina, uz je počnu pregovori sa kineskim kompaAktor, francuski Bouzgues, austrijski kon- prisustvo premijera Crne Gore, Hrvatske nijama o projektu BarBoljari. zorcijumi Alpina i Por, izraelska kompa- i Srbije, svečano počeli radovi na autonija Housing and Construction, hrvatski putu Bar-Boljare, najvrednijoj crnogor10. januar 2011 - Počeli razgovori sa kiKonstruktor i austrijski Strabag. skoj investiciji. neskim kompanijama, koje predvodi Poly grupa. 2. mart 2009 - Otvorene ponude na 2. mart 2010 - Vlada raskida koncesitender za izgradnju autoputa Bar-Boljare. oni ugovor za gradnju autoputa Bar-Bo31. maj 2011 - Vlada će najvjerovatni-

je raspisati novi tender za projekat izgradnje autoputa Bar-Boljare, saopštio je ministar pomorstva i saobraćaja Andrija Lompar. 19. jul 2012 - Za izgradnju autoputa zainteresovane kineske kompanije CRBC i CCCC, američki Behtel-Enka, a jedna od opcija je i uključivanje Evropske investicione banke, saopšteno iz Vlade. 18. septembar 2012 - Turski investitori zainteresovani za gradnju autoputa Bar Boljare, ali su zahtijevali od Vlade da državna imovina bude garancija da će sve biti namireno. 31. maj 2013 - Kineske kompanije CRBC i CCCC, američko-turski konzorcijum Behtel-Enka i turska firma Dogus Gulsan predali ponude za gradnju autoputa, koje će Vlada analizirati. N.U.

Politika

PETAK, 5. 7. 2013.

IMA LI USLOVA ZA LOKALNE IZBORE?

Svi hoće fotelju, dok Pljevlja grcaju u dugovima U Demokratskoj partiji socijalista kažu da je zaduženost opštine nešto manja od pet miliona, dok u vladajućoj koaliciji tvrde da je ta suma veća od 20 miliona eura

Održavanje vanrednih lokalnih izbora u Pljevljima ne nailazi na podršku svih političkih subjekata u ovom gradu. Dok u vladajućoj koaliciji koju čine DF, NOVA i SNP kažu da nema govora o novim lokalnim izborima, iz DPS-a poručuju da grad rudnika uglja mora dobiti novu-staru vlast. Funkcioner DPS Pljevlja Avdo Ajanović smatra da građani Pljevalja moraju dobiti priliku da izaberu novu vlast. “Pljevljima su potrebni novi lokalni izbori. Na posljednjim lokalnim 2010. godine učestvovala je koalicija pod nazivom “Bolja Pljevlja - Bolja Crna Gora” koju su činili NSD-SNP-PZP-Narodna stranka, kao i Demokratska zajednica muslimana i bošnjaka Rifeta Veskovića, koja vrši vlast u Pljevljima pri čemu je u međuvremenu došlo do značajnih promjena u okviru te koalicije. Odbornik Narodne stranke je prešao u NSD, jedan odbornik PZP-a je zvanično napustio tu stranku, dok drugi funkcioniše u okviru novoformiranog Demokratskog fronta, u koji je prešao i jedan odbornik SNP-a, koji je i poslanik u Skupštini Crne Gore. Na taj način volja građana je izigrana”, objasnio je Ajanović.

● U Pljevljima izražen

nePotizam On kaže da Pljevlja ne rješavaju ključne probleme svojih građana. Kao takve, Ajanović navodi probleme vodosnabdijevanja, neplaćenog poreza, sistem visokoškolskog obrazovanja mladih, ali i pitanje nepotizma, koji je, prema navodima pojedinih NVO u ovom gradu, uzeo maha. “Dugovanja koja ima opština Pljevlja, iznose oko 4,8 miliona eura. Ne poštuje se potpisani reprogram tih obaveza iz novembra 2010. godine, iako postoje mogućnosti za zatvaranje makar dijela tih obaveza preko potraživanja opštine Pljevlja od privrednih subjekata u saradnji sa Ministarstvom finansija, a koje do sada opština nije uspjela da naplati. Opština uporno pokušava da djelimično naplaćuje ta sredstva, a koristi ih najviše za isplatu neto zarada, pri čemu postoje ozbiljne optužbe nekih NVO čiji su se izvještaji pojavili u medijima da je to zapošljavanje nekontrolisano, predimenzionisano, sa izraženim elementima nepotizma”, kazao je Ajanović. Funkcioner DPS-a ističe da opštinska administracija, iako na kraju svog mandata, za ovakvo stanje optužuje prethodnu vlast. “U Pljevljima jedino egzistiraju

kapitalni projekti iz perioda izvršne vlasti DPS-a: završava se podzemni parking vrijedan oko milion eura, otvoren je tender za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa pripadajućim kolektorom, upravo se završava jedna velika gradska saobraćajnica djelimično se saniraju gradske saobraćajnice uz pomoć Direkcije za saobraćaj”, navodi on. Poštujući sve napore koje ulaže sadašnja lokalna vlast, Ajanović smatra da ona nije odgovorila zadatku koji je bio pred njima. “Izigrana je izborna volja građana, ne rješavaju se ključni infrastrukturni problemi, a opština Pljevlja se i dalje zadužuje, pa ovih dana odlukom skupštinske većine i za novih 700.000 eura, bez obzira na već pomenuto mišljenje revizora na završni račun opštine Pljevlja iz 2012. godine”, istakao je on. Ajanović vjeruje da je, suprotno trenutnoj vlasti, DPS spreman za nove izbore. “U susret novim lokalnim izborima, sama ili u koaliciji koja će biti formirana, DPS je spreman da ponudi građanima rješavanje osnovnih problema koji su već duže na čekanju. To temelji na mogućnostima koje pružaju Predpristupni fondovi EU kroz

pregovarački proces koji je uveliko u toku, na izvjesnoj gradnji novih energetskih postrojenja u Pljevljima, tako da u budućem mandatnom periodu, uz prevashodnu dobru saradnju sa Vladom Crne Gore, njenim direkcijama i institucijama, može građanima Pljevalja ponuditi rješavanje svih ključnih problema ovog grada”, zaključio je Ajanović.

● vlast ne da foteljU Sa stavovima i argumentima DPS-a nikako se ne slaže sadašnja vlast u Pljevljima. Oni, nasuprot Ajanoviću, tvrde da o lokalnim izborima nema ni riječi, te da koalicija na vlasti dobro obavlja svoj posao. Predsjednik Predsjedništva DF-a u Pljevljima Novica Stanić smatra da od vanrednih lokalnih izbora u Pljevljima neće biti ništa. “Pljevljima nijesu potrebni novi lokalni izbori jer koalicija koja je trenutno na vlasti odlično funkcioniše, za razliku od državne”, kazao je Stanić za Dnevne novine. On vjeruje da je priča o izborima samo trik koalicije koja je prethodno bila na vlasti. “Svaka priča o vanrednim lokalnim izborima nekoga ko je 23

godine na vlasti, a u Pljevljima je bio samo četiri, pokušaj je da se unese nemir u ovaj grad”, smatra Stanić. Poteze DPS za vrijeme trajanja mandata Filipa Vukovića ocjenjuje kao pogrešne. “Sve što su uspjeli za to vrijeme je da zaduže opštinu 20 miliona. Pljevljaci su im isprva tada povjerovali i ukazali im povjerenje, misleći da će biti bolje, ali nista od toga se nije desio. Pljevlja su i dalje za Crnu Goru, za Podgoricu kolonija”, istakao je funkcioner DF-a. Njegovo mišljenje dijele i koalicioni partneri iz pljevaljskog SNPa, koji takođe ne vide razlog za održavanje novih izbora. “Vanredni lokalni izbori su nečije puste želje koje nemaju nikakvog osnova. Ne postoji šansa da prevagne volja DPS-a”, kazao je predsjednik OO SNP Pljevlja Radoman Gogić. On smatra da DPS nije spreman za nove lokalne izbore, što u ovoj partiji i sami znaju. “I danas trpimo posljedice njihove politike i izmirujemo obaveze koje su nam ostavili. Ne vidim kako mogu i da pričaju o tome”, rekao je Gogić. DPS je pokazao šta može da uradi: da za pet godina na vlasti zaduži opštinu 21 milion”, zaključio je Gogić. J.Đurišić

EVROPSKI PARLAMENT

Kacin čestitao Ranku Krivokapiću i Crnoj Gori Nakon što je šef crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić ubjedljivom većinom izabran za predsjednika Parlamentarne skupštine OEBS-a, stigla je i čestitka od evropskog zvaničnika. Izvjestilac Evropskog parlamenta Jelko Kacin za radio Antena M kaže da je jučerašnji dan istorijski za Crnu Goru. “Svakako je to dobra vijest, ne samo za gospodina Ranka Krivokapića, to je prava vijest i za Crnu Goru i za region. Nadam se da će Crna Gora prepoznati i veći značaj OEBS-a, posebno kada govorimo o posmatranju izbora, koji su uvijek

pod veoma preciznim okom OEBSa. Njihove posmatračke grupe uvijek daju veoma relevantan stav o tome kako je sve prošlo. Mislim da se tome treba iskreno radovati, jer će to sve donijeti neki širi duh i veću odgovornost u Skupštinu Crne Gore, gdje će zapravo i opozicija shvatiti da uloga parlamenta nije samo unutar domaće Skupštine, nego da Crna Gora može preuzeti i najodgovornije funkcije u vođenju parlamentarnih demokratija u cijeloj Evropi”, kategoričan je Kacin. Predsjednik Crne Gore Filip Vu-

janović je takođe čestitao Krivokapiću izbor za predsjednika Parlamentarne skupštine Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju. Vujanović je naveo da ovaj izbor uz lično priznanje predstavlja dodatnu afirmaciju parlamentarizma i međunarodnog ugleda Crne Gore. Podsjetimo, Krivokapića su podržala 122 člana Skupštine, dok je njegov protivkandidat Šveđanin Kent Hazdet dobio 74. Krivokapić je time postao prvi crnogorski političar koji je, od uvođenja višestranačja, izabran na tako visoku međunarodnu funkciju. J.Đ.

Politika

PETAK, 5. 7. 2013.

Korupcija cvjeta gdje nema smjene vlasti DAVOR ĐENERO ZA DN

Miraš Dušević

orupcija je i dalje najveći problem Crne Gore, što će se morati rješavati na putu ka članstvu u zajednicu Evropskih država. Da bi to uradila, Crna Gora mora da formira nezavisno tijelo, Komisiju za sprečavanje korupcije, za koju ne bi bilo nedodirljivih. Još jedan je uslov je da se suzbije korupcija, a to je smjenjivost vlasti, kaže za DN hrvatski analitičar Davor Đenero.

Korupcija u Crnoj Gori je strukturalni problem. Tome u prilog govori i nesmjenjivost vlasti. Kako bi se izborila sa problemom, Crna Gora bi trebalo da formira komisiju za sprečavanje korupcije koja ima pravo uvida u bankovne račune funkcionera, u sve njihove transakcije, u njihovu imovinu i njeno porijeklo. Osnivanje ovakvog tijela se p o k a zalo do-

brim u Sloveniji. “Ta komisija u Sloveniji je dovela do toga da se predsjednik Vlade morao povući jer nije mogao objasniti porijeklo svoje imovine. Ista sudbina je zadesila i iz političkog života izbrisala pred-

sjednika najjače opozicione stranke, iz istih razloga. Nije mogao objasniti višemilionsku vrijednost svoje imovine. Ovo je potrebno Crnoj Gori”, tvrdi za DN hrvatski analitičar Davor Đenero. On poručuje da će EK biti usmjerena na sistemsko rješavanje problema korupcije. To znači da će se ići ka tome da se osnuje ovakvo tijelo, koje jednostavno mora kontrolisati nosioce vlasti, kao i one koji su povezani sa njima. Za ovo tijelo nema i ne smije biti nedodirljivih. Naš sagovornik poručuje da je za relativno male zemlje kao što su Crna Gora i Hrvatska, bez duge demokratske tradicije, uobičajeno da korupcija postane ovakav problem. Hrvatska je postupkom protiv bivšeg premijera zbog korupcije dala dokaz da je spremna da se bori sa korupcijom na najvišem nivou. Đenero poručuje da je dobro je što Crna Gora odmah otvara poglavlja 23 i 24. Kaže da imamo dovoljno vremena da se na ozbiljan način pozabavimo svim segmentima. Ostavljeno je vrijeme za postepen napredak na tom planu, što je od izuzetnog značaja za društveni razvoj. Naš sagovornik kaže da za ocjenu onoga što će se dalje odvijati u Crnoj

DIPLOMATIJA

Politički pritisci na novinare Da je korupcija i dalje najveći problem Crne Gore i zemalja zapadnog Balkana, pokazalo je najnovije istraživanje američke nevladine organizacije Fridom Haus (Freedom House). Prema rezultatima, alarmantno je to što se korupcija na ovom području produbljuje, uprkos pritiscima iz Evropske unije EU i drugih međunarodnih institucija, koje upozoravaju da moramo ojačati nezavisnost pravosuđa, a da visoka korupcija mora imati sudski epilog. Kako je pokazalo najnovije istraživanje “Nacije u tranziciji 2013”, politički interesi i lične veze između vlade i biznisa redovno utiču na Gori treba posmatrati dešavanja u Hrvatskoj od 2005. godine. “Ne kažem da će Crnu Goru sačekati Sanader scenario, ali će pregovori omogućiti da Crna Gora počne razvijati vladavinu prava, stvoriti uslovi za razvijanje civilnog druš-

javne tendere i postupke privatizacije širom regiona. Pravosudne institucije su preopterećene i podložne političkom uticaju. I novinari, posebno oni koji prate oblast organizovanog kriminala i korupcije, suočavaju sa političkim pritiscima, zastrašivanjima i napadima. tva, autonomiju institucija i antikorupcijskih mehanizama.” Đenero vjeruje da Crna Gora na integracijskom putu, osim problema korupcije koji vidi kao ključni, neće imati većih prepreka kada je otvaranje poglavlja u pitanju.

PRIJEM U AMBASADI

Dobra saradnja sa Holandijom Proslavljen Dan nezavisnosti SAD slova Holandije, Jean-Pierre Kempeneers i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Željko Šturanović na jučerašnjem sastanku. Šturanović je zahvalio delegaciji Holandije što ih je posjetila, te je naglasio da Crna Go-

ra dobro sarađuje sa tom zemljom. Sastanku su prisustvovale i zamjenica šefa misije u Ambasadi Holandije, Dominik Kuhlingi i sekretarka u oblasti vladavine prava u Ambasadi Holandije Mina Noor.

FOTO: DARKO JOVANOVIĆ

Očekujemo da se ubrzo usvoje ustavne promjene kako bi se stvorili uslovi da pravosuđe dodatno funkcioniše nezavisno i samostalno, saglasni su šef Odjeljenja za evropske poslove u Ministarstvu vanjskih po-

SASTANAK SA CRNOGORSKIM ZVANIČNICIMA

Podrška Rumunije za EU Rumunija će i ubuduće pružati podršku Crnoj Gori na evropskom putu, poručeno je nakon sastanka ministara vanjskih poslova. Njihovo iskustvo koristiće nam u reformi vladavine prava, posebno u borbi protiv organizovanog kriminala. Ministar vanjskih poslova Igor Lukšić kaže da nam je pomoć Rumunije dobrodošla kad su posrijedi evropske integracije. “Iskustva Rumunije nam mogu

biti od izuzetnog značaja za dalju refromu u oblasti vladavine prava. To je borba u oblasti organizovanog kriminala.” Jedan od juče potpisanih memoranduma dvije vlade, podrazumijeva podršku i razmjenu znanja iz oblasti evropskih integracija. Ministar vanjskih poslova Rumunije Titus Korlatean kaže da podrška Rumunija neće izostati. “Mi ćemo posebno koncentrisa-

ti našu podršku, razmjenu stručnog znanja i partnerstvo na teme iz poglavlja 24 i 24 koje su veoma važne za evropski put Crne Gore ali su takođe bile važne za druge zemlje koje su prije ulazile u EU, uključujući Rumuniju.” Stručnu pomoć, Rumuni nude i za evroatlantske integracije. U bliskoj budućnosti, ministri očekuju da će biti potpisani bilateralni sporazumi u oblasti obrazovanja, zdravstva, kulture. Dogovoreno je i intenziviranje ekonomske saradnje, ističe Korlatean. “Dogovrili smo se da ove jeseni organizujemo važan biznis Forum gdje će učestvovati Privredne komore obije zemlje i privrednici.” Lukšić je još jednom izrazio žaljenje zbog autobuske nesreće u kanjonu Morače u kojoj je poginulo 18 rumunskih državljana, a Korlatean zahvalnicu zbog podrške crnogorske vlade i građana u tom teškom trenutku. Korlatean se sastao i sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanović On je naveo i da očekuje da će Rumunija na narednom Samitu proširenja NATO-a podržati da se Crna Gore pozove u članstvo, čime bi se, dodao je, priznala dostignuća Crne Gore u toj važnoj integraciji. J.Đ.

Vesna Medenica, Sju Kej Braun i Milica Pejanović-Đurišić su rezale slavljeničku tortu

Povodom proslave Dana nezavisnosti SAD-a sinoć je u američkoj Ambasadi upriličen prijem kojem su prisustvovali brojni državni funkcioneri, ministri, ali i predstavnici medija i NVO sektora. Ambasadorka Sju Kej Braun je ovom prilikom zahvalila svima i poručila da će nastaviti dobru saradnju. Ona je istakla da ovdje sarađuju sa velikim brojem partnera kako bi ostvarili zajedničke ciljeve, uključujući podršku Crnoj Gori na putu evropskih integracija. “Aktivnosti iz oblasti vladavine prava su blisko koordinisane sa crnogorskom Vladom i brojnim partnerima iz policije, pravosuđa i NVO sektora. Poštujemo organizacije civilnog društva zbog njihovog doprinosa u promociji zajedničkih vrijednosti. Jedna od osnovnih zajedničkih vrijednosti koju mi veoma poštujemo je sloboda medija. SAD se snažno zalažu za slobodu medija, što je posebno istaknuto u našem godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava. Stejt Department nadgleda slobodu medija širom svijeta i zalažemo se za slobodne i fer uslove za medije. Zastrašivanje novinara nasiljem, neosnovanim sudskim procesima, cenzurom ili stvara-

Premijer nije došao Na sinoćnu proslavu SAD-a nije došao premijer Milo Đukanović, ali jeste predsjednik države Filip Vujanović koji je aplaudirao nakon što je izvedena crnogorska himna. A na prijemu se moglo zapaziti da su predstavnici SDP bili udaljeni od crnogorskog predsjednika. njem ekonomskih prepreka je neprihvatljivo”, rekla je Sju Kej Braun. Crna Gora dobija veliku ekonomsku podršku kroz programe USAID, te je Braun istakla da je u tom pogledu tokom proteklih 12 godina Vlada SAD donirala više od 243 miliona dolara pomoći. Uspješno je okončano 17 velikih programa i na hiljade manjih projekata koji su, prema riječima ambasadorke, uticali na razvoj svake opštine u zemlji. Crnogorska kancelarija USAID-a će se zatvoriti u septembru. M.D.

Ekonomija

PETAK, 5. 7. 2013.

Infofest 2013

DRUGI BLOK TE PLJEVLJA

Investitori da definišu ponude Zakon i odluka o izboru graditelja drugog bloka termoelektrane u Pljevljima do kraja godine Termoelektrana Pljevlja

Festival informatičkih dostignuća – INFOFEST 2013, na kojem se očekuje učešće velikog broja predstavnika državne i javne uprave, finansijskih institucija i velikih poslovnih sistema, biće ove godine održan u Miločeru, od 29. septembra do 5. oktobra. Iz Ministarsta za informaciono društvo i telekomunikacije saopšteno je da je taj tematski skup, odlukom Vlade, proglašen za manifestaciju od državnog značaja i važi za najznačajniji regionalni događaj u oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija. “Pripreme za ovogodišnji INFOFEST su u punom jeku, dok je stručno-programski odbor odabrao kompanije kojima je upućen poziv za učešće”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Inicijativa stigla do SNP Investitori zainteresovani za realizaciju projekta gradnje drugog bloka Termoelektrane (TE) u Pljevljima TE trebalo bi da u julu i avgustu definišu finalne ponude, kako bi nakon toga bila donesena konačna odluka, saopštio je ministar ekonomije Vladimir Kavarić. “Zainteresovani investitori bi u narednom periodu, odnosno julu i avgustu, trebalo da definišu finalnu ponudu. Dakle, na bazi onoga što je selektirana ponuda trebalo bi da se donese odluka, odnosno adekvatan zakon po tom pitanju, do kraja godine”, rekao je Kavarić nakon sjednice Vlade, na kojoj je razmatrana Informacija o projektu drugog bloka TE “Pljevlja”. On je dodao da je za gradnju drugog bloka TE trenutno zainteresovano pet investitora, iz Kine i po jedan iz Češke, Slovačke i Poljske. Prema njegovim riječima u tom dijelu postoje očekivanja da će ponude koje će biti definisane u julu i avgustu biti bolje od bazičnih performansi projekta. Bazične performanse projekta su, kako je podsjetio, podrazumijevale vrijednost investicije od 366 miliona eura i prosječnu cijenu po megavatu oko milion i po eura. “Na stolu sada imamo ponuda

od oko 300 miliona eura. Važno je naglasiti da se projekat ne zasniva na izdavanju državnih garancija, dakle on će se finansirati na bazi unutrašnjih potencijala EPCG, gdje mislim na ugovor o prodaji struje u nastupajućem periodu ili na bazi kolaterala na ono što je imovina elektroenergetske kompanije”, rekao je Kavarić.

● Sljedeće Sedmice tender za male hidroelektrane Vlada je juče donijela odluku da naredne sedmice raspiše novi tender za gradnju malih hidroelektrana (mHE) na osam vodotoka, ukupne energetske vrijednosti od oko 12,5 megavata (MW), saopštio je ministar ekonomije Vladimir Kavarić. Tenderom će, kako je objasnio, biti obuhvaćeno osam vodotoka, od kojih su po dva u Šavniku i Plavu, a po jedan u Bijelom Polju, Andijevici, Beranama i Plužinama. “Radi se o investiciji od oko 20 miliona eura. Očekujemo na bazi tendera dobijanje ponuda i sa tog aspekta imamo nastavak onoga što je proces ulaganja u energetski sektor”, saopštio je Kavarić. I.B.

VLADA

Diplomatijom do investitora

MPVEI će osnovati Direktorat za promociju ekonomskih potencijala Crne Gore u inostranstvu

Vlada Crne Gore juče je usvojila predlog nove organizacije i sistematizacije Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI) kojim je predviđeno uspostavljanje Generalnog direktorata za ekonomsku diplomatiju i međunarodnu kulturnu saradnju. “Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija treba da do kraja jula pripremi i predloži Vladi model ekonomske diplomatije i plan aktivnosti u cilju predstavljanja ekonomskih interesa Crne Gore u inostranstvu i razvoja ekonomskih odnosa sa inostran-

stvom, kako bi se valorizovale direktne strane investicije i unaprijedila saradnja između domaćih i stranih kompanija, odnosno podržao izvoz”, navodi se u Informaciji koju je juče usvojila Vlada. Indeksi o percepciji branda Crne Gore ukazuju na nizak rejting, a takodje sugerišu da je od ovih indikatora najbolja percepcija u turizmu što je rezultat aktivnosti na promociji Crne Gore kao turističke destinacije. Za generalnog direktora Direktorata za ekonomsku diplomatiju i međunarodnu kulturnu saradnju izabrana je Biljana Šćekić. I.B.

Socijalistička narodna partija (SNP) razmotriće inicijativu Udruženja privrednih društava za priređivanje igara na sreću Montenegro Bet za ukidanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) u toj oblasti, poštujući harmonizaciju legislative sa evropskim zakonodavstvom i zaštitu prava radnika. Predstavnici Montenegro Beta upoznali su poslanike SNP-a sa inicijativom za ukidanje PDVa na igre na sreću, koju je potpisima podržalo više od 18.000 građana i koja će biti dostavljena Skupštini. “Klub poslanika SNP detaljno će razmotriti inicijativu, imajući u vidu potrebu poštovanja standarda, odnosno harmonizacije legislative sa evropskim zakonodavstvom, i prije svega, zaštitu prava zaposlenih u preduzećima koja se bave igrama na sreću”, rekao je Milić.

CIGARETE

Slijedi novo poskupljenje

Vlada Crne Gore usvojila je izmjene Zakona o akcizama, koje će najvjerovatnije uzrokovati povećanje cijena cigareta. Izmjenama se predlaže povećanje specifične akcize na cigarete sa 15 eura na 17 eura za 1.000 komada (0,35 eura po paklici). Prema proračunima cigarete bi trebalo da budu skuplje od sedam do 13 centi. Predlogom je previđeno i smanjenje proporcionalne stope sa postojećih 36 na 35 odsto od maloprodajne cijene cigareta. “Ovakva fiskalna struktura specifične i proporcionalne akcize predlaže se kako bi se osigurala stabilnost tržišta i smanjio prostor za nelegalnu trgovinu cigareta i time osigurali stabilni prihodi”, dodali su iz Ministarstva finansija. Primjenom izmijenjenog Zakona obezbijediće se fiskalni efekti, odnosni dodatni prihodi Budžeta, u procijenjenom

iznosu od četiri do pet miliona eura na godišnjem nivou. Takođe, zakonom se unapređuje kaznena politika i stvaraju uslovi za bolju poresku disiplinu, što je intencija Vlade, odnosno nadležnih organa kada je riječ o sveobuhvatnoj borbi protiv sive ekonomije. Predloženo je i da se od 1. januara 2015. godine sa liste akciznih proizvoda ukloni kafa, što je na liniji poštovanja principa iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. “Predlaže se da se poljoprivrednicima omogući povraćaj ukupno plaćene akcize na gorivo koje se koristi kao pogonsko za mehanizaciju koja služi za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, uz ispunjenje propisanih uslova”, objasnili su iz Ministarstva. Akcize na cigarete su posljednji put povećane 1. januara prošle godine.

AL HAMED

Crna Gora ima perspektivu za elitni turizam

Ulagaće u našu državu Kineski investitori zainteresovani su za ulaganja u crnogorsku energetiku, poljoprivredu i turizam, ocijenjeno je na poslovnom sajmu koji je održan u kineskom gradu Čongćingu. Iz Vladinog Biroa za odnose s javnošću saopšteno je da je crnogorski štand tokom sajma posjetilo više kineskih investitora sa željom za uspostavljanje saradnje u oblasti energetike, poljoprivrede i turizma. Predstavnici Glavnog grada Podgorice i Opštine Budva predstavili su prvog dana sajma, koji je počeo u utorak, potencijalnim investitorima iz Kine i zemalja centralne i istočne Evrope razvojne potencijale, investicione mogućnosti i prioritetne kapitalne projekate.

Crna Gora nije samo destinacija za investiranje, već i država sa kojom Vlada Abu Dabija želi da gradi dugoročno dobre odnose, rekao je predsjednik Al Farida investicione kompanije šeik Hamed Al Hamed na jučerašnjem sastanku sa premijerom Milom Đukanovićem. Prema riječima Al Hameda naša država posjeduje izvanredne potencijale, prije svega u oblasti turizma, koje treba u što kraćem roku valorizovati. “Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati imaju izuzetno dobre odnose, koji predstavljaju snažan impuls ekonomskoj saradnji i realizaciji projekata od obostranog

interesa”, navodi se u saopštenju. Premijer je istakao da je Crna Gora stabilna i otvorena država fokusirana na dalji razvoj, čemu snažan podsticaj daju investicioni projekti u oblasti infrastrukture, energetike i turizma. “U tom kontekstu, iskazana je spremnost za saradnju sa kredibilnim partnerima koji iskazuju značajan interes da svoje poslovne ideje realizuju na ovom prostoru. Posjeta investitora iz Abu Dabija predstavlja kontinuitet dinamičnih odnosa između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata u cilju jačanja saradnje i sveukupnih odnosa dvije države”, ističe se u saopštenju. N.D.L.

Ekonomija

PETAK, 5. 7. 2013.

Neće čekAti 16. jul

U ponedjeljak stečaj u KAP-u Stečaj jedini način da fabrika nastavi da izvozi aluminijum

COtee

Vlada potvrdila Bord direktora

Ivana Cimbaljević

tečaj u Kombinat aluminijuma Podgorica biće uveden u ponedjeljak, saznaju Dnevne novine. Ročište za uvođenje stečaja u KAP zakazano je bilo za 16. jul, ali je stečajni upravnik ubrzao proceduru, kako bi fabrika nastavila da izvozi aluminijum. KAP trenutno u zalihama ima preko milion eura uskladištenog aluminijuma koji ne može da izveze jer ruska VT banka ne želi da proslijedi novac od prodaje aluminijuma.

Privredni sud uvešće u ponedjeljak stečaj u Kombinat aluminijuma koji je zatražilo Ministarstvo finansija 14. juna zbog blizu 25 miliona eura garancija izdatih fabrici, koje je prošle godine platila Vlada njemačkoj Dojče banci. Ročište je bilo zakazano za 16. jul, ali je stečajni upravnik odlučio da ubrza proceduru kako bi fabrika nastavila da izvozi aluminijum. Fabrika od pokretanja procedure za uvođenje stečaja proizvodi aluminijum, koji se skladišti u fabrici, jer ruska VT banka ne želi da proslijedi novac od prodaje aluminijuma. Fabrika zbog nemogućnosti da izvozi aluminijum, ima problema sa nabavkom sirovina, pa je stečaj trenutno jedini način da se ovaj problem riješi. Nakon uvođenja stečaja, organizaciju proizvodnje preuzeće državna kompanija Montenegro bonus koja već izvjesno vrijeme kupuje sirovine i struju za potrebe Kombinata alumijuma. Takođe, nakon uvođenja stečaja, stečajni upravnik ne mora da

poštuje ranije ugovore, svi ugovori se stavljaju van snage, a aluminijum se može prodati na slobodnom tržištu. Vlada je odlučila da uvede stečaj u fabriku zbog nekooperativnosti ruskog partnera koji je odbio da potpiše saglasnost da se novac koji je država dužna KAP-u iskoristi za plaćanje nelegalno potrošene struje.

● RevizoRi danas u KaP U Kombinat aluminijuma danas će ući Državna revizorska institucija kako bi provjerila poslovanje, odnosno sve dugove ovog privrednog društva. Iz DRI-ja su juče saopštili i da su predstavnik Vlade Crne Gore u Odboru direktora KAP-a Nebojša Dožić i izvršni direktor Dragan Mijović toj instituciji dostavili najveći dio dokumentacije, koju su revizori ranije tražili. “Državni revizor DRI u službenim prostorijama KAP-a, dodatno će napraviti uvid u predmetnu dokumen-

taciju i obaviti razgovor sa odgovornim licima zaduženim za finansijsko upravljanje ovim privrednim društvom”, objasnili su iz DRI-ja. Poslovanje KAP-a provjerava i Vrhovno državno tužilaštvo. Zamjenici VDT-a Veselin Vučković i Miljana Radović juče su sastali sa članovima Senata DRI-ja Branislavom Radulovićem i Milanom Dabovićem, kako bi razmijenili informacije bitne za istragu. “Tom prilikom dodatno su razmijenjene informacije od značaja za rad oba državna organa u cilju izvršenja njihovih, Ustavom definisanih nadležnosti. Shodno ranijem dopisu VDT-a, DRI je dostavila državnim tužiocima traženu dokumentaciju, koja se odnosi na izvršenu reviziju državnih garancija”, kazali su iz Državne revizorske institucije. Vučković je u srijedu na kontrolnom saslušanju na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet kazao da bi bilo neumjesno govoriti o konkretnoj krivičnoj odgovornosti prije kraja istrage. Na Odboru se čula i informacija da Pravilnik iz osamdesetih štiti KAP od isključenja struje. Tim pravilnikom obuhvaćene su i bolnice i zatvori. Za parlamentarnu opoziciju to, pak, nije dovoljan alibi za međunarodnu blamažu kojoj se Crna Gora izložila, jer je KAP mjesecima nelegalno trošio struju iz Evropskog interkonekcijskog sistema.

MANS

Subvencije za ruske tajkune

Predlog rebalansa budžeta Crne Gore, koji je upućen Skupštini na usvajanje, pokazuje da je Vlada ne samo odlučila da sanira postojeće dugove KAP-a iz poreza koji plaćaju građani, već su ovim dokumentom predviđeni i novi ustupci za ruskog tajkuna, ocijenio je juče zamjenik izvršnog direktora MANSa Dejan Milovac. On je objasnio da se u obrazloženju predloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o budžetu za 2013. godinu navodi da će, paralelno sa prebijanjem dugova između KAP-a, Rudnika uglja Pljevlja, EPCG, Prenosa i države Crne Gore, biti pokrenuta inicijativa za zaključivanje srednjoročnog ugovora o snabdijevanju stru-

jom po povoljnim cijenama između EPCG, Montenegro Bonusa i KAP-a. “Prema planovima Vlade, novi ugovor o snadbijevanju strujom KAP-a bi se zaključio na srednjoročni period od šest godina, tokom kojeg bi se ova fabrika snabdijevala strujom po cijenama koje su ispod tržišnih, što bi praktično značilo nove državne subvencije za ruskog vlasnika”, kazao je Milovac. U MANS-u smatraju da ukoliko država zaista i zaključi jedan ovakav ugovor za snabdijevanje strujom, biće to direktno kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pristupanju koji je Crna Gora potpisala sa EU. “Ovakva praksa pokazuje koliko je Vlada Mila Đukanovića uopšte po-

svećena EU integracijama, što, nakon nečuvene krađe struje iz EU sistema, predstavlja novi šamar evropskoj zajedinici na čije članstvo formalno plediramo”, kazao je Milovac. On je dodao da još nema informacija o tome koliko iznosi ta “povoljnija cijena”, te koliko ukupno na godišnjem nivou iznosi razlika do tržišne cijene, odnosno kolike će zapravo biti državne subvencije za struju KAP-u. “Dosadašnja praksa je pokazala da je teret ovih subvencija uvijek padao na građane, bilo kroz direktno plaćanje računa za struju KAP-u, kao što se sada planira rebalansom, bilo kroz veću cijenu struje za domaćinstva”, zaključio je Milovac. I.C.

tržišta električne energije (COTEE) 2012. ostvario je prihod u iznosu od oko 435.000 eura, dok je neto dobitak na kraju prošle godine iznosio 76.000 eura, navodi se u izvještaju COTTE, objavljenom na sajtu Vlade Crne Gore. Prihodi od usluga u iznosu od oko 402.000 eura nastali su po osnovu pružanja usluga organizovanja i upravljanja tržištem električne energije, shodno ugovorima sklopljenim sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom i Elektroprivredom Crne Gore. Ukupni rashodi su ostvareni u iznosu od 350.000 eura i odnose se na troškove zarada i drugih ličnih primanja.

Foto: Duško Miljanić

Vlada Crne Gore odlučila je juče da članovi Odbora direktora kompanije Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEEE) budu Biserka Dragićević, pomoćnik sekretara Sekretarijata za razvojne projekte, Marko Vujović, pomoćnik ministra ekonomije i Goran Jovetić, savjetnik potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem. Riječ je o velikim stručnjacima koji godinama rade u Vladi i spadaju u grupu pravih profesionalaca. Dragićević, Vujović i Jovetić po dosadašnjim rezultatima zaslužuju sigurno i značajnije pozicije. Crnogorski operator

OŠtRO

Igor Lukšić juče ª opraoº SDP Za sadašnju situaciju u podgoričkom Kombinatu aluminijuma odgovorni oni koji su sve vrijeme zagovarali stečaj, ocijenio je juče potpredsjednik Vlade i ministar finansija Igor Lukšić. Problem je, prema njegovim riječima, nastao onog trenutka kada je stečaj kao opcija efektuiran. Stečaj već izvjesno vrijeme zagovara manjinski partner u vladajućoj koaliciji - Socijaldemokratska partija. “Po meni je odgovornost za postojeću situaciju na onima koji su zagovarali stečaj i mislili da je bolje kiksati 100 miliona eura, a ne pregovarati o restrukturiranju KAP-a. Da je prihvaćen prošlogodišnji predlog Vlade, danas KAP ne bi bio u stečaju, ne bi padale garancije, ne bi bio takav dug za struju i preduzeće bi bilo perspektiva za zaposlenje 500 do 600 radnika”, kazao je Lukšić. Eventualno neusvajanje rebalansa budžeta u Skupštini, prema njegovim riječima, moglo bi dovesti do gašenja Kombinata aluminijuma, što bi negativno uticalo na ekonomski rast i budžetske prilike, a sve to može uticati na

dalje komplikovanje energetske perstpektive. Lukšić smatra i da bi eventualno neusvajanje rebalansa budžeta u Skupštini, koje se najavljuje, predstavljalo novu političku realnost na bazi koje predsjednik Vlade, Milo Đukanović i Demokratska partija socijalista treba da zauzmu stav. SDP je ranije najavio da će biti uzdržan prilikom glasanja za rebalans, kojim je predviđeno dodatno zaduživanje od 102 miliona eura za garancije, kao i otplata KAP-ovog duga za struju od 61 milion eura. “Nakon takvog slučaja, odnosno nove političke realnosti, vidjećemo šta su sve opcije za prevazilaženje takve situacije jer ona može imati ozbiljne ekonomske implikacije”, kazao je Lukšić. On smatra da je jedino rješenje za postojeću situaciju, kada je u pitanju isplata državnih garancija VTB i OTP banci, da Ministarstvo finansija pokuša da dogovori što povoljniju dinamiku izmirivanja tih obaveza. “Vjerujem da će se to desiti i da ni na koji način neće biti ugrožena likvidnost budžeta”, zaključio je Lukšić. I.C.

Društvo

PETAK, 5. 7. 2013.

FILOZOFSKI FAKULTET

Profesori traže precizan plan izmirenja dugova

EKSTERNA MATURA

Nezadovoljni nastavnici danas kod Stijepovića

Ministar prosvjete i sporta Slavoljub Stijepović zakazao je za danas sastanak sa profesoricom Boženom Jelušić i pozvao sve nastavnike koji su nezadovljni načinom na koji je organizovana eksterna matura u Crnoj Gori. Jelušić je izjavila Dnevnim novinama da će sastanku prisustvovati i predstavnici Ispitnog centra. Ona je zadovoljna reakcijom Stijepovića koji je ispunio ranije dato obećanje. Poziv Stijepovića uslijedio je nakon što je šef države Filip Vujanović u ranijem odgovoru Jelušić poručio da je zatražio od prvog čovjeka prosvjete da se razmotri problematika u vezi sa eksternom maturom. “Zadovoljna sam reakcijom ministra prosvjete. On je zaista uradio sve što je mogao. Očekujem danas konstruktivan razgovor i vjerujem da će iduće

godine biti bolje organizovana eksterna matura i da neće biti problema kao ove godine. Vjerujem da će nesuglasice ostati iza nas”, kazala je Jelušić, navodeći da je ona reagovala zbog dobrih đaka, koji su na nekin način bili oštećeni i “ nijesu djeca ni tajkuna, ni poznatih ljudi”. Na rezultate eksterne mature pristigle su brojne žalbe učenika Ispitnom centru, koji je organizovao ovaj ispit, a đaci su se uglavnom žalili na loše ocjene. Tako se dešavalo da odlični đaci, lučonoše i dobitnici domaćih i međunarodnih nagrada na testovima dobiju dvojke i trojke. Slično je bilo i sa učenicima, polumaturantima, koji su polagali malu maturu. Prvi put ove godine u Crnoj Gori organizovano je polaganje male mature, čijim rezultatima nijesu zadovoljni brojni đaci. M.M.K.

SINDIKALCI ISCRPLJENI

Peti dan štrajkuju glađu Sindikalci Senka Rastoder i Vukadin Ćupić štrajkuju glađu već pet dana, tražeći da im se isplati pet zaostalih zarada i uplati 13 doprinosa. Ćupić je izjavio za Dnevne novine da se osjećaju iscrpljeno, ali da će istrajati u zahtjevima. Štrajkači još nijesu tražili pomoć ljekara, ali, kako su nam kazali, vjerovatno će narednih dana morati da intervenišu doktori. “Niko nam se još nije obraćao. Generalni sekretar Zoran Masoničić zaključio je radnu knjižicu Ratomiru Stamatoviću i isplatio mu zaostale dugove, i nakon toga otišao na službeni put u Republiku Srpsku. Dakle, poslao je poruku da neće da ga vrati na po-

sao. Sa nama nije želio da priča ni predsjednik Skupštine SSCG Danilo Popović, rekao je Ćupić. On poručuje da uprkos tome neće odustati od zahtjeva da Masoničić vrati Stamatovića na posao. “Imamo podršku kolega, ali niko ne želi još da nam se priključi, jer se boje, kaže Ćupić, navodeći da štrajkačke prostorije dijele sa kolegama iz “Autopreznog”. Ćupić je podsjetio na nečuven postupak Masoničića koji je prvog dana štrajka tražio od policije da ih udalji iz štrajkačkih prostorija. On dodaje da nakon toga niko nije tražio od njih da napuste prostorije gdje štrajkuju. M.M.K.

Profesori i saradnici Filozofskog fakulteta u Nikšiću ponovo su zatražili da Univerzitet Crne Gore (UCG) formuliše precizan plan izmirenja velikih dugovanja prema nastavnom kadru te univerzitetske jedinice posljednje dvije godine. Na sjednici profesora i saradnika Filozofskog fakulteta, koja je juče održana povodom položaja zaposlenih, odlučeno je da se crnogorska javnost upozna s ponižavajućim vidom komuniciranja i ignorisanja, kojem su izloženi od najviših organa UCG. Profesori i saradnici su saopštili da ni nakon 15 dana nije odgovoreno na njihove, kako su naveli, opravdane zahtjeve, predate 18. juna, sa 118 potpisa organima UCG – rektoru, predsjedniku Upravnog odbora i dekanu Filozofskog fakulteta. Zbog toga je, kako je objašnjeno, ponovo zatraženo da Univerzitet konačno formuliše precizan plan izmirenja nagomilanih dugovanja prema nastavnom kadru Filozofskog fakulteta tokom posljednje dvije godine. “Na sastanku je posebno naglašeno da su na UCG već odavno narušeni osnovi akademske komunikacije, i povrijeđeni dostojanstvo i ugled naučne i pedagoške profesije”, kaže se u saopštenju. Navodi se da su među potpisanima imena i profesora koji su obavljali veoma značajne funkcije u Crnoj Gori, kao i mladih saradnika koji su se pridružili tom pro-

Opština zatvorila fakultet Pljevaljski odbor DPS optužio je juče lokalnu upravu u tom gradu da je od preuzimanja vlasti, prije dvije godine, željela da zatvori Akademski centar (AC) i da je u tome uspjela, pokušavajući da to predstavi kao čin Ministarstva prosvjete. “Očigledno je da aktuelna lokalna vlast nema viziju i strategiju razvoja grada, i po njima studije nisu bitne, ali je zato samo bitno da se obezbijede sredstva za isplate zarada i prekomjerno zapošljavanje u lokalnoj upravi koje je po njima finansijski održivo i pod cijenu kreditnih zaduženja Opštine Pljevlja”, navodi DPS. Oni tvrde i da nijedan od infrastrukturnih projekata čija je realizacija u toku ili je završena ne fi-

Jačanje saradnje u oblasti istraživanja i razvoja rima u zgradi Rektorata nakon potpisavanja. Prema njegovim riječima, istraživanje danas nije samo aktivnost u oblasti kulture, navodeći da je to aktivnost koja mora da da svoj doprinos u industriji. Predsjednik Savjeta za naučnoistraživačku djelatnost Crne Gore Anđelko Lojpur rekao je da potpisani Sporazum i Program o naučnoj saradnji, govore u prilog da uzalud nije potrošeno vrijeme oko pregovaračkih poglavlja 25 i 26. “Ovo je istinski pečat da Crna Gora ima pravo i mjesto pod suncem naučno istražvačkog rada”, poručio je on. Lojpur je kazao da su Sporazum i

no skrene pažnja na njihove dvogodišnje uzaludne zahtjeve”, navedeno je u jučerašnjem saopštenju. Pošto, dodaje se, do sada nijedan od njih nije ni razmatran, a kamoli uvažen, profesori su prisiljeni da se odluče na ovakav vid javnog apela, a u cilju zaštite svojih interesa angažovaće i adekvatnu pravnu pomoć. B.B.

DPS PLJEVLJA

CRNA GORA I ITALIJA

Crnogorsko Ministarstvo nauke i Nacionalni savjet za istraživanje Italije potpisali su Sporazum i Program o naučnoj saradnji, čiji je cilj jačanje saradnje u oblasti istraživanja i razvoja između te dvije države. Predsjednik Nacionalnog savjeta za istraživanje Luiđi Nikolais kazao je da je razmjena istraživača i studenata veoma važna, navodeći da smatra osnivanje zajedničkih istitucija najvažniji aspekt Sporazuma. “Postoje mnoge oblasti kao što je oblast istraživanja u kulturi, biologiji mora, i u mnogim drugim oblastima gdje možemo zajednički da damo ono što je najbolje sa obje strane”, rekao je on novina-

testu, “iako svjesni da svojim javnim istupom mogu navući na sebe bijes nadležnih organa”. “Danas je trebalo da bude održana i sjednica Vijeća Filozofskog fakulteta, ali su je profesori, koji se protive ovakvoj nekorektnoj i neakademskoj komunikaciji na Univerzitetu, demonstrativno napustili u nastojanju da se konač-

Program prilika da se preskoče razvojne faze i da se iskustva drugih država iscrpe u mjeri u kojoj je to moguće, dok je sekretar Ministarstva nauke Smiljana Prelević mišljenja da će dati pravni okvir za saradnju sa svim naučnim institucijama i udruženjima između Crne Gore i Italije. Ambasador Italije u Crnoj Gori Vinćenco Del Monako kazao je da potpisani Sporazum i Program otvaraju vrata velikoj saradnji, ne samo u smislu istraživača i studenata, već u smislu stvaranja novih zajedničkih projekata. Programom je predviđeno da Crna Gora i Italija svake godine podrže do deset zajedničkih istraživač-

nansira lokalna uprava, već Vlada i da budžet troši na predizborno političko, nacionalno i nepotističko zapošljavanje. “Sanaciju pljevaljskih ulica, kao i kompletnu rekonstrukciju Ulice Voja Đenisijevića finansira Direkcija za saobraćaj i Direkcija javnih radova Crne Gore, a izgradnja podzemne garaže i Trga 13. jul jedan je od projekata prethodne izvršne vlasti na čelu sa DPS-om... Novac potrošen preko omladinske zadruge Gambit podijeljen sa prosječnom zaradom zaposlenih u Opštini daje brojku od 500 predizbornih zapošljavanja”, navodi se u saopštenju. Pljevaljska lokalna uprava demantovala je ranije optužbe studenata Mašinskog fakulteta odjelje-

nja u Pljevljima da će AC biti zatvoren, saopštavajući da su uspostavljeni kontakti sa nekim fakultetima kako bi se u direktnoj komunikaciji obezbijedilo i u narednoj godini izvođenja nekih studijskih programa u toj ustanovi, čiju je izgradnju i opremanje finansirala opština sa oko dva miliona eura. Iz opštine su saopštili da samo prestaje rad isturenog odjeljenja Mašinskog fakulteta smjer mehanička obrada drveta i to odlukom Ministarstva prosvjete da neće finansirati studije u Akademskom centru za šest studenata druge i treće godine koji su se do sada školovali na teret budžeta, te da će oni školovanje moći da nastave u Podgorici uz obezbjeđenje smještaja u studentskom domu i kredita. D.K.

Sa potpisivanja Sporazuma i Programa o naučnoj saradnji

kih projekata, u trajanju od dvije godine. Prvi konkurs za predloge proje-

kata će se objaviti u maju naredne godine, sa rokom prijavljivanja do 30. septembra 2014. B.B.

Društvo

PETAK, 5. 7. 2013.

SVE NAS JE MANJE

Sjever izumire, država posmatra Alarmantni podaci Monstata - u deset opština više umrlih nego rođenih, prije 60 godina rađalo se skoro duplo više beba Broj zdravorođene djece u Crnoj Gori prošle godine najmanji je od 1950. godine do danas

Milica Krgović

ok su pojedine zemlje regiona odgovorile strategijama kako bi zaustavile pad prirodnog priraštaja, u Crnoj Gori se populacionoj politici, smatraju sagovornice DN, ne pridaje veliki značaj. Da je situacija alarmantna upozoravaju podaci Zavoda za statistiku prema kojima je prošle godine na sjeveru registrovan negativan prirodni priraštaj.

Prema podacima Zavoda za statistiku Monstat prošle godine u 10 crnogorskih opština više stanovnika je umrlo nego što se beba rodilo, dok se pozitivni primjeri bilježe u 11 gradova. Posebno brine podatak da se u Crnoj Gori prije više od 60 godina, kada je imala upola manje stanovnika, rađalo duplo više beba nego danas. Poslanica Socijalističke narodne partije u crnogorskom parlamentu Snežana Jonica kazala je za Dnevne novine da je Crna Gora 1950. godine imala 394.266 stanovnika, a da je iste godine rođeno 11.904 zdravorođene djece. Prema njenim riječima, prošle godine u našoj zemlji bilo je 622.218 stanovnika, a rođeno je 6.713 zdravorođene djece. “Broj zdravorođene djece u Crnoj Gori prošle godine najmanji je od 1950. godine do danas. Stopa prirodnog priraštaja 1950. godine bila je 20,9, a 2012. godine samo 1,4. Ti podaci su alarmantni i razlog su za poklanjanje posebne pažnje populacionoj politici”, smatra Jonica. Zato djeluje zapanjujuće, upozorava ona, kako se lako prelazi preko tog pitanja u Vladi Crne Gore. “U Srbiji i Hrvatskoj su takvi pokazatelji bili razlog za donošenje posebnih strategija kojima je država definisala mjere kojima treba da podstiče rađanje. Za razliku od tih država, u Crnoj Gori se ne radi ništa na populacionoj strategiji, ali se, nažalost, novim zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti radi suprotno”, ocijenila je Jonica. Norme kojima se poslodavci podstiču da izbjegavaju zapošljavanje trudnica, fiksni iznosi i limitaran krug korisnika dječjih dodataka su, kako ističe, mjere koje će uti-

cati na još veći trend pada prirodnog priraštaja. “Država socijalne pravde baš u vrijeme ekonomske krize treba da definiše mjere kojima se pruža direktna finansijska podrška porodici, kao što su mjesečna isplata materinskog dodatka nezaposlenim majkama, kao i mjesečna isplata porodičnog dodatka porodicama za treće i četvrto dijete, u visini najniže mjesečne osnovice doprinosa”, kazala je Jonica. Trebalo bi, dodaje, obezbijediti naknadu cijele plate za vrijeme trudničkog bolovanja, kao i oslobađanje od PDV-a na kupovinu prvog stana za parove mlađe od 35 godina, sa smanjenjem rate sa povećanjem broja djece. “Država socijalne pravde trebala bi da obezbijedi povoljne kredite za započinjanje samostalnog biznisa za mlade parove”, ističe Jonica. Doprinos populacionoj politici, kako dodaje, moglo bi biti definisanje konkretnih programa za brže i lakše zapošljavanje mladih, pogotovo žena, te pojačana kontrola od strane inspekcijskih službi da bi se onemogućilo poslodavcima da sprovode prikrivenu diskriminaciju žena koje žele da rađaju djecu u neposrednoj budućnosti. Jonica podsjeća da je Ustavom propisana obaveza države da stvara uslove kojima se podstiče rađanje djece. Ana Ponoš iz Pozitivne vjeruje da država mora da preuzme vodeću ulogu o brizi o porodici, te da Crna Gora takvu strategiju treba da donese kao mjeru populacione politike i tim značajnim dokumentom predvidi čitav niz mjera, kojima treba poboljšati materijalni položaj porodica

sa djecom i poveća natalitet. “Jedan od ciljeva strategije trebalo bi da bude i da osnovne olakšice roditeljima, predviđene strategijom, budu do kraja primijenjene. Strategija bi imala za cilj da da podršku porodici, kako finansijsku, kroz ublažavanje ekonomske cijene podizanja djeteta, usklađivanje rada i roditeljstva, ali i kroz promociju reproduktivnog zdravlja mladih, borbu protiv neplodnosti i aktivniju ulogu lokalnih uprava u populacionoj politici”, kazala je Ponoš i istakla da iako veliki dio tih mjera ne bi zahtijevao direktna novčana ulaganja, država još nije donijela takvu strategiju, kao ni konkretne mjere i ciljeve. Bivša članica skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje iz redova socijaldemokrata, Hidajeta Bajramspahić smatra da bi u Crnoj Gori trebalo donijeti strategiju za podsticaj rađanja. “Napravljen je dogovor da će se kroz sve zakone voditi računa o po-

StrAtEgiJu zA koNtrolu

uDg

Tokom ratnih zbivanja na prostoru bivše Jugoslavije, na području Crne Gore našle su se velike količine raznog vatrenog oružja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava, od kojih je znatan dio ostao u vojsci i policiji, kao i u nezakonitom posjedu građana, zbog čega je Vlada na jučerašnjoj sjednici usvojila Strategiju za kontrolu i smanjenje malog i lakog oružja i municije i Akcioni plan za naredni petogodišnji period. Strategija će, kako se navodi, doprinijeti bezbjednosti građana, države, regiona i međunarodne zajedinice. Inače, količina oružja koja se još nalazi u nezakonitom posjedu građana, zavisno od organa ili institucija procjenjivana je u rasponu od 40.000 do 100.000. Riječ je, kako se navodi u dokumentu, uglavnom o

Tradicionalnim prvim časom na Lovćenu juče je sedma generacija studenata Univerziteta Donja Gorica (UDG) započela studije. Na Lovćenskoj trci, kako je saopšteno iz UDG, učestvovali su studenti prve godine osnovnih studija sa Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis, Fakulteta za informacione sisteme i tehnologije, Politehnike, Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju, Fakulteta za dizajn i multimediju i Sportski menadžment. Nakon uvodnog obraćanja rektora UDG profesora Veselina Vukotića, više od 300 studenata i saradnika UDG je krenulo ka Lovćenu, gdje se održala Lovćenska trka. Do Mauzoleja ove godine prvi je stigao student Miloš Uskoković sa Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju, a prva studentkinja je bila Tamara Stojanović sa Sportskog menadžmenta. Oboje su kao nagradu dobili stipendiju Univerziteta za prvu godinu studija. “Nakon što su svi studenti uspješno završili trku kod Njegoševe biste održano je prvo predavanje profe-

pulacionoj politici, a ne samo kroz jednu strategiju. Smatram da se zaboravi kroz svaki zakon promovisati populaciona strategija. Ipak, takva strategija trebala bi da postoji jer bi davala smjernice za sve zakone. Tako bi se znalo kojim putem bi se išlo. Ne vidim razlog da se ne uradi takva strategija jer se vidi da imamo stalni tend smanjena nataliteta. To je znak za uzbunu i da treba o tome povesti računa”, ocijenila je Bajramspahić.

6.713 beba rođeno je 2012. godine, dok je 1950. kada je Crna Gora imala duplo manje stanovnika, na svijet stiglo 11.904 novorođenčadi.

Najgore u Pljevljima Pljevlja imaju najveći negativan prirodni priraštaj (-217), pokazuju podaci Monstata. U grupu opština sa negativnim prirodnim priraštajem su Danilovgrad i Cetinje iz centralnog regiona, dok opštine na jugu bilježe pozitivan trend.

“Podgorica je opština sa najvećom stopom nataliteta od 14.1, što znači da se 2012. na 1.000 stanovnika u toj opštini rodilo 14 djece. Stopa nataliteta u Crnoj Gori iznosi 12”, navodi se u podacima Monstata.

Tradicionalna Lovćenska trka U nezakonitom posjedu do 100.000 komada oružja oružju čija je nabavka, registracija i posjedovanje građanima zabranjeno, kao i oružju čija je nabavka i posjedovanje građanima dozvoljeno uz odgovarajuće odobrenje. U Crnoj Gori je 2012. godine registrovano ukupno 100.909 komada oružja i to: 98.929 fizičkih i 1.980 pravnih lica. “Opšti cilj strategije je ukupna izgradnja efikasnog sistema kontrole malog i lakog oružja i municije u svim njegovim segmentima, a prvenstveno u vezi sa smanjenjem ukupne količine oružja i municije u posjedu državnih organa, pravnih lica i građana”, stoji u dokumentu. U tom cilju, Ministarstvo unutrašnjih poslova pristupiće izradi novog zakona o oružju kojim će biti propisano ispitivanje i žigosanje vatrenog oružja.

sora Veselina Vukotića gdje je studentima naglasio da samo sa hrabrošću i vjerom u sebe mogu da se popnu na vrh, a konstantnim trudom i radom da se na njemu i održe”, kaže se u saopštenju UDG. Na UDG se nizom manifestacija obilježava 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša. Jedna od njih je i literarni konkurs za srednjoškolce na temu: “Od Njeguša do lovćenskog Olimpa”. Na konkurs je prijavljeno više od 40 radova, od kojih je 20 ušlo u finale. Prvo mjesto na ovom konkursu nije dodijeljeno, dok su drugo Prvi čas na Lovćenu

mjesto podijelili Bojan Šušić i Kristina Dedića, a treće mjesto dijele Verica Janković i Nikoleta Tujković, kojima su ovom prilikom i uručene nagrade. Osim studenata UDG ove godine učestvovali su i polaznici dvije ljetnje škole: UDG Regionalne ljetnje škole “Tržište kapitala i finansijski sistem”, kao i cetinjske Regionalne ljetnje škole “Statistika, demografija i globalni razvoj”. Nakon predavanja i uručenja nagrada organizovano je sportsko popodne za sve studente i saradnike UDG na Ivanovim koritima. M.M.K.

10 Hronika

PETAK, 5. 7. 2013.

POLA SATA KASNIJE

UBISTVO U KOTORU

Ispitano oko 100 osoba U okviru opsežne istrage o ubistvu Darka Bugarina (33), bivšeg tjelohranitelja pokojnog Dragana Dudića Frica, kotorska policija je u minulih šest dana ispitala više od stotinu osoba, ali za sada nema opipljive podatke, koji ukazuju na siguran trag egzekutora. Bugarin je ubijen u sačekuši u petak 28. juna, oko 22 časa, ispred porodične kuće u kotorskom naselju Škaljari. Na njega je za sada nepoznata osoba ili više njih, pucala i usmrtila ga sa četiri metka sleđa. Likvidacija se dogodila u momentu kada je Bugarin izašao iz kuće i zaputio se ka diskoteci “Maksimus”, gdje je bio zaposlen kao radnik obezbjeđenja. Inspektori su u okviru detaljne provjere svakog dobijenog operativnog podatka, ispitali nešto više od 100 osoba. Provjeravani su alibiji osoba iz kriminogenog miljea, osoba sa kojima je Bugarin ranije bio u sukobu, zatim ispitivani su i obični građani, kao što su taksisti, komšije, zaposleni u obližnjim poslovnim objektima, koji su odgovarali da li su u noći ubistva, ali i

Postupajući po međunarodnoj potjernici Nacionalnog biroa Interpol Podgorica, u Mađarskoj je uhapšen srbijanski državljanin B.B. (30), rođen u Vrbasu, saopšteno je juče iz Uprave policije. Ovaj tridesetogodišnjak se potraživao po osnovu Rješenja o sprovođenju istrage i određivanja pritvora donijetog u Osnovnom sudu u Kotoru, zbog sumnje, da je počinio krivično djelo “falsifikovanje i zloupotreba kreditnih kartica i kartica za bezgotovinsko plaćanje”, navodi se u saopštenju. S.K.

danima unazad primijetili bilo što sumnjivo, što bi im privuklo pažnju. Sagovornik DN kazao je da su tokom protekla dva dana, posredstvom Interpola, pristigli odgovori na tražene zahtjeve za određene provjere u zemljama u okruženju, posebno u Srbiji. Ti podaci, kao i prikupljeni iskazi građana za sada nijesu od pomoći inspektorima, koji pokušavaju da sklope mozaik ovog zločina. “Svi inspektori i policajci u tom primorskom gradu rade danonoćno, u duplim smjenama, kako bi pokušali da otkriju surovog egzekutora i njegov motiv”, kazao je sagovornik DN. Za sada je, prema nezvaničnim informacijama, provjerama izvršena eliminacija većine projektovanih verzija ovog zločina i ostala su još tri pravca istrage, koja se analiziraju. Bugarin je bivši policajac Odjeljenja bezbjednosti Kotor. On i Darko Perović iz Nikšića bili su osumnjičeni da su nanijeli teške tjelesne povrede Nikšićaninu Ivanu Vračaru, nakon što je on ubio njihovog šefa i prijatelja Dudića, 30. maja 2010. J.M.

Utopila se u Baru Sedamdesetrogodišnja M.M. iz Vrbasa utopila se juče oko 13 časova na plaži Šušanj u Baru. Kupači su, kako Dnevne novine nezvanično saznaju, primjetili tijelo kako pluta na vodi. Nadajući se da je živa, izvukli su je na obalu, nakon čega su je prevezli do barske hitne pomoći. Kako nije davala znake života, ljekari su mogli samo da konstatuju smrt. M.V.P.

PRESUDA

Godina i dva mjeseca zbog smrti pješaka Sudija Višeg suda u Podgorici Radomir Ivanović osudio je Ratka Šaranovića na godinu i dva mjeseca zatvora zbog izazivanja saobraćajne nezgode u kojoj lakše povrijeđena maloljetna Dušanka Šaranović, dok je Rajko Tomić od zadobijenih povreda preminuo nakon nekoliko dana. Šaranović je, prema navodima presude, 9. oktobra 2011. godine oko 18.45 časova, bez položenog vozačkog ispita i ne pridržavajući se saobraćajnih propisa, izazvao nezgodu u Rudarskoj ulici u Nikšiću u kojoj je Dušanka Šaranović, koja je bila na zadnjem sjedištu automobila, zadobila lakše tjelesne po-

vrede u vidu ogrebotina, a pješak Tomić teške tjelesne povrede, prelom kostiju lobanje, kojim je podlegao 21. oktobra u KBC-u. Sud je ocijenio i da je Šaranović nezgodu izazvao s eventualnim umišljajem, te da je svjesnim nehatom ugrozio i Dušanku Šaranović jer je vozio bez položenog ispita, ne prilagodivši brzinu propisima i vremenskim uslovima. Sudija je obrazlažući presudu kazao i da su vještaci saobraćajne struke ustanovili da je okrivljeni imao vremensku i prostornu mogućnost da primijeti pješaka i izbjegne kontakt sa njim. M.V.P.

DURMITOR

Stradala Njemica Samo nekoliko dana od stradanja češkog državljanina usljed planinarenja na Kučkom Komu, juče je, na isti način, oko 14 časova na planini Durmitor stradala njemačka turistkinja Š. R. N. (73). Pogrešan korak za vrijeme planinarskog pohoda na lokalitetu između Ledene pećine i Malog Međeda, odveo ju je u provaliju.

Nesreću je uočio jedan od planinara koji je odmah pozvao policiju. Prema mjestu nesreće su se, odmah po pozivu, uputila dva pripadnika Gorske službe spašavanja obavještajne tačke Žabljak i Avio-helikopterske jedinice MUP-a, kako bi beživotno tijelo dopremili na Žabljak. S.K.

Oživio poslije udara groma

Ličina u bolnici Admir Ličina (23) iz bjelopoljskog sela Korita, bio je “mrtav” punih pola sata pošto ga je juče oko 15 časova pogodio grom. Njegov otac Nurko Ličina (50) kazao je da su zajedno pošli da pomognu rođaku Ruždiji u poslu oko sijena. “Bili smo pri kraju, kada je počelo da grmi i sijeva i pada kiša. Admir je bio na sijenu, kada je odjednom sijevnula munja. Osjetio sam struju u lijevoj nozi. Okrenuo sam se i vidio Admira kako pada sa sijena, kao da ga je rafal iz puške pogodio. Pored sijena je pao njegov mobilni telefon i plašeći se najgorega, spustili smo ga na zemlju. Admir nije davao nikakve znakove života, nije disao i nije imao puls”, priča Nurko. U pokušaju da ga ožive, otac i ro-

đak su mu davali vještačko disanje usta na usta i masirali mu grudi, ali ništa nije pomagalo. “Mislio sam da sam izgubio sina i sve mi je odjednom postalo crno pred očima. Unijeli smo ga u auto i krenuli put bjelopoljske bolnice udaljene 40-ak kilometara. Uz put sam plakao, pokušavajući da oživim sina. Tresao sam se od straha, ali nijesam prestajao da ga masiram i dajem disanje. Kad smo bili u blizini sela Crhalj, Admir je odjednom skočio i počeo da povraća. Ruždija je zaustavio auto, izveli smo ga. Tog trenutka sam se osjećao kao da sam se ponovo rodio. Sunce je ponovo ogrijalo moj život“, priča Nurko. Dodaje da su u blizini Lozne naišli na vozilo hitne službe, koje je od-

mah po dojavi krenulo put Korita. “Admira je pogodila munja i nanijela mu lake povrede. Ima osmuđene dlake, male rane na kuku i lijevom stopalu, kao i utrnulost u kukovima i nogama. Primio je potrebnu terapiju i upućen na dalje snimanje. Stanje mu je stabilno i imao je veliku sreću te je ostao živ”, kazao je odgovorni ljekar u hitnoj službi Besim Kadić. Dok su ga vodili na snimanje, Admir je kratko saopštio da se ničega ne sjeća osim toga da je osjetio bol u lijevom kuku gdje mu je u džepu pantalona bio mobilni. “Ovaj dan ću slaviti kao svoj drugi rođendan”, dodao je Admir Ličina. B.Č.

UBISTVO U BUDVI

Balističar okarakterisao oružje iz kojeg je pucano Prema nezvaničnim informacijama vještak balističar je u svom nalazu u slučaju ubistva Pančevca Miloša Vidakovića (28) naveo da je na njega pucano iz automatskog oružja kalibra 7,65 mm. Inspektori za sada nemaju opisne podatke, ali provjeravaju sve telefonske razgovore obavljene u užem dijelu lica mjesta u periodu prije pucnjave. Događaj je zabilježen kamerom sa

kuće koja se nalazi u naselju Gospoština, iznad mjesta gdje se dogodilo ubistvo. Ipak, kvalitet snimka nije dobar, pa se na njemu ne vidi osoba koja je pucala, niti njen pomagač. Miloš Vidaković izrešetan je sleđa, u ponedjeljak, tridesetak minuta nakon ponoći, dok je sa društvom ispijao piće na jednom od popularnih budvanskih šankova, pri samom ulazu u Stari grad Budva. Nepoznati

napadač se neprimjetno probio kroz gužvu, a kada mu je prišao na rastojanje od oko pola metra, sasuo je kišu metaka u njegovom pravcu. Zatim je, iskoristivši paniku i stampedo koji je izazvao pucnjavom, pobjegao sa lica mjesta. Prvi rezultati istrage ukazali su da je riječ o ubistvu na organizovani način, a direktor srpske policije Milorad Veljović najavio je brzo rasvjetljenje ovog ubistva. S.K.

ZATVORSKA KAZNA

Sankama usmrtio dječaka

Devetnaestogodišnji Petar Backović osuđen je na godinu i po kazne zatvora jer je 13. marta na skijalištu “Vučje” usmrtio osmogodišnjeg Ognjena Sarića. Presudu je izrekla sudija Višeg suda u Podgorici Vesna Moštrokol. Okrivljeni je, prema navodima presude, kobnog dana, oko 12.30 časova, na stazi ski-centra Vučje vozio motorne sanke, bez prethodno stečene osposobljenosti. Kako se uključio na stazu koja je namijenjena za skijaše, gdje se nalazio veliki broj njih, izazvao je opasnost za život i tijelo ljudi. Backović je dječaka, koji je bio na skijama, motornim sankama udario kod prevoja, gdje je vidljivost znatno smanjena. “Optuženi je bio svjestan da motornom silom na stazi, bez prethodno stečene osposobljenosti, stvara opasnost za život i tijelo ljudi, ali je na to pristao postupaju-

ći suprotno Zakonu o skijalištima i tako prouzrokovao smrt Ognjena Sarića, pri čemu su se stekli svi elementi krivičnog djela “teško djelo protiv sigurnosti”, kazala je sudija Moštrokol obrazlažući presudu. Ona je navela i da su vještaci saobraćajno - mašinske struke utvrdili da brzina motornih sanki u trenutku nesreće nije bila veća od 35 do 40 kilometara na čas. Obdukcioni nalaz pokazao je da je smrt kod dječaka nastala nasilno, usljed nagnječenja moždanih centara u kičmenoj moždini i usljed preloma vratnih pršljenova. Sudija Moštrokol je kazala da nije bilo otežavajućih okolnosti po Backovića, a da su olakšavajuće to što je u trenutku izvršenja krivičnog djela bio mlađe punoljetno lice, odnosno da je imao 18 godina, te da nije ranije osuđivan i da je redovan student. Posebno

olakšavajuća okolnost je što je nakon nesreće pokušao da pomogne dječaku. Redari sa skijališta, Dragoljub Đurđevac i Goran Kankaraš, koji su bili optuženi da su kritičnog dana izazvali opasnost za život i tijelo, usljed nedostatka dokaza oslobođeni su optužbi. Oni su se teretili jer su, na način što Backovića nijesu udaljili sa ski-staze, jer je bio na motornim sankama, postupali suprotno propisima i ovlašćenjima Zakona o skijalištu. Sudija Moštrokol je navela da je utvrđeno da redarska služba, ukoliko je postojala na spornom skijalištu, nije postupala u skladu sa zakonom. Osobe postavljene za redare obavljale su i druge poslove zbog čega je sud zaključio da im je redarska dužnost bila usputna, a ne primarna, kako je trebalo biti. M.V.P.

Hronika 11

PETAK, 5. 7. 2013.

UNUTRAŠNJA KONTROLA

Nalaz o hapšenju do ponedjeljka

Sa mjesta udesa

KRITIČNO

Bježeći izazvala dva sudara Nakon što je izazvala dva udesa u nepuna dva minuta, Podgoričanka Ksenija Ražnatović u kritičnom stanju

vadesetogodišnja Ksenija Ražnatović zadobila je teške tjelesne povrede opasne po život, kada se, bježeći, pošto je automobilom udarila pješaka, “zakucala” u auto parkirano u Ulici Kralja Nikole kod Sat kule. Sat vremena ranije, u naselju Donja Gorica, dogodio se još jedan udes, u kojem su tri osobe lakše povrijeđene.

Do nezgode je došlo u noći izme đu srijede i četvrtka, oko pola sa ta nakon ponoći. Djevojka je, voze ći auto “opel” (UL AM721) u Ulici Ra

doslava Burića, kod Kineske amba sade, udarila pješaka, sredovječnog čovjeka. Uspaničena Ražnatović, iz straha je, neosvrnuvši se na povri

Vatra buknula nakon sudara Nepunih sat prije ovog udesa, oko 23.40 časova u podgoričkom naselju Donja Gorica došlo je od saobraćajne nezgode u kojoj su tri osobe lakše povrijeđene. Udes se, kako Dnevne novine nezvanično saznaju, dogodio na putu

prema Berima kada je, iz za sada nepoznatog razloga, došlo do čeonog sudara auta “škode fabia” i “reno pet”. Prilikom sudara “Reno pet” se zapalio i potpuno izgorio. Na lice mjesta izašla je ekipa Hitne pomoći, Vatrogasna jedinica i policija.

jeđenog, nastavila vožnju. Prepla šena djevojka, kako je naveo izvor Dnevnih novina iz policije, vjero vatno je vozila veoma brzo, pa je bu kvalno za nepuna dva minuta u Uli ci Kralja Nikole kod Sat kule udari la u reno (CC693RK). Ekipa saobraćajne policije izaš la je na oba mjesta, gdje je Ražna tović izazvala udese. Od pješaka je uzeta izjava i on je nakon pregleda, sa lakšim tjelesnim povredama, pu šten na kućno liječenje. Služba Hitne medicinske pomo ći prevezla je povrijeđenu djevojku, koja je odmah nakon udara u auto bila u teškom stanju u Klinički cen tar Crne Gore. Direktor Klinike za neurohirurgi ju Novak Lakićević kazao je da je Ražnatović primljena u Centralnu jedinicu intenzivnog liječenja zbog teške povrede glave, koja joj ugro žava život. M.V.P.

Inspektori Unutrašnje kontro le policije privode kraju istragu o postupanju policijskih službenika prilikom hapšpenja čelnika NVO MANS. Nalaz Unutrašnje kontrole o ovom slučaju, kako Dnevne sa znaju, biće gotov najkasnije do po nedjeljka, saznaju Dnevne novine. Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević ranije je saop štio da je ovo odjeljenje policije zatražilo kompletnu dokumenta ciju o privođenju izvršne direktor ke nevladine organizacije MANS Vanje Ćalović, njenog zamjenika Dejana Milovca i njihovih sarad nika 21. juna, tokom performan sa ispred Skupštine. To je od nje ga prethodno tražila izvršna di rektorka Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević.

Revoltirani odlukom da se po veća porez na dodatnu vrijednost sa 17 na 19 odsto, aktivisti ove NVO su prosuli crvenu farbu isped Par lamenta zbog čega su privedeni, a nedugo zatim i pušteni. Povo dom tog hap šenja, pre ma riječima Konjevića, izvršena je kontrola zakonitosti i primje ne ovlašćenja. Pravni zastupnik MANSa predao je prijavu Savjetu za građansku kontrolu rada polici je, uz tvrdnju da je policija prekr šila zakon. Advokat Radulović sa opštio je da je Komunalna polici ja Glavnog grada, postupajući po prijavama Uprave policije, sačini la još pet prekršajnih naloga protiv MANS i zaposlenih u toj organiza ciji, pa MANS mora da plati kaznu od 3.965 eura. M.V.P.

ŠVeRC MARIHUANe

Osuđen kurir iz Albanije Albanac Elion Ndreu, pre sudom sudije Višeg suda u Podgorici Radomira Ivanovića, osuđen je na dvije godine i osam mjeseci kazne zatvo ra zbog krivičnog djela “neo vlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”. Ndreu je, kako piše u presudi, namjeravao da za na knadu od 7.000 eura iz Alba nije preko Crne Gore prenese marihuanu u Italiju radi pre prodaje. Okrivljeni je uhapšen 4. aprila ove godine, u luci Bar, prilikom ukrcavanja na brod Sveti Stefan, koji saobraća na liniji Bar Bari. Prilikom kon trole automobila “mercedes” italijanskih registarskih ozna ka CH919RN, policijski službe nici su u patosu i bankinama pronašli 104 pvc pakovanja marihuane ukupne težine 51 kilogram. Kako je okrivljeni strani dr žavljanin, presudom mu je produžen pritvor u kojem se nalazi od 5. aprila, zbog sum

nje da bi pobjegao ukoliko se nađe na slobodi. Ndreu su ovom odlukom izrečene mje re bezbjednosti, oduzet mu je “mercedes” kao i saobraćajna dozvola. U obrazloženju presude su dija Ivanović je kazao da je priznanjem optuženog, kao i sprovedenim dokazima i pretresom njegvog automo bila nesumnjivo utvrđena krivica. “Okrivljeni je priznao da je bio u dogovoru sa izvjesnim Unijem da nabavi opojnu dro gu i da je za novčanu nagradu od 7.000 eura prenese u Itali ju. Priznao je i da je tim povo dom bio u kontaktu sa, kako je kazao, Framurom. Drogu je sakrio u automobilu italijna skih registarskih oznaka koje je koristio u Italiji, gdje se bavi molerskim poslovima”, reklao je sudija obrazlažući presudu, dodajući da je Ndreu znao da vrši krivično djelo, što je činio s umišljejem. M.V.P.

OpTUžeNI NeGIRAJU KRIVICU

tvrde da nijesu namjeravali da ubiju Vasovića

Beranci Darko Milošević (34) i Goran Vešović (33) negira li su da su odgovorni za ubistvo sugrađanina Zorana Vasovića (41) i ranjavanje Nikole Vuksanovića (26) i Olivere Obradović (20). Treći optuženi Petar Vujović (26) pred vijećem sudije Vido mira Boškovića izjasnio se da ni je kriv, tvrdeći da je kritične pri like bio jedini svjedok. Vasović je ubijen 30. decem bra prošle godine oko 3.15 časo va iza ponoći, ispred ugostitelj skog objekta “Klub 29”, a Miloše vić, Vešović i Vujović terete da su sa umišljajem izvršili predmetno krivično djelo. U optužnici se navodi da su Mi lošević, Vešović i Vujović ispalili više metaka od kojih je osam po godilo Vasovića nanijevši mu teš ke povrede od kojih je nastupila smrt, dok su Vuksanović i Obra dovićeva zadobili teške povrede. Milošević je tvrdio da se ne sje ća događaja jer je dosta pio. Obja snio je da je došao do “kluba 29” čiji je jedan od vlasnika, te da ni je znao da je u tom klubu Vaso vić. Rekao je da je pošao kući ka da je ispred kluba “kao kroz ma

glu” video Vasovića. “Mrak mi je pao na oči, vjero vatno je to posljedica prethod nog perioda znajući da je Vaso vić maltrtetirao Aca Vukićevića, koji je radio u klubu. Metak sam ispalio u asfalt i uvis i udaljio se. Pištolj sam bacio kod “balon sa le” blizu stadiona, a pošto sam se udaljio sa lica mjesta, čuo sam pucnje”, kazao je Milošević. Takođe, izjavio je da se Vaso vić nije ponašao grubo prema nje mu, niti je ranije na bilo koji na čin ugrožavao nekog člana njego ve porodice. “Nikome ranije nijesam govorio da ću ubiti Vasovića, niti je bilo ko znao da sam nabavio pištolj... Kritične večeri Vujović nije bio u diskoteci, iako je u njoj angažo van na obezbjedjenju”, kazao je Milošević. Vešović je izjavio da ima slabo pamćenje, te da se ne osjeća kri vim jer nije imao razloga to da uradi. “Ne osjećam se najbolje zbog upotrebe lijekova, te ostajem pri iskazu koji sam dao u istrazi”, ka zao je Vešović. Rekao je da sa Va sovićem i Vuksanovićem nije bio

Privođenje optuženih na suđenje

u konfliktu, te da kritične prilike nije vidio Vasovića. “Kada sam izašao iz diskoteke Nemanja Babović, sestrić Vaso

vića, nasrnuo je na mene i udario me iza desnog uva. Izvadio sam pištolj i jedan metak ispalio u vaz duh, a nakon toga pucao sam pre

ma praznom prostoru. Ne sjećam se da je pored Babovića bilo ne ko drugo lice.“, kazao je okrivlje ni. B.Č.

12 Crna Gora

PETAK, 5. 7. 2013.

ATomskI mrAv

sINdIkAlNo povJErENIšTvo

Zaštititi socijalno najugroženije PODGORICA - Sindikalno povjereništvo Glavnog grada, koje sačinjavaju članovi najbrojnijih kolektiva sa teritorije grada sa zabrinutošću je dočekalo vijest o povećanju stope poreza na dodatnu vrijednost. Kako su saopštili, ovo je još jedan udar na ionako težak materijalni položaj velikog broja crnogorskih građana, naročito na radnike, kojima niske zarade kasne po nekoliko mjeseci. Naročito su zatečeni izvještajem Poreske uprave o dugovima obveznika koji u većem broju neće biti naplaćeni. Iz Povjereništva apeluju na Vladu Crne Gore da sa posebnim mjerama zaštite najugroženije slojeve

stanovništva. “Zatečeni smo nedavno objavljenim izvještajem Poreske uprave o milionskim dugovima poreskih obveznika, posebno zbog činjenice sudeći po izjavi čelnog čovjeka Uprave da je malo vjerovatno da će najveći dio tog duga ikad biti naplaćen. Prosto je neshvatljivo kako državne institucije ne mogu pronaći način za naplatu takvih dugovanja. Objavljivanjem liste poreskih dužnika po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja nam ukazuje na činjenicu da se zaposlenima redovno uskraćuju osnovna prava iz radnog odnosa. A.G.

ToščElIk

Krv davale i mlađe generacije

Vrijeme je postalo najskuplja roba Goran Ivezić je do ideje da građanima završava poslove koje oni nijesu u prilici da završe, došao slučajno

POD GORICA - Po dg orički “Atomski mrav”- Goran Ivezić, inspirisan likom iz crtanog filma, brzo i uspješno završava poslove koje građani zbog nedostatka vremena nijesu u prilicu da završe. Prošlo je šest godina od kad je Ivezić započeo svoj “biznis”, i svake godina on ima sve “više i više” klijenata. On na svom dvotočkašu svakog dana završi gomilu različitih poslova. Nosi, kupuje građanima razne namirnice, čak ga zovu i pravna lica kojima, kako je on rekao DN, završava i ovjerava papire, jer mnogi od njih zbog poslovnih obaveza nijesu u mogućnosti da obave. Pored pravnih i fizičkih lica, “Atomski mrav” je dostupan za penzionere koji ne mogu sami da odu po ljekove, hljeb ili novine. Ivezić je svoj posao počeo sasvim slučajno, a danas je svima poznat u gradu. “Sve je krenulo sasvim slučajno, moja žena vodi knjige i stalno joj je trebala pomoć oko papira. Svakodnevno me slala da nešto završavam, i za nju i njene drugarice, i jednog dana kažem sebi

zašto ja ovo ne bi naplaćivao, i tako je i počelo”, kazao je Goran Ivezić. Zbog poslovnih obaveza veliki broj građana nije u mogućnosti da završi određene obaveze za sebe i svoju porodicu. “Vrijeme je postalo najskuplja roba evropskih država. Neizbježne obaveze koje vam nameće tempo života, plaćanje računa i drugih obaveza stajanje u redovima uz visoki profesionalizam šalterskih radnika, vrijeme vam odmiče, to je razlog zbog kojeg građani mene zovu”, nastavlja Ivezić. Pored fizičkih i pravnih lica “Atomski mrav” je tu da pomogne i najstarijoj populaciji. “Atomski mrav takođe ima humanitarnu akciju, koju sprovodi tako što starije sugrađane koji nijesu u mogućnosti da svoje potrebe i obaveze sami završavaju iz raznih razloga. Atomski mrav će umjesto njih poći do apoteke, po hljeb ili će po njihovoj želji povesti penzionera da uz njegovu pomoć

penzioner završi svoje obaveze”, kazao je on. Građani su oduševljeni poslom koji obavlja Ivezić i, kako on kaže, nije imao nijednu neprijatnost. “Sa klijentima imam odličnu saradnju, oni su oduševljeni mojom idejom iz razloga jer je tempo života proizveo ovu vr- stu usluge. Da sam počeo ovo da radim prije deset godina, mislim da ne bi uspio”, nastavlja priču Ivezić. Uz sav trud koji “Atomski mrav” ulaže u svoj posao, svih ovih godina ga je pratila velika sreća. “Od kada sam počeo da radim, nikad nijesam imao problema sa klijentima. Svakog dana su me ljudi zvali, ali ja ne znam ni odakle njima moj broj. Uz trud koji sam uložio, što je najvažnije pratila me velika sreća”, kazao je Ivezić. M.Obradović

CETINJE

Otvorenº Pinko Montenegroº NIKŠIĆ - Članovi novoformiranog kluba Toščelik Nikšić, organizovali su juče od osam do 12 sati akciju dobrovoljnog davalaštva krvi u nikšićkoj bolnici. Klub je u dogovoru sa sindikatom osnovan prije tri mjeseca i jučerašnja akcija je prva te vrste. Kako je predsjednik kluba Novica Lalatović kazao, od 130 članova njih 40 su aktivni davaoci krvi, uvijek raspoloženi da na taj način pomognu drugima. “Oko 40 članova našeg kluba su aktivni davaoci i to je definitivan broj sa kojim raspolažemo. Ovo nam je prva akcija i dali smo oko 30 jedinica krvi. Planiramo da u narednom periodu u zavi-

snosti od potreba transfuzije krvi i u dogovoru sa Crvenim krstom djelujemo za dobrobit grada Nikšića, ali i cijele Crne Gore”, istakao je Lalatović. Po negovim riječima, u novonastalom klubu postoji određen broj starih članova Željezarinog kluba, ali i veliki broj novih, malih radnika. “Zadovoljni smo što su nam se osim starih čanova pridružile i mlađe generacije. Za sad imamo svoju članarinu, a imamo najave od poslodavaca da će nam dati svoju podršku, jer smo od njih imali podršku prilikom osnivanja. Sponzori ove akcije smo mi sami, dakle klub iz svojih sredstava”, zaključuje Lalatović. J.L.

centra, najbolja je potvrda da je uspostavljanje novih privrednih sadržaja i otvaranje novih radnih mjesta, moguće i u razdoblju ekonomske krize. Drago mi je i što je naša gradska uprava bila u prilici da, kroz primjenu stimulativnih mjera, podrži ovu investiciju. Kroz raz-

govor sa rukovodstvom, upoznat sam i sa planovima koji se odnose na budućnost, a koji odrazumijevaju angažman novih radnika”, rekao je Bogdanović. On je najavio da će tokom narednih mjeseci na Cetinju biti otvoreno još niz novih radnih mjesta.

kolEkTorI

proJEkAT

Unaprijediti saradnju NIKŠIĆ - Nevladina organizacija Centar za političku edukaciju dobila je od Američke ambasade grant u iznosu od 8.250 eura za realizaciju projekta “Građani u reformi pravosuđa”. Direktor nevladine organizacije Dragiša Janjušević za Dnevne novine kaže da je cilj projekta unapređenje komunikacije građana sa institucijama sistema kao što su sud, policija i tužilaštvo. “Projekat će početi realizaciju 1. septembra i trajaće godinu. Tokom realizacije vidjeće se koliko su građani upoznati sa radom pravosudnih organa, a posebno dijela su-

CETINJE - Distributivni centar “Pinko Montenegro” otvoren je juče u biznis zoni na prostoru bivšeg gornjeg “Oboda” na Cetinju. Novootvoreni pogon obišli su i gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović i ministar rada i socijalnog staranja u Vladi Crne Gore Predrag Bošković, čime je distributivni centar počeo da radi. Kompanija “Pinko Montenegro” zvanični je distributer češkog brenda “Pinko”, koji se bavi proizvodnjom sladoleda. Pogon na Cetinju prvi je novootvoreni privredni sadržaj u sklopu biznis zone “Marina Abramović Community Center Obod Cetinje”. Gradonačelnik Bogdanović kazao je da otvaranje pogona, ujedno, podrazumijeva i otvaranje deset novih radnih mjesta. “Otvaranje ovog distributivnog

da koji se bavi krivičnim zakonodavstvom. Jedan od glavnih ciljeva je da unaprijedimo komunikaciju građana i institucija jer dosadašnja istraživanja pokazuju da građani imaju distancu prema pravosudnim organima i njihov rad shvataju kao komplikovan”, naglasio je Janjušević. Građanima će se, kako je objasnio Janjušević, uručivati javni pozivi od nevladinog sektora i medija da učestvuju u javnim debatama, diskusijama i edukacijama u kojima će advokati, sudije i profesori sa Pravnog fakulteta objašnjavati način funkcionisanja institucija. M.R.

Sanacija do sredine jula HERCEG NOVI - Radovi na sanaciji javnih površina na u Meljinama, Zelenici i Kumboru nastavljeni su i trajaće do sredine jula, dok su ostala gradilišta zatvorena do septembra. Dionice oko bivše kasarne u Kumboru biće vraćene u pređašnje stanje nakon postavljanja vodovodne i kanalizacione mreže. Radovi u Radničkoj ulici u Nemiloj trebalo bi da budu završeni do 7. jula. Zaobilaznicu kroz Lalovinu, od tunela do izlaza u Zelenici, planiraju do 10. jula kompletnu sanaciju, uz pomoć mehanizacije “Ćeltikcioglu” i njihove dobre volje da pomogne Opštini, koja će nabaviti asfalt. Do sutra je planirano da ra-

de na prokopavanju magistrale kod Kružnog toka radi polaganja tri kolektora većih profila 700, 900 i 1.000 mm prema glavnoj pumpnoj – stanici sa priključkom podmorskog ispusta u Meljinama. Saobraćaj se odvija naizmjenično, jednom kolovoznom trakom. Na lokaciji glavne pumpne stanice u Meljinama u krugu Vatrogasnog doma radiće do 5. jula, do kada je i rok da u prvobitno stanje vrate i putnu infrastrukturu u Kumboru. Do 15. jula radiće se na osposobljavanju i stavljanju u funkciju stari željeznički tunel od Zelenike prema Meljinama. U potpunosti je završena izgradnja podmorskog ispusta u dužini

od 1.250 metara u Meljinama po ekološkim standardima i plaža Lazaret ponovo vraćena u funkciju nakon što je uklonjena betonska podloga, nasut pijesak i podignut potporni zid. Ovo su radovi koji su neophodni da obave u ovoj fazi kada će nastati pauza do septembra, apelovao je projekt menadžer firme “Ćeltikcioglu” Josip Križanac. S obzirom da je pripremljena lokacija na mjestu nekadašnje betonjerke u Nemiloj za buduću fabriku predstavnici izvođača Mas / Gintaša traže odobrenje za izvođenje radova i tokom sezone, s obrazloženjem da se gradilište nalazi u krugu Novog Prvoborca što ne ometa saobraćaj. S.M.

Crna Gora 13

PETAK, 5. 7. 2013.

Ni t od turista poražavajuće

Hotelijeri umjesto privlačenja turista organizacijom raftinga Tarom, izletima na Ljubišnju i slično “životare” od organizacije svadbi i pomen ručkova Dejan Kandić

urizam je u ukupnoj privrednoj djelatnosti pljevaljske opštine sveden na nivo statističke greške. Razloge za loše stanje u turističkom sektoru treba prije svega tražiti u prljavoj industriji, ali i nekreativnim turističkim poslenicima.

PLJEVLJA – U pljevaljskim hotelima lani je 3.028 gostiju ostvarilo 6.674 noćenja, što je na nivou od 0,1 odsto ukupnog broja noće-

nja u Crnoj Gori, podaci su do kojih su došle Dnevne novine u Turističkoj organizaciji i lokalnoj upravi.

pozorište za djecu

Promovišu Kerolin Han

TIVAT - Međunarodna škola Najtsbridž (Knightsbridge Schools International Montenegro – KSI Montenegro) iz Tivta prijatelj je ovogodišnjeg XXI Kotorskog festivala pozorišta za djecu i Čitaonice pod velikim drvetom, programa u okviru kojeg će biti predstavljeno književno stvaralaštvo američke spisateljice za djecu Kerolin Han, i to u subotu 6. jula u Starom gradu Kotoru na Pjaci od kina, sa počekom u 20.30 sati, saopšteno je juče iz Međunarodne škole u Tivtu. “Kerolin Han će publici čitati odlomke iz svoje dvije knige “Sjeme dječaka Koe” i “Kralj Demon i ostale festivalske priče iz

Kine”, a sva prisutna djeca će biti nagrađena posebnim popustom na cijenu sedmičnog KSI ljetnjeg kampa koji organizuje Najtsbridž škola. KSI ljetnji kamp namjenjen je djeci uzrasta od 5 do 15 godina, a organizovan he u Porto Montenegru i na lokacijama širom Bokokotorskog zaliva”, stoji u saopštenju. Kotorski festival pozorišta za djecu održava se od 1. do 10. jula, 21 godinu zaredom na trgovima i pjacama Kotora, a KSI Montenegro se prvi put pridružuje ovoj najpoznatijoj kulturnoj manifestaciji u regionu, namijenjenoj djeci. Ulaz na književno veče Kerolin Han je besplatan. Z.K.

Da turizam u Pljevljima nema korijene pokazaju i podaci o broju gostija i noćenja unazad deset godina. Pljevlja je od 2003. do početka ove godine posjetilo 31.948 turista, najmanje 2003 – 1.672, a najviše 2009 – 4.530. Ipak, najviše noćenja ostvareno je 2005. godine – 13.950 što je tada bilo 0,29 odsto ukupnog broja noćenja u državi. Gledajući ove podatke turizam u Pljevljima je na nivou statistič-

ke greške što je i normalna posljedica imajući u vidu višedecenijsku zapostavljenost ove privredne grane u najsjevernijoj crnogorskoj opštini koja je “ustuknula” pred brojnim ekološkim problemima prouzrokovanim radom “prljave” industrije u Rudniku uglja, Termoelektrani, Rudniku olova i cinka. Drugi bitan razlog je i neinventivnost samih hotelijera koji gostima ne nude bukvalno ništa izuzev spavanja,

iako je na tridesetak kilometara od grada velelepni kanjon Tare, planina Ljubišnja, ali i duhovne oaze islama i pravoslavlja - Husein-pašina džamija i Manastir Svete Trojice, po mnogima najljepši religijski objekti u širem regionu. Moto njihovog poslovanja sveo se na obezbjeđenje prenoćišta “putnicima namjernicima”, ili organizaciju svadbenih veselja i pomen ručkova. U pljevaljskoj Turističkoj organizaciji vjeruju da je stvarni broj noćenja duplo veći jer sigurno ima dosta neprijavljenih gostiju, ali i onih koji su se smjestili u nelegalnom smještaju. To, tvrde, potvrđuje i podatak da je samo tokom remonta TE Pljevlja, za mjesec i po, ostvareno oko 5.000 noćenja koja nijesu evidentirana, ali su u TO nemoćni da bilo šta učine nemoćni jer je to u nadležnosti inspekcijskih organa. Završetkom saobraćajnice od Risna do Žabljaka, Pljevljaci su se ponadali i u veći broj gostiju, pa su unazad nekoliko godina renovirani ili nikli novi hoteli. Tako grad pod Golubinjom gostima danas smještaj pruža u šest hotela sa 210 ležaja i osam registrovanih izdavaoca privatnog smještaja koji raspolažu sa 120 kreveta. Prevelika konkurencija za ionako mali broj turista, slažu se vlasnici, ali i dalje drže relativno visoke cijene. Noćenje sa doručkom kreće se od 15 do 100 eura i uprkos maloj posjeti i relativno visokoj cijeni usluga svi oni se i dalje bave tom djelatnošću nadajući se u bolje dane. D.K.

reagovanje radmile ćapin

Kukavice bježe od mene HERCEG NOVI - Zbog nemogućnosti da govori na 10. redovnoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi kako bi objasnila aktuelna dešavanja oko JU Zavičajni muzej i Umjetnička galerija “Josip-Bepo Benković” v.d direktor ove ustanove Radmila Ćapin obratila se saopštenjem za javnost u kome je navela da ne samo da joj je uskraćeno učestvovanje u radu, nego su joj i pored pisanog zahtjeva, skupštinski materijali oduzeti iz ruku u prostorijama službe SO Herceg Novi. Ona je navela da je jedini put za rješavanje situacije u ovoj ustanovi, formiranje Savjeta. “Jedini zakoniti put, a što je i inspekcija Ministarstva kulture naložila, jeste da se formira Savjet ustanove prema zakonu, kome direktor predlaže Statut, na usvojen Statut Skupština daje saglasnost, nakon čega se registruje ustanova kao pravno lice i raspisuje konkurs za direktora”, navedeno je u saopštenju. Ćapin je dodala i da kandidat za direktora mora da ispunjava uslove i da priloži validnu dokumentaciju. “Sve što je do sada urađeno jeste da je formiran Savjet koji nije u skladu sa zakonom, jer za tri člana niko iz svijeta kulture nije čuo niti su oni dostavili validnu dokumentciju da ispunjavaju uslove propisane zakonom, a što je u proceduri na Upravnom sudu. Takav Savjet je potrčao da imenuje v.d. direktora sasvim suprotno zakonu, a njegov rad obilježavaju i elementi kri-

vičnih djela. Zatim su pokušali da napišu Statut u kome nisu pogodili ni ko je osnivač ni čime se ustanova bavi, jer navode da su zaposleni dužni da “prate savremene tendencije u oblasti filmskog stvaralaštva”, navela je ona. Ćapin dodaje i da je odavno napisala Statut koji je prošao kontrolu pravne službe Ministarstva kulture i koji je u skladu sa zakonom, ali ističe da nema kome da ga predloži. Ćapin pita i koji je pravnik iz Opštine Herceg Novi svjesno založio svoju diplomu i dozvolio da ovakav dokument bude uvršten u dnevni red i dat na glasanje. Ovo je, po njenim riječima, treći put da se nasilno imenuje osoba

koja sa muzeologijom i poslovima u kulturi nema nikakvog dodira i za koju nijednom nije dostavljen nijedan validan dokument o stepenu stručne spreme. Ćapin ističe i da su zbog svih nezakonitih radnji i zloupotreba podnijete tužbe i krivične prijave nadležnim organima, a Ministarstvo kulture je obaviješteno da je SO Herceg-Novi odbila da postupi po njihovom nalogu i vrati proceduru reorganizacije u zakonske okvire. Ćapin je i odbacila sve prizemne etikete o bilo kakvoj politici ili njenoj političkoj pripadnosti koje su izrečene na sjednici Skupštine od “strane kukavica”, koje su joj zabranile učešće u radu Skupštine, jer po njenim riječima ne smiju je pogledati u oči. S.M.

14 Crna Gora

PETAK, 5. 7. 2013.

SPOR

Vučinić sumnja da će svjedoci kazati istinu

NIKŠIĆ - Suđenje po tužbi Janka Vučinića protiv firme “Toščelik Nikšić” odgođeno je za 27. septembar. Vučinić je od Toščelika dobio otkaz septembra 2012. godine zbog navodnog guranja i vrijeđanja koleginice Aleksandre Jošanović. Iako je advokat Vučinića, Milan Vojinović predložio više svjedoka za jučerašnje suđenje na ročište se pojavio samo jedan. Svjedok, radnik Toščelika, Dragiša Đinđur kazao je da je spornog dana održan sastanak radnika pogona “Konti liva”, Vučinića tadašnjeg predsjednika Sindikata, upravnika pogona i inženjera među kojima je bila i Jošanović. Radnici su, kako je naveo Đinđur, pozvali Vučinića da im pomogne u rješavanju problema koji je nastao zbog zavarivanja vrata od kabineta gdje su se radnici

odmarali za vrijeme pauze. Po riječima svjedoka, sastanak je trajao oko sat. Đinđur je kazao da je na sastanku bilo rasprave ali da za to vrijeme nije čuo da je Vučinić vrijeđao i psovao inžinjerku Jošanović. Na iskaz svjedoka prigovorio je advokat Toščelika Luka Popović. Svjedocima koji se nijesu pojavili na suđenju biće uručeni pozivi na adresu fabrike. Vučinić sumnja da će svjedoci biti u mogućnosti da kažu istinu jer je kako je naglasio pitanje da li smiju reći šta se spornog dana dešavalo sobzirom da su zaposleni kod poslodavca koji je njemu dao otkaz. Podsjećamo nakon sastanka na kojem je došlo do sukoba Vučinića i inženjerke dio radnika koji je prisustvovao sastanku tvrdio je da Vučinić nije gurao i vrijeđao Jošanović. M.R.

RECIKLAŽA

Kreativnošću čuvaju životnu sredinu TIVAT - U želji da doprinesu akciji recikliranja otpada, polaznici kreativne i likovne radionice ZOPT-a, Centra za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje, izradili su sedam kutija za odlaganje papira. Kutije su produkt zajedničkog rada šest polaznika likovne i kre-

ativne radionice za izradu suvenira, a postaviće se u hodnicima Opštine Tivat sa namjerom da, pored praktične svrhe, služe i kao ukrasi. To je način na koji polaznici ZOPT- a učestvuju u akciji recikliranja otpada i očuvanja prirode, kazala je direktorka ZOPT-a Milena Ćipranić.Z.K.

ANTIFAŠIZAM

Osmijehom plaćena cijena za slobodu NIKŠIĆ - Članovi opštinskog komiteta Jugoslovenske komunističke parije Crne Gore juče su u Nikšiću povodom obilježavanja 4. jula, Dana borca položili vijenac na grob partizanskog rodoljuba, studenta i narodnog heroja Čedomira Ljuba Čupića. Kako su kazali, Dan borca predstavlja jedan od najznačajnijih datuma u istoriji komunističke parije. “U vremenu kada su fašističke snage bile na vrhuncu svoje moći, a Evropa stenjala pod fašističkom čizmom, Politbiro KPJ 4. jula donosi odluku o podizanju ustanka na teritoriji Jugoslavije. To je jedan od najznačajnijih datuma u istoriji komunističke parije, koje je poklonila učesnicima narodnooslobodilačke borbe i socijalističkoj revoluciji, zato je ovaj dan i proglašen Danom borca”, poručio je predsjednik Centralnog komiteta Radislav Stanišić. Fotografija Ljuba Čupića sa osmijehom na licu napravljena 1942. godine samo trenutak prije nego je strijeljan, još tada je obišla cijeli svijet i postala simbol prkosa i antifašističkog otpora. Nakon što je priložen vijenac na Čupićev grob, predsjednik opštinskog komiteta Nikši-

Heroj prije svečanog otvaranja

PORTO MONTENEGRO

Heroj spomenik pomorske tradicije TIVAT - Jedan od rijetkih gradova u Evropi, koji svojim gostima nudi posjetu i atraktivan obilazak podmornice, od preksinoć je Tivat. U turističkoj ponudi od sada će stajati i obilazak podmornice “Heroj” P- 821, koju upotpunjava i mala tzv. diverzantska podmornica P-912 “Una”, a vrijedan istorijski eksponat predstavlja i iskorak u očuvanju bogate pomorske tradicije Tivta i Boke Kotorske. Tomislav Drašković iz Splita, prvi probni komandant podmornice i investitor projekta Porto Montenegro Piter Mank presjekli su u srijedu veče vrpcu na ulazu u podmornicu “Heroj” P-821 čime je otvoren za posjete gostiju. Na inicijativu NVO “Podmorničar” iz Tivta, rekonstrukcija 50 metara duge podmornice, koja je iz borbene upotrebe izašla 1991. godine trajala je više mjeseci, a projekat je uz odobrenje Ministarstva odbrane Crne Gore, finansirala kompanija “Adriatic Marians”. Otvoreni su ulaz i izlaz montirana klimatizacija i rekonstruisana unutrašnjost čime je podmornica dovedena u potpuno autentično stanje. Nakon svečanosg otvaranja, prisutni su imali priliku po prvi put da pogledaju unutrašnjost Heroja, plovila bivše JNA, koje je sagrađeno 1968. godine u Splitu i inženjersko je djelo jugoslovenskih stručnjaka. “Heroj”, upotpunjujući Zbirku pomorskog nasljeđa, oživljava i vrijeme u kome je bivša Jugoslavija biMank na otvaranju

ća Mirko Đurđevac održao je prigodan govor evocirajući uspomene na te istorijske datume. “Ako bi u tim nemirnim vremenima sloboda trebalo da ima svoje lice i fizički izraz, onda bi to bio svakako bio osmijeh Ljuba Čupića. U tom prkosnom osmijehu sabrana je sva naša istorija, napori pokoljenja koja su plaćala krvavu cijenu za slobodu. Čupić je rođen 1913. godine u tradicionalnoj crnogorskoj porodici, a strijeljan je 9. maja 1942. godine na Petrovoj glavici kod starog nikšićkog groblja gdje i danas počivaju njegove kosti. J.L.

la svjetska vojna sila i jedna od sedam zemalja koje su sopstvenim snagama gradile podmornice”, kazao je potpredsjednik opštine Krsto Kiko Bošković, istakavši da će pogled kroz podmornički periskop vjerno oslikavati i čuvati duh prošlih vremena. Projekat je od velikog značaja za Crnu Goru, a Zbirka pomorskog nasljeđa je pravo mjesto za njegovu realizaciju, kazao je kapetan bojnog broda Darko Vuković, prenoseći pozdrave ministra odbrane Milice Pejanović-Đurišić. On je istakao da su dvije podmornice ispred Zbirke decenijama strpljivo čekale na svoju novu misiju i da su sada spremne da ukrcaju posadu i krenu na neku novu plovidbu. Poželjevši da podmornice dugo pričaju svoju priču i da im posade budu svakog dana brojnije, Vuković je kazao da se očuvanje pomorske tradicije, kulture i istorije jednog kraja, jednog naroda ne stvara samo na moru i sa mora. “Ona se stvara, čuva i uči i na suvom, u školama, na akademijama i muzejima gdje vrijedni ljudi od znanja i vještine je brižljivo njeguju”, istakao je komandant Mornarice Crne Gore. Vlasnik kompanije Adriatic Marinas Porto Montenegro, kanadski milijarder Piter Mank podsjetio je na svoj dolazak u Crnu Goru i istrajavanje u namjeri da od marine napravi humanu zajednicu.

On je istakao da im je želja da u Tivtu naprave naselje koje će pružati benefite tokom cijele godine i zahvalio građanima Tivta koji podržavaju taj projekat. “Hvala što ste nam dali ovo bogatstvo, ovaj prostor da na njemu razvijamo projekat. Nećemo vas iznevjeriti”, poručio je Mank. Istakavši da je otvaranje podmornice u turističke svrhe kruna obilježavanja 85 godina predsjednik NVO “Podmorničar”, Rajko Bulatović, koji je bio i posljednji komandant podmorničarske flote, istakao je zasluge Ministarstva odbrane, kompanije “Adriatic Marinas” i brojnih pojedinaca koji su podmornicu vratili u stanje kada je bila dio ratne flotile. “Nakon tolikih godina ova podmornica kao dotjerana operska pjevačica koja je ispjevala sav operski repertoar i ja kao njen stari dirigent stojim pred vama. Ona će trajno i mirno ležati na potkladama i predstavljati simbol jugoslovenskog podmorničarsta u Tivtu. Pričaće svojim posjetiteljima kako su generacije mladih i odvažnih podmorničara u čeličnom trupu ovoga broda provodili dane i sedmice u modrim dubinama. Govoriće o znanju i sposobnostima jugoslovenskih inžinjera i graditelja”, kazao je probni komandant “Heroja” Tomislav Drašković, istakavši da se na ovaj način podmornice vraćaju gradu u kome je 1928. godine poniklo jugoslovensko podmorničarstvo. Z.K.

Crna Gora 15

PETAK, 5. 7. 2013.

Putevi kao da su iz horor filmova seoski putevi

PREMINULI Stanka Marka Bulatović rođena Peruničić, 4. jula 2013. u 65. godini. Sahrana će se obaviti 5. jula u 14 časova na groblju u Potrku – Grad.

Dražen Đura Patković u 47. godini. Sahrana će se obaviti 5. jula u 15 časova na Čepurcima.

Radoje Radošev Prelević 3. jula 2013. u 83. godini. Sahrana će se obaviti 5. jula u 14.30 na mjesnom groblju u Tološima. Kuća žalosti Ulica Milana Raičkovića 45.

Rajka Milova Rabrenović rođena Brajović, 3. jula 2013. Sahrana će se obaviti 5. jula u Bijelom Polju.

Petar Ristov Čelebić 3. jula 2013. u 78. godini. Sahrana će se obaviti 5. jula u 13 časova u porodičnoj grobnici u Goričanima.

Milanka Vukićević rođena Rašović, 3. jula 2013. u 57. godini. Sahrana će se obaviti na groblju u Zagoriču 5. jula u 14 časova.

Branko Vukolin Medojević redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, 2. jula 2013. u 63. godini. Sahrana će se obaviti 5. jula u 14 časova na groblju u Slatini – Mojkovac.

Srđa Vasov Jovićević Beća Čoković

rema Informaciji o stanju opštinskih i nekategorisanih puteva na području bjelopoljske opštine u posljednjih nekoliko godina evidentna je značajna investiciona aktivnost lokalne uprave na rekonstrukciji i modernizaciji lokalnih puteva. Asfaltirano je oko 90 kilometara puteva, izrađeno oko 350 kilometara tamponskog sloja, izvršena izgradnja i rekonstrukcija značajnog broja pločastih propusta i mostova, potpornih i obložnih zidova, sanacija klizišta i drugo.

BIJELO POLJE - Evidentno je da pojedini lokalni putevi ili dionice u bjelopoljskoj opštini, nemaju minimalnu širinu kolovoza i trupa puta od pet metara. Većina lokalnih puteva nema kolovoznu konstrukciju potrebnu za srednje-težak saobraćaj, pojedinačni potezi puteva su sa urađenim usponima većim od dozvoljenih, nijesu urađeni u potrebnom obimu odvodni kanali, kvalitetni propusti za odvod vode sa kolovoza i trupa puta. U okviru tehničkih nedostataka kosine usjeka i zasjeka nijesu urađene prema potrebama i propisima, nije precizno i detaljno urađena riješena linija razgraničenja između javnih površina i posjeda u privatnoj svojini pored puteva. Pojedina priključenja na puteve ve-

ćeg ranga nijesu urađena u skladu sa tehničkim propisima. Prema podacima Monstata, u bjelopoljskoj opštini je 306,7 kilometara lokalnih-kategorisanih i 547,80 kilometara nekategorisanih puteva. Značajan broj nekategorisanih puteva prema svojim tehničkim karakteristikama ispunjava uslove da se prekategorizuju u lokalne puteve jer je na njima urađen asfaltni zastor i blizu 400 kilometara tampona. Odbornik SNP-a Veršigora Bulatović smatra da je apsurdno i govoriti o kategorisanim putevima u opštini kad je posljednja informacija sačinjena prije dvije godine. “Ni obilaznicu Vlada nije kategorisala u magistralni put, a u nju

je uloženo 30-ak miliona, tako barem kažu. Što se tiče lokalnih puteva o njima se nema ništa dobro reći. U posljednjih nekoliko godina ništa se nije ulagalo i mislim da je postavljeno svega nekoliko kilometara asfalta, odnosno zakrpljeno udarnih rupa, a makadamski seoski putevi su u užasnom stanju, posebno nakon elementarnih nepogoda”, kazao je Bulatović. Kako je naveo, sasvim je jasno da sredstava u budžetu nema za održavanje putne infrastrukture jer moraju da se vraćaju dugovi za obilaznicu i neke infrastrukturne objekte koji su napravljeni prije nekoliko godina. Slično misli i funkcioner DF Rifat Vesković istakavši da se veoma malo vodi računa o modernizaciji puteva u opštini. “Seoska putna infrastruktura podsjeća na one iz horor fimova. Neke dionice su prepune rupa koje podsjećaju na kratere pa je teško proći i terenskim vozilom do odredišta. Nije čudo što se adekvatno ne održavaju seoski putevi kad se ima u vidu da ni gradske ulice ne mogu poslužiti za primjer. Još se među građanima prepričava anegdota, kada je “Tršova ulica” za neko-

liko godina više puta prekopavana uzduž i poprijeko. To je najrječitiji primjer da je poneko debelo ušićario od tog novca”, kazao je Vesković. Predsjednik SO Džemal Ljušković smatra da je opštinska putna infrastruktura jedna od najboljih u državi. “Duže vremena u kontinuitetu ulažemo u tom segmentu, u postavljanju asfaltnog zastora i proboju i nasipanju putnih pravaca. Bjelopoljska opština je teritorijalno treća po veličini u Crnoj Gori i jedna od najrazudjenijijih i vremenske neprilike često pričinjavaju štetu na putnoj infrastrukturi. Svake godine kroz program javnih radova gotovo u svakom mjesnom centru radi se na popravljanju putne infrastrukture i siguran sam, da nijedna opština u državi u zadnjih 10-tak godina nije asfaltirala više puteva od naše. Prema našim mogućnostima nastavićemo te aktivnosti jer računamo da je selo kroz valorizaciju poljoprivrede i turizma, naša perspektiva. Osim toga veliki broj žitelja živi na seoskom području naše opštine i treba im omogućiti uslove za bolji život”, istakao je Ljušković.

Ljubica Marka Mišković 3. jula 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 4. jula u 16 časova na mjesnom groblju u Vilusima.

Zorka Novaka Bulajić rođena Popović, 3. jula 2013. u 87. godini. Sahrana je obavljena 4. jula na mjesnom groblju Bojna Gomila – selo Zagora.

Bosiljka Milorada Vujošević rođena Janković, 3. jula 2013. Sahrana je obavljena 4. jula u selu Drušići – Riječka nahija.

Luka Vučića Vučević 3. jula 2013. u 70. godini. Sahrana je obavljena 4. jula na Pelevom Brijegu – Bratonožići na mjesnom groblju u 15 časova.

Nada Mitrova Sekulić

iNCiDeNt

Kamenicama na kupače u Krašićima TIVAT - Na obali u Krašićima prije dva dana desio se incident kada je Podgoričanin Željko Petrović verbalno, a potom i fizički nasrnuo na dvije Beograđanke, koje su se sunčale na betonskoj ponti, koju je Petrović podigao u moru ispod svog objekta sagrađenog na nekada prirodnoj kamenitoj obali Krašića. Jedna od turistkinja koja je napadnuta je Vesna Mitrović iz Beograda, koja sa svojom porodicom od 1987. godine tamo ima vikendicu. “Na ponti se sunčala moja prijateljica, Jovanka Dobričanin, a onda se

2. jula 2013. u 49. godini. Sahrana će se obaviti 5. jula u selu Dujeva u 15 časova.

pojavio Petrović i počeo da viče da je ponta njegova privatna svojina i tražio da se nas dvije odmah sklonimo sa, navodno, njegove imovine”, objasnila je Mitrović, navodeći da je njenu prijateljicu polivao vodom iz crijeva, a njoj, pošto je odbila da se skloni uz obrazloženje da je obala javno dobro i da ne može biti privatna svojina, uputio bujicu psovki i uvreda. “Uzvikujući da se gubim i da njemu niko ništa ne može uhvatio me je za mišice i vjerovatno bi me bacio u more da ga u tome nije

spriječio mlađi muškarac”, objasnila je Mitrović, dodajući da je Petrović njenu prijateljicu pokušao da gađa kamenicama zbog čega je incident i prijavila tivatskoj policiji. Prema dosadašnjim saznanjima, sa Petrovićem je na licu mjesta obavljen informativni razgovor i policajci su ga upozorili na ponašanje i poštovanje zakona jer oštećena nije htjela da podnese krivičnu prijavu za fizički napad. Da protiv Petrovića nije podnijela krivičnu prijavu, potvrdila je Vesna, naglasivši da ne želi sebi da upropasti ljetovan-

rođena Marinković, 30. juna 2013. Sahrana je obavljena 3. jula u Beogradu.

Vukašin Nikičin Bulatović (1946). Sahrana je obavljena 2.

Mitrović je hodajući po sudovima. Prema izvještaju JP Morskog dobra od 22. marta ove godine evidentirano je betoniranje i popločavanje dijela morske obale, na dijelu katastarske parcele 173/4 KO Krašići, koje izvodi Željko Petrović. Z.Krstović

jula 2013. u Gornjim Rovcima u najužem krugu porodice.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

PETAK, 5. 7. 2013.

POLITIČKI RIALITI ŠOU

Mnogo buke ni oko čega Evropski parlament donio je odluku o sprovođenju istraga o prisluškivanju EU institucija i građana od strane NSA. Prema pisanju Tanjuga, ta odluka neće uzdrmati odnos EU - SAD

Barak Obama i Angela Merkel u srijedu su razgovarali o špijuniranju EU diplomata od strane NSA. Svjetski lideri su se složili da se uskoro održi sastanak na tu temu.

BRISEL - Ranije juče, Evropski parlament je odlučio da će istragu sprovesti Komitet za osnovna prava i slobode EP, a rezultate će saopštiti najkasnije do kraja godine. Poslanici su sa 483 glasova za, 98 protiv i 65 uzdržanih oštro osudili aktivnosti američke službe u Evropi koje je novinarima britanskog Gardijana otkrio “zviždač” Edvard Snouden, koga su američke vlade optužile za špijunažu. Istovremeno, oni su se u ovoj rezoluciji založili da se “zviždačima” kao što je Snouden da veći stepen zaštite od progona zbog odavanja informacija koje su u interesu javnosti. S druge strane, kako ocjenjuje Tanjug, uprkos gnjevnim glasovima koji se ovih dana čuju iz Brisela i drugih evropskih prijestonica, otkriće da SAD špijuniraju svoje evropske prijatelje neće ostaviti dublje posljedice na transatlantske odnose.

● Moralesova odiseja Tokom proteklih nekoliko dana, gotovo svi evropski zvaničnici su se manjom ili višom dozom indignacije oglasili povodom afere koju je prošlog vikenda lansirao njemački nedjeljnik Špigl, izvještajem da su američke tajne službe nadzirale prostorije EU u Vašingtonu, Njujorku i Briselu, kao i da su prikupljali podatke o komunikacijama desetina, možda i stotina miliona evropskih građana. Skandal je dodatno raspirila “blamaža” nastala odisejom bolivijskog predsjednika Eva Moralesa, koji je prinudno prizemljen u Beč nakon lažne dojave da se u predsjedničkom avionu nalazi “zviždač” Snouden, koji je optužen za špijunažu jer je

novinarima, najprije Gardijana, a potom Špigla, otkrio podatke o aktivnostima Nacionalne agencije za bezbjednost (NSA) u Evropi. Epizoda je pokazala da vazdušni prostor nad Evropom u krajnjoj liniji kontrolišu Amerikanci, jer su kontrolori nekoliko zemalja bez pogovora ispunili pravno sumnjiv američki nalog da ne dozvole prelet Moralesovom avionu. Nadležni su sada u poziciji da ljutitom Moralesu i svojim građanima prilično neuvjerljivo objašnjavaju kako je do toga došlo. Ispostavlja se da EU, osim oštrih riječi, nema namjeru da ozbiljnije zateže odnose sa SAD.

● olandovo “lajanje na zvijezde” i njeMačKa dvoličnost Kad je riječ o konkretnim potezima, najdalje dokle se došlo je prijetnja Francuske da će tražiti da se za dvije nedelje odlože pregovori o Transatlantskom trgovinskom sporazumu (TTS) kojim bi tržišta EU trebalo da se spoje u jedinstvenu cjelinu. Postoje dva razloga što su reakcije EU, pa i pojedinačnih zemalja, na penetraciju evropskog bezbjednosnog sistema ovako prigušene. Prvi je hipokrizija: sada se otkriva da su mnoge zemlje, na primjer Njemačka, bile i te kako svjesne da NSA prisluškuje njihove građane, pa su čak u tome pomalo i učestvovale. Razlog je što u većini demokratskih zemalja, na primjer u Njemačkoj, tajne službe ne smiju da nadziru svoje građane bez sudskog naloga. Ali ako podatke o Njemcima prikuplja NSA, pa ih onda dijeli sa prijateljskom njemačkom službom, onda njemačka

služba može da kaže da je do njih došla legalno. Slične aranžmane NSA je imala i sa većinom drugih zemalja, a naročito sa Velikom Britanijom. Druga stvar je što se sada ispostavlja da su Amerikanci u toj trgovini tajnim informacijama sa evropskim partnerima uzimali više nego što su davali, ali ni to nikog ne bi trebalo da iznenadi. Uostalom, kao što je nedavno primjetio britanski novinar Tim Džuda, ako je tačno da se međunarodni odnosi ne zasnivaju na prijateljstvu nego na interesima, to važi i za prijateljske službe.

● Para vrti gdje burgija neće Mnogo važniji razlog što Evropa baš kao i SAD žudi da se ova neprijatna stvar što prije zaboravi je – novac. Nezgodno je što je skandal izbio baš uoči otvaranja pregovora o TTS, ali kad taj sporazum bude finalizovan, objediniće američko i evropsko tržiste u jedinstvenu cjelinu sa oko 900 miliona potrošača i sa oko 40 odsto učešća u ukupnom globalnom trgovinskom prometu. To će dati transfuziju anemičnoj eurozoni i ojačati evropsku poziciju prema zemljama BRIK, a naročito Kini. Ovako važni sporazumi se ne otkazuju zbog trivijalija kao što su par bubica pronađenih po ambasadama, pa čak ni zbog narušavanja zaštite privatnosti građana. Stoga ne treba da čudi što je fokus ove afere već počeo da se izmješta na za suštinu priče mnogo manje relevantnu, ali medijski mnogo atraktivniju sudbinu bjegunca Edvarda Snoudena, koja poprima sve odlike uspješnog rijaliti šoua.

Ana Čepmen zaprosila Edvarda Snoudena MOSKVA - Nekadašnja ruska špijunka Ana Čepman ponudila je brak bivšem službeniku američke NSA Edvardu Snoudenu koga su američke vlasti optužile za špijunažu. Snouden je, kako se vjeruje, danima u međunarodnom dijelu moskovskog aerodroma gdje, bez pasoša, čeka da li će mu neka država odobriti azil. “Snoudene, da li hoćeš da se oženiš mnome?”, napisala je na svom Tviter nalogu Ana Čepman, koja je iz

SAD protjerana 2010. godine. Bivši službenik NSA je tražio azil u Rusiji, ali je ubrzo povukao zahtjev, pošto je predsjednik Vladimir Putin izjavio da Snouden treba da “prekine aktivnosti koje štete” SAD, ako želi da ostane u Rusiji. Ana Čepman je iz SAD protjerana zbog špijunaže, zajedno sa još devet ruskih agenata. Od kada se vratila u Rusiju, vrlo često se pojavljuje u medijima, što je neuobičajeno za bivše pripadnike tajnih službi.

Ana Čepmen, fotografija iz magazina Maksim

EGIPAT

Mansur po ª faraonº M K

AIRO - Nakon svrgavanja egipatskog predsjednika Mohameda Morsija, dužnost šefa države preuzeo je predsjednik Ustavnog suda Adli Mansur koji je poručio da je Egipat ispravio putanju svoje slavne istorije. Nakon svrgavanja, Morsi je pritvoren, a tokom noći između srijede i četvrtka bilo je više sukoba u kojima je poginulo 14, a povrijeđeno više desetina ljudi. Situacija u Egiptu i juče je bila napeta, istovremeno, UN, EU i SAD pozvale su na smirivanje situacije, uzdržanost od nasilja i što brže vraćanje Egipta demokratskim principima.

Bivši egipatski predsjednik Mohamed Morsi, koji je u državnom udaru zbačen s vlasti, prebačen je juče ujutro u Ministarstvo odbrane, dok je vojska njegove bliske saradnike zadržala u pritvoru u jednoj vojnoj zgradi u Kairu. Portparol Muslimanske braće, čiji je Morsi lider, saopštio je da vojne vlasti drže svrgnutog predsednika, ali da ne zna gdje. Neimenovani bezbjednosni zvaničnik je rekao da se Morsi nalaze u zgradi vojne obavještajne službe, prenio je Rojters, dok SiEn-En navodi da se on nalazi u kućnom pritvoru. Privremeni šef države, dosadašnji predsjednik Ustavnog suda Adli Mansur položio je juče zakletvu čime je stao na čelo države. Ceremoniju je direktno je prenosila državna televizija. Mansur je najavio da će raspisati nove parlamentarne i predsjedničke izbore, ali nije precizirao kada. Prema njegovim riječima, Egipat je “ispravio putanju svoje slavne revolucije” masovnim protestima u kojima se tražila Mursijeva smena. Istakao je i da je pokret Muslimanska braća, kome pripada svrgnuti predsjednik, dio naroda i da je njihova pomoć “u izgradnji nacije” dobrodošla. Ipak, vojne vlasti su izdale naloge za hapšenje oko 300 članova pokreta Muslimansko bratstvo, iz kojeg potiče iz proislamistički predsednik

Morsi. Pozivajući se na bezbjednosne izvore, agencija AP je javila da su uhapšena prva dva čovjeka Muslimanskog bratstva. Uhapšeni su, kako se navodi, Sad el-Katatni, koji je na čelu političkog krila Muslimanskog bratstva, Partije slobode i pravde, i Rašad Bajumi, jedan od zamjenika šefa partije Muslimansko bratstvo. Više hiljada Egipćana, zadovoljni zbog puča, skandirali su juče ispred Ministarstva odbrane “Egipat, Egipat”, dok se Morsijeve pristalice, kojih takođe ima više hiljada, okupilo na jednom trgu u predgrađu Nasr Siti. Oni optužuju vojsku za izdaju, tvrdeći da je izvela državni udar protiv demokratski izabranog predsednika. Egipatski državni mediji saopštili su da je najmanje 14 ljudi poginulo u sukobima između pristalica i protivnika svrgnutog predsjednika Mohameda Morsija, nakon što je vojska saopštila da je dosadašnjem šefu države oduzeta vlast. Najmanje tri osobe su poginule u Aleksandriji, među kojima je jedna žena, koja je nožem ubodena u stomak, a 50 je ranjeno, javila je MENA. Četiri osobe su poginule u sukobima u gradu Marsa Matruh na sjeveru zemlje, rekao je guverner Badr Tanavi agenciji Rojters, dodajući da su svi poginuli Morsijeve pristalice. Tri osobe su poginule u gradu Minija, na jugu zemlje, među koji-

Globus 17

PETAK, 5. 7. 2013.

Ko je privremeni predsjednik Egipta?

Adli Mansur je imenovan za novog predsjednika Ustavnog suda u maju 2013. godine. Rođen u Kairu 1945. godine, i završio je pravni fakultet na Kairskom univerzitetu. Predsjedavao je ustavnom razmatranju zakona o “političkoj izolaciji”, poslije čega je ukinut propis, koji je branio članovima starog Mubarakovog režima da učestvuju na izborima. Mansur se kao kandidat za mogućeg lidera Egipta prvi put pojavio 30. juna, prvog dana najnovijeg talasa protesta. Egipatski mediji pišu da je ovo vrijeme “brzih promjena” za Mansura, čovjeka koji je proveo najmanje 10 godina “u ulozi drugokomandujućeg u sudu”.

oložio zakletvu, Morsi u pritvoru ma dva policajca, a 14 je ranjeno. Na desetine su ranjene u Fajumu, južno od Kaira, gdje su nepoznate osobe upale u sjedište partije Sloboda i pravda, političkog krila pokreta Muslimanska braća, opljačkale ga i zapalile. Jedan od lidera Muslimanskog bratstva izjavio je da taj pokret neće pribjeći oružju ali da ne prihvata vojni režim. Period Morsijeve kratke vladavine ostaće upamćen po pokušajima da sebi obezbijedi široka ovlašćenja, koja su njegovi kritičari upoređivali sa faraonskim. Takav apetit za vlašću i potpunom kontrolom, na kraju ga je i koštao liderske funkcije, na kojoj je proveo godinu dana.

● Apeli zA mir i povrAtAk demokrAtije Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-mun apelovao je na smirivanje situacije u Egiptu i uzdržavanje od nasilja, kao i na obezbjeđivanje osnovnih prava na slobodu govora i okupljanja. “Mnogi Egipćani su u protestima izrazili duboku frustraciju i legitimnu zabrinutost situacijom u zemlji”, naveo je Ban u saopštenju, ali nije osudio egipatsku vojsku nakon državnog udara, naveo je Rojters. Evropska unija pozvala je na uzdržanost i brz povratak na demokratiju u Egiptu, a predsjednik SAD Barak Obama pozvao da se vlast vrati civilnoj vladi. “Pozivam sve strane da se brzo vrate demokratskom procesu, uključujući i održavanje slobodnih i fer predsjedničkih i parlamentarnih izbora i poštovanje Ustava, da se to učini na potpuno sveobuhvatan način, tako da se zemlji omogući da nastavi i završi svoju demokratsku tranziciju”, navela je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton.

Američki predsjednik Barak Obama pozvao je, takođe, egipatsku vojsku da, bez odlaganja, vrati vlast demokratskoj civilnoj vladi, ali akciju koja je juče sprovedena u Egiptu nije ocijenio kao vojni puč, prenose agencije. “Pozivam vojsku Egipta da brzo i odgovorno vrati punu vlast demokratski izabranoj civilnoj vladi i da izbjegne bilo kakvo proizvoljno hapšenje predsjednika Morsija i njegovih pristalica”, naveo je Obama. Prema njegovim riječima, Amerika ne podržava jednu ili drugu stranu, već samo demokratiju i vladavinu prava. Prethodno je Stejt dipartment naredio svim svojim diplomatama i njihovim porodicama iz ambasade u Kairu, sem najneophodnijeg osoblja, da napuste Egipat, u strahu od mogućeg nasilja. Događaji u Egiptu pokazuju da nema brzog i mirnog prelaska iz autoritarnih u demokratske režime, izjavio je juče Aleksej Puškov,

predsjednik Komiteta za spoljne poslove ruske Državne dume, javila je danas ruska agencija Iterfaks. “Događi u Egiptu pokazuju da ne postoji brz i miran prelazak iz autoritarnih režima ka demokratskoj politici. To znači da demokratija ne funkcioniše kao lijek, naročito u zemljama koje nisu dio zapadnog svijeta”, rekao je Puškov prenijela je agencija AFP. Ta agencija je navela da Puškov ne iznosi zvaničan stav Rusije o spoljnim poslovima, ali da je često njegovo mišljenje odraz stava visoki ruskih vladinih zvaničnika. Turska je saopštila da je zbacivanje egipatskog predsjednika Morsija od strane vojske “neprihvatljivo”, i pozvala je na njegovo oslobađanje iz kućnog pritvora. Ministar spoljnih poslova Turske Ahmet Davutoglu rekao je da demokratski izabrani lideri treba da napuste funkciju samo putem izbora, navodeći da je Morsi svrgnut na nelegalan način.

Plan vojske Egyptian armyEgipta road map

Nakon svrgavanja Mohameda Morsija,first prvog Following the overthrow of Egypt’s egipatskog predsjednika izabranog na freely elected leader, Mohammed Morsi, slobodnim izborima, glavnokomandujući armed forces chief General Abdel Fattah egipatske armije general Abdel al-Sisi al-Sisi (left) announced a plan Fatah for a new (lijevo) objavio je plan zathe novu političku political transition with support of tranziciju uz podršku širokog spektra a wide range of political, religious političkih i vjerskih lidera, kao i omladine. and youth leaders Privremena suspenzijaofUstava. Temporary suspension Ekspertska odlučiće o constitution.komisija Committee including predloženim all sections ofamandmanima society and experts to review proposed amendments Predsjednik Vrhovnog Ustavnog Head of Supreme Constitutional suda (desno) vodiće Court,Adli AdliMansur Mansour (top right), zemlju novih during predsjedničkih will leaddocountry interim izbora. Imaće ovlašćenje period until new elections da are izdaje held. ustavne Mansourodredbe will have powers to issue constitutional decrees Formiraće segovernment tehnokratska Formation of of vlada koja će upravljati administrativnim technocrats with full powers to poslovima tranzicije administer tokom affairs during transition Source: Wire agencies

Pictures: Wikipedia

Ustavni sud pozvao je parlament Constitutional court urged to da što prije odobri izbornog quickly approve draftnacrt parliamentary zakona bi se of raspisali izbori electionkako law ahead new elections Novicode etičkiofkodeks garantovaće New ethics to guarantee slobodu freedom medija of media Formation reconciliation Formiraćeofsenational Nacionalni odbor za committee pomirenje Izvršna vlast preduzeće Executive measures will bemjere taken kojima ćeyoung se omladini da to enable peopleomogućiti to be involved bude uključena u državne institucije in institutions of state Egipatskipeople narodurged pozvan da se Egyptian to je stay uzdrži odinnasilnih peaceful protestsprotesta © GRAPHIC NEWS

NOBELOVKA TONI MORISON:

Vjerovanje Amerikanaca da su ª posebniº neće uskoro nestati BEOGRAD - Dobitnica Nobelove nagrade za književnost Toni Morison, koju zovu “Savjest Amerike”, ocijenila je u intervjuu za beogradski Nedeljnik da američki stav da su predodređeni da vladaju svijetom neće nestati u skorije vreme. U intervjuu povodom 4. jula, američkog Dana nezavisnosti, ona je otvoreno govorila ne samo o svojim knjigama, već i o srpsko-američkim odnosima, NATO bombardovanju, američkom “igranju šerifa”, Obami, kao i o “kolegi po Nobelu” Ivu Andriću čijim se knjigama divi. “Sigurna sam da se u svakom narodu uči i podstiče patriotizam. Ipak, vjerovanje u “američku izuzetnost” duboko je ukorijenjeno u SAD, a stav “mi vladamo svijetom” koji ste pomenuli neće nestati u skorije vreme. Ako taj stav spojite sa nekoliko ratnih huškača i profiterstvom, rat sam po sebi opravdava vojnu intervenciju. Tužno, bahato i beskorisno”, navela je Morison. Čuvena književnica je uprkos tome izjavila da će istorija pamtiti Baraka Obamu kao jednog od najboljih predsjednika Amerike. Ona je podržavala i predsjednika Bila Klintona, ali uz opasku da on nije umio da odredi ko je žrtva u konfliktu na Balkanu. “Iskreno se nadam da će se od-

nosi Amerike i Srbije popraviti. Klinton se, po mom mišljenju, osramotio neuspjehom da “pomogne” u Ruandi, pa je njegova intervencija u balkanskom konfliktu zbrisala kritike da je “slab”. Tako je dobio epitet ratnika, koji je u Americi neophodan za lidera”, rekla je Morison. Prema njenoj ocjeni, rat protiv terorizma je istovremeno i lažan i ozbiljan. “Ozbiljan je jer ima krvave posljedice. Proističe iz patrijarhalne zlurade nadmoći i vjerskog fanatizma. Lažan jer opravdava lažno, sporadično nasilje smišljeno da održi strah i servilnost na mnogo načina”, ispričala je poznata književnica za najnoviji broj Nedeljnika.

ZANIMLJIVOST

Pismo žalbe koje će vas oduševiti

Originalno objavljeno u aprilu 2013. godine i usmjereno ka LIATu, karipskoj avio-kompaniji, ovo pismo žalbe dobilo je na pažnji nakon što ga je Ričard Brenson, prvi čovjek kompanije “Virdžin” podijelio sa svojih tri miliona prijatelja na Tviteru u junu. “Kako da napišete pismo u kom se žalite – pročitajte ovo urnebesno pismo koje je napisao jedan iznerviran putnik”, napisao je Brenson. “Dragi LIAT-e, samo bih želio da kažem da je jako obzirno to što svojim putnicima pružate tako detaljnu turu Kariba. Većina drugih avio-kompanija sa kojima sam letio jednostavno žele da me odvedu od tačke A do tačke B, i to prilično brzo. Bio sam zaintrigiran time što ste nam dozvolili da stanemo ne na jednom, već na šest veličanstvenih aerodroma. I ko još želi da sve vrijeme leti samo jednim avionom? Imali smo i priliku da ga mijenjamo svaki put kada bismo sletjeli.

Prilično sam uživao u degustaciji bezbjednosnih skenera na svakom od ovih aerodroma. Zaista mislim da je nečuveno mišljenje mnogih da su svi ti skeneri isti. S obzirom na to da sam imao priliku da me pipaju i brojni ostrvljani, već tada sam imao osjećaj da sam u toplom zagrljaju Kariba. Takođe mi se sviđa što je to sve činjeno za vrijeme mog “ostrvskog vremena”, zato što zaista volim kada imam vremena da upijam atmosferu brojnih aerodromskih čekaonica. Kada je finalni dolazak u pitanju, ko još želi da se vozi trajektom poslije svog tog letenja. Drago mi je što je trajekt davno otišao prije našeg dolaska i to što su svi barovi i restorani prestali da rade. Zato, hvala vam, vi ste zaista prava avio-kompanija Kariba. P. S. Slobodno zadržite torbu, iovako mi se nikada nije sviđala.”

18 Kultura

PETAK, 5. 7. 2013.

PORTO MONTENEGRO

Od futurizma do savremene umjetnosti Radovi Lihtenštajna, Vorhola, Skifana od večeras u Tivtu

GRAD TEATAR

Zidno slikarstvo na Trgu pjesnika u Budvi

Predavanje na temu “Paštrovske crkve i manastiri- zidno slikarstvo” održaće Aleksandar Čilikov večeras u 21 sat na Trgu pjesnika, u okviru književnog programa festivala Grad teatar Budva. Predavanje koje je zasnovano na istoimenoj studiji koju je autor objavio 2010. godine biće održano u čast proslave 600 godina od osnivanja crkve Sv. Nikole Manastira Praskvica. Aleksandar Čilikov rođen je

u Beogradu 1950. godine. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu grupa za istoriju umjetnosti, diplomirao je 1976-77. sa temom “Ikonostas Manastira Morače”, kod profesora Vojislava J. Đurića. Na istom Fakultetu je magistrirao 1987. sa tezom “Manastir Podlastva” kod mentora profesora Vojislava J. Đurića. Doktorirao je 2008. Zaposlen je kao vanredni profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju.

IZLOŽBA

ª Život slovuº u galeriji Velimir A. Leković

Samostalna izložba akademskog umjetnika Zorana Ilića iz Srbije biće otvorena večeras u 21 sat u galeriji “Velimir A. Leković” Kulturnog centra Bar. Umjetnik će se publici u Baru predstaviti sa 30 radova rađenih u akvarel tehnici, iz ciklusa “Život slovu”. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Ana-

stazija Miranović. Zoran Ilić (1960), je diplomirao na Fakultetu primjenjenih umjetnosti u Beogradu, u klasi Stjepana Filekija. Od 1995. godine, predaje Kaligrafiju na Fakultetu umjetnosti u Prištini.Vanredni je profesor na predmetima Pismo i Tipografija na Fakultetu umjetnosti u Nišu. Član je ULUPUDS-a.

Izložba “Od futurizma do savremene umjetnosti” biće otvorena večeras u 20 sati u Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru. Impozantna postavka obuhvata više od 106 originalnih radova velikih savremenih umjetnika kao što su: Lihtenštajn, Vorhol, Skifano, Holidej, Engels, Kunelis, Paskali, Rotela, Maseli. Likovna publika će biti u prilici da pogleda kultna Voholova djela “Red Lenin”, “Conspiracy in Dallas” i “Flowers”. Na dva nivoa Zbirke u Porto Montenegru naći će se i radovi Danila Bućija, Kristijana Petrućija, Fabricija Kampanele, Majkla Kosira, Patricije Pre, Elija Varuna, Ričarda Pitarija, Đulijana Giđantija, Đampistonea, Elijaha Đoija, Gabrielsa i Kanta, osnivača NAJS pokreta. U postavci će biti i djela troje crnogorskih vajara: Adina Rastodera, Željka Reljića i Vlatke Vujošević. Kustos izložbe je Mauricio Skudiero istoričar i likovni kritičar. Bio je kustos više od 800 izložbi širom svijeta, a autor je više od 700 kataloga i likovnih prikaza. Na otvaranju izložbe biće predstavljena i monumentalna instalacija od gvožđa, koju već nekoliko dana u Tivtu radi italijanski skulptor Giđanti. Ovo djelo biće dar Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru. Poklon predstavlja znak zahvalnosti italijanske galerije za početak dobre saradnje sa Porto Montenegrom i uzbudljivog umjetničkog ljeta.

Izložbu “Od futurizma do savremene umjetnosti” organizuje galerija Diomadea Art International, kulturno udruženje M.I.C.RO, Por-

to Montenegro i Narodni muzej sa Cetinja. Radno vrijeme izložbe je svakog dana od 17 do 22 sata, a ulaz je besplatan.

FILM

ª Sve toº u Jerevanu Kratki igrani film “Sve to” u režiji Branislava Milatovića uvršten je u zvaničnu takmičarsku selekciju jednog od najznačajnih festivala u istočnoj Evropi, 10. Internacionalnog Filmskog Festivala “Golden Apricot”, koji će biti održan od 7. do 14. jula u Jerevanu. Festival je podijeljen u tri takmičarske kategorije (dugometražni igrani, kratkometražni igrani, dokumentarni film) i nekoliko pratećih programa, a film “Sve To” je odabran u 35 od prijavljenih 1.200 filmova, koji će se takmičiti u kategoriji kratkometražnog igranog filma, a koja nosi naziv “Apricot Stone”. Kratki film “Sve to” je jedini film iz bivše Jugoslavije u ovoj katego-

riji, dok će se u kategoriji dugometražnog filma naći film “Krugovi” reditelja Srdana Golubovića. Predsjednik žirija 10. Internacionalnog Filmskog Festivala “Golden Apricot” je čuveni mađarski oskarovac Ištvan Sabo. Uloge u filmu tumače Slavko Štimac, Momo Pićurć i Jovan Miranović. Scenario su napisali Branislav Milatović i Ognjen Spahić. Direktor fotografije je Ivan Kostić, direktor filma Ivan Đurović. Muziku je uradio Milivoje Pićurić, montažu Vladimir Radovanović, a dizajn zvuka Bobo Stanišić. Producent filma je Montenegro Art Production, a ko-producent Artikulacija Production.

Kultura 19

PETAK, 5. 7. 2013.

Predstava “Kučkini sinovi”, u dramatizaciji i režiji Džonija Hodžića, biće premijerno izvedena večeras u 21 sat u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović”. “Kučkini sinovi” je predstava nastala na pjesničkom ostvarenju Jevrema Brkovića. Riječ je o predstavi mentaliteta, koja snagom Brkovićevog pjesničkog izraza, upućuje kritiku savremenom crnogorskom društvu, upućuje kritiku savremenom crnogorskom društvu, snažno demistifikujući crnogorski moral i već izanđalu floskulu o “čojstvu i junaštvu”. U predstavi igra Ivana Milašević. Asistent režije je Sejfo Seferović, za ton je zadužen Dražen Milić, svijetlo je postavio Nemanja Klikovac, a rekviziter je Željko Jovanović. Vizuelni identitet predstave potpisuje Damir Hodžić, a folklorne elemente Marko Savićević.

Dame čuvari tradicije Koncert kvinteta Vjere Nikolić pod nazivom “Dame čuvari tradicije” biće održan večeras u 21 sat u prostoru Moderne galerije u Budvi, a narednog dana u JU “Crvena komuna” u Petrovcu sa početkom u 20 časova. Ansambl čine: Tatjana Krkeljić – flauta, Zorana Jovanović – flauta, Mirjana Rajčić – klavir, Ana Mihaljević – klavir i Vjera Nikolić – klavir. Koncertni program čine kompozicije: “Veselica”, “Đevojko, đevojko”, “Sejdefa”, “Primorkinja konja jaše”, “Knjigu pišu Gusinjke đevojke”, “Poljem se vija”, “Poranila Jagoda na vodu”, “Mlada Jelka ljubi Janka” i “Milica jedna u majke”.

Čarolija teatra uz koju se ljepše raste KotorsKi festival pozorišta za djecu

Svetkovina i mnoštvo programa za najmlađe u Starom gradu do 10. jula Jelena Boljević

od motom “Kako rastu veliki ljudi” na više od 30 lokacija počela je teatarska svetkovina za najmlađe - Kotorski festival pozorišta za djecu. Ovogodišnje izdanje Festivala obara rekorde u broju programa i učesnika, u prosjeku sa devet programa dnevno. Direktor Fondacije Kotorski festival pozorišta za djecu Petar Pejaković u razgovoru za Dnevne novine kaže da su tokom protekla tri festivalska dana komentari djece i stručne publike bili izvanredni, a starijim tinejdžerima toplo preporučuje predstavu “Žabar” koja je večeras na programu.

Međunarodni festival pozorišta za djecu otvoren je 1. jula izvođenjem italijanske predstave “Baba Jaga”. Prvi put na festivalu učestvuju pozorišta iz Španije, Njemačke, Portugala, Velike Britanije, a čak tri domaće predstave uvrštene su u program. To su Lutkarska predstava “Crvenkapa” Nikšićkog pozorišta “Šćućkin”, “Pinokio” Gradskog pozorišta iz Podgorice i “Žabar” Zetskog doma sa Cetinja. Riječ je o predstavi čiju režiju potpisuju Lidija Dedović i Petra Veber, a koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim, jer se bavi temama rijetkim u domaćem teatru - nasiljem, delikvencijom i narkomanijom, kaže direktor Fondacije Kotorski festival pozorišta za djecu Petar Pejaković. “To je predstava koja izaziva kontroverze. Prva domaća predstava koja se bavi tom vrlo značajnom tematikom i problemima adolescentskog perioda. To je nešto čemu se rijetko ili skoro nikako ne posvećuje pažnja, ne samo u pozorištu, nego i drugim umjetničkim oblastima. I generalno, kada je riječ o stvaralaštvu za taj tinejdžersko - adolescentski uzrast, to je najoskudnije. Nekako se samo čeka da taj period, tih sedam, osam ludih godina, prođe. Mislim da je to najranjiviji period i odlučujući za formiranje ličnosti, pa je tu doprinos nas koji se umjetnički izražavamo veoma bitan”, ističe Pejaković. Moto ovogodišnjeg festivala je “Kako rastu veliki ljudi”, a specijalno za ovogodišnje izdanje Pejaković je uradio predstavu “Njegoš za djecu”. Ona je posvećena obilježavanju 200 godina od Njegoševog rođenja, i kroz priču o njegovom djetinjstvu i odrastanju pokušaće da otkrije šta je to potrebno da darovita djeca, a

liKovna umjetnost

Slike Slobodana Slovinića u Beranama Izložba slika Slobodana Boba Slovinića biće otvorena večeras u 20 sati u Spomen kući vojvode Gavra Vukovića u Beranama. Na izložbi će biti prikazana 32 rada (ulja na platnu) koja pripadaju ciklusima “Le Corps” (19882013) i “Mare Montenegro” (20012013). Izložbu će otvoriti direktorka Centra za kulturu Berane Vesna Novović. Slobodan Bobo Slovinić rođen je 1943. godine u Budvi. Diplomirao je 1966. godine na Akademiji za primijenjene umetnosti u Beogradu, na odsjeku unutrašnje arhitekture, u klasi prof. Đorđa Krekića. Bio je na studijskim putovanjima: Grčka, Njemačka, Francuska, Italija, Irak, SSSR, Španija. Do sada je imao preko 40 samostalnih i više od 300 grupnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je mnogobrojnih državnih i

Petar Pejaković

međunarodnih nagrada i priznanja. Istaknuti je kulturni stvaralac Crne Gore od 2010. Član je ULUCG i ULUPUCG-a od 1968. Za sekretara Odbora za likovne umjetnosti CANU izabran je 1978. godine, a 1982/83. postao je član “Maison des Artistes” u Parizu. Učestvovao je u radu više slikarskih kolonija. Kreirao je više od 400 projekata unutrašnjeg uređenja prostora i drugih projekata od kojih je većina realizovana. Bio je profesor na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. Objavio knjige: “Pariski zapisi” (1996); “Umjetničke zbirke Centra savremene umjetnosti Crne Gore” (2010); “Ars Libris 19992012” (2013). Osim slikarstva i likovne kritike, bavi se enterijerom i dizajnom. Organizatori izložbe su Centar savremene umjetnosti Crne Gore i Centar za kulturu Berane. Izložba će trajati do 25. jula.

kako naš sagovornik primjećuje sva djeca jesu darovita, jednog dana postanu značajni ljudi. “Predstava postavlja pitanje šta Crna Gora kao jedna mala država, treba da uradi, i svi mi, i Festival svojim skromnim doprinosom, i svi koji radimo u kulturi sa djecom i mladima, šta treba da učinimo da djeca izrastu u neke velike i značajne ljude koji će nam donositi dobro”, kazao je Pejaković. Festival donosi u prosjeku devet programa dnevno, na više od 30 lokacija u Starom gradu, a predstave će se igrati i u Risnu, Perastu, Tivtu, Herceg Novom. Pored glavnog, pozorišnog programa, velika pažnja posvećena je i muzičkim, literarnim i likovnim programima. “Postavili smo različite instalacije po gradu, koji je postao jedna velika galerija, jedan otvoreni prostor i jedna velika izložba. Za svakoga ponešto”, kaže Pejaković. Kotorski festival ima lijepu i dugu tradiciju njegovanja pozorišnog stvaralaštva za djecu, a ove godine je priznanje za dugogodišnji trud priznanje stiglo i iz Evrope. Festival je dobio sredstva iz EU fonda za kulturu, što je još jedna potvrda da se pozicionirao na mapi evropskih manifestacija. “Važno je istaći da smo među 11 festivala koji su dobili finansijsku podršku od prijavljenih 235. To je nagrada za rad koji smo uložili i potvrda da smo na mapi najkvalitetnijih festivala, ne samo kada je riječ o pozorištu za djecu, već i u drugim umjetničkim disciplinama. Zanimljivo je da nam se od tada javilo 10-ak menadžera sa kojima ranije nijesmo sarađivali i očito je da će nam sada biti otvorena još mnoga vrata”, dodao je Pejaković. On smatra da je ovo značajno ne

● FoTo priča

FOTO: anka gardašević

ª Kučkini sinoviº u Dodestu

samo za kotorski festival, već i za i za crnogorsku kulturu. “Mnogo stvari je povezano tu. I turistička ponuda i pedagoška misija koju imamo. Festival je dosegao jedan značajan nivo i sada je pravi trenutak da se vidi šta je njegov dalji mogući razvoj, koji je njegov značaj za Crnu Goru i Kotor i na koji način se taj njegov uticaj na razvoj i odrastanje djece i mladih možemo

da proširimo i tokom cijele godine”, kazao je Pejaković. Reditelj otkriva da postoji ideja da se uradi jedna predstava koja će predstavljati Kotor Art i Festival pozorišta za djecu širom zemlje i regiona. Ideja je da to bude predstava zgodna za putovanja, da se ne igra samo tokom festivala, da je vidi širi krug ljudii da to bude kvalitetna, savremena estetika.

ª Snježanaº i ª Žabarº MINI TEATER iz Ljubljane iyvešće na Pjaci od kina večeras od 21 sat predstavu “Snežana”, a Kraljevsko pozorište Zetski dom komad “Žabar” na Ljetnjoj pozornici od 22 sata. Priča o Snežani oživljena je u formi dosjetljvog, živahnog i sarkastičnog doživljaja o trenutnom stanju svijeta, dok istovremeno zadržava sve motive bajke koji su osnova ove predstave. “Žabar” je namijenjen starijim adolescentima i odraslima. „Ne sumnjajmo u sunce koje se

ispod oblaka ponekad krije” naziv je programa koji će izvesti plesna škola “Sunce“ iz Prokuplja na Trgu od oružja od 20 sati. U istom terminu, u Kulturnom centru igraće predstava „Alisa u zemlji čuda“ Gradskog pozorišta Teatar 91 iz Aleksinca. Koncert polaznika seminara za solo pjevače koji vodi prof. Lilia Ilieva iz Bugarske počeće u Crkvi SV.Duha u 21 sat, a na Trgu od oružja možete vidjeti “Bajkoviti svijet” Art grupe Montenegro iz Kotora.

Rekordna cijena za El Greka

El Grekova slika “Sveti Dominik u molitvi” postigla je rekordnu cijenu za sliku nekog starog španskog majstora, pošto je na aukciji u Londonu prodata za 10.750.000 eura. Slika stara 400 godina jedna je od dvije El Grekove slike koje su u srijedu bile na prodaji, rekao je Aleks Bel iz Sodbija. Slika je prodata posle “žestokog nadmetanja”, piše AFP. Slika je urađena u Toledu u 15. vijeku i na njoj je vidljivo i raspeće koje je El Greko često koristio na svojim slikama svetaca. Londonska aukcija privukla je i rekodran broj kolekcionara iz Azije i sa Bliskog istoka, a prodato je umjetničkih djela u vrijednosti preko 35 miliona funti.

20 Reportaže

PETAK, 5. 7. 2013.

Misija

Ratimir Jeftović na Sinaju davne 1963/64. godine

Mirovnjak sa Sinaja Sjećanja pripadnika inžinjerijske jedinice na mirovnu misiju na graničnom pojasu u zaraćenoj zoni

Sedamdesetdvogodišnji Ratimir Rajko Jeftović, penzioner iz bjelopoljskog sela Žiljak-Bistrica davne 1963/64. godine kao pripadnik JNA proveo je pola godine u mirovnoj misiji između Egipta i Izraela. Pripreme za odlazak na Sinaj trajale su oko mjesec i po. Formiran je odred od 2.000 vojnika iz gotovo svih krajeva bivše Jugoslavije koji su bili spremni da na ovoj užarenoj tački razdvajaju zaraćene strane. “Prije odlaska na zaraćeno područje imali smo intenzivne pripreme i vježbe u kasarni na Banjici. Prije toga smo prošli neophodne zdravstvene testove u Sarajevu”, priča Ratimir. Sa njim je, što mu je mnogo značilo, bio i njegov sugrađanin Šućro Begović iz Rasova. “Odred se ukrcao na brod “Jugoslavija” u luci Rijeka. Do odredišta se putovalo četiri dana i tri noći i pratila nas je takva neizvjesnost, da sam na momente pomišljao da nikada više neću vidjeti svoje najmilije”, priča Jeftović.

Iskrcavanje u luku Poldsajd i stupanje na egipatsko tlo, po njegovom kazivanju, posebna je priča. “Ne može se opisati osjećaj kada odlaziš na užareno tle zahvaćeno ratnim dešavanjima i kada sa susrijećeš sa kolegama vojnicima čiju započetu mirovnu misiju nastavljaš, kako se ukrcavaju na brod i vraćaju u našu lijepu Jugu”, sa sjajem u očima govori Ratimir. Tu su im se putevi razdvajali, novi mirovnjaci su odlazili kroz pustinju na odredište, a oni koji su odslužili svoj dio posla odlazili bi kući. “Zatim smo se ukrcali u voz i kroz pustinju putovali 15 sati do odredišta El Aršin, gdje je bio stacioniran logor koji se zvao “Mala Jugoslavija”. Naš zadatak je bio da obezbjeđujemo egipatsku granicu u dužini 80 kilometara”, s ponosom besjedi Rajko. Sjeća se kako je to bilo vrijeme mučnog privikavanja na nove okolnosti i nov način života. “Hrana, kojom su nas snabdijevali Amerikanci, bila je posebna priča.

Riba iz konzervi i suvo meso su bili stariji od mene, a iz cistijerni smo dobijali ustajalu vodu koju smo hladili u frižiderima koji su bili priključeni na agregat”, prisjeća se mirovnjačkih dana prekaljeni vojnik. Tu je, kako kaže, “zaradio” i kamenac u bubregu, a da ne govorimo o strahovanju da odnekud ne doleti smrtonosni projektil ili kakva granata. Posebno su vodili računa da ne upadnu u minska polja. I pored sveg opreza, dogodilo da jedan jugoslovenski oficir sa vozačem i džipom dospije baš na minsko polje i strada. “Nastradao je baš kada se otišao da posjeti djevojku Izraelku. Takođe je jednom prilikom naš vozač pošao džipom u pustinju da posjeti beduinku. Ljubomorni beduini na put su mu postavili minu. Zahvaljujući spletu srećnih okolnosti i vjerovatno gestu humanosti, jer je vozač prethodno u logor beduina dopremio hranu, upozorili su ga i time je izbjegao tragičnu sudbinu”, pripovijeda nam Rajko. Iskustvo koje je imao kao član ove mirovne misije, koja je trajala pola godine, za njega je ostala “jedna lijepa životna epizoda” i veliko “mladalačko iskustvo”. Kaže da je “pomalo ljut na naše zvaničnike, kada prilikom ispraćaja crnogorskih vojnika u Avganistan izjavljuju da su “i ranije neki naši vojnici bili u nekim misijama”. “Oni izgleda ne shvataju da smo i mi bili ponos naše Jugoslavije kao što su danas naši vojnici ponos Crne Gore”, s prekorom kaže Jeftović. Beća Čoković

Šućro Begović i Ratimir Jeftovic na Sinaju

Reportaže 21

PETAK, 5. 7. 2013.

Gastronomija

Kozji sir kojem nema ravnog Peđa Puletić, travar i novopečeni proizvođač aromatičnog kozjeg sira

Domaćinstvo sa Sinjajevine pokrenulo pionirski projekat - proizvodnju dimljenog sira Zorica Bulatović

olašinski kraj je odavno poznat po čuvenom lisnatom siru, ali, kako stoje stvari, možda će uskoro postati još poznatiji po proizvodnji kozjeg dimljenog sira.

Naš domaćin, poznati travar Peđa Puletić, o kome su već pisale DN, iz kolašinskog sela Lipovo, na 11 kilometru od grada, ispod same planine Sinjavine, tačnije Kulića Polja živi na jednom skromnom imanju, sakupljajući ljekovito bilje. Dosjetio se da bi proizvodnju ljekovitog bilja mogao upotpuniti proizvodnjom sve traženijeg što zbog ukusa, što zbog blagotvornog uticaja na zdravlje, dimljenog kozjeg sira. Na nadmorskoj visini od 1.100 m dočekao nas je svjež vazduh, koji omamljuje mirisima planinskih trava. Trpeza pred nama nije bila dugo prazna, već nam je domaćin odmah poslužio domaću šljivu i već hvaljeni dimljeni sir.

Specijalitet kuće Puletić, dimljeni kozji sir, imao je koru koja se žutjela kao ona na trapistu i nešto mekše jezgro nalik dobrom feta siru, sa dodatnom notom dima. Čak i osvjedočeni ljubitelji sira teško bi mogli ocijeniti da se radi o kozjem proizvodu. Kako nam je Peđa kazao, na ideju o pokretanju proizvodnje ovog sira došao je kad je bio u gostima kod sestre u Srbiji. Tada je probao domaći trapist od kravljeg mlijeka i odmah od domaćice zatražio recept. “Kako moja majka ne drži krave već koze riješio sam da isprobam recept sa kozjim mlijekom. Nije bio raspoložen da nam oda potpunu recepturu, ali je ipak postupak opisao Jarići sa Peđine mini farme koza

u glavnim crtama. “Nakon što se mlijeko usiri, odstoji 24h kako bi se dobro ocijedilo. Sir se potom cijeli dan suši viseći u mrežici iznad kotla u sušari u kojoj su prethodno naložena drva. Tada se odlaže na tamnom i hladnom mjestu kako bi se završio proces “zrenja”. Kako imam samo dvije koze, a za 1kg ide osam litara mlijeka, svaki treći dan dobijem po jedan kilogram sira”, objasnio nam je Peđa. Kako je kazao, cijena kilograma Ukusni kozji sir sa Sinjajevine

ovog sira kreće se od 15-20 eura, što nudi dobru perspektivu ako bude uspio da razvije posao. Peđa je uvjeren da će pored lisnatog sira koji je postao zaštitni znak ovog kraja, dimljeni sir zavrijediti da se nazove pravim crnogorskim brendom. Ovaj preduzimljivi domaćin osmislio je i originalno pakovanje za svoj proizvod - uvjeren je da bi sir, budući da je okrugao, trebalo pakovati u originalnu crnogorsku kapu. “Pošto se bavim sakupljanjem lje-

kovitog bilja i pravljenjem raznih melema, znam koliko su naše planine bogate ovim važnim travama. Zanimljivo je da koze biraju najkvalitetnije i najzdravije trave. Zato nije ni čudo što su neki ljudi koji su obolijevali od teških bolesti posmatrali šta koze brste i brali to rastinje kako bi ga i sami u nekom obliku konzumirali. Mnogima se nakon korištenja tih trava zdravstveno stanje uveliko poboljšalo”, s osmijehom nam je kazao Peđa na odlasku.

22 Zabava

PETAK, 5. 7. 2013.

TERRANEO FESTIVAL

Pojačana ekipa di-džejeva

EXIT 2013

I Nišville gost na Petrovaradinu

Nakon uspješnog izdanja u 2012. godini, kad su publiku ispred Red Bull bine rasplesala velika imena svjetske elektronske scene, akademija i ovaj put dolazi na Terraneo festival u Hrvatskoj i priprema program za sva tri dana festivala. Novost ove godine je da se Red Bull seli na otvoreni prostor i to na lokaciju na kojoj je prošle godine bio postavljen Aero stejdž. Od 7. do 9. avgusta posjetioci Terraneo festivala uživaće u zvucima renomiranih imena svjetske di-džej scene kao što su Norman Jay, Rashad i Spinn, Džesi Bojkins III, Kyodai, Mad Mats i

mnogih drugih regionalnih i stranih muzičkih umetnika. Red Bull je svjetska putujuća serija muzičkih radionica i festivala, platforma za one koji svojim talentom doprinose današnjoj muzici. Osnovana je 1998. godine i do danas je posjetila mnoge svjetske gradove pretvarajući ih u svjetove gdje se sve muzičke granice i žanrovi brišu. U maju ove godine 15. izdanje akademije održano je u Njujorku, a u sklopu radionica, festivala, klupskih noći i koncerata nastupilo je preko 230 izvođača. E.Z.

Exit festival će ove godine podržati i ugostiti Nišville Jazz festival na Petrovaradinskoj tvrđavi. Prema riječima organizatora, sa ovim festivalom stiže i bend Proces koji će nastupiti na Fusion bini u petak, 12. jula. Bend Proces iz Niša je ska-pank bend koji plijeni pozitivnom energijom već više od 15 godina. Kao pravi predstavnici Niša i Nišvilla obogatiće i upotpuniti Fusion binu zaraznim i veselim pjesmama. Dušan Kovačević, predsjednik upravnog odbora Exita festivala rekao je da je veoma srećan što će ugostiti i podržati jedan značajan festival kao što je Nišville. “Smatram da je Nišville, kao i Exit od nacionalne i međunarod-

ne važnosti za Srbiju. Pored promocije muzike, stranih i domaćih izvođača, promoviše i toleranciju, edukaciju mladih i postavlja bitan stub u izgradnji sistema vrijednosti naše zemlje”, rekao je on, a direktor Nišville festivala, Ivan Blagojević je dodao: “Stvaranje brendova u kulturi je težak i mukotrpan posao. Srbija nije tako bogata brendovima da bi ih se lako odricala. Upravo država i lokalna samouprava imaju višestruke koristi od ovakvih manifestacija kroz indirektno oporezivanje svih onih koji zarađuju oko festivala. I Exit i Nišville promovišu evropske vrijednosti kulture i tolerancije predstavljajući svjetski priznate izvođače ne zapostavljajući

ni svoju tradiciju angažovanjem kvalitetnih domaćih umjetnika”, zaključio je on. OPREZ - FALSIFIKOVANE ULAZNICE Organizatori festivala su apelovali na posjetioce festivala da zbog pojave preprodavaca i falsifikatora na društvenim mrežama, ulaznice za Exit 2013 kupuju na zvaničnim mjestima za kupovinu ulaznica. “Čak i ako falsifikovane ulaznice izgledaju kao prave, ulaz na Exit sa njima neće biti moguć, jer je iskjučivo validna naša baza podataka. Podaci iz naše baze moraju da se poklapaju sa bar kodom na ulaznici, što je u slučaju falsifikovanih ulaznica nemoguće”, naglasili su iz organizacije. Fi.J.

Zabava 23

PETAK, 5. 7. 2013.

INTERVJU

Da bi smršala bavi se tajladskim boksom Natali Dizdar za DN o novom spotu, privatnim i poslovnim ljetnjim planovima Filip Jovović

adarska pjevačica Natali Dizdar oduševljava sve svojim fenomenalnim glasom i zaraznim osmjehom, ali i posljednjim spotom za singl “Grijeh” koji je osvojio sve regionalne top-liste. Pred njom je radno ljeto, ali ipak planira da odvoji neko vrijeme samo za sebe i svog dugogodišnjeg dečka.

Nedavno je predstavljen spot za vaš singl “Grijeh”, planirate li uskoro i album? Trenutno ne planiram ništa jer mi je počelo ljeto, odmaram se, slušam super muziku, radimo koncerte i promovišem svoj novi singl, putujem po lijepoj našoj, a uskoro ću, nadam se i malo dalje otići. Kakvi su koncertni planovi za ovo ljeto, da li ćete posjetiti i Crnu Goru? Sljedeći koncert nakon fantastičnog nastupa u Rovinju na Vintage Dolce Vita festivalu je Beograd kojem se jako veselim, jer ćemo svirati na pozornici kluba BitefArtCaffe u ljetnoj šemi. U Crnu Goru ove godine nijesmo svaraćali, ali bih ja svakako to voljela i nadam se da ćemo do kraja godine realizovati koncert i kod vas. Šta se dešava kada ste “luda i mudra i divlja u istom trenu”? Uff, svašta (smijeh). To su neki nezaboravni trenuci u životu, duhovna i emocionalna hrana, čista inspiracija nakon koje se uvijek dignete jednu stepenicu više... Već 12 godina ste u srećnoj vezi? S obzirom na to da smo svjedoci veza javnih ličnosti koje su kratkog roka, šta je to što vas je održalo tako dugo zajedno? Pa imali smo i mi svojih on/off trenutaka, ali eto, uvijek nas je ljubav ponovo spajala, bez obzira na različitosti u karakterima i turbulentno razdoblje adolescencije kad ne znaš sto bi od sebe i života. Ljubav je za mene početak, sredina i kraj svega. Volite surfovanje, sa čime biste uporedili osjećaj kada se nalazite na vrhu najvišeg talasa? Da li su vam zanimljivi još neki ekstremni

sportovi i zašto? Moram priznati da moj najveći “talas” nije bio nešto posebno velik, više sam se surfala na morskoj pjeni nego na pravim velikim talasima (smijeh), ipak sam početnik u tom sportu i treba neka praksa da bi se uhvatili veći talasi. No, eto nadam se da ću ovog ljeta uspjeti da realizujem neko surfovanje. Inače, volim gotovo sve sportove, osim onih koji podrazumijevaju loptu u ruci, to mi je draže gledati na televiziji. Da li je za toliko interesovanje za sportove djelimično odgovoran i vaš dečko? Zapravo i ne. Sportom sam počela da se bavim rekreativno sa 19 godina i to zato jer sam na šou koji me lansirao u medijski prostor dobila nekoliko kilograma viška, bar što se mog mišljenja tiče i shvatila da ipak ne mogu jesti sve i svašta bez ikakvih posljedica, a da ne treniram. U međuvremenu sam počela da treniram tajlandski boks i zavoljela sport tako da mi je kasnije postao sam sebi svrha. Da li ćete i poslije preseljenja u Australiju nastaviti da se bavite muzikom? Nemam konkretan plan preseljenja i sad mi je žao što sam išta spominjala, jer me konstantno svi pitaju kad se selim (smijeh). A sve što sam rekla je zapravo bio odgovor na pitanje gdje bih voljela živjeti osim u Hrvatskoj.

KONKURS

Statirajte u ª Igri prijestolaº Producenti popularne televizijske serije “Igra prijestola” su raspisali konkurs u kojem se traže muški i ženski statisti koji će učestvovati u snimanju četvrte sezone koja počinje 20. avgusta u Dubrovniku. Ukoliko želite da budete dio ekipe koja radi četvrtu sezonu popularne serije, sada imate priliku da ispunite svoju želju. Statisti za muške uloge moraju da budu od 18 do 70 godina starosti, a za ženske uloge od 15 do 60 godina. Stvari malo drugačije stoje ako konkurišete za mlađe muške uloge (od 18 do 35 godina starosti), jer je poželjno da budete sportski građeni. U aplikaciji na sajtu kuće “Embassy Films”, potrebno je navesti detaljne lične podatke, uključujući visinu, težinu i broj cipela. Takođe, obavezno je poslati tri fotografije (portret, figura i profil), ali i konfekcijski broj, boju očiju i kose. Snimanje četvrte sezone počinje 20. avgusta u Dubrovniku, gdje će se raditi do 20. septembra, a zatim se ekipa seli u Split, gdje će snimanje trajati do 10. oktobra. Prijavnu formu možete popuniti na internet adresi: www.embassyfilms-casting.com. E.Z.

HOT! Nikol Nil je britanski model čije fotografije ne viđamo često, ali kada se one pojave na internetu, to je nešto posebno. Tako je bilo i ovog puta, kada je pozirala pokazujući svoje zavodničke vještine.

24 Zabava

PETAK, 5. 7. 2013.

YOUR FACE SOUNDS FAMILIAR

Imitatori na Prvoj

Muzički šou “Your Face Sounds Familiar” u septembru stiže u Srbiju zahvaljujući Prvoj TV. Ovaj spektakularni šou se razlikuje od ostalih sličnog sadržaja po tome što se u njemu takmiče poznate ličnosti. Domaće zvijezde biće prerušene u domaće i svjetske popularne pjevače i imitirajući ih iz nedjelje u nedjelju boriće se za prvo mjesto. Izazov će postajati sve veći kako budu pjevali na stranom jeziku, imitirali osobe suprotnog pola ili različitih godina. Takmičare ocjenjuju žiri i publika, ali i učesnici međusobno daju sud jedni o drugima. Poeni se sabiraju iz emisije u emi-

Pop pjevačica Nataša Bekvalac gostovaće u emisiji “Glamur kafe” na TV “Happy” gdje će otkriti neke svoje tajne o kojima do sada nije pričala. Ona je priznala da je u Miodraga Kostića bila zaljubljena, kao i to da su živjeli zajedno četiri godine. Kada voli, kaže da nije normalna.

siju i pravi se rang-lista sve do polufinalne emisije, kad počinje ispadanje. Šou je humanitarnog karaktera, pa će pobjednik novac koji je prikljupljen glasovima publike dodijeliti onima kojima želi. “Prva priprema vrelu jesen, osvježićemo program novim projektima i ponuditi nove formate kao što je ‘Your Face Sound Familiar’, šou koji osvaja medijsko tržište širom svijeta. Cilj nam da postavljamo sve više standarde, te ćemo tako ponovo pomeriti granice u domenu zabavnog programa”, kažu na TV Prva, a prenose srpski mediji. E.Z.

Esma nacionalni umjetnik Poznatoj makedonskoj pjevačici Esmi Redžepovoj Teodosijevski ukazana je čast prestižnom nagradom koju je dobila povodom 55 godina uspješne karijere. Kraljici romske muzike uručena je titula nacionalnog umjetnika Makedonije za 2013. godinu. Redžepova je ovom prestižnom nagradom dobila nacionalnu penziju od 60.000 makedonskih denara, odnosno 1.000 evra, ali joj je ukazana i posebna čast i zahvalnost za promovisanje makedonske muzike u cijelom svijetu. U bogatoj karijeri, Esma je izdala petnaest albuma i održala više od dvanaest hiljada solističkih koncerata širom sveta, a do sada je već dva puta odnijela titulu nacionalnog umjetnika. E.Z.

● FOTO priča

Jedna od najpoznatijih glumica iz svijeta telenovela Gabrijela Spanić pojavila se na naslovnoj strani novog broja venecuelskog izdanja magazina “Caras”. Osim najnovijih fotografija, na kojima je popularna Gabi u elegantnom izdanju, glumica je dala ekskluzivan intervju u kojem je pričala o problemima iz privatnog života. “Uprkos nedađama koje su me snašle posljednjih desetak godina, hrabro sam se borila i iz svega izašla jača. Pokušali su da me unište, čak su mi prijetili da će me ubiti, ali neprijateljima nijesam pružila zadovoljstvo da me vide poraženu. Iza mene je 20 godina uspješne karijere, a ispred blistava budućnost. Razmišljam samo o novim poslovnim izazovima i sinu, koji mi je najvažniji”, poručila je Gabi, koju je, kako glumica tvrdi, pokušala da ubije asistentkinja na nagovor njenog zeta, muža Danijele Spanić.

Muški žigolo manekeni su biseksualci RAZGOVOR

Dejan Nestorović za DN govori o svijetu rijaliti programa, starletama, Amfilohiju Filip Jovanović

ejan Nestorović profesionalni je plesač, organizator selebriti događaja i direktor NVO “Sigurna pozicija”, za DN kaže da rijaliti programi mnogim starletama služe kako bi se bolje “unovčile”. On, dodaje da iako se bavio striptizom uvijek je to radio kao profesionalac, a ne žigolo.

U mnogim medijima govorio si da ćeš otkriti čime se starlete bave. Pa čime? Starlete se bave zadovoljenjem seksualnih potreba pojedinih krupnih biznismena i političara, kao i dizanjem njihovog ega. Oni ulažu u njih novac i prave silikonske lutke, koje dobijaju svoj CV, kroz rijaliti šou programe. One se u rijalitiju brendiraju da bi zakoračile u predvorje visoke prostitucije u inostranstvu i bolje se prodale i kod nas. Većina starleta je polupismena, ali vrlo inteligentna da izvuče novac od lovatora. Problem cijele nacije je što one u u vrijeme ekonomske krize predstavljaju jako loš model ponašanja za mnoge mlade djevojke u Srbiji i šalju im lošu poruku. Vi u svijetu imate Madonu i Lejdi Gagu, one su takođe bile starlete, ali obrazovane i bez posrednika i sa jasnim ciljem da budu zvijezde. Dugo si se bavio striptizom. Da li ti je neko od poznatih ličnosti tražio da ga “zabavljaš” i da li su osim “plesa” tražili još neki užitak? Moja plesna grupa je najjača na Balkanu i najskuplja. Radili smo za mnoge javne ličnosti i ambasadora Francuske u Beogradu. Radimo isključivo sofisticirane performanse. Skoro je bio parti na kojima je bila prisutna Lepa Brena. Naše nastupe je vidjelo na desetine hiljada ljudi. Ja sam postao brend grada Novog Sada i cijele Vojvodine. Više se nijedna veća udaja ne može zamisliti bez djevojačke ve-

čeri, koju rade članovi moje plesne grupe. Mi smo profesionalci, a ne žigoli. Uveliko se priča o starletama i djevojkama sa jahte. Muškarci su pošteđeni? Muške žigolo manekene viđate svaki dan, po rijaliti šou programima. Njihova slava je kratka, kao i pamet. Šetaju najčešće pjevačice po naslovnim stranama i spotovima. Oni su uglavnom biseksualne prirode, a u šemi su sa pjevačicom zbog kratke slave i tankog keša. Imali ste jednog manekena koji je šetao onu “Zlatnu Barbiku”, a sve to je finansirao njen sponzor albanski narko bos. Maneken je tu samo paravan, a keš stiže od droge da sve to lijepo pokrije. Da li si upoznat sa crnogorskom javnom scenom i njihovim “prljavim vešom”? U Crnoj Gori najviše cijenim Ranka Krivokapića koji ima jasan stav, dok najveća šteta vam dolazi od Amfilohija Radovića. On širi govor mržnje više od deceniju, ugrozio nam je sigurnost premijera svojim govorima, drži opijelo našoj vladi, napada pripadnike manjinskih grupa, krši Ustav Srbije. Treba ga proglasiti personom non grata i zabraniti ulaz u Srbiju. Tužilaštvo treba da radi svoj posao i da ga procesuira. Amfilohije diže buku, da bi se kao tobože vlada Srbije uplašila i stavila crkvi više para u džep. U Srbiji više ne postoji ministarstvo vjera, pa to svrbi Amfilohija. Dok narod vjeran ispred patrijaršije trpi gladan

u Beogradu, oni unutra jedu kavijar i piju skupa vina. A u sefu patrijaršije imaju milione deviznih rezervi i dinara. Čitajući tvoje stavove o raznim temama, dolazimo do zaključka da se možete na “prvu loptu” poistovjetiti sa Vesnom Vukelić Vendi. Da li ste sa poznatima u dobrim odnosima? Vesnu Vukelić Vendi poznajem već osam godina od prve moje TV emisije kod voditeljke Isidore Bjelice. Ona je u staroj Jugoslaviji bila sjajna zvijezda. Lansirao je na scenu Minimaks, otac TV šou bizz novinarstva u Srbiji. Vendi mi je kao sestra u Hristu, puno se konsultujemo i družimo i formirali smo “front za pravdu” na javnoj estradnoj sceni sa još nekoliko javnih ličnosti. Vendi želi da ja postanem novi Minimaks. No, vrijeme će pokazati. Vi, Nestorovići, volite da se bavite javnim pozivom. Vasa snima filmove za odrasle, dok ti skidanjem “zabavljaš” široke javne mase. Da li si imao želju da glumiš? Moja želja je da budem na kraju narodni poslanik ili voditelj TV šou programa, kada Srbija uđe u Evropsku uniju. Vasa Nestorović ima svoj put u okviru svog segmenta šou biznisa, a ja sam bio primoran da uđem u šou biznis jer me je bivši režim na to osudio. Radio sam to prvo iz inata. Režim koji je došao poslije Miloševića, protjerao me je sa državnog fakulteta, blokirao me u medijima, jer sam bio na strani patriota. Borio sam se protiv dosmanlijskog režima, kao “klinac” u partiji sadašnjeg prvog potpredsjednika vlade Aleksandra Vučića. Bio sam kandidat čak i za odbornika 2000. godine i član savjeta za medije pri jednom gradskom odboru, ali mi smo izgubili izbore tada i danas smo opet na vlasti, poslije punih 12 godina.

Zabava 25

PETAK, 5. 7. 2013.

TRIBUTE PARTY

Veče u znaku ekstravagancije Tribjute žurka, koja je organizovana u čast svjetske pop dive Bijonse, u tivatskom “My Clubu”, u srijedu veče protekla je u duhu glamura, ekstravagantnih kreacija i sjajnog performansa. Za sve to, kao i prethodnih nedjelja pobrinuo se podgorički frizer i kreator Kenan Osmanaj, koji je između ostalog ove nedjelje tivatskoj publici predstavio četiri ekstravagantna kostima, među kojima i jednu od luksuznijih vjenčanica koju su modni sladokusci u Crnoj Gori imali prilike da vide na domaćim revijama. Kenan je između ostalog, pravio frizuru na sceni, uživo, jednoj od manekenki tokom svog kraćeg modnog performansa. Cijele večeri slušali su se hitovi Bijonse a nešto iza dva časa poslije ponoći, na scenu se pojavila i tribute zvijezda Bijonse u pratnji mladog tjelohranitelja. Noseći identične naočare, poput Bijonse iz spota za pjesmu Diva, te brushaltera sa bodljama, ekstravagantnog sakoa i sjajnog kupaćeg kostima, crnogorska kopija svjetske pjevačice je publiku ostavila bez daha. Performans, od po nekoliko pjesama, bio je podijeljen u dva dijela, a kompletnu kostimografiju radio je Osmanaj. Mlada crnogorska pjevačica Jelena Đorđević, koja je za ovu priliku otpjevala dva hita Bijonse, i to “Single Ladies”, kao i “Beautiful liar”. Sve popularnija Jelena, nije krila oduševljenje nastupom tribjute zvijezde. E.Z.

Kenan sa manekenkom

Crnogorska Bijonse

Jelena Đorđević

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 Zabava/Slobodno vrijeme DN

KOTLAR

PETAK, 5. 7. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2209 sudoku 2012-10-30

SLOBODMORALNO MODNI POSRGRAD I NA TERIŽITELJKE GRAD U AMERIČ- OBLAST U TORIJA OZNAKA OSTRVA IGRA NA DALJINE, KREATOR NUĆE KI ROK BESKRAJI RUMUNIJI ZA ISTOK SEN SREĆU TRSTA ADAMA GRČKOJ JAVA BEND LORAN (SKR.) (BIBL.)

KOJI IMAJU ZAJEDNIČKU OSU (LAT.)

VRSTA KARANFILA PRVI MAĐARSKI KNEZ

BRITANSKI FANK I SOUL BEND

8 1

3 1

PRIJATAN VAZDUH (GRČ.) OBIM

ODVODNA CIJEV ŠKOTSKI PISAC, ARČIBALD DEKAGRAM BOSANSKI PJEVAČ MONTENO

www.sudokukingdom.com

RIMSKI BORJ 5

AMERIČKI GLUMAC PAĆINO

PREPJEVANA PJESMA MJESTO U BOSNI

OBEĆANA ZEMLJA

Play sudoku online at:

AUTOKLUB IZ VISOKOG

CRNA DŽIGERICA

AUTOR: BANE

GLAS KRAVE PRITOKA RIJEKE JORDAN

NEVALJALO

ISTOK

8 3

SIMBOL ZLATA

JEDAN VEZNIK

POČETI SA RATOVANJEM FRANCUSKI HRONIČAR IZ 9. VIJEKA

UZBEKIST. BOKSER, ABAS POSLOV. BEZ PLAĆ. POREZA

ZATVOR (ITAL.)

Medium level

Teža

Daily Sudoku puzzle No. 1857

Lakša 2011-11-13

ČOVJEK IZ VINODOLA

Medium level

KORAČAJ

PRATIOCI BOGA EROSA

NAČIN PONAŠANJA (FRANC.)

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: MALA POVREDA, ANIZOTROPAN, NIKO ROZBERG, EMETIČAN, KL, VARAVA, IK, I, ATIS, CN, RAS, RO, TS, EKART, RA, PAPRSTI, J, SKOLASTIK, ANASTALTIKA, KANE, USAN, TRTI, STOJ, KIRA.

9 Page 1/2

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 2

7 3

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2438 2013-06-16 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2437 2013-06-15 1

vicevi

40 godina u istoj odjeći

5 1

ZANIMLJIVO

Sasvim slučajno se desilo da se nastavnik fizičkog vaspitanja u osnovnoj školi u Teksasu, Dejl Irbi (63), koji ove godine odlazi u penziju, dvije godine zaredom, 1973. i 1974, slika za godišnji školski almanah u istom džemperu i košulji. Kada ga je njegova supruga Keti, takođe učiteljica, zadirkujući ga upitala a što ne bi i treću godinu obukao isti braon prsluk na “v” izrez i bijelu kariranu košulju, Dejl je prihvatio izazov. Za lokalne novine je izjavio: “Bilo mi je toliko neprijatno kad sam druge godine dobio fotografije i shvatio da sam nosio isti isticijati pulover i košulju kao i prethodne. Ali, poslije pete godine, bio sam u fazonu “zašto prestajati”. I tako su se svake godine smjenjivali samo ramovi, pozadina na slici, Dejlovi brkovi i kosa, ali je odjeća svih 40 godina ostala ista: braon prsluk i bijela košulja. On naglašava da je riječ o uvijek istoj košulji, i da se iz godine u godinu, mijenja samo to koliko mora da uvuče stomak da bi je zakopčao. Direktor Dejlove škole izjavio je da bi sva djeca iz njihove škole od njega trebalo da se nauče sportskom duhu i poštovanju drugih, a gimnastička sala je upravo po Dejlu Irbiju dobila ime. Da li će nastavnik postati hit na internetu ili ne, ostaje nam da vidimo.

MALA ADA

KUHINJSKA POSUDA

*** Žena iznajmila papagaja iz 1/2u javne kuće. Čim joj je Page dospio ruke papagaj ce: - Aaaa dobijam novog gazdu... Kasnije kad su joj kćerke došle iz škole papagaj ce: - Aaa opet dolaze nove djevojke... A kad je muž došao papagaj će sav srećan: - Hvala Bogu jedna stara musterija... *** Razgovaraju dva ludaka od kojih jedan plete džemper. - Šta radiš? - pita jedan drugog. - Pletem džemper. - Kakve će boje biti? - Znaš onu boju trula višnja? - Znam. - E, isti takav, samo zelen. *** Dolazi čovjek u Biro za zapošljavanje i pita: - Imate li neki posao za mene? - Naravno!

- Kakav je to posao? - Odličan! Imaćete svoju kancelariju, sekretaricu i svog ličnog vozača, a plata će vam biti 2.000 eura. - Je l’ vi to mene zaje***ate? - A ko je prvi počeo? *** Čovjek na samrtnoj postelji kaže ljekaru: - Doktore, molim Vas da napišete da sam umro od side. - Zašto, pobogu?- upita doktor. - Pa, kad umrem da mi niko ne j**e ženu, a ovi sto su je j****i neka se useru od straha. *** Dolazi čovjek kući i vidi kako se njegova žena plavuša drži za glavu. Pita on nju: - Šta se desilo? - Sklapala sam puzle tri sata. - Koje puzle? - One što je nacrtano pile na kutiji. - Ma daj, то је kornflejks!

Zabava/Slobodno vrijeme 27

PETAK, 5. 7. 2013.

NEZVANIČNO Ja sam vječita opozicija pa i u partiji. Tako smo se dogovrili

Kako je krenuo ovaj Džavid će me zalijepiti

Da, da ti pričaš ono što oni misle ali ne bi da kažu

Jesi li i ti Peđa ka ovi iz SDPa?

Word Search Puzzle #R371DFOSMOSMJERKA

HOROSKOP

ACCOMPLISHAccomplishment MENT Agonies AGONIES Blotch BLOTCH Blurt BLURT Clergyman Cycles CLERGYMAN Dangle CYCLES Deject DANGLE Dread DEJECT Druggist DREAD Exported DRUGGIST Gains

EXPORTED Galls GAINS Irate GALLS Laden IRATE Levels LADEN Manic Meant LEVELS Neuters MANIC Ogled MEANT Orders NEUTERS Peach OGLED Pends ORDERS

PEACH Police PENDS Privy PIGTAILS Pyres POLICE Ratty PRIVY Repeat Replay PYRES Rubbles RATTY Secretary REPEAT Shored REPLAY Sleep RUBBLES Songs SECRETARY

Pigtails

Their

SHORED Today SLEEP Tummy SONGS Unite THEIRUnquestionably TODAY Untie Waive TUMMY UNITE UNQUESTIONABLY UNTIE WAIVE

Trkač na dijeti: ª Vuhl 05º

Trkački automobil “Vuhl 05” je napravljen od kombinacije karbona, plastike i aluminijuma, a ukupna težina mu je tek 695 kilograma. Ovo lagano vozilo visokih performansi stiže iz Meksika i ima čime da se pohvali. Ispod haube Vuhl krije Fordov 2.0 - litarski “EcoBoost” motor sa 285KS i šestostepenim manuelnim mjenjačem što je dovoljno da do stotke ubrza za 3.7 sekunde uz maksimalnu brzinu od 244km/h. Naravno, Vuhl se neće na-

ći u istoj ligi sa Ariel Atomom ili BAC Mono-om, ali neće ni podviti rep i pobjeći. Što se enterijera tiče, ne treba očekivati ništa suvišno već je sve podređeno funkcionalnosti brze i okretne vožnje. Jedini dašak tehnologije je ugrađena kamera koja snima vašu vožnju kojom kasnije možete da se hvalite na internetu. Svakako jedinstvena stvarčica, međutim, pitanje je ko će se odlučiti za okretnog trkača kada vidi cijenu od 65.000 eura.

Ja sam se povukao samostalno jer su od mene to tražili.

OVAN Snaga i želja da se izborite sa aktuelnim problemom postoji. Uspješni ste kako na poslu, tako i u privatnom životu. Opasnost se može javiti u vidu želje za dominacijom i tvrdoglavosti. Čuvajte se povreda, posebno u saobraćaju.

BIK U fazi ste snažnih emotivnih preživljavanja, pa ste pomalo zabrinuti. To je normalno jer od izvjesne situacije puno očekujete. Šta god da se desi, konačan rasplet će biti sredinom ljeta.

BLIZANCI U potrazi za promjenama, odlučujete se za put ili novu aktivnost. Strpljivo i istrajno završavate poslove, koji su se u međuvremenu nakupili. Ko vam je kriv, kad ste sve samo započinjali.

RAK Svjesni ste poslova koje treba obaviti i to činite bez panike. Samim tim vam je potrebno manje vremena, a rezultati su vidljiviji. Partnerstvo, javnost i razni vidovi komunikacije takođe su u igri. Iz trenutne situacije izvlačite maksimum.

LAV Sve vam teško pada. Potrebno je puno snage i živaca da biste mogli da radite, a vi ste trenutno veoma malaksali. Zbog toga trenutnu situaciju doživljavate kao kuluk. Savjetuje se odmor i razonoda. Poslovi mogu da sačekaju povoljniji momenat. Nećete uvijek biti u fazi tromosti i obamrlosti.

DJEVICA Potrebno vam je malo vremena za svoju dušu. Angažujete se za druge, posvećeni ste poslu, pa zanemarujete svoje suštinske potrebe. Slobodne trenutke treba provesti u aktivnostima koje vam pričinjavaju zadovoljstvo.

VAGA Uspješan dan je pred vama samo pod uslovom da to želite. Nalazite se u stanju kada možete aktivno uticati na događaje i od života uzeti ono što vam treba. Ukoliko mislite da se sve vrti oko novca, varate se. Ima toliko stvari koje vam mogu uljepšati život, ljubav recimo.

ŠKORPIJA Puni ste snage i želje da tu snagu upotrebite na adekvatan način. Postoji opasnost od povreda, jer zbog smanjenog opreza i loše koncentracije može svašta da se desi. I verbalni sukobi su u igri.

STRIJELAC Finansijska situacija je donekle kritična, tako da su sve misli i energija usmjerene na nju. Morate biti oprezni kada je u pitanju trošenje novca, kako biste izbjegli pogrešne investicije.

JARAC Preosetljivi ste, svađalački raspoloženi. Jezik vam je brži od pameti. Ne dozvolite da zbog pogrešno izgovorenih riječi dođete u neugodnu situaciju. Onaj sa kim bi to moglo da se dogodi pravo je zlopamtilo.

VODOLIJA Uspješan dan za razne transakcije, igre na sreću i berzanske špekulacije. Finansijska situacija osjetno se popravlja. Možda se upravo zato dobro osjećate? Doduše, i partner vas obasipa većom pažnjom nego što ste zaslužili. Sreća obično ide u kompletu.

RIBE Pripadnici znaka koji su okrenuti praktičnim stvarima mogu imati problema, za razliku od onih koji se bave umjetnošću i paranormalnim fenomenima.

28 Sport

PETAK, 5. 7. 2013.

Trijumfalno na koljenima: Marion Bartoli nakon meča sa Kirsten Flipkens

DA LI STE ZNALI

Marion i Sabine u finalu za istoriju VIMBLDON 24. JUN 7. JUL

Sabine Lisicki u spektakularnom polufinalu bolja od Agnješke Radvanjske (6:4, 2:6, 9:7), Marion Bartoli do finala mnogo lakše - preko Kirsten Flipkens (6:1, 6:2) Da je Kazujoši Mijura japanski napadač, sada član Jokohame, postigao gol u 47. godini, čime je postao najbolji strijelac u istoriji Japanske Džej lige. Popularni Kralj Kazu je u pobjedi protiv Točigija (3:1) imao tačno 46 godina, četiri mjeseca i sedam dana. Drugi najstariji strijelac u Džej ligi je legendarni Brazilac Ziko sa 41 godinom i tri mjeseca.

Kosta Bošković

edna je 15. nositeljka, druga 23, zajedničko im je da u karijeri nijesu osvajale Gren slem trofeje, ali i da ove godine na Vimbldonu igraju maestralan tenis! Marion Bartoli i Sabine Lisicki, kakve dvije priče sa terena “All England Club”, priče za zlatne stranice Vimbldona, za stranice istorije... Sada je jasno da će najprestižniji teniski turnir dobiti do sada nekrunisanu kraljicu! Juče u polufinalnim duelima Njemica je u spektakularnom duelu sredila još jednu favoritkinju Agnješku Radvanjsku (6:4, 2:6, 9:7), dok je Francuskinja lagano “oduvala” Kirsten Flipkens (6:1, 6:2).

I dok je Marion Bartoli i na ranijim turnirima s vremena na vrijeme pokazivala klasu, Sabine Lisicki je definitivno tenisu (bar na travi) podarila neku novu dimenziju njena Njemačka ponovo luduje uz ovu sjajnu sportsku igru...

TIKET DANA

DA LI STE ZNALI? Da je Marion Bartoli (15. nositeljka) stigla do finala Vimbldona, a da nije odigrala ni jedan meč protiv od sebe bolje rangirane teniserke. Zanimljivo, i rivalka u finalu (Sabine Lisicki) slabije je rangirana od Francuskinje.

BOHEMIJANS LIMERIK TIP 2 KVOTA 2.10 KORK SITI SLIGO TIP 2 KVOTA 1.60 KRISTIJANSUD HAM KAM TIP 2 3 KVOTA 1.90 INSBRUK HAMBURGER TIP 2 KVOTA 1.70 JANG BOJS SLAVIJA PRAG TIP 2 3 KVOTA 1.80 DERI SITI DUNDALK TIP 1 KVOTA 1.70

●LISICKI KAO ŠTEFI Dugo, predugo su Njemci čekali neku od svojih heroina u finalu Vimbldona - još od 1999. i legendarne Štefi Graf. Sada je tu Sabine Lisicki, djevojka kojoj će ovo finale biti najveći uspjeh u karijeri. Prije dvije godine zaustavila se u polufinalu Vimbldona - sada nije željela takav epilog, čak i kada je u odlučujućem setu protiv Radvanjske gubila 3:0. “Ovo je nevjerovatno”, bilo je prvo što je Lisicki rekla nakon epskog polufinala. “Posljednjih nekoliko gemova su bili veoma uzbudljivi,

TUR DE FRANS 6. ETAPA

Šou: Super finiš gorile iz Rostoka Još jedna luda trka i nevjerovatno lud finiš, a nakon njega na tronu biciklista Loto-Belisola Andre Grejpel. Sjajni Njemac je trijumfovao na šestoj etapi 100. priče Tur de Fransa voženoj od Eks an Provansa do Monpeljea. “Gorila” iz Rostoka je etapu prešao u vremenu od 3:59:02 sata, a iza sebe je ostavio prošlogodišnjeg osvajača zelene majice Petera Sagana iz Kanondejla i biciklistu Argos-Šimana Marsela Kitela. Sjajni finišer Mark Kevendiš, koji je trijumfovao na prethodnoj etapi, kao četvrtoplasirani je prošao kroz cilj, iako je pao na oko 35 kilometara od cilja. Heroj dana svakako je i Daril Impej, koji je uspio da preskoči svog timskog kolegu Sajmona Geran-

sa u generalnom plasmanu. Južnoafrikanac je prošao pet sekundi prije Geransa kroz cilj, tako mu “ukrao” žutu majicu i postao prvi biciklista svoje zemlje kojem je to pošlo za rukom. “Ovo je nevjerovatan trenutak, nosiću ovu žutu majicu ponosno i boriću se da je zadržim što duže”, rekao je presrećni Impej, koji sada ima tri sekunde prednosti u generalnom plasmanu u odnosu na Edvalda Boasona Hagena iz Skaja, dok su Gerans i još jedan njihov timski kolega Mihael Albasini trenutno na “minus pet” sekundi. Spektakl se nastavlja - danas je na programu sedma etapa od Monpeljea do Albija, duga 205,5 kilometara. K.B.

obje smo se žestoko borile. Bio je to pravi rat na terenu. Vjerovala sam u ovo, čak i kod 3:0 u trećem setu”.

●BARTOLI: PUNI RESPEKT ZA FLIPKENS Drugo polufinale, tačnije prvo jučerašnjeg programa, nije donijelo ni trunku neizvjesnosti - Marion Bartoli je “pregazila” i Kirsten Flipkens na svom putu ka drugom finalu na Vimbldonu u karijeri. Prvo je igrala 2007. godine i izgubila od Serena Vilijams. Iako srećna zbog velikog uspje-

ha Bartoli se nakon meča najprije okrenula svojoj protivnici u polufinalu... “Mislim da je Kirsten ometala povreda u ovom meču, jer znam da bi pružila mnogo veći otpor da je bila zdrava. Vjerovatno joj je teško zbog poraza, ali ona nakon današnjeg meča zaslužuje puni respekt”, poručila je Bartoli. “S druge strane, ja sam igrala veoma dobro. Sve što sam pokušala to je i prolazilo”. Kraljevski turnir čeka novu kraljicu - finale je na programu sjutra od 15 sati.

Marej ili Janovič, Nole napada Delpa Tradiocionalno petak je muški dan za polufinala, a ovogodišnji Vimbldon donosi dva pomalo neočekivana para. Na jednoj strani Novak Đoković protiv Huan Martina del Potra, na drugoj domaći heroj Endi Marej ili senzacija iz Poljske Jerži Janovič. Prvi će na travu Centralno terena srpski majstor i

argentinski razbijač - od 14 časova! “Imam veliko samopouzdanje, vjerujem u sebe, u svoju igru”, istakao je Del Potro. “Novak je najbolji na svijetu, mali broj igrača može da ga pobijedi na travi, ali i na ostalim podlogama. Mislim da je on veliki favorit, ali ću ja svakako pokušati da ga savladam”.

ŽRIJEB EVROLIGE

Pakao za vječite rivale U Barseloni je održan žrijeb košarkaške Evrolige za narednu sezonu. Katalonski ples kuglica režirao je komplikovan scenario u grupama A i C, gdje se nalaze srpski klubovi Partizan i Crvena Zvezda. “Crno-bijeli” će se boriti za prva četiri mjesta i Top 16 sa Barselonom, moskovskim CSKA, Fenerbahčeom, Budiveljnikom i Nanterom. “Jeste, ponovo je teška grupa, ali nije to ono što nas sada najviše brine. Otišli smo u poresku blokadu računa i u prelaznom roku, kada bi trebalo da ispunjavamo obaveze prema igračima i dovodimo nove, mi smo blokirani”, konstatovao je trener Duško Vujošević. Na drugoj strani strateg “crveno-bijelih” Dejan Radonjić priznaje da je paklena konkurencija u vidu Panatinaikosa, Makabija, Laboral Kuće, Lokomotive Kuban

i pobjednika kvalifikacija. “Nije nam žrijeb bio naklonjen. Međutim, naša obaveza je da vrijedno radimo, što bolje se pripremimo za sve izazove koji nam slijede i da se sa velikom borbenošću suprotstavimo svim ekipama protiv kojih budemo igrali”. A.P. GRUPA A: Barselona, CSKA, Fenerbahče, Budiveljnik, Partizan, Nanter. GRUPA B: Real Madrid, Efes, Žalgiris, Bamberg, Armani, Strazbur. GRUPA C: Olimpijakos, Montepaski, Unikaha, Galatasaraj, Stelmet, Bajern. GRUPA D: Panatinaikos, Makabi, Laboral Kuća, Lokomotiva Kuban, Crvena zvezda, pobjednik kvalifikacija.

Sport 29

PETAK, 5. 7. 2013.

EVROPSKA LIGA

Samo da ne pokvarimo utisak Na redu turnir u Opavi - “crveni” danas (15 časova) protiv Španije Blok “crvenih” protiv Španije će biti na velikom iskušenju: Minić i Marković zaustavljaju primača “furije” Viljena

Juniori u Denizliju

Denizli će u subotu i nedjelju biti domaćin 44. juniorskog Balkanskog prvenstva, na kojem će učestvovati i četiri crnogorska atletičara, saopšteno je iz Atletskog saveza Crne Gore. Crnu Goru će u Denizliju predstavljati članice mojkovačke Tare Milica Vukadinović (disk), Kristina Rakočević (kugla i disk), Marija Bogavac (koplje) i Tomaš Đurović iz AK Draževina (kugla i disk) predvođenim trenerom za bacačke discipline Markom Ristićem. “Kvalitet balkanske juniorske atletike je na visokom nivou posebno u bacačkim disciplinama, gdje nastupaju i naši predstavnici. Naši najkvalitetniji juniori sa ispunjenim normama za evropska i svjetska prvenstva, imaju priliku da provjere svoje trenutne vrijednosti sa vršnjacima Balkana i da uvide koliko treba rada i truda za vrhunske rezultate. Vjerujem da će imati šta da kažu”, kazao je Ristić. Na Balkanijadi je prijavljeno preko 250 takmičara iz 12 država Balkanske atletske federacije.

Radošević: Imam šanse

Uoči posljednjeg od četiri turnira, izabranici Nikole Matijaševića dijele drugo mjesto sa Španijom (imaju bolji set količnik od “furije”), sa pet bodova manje od lidera Češke, koja je, realno, najbliža prvom mjestu i plasmanu na fajnfor Evrolige, koji se igra u turskom Marmarisu. Ipak, nakon protekla tri turnira u Kečkemetu, Barseloni i Podgorici Marko Vujović i drugovi su vratili poljuljano samopouzdanje što je i najvažnije. Vjeruju u sebe, u svoj kvalitet, a u Opavi će im prvi meč ujedno biti i najvažniji. “Španija se konsolidovala već na turniru u Podgorici gdje je slavila u sva tri meča, uhvatili su pravi ritam i trenutno igraju možda i najbolju odbojku, ali i mi smo već pokazali da imamo kvalitet i da im se možemo ravnopravno suprotstaviti”, kazao je libero “crvenih” Ivan Rašović. Crna Gora je na svakom od prethodna tri turnira imala skor od po dvije pobjede i jednog poraza, a za eventualno prvo mjesto “crvenima” su potrebne sve tri pobjede, uz uslov da Češka ne upiše više od jedne pobjede. “I dalje smo u igri za prvo mjesto, ali se ne opterećujemo previše. Želimo da nastavimo da igramo na ovom nivou, da pobjeđujemo i da pravimo dobre stvari. Sve u selekciji nas raduje situacija u kojoj se nalazimo i ne želimo da pokvarimo utisak”, poručio je “ministar odbrane” tima iz Budve. Svoj doprinos velikom rezulta-

Satnica Danas 15 - Crna Gora - Španija Subota 18 - Crna Gora - Češka Nedjelja 15 - Crna Gora - Mađarska

tu naše selekcije u Evropskoj ligi dao je i mladi primač Balša Radunović. “Želimo i na posljednjem turniru da ostvarimo uspjeh kao na prethodna tri, da ostavimo dobar utisak za kraj, što je najbitnije. Ako nam se ukaže šansa da se plasiramo na fajnl-for, to ćemo naravno i iskoristiti. Sve je moguće, možda se potajno nadamo tome”, kazao je Radunović. M.Pavićević

Crnogorski bokser Predrag Radošević zna kvalitete Feliksa Šturma, ali ima svoje šanse i sve će učiniti da ih u subotu u Dortmundu iskoristi, saopšteno je iz njegovog štaba. “Šturm i njegov štab i ne pomišljaju na poraz, što je sasvim normalno s obzirom da se radi o dugogodišnjem vladaru planete u srednjoj kategoriji. Znamo dobro ko je Radoševićev protivnik, ali on ima svoje šanse i daće svoj maksimum da ih iskoristi”, piše u sopštenju. Zvanično mjerenje i konferencija za novinare zakazana je za danas u hotelu “Radison blu”. Organizator je saopštio da će spektakl iz dvorane Vestfalen prenositi njemačka televizija Sat 1 i bosanska Face TV. Meč između Radoševića i Šturma biće glavna borba večeri, a planirana je za 23 sata. U okviru manifestacije biće održano ukupno osam borbi. Supervizor manifestacije biće predsjednik IBF federacije, Amerikanac Lindzi Taker. Šturm je nekadašnji prvak svijeta u srednjoj kategoriji, u verziji WBA. U karijeri imao je 43 borbe, od kojih je 37 dobio, tri je izgubio, dvije boksovao neriješeno, a jednu bez odluke. Poražen je od Oskara de la Hoje, Australijanca Danijela Gila i Španca Havijera Kastilja. Izgubio je i od Sema Solimena, ali je utvrđeno da se Australijanac dopingovao pa je borba upisana bez pobjednika, odnosno odluke. Šturm, koji je 2000. godine bio prvak Evrope u amaterskoj konkurenciji, pojas u profesionalnoj osvajao je tri puta. Radošević je kao profesionalac ostvario svih 27 pobjeda. Borba Šturma i Radoševića u IBF verziji, predviđena je da traje 12 rundi.

27. UNIVERZIJADA KAZANJ, 6 17. JUL

Crvena zastava se zavijorila, a sad napad na medalju

SPORTSKI EKRAN 11:45 12:30 12:30 12:30 14:00 14:00 19:55 20:00 20:15 21:00 22:50

Karlton - Kolingvud, fudbal Vimbldon Vimbldon Vimbldon Trka Kroz Francusku, biciklizam Vimbldon Sport Boks Grčka Poljska - SAD, odbojka Boks Grčka Sport

Eurosport 2 SportKlub SportKlub + SK Prime Eurosport RTCG 2 RTCG 1 Eurosport Arenasport 1 Eurosport TV Vijesti

NE PROPUSTITE

VIMBLDON (SportKlub, SportKlub+, SK Prime (12:30), RTCG 2 (14:00)) Velike face tenisa su odavno ispale, ali Vimbldon je - Vimbldon. Uživajte u čarima nezvaničnog prvenstva svijeta.

U SUSRET 13. JULU

Promocija plivanja u glavnom gradu Otvoreno prvenstvo Podgorice u plivanju biće održano 13. jula na bazenima Sportskog centra Morača, saopšteno je iz Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada. Šampionat, koji će biti organizovan povodom proslave Dana državnosti, biće održan u muškoj i ženskoj konkurenciji, u kategorijama juniora i seniora u disciplini 50 metara slobodnim stilom. Kvalifikaciona takmičenja biti održana 12. jula, dok su finala u obje konkurenciji na programu dan kasnije. Prvenstvo je otvorenog karaktera i mogućnost učešća imaju takmičari iz svih crnogorskih gradova. Vršilac dužnosti sekretara Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Hamdo Kočan kazao je da je glavni cilj organizatora animacija što većeg broja mladih ljudi da se bave plivanjem. “Osnovni cilj nam je da animiramo mlade ljude, koji će te dane iskoristiti za druženje i sportsko nadmetanje. Nadam se da će ova manifestacija vremenom postati tradicionalna”, rekao je Kočan. Prema riječima legendarnog crnogorskog vaterpoliste Veljka Uskokovića, osnovni cilj manifestacije je promocija vodenih sportova u Podgorici. “Već imamo veliki odziv dječa-

ka i djevojčica. Očekuje se i muzički spektakl, tako da će svi prisutni moći da uživaju. Nadam se da ćemo na pravi način promovisati plivanje na području Podgorice, jer je to veliki dobitak, ne samo za Glavni grad već i za čitavu Crnu Goru”, rekao je Uskoković, koji je kao kapiten predvodio crnogorsku reprezentaciju do zlatne medalje na Evropskom prvenstvu u Malagi, a već drugu godinu zaredom vodi školu plivanja na bazenima SC Morača. “Raduje nas interesovanje mladih ljudi, koji će moći da se oprobaju u dvije kategorije, i vrijeme prije i nakon takmičenja iskoriste za druženje”, rekao je savjetnik u Sekretarijatu za kulturu i sport Rajko Ćupić. Direktor Javnog preduzeća Sportski objekti Vojislav Marković kazao je da su bazeni u potpunosti spremni za predstojeće takmičenje. “Bazeni su izvanredno tehnički pripremljeni, čak i po međunarodnim kriterijumima. Podržavamo manifestaciju, kako bi takmičari imali sve uslove da postignu što bolji rezultat. Takmičenje je izvanredna prilika da mladi odmjere snage, a najbolje očekuju vrijedne nagrade”, rekao je Marković.

Crnogorski vaterpolisti nakon podizanja naše zastave u Kazanju

Juče u Kazanju svečano podignuta crnogorska zastava, danas (13.30 časova) naši vaterpolisti igraju prvi meč grupe B protiv Srbije Nebo ruske republike Tatarstan sada krasi i crnogorska zastava koja je juče svečano podignuta u u prijestonici Kazanju - mjestu gdje će sjutra zvanično početi 27. Ljetnja univerzijada, studentske igre pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog komiteta. Podizanju našeg barjaka prisustvovali su predstavnici FISU (Federation International Sports Uni-

versity) i Organizacionog komiteta Kazanj 2013, a već danas, dan prije svečanog otvaranja, kreću i naše nade, jedine u Rusiji - vaterpolisti. Nakon svih muka oko odlaska i dugog puta do Kazanja vrijeme je da naši momci uživaju u onome što najbolje znaju - igraju vaterpolo. I to spektakularan već na startu, pošto tim Draga Pejakovića već u prvom kolu grupe B igra protiv Sr-

bije - od 13.30 po našem vremenu. Utiske iz Rusije za Dnevne novine prenio je naš sjajni centar Nikola Murišić. “Imali smo vrlo naporan put i ovih nekoliko dana smo pokušali da se naviknemo na različitu vremensku zonu u Rusiji. Mi smo se za ovo takmičenje zaista dugo i naporno spremali tako da ćemo u svakoj utakmici ići na pobjedu”, istakao

je Murišić. Srbija danas? “Srbija je sjajna ekipa, ali mi ćemo dati sve od sebe da zabiljezimo prvu veoma važnu pobjedu na turniru”. Može li Crna Gora do odličja na Univerzijadi?

“Svi se nadamo da možemo do medalje na ovom turniru, što bi bio zaista veliki uspjeh”, zaključio je centar Primorca. Osim naših momaka i Srbije u grupi B nalaze se i SAD, Brazil, Italija i Belgija - u četvrtfinale prolaze četiri najbolje ekipe. K.B.

30 Sport

PETAK, 5. 7. 2013.

MERKATO Ljetnji prelazni rok

MANČESTER JUNAJTED

Alkantara u džepu

Ovog puta se čini da je 22-godišnji vezista Barselone Tijago Alkantara već sada gotovo postao “crveni đavo”. Njegova otkupna klauzula iznosi 18 miliona eura, pa je šampion Engleske ponudio Kataloncima 19 i po mi-

liona, za realizaciju velikog transfera. Podsjetimo, “blaugrana” gubi svoje dijete jer prošle sezone nije odigralo dovoljan broj utakmica, kako bi njegova klauzula iznosila nedostižnih 90 miliona eura. A.P.

ARSENAL

Pitanje dana za Iguaina Da se napadač Real Madrida Gonzalo Iguain zaista nalazi na korak od Arsenala potvrdio je i njegov otac Horhe. “Dobili smo dozvolu od Reala da pregovaramo sa Arsenalom i ako bude sreće, uskoro ćemo mog sina vidjeti u Premijer ligi”, priznao je Argentinac. “Tobdžije” su za 25-godišnjeg napadača ponudili 27 miliona eura, on bi sedmično zarađivao 117.000 eura, baš kao i Tio Volkot, odnosno Tomas Vermalen. A.P.

BARSELONA

Ponude Runiju i Ilkaju Još jedna bomba prelaznog roka mogla bi da eksplodira. Barselona nudi Mančester junajtedu 25 miliona i Davida Vilju, kako bi naredne sezone uparila sa Mesijem i Nejmarom - Vejna Runija! Takođe, odlazak Tijaga Alkantare očigledno ne brine previše Katalonce. Prvak Španije je spreman da ponudi Borusiji Dortmund 30 miliona za 23-godišnjeg Ilkaja Gundogana, čija se vrijednost procjenjuje na 27 miliona eura. A.P.

● KARIKATURA DANA

Isko i Mesi u Realu Real Madrid je dobio pojačanje u vidu mlado Iska. Međutim, sa njim je stigao i Mesi. Njegov

pas Mesi, što je odmah upalilo alarm među Kristijanom Ronaldom i Ikerom Kasiljasom.

Zvezda: Stigao Kovačević

Nakon Miloša Ninkovića, Crvenu Zvezdu je pojačao i Aleksandar Kovačević, koji je stigao iz Spartaka. Igrač, koji je je kao omladinac već nosio “crveno-bijeli” dres, vraća se na “Marakanu”, a potpisaće ugovor na četiri godine. Kovačević je, uz Ninkovića, peta pridošlica u redovima srpskog vicešampiona, koji je kupio i Nejca Pečnika (Šefild Venzdej), Nikolu Mijailovića (Amkar) i Đorđa Rakića iz Al Arabija. A.P.

Rajan Gigs igračtrener

FIFA RANG LISTA

Crveni 28. na planeti Crna Gora na julskoj listi slabije rangirana za tri pozicije u odnosu na jun Reprezentacija Crne Gore na julskoj rang listi zauzima 28. poziciju, zajedno sa selekcijama Malija i Ukrajine, objavljeno je juče na zvaničnom sajtu Svjetske fudbalske asocijacije. “Hrabri sokolovi” su sakupili 774 boda, 67 manje u odnosu na prethodni mjesec, pa je i plasman naše selekcije za tri pozcije slabiji u odnosu na junsku rang listu. Naredni meč izabranici Branka Brnovića odigraće 14. avgusta protiv selekcije Bjelorusije. Prijateljski duel u Minsku biće i prva prilika da “crveni” poboljšaju plasman na FIFA rang listi.

Najveći napredak na julskoj rang listi ostvarila je selekcija Brazila, koja je trijumfom na Kupu konfederacija popravila plasman za 13 pozicija i trenutno se nalazi na devetom mjestu FIFA rang liste. Španija je i dalje najbolja selekcija planete, a prate je Njemačka i Kolumbija koja je popravila plasman za četiri pozicije u odnosu na prethodni mjesec. RANG LISTA: 1. Španija 1532 poena, 2. Njemačka 1273, 3. Kolumbija 1206, 4. Argentina 1204, 5. Holandija 1180, 6. Italija 1142, 7. Portugal 1099, 8. Hrvatska 1098, 9. Brazil 1095, 10. Belgija 1079, 28. Crna Gora 774. sajt FSCG

UPALJENI MOTORI

Da se ne ponovi prošla sezona Zeta krenula sa pripremama za sezonu 2013/14. u znatno izmijenjenom sastavu

Po dolasku u Mančester junajted Dejvid Mojes je otpustio sve bliže saradnike prethodnog menadžera Aleksa Fergusona. Koliko god je to čudno bilo, Mojes je znao šta radi, jer su njegovi novi pomoćnici legende “crvenih đavola” - Rajan Gigs i Fil Nevil. Gigs će biti igrač - trener, a Nevil će imati funkciju pomoćnika. “Privilegija je biti trener igrač Junajteda. Dugo sam član porodice i nadam se da ću na pravi način da upotrijebim svoje iskustvo i znanje”, rekao je Gigs.

VBA doveo Anjelku

Francuski napadač Nikolas Anjelka, nakon avanture u Juventusu, nastaviće karijeru na Ostrvu. On je potpisao dvogodišnji ugovor sa premijerligašem Vest Brovič Albionom, koji će mu biti čak 11. klub u karijeri, a šesti iz engleskog šampionata. Dugovječni 34-godišnji špic je igrao, osim za Juve, i u Pari Sen Žermen, Arsenal, Real Madrid, Liverpul, Mančester siti, Fenerbahče, Bolton, Čelzi i Šangaj. A.P.

Siti: Želje Negredo i Osvaldo Novi trener Mančester sitija Manuel Pelegrini želi da stvori skladnu ekipu za narednu sezonu, pa je uveliko krenuo da traži pojačanja. Kako tvrde engleski mediji Čileanac je naložio dovođenje napadača Alvara Negreda iz Sevilje i Pabla Danijela Osvalda iz Rome. “Građani” su Andalužanima za njihovog 27-godišnjeg špica ponudili 27 miliona eura, dok je direktor Ćiki Begiristain otputovao u Rim kako bi pregovorao sa “vučicom” oko njihove 27-godišnje udarne igle. Italijani za svog igrača traže 20 miliona eura. A.P.

Predvodi mladi talas sa Trešnjice: Miljan Vlaisavljević, ofanzivac Zete Goran Burzanović, Miroslav Kaluđerović (otišli u Mogren), Balša Božović (Austrija Luštenau), Žarko Korać (Hapoel Haifa), Vuk Radović (Mladost), Ivan Novović (traži ino angažman), Nenad Brnović (traži klub) - to su momci koji se nijesu pojavili na prvom treningu Zete za sezonu 2013/14. Tako je prvi šampion nezavisne Crne Gore počeo pripreme bez gro sastava koji je na sto muka obezbijedio opstanak u drušvu najboljih prošle sezone... “Moramo naći adekvaktne zamjene. Znamo da neće biti nimalo lako, ali vjerujem da će neko od momaka koji su priključeni iz omladinske škole da iskoči u prvi plan”, rekao je juče šef stručnog štaba Zete Mladen Vukićević, koji je iznio plan rada... “Do 20. juna smo na Trešnjici, a onda se selimo na Zlatibor kako bi se što bolje uigrali i spremili. Tamo ćemo odigrati nekoliko prijateljskih utakmica”. Niko još zvanično nije stigao u Golubovce, ali pod Vukićevićevom komandnom palicom se na-

lazi veliki broj igrača koji se bori za ugovor... “Igrači nemaju klub, dođu u Zetu da pokušaju da se nametnu. To je tradicija. Odigraćemo selektivne utakmice, vidjećemo šta i kako”, riječi su iskusnog trenerskog vuka koji je “vukovima” donio opstanak. Prošla godina je bila jako turbulenta - Zeta je tokom ljeta napravila najveći uspjeh od svih crnogorskih klubova u Evropi (došli do posljednje prepreke kvalifikacija za Ligu Evrope), ali prvenstvo je igrano očajno - u posljednjem kolu je obezbijeđen opstanak. Rano je o ciljevima, pogotovo, jer Zeta nema definisan tim, ali... “Vidjećemo sve uskoro. Međutim, ne bi smjela da nam se ponovi prethodna sezona kada smo do kraja strijepili za opstanak. To ne bi smjelo Zeti da se opet dogodi. Nadam se da ćemo biti bolji, uspješniji”, riječi su Mladena Vukićevića, koji je na jučerašnjem treningu imao mlade momke, koji će sve su prilike uz nekoliko iskusnih pojačanja činiti roster prvog šampiona Crne Gore za sezonu 2013/14... B.T.

Sport 31

FOTO: Mirko Savović

PETAK, 5. 7. 2013.

Slavlje Rudara potpisao Dejan Damjanović

TEŠKO

Rudar na mišiće

Pljevljaci se mučili, ali došli do pobjede nad Mikom - 1:0 PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Gledalaca: oko 300. Golovi: 1:0 Damjanović u 16. Sudija: M. Johansen (Danska) 7. Pomoćnici: L. Riks (Danska) 7, D. R. Norgard (Danska) 7. Žuti kartoni: Ćosović (Rudar), Movsisjan, Ge. Pogosjan, Mkrtčjan (Mika). RUDAR: Vukliš 6,5, Jeknić 6,5 (od 85. Bambur -), Damjanović 7, Petrović 6,5, Nestorović 6, Vlahović 6,5, Kaluđerović 6 (od 67. Sekulić -), Brnović 6, Jovanović 6,5, Šljivančanin 6, Stojanović 6 (od 74. Ćosović -). Trener: Mirko Marić 6,5. MIKA: Fišjan 6, Movsisjan 6,4, da Silva 6, Petrosjan 6, Voskanjan 6,5, Go. Pogosjan 5,5 (od 54. Šainjan -), Mkrtčjan 5,5 (od 78. Adamjan -), Satumjan 6, Ge. Pogosjan 6,5, Muradjan 6, Gazarjan 6 (od 71. Arake-

ljan -). Trener: Aram Voskanjan 6. Trener Mirko Marić je dobio ono što je želio - mladi šef stručnog štaba je meča sa Mikom u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope prizivao pobjedu bez primljenog gola, a sinoć je u prijatnoj večernjoj atmosferi na najvećoj crnogorskoj areni Rudar stigao do trijumfa, uz dosta napora i lijepom egzekucijom štopera Dejana Damjanovića u 16. minutu. Štoper Pljevljaka je u stilu svog imenjaka i prezimenjaka koji brani boje reprezentacije Crne Gore i Seula Dejana Bosketa Damjanovića odlično iskoristio dobro izvedeni korner Nedeljka Vlahovića i već tada postavio konačnih 1:0. A, da su Jermeni dobar tim pokazao je napadač Vardges Satumjan

nakon samo 47 sekundi igre - ofanzivac je nakon dobre lopte Gevorga Pogosjana uhvatio “makazice” i poslao loptu tik iznad prečke. Naš predstavnik je u nastavku uspio da se stabilizuje i nakon pogotka još par puta priprjeti Miki, međutim nedostajao je pravi završni pas Predraga Brnovića ili Vlahovića. U nastavku gosti su dali sve na napad, međutim sjajni Goran Vukliš je u par navrata vadio svoje kolege - perfektno je “skinuo” zicer Simona Muradjana u 91. minutu, za aplauz oskudno popunjene zapadne tribine stadiona pod Goricom. Rudar je stigao do trijumfa, Pljevljaci su jedini slavili od naših predstavnika, ali to mora i može mnogo bolje da izgleda 11. jula kada je zakazan revanš. U.R.

NAŠA REALNOST

Čelik rasturen kraj Bistrice FOTO: Milovan Danilović

Metalurzi u Nikšiću doživjeli debakl u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope - mađarski Honved slavio sa lakih 1:4

Čelik je poveo preko štopera Ilije Radovića koji je pogodio glavom poslije prekida, ali poslije je cijela ekipa pala što je Honved kaznio NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: oko 1.500. Golovi: 1:0 Radović u 15, 1:1 Delceg u 38, 1:2 Holender u 41, 1:3 Dijabi u 52, 1:4 Holender u 61. minutu. Sudija: M. Strombergson (Švedska) 7. Pomoćnici: J. Flink (Švedska) 7, P. Brogevik (Švedska) 7. Žuti kartoni: Ivanović, Videkanić, Dubljević (Čelik), Nađ, Manćini (Honved). ČELIK: Banović 6, Dubljević 5,5, Vuković 5,5, Radović 5,5 (od 66. Bakoč -), Videkanić 5,5, Adrović 5, Bulajić 5,5, Jovović 5, Zorić 5 (od 46. Simić 5,5), Ivanović 5,5 (od 88. Kasalica - ), Račić 5,5. Trener: Slavoljub Bubanja 5,5. HONVED: Kemeneš 6, Ikene 7, Lovrić 7, Ignjatović 6 (od 54. Alćibiade 6), Živanović 6,5, Nađ 7, Hid 7,5, Vešči 6,5 (od 65. Diara 6,5), Holender 8 (od 75. Manćini -), Dijabi 7, Delceg 7. Trener: Marko Rosi 7. Igrač utakmice: Filip Holender. Opet je došla Evropa, kvalifikacije koje igrači željno iščekuju nadajući se nekom čudu. Ali, Čelik mora još mnogo da “gura” do čuda - Honved ih je rastrijeznio i brzo vratio

u surovu realnost slavivši 4:1 kraj Bistrice. Nije problem izgubiti 4:1, problem je bilo gledati “metalurge” koji su protiv, bez sumnje jačeg rivala, ličili na sve - sem na fudbalski tim. A, početak je bio sjajan - iskusni štoper koji je igrao u Mađarskoj (Videotonu) Ilija Radović je poslije 15 minuta igre glavom zakucao loptu u mrežu za (ne)stvarnih 1:0. Malobrojna publika se propudila, mirisalo je da Čelik može do čuda. Međutim od 38. minuta krenuo je pakao u režiji Mađara. Katastrofalnu odbranu “metalurga” iskoristio je najistureniji igrač Honveda - Gergelj Delceg se nakon pasa Džordža Ikene našao sam kao duh ispred Zorana Banovića i rutinski ga matirao. Poljuljano psihološko stanje i očajnu igru u defanzivi iskoristio je i Filip Holender - akcija je bila izrađena, a najbolji pojedinac na terenu je lako pogodio nebranjenu mrežu za preokret pred 15-minutnu pauzu. Drugi dio nije donio ništa novo. Naprotiv. Igra Čelika je bila još go-

ra, što je dobro iskoristio špic iz Obale Slonovače Dijabi - pogodio je nakon svega sedam minuta igre u nastavku. I tada se naš predstavnik konačno trznuo, ali super šansu nije iskoristio Stevan Račić - pogodio je stativu u situaciji “jedan na jedan” sa Šabolšom Kemenšom. Tada se vidjelo da izabranici Slavoljuba Bubanje jedva čekaju kraj utakmice, dok je slavni mađarski tim imao neku drugu ideju - terorisali su Čelik, a konačnih 1:4 djelo je Holendera na asistenciju odličnog beka Ikenea - Nigerijac je prohujao po desnoj strani, a dvostruki strijelac se fenomenalno snašao, te udarcem glavom stavio “tačku na i”. Šansu za 2. kolo kvalifikacija finalsita Kupa Crne Gore ne može da traže ni u snovima (revanš je 11. jula) iz više razloga - igrački roster je slabiji od onoga koji je iznio prošlu sezonu, trener Bubanja nije zainteresovan da ostane na kormilu, plus Honved je mnogo bolji i ozbiljniji takmac... U. R.

Mladost dobra u Sekešfehervaru: Tomić u duelu sa Mamaduom

DOBRI U PORAZU

Arbitar Ekberg srušio Mladost

Crveni u Sekešfehervaru nezasluženo poraženi od Videotona - 2:1 SEKEŠFEHERVAR - Stadion: Sostoi. Gledalaca: oko 7.000. Golovi: 0:1 Marković u 3. (pen.), 1:1 Vinicius u 35, 2:1 Gjurkso u 41. Sudija: A. Ekberg (Švedska) 5,5. Pomoćnici: F. Nilson (Švedska) 5,5, M. Culum (Švedska) 5,5. Žuti kartoni: Savićević, Kaljević, Tomić (Mladost). VIDEOTON: Tujvel 6, Oliveira 6, Šekers 6, Vinicius 7, Mamadu 6, Gomes 6,5, Tot 6 (od 66. Enete 5,5), Gjurkso 7 (od 80. Klejnhejsler -), Kovač 7, Alvarez 6,5 (od 54. Paraiba 5,5), Nikolić 6. Trener: Hoze Manuel Gomeš. MLADOST: Vujadinović 6, Tomić 7, Šofranac 6,5, Mitrović 6,5, Živković 6,5, Taku 6,5, Sanković 6,5, Kaljević 6 (od 90. Kalezić -), Seratlić 6, Savićević 6 (od 84. Pavićević -), Marković 7 (od 87. Knežević -). Trener: Nikola Rakojević. Igrač utakmice: Gjurkso. Mladost je odigrala muški u Sekešfehervaru, izgubili su 2:1 od Videotona, ali da je sudija Andreas Ekberg imao iste aršine možda bi utakmica završila potpuno drugim rezultatom! Start nije mogao da bude bolji - Ermin Seratlić je oboren u kaznenom prostoru, arbitar iz Švedske je pokazao na bijelu tačku, a miran sa kreča bio je napadač Božo Marković. Stadion Sostoi nije vjerovao, na semaforu je u 3. minutu pisalo 0:1... Normalno, Videoton je preuzeo konce igre u svoje ruke, učenici Nikole Rakojevića su se dobro branili, pokušavali nešto iz kontra-

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

napada, a onda su pali na banalan način. Igrao se 35. minutu, sjajni ofanzivac Gjurkso je izveo prekid, a gol je potpisao štoper Paulo Vinicius. Međutim, to nije bio običan gol, izrađena akcija, već neregularan pogodak, pošto je Vinicus uštopovao loptu rukom “romantičari” su protestvovali, ali Ekberg sa pomoćnicima nije vidio ništa čudno. Za Šveđanina je to bio gol kao suza. Mladost je mogla samo da tuguje... Mađari su nastavili da napadaju, “crveni” da nešto pokušavaju, a tuga na licima naših predstavnika se proširila u 41. minutu - napravljen je faul na nekih 25 metara, a asistent kod prvog gola Gjurkso je lagano prebacio živi zid i pogodio mrežu Miroslava Vujadinovića. “Romantičari” sa Starog aerodroma su imali za čim da žale na odmoru poslije prvog poluvremena... Međutim, nijesu plakali u svlačionici, već su se skupili Mladost je taktični perfektno odigrala drugi dio, skupocjeni Videoton je sveden na minimum (znali su da zaprijete, ali to nije bilo ništa strašno), dok su “romantičari” znali da priprjete - opasno je zapucao Radule Živković, ali je lopta završila na spoljnem dijelu mreže... Videoton jeste na papiru mnogo kvalitetniji, ali na njihovom terenu velika razlika u kvalitetu nije viđena - prilika da ih Mladost napadne 11. jula pod Goricom. B.T.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

nagRada za KLubove

UEFA povećala premije, dobre pare za naše klubove

Sutjeska kao šampion dobija 200.000 eura, a kao učesnik 2. kola kvalifikacija za LŠ inkasiraće još 175.000 - učesnici 1. kola kvalifikacija za LE (Čelik, Mladost, Rudar) biće “nagrađeni” sa 120.000 eura

Sutjeska dobija sigurno 375.000 eura, a Čelik 120.00: Perošević u duelu sa Adrovićem

Evropska kuća fudbala vodi računa o svojim “bebama” - Uefa je odlučila da daruje veliki novac (veći nego ranijih sezona) učesnicima u kvalifikacijama za Ligu šampione, te Ligu Evrope u sezoni 2013/14. Dnevne novine saznaju tu informaciju iz dokumenta u koji smo imali uvid, a koji je potpisao izvršni direktor Uefe Đani Infantino... Tako će Sutjeska kao šampion Crne Gore dobiti 200.000 eura, a iz razloga što učestvuju u 2. kolu kvalifikacija za elitno takmičenje pripa-

šće im dodatnih 175.000 evropskih novčanica... Ako družina Dragana Gage Radojičića eliminiše Šerif iz Tiraspolja (prva utakmica 16. jula u Moldaviji, revanš 23. jula u Nikšiću) pa se dokopa 3. kola kvalifikacija inkasiraće dodatnih 200.000 eura. A, onda - bomba: 20 klubova koji dođu do plej - ofa Lige šampiona (posljednje kolo kvalifikacija pred grupnu fazu) zaradiće fiksno 2,1 miliona eura! To je ta najveća promjena koja je napravljena u odnosu na

prošle godine, iako je naš šampion, realno gledano, miljama daleko od ove priče... Ni najmlađe Uefino takmičenje Liga Evrope (nekada Kup Uefa) nije zapostavljeno - i tu će se vrtjeti ogroman novac. Predstavnici Crne Gore Čelik, Mladost i Rudar - kao učesnici 1. kola kvalifikacija za LE biće bogatiji za 120.000 eura, a ako neko preskoči prvu prepreku u 2. kolu će dodati 130.000. Treće kolo kvalifikacija donosi još 140.000, a četvrto dodatnih 150.000 evropskih novčanica... B.T.

RK Lovćen

Lagator podnio ostavku, Ražnatović novi predsjednik Upravni odbor rukometnog kluba sa Cetinja sastaće se naredne srijede - prema našim informacijama dosadašnjeg predsjednika Jova Lagatora mijenja Dragan Cogo Ražnatović Miloš Pavićević

no što se dogodilo prije tri sezone kada je prvi čovjek Budućnosti Edin Kolarević nakon dvije titule bio prinuđen da napusti klub, događa se na Cetinju - predsjednik Lovćena Jovo Lagator nije u mogućnosti da sam finansira klub pa je primoran da podnese ostavku. Prema našim informacijama njega će na sjednici Upravnog odbora koja će biti održana naredne srijede u užarenoj stolici crnogorskog rukometnog brenda zamijeniti direktor sportskog centra “Lovćen” - Dragan Cogo Ražnatović.

Dragan Cogo Ražnatović je provjereni rukometni radnik, koji je u dva navrata bio predsjednik Lovćena. Sa njim na čelu kluba Cetinjani su 1987. godine prvi put ušli u Prvu ligu bivše države - Jugoslavije. Ražnatović je bio i predsjednik RSCG, ali i predsjednik i potpredsjednik rukometnog Saveza Jugoslavije. Takođe je bio i predsjednik UO fudbalskog kluba Lovćen, tako da

u sportskim krugovima važi za uspješnog i sposobnog čovjeka, kojeg definitivno očekuje težak posao u sezoni koja slijedi. Prije svega da obezbijedi finansije, da napravi UO sačinjen od ljudi koji zaista mogu i žele pomoći klubu, ali i da napravi kvalitetnu ekipu za učešće u SEHA ligi. Vremena je sve manje, za dvije nedjelje bi igrači trebalo da počnu pripreme.

Prijestonica Cetinje je obećala veću pomoć nego u prethodne dvije sezone, blizu su dogovora sa generalnim (jakim) sponzorom, međutim ono što će biti glavni problem novog predsjednika jesu dugovanja - pojedinim zaposlenima duguje se čak 16 plata! Za vrijeme mandata dosadašnjeg predsjednika Jova Lagatora, koji je cijelog sebe uložio u projekat RK Lovćen, radio sa puno entuzijazma, snage i volje, ulgao svoj novac, a ništa nije tražio za uzvrat, Lovćen je vratio primat u Crnoj Gori - dva puta uzastopno osvojio je duplu krunu i postao jedan od najprijatnijih iznenađenja jakog takmičenja kao što je regionalna Seha liga. Velika pažnja posvećivana je i mlađim kategorijama, gdje postoji ogromna baza mladih i perspektivnih igrača.

Postao predsjednik: Dragan Cogo Ražnatović četvrti sa lijeva na desno

petAk, 5. 7. 2013. broj 578 GoDINA II

33 žena Simpatično

Donji veš otkriva karakter Tange, bokserice ili gaćice sa čipkom ili printom...? Izbor donjeg veša stvar je ukusa. Međutim, gaćice koje nosite puno otkrivaju i o vašoj ličnosti. Crni donji veš - Nestašni ste i priželjkujete seks. Bokserice - Vaši su prioriteti udobnost i nesmetano kretanje. Čipkasto - Ženstveni ste, nježni i jako držite do izgleda. Donji veš sa šarenim printom - Osjećate se mlado. Veš sa natpisima i sloganima - Imate dobar smisao za humor. Stezni veš - Često odlazite na važna i glamurozna društvena događanja. Tange - Smatrate da nenošenje donjeg veša treba zabraniti. Ne nosite gaćice - Zaboravili ste da operete veš ili nekome želite da se osvetite.

kad krenete na plažu

preporuka

Dobrom vježbom protiv celulita

učnjevi i iskoraci najbolje ‘’peglaju’’ masne naslage, voće i povrće jarkih boja skriva neugledni celulit, a pomažu i kreme za samopotamnjivanje. Ako pretežno sjedite na poslu, svakih sat vremena ustanite i prošetajte, jer takav način života uzrokuje pojavu celulita.

Mnogo je razloga za pojavu ženskog neprijatelja broj jedan, a uz sjedeći način života to su hormonalni poremećaji, nezdrava ishrana, ali i genetika. Nedavna istraživanja pokazuju da čak 90 posto žena muku muči s celulitom, no postoje načini kako da ga ublažite. Stimulacija limfnog sistema izuzetno je važna u borbi protiv celulita. To možete učiniti i kod kuće - suvim četkanjem kože i masažom. Tako pospješujete izlučivanje toksina iz organizma. Četkanjem tijela možete tretirati samo područja zahvaćena celulitom - malim kružnim pokretima četkom prelazite po bedrima, stražnjici, trbuhu i drugim zahvaćenim područjima nekoliko puta sedmično. Prvih nekoliko puta nemojte pretjerivati s četkanjem kako koža ne bi reagovala crvenilom i osjetljivošću na dodir. Nakon suvog četkanja izmasirajte kožu. Posebno će je nahraniti (a i pomoći u borbi protiv celulita) prirodna ulja poput kokosovog ili maslinovog koja će izgladiti kožu i uljepšati njen izgled. Vještački ten skriva mane kao i “prženje” na suncu Celulit postaje manje izražen kad je koža izložena suncu, poručuje dr. Ivana Nola. Tamnija koža rezultira optički boljim efektom i celulit se manje vidi. Za sličan efekat možete upotrebljavati i kreme za samopotamnjivanje. Napravite sami dobitnu kombinaciju Ulje ruzmarina podstiče cirkulaciju i rad limfnog sistema, te je jedno od najboljih ulja za borbu protiv celulita. Ukapajte nekoliko kapi u bazno ulje poput bademovog, maslinovog ili kokosovog i masirajte područja zahvaćena celulitom. Celulit nije usko povezan s debljinom Jedna je od najčešćih zabluda ta da mršavije žene nemaju celulit. Težinu je potrebno držati pod kontrolom ka-

Tange V - oblika - Vrlo ste seksi. Klasične gaćice - Takav veš sigurno imate već deset godina. Gaćice s natpisom za svaki dan u nedjelji - Ne osjećate se kao odrasla osoba.

ko biste spriječili jo-jo efekat čime se pogoršava i izgled celulita, no on nije vezan za tjelesnu težinu. Manje cigareta i pića, manje muke s kožom Nažalost, za većinu žena to je istina - s godinama smo manje aktivni, dobijemo koji kilogram, a cirkulacija je slabija. Kao prvu pomoć izbacite dva najveća neprijatelja - alkohol i nikotin. U kremama tražite kofein i retinol Dva sastojka krema u koje se polažu najveće nade da će pomoći smanjiti nastali celulit su kofein i retinol. Kofein djeluje tako da smanjuje masne ćelije, a retinol pomaže stimulaciji proizvodnje kolagena te tako kožu čini elastičnijom, a celulit manje vidljivim. Ribizlom protiv pomorandžine kore Protiv celulita borite se vježbanjem - idealna je kombinacija aktivnosti poput trčanja ili vožnje biciklom barem pola sata, pet puta sedmično uz neizbježne vježbe snage. Odradite seriju od 10 do 15 ponavljanja vježbi poput iskoraka i čučnjeva, s opterećenjem dovoljno velikim da osjetite umor, odnosno dok ne dođete do faze da ne možete izvesti više nijedno ponavljanje. Vježbe izvodite sporijim tempom - neka spuštanje traje četiri sekunde, a podizanje iz položaja dvije. Trening snage važan je kako biste održali mišićnu masu. “Prosječna žena tokom jedne decenije života izgubi 2,5 kg mišićne mase, a dobije od pet do sedam kg masnog tkiva što značajno utiče i na povećanje količine celulita” kaže trener Vejn Vestkot. Osim treninga važna je i ishrana, a istraživanja pokazuju da jarko voće poput manga i papaje ublažava izgled celulita. I bobičasto voće poput ribizla i borovnice pomaže jer, osim što su bogati antioksidansima koji podstiču cirkulaciju, vrijedan su izvor vitamina C.

Sokovi od povrća čiste tijelo i bore se protiv celulita Ishrana bogata svježim voćem i povrćem pomaže izbacivanju toksina iz tijela. Kako biste unijeli dovoljnu količinu, idealan su izbor svježe iscijeđeni sokovi. I prava so skida pomorandžinu koru Zamijenite uobičajenu kuhinjsku so himalajskom. Kuhinjska so uzrokuje zadržavanje vode u tijelu, što može pogoršati problem celulita, a himalajska so to ne čini. Začinite život i riješite se celulita na ukusan način Začini i začinsko bilje bogati su antioksidansima koji održavaju zdravlje kože i ublažavaju izgled celulita. Dajte mašti na volju i kombinujte, no izbjegavajte ljute začine ako imate problema sa želucem. Kožu treba dobro “napiti” i izvana i iznutra Celulit se više ističe na dehidriranoj koži - osim što je potrebno da je hranite kozmetičkim preparatima, potrebno unositi dosta tečnosti, posebno vode ili biljnih čajeva. Oprezno s mršavljenjem Iako se celulit obično smanji i smanjenjem tjelesne težine, kod žena koje već imaju optimalnu težinu to može izazvati kontraefekat. “Ako žene koje ne trebaju gube na težini, to može izazvati opuštanje kože čime će se istaći celulit” Vejn Vestkot.

Izaberite veću torbu

Torbe za plažu neizbježan su modni detalj u ljetnjoj sezoni. Za njih važi princip “što veća, to bolja” jer boravak na plaži prosto zahtijeva sve one “sitnice” bez kojih nijedna dama ne može: veliki peškir za plažu, rezervni kupaći kostim i, naravno, sredstva sa zaštitnim fak-

torom za zaštitu kože i kose od sunca. Nerijetko se tu nađu i mnoge druge stvari, poput magazina, knjiga, novčanika i ključeva. Upravo zbog toga, potrebna vam je praktična i prostrana torba, a poznati high street brendovi nude širok izbor.

Savjeti

Šta obući na poslu U nekim preduzećima postoje pravila poslovnog odijevanja. Možda i ne postoji definisan kodeks, ali je stvorena navika odijevanja u određenom stilu. S druge strane, u mnogim preduzećima odijevanje je jako individualno, bez ikakvih sugestija od nadređenih ili kolega. Obično vrijedi pravilo, da ako ne znate kako se obući za posao, posmatrate kako se odijeva žena na najvišoj poziciji u vašem odjeljenju i slijedite njen primjer, osim naravno, ako ona ima jako loš ukus. Oblačiti se za posao kada ne znate kako biste se trebali obući može voditi do mnogih promašaja, pa čak i stagniranja u karijeri, jer ono što se vama čini prikladnim, možda je vašim šefovima neprimjereno. Stoga je u ovakvim situacijama najbolje držati se neutralnih kombinacija, u kojima ćete izgledati opušteno, a ipak poslov-

no i ozbiljno. Boje garderobe birajte zavisno od radnog okruženja i karaktera.

34 Žena

PETAK, 5. 7. 2013.

Višnjama protiv nesanice

Višnje su moćan antioksidans koji obiluje melatoninom, stoga pozitivno utiču na san i regulišu nesanicu, pokazalo je američko istraživanje. Konzumiranje ovog voća blagotvorno djeluje na organizam tako što ga opušta i priprema za spavanje, pokazala je ova studija. Osim toga, ovo crveno voće čini još dobrobiti vašem zdravlju. Svakodnevno konzumiranje svježih višanja, soka ili ekstrakta višnje za 35 odsto umanjuje rizik od kostobolje. Pored toga, višnje blokiraju dejstvo C-reaktivnog proteina, koji uzrokuje upale u organizmu. Antocijanin, antioksidans koji višnjama daje intenzivnu crvenu boju, povećava proizvodnju insulina i do 50 odsto. Stoga su višnje veoma korisne dijabetičarima jer na prirodan način snižavaju nivo šećera u krvi.

Koliko pametujemo na Fejsu Najnovije britansko istraživanje otkriva da jedan od pet ispitanika daje sve od sebe da na Fejsbuku izgleda pametnije i sofisticiranije. To čine putem objava pametnih članaka, sofisticirane muzike poput opere ili pametnih statusa koji su najčešće prepisani. Iako bi se reklo da ovakvo ponašanje važi prije svega za žene, muškarci su zapravo ti koji češće dijele takve sadržaje na popularnoj društvenoj mreži. “Sve ćemo učiniti da izgradimo bolji imidž, da djelujemo pametnije”, ističu stručnjaci koji su radili na zanimljivom istraživanju. Situacija nije ništa drugačija ni na Tviteru kao ni na ostalim društvenim mrežama. Više od 20 odsto ispitanika priznalo je da žele da zadive svoje prijatelje, ali i strance na društvenim mrežama. Nije rijetka ni objava fotografija s nekih kulturnih događanja samo da drugi vide kako se kulturno uzdižemo.

Šta ako je partner atraktivniji od vas PSIHOLOGIJA

vi smo vjerovatno upoznali parove u kojima je jedan član te male zajednice mnogo atraktivniji od drugog. Ako se osjećate neprijatno što primjećujete takve stvari, ne brinite, nijeste sami. Svi imamo tendenciju da primećujemo fizički disbalans među ljudima, jer instinktivno vjerujemo da svako treba da traži svoju drugu polovinu među osobama koje su mu po nivou atraktivnosti slične.

Pokušajte da sagledate stvari iz lične perspektive. Koliko mislite da ste privlačni? Izuzetno, prosječno, nimalo? Ako u jednačinu ubacite i bivše, koliko ste privlačni u poređenju sa njima? A koliko su oni privlačni? Sad se zapitajte koliko vam je bilo prijatno da budete sa nekim ko je za nekoliko nijansi lepši i zgodniji od vas? Zamislite sebe na sastanku sa nekim ko ima sve, savršeno lice, izvajano tijelo, ogromno samopouzdanje. Dok ulazite na večeru primjećujete da u vašeg pratioca žure i žene i muškarci i da ga neki otvoreno prate sjetnim pogledom. Šta vam prolazi kroz glavu? Svako ima svoj ugao iz kog vidi ovu situaciju. Možda ćete se osjetiti pono-

sno i samouvjereno što vam oko ruke visi tako izuzetan primjerak. ŽAOKA LJUBOMORE Možda će vam prijati i da vas ljudi vide kao nekog ko mora biti prilično kul, seksi, zabavan ili bogat, jer ste uspjeli da se izborite za takvog tipa. Možda ćete misliti da se svi ljudi pitaju šta li savršeni on radi sa vama kada ste tako obični. Može vam se desiti i da osjetite žaoku ljubomore, jer ćete pretpostaviti da ga tako gledaju i kada nije sa vama... U najboljem slučaju riješićete se da svoje nesigurnosti to veče zaboravite kući, i uživaćete u remek-djelu prirode koje sjedi za vašim stolom. Ipak u dubini duše svi mi vje-

rovatno imamo nesigurnost kada radimo nešto (ili izlazimo sa nekim) što je van naše zone udobnosti, pa bi moglo da se desi da iz sopstvene dubine dobijate upozoravajuće poruke koje vam remete uživanje. Ljudi koji ne polažu mnogo na fizički izgled i nemaju problem sa samopouzdanjem, neće imati problem ni s tim da im je partner daleko atraktivniji. Zaista nije mit, ovim ljudima je svejedno koliko je njihov potencijalni partner zgodan ili ne, zato što oni tragaju za setom vrijednosti koji apsolutno nema veze sa izgledom. RIVALITET Na drugoj strani su oni koji i te kako polažu mnogo na fizički izgled. Ukoliko spadate u ovu grupu, na sastanku sa savršenim tipom moraćete dobro da se pripazite. Ukoliko vam je lični izgled vrlo važan u njega puno ulažete, iz njega crpite samopouzdanje, osoba koja je mnogo atraktivnija od vas mogla bi da izazove rivalitet,

poljulja vam samopouzdanje i pokrene ljubomoru. Ovo bi moglo da vas dovede do anksioznosti, ishitrenih postupaka i izjava, pa može biti i vlo opasno za vašu novu i mladu vezu. LJEPOTA NIJE NAJVAŽNIJA Često se pominje argument da ovi estetski zahvati pomažu ljudima da se osjećaju bolje u svojoj koži. Ali taj efekat je trenutan, nikad niko sebi nije dovoljno privlačan, jer smatra da uz sve plastične operacije koje su dostupne, uvijek može bolje. Privlačnost postaje poput ćupa sa blagom iza duge, nadrealna fantazija kojoj možemo da težimo, ali nikad i da je ostvarimo. Sljedeći put kada se nađete u razgovoru sa potencijalnim partnerom koji vam djeluje suviše lepo, sjetite se da je lepota prilično apstraktna kategorija, pa se zato i ne može najpreciznije izmjeriti, ali imajte na umu i to da je izgled samo jedna mala stavka u kompleksnom odnosu dvoje ljudi, piše portal Žena.

INPUTI

GOJAZNOST

Na spavanje ranije Kako da znate da je lud za vama Loše vijesti za sve noćne ptice! Najnovije istraživanje otkriva da kasni odlazak na spavanje izaziva gojaznost. Ako isuviše često odlazite na spavanje kasno, ugojićete se čak i ako ste inače zdravi i nemate nikakve problema sa tjelesnom težinom. Tako barem pokazuje najnovije istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu “Sleep”.Glavni naučnik istraživanja Andrea Spet zajedno sa svojim saradnicima podijelio je 225 ispitanika u dvije grupe. Prva grupa je spavala od četiri do osam ujutro, a druga od 22 časa do osam. Ispitanici koji su odlazili na spavanje tek u zoru, jeli su znatno više i to nezdravu i masnu hranu jer im je organizam tako tražio. Iako je već nekoliko istraživanja pokazalo da su debljina i nesanica povezani, ovo je prvo s većim brojem ispitanika koje bez ikakve sumnje potvrđuje da što ma-

nje spavamo, više jedemo. “Znali smo da se ljudi goje, ali nismo znali da se debljaju u tolikoj mjeri. Zabilježili smo među našim ispitanicima da su dobili znatan broj kilograma”, istaknuo je Spet. Istraživanje je pokazalo i da ispitanici koji malo spavaju ne praktikuju ni druge zdrave navike poput vježbanja ili pravilne ishrane. Stručnjaci vjeruju da je to zapravo začarani krug – nedostatak sna prouzrokuje umor i nedostatak snage i želje za zdravijim načinom života. Spet smatra da su njihova otkrića veoma važna i da ih je neophodno dodatno istražiti. “Ovom problemu trebalo bi pristupiti multidisciplinarno. Svakako je važno otkriti psihološke razloge za takvo ponašanje. Dakle, mi smo krenuli, ali priča mora da se nastavi, jer ljude treba upozoriti koliko im štete može nanijeti nedovoljno sna”, zaključio je on.

Volim me, ne voli me... Ako niste sigurni da li se vaš novi dečko stvarno zaljubio u vas, provjerite znakove koji ga sigurno otkrivaju. Tretira vas s poštovanjem Brine o detaljima iz vašeg života. Dobro se odnosi prema vama. Ako cijeni vaše mišljenje, hvali vaš karakter, slavi vaša postignuća, obraća pažnju na detalje, pa čak i prihvata vaše čudne navike - imate dečka koji je jako zaljubljen u vas. Uvijek ste mu u mislima Kada postanete dio njegove svakodnevnice, budite sigurni da ulaže u vašu vezu. Spreman je na kompromise. Ljubav može smekšati srce. Nije toliko važno biti u pravu koliko učiniti pravu stvar za drugu osobu. Kada vaš dragi počne da se slaže s vama oko teme zbog koje je inače vrlo tvrdoglav, znajte da ga vodi srce, a ne mozak. Znakovi nesebičnosti veliki su pokazatelj zaljubljenosti. Dodiruje vas u javnosti Većina muškaraca nema problem da pokaže nježnost u privatnosti. Ali kada u javnosti mogu itekako okleva-

ti. Kada vas zagrli u javnosti, cijelom svijetu ponosno daje do znanja da ste zajedno. Još jedan gest koji otkriva da mu je stalo - kada vas grli i ljubi, bez očekivanja seksa. Želi ostvariti fizički kontakt, a ne samo kako bi dobio šta želi. Želi da zavolite njegovu porodicu Želi da upoznate sve koji su mu bitni? Kada vas upoznaje s ljudima do kojih mu je najviše stalo, a podjednako želi da i on upozna sve s vaše strane, nema namjeru bilo gdje da ode. Ne boji se da se posvađa ili izvini Ponekad je za čvršću vezu potrebno da prođete i pokoju svađu. Zaljubljeni muškarac ne boji se konflikta. Umjesto toga, svađa se pravedno, poštuje vas kada se stvari poljuljaju, sluša vašu stranu, ne voli da vas vidi uznemirenu, želi da sve riješi s pozitivnim ishodom. Ljubav znači da zaboravite na ponos, priznate kada ste krivi i nikada se ne bojite da kažete da vam je žao. “Ja” je zamijenio s “mi” Obratite pažnju na njegov izbor riječi. Kada počne da koristi riječi po-

put mi, nas - više ne razmišlja o sebi kao o samcu. Sada ste deo njegovog života. I voli to.Kada govori o budućnosti, i vi ste u njoj. Imali li planove koji uključuju i vas? Je li vas poznao na vjenčanje prijatelja? Šali li se o vašoj budućoj djeci? Kada misli na budućnost, već je odlučio da ne želi da vas napusti.

Žena 35

PETAK, 5. 7. 2013.

KORISNO

Dijeta od svježeg kravljeg sira

ZA DO K

time se misli na kilograme. Naime, po tvrdnjama stručnjaka, dijeta sa svježim kravljim sirom je dobro hemijski balansirana, pa se zbog toga razlikuje od drugih sličnih dijeta. Šta trebate da znate o siru? Svjež kravlji sir bogat je proteinima, a s druge strane nema velike količine štetnih masnoća. Sadrži sve esencijalne kisjeline u pravilnoj količini koje su dnevno potrebne tijelu. U siru su prisutni i ugljeni hidrati u obliku laktoze koji su vrlo važni za stvaranje energije. Kravlji sir, s obzirom na svoj sastav, može da zamijeni mesni obrok. Kako držati ovu dijetu? U ovoj dijeti preporučuje se konzumiranje između 1.000 i 1.200 kalo-

rija na dan, što će većinu osoba držati na tankoj granici između gladi i sitosti. Zanimljivo je spomenuti još jednu namirnicu koja će vas pratiti kroz ovu dijetu, a to je grejp, koji je poznat po svojim svojstvima sagorijevanja masnoća, što će dodatno pomoći u skidanju kilograma. Dijeta se drži između tri i pet dana, nikako duže. Kako se u tim danima ne biste previše zasitili sira, razmislite o začinjavanju na različite načine, na primer s crvenom ljutom ili slatkom mlevenom paprikom, solju, lukom, origanom, biberom i drugim začinskim biljem… Što se tiče kaloričnosti, 100 grama svJežeg kravljeg sira ima oko 100 kalorija, što će vam olakšati dnevni proračun količine koju smete da unesete. Evo kako treba da izgleda dnevni meni sljedeća tri do pet dana: Doručak: 1 šoljica crne kafe ili čaja, bez šećera 200 g kravljeg sira 1 parče tostiranog hleba 1 grejp Ručak: 250 g kravljeg sir Parče pšeničnog hljeba 1 grejp Večera: Salata od povrća 250 g svježeg kravljeg sira 1 grejp Kada završite s ovom dijetom, sigurno ćete izgubiti na kilaži, ali nakon nje, nemojte se vraćati starim navikama, nego i dalje nastavite sa zdravom balansiranom ishranom.

OTKRIĆE

TO RA

P I TA

Bilo koja dijeta koja se bazira na unosu male količine kalorija ili na jednoj vrsti namirnica je nešto što bi trebalo da izbjegavate. Prvenstveno, tijelu ograničavamo uravnotežen unos svih potrebnih namirnica za normalan rad organizma. Međutim, takve dijete su prilično popularne jer omogućavaju brze rezultate u kratkom roku. Nijednu od tih dijeta ne bi trebalo držati duže od pet dana, kako se ne bi narušilo zdravlje organizma i funkcionisanje metabolizma. Jedna od tih “brzinskih” dijeta je dijeta sa svježim kravljim sirom, za koju neki stručnjaci tvrde da je najbolja dijeta među dijetama koje još nazivaju “najveći gubitnici”, a pod

Riješite se zubobolje

ISTRAŽIVANJA

Muškarci ne misle na seks više od žena

“Muškarci pomisle na seks svakih sedam sekundi”, rečenica je koju slušamo i čitamo kad god se spomenu muškarci i njihova potreba za seksom. Međutim, da to i nije baš tako, pokazala su novija istraživanja. Istraživači Univerziteta Djuk iz SAD u najnovijim istraživanjima potvrđuje da je učestalost razmišljanja o seksu, jednostavno precjenjena isto kao i učestalost samog čina. Jedna od teorija zašto je to tako potporu je pronašla u stereotipima kao što su ti da muškarci češće masturbiraju od žena, više misle na seks... U istraživanju koje je bazirano na 101 ženi i 101 muškarcu pitanja su se odnosila na seksualno zdravlje, zainteresovanost za seks, zadovoljstvo. Svi su posmatrani i ispitivani tokom 30 dana tokom kojih su popunjavali upitnike o svojim seksualnim aktivnostima. Jedan od zaključaka ispiti-

vača je da su ljudi koji su bili dobro raspoloženi, često obilježavali sebe kao dobre u seksu, tačnije, boljim nego što inače jesu. Na muškarce u ovom istraživanju uticaj su imali stereotipi. Pa, iako su na dnevnoj bazi njihovi odgovori o seksu bili neupečatljivi, odgovori u anketi nakon mjesec dana bili su jasno drugačiji. Iako nijesu tvrdili da često misle na seks, kada su uradili test poslije mjesec dana, pozvali su se na stereotip da muškarci moraju da misle na seks i popunili upitnik suprotno njihovim prethodnim odgovorima, dakle, da na seks misle jako često i mnogo. Polovina ispitanika bili su pacijenti koji su na liječenju od drugih bolesti, raka, dijabetesa, depresije, kako bi istraživači mjerili i uticaj bolesti pacijenata na njihovo seksualno zdravlje.

ZANIMLJIVO

Pivo ublažava PMS Poštovani, od prije nekoliko godina imam ektopiju na grliću koju kontrolišem na šest mjeseci. Danas sam bila kod privatnog ginekologa, jer sam u procesu prebacivanja kartona, gdje mi je na kolposkopiji rečeno da imam mozaik ( bez znakova atipične arborizacije, perifernije na prednjoj usni polje aw epitela sa mozaikom). Doktorka me je baš uplašila predlažući biopsiju. Brisevi na hlamidiju, miko i ureaplazmu su mi prije dvije godine bili uredni, a od tada nijesam mijenjala partnera, niti imala nezaštićene seksualne odnose. Takođe 11. juna sam poslije tri godine prestala da pijem jassmin pilule. Da li možda one mogu da budu uzrok tog mozaika, i šta vi predlažete? Hvala. Poštovana, Sve šta ste spomenuli je posljedica upale grlića materice (cervicitis) koja od početka nije adekvatno liječena, inače različite su prakse o načinu liječenja.

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Vjerovali ili ne, glavni sastojak piva hmelj ublažava menstrualne bolove. Cvijet hmelja koristi se kao osnovni sastojak piva, ali malo ko zna da ova biljka u sebi sadrži supstance koje djeluju poput sedativa. Kako tvrde italijanski naučnici, hmelj ima moć da umiri grčeve kod menstrualnih bolova, jer njegovi sastojci imitiraju dejstvo

ženskog polnog hormona estrogena, a isto tako mogu da smanje i tegobe koje idu uz menopauzu, poput valunga. Za ublažavanje menstrualnih bolova dovoljna je doza od 100 miligrama hmelja na dan, a moguće je napraviti tinkturu (mješavina više ljekovitih biljaka koje su potopljene u alkohol) ili uzimati dodatke ishrani u obliku tableta i praška.

DOKTORI TVRDE

Sunčanje čuva srce Naučnici su na korak do razvijanja revolucionarnog lijeka za pokvarene zube. Kako kažu, nova procedura može da zamijeni dosadašnje lijekove za korijenske kanale, plombe, pa čak i krunice. Trenutno se najčešća bolest u usnoj duplji, karijes, liječi uklanjanjem “pokvarenog” dijela i popunjavanjem rupice plombom. Međutim, ovakav tretman ima ograničeno dejstvo i ne uspijeva u svim slučajevima, pa mnogi ljudi ostaju bez zuba. “Kvarovi u zubima i zapaljenja desni važno su pitanje javnog zdravlja, jer to je ne samo neprijatan problem, nego i velika opasnost za cjelokupno zdravlje čovjeka, budući da može izazvati i srčana oboljenja”, kaže dr Misako Nakašima iz Nacionalnog centra za gerijatriju i gerontologiju u Obuu u Japanu. Do kvarenja zuba dolazi kada bakterije naruše prirodan proces oporavka zuba. Ako se pokvari tvrda gleđ i infekcija prodre u unutrašnjost zuba, ona na kraju može da ubije mekano tkivo u unutrašnjosti, što zatim zahtijeva ili pravljenje kanala u zubu ili uklanjanje istog.

Uz sve to, pacijent osjeća bolove prilikom uzimanja hladne i tople hrane ili na pritisak. Međutim, u unutrašnjosti zuba nalaze se nediferencirane matične ćelije, koje se mogu pretvoriti u specijalizovane i regenerisati unutrašnje tkivo. Studija koju je sproveo dr Nakašima sa kolegama u saradnji sa Biomedicinskom laboratorijom Šin Nipon u Kagošimi, testirala je terapiju na bazi matičnih ćelija koja regeneriše cijeli zub. Oni su počeli da prikupljaju matične ćelije iz zubnih kanala kod grupe od 18 pasa, a zatim ih liječili u laboratoriji stimulišućim faktorom kolonije granulocita (G-CSF). Kada su ispitali rezultate, otkrili su da su se ćelije regenerisale i ispunile zubne kanale kod onih pasa koji su dobili takav tretman. Takođe, smanjen je broj upaljenih ćelija, kao i broj odumrlih i došlo je do povećanog rasta neurita (prenosnika impulsa ćelija). Na osnovu ovih rezultata, odobreno je klinično ispitivanje na ljudima u japanskom Ministarstvu zdravlja.

Naučnici smatraju da su prednosti koje donosi izloženost suncu važnije nego opasnost od potencijalnog raka kože. Sunce može sniziti povišen krvni pritisak i pomoći u sprečavanju srčanih i moždanih udara, tvrde stručnjaci. Naučnici sa Univerziteta Edinburg, otkrili su da izloženost suncu od samo 20 minuta utiče na krvne sudove tako što u organizmu nastaje hemikalija azot oksid. Na taj način se snižava krvni pritisak, a time i rizik od infarkta, moždanog udara i začepljenja krvnih sudova. Autor studije, doktor Ričard Veler navodi da moždani udar i infarkt odnose više života nego rak kože. Njegov tim pratio je pritisak kod 24 volontera koji su dva puta bili u solarijumu u trajanju od 20 minuta. Tokom prvog sunčanja u solarijumu volonteri su bili izloženi i UV zracima i toploti. Drugi put stručnjaci su blokirali UV zrake, izlažući ispitanike samo toploti.

Pritisak kod ispitanika snizio se znatno nakon prvog tretmana u solarijumu, ali ne i nakon drugog. To znači da je UV zračenje, a ne toplota, zaslužno za pozitivno djelovanje na pritisak. Stručnjaci veruju kako sunce “otključava” azot oksid koji se nalazi u koži i time proširuje arterije, pa krv njima lakše putuje. Ipak, stručnjaci su i dalje oprezni i ističu kako je još prerano odlučiti smijemo li se izlagati suncu u većoj mjeri.

36 Žena

PETAK, 5. 7. 2013.

SAVJETI

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

SASTOJCI:

500 g pilećeg fil ea 200 g tvrdog sir a 1 kašika pavlak e 1 kašika majon eze 4 kisjela krasta vca 50 g edamera malo brašna 2 jaja malo prezli malo ulja

Šnicle sa jabukama

Pet veoma korisnih Kolač sa stvari o jabukama kivijem Desert

Margarin otopiti i umiješati u keks i dodati kisjelu vodu po potrebi. Smjesu staviti u manji pleh i poravnati. Kivi isjeći na kocke, dodati četiri kašike šećera, sok limuna i kuvati oko pet minuta, ohladiti. Želatin pripremiti prema upustvu, u jogurt umješati preostali šećer, otopljen želatin i kivi. Ostaviti na hladnom i prije nego što se stegne uliti na keks, poravnati i ostaviti preko noći. Sjutradan isjeći na kocke i na svaki staviti po kolut kivija.

SASTOJCI:

Slani rafaelo

Meso kratko obariti u slanoj vodi, i samljeti, tvrdi sir izgnječiti, edamer izrendati, krastavce isjeći sitno na kockice. U odgovarajućoj posudi pomiješati meso, sir, krastavce, edamer, majonez i pavlaku, sve izmješati. Od pripremljene mase oblikovati kuglice. Kuglice uvaljati u brašno zatim u jaja i u prezlu. Pržiti na ulju dok ne porumene.

5 šnicli 1/2 kg jabuka 1 kašičica soli po potrebi bibe r 1 kašičica ruzm arina 1 kašičica sjeck anog lorbera 80 g maslaca 3 kašike ulja

Tučkom za meso izlupati šnicle. Zatim ih posoliti, pobiberiti i posuti ruzmarinom i usitnjenim lorberom. U tiganj zagrijati maslac i ulje pa šnicle na jakoj vatri ispržiti sa obje strane. Poređati ih u vatrostalnu posudu. Preko šnicli poređati oprane i na četvrtine isječene jabuke, preliti ih masnoćom u kojoj su se pržile šnicle pa vatrostalni sud staviti u rernu zagrejanu na 220 stepeni. Peći oko 20 minuta. Služiti uz pržen ili pečen krompir.

SLASNO

ª Brzi Gonzalesº

Ovo je nešto najjednostavnije što može biti, jako je ukusno i brzo gotovo. Idealan je kolač i za tate koji nemaju baš iskustva u pečenju kolača, a htjeli bi iznenaditi svoju djevojčicu, može biti jedan od zdravijih kolača na rođendanu ili žurci, a ako se malo potrudite oko ukrašavanja većina kolača se može sakriti iza ovog deserta. Sastojci: 2 jaja 1 čaša šećera 1 čaša griza 2 naribane jabuke 1 čaša mljevenih oraha 2 kašike brašna

1 čaša mlijeka prašak za pecivo korica limuna vanilin šećer Priprema: Izmiješajte jaja i šećer, te dodate ostale sastojke. Ulijete u tepsiju, stavite u lagano zagrijanu pećnicu i pecite 40 minuta. Kad je gotovo vruće prelijte glazurom od čokolade (100 grama čokolade, malo mlijeka, malo šećera, kašiku maslaca i kašiku ulja). Smjesu staviti u papirnate kalupe u kojima se peku, a kalupi se skidaju kad se kolačić počne jesti. Malo ukrasa od bijele čokolade i nutele i kolač je gotov.

SASTOJCI:

Za tijesto: 250 g mljeveno g keksa 100 g margarin a kisjela voda Krema: 5 dl jogurta 2 kesice želatin a 4 kivija 140 g šećera 3 kašike limun ovog soka Dekoracija: 2-3 kivija

Rijetko kome nije poznata izreka kako jedna jabuka na dan čuva zdravlje, a nerijetko se i nazivaju kraljicama voća. Ovo bogato, svježe i sočno voće povezano je s brojnim zdravstvenim pogodnostima uključujući gubitak kilograma, poboljšanje plućne funkcije, niži rizik od srčanog udara, pojave karcinoma i bolesti srca. Međutim, iako je ovo zdravo voće sveprisutno, to ne znači da ne krije i neke tajne. Stoga je svakako korisno naučiti sve o voću koje zasigurno najčešće jedete, piše “Huffington Post”. Alergije na jabuke su alergije na polen Kada govorimo o alergijama na hranu, najčešće ćemo pomisliti na kikiriki, školjke ili pak jaja. No, činjenica je da alergije na jabuke i nijesu tako rijetka pojava. Stručnjaci vjeruju kako je za to odgovoran polen breze koja se nalazi na površini sirove jabuke te da upravo ona izaziva reakcije, a ne ono što se nalazi u samoj jabuci. Jabuke su prava dijetalna hrana Velike količine vode i vlakana ko-

je sadrži jabuka znače da ćete duže vremena osjećati sitost bez obzira na nizak nivo kalorija koju sadrži (svaka jabuka ima otprilike 95 kalorija). No, jabuke skrivaju još jednu veliku prednost: spoj koji se nalazi u kori naziva se ursolična kisjelina - pokazala se vrlo efikasnom u topljenju masnih naslaga, pojačavanju trošenja kalorija te smanjenju rizika od neplodnosti. Jabuke su raznovrsne Jabuka je najraznovrsnija jestiva biljka na svijetu. Prema riječima stručnjaka za jabuke Rona Džejkobsona, samo u SAD-u nekada je postojalo više od 16.000 različitih sorti jabuka, danas ih pak na području Amerike ima oko 2.450 vrsta. Bacamo oko 30 odsto jabuke Klasičnim i uobičajenim načinom jedenja jabuke, kružno oko jezgre, baca se i do 30 odsto jabuke (između 20 i 30 kalorija). Jabuke imaju puno vazduha Iako neke studije tvrde kako jabuke sadrže čak 25 odsto vazduha, prema pisanju “Huffington Posta”, količina vazduha u ovom popularnom voću iznosi ipak 18 odsto.

PREPORUKA

Sedam namirnica za dijetu Pogledajte listu sedam namirnica za koje nutricionisti kažu kako bi ih svakako trebali imati na popisu obaveznih dok ste u tom napornom dijetalnom razdoblju. Bademi Bademi su bogat izvor flavonskih antioksidanasa, vitamina E, magnezijuma, kalcijuma, biljnih vlakana i kvalitetnih proteina. Ranije se smatralo da sadrži suviše masnoća da bi bila zdrava grickalica, sada se zna da 90 odsto sačinjavaju nezasićene masnoće i da je naprotiv veoma korisan prilikom držanja dijete za gubljenje viška kilograma jer daje osjećaj sitosti. Karfiol Karfiol je pun vitamina C. Jedna porcija karfiola može pružiti tijelu do 40 odsto dnevne potrebe za vitaminom C, male količine željeza, kalcijuma i proteina. Jedite ga skuvanog s malo začina, kao pire ili pečenog na gril tiganju bez puno masti. Cimet Samo pola čajne kašičice cimeta u prahu dnevno pomiješate sa kašičicom meda i na taj način kontrolišite šećer u krvi te podstaknite svoje tijelo da sagorijeva masnoće, a ne da ih čuva. Kafa Dijeta s kafom je vrlo praktična

jer nema potrebe za mjerenjima već samo u uživanju u ovom napitku. Da bi ubrzali svoj metabolizam preporučuje se do pet šoljica kvalitetne kafe dnevno bez šećera i mlijeka. Ipak, pripazite ako ste osjetljivi na kofein. Grejp Vitamini su vaši najbolji prijatelji u svakoj dijeti. Zbog toga nam je grejp jako bitan jer sadrži puno kvalitetnih vitamina. Istraživanja dokazuju da nakon svakodnevnog konzumiranja grejpa u periodu od tri mjeseca možete izgubiti dodatnih šest kilograma, dok kod onih koji samo piju sok od grejpa gubitak je

samo dva kilograma. Biljna vlakna Stručnjaci se slažu da biljna vlakna igraju važnu ulogu u našem zdravlju. Dobro poznate beneficije od vlakana su da poboljšavaju našu probavu, daju nam osjećaj sitosti, a preventuju i začepljenja u crijevima, nastanku hemoroida i divertikulozu crijeva. Jabuke Jabuke se vrlo popularne pri održavanju željene težine jer uspješno popunjavaju želudac između obroka. Pune su antioksidansa i smanjuju onaj višak masnoća u području stomaka.

PETAK, 5. 7. 2013.

MALI OGLASI

KUĆE STANOVI

P Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686

AS NEKRETNINE IZDAVANJE

PRODAJA

D.bolnica, 99m2 / II, 88.000e, nov -T.Put „Cijevna“, 89m2 / IV, 78.000e - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e -P.M., 65m2, vis.priz., 60.000e -S.A”SPONA, 70m2 / II, 61.000e -Centar, N.Miloševa, 21m2 / I, 33.600e -Zabjelo, 28m2 / II, 28.000e, nov -Kod Univerziteta, 42m2, vis.priz. 47.000e -D.bolnica, 38m2 / I, 41.000e, nov -B.S.P.Cetinjskog, 45m2 / IV, 51.000e -Delta “Čelebić”, 53m2 / V, 65.000e, useljiv

Novaka Miloševa 32

„Gintaš“, 70m2 / I, 270e, namj. Gintaš, 40m2, namj. 200e Delta „Čelebić“, 50m2 / V, 300e, namj. Delta „Abex“, 40m2 / II, 220e, prazan S.A. Bulevar, 64m2 / I, 200e, prazan Centar, 42m2 / I, 300e, namj. Vez.most, 70m2 / I, 300e, prazan B.Jedinstva, 85M2 / I, 450e, namj. Blok V Vojna, 80m2 / IV, 350e, namj. Centar, 80m2 / I, 450e, namj.

asnekretnine@t-com.me

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com Izdajem dvosoban namješten stan na Starom aerodromu. Tel.067/206-566

Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069148

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

Nikšić, preko puta bolnice prodajem dobar trosoban stan, 100m2+dva podruma. Na 1. spratu, ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan. Moguća kompenzacija za manji uz doplatu. Tel.067/272-015

K Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Prodajem manju garsonjeru u Podgorici. Novogradnja, polunamještena, drugi sprat. Tel.069/485-235, 067/639-969 Prodajem novu kuću 180m2 kod Hemomonta sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel. 069/567-440

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1756: Ljubovic, 81/pr n 62: P.Morace, 59/IV 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 1810: Zabjelo, 76/IV 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 289: Blok V, 60/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 635: St.Aerod, 50/VI 472: St.Aerodr, 41/II 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 418: St.Aerodr, 78/V 1979:P.Morace,38/v.pr. 2061:P.Morace, 78/I 1898: Zabjelo, 83/III 2075: St.Aerod, 60/v.pr

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 1944: Zabjelo, 50/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2091: Blok V, 85/VII n 150: Centar I, 80/III n 1338: P.Morace, 44/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2049: M.Brdo, 21/III n 2079: P.Morace,20/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370-629 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e. Tel.067/666-966

Kupujem jednosoban stan u Podgorici. Tel.069/407-346 SOBE Izdajem dvokrevetne sobe (kuhinja, kupatilo) zaseban ulaz, blizu Palade. Tel.067/555-065, 069/305-363 POSLOVNI PROSTOR

Tel.067/617-045

Izdaje se poslovni prostor, pogodan za sve vrste djelatnosti . Ukupne povrsine 76m2, II nivoa ( 40m2 prizemlje + 36 m2 suturen ) Poslovni prostor se nalazi iza Delte, kod Krivog mosta,cijena izdavanja vrlo povoljna. Kontakt telefon za sve informacije +38267279496 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac ruši, 400m2, njam za Tel.067/390-767

na Veili mijeautomobil.

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodaje se porodično imanje, selo Prediš, Bjelice, Cetinje. Voda, ubao i zidovi kuće na imanju, šuma za sječu, asfaltni put i struja u blizini imanja. Cijena po dogovoru. Tel.041/234-062, 067/443-454, 041/233-884

VOZILA/AUTO DJELOVI

Izdajem namješten jednosoban stan u Staroj varoši iznad Skalina, 150 eura. Tel.067/625-157

Izdajem namještenu garsonjeru u Maslinama. 120 eura. Tel.067/877-757

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073331

Prodajem plac u Lješnici Bijelo Polje, ekstra lokacija. Povoljno. 5 ari. Tel.069/360-436

Izdajem jednosoban nenamješten komforan stan u zgradi. Zagorič, novogradnja, interfon, klima, dvije terase, parking. Tel.067/439-702

Izdajem dvosoban namješten stan ispod Gorice, povoljno. Tel.067/437-989

PLACEVI

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 IIzdajemo u Spužu 2 (dva) magacina po 400 m2, prilaz dobar uz magistralu. Tel. 069/830-330, 020/272-405

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

PETAK, 5. 7. 2013.

MALI OGLASI

Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno oÄ?uvan. Fiksno 300 eura. Tel.067/249-299 Prodajem reno twingo, 97. godiĹĄte. U odliÄ?nom stanju, registrovan do 10. mjeseca. Tel.069/050036 A4 2.0 TDI, 2008, crni, alu felge, 14.000 eura. Tel.067/209-663 PLOVILA

Regitracija preduzeÄ&#x2021;a. Knjigovodstvo. ZavrĹĄni raÄ?uni.SteÄ?aj i likvidacija. Strancima obezbjeÄ&#x2018;ujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno. Tel.068/222-188 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otÄ?epljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, friĹžidera, zamrzivaÄ?a, veĹĄ-sudo maĹĄina, ĹĄporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409729 Moleraj-gletovanje-tapeti (kreÄ?enje Î&#x201E;jupolomÎ&#x201E;, povoljno). Tel.069/459-110 GRAÄ?EVINSKE USLUGE

USLUGE Registracija preduzeÄ&#x2021;a, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrĹže. Tel.067/591950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeÄ&#x2021;a. SteÄ?aj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102

LIÄ&#x152;NO

RAZNO

Penzioner u poodmaklim godinama, dobro situiran, bez obaveza, iskljuÄ?ivo radi braka, Ĺželi upoznati Malisorku 60-tih godina. Znanje crnogorskog jezika nije uslov. Tel.069/468-488. Na poruke ne odgovaram.

Prodajem Scholl Ĺženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959505

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septiÄ?kih jama, ravnanje placeva-Ä?iĹĄÄ&#x2021;enje, proboj puteva, miniranje, rezanje-buĹĄenje betona, pikamer, vibro Ĺžaba, prevoz. Tel.069/297-222

MuĹĄkarac upoznao bi savremenu gospoÄ&#x2018;u-icu za udobna intimna druĹženja. Tel.069/635-261

Hidroizolacija betonskih ploÄ?a, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. PorodiÄ?na tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obiÄ?ne, inverteri, multi. Prodaja, montaĹža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

POSAO

Klime - obiÄ?ne, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaĹža, Ä?iĹĄÄ&#x2021;enje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

APARATI/OPREMA

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, Ä&#x2021;emere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Lijek Î&#x201E;stretanÎ&#x201E; - porodiÄ?na tradicija lijeÄ?i: Sve vrste koĹžnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. UnutraĹĄnja oboljenja: bronhitis, eĹĄerihiju koli, beĹĄiku, prostatu, trigliceride. SaviÄ&#x2021; Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188 Prodajem kolica za blizance u zelenoj boji maclaren twin triumph dobro ocuvana i malo koriĹĄÄ&#x2021;ena. 100e. Tel.069/383-286

Prodajem ili izdajem top vjenÄ?anicu iz kolekcije Davids Bridal. Kupljena u Americi. Cijena po dogovoru. Tel.069/535-115 Prodajem sliku raÄ&#x2018;enu po originalnoj slici Mila Vrbice - â&#x20AC;&#x153;Portret starog Crnogorcaâ&#x20AC;?, ulje na platnu. Tel.069/490-723 Vrhunski, originalni preparati za potenciju, tablete 4kom/15e, gelovi 7kom/20e, man-king na biljnoj bazi 10 kom/50e. Tel.067/852-451 Lijek za polipe, Ä?voriÄ&#x2021;e i zadebljanja glasnih Ĺžica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563, 067/927-1103 Bato-Bosanac pomoÄ&#x2021;u gledanja u ĹĄolju sa sigurnoĹĄÄ&#x2021;u otkriva vaĹĄe juÄ?e, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoÄ&#x2021;u slike. Tel.068/504-029

DNEVNE NOVINE â&#x2014;? 077/300-104 â&#x2014;? 077/300-100 â&#x2014;? Poslovni centar NikiÄ&#x2021; â&#x2014;? Kralja Nikole bb, 7 sprat

PETAK, 5. 7. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40. Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15. Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

TV PROGRAM FILM

08:10 09:00 09:45 09:50 10:00 10:45 11:30 12:15 13:00 14:15 15:00 15:20 16:00 17:00 17:50 18:15 18:40 19:00 19:23 20:15 21:00 21:15 22:45 00:15 01:45

Dođi na večeru/r Tačno 9 Crtana serija: Musti Crtana serija: Hapets Serija: Odbačena/r Serija: Ponor ljubavi/r Serija:Tajna starog mosta Serija: Nesreće u vazduhu Tačno 1 SerijaV.I.P. Serija: Dva i po muškarca/r Serija:Tračara/r Dođi na večeru Serija: Odbačena Serija: Dva i po muškarca Exploziv Exkluziv Vijesti Prve Serija:Ponor ljubavi Serija: Tračara Exkluziv/r Talk show: Veče sa Ivanom Ivanovićem Film: Policijska akademija 1 Film: Policijska akademija 2 Serija: Nesreće u vazduhu/r

PRVA Policijska akademija 1 i 2 22.45

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.05 Univerzum-dok. serijal 10.00 Dnevnik 10.15 Serija:Djevojački institut/r 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Crtana serija:Štrumfovi 13.00 Vijesti 13.05 Naučno – obrazovni program/r 14.05 Strani dok. program 15.30 Dnevnik 1 16.05 Serija:Odjeljenje za specijalne žrtve 17.00 Crna Gora uživo 18.00 Vijesti 18.05 Serija:Djevojački institut 18.55 Serija za djecu 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Odjeljenje za specijalne žrtve 21.05 Robin Hud 22.00 Dnevnik 3 22.30 Argument 23.00 Serija 00.00 Vijesti 00.05 Meridijani

RTCG1 Dnevnik 1

06:50 06:55 11:00 11:50 12:00 13:00 14:15 15:00 15:40 15:50 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 19:30 20:00 23:00 23:10 02:15

City kid’s Dobro jutro Farma: uživo City Tačno u podne Farma – uživo Serija: Nasljednici Serija: Simar Teen pleme City Farma - uživo Serija: Neželjene Serija: Mješoviti brak Info Monte Kuvanje i muvanje Serija: Mala nevjesta Farma: Specijal - izbacivanje Teen pleme Farma - uživo City Kratke vijesti minut - dva emituju se na svakih sat vremena

PINK M Mješoviti brak

15.30

17.00

06:45 10:00 10:07 11:07 12:00 13:07 13:50 14:00 14:07 15:05 16:30 16:50 16:55 17:40 18:30 19:10 19:55 20:30 20:40 22:00 22:15 22:25 23:25 01:10

Boje jutra Vijesti u 10 Serija: Kako vrijeme prolazi/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Extra lifestyle Vijesti Serija: Asi/r Serija: Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Silikonske ljepotice Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Kako vrijeme prolazi Serija: Asi Extra lifestyle Iz mog ugla Vijesti u 10 Sport Serija: Ubistvo Film: Lenjingrad Extra lifestyle

VIJESTI Film: Lenjingrad

23.25

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5 Summer /r 11:00 Radio u boji 11:30 Top Shop 12:00 Film/r 14:00 Film/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 / Summer - zabavni program 18:00 Forum - informativni program 18:30 Film 21:00 Živa istina sa Darkom Šukovićem 22:30 Forum - informativni program 23:00 5 do 5 Summer/r zabavni program 00:00 Živa istina sa Darkom Šukovićem/r 00:30 Divlja ljepota

ATLAS 5 do 5 Summer

16:55

TV PREPORUKA TAJNA STAROG MOSTA Prva 11.30

Rasplet ove intrigantne priče počinje krajem 19.vijeka nakon što prelijepoj Pepi Agire, gazda i ljubavnik Karlos Kastro otme sina i preda ga svojoj ženi. Primorana da se odvoji od sina Martina i ove porodice, Pepa ponižena odlazi, ali se zaklinje da svoje dijete neće nikada zaboraviti i da će ga kad-tad vratiti. Godine prolaze i Pepa će se obreti u ruralnom mjestu Puente Vijeho ( Stari Most). Tu srijeće Tristana Montenegra, vojnika koji se poslije godina ratovanja vraća kući labilnoj ženi Angustiji i sinu kog zapravo i ne poznaje. Između Pepe i Tristana rađa se ljubav. Njihova romansa je nemoguća i rastanak je neizbežan.

08.30 Serija:Naša ljeta 09.15 Wimbldon 2013 – pregled/r 10.00 Dok. program: Vjerovanje vijeka/r 12.00 Vijesti 12.30 Fudbal – liga Evrope: Čelik – Honved/r 15.50 NVO sektor/r 16.00 Dok. program: Vjerovanje vijeka/r 17.00 Serija: Izlog strasti 19.00 Crtani film : Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija: Krtice 21.00 Serija: Druga porodica 21.50 Serija: Medium 22.35 Film: Osvetnici 00.15 Wimbldon 2013 – pregled/r

RTCG 2 Serija: Izlog strasti

17.00

07:00 Uz jutarnju kafu - jutarnji program 10:00 Dogodilo se... 15:00 Toto vijesti - sportski program 15:15 Smiješna Top Lista zabavni program 15:45 Na domaćem terenu sportski program 16:00 Zabavni Magazin 17:30 Info tip 18:00 Toto vijesti - sportske vijesti 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20:00 Loto - igra na sreću 20:30 Nindža ratnici

777 Toto vijesti

18.00

08:30 10:05 10:45 11:15 13:00 14:30 15:30 17:30 18:30 19:10 20:00 21:00 21:30 22:20 23:30 00:00

MBC Loto

Aljazeera Trag Zdravo jutro Hrana i vino Dejan Tadić – Finansijsko tržište Na točkovima Astro num caffe Hrana i vino Tivatski horizonti Mbc dnevnik Loto Tajne i ljepote Kine Aljazeera Na točkovima Aljazeera Astro num caffe

20.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 06.05 Jutarnji program 10.00 Vesti 10.10 Razglednica 10.35 Na skriveno te vodim mesto 11.10 Via militaris - Koridor 10 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.20 Film: “Deca s ostrva s blagom 3” 15.00 Vesti 15.15 Ovo je Srbija 16.05 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Moja lepa Srbija 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 21.05 Film: “Blizanci” 23.30 Dnevnik 23.45 Serija: “Mesto zločina” 00.30 Evronet 00.35 Serija: “Stubovi zemlje” 01.30 Film: “Zločin iz strasti” RTS 2 07.51 Plesna akademija, animirana serija 08.16 Pink Panter, animirana serija 08.28 Zujalica 10.04 Moj ljubimac 10.30 Život i standardi 11.00 Prag sela Srbije 11.30 Preci i potomci 13.00 Trezor 14.00 Zujalica 14.30 Tumačenje književnog dela 14.51 Recept za igru 15.01 (Ne) obično o biljkama 15.17 Ars praktika 15.32 “Šta su sve tehnologije uradi-

le za nas?” 15.46 Datum 16.00 Vode Srbije:Kanali Srbije 16.20 Tur d Frans, prenos 17.20 Serija: “Heroji” 18.10 Mile Bogdanović, muzički program 18.40 Emisija iz ekologije 19.10 Crtane serije 20.00 Stranac u Srbiji 20.30 Lov i ribolov 21.00 Serija: “Heroji” 21.50 Detalj 22.20 Vidik 22.45 Koncert: Smak, 1. Deo HRT 1 07.00 Dobro jutro 09.01 Serija 10.10 Putovanje železnicom 11.15 Mesto pod suncem 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.30 Dr Oz 14.45 Film: “Marta, Rut i Edi” 16.25 Dokumentarni film 17.15 Hrvatska uživo 18.15 Serija: “Miris kiše na Balkanu” 18.50 Manjinski Mozaik 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.40 Tajne muzeja 21.30 Serija: “Putovanje u Vučjak” 22.45 Dnevnik 23.00 Vesti iz kulture 23.05 Film: “Predgrađe 13” 00.30 Film: “Marta, Rut i Edi” HRT 2 07.00 -Mala TV -07.15 -Program za decu -07.32 -Vesele trojke -07.55 -Teletabis -10.45 -Rekonstrukcija -12.10 -Šaptač psima -13.00 -Toskana na tanjiru -13.15 -Serija: “Doktor Hu” -14.45 -Serija: “Degrasi” -16.35 -Osmi kat -17.20 -Serija: “Dolina sunca” -18.05 -Serija: “Novi klinci s Beverli

07:03 09:15 10:00 11:32 12:00 14:30 16:00 16:45 17:30 18:25 19:00 19:35 20:02 21:00 21:20 22:30 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi IT Networking /r. Životinjske lakrdije Crtani film - Mumijevi Dok. program Serija: Distrikt Majstor kuhinje Dok. program /r. Životinjske lakrdije /r. IT Networking Crtani film-Mumijevi PG Raport Info Auto Shop Montena Business Broadcasting Ponoćni Info

MONTENA Auto Shop

21:20

DANAS U GRADU Hilsa” -19.00 -Mala TV -19.30 -Dokumentarni film -20.00 -Serija: “Gli” -21.00 -Volim Hrvatsku -22.15 -Serija: “Potonuće Lakonije” -23.30 -Serija: “Red i zakon” -23.35 -Serija: “Na ivici” -01.15 -Serija: “Ofis” HBO -11.10 -Film: “Ples malog pingvina 2” -12.50 -Adel: Uživo u Rojal Albert Holu -13.55 -Film: “Pingvini moga tate” -15.30 -Film: “Pepeljugina priča” -17.00 -Film: “Jedna smešna priča” -19.10 -Serija: “Redakcija” -20.05 -Serija: “Fabrika laži” -21.05 -Serija: “Bordžije” -22.00 -Film: “Najmračniji sat” -23.30 -Serija: “Igra prestola” -01.20 -Film: “Konan” ARENA SPORT 1 07.00 -Fudbal, pregled MLS lige -08.00 -Fudbal, italijanski rivali -09.00 -Košarka: Real Madrid - Barselona -11.00 -Fudbal: Udineze - Milan -13.00 -Fudbal: Juventus - Šahtjor -15.00 -Odbojka: Brazil - Francuska, prenos -17.00 -Fudbal Football’s Greatest Managers: Jose Mourinho -17.30 -Fudbal Football’s Greatest Managers: Rinus Michels -18.00 -Fudbal: Radnički Niš - Radnički -20.00 -Košarka: Real Madrid - Barselona -22.00 -Boks, Kotv, klasiks -23.00 -NFL: Atlanta - Džeksonvil -00.00 –Poker SPORT KLUB 06.00 -Tenis: Vimbldon -10.00 -Žreb

Evrolige -10.30 -Vimbldon, program iz studija -11.00 -Vimbldon, pregled dana -12.00 -Vimbldon, program iz studija -13.00 -Tenis, Vimbldon, prenos -22.00 -Vimbldon, program iz studija -22.30 -Vimbldon, pregled dana -23.30 -Žreb Evrolige -01.00 -Formula 1, Nirnburgring, trening -03.00 –Vimbldon FOX LIFE 10.05 -Serija: “Šapat duhova” -10.55 -Džejmi Oliver: Revolucija u ishrani -11.50 -Serija: “Ludnica u Klivlendu” -13.30 -Porodično blago Džina Simonsa -14.20 -Projekat Modna pista -15.55 -Serija: “Džordanino raskršće” -18.25 -Serija: “Očajne domaćice” -20.55 -Serija: “Ukrasi svoj dom” -21.50 -Serija: “Modna policija” -22.40 -Serija: “Šapat duhova” -23.30 -Serija: “Ukrasi svoj dom” -00.20 -Serija: “Modna policija” -01.20 -Serija: “Gimnazijske traume” FOX CRIME 09.30 -Film: “Zojin tajni život” -11.15 -Film: “Zemljanke su lake ženske” -13.15 -Film: “Devica u 29. godini” -15.00 -Film: “Kobna izdaja” -16.15 -Film: “Moja devojka” -18.00 -Film: “Recept za poljupce” -19.45 -Film: “Tri slepa miša” -21.30 -Film: “Crveni zmaj” -23.30 -Film: “Kobna izdaja” -01.00 -Film: “Crveni zmaj”

BIOSKOP CINEPLEXX

Usamljeni rendžer 17:15; 20:00; 22:00; Violet and Daisy 21:40 ; Velika iluzija 20:30; 22:50 Mlađi referenti 15:45; 18:00; 20:15; 22:40; Univerzitet za monstrume 3D sinhronizovan 15:30; 17:30 ; Univerzitet za monstrume digital sinhronizovan 16:30; Živjela francuska 19:30 ; SVJETSKI RAT Z/3D 17:40; 19:45; 22:30 : Čovjek od čelika 3D 19:00; 21:20 ; Čovjek od čelika digital 16:00 ; Mamurluk 3 18:30 ; Čuvari tajnog kraljevstva 15:15 KIC BUDO TOMOVIĆ

Kučkini sinovi, Velika scena 21.00