Izdanje 18. jul 2013.

ce 30 nt i

USKORO! Nagradna igra Dnevnih novina!

IzdavaÄ?: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

ÄŒETVRTAK, 18. 7. 2013. BROJ 589/ GODINA II

REBALANS ZBOG KAP A I DALJE TAÄŒKA RAZDORA U KOALICIJI

Nema dogovora â—? SDP kategoriÄ?no ostala pri

stavu da neće podrŞati rebalans budŞeta koji je na dnevnom redu Skupťtine 1. avgusta NOVE SUMNJE � 11

MuĹĄkarac iz Danilovgrada pratio Ĺžrtvu i navodio ubicu

JEMSTVO â—? 10-11

PotrubaÄ? na slobodi za 100.000 eura

AVIO KOMPANIJA â—? 9

Podnio ostavku jer neće platu stjuardese

Privođenje Delibaťića

INCIDENT â—? 10

Prijetila i udarala doktoricu Hitne pomoći

EPCG â—? 7

F

inansijski direktor Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) Dmitrij PotrubaÄ?

(44), kome je prije nekoliko dana sudija za istrage odredio pritvor do trideset dana zbog sumnje da je u

KVALIFIKACIJE ZA LE â—? 30-31

Mladost Ä?eka sadaddasSenicu, asd Rudar gost Slasku

svojstvu odgovornog lica u KAP-u poÄ?inio kriviÄ?no djelo “teĹĄka kraÄ‘aâ€? na ĹĄtetu Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), puĹĄten je da se brani sa slobode uz jemstvo od 100.000 eura koje je, pre-

EUROBASKET U20 â—? 28

ma nezvaniÄ?nim saznanjima, juÄ?e uplatila En plus grupa. Uplati je, kako saznajemo, prethodila saglasnost Osnovnog drĹžavnog tuĹžilaĹĄtva, koje ga optuĹžuje za viĹĄemilionsku kraÄ‘u.

PAM â—? 23

DrŞava struju za KAP mora da plaća unaprijed

Juniori Emiteri zakinuli Crne Gore u muziÄ?are za Ä?etvrtfinalu 450.000 eura

Tema dana

EDITORIJAL

2

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

VUK PEROVIĆ urednik

VOZ

Fransoa Oland, predsjednik Francuske, uspio je da uštedi neke pare prošle godine, iako je morao da uđe u rat sa raznim francuskim bogatašima, brojnim poznatim ličnostima, pa i nekim našim rado viđenim gostima. Iako su ti neki prijetili i da će se odreći državljanstva, nijesu se odlučili na taj korak.

Vjeruju, izgleda, da će i to proći na narednim redovnim ili vanrednim izborima. Sigurno i da rade na tome. Prvu godinu vlasti Olanda obilježili su nezaposlenost, nizak rejting i vrlo loša ekonomska situcija, ali on ne odustaje od svojih zamisli.

Francuski predsjednik je sam za godinu uspio da uštedi cijelih šest miliona eura na račun predsjedničkog budžeta. Za primjer.

Uštedio čovjek državne, to jest narodne pare.

Ako nećeš ti, ko će? To mu je bila ideja vodilja, pa je tako i u državničke posjete išao, vjerovali ili ne, vozom. Kao nekada Tito na turneju po tadašnjoj domovini. Iz naše perspektive, izgleda potpuno nevjerovatno. Predsjednik u vozu, a nije promotivna tura tek kupljene kompozicije ili otvaranje dugo renovirane pruge. Već važni poslovi. A sve zbog štednje.

Kod nas to ne rade ni neki manji državni činovnici. Ni u ludilu. Da ne pominjemo takozvane visoke zvaničnike. Pa do ne tako dalekog Zagreba, na proslavu komšijskog ulaska u Evropsku uniju, Vladin avion je zbog tri važna državna funkcionera isti toliki broj puta uzletao i slijetao. Sve u nekih 24 sata. Velike su obaveze, nijesu mogli da se dogovore ni o zajedničkom polasku. Radi se na sto strana.

Kriza i slično. A i to je Zagreb, nije preko svijeta. Ima se na čemu drugom štedjeti. Vozom bi se ionako kod nas moglo samo do Beograda. A od Beograda kud god hoćeš.

I kod nas su neke mjere štednje na snazi u državnoj administraciji, ali niko da izađe sa brojkama. Kada, kako i koliko? Ako se već štedi, ako su državni automobili u garažama vikendom, ako se više njima ne ide na plažu, pardon službeni put sa familijom. Možda bi neko mogao da uzme olovku i papir i to lijepo izračuna. Mada nama to planiranje budžeta na bilo kom nivou izgleda ne ide od ruke. Rebalanse imamo svako malo. Pobrkamo račun.

Tako je vjerovatno i kad štedimo.

Ne bi Olandu niko baš toliko zamjerio ni da putuje avionom. Ali čovjek hoće da se štedi pa riješio da pokaže na sopstvenom primjeru.

Da li on vodi dobru politiku ili ne, to je druga priča, ali je spreman za pokazne vježbe. Taj voz je kod nas davno prošao. I niko se previše ne uzbuđuje.

Meteo 05:19 20:19

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo talasasto. Vjetar sjevernih smjerova, uglavnom slab do umjeren.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 25 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Pretežno sunčano i veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti na sjeveru.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

22 20 22 20 19 14 10 9 10 12

22 21 22 20 20 15 11 10 12 14

35 34 31 33 33 29 26 22 27 29

SJUTRA

36 35 32 33 34 30 28 23 28 30

Pretežno sunčano i veoma toplo. Popodne, na sjeveru ponegdje kiša i grmljavina.

OPOZICIJA PORUČILA

Đukanoviću, nemoj da ª pravišº KAP Opozicione partije tvrde da je predlog premijera nerealan Izjava premijera Crne Gore Mila Đukanovića da bi Kombinat aluminijuma Podgorica bio rentabilan ako ima 500 radnika, plaća struju od 27,5 eura po megavatu i da proizvodi 50.000 aluminijuma godišnje, te da bi da ga napravio da ga nema, izazvala je tokom jučerašnjeg dana buru uglavnom negativnih reakcija. Opozicione partije su saglasne da procjene premijera nijesu otmistične, te da mu zbog toga i ne vjeruju.

Poslanik Demokratskog fronta Milutin Đukanović, komentarišući izjavu premijera da bi napravio Kombinat aluminijuma da ga nema, istakao je da je premijer pokazao kako je i ovaj KAP napravio i do čega ga je doveo.

“Pokazao je predsjednik Vlade Milo Đukanović kako je napravio Kombinat aluminijuma. On je odlučivao o svemu posljednjih 20 godina i mi iz Demokratskog fronta bismo ga zamolili da ne pokušava više da ‘pravi KAP’ jer je pokazao kako zna da ga napravi”, objasnio je Đukanović.

Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić smatra da su projekcije premijera o rentabilnosti KAP-a potpuno nerealne i da je izjava Đukanovića ponovno miješanje politike u ono na šta bi odgovor trebalo da dâ struka. On je poručio je premijeru da je zaboravio jednu sit-

nicu koja je građane koštala 200 ili 300 miliona eura.

“Ostaje jedan dio koji je premijer zaboravio, to je neka sitnica, od 200 ili 300 miliona eura, koji smo mi kao građani platili u ovom periodu zahvaljujući strateškom partneru, kojeg je izabrala Vlada na čelu sa Milom Đukanovićem”, rekao je Milić.

Prema njegovim riječima, to ponašanje je isto kao ponašanje nekog slona u prodavnici staklenih proizvoda, koji gdje god da se okrene, nešto slomi.

“To je ponašanje, da mi niko ne zamjeri, govorim figurativno, kao slona u prodavnici staklenih proizvoda, gdje god da se okrene - nešto slomi.

Mislim da je došlo vrijeme da imamo ozbiljniju Vladu, koja će se bazirati na rješavanje stvarnih problema, a ne definisanje projekcija koje nemaju veze sa stvarnošću”, istakao je Milić.

Poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić siguran je da izjave Đukanovića idu u prilog njegovom održavanju na vlasti jer još daljim obećanjima želi da zadrži podršku koju ima.

“Treba se vratiti unazad i prisjetiti se njegovih izjava prije malo više od pola godine. Tada je govorio da će zaposliti 40.000 ljudi, da će da raskine štetne ugovore o privatizaciji, te da će Crna Gora da doživi ekonom-

Predlog može biti profitabilan Ono što je premijer Milo Đukanović predstavio je neka reducirana varijanta i Kombinat bi u tim uslovima sigurno mogao da bude profitabilan, smatra ekonomski analitičar Predrag Drecun.

“Nijesam optimista kada su u pitanju cijena struje, cijena aluminijuma i održivost na duži rok. Nijesam optimista ni kada je posrijedi mogućnost da bude otklonjena tehnološka zastarjelost KAP-a, te podizanje prerađivačkih kapaciteta. Predlog premijera je jedna nova teza i vjerovatno o tome postoji politički konsenzus na nivou vladajuće koalicije, da se pokuša sa takvim rješenjem i zbog toga se vjerovatno više toliko ne insistira na rebalansu”, objasnio je Drecun. ski preporod. Evo gdje su nas njegova obećanja dovela. Pozitivna Crna Gora Đukanoviću ne vjeruje, naročito kad izgleda uvjerljiv, a tada je njegova priča najmanje istinita”, zaključio je Bojanić.

N.D.L.

MANS STRUJA

Poskupljenjem se zadovoljavaju apetiti A2A i Terne Dok se Kombinatu aluminijuma Podgorica omogućava da već godinu, bez ijednog plaćenog centa, troši struju, građanima je ponovo spakovano poskupljenje struje, kojim se trebaju zadovoljiti apetiti italijanskih kompanija A2A i Terne, koje upravljaju Elektroprivredom Crne Gore EPCG i Crnogorskim elektroprenosnim sistemom CGES, ocijenjeno je u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Prema navodima iz saopštenja MANS-a, odluka Regulatorne agencije za energetiku (RAE) o povećanju cijene struje biće težak udar na standard građana jer su već zamrznute penzije, uvedena je obaveza plaćanja taksi euro po euro, povećan porez na dodatnu vrijednost PDV i uveden krizni porez na plate.

“MANS intenzivno analizira najnovije odluke RAE jer su, maltene, sve ranije odluke regulatora, zbog paušalnog utvrđivanja cijena struje, već oborene pred Upravnim sudom, a ova institucija je pokazala da je nerijetko kršila zakone i pro-

pise prilikom donošenja odluka, čime se otvoreno stavila u službu profitnih interesa italijanskih partnera u EPCG i Crnogorskom elektroprenosnom sistemu”, saopšteno je iz ove organizacije.

Kako ističu iz MANS-a, strateški partner A2A doveden je isključivo da bi njegov kapital bio uložen u modernizaciju energetske kompanije, unapređenje infrastrukture i smanjenje gubitaka, “ali od tog novca i danas korist ima samo Prva banka, koja ga i danas okreće”.

“Istovremeno, preko leđa pore-

skih obveznika se najavljuju nove subvencije za struju za KAP, i to sve nakon što mu je mjesecima tolerisano ne samo da ne plaća račune za utrošenu električnu energiju, već je država čak i krala struju iz evropske interkonekcije za podgoričku fabriku”, ističe se u saopštenju.

MANS smatra da Vlada Mila Đukanovića namjerava da građane i u narednom periodu dodatno opterećuje kako bi finansirala bogaćenje “domaćih i stranih tajkuna”.

N.D.L.

Tema dana

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

3

Nema dogovora Rebalans i dalje tačka RazdoRa vladajuće koalicije

Mili Prelević

R

ukovodstva Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije, predvođena Milom Đukanovićem i Rankom Krivokapićem, nijesu uspjela da se dogovore o budućnosti podgoričkog Kombinata aluminijuma, jer SDP nije popustila ni za milimetar pritiscima većeg koalicionog partnera, saznaju Dnevne novine iz DPS.

“Raščistite sa Rusima, pa onda možemo da razgovaramo”, bio je krajnji stav socijaldemokrata, ističe naš izvor.

Rukovodstva dvije vladajuće partije razgovarala su kasno preksinoć više sati o rebalansu budžeta, sudbini Kombinata aluminijuma, ali i o ustavnim reformama i radu skupštinskih anketnih odbora.

Prema informacijama DN, vodila se oštra, ali korektna polemika iz koje su se iskristalisali dijametralno suprotni stavovi dvije partije o ovim pitanjima. Slaganja je bilo u idejama da se riješi problem KAP-ovog dugovanja Elektroprivredi. Predlagano je da Elektropriveda u više godišnjih rata plati poreze i doprinose, ali i pretvaranje duga KAP-a u akcije, čiji bi vlasnik postala država Crna Gora.

Jedini dogovor koji je postignut je da partije saopšte da neizglasavanje sadašnje verzije rebalansa budžeta ne znači pad Vlade i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

U objema strankama smatraju da eventualno neizglasavanje aktuelne verzije rebalansa budžeta ne znači automatski pad Vlade i raspisivanje prijevremenih izbora. Poslanici Skupštine Crne Gore raspravljaće o predlogu rebalansa budžeta za ovu godinu na vanrednoj sjednici koja je zakazana za 1.

avgust. Ukoliko se usvoji, Vlada bi rebalansom budžeta trebalo da riješi dužničko-povjerilačke odnose između Kombinata aluminijuma, Elektroprivrede, Rudnika uglja, Crnogorskog elektroprenosnog sistema i države u iznosu od 61 milion eura. Upravo je to tačka razdora između SDP i DPS. Rukovodstvo SDP je jasno saopštilo liderima DPS da ova partija neće dozvoliti da građani plaćaju dugove podgoričkog Kombinata aluminijuma, ističe izvor DN. Nema, međutim, približavanja stavova o budućnosti KAP-a. SDP smatra da je gašenje jedina racionalna odluka, dok DPS vjeruje da je KAP održiv po modelu koji je Đukanović ranije saopštio. U Socijaldemokratskoj partiji, zapravo, i nema onih koji smatraju da je Đukanović, po ovom pitanju, u pravu, a oni koji bi popustili pod pritiscima DPS su u ubjedljivoj manjini.

Sporenja apsolutno nema o, u ovom trenutku, manje važnim pitanjima kao što je reforma Ustava.

“Neslaganja su očigledna kada se radi o anketnim odborima u Skupštini Crne Gore. U DPS-u smatraju da su ti odbori pretvoreni u neku vrstu sudnice gdje se neselektivno pozivaju isključivo funkcioneri ove partije, a prema njima se ponaša kao da su osuđenici”, ističe naš izvor.

Na ovom sastanku, pored Đuka-

Daleko od dogovora

novića i Krivokapića, učestvovali su potpredsjednici partija, šefovi poslaničkih klubova, politički direktor DPS i generalni sekretar SDP. Nije dogovoreno kada će naredni sastanak biti održan, mada su se svi složili da bi to trebalo da se desi do kraja ovog mjeseca.

Struju KAP-a platiti iz stečajne mase Socijaldemokratska partija je, na sastanku, saopštila koalicionom partneru da na sjednici Skupštine 1. avgusta neće glasati za rebalans budžeta.

“Tu je definitivno stavljena tačka.

Rebalans nema podršku SDP-a. Oni

danilović tvRdi

Brisel

Ostavka premijera jedino rješenje O d l a z a k p r e m i j e ra Mila Ðukanovića jedini je način da se rekonstruiše vlast iz temelja, ocijenio je funkcioner Demokratskog fronta (DF) Goran Danilović. On je istakao da je podnošenje ostavke, nakon skandala sa KAP-om, najmanje što premijer može da uradi.

Komentarišući Ðukanovićevu izjavu da je u dosadašnjem periodu rada Vlade uočio njene dobre i slabe tačke i da bi sada drugačije koncipirao Vladu, kroz neka personalna rješenja, nego što je to uradio u decembru, Danilović je kazao da bi rekonstrukcije kabineta bile poželjne kad bi premijer bio čovjek od povjerenja, a ljudi upirali prstom u one koji ne rade.

“Međutim, ovdje je problem u prvom čovjeku. Ovdje treba rekonstruisati vlast iz temelja i jedini način da se to uradi je da Ðukanović ode. DPS mora shvatiti na vrijeme da je jedina šansa za njegov dugoročni opstanak odlazak čovjeka koji je posljednji politički dinosaurus u regionu”, kazao je Danilović agenciji MINA. On je rekao da su istraživanja javnog mnjenja pokazala da javnost nije zadovoljna premijerom i da bi najbolja rekonstrukcija bila da on da ostavku.

“Nakon skandala sa KAP-om, najmanje što može da uradi je da podnese ostavku i da dobijemo nove izbore, a ne da pravi lakrdiju i rekonstruiše Vladu, kao da se tamo ionako neko nešto pi-

smatraju da ne treba tovariti nove namete građanima, a za dug za struju su odlučni da ga treba staviti kao dio koji treba isplatiti iz stečajne mase. Jasno je da rebalan, u ovakvoj formi, nije za pregovore”, kaže izvor DN.

Danilović

Brisel

PotvRda iz bRisela

Zeleno svijetlo za akcione planove za poglavlja 23 i 24 ta ili ne pita, izuzev njega”, kazao je Danilović.

On smatra da je premijer bio dovoljno drzak da saopšti kako KAP ima svijetlu perspektivu i da ne vidi šta je loše uradio Crnoj Gori.

“A odgovorno tvrdim da je ono što je on uradio samo sa KAP-om, sa krađom struje, sa padom garancija i potom sa ugovorom o poravnanju, čin izdaje sa kojim se ne može mjeriti bilo šta u posljednjih 200 godina u Crnoj Gori”, poručio je Danilović. M.D.

Evropska komisija daće zeleno svijetlo za akcione planove za poglavlja 23 i 24, koje je Vlada Crne Gore usvojila 27. juna, potvrđeno je Dnevnim novinama u Briselu. Sve ovo upućuje na to da bi Crna Gora krajem godine mogla otvoriti poglavlja 23 i 24. Kako kaže naš izvor iz EK, nakon što akcioni planovi dobiju zeleno svijetlo, Komisija će preporučiti državama članicama EU otvaranje ovih poglavlja. Poručuje da je ovo samo početni vjetar u leđa, nakon čega slijedi dosta posla. Komisija će pripremiti zajednički stav EU, uključujući i privremena mjerila (odrednice), koja će morati biti dogovorena između država članica. Ako sve bude išlo kako je planirano, Crna Gora će ova poglavlja otvoriti krajem godine.

I u Ministarstvu vanjskih poslova

i evropskih integracija očekuju pozitivno mišljenje EK. “U utorak je u Briselu održana prezentacija akcionih planova za 23. i 24. poglavlje za predstavnike država članica EU (COELA). Reakcije na dokument su bile pozitivne. Imajući u vidu da smo akcione planove radili uz stalne konsultacije sa EK i ekspertima država članica, te da smo u finalnu verziju uvrstili njihove komentare, očekujemo pozitivno mišljenje”, potvrđeno je Dnevnim novinama u MVPEI. Očekuju i da ćemo poglavlja 23 i 24 otvoriti do kraja godine.

“U izvještaju sa skrininga za 23. i 24. poglavlje, kao jedino mjerilo za otvaranje ova dva poglavlja navodi se izrada akcionih planova. S obzirom da smo taj uslov ispunili, očekujemo da će se ova dva poglavlja

otvoriti do kraja godine”, tvrde u Ministarstvu. Da će EK dati zeleno svijetlo i pozitivno mišljenje na akcione planove, smatra i pravni savjetnik CGO i član radne grupe za poglavlje 23 Boris Marić.

“Izvjesno je da će EK dati zeleno svijetlo na akcioni plan. Ipak, napomenuo bih da je kvalitet realizacije ono što je najznačajnije. Važno je da je akcioni plan javan, tako će se ići u sljedeće faze, a to je priprema pregovaračke pozicije”, poručuje Marić.

On za DN kaže da će za svaki dio akcionih planova biti zadužena odgovorna osoba kako bi se na najbolji način realizovalo ono što je zacrtano, a o tome informisala i EK. Poručuje da će se NVO sektor zalagati da o svemu adekvatno bude informisana i crnogorska javnost.

M.Dušević

Politika

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

MINISTARSTVO ODBRANE

Vojsci fali osam miliona Gotovo deceniju država nije kako treba ulagala u modernizaciju vojske, zato sad imaju poteškoća da riješe taj problem. Ministarstvo odbrane je, zato, donijelo dokument u kojem je prikazana vizija razvoja oružanih snaga. Procijenjeno je da za modernizaciju vojske godišnje treba izdvajati od osam do 10 miliona eura, a država je u protekle dvije godine opredijelila samo četiri miliona eura. Sudeći po svemu, porazno je i što je za ovu godinu predviđeno samo 1,95 miliona eura.

Ovaj dokument je donešen prije tri godine, ali se u međuvremenu pokazalo da su obaveze koje su njime dodjeljivane vojsci preambiciozne, zato je usvojen novi u kojem je planiran razvoj u narednih deset godina. Milica Pejanović-Đurišić je nakon prezentacije Strategijskog pregleda odbrane Crne Gore novinarima kazala da je njihov plan znatno realniji od onog iz 2010. godine i da je u skladu sa ekonomskom situacijom.

Danas su crnogorskoj vojsci potrebna dva višenamjenska helikoptera za vojne i civilne zadatke, ali i vojni osmatrački radar. To je načelnik Generalštaba VCG Dragan Samardžić kazao novinarima nakon prezentacije. Samardžić je rekao da je nužno unaprijedtiti infrastrukturu koja je u izuzetno lošem stanju.

Sistemu odbrane trenutno nedostaje 70 oficira i trenutno traže saglasnost za zapošljavanje 50 vojnika po ugovoru.

“Pored toga treba riješiti problem viška brodova u mornarici i da postojeće brodove prodamo ili zamijenimo za adekvatne. Ipak, očeku-

jem da će se ovako ispuniti određen procenat za modernizaciju vojske”, kazao je Samaržić.

Na pitanje novinara da li ima dovoljno novca u budžetu za planirane promjene, Milica Pejanović-Đurišić je odgovorila da je dokument planiran na realnim očekivanjima. Novac za opremanje i modernizaciju VCG u prošloj godini obezbjeđivan je iz takozvanih nepouzdanih izvora, odnosno od prodaje viška naoružanja, vojne opreme, a ove godine od prodaje nepokretne imovine koja je nekad pripadala vojsci.

“To ne predstavlja stabilan izvor finansiranja. Vidjećemo koliko ćemo ove godine sredstava uspjeti da obezbijedimo, s obzirom na to da je Zakonom o budžetu predviđeno da se ona mogu koristiti za modernizaciju do 4,5 miliona eura. Za sad smo daleko od toga da ispunimo taj nivo”, navela je Pejanović-Đurišić.

Ona je kazala da su u procesu izrade SPO konsultovali eksperte iz NATO-a i da su svi partneri završeni dokument pozitivno ocijenili.

Dokument se usklađavao sa direktivama NATO, pa je ministarka upitana kako će pojasniti građanima Murina da je to dobra organizacija.

“Razumijem da postoji određena emotivna dimenzija u toj priči, koju poštujem, i očekujem da imamo uslove za razgovor. Uloga svake države je da obezbijedi sigurnost zemlje. Računamo da ćemo to uraditi svi zajedno”, kazala je Pejanović-Đurišić.

Reorganizacijom Vojske iz brigadne u bataljonsku organizaciju i

Plata vojnicima 350 eura Na pitanje kolika je plata u VCG, ministarka Pejanović-Đurišić je kazala da je prosječna oko 470, a vojnicima po ugovoru 350 eura. Načelnik Generalštaba VCG Dragan Samardžić kazao je da, bez obzira na reorganizaciju, Vojdalje će se zadržati tri vida Vojske, ali bez vidovskih komandi.

“Težište u razvoju kopnenih snaga biće opremanje i osposobljavanje pješadijskog bataljona, koji će biti najveća i borbeno najjača jedinica. Pješadijski bataljon će biti osnovna jedinica za deklarisanje sna-

ska neće imati značajnijih problema kada je u pitanju višak kadra.

“Najveći problem u vojsci je starosna granica i nedostatak vojnika po ugovoru. Vojnici su u prosjeku stari 31 godinu”, rekao je Samardžić. ga za međunarodne i operacije u vezi sa kolektivnom odbranom kada Crna Gora postane članica NATO”, navodi se u SPO. Vazduhoplovstvo će zadržati helikoptere, a težišno će razvijati vazdušno transportne kapacitete i vazduhoplovni operativni centar. N.Đ.

MILOŠEVIĆ PRED ANKETNIM ODBOROM

Bivši državni sekretar Njemačke Mihael Hausner biće angažovan kao ekspert u crnogorskom Ministarstvu pravde od novembra na period od godinu, najavljeno je iz tog resora.

“Angažovanje Hausnera u Crnoj Gori jedan je od oblika ekspertske podrške te zemlje državama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji (EU)”, saopšteno je iz Ministarstva pravde.

Hausner je juče u Podgorici razgovarao sa crnog o r s k i m m i n i s t ro m p r a v de Duškom Markovićem.

Ministar pravde je upoznao sagovornika sa aktivnostima u resoru pravosuđa, naročito se osvrnuvši na reformu u ovom sektoru i mjere iz akcionih planova za poglavlja 23 i 24.

“On je već u ovoj fazi istakao oblasti u kojima bi ekspertiza Hausnera bila od velike pomoći posebno uzevši u obzir njegovo slično angažovanje tokom pregovaranja Hrvatske za članstvo u EU”, saopšteno je iz Markovićevog kabineta.

Hausner je pohvalio crnogorske napore na putu spoljnopolitičkih prioriteta i informisao Markovića o oblastima u kojima je kao njemački tužilac, sudija i visoki državni zvaničnik bio posebno angažovan. Prema riječima Hausnera, iskustvo koje je kao ekspert stekao iz hrvatskog pridruživanja EU, bilo je dragocjeno.

Vuksanović(desno)

Pošteno sa sredstvima Midas Bivši ministar poljoprivrede, a sadašnji politički direktor Demokratske partije socijalista DPS Tarzan Milošević rekao je da nikad ništa nije obećavao u kampanji DPS što nije bilo u skladu sa propisanim procedurama i da nije zloupotrebljavao službeni položaj.

“Nikada nijesam koristio u partijske svrhe i ničim zloupotrebljavao Ministarstvo i svoj službeni položaj. A mislim da svaki ozbiljan ministar afirmiše politiku kojoj pripada”, kazao je Milošević na sjednici Ankentnog odbora koji utvrđuje činjenice u vezi sa aferom “Snima”k, prenosi agencija MINA. Anketni odbor nastavio je juče rad saslušanjem Miloševića, sadašnjeg političkog direktora DPSa, koji je u vrijeme nastanka snimaka sa partijskih organa DPS-a, na kojima se bazira afera “Snimak”, bio ministar poljoprivrede.

On je, odgovarajući u prvom krugu na pitanja članova Odbora, potvrdio da su objavljeni transkripti sa sjednice DPS-a autentični, navodeći da stoji iza svega što je rekao.

Na pitanje poslanika Demokratskog fronta Strahinje Bulajića da pojasni izjavu da će novac od MIDAS projekta dobro doći partiji u narednom mjesecu, a što se dešavalo uoči parlamentarnih izbora, kao i da pojasni raspodjele na Cetinju, Milošević je kazao da je sama procedura usaglašena sa Svjetskom bankom (SB), komplikovana i ne dozvoljava nijednu grešku.

On je naveo da je za ukupno, do tada podijeljenih 1,6 miliona eura u prvom pozivu MIDAS-a, bilo 780 aplikacija na teritoriji Crne Gore, od čega 16 na Cetinju, od kojih je odobreno šest.

Predsjednik Odbora Koča Pavlović savjetovao je Bulajiću da se obrati vrhovnom državnom tužiocu Veselinu Vukčeviću kako bi zatražio zaštitu zakonitosti i provjeri ono za šta je uočio neslaganje u izjavama.

Njemački ekspert u Ministarstvu pravde

Milošević

VUKSANOVIĆ PORUČIO

Nova nije ništa uradila za Srbe Pavlović je pitao Miloševića da prokomentariše izjavu koordinatora DPS-a za Herceg Novi Daliborke Pejović, koja je u maju prošle godine na partijskoj sjednici na kojoj su se analizrali rezultati izbora, kazala da je Miloševićev boravak u tom gradu doprinio “pobjedi u zaleđu i nekim mjestima koja nikada nijesu bila naša”.

Milošević je odgovorio da je Pejović predimenzionirala njegovu ulogu.

“Mislim da pojava bilo kog čovje-

ka ne može da napravi takav preokret da bi neko pobijedio”, pojasnio je Milošević. Poslanik Socijalističke narode partije Obrad Gojković optužio je Miloševića da je zloupotrijebio službeni položaj jer je, kako je naveo, vršio pritisak na lokalno stanovnštvo u Herceg Novom, kako bi pridobio glasove za DPS. Milošević je kazao da je pred lokalne izbore u tom gradu proveo dan i po, “i ne znam koja je to sila kako bih mogao uticati na rezultat”.

M.D.

Danas saslušavaju Mugošu i Vučelića Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša i predsjednik Demokratske partije socijalista Glavnog grada Vladan Vučelić danas će odgovarati na pitanja članova Anketnog odbora. Glasanje o proširenju liste sa Mugošom i Vučelićem, za saslušanja pred Anketnim Odborom, više puta

je odgađano, a na dnevni red sjednice, održane prošle sedmice, uvršteno je na predlog poslanika Socijaldemokratske partije Mića Orlandića.

Odbor je do sada saslušao 14 funkcionera DPS-a, a do kraja svog mandata na pitanja poslanika odgovaraće lider te stranke Milo Đukanović.

Predsjednik izborne komisije Srpskog nаcionаlnog sаvjetа Momčilo Vuksаnović saopštio je da su zapisnici Agencije zа zаštitu ličnih podаtаkа i Ministаrstvа zа zаštitu ljudskih prаvа i slobodа, pokazali da je procedurа zа održаvаnje Elektorske skupštine proteklа u sklаdu sа prаvilimа.

U saopštenju Vuksanović ističe da “NOVA, sа svojim koаlicionim pаrtnerimа, Pokretom zа promjene, tаkozvаnom Srpskom listom i strаnim obаvještаjnim službаmа, ima namjeru da ugаsi posljednju srpsku instituciju kojа je mаkаr nešto postiglа u očuvаnju srpskog nаcionаlnog identitetа u Crnoj Gori.”

Vuksanović naglašava da nаstаvljenа neprimjerena kаmpаnja, kojа se lаžnim sаopštenjimа sporovodi preko, kako je kazao, “njihovog političkog biltenа dnevne novine “Dаn”, nа nаčin što se pokušаvаju obeshrаbriti elektori, kаko Elektorskа skupštinа ne bi moglа biti održаnа zbog nedostаtkа kvorumа”. Tаj pokušаj, smatra Vuksanović, pokаzuje dа je propаo njihov plаn dа ugаse Srp-

ski nаcionаlni sаvjet, srpske medije i orgаnizаcije koje funkcionišu u okviru njegovih аktivnosti.

“Novа srpskа demokrаtijа brine o srpskom nаrodu i obrаćа im se jedino u okviru nаpаdа nа Srpski nаcionаlni sаvjet, želeći tаko dа sebe predstаve kаo jedine i eskluzivne predstаvnike srpskog nаrodа, zа koji u svom dugogodišnjem postojаnju nikаdа ništа urаdili nijesu”. Vuksanović kaže da će Srpski nаcionаlni sаvjet biti sаčuvаn kаo institucijа, jer su gа jedino ljudi koji su još uvijek u njemu i oformirili, i postigli ono što nije pošlo zа rukom nijednoj srpskoj nаcionаlnoj instituciji u regionu, а ni šire.

Vuksanović ponavlja da je namjera NOVE i njenih koalicionih partnera dа ugаse srpske medije, Srpsku televiziju, Srpski rаdio, Srpske novine, Srpski portаl, izdаvаčku djelаtnost i sve аktivnosti Srpskog nаcionаlnog sаvjetа, konаčno propаlа.

“Sаdа je potpuno jаsno dа nijesu u stаnju dа ispune nijedno dаto obećаnje, pа mаkаr se to rаdilo i o gаšenju institucijа sopstvenog nаrodа”, kaže se na kraju Vuksanovićevog saopštenja

foto-arhiva

4

6

Ekonomija

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

ŠTRAJK MAŠINOVOĐA

Sat bez vozova u ponedjeljak Sindikalna organizacija mašinovođa Crne Gore organizovaće jednosatni štrajk upozorenja zbog smanjenja plata

SAVEZ SINDIKATA

EPCG da odustane od poskupljenja struje Savez sindikata Crne Gore - Regija za Nikšić, Plužine, Šavnik i Žabljak zatražio je od EPCG i nadležnih da odustanu od poskupljenja struje.

Kako se navodi u saopštenju Saveza sindikata - Regija za Nikšić, Plužine, Šavnik i Žabljak - ako ne odustanu od poskljupljenja struje, pozvaće radnike i građane da nezadovoljstvo iskažu ispred upravne

zgrade elektroprivrednog preduzeća u Nikšiću.

Svako poskupljenje u teškoj ekonomskoj situaciji je nedopustivo i predstavlja udar na porodični budžet, prenosi portal RTCG. Radnici i građani nijesu spremni da trpe poskupljenje električne energije koja je osnov egzistencije, zaključeno je u saopštenju.

Mašinovođe Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) koje pripadaju Sindikatu kompanije u ponedjeljak će početi štrajk upozorenja zbog smanjenja zarada. Sindikalna organizacija mašinovođa počeće jednosatni štrajk upozorenja sa početkom u 16 sati i 30 minuta, kada će biti obustavljen saobraćaj putničkih vozova na teritoriji države.

Razlog štrajka je odluka Skupštine akcionara tog preduzeća o smanjenju obračunske vrijednosti koeficijenta 20 odsto.

“Traži se da Skupština akcionara ŽPCG, najkasnije prije isplate junske zarade zaposlenima, poništi odluku o smanjenju obračunske vrijednosti koeficijenta”, navodi se u saopštenju.

Ipak, oni koji se ne budu odlučili za štrajk ne smiju biti ometani u radu.

Iz sindikalne organizacije mašinovođa su kazali da ukoliko štrajkački zahtjev ne bude ispunjen u ostavljenom roku, zaposleni će organizovati novi štrajk koji će podrazumijeva-

ti potpunu obustavu saobraćaja putničkih vozova na teritoriji Crne Gore do ispunjenja štrajkačkih zahtjeva. Štrajkom će, kako se dodaje, rukovoditi predsjednik Štrajkačkog odbora Milan Vuković i njegovi članovi Zoran Bošković, Zoran Klikovac, Goran Nikočević i Mi-

Zakonom definišu pravila

AERODROMI

Putnika za petinu više Aerodromi Crne Gore očekuju da će se trend rasta saobraćaja tokom špica ljetnje turističke sezone nastaviti i da će se do kraja godine na oba aerodroma opslužiti milion i po putnika, saopštili su predstavnici tog preduzeća nakon sastanka sa ministrom saobraćaja i pomorstva Ivanom Brajovićem.

“Tokom ljetnje turističke sezone, tokom juna i prvih 15 dana jula, rast saobraćaja je bio na aerodromu Tivat 22 odsto, na aerodromu Podgorica 14 odsto, što je u prosjeku na nivou preduzeća 19 odsto”, navodi se u saopštenju Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

Jedna od tema razgovora bila je transformacija javnog

preduzeća u akcionarsko društvo. Brajović je saopštio da su stvoreni svi preduslovi i preduzete neophodne aktivnosti da se već na nekoj od narednih sjednica Vlade realizuje i ta obaveza.

On je upoznat sa time da je 4. juna objavljen međunarodni tender za projekat terminalne zgrade 2 na aerodromu Tivat, a da je u pripremi tender za revitalizaciju, rekonstrukciju i proširenje manevarskih površina na oba aerodroma.

“Projektovana vrijednost za projektnu dokumentaciju je milion i po eura, koje će JP Aerodromi Crne Gore obezbijediti iz svojih sredstava” dodaje se u saopštenju.

N.U.

DEFLACIJA

Monstat: Cijene u junu manje 0,6 odsto Mjesečna deflacija u junu, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 0,6 odsto, dok je na godišnjem nivou zabilježena inflacija od 2,2 odsto, saopšteno je iz Monstata. Oni su naveli da su najveći uticaj na mjesečnu stopu deflacije imali pad cijena povrća, čvrstih goriva, odnosno drva za ogrijev, odjeće, mlijeka, sira i jaja, mesa, ulja i masti.

Deflacija je pojava suprotna inflaciji, a označava pad opšteg cjenovnog nivoa. Deflacija, prema mišljenju stručnjaka, odgovara vlasnicima novca čija imovina postaje sve vrjednija, ali istovremeno smanjuje potrošnju, što dovodi do rasta nezaposlenosti i privrednih kriza.

Kad do pada cijena dođe zbog rasta produktivnosti razvojem tehnike, tehnologije i organizacije ili zbog smanjenja poreza, to smanjenje je pozitivno za razvoj privrede i rast zaposlenosti. U svim ostalim slučajevima pad cijena dovodi do propasti pojedinih privrednih grana, a ako deflacija duže traje dolazi do teških privrednih kriza, sta-

gnacije i privredne depresije.

Posmatrano po glavnim grupama, mjesečni pad cijena zabilježen je u grupama odjeća i obuća, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva, hrana i bezalkoholna pića, pokućstvo i rutinsko održavanje stana, alkoholna pića i duvan, rekreacija i kultura.

Iz Monstata su naveli da je rast cijena zabilježen u grupama hoteli i restorani, ostali proizvodi i usluge i prevoz.

“Cijene u grupama zdravlje, komunikacije i obrazovanje su ostale na nivou iz prethodnog mjeseca”, navodi se u saopštenju.

omir Jokić.

Uslovi da se realizuje štrajk upozorenja stekli su se zbog, kako su objasnili, neispoštovane odluke Ministarstva saobraćaja o unifikaciji pojedinačnih kolektivnih ugovora u sva četiri željeznička preduzeća.

I.B.

PKCG

Razmotriti smanjenje PDV-a u turizmu Porez na dodatu vrijednost na igre na sreću bio je neprimjenjiv, smatraju u PKCG Kroz narednu izmjenu Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) trebalo bi razmotriti mogućnost uvođenja snižene stope od sedam odsto na turističke usluge, ocijenjeno je juče u Privrednoj komori (PKCG).

Na sjednici Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva koja je održana juče inicirano je da se kroz narednu izmjenu zakona razmotri mogućnost snižene stope PDV-a od sedam odsto, koja bi se odnosila na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane, kao i na bezalkoholna pića i napitke, vino i pivo u ugostiteljskim objektima.

“Dosadašnja iskustva govore da smanjena stopa PDV-a na usluge smještaja nije imala negativni uticaj na prihode budžeta, nego je kroz povećani broj noćenja dovela do većih prihoda od PDV-a”, rekli su iz PKCG. Sniženom stopom PDV-a od se-

dam odsto, kako su objasnili, na ukupnu turističku djelatnost, fiskalnom politikom bi se uticalo na konkurentnost crnogorskog turizma i uslove poslovanja ugostiteljstva približila onim u konkurentskim, mediteranskim i drugim evropskim državama, gdje se ta stopa u prosjeku kreće od pet do deset odsto. Članovi Odbora Udruženja su, analizirajući ukidanje plaćanja PDV-a na igre na sreću, ocijenili da se te usluge razlikuju od svih drugih vrsta usluga po svom karakteru, gdje rezultat igre zavisi od slučajnog događaja.

“Analogna primjena ovih postojećih podzakonskih akata apsolutno je nemoguća. O tome govori činjenica da je apsolutno nemoguće napraviti obračun PDV-a u poreskom periodu kada je iznos isplaćenih dobitaka igračima veći od prihoda organizatora”, navodi se u saopštenju PKCG.

Rusi najbrojniji gosti Prema podacima statističkih zavoda zemalja regiona, Crnu Goru najčešće posjećuju Rusi, dok je u Bosni i Hercegovini najviše Hrvata, u Hrvatskoj Italijana, Srbiji Bosanaca, a u Sloveniji Italijana. Kako prenosi agencija Anadolija AA, u Crnu Goru je tokom prvih pet mjeseci ove godine stiglo 175.438 turista, od kojih 146.632 stranih, i to najviše Rusa. Prema saopštenju Zavoda za statistiku Crne Gore, u maju ove godine ostvareno je 89.139 dolazaka turi-

sta, što je za 9,7 odsto više nego u maju 2012. Broj ostvarenih noćenja od 421.689 viši je za 7,3 odsto, a od toga su 86,6 odsto noćenja ostvarili strani, a 13,4 odsto domaći turisti. Najviše noćenja u maju ostvarili su turisti iz Rusije - 22,4 odsto, Srbije - 13,1 odsto, Francuske - 10,6 odsto, Bosne i Hercegovine - 8,7 odsto, Kosova - 4,1 odsto, Njemačke – četiri odsto, Austrije - 3,5 odsto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 33,6 odsto noćenja

Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji priprema Ministarstvo finansija, definisaće fiskalna pravila za budžetski balans, dug, prihode i rashode, kazaoj je šef tog resora Radoje Žugić.

On je na sastanku sa predstavnicima Svjetske banke, Abebe Adugnom i Sanjom Maždarević-Šuster, kazao da će taj zakon propisati obavezu poštovanja ustanovljenih pravila, što će, kako je ocijenjeno, dati doprinos vođenju odgovorne i održive fiskalne politike i boljem upravljanju javnim finansijama.

Na sastanku je razgovarano i o planu reorganizacije javnog sektora za naredni četvorogodišnji period, koji bi Vlada uskoro trebalo da usvoji. Reorganizacija, kako je sopšteno iz Ministarstva finansija, osim planirane racionalizacije u broju zaposlenih, i dodatnog smanjenje diskrecione potrošnje, predviđa unaprijeđenje kadrovskog planiranja i standardizacija politike zarada u javnom sektoru, “što će se, kroz smanjenje ukupnih izdataka, pozitivno odraziti na fiskalne parametre u srednjem roku”.

Počinje berba grožđa Berba vodeće sorte stonog grožđa “kardinal”, koja se prostire na površini od oko 130 hektara, počeće danas u vinogradima kompanije “13. Jul-Plantaže”. Iz ove kompanije je saopšteno da ukupna površina pod zasadima stonog grožđa u rodu ove godine iznosi 169 hektara, a planiran je prinos od oko dva miliona kilograma.

“Sve tehnološke operacije završene su na vrijeme, stoga ove godine imamo grožđe izvanrednog kvaliteta. Trenutno je na berbi angažovano 140 radnika iz Crne Gore i Srbije”, navodi se u saopštenju.

Predviđeno je da berba stonog grožđa traje narednih 40 do 60 dana.

I.C.

Ekonomija

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

KAP

Država struju plaća unaprijed EPCG i Montenegro bonus potpisali ugovor na mjesec dana Ivana Cimbaljević

E

lektroprivreda Crne Gore isporučivaće Kombinatu aluminijuma struju i narednih mjeces dana. Ova kompanija potpisala je ugovor sa državnom firmom Montenegro bonus, koja je prošle sedmice preuzela upravljanje u KAP-u. EPCG je, pored bankarskih garancija, tražila i da im se struja plaća sedmicu unaprijed do kraja ugovornog roka.

Elektroprivreda Crne Gore i državna kompanija Montenegro bonus potpisali su juče novi ugovor o snabdijevanju električnom energijom Kombinata aluminijuma Podgorica. Prema informacijama Dnevnih novina, ugovor je potpisan na mjesec dana, a uz obavezne bankarske garancije, EPCG je ovaj put zahtijevala avansno plaćenje. Montenegro bonus će za sedmicu unaprijed plaćati struju za KAP. Ova kompanija je i ranije nabavljala struju za potrebe Kombinata, a nakon uvođenje stečaja preuzela je organizaciju proizvodnje do pronalaska novog strateškog investitora.

Stečaj u KAP uveden je u prošle sedmice, a pokretanje je zatražilo Ministarstvo finansija 14. juna zbog blizu 25 miliona eura garancija izdatih fabrici, koje je prošle godine platila Vla-

da njemačkoj Dojče banci. Ročište je bilo zakazano za 16. jul, ali je stečajni upravnik odlučio da ubrza proceduru kako bi fabrika nastavila da izvozi aluminijum, koji se skladištio u fabrici jer ruska VT banka nije željela da proslijedi novac od prodaje aluminijuma.

Nakon uvođenja stečaja, KAP je ponovo počeo da izvozi u Sevojno u Srbiji, sa kojim je i ranije sarađivao, a novac liježe na račun fabrike čim šleperi pređu granicu.

Novcem od proizvodnje, KAP će kupovati sirovine za naredni period, a pokušaće i da se obezbijedi novac za zarade. Zaposleni u Kombinatu neće primiti plate za mjesec kada je pokrenuta procedura za uvođenje stečaja, a prvu zaradu, koja će prema informacijama DN, biti upola manja.

Poslanici o rebalansu 1. avgusta Poslanici Skupštine Crne Gore raspravljaće o predlogu rebalansa budžeta za ovu godinu na vanrednoj sjednici koja je zakazana za 1. avgust. Vlada je 2. jula usvojila predlog rebalansa budžeta za ovu godinu i njime se predviđa izmirivanje duga KAP-a prema EPCG od 61 milion eura, kao i dodatno zaduživanje države od 102 milion eura po osnovu pada garancija kod mađarske OTP i ruske VT banke, u iznosu od 102 miliona eura, koje su već aktivirane.

Prosječna zarada za maj u Kombinatu iznosila je 1.050 eura, a zarade će biti smanjene jer je opitamalan broj zaposlenih 700, a trenutno je zaposleno 1.200. Sindikat i Vlada pregovaraju o modelu za rješavanje viška radnika, a trenutno najprihvatljivija opcija je prijevremeno penzionosanje oko 420 radnika.

Proizvodnja sigurna, struje ima za mjesec dana

7

8

Društvo

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

NEOPHODNE PROMJENE

RADUNOVIĆ

Prijavite ljekare koji hoće novac za operaciju Prvi čovjek zdravstva Miodrag Radunović saopštio je da je, prema podacima ministarstva na čijem je čelu, korupcije u zdravstvu sve manje, iako se to kosi sa nedavnim istraživanjem CEDEM-a koje je pokazalo da je indeks percepcije korupcije u zdravstvu tokom ove godine porastao.

Ipak je svima, kako je kazao Radiju Crne Gore, pouka i alarm da obrate pažnju o čemu se radi i vide da li je ona realna ili se ipak radi samo o percepciji.

“Za šest mjeseci ove godine samo je jedna pritužba bila upućena Ministarstvu za postojanje korupcije u zdravstvu”, kazao je Radunović.

Na primjedbe pacijenata da čekaju dugo na operacije, te da je to smišljeno ne bi li ljekari izvuklli novac od pacijenata, Radunović je kazao da će svi koji se time bave biti sankcionisani. On vjeruje da takvih primjera nema mnogo u crnogorskom zdravstvu.

“Tu definitivno pacijent treba da se obrati Ombudsmanu ili menadžmentu ustanove. Ako neko odlaže operaciju da bi dobio no-

Poslanici Socijalističke narodne partije pokrenuće u Skupštini proceduru kojom će omogućiti usklađivanje penzija sa rastom potrošačkih cijena i rastom prosječnih zarada u Crnoj Gori, nakon 30. juna ove godine.

Usklađivanje penzija sa rastom troškova života nije moguće, jer je Skupština krajem 2012. godine izglasala zakon kojim je utvrđeno da u 2013. godini ne može doći do povećanja penzija.

“Time je penzionerima u Crnoj Gori uskraćeno pravo na usklađivanje penzija u 2013. godini u procentu od oko 3,3 odsto”, navode u SNP-u.

Poslanik SNP Neven Gošović podsjetio je da je vlast tada procijenila da će po tom osnovu ostvariti uštede od 12 do 13 miliona eura.

On kaže da, sada kada su sprovedene mjere fiskalnog prilagođavanja, ne postoji niti jedan opravdani razlog da penzije u Crnoj Gori ostanu “zamrznute” i u drugoj polovini 2013. godine.

B.B.

vac, onda je to organizovana priča koja je mimo svih etičkih kodeksa”, smatra ministar.

Radunović ipak podsjeća da je veliki pritisak na Klinički centar jer je to zapravo bolnica za cijelu Podgoricu, Kolašin i Danilovgrad.

Ministru su se žalili i turistički radnici i to iz Budve. Radnik na recepciji jednog hotela kaže da Hitna pomoć u metropoli turizma neće da izađe na teren ukoliko se radi o nekoj povredi, uz obrazloženje da imaju samo jedno vozilo, te da izlaze na teren samo kad je nekom život ugrožen. Za Radunovića je to primjer za osudu. “Žalosno je ako se dešava da možda život ili pomoć nekome treba da zavise od onoga ko se “dokopa” slušalice. Taj neko treba da bude sankcionisan od strane Menadžmenta za hitnu medicinsku pomoć”, poručio je Radunović, dodajući da je u susret turističkoj sezoni Zavod za hitnu medicinsku pomoć povećao i broj radnika, te da su otvorili i turističke ambulante kako se takve stvari ne bi dešavale.

B.B.

Bošković uz LGBT zajednicu Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković podržava LGBTIQ osobe u ostvarivanju prava, a, kako je ocijenio, Povorka ponosa biće prilika da se iz Crne Gore pošalje slika da se radi na poboljšanju njihovog položaja u društvu.

Bošković je juče razgovarao sa predstavnicima crnogorske LGBTIQ asocijacije Kvir Montenegro.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, Bošković je sa predstavnicima te organizacije Danijelom Kalezićem i Anom Dedivanović razgovarao o aktivnostima za poboljšanje položaja te populacije u Crnoj Gori i Povorci ponosa, koja je zakazana za oktobar.

Kalezić je upoznao Boškovića sa planovima asocijacije, ističući da je Povorka ponosa prije svega događaj LGBTIQ zajednice, ali i prilika da crnogorsko društvo pokaže da ima potencijala da na adekvatan način štiti osnovna ljudska prava svojih građana.

“Bošković je istakao da LGBTIQ osobe imaju podršku Ministarstva u ostvarivanju prava i da će Povorka ponosa biti prilika da se iz Crne Gore pošalje slika da se radi na poboljšanju njihovog položaja u društvu”, zaključuje se u saopštenju.

B.B.

Stanje bi bilo lošije da su obišli sva porodilišta Istraživanje potvrdilo ispovijesti porodilja o stanju porodilišta u Kliničkom centru, koje su objavljivale DN u saradnji sa Udruženjem Roditelji Nadležni bi trebalo pod hitno da preduzmu mjere kako bi se stanje u crnogorskim porodilištima popravilo jer pojedini djelovi nedavno objavljenog UNICEF-ovog izvještaja o stanju u njima zabrinjavaju, ocijenila je za Dnevne novine izvršna direktorka Udruženja “Roditelji” Kristina Mihailović. Nju posebno brinu podaci iz izvještaja koji se odnose na postupanje u kritičnim situacijama, te nedostatak opreme za reanimaciju novorođenčadi i nedovoljno stručnosti medicinskog kadra.

Pomenuto istraživanje “Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori” realizovano je krajem prošle godine u porodilištima u Podgorici, Cetinju, Kotoru, Beranama i Nikšiću.

“Sigurno da bi stanje bilo i lošije da su istraživanjem obuhvaćena sva porodilišta u Crnoj Gori. Zabrinjavaju i netačni podaci o carskim rezovima. U samom izvještaju je ukazano da je veliki procenat carskih rezova, te da dostiže 24 odsto.

Zatim se navodi da možda taj procenat nije ni tačan, s obzirom da su primijetili da se statistike ne poklapaju, odnosno da ljekari ne prijavljuju sve slučajeve i da im se knjige porođaja ne poklapaju sa zvaničnom statistikom”, istakla je Mihailović naglašavajući da je istraživanje potvrdilo ispovijesti porodilja o stanju porodilišta u Kliničkom centru koja su objavljivale DN u saradnji sa Udruženjem.

Mihailović se nada da će taj izvještaj zamisliti nadležne i da će se hitno pozabaviti rješavanjem problema.

“Takođe, važno je i hitno bi trebalo promijeniti protokole i procedure. Izvještaj ukazuje na hitnost i neophodnost rješavanja mnogih problema, ne samo tehničke prirode, već i onih koji se odnose na medicinske uslove”, apelovala je Mihailović.

Da Crna Gora hitno mora da formira ekspertsku grupu za unapre-

Ilustracija

đenje kvaliteta zdravstvene njege majki i djece, koju će činiti stručnjaci za akušerstvo i neonatologiju, ocijenili su i u Građanskoj alijansi (GA).

Koordinator programa vladavine prava u GA Zoran Vujičić kazao je da loše stanje u crnogorskom zdravstvu “nije od juče” i da se sistemski provlači dugi niz godina, te da je izvještaj pokazatelj realnog stanja.

“Crna Gora nema, niti je ikada imala, jasnu politiku kada je neonatologija u pitanju, kao ni cijeli set mjera koji prate ovaj segment”, rekao je Vujučić.

Rad ekspertske grupe, čije formiranje predlaže Vujučić, mora biti zasnovan na međunarodnim EBM standardima.

Prema ocjeni Vujučića, unutrašnja organizacija i struktura porodilišta u Crnoj Gori treba da se promijeni, kako bi mogla da ponudi kompletan paket njege beba i majki prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), uključujući i organizaciju pojedinačnih porođajnih sala,

Cvjanović: Smijeniti odgovorne Komentarišući UNICEF-ov Izvještaj, predsjednik NVO Krug života, Dejan Cvijanović je kazao da je razočaran blagom reakcijom Ministarstva zdravlja na niz negativnih ocjena stanja u crnogorskim porodilištima.

“I prije UNICEF-ovog Izvještaja gra-

đani su se žalili na lošu higijenu u većim zdravstvenim centrima, međutum, kada pročitate Izvještaj jasno je da se radi o blagom užasu kada su naša porodilišta u pitanju. Potrebno je označiti odgovorne ljude za loše stanje i tražiti njihove smjene”, rekao je Cvijanović.

B.R.

Fali kadra i stolova za porođaj Načelnica Odjeljenja za ginekologiju i akušerstvo kotorske Opšte bolnice Dragana Francesković kaže da su tu bolničku jedinicu renovirali, te da bi im trebala još dva porođajna stola jer su sadašnji dotrajali. Ona je saopštila Dnevnim novinama da su od početka godine do sada obavili oko 300 porađaja.

“Kada je u pitanju kadar, fali nam babica, jedan ginekolog i specijalizant. Dobili smo novi ultrazvučni aparat, promijenili smo podove i prozore. Jednu prostoriju preuredićemo za apartman za žene koje žele poslije porođaja da budu odvojene sa djetetom”, dodala je Francesković. stvaranje uslova za partnerstvo i smještaj beba uz majke.

Dodao je i da je potrebno organizovati kampanje za promovisanje dojenja i materinske njege orijentisane na porodicu.

“Ministarstvo zdravlja mora pod hitno da ispita povećani broj carskih rezova i indukcija. Ukoliko zdravstveni razlozi nijesu imali utemeljenje za korišćenje ovih metoda, onda je sasvim jasan motiv i takvi doktori ne bi smjeli da nose bijele mantile”, poručio je Vujičić.

M.M.K-B.B.

GRAĐANIMA PROPISI NEPOZNANICA

Najranjiviji i dalje najviše diskriminisani Osobe sa invaliditetom, pripadnici manjinskih naroda, posebno romske i egipćanske zajednice, LGBT osobe i žene, kao najranjivije društvene grupe, najviše su diskriminisane u Crnoj Gori, pokazao je Izvještaj Zaštitinika ljudskih prava i sloboda o Zaštiti od diskriminacije za 2012. godinu koji su juče podržan na skupštinskom odboru za ljudska prava i slobode.

I pored toga što su državni organi na svim nivoima preduzimali broj-

ne aktivnosti, osobe sa invaliditetom, kazala je zamjenica Ombudsmana Marijana Laković, nalaze se u veoma teškom položaju koji se ogleda u ograničenosti pristupa javnim objektima i prostoru, dobijanju ortopedskih i drugih pomagala, nemogućnosti da se informišu o svojim pravima i dnevnim dešavanjima, obrazovanju, njihovom radnom osposobljavanju i zapošljavanju, te pristupu zdravstvenoj zaštiti.

Predstavnici manjinskih naro-

Saslušanje ministra krajem jula Odbor za ljudska prava i slobode će krajem mjeseca saslušati ministra rada i socijalnog staranja Predraga Boškovića povodom realizacije strategije

za trajno rješavanje pitanja raseljenih i interno raseljeih lica. Tu odluku Odbor je donio juče i predstavlja, kako je rečeno, dio redovnih aktivnosti tog tijela.

da, kako je rekla, suočavaju se sa problemima u oblasti zapošljavanja, u javnoj sferi, u proporcionalnoj zastupljenosti u institucijama pravnog i političkog sistema. Leković je kazala da su žene u još nepovoljnijem položaju, dok prikriveno diskriminatorno ponašanje prema ženama sprečava njihovo jednako učešće u svim oblastima društvenog života.

Na pitanje poslanika Pozitivne Dritana Abazovića da li su se susretali sa političkom diskriminacijom, Laković je rekla da su tokom prošle godine imali četiri pritužbe koje su se uglavnom odnosile na zapošljavanje i prava iz radnog odnosa zbog čega su i podvedena u tu grupu.

Niska ekonomska moć, nizak stepen obrazovanja i veoma malo zaposljenih, kao i sam način života

Roma, na žalost i dalje uslovljavaju da se romska populacija kao zajednica nalazi na marginama društvenih zbivanja u Crnoj Gori, kazao je pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava Sabahudin Delić predstavljajući Informaciju o sprovođenju Strategije za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2012 - 2016. koju je od-

bor podržao. Članovi odbora su usvojili izvještaj o radu Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore za prošlu godinu i konstatovali da se od Centra, sa malo sredstava koja su mu namijenjena, nije moglo očekivati više. Oni su zaključili da je ovo tijelo neophodno, kako bi se očuvao identitet manjinskih naroda. J.V.Đ.

Društvo

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

9

imenovanja U poliCiji

Tomić se vraća u staru fotelju Milan Tomić

petar glomazić

Dao otkaz jer neće platu stjuardese Izvršni direktor nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajns odbio da primijeni Vladinu naredbu o zaradama

I

zvršni direktor nacionalne avio–kompanije Montenegro erlajns Petar Glomazić podnio je ostavku na tu funkciju, saznaju Dnevne novine. Prema izvoru DN, Glomazić je ostavku podnio nakon što je odbio da potpiše ugovor koji je podrazumijevao umanjenje njegove zarade.

Prema ugovoru na koji nije htio da stavi potpis, Glomazić bi mjesečno primao dvije prosječne zarade, odnosno nešto više od 900 eura. Inače, podaci Ministarstva finansija pokazuju da je od rukovodećih ljudi u državnim preduzećima u januaru ove godine najveću platu podigao upravo sada već bivši direktor Montenegro erlajnsa, Petar Glomazić i to 3.600 eura.

Izvršni direktori javnih ustanova i preduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo od 15. juna trebalo bi da imaju platu najviše do 974 eura, a niži rukovodioci 730,5 eura, od-

lučila je Vlada sredinom maja.

Uredbom su plate izvršnih direktora ograničene na dvije prosječne zarade u državi koje su bile u prošloj godini (487 eura), a zarade zaposlenih u nižem rangu - pomoćnika direktora, direktora sektora, savjetnika na jednu i po prosječnu platu za isti period.

Izvor Dnevnih novina tvrdi da je Glomazić odbio da slijedi Vladinu “naredbu”, kojom bi njegova plata praktično bila izjednačena sa platom stjuardese, jer je odlukom o smanjenju zarada izuzeto letačko osoblje u koje spadaju, između osta-

lih, piloti, avio-mehaničari i stjuardese. Glomazić se, kako navodi izvor DN, nije slagao ni sa novim modelom rada kompanije.

Nacionalni avio-prevoznik Montenegro erlajns, prema pisanju medija, napustilo je i devet domaćih pilota zbog smanjenja plata i njenog povremenog kašnjenja. Zbog toga je Montenegro erlajnz bio primoran da angažuje strane pilote, mahom iz Italije i Portugalije.

Petar Glomazić je obavljao funkciju izvršnog direktora u vrijeme dok je na čelu odbora direktora nacionalnog avio-prevoznika bio Zoran Đurišić, koji je smijenjen nakon 19 godina, a kojeg je nedavno naslijedila Daliborka Pejović.

Glomazić juče nije odgovarao na telefonske pozive i poruke DN kako bi obrazložio eventualne razloge za podnošenje ostavke.

B.B.-N.U.

tijana ognjanović

Dosadašnji zamjenik direktora ZIKS-a Spuž Milan Tomić imenovan je juče za šefa kriminalističke policije odlukom ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića. Tom odlukom Konjević je uvažio predlog direktora Uprave policije Slavka Stojanovića u pogledu izbora šefa kriminalistike, ali i njegovih pomoćnika za Sektor granične policije i Sektor za obezbjeđenje ličnosti i objekata.

Tomiću ova pozicija nije nepoznata budući da je on i ranije, duži niz godina, bio rukovo-

dilac kriminalističke policije.

Osim njega, Konjević je uvažio Stojanovićev predlog da se na čelu granične policije nađe Vesko Vukadinović, koji je tu funkciju obavljao u prethodnom mandatu. Za Sektor za obezbjeđenje ličnosti i objekata Stojanović i Konjević su još jednom ukazali povjerenje Predragu Ašaninu, koji je aktuelni nosilac te funkcije.

Rukovodilac Sektora opšte nadležnosti Nikola Janjušević još ima puni mandat, pa za ovo radno mjesto nije ni raspisivan oglas.

S.K.

institUt alternativa

Preminula čekajući novo srce Kapaciteti Uprave za kadrove nezadovoljavajući Tijana Ognjanović, osmogodišnja djevojčica iz Beograda, preminula je u ponedjeljak rano ujutru, u američkoj bolnici u Hjustonu od izliva krvi u mozak dok je čekala na transplantaciju srca.

Uprkos tome što je slučaj bolesne Tijane podigao na noge ljude iz cijelog regiona, koji su u humanitarnoj akciji skupili novac za veoma skupu operaciju, djevojčici se zdravstveno stanje naglo pogoršalo prije dvije nedjelje, nakon čega su je operisali najbolji stručnjaci ugradivši joj vještačku pumpu za srce.

I kada se činilo da sve ide kako treba, djevojčici su u noći između nedjelje i ponedjeljka naglo otkazali bubrezi, zatim jetra i na kraju je došlo do masivnog krvarenja na mozgu. Tijanin organizam nije uspio da se izbori i njen život se ugasio u ranim jutarnjim časovima.

Djevojčici je prije šest godina otkriven veoma rijedak oblik restriktivne kardiomiopatije i od tada je liječena na Institutu za majku i dijete “Dr Vukan Čupić” u Beogradu.

Prošlog ljeta Tijanino stanje se naglo pogoršalo da bi joj nekoliko mjeseci kasnije, u decembru, otkazali bubrezi.

U međuvremenu roditelji teško

bolesne djevojčice su pokrenuli akciju prikupljanja novčanih sredstava za transplantaciju srca u Beču, kao jedinu moguću opciju da se Tijani spasi život. S obzirom na otkazivanje bubrega i lošu kliničku sliku, bečki ljekari su odbili da Tijanu prime i stave na listu čekanja za novo srce.

Nada da će Tijana dobiti novo srce rodila se kada su njene rodi-

telje kontaktirali doktori iz teksaške dječje bolnice koji su prihvatili da je liječe. Djevojčica je početkom aprila u pratnji roditelja Nebojše i Jelene Ognjanović otputovala specijalnim avionom u Hjuston u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su počela ispitivanja i pripreme za transplantaciju srca kao jedini način da se spasi njen mladi život.

B.R.

Početak sprovođenja novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima (ZDSiN) obilježila je neispunjenost institucionalnih i pravnih preduslova za uspješnu primjenu tog akta, navodi se u monitoring Izvještaju “Zapošljavanje i napredovanje u državnim organima”, koje je od januara do aprila tekuće godine sporveo Institut Alternativa. U dokumentu, koji potpisuju Milena Milošević i Milena Janketić, navodi se da je svega četiri od trinaest planiranih podzakonskih propisa doneseno za 17 mjeseci prelaznog perioda između stupanja na snagu Zakona i početka njegovog sprovođenja, dok su u od 1. januara do 1. aprila 2013. godine donesena još svega tri neophodna akta. U izvještajnom periodu, kako se navodi, nije bio donijet Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Centralne kadrovske evidencije, koja je glavni preduslov uspješnog upravljanja kadrovima u državnoj upravi.

“Podaci o blizu 7.000 zaposlenih u državnoj upravi još uvijek nijesu unijeti u ovaj informacioni sistem, koji bi trebalo da sadrži osnovne in-

formacije o svim državnim službenicima i namještenicima u Crnoj Gori. Kapaciteti Uprave za kadrove, koja je nadležna za vođenje evidencije, nisu zadovoljavajući, posebno u smislu obučenosti zaposlenih za primjenu novih procedura za provjeru sposobnosti kandidata za vršenje poslova u državnom organu”, navodi se u Izvještaju i dodaje da je ipak preuranjeno donositi zaključke o doprinosu novog Zakona uspostavljanju sistema zasluga u državnoj upravi. U cilju unapređenja zapošljavanja i napredovanja u državnoj upravi, neophodno je, kako se navodi, prije svega, finalizovati pravni okvir za primjenu novog Zakona.

“Svi državni organi treba redovno da ažuriraju i na svom sajtu objavljuju potpuni spisak državnih službenika i namještenika sa njihovim službeničkim i namješteničkim zvanjima, kako bi se obezbijedila potpuna transparentnost i lakše praćenje zapošljavanja i napredovanja u državnoj upravi”, zaključuje se u preporukama Izvještaja.

B.B.

10 Hronika

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

JEMSTVO

Za slobodu Potrubača dato 100.000 eura

Mjesto gdje je ranjena maloljetna djevojka

POKUŠAJ UBISTVA

Pokazujući pištolj, slučajno opalio u djevojku Zamjenica višeg državnog tužioca u Bijelom Polju Ljubinka Madžgalj juče je nakon saslušanja odredila 48–časovno zadržavanje Bjelopoljcu Amaru Kadiću (19) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo pokušaj ubistva u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja i eksplozivnih materija na štetu sugrađanke S.N.(16). Kadić će uz naredbu za sprovođenje istrage biti priveden sudiji za istragu Višeg suda.

Prema nezvaničnim informacijama, osumnjičeni je za vrijeme saslušanja kod tužioca bio u šoku, izrazivši žaljenje

zbog događaja nastalog iz nehata i nesmotrenosti.

Kadić se sumnjiči da je na stovarištu svog rođaka u naselju Kruševo, preksinoć oko 21.30, pokazivao oštećenoj pištolj, koji je iznenada opalio i maloljetnicu pogodio u predjelu stomaka.

Osumnjičeni je djevojku, sa kojom je, prema saznanjima, duže od godinu bio u vezi, odvezao do hitne službe i slučaj prijavio policiji.

U bjelopoljskoj opštoj bolnici saopštili su da je S.N. zadobila ustrijelnu ranu u predjelu stomaka, da je operisana i van životne opasnosti.

B.Č.

PRIJAVA

Prijetila i udarala doktoricu Hitne pomoći Podgorička policija podnijela je prekršajnu prijavu protiv Podgoričanke Silvane Marović zbog sumnje da je prijetila i fizički napala doktoricu službe Hitne medicinske pomoći, Albinu Spahić (30), saznaju Dnevne novine.

Marović je pozvala kući, u Ulicu Buta Lekića u podgoričkom nasljeu Drač, Hitnu pomoć jer joj je suprugu pozlilo. Kada se pojavila medicinska ekipa, Podgoričanka je, kako DN nezvanično saznaju, bila nezadovoljna time što su kasno stigli, pa je počela da vrijeđa doktoricu i prijeti joj. Nakon više grubih riječi, uvreda i psov-

ki, Marović je navodno fizički nasrnula na nju, zadavši joj nekoliko udaraca. Osoblje Hitne pomoći uspjelo je da obuzda Marović, nakon čega su pozvali policiju.

Službenici policije priveli su osumnjičenu Podgoričanku Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela. Nakon toga, policija je protiv Marović podnijela prekršajnu prijavu za fizički napad i prijetnje.

Doktorica Spahić je podnijela krivičnu prijavu protiv Marović.

M.V.P.

PORODIČNI SUKOB

Potegla nož na sestru Porodična svađa između dvije rođene sestre iz Podgorice Svetlane Mrkulić (38) i Zorice Obradović (41) kulminirala je juče potezanjem noža, saznaju Dnevne novine od izvora iz policije. Incident se odigrao u podgoričkom naselju Drač, u porodičnoj kući jedne od sestara.

Njih dvije su se, prema riječima sagovornika Dnevnih novina, juče ujutru posvađale zbog, kako su kasnije u policiji ispričale, od ranije nerazjašnjenih porodičnih odnosa. Usljed vikanja i razmjenjivanja grubih riječi, Mrkulić je odjednom izvadila nož kojim je počela da prijeti starijoj sestri Obradović, koja je uspjela da pozove policiju i prijavi slučaj.

Brzom intervencijom službenika podgoričke policije, spriječene su veće posljedice nesuglasica između dvije se-

Ilustracija

stre. Kada su ušli u kuću na Draču, policajci su sestre zatekli u istoj sobi, u različitim ćoškovima. Mlađa Mrkulić u tom trenu još je držala nož u ruci, koji su joj policijski službenici oduzeli.

Nakon saslušanja u policijskim prostorijama ona je predata Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici, koji je protiv nje podnio krivičnu prijavu za krivično djelo “ugrožavanje opasnim oruđem pri tuči i svađi”.

M.V.P.

Finansijski direktor Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) Dmitrij Potrubač (44), kome je prije nekoliko dana sudija za istrage odredio pritvor do trideset dana zbog sumnje da je u svojstvu odgovornog lica u KAP-u počinio krivično djelo “teška krađa” na štetu Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), pušten je da se brani sa slobode uz jemstvo od 100.000. Ovu vrijednu kauciju, prema nezvaničnim saznanjima, juče je uplatila En plus grupa. Uplati je, kako saznajemo, prethodila saglasnost Osnovnog državnog tužilaštva, koje ga optužuje za višemilionsku krađu, nakon čega je Potrubač juče oko 17.45 časova pušten iz spuškog Istražnog zatvora.

Potrubač je uhapšen 10. juna na Graničnom prelazu Dubrakovo, kada je pokušao da izađe iz države. Na teret mu se stavlja da je, kao finansijski direktor KAP-a, omogućio kompaniji da od 22. februara do 25. maja protivpravno prisvoji struju ukupne vrijednosti 9,6 miliona eura. Za taj iznos su, kako se sumnja, KAP i Potrubač oštetili Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES). Njegovo hapšenje bilo je rezulat hitne istrage u KAPu koju je prije desetak dana naložila specijalna tužiteljka za organizovani kriminal Đorđina Nina Ivanović.

Inspektori za privredni kriminal tada su ušli u upravnu zgradu fabrike iz koje su izuzeli sva dokumenta, da

Potrubač nakon saslušanja kod Osnovnog državnog tužioca

bi zatim uzeli i nekoliko kompjutera.

Na osnovu preduzetih radnji pojavila se sumnja da je finansijski direktor jedan od odgovornih za krivično djelo “teška krađa”, te je počela potraga za njim, kako bi se obavio informativni razgovor. Pošto Potrubača nije bilo moguće pronaći, za njim je raspisana lokalna potjernica.

Odmah nakon što je Potrubaču određen jednomjesečni pritvor, En plus grupa je najavila da će ponuditi jemstvo u iznosu koji je neophodan za njegovo puštanje na slobodu.

“Odluka crnogorskog suda da Dmitriju Potrubaču odredi mjeru pritvora od 30 dana izaziva krajnju zabrinutost i nedoumicu. Sve optužbe protiv njega su apsurdne i nemaju ničeg zajedničkog sa realnošću. Još veću zbu-

njenost izaziva odbijanje suda da pusti Potrubača uz kauciju, bez obzira na stanje zdravlja”, stajalo je u saopštenju kompanije koje je objavljeno početkom sedmice.

Uprkos činjenici da je hapšenje finanasijskog direktora KAP-a izazvalo burne reakcije u Rusiji, zbog čega je i diplomatskim kanalima upućena i protesna nota Crnoj Gori, ministar vanjskih poslova Igor Lukšić izjavio je da hapšenje Potrubača ne bi trebalo da na bilo koji način ugrozi odnose Crne Gore i Rusije.

Prema saznanju Dnevnih novina, podgorička policija, radi informativnog razgovora, potražuje izvršnog direktora Jurija Moisejeva i zamjenicu finansijskog direktora Dmitrija Potrubača Anu Stavilo.

S.K.

STIGLA GA KAZNA

Uhapšen Nikola Spasojević Barska policija uhapsila je juče ujutro Nikolu Spasojevića, koji se u bezbjednosnim evidencijama vodi kao vođa jednog od šest barskih klanova, a posljednjih godina u Pljevljima čuva porodicu i imovinu odbjeglog Pljevljaka Darka Šarića i njegovog brata Duška, koji se nalazi u Istražnom zatvoru u Bijelom Polju.

Pripadnici barske policije uhapsili su Spasojevića ispred njegove kuće, a radi izdržavanja zatvorske kazne u trajanju od tri godine i deset mjeseci zbog pokušaja ubistva. Inspektori su postupali po nalogu Višeg suda u Podgorici, dobijenom prekjuče, a u kojem se navodi da je prvostepena presuda odlukom Apelacionog suda postala pravosnažna. Uhapšen je odmah po dolasku iz Pljevalja, u dvorištu porodične kuće, kazao je sagovornik DN iz policije.

Spasojević je u posljednje vrijeme živio na relaciji Bar - Pljevlja, gdje je čuvao i raspolagao dijelom imovine prijatelja Duška i Darka Šarića.

Odakle povezanost ovog Baranina sa Šarićima do detalja nije poznato, ali se zna da je bio veoma blizak sa braćom Dragoslavom i Duškom Ivanović, u čijem društvu je bio Darkov i Duškov brat od strica Novica Šarić kada je ubijen u aprilu 2005. godine u Radanovićima. Ko ga je likvidirao sa jednim metkom iz snajpera, dok je sa jednim od braće Ivanović posmatrao ilegalnu borbu pasa, nikada nije rasvijetljeno. Krajem avgusta 2008. u stanu odbjeglog Rožajca Safeta Kalića, koji se sada traži zbog sumnje da je oprao novac zarađen od droge, policija je uhapsi-

Nikola Spasojević

la Spasojevića i još deset osoba zbog navodnog planiranja ubistva Veselina Veska Bujića, koji je godinama u sukobu sa Ivanovićevim klanom. Ipak, usljed nedostatka dokaza oslobođeni su od optužbe.

U decembru prošle godine saslušavan je u policiji na okolnosti ubistva svog prijatelja Vidaka Vorotovića u Nikšiću.

Kao akter u brojnim oružanim okršajima, Spasojević ispunjava strane hronike u dnevnoj štampi više od deceniju. Prvi sukob u kojem se pominje njegovo ime dogodio se 3. marta 2002. oko 10.25 časova u strogom centru Bara, kada je na njega ispaljeno nekoliko hitaca,

dok je na ulici bio veliki broj prolaznika. Prošao je sa prostrijelnom ranom na desnom stopalu.

Mjesec dana kasnije, nepoznati napadač je u neposrednoj blizini mosta na rijeci Željeznici u barskom naselju Ilino iz automatskog oružja ispalio 30-ak metaka na parkirani “golf IV” pored kojeg su bili Spasojević i Alen Peročević. Povrijeđenih nije bilo, a “golf” je potpuno stradao. Nekoliko dana kasnije, na terasi porodične kuće u Ilinu, Nikola Spasojević je pogođen ispod oka hicem iz vatrenog oružja. Spašen je i operisan na Odjeljenju maksiofacijalne hirurgije Kliničkog centra u Podgorici.

S.K.

HAPŠENJE

U stanu držao oružje i drogu Pripadnici barske policije uhapsili su Gorana Demića (29) iz tog grada, nakon što su u njegovom stanu pronašli pištolj za koji nije posjedovao dozvolu, kao i manju količinu heroina.

Prilikom pretresa Demićevog stana policijski službenici su pronašli pištolj „Crvena zastava“ kalibra 6,35

mm sa okvirom od šest metaka, oko pola grama heroina, britvu dužine sječiva 10 cm, 18 komada antidipresiva i sedativa, bejzbol palicu i tri mobilna telefona sa SIM karticama.

Oduzeti predmeti su poslati na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu, a osumnjičeni je juče, uz

krivičnu prijavu, predat Osnovnom državnom tužiocu u Baru, zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Protiv njega je takođe podnijeta i prekršajna prijava iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga, saopštili su iz policije.

S.K.

Hronika 11

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

ISTRAGA O LIKVIDACIJAMA

Danilovgrađanin pratio žrtvu i navodio ubicu?

Beograđanin Miloš Delibašić u pritvoru zbog nošenja pištolja, jedna osoba privedena, pa puštena zbog nedostatka dokaza Marija Palibrk i Jasmina Muminović

I

ako ključni ljudi srpske i crnogorske policije vjeruju da je ubistvo Pančevca Miloša Vidakovića (33) operativno riješeno, za sada još nijesu prikupljeni čvrsti dokazi na osnovu kojih bi petorica uhapšenih u Budvi i Beogradu, ali i još nekoliko osoba koje policija drži “na oku” mogli odgovarati za ovaj zločin. Tokom detaljne kriminalističke obrade, inspektori iz Beograda, Podgorice i Budve prikupili su mnoštvo podataka koji vode do egzekutora i naručioca još dva ubistva - svirepe likvidacije Nikole Bojovića, brata vođe zemunskog klana Luke Bojovića, koji se nalazi u pritvoru u Španiji, kao i nedavne smrti Kotoranina Darka Bugarina. Koja nit povezuje ove tri likvidacije policija i dalje drži pod velom tajne, ali naglašava da bi glavni motiv tih zločina mogla biti osveta, zbog nekoliko ranijih krvavih obračuna. Beograđaninu Milošu Delibašiću, koji je prekjuče po podne spektakularno uhapšen ispred ulaza u budvanski Stari grad, određen je pritvor do osam dana zbog nošenja pištolja.

Dok srpska policija imena četvorice uhapšenih drži kao strogo čuvanu tajnu, jer vjeruje da se među njima nalaze izvršioci ubistava Miloša Vidakovića i Nikole Bojovića, a prikupljanje dokaza je u toku, u Budvi je preksinoć priveden, pa pušten Danilovgrađanin I.K.. Ovaj muškarac za sada se bez dokaza sumnjiči da je, po nalogu uhapšenog Beograđanina Miloša Delibašića, bio logistika Vidakovićevom ubici, koji mu je naočigled nekoliko stotina ljudi hladnokrvno prišao s leđa i izrešetao ga, a onda je u bijegu lakše ranio još četiri osobe. “Provjeravaju se sumnje da je I.K. pratio žrtvu i telefonom navodio ubicu, dok se probijao kroz masu ispred zidina Starog grada. Od njega je preksinoć uzeta izjava, nakon čega je pušten na slobodu. Po nalogu tužilaštva, izvršen je pretres objekta u kojem boravi”, kazao je sagovornik DN blizak istrazi, navodeći da policija i dalje motri na ovu osobu.

● VIDAKOVIĆEV KUM NARUČIO UBISTVO?

Beograđanin Miloš Delibašić, za kojeg se vjeruje da je član jedne od ozloglašenih beogradskih razbojničkih grupa, juče je priveden i saslušan kod sudije za istrage Osnovnog suda u Kotoru Špira Pavićevića, koji mu je odredio pritvor do osam dana zbog nedozvoljenog nošenja pištolja, koji je kod njega pronađen prilikom hapšenja. Prethodne noći njega je ispitala i zamjenica osnovnog državnog tužioca u Kotoru Tanja

Čolan-Deretić, kojoj je Delibašić odgovorio na nekoliko kratkih pitanja koja nemaju veze sa likvidacijom Miloša Vudakovića, izvršenom u noći 2. jula na popularnom šanku ispred zidina Starog grada u Budvi. Nezvanično, Delibašić je ispričao da se u Budvi nalazi već nekoliko dana, gdje je provodio odmor sa svojom nevjenčanom suprugom, te da je planirao da za nekoliko dana napusti Crnu Goru i vrati se u Beograd.

Iz suda i tužilaštva u Kotoru juče nijesu željeli da komentarišu ovaj slučaj, ali sagovornik DN kazao je da je Delibašiću određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva. Ukoliko tužilaštvo u roku od osam dana ne podnese optužni predlog protiv Delibašića, on će se naći na slobodi.

Policija ispituje sumnju da je on bio glavni organizator ubistva Vidakovića, a da je to navodno učinio po nalogu kuma ubijenog. Policija navodno od prvog dana istrage sumnja da je upravo kum stradalog naručilac ubistva i da je on u bjekstvu od aprila, kada je, prema nezvaničnim informacijama, i sam ranio Vidakovića sa više hitaca.

● ISTI NEPRIJATELJI, MOTIVI RAZLIČITI Iako su mediji objavili da je Delibašić sestrić ubijenog Danilovgrađanina Branislava Brana Šaranovića, nekada vlasnika više kazina, čiju smrt je, kako sumnja i provjerava srpska policija, naručio Luka Bojović, ta infor-

Privođenje Miloša Delibašića macija nije tačna. Međutim, tačno je da Šaranović i Delibašić nijesu u krvnom srodstvu, ali da ga je ubijeni odgajao kao rođeno dijete, kazao je dobro obaviješten sagovornik DN. Kako se Delibašić dovodi u vezu sa organizovanjem ubistva Vidakovića, kako sumnjaju policijski operativci, koji su se na najvišem nivou, predvođeni direktorima Miloradom Veljovićem i Slavkom Stojanovićem, sastali prekjuče u Beogradu, još nije poznato.

Kada je u pitanju njegovo učestvovanje u ubistvu Nikole Bojovića, 29. aprila u Beogradu, policija ima jasniju sliku o tom događaju i već u prvim danima istrage ukazali su na sumnju da je riječ o osveti za smrt Brana Šaranovića, 8. oktobra 2009, čiji je brat nudio nagradu za informaciju o ubicama. Iako se može naslutiti da je ubistvo Šaranovića i Kotoranina Bugarina, ubijenog 28. juna, motivisano različitim razlozima, jedno je zajedničko - imali su iste neprijatelje.

Naime, Bugarin je bio dugogodišnji tjelohranitelj i čovjek od povje-

AMNESTIJA

renja ubijenog Dragana Dudića Frica, prvog saradnika odbjeglog Darka Šarića, koji su zbog prevla-

sti u poslovima sa drogom bili sukobljeni sa Bojovićevom kriminalnom organizacijom.

Ispituje se za koga je radio Veselin Pantović Policijski istražitelji dvije države ispituju da li je sa ovom grupom bio povezan i Veselin Pantović, Nikšićanin nastanjen u Beogradu, koji je 14. juna uhapšen pod sumnjom da je namjeravao da likvidira vođu najopasnijeg barskog klana Luku Đurovića, kojeg policije u regionu označavaju kao saradnika Luke Bojovića, saznaju DN iz srpske policije. I Pantović, za kojeg još nije utvrđeno po čijem nalogu je htio da Đurovića “digne u vazduh”, za sada se tereti za nedozvoljeno nošenje oružja i eksploziva. Prema policijskim podacima, Pantović je u noći hapšenja motocikl pun eksploziva parkirao na parkingu, gdje se gotovo svakodnevno svojim vozilom dovozio i Đuro-

vić. Sumnja se da je namjera bila da u momentu kada se pojavi, Pantović iz daleka, preko signala mobilnog telefona, aktivira eksploziv u motoru. To je spriječila barska policija, zahvaljujući operativnim podacima koje je prikupila nekoliko dana ranije.

Iako bez dokaza, i Đurović je u medijima dovođen u vezu sa smrću Šaranovića, koji je sa njim navodno pokušavao da stupi u kontakt i sazna više informacija o nestanku Slobodana Radonjića, sina kasnije ubijenog Šaranovićevog kuma, Danila Radonjića.

Veoma zanimljiva činjenica je da policija još nije uspjela da poveže Pantovića ni sa jednom od zavađenih grupacija.

POKUŠAJ UBISTVA

I ministar Duško Marković Optužnica protiv podržao štrajk zatvorenika Mandićevog sina Osuđenici Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, njih oko 250, nastavili su štrajk glađu koji su počeli zbog najave poslanika SNP Aleksandra Damjanovića da će podnijeti dva amandmana na predlog zakona o amnestiji. Damjanović je najavio da će na taj način tražiti da se amnestija ne primjenjuje za već amnestirane osobe i osuđene za teška ubistva.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu danas će razmatrati zakon o amnestiji, a o samom prijedlogu Zakona potom će odlučiti Skupština.

Osuđenici koji već dva dana odbijaju hranu kazali su Dnevnim novinama da će, ukoliko Odbor podrži Damja-

novićeve amandmane, štrajk nastaviti najradikalnijim mjerama. Oni su kazali i da ih je juče posjetila pomoćnica ministra pravde za izvršenje krivičnih sankcija Slavica Rabrenović.

“Rabrenović je iznijela stav kojim je naglasila da je bilo diskriminacije prema teškim ubistvima i da će ministar prave Duško Marković sjutra na Odboru dati maksimalnu podršku da se usvoji predlog zakona”, kazali su osuđenici.

Iz Ministarstva pravde juče su potvrdili zvaničnu posjetu zatvorenicima koji su u štrajku.

“Generalna direktorka za izvršenje krivičnih sankcija Slavica Rabre-

nović posjetila je danas ZIKS i razgovarala sa osuđenim licima. Oni su joj u razgovoru predočili razloge odbijanja hrane a Rabrenović je podsjetila da su Ministarstvo pravde i Zavod za izvršenje krivičnih sankcija podržali donošenje Zakona o amnestiji, a Vlada je svojim mišljenjem od 11.03.2013. godine, dostavljenim Skupštini , dala saglasnost za donošenje Zakona. Navela je i da će Ministarstvo pravde preduzeti aktivnosti u svojoj nadležnosti a povodom davanja mišljenja na predlog zakona koji je Vladi dostavila Skupština”, navodi se u saopštenju Ministarstva pravde.

M.V.P.

Više državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv maloljetnog I.M. (16), sina Andrije Mandića, funkcionera Demokratskog fronta, zbog sumnje da je u dvorištu Gimnazije “Slobodan Škerović” u Podgorici pokušao da ubije sedamnaestogodišnjeg D.R. Predmet je dodijeljen sudiji Višeg suda u Podgorici Radomiru Ivanoviću, a glavni pretres je zakazan za 23. septembar.

I.M. je osumnjičen da je 11. februara pokušao da ubije maloljetnog D.R., učenika drugog ra-

zreda Ekonomske škole, nožem nasrnuvši na njega.

Njemu je Apelacioni sud, nakon uvažavanja žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, odredio pritvor zbog mogućnosti da bi boravkom na slobodi, I. M. mogao da utiče na svjedoke. Iako je pritvor koji se nerijetko unedogled produžava jednom mjesečno određen do 20. marta, sudija Ivanović uvažio je predlog Tužilaštva i odbrane da su prestali razlozi za njegovo pritvaranje, pa ga je pustio da se brani sa slobode.

M.V.P.

12 Crna Gora

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

prihodi

radionica

Napunjeno pola budžeta HERCEG NOVI - Budžet opštine Herceg Novi u prvoj polovini godine ostvaren je više od 50 odsto. Od trinaest miliona i osamsto pedeset hiljada eura, koliko je planiran budžet za ovu godinu, do polovine jula ostvareno je sedam miliona i šesto devedeset hiljada, što je 55 posto od ukupno planiranih budžetskih sredstava. Od planiranih 3.200.000, po osnovu godišnjeg poreza na nepokretnosti, naplaćeno je milion i šezdeset šest hiljada eura, izjavila je direktorica Direkcije lokalnih

javnih prihoda opštine Herceg Novi Nataša Musić-Potkonjak.

Kada je u pitanju naknada za komunalno opremanje, od planiranih 3.300.000 do sada je prihodovan milion i četrdeset jedna hiljada evra. Lokalne i komunalne takse su realizovane oko 40 posto. Potkonjak je podsjetila da je Direkcija lokalnih javnih prihoda preko Pošte dostavila četrnaest hiljada rješenja poreza na nepokretnosti, a slijedi uručenje i još toliko, pa obveznici koji ih nijesu dobili mogu to uskoro očekivati. S.M.

● Foto priča

Foto: Vedran Ilić

Požar u Donjim Kokotima

O koncesijama se opštine ništa ne pitaju KOLAŠIN - Javno-privatno partnerstvo, korupcija i javne nabavke u Crnoj Gori, suzbijanje korupcije u zapošljavanju na lokalnom nivou, bile su teme radionica “Korupcija na lokalnom nivou – nulta tolerancija” koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje i NVO Institut Alternativa iz Podgorice, NVO Bonum iz Pljevalja i NVO Nada iz Herceg Novog. Najviše pažnje je posvećeno modelima javno-privatnog parterstva i politici koncesija.

Dragoljub Ivanović iz Uprave za šume, postavio je pitanje kako je moguće da su koncesije za eksploataciju šume dodijeljene koncesinarima koji se ne pojavljuju.

“Imamo primjer tri gazdinske jedinice gdje se koncesonari ne pojavljuje godinama. Niti se oni pojavljuju, niti ih inspekcija obilazi. Zaustavili su program realizacije sječe šume, nijesu platili koncesije i na gubirku su i opština i država”, kazao je Ivanović i predložio da koncesije treba naplaćivati unaprijed pa kada daju pare valjda se sjete obaveza koje su preuzeli.

Glavni administrator opštine Kolašin Zoran Vlahović problem vidi i u tome ko raspisuje koncesije, kao i u tome da nemaju dovoljno učešća lokalne uprave.

Cifra dugovanja po osnovu koncesija se još ne zna za sve oblasti, ali se radi na tome da se dođe do preciznih podataka, kako za šume, tako i za vode, šljunak, mineralne sirovine. Koncesije za šume za posljednjih šest go-

dina, kako je naveo sekretar Sekretarijata za finansije Luka Medenica, su iznosile milion i osamsto trinaest hiljada eura. Od toga je opštini Kolašin pripalo 714.000 eura, a u budžet je stiglo tek nešto više od 400.000 eura.

“Ne želimo da blokiramo državni Budžet, počeli smo razgovore i očekujemo da ćemo ubrzo naplatiti ova potraživanja”, kazao je Medenica.

Odbornica SDP-a Željka Vuksanović je istakla da je zapamtila dva primejra javno-privatnog partnerstva u opštini Kolašin, koja joj nije-

su bila jasna.

“Prvo javno.privatno partnerstvo je bilo izmedju Opštine i Nic-kompani koja je prozvodila flaširanu vodu “gorska”. Trebalo je da od svake boce, odredjeni dio ide u opštinski Budžet ali ga u zvaničnim prihodima nije bilo.Takodje mi je nejasno partnerstvo opštine oko mini hidrocentrale “Raštak”. Očigledno je da neko znalački koristi ono što mi ne znamo u ovoj oblasti a rezultat toga su i milionske dubioze opštinskog Budžeta”, kazala je Vuksanovic.

Z.B.

sErTifikaT

Naučili da koriste računare U Donjim Kokotima je u srijedu, malo iza ponoći, buknuo požar koji su vatrogasci uspjeli da ugase. Gorjelo je rastinje i trava, a plamen

se širio zahvaljujući jakom vjetru. No, materijalne štete nije bilo. Pretpostavlja se da je uzrok požara bio ljudski faktor.

BERANE - Dvadeset devet prosvjetnih radnika iz opština Berane, Plav i Andrijevica dobili su juče sertifikate o posjedovanju znanja o radu na računarima. Ovaj program izvodi se u okviru projekta “ECDL za digitalnu Crnu Goru”. Sertifikate su uručili pomoćnik ministra za informaciono društvo i telekomunikacije Radule Novović i šef odsijeka za ICT Ministarstva prosvjete

Marina Matijević. Novović je istakao da će u okviru projekta “ECDL – za digitalnu Crnu Goru” 3.500 zaposlenih u prosvjeti, sudstvu i državnoj upravi Crne Gore dobiti priliku da stekne sertifikat – međunarodno priznatu diplomu koja potvrđuje posjedovanje ključnih vještina za rad na računaru. To znači da će svi kandidati proći kroz proces obuke uz kvalifikovane predavače, kao i

oZon

LaZarET

NIKŠIĆ - Tokom održavanja muzičkog festivala Lake fest na Krupcu narednog vikenda ekološki pokret “Ozon” će realizovati kampanju “Rock&Recycle” u cilju promocije separatnog odvajanja otpada i reciklaže. U tu svrhu aktivisti Ozona su uradili i “Plan upravljanja otpadom za Lake fest 2013, čime će taj festival postaviti visoke standarde kada je odnos prema tom problemu u pitanju.

“U toku tri dana trajanja festivala na pultovima koji će biti vidljivi i raditi u periodu od 20 do 23 časa aktivisti koji će posjetiocima koji donesu 20 praznih plastičnih časa u zamjenu davati promo majice kampanje “Rock&Recycle”, koje je obezbijedila Pivara AD Trebjesa kao nagradni fond”, poručilo je ispred Ozona Aleksandar Perović. Organizatori se nadaju da će se na taj način prikupiti oko 20.000 plastičnih čaša koje je će biti predate Centru za inicijative iz oblasti održivog turizma i dalje Fakultetu likovnih umjetnosti.

“Na Fakultetu će umjetnici koristiti presu za reciklažu i ponovo upotrijebiti ovu sirovinu i praviti, sigurni smo, vrijedne eksponate. U

HERCEG NOVI - Predsjednica Ekološkog društva Boka Olivera Doklestić je u jučerašnjem saopštenju za javnost ocijenila trivijalnom priču o priključivanju toaleta na kanalizacioni kolektor na plaži Lazaret u Meljinama jer, kako ističe, projekat glavnog kanalizacionog kolektora trebalo je da za sve plaže predvidi mogućnost direktnog priključenja plažnih toaleta na kolektor. Ona je ocijenila da je problem sa glavnim kolektorom kanalizacije rastući, posebno u svjetlu podmorskog ispusta, koji je spušten u more preko plaže Lazaret, a koja se ne nalazi ni u jednom planskom dokumentu države ili opštine. “Čudno je da se nijedna institicuja od Ministarstva turizma i održivog razvoja ili Ministarstva uređenja prostora, JP Morsko dobro ili opštinskog Sekretarijata za urbanizam, nijesu zapitali kako i na osnovu čega se postavlja podmorski ispust u osjetljivom dijelu Bokokotorskog zaliva, neposredno ispred mletačkog Lazareta, primarnog objekta budućeg turističkog razvoja Meljina i još preko plaže”, kazale

proces testiranja i sertifikacije Projekat se realizuje u okviru IPA programa 2011. Realizaciju projekta i standardizaciju digitalne pismenosti omogućila je Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, na inicijativu Ministarstva prosvjete i Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije. Partneri projekta su ECDL fondacija i Regionalna ECDL kancelarija.

M.T.

Rock&Recycle na Lake festu Šljunak uništava plažu Lazaret

zoni kampa takođe će sva tri dana biti različitih aktivnosti, edukativno promotivnog karaktera, a vrijedno pomena je takmičenje “Neboderi”, koje će biti u priličeno u subotu. Posjetioci će tom prilikom moći odmjeriti u pravljenju zdanja od prikupljenih plastičnih čaša”, ističu organizatori. Nakon završteka festivala, Ozon će organizovati “Afer party action”, kada će

očistiti cijeli prostor koji se koristio tokom festivala, ali će biti posađene i nove sadnice kako bi se počelo sa osvježavanjem tog prostora. Svoj dopirnos daće i muzičke grupe koje podržavaju ekološke akacije, kada će biti upriličena postavka radova od reciklirane platike studenata FLU sa Cetinja. Kampanja se realizuje u saradnji sa Pivarom “Trebjesa”.

J.L.

je Doklestić.

Ona je ukazala da je po okončanju radova na kolektoru i vraćanja plaže u navodno prijašnje stanje napravljena šteta, jer je ista izmijenila strukturu, te da je najteže stanje u moru u kojem je izmijenjena geološka, morfološka i biološka struktura.

S.M.

Crna Gora 13

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

uništavanje prošlosti

Promjena svijesti sprečava uništavanje spomenika Jovana Lasica

O

čuvanje spomenika, kao svjedočanstva burne istorije i razvoja društva, trebalo bi biti od javnog interesa. Pojedini Nikšićani izgleda nijesu svjesni tog značaja očuvanja kulturne baštine koju bi valjalo ostaviti budućim generacijama. Ono što nova pokoljenja nasljeđuju jesu oskrnavljni spomenici, polomljene gradske česme, fontane, ali i uništene gradske klupe.

NIKŠIĆ - “Fontana koja se nalazi u nikšićkom parku potpuno je uništena grafitima, mnoge klupe su polomljene kao i korpe za otpatke. Spomenik kralju Nikoli koji se nalazi u samom centru grada nije pošteđen, izlijepljen je stikerima i išaran grafitima. Biste Nikoli Kesleru, Mihajlu Bukviću i Stojanu Ceroviću, koje se nalaze ispred Gimnazije, takođe su oskrnavljene, pa gotovo da ne postoji spomenik u našem gradu koji je ostao netaknut”, kazao je ispred NVO Pokret integracije kulture Đorđije Njunjić.

Prema njegovim riječima, zadatak te organizacije je razvoj kulturne svijesti i ukazivanje na taj problem koji je evidentan godinama.

“Mi nijesmo zaduženi za hvatanje počinilaca i kažnjavanje, to je dužnost nekih drugih institucija, već na ukazivanje da problem postoji. Valjda je osnovna kultura da svoj grad ne uništavaš, grad ne uništava neko ko dođe sa strane, već ljudi koji su tu”, ističe Njunjić.

U Nikšiću raste lokal-patriotizam

kroz navijačke grupe i druga udruženja, tvrdi Njunjić, dok se sa druge strane taj isti grad uništava, što je paradoks.

Rješenje problema leži u ranoj edukaciji u osnovnim školama, kako bi se gradila svijest o očuvanju kulturne baštine i sopstvenog grada, ali i evidentiranju i kažnjavanju počinilaca.

“Potrebno je promijeniti svijest ljudi, a to je proces. Zato vjerujem da je potrebno početi sa obrazovanjem u školama. Ono što je još značajno jeste da takva djela ne prolaze nekažnjivo, već da se sankcionišu jer je to način na koji se može pokazati da to nije ispravno, te da će kazna stići svakog ko pokuša ili uništi spomenik, klupu ili bilo koji drugi predmet koji se nalazi na javnoj površini. Tako je u svim razvijenim zemljama, dok se kod nas rijetko poklanja pažnja ovakvim problemima jer ljudi nemaju odnos prema tome, nemaju odnos da je to njihovo, naše”, poručuje Njunjić.

Vandalske ruke nije pošteđen ni

spomenik strijeljanim rodoljubima pod Trebjesom, koji je prošle godine oskrnavljen fašističkim grafitima, kukastim i gvozdenim krstom. Međutim, natpisi su uklonjeni, ali za to nečuveno djelo niko nije odgovarao.

“To je lanac problema koji kreće od pojedinca i završava se tim što se dogodi neko takvo djelo i počinilac se “izvuče”. Vjerujem i da bi finansijski bilo isplativije i realnije da se uradi

prevencija i kasnija eventualna kažnjavanja, nego da se izdvaja novac za saniranje tih kulturnih objekata i predmeta. Stikeri se lijepe, crtaju grafiti i na saobraćajnim znakovima koji se nazale u centru grada i siguran sam da je isplativije kazniti takvo djelo nego plaćati zamjenu znakova”, zaključuje Njunjić.

Spomenici se podižu kako bi služili podsticanju sjećanja da neku

znamenitu ličnost, podsjećanju na prošlost i neke bitne istorijske događaje kojima se ponosi nacija. Kao takvi trebalo bi da bude zaštićeno kulturno dobro, specifične simboličke vrijednosti, koji u sebi nose i turistički potencijal. Međutim, u Nikšiću situacija je daleko od idelane jer gotovo da ne postoji spomenik koji nije polomljen, ispisan grafitima ili potpuno uništen.

14 Crna Gora

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

AKVA COM

Užitak za skijaše na vodi

UNIVERZITET MEDITERAN

Prve specijalističke diplome

BIJELO POLJE - U Bijelom Polju pune četiri godine uspješno djeluje Fakultet za engeski jezik Univerziteta Mediteran koji je juče promovisao i prve specijaliste Engleskog jezika i književnosti. To su ujedno i prvi eksperti koji su svoje četvorogodišnje studije uspješno završili u svom gradu. Eksperti engleskog jezika i književnosti koji su svoj diplomski rad odbranili sa desetkom su Ivana Matijaševic, Merima Dedeić, Edita Ajdarpašić i Sanela Šukurica.

U atmosferi koja i dolikuje ovom svečanom činu, uz prisustvo roditelja i prijatelja, njihov mentor Smiljka Stojano-

TIVAT - Svečano puštanje u rad žičare na vodi, koju je hotelsko-turističko preduzeće “Mimoza” zajedno sa kompanijom “Akva Com – Montenegro” postavilo na dijelu obale na Župi, održaće se u subotu, saopšteno je iz tivatskog hotelskog preduzeća.

Tokom cijelog dana biće besplatno skijanje i obuka za sve posjetioce koji dođu na Župu. Skijalište u Bečićima je imalo tehničkih problema zbog velikih talasa, pa se dešavalo da ne radi i po tri, četiri dana

tokom sedmice, a sada će funkcionisati bez problema jer je lokacija na Župi jedinstevna na Jadranu, zaštićena je i od bure i od juga, i radiće svakog dana, objašnjavaju iz Aqua ski kluba. U saradnji sa HTP “Mimoza”, Akva Ski klub na Župi realizuje projekat pod radnim nazivom “Action Beach” čiji je cilj oživljavanje prostora i pretvaranje atraktivnog lokaliteta u idealno mjesto za zaljubljenike ekstremnih sportova i aktivnog odmora, kazao je direktor predstavniš-

tva kompanije za Crnu Goru Davor Todorović.

“Prvi korak je otvaranje Wake parka, koji će obogatiti turističku ponudu Tivta i Crne Gore i približiti destinacijama koje već imaju takve i slične atrakcije”, kazao je Todorović naglasivši da prirodno okruženje i lokacija, neposredno iza aerodroma i na samom ulasku u grad, čine tivatsku Župu izuzetnim potencijalom za razvoj kreativnih i uzbudljivih sadržaja, koji će privući hiljade novih gostiju. Z.K.

vić nije krila odusevljenje pokazanim znanjem pri odbrani diplomskog rada.

Prema riječima rukovodioca službe fakulteta u Bijelom Polju Slavice Pantović pokazalo se da je povjerenje zajednice u dalje školovanje za buduće studente u ovom gradu opravdano.

“Pohvale idu i opštinskom rukovodstvu koje je prije četiri godine prepoznalo potrebe mladih Bjelopoljaca za akademskim usavršavanjem u svom gradu. I ove školske godine Univerzitet Mediteran u Bijelom Polju vrši upis na Fakultet za engleski jezik i turizam”, kazala je Pantović. B.Č.

NAUTIČKA SEZONA

Osiguranje obavezno HERCEG NOVI - Iz Nacionalnog biroa osiguravača Crne Gore podsjećaju da je osiguranje svih plovila obavezno. Biro i ove godine, u jeku nautičke sezone, podsjeća sve korisnike i vlasnike plovnih objekata da je Zakonom o obaveznom osiguranju u saobraćaju utvrđena obaveza osiguranja vlasnika plovnih objekata za štete pričinjene trećim licima.

Kako je navedeno u saopštenju Biroa Zakonom je jasno definisano da je svaki vlasnik, odnosno ovlašćeni korisnik plovnog objekta koji je upisan u registar plovnih objekata, dužan da zaključi ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju upotrebom plovnog objekta pričini licima nanošenjem tjelesnih povreda, oštećenjem zdravlja i smrti. Vlasnik plovnog objekta koji ne podliježe obaveznom godišnjem pregledu dužan je da zaključi ugovor o osi-

guranju prije dobijanja dozvole za plovidbu koja važi duže od jedne godine i da osiguranje obnavlja u periodu važenja te dozvole.

Takođe, Zakonom je jasno definisano da je “zabranjena upotreba plovnog objekta u pomorskom saobraćaju bez zaključenog ugovora o osiguranju”. Ova odredba se odnosi i na vlasnike tj. ovlašćene držaoce inostranih plovila koji plove domaćim vodama. Upotreba takvog plovnog objekta u pomorskom saobraćaju nije dozvoljena bez zaključenja ugovora o osiguranju.

Prema podacima kojima raspolaže NBOCG u toku 2012. godine izdato je ukupno blizu 1.800 polisa osiguranja od odgovornosti plovila, za sve kategorije plovila, što je na osnovu raspoloživih podaka daleko ispod ukupnog broja plovila upisanih u registre nadležnih organa.

S.M.

FOTO PRIČA

Policajac na skuteru BIJELO POLJE - U bjelopoljskoj policiji ulažu značajne napore da se obezbijedi sigurnost svih učesnika u saobraćaju. S obzirom na to da Bijelo Polje slovi za treći grad po veličini u državi, često dolazi do zagušenja u najfrekfentnijim saobraćajnim zonama. Ali, taj problem se prevaziđe zahvaljujući gradskom policajcu Luki Peroviću koji na svom “skuteru” za tren raščisti gužvu.

O policajcu na skuteru Luki sugrađani imaju samo riječi hvale jer se uvijek “zadesi” tamo gdje je potreban. Novinar DN fotografiju je napravio za vrijeme velike Petrovdanske litije u Ulici Radomira Medojevića koju je besprekorno propratio policajac Luka. B.Č.

MIRKO STANIĆ

Pamtiće se korzo po prašini CETINJE - Njegoševa ulica na Cetinju, koja je raskopana posljednjih nedjelja i čije raskopavanje se nastavlja i ovih dana, “garantuju” da će turisti, a i naši sugrađani, cetinjsko korzo ovog ljeta upamtiti po prašini, rovokopačima, buci i raboti kad raboti vrijeme nije, kazao je odbornik Socijademokratske partije u Skupštini Prijestonice Mirko Stanić.

Prema njegovim riječima ovakva slika odaje utisak da oni koji upravljaju Cetinjem turizam ne shvataju kao stratešku razvojnu granu.

“Da je lokalna uprava mislila na stotine radnika u turističkoj privredi Cetinja, od vlasnika i zapošljenih u restoranima i kafićima, preko prodavaca suvenira, vlasnika prodavnica, butika, zlatara, do onih koji prodaju robu sezonskog karaktera - ne bi u sred ljeta, 17. jula, korzo na Cetinju više ličilo na neku ratom pogođenu državu, nego na glavnu ulicu crnogorske prijestonice. Ovaj dojam je posebno upečatljiv noću jer ne radi ni gradska rasvjeta”, istakao je Stanić.

Poseban problem, navodi on, imaju stanovnici Njegoševe ulice koji od oktobra, kad su započeti radovi, imaju otežane uslove života. I pored, kako tvrdi, više puta iznijetih primjedbi građana da se sa radovima u glavnoj ulici sačeka do kraja glavne turističke sezone, “neko je, ipak, odlučio da onima koji žive od turizma znatno umanji mogućnost zarade ove godine”.

“Pa će valjda zaraditi u decembru, kad počnu kiše i u Crnoj Gori bude 2.000 turista, umjesto sada kad ih je 100.000. Osim ako radovi u jeku turističke sezone nemaju za cilj da ono što je započeto u oktobru prošle godine, uz obećanje brzog završetka, bude svečano otvoreno u susret lokalnim izborima”, zaključio

je Stanić.

Sa druge strane, predstavnik DPS-a Vuk Perišić kazao je da je teško protumačiti zahtjeve portparola SDP-a. on je naveo da nije jasno da li Stanić želi da radovi na popločavanju treba da budu izvođeni u zimskom periodu, kada na Cetinju ima manje turista ali kada zbog vremenskih okolnosti nije upitno izvoditi radove.

“Tvrdnje o navodnim primjedbama građana, jednako su ozbiljne koliko i drugi navodi iz ovog saopštenja. Tobožnja zabrinutost za turiste, više spada u domen komedije. A kada se zna od koga primjedbe dolaze – onda sve navedeno dobija formu ironije.

Za promjenu, političkoj strukturi koja se grozi činjenice da se na Cetinju radi, predlažemo da – umjesto nevješto sročenih saopštenja za javnost i jeftine kampanje – konačno porade na sebi, kad već nijesu ništa za svoj grad”, rekao je Perišić.

Ugalj na rate BIJELO POLJE Savez Udruženja penzionera Crne Gore i Fond PIO zaključili su ugovor sa rudnikom uglja u Pljevaljima o isporuci uglja penzionerima na odloženo plaćanje.

Predsjednik Udruženja penzionera Bijelog Polja Kamber Smailović saopštio je da pripadnici najstarije populacije imaju mogućnost da tu vrstu ogrijeva obezbijede na odloženo plaćanje od pet mjeseci.

“Za nabavku nije potrebno učešće niti žiranti, a neće se obračunavati kamata. Zainteresovani za nabavku uglja treba od Fonda PIO da donesu u naše Udruženje potvrdu o visini penzije i da su kreditno sposobni”, kazao je Smailović. B.Č.

Sanirali kvarove PODGORICA - Ekipe JP Vodovod i kanalizacija juče su u sklopu svojih svakodnevnih aktivnosti generalno očistile obodni dio centralne fontane na Trgu Republike, kao i ostale fontane na području Glavnog grada.

U Ulici Vukice Mitrović ručno su očišćeni slivnici atmosferske kanalizacije. Po prijavi građana radnici Kanalizacije su odgušili kanalizaciju u Ulici Kralja Nikole.

Novi vodovodni priključci su izvedeni u Ulici Veljka Vlahovića, dok je Golubovcima u selu Ljajkovići izvršeno prespajanje potrošača sa starog cjevovoda na novi. Sanirani su kvarovi na 11 vodomjera, dok su zbog kvara zamijenjena dva vodomjera. A.G.

Crna Gora 15

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

PREMINULI Persa Petrova Šuškavčević rođena Maraš. Sahrana će se obaviti 18. jula 2013. u 14 časova na mjesnom groblju u Golubovcima kod Crkve Svete Petke.

Milan Stevov Kostović u 71. godini. Sahrana će se obaviti 18. jula na groblju Sveti Tiodor – Zagora.

Slavka Samardžić rođena Radinović u 78. godini. Sahrana će se obaviti 18. jula u 13 časova na gradskom groblju Zagorič.

Hata Nuhodžić rođena Banda, 16. jula 2013. u 75. godini. Sahrana je obavljena 17. jula na groblju u Rasovu.

Osman Oso Peročević 16. jula 2013. u 88. godini.

Sahrana je obavljena 17. jula na gradskom groblju Belveder.

Kostadin Kosta Punišin Dragović 16. jula 2013. u 82. godini.

Sahrana je obavljena 17. jula u 16 časova u selu Dučići – Kuči.

Porodično nasilje

Djeca se zanemaruju, a žene zlostavljaju Mira Rovčanin

C

entar za socijalni rad Nikšić bilježi rast broja prijavljenih slučajeva nasilja u porodici. Najčešće nasilje je fizičko i grubo zanemarivanje, a žrtve su žene i djeca. U Nikšiću, kao i u cijeloj Crnoj Gori, na nasilje se gleda kao na privatnu porodičnu stvar, a žrtve se zbog stida i straha ne obraćaju službama koje mogu da im pruže pomoć.

NIKŠIĆ - Nasilje postaje gorući problem sa kojim se suočava sve više crnogorskih porodica. Dodatan problem predstavlja skrivanje nasilja i nekažnjavanje nasilnika. U Nikšiću, kao i u cijeloj Crnoj Gori, žrtve nasilja su najčešće djeca i žene.

Podaci Centra za socijalni rad Nikšić upozoravaju i pozivaju na hitno djelovanje jer se statistika mijenja u korist nasilnika. Tokom 2010. godine Centru za socijalni rad prijavljena su 54 slučaja zlostavljanja ili zanemarivanja djeteta, 2011. godine dvadeset, 2012. godine 29, a do kraja marta ove godine Centar je evidentirano devet slučajeva nasilja nad mališanima. Trenutno se dvoje djece iz Nikšića nalazi u Dječjem domu “Mladost”, osmoro je, u posljednje tri godine, nakon ostvarivanja odgovarajućih uslova, vraćeno roditeljima, dok je troje mališana smješteno u nesrodničku hraniteljsku porodicu. Kada su u pitanju odrasli, kao žrtve porodičnog nasilja, 2010. godine je prijavljeno pet slučajeva, godinu kasnije 36, prošle pedeset i do kraja marta ove godine 17 slučajeva.

“Centar za socijalni rad vodi evi-

denciju o svim prijavljenim slučajevima nasilja. Prema podacima kojima raspolažemo, može se zaključiti da postoji trend rasta broja prijavljenih slučajeva. Obično se smatra da je to “privatna porodična stvar”, a žrtve se često zbog straha, stida, osjećaja krivice ili nedovoljne informisanosti o načinima na koje mogu riještiti problem, ne obraćaju službama koje mogu da im pruže pomoć. Ipak, podatke teško možemo objasniti jednostavnim porastom zastupljenosti nasilja. Mnogo je vjerovatnije da se zapravo radi o tome da su relevantne službe efikasnije u identifikovanju i tretitanju žrtava u odnosu na ranije, te i da je naše društvo postalo osjetljivije na ovu problematiku”, kazala je za DN psiholog u Centru za socijalni rad Bojana Miletić.

Ona je kazala i da je u gradu pod Trebjesom najčešće fizičko nasilje, a kada su djeca žrtve - grubo zanemarivanaje. Informacije o počinjenom nasilju Centru najčešće prijavljuju žrtve i Uprava policije. Kada se slučaj nasilja prijavi, problemom i zaštitom žrtve bavi se čitav tim koji čine socijalni radnik, psiholog, pe-

dagog i pravnik.

“Epilozi porodica u kojima je zastupljeno nasilje su različiti. Ponekad završe razdvajanjem članova porodice, ali često i pomirenjem.

U svakom slučaju, može se reći da intervencije nadležnih službi imaju veoma povoljne efekte. Kao zlostavljači se najčešće pojavljuju bivši i aktuelni supružnici. Ne tako često, ali nažalost, ipak se dešava da dođe do ponovnog zlostavljanja i nakon završenih procedura i tretmana sa žrtvom nasilja. Svakako da treba da nas zabrine ne samo nasilje u Nikšiću, već nasilje kao pojava uopšte”, istakla je Miletić. ● Bezuslovna pomoć Centra Centar za socijalni rad ima značajnu ulogu kako u prevenciji, tako i u situacijama kada je nasilje u porodici već počinjeno. Kako nam je kazala direktorica Centra Radmila Marković ta institucija je dužna da obavijesti policiju o svakom slučaju nasilja koji se prijavi, a u slučaju da o tome dobije informaciju od drugih institucija ili pojedinaca, potrebno je odmah da se kontaktira žrtva, pozove na razgovor ili izvršiti obilazak porodice. “Žrtvu upoznajemo sa svim njenim pravima kao i nadležnostima Centra, te posredujemo između žrtve i svih institucija koje se bave zaštitom. Takođe, vrši se procjena rizika i formira plan zaštite za žrtvu.

Ukoliko postoji potreba, odnosno,

žrtva zatraži da bude izmještena iz svoje porodice, kontaktiramo odgovarajuće nevladine organizacije koje pružaju usluge smještaja”, objasnila je Marković.

Uloga Centra za socijalni rad značajna je i kada se nasilje prekine.

“Nakon što je nasilje prekinuto i žrtvi pružena adekvatna zaštita, osoba koja je imenovana da prati slučaj dužna je jednom mjesečno, u trajanju od godinu dana, da obilaziti porodicu, pri čemu je žrtvi po potrebi omogućena materijalna, psihološka i druga vrsta podrške”, kazala je Marković.

Kada je u pitanju zlostavljanje djece Centar slučaj prijavljuje policiji i utvrđuje plan pomoći i mjera za zaštitu djece. Marković je kazala da se o tim slučajevima raspravlja i na sastancima Multidisciplinarnog tima kada se i donose odluke o daljem postupanju i potrebi uključivanja različitih institucija u rješavanje problema.

“Centar imenuje staratelja za dijete, ukoliko roditelji nijesu u stanju da vrše ovu ulogu ili postoji sukob interesa roditelja i djeteta. U izuzetnim slučajevima donosi se odluka o izmještanju djeteta iz porodice i tada se intenzivno radi na obezbjeđivanju uslova za njegov povratak u porodicu. Pored materijalne pomoći, Centar za socijalni rad organizuje savjetodavni rad sa roditeljima, pokušava da utiče na promjene u njihovom ponašanju i jača njihove roditeljske kapacitete”, naglasila je Marković.

Milijana Arsić rođena Cmiljanić (1957).

Sahrana je obavljena 17. jula 2013. u 13 časova na gradskom groblju Kragujevac.

Dušna Aleksina Bojanić rođena Radulović, 16. jula 2013. u 90. godini. Sahrana je obavljena na mjesnom groblju u Brežinama, Lješanska nahija.

Marko Savov Zejak 15. jula 2013. u 77. godini.

Sahrana je obavljena 17. jula u 14 časova na groblju u Baricama, Ravni.

Ratko Marka Zindović 15. jula 2013. u 90. godini.

Sahrana je obavljena 17. jula u 14 časova na mjesnom groblju u Štitarici.

Cvita Katić rođena Kragulj, 15. jula 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 17. jula na gradskom groblju Brdišta – Tivat.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

VLASTI KUBE:

Rakete su naše Kuba priznala da je njeno naoružanje nađeno u tovaru šećera na brodu iz Sjeverne Koreje HAVANA - Vojna oprema pronađena na sjevernokorejskom brodu koji je pokušao da pređe Panamski kanal je zastarjelo kubansko naoružanje iz prošlog vijeka koje je ova zemlja poslala na popravku, saopštila je Vlada Kube.

“Sporazumi koje Kuba sklapa dolaze iz potrebe da se održe naši odbrambeni kapaciteti i očuva suverenitet zemlje”, navodi se u saopštenju kubanskog Ministarstva spoljnih poslova.

Brod je zaustavljen prošle nedjelje, a tokom zaplijene naoružanja uhapšeno je 35 državljana Sjeverne Koreje koji su pokušali da izbjegnu presretanje broda od strane panamske policije.

Predsjednik Paname Rikardo Martineli rekao je da su na brodu pronađeni projektili i drugo naoružanje, sakriveni ispod tovara šećera. Martineli je na svom nalo-

gu na društvenoj mreži Tviter postavio fotografiju na kojoj se vidi sprava nalik na antenu za radar SNR-75, koji služi za navođenje projektila zemlja-vazduh. Na brodu su se nalazile i rakete zemljavazduh, dva rasklopljena aviona MiG-21 i nekoliko motora za te avione, a svo naoružanje i oprema čeka remont u Sjevernoj Koreji. Prema navodima panamskih vlasti, do sada je pretraženo samo jedno od pet brodskih skladišta. Pretraga ostalih može da potraje i do nedelju dana, zbog čega je Panama zatražila pomoć od inspektora Ujedinjenih nacija, Kolumbije i Velike Britanije.

Sjeverna Koreja je trenutno pod sankcijama UN, koje joj zabranjuju uvoz modernog oružja i projektila, kao i sredstava za njihovu proizvodnju, a lako naoružanje je izuzeto iz sankcija.

Nema krivih za paljenje džamije

Miloš Radisavljević Kimi BEOGRAD - Prvi osnovni sud u Beogradu nikog od devet optuženih nije osudio za paljenje Bajrakli džamije 17. marta 2004. Troje ljudi osuđeno je za učešće u neredima ispred džamije. To su vođa navijača Partizana Miloš Radisavljević Kimi, njegov otac Rade i Bojan Hrvatin.

Oni su dobili kazne od po četiri mjeseca zatvora za učešće u grupi koja je u neredima u noći između 17. i 18. marta ispred Bajrakli džamije povrijedila 20 policajaca, od kojih dvojicu teže.

Ostali su oslobođeno svih optužbi.

Radisavljevići i Hrvatin osuđeni su za krivično delo učestvovanje u grupi koja vrši nasilje, a tokom postupka nije dokazano da je bilo ko od okrivljenih zapalio džamiju ili oštetio imovinu u većem obimu, rekla je sudija Ivana Ramić, obrazlažući presudu.

UN:

Irak i Sirija postaju jedinstveni front NJUJORK - Izaslanik Ujedinjenih nacija za Irak Martin Kobler upozorio je u Savjetu bezbjednosti kako se eskalirajuće nasilje u Iraku ne može više odvojiti od građanskog rata u susjednoj Siriji, budući da se “bojna polja sjedinjuju”.

“Iračke naoružane grupe sve su aktivnije u Siriji, a sirijski sukob ne samo što se preliva u Irak, nego se Iračani bore jedni protiv drugih na teritoriju Sirije”, ukazao je Kobler uz napomenu kako su te dvije države međusobno povezane. On je podsjetio je kako je Irak granica između šiitskog i sunitskog svijeta, pa se sve što se događa u Siriji odražava i na “politički pejzaž” u Iraku. Po njemu, posljednja četiri mjeseca su među najkrvavijim u Iraku u posljednjih pet godina jer je blizu 3.000

ljudi ubijeno, a njih više od 7.000 ranjeno, dok počinioci koriste aktuelni politički zastoj u zemlji i sukob u susjednoj Siriji.

“Nasilje u obje zemlje lako bi moglo da izmakne kontroli ukoliko se hitno ne reaguje, a najvažnije je pozabaviti se korijenima sukoba u Iraku i pronaći političko rješenje za građanski rat u Siriji”, predložio je Kobler. Naveo je i dva “pokretača” eskalacije sektaškog nasilja u Iraku, upozoravajući kako su to percepcija “marginalizacije” koju imaju suniti u regiji, kao i pokušaji Iračana da odu da se bore u Siriji, što utiče na iračku politiku. Prije nekoliko dana UN je iznio podatke po kojima je približno 100.000 ljudi izgubilo život u konfliktu koji već 26 mjeseci potresa Siriju, a broj izbjeglica popeo se na blizu 1,8 miliona..

Rat u crisis Siriji najteži genocida u Ruandi Syria “worstsukob sinceodRwanda genocide” The UN says su thesaopštile numberda of people fleeing the conflict in Syria hasdnevno Ujedinjene nacije tokom 2013. u prosjeku 6.000 Sirijaca escalated to zbog an average ofšto 6,000 a day egzodusa during 2013 – anije rate not još napusti zemlju sukoba, je stopa koja viđena since the genocide Rwanda ago. odseen genocida u Ruandi.

Okoin5.000 ljudinearly gine utwo Sirijidecades svakog mjeseca An estimated 5,000 people are being killed each month

TURSKA TURKEY 412,789 Ar Raqqah Rakah

Usvojen Zakon o JMBG

Predsjednik Paname Rikardo Martineli daje uputstva radnicima na sjevernokorejskom brodu “Čong Čon Gang” na kom su prošle nedjelje pronađene kubanske rakete zemlja-vazduh, rasklopljeni avioni tipa MIG-21 kao i motori za te avione

SARAJEVO - Savjet ministara BIH juče je jednoglasno usvojio izmjene i dopune Zakona o jedinstvenom matičnom broju, čiji je predlagač Ministarstvo civilnih poslova. Prema predloženom zakonu, Federacija BIH imaće pet registracionih područja, Republika Srpska tri, a Brčko distrikt će biti jedno područje. Taj zakon bio je povod protesta i blokade zgrade institucija u Sarajevu, održanih početkom juna. Demonstranti koji su tražili usvajanje zakona o jedinstvenom matičnom broju držali su 18 časova pod blokadom 1.500 ljudi u Parlamentarnoj skupštini i Zgradi prijateljstva, među kojima su bili zaposleni, poslanici, ministri, strani građani i novinari.

Aleppo Alep Baniyas Banijas Hama Homs

SS IYRRI IJ AA Deir al Zour Palmyra Palmira

LEBANON LIBAN 610,922 Damascus Damask

SJEVERNA NORTH AFRICA AFRIKA 14,000

IRAQ IRAK 161,264

Dera’a Dera Izbjeglički Refugee kampovi camp

EGIPAT EGYPT 92,367

zona konflikta Conflict zone

JORDAN 486,972 100km 62 miles milje

Total refugees: 1,778,314 Ukupni broj izbjeglica: (Mar 15, 2011-Jul 2013) 1,778,314 (od 15 15, marta 2011.

Includes persons waiting do jula 2013.) to register with UNHCR

EATH TOLL

BY SŽRTAVA OURCE (since Mar 2011) UKUPAN D BROJ (RAZLIČITI IZVORI)

Center za Centar fordokumentovanje Documentation of nasilja Violations u Sirijiin Syria Syrian Network Sirijska mreža zafor ljudska Human prava Rights United Nations Ujedinjene nacije Syrian Observatory Sirijska Opservatorija forzaHuman ljudskaRights prava Sources: UNHCR, www.vdc-sy.info, SNHR, SOHR

76,972

As of Jul 17

83,598

May Maj 29 92,901

April Apr 30

100,191

Jun 24

© GRAPHIC NEWS

NOVE MUTNE RADNJE

Barkliz ª štelovaoº i cijene struje LONDON - Američke vlasti kaznile su britansku banku Barkliz sa 453 miliona dolara zbog navodnog učešća u namještanju cijena električne energije na tržištima na zapadu SAD. Američka Federalna regulatorna komisija za električnu energiju (FERC) naložila je Barklizu da plati kaznu od 453 miliona dolara zbog pokušaja manipulisanja cijenama struje u Kaliforniji i na drugim tržištima od kraja 2006. do 2008, prenijela je agencija Frans pres. FERC navodi da su četiri trgovca britanske banke manipulisala indeksom cijena u korist Barkliza.

“S obzirom na težinu prekršaja i nezainteresovanost Barkliza i njegovih trgovaca da isprave grešku,

FERC je naložio banci da plati kaznu”, navodi komisija. Četiri trgovca takođe treba da plate individualne kazne ukupne vrijednosti 15 miliona dolara, u roku od 30 dana. Barkliz je negirao ove navode. Banka je razočarana potezima FERC-a i tvrdi da su kazne i optužbe neosnovane.

“Vjerujemo da je naše poslovanje potpuno legitimno i u skladu sa zakonima. U potpunosti smo sarađivali sa FERC-om tokom istrage u vezi sa trgovanjem od prije nekoliko godina i namjeravamo istrajno da se branimo od optužbi”, navela je banka. Barkliz je prošle godine zbog pokušaja manipulisanja međubankarskim kamatnim stopama Libor i Euribor od 2005. do 2009. kažnjen sa 470 miliona dolara.

Globus 17

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

BRATISLAV DIKIĆ RAZRIJEŠEN DUŽNOSTI

Dačić smijenio svog prvog vojnika

B

EOGRAD - Ministar unutrašnjih poslova i premijer Srbije Ivica Dačić potpisao je rješenje o smjeni komandanta Žandarmerije Bratislava Dikića. Do postavljanja novog komandanta tom jedinicom će komandovati dosadašnji Dikićev zamjenik.

Bratislavu Dikiću je rješenje uručio državni sekretar u MUP-u Srbije Vanja Vukić, a sada već bivši komandant je rješenje, kako je rečeno Tanjugu, “mirno primio”. Dikić će biti raspoređen na novu dužnost u skladu sa njegovom stručnom spremom, a do izbora novog komandanta Žandarmerije, jedinicom će komandovati dosadašnji Dikićev zamjenik Milenko Božović.

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić rekao je da je direktor policije Milorad Veljović predložio, a on potpisao rješenje o razrješenju komandanta Žandarmerije Bratislava Dikića.

“Ja sam ga predložio, ja ga razrješavam. Previše bi bilo da ulazim u to ko ga je predložio i ocjenjivao, ko ga podržava, a ko ne”, rekao je kratko Dačić novinarima na svečanosti povodom 23 godine osnivanja SPSa. Prema Zakonu o policiji, ministar unutrašnjih poslova po pribavlje-

nom mišljenju direktora policije imenuje i razrješava komandanta Žandarmerije.

Direktor policije Milorad Veljović zatražio je prekjuče Dikićevu smjenu poslije hapšenja pripadnika Žandarmerije zbog sumnje da je ubio i zapalio dvije osobe u blizini Jagodine.

Izrazivši nezadovoljstvo zbog toga što od Sektora unutrašnje kontrole nije dobio izvještaj o djelovanju Žandarmerije u Nišu, gdje su, prema izvještajima medija, neki pripadnici bili umiješani u brojne kriminalne radnje, Veljović je konstatovao: “Da je taj slučaj riješen, ovaj događaj se možda ne bi ni desio”.

Policija je uhapsila Aleksandra Krstića, pripadnika kraljevačkog odreda Žandarmerije, zbog sumnje da je ubio Srđana Tomića i Aleksandra Nedeljkovića, a poslije zločina tijela i automobil odvezao do

“Građani Srbije, braćo i sestre, očigledno je da nekome smeta moj starosrpski način ophođenja i moje izjašnjavanje kao Srbina u svojoj i našoj zemlji Srbiji. Doći će vrijeme kada će se i to promijeniti”, rekao je Dikić

mjesta Ratković, opština Rekovac, gdje ih je zapalio kako bi prikrio tragove. Policija je nastavila rad na tom slučaju kako bi utvrdila da li je još neko učestvovao u zločinu. Bratislav Dikić, u izjavi za B92 u utorak uveče, odbacio je navode koje je direktor policije naveo kao razloge za njegovu smenu.

“Neću dozvoliti da neko, pa bio to i direktor policije, obezvrjeđuje moje zasluge i profesionalni rad već 23 godine. Direktor na konferenciji navodi da je ista i objektivna i subjek-

1978.

Kad je svijet bio najbogatiji KANBERA - Bez obzira na tehnološki razvoj, naša planeta polako, ali sigurno nazaduje po kriterijumima blagostanja već 35 godina. Naučnici sa australijskog univerziteta u Kanberi su istraživali koja je godina u istoriji bila vrhunac svjetskog bogatstva i zaključili da je to 1978. Te godine je SAD vodio Džimi Karter, Sovjetski Savez Leonid Brežnjev, a Jugoslaviju Tito. Ovo je takođe bila godina u kojoj je rođena prva beba iz epruvete, kada je Katolička crkva prvi put od 16. vijeka dobila papu koji nije bio Italijan i kada je Soni pustio u prodaju prvi vokmen. Pošto u istom periodu uglavnom stabilno raste BDP po glavi stanovnika, naučnici su zaključili da pokazatelj monetarnog blagostanja raste nezavisno od društvenih i ekoloških nesreća. Istraživači Ida Kubicevski i Robert Kostanca pošli su od ideje da vlade formiraju ekonomske politike oko kriterijuma kao što je bruto društveni proizvod (BDP), ali da on pokazuje samo jedan dio opšteg stanja. Primijetili su da BDP može rasti i zbog, recimo, posljedica ekoloških katastrofa ili kriminala, jer se za rješavanje ovih problema troši no-

vac. Tako je npr. BDP drastično rastao nakon Drugog svjetskog rata. Zato su se oni služili jedinicama poput GPI (Genuine Progress Indicator - Indikator pravog napretka). GPI uzima u obzir 26 faktora vezanih za društvo i životnu sredinu, među kojima su i zagađenje, društvene nejednakosti, kri-

minal, volonterski rad i sl. Kubicevski i Kostanca su u svom radu analizirali samo 17 država, ali onih koje čine preko pola svjetskog stanovništva i BDP-a. Upoređujući promjene GPIa utvrdili su da je njegov zenit dostignut 1978. godine, a da nakon toga slijedi spor, ali konstantan pad.

poznat i po nadimku “Semov sin”, osuđen je na 365 godina zatvora zbog ubistva šest osoba u Njujorku tokom 1977. godine; 8. Dominakanska Republika, Solomonska ostrva i Tuvalu proglasile su nezavisnost od Velike Britanije; 9. Izlazi prvi broj komičnog stripa “Garfild”; 10. Papa Pavle VI umire u Rimu, nasljeđuje ga Poljak papa Jovan Pavle II (Karol Vojtila), prvi Sloven u istoriji na čelu Svete Stolice; 11. Egipatski predsjednik Anvar Sadat i izraelski premijer Menakim Begin dobijaju Nobelovu nagradu za mir zbog posvećenosti rješavanju bliskoistočnih problema; 12. Danijel Arap Moi postaje predsjednik Kenije;

13. “Lovac na jelene”, “Ponoćni ekspres”, “Brilijantin”, “Supermen”, “Noć vještica” bili su među najvećim filmskim hitovima te godine; 14. Bauhaus, Ded Kenedis, Deksjus midnajt raners, Djuran Djuran, Palp, Simpl Majnds, UB40 neki su od bendova koji su formirani tokom 1978; 15. “Spejs invajders”, čuvena videoigrica firme “Taito”, izašla je u Japanu; 16. Muhamed Ali izgubio je u Nju Orleansu od “anonimnog” boksera Leona Spinksa, a potom pobijedio u revanšu i postao prvi bokser teškaš koji je pojas osvajao tri puta; 17. Nakon skoro 30 godina proizvodnje Folcvagenova “buba” prestaje da se proizvodi u Njemačkoj, a proizvodnja se seli u Meksiko i Brazil. Tokom godina napravljeno je preko 20 miliona “buba”.

Dikić je zaključio da razlog njegove smjene sigurno nije poznat ni njemu, ni javnosti i da to svakako nijesu navodi u medijima.

“Građani Srbije, braćo i sestre, očigledno je da nekome smeta moj starosrpski način ophođenja i moje izjašnjavanje kao Srbina u svojoj i našoj zemlji Srbiji. Doći će vrijeme kada će se i to promjeniti”, rekao je Dikić i zahvalio svojim kolegama i građanima Srbije na, kako je naveo, nesebičnoj podršci koju su mu dali u proteklom periodu.

VISOKA KORUPCIJA

Eklston podmitio bankara?

MINHEN - Vlasnik Formule 1 Berni Eklston optužen je pred sudom u Njemačkoj za davanje mita jednom njemačkom bankaru. Eklston je pod istragom od kad je bankar Gerhard Gribkovski osuđen da je od njega uzeo 44 miliona dolara. Šef Formule 1 je pred minhenskim Sudom rekao da je 2006. bio prinuđen da njemačkom bankaru plati u gotovini kako ga on ne bi prijavio britanskim poreskim vlastima, ali da po njegovom mišljenju to “ni-

Događaji i ličnosti koji su obilježili 1978.

1. Lusi Braun, prva beba iz epruvete rođena je 25. jula u Oldamu kod Mančestera u Engleskoj; 2. Film “Eni Hol” Vudija Alena osvojio je četiri Oskara; 3. Ian Smit, premijer Rodezije (današnji Zimbabve), predao je vlast u toj zemlji crnoj većini; 4. Serijski ubica Ted Bandi (između 1974. i 1978. ubio je oko 35 ljudi) uhapšen je u gradu Pensakola na Floridi; 5. Američki porno izdavač Leri Flint (osnivač magazina Hastler) upucan je u Laurensvilu u Džordžiji SAD nakon čega je ostao paralizovan; 6. Svjetsko fudbalsko prvenstvo održano je u Argentini. Neumoljivi domaćini u finalu pobjeđuju Holandiju rezultatom 3:1; 7. Serijski ubica Dejvid Berkovic,

tivna odgovornost. Ako je tako, onda sam ja subjektivno odgovoran koliko i on za izvršeno krivično djelo ubistvo. A što se tiče samog tragičnog događaja, dvostrukog ubistva za koje se sumnja da ga je izvršio pripadnik Žandarmerije odreda u Kraljevu van službe - to je za svaku osudu. Naglašavam da taj pripadnik ima svog komandanta u Kraljevu, za koga je već bio napisan predlog za smjenu zbog propusta u radu, već godinu dana, i predat direktoru policije, a on ga je zaštitio”.

je bio mito”.

“Moji advokati su primili optužnicu. U njoj se navodi da sam ja, navodno, nekog podmitio. U stvari, ništa nije bilo nelegalno”, rekao je Eklston za agenciju AP. Gribkovski je bio zadužen za prodaju dijela Formule 1, nekih 48 odsto, koji je bio u vlasništvu regionalne banke Bajern LB. On je prošle godine osuđen na osam i po godina zatvora zbog korupcije i izbjegavanja plaćanja poreza.

JU OŠ '' Drago Milović '' TIVAT RASPISUJE JAVNI OGLAS Za prikupljanje ponuda za organizovanje i izvođenje EKSKURZIJE za učenike IX razreda u septembru 2013. Godine Ekskurzija bi trajala 5 dana ( 4 noćenja ) po Crnoj Gori, sa obaveznim obilaskom kulturno – istorijskih znamenitosti Cetinja.

Ekskurziju planirati za prvu polovinu septembra 2013. godine.

Ekskurzija mora imati izražen vaspitni, edukativni i rekreativni karakter i obezbijediti visoke standarde u organizaciji, izvođenju i plaćanju.

Pravo učešća imaju turističke agencije koje su uredno registrovane za izvođenje ovakvih ekskurzija, a dostave dokaze da su ih i do sada uspješno izvodile.

Za sigurnost učenika na putovanju odgovorna je agencija koja bude izabrana na oglasu.

Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja, a pismene ponude slati na adresu: JU OŠ '' Drago Milović '' Tivat, Park bb Troškove objavljivanja oglasa snosi izabrana agencija.

Tel/fax : 032/ 670-576

18 Kultura

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

PRIZNANJE

USPJEH U PARIZU

Gran pri Branku Baletiću

Dokumentarni film “Noć skuplja dva vijeka”, Njegoš – jedna biografija, reditelja Branka Baletića, dobitnik je Grand prix na Festivalu filma Jugoistočne Evrope SEE a Pariz, odlukom međunarodnog žirija, kojim je predsjedavao poznati francuski sineast Iv Boase.

Film je prikazan u okviru Evropskog kampusa na Institutu Orijentalnih Jezika i Civilizacija (INALCO) u Parizu, uz prisustvo internacionalne publike i univerzitetskih profesora u oblasti slavistike iz trideset zemalja. Ocijenjen je kao izuzetno filmsko djelo dokumentarno-poetičnog portreta Petra II Petrovića Njegoša jer originalnim filmskim jezikom prikazuje duboke tragove koje je Njegoš ostavio balkanskoj, evropskoj i svjetskoj književnosti. Reditelju Baletiću i ekipi filma Grand Prix će biti uručen tokom ovogodišnjeg Montene-

gro film festivala u Herceg Novom. Povodom obilježavanja 200. godine od Njegoševog rođenja film će biti prikazan u više svjetskih centara.

GRAD TEATAR

ª Life Li º na Trgu pjesnika Prvi roman Slavice Perović “Life Lift” u izdanju “Nove knjige” biće predstavljen sjutra u 21 sat na Trgu pjesnika, u okviru festivala Grad teatar. Slavica Perović spada među najpoznatije lingviste Crne Gore, a poznata je i u regionu.

Napisala je i uredila desetak knjiga među kojima se nalaze monografija “Indirektna pitanja u engleskom i srpskohrvatskom jeziku”, zatim knjiga iz literarne

lingvistike “Kako ukrotiti tekst”, a prevela je i lingvistički bestseler “Ti jednostavno ne razumiješ” Debore Tanen. Njeno najnovije djelo iz oblasti analize diskursa i pragmatike “Jezik u akciji” naučna javnost visoko je ocijenila. Slavica Perović rođena je u Kotoru gdje je završila gimanziju. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Živi i radi u Podgorici.

Marina Abramović američki akademik

Američka Nacionalna akademija umjetnosti objavila je imena novih članova koje će primiti ove godine, a među 13 odabranih istaknutih umjetnika su i Marina Abramović, Vito Akonči, kao i ovogodišnja predstavnica SAD na 55. Bijenalu u Veneciji Sara Še.

Među novim članovima Nacionalne akademije je i Kristijan Markli, dobitnik Zlatnog lava za najboljeg umjetnika na 54. Bijenalu umhetnosti “Iluminacije” 2011. godine, za rad “Sat”.

Grupi odabranih umjetnika (među kojima su i Dotty Attie, Alice Aycock, Mark Bradford, Barkley L. Hendricks, James Rosenquist, Lorna Simpson, Barbara Takenaga, Carrie Mae Weems i Fred Wilson), pridružiće se i grupa od šestoro arhitekata (Renzo Piano, David Adjaye, Paul Broches, Kate Orff, William Pedersen i Moshe Safdie).

Odabrani su zbog značajnog doprinosa savremenoj američkoj umetnosti i arhitekturi, a zvanično će biti proglašeni akademicima na ceremoniji

zakazanoj za 29. oktobar.

Nove članove Nacionalne akademije izabralo je više od 300 sadašnjih akademika.

Svaki novi član mora da pokloni Akademiji jedan svoj reprezentativan rad, pa njena kolekcija njenog muzeja sada ima više od 7.000 radova, uz arhitektonske makete i dokumentaciju članova iz oblasti arhitekture.

Od osnivanja 1825. godine, Nacionalna akademija je do sada imala više od 2.000 članova.

Akademija u svom kompleksu obuhvata muzej i školu, a redovno organizuje izložbeni program radova iz svoje kolekcije.

Njenom pokušaju da posljednjih godina osavremeni svoj imidž i program sigurno će doprinijeti i izbor zvijezda savremene umjetnosti, kao što su Marina Abramović i Akonči, kao i u Veneciji aktuelna Sara Še i nagrađeni Markli.

Prošle godine u Nacionalnu akademiju izabrani su, između ostalih, Kristo, Sindi Šerman i Brus Nojman.

Revizija Homera Predstava “Penelopijada”, koju je po tekstu Margaret Atvud režirala Dragana Varagić, biće izvedena večeras u 21.30 sati u Ljetnjikovcu Buća, u okviru festivala “Purgatorije”.

Predstava je nastala u produkciji Centra za kulturu Tivat i April production Toronto.

“Ovaj komad je borba da se kaže istina koju bi najradije svi zaboravili. Istina je ljekovita.

Pitanje istine je pitanje identiteta. Biće muzike i koreografije u ovom sveženskom komadu gdje nam Penelopa i njene sluškinje, koje igraju mnoge uloge, nude reviziju poznatog Homerovog spjeva”, zapisala je rediteljka. U predstavi igraju: Dubravka Drakić, Tanja Bošković, Ivana Mrvaljević, Kristina Stevović, Jelena Simić, Smiljana Martinović, Vesna Vujošević i Karmen Bardak.

Novi Štulić Poslije više od 25 godina Branimir Džoni Štulić snimio je novu pjesmu “Vidaj rane curica”, autora Srđana Sahera. Saher je izjavio da je ponudio Džoniju da otpjeva jednu novu stvar i odmah sjutradan je dobio nazad snimak pjesme sa prepoznatljivim glasom.

Pjesma “Vidaj rane curica”, moći će da se čuje samo na radiju, a svako drugo emitovanje biće zabranjeno, najavio je autor. Posljednje što je Džoni snimio bile su obrade hitova narodne muzike.

Kultura 19

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

Jovićević Njegošu u čast

Izložba slika crnogorskog umjetnika Mihaila Jovićevića pod nazivom “Njegoševa nebeska svjetlost”, biće otvorena sjutra u 20 časova, u prostorijama Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” na Cetinju, povodom obilježavanja 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša. Izložbu će otvoriti direktorica Nacionalne biblioteke Jelena Đurović i istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović.

Mihailo Jovićević rođen je 1939. godine. Završio je srednju umjetničku školu u Herceg Novom i Akademiju likovnih umjetnosti u Beogradu. Slikarstvo je studirao kod Mila Milunovića, a konzervaciju kod Milorada Medića kod koga je i magistrirao. Dobitnik je najveće državne nagrade 13 jul.

Film u Američkom uglu Filmu “U divljini” (2007), režisera i producenta Šona Pena biće prikazan večeras u 19 sati u Američkom uglu.

Film je dobitnik Zlatnog globusa, s dvije nominacije za Oskara, snimljen je prema istinitoj priči i inspirisan istoimenom novelom Jona Krakauera o mladom studentu koji je 1992. otišao u divljinu u potrazi za avanturom. Tokom svog putovanja, on srijeće mnoštvo različitih likova na čije živote utiče i više nego što je mislio.

Uloge tumače: Emile Hirsch, Marcia Gay Harden, Catherine Keener.

U BIOSKOPU

Vestern je izgubljen žanr Film “Usamljeni rendžer” donosi drugačiji pogled na čuvenog maskiranog junaka Priredila: Nataša Bućković

O

d producenta Džerija Brukhejmera i reditelja Gora Verbinskog, filmskog tima koji stoji iza blokbaster franšize “Pirati sa Kariba”, u naše bioskope stigao je film “Usamljeni rendžer”. Uzbudljiva avantura prepuna akcije i humora zasnovana je na popularnom liku maskiranog teksaškog rendžera iz televizijske serije nastale 50-ih godina prošlog vijeka. Gor Verbinski kaže da je njegov rad na ovom filmu rezultat želje da dobro poznatu priču ispriča iz drugačije perspektive.

Šta čini ovog “Usamljenog rendžera” drugačijim?

Svidjela mi se priča o Indijancu i Usamljenom rendžeru čiji svjetovi se sudaraju, nakon čega su osuđeni jedan na drugog tokom putovanja. Ako ste fan originalne TV serije, film će vas iznenaditi. Svi znaju tu priču, ali to nije priča koju ćemo mi da ispričamo. Mi smo to uradili iz Tontove perspektive, kao kada biste priču o Don Kihotu pripovijedali iz Sančovog ugla posmatranja.

Ja bih rekao da je ovo priča o drugarstvu, jedna akciona avantura, s mnogo ironije i humora, dovoljno da filmu da naročiti šmek.

Da li volite vesterne?

Veliki sam obožavalac tog žanra.

Kao dijete gledao sam filmove Serđa Leona i Sema Pekinpa. To je tada bila neka vrsta zabranjenog voća i uvijek me fascinirao taj svijet.

Zašto ste se odlučili za veliki broj opasnih scena?

Svi poznaju arhetipove vesterna.

Mi ne stvaramo svijet koji nijeste nikada vidjeli prije, već svijet koji je svima poznat. Znamo kako konji izgledaju i znamo kojom brzinom mogu da trče. Bilo je veoma bitno da vjerno prikažemo stvarnost koju poznajemo. Zato nijesmo htjeli da postavimo zeleni ekran i snimamo u studiju. Drugačije je kada glumce stavite na voz koji ide 40 milja na sat, nego kada oni snimaju u studiju. Tamo nema prašine, vrućine, vjetra, tako da glumiš

FESTIVAL

Počinje treća ª Sinestezijaº Treće izdanje festivala Sinestezija održaće se na više lokacija širom Herceg Novog od sjutra do 22. jula. Prvog dana festivala biće otvoren izložbeni prostor u zgradi bivše Robne kuće “Mješovito” na Trgu Nikole Đurkovića uz koncert lokalnog benda Sukarade. Na istoj lokaciji biće prezentovana izložba “Bokeštine”, kao i izložba slika Davora Gromilovića, na temu “From Somewhere To Nowhere”.

Drugog dana festivala sa početkom u 18 sati na Trgu kod Muzičke škole umjetnici Nenad Dodić, Davor Gromilović, Sholim i D.L.T izvešće performans praćen nastupom lokalnog benda Teća liganja. Na istoj lokaciji nastupiće podgorički trip hop/ down tempo sastav Deep Thoughts, a u 21 sat će u galeriji Josip Bepo Benković biti otvorena

Danas ispočetka učimo da snimamo vesterne: Gor Verbinski

izložba minijaturnih skulptura dizajnera Nenada Dodića pod nazivom “One percenters”. Slikarka Izabela Matoš, u nedjelju sa početkom u 18 sati, vodiće dječiju radionicu u zgradi bivše robne kuće “Mješovito” , dok će u 20 sati u amfiteatru pozorišta biti održana mini-konferencija Online to Offline. U okviru konferencije biće prezentovani i rezultati radionice Goethe Guerrilla “Aktivistički plakat”, a nakon toga slijedi serijal dokumentarnih filmova na temu autorskih prava. Posljednjeg dana festivala, 22 jula u 20 sati u bivšoj Robnoj kući “Mješovito” nastupiće lokalni bend Dinamit Baka, nakon čega će u Amfiteatru novskog pozorišta biti održana projekcija kratkih filmova u selekciji međunarodnog putujućeg festivala Future Shorts.

drugačije i ponašaš se drugačije. Nijesam htio da snimam u vještačkom okruženju.

Znači, filmadžije se vraćaju starom načinu snimanja vesterna?

To je izgubljena umjetnost. Kada je snimano na hiljade vesterna, imali ste kaskadere koji su znali kako da padnu sa konja i ostalo. Danas moramo iz početka da učimo da snimamo ovakve filmove. Ako imate majstoriju koju gledate u hiljadu drugih filmova gdje glumac skače sa konja na voz, onda morate da prihvatite da su takve scene dio tog žanra i morate da ih imate. Kada izađete i probate to da realizujete, onda je to veoma opasno i veoma teško, tako da morate imati poštovanja prema sjajnim rediteljima koji su nekada radili ovakve filmove.

Kako se Džoni Dep snašao u ulozi Tonta?

On stvara te čudne i zbunjujuće likove. On umije da ukrade film, a da ga ne uhvatite u tome. Njegova gluma je uzdržana na više načina.

Opišite nam vezu između Usamljenog Rendžera i Tonta.

To je hemija. Znamo da ispod toga imate dva sistema koja su potpuno različiti i treba da ih spojite.

U tom sudaru svjetova nijedan nema pleme jer su prognani iz svojih zajednica. Svi želimo da dođe neki dobar čovjek i popravi stvari, ali je u našoj prirodi da to ponovo uništimo. Zbog toga on nosi masku. Usamljeni rendžer je usamljen u pra-

● FOTO priča

vom smislu te riječi. On živi u svijetu koji se sukobi sa njegovim vjerovanjem u pravdu. Ali ne gubi svoj moralni kompas. Šta Armija Hamera čini savršenim za ulogu Džona Rida, odnosno Usamljenog Rendžera?

Htjeli smo da njegov lik bude različit od svijeta kojem pripada i u koji se vraća. On se vraća u rodni grad koji više nije isti. Srijeće ga korupcija i svijet koji pliva u lažima, a on mora da otkrije sakrivenu istinu.

Kada sam prvi put sreo Armija, odmah sam znao da će njegov drugačiji pogled na stvarnost odgovarati liku. To je bila neka vrsta dječačkog entuzijazma, ali odmah sam znao da je on savršen za ono što tražimo.

Koliko Vam je pomoglo to što ste sa dijelom tima sarađivali na “Piratima”?

Veliki dio ljudi je iz te ekipe, ali ima dosta novih ljudi. Sa nekima sam sarađivao na tri filma, dok sa nekima nijesam nikad. Tako da je to neka vrsta nove porodice. Svi su bili spremni za ludu avanturu.

Da li je bilo elemenata iz originalne priče koje ste morali da imate u filmu?

Morate da imate prepoznatljive simbole koji pripadaju ovoj priči. Morate da imate srebrni metak, masku, bijeli šešir, jer su to neki arhetipi koji pripadaju ovoj priči, isto kao i činjenica da je Usamljeni rendžer borac za pravdu na Divljem zapadu. S druge strane, morali smo da izgradimo njegovu ličnost i stvorimo pozadinu za ono što ga čini takvim kakvim jeste. Različit je od Tonta, tako da se postavlja pitanje da li on ima tamnu stranu.

Bono vitez reda umjetnosti Orden Vitez reda umjetnosti i književnosti vođi rok grupe U2 uručila je na svečanosti u Parizu francuska ministarka kulture Oreli Filipeti.

“Više od same muzike i riječi, vi ste svoju slavu i karijeru posvetili vođenju nekih od najtežih bitaka našeg vremena. Ne u ime milosrđa, nego u ime pravde,” saopštila je Filipeti.

Bono Voks, koji se rodio kao Pol Hjuson, rekao je da je odlikovanje velika čast, ali da pripada cijelom bendu: “Imam najveća usta i najsnažniji glas, ali muzika koju stvaramo dolazi is svakog od nas”, istakao je Bono.

Među dosadašnjim dobitnicima odlikovanja, koje se dodjeljuje od 1957, su Dejvid Bouvi, Šon Koneri, Rodžer Mur, Bob Dilan, Brus Vilis.

20 Zanimljivosti

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

NeviđeNo

Dječak naprasno nestao u pijesku

kuRiozitet

Avion - vjetrokaz Nisam imao srca da ga izrežem i prodam za nekoliko hiljada kuna na otpadu pa je sad sam sebi spomenik koji služi i kao jedinstveni vjetrokaz, govori strastveni zaljubljenik u avione i letjenje Nijaz Delić (67). On je nedavno s porodicom na sportskom aerodromu Medulin kraj Pule podignuo avion kao leteći spomenik koji ujedno pokazuje otkud vjetar duva. Doslovno se okreće i na najmanji povjetarac. S iscrtanim siluetama putnika uz okretanje propelera izgleda kao da još leti. Ovim sportskim avionom preletio je gotovo cijelu Europu vozeći u njemu glumce, režisere, estradne zvijezde, činovnike i političare.

Da bi ga postavio na metalnu konstrukciju od nekadašnje dizalice, Delić je morao dobiti sve potrebne dozvole jer je njihov aerodrom ucrtan u svim kartama.

“Na tom sam avionu letio oko 2000 sati. Iako mu je motor i da-

lje savršeno radio, propisi su takvi da se nakon te satnice motor mora mijenjati, a to je neisplativo. Bio je izuzetno siguran i savršen. Proizveden je daleke 1975. godine u seriji od 1300 komada”, govori Delić, koji se nada da će upravo ovaj avion biti inspiracija “nekim novim klincima” da krenu u pilotske vode. “Veći je uspjeh da neko od hiljada djece koja prolaze ovuda jednog dana postane pilot jer ga možda ovaj avion inspiriše na to, nego da sam ga prodao u otpad”, kaže on. Otkako aviovjetrokaz krasi medulinski aerodrom, mnogi se turisti kraj njega zaustavljaju samo da vide je li to pravi avion koji sada neprestano lebdi uz pomoć metalne konstrukcije.

“Ovaj avion nekada je težio 2,5 tone. Sa svoja dva motora od po 250 KS-a trošio je 150 litara benzina pri brzini od 300 kilometara na sat”, ponosno kaže Delić koji leti od 1963. godine.

Roditelji su čuli samo vrisak i shvatili da im je pijesak ‘progutao’ dijete, tri i po sata trajala je akcija spašavanja!

Tri i po sata izvlačili su iz pijeska šestogodišnjeg dječaka Nathana Woessnera koji je tokom šetnje s roditeljima upao u ogromnu pješčanu dinu u Sjevernoj Indiani. Porodica se zaputila na plažu Mount Baldy na jezeru Mičigan u nacionalnom parku Indiana Dunes, no dok su hodali do nje, dječak je jednostavno nestao.

Roditelji su čuli samo vrisak i shvatili da im je pijesak ‘progutao’ dijete. Pokušali su ga sami izvući, no nijesu uspjeli pa su u pomoć zvali dežurne hitne službe. Oni su tri i po sata izvlačili nesretnog dječaka iz pijeska. Nakon što su ga izvukli, dječak je odmah prevezen u bolnicu, a stanje mu je kritično. Ljekari tvrde da nije pretrpio veća oštećenja mozga zbog nedostatka kiseonika, ali se ipak i dalje bore za njegov život.

RekoRd

Najveći ª padajući cvijetº Padobranke izvele grupni slobodni pad za poginulu prijateljicu

SupeRheRoj

Ćerka podigla 2,5 tone i spasila oca Fascinantno spašavanje izvela je 22-godišnja Rejčel Simons iz Masačuseca. Kako bi spasila oca, djevojka je podigla Jeep Liberty težak čak 2,5 tona koji je pao na njega.

Dogodilo se nekoliko trenutaka nakon što je Adama Simonsa prikliještio automobil pod kojim su popustili potporni stupovi dok je popravljao kočnice, piše Huffington Post. Djevojka je čula očevo zapomaganje i odmah istrčala iz ku-

će na dvorište.

“U panici sam istrčala van i pitala oca što da radim, a on je samo vikao da mu pomognem - prepričala je djevojka koja ne može objasniti kako je uspjela podići tako tešku mašinu. Nakon što je oslobodila oca, hitna pomoć odvela ga je u bolnicu gdje je ustanovljeno da je zadobio samo ogrebotine i modrice. Adam je ponosan na kćer koju sada naziva superherojem!

Ruske padobranke ušle su u knjigu rekorda nakon što su tokom slobodnog pada izvele najveći ‘cvijet’ dosad.

Nebeski Biseri naziv je grupe ruskih padobranki, koje su izvele dosad najveći ‘cvijet’ tokom slobodnog pada u skoku padobra-

nom. Cvjetni uzorak na nebu kreirala je čak 101 žena, čime je srušen pređašnji, kojeg su isto tako držale iste Ruskinje, kad je prošle godine njih 88 izvelo isti skok, prenosi Huffington Post.

Motiv za ovaj skok bila je njihova tragično preminula kape-

tanka, Irina Sinitsina, koja je poginula tokom padobranske nesreće prošlog septembra u Kaliforniji. Formirajući padajući cvijet, njene koleginice odale su joj počast na način da su mjesto u sredini cvijeta ostavile prazno za nju.

Reportaže 21

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

umjetnost ili kič

Kugla umjesto u Atini završila u Kolašinu

Skulptura sa kolašinskog trga prvobitno je bila namijenjena Grcima kao poklon povodom Olimpijade Zorica Bulatović

U

sklopu rekonstrukcije na Trgu borca 2006. godine napravljena je i fontana, prva u Kolašinu. Od tada, ona je za neke Kolašince ukras i ponos grada. Drugi, pak, sa izoštrenim okom umjetnika, uporno je nazivaju “ruglom” koje se stilski ne uklapa u urbanistički očuvani centar varoši.

Svakako neobično idejno rješenje - kamena kugla koja je postavljena usred bazena čiji oblik podražava broj “1”, godinama izaziva pažnju.

Priču o tome kako je granitna kugla dospjela tu - nasred Kolašina vrijedi ispričati. Prije nego što je više tona težak obli komad granita dospio u Kolašin, o njoj su pisali mnogobrojni srpski mediji.

Naime, kolašinska kugla trebalo je da bude ni manje ni više nego “atinska” i to olimpijska. Ova masivna skulptura djelo je srpskog vajara Jova Petijevića, koju je 2002. godine počeo da kleše iz kocke ljiškog granita.

Umjetnik je namjeravao da kuglu pošalje u Atinu za vrijeme održavanja Olimpijskih igara 2004. godine, a mediji u Srbiji su dugo i detaljno o tome pisali.

“U majdanu kamena u Slavkovici kod Ljiga, iz gromade granita pomalja se, vještom rukom vajara Jove Petijevića iz Beograda, u svjetskim raz-

mjerama neobična skulptura. Petijević vaja granitnu kuglu, prečnika oko dva metra i tešku devet tona, koju će opština Ljig pokloniti Atini, povodom Olimpijskih igara u glavnom gradu Grčke. Kad kugla iznikne iz granita planirano je da bude transportovana na vučnom vozu od Ljiga do Atine”, pisale su prije gotovo deceniju “Novosti”.

O namjeri beogradskog vajara, koji je i bivši sportista i čija je djelo “Sidnejsko kladivo” bilo izloženo tokom Olimpijskih igara u Sidneju, Jovan Marković je snimio i dokumentarni film.

Vajar je o svom djelu, odnosno procesu nastanka, inspiraciji i svakom satu klesanja granita, za koji nije ni slutio da će, umjesto u Grčkoj, završiti na sjeveru Crne Gore, napisao i knjigu “Tajna atinske kugle”.

Kako su propali planovi da se granitna kugla transportuje u Grčku ne zna se, ali se sigurno zna da je bivši kolašinski gradonačelnik, kada je nabavljao materijal za rekonstrukciju

centra, na stovarištu preduzeća “Granit Ljig” vidio skuplturu i odmah odlučio da je kupi. Kolašinci tvrde da je čitava fontana i urađena “iz nostalgičnih razloga, da asocira na fudbal, odnosno golmanske dane bivšeg predsjednika opštine Kolašin Milete Bulatovića”.

Zbog toga je, kako kažu, tu i kugla (lopta), ali i bazen u obliku broja jedan (oznaka sa dresa golmana). Iz lokalne samouprve tvrde da je fontana zaista ukras Kolašina i da se nikako ne može osporiti njena umjetnička vrijednost.

Kolašinski umjetnici ne dijele njegovo mišljenje. Vajar Miodrag Šćepanović je nedavno, gostujući na jednoj crnogorskoj televiziji, kazao da je fontana ruglo i požalio se kako niko od opštinskih funkcionera nikad njega nije zamolio da neku svoju skuplturu postavi na “Donjem Trgu”. O ovom umjetniku i njegovim djelima svojevremeno su pisale DN. Slično misli i njegov kolega, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Kolašina, slikar, reditelj i multimedijalni umjetnik Dragoslav Jeknić Shaft koji smatra da kugla, odnosno fontana, nema nikakvu umjetničku vrijednost, niti u sebi nosi nešto lijepo. “Čak je i laicima jasno da joj tu nije mjesto”.

I on je uvjeren da fontana narušava izgled Trga i nikako se ne uklapa

Fontana u centru Kolašina izaziva kontradiktorne stavove građana

u eksterijer.

“Totalni je promašaj kugla koja je pravilnog oblika i povrh svega nalazi se u vodi, što je nespojivo. Dok samo na tridesetak metara imamo ambijentalni kamen iz koga curi voda za piće koji je dobro uklopljen u ambijent, ali ga fontana guši”, kazao je

Jeknić.

One koji su spremni da svoja djela postave na kolašinske trgove, čeka mnogo praznog prostora, i na Trgu borca i na Trgu Vukmana Kruščića, ali za sada je rad Petijevića jedino umjetničko djelo, ukoliko se izuzmu spomenici i biste junaka NOB-a.

22 Zabava

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

ª ORANGE ANGELS PARTYº

SLAVLJE

Robert postao tata

Glumac Robert Kurbaša i njegova supruga Kristina postali su roditelji dječaka kojega su imenovali Marko Ilija.

Njihovo je prvo dijete Kristina je rodila 15. jula u splitskom porodilištu, a Robert je sve vrijeme bio uz nju.

Poznati glumac ne skida osmijeh s lica, te jedva čeka da sin i supruga stignu kući.

“Sve je prošlo super. I mama i beba su dobro”, rekao je Robert za Story. Kristina je njiho-

vo prvo dijete na svijet donijela prirodnim putem, a Robert je bio prisutan na porođaju.

“Nije bilo tako strašno”, pohvalio se.

Robert i Kristina vjenčali su se u februaru ove godine u malenoj crkvici kod Solina.

Glumac i bivša Miss Dalmacije nikada nijesu bili srećniji! Mala porodica zajedno će živjeti u stanu u sklopu Robertove porodične kuće u Žrnovnici.

DJ Roxxana večeras u Kotoru

U kotorskoj diskoteci “Maksimus” večeras počinje zanimljiv serijal žurki pod nazivom “Orange Angels Party” u okviru kojeg će se publici predstaviti atraktivni ženski didžejevi Dj Roxanna, DJ Seherezade, DJ Virginia i DJ Elite. Ove četiri dame poznate su u svijetu di-džejinga kao pravi “šoumejkeri” sa nekoliko uspješnih svjetskih turneja iza sebe, a čast da otvori serijal žurki u “Maksimusu” večeras je pripala DJ Roxxani koja je u posljednje četiri godine stekla reputaciju vodećeg haus di-džeja u Belgiji. Njen stil definisan je kao glamurozno - sek-

si, sa primjesama elektro i progresiv haus muzike. DJ Virginia Gomez može i da “pusti glas”,što je dokazala i 2012. godine, kada je debitovala i kao pjevačica sa pjesmom “No stopping” i našla se na vrhu top lista u rodnoj Švajcarskoj, a sarađivala je sa zvijezdama poput Bijonse, Busta Rajms i Kelis. Njen nastup zakazan je za 25.jul.

DJ Seherezade, nastupiće prvog dana avgusta, a priklonjena je komercijalnijem zvuku, koji atmosferu u klubovima dovodi do usijanja, a od 2012. postala je član vodeće organizacije za ženske di-džeje-

ve “God is a DJane”.

Dj Elite, zatvoriće serijal žurki 15.avgusta. Ona dominira češkom di-džejing scenom posljednjih godina. Njeni setovi su uvijek energični, kombinujući progresive haus i R&B muziku, a o njenom potencijalu svjedoče i rasporodate ulaznice za nastupe sa DJ Tiestom, Timom Masom, Paulom Oakenfoladom i mnogim drugim. Ulaznica za večerašnju žurku, ali i svaku zabavu pojedinačno u okviru serijala “Orange Angel Party” košta pet eura, a osim u diskoteci mogu se kupiti i u poslovnicama Mtela.

D.B.

Zabava 23

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

AutorskA prAvA

Emiteri zakinuli muzičare za skoro 452.000 eura Počela isplata honorara, mnogi nezadovoljni dobijenim novcem za 2012. godinu Zlatko Šebek

I

splata honorara autorima uvijek iznova protrese muzičku industriju, ali i domaću javnost. Većina se oglasi putem socijalnih mreža kako bi izrazili negodovanje zbog dobijenog iznosa, ali rijetko ko “presavije tabak” i pravdu potraži na sudu. Božidar Raičević - izvršni direktor organizacije PAM (Prava Autora Muzike) za Dnevne novine kaže da su oni tokom 2012. naplatili znatno manje novca od planiranog, ukupno 636. 841,61 eura.

KAZNE ZA PRAVNA LICA I DO 20.000 EURA Na to je, kako kaže uticalo više okolnosti, a posebno teška finansijska situacija kod skoro svih emitera.

“Da smo uspjeli da naplatimo koliko nam duguju emiteri, autori bi podijelili još 451.493,81 eura. Takođe, znatan broj turističko-ugostiteljskih objekata ne izmiruju redovno svoje obaveze, tu su i pojedini kablovski operateri sa velikim dugom, pa organizatori muzičkih manifestacija.

Protiv nekih emitera pokrenućemo i stečaj”, potvrdio je Raičević podsjećajući da kazne za pravna lica zbog neizmirivanja obaveza iznose od 500 do 20.000 eura.

BIĆE PARA I IZ INOSTRANSTVA Iako smo ušli u šesti mjesec 2013, tantijeme za autorska djela za prethodnu godinu još nijesu u cjelosti isplaćene, a to će, kako obećavaju iz PAM-a, biti kada dobiju izvještaje i uplate iz inostranstva (uobičajeno u avgustu).

“Prošle sedmice smo izvršili raspodjelu tantijema samo za emitovanja u Crnoj Gori. Očekujemo nadoknadu za domaće autore iz regiona i inostranstva, na isti način na koji PAM CG isplaćuje tantijeme stranim autorima”, naglašava on otkrivši da su prema Pravilniku o raspodjeli najveće tantijeme dobili

Pušić Antonije Rambo, Žarko Mirković, Zdravko Đuranović, Marko Đurović Markoni, Predrag Peđa Nedeljković, Marko Đurašević, Radovan Papović, Nebojša Đukanović, Vladimir Maraš, Aleksandar RadunovićPopaj, Mihailo Miha Radonjić, Mirsad Serhatlić, Mirko Šćepanović, Darko Nikčević, Imo Abdović, Dejan Božović, Šukrija Žuti Serhatlić, Senad Drešević, Aleksandar Saša Gajić. Da pomenem i Sergeja Ćetkovića čija matična organizacija nije PAM CG, ali je zaštitu svojih autorskih imovinskih prava za teritoriju Crne Gore povjerio PAMu CG”, kaže Raičević.

SIMFONIJSKI ORKESTAR DOBIJA VIŠE POENA On nije mogao da otkrije o kojim iznosima je riječ jer je to opet po Pravilniku o raspodjeli poslovna tajna, podsjećajući da je tako i u drugim kolektivnim organizacijama.

Visina tantijema, pojašnjava, ne zavisi samo od broja emitovanja, već na to utiče i kako su djela poentirana. Za zabavnu, narodnu, džez, rep muziku, djela se poentiraju sa tri poena za svaki minut emitovanja, dok za muzička djela za simfonijski orkestar sa vokalnim dijelom (odnosno horom) ili bez njega, kao i djela koja su u partituri prikazana sa 17 ili više samostalno vođenih dionica za svaki minut 38 poena.

“Djela koja nijesu prijavljena, odnosno za koja ne postoji dokumentacija za svaki minut dobijaju jedan poen. Upotreba muzičkih motiva iz postojećeg fonda muzike, za najavu i/ili odjavu programa ili emisije (vijesti, reportaže, drame i slično), za razdvajanje djelova iste emisije (zvučne zavjese, đžinglovi ili muzički efekti u reklamama) ili više različitih emisija, bez obzira na kategoriju, izvođački sastav i trajanje sa 0,20 poena itd”.

Ipak, saznali smo da će u raspodjeli učestvovati 17.970 autora od čega samo 304 domaća, a razlog tome je što izvjestan broj muzičkih stvaralaca nije prenio ovlašćenje na PAM, pa svoja prava ostvaruju individualno.

AUTORI IMAJU PRAVO DA SE ŽALE PAM-u su, kako saznajemo, obavezni da dostavljaju podatke o emitovanju muzičkih djela svi emiteri, organizatori muzičkih manifestacija gdje se “in vivo” (uživo) izvode autorska muzička djela, kao i servisi koji omogućavaju dounload i striming. Pitanje koje muči autore je koliko su emiteri precizni u dostavljaju lista, te da li su iste možda proizvoljne.

“Ukoliko autor utvrdi da njegova djela nijesu evidentirana onoliko koliko su emitovana, postoje mehanizmi da se to ispravi, uključujući i tužbu za naknadu štete. Ali, svakako, adresa protiv koje treba reagovati nije PAM CG već emiter koji dostavlja izvještaje”, govori Raičević podsjećajući da PAM vrši raspodjelu na osnovu izvještaja emitera što je nakon odbitka troškova poslovanja, kao i izgradnje i opremanja multimedijalne sale, poboljšanja informacionog sistema, autorima za raspodjelu (2012. godina) ostalo 341.917,28 eura.

Rambo Amadeus

Zdravko Đuranović

Sergej Ćetković

HrvAtskA

Novak Đoković i Nina Badrić se družili na ostrvu Hvar Jedna od najpopularnijih hrvatskih pjevačica Nina Badrić sklopila je novo prijateljstvo sa najboljim teniserom na svijetu Novakom Đokovićem. Ona je “uhvaćena” sa Noletom u restoranu “Pasarolla” na Hvaru gdje su zajedno sa njegovim najbližim prijateljima večerali. Oni su nastavili da se druže u jednom obližnjem vinskom baru, a sudeći prema komentarima prisutnih ovo će biti divno prijateljstvo između ovo dvije zvijezde. Inače, Nina važi za duhovitu osobu koja zna razveseliti ljude humorom, pa tokom večere Nole nije skidao osmijeh sa lica. Nini nije bilo strano ni zapjevati, a s obzirom na to da joj se u spotu “Da se opet tebi vratim” pojavio i hrvatski teniser Goran Ivanišević, ne treba se ni začuditi ako Novak dobije ulogu u nekom sljedećem spotu. Kako smo saznali, Novak je oduševljen Nininim pjesmama, pa mu je zadovoljstvo bilo što se sa njom i prijateljima proveo na Hvaru. F.J.

HOT!

Melisa Riso je američka ljepotica koja se u nekoliko navrata pojavila na naslovnicama pojedinih magazina, ali njena popularnost nije baš na najvišem nivou. No, to bi se uskoro moglo promijeniti s obzirom na to da ona izgleda sve bolje.

24 Zabava

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

X FAKTOR

Veliko interesovanje Ekipa muzičkog šou programa “X faktor” uveliko radi na promociji, a kako nam je kazala Sandrina Andić, direktorka produkcije MBK, do sada je stiglo više od 1.110 prijava.

“Interesovanje je ogromno, a ima veliki broj kandidata i iz Crne Gore. Za četiri dana od kada smo pustili informaciju na koje brojeve telefona mogu da se prijave budući takmičari stigao je ogroman broj prijava. Nama je cilj da poboljšamo pop scenu i da od naših pjevača napravimo prave zvijezde”, kaže Sandrina.

Ona dodaje da će velika audicija u Crnoj Gori biti 20. avgusta na Trgu u Budvi kada će se snimiti i grupni snimak kadnidata.

“S pobjednikom ‘X Faktora’ na finalu koje će biti održano u Areni pjevati Rijana ili Bijonse, dok će nagrada biti 10.000 eura s tedencijom zarada od koncerata”, poručila je ona.

I zgleda da su glumac Džordž Kluni i djevojka Stejsi Kibler raskinuli mnogo prije nego što je javnost za to saznala, piše portal TMZ. Portal navodi da su vezu prekinuli putem telefona, a da mjesecima prije toga nijesu imali seksualne odnose, zbog čega su počeli da se udaljavaju jedno od drugog.

Džordž je bio taj koji je prekinuo vezu i to putem telefona, zamolivši bivšu djevojku da se iseli iz njegove vile i ponudio joj je čak 10 miliona dolara kako ne bi istupala u javnost s razlozima raskida.

Na audicijama će biti izabrano 120 učesnika, od kojih će u velikom finalu ostati 12 najboljih. Četiri člana žirija odabraće četiri grupe kojima će biti mentori, a za sada još nije potvrđeno ko će naći u ulozi sudionika ovog popularnog muzičkog šou programa.

Svi zainteresovani iz Crne Gore mogu da se prijave putem SMS-a na broj 14941 tako što ćeš ukucati X_IMEPREZIME_GODIŠTE_GRAD_SOLO/GRUPA. F.J.

Udala se Tina Tarner

Američka rokenrol zvijezda Tina Tarner udala se za njemačkog producenta Ervina Baha, s kojim je u vezi 27 godina.

Kako prenosi AFP, 73-godišnja pjevačica i njen 17 godina mlađi partner vjenčali su se “prije nekoliko dana” na građanskoj ceremoniji u Kisnahtu, na obali Ciriškog jezera.

Prema pisanju švajcarske štampe, par će proslaviti vjenčanje u budističkom obredu iduće nedjelje u prisustvu 120 zvanica, među kojima Dejvid Bouvi, Eros Ramacoti, Šade i Opra Vinfri.

Kako javlja list “Švajc an zontag”, svi gosti su zamoljeni da dođu obučeni u bijelo.

Sama Tina nosiće vejnčanicu koju je dizajnirao svjetski poznati modni kreator Đorđo Armani. Pjevačica je dugo govorila da se više nikada neće udavati poslije Ajka Tarnera s kojim je bila 14 godina u braku, a od kog se razvela 1976. zbog konstantnog zlostavljanja.

● FOTO priča

Pop zvijezda Ana Nikolić već nekoliko dana uživa u čarima crnogorskog primorja, gdje je “pobjegla” na nekoliko dana, kako bi odmorila od rada na novom albumu, ali i napunila baterije za predstojeće obaveze.

Ana je putem društvenih mreža ob-

javila dvije fotografije na kojima se da primijetiti da je svoje tijelo dovela u zavidnu formu, što će bolje osmotriti svi oni koji će imati prilike da prisustvuju na nekom od njenih nastupa u toku velike ljetnje turneje na kojoj će promovisati album “Milion Dolara”.

Novi album će izaći u petak.

MTV VIDEO MUSIC AWARDS

Timberlejk ima najviše nominacija Nagrade će biti dodijeljene 25. avgusta u sali Barclays Center u njujorškom Bruklinu

S

pisak za jubilarne 30. po redu 2013 MTV Video Music Awards objavljen je juče na MTV sajtu , a putem servisa Instagram i Vine prvi put predstavljene ovogodišnje nominacije. Na samom vrhu su ove godine Džastin Timbrlejk i Macklemore & Rajan Luis sa po šest nominacija u različitim kategorijama, slijedi Bruno Mars sa četiri nominacije, dok su za tri nagrade kandidovani Pink, Robin Thicke, Maji Sajus i Thirty Seconds To Mars.

Cijeli spisak pogledajte u nastavku - podsjećamo vas, 2013 MTV Video Music Awards će biti održane 25. avgusta u sali Barclays Center u njuorškom Bruklinu, a glasanje je već počelo.

SPOT GODINE Džastin Timberlejk - “Mirrors” Macklemore & Rajan Luis feat.

Wanz - “Thrift Shop” Bruno Mars - “Locked Out of Heaven” Robin Thicke feat. T.I. and Pharrell - “Blurred Lines” Tejlor Svift - “I Knew You Were Trouble” NAJBOLJI HIP-HOP SPOT Macklemore & Rajan Luis feat.

Ray Dalton - “Can’t Hold Us” Drejk - “Started From The Bottom” Kendrik Lamar - “Swimming Pools” A$AP Rocky feat. Drejk, 2 Chainz & Kendrick Lamar - “F**kin Problems” J. Cole feat. Miguel - “Power Trip” NAJBOLJI MUŠKI SPOT Džastin Timberlejk- “Mirrors” Robin Thicke feat. T.I. and Pharrell - “Blurred Lines” Bruno Mars - “Locked Out of Heaven” Ed Sheeran - “Lego House” Kendrick Lamar - “Swimming Pools” NAJBOLJI ŽENSKI VIDEO Rijana feat. Miki Ekko - “Stay” Tejlor Svift - “I Knew You Were

Trouble” Majli Sajrus - “We Can’t Stop” P!nk feat. Nate Ruess - “Just Give Me A Reason” Demi Lovato - “Heart Attack” NAJBOLJI POP SPOT Bruno Mars - “Locked Out of Heaven” Džastin Timberlejk- “Mirrors” fun. - “Carry On” Majli Sajrus - “We Can’t Stop” Selena Gomez - “Come and Get It” NAJBOLJA SARADNJA Džastin Timberlejk feat. Džej-Zi -”Suit & Tie” Pitbull feat. Kristina Agilera “Feel This Moment” Kelvin Haris feat. Eli Golding “I Need Your Love” Robin feat. T.I. and Farel“Blurred Lines” P!nk feat. Nate Ruess - “Just Give Me A Reason” NAJBOLJI SPOT SA SOCIJALNOM PORUKOM Keli Klarkson - “People Like Us” Macklemore & Rajn Luis- “Same Love” Snoop Lion - “No Guns Allowed” Miguel - “Candles In The Sun” Bijonse- “I Was Here” NAJBOLJI ROK SPOT Imagine Dragons - “Radiocative” Fall Out Boy Fall Out Boy - “My Songs Know What You Did In The Dark (Light Em Up)” Mumford & Sons Mumford & Sons - “I Will Wait”

30 Seconds To Mars Thirty Seconds to Mars - “Up In The Air” Vampire Weekend - “Diane Young” NAJBOLJI UMJETNIČKI SPOT Capital Cities - “Safe and Sound” Thirty Seconds To Mars - “Up In The Air” Janelle Monae feat. Erykah Badu - “Q.U.E.E.N” Lana Del Rej - “National Anthem” Alt-J - “Tesselate” NAJBOLJA KOREOGRAFIJA Kris Braun- “Fine China” Sijara - “Body Party” Dženifer Lopez feat. Pitbull – “Live It Up” will.i.am feat. Justin Bieber – “#thatPOWER” Bruno Mars - “Treasure” NAJBOLJA KINEMATOGRAFIJA Thirty Seconds To Mars - “Up In The Air” Lana Del Rej - “Ride” Yeah Yeah Yeahs - “Sacrilege” Macklemore & Rajan Luis feat.

Rej Dalton - “Can’t Hold Us” A-Trak & Tommy Trash - “Tuna Melt” NAJBOLJI PRAVAC Džastin Timberlejk feat. Džej-Zi - “Suit & Tie” Macklemore & Rajan Luis feat.

Rej Dalton - “Can’t Hold Us” Yeah Yeah Yeahs - “Sacrilege” fun. - “Carry On” Drejk- “Started From The Bottom” NAJBOLJA MONTAŽA P!nk feat. Nate Ruess - “Just Give Me A Reason” Kelvin Haris feat. Flornes Velč “Sweet Nothing” Macklemore & Ryan Lewis feat.

Ray Dalton - “Can’t Hold Us” Džastin Timberlejk - “Mirrors” Majli Sajrus- “We Can’t Stop”

Zabava 25

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

ª AFTER BEACH PARTIES 2013º

SANJA DIMITRIJEVIĆ

Gru u petak u Kotoru U spotu će biti dosta vrckanja Mlada pjevačica Sanja Dimitrijević koju pamtimo po učešću u muzičkom takmičenju “Prvi glas Srbije” uskoro će objaviti debitantski singl pod nazivom “La fiesta”. Autor numere je grčki muzičar George Sabanis, a Sanja nam je kazala da je do saradnje sa njim došlo tokom odmora u Grčkoj.

“U Atini smo se upoznali i nakon što je preslušao moje snimke sa Jutjuba izrazio je želju da uradimo nešto zajedno, što sam ja sa zadovoljstvom prihvatila. Tekst numere radili su Vanja Radovanović i Boris Vuksanović i veoma sam zadovoljna kako je to ispalo na kraju, dok su za produk-

ciju zaduženi Kristos Avdelas i Kristos Soumka”, objasnila nam je Sanja.

Iako je publici poznata kao sjajan pjevač balada, Sanja je odlučila da se ovog puta predstavi numerom u drugačijem ritmu.

“To je neka druga strana mene, jedan elektro-pop fazon i smatram da nekako uz ljeto ide taj brzi ritam, vrckanje i žurke, pa je tako i nastao naziv numere”, kazala nam je Sanja dodavši da njeni fanovi već sljedeće nedjelje mogu očekivati i video spot koji će, kako kaže, biti pun veselih boja i dobrog ritma.

Za razliku od prethodnih gene-

racija muzičkih takmičenja koje su veoma brzo nakon završetka rijalitija nestajali sa muzičke scene, ovogodišnja ekipa PGS-a veoma je aktivna, tako da su osim Sare brojni učesnici poput Sare Jovanović, Nevene Božović, Saške Janković i Ivana Petrovića objavili singlove.

“Poučeni njihovim negativnim iskustvom dajemo sve od sebe i trudimo se maksimalno. Uzeli smo stvar u svoje ruke i nadamo se da će to publika znati da prepozna i cijeni”, zaključila je Sanja koju tokom avgusta možemo očekivati na odmoru na crnogorskom primorju.

D.B.

Na kotorskoj plaži “Bay Watch” sjutra će u okviru festivala “After Beach Parties 2013” u organizaciji Montenegro Event agencije nastupiti popularni srbijanski reper Dalibor Andonov, poznatiji pod muzičkim imenom Gru.

Osim Gruovog nastupa, u okviru festivala svoj performans će imati i regionalni DJ Marthin Klein, koji će nastupiti na plaži “Almara” u Tivtu. Organizatori poručuju da su sve žurke besplatne i počinju poslije 16 sati.

D.B.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 Zabava/Slobodno vrijeme

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2219 sudoku 2012-11-09

Medium level

Teža

8

4

3

3

6

2

8

2

3

2 3 1

5

6

2

5

9

4

Play sudoku online at:

4

8

1

www.sudokukingdom.com

8 5

2

9

2

1

6

Daily Sudoku puzzle No. 1921

Lakša 2012-01-16

7

9

3 Medium level

6

9

8

7

8

1 5

2

7

9 1

2

6

6

3

8 Page 1/2 3

2

Play sudoku online at:

4

6

9

Play sudoku online at:

6

5

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 7 Zanimljivo

Tema ovogodišnjeg festivala bila je ‘Baywatch’ zbog čega se mnoštvo plavuša pojavilo u kostimima Pamele Anderson. Festival plavuša tradicionalno se održao i ove godine u Latviji. Slogan ovog festivala koji se održava od 2009. godine je ‘Učinimo svijet svjetlijim i ljepšim’!

‘Go Blonde Festival’ održao se na

plaži grada Jurmale na obali Baltičkog mora i to u stilu Ibize. Tema ovogodišnjeg festivala bila je ‘Baywatch’ zbog čega se mnoštvo plavuša pojavilo u crvenim kupaćim kostimima kakav je u seriji nosila Pamela Anderson.

Tokom festivala okupljeni se zabavljaju na plaži uz koncerte, ta-

kmičenja, sportove u vodi te modne revije.Tradicija okupljanja plavuša je počela kad su se plavokose djevojke 2009. pojavile na antikriznoj paradi plavuša u centru Rige kako bi svojim veselim i razigranim pojavama otjerala loše raspoloženje koje je vladalo zbog gospodarske krize.

2 2

Puzzle solution:

1

Puzzle solution:

7

Sudoku puzzle No. 2452 2013-06-30 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2451 2013-06-29 2

5

8

3

4

7

6

9

1

1

4

9

7

3

5

8

2

6

7

1

4

6

9

2

3

5

8

2

6

5

1

4

8

3

9

7

6

9

3

8

1

5

7

2

4

8

3

7

2

6

9

4

5

1

9

6

2

1

8

4

5

3

7

9

1

6

5

8

3

2

7

4

4

3

7

5

2

9

1

8

6

5

7

2

9

1

4

6

3

8

1

8

5

7

6

3

9

4

2

3

8

4

6

7

2

9

1

5

8

4

1

9

3

6

2

7

5

4

5

3

8

9

1

7

6

2

5

2

9

4

7

1

8

6

3

6

2

8

3

5

7

1

4

9

3

7

6

2

5

8

4

1

9

7

9

1

4

2

6

5

8

3

vicevi

Održan festival plavuša

5

Ode Srbin u Crnu Goru na more i dolje upozna Crnogorca… IspričaPage ju se oni o svemu i svačemu, i na1/2 rastanku reče Crnogorac: - Ajde molim te vidi jel ima neki posao za mene u Beogradu, al da je dobro plaćen i da nije težak.

Obeća njemu Srbin. Prošlo mejsec dana, ne javlja se Srbin, zove Crnogorac da pita ima li šta, Srbin kaže nema još ništa.

Prošlo još mjesec dana, Srbin i dalje ništa ne javlja… Prošao i treći mjesec, i javlja se Srbin Crnogorcu: - Našao sam ti posao, noćni čuvar, nije teško, plata 1.000 eura.

Obraduje se Crnogorac (kako i ne bi): - Super, baš ti hvala. Nego, ajde ti nađi nekoga da radi za 500 eura, a onih 500 pošalji meni *** Žalio se Lala na regrutaciji da slabo vidi. Poslali ga u Novi Sad pred vojnu komisiju. Lekar mu kaže: - Pročitaj onu parolu.

- Koju parolu? – pita Lala.

- Onu na tabli.

- Izvin’te, na kojoj tabli?

- Pa onoj na zidu.

- Bud’te ljubazni, pokažite mi taj zid.

Oslobođen vojne obaveze, odlazi Lala u bioskop da prekrati vrijeme do polaska voza za Orlovat. Završio se film, upalilo se svijetlo. Lala ugleda pored sebe zapanjenog predsednika vojne komisije. Sjeti se: - Izvin’te, ide l’ ovaj autobus za Liman? *** Sjedeli Mujo i Haso u parku, pričali i pili rakiju. Pričaju oni kako alkohol škodi i odjednom kaže Mujo: - E, Haso, ba, ‘vako ćemo. Ako ne pogodiš u kojoj ruci mi je rakija nikad više nećemo piti, a ako pogodiš, nastavljamo! Je l’ važi?

- Važi, Mujo.

Stavi Mujo ruke iza leđa i kaže: - Pogađaj!

Haso se misli, pa kaže: - Desna!

A Mujo mu na to odgovori: - Daj, Haso, bolan, koncentriši se malo! ***

Zabava/Slobodno vrijeme 27

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

NEZVANIČNO

Viđi, ako treba samo reci lećećemo kao Savićević.

Pravo da ti kažem ne znam šta da radim.

MIslio sam da uvedem vojnu upravu u Budućnost.

Kako si lijepo izgledao prije neki dan pored Mila. I još kako si rječit bio.

Neka ti te insinuacije da te zamolim.

Word Search Puzzle #Q679UTOSMOSMJERKA

HOROSKOP

S

S

M

D

M

R

D

E

R

E

M

M

I

S

A

M

H

I

D

I

N

G

E

N

Z

Y

M

E

L

O

L

S

S

V

Q

V

N

T

I

A

R

T

T

K

D

C

L

E

I

M

E

E

O

E

E

A

Y

Y

R

R

A

T

R

I

V

R

H

S

G

U

S

T

N

I

O

P

D

N

A

T

S

C

A

T

H

I

L

M

G

A

E

O

R

A

N

G

E

N

O

V

O

I

N

A

R

R

A

I

G

N

S

E

W

E

O

N

I

S

T

E

K

N

A

L

B

C

I

L

M

A

T

M

E

D

D

M

A

E

R

C

N

V

E

T

A

C

I

T

N

E

H

T

U

A

G

E

D

I

L

O

O

N

Y

N

V

B

N

L

S

S

U

O

I

C

I

V

U

T

E

A

T

L

G

L

A

N

D

O

O

L

B

S

B

I

S

S

ACCENTUATES ARRAIGNS Accentuates ASSET Arraigns AUTHENTICATE Asset BLANKETS Authenticate BLOOD Blankets BRUNTS Blood CALLS Brunts CAPER Calls CREAM CUBES Caper

DILATING DISCRIMINATION Discrimination EAGER Eager ELVES Elves ENTERTAINMENTS Entertainments ENZYME Enzyme GLAND Gland GOALS Goals HIDING Hiding LEVITY LOOMED Levity

LOONY MILKY Minored MINORED Minus MINUS Miser MISER Motive MOTIVE Orange ORANGE Raven RAVEN Rivet RIVET Roams ROAMS ROARED Roared

Cream

Loomed

Salty

Cubes

Loony

Saved

SALTY SAVEDSimmered SHOWINGS Smoky SIMMERED Standpoints SMOKYTarry STANDPOINTS There TARRY THERETrait TRAIT Vicious VICIOUS

Invazija Kineza na internet

Dilating

Milky

Showings

Kina je uvijek bila zemlja za koju su se vezivale imCopyright © Puzzle Baron July 17, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! presivne brojke. Takav je slučaj i sa podatkom da Kina ima čak 591 milion korisnika interneta. Prema navodima kineskog Centra za informacije o internet mreži, broj ljudi koji koriste internet preko telefona i drugih bežičnih sredstava povećao se za 20 odsto u prethodnoj godini, i sada iznosi 464 miliona. Ovim je procenat Kineza koji koriste internet porastao na ukupno 44 odsto.

OVAN Neko Vas opterećuje dodatnim zahtjevima i pokušava da Vam nametne određene obaveze. Uporno pokušavate da pronađete neko zaobilazno rešenje, ali Vaš napor ipak ne donosi i pozitivan efekat.

Povremno djelujete rasijano.

BIK Određene stvari koje prećutkujete pred saradnicima, lako mogu da Vas dovedu u pomalo neprijatnu situaciju. Raspolažete sa pogrešnim informacijama, tako da Vaše prognoze zvuče neubjedljivo.

Zatražite nečiji savjet.

BLIZANCI Ukoliko se Vaši poslovno-finansijski ciljevi ne poklapaju sa zajedničkim interesima, nema razloga da reagujete sujetno prema saradnicima. Promijenite svoju prvobitnu strategiju i prihvatite razumnu orijentaciju.

RAK Strogo ocjenjujete nečije ponašanje i novu situaciju na poslovnoj sceni procjenjujete na osnovu ličnih mjerila. Uporno zagovarate lične principe, čak i po cijenu da Vaši saradnici imaju drugačije mišljenje. Prihvatite nečiju kritiku.

LAV Iritira Vas nečije pomalo rigidno ponašanje, jer ne volite kada se saradnici previše upliću u Vašu poslovnu organizaciju. Ipak, u zajedničkom interesu je da se poslovno-finansijski rizik svede na minimum.

DJEVICA Osjećate kreativnu inspiraciju i djelujete pozitivno na svoju okolinu. Nemojte propustiti priliku koja obećava poslovni dobitak ili neku perspektivnu reklamu. Važno je da se angažujte se na različitim stranama.

VAGA Pažljivije razmislite o nečijim riječima, prije nego što se upustite u novu avanturu koja može da Vam donese izvjesni materijalni gubitak.

Sve što činite bez nečijeg znanja ili odobravanja, predstavlja potencijalni poslovni rizik.

ŠKORPIJA Potrebno je da ostavite ozbiljan utisak na svoju okolinu. Razmislite o različitim detaljima koji imaju pozitivan efekat prilikom poslovnih susreta. Budite disciplinovani, kako biste zadovoljili različite kriterijume ili ukuse.

STRIJELAC Djelujete radoznalo i vrlo ambiciozno, stoga provjeravate različite informacije koje utiču na nivo poslovne saradnje. Upotrijebite svoju pamet u onoj mjeri koliko je neophodno, da pravilno zaštitite poslovno-finansijske interese.

JARAC Bez obzira na različite sugestije koje dobijate ili na nečije komentare, najbolje je da izbjegavate velike poslovne izazove. Potrudite se da korektno ispoštujete osnovna pravila u poslovnoj saradnji.

VODOLIJA Nečija kritika na Vas ne ostavlja poseban utisak. Posto je riječ o različitim stavovima, nema potrebe da smišljate dodatna objašnjenja.

Ponekad je zaista teško pomiriti suprotna gledišta koja postoje u rešavanju poslovnih interesa.

RIBE Djelujete sumnjičavo u susretu sa saradnicima, stoga odbijate nečije mišljenje ili savjet. Ukoliko se previše udaljavate od zajedničkih tema, očekuju Vas dodatne komplikacije i teži uslovi koji će Vas značajno usporiti.

28 Sport

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

Nezaustavljiv za Njemce: Mašan Vrbica napunio koš do vrha protivnika

DA LI STE ZNALI

PAROVI ČETVRTFINALA Petak 12.30 - Grčka - Rusija 14.45 - Letonija - Crna Gora 17.00 - Turska - Španija 19.15 - Italija - Litvanija

EUROBASKET U20

San ljetnje noći u Talinu Veliki trijumf - košarkaši savladali Njemačku, za polufinale sa Letonijom Miloš Pavićević

N

akon dva poraza u drugoj fazi takmičenja, izabranici Mihaila Pavićevića uspjeli su da se uzdignu i u najvažnijem meču na prvenstvu savladaju Njemačku 75:64 i izbore plasman u četvrtfinale Evropskog prvenstva u Estoniji. Marko Mugoša i drugovi su ostvarili mnogo više od zacrtanog cilja - opstanka u A diviziji, međutim pred njima je sada (ne)moguća misija.

Da je Tiago Alkantara, od kada je iz Barselone prešao u Bajern Minhen, izgubio nevjerovatnih 400.000 fanova na društvenoj mreži “Tviter”. Naravno, u pitanju su većinom navijači katalonskog kluba koji su razočarani odlaskom veziste koji je ponikao na “Nou Kampu”.

Za plasman u polufinale će se boriti sa prvoplasiranom ekipom iz grupe F - Letonijom - koja je ostvarila svih šest pobjeda.

Naši mladi košarkaši su poveli na startu i tokom cijelog meča bili u vođstvu, koje je iznosilo i 15 poena (51:36) u 26. minutu, nakon što je Danilo Nikolić pogodio trojku.

Njemci su zatim zaigrali bolje, organizovanije i disciplinovanije, ubrzo smanjili ubjedljivu prednost, a

zatim u posljednjoj četvrtini uspjeli i izbiljno da ugroze “crvene” - u dva navrata prišla je na tri poena (56:53, 58:55), ali je Crna Gora juče imala fenomenalnog organizatora igre Mašana Vrbicu, koji je veliku pomoć imao i u Milošu Latkoviću, koji je pogodio trojku za ‘’plus sedam’’ (63:56), dva minuta i 54 sekunde prije kraja, čime je riješio pitanje pobjednika.

“Više smo nego zadovoljni učinje-

CRNA GORA NJEMAČKA 75:64 Talin - Gledalaca: 75. Sudije: Migel Anhel Perez (Španija), Petr Hrusa (Češka) i Mark Uhendrih (Estonija). Rezultat po četvrtinama: 22:12, 18:16, 14:17, 21:19.

CRNA GORA: Fatić 2, Kasalica, Musović, Žiži 2, Vušović, Vrbica 30, Mugoša 8, Miković, Mrdak, Nikolić 9, Pavić 8, Latković 16.

NJEMAČKA: Blesig 3, Bras 4, Brembli 11, Marin, Hukol 8, Blek, Merc, Torksdorf 4, Ogbe 4, Brajant, Rišer 8, Radosavljević 22.

nim na ovom takmičenju. Još ranije smo ostvarili zacrtani cilj, međutim, plasmanom u četvrtfinale smo napravili rezultat za poštovanje. Rezultat protiv Njemačke je izgledao kao san ljetnje noći i ja sam ponosan na ove igrače”, bile su prve riječi selektora Mihaila Pavićevića nakon pobjede nad Njemcima.

Međutim, već sjutra “crvene” očekuje mnogo teži zadatak protiv se-

lekcije koja melje sve redom na šampionatu i koja je bez dileme favorit broj jedan za zlato.

“Nikoga se nijesmo plašili do sada, pa nećemo ni Letonije, koja je zaista vrhunska selekcija. Nastojaćemo da odigramo kako najbolje možemo, da se na pravi način pripremimo za taj duel i da hrabro i prije svega pametno uđemo u meč”, jasan je Pavićević.

RK LOVĆENU

Ostaju Gile, Grba i Joveta

TIKET DANA DINAMO MINSK LOKOMOTIVA ZAGREB TIP 1 KVOTA 2.10 CRVENA ZVEZDA VESTAMANEJA TIP 4+ KVOTA 2.20 ANORTOZIS GEFLE TIP 1

OK BUDVANSKA RIVIJERA

KVOTA 1.70

VOJVODINA HONVED TIP 1

KVOTA 1.70

ŽALGIRIS PJUNIK TIP 1

KVOTA 1.65

KUKEŠI SARAJEVO TIP 2 3

KVOTA 1.90

Cetinjani će uprkos trenutnoj lošoj finansijskoj situaciji u klubu u sezoni koja slijedi najvjerovatnije ući sa istim sastavom kao prošle sezone. Jedino u timu neće biti reprezentativnog desnog beka Ivana Perišića, ali će “crveni” u narednom periodu vjerovatno dovesti i dva pojačanja.

Iako je najavljivao odlazak, kapiten Igor Marković će ostati u klubu, kao i iskusni srednji bek Marko Jovetić, odnosno reprezentativni pivot Nemanja Grbović.

“Brzo smo se dogovorili. Lovćen je moj klub, moja prva ljubav i želio sam produžiti saradnju. Bilo je nekoliko ponuda iz inostrantva,

ali nijesu bile toliko dobre da bih napustio Lovćen. Pozitivna stvar je što ćemo i sledeće sezone igrati u SEHA ligi, koja je među tri najjače u Evropi, tako da izazova i motiva neće faliti”,kazao je Marković, dok se očekuje da Grbović i Jovetić u narednih nedjelju dana produže saradnju.

“Vjerujem da ćemo se dogovoriti sa njima. Šteta je nezadržati ovaj sastav makar još jednu godinu. Igraćemo ligu koja je po kvalitetu treća u Evropi, ako ona nije za afirmaciju ne znam šta je onda. Za ove posebno mlade igrače je privilegija igrati tako jaku ligu”,kazao je novi predsjednik Lovćena Dragan Ražnatović.

M.P.

Šuljagić vjeran Budvanima Reprezentativni srednji bloker Luka Šuljagić i naredne sezone će nositi dres našeg najboljeg odbojkaškog kluba - Budvanske rivijere. Čelni ljudi kluba su tako napravili odličan posao pred početak priprema, jer su uparili reprezentativne blokere koji se već godinama dobro poznaju Markovića i Šuljagića. Šuljagić je karijeru počeo u rodnom Prijepolju, a onda je 2004. godine stigao u Budvansku rivijeru, gdje je igrao do 2007. godine. Potom

se preselio u Francusku, u Turkoan, nakon kojeg je igrao za Kakanj (BiH), a posljednje dvije sezone u italijanskoj A1 ligi, u Vibo Valenciji i Padovi.

Prije Luke paraf na vjernost klubu stavili su Vujović, Marković i Rašović. Važeće ugovore za sada imaju Ćaćić i Papović, Ćuk je pred izlaznim vratima (odlazi u Francusku), tako da će Budvani ubrzo morati da se pojačaju na pozicijama korektora i primača.

M.P.

Sport 29

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

ATLETIKA: Rajs pojačao crvene Kristina u Crna Gora jača za pleja Makabija finalu REPREZENTACIJA

Plejmejker Makabija Tajris Rajs (26 godina, 185 centimetara) doputovao je juče u Podgoricu i zadužio opremu, danas će odraditi ljekarske preglede i dobiti potrebnu papirologiju, a u petak će se priključiti pripremama seniorske reprezentacije na Zlatiboru, gdje naši najbolji košarkaši odrađuju glavnu fazu priprema za Evropsko prvenstvu Sloveniji, koje je na programu od 4. do 22. septembra. Selektor Luka Pavićević će tako biti na mukama, s obzirom da u timu ima već jednog stranca - Tejlora Ročestija, koji je odlično odradio protekle kvalifikacije.

Rajs je u prošloj sezoni bio najbolji igrač i strijelac minhenskog Bajerna, a jedan od razloga što se priključio “crvenima” jeste što odlično poznaje našeg selektora Luku Pavićevića.

“Prvi ustisci su da je Crna Gora divna zemlja, ljudi su veoma ljubazni i siguran sam da ću upoznati mnogo dobrih ljudi. Iako je veoma vruće, zadovoljan sam što sam doputovao u Podgoricu i što ću se priključiti pripremama na Zlatiboru.

Znam da Crna Gora ima sjajan tim, poznajem nekoliko igrača, a svakako da znam što nas očekuje na Evropskom prvenstvu nakon sjajnog učinka u kvalifikacijama. Poznati su mi kvaliteti nekih crnogorskih reprezentativaca kao što su Peković, Vučević, Dubljević i Ivanović, radujem se što ću raditi i sa ostalim reprezentativcima, jer je Crna Gora u kvalifikacijama pokazala da je sjajan tim i da svaki igrač ima određenu ulogu u ekipi.

Odlično poznajem i selektora Pavićevića koji je veoma zahtjevan i traži maksimum od svakog igrača i na treninzima i na utakmicama.

Radujem se saradnji sa Pavićevićem, u Bajernu je trener bio Svetislav Pešić, a s obzirom na to da se radi o trenerima koji imaju prilič-

Crnogorska atletičarka Kristina Rakočević plasirala se u finale u bacanju kugle na Evropskom olimpijskom festivalu mladih (EYOF) u Utrehtu. Rakočević je prije dva dana osvojila zlatnu medalju u bacanju diska i postavila novi rekord Crne Gore u pionirskoj konkurenciji.

Ona je hicem od 14,82 metra u prvoj seriji izborila plasman u finale u bacanju kugle, koje je na programu sjutra u 15 sati i 40 minuta.

“To je još jedna potvrda kvaliteta rada stručnog štaba u Atletskom klubu Tara iz Mojkovca i crnogorske atletike uopšte. Danas je očekuje finale u bacanju kugle u konkurenciji najboljih u Evropi, u njenom uzrastu, gdje očekujem da će i pored velikog umora dati svoj maksimum”, rekao je trener Danilo Ristić. M.P.

SPORTSKI EKRAN 11.00 11.00 12:16 18.00 20:15 20:27 22:30

WTA Baštad ATP 500 Hamburg Trka Kroz Francusku Mladost - Senica, fudbal Francuska - Engleska, fudbal EP (Ž) Rusija - Španija, fudbal EP (Ž) Rusija - Kanada, odbojka

SportKlub, SportKlub + SportKlub, SportKlub + Eurosport RTCG 2 Eurosport Eurosport 2 Arenasport 2

NE PROPUSTITE

MLADOST - SENICA (RTCG 2, 18.00) Izbacili su u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope Videoton koji je bio favorit, a sada igraju sa Senicom. Slovaci su kvalitetniji na papiru, ali Mladost ima karakter...

TUR DE FRANS

no sličan sistem igre, vjerujem da neće biti problema da se uklopim u sistem reprezentacije Crne Gore”, rekao je Rajs u izjavi za zvanični sajt KSCG. Rajs je za tim koji je sa klupe predvodio Svetislav Pešić odigrao je 40 mečeva uz prosječan učinak od 15,8 poena uz 1,9 skokova i 4,4 asistencije. Nosio je dresove Panioniosa, Artland Dragonsa, Litvos Ritasa i Bajerna, a 11. jula je potpisao dvogodišnji ugovor sa Makabijem.

M.P.

Kristofer Frum dobio 17. etapu Vozač tima Skaj, britanski biciklista Kristofer Frum, pobijedio je u 17. etapi Tur de Fransa i potvrdio da je glavni favorit za osvajanje jubilarne 100. najprestižnije trke na svijetu.

Frum je bio superioran u vožnji na hronometar od Embruna do Šorgesa, na stazi dugoj 32 kilometra. On je u posljednjih 10 kilometara nadoknadio 11 sekundi zaostatka od zadnjeg mjerenja i kroz cilj pro-

šao u vremenu od 51 minut i 33 sekunde, devet sekundi brže od glavnog rivala, Španca Alberta Kontadora, dvostrukog osvajača Tura. Četiri etape prije kraja trke Britanac u generalnom plasmanu ima 4,34 minuta prednosti nad drugoplasiranim Kontadorom. Slijede tri zahtjevne planinske etape, a 18. vozi se u četvrtak, u Alpima od Gapa do Hueza i duga je 172,5 kilometara.

M.P.

30 Sport

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

MERKATO Ljetnji prelazni rok

MONAKO

Hulk blizu za 60 miliona!

Novi milionski poduhvat režira se u dvorištu Monaka “Kneževi” su ponudili Zenitu 60 miliona eura za Hulka, Rusi prihvatili ogroman novac, pa bi Brazilac narednih dana trebao da sleti u Monte Karlo! Sjaj-

ni 26-godišnji ofanzivac je 2012. godine prešao iz Porta u Sankt Peterzburg za 50 miliona eura, a sada se u još većem transferu nalazi na korak od kluba koji je do sada potrošio 144 miliona na dolazak igrača.

A.P.

Denković u Vojvodini Doskorašnji fudbaler izraelskog Hapoela iz Haife i nekadašnji omladinski reprezentativac Crne Gore Stefan Denković potpisao je trogodišnji ugovor sa Vojvodinom.

“Denković je napadač. Šutira sa obije noge, a pored toga što je dobar fudbaler on je i kvalitetna ličnost što je meni izuzetno važno, jer će samo takve ličnosti moći da dobiju šansu u Vojvodini”, rekao je trener Voše Marko Nikolić.

Mladi 22-godišnji napadač je ponikao u Crvenoj zvezdi, dok je za našu selekciju do 19 godina odigrao šest utakmica i postigao jedan pogodak.

A.P.

LŠ: Volkov spasio Partizan

MANČESTER SITI

Stigao Alvaro Negredo! Čekajući dolazak Stevana Jovetića Mančester siti je završio posao sa još jednim napadačem. Na “Etihad” će naredne sezone igrati Alvaro Negredo, koji je stigao iz Sevilje za 28 miliona eura! Rasni 27-godišnji španski strijelac činiće napadačku opciju zajedno sa Edinom Džekom, Serhijom Agerom i našim reprezentativcem, kojeg samo potpis dijeli od “građana”. Bez sumnje, Manuel Pelegrini će imati sjajno oružje.

A.P.

NAPOLI

Za transfere 124 miliona Prodajom Edinsona Kavanija u Pari Sen Žermen za 64 miliona eura Napoli je jako puno zaradio. Međutim, prvi čovjek kluba Aurelio De Laurentis otkrio je da vicešampion Italije ima dupli budžet koji će potrošiti na transfere, a on iznosi 124 miliona eura!

Vicešampion Italije je do sada doveo Hozea Kaljehona (Real Madrid), Dresa Mertensa (PSV) i Raula Albiola, takođe iz Reala, dok pregovara i sa Gonzalom Iguainom.

A.P.

● KARIKATURA DANA

Prosidba Runija

Vejn Runi ne želi da ostane u Mančester junajtedu, menadžer “đavola” Dejvid Mojes ne želi da ga lako pusti, a razmimoilaženje u stavovima prati Žoze Murinjo - Portugalac sa Čelzijem ga prosi.

Doskorašnji fudbaler izraelskog Hapoela iz Haife i nekadašnji omladinski reprezentativac Crne Gore Stefan Denković potpisao je trogodišnji ugovor sa Vojvodinom.

“Denković je napadač. Šutira sa obije noge, a pored toga što je dobar fudbaler on je i kvalitetna ličnost što je meni izuzetno važno, jer će samo takve ličnosti moći da dobiju šansu u Vojvodini”, rekao je trener Voše Marko Nikolić.

Mladi 22-godišnji napadač je ponikao u Crvenoj zvezdi, dok je za našu selekciju do 19 godina odigrao šest utakmica i postigao jedan pogodak.

A.P.

Najbogatiji vlasnici klubova I dok bogati fudbalski klubovi (Siti, PSŽ, Monako) troše milione na pojačanja tokom ljetnjeg prelaznog roka, na drugoj strani vam donosimo listu najbogatijih vlasnika klubova.

Na ubjedljivo prvom mjestu je Karlos Slim, vlasnik meksičkih timova Pačuke i Leona, kao i španskog Ovieda, a njegovo se bogatstvo procjenjuje na 73 milijarde dolara, što ga čini drugim najbogatijim čovjekom na svijetu - odmah iza Bila Gejtsa. Drugi je Amansio Ortega (La Korunja) sa 57 milijardi, dok je treći Šeik Mansur bin Zajed (Mančester siti) sa 23 milijarde. Slijede Ališer Usmanov (Arsenal) 17,6, Laksmi Mital (KPR) 16,5, Rihat Ahmetov (Šahtjor) 15,4, Fransoa Pinol (Ren) i Pol Alen (Sijetl) sa po 15 milijardi, Jon Fredriksen (Valerenga) 11,5 i tek onda Roman Abramovič, iz Čelzija, koji je težak 10,2 milijarde dolara.

A.P.

Miloš Stevović je kao cijela ekipa bio dobar protiv Šerifa

ODUŠEVLJENJE

Psiha Sutjeske nije balkanska Strijelac gola Andrija Pejović i kapiten Ivan Janjušević prezadovoljni remijem sa Šerifom Protivnik je imao sve (bolju ekipu na papiru, domaći teren, gol prednosti na poluvremenu...), ali taktička perfektnost šampiona Crne Gore je došla do izražaja - Sutjeska je ugrabila remi u Tiraspolju, pa sada imaju dobru šansu da se dokopaju 3. kola kvalifikacija za Ligu šampiona. “Drugo poluvrijeme” okršaja Sutjeska - Šerif startuje 23. jula u 17.30 časova, a poruka iz Nikšića ne stiže iz oblaka, već sa zemlje: “Moramo da odigramo veoma dobro da bi prošli dalje”.

Odlična predstava na fudbalskom teatru u Moldaviji nije bacila četu Dragana Radojičića u san jer su svjesni da moraju da proliju još mnogo znoja da bi se dočepali naredne prepreke.

Zbog svega toga kapiten Ivan Janjušević će vam reći...

“Sjajno se osjećamo poslije prvog poluvremena. Pripremali smo se dvije nedjelje za Šerif, skenirali ih... I odigrali smo baš kako smo zamišljali. Greške smo sveli na minimum”, rekao nam je juče golman prvaka države. ●POREMETIO NAS JE GOL, ALI... Čini se da ste psihički bili superspremni - timovima sa prostora Balkana se obično desi da se raspadnu kada kapituliraju pred sam kraj prvog dijela...

“Malo nas je taj gol u Tiraspolju poremetio, ali vratili smo se brzo, igrali dobro. Na kraju je sve bilo super”.

Vraćanje u normalu poslije deficita je dokaz da šampionska Sutjeska ima karakter, a ta stavka će biti vrlo važna u revanšu pod Trebjesom... “Šerif je stvarno jak tim, kolonija su stranaca. Taktički i fizički su fenomenalno pripremljeni. Imamo veliki respekt prema njima. Pred nama je drugo poluvrijeme i moramo da uđemo još jače u drugu utakmicu. Daćemo sve od sebe da pro-

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

đemo dalje”, jasan je vođa “plavo-bijelih”, koji dodaje: “Vidjeli smo da možemo da igramo sa njima, to nam mnogo znači.

Od kada sam u Sutjeskoj (malo više od godinu dana) u Tiraspolju smo odigrali najbolju utakmicu. Ako ponovimo sličnu predstavu - možemo dalje”.

Popularni Janjo je bio igrač duela u Moldaviji - prija mu priznanje, ali ga ne prihvata...

“Svi smo bili motivisani. Ne vidim sebe kao najboljeg jer je svako od nas dao makismum. Svi bi mogli da budu igrači utakmice”, jasan je Ivan. ●PEJOVIĆ: SUPER OSJEĆAJ Dok je Janjušević vadio žive lopte, za egzekuciju se pobrinuo ofanzivni vezista Andrija Pejović - potpisao je istorijski gol za Sutjesku u kvalifikacijama za najelitnije takmičenje na Starom kontinentu...

“Taj osjećaj nakon gola će mi ostati u sjećanju cijeli život. Sve je bilo sjajno”, govori nam Pejović, koga je više od pogotka oduševio neriješen rezultat sa Šerifom - 1:1...

“Imamo dobru situaciju jer smo postigli gol u gostima. Spremni smo, jedva čekamo revanš, ali moram reći odmah da je Šerif i dalje favorit. Odličan su klub, organizovani su, ulažu mnogo novca... Međutim, pokušaćemo da ih eliminišemo, daćemo sve od sebe”.

Remi, plus krcat stadion u Nikšiću, tjera Sutjesku da napadne prolaz u 3. kolo kvalifikacija za LŠ, uprkos tome što je legija stranaca iz Tiraspolja na papiru kvalitetniji rival...

“Iskusniji su, imaju mnogo utakmica u kvalifikacijama, ali vidjeli smo da možemo da se nosimo sa njima. Uz pravi pristup, uz publiku, možemo dalje. Najvažnije je da nema straha kod nas”, riječi su odličnog Pejovića.

B.T.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Sport 31 FOTO: V. Ilić

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

NEMA PREDAJE

Nikola Rakojević je objašnjavao juče Erminu Seratliću i Radulu Živkoviću kako treba da se ponašaju protiv Senice

TEŠKA UTAKMICA

Romantični napad na košarkaški tim Mladost pod Goricom (18.00, RTCG 2) igra sa Senicom učenici Nikole Rakojevića su spremni za veliku bitku Bojan Topalović

L

agano vježbanje (trajalo oko 45 minuta), uvježbavanje posljednjih kombinacija, super raspoloženje - tako je izgledao juče trening Mladosti koja pod Goricom (18.00, TV prenos: RTCG 2) dočekuje Senicu u 2. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope. Jasno je da “romantičari” nemaju šta da izgube, a mogu mnogo da dobiju. Baš mnogo.

Zna to dobro iskusni trenerski vuk Nikola Rakojević, koji je konferenciju za medije počeo čestitkama - na račun Sutjeske - jer svaki uspjeh crnogorskog loptanja ga veseli...

“Sutjeska je postigla izvanredan rezultat u 2. kolu kvalifikacija za Ligu šampiona. Želim im još bolji učinak u revanšu. Naravno, nadam se da će i Rudar protiv Slaska proći dobro u dvomeču”, rekao je popularni Peco.

A onda se prebacio na svoj posao - na podgoričku arenu stiže Senica...

“Nadam se da ćemo imati malo sreće, jer smo se solidno pripremali. Senica možda nije atraktivna kao Videoton, ali zavređuju pažnju, jer već drugu godinu zaredom igraju Ligu Evrope”, rekao je Rakojević i dodao: “Uglavnom za Senicu igraju stranci, ali to kod nas ništa neće promijeniti. Nema razloga. Neće igrati samo Božo Marković, koji je kažnjen jednom utakmicom”. ● PECO: TEŽE NEGO PROTIV VIDEOTONA Crveni će istrčati u istom sastavu (umjesto Markovića uskače Ivan Knežević) kao kada su sa puno srca izbacili Videoton - Senica je igrački tanja od Mađara, ali je fizički jača pošto im je startovalo prvenstvo - odigrali su jedno kolo, pobijedili su Spartak Trnavu 2:1...

“Vjerujem da im možemo parirati. Sigurno će mali problem predstavljati što djeluju kao košarkaška ekipa, jer imaju pet igrača viših od 185 centimetara. Pokušaće dugim loptama ili preko prekida da nas ugroze”, skenirao je Rakojević protivnika.

“Plus, imaju u napadu jednog Brazilca, koji je vrlo neugodan zbog brzine. Jaki su, ali naša želja je da napravimo dobar rezultat pred revanš”.

Kakva utakmica čeka Mladost u odnosu na onu sa Videotonom?

“Mađari su kvalitetniji, ali je Senica puno odgovornija što se tiče igre, agresivniji su, ne dozvoljavaju sebi opuštanje. Videoton je mislio da će lako protiv nas, čak su i rezervisali hotel u Slovačkoj, ali nije im sve ispalo kako su zamislili”.

Znači, biće teže nego protiv tima iz Sekešfehervara...

“To sigurno. Za trenera je uvijek naredna utakmica najteža. Nema euforije, očekujemo dobru utakmicu”.

Rezultat? Priželjkujete li neki...

“Igramo kući, pa je normalno da ne bismo voljeli da primimo gol. Međutim, to ne znači da ćemo se braniti. Imaćemo namjeru da postignemo pogodak”, jasan je Peco.

Može li se desiti da momci potcijene Senicu? Znate ono naše: Kad smo odradili Videoton, lako ćemo sa Senicom koja je dosta lošija...

“Ne bi trebalo to da se desi. Priča-

MLADOST - SENICA Trener: Nikola Rakojević

Trener: Eduard Pagač VJEROVATNI SASTAVI Jirašek

Živković

Kristovam

Seratlićć Seratli

Vujadinovićć Vujadinovi Šofranac Mitrović Mitrovi

Tomić

Taku

Sanković Sankovi

Šula

Diarasuba Knežević Kneževi Kaljevićć Kaljevi

Savićević Savi ćević

Križko Konja

Piroska Brabec

Kalabiška Hiago

MLADOST - SENICA PODGORICA - Stadion: pod Goricom.

Početak: 18.00, RTCG 2. Sudija: Vitali Meškov (Rusija).

Čermek

Pagač i Konja: Opasan meč Senica je iz više razloga kao favorit doputavala u Podgoricu - počelo im je prvenstvo, igraju kvalitetniji klupski fudbal, itd. Ali, sa sobom su u koferima donijeli oprez. Veliki oprez...

“Težak meč je pred nama, jer je Mladost kvalitetna, što su pokazali protiv Videotona. Zbog toga zaslužuju maksimalno poštovanje”, bile su prve riječi trenera Senice Eduarda Pagača.

Koliko stvarno poznajete Mladost?

“Znamo da igraju dobro odbranu.

Imaju stvarno dosta dobrih igrača.

Ne želim previše da pominjem imena, ali izdvajam golmana i štopere”, riječi su Pagača.

Slične riječi kao njegov nadređeni ponovio je kapiten Slovaka - Tomaš Konja...

“Neće biti lako, jer je Mladost eliminisala jaki Videoton. Prolaskom u drugo kolo pokazali su kvalitet. Čeka nas težak posao”, oprezan je Konja.

Pametno i strpljivo Rudar gostuje (20.45) Slasku u Vroclavu

idealno bi bilo kada bi na semaforu u Vroclavu pisalo 1:1, 2:2...

“Nećemo pričati o rezultatu, vjerujem da ćemo biti pametni. Samo pametnom i strpljivom igrom možemo obezbijediti dobar rezultat, a to je na kraju najbitnije.”

Realno je da jedini klub sa sjevera Crne Gore koji će se takmičiti sljedeće sezone u CFL (startuje 10. avgusta) bude podređen protiv Slaska, ali nemaju namjeru da se predaju...

“Pokušaćemo da napravimo dobar uvod pred revanš. I pokušaćemo da postignemo neki gol”, riječi su vođe Rudara, od koga će krenuti svaka akcija.

Ima neka kopča između Crne Gore i Poljske - nacionalne selekcije igraju u kvalifikacionoj grupi H za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2014. godine, Budućnost je prošle godine igrala sa Slaskom u kvalifikacijama za Ligu šampiona, a sada je došao red na Rudar...

Učenici Mirka Marića će ukrstiti koplja sa istim tim Slaskom iz Vroclava u 2. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope - utakmica je na programu večeras (20.45) na dobrom stadionu Municipal.

I Pljevljaci se nadaju da mogu do podviga, jer je Budućnost propisno namučila “zelene” kako pod Goricom, tako i u Poljskoj...

“Slask je odlično organizovana ekipa, iskusni su, uvijek znaju šta žele. Kada im ne ide, mirni su, ne gube živce. To se dalo primijetiti protiv Budućnosti, ali i na većini njihovih utakmica”, javio nam se juče iz Vroclava kapiten Rudara Nedeljko Vlahović.

● KAZMIERČAK: SAMO POBJEDA Neđo Vlahović će veliku borbu na terenu voditi sa Pržemislavom Kažmirčakom - vezista domaćih vjeruje da će Slask preko Rudara obezbijediti 3. kolo kvalifikacija za Ligu Evrope...

“Radili smo sjajno na pripremama u Austriji, tako da se nadam da ćemo ispoljiti sve dobre strane, da ćemo pobijediti. Vjerujem da ćemo eliminisati Rudar”, rekao je 31-godišnji Kazmierčak.

Sami Poljaci priznaju da su iskusniji od protivnika koji dolazi iz njima dobro poznate Crne Gore...

“Prošle godine smo imali neke oscilacije, ali to nas je ojačalo.

Slask ima lijepu perspektivu, nadam se da ćemo odmah krenuti sa pobjedama. Evropska utakmica sa Rudarom je prava prilika za sjajan start sezone”, riječi su Pržemislava Kazmierčaka.

B.T.

● VLAHOVIĆ: MOŽEMO SA SLASKOM Poljaci jesu iskusniji, imaju više teških utakmica u nogama, ali crnogorski timovi željni su nadigravanja sa kvalitetnijim timovima od sebe na evropskom tlu...

“Kažem dobar su tim, ali isto tako iz meča sa Budućnošću iz prošle godine smo naučili da možemo da igramo sa njima. Pokušaćemo da im pariramo, pokušaćemo da dođemo do povoljnog rezultata”, jasan je Neđo.

A povoljan skor za sve naše timove koji prvu utakmicu igraju na strani uglavnom je remi -

li smo dosta o tome. Ne vidim zašto bismo mi nekoga potcijenili. Igramo Evropu, a da potcjenjujemo protivnike - ne bi nas bilo”, iskustvom priča šef Mladosti Nikola Rakojević.

SLASK - RUDAR

● TOMIĆ:

NAPREDOVALI SMO

Pored šefa, prije treninga u pressali stadiona na Starom aerodromu sjedio je kapiten Danilo Tomić - dan ranije nam je rekao da je uvijek optimista...

“Pred nama je izuzetno teška utakmica. Pričaju da je Senica na papiru lakši protivnik od Videotona, ali se ne slažem sa tim”, kategoričan je bio Tomić, koji je dodao: “Zavrijedili smo evropsku pažnju, Senica će opreznije ući od Videotona u utakmicu, zato je pred nama jako težak meč. Međutim, radili smo dobro, motivisani smo, taktički smo mnogo sazreli kroz dvije utakmice sa Mađarima, tako da se nadam povoljnom rezultatu”.

Utakmica sa Senicom je različita po još jednoj stavci - Mladost će u prvom meču biti domaćin, dok je Videotonu bila gost...

“Iskreno, mislim da je to nebitno. Tada nam je prijala utakmica na strani, upoznali smo ih, ali sada nam nije problem što prvo igramo kod kuće, jer smo svi napredovali. Taktički smo spremni, nadam se da ćemo Senici parirati u svakom segmentu i nadam se dobrom rezultatu”, poruka je kapitena Tomića.

Jako na Slask: Nedeljko Vlahović i Andrija Kaluđerović u borbi za loptom na utakmici sa Mikom

Trener: Stanislav Levi

Trener: Mirko Marić VJEROVATNI SASTAVI Jovanović

Ostrovski

Jeknić

Plaku

Vukliš

Brnović Brnovi

Kelemen Vasiluk Kokožka

Kazmierččak Kazmier

Sobota

Damjanovićć Damjanovi

Paiksao

Stevanovićć Stevanovi

Kaluđerović Kaluđerović Vlahovićć Vlahovi

Petrovićć Petrovi

Stojanović Stojanovi

Dudu

Mila

Šljivančanin Šljivan čanin

SLASK - RUDAR VROCLAV - Stadion: Municipal.

Početak: 20.45. Sudija: Andreas Ekberg (Švedska).

Nestorovićć Nestorovi

To može samo fk budućnosT

Izabran za predsjednika a da nije ni znao Neviđeno - Bojan Šarkić bez svog znanja izabran za prvog čovjeka Upravnog odbora Fudbalskog kluba Budućnost Fudbalski klub Budućnost juče je dobio novog predsjednika - za prvog čovjeka odbora direktora nekadašnjeg podgoričkog brenda izabran je Bojan Šarkić. Dolazak nekadašnjeg košarkaša Budućnosti, pa crnogorskog diplomate u Rusiji, Velikoj Britaniji, pri NATO i Evropskoj uniji, sada državnog sekretara Ministarstva odbrane Crne Gore, nije čudan (pominjalo se njegovo ime u posljednje vrijeme), ali je više nego čudno to što Bojan Šarkić, ne svojom krivicom naravno, juče popodne u trenutku našeg poziva nije imao pojma da je novi predsjednik FK Budućnost. Mada to i nije toliko čudno, jer ipak u pitanju FK Budućnost, “najpopularniji” crnogorski klub...

Gospodine Šarkiću, čestitke na novoj funkciji, počeli smo nakon predstavljanja...

“Kakvoj funkciji”, zapitao se Šarkić.

Pa postali ste predsjednik FK Budućnost, nije mala stvar. “(dramska pauza) Predsjednik?

Ne znam ništa o tome”.

Imamo informaciju da će za pola sata ova vijest zvanično biti objavljena na sajtu Budućnosti hoćete da nam kažete da nije bilo ni govora o tome?

“Bilo je priče sa čelnicima o tome da uđem u klub, da pomognem, s obzirom da sam sportski čovjek.

Pristao sam, ali nikada nijesmo razgovarali o funkcijama”, rekao je Šarkić, uz molbu da se čujemo malo kasnije.

Sat vremena nakon toga, klupski sajt (www.fkbuducnost.co.me) je potvrdio našu informaciju, a gospodin Šarkić je tada (vjerovatno) obaviješten da je na konstitutivnoj sjednici novih članova Upravnog odbora (Blagota Radović, Nikola Jovanović, Nikola Ristić i Miroslav Mališić) izabran za predsjednika!

Za izjave o njegovim prvim predsjedničkim koracima u klubu, koji iz dana u dan postaje sve manji, međutim nije bio raspoložen... S razlogom. Vjerovatno mu je, već sada, prvog dana predsjedničkog mandata, jasno gdje je došao.

M.Antić

Bilo je priče sa čelnicima o tome da uđem u klub, da pomognem, s obzirom da sam sportski čovjek. Pristao sam, ali nikada nijesmo razgovarali o funkcijama, rekao je za Dnevne novine Bojan Šarkić, pola sata prije nego što je informacija o njemu kao novom predsjedniku objavljena na sajtu Budućnosti

Bojan Šarkić

Novi Upravni odbor, trener i pojačanja u magli A Bojan Šarkić će biti na čelu novog Odbora direktora kluba koji čine nekadašnji fudbaler Crvene Zvezde i Mančester junajteda Nikola Jovanović, vlasnik Zeta gradnje Blagota Baća Radović, prvi čovjek Ribnice komerc Miroslav Mikica Mališić i Nikola Ristić, kao predstavnik Glavnog grada, saopšteno je na zvaničnom sajtu “plavih”. Na čelu Skupštine kluba ostao je naravno nedodirljiv - Miomir Mugoša.

Cilj novog Upravnog odbora biće hit-

no rješenje statusa trenera (Rajo Dragićević ima ugovor još godinu, ali je javna tajna da se uveliko traži nasljednik), kao i status onih igrača kojima je istekao ugovor. Darko Nikač je blizu da produži ugovor, nakon što nije uspio da nađe angažman u Švajcarskoj, Radivoje Golubović i Srđan Radonjić su na meti Sutjeske, ali bi radije i jedan i drugi u inostranstvo, Stefan Mugoša čeka mig iz Japana (Tokio), Marko Vukčević poziv vječitih beogradskih rivala, dok se Miloš Kalezić nije dogovorio sa kruše-

vačkim Napretkom.

Od njihovih odlazaka (ostanaka) zavise i pojačanja - ukoliko se odluče da i dalje igraju na najvećem stadionu plavima će trebati “samo” po jedan igrač u svim linijama tima, ukoliko bude suprotno Budućnost će morati da angažuje minimum deset novih fudbalera, ako želi da bude konkurentna u domaćem prvenstvu.

Na svega tri nedjelje do početka šampionata situacija je više nego alarmantna.

selekTor na slaTkim mukama

Tajris Rajs novi Crnogorac Košarkaška reprezentacija Crne Gore jača za novog američkog plejmejkera - selektor Luka Pavićević će pred Eurobasket morati da odluči između novog igrača Makabija i starosjedioca Tejlora Ročestija 28.

četvrtAk, 18. 7. 2013. broj 589 GoDINA ii

33 žENA ZA NJOM SU SVI LUDI

Najpopularnije iz Šanela ovog ljeta Šanel torbice oduvijek su bile sinonim za dobar stil i skoro da i nema dame iz svijeta šou biznisa koja ne posjeduje barem dva modela. Klasična tašna postala je legendarna, a kada su noviji modeli u pitanju ove godine jedan se model posebno izdvojio.

Lego torbica koju je lansirao čuveni Karl Lagerfeld izdvojila se među svim ostalim modelima koji su takođe interesentni. Pored modela u obliku morskih životinja, zatim onih prekrivenim biserima, lego Šanel torbica zapela je za oko trendseterkama još tokom revije, a samo nekoliko nedjelja poslije iste, modna urednica japanskog Voga Ana Delo Ruso je pozirala s njom u rukama.

Od tada ovaj model često možemo vidjeti na brojnim ikonama stila, glumicama, blogerkama, pjevačicama i svim onim damama koje je uostalom mogu priuštiti, a vole da prate trendove.

Pojedinim damama toliko se svidjela da je imaju u nekoliko tonova, i nose je sa raznim odjevnim kombinacijama. Miroslava Duma

obožava zelenu baš kao i Ana Delo Ruso, Rijana se ne odvaja od žute baš kao i Leit Lazar, dok se Diani Kriger i Riti Ori najviše ugodila ona u crvenoj boji.

NEOPHODNO

Izbjegavajte kremaste pudere i rumenila DIZAJNERI KOJI SU PROMIJENILI MODU

Viktorijina tajna nije oktrivena Č

Priredila:Marija Ivanović

uveni američki brend “vikrorija sikret” svoju planetarnu popularnost duguje kako prefinjenom asortimanu donjeg rublja i kupaćih kostima, tako i najljepšim ženama koje ga reklamiraju. brend je poznat i po šou programima koji se pripremaju tokom cijele godine, na kojima se često u ulozi zabavljača poznatih gostiju nalaze isto tako slavni muzičari poput rijane, bionse, keti Peri. “viktorija sikret” je brend koji broji više od 1000 prodajnih objekata širom svijeta, a žene koje su najvjerniji potrošači savršenog rublja, obožavaju svaki komad sa logom vs.

Super modeli Adrijana Lima, Karolina Kurkova, Tajra Benks, Hajdi Klum, Marija Vujović Vukčević samo su neke od ljepotica koje su reklamirale asortiman brenda Viktorija Sikret.

Neke su i dalje u “glavnoj postavi” Viktorijinih anđela dok su neke dobile pojačanje u vidu mladih preljepih manekenki poput Erin Heterton, Kendis Svinpul, Rozi Hantington Vajtli i ostalih.

Upravo ovi modeli jednim su dijelom zaslužni što brend obožavaju žene širom svijeta i što su kupaći kostimi i kompleti donjeg veša najtraženiji nezavisno od kontinenta. ●Počeci Kompaniju Victoria’s Secret osnovao je 1977. Roj Rejmond, otvorivši prvu radnju u Stanford Shopping Centru u Palo Altu u Kaliforniji. Nakon otvaranja još nekoliko prodajnih mjesta i pokretanja kataloške prodaje putem pošte, Rejmond je prodao kompaniju kompaniji Limited Brands za pozamašnu sumu. Limited je 1993. od Victoria’s Secret-a napravio nacionalno pre-

poznatljiv brend. ● Anđeli se birAju Po kriterijumimA ženA Direktor marketinga Victoria’s Secret Ed Rezek otkrio je interesantan podatak a to je da svakog mjeseca mora da odbije ogroman broj zahtjeva visoko profilisanih ženskih selebritija, koje žele da postanu počasni Victorijini Anđeli.

Svaka od manekenki koja reklamira brend mora i zadovoljavati visoko postavljene kriterijume, a holivudske zvezde koje se prijavljuju većinom nemaju traženu težinu, visinu, proporcije i slično.

Možda je i jedan od razloga uspješnosti kompanije i to da glavni dio izvršnih pozicijazauzimaju upravo žene.

One takođe čine dvije trećine počasnih gostiju njihovih showova te 98% njihove potrošačke baze.

Prva grupa anđela nastala je 1997 a prvi anđeli bile su Helena Kristinsen, Keren Mulder, Daniela Pestova, Stefani Sejmour i Tajra Benks.

● Šou koji obožAvAju PoznAti Iako se “Victoria’s Secret Fashion Show” već sedmu godinu prenosi i na tv-u te ima bezbroj obožavatelja, konzervativnih smatraju ga vulgarnim i neprimjerenim za prikazivanje na tv-u. I pored takvih komentara šou koji košta nekoliko miliona dolara i koji obiluje kostimima koji se izrađuju i po nekoliko mjeseci a teški su i do 20 kg a koje nose super modeli jedan je od najgledaniji spektakla na planeti. Manekenke takozvani Viktorijini anđeli se smjenjuju na dugačkoj pisti u raznim kreacijama od kojih zastaje dah. Kostimi koji prikazuju đavolice, anđele, super junakunje, vile i seksi mace priča su za sebe i sve su kao po difoltu savršene. ● ko je bilA fAmoznA viktorijA ? Žena po kojoj je kompanija dobila ime, bila je engleska kraljica Viktorija koja je vladala u 19. vijeku. Njen muž, princ Albert, s kojim je imala čak devetoro djece, iznenada je umro nakon čega je ona tugovala još 40 godina, sve do svoje smrti. U to vrijeme žene su nosile seksi korsete koje su savršeno naglašavale ženske obline iznad i ispod struka, pa je sasvim razumljivo da je njih nosila i kraljica. U čemu je bila tajna do danas nije poznato jer ono što se otkrije više nije tajna a Viktorijina tajna još uvijek je strogo čuvana. Da li je bila fatalna zavodnica ili nešto još intrigantnije pitanja se nameću ali odgovora još nema.

Jedna od mogućih neprilika tokom ljetnjih mjeseci svakako je topljenje šminke koje može biti vrlo nezgodno. I pored mnogobrojnih savjeta da ona ostane što duže i postojanije na licu, najbitnije pravilo jeste da je manje više. Koliko god pokušavali da održimo šminku, ona će u nekom trenutku početi da se topi. Zato je najbolje da koristimo manje šminke i da pustimo kožu da diše. Šta učiniti da šminka duže traje?

1. Koristite lagane, nemasne (oil free) podloge za lice 2. Pudere zamijenite toniranim ili BB kremama 3. Izbjegavajte kremaste pudere i rumenila, oni će prvi skliznuti sa vašeg lica 4. Svako šminkanje završavajte puderom u prahu ili kamenu, koji će kontrolisati sjaj i držati šminku na mjestu 5. Koristite blot papiriće ka-

ko biste uklonili višak masnoće sa lica 6. U posebnim prilikama koristite prajmere ili fiksatore kako biste produžili trajnost šminke i spriječili da ona nestane sa vašeg lica 7. Koristite vodootporne maskare i ajlajnere.

8. Ne treba kombinovati podloge na bazi vode i puder koji sadrži ulje i obrnuto.

NAPRAVITE SAMI

Mlijeko od badema Ukoliko ne podnosite mliječne proizvode ili želite probati neke alternativne zamjene za njih, isprobajte mlijeko od badema. Možete ga napraviti i same, te se poigrati s ukusima dodajući vanilu stvarajući tako fini napitak u kojem ćete svaki put iznova uživati.

Sastojci: 1 šoljica badema 5 šoljica vode po želji malo ekstrata vanile ili štapić Priprema: Potopite bademe u vodu najmanje pet sati, a može i duže. Procijedite bademe i bacite tu vodu. Stavite ih u mikser (blender) zajedno sa pet šoljica svježe vode i miksajte malo duže, sve dok se bademi ne usitne. Procijedite kroz gazu, a bademe u gazi još malo stisnite, tako

da se višak mlijeka iscijedi. Usitnjene bademe možete upotrijebiti u kolačima i pecivima. U mlijeko po želji dodajte ekstrat vanije ili štapić vanile.

34 Žena

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

Tamnokose djevojke su privlačnije Iako su plavuše uvijek važile za seks simbole, izgleda da je moderno doba donijelo neke promjene...

Rezultati ankete u kojoj je učestvovalo više od dvije hiljade muškaraca i odgovaralo na pitanja vezana za boju kose i oblik tijela, pokazali su da idealnu ženu predstavlja brineta prirodnih oblina. Čak 60 odsto muškaraca rado je priznalo da su im tamnokose ljepotice mnogo privlačnije od plavuša.

Anketa je takođe potvrdila i da su obline u modi, a da su mršavice definitivno out. Kako kažu “ne trebaju im mršavice koje izgledaju kao modeli s pista, već ženstvene i prirodne djevojke”.

Pogled im sve govori

PREPORUKA

Prirodnim lijekovima liječite hronični umor

U Prema jednom australijskom istraživanju žene mogu da prepoznaju nevjernog muškarca samo jednim pogledom, ali obrnuto to nije slučaj.

I jedni i drugi su na osnovu pokazanih fotografija muških i ženskih lica trebali da procijene vjernost osoba na slici, a žene su u procjeni bile mnogo uspješnije od muškaraca. Žene su svoju procjenu donijele na osnovu toga koliko im muškarac izgleda muževno.

Za one koji su izgledali muževnije, procijenile su da je veća vjerovatnoća da će biti nevjerni. Privlačnost ovdje nije imala veliku ulogu.

mor se veoma često pojavljuje kao simptom mnogih bolesti, ali pogađa i relativno zdrave osobe. Ukoliko ste svim dostupnim analizama utvrdili da nijeste bolesni, a ipak već dugo osjećate umor, vrijeme je da “spustite loptu” i malo više vremena posvetite sebi. Ako se ne liječi, hronični umor može lako preći u ozbiljnu bolest.

Sindrom hroničnog umora u posljednje vrijeme je sve češća pojava kod osoba koje žive u gradskoj sredini kao posljedica savremenog načina života. Na hroničan umor češće se žale osobe koje se bave intelektualnim nego fizičkim poslovima, pa oni koji spadaju u prvu kategoriju treba da povećaju fizičku aktivnost, uz naravno što duži boravak u prirodi.

1. Kofein i šećer zaista mogu

osobama, uključujući i potpuno zdrave i to za doručak. Dvije kašike ovsenih mekinja dnevno, osim toga što okrepljuju organizam, mogu spijrečiti razvoj mnogih ozbiljnih bolesti kao što su: povišen holesterol u krvi, oštećenje krvnih sudova, gojaznost, zatvor, rak debelog crijeva.

4. Višnje (Prunus cerasus), sadrže melatonin, hormon pinealne žlijezde koji učestvuje u regulaciji srčanog ritma i prirodnog ciklusa sna. Dvije čaše soka od višnje dnevno obezbjeđuju kvalitetniji i duži san tokom noći i umanjuju potrebu za snom u toku dana, što samo po sebi može u velikoj mjeri umanjiti simptome hroničnog umora.

PSIHOLOGIJA

SEKS KALENDAR

Kada vodimo ljubav Ranija istraživanja pokazala su da muškarci imaju i do 33 odsto veći nivo testosterona u junu nego u januaru, a poznato je da muškarci s više testosterona imaju više orgazama, piše Daily Mail. Drugo istraživanje je ipak pokazalo da muškarci s više vitamina D u krvi imaju i viši nivo testosterona. Budući da nivo vitamina D može biti podstaknut suncem, naučnici su zaključili da muškarci ljeti imaju veću vjerovatnoću za visok nivo testosterona. Anketa, koju je sproveo britanski proizvođač seksi opreme i igračaka Lovehoney, otkrila je da je avgust najsenzualniji mjesec u godini, a zatim jun i jul. Vjeruje se da smo strastveniji tokom ljetnih mjeseci jer nosimo manje odjeće, te lakše i smjelije koketiramo.

Istovremeno nas sunce podstiče da se osjećamo srećno i privlačno. Opuštenost na godišnjem odmoru takođe doprinosi seksual-

pomoći, ali samo kada se radi o trenutnom i “zdravom” umoru.

Pretjerana upotreba kafe i šećera u ovom slučaju može čak dovesti do pogoršanja bolesti jer negativno utiče na metabolički i nervni sistem organizma.

2. Za otklanjanje hroničnog umora preporučuju se čajevi od biljaka kao što je: - Lucerka (Medicago sativa) jer utiče na bolji san, podiže fizičku izdržljivost organizma,

povećava toleranciju na stresne situacije, što sve zajedno čini da se osjećamo vitalnije.

- Sibirski žen-šen (Eleutherococcus senticosus), povoljno djeluje na mentalno zdravlje, ublažava psihički umor, poboljšava fizičke sposobnosti.

- Kantarion (Hypericum perforatum), poboljšava san i ublažava depresiju koja može biti uzrok ili posljedica hroničnog umora.

3. Ovas ili zob (Avena sativa) je veoma dragocjena žitarica za liječenje umora jer sadrži veliki broj korisnih materija, tako da iscrpljenom organizmu daje snagu, izoštrava intelektualne sposobnosti, ublažava lupanje srca i dobrinosi boljem snu. Ovsena kaša se preporučuje svim

noj aktivnosti jer ljudi imaju više prilike. Nasuprot tome, anketa je pokazala da su zimski mjeseci za većinu ljudi razdoblje seks posta, a zanimljivo je da najmanje seksa ima u tradicionalno “romantičnom” mjesecu februaru. Vjerovatno je riječ o višem nivou hormona melatonina u organizmu tokom zimskih mjeseci što rezultira nižim seksualnim nagonom, depresijom i letargijom.

Kad ćemo najčešće voditi ljubav: 1. avgust 2. jul 3. jun 4. maj 5. decembar 6. septembar 7. april 8. oktobar 9. mart 10. januar 11. novembar 12. februar

Muške faze u zaljubljivanju Osjećanja pripadnika jačeg pola nije lako dokučiti. Na početku ljubavne romanse, većini dama nije sasvim jasno da li muškarac želi ozbiljnu vezu ili je tu samo zbog provoda. Zato vam donosimo ključne faze kroz koje prolazi muško srce, prije nego što ga stvarno pokloni jednoj ženi.

Početna zaluđenost Ponašanje: Njegova moć leži u samosvijesti i vještini ubjeđivanja, a on voli da se hvališe kako bi vas impresionirao.

Govor tijela: Ovaj samopouzdani momak ima potrebu da vas dodiruje kada se izvinjava. Što više gubi samopouzdanje, sve je više zabrinut i uznemiren. Primijetićete notu nervoze koju će pokazati kroz pojačanu fizičku aktivnost, provlačenjem ruke kroz kosu ili lizanjem usana.

Zaljubljenost Ponašanje: U ovoj fazi, on želi da vam se totalno približi i uključi vas u sve svoje aktivnosti. Bez obzira da li je u pitanju sport, gledanje TV pro-

grama ili druženje s njegovim prijateljima. Odreći će se samostalnih izlazaka, odlaska u teretanu ili na utakmicu.

Govor tijela: Gleda vas prodorno i direktno u oči (koliko god mislili da je to kliše), nježno vas dodiruje, mazi po glavi ili vam sklanja kosu s očiju.

Potpuna predaja Ponašanje: Ako želi da ostatak života provede sa vama, on će vam to i pokazati. Tražiće vaše mišljenje o

najvažnijim pitanjima. Dijeliće sa vama bukvalno sve iz svog života.

Govor tijela: Oponašanje vašeg govora tijela znači spremnost za život na duge staze. Ponašaće se poput vašeg odraza u ogledalu. Ako vi nagnete glavu na lijevu stranu, on će je nagnuti na desnu. Ako stavite ruku u desni džep, on će je staviti u svoj lijevi. Vrlo je vjerovatno da će u jednom trenutku iz njega izvući prsten.

Žena 35

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

KORISNO

Šta možete otkriti samopregledom tijela Izgled tijela može puno toga da nam kaže u samo nekoliko minuta, pa posvetite toliko vremena svom zdravlju i dobro se pogledajte u ogledalu.

Nokti Tamne mrlje na noktima mogu biti znak melanoma. Mrlje, odnosno prugice na noktima u žućkastim, smeđim ili crnim boja-

ma znak su da što pre posjetite ljekara. Ranom detekcijom rak kože se može izliječiti u 95 odsto slučajeva.

Bijele, duge i tanke prugice na noktima pak mogu da znače da bubrezi ne funkcionišu kako treba, odnosno da ne mogu da filtriraju proteine iz urina. Kako biste bili sigurni da je sve u redu,

obavezno se što pre javite ljekaru.

Pazuh Doktor Majkl Smit kaže da tamne mrlje na koži ispod pazuha mogu da ukazuju na dijabetes. Višak insulina u krvi može da dovede do nakupljanja tkiva i melanina. Zbog toga koža na tom dijelu izgleda tamnije. Analiza krvi može da otkrije da li je sve u redu.

Kapci, koljena i laktovi Sitne bubuljice na ovim djelovima tijela mogu da budu znak da imate povišen holesterol. Nažalost, u ovoj fazi to već znači da je holesterol zaista visok, ali promjenom ishrane i načina života možete ublažiti i smanjiti rizik od bolesti srca.

Tjeme glave Ukoliko vam se stvaraju ljuskice na glavi koje padaju na ramena poput peruti, moguće je da ste pod stresom pa tijelo proizvodi više hormona kortizola. On može da isuši kožu glave i zato se pojavljuje perut. Šampon protiv peruti može da pomogne, ali uzrok ćete riješiti samo ako se riješite stresa.

Oči Tamni krugovi oko očiju, osim umora i neispavanosti, mogu da znače da imate alergiju. Alergeni u tijelu otpuštaju histamin, a kako krvne žile bujaju zbog krvi i ostalih tečnosti, to se prikazuje na mjestu na kojem je koža najtanja.

HIT

Grožđem smanjiti salo Novo istraživanje pokazuje da grožđe smanjuje upale i taloženje masnoća i jača antioksidativnu zaštitu organizma.

Prirodni sastojci u grožđu, poznati kao polifenoli, djelotovrni su i pri zaštiti od metaboličkog sindroma.

Naučnici sa Univerziteta u Mičigenu istraživali su učinak velike količine masnog tkiva i američki način ishrane na srce, jetru, bubrege i masno tkivo, kod miševa sklonih gojenju s obzirom na unos ili izostanak unosa grožđa. Uzimali su i bijelo i crno grožđe u obliku smrznutog praha koji se dodavao hrani tokom 90 dana.

Zanimljivo, tromjesečna ishrana koja je uključivala grožđe dovela je do značajnog pada

markera upale u cijelomtijelu, a posebno u jetri i abdomenalnom masnom tkivu. Konzumacija grožđa dovela je i do gubitka težine u jetri, bubrezima i abdomenalnom masnom tkivu u poređenju s onima koji nisu unosili grožđe.

Metabolički sindrom je skup simptoma koji uključuju povišen krvni pritisak, povišen nivo šećera u krvi, višak masnog tkiva oko struka i nisku vrijednost dobrog holesterola, kao i povišen nivo triglicerida u krvi. Sve to znatno povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tipa 2. Unos voća i povrća smatra se dobrim načinom prevencije i smanjivanja rizika. A grožđe se pokazalo posebno korisno u nizu studija.

N

JE

ZA DO K

PREPORUČLJIVO

TO RA

P I TA

STOMATOLOGIJA

Poštovani, U bikini zoni (na lijevoj strani) mi se pojavilo ispupčenje, bolno na dodir, crveni se. Doktorica je zaključila da su mi povećane limfne žlijezde zbog urastanja dlake u blizini žlijezde. Popila sam kutiju panklava i mazala jod svaki dan.

Otok se jeste malo smanjio i manje boli, ali je i dalje puno ispupčeno.

Neću biti u zemlji narednih mjesec dana, pa me zanima da li da ovdje posjetim ljekara, ako vi mislite da su potrebni još neki antibiotici, pošto ne znam da li to prolazi samo od sebe. I u međuvremenu, da li postoji nešto što bih mogla da mažem ili pijem na bazi bilja da pomogne?

Poštovana, S obzirom na to da je sada u pitanju zapaljenski proces, u obzir dolazi mazanje kortikosteroidno-antibiotske kreme/masti, tipa didermal-a. Prije toga pokušajte sa flogocid mašću prema uputstvu proizvođača, a didermal ponesite da imate sa vama, za svaki slučaj.(stetoskop)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Pijte vodu na prazan želudac

Crne plombe su opasne Stručnjaci upozoravaju sve one koji još imaju crno-srebrne, odnosno amalgamske, plombe u zubima da ih što prije izvade jer će na taj način spriječiti nastanak mnogih opasnih bolesti.

Izvadite smrtonosne plombe iz zuba i ozdravićete od mnogih bolesti! Najpoznatiji stomatološki materijal jeftine proizvodnje, takozvana “srebrna plomba”, koja se i dalje koristi u stomatologiji smrtonosan je i opasan jer sadrži u sebi živu.

Riječ je o amalgamskom punjenju koje u svom sastavu sadrži čak 54 odsto žive. Neki ljudi ovakve plombe u ustima nose i duže od jedne decenije. Ipak, stomatolozi i Svjetska zdravstvena organizacija negiraju optužbe stručnjaka koji upozoravaju na opasnost smrtonosnih plombi.

Doktor Hal Hagins, najpozna-

tiji stomatolog koji je prvi počeo s razotkrivanjem istine o smrtonosnim plombama i zbog toga došao u sukob sa čitavom svojom strukom, smatra je da je i najmanja količina žive u ljudskom tijelu veoma opasna. Uzeo je primjer ljudskog jajašca, koje ako na trenutak dođe u kontakt s živom, nerijetko gubi svoju sposobnost vezivanja za zid materice čak i ako je oplodnja bila uspješna.

Hagins upozorava da živa u našim ustima ispušta svoja isparenja 24 sata na dan, tako da može da izazove mnogobrojne po život opasne bolesti. Najčešći uzročnik hroničnog umora upravo je živa koja se nalazi u ustima ljudi i djeluje konstantno, sve dok se ne izvadi. Hagins je svoj život i karijeru posvetio besplatnom pružanju pomoći ljudima koji su otrovani živom kroz srebrne plombe.

SAVJETI

Kad vas pecne meduza Širom svijeta je popularno da se voda pije na prazan želudac, odmah nakon buđenja. Osim toga, naučni testovi su dokazali ovu vrijednost.

Kao što znamo voda je uspješna za liječenje mnogih bolesti, a neke od njih su: glavobolja, bolovi u tijelu, srčane bolesti, artritis, epilepsija, masnoća u krvi, bronhitis, astma, TB, meningitis, bolesti bubrega i mokraćnih organa, povraćanje, gastritis, dijareja, hemoroidi, dijabetes, zatvor, sve bolesti očiju, materice, rak i menstrualni poremećaji, bolesti uva, grla i nosa. U nastavku vam donosimo metodu liječenja vodom.

1. Čim se probudite ujutro prije nego operete zube, popijte 4 x 160ml vode.

2. Četkajte zube i očistite usnu šupljinu i nemojte jesti ni piti ništa narednih 45 minuta.

3. Nakon 45 minuta možete jesti i piti normalno.

4. Nakon 15 minuta od doručaka, ručka i večere nemojte jesti ni piti ništa narednih dva sata.

5. Oni koji su stari ili bolesni i ne mogu popiti četiri čaše vode ujutru, mogu započeti s uzimanjem malo vode i postepeno povećavati do četiri čaše dnevno.

6. Navedena metoda liječenja će vas izliječiti od raznih bolesti.

Ova metoda nema nuspojava, ali na početku liječenja možda ćete morati mokriti nekoliko puta.

Najbolji efekat ćete postići ukoliko vam ovo postane rutina.

Napomena: Lijepo je popiti hladno piće nakon obroka. Međutim, hladna voda će očvrsnuti masne namirnice koje ste upravo konzumirali. To će usporiti probavu. Zbog toga je najbolje piti toplu vodu nakon obroka.

Meduze se često ne vide u vodi, postoje i potpuno providne, a da se “brčkaju” zajedno sa nama saznamo tek kada nas pecnu. Evo šta tada treba da radimo.

Plivate, uživate na dušeku, igrate odbojku u plićaku... kad odjednom osjetite na koži da vas nešto peče, kao kada ste se “opekli” na koprivu. Da, to vas je “pozdravila” meduza.

U tom slučaju treba odmah izaći iz vode i isprati opečeno mjesto. To treba da uradite morskom vodom, a potom da nanesete malo alkohola.

Ako vam je pri ruci paradajz, presijecite ga na pola i istrljajte opečeno mjesto. Pomažu i sirće, sok od paradajza, limuna, ali i urin.

Stari narodni lijek koji je ublažava peckanje od meduze je smokvino “mlijeko”. To je ona bijela tečnost koja se javi kada odlomite list smokve.

Oni koj ne vjeruju u “prirodnu” medicinu, mogu da koriste specijalne kreme protiv opekotina ili antibakterijske kreme.

Nakon prve pomoći, držite hladne obloge neko vrijeme, a ako se crvenilo i peckanje ne smire nakon dva, tri sata, potražite pomoć ljekara.

36 Žena

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Kolač sa jabukom

SASTOJCI:

1 teglica artičok a 300 g paste 2 kašike maslin ovog ulja 50 g crnih mas lina bez koštica 2 kašičice nasje ckanog timijana 1 manji čen bije log luka sok od limuna so, biber pavlaka za ukrašavanje paremezan za posipanje

Desert

Ragu od povrća

Rendanu jabuku ostavite da pusti malo sok. Umutite margarin sa šećerom pa dodajte sve navedene sastojke i dobro sve umutite. Tepsiju ili kalup dobro podmažite i pospite brašnom pa sipajte smjesu i pecite na 200 stepeni oko 35 minuta. Gotov kolač ostavite da se ohladi pa ga pospite šećerom u prahu i služite. Kolač pecite u kalupu za kuglof.

PRIRODA I ZDRAVLJE

Ljekovitim biljem protiv prehlade

SASTOJCI:

Pasta salata Tjesteninu skuvajte u slanoj vodi da bude al dente, ocijedite (sačuvajte malo vode), isperite je hladnom vodom i dobro ocijedite. Artičoke ocijedite i isjecite na manje komade.

Zagrijte ulje i propržite artičoke. Umiješajte masline, timijan i usitnjeni bijeli luk i sve zajedno kratko prodinstajte. Sklonite s vatre. Paradajz raspolovite i izmiješajte sa sokom od limuna, malo vode od tjestenine i tjesteninom.

Dodajte artičoke, masline i bijeli luk, posolite i pobiberite, ukrasite bosiljkom.

glavica crnog lu ka čen bijelog luka 2 kašike ulja konzerva koko sovog mlijeka 300 ml supe od kocke so 2 kašičice smeđ eg šećera 3 kašike soka od limete 600 g tikvica 300 g brokolija 150 g smrznuto g graška 2 kašike biljne pavlake kašika gustina 2 kašike listića peršuna

Ispržiti oba luka na ulju. Umiješati kokosovo mlijeko, supu, kašičicu soli, šećer i sok od limete.

Prokuvati i zatim kuvati još 10 minuta. Presjeći tikvice uzdužno i isjeći ih na polumjesece. Ubaciti tikvice, očišćeni brokoli i grašak i kuvati oko osam minuta. Pomiješati pavlaku s gustinom i umiješati u jelo. Dodati korijander.

SASTOJCI:

250 g brašna 180 g šećera 125 ml soka od jabuke 110 g margarin a 1 veća rendana jabuka 1 jaje 1 kesica praška za pecivo 1 kašičica nes-ka fe šećer u prahu za posipanje kolača

Potiču iz dalekih pustinja, savana i egzotičnih krajeva, ali nama su bliske zbog svoje ljekovitosti i pomoći pri najtežim prehladama. Iako spadaju u pomoćna medicinska sredstva, ove biljke mogu mnogo da pomognu, naročito kada smo ljeti pod uticajem klima- uređaja skloniji prehladi.

ALOA VERA Ovaj pustinjski ljiljan potiče iz Afrike, a njegov ljekoviti gel nalazi se u debelim listovima. Više od stotinu supstanci, među kojima i vitamini i minerali, ublažavaju upale, uništavaju bakterije i umiruju mučan suv kašalj. U slučaju prehlade trebalo bi piti četiri nedjelje sirup od tri kašike soka aloe vere pomiješane sa 150 ml vode. ČILI Ljute papričice potiču iz Srednje i Južne Amerike. Indijanci su čili koristili za snižavanje temperature. Supstanca u čiliju kapsaicin takođe smanjuje bolove, ubija bakte-

rije i prijatno zagrijava tijelo iznutra. Mali prstohvat čilija u jelu ili čaju već je dovoljan. Kapsaicin deluje pri minimalnim dozama.

EUKALIPTUS Drvo s ljekovitim lišcem raste u Australiji i Indoneziji. Listovi eukaliptusa sadrže supstancu cineol, koja poboljšava iskašljavanje, disajne puteve i pomaže čak i kod problema sa sinusima. Pošto se eukaliptus odlično podnosi, nalazi se u mnogim proizvodima: mastima, bombonama i solima za kupanje.

KARDAMOM Cvjetovi sa aromatičnim kapsulama rastu u tropskim šumama Indije i Šri Lanke.

Kardamom sadrži aromatična ulja koja pomažu pri iskašljavanju, ali i sprječavaju širenje bakterija u tijelu. Eterična ulja djeluju najbolje u čaju koji se dobija potapanjem kašicice mljevenog kardamoma u šolji ključale vode. Poslije 10 minuta čaj se procijedi i pije topao.

ª NARANDŽASTI LIJEKº

SPECIJALITET

Ukusna paradajz čorba Neven kao melem za tijelo

Nemate previše namirnica u kuhinji, a vrijeme ručka se približilo? Bez brige, veoma lako i jednostavno možete pripremiti ukusnu paradajz čorbu kojom ćete obradovati ukućane. Izvrsno predjelo.

Sastojci: 1 l kuvanog paradajza 1 kašika brašna 1 kašičica šećera 1 grančica svježeg bosiljka (ili 1 kašika suvog) so

biber 2 kašike maslinovog ulja Priprema: Na ulju propržiti kašiku brašna da porumeni. Dodati kuvani paradajz. Kada prokuva dodati so, šećer, biber, bosiljak. Kuvati oko 15 minuta. Po ukusu može se dodati pirinač ili tjestenina, ali nije obavezno. Servirati ukrašeno nekim svježim začinskim biljem (bosiljkom ili rukolom). Odlično ide uz fokaću ili kao predjelo specijalitetima italijanske kuhinje.

Kao ljekovita biljka, neven zauzima zavidno mjesto. U liječenju spoljašnjih i unutrašnjih oboljenja djeluje tako da pospješuje znojenje, pojačava izlučivanje mokraće, umiruje grčeve crijeva, želuca i glatkih mišića, uravnotežuje mjesečni ciklus. Liječi i bolesti živaca, želuca, jetre i žuči, djelotvoran je kod bolesti vena, koristi se za razna spoljašnja i unutrašnja ispiranja, kao u slučaju povreda, upala i infekcija, dekubitusa i modrica. I nadasve, djeluje antikancerogeno kod raka kože, materice, želuca i grla.

Kao lijek se koriste uglavnom cvjetovi koji treba skupljati u junu, julu i avgustu i sušiti na promaji u tankom sloju, na temperaturi do 35 stepeni.

Prilikom skupljanja treba birati jarkonarandžaste debele cvjetove, da bi što više sačuvali prirodnu boju. Latice nevena su najvrednije jer sadrže, u obilatim količinama, etarska ulja, tanine, šećere, likopen, proteine. Neven je i lijep kao biljka i izuzetno ljekovit, a, iako “voli” sunce, teško podnosi velike vrućine. ČAJ OD NEVENA Jedan do dva cvijeta nevena staviti u šolju i preliti sa dva decili-

tra vrele vode. Tako spremljen čaj pije se dva do tri puta dnevno, uz eventualno zaslađivanje medom po ukusu. Čaj je djelotvoran u regulisanju menstruacije i ublažavanju menstrualnih tegoba. Čaj

počinje da se pije sedam dana prije očekivanog početka menstruacij, i nastavlja dok traje ciklus. Preporučljivo je da se istovremeno, jedanput dnevno, pije i šoljica čaja od lišća i cvijeta.

16 POSEBNIH RECEPATA + SPECIJAL IZ RESTORANA PUB 013

Profiterole u čokoladnom sosu

ČOKO PICA

Moka fondu

• ¾ šolje slatke pavlake • 450g gorke čokolade, usitnjeno • ¼ šolje likera od kafe • Za umakanje: Piškote, biskviti, jagode, kockice ananasa, banane...

Priprema: 1. U šerpicu sa debelim dnom stavite slatku pavlaku da provri. Sklonite sa vatre pa umiješajte čokoladu koju miješanjem otopite da dobijete glatku smjesu.

2. Prespite u kazanče za fondu, dodajte liker i održavajte toplotu na niskoj vatri. Poslužite uz omiljene grickalice za umakanje.

SuperMaxi Cetinjski put bb Podgorica ; Maxi 24.novembar bb Bar ; Maxi 26.novembar bb Bar Ulcinj ; Mini Maxi Veliki pijesak bb Bar-Dobre Vode ; Mini Maxi Njegoševa 2 Žabljak ; Tempo Rudo polje bb Nikšić ; Maxi Škaljari bb Kotor ; Maxi Dobrota bb Kotor ; Mini Maxi Prčanj bb Prčanj ; Mini Maxi Stari grad bb Kotor ; Maxi Sv.Stasije bb Kotor ; Mini Maxi Obala bb Kotor ; Mini Maxi Tabačina bb Kotor ; Maxi Rozino 2 Budva ; Maxi Jadranska magistrala bb Kotor ; Maxi Sava Ilića 30 Igalo ; Maxi Trg Mata Petrovića bb Kotor ; Mini Maxi Mainski put 9 Budva ; Maxi Mirošića 1 Bar ; Maxi Vukice Mitrović bb Podgorica ; Maxi Stjepana Šarenca 17 Herceg Novi ; Maxi Kralja Petra bb Pljevlja

Moka fondu

Juneća čorba sa čokoladom

● Kakao stek sa viski-pančeta nadjevom ● Tartufi

EKSTRAVAGANTNO I JEDNOSTAVNO

2 Čokolada se pravi od kakao zrna – sjemenki drveta Theobroma cacao – koje raste širom svijeta u blizini ekvatora. Prirodno gorko sjemenje se fermentiše, suši, peče i na kraju melje kako bi se dobile krhotine koje su osnova za čokoladu. Krhotine se onda pasiraju sa šećerom i kakao maslacem (mast koja se pojavljuje pri obradi kakao sjemenki) i pretvaraju u tečnost. Tada tečna čokolada prolazi proces „tempiranja“ odnosno obrade koja se sastoji u podizanju i snižavanju temperature sve dok rezultat ne bude izrazito glatka, čvrsta i oštra tekstura nakon hlađenja.Čokolada u Novom svijetu postoji od makar 600 prije nove ere, kada je uglavnom bila smatrana začinom. Kada je Kortez 1519. godine došao u Meksiko, primijetio je da je popularno piti čokoladu: zaslađenu šećerom, za visoki stalež, ili zgusnutu palentom – za siromašnije. On je ponio nazad u Evropu, gdje je no ovo zaslađeno piće odmah postalo popularmeđu bogatašima. Rafiniranje i proizvodnja došli su mnogo kasnije, u toku slijedećih par vjekova.

1819. godine, švajcarski proizvođač napravio je proizvod za koji se vjeruje da je prva štanglica čokolade.

Kako prah došao je nedugo zatim, sa dizajniranjem prese za kakao 1828. godine. Mliječne čokolade napravljene su 30 godina kasnije i zahvaljujući njima je industrija proizvodnje zaista procvjetala, skupa sa brojem uživalaca.

15 Čokoladirani kanoli sa punjenjem od pomorandže i sira

• 8 gotovih kanola • 350g čokolade za kuvanje • 800g kvalitetnog rikota sira • 2 šolje šećera u prahu • 1 kašičica svježe korice pomorandže • ¼ šolje nasjeckanog citrona (kandirana kora pomorandže) • 2 kašičice ekstrakta vanile

Priprema: Čokoladu otopite na pari pa umačite polovinu svakog kanolija. Sačekajte par sekundi da višak čokolade padne a kanolije ređajte na pek-papir da se čokolada suši dok pripremite fil.

Cjediljnu obložite gazom oa stavite rikotu da se sasvim ocijedi dok ne postane suv. Iscijedite uz pomoć gaze preostalu tečnost iz sira. Rikotu prebacite u činiju za miksanje i izradite električnim mikserom 5 – 7 minuta ili dok ne postane lagana i vazdušasta. Dodajte šećer, koricu pomorandže, nasjeckani citron i ekstrakt vanile pa miješajte srednjom brzinom tek do se sastojci pomiješaju.

Fil prebacite u kesicu za šlag pa punite svaki kanoli. Služite što je prije moguće.

TIP: Umjesto kanolija možete iskoristiti kornet za sladoled, lisnato pecivo ili biskbit iz domaće radinosti.

ISKORISTITE ZRELE BANANE

Čupavi poljupci Priprema: Banane oljuštite i isijecite na zalogajčiće te ređajte na pleh obložen pek-papirom. Stavite u zamrzivač na 30 minuta. Pred kraj ovog vremena, nasjeckajte orahe/lješnike/pistaće a kokosovo brašno stavite u tiganj i tostirajte bez masti dok krhotine promijene boju. Izručite na tanjir da se hladi. Čokoladu otopite na pari, miješajući dok ne dobijete glatku smjesu.

Izvadite pleh sa bananama iz zamrživača i radeći BRZO umačite svaki zalogaj u čokoladu, da ga skroz prekrijete.

Svaki zalogaj vratite na pleh sa appirom i odmah pospite kokosom, orasima ili mješavinom oba. Ako čekate predugo, čokolada se stvrdne i onda se ni kokos ni orasi ne mogu zalijepiti. Vratite u frižider da se čokolada sasvim stegne. Držite ih u zamrzivaču u kesi ili u plastičnoj posudi koja trpi niske temperature.

• 5 zrelih banana 2 ½ šolje iskomadane čokolade za kuvanje ½ šolje nasjeckanog indijskog oraha/ pistaća ½ šolje tostiranog kokosovog brašna

14

Premia kisjela Pavlaka

3

ROMANTIČNO I LEDENO

Čokoladna srca Priprema: Električnim mikserom izradite slatku pavlaku da dobijete mekani šlag. U drugoj posudi izmiksajte krem sir, ½ šolje otopljene čokolade i liker. Umućenu šlag polako spatulom ubacite u ovu smjesu. 6 manjih keramičkih kalupa u obliku srca obložite vlažnom gazom tako da visi sa svake strane . svaku modlicu napunite dobijenim kremom pa višak gaze prekalupite preko, tako da

srce dobro zatvorite. Prebacite u frižider preko noći, najmanje 12 sati. Izvadite srca iz kalupa a gazu bacite.Pleh obložite pek-papirom i na njega vadite jagode koje ste do ¾ umočili u otopljenu čokoladu (preostala 1 čaša). Pleh stavite u frižider na 4 – 6 sati, dok vam se srca hlade. Svako srce servirajte na posebnom tanjiru, sa jagodama i kolačićima koje takođe možete djelimično umočiti u čokoladu.

KOLAČ BEZ BRAŠNA

Ispucala zemlja • 1 šolja slatke pavlake • 200g krem sira, sobne temperature • ½ šolje polugorke čokolade, istopljeno + 1 šolja istopljene čokolade • Par gutljaja likera sa aromom pomorandže • 18 svježih jagoda, oprane i posušene 1 • 8 čajnih kolačića

Priprema: 1. Rernu uključite da se ugrije na 180 stepeni C. Namastite kalup koji će te koristiti (preporučujemo okrugli sa kopčom koja omogućava odstranjivanje obruča).

2. Čololadu sa maslacem otopite na pari. U međuvremenu žicom umutite 9 žumanaca sa šećerom dok ne postanu svijetlo žute boje. Potom malo otopljene čokolade umiješajte u žumanca kako bi se prilagodila temperaturi (tako se neće ukuvati od visoke temperature čokolade) pa lagano dodajte i ostatak čokolade, u tankom mlazu.

3. Bjelanca mikserom umutite u posebnoj posudi dok ne počnu da se formiraju blagi vrhovi, pa ih spatulom u par navrata nježno ubacite u smjesu sa čokoladom. Uspite u pripremljeni kalup i pecite dok površina ne počne da puca a čačkalica ubodena u centar kolača izađe sa vlažnim mrvicama zalijepljenim – ukupno 20 – 25 minuta. pustite da odstoji 10 minuta pa sklonite obruč.

Slatku pavlaku umutite da dobijete lagani, vazdušasti šlag. Poslužite na sobnoj temperaturi kolač posut šećerom u prahu, uz dodatak šlaga.

• 450g gorke čokolade, nasjeckane na komadiće • 100g maslaca • 9 velikih jaja, odvojeno • ¾ šolje kristal šećera + 1 kašika • 2 šolje slatke pavlake, hladne • Šećer u prahu, za posipanje

4 Pancerote sa bananom i čokoladom

13

RAŽENE PAHULJICE PREMIA

Napravite sa djecom

Tijesto:

• 1 ½ šolja višenamjenskog brašna • 1 šolja palente • 1 kašičica praška za pecivo • 1 kašičica soli • 100g maslaca, otopljenog I ohlađenog • 1 veće jaje umućeno sa 1 kašikom vode, za premazivanje • Maslac, za mašćenje Priprema: Banane očistite i ispasirajte skupa sa šećerom i cimetom. Smjesa treba da vam je kremasta ali ne sasvim glatka – ostavite pojedine komadiće banane. Kašikom vadite bogatu količinu fila, stavljajte je na krug tijesta za pancerotu (recept u nastavku) i pospite komadićima čikolade. Formirajte pancerote i ređajte ih na pleh obložen papirom za pečenje. Po vađenju iz rerne, pospite ih šećerom u prahu i servirajte vrele.

• 4 velike zrele banane • 2 kašike šećera • 1 kašičica cimeta • 150g čokolade za kuvanje, izlomljene • Šećer u prahu, za posipanje

Priprema: U većoj posudi skupa prosijte brašno, palentu, prašak za pecivo I so. Umiješajte otopljeni maslac. Postepeno dodajte ½ šolje do ¾ šolje vode, radeći rukama da sjedinite tijesto koje treba lako d se izrađuje a da se ne lijepi. Formirajte loptu od tijesta, umotajte u providnu foliju I držite u frižideru 30 minuta.

Lagano pobrašnajte radnu površinu I oklagiju. Tijesto podijelite na pola kako bi vam bilo lakše da radite sa njime. Uz pomoć oklagije rastanjite ga na debljinu od samo 3 mm. Koristeći modlu za biskvite/krofne od oko 10 cm u prečniku, vadite 10 krugova. Ponovite sa dru-

gom polovinom tijesta.

Stavite dvije velike kašike fila na svaki krug od tijesta, u sredinu, tako da ostavite Slobodan rub od oko 1 cm. Taj rub premažite “kupkom” od umućenog jajeta i vode, te prekalupite krug na pola tako da dobijete polu-krug u kome se nalazi vaš fil. Dobro pritisnite rub tako što će te utisnuti prste viljuške u njega. Hladite uu frižideru najmanje 30 minuta prije pečenja.

Rernu ugrijte na 160 stepeni C. Pancerote poređajte na pleh obložen masnim papirom i premažite ih ostatkom kupke od jajeta. Viljuškom izbušite rupice kako bi para mogla pobjeći iz pancerota. Pecite 30 minuta ili dok tijesto dobije zlatno-žutu boju.

Amareto, čokolada i orasi

Neodoljivi brownies Priprema: 1.Rernu ugrijte na 180 stepeni C. Četvrtasti kalup za pečenje namastite i obložite pek-papirom tako da prevazilazi visinu stranica kalupa.

2.Čokoladu sa maslacem otopite na pari nježno miješajući dok dobijete glatku, sjaju smjesu. Sklonite sa vatre i prohladite.

3.Brašno, prašak za pecivo i so zajedno prosijte u veću posudu i ostavite sa strane. Jaj, šećer i amamreto žicom umutite pa ulijte smjesu od čokolade u tankom mlazu i dobro promiješajte dok se svi sastojci ne sjedine. Postepeno dodajte smjesu sa brašnom i na kraju orahe, drvenom varjačom.

Tijesto izručite u pripremljen kalup i pecite 40 – 45 minuta ili dok čačkalica zabodena u centar kolača izađe čista. Kad je kolač gotov, prevrnite ga na radnu površinu, sklonite kalup i isijecite na kocke. Ukrasite šećerom u prahu i poslužite.

Za kore: • 250g maslaca • 250g tamne čokolade • 1 ¼ šolje višenamjenskog brašna • 1 kašičica praška za pecivo • Prstohvat soli • 4 veća jajeta • 2 šolje šećera • 2 kašike amareto likera • 1 ½ šolje mljevenih oraha • Šećer u prahu, za posipanje

12

5

POSLASTICA PO PREPORUCI DNEVNIH NOVINA:

SLADOLED MINI 4YOU PREMIA

Pjenasta torta ČOKOLADA I MALINE

Profiterole u čokoladnom sosu

• 1 šolja vode • 100g maslaca • 1 kašičica šećera • Prstohvat soli • 1 šolja prosijanog višenamjenskog brašna • 1 kašičica praška za pecivo • 3 veća jaja • 800g sladoleda od vanile • Čokoladni sos (vidi recept) • Šećer u prahu i svježa menta, za dekoraciju

Sos od čokolade

• ¾ šolje slatke pavlake • 1 kašika maslaca • 400g čokolade za kuvanje, usitnjene • ¼ kašičice čistog ekstrakta vanile

Priprema: 1. Rernu ugrijte na 200 stepeni C a dva pleha obložite pek-papirom.

2. Za tijesto, u šerpu teškog, debelog dan sipajte vodu, maslac, šećer i so da provri na srednje jakoj vatri, miješajući da što prije istopite maslac – ne dajte da predugo ključa. Odmah dodajte svo brašno i prašak za pecivo i nastavite sa miješanjem dok se svo brašno ne pomiješa a tijesto postane masa koja se sama odvaja od stranica šerpe. Sklonite sa vatre a tijelo izručite u posudu za miksanje. Električnim mikserom tijesto mijesite na srednje velikoj brzini kako bi se prohladilo. Dodajte jedno po jedno jaje, sa pauzom da periodično skupite sve što se rasprštalo po stranicama posude. Nakon svih jaja, meso treba da je debela, glatka i sjajna pasta.

3. Formirajte 24 kupice veličine golf loptica i postavite ih na papir

Priprema: Rernu ugrijte na 160 stepeni C. Kalup namastite i obložite pek-papirom. Čokoladu usitnite. Šećer i vodu u šerpici ugrijte na slaboj vatri dok se svi kristali šećera ne otope. Ovaj sirup sklonite sa vatre pa umiješajte maslac i čokoladu, te pustite da odstoji 5 minuta. Žicom mutite dok ne dobijete glatku smjesu.

Liker i jaja dodajte u ovu smjesu, jedno po jedno, muteći žicom tek toliko da se ravnomjerno pomiješaju. Nemojte pretjerivati sa mućenjem! Tijesto sipajte u kalup a kalup u dublji pleh sa toplom vodom dubokom 2,5 cm.

Stavite na srednju reeštku i pecite 45 minuta, dok se površina blago ne osuši.

Ohladite do sobne temperature u kalupu pa pokrijte prozirnom folijom. Stavite u frižider tako sa folijom, da se dodatno ohladi. Prije serviranja kolač od kalupa odvojite nožem a dno kalupa blago ugrijte (na pr. na ringli, kratko). Izvrnite na tanjir za serviranje.

Slatku pavlaku sa šećerom umutite u šlag. Maline možete staviti u blender pa dodati šlagu i time mazati tortu.

Dobićete kremu lijepe boje. Ili kolač možete premazati bijelim šlagom pa u njega utisnuti maline, rezati kolače i tako servirati.

TIP: Ovaj neobični kolač može se pripremiti unaprijed – samo je važno da ga prije serviranja ugrijete na sobnu temperaturu.

• ½ šolje kristal šećera • ½ šolje vode • 100g maslaca • 350g tamne čokolade • 1/3 šolje slatkog likera (npr. Cointreau, Chambord...)

• 6 jaja • 1 šolja slatke pavlake • 2 kašike šećera • 200g svježih malina

Pavlaku i maslac stavite u manju šerpu sa debelim dnom da se grije na srednje jakoj vatri i pustite da se pojave balončići sa strane ali ne i da provri.

Ubacite čokoladu i vanilu. Sklonite sa vatre i miješajte dok se čokolada istopi a sos postane gladak.

Možete ga poslužiti toplog ili hladnog.

za pečenje sa razmakom od 5 cm kako bi imale prostora da se rašire; neka vam budu što visočije i okruglije. Možete koristiti veću kašiku ili kesicu za šlag sa većim zvjezdastim otvorom. Oba pleha ubacite u rernu i pecite 10 minuta. smanjite temperaturu na 170 stepeni C i pecite još 25 minuta. ne otvarajte rernu i ne vadite plehove dok vam profiterole nisu sasvim nabubrile i postale tvrde na dodir. Trebalo bi da budu zlatne-braon boje i dosta nadušene. Dopustite im da se dobro ohlade prije punjenja.

Uz pomoć noža sa zupcima, prerežite profiterole skoro na pola. Stavite po 3 profiterole na svaki desertni tanjirić i popunite ih kuglom sladoleda. Preko pospite sosom od čokolade i ukrasite šećerom u prahu i svježom mentom.

6 Zamrznuti kolač 11

Čokoladu usitnite a pavlaku stavite u manju šerpu sa debelim dnom, da provri. Vrelu pavlaku odmah prelijte preko čokolade, tresnite jednom o radnu površinu kako bi prodrla svuda oko čokolade i ostavite 1 minut. Gumenom spatulom miješajte dok se sva čokolada istopi – oko 2 minuta. gotovi ganaš prebacite u činiju i pustite da se ohladi, oko 4 sata. Možete ga držati u frižideru do 2 sedmice.

Master ganaš • 220g tamne čokolade • 1 šolja slatke pavlake

• 8 žumanaca • ½ šolje likera od lješnika • 1 šolja otopljene polu-gorke čokolade • ½ kašičice soli • 2 šolje slatke pavlake • 2 kašike kristal šećera • 1 kašika ekstrakta vanile • ½ šolje tostiranih i grubo nasjeckanih pistaća ili lješnika • Šlag, za ukras • Listići mente, za ukras

Priprema: Manju šerpu sa 2 šolje vode stavite na srednje jaku vatru. Žumanca i liker prvo izmućkajte zajedno pa ih stavite na paru, miksajući pjenjačom, dok jaja krenu da se zgušnjavaju. Treba da dobiju gustinu i teksturu holandeze sosa; pošto se ovdje radi o slatkom sosu, naziv je sabajon. Dakle, kad mutilicu budete podizali iz sabajona, trebalo bi da pada u „trakicama“, odnosno one treba da zadrže oblik par trenutaka prije nego utonu u ostatak sosa poslije pada.

Kad je sos gotov, u njega spatulom nježno umiješajte prethodno rastopljenu čokoladu i so i pustite da se ohladi. Vodite računa da ovo uradite u što manje poteza jer će previše miješanja spatulom splasnuti krem i više neće biti vazdušast.

U posebnoj činiji pjenjačom izmutite slatku pavlaku, šećer i vanilu da dobijete šlag. Mutite dok ne krenu da se formiraju „vrhovi“ a onda ovu smjesu spatulom pomiješajte u sabajon i čokoladu. Smjesu uspite u visoki kalup za

hljeb koji ste prethodno obložili prijanjajućom folijom i ostavili po 7-8cm folije da viri sa vrha svake strane kalupa. Napunjeni kalup podignite par santimetara od ravne površine i ispustite ga da padne. Uradite tako 3-4 puta kako bi zarobljeni balončići vazduha uspjeli da izađu na površinu. Foliju koja viri posložite preko površine smjese tako da se dira sa folijom na suprotvoj strani: zalijepite jednu za drugu kako bi kolač bio sasvim nepropustan za vazduh. Kolač prebacite u zamrzivač na najmanje 4 sata a najviše 2 dana.

Prije posluživanja, izvadite kolač iz zamrzivača, sklonite plastičnu foliju sa površine a kolač izbacite na dasku za rezanje. Odstranite preostalu foliju a kolač režite uz pomoć vrućeg, dugug nazubljenog noža. Kolače režite na 2 cm debljine te na tanjir servirajte posut sjeckanim pistaćima, šlagom i listićima mente.

TIP: Ovaj kolač slaže se i sa karamel-sosom. Ili možete nasjeckati kupovne karamele d lješnika, posuti ih po kolaču i prošarati prohlađenom istopljenom čokoladom.

Praline od čokolade i kikirikija

Od ove količine dobićete 24 mini ili 12 većih korpica

• 350g polu-tamne čokolade • 1 kašičica morske soli • ½ šolje putera od kikirikija, iz frižidera • 2 kašike šećera u prahu • Neslani pečeni kikiriki, za ukras • Modle za mafine/projice

Priprema: 1. U modle ubacite papirne korpice. Čokoladu usitnite pa je na pari istopite uz neprestano miješanje. Kad se sva rastopila, dodajte so i dobro izmiješajte.

Uz pomoć dvije kašike u svaku papirnu korpicu ubacite tanak sloj čokolade pa modle prebacite u frižider na par minuta kako bi se „dno“ vaše praline steglo.

2. U drugoj posudi, pomiješajte puter od kikirikija i šećer u prahu, te kašičicom ubacite u korpice sa stvrdnutom čokoladom.

3. Potom radeći brzo da vam se čokolada ne stegne, rasporedite topljenu čokoladu preko putera od kikirikija u modlama. Na vrh svake praline stavite po 2-3 polovine neslanog kikirikija a modlu odmah vratite u frižider da se sasvim stegne. Ohlađene praline sa korpicama vadite iz modli i služite uz kafu ili poslije laganog obroka jer su kalorične.

OSNOVNI RECEPT ZA GANAŠ ± OSNOVU NAJBOLJIH POSLASTICA OD ČOKOLADE

Truffles - tartufi

Originalni čokoladni tartufi bili su francuska poslastica osmišljena da liči na popularne pečurke – tartufe. Oblikovali su ih „neuredno“ kao prave gljive, ne okruglo, i posipali kakao prahom da dočaraju zemlju u kojoj živi ova pečurka. Ovaj bogati, dekadentni zalogaj sa specijalnom elegancijom ukusa uopšte nije teško napraviti, a bonus je što sami birate omiljeni alkohol. To može biti bilo koji liker, ili piće poput ruma ili burbona. Takođe, alkohol možete sasvim izbaciti i zamijeniti ga kafom, sokom pomorandže ili pireom svog omiljenog voća.

Pratite pripremu za Master ganaš, dodajući maslac čokoladi a med kremi prije nego što krema provri.

Vrelu kremu i med sipajte preko usitnjene čokolade i maslaca. Posudu malo podignite pa je bacite na radnu površinu kako bi čokolada utonula u kremu, pa pustite da odstoji 1 minut. Gumenom spatulom lagano miješajte kružnim pokretima, počevši od centra posude ka stranicama. Pazite da u ganaš ne unesete previše vazduha. Miješajte dok se čokolada sasvim istopi – oko 2 minuta. Dodajte alkohol i promiješajte. Pustite ganaš da se hladi na sobnoj tempera-

turi dok se ne učvrsti - oko 4 sata (ili 2 sata u frižideru).

Kad se stvrdne, može se formirati u loptice. Vadite ih kašikicom pa kratko oblikujte rukama. Ako ganaš počne da se grije i previše omekša, vratite ga na 10-15 minuta u frižider. Kad ste ih sve uradili, lagano ih uvaljajte u kakao prah. Nemojte pretjerivati jer će onda tartufi imati ukus samo kakaoa. Čokoladu usitnite i istopite na pari, miješajući spatulom oko 2 minuta, ili dok se cijela istopi. Sklonite sa vatre i nastavite sa miješanjem oko 5 minuta, da se prohladi. Preostali kako stavite u manju posudu.

1 ganaš lopticu ispustite u čokoladu, izvadite je viljuškom, otresite višak i ubacite u kakao. Dobro je uvaljajte i prebacite na pleh obložen pek-papirom. Radite tako jednu po jednu lopticu, dok ne potrošite sve.

• 12 jaja • 12 kašika šećera • 12 kašika brašna • 1 kesica praška za pecivo • korica limuna, sok limna, rum.. (po zelji)

10

Šećer kristal Premia

VRIJEDAN PAŽLJIVE PRIPREME

Njemački rolat Priprema: Rernu upalite da se grije na 180 stepeni C. Pleh namastite i obložite ga pek-papirom te pobrašnajte.

Za fil, žicom umutite mlijeko u prahu, 1 šolju šećera, 3 žumanceta i nasjeckani maslac u šerpici na srednje jakoj vatri i miješanjem kuvajte oko 10 minuta, dok ne postane gusto i kremasto. Sklonite sa vatre, umiješajte 1 kašičicu vanile, kokosovo brašno i orahe. Ostavite sa strane da se sasvim ohladi, uz često miješanje.

U međuvremenu, u srednjoj posudi pomiješajte brašno, sodu bikarbonu i so. Kakao i čokoladu pomiješajte u posebnoj posudi, dodajući vruću kafu i miješajući dok smjesa ne postane glatka; tada dodajte pavlaku za kuvanje i preostale 2 kašičice vanile.

Uz pomoć električnog miksera, umutite omekšali maslac sa preostalih 1 ¼ šoljom šećera, u većoj posudi najjačom brzinom, dok smjesa ne postane vazdušasta – oko 4 minuta. Smanjite brzi-

nu na slabu, dodajte 3 cijela jaja: jedno po jedno, tako da miksate prvo dok ga sasvim ne inkorporirate u smjesu, pa tek onda prelazite na slijedeće.

Smjesu sa brašnom dodajte iz tri puta, naizmjenično sa kakao prahom u dva navrata, tako što počinjete i završavate dodavanjem brašna. Miksajte svaki put kratko, samo dok se sastojci pomiješaju. Ako je potrebno, za ovo možete koristiti silikonsku spatulu.

Tijesto ravnomjerno uspite u pripremljeni pleh i pecite oko 16 minuta, dok se tijesto na lagani dodir vraća u prvobitni položaj. Lagano prohladite u plehu pa nožem oslobodite ivice a koru za rolat skupa sa papirom za pečenje prebacite na radnu površinu.

Fil premažite ravnomjerno po kori pa rolat uvijte od kraće strane uz pomoć papira za pečenje koji odvajate malo po malo, kako savijate koru u čvrsti rolat. Rolat prebacite na tanjir za serviranje pa kad se sasvim ohladi, pospite šećerom ili kakao prahom.

• 1 šolja mlijeka u prahu • 2 ¼ šolje kristal šećera • 3 veća žumanceta + • 3 veća jajeta, sobne temp.

• 1 ¼ šolje maslaca, omekšalog • 3 kašičice ekstrakta vanile • 1 23 šolje kokosovof brašna, tostiranog • 1 šolja nasjeckanih oraha • 1 ¼ šolje višenamjenskog brašna • ½ kašičice sode bikarbone • ½ kašičice soli • ¼ šolje kakao praha + za dekoraciju • 30g gprke čokolade, nasjeckano • 1/3 šolje jake vruće kafe • 1/3 šolje pavlake za kuvanje • Šećer u prahu, za posipanje

IZNENADITE SEBE NOVIM, BOGATIM UKUSOM

Juneća čorba sa čokoladom

7

Priprema: U većoj posudi pomiješajte meso, so, biber i brašno. Razbacajte da meso upije sve.

Ulje ugrijte u velikom tiganju za dinstanje na visokoj vatri. Dodajt ezačinjen meso i pirjajte sa svih strana dok ne dobije koricu, braon boju i karamelizuje se. Izvadite na poseban tanjir i ostavite sa strane.

Pomiješajte meso sa šargarepom, pečurkama, krompirom i paradajzom u šerpi za kuvanje. Posebno pomiješajte čokoladu, bijeli luk, vegetu, bujon i crveno vino. Ovu smjesu sipajte u šerpu sa mesom pa ubacite praziluk preko. Pokrijte i kuvajte 4 – 6 sati.

Dosolite i dobiberite po ukusu. Servirajte vruće.

• 900g junetine za čorbu, komadići veličine zalogaja • 1 kašičica krupne soli + za začinjavanje • 1 kašičica mljevenog crnog bibera + za začinjavanje • 1 kašika višenamjenskog brašna • 2 kašike ulja • 1 šolja nasjeckanih šargarepa • 200g nasjeckanih pečurki • 3 šolje nasjeckanog crvenog

krompira, na kockice • 250g sjeckanog paradajza iz konzerve • 2 kašike rendane tamne čokolade • 1 kašičica mljevenog bijelog luka • Vegete po ukusu • 400ml goveđeg bujona • 1 šolja crvenog vina (Merlo) • 1 praziluk, samo bijeli dio, sitno nasjeckan

DELIKATES

Kakao stek sa viski-pančeta nadjevom • • • • • • • •

Za stek: 1 kašika kako praha 2 kašičice slatke paprike 1 kašičica smeđeg šećera ¼ kašičice ljute papričice (cayenne) Morska so, krupna 3 steka 1 kašika maslaca

Za nadjev: • 4 lista pančete, isjeckano na kockice • 1 praziluk, bijeli i zeleni dio, sitno nasjeckan • 1 kašika višenamjenskog brašna • ½ šolje viskija • 3 šolje pilećeg bujona • 2 lista lovora • ½ šolje pavlake za • kuvanje • 1 kašika maslaca • 2 kašike svježe nasjeckanog peršuna • Morska so i biber

Priprema: Pomiješajte kakao, papriku, šećer, ljutu papričicu i 2 kašičice soli, te time istrljajte meso i pustite na sobnoj temperaturi da upija 30 minuta.

U međuvremenu, pančetu zapržite u većem neljepljivom tiganju, oko 5minuta, dok ne postane hrskava. Izvadite na kuhinjski ubrus. U tiganj dodajte praziluk i kuvajte oko 3 minuta, dok ne omekne. Dodajte brašno i dinstajte uz miješanje 1 minut.

Sklonite tiganj sa vatre. Dodajte viski pa vratite na srednju temperaturu. Ako se alkohol zapali, pustite plamen da utihne. Sačekajte da počne da krčka, povremeno promiješajte i kuvajte tako dok se sos blago ne zgusne, poslije oko 2 minuta. dodajte bujon i lovor lišće.

Pustite da provri na srednje-jakoj vatri i kuvajte oko 8 minuta, ili dok se smjesa ne smanji za oko ¼ volumena. Umiješajte pavlaku za kuvanje i pustite da krčka, miješajući povre-

meno, dok sos počne da oblaže kašiku – ukupno oko 7 minuta. umiješajte maslac, sačuvanu pančetu i peršun; posolite i pobiberite.

Držite na toplom.

Veliki gusani tiganj ugrijte na jakoj vatri 3 minuta. dodajte 1 kašiku maslaca; kad se otopi, dodajte stek i pržite dok se ne formira tamna kora – 8 minuta sa svake strane. Prebacite na dasku za rezanje i pustite da odmori 5 minuta. posolite. Poslužite sa nadjevom.

Choco pizza DJEČIJI FAVORIT

Pica tijesto: • ½ šolje tople vode • 2 kašičice instant suvog kvasca • 2 šolje višenamjenskog brašna + još za miješenje • 1 kašičica soli • 3 kašike maslinovog ulja + još za posudu

U šolji pomiješajte kvasac i toplu vodu, pustite 5 minuta da stoji. Pomiješajte brašno i so, te umiješajte ulje i na kraju kvasac.

Ukoliko posjedujete procesor hrane, ubacite sve sastojke i miješajte tik dok se tijesto ne oformi. Isto naravno možete postići električnim mikserom, sa metlicama za tijesto, ili pak ručno. Ukoliko ste koristili bilo koju vrstu aparata, tijesto izbacite na pobrašnjenu površinu i mijesite oko 1 minut, dok ne postane mekano. Potom ga prebacite u nauljenu vanglu i okrenite jednom, da se namasti i sa druge strane.

Prekrijte posudu sa tijestom prozirnom prijanjajućom folijom i ostavite na toplom mjestu van promaje oko 1 sat, ili dok se volumen tijesta udvostruči. Udarite tijesto da splasne i formirajte od njega loptu.

TIP: Tijesto možete koristiti odmah ili ga držati u frižideru 1 cijeli dan prije upotrebe.

PREPORUČUJE RESTORAN PUB 013

9

Palačinke u šatou od čokolade Fil: • 1 dcl neutralne pavlake (Gran Cucina) • 30 g čokolade za kuvanje • 30 ml crnog vina • 30 g oraha, mljevenih • 1 kugla sladoleda (vanila) Palačinke: • 1/2 dcl vode • 1/2 dcl mlijeka • 200 g brašna • 1 jaje • 5 g vanilin šećera

Priprema: 10 minuta 1. Palačinke pripremiti na uobičajen način: u dublju posudu staviti pola dcl vode, pola dcl mlijeka, 200 grama brašna, jedno jaje i pet grama vanilin šećera. Mutiti mikserom dok se ne dobije glatka smjesa. Palačinke potom pržiti u tiganju, pa napraviti fil.

2. Staviti 1 dcl neutralne pavlake da provri sa 30 grama čokolade. Kuvati 5 minuta pa dodati crno vino te sačekati da alkohol ispari još pet minuta. Potom dodati orahe i promiješati da se sve sjedini, skinuti sa vatre i filovati palačinke.

3. Filovanu palačinku vratiti u tiganj dva minuta da se prokuva u ostatku fila.

Kuvarica: Olivera Maraš

Restoran: PUB 013, Radno vrijeme restorana: 08-24, Broj za rezervacije 067 642 - 089, Adresa: Vaka Đurovića- sjeverna tribina Stadiona Budućnosti

37

ČETVRTAK, 18. 7. 2013.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI P Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima.

Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Podgorica, Donja Gorica, porodična kuća lux 460m2, plac 500m2, cijena 195.000e. Može dokup plac. Kombinovano plaćanje: keš, obezbijeđen kredit od 50-80.000e. Tel.067/824-411

AS NEKRETNINE PRODAJA

-T.Put „Cijevna“, 89m2 / IV, 78.000e - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e -S.A”SPONA, 70m2 / II, 61.000e -Centar, N.Miloševa, 21m2 / I, 33.600e -Zabjelo, 28m2 / II, 28.000e, nov -Kod Univerziteta, 42m2, vis.priz.

47.000e -D.bolnica, 38m2 / I, 41.000e, nov -B.S.P.Cetinjskog, 45m2 / IV, 51.000e -Delta “Čelebić”, 53m2 / V, 65.000e, useljiv

I

Novaka Miloševa 32

„Gintaš“, 70m2 / I, 270e, namj.

Gintaš, 40m2, namj. 200e Delta „Čelebić“, 50m2 / V, 300e, namj.

Delta „Abex“, 40m2 / II, 220e, prazan S.A. Bulevar, 64m2 / I, 200e, prazan Centar, 42m2 / I, 300e, namj.

Vez.most, 70m2 / I, 300e, prazan B.Jedinstva, 85M2 / I, 450e, namj.

Blok V Vojna, 80m2 / IV, 350e, namj.

Centar, 80m2 / I, 450e, namj.

asnekretnine@t-com.me

PRODAJA Kralja Nikole, 26,5m2/I, namj., 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar Kod Sportskog, 42m2/II, 45000e V.most, 45m2/I, 51500e, odličan Delta (Univerzitetska), 53m2/V, 59500e, odličan S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 V.Karadžića, 43m2/IV, 63000e, nov Blok VI (R.kula), 79m2, 74000e, odličan J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Ljubović (kod Kodre), 85m2/I, 85000e sa garaž.

Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2

Prodajem novu kuću, 180m2, kod Hemomonta sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel. 069/567440 Beograd, Vračar prodajem jednosoban stan 53 m2. Namješten, odmah useljiv, ekstra, novogradnja. Tel.0038269325340, 067/609-141

IZDAVANJE

069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

IZDAVANJE

Ispod Gorice, 56m2/II, namj., 400e, sa garažom V.most, 25m2/I, namj., 200e V.Karadžića, 45m2/III, namj., nov, 350e Zagorič (Cijevna), 40m2/II, namj., nov, 350e Kod hotela ‘’City’’, 45m2, namj., 320e Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e S.A. (Čelebić), 28m2/V, namj., 200e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e

P Četvoročlanaporodicatražikućuilistan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini.

Tel.067/596-660 Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1756: Ljubovic, 81/pr n 62: P.Morace, 59/IV 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

1810: Zabjelo, 76/IV 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 289: Blok V, 60/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II 850: P.Morace,56/I

635: St.Aerod, 50/VI 472: St.Aerodr, 41/II 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 418: St.Aerodr, 78/V 1979:P.Morace, 38/I 2064:St.Aerodr, 59/I 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI 1138: Blok V, 75/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992

020-651-829

2130: Delta, 56/V n 150: Centar I, 80/III n 2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370-629

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e.

Tel.067/666-966

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616

Izdajem namještenu kuću. Novogradnja – Masline. Tel.067/553794

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, preko čitave godine, na duži period. Fiksno 250 eura.

Prednost blizu stare osnovne škole.

Tel.067/325-323 K Kupujem jednosoban stan u Podgorici. Tel.069/407-346 PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil.

Tel.067/390-767 Podgorica, Donja Gorica, placevi 760m2, 870m2, 1.750m2 i 3.360m2.

Sve urbanizovano. Kombinovano plaćanje, keš. Obezbijeđen kredit od 20.000 do 70.000 e. Tel.067/824-411

38 U Grahovu na prodaju 8.600 m2 zemljišta. Put, voda, struja.

Tel.069/558-389 VOZILA/AUTO DJELOVI

čETVRTAK, 18. 7. 2013.

MALI OGLASI Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Vršim sve usluge moleraja.

Krečenje 0,50e po kvadratu.

Tel.067/427-850 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

NASTAVA

KUĆNI LJUBIMCI Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana. Na poklon i sterilizacija. Tel.067/9092479

LIČNO Oženjen, 35 godina, veoma potentan, upoznao bi damu ili par radi intimnog druženja. Kontakt SMS-om. Tel.067/509-499

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342392 Klime, svi modeli, split, multi, kasete, parapatne inverteri, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501209 www.klimescepanovic.com

RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605 Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 300 eura.

Tel.067/249-299

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Potrebni taksi vozači sa poznavanjem grada u Budvi.

Tel.068/079-977 Potrebna mlađa ženska osoba po mogućnosti studentkinja za čuvanje dvoje djece školskog uzrasta.

Tel.067/422-727

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice.

Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188 Valjak za peglanje, njemački, malo korišćen, kao nov, hitno.

Povoljno. Tel.069/420-435

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102 Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno.

Tel.068/222-188

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

čETVRTAK, 18. 7. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40.

Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05.

Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50.

Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40.

Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20.

Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30.

Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25.

Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM FILM

06:00 Serija: Tajna starog mosta/r 06:45 Serija:V.I.P./r 07:30 Exploziv/r 07:50 Exkluziv/r 08:10 Serija:Ranjeno srce/r 09:00 Tačno 9 10:00 Serija:Odbačena/r 10:45 Serija:Ponor ljubavi/r 11:30 Serija:Tajna starog mosta 12:15 Serija:Nesreće u vazduhu 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:V.I.P. 14:45 Serija: Dva i po muškarca/r 15:05 Serija:Tračara/r 16:00 Serija:Ranjeno srce 17:00 Serija:Odbačena 17:50 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:40 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Ponor ljubavi 20:15 Serija:Tračara 21:00 Radna Akcija 22:00 Dosije 23:00 Serija: Nesreće u vazduhu/r

PRVA Tačno 1 13.00

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.05 Univerzum-dok. serijal 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Djevojački institut/r 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 14.10 Više od ljeta/r 15.30 Dnevnik 1 16.05 Serija:Odjeljenje za specijalne žrtve 17.00 Serija: Djevojački institut 18.10 Više od ljeta 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija:Odjeljenje za specijalne žrtve 21.00 Strani dok. program: Kina trijumf i prevrat 22.00 Dnevnik 3 22.30 Više od ljeta 23.30 Igrani serijal: Očajni roditelji 00.00 Vijesti

RTCG 1 Dnevnik 3 22.00

06:50 06:55 11:00 11:50 12:00 12:40 14:15 15:00 15:40 15:50 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 22:00 23:30 23:45 01:00 01:15

City kid’s Dobro jutro Moja velika svadba City Tačno u podne Farma – specijal/r Serija: Naslednici Serija: Simar Teen pleme City Serija: Premijer Serija:Neželjene Serija:Mješoviti brak Info Monte Kuvanje i muvanje Serija: Mala nevjesta Farma – specijal Neobjavljene priče Sve za ljubav Teen pleme Balkanske prevare City Film: Povezani vremenom

PINK Sve za ljubav 22.00

07:00 10:00 10:07 11:07 12:00 13:07 13:50 14:00 14:07 15:25 16:00 16:30 16:50 16:55 17:40 18:30 19:10 19:55 21:15 21:30 22:00 22:15 22:25 23:10 00:45

Boje jutra Vijesti u 10 Kako vrijeme prolazi/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Extra lifestyle Vijesti Serija: Asi/r Serija:Kad lišće pada Boje jutra, specijal Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija:Silikonske ljepotice Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Kako vrijeme prolazi Serija:Asi Extra lifestyle Bez granica Vijesti u 10 Sport Serija:Istražitelji iz Majamija Film:Iskra Extra lifestyle

VIJESTI Serija: Bandini 13.07

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5/r 11:00 Radio u boji 12:00 Film/r 14:00 Film/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Film 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji: Summer dj

ATLAS Forum 18.00

TV PREPORUKA ISKA Vijesti 23.10

Bajron i Nina voze se iz Čicaga u Los Angeles gdje Nina počinje studirati, no prisiljeni su zaustaviti se u malome zabačenom gradiću. Nenaviknuti na suočavanje s rasizmom i zadrtošću u mjeri u kojoj se očuvao u ovome ruralnom mjestu, Bajronova reakcija na predbacivanja, pogrdne nazive i prijetnje brzo dovede do bitke za preživljavanje, a par iz Čicaga sam je i brojčano nadjačan.

08.30 Serija:Naša ljeta 09.15 Dok. program: Egipćani/r 10.05 Više od ljeta/r 11.05 Program za djecu: Tamo gdje dobrota raste 12.00 Vijesti 12.30 Film 15.00 Zapis /r 17.00 Serija:Izlog strasti 17.35 Muzika 19.00 Crtani film : Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 2 20.10 Serija:Krtice 21.00 Serija 21.50 Serija:Medium 22.35 Dok. program:Egipćani/r 23.25 Film

RTCG 2 Crtani film : Sali Bolivud 19.00

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se...

10:20 Ekstremno sportski program 11:45 Jakanje 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 18:15 Konzilijum 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker

777 Na domaćem terenu 15.45

08:30 Aljazeera 09:00 Lijek iz prirode 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik informativni program 20:15 Plodovi zemlje 22:10 Interfejs 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Plodovi zemlje 20.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija. “Otvorena vrata” 09.40 Gastronomad 10.00 Vesti 10.05 Sasvim prirodno 10.35 Moja lepa Srbija 11.05 Vesti 11.10 Via militaris - Koridor 10 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina”13.15 Evronet 13.20 Film: “Živi svet okeana” 14.40 Stranac u Srbiji 15.10 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.27 Put oko sveta 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 21.05 Film: “Uljez” 23.05 Oko 23.35 Dnevnik 23.50 Serija: “Mesto zločina” 00.40 Evronet RTS 2 08.09 Pink Panter, animirana serija 08.21 Zooteka plus-08.49 Znakopis-09.05 Večni sjaj detinjstva, školski program-09.34-Velikani -09.40-Pozitivna energija 10.30-Trag u prostoru 11.00 Obrazovni program 11.25 U svetu 11.55 Aleksandar Serdar svira

Mocarta 12.30-Beokult-13.00 -Školski program 13.00 Trezor 14.00 Zooteka plus -14.28 Znakopis 14.44 Večni sjaj detinjstva, školski program 15.13 Velikani -15.22 -Datum 15.45 TV lica-16.35-Tur d Frans, prenos-17.35 Serija: “Heroji” 18.20 Guča: Orkestar Bobana Markovića 18.50 Plesna akademija, animirana serija-18.50 Preci i potomci 19.35 Pink Panter, animirana serija 19.47 Verski kalendar -20.00 Život i standardi 20.30 Metropolis-21.00 Serija: “Heroji” 21.50 Koncert Šabana Bajramovića 23.25 Tur d Frans, pregled 23.50 Guča: Orkestar Bobana Markovića 00.55Trezor HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vesti 10.15 Dokumentarni film 11.10 Dokumentarni film 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.22 Dr Oz 14.45 Film: “Tigrovo srce” 16.25 Kič 17.15 Hrvatska uživo 17.43 Kuvarski duet 18.15 Serija: “Hartlend” 19.15 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Stipe u gostima” 20.40 Turistička klasa 21.10 Kratki susreti 21.42 Serija: “Borgen - sedište moći” 23.25 Film: “Kućno vaspitanje” 01.03 Dr Oz

07:03 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Putopisi /r.

12:00 Crtani film -Mumijevi 14:20 Auto Shop /r.

16:00 Serija: Distrikt /r.

16:45 Majstor kuhinje 19:00 Muzički +program 19:30 Crtani film /r.

20:02 PG Raport 21:00 Info 21:35 Zelena patrola 21:45 Montena Business Broadcasting 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Crtani film - Mumijevi 12.00

DANAS U GRADU HRT 2 10.45-Rekonstrukcija -12.05 -Šaptač psima 13.00 Toskana na tanjiru 13.11 Serija: “Doktor Hu” 13.54 Serija: “Degrasi” 15.10Sad ili nikad 15.38 Ružiona-16.31 Osmi kat-17.17 Serija: “Dolina sunca” 18.05-Siti folk -18.30-Dokumentarni film -20.00 -Serija: “Gli” -21.00 -Film: “Džingis Kan - ratnik i vladar” 23.00-Serija: “Roditelji i deca” 23.42-Serija: “Dva i po muškarca”-00.02 Serija: “Ubistvo” HBO 09.50 Film: “Prvih dvadeset miliona” 11.35 Film: “Mačak u čizmama” 13.05 Film: “Smeđi šećer” 14.50 Film: “Hugo” 16.55 Film: “Muzička sekcija - Na turneji” 18.20 Film: “Dvostruka pobeda” 20.05 Film: “Leto za pamćenje” 21.50 Trg Tahrir 22.30 Serija: “Razgolićeni” 23.00 Serija: “Spartak” 00.50 Film: “Projekat Iks” FOX LIFE 10.55 Džejmi Oliver - revolucija u ishrani 11.50 Serija. “Ludnica u Klivlendu” 13.30 Porodično blago Džina Simonsa 14.20 Projekat Modna pista 15.55 Serija: “Džordanino raskršće” 18.25 Serija: “Očajne domaćice” 20.55 Serija: “Telo je dokaz” 21.50 Serija: “Džordanino raskršće” 22.40 Serija. “Šapat duhova” 23.30 Se-

rija: “Telo je dokaz” 00.20 Serija: “Džordanino raskršće” FOX CRIME 13.15 Serija: “Mornarički istražitelji” 14.10 Serija: “Nepogrešivi instinkt” 15.00 Serija: “Imitator” 15.55 Serija: “Novi stari slučajevi” 20.00 Serija: “Mornarički istražitelji” 20.55 Serija: “Nepogrešivi instinkt” 21.55 Serija: “Imitator” 22.45 Serija: “Zločinački umovi” 23.40 Serija: “Medijum” ARENA SPORT 13.00 Fudbal: Real Madrid - Borusija Dortmund 15.00 Fudbal: Bahia - Korintians -17.00-Fudbal UEFA: Masters of European Football Ep 05 -17.30-Fudbal UEFA: Masters of European Football Ep 06 18.00 Fudbal: OFK Beograd - Partizan 20.00-Odbojka, SL: Brazil - Bugarska 22.00 Fudbal: Atletiko MG - Nevels SPORT KLUB 11.00 Tenis: ATP Hamburg, prenos osmine finala-11.00 Tenis: VTA Baštad, prenos osmine finala -18.00 -Vesti -18.15-Na današnji dan 18.30 Premijer liga, Pik sezone -19.15 Magazin Premijer lige 19.45 Tenis: ATP iza kulisa 20.15 Tenis: VTA Baštad i ATP Hamburg, osmine finala 22.00 Atletiks -22.30 Pregled ruske lige 23.00 Svetski sportski magazin

BIOSKOP CINEPLEXX

Usamljeni rendžer 17:15; 20:00; 22:00; Violet and Daisy 21:40 ; Velika iluzija 20:30; 22:50 Mlađi referenti 15:45; 18:00; 20:15; 22:40; Univerzitet za monstrume 3D sinhronizovan 15:30; 17:30 ; Univerzitet za monstrume digital sinhronizovan 16:30; Živjela Francuska 19:30 ; SVJETSKI RAT Z/3D 17:40; 19:45; 22:30 : Čovjek od čelika 3D 19:00; 21:20 ; Čovjek od čelika digital 16:00 ; Mamurluk 3 18:30 ; Čuvari tajnog kraljevstva 15:15