ce 20 nt i
VELIKA nagradna igra
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me
6.feb - 9.apr
61
vrijedna nagrada
pravila na strani
PETAK, 8. 3. 2013. BROJ 484/ GODINA II
28
MIOMIR MUGOŠA ● 2
NAŠOJ ZEMLJI NE PRIJETI UKIDANJE BEZVIZNOG REŽIMA
CRNA GORA NIJE NA CRNOJ VIZNOJ LISTI
Povukao bih se sa funkcije da sam se umorio
SVAKOG PETKA DODATAK ULCINJ ● 15
● Ukidanje viza bi neopravdano ograničilo slobodu putovanja za pouzdane putnike i otežalo poslovne kontakte, kaže za DN njemački ambasador Pius Fišer
SAMO ZA NAŠE ● 14 ČITATELJKE, 8. MAR TA U DNEVNIM NOVINAMA POKLON KUPONI SA BROJNIM POPUSTIMA
DAN ŽENA ● 11
Umjesto poklona, pune ruke problema MALOLJETNICI ● 13
Pokušaj ubistva u pljevaljskoj srednjoj školi
● Iako za Crnu Goru nema opasnosti, pregovori o mehanizmu suspenzije bezviznog režima za zemlje zapadnog Balkana još traju, rekla je za naše novine izvjestiteljka EP Tanja Fajon
Masovni otkazi zbog zapošljavanja uoči izbora
PRESUDA ● 2
Acu Đukanoviću država više plaća skoro 10 miliona KAP drma Vladu
● 17
PROBLEM ● 9
S
udija Osnovnog suda u Podgorici Natalija Boričić donijela je odluku kojom je obavezala državu Crnu Goru da bratu premijera Mila Đukanovića Acu Đukanoviću isplati više od devet miliona eura zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o kupoprodaji zemljišta u podgoričkom naselju Momišići, na kojem se nalazi zgrada MUP-a, takozvana “Limenka”. To je ujedno tri puta veći iznos od 3,3 miliona eura, koji je 2010. godine platio za zakup zemljišta u Momišićima, ko j e s e prostire na p ovršini od 7.637 kvadrata.
LUKA ĐORĐEVIĆ ● 30
VESELIN VUJOVIĆ ● 29
U Zenitu sadaddas asd vjerujemo u titulu
Jugoslavija je bila čudo neviđeno
od izbora za predsjednika
UKUSNO ● 36
Paradajz čorba sa narandžom
2
Tema dana
PETAK, 8. 3. 2013.
MIOMIR MUGOŠA
EDITORIJAL
Povukao bih se da sam se umorio
Tri priče
Gradonačelnik Podgorice napomenuo da se afera neće odraziti na izborni rezultat predsjedničkog kandidata DPS
ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik
Vasilj Karadžić
Čuo sam, svojevremeno, priču o jednom tipu, stalno je nešto maltretirao svoju ženu, tukao je nebrojeno puta, u Hitnoj su je svi znali, on se samo iživljavo, nije prestajao. Onda je sreo drugu ženu, nešto mlađu, otišao sa njom, razveo se od one prve. A ta prva žena, bar su mi tako pričali, to doživjela kao da je Bog konačno pogledao. Naravno, bez obzira što je odjednom postala samohrana majka, sa malim djetetom, bez prevelike pomoći zajednice. Ipak, kako je njen bivši muž u svojoj novoj vezi bio obično zaljubljeno trčkaralo koje se trudilo da svojoj novoj ženi ugađa na sve načine, povremeno je svraćao do one prve, valjda, ne bi li ostao u kondiciji, pa je nastavljao da je maltretira i tuče. No, tome je došao kraj kada je njegova bivša žena pokupila dijete i otputovala u jednu od zemalja Evropske unije i uz malu podršku tamošnjih službi dobila neophodnu pomoć i počela novi život, daleko od nasilnika. Istina je, nije baš željela da živi u drugoj državi, ali kako nije imala nikakvu zaštitu u ovoj svojoj, nije imala ni naročitog izbora. O njoj, svi su govorili samo jedno. Spasila se. Pa, bez obzira na cijenu koju je platila. Nego, nije tu kraj priče. A i onaj već pomenuti Bog je odlučio da malo uplete svoje prste. Dakle, nakon nekoliko godina trčkaranja oko nove žene, onaj bivši muž i nasilnik nije baš uspijevao da svoju novu družbenicu u potpunosti zadovolji, upleo se u nekakve prevare sa novcem, jedno veče mu zakucala policija na vrata, skembali ga u “crnu maricu”, niko više nije čuo za njega. Tek, ova priča bi morala da bude ona sa hepiendom, ali je epilog malo nejasan. Jer, ispalo je da su važnije ukradene pare nego pretučena žena. A ispalo je da i zakon nije bio toliko jak da se suprotstavi jednom nasilniku. Svejedno, ta priča je završena. I to bi, na kraju krajeva, baš bilo super da ne znam još nekoliko ovakvih priča. A znaju ih i neki moji poznanici, o tome pričaju ispod glasa, svaka se završava nemoćnim širenjem ruku. Znači, svi znamo. A znamo i da je nužna promjena zakona, prihvatanje nekih evropskih mjerila, dovoljno dalekih od našeg primitivizma, kukavičluka ili… kako se već sve to zove. A znam i još jednu priču. Ova je sa šanka, malo je veselija. Tada, predložio sam jednom svom starijem prijatelju da je vrijeme da idemo doma, da smo okasnili, da nije fora prema ženama koje nas, možda, čekaju. A on, onako prosto i prostodušno, odgovorio mi je. “Ne spominji mi to. Vjeruješ li, ne bi mi valjala ništa ta rabota da me žena sada ostavi. Bogomi bi me dobro zafrknula…” Tu sam rečenicu zapamtio. Zato, vrijeme je za treću priču. Mnogo je kratka. I glasi – budite pažljivi prema svojim ženama. Nemojte da im pažnju upućujete samo za 8. mart. “Udvarajte se malo svojoj ženi – kao da vam nije žena, kao da vas ne voli, kao da ima nekog drugog, kao da može da bira. A žena nije nezahvalna. Na tu pažnju ona će odgovoriti sa mnogo dobrote – kao da vas voli, kao da nema drugog, kao da ne može da bira.” (Duško Radović)
Meteo 06:03 16:44
Izlazak Sunca Zalazak Sunca
A
fera “Snimak” je samo pokazala da je Demokratska partija socijalista najodgovrnija partija i ovaj atak na nju i njeno članstvo će završiti kao i ostali napadi, poručio je gradonačelnik Podgorice i funkcioner DPS Miomir Mugoša.
Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša saglasan je sa ocjenom svoje partije da je afera “Snimak” samo još jedan pokušaj alibija izbornog poraza, “jer ne možete vi nekoga na silu natjerati da glasa za vas ako on to ne želi”. “Naravno ne možemo biti odgovorni za ono što nijesmo uradili, ali ako nešto planiramo i radimo, nije to nikakva specijalna tajna, to radi svaka partija, ozbiljna i odgovorna. Pokušava, dakle, da nametne svoje političke stavove, da da svoje predstavnike, u koje će građani imati najviše povjerenja”, rekao je prvi čovjek Podgorice, dodajući da će biti prilike da pojedine međunarodne finansijske institucije prekontrolišu da li je bilo zloupotreba. Mugoša je uvjeren da afera ne može negativno da se odrazi na rezultat predsjedničkog kandidata DPS Filipa Vujanovića. “Mislim da se ova afera može samo pozitivno odraziti na rezultat predsjedničkog kandidata DPS Filipa Vujanovića. Ovo je još jedna potvrda koliko mi brinemo o građanima, o našim podržavaocima, članovima i simpatizerima”, rekao je prvi čovjek glavnog grada. Kada je riječ o spekulacijama o njegovom povlačenju sa funkcije, gradonačelnik, Mugoša je rekao da bi se povukao sa posla da se umorio. Međutim, kako je napomenuo, u jako dobroj je psiho-fizičkoj kondiciji i u vremenu krize pokušava da sa timom saradnika učini sve da glavni grad funkcioniše bez teškoća i problema i da redovno servisira obaveze prema zaposlenima i prema trećim licima. Mugoša, koji inače sjutra slavi 13 godina od kako obavlja funkciju prvog čovjeka Podgorice, napominje da su redovni lokalni izbori u Podgorici
predviđeni za sljedeću godinu, te da nema razloga da se održe ranije. On nije precizirao da li će se ponovo kandidovati za gradonačelnika. “O tom potom, da kucnem, glavni grad vrlo dobro funkcioniše u veoma složenim i teškim okolnostima. Što se tiče pominjanja termina, re- dovni izbori za lokalnu vlast u Podgorici su sljedeće godine. Ne može nijedna partija niti bilo ko diktirati bilo kakva kadrovska rješenja, bez obzira o kome se radilo i kojem nivou kadrovskog odlučivanja, na bilo kojem nivou državne i lokalne uprave, samouprave, Vlade”, kazao je on.
DPS ne obmanjuje Albance Mugoša je kazao da je konsultativni referendum u Tuzima predviđen za kraj septembra, te da nema nikakve veze “hoće li biti koji dan prije ili dan ili nedjelju kasnije”. On je ipak naglasio da nije realno da se u ovoj kalendarskoj godini očekuje prekompozicija iz gradske opštine u samostalnu opštinu. Mugoša je istakao da je prisustvovao sastanku između DPS i nacionalnih albanskih partija. “Samo je jedan od predstavnika tih partija, bez obzira koliko oni imaju članova ili koalicija, bio protiv toga i tražio je nešto ekstra. Svi drugi su se usaglasili da idemo po zakonu na ovaj način na koji je krenula legitimno Skupština gradske opštine Tuzi”, rekao je Mugoša.
REORGANIZACIJA
Vlada će imati 14 savjeta Vlada će u svojoj nadležnosti imati 14 savjeta i drugih tijela dok će njih 55 biti u nadležnosti resornog ministra, saopšteno je juče na sjednici Vlade. Kako je saopšteno, polazeći od definisanih nadležnosti i odgovornosti za praćenje sta-
nja, predlaganje i preduzimanje mjera u pojedinim oblastima društvenog života, očigledno je da dalje aktivnosti treba usmjeravati isključivo na osnovu principa da Vlada treba da obrazuje samo one savjete ili tijela koji su u funkciji dava-
nja predloga i mišljenja Vladi u vezi sa ostvarivanjem njenih ustavnih funkcija, a da savjete i druga tijela koji su u funkciji razmatranja pitanja iz nadležnosti ministarstva obrazuje ministar, u skladu sa svojim ovlašćenjima.
PRVA BANKA EURO FOND
Crna Gora
JADRAN:
More talasasto poslije podne umjereno talasasto. Vjetar istočni i jugoistočni umjeren povremeno na udare i jak. Temperatura površine mora na otvorenom oko 15 stepeni.
DANAS
Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje
Oblačno sa kišom u drugom dijelu dana i tokom noći na jugu jača kiša sa grmljavinom. U višim predjelima na sjeveru pojačan južni vjetar.
Danas
Sjutra
min oC max oC
min
8 9 10 11 10 5 4 2 6 6
9 10 11 11 10 6 5 3 6 7
13 14 15 15 14 9 8 5 13 14
SJUTRA
oC
max oC
14 15 16 15 15 10 10 7 15 15
Pretežno oblačno sa kišom u drugom dijelu dana manje kiše ponegdje i djelimično razvedravanje. Na krajnjem sjeveru vrlo slaba kiša
Da se šefovi dogovore U podgoričkom Privrednom sudu juče su licem u lice suočeni svjedoci Bojša Šotra, predsjednik Borda direktora Euro fonda, i Petrašin Kasalica, savjetnik direktora Prve banke, kako bi se utvrdile činjenice u vezi sa protokolom koji su u septembru 2009. godine dogovorile te dvije firme, a koji, kako tvrdi tužilac, nije sproveden do kraja. Kasalica kao svjedok Prve banke ponovio je da je šest puta pozivao Šotru da potpiše protokol koji su uz saglasnost nadležnih u Prvoj banci i Euro fondu dogovorili, međutim, to se nije dogodilo. Kasalica tvrdi da se i fizički u međuvremenu vidio sa Šotrom u njegovoj kancelariji, te da mu je ovaj
na pitanje što ne potpišu protokol kazao: “Petre, pusti neka se šefovi dogovore”. Šotra nije sporio viđenje sa predstavnikom Prve banke, ali
je osporio potpis, koji je po svjedočenju Kasalice dokaz da je protokol nastao “saglasnošću volja”. Negirajući potpis, Šotra je sumnju stavio i na pečat, koji se nalazio na jednom od ugovora, zbog čega su pravni zastupnici zatražili vještačenje potpisa Bojše Šotre i pečata Euro fonda. Ročište je odloženo za 23. mart. Spor biznismena i prijatelja Aca Đukanovića i Veselina Barovića se vodi jer Euro fond nije vratio Prvoj banci kredit vrijedan 4,1 miliona eura na osnovu protokola potpisanog 2. septembra 2009. godine, kojim je Eurofond preuzeo kredite za više fizičkih lica kojima je ovaj fond bio žirant. I.B.
Tema dana
PETAK, 8. 3. 2013.
3
Crna Gora nije na crnoj viznoj listi BEZ BRIGE ZA SADA
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Pius Fišer za Dnevne novine kaže da broj azilanata iz naše države ne bi opravdao vraćanje viza Fajon
Miraš Dušević
Fišer
C
rna Gora se za sada ne nalazi na crnoj viznoj listi i ne prijeti joj ukidanje bezviznog režima, saznaju Dnevne novine iz Brisela. No, stiže i jasna poruka da zemlje zapadnog Balkana, pa i Crna Gora, moraju da iskoriste svoje kapacitete kako bi se angažovale i spriječile ponovno uvođenje viza za svoje građane. Jasno je i kako mogu to da učine. Broj azilanata mora biti minimalan.
Izvjestiteljka Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju Tanja Fajon za DN je potvrdila da još traju pregovori o mehanizmu suspenzije bezviznog režima za zemlje zapadnog Balkana. Amasador Njemačke u Crnoj Gori Pius Fišer za DN kaže da broj azilanata iz Crne Gore trenutno ne bi opravdao ukidanje bezviznog režima. Naprotiv, to bi, poručuje on, neopravdano ograničilo slobodu putovanja za pouzdane putnike i otežalo poslovne kontakte. Ambasador Fišer kaže da 2012. neke države članice Šengena bilježe porast zahtjeva za azil, iz Srbije i Makedonije posebno. “Pošto je ovo očigledno zloupotreba zakona o političkom azilu, ministri unutrašnjih poslova tih šengenskih država članica koji su zaduženi za imigraciju sada razmatraju različite opcije zaustavljanja priliva ilegalnih ekonomskih migranata, jer to postaje sve veći ekonomski i socijalni teret za neke opštine u Njemačkoj i drugdje. Ukidanje bezviznog režima za građane zemalja iz kojih ovi azilanti potiču bilo bi posljednje sredstvo i moglo bi se sprovesti samo na osnovu konsenzusa svih država Šengena. Za sada još nijesmo dostigli tu tačku. Na vladama
Prošla ª golgotaº Analitičar Srđan Vukadinović za DN kaže da je Crna Gora prošla “golgotu” kada su trebale vize za ulazak u skoro svaku zemlju Evrope. Međutim, poručuje da je danas Evropa na granicama Crne Gore. “Nema logike očekivati da Crna Gora, koja je jedan mali ambijent, koja ne pravi nikakve probleme regionu i EU, koja poslušno izvršava sva naređenja Brisela vezano za integracijske tokove, može doživjeti da joj vrate vize. Crna Gora je primjer odnosa kako bi trebalo da se ponaša u pretpristupnim pregovorima sa EU. Mislim da se upozorenje vezano za ukidanje viza prije svega odnosi na Bosnu i Srbiju, i da tim potezom EU pokušava da upozori te dvije zemlje da se malo upristoje i krenu ozbiljnije ka evropskim integracijama.” zemalja iz kojih potiču azilanti jeste da poboljšaju socijalnu integraciju i mogućnosti za zapošljavanje tih ljudi, koji uglavnom pripadaju etničkim manjinama.
DRŽAVA PLAĆA
Acu Đukanoviću deset miliona za ª Limenkuº Aco Đukanović
Sudija Osnovnog suda u Podgorici Natalija Boričić donijela je odluku kojom je obavezala državu Crnu Goru da bratu premijera Mila Đukanovića Acu Đukanoviću isplati preko devet miliona eura zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o kupoprodaji zemljišta u podgoričkom naselju Momišići, na kojem se nalazi zgrada MUP-a, takozvana “Limenka”. To je ujedno tri puta veća cijena od 3,3 miliona eura, koje je 2010. godine platio za zakup zemljišta u Momišićima, koje se prostire na površini od 7.637 kvadrata. “Presudom Osnovnog suda u Podgorici obavezana je tužena država Crna Gora da tužiocu na ime naknade štete razlike u cijeni predmetne nepokretnosti isplati iznos od 667.268,76 eura, a na ime naknade štete izmakle dobiti za period od 26. 5.2010. do 17. 5. 2012. godine iznos od 8.488.646,83 eura sa zateznom kamatom od 17. 1. 2013.godine”, navela je Ivana Becić, portparolka Osnovnog suda u Podgorici.
Đukanović je tužbeni zahtjev podnio u junu prošle godine, nakon što je Vlada odbila da mu isplati obeštećenje zbog neispunjenih obaveza iz ugovora o kupoprodaji spornog zemljišta. On je prethodno tražio raskidanje ugovora, jer Ministarstvo unutrašnjih poslova ni nakon četiri godine nije iselilo objekat u kojem se sada izdaju lična dokumenta. Đukanovićev zastupnik, advokat Vido Đukanović, nakon izrađenih nalaza vještaka finansijske struke tražio je odštetu od 9.200.000 eura sa kamatama, na ime naknade štete izgubljene dobiti, koju je Đukanović bio u mogućnosti da stekne da je izgradio objekat koji je planirao na zemljištu u Momišićima, kao i na ime razlike u cijeni spornog zemljišta na dan zaključenja i dan raskida ugovora. Ukoliko sud ne usvoji takav zahtjev, tražio je skoro milion i po eura izmakle koristi od 2010. do dana raskida ugovora, maja 2012. godine, sa kamatom od dana utuženja. M.V.P.-B.R.
4
Politika
PETAK, 8. 3. 2013.
DESETOGODIŠNJICA ATENTATA NA ĐINĐIĆA
ODGOVOR
Vujanović: Odbacujem Mandićeve optužbe
Predsjednički kandidat Demokratske partije socijalista Filip Vujanović odbacio je optužbe predsjednika Nove srpske demokratije Andrije Mandića da porodica Vujanović stoji iza onoga što se dešava Mandićevom sinu. “Sa indignacijom i ogorčenjem sam pročitao izjavu Mandića. Ne mogu da vjerujem da
se prosto ta vrsta insinuacije upućuje meni i mojoj supruzi”, istakao je Vujanović, dodajući da je pokazao odnos krajnje brige prema tome da se takvi incidenti zaustave i više ne dešavaju. “Mandića ne poznajem takvog i ovo što je izjavio za mene je veliko iznenađenje”, kazao je Vujanović.
IMENOVANJE
Kaluđerović nacionalni koordinator za NATO Vlada je juče imenovala Nebojšu Kaluđerovića, koji je vanjski politički savjetnik premijera Mila Đukanovića, za nacionalnog koordinatora za NATO. Kaluđerović kaže da će kroz ovu novu funkciju u sklopu Savjeta za članstvo u NATO krenuti da što prije završe obaveze u integracijama. Pošto iz međunarodnih institucija dolaze kritike da kaskamo u mjestu kada je riječ o približavanju NATO integracija građanima, Kaluđerović smatra da Crna Gora nije izuzetak ako se uporedi sa ostalim zemljama koje su u posljednjih desetak godina primljene u Alijansu. “Treba razbiti pojedine zablude koje postoje prema NATO-u. Nijedna naša obaveza nije nepremostiva, poboljšaćemo ko-
munikaciju sa građanima”, kazao je Kaluđerović novinarima nakon sjednice Vlade. Vlada je usvojila odluku da Savjet za partnerstvo za mir preimenuje u Savjet za članstvo u NATO koji će nadgledati evroatlantske integracije. N.Đ.
STAV Siguran glas MR MILAN BABOVIĆ
Vrijeme je da jasno donosimo svoje odluke. Da jasno napravimo izbor i iskažemo ga. Nevažeći glas je samo to, nevažeći, nepostojeći, poklonjen, prepušten nekom drugom da napravi tvoj izbor. Iako mladi nisu voljni da svoje vrijeme i energiju troše na političke manifestacije, oni pokazuju spremnost da izađu na predstojeće izbore i tako učestvuju u odluci ko će voditi zemlju u narednom periodu. Naime, kada je riječ o izbornim dešavanjima u Crnoj Gori, mladi nisu ništa manje aktivni od ostalih građana Crne Gore. I mlada i starija populacija u Crnoj Gori, nešto ispod prosjeka uzimaju učešća u izbornim dešavanjima, što je podatak koji je uobičajan za veliki broj modernih demokratija u svijetu. Na predstojećim izborima, može se računati na preko 50% mladih koji će glasati, međutim, iako je zaista veliki procenat aktivnih glasača, među njima nema ni 5% onih koji aktivno učestvuju i u kampanjama. Takođe, postoji tendencija i da će se procenat aktivnih mladih birača povećati, ukoliko uzmemo u obzir one građane Crne Gore koji su tek stekli pravo glasa, ili još nisu imali prilike da ga iskoriste. Naravno, među mlađom populacijom ima i apstinenata, ali pozitivna stvar je što kao razlog apstinenciji mladi navode upravo nezainteresovanost za politička dešavanja. U tom smislu, moramo razumjeti da će uvijek postojati oni koji se ne zanimaju za pojedine sfere pa tako i politiku, i sa tim se treba pomiriti. Sa druge strane, mladi koji bojkotuju izbore iz razloga što ne vjeruju političkim strankama i akterima, mogli bi se motivisati ukoliko bi postojalo lice koje bi im povratilo povjerenje. Takođe, apstinenti su i mišljenja da njihov glas ničemu ne vrijedi, i upravo se ovdje može naći prostora za podizanje svijesti o značaju i vrijednosti svakog mladog glasa. Dakle, iako naizgled nezainteresovani mladi u Crnoj Gori su veoma aktivni kada je riječ o korišćenju svog biračkog prava. Naravno, njihov glas se ne čuje u medijima kao nekada, ali da li je to i potrebno? Čini se da je prošlo vrijeme turbulencija i protesta. Mladi su pokazali i koristili svoju energiju onda kada je to bilo najpotrebnije, posebno kada su 21. maja 2006. godine stvarali svoju domovinu Crnu Goru. Danas, redovno izlaze na izbore i najvjerovatnije će to raditi i u buduće, što jasno pokazuje da je mladima važno ko će biti izabran na predstojećim izborima i ko će ih predstavljati. Kao i do sada mladi neće omanuti u izboru!
Đukanović: Srbija nije tamo gdje je Zoran Đinđić vidio Crnogorski premijer Milo Đukanović napisao je u autorskom tekstu za nedjeljnik NIN, povodom desetogodišnjice atentata na prvog demokratski izabranog premijera Srbije Zorana Đinđića, da bi “bilo bolje i Srbiji, i svima nama, da je Đinđić živ.” “Vjerujem da bi bio ponosan na način kako su Crna Gora i Srbija obnovile svoju državnost. Zoran Đinđić je obezbijedio trajno mjesto i u novijoj crnogorskoj istoriji. Dobro smo se razumjeli i sarađivali, što kroz istoriju nije baš bio čest slučaj kad su u pitanju crnogorski i srpski političari. Ljudski, bilo je zadovoljstvo imati Zorana za prijatelja”, napisao je Đukanović u autorskom tekstu za nedjeljnik NIN. On je podsjetio da je Đinđić govorio da je Evropa kiseonik za Srbiju, status kandidata je očekivao 2004, a punopravno članstvo u EU 2010. godine. “Već je deset godina otkako su ga ubili. Srbija nije tamo gdje je Zoran vidio. Ali, iako kasni, jeste na tom putu...Tadašnji Zoranovi politički protivnici, koji su danas na vlasti u Srbiji, ubjedljivi su zagovornici njene evropske budućnosti. Možda i veći od onih koji su sebe promovisali kao Zoranove sljedbenike. Ima li bolje potvrde ispravnosti kursa Đinđićeve politike”, napisao je Đukanović. Uz prisjećanje na događaje iz privatnog i političkog prijateljstva, on je naveo i kako je Đinđić, prilikom mnogih njihovih susreta, govorio o čvrstoj od-
Vujanović očekuje podršku
lučnosti da bude lider istorijskog zaokreta u državno-političkom razvoju Srbije. “Želio je da Srbiju snažno okrene prema Evropi. Upoređivao je Srbiju sa pretovarenim tankerom koji, ako je na dobrom kursu, ipak prispije u luku. Evropska unija je u njegovoj ilustraciji bila sigurna luka”. Đukanović je ukazao i da je Đinđić “potcijenio i težinu tereta i činjenicu da dio posade nije bio na istom kursu sa njim kao kapetanom”. “Propustio je da uspostavi pouzdanu kontrolu nad nekim važnim državnim polugama. Tako se i moglo desiti da ih drugi iskoriste protiv nje-
ga. I da presude i njemu, i državnoj politici Srbije koju je personifikovao”. “Ko je i zašto ubio Zorana Đinđića? Možda se odgovor djelimično krije u tvrdnji jednog od pripadnika iste filozofske škole koju sam negdje ranije pročitao - da je razlog u tome što je vjerovatno prešao granicu mogućeg… Što je pokušao da promijeni svijet u jednoj totalno razorenoj i nedovršenoj zemlji u kojoj to nije bilo moguće. Možda nije bilo moguće tada, ali vjerujem da sada jeste”, napisao je premijer Crne Gore, povodom desetogodišnjice atentata na Đinđića. J.Đ.
IZ VLADE PORUČENO
Realizovaćemo preporuke EK
Građani Tivta prepoznaju da je državna politika usmjerena na razvoj Tivta, pa se nadam da ni ovoga puta neće izostati podrška, kazao je juče u Tivtu predsjednički kandidat DPS Filip Vujanović. On je obilazeći Porto Montenegro rekao da je zadovoljan što je takav investitor prisutan u Crnoj Gori, i da se pokazalo da je to bila uspješna privatizacija. “U vrijeme privatizacije nije postojalo oduševljenje Tivta i Tivćana jer je Tivat nastao sa arsenalom i razvijao se sa arsenalom, ali i počeo da propada sa Arsenalom”, kazao je Vujanović istakavši da se taj projekat nije realizovao Tivat bi sada bio jedno malo okupljanje onoga što je šansa Crne Gore, investitora koji ni približno ne bi bili ono što je danas Porto Montenegro.Z.K
Gošović: MUP nas ignoriše Ministarstvo unutrašnjih poslova i Sekretarijat za lokalnu samoupravu Opštine Nikšić, nadležan za vođenje biračkog spiska u toj opštini, uskratili su Socijalističkoj narodnoj partiji , zakonom utvrđena prava, kazao je potpredsjednik SNP Neven Gošović. “Ministarstvo nije dostavilo tražene podatke o licima koja su podnijela zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva, a nalaze se na spisku lica koje je MUP dostavio organima lokalne uprave radi njihovog brisanja iz biračkog spiska zbog činjenice da se ne nalaze u registru državljana Crne Gore”, kazao je Gošović.
Vlada će realizovati sve preporuke Evropske komisije EK, kako bi obezbijedila potpunu nezavisnost pravosuđa, što je preduslov za efikasnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. To će dovesti do procesuiranja i većeg broja pravosnažnih presuda, kazala je pomoćnica ministra pravde Svetlana Rajković. “To je moguće kroz izmjene Ustava, naročito u pogledu izbora predsjednika Vrhovnog suda, sastava Sudskog savjeta, izbora državnih tužilaca i Tužilačkog savjeta.’’, rekla je Rajković. Od Crne Gore se, kaže, očekuje da kreira strateški plan za ispunjavanje preporuka. Predstoji intenzivan rad na usklađivanju zakonodavstva. U slučaju potrebe, uspostaviće se posebne or-
ganizacione jedinice u okviru institucija ili definisati nove nadležnosti organa, neophodnih za primjenu novih standarda. Vlada će pojačati kompletan sistem, kao preduslov za uspješnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. “To je nemoguće bez profesionalnog, odgovornog i nezavisnog pravosuđa, bez adekvatnih kapaciteta i znanja policije, Tužilaštva i ostalih povezanih organa za sprovođenje kvalitetnih finansijskih i drugih istraga, čiji rezultati će dovesti do procesuiranja i pravosnažnih presuda. Naš zadatak je da u akcionim planovima planiramo sve potrebne korake, kako bi obezbijedili ove pretpostavke,a rezultati će svakako uslijediti’’, poručila je Rajković.J.Đ.
Politika
PETAK, 8. 3. 2013.
5
DF PORUČIO
Vlast da objasni odakle Pobjedi snimci Bojan Vučinić
F
unkcioner Demokratskog fronta Goran Danilović pozvao je crnogorskog predsjednika i premijera, Filipa Vujanovića i Mila Đukanovića, da objasne ko je listu Pobjeda dostavio audio snimke sa sjednice OO Srpske narodne stranke u Herceg Novom, čija tema je bila podjela funkcija i zapošljavanje stranačkih kadrova. Đukanović i Danilović su, uz tvrdnju da sastanci opštinskih odbora nijesu snimani istovremeno, optužili ANB da je snimke sa sjednica dostavila dnevnom listu Pobjeda.
Pobjeda je najavila da će početkom sljedeće nedjelje nastaviti objavljivanje djelova stenograma raznih sastanaka vođstava opozicionih partija. Sastanke karakterišu, kako se navodi, žustra polemika lokalnih funkcionera sa čelnicima partijskog rukovodstva, svađe, psovke i žestoke rasprave, a razgovara se o podjeli funkcija, zapošljavanju stranačkih kadrova, dovođenju kadrova sa strane, odnosu opštinskog odbora prema centrali partije. “Prvo će morati Vujanović lično da odgovori ko je njegovoj Pobjedi, nažalost ona više nije državna, nego njegova i Đukanovićeva, dao snimak, ako mi ne snimamo svoje opštinske odbore, niti smo ih snimali u ranijem periodu, niti ih snimamo danas. U snimku koji je objavljen se ne govori o zloupotrebama državnih poluga ili lokalnih poluga moći, nego o tome na koji način se formira lokalna vlast”, rekao je Danilović, dodajući da se
u snimcima ne govori da treba da prekroje biračku volju i nevažeće listiće pretvore u vlastite. Danilović je pozvao Vujanovića i Đukanovića da objasne kako su došli do snimaka. “Pošto vidim da je to snimak koji je vrlo kvalitetno urađen i odgovorno tvrdimo da mi te svoje skupove nijesmo snimali. Ne bi imali šta da krijemo i da jesmo, ali je vrlo intrigantno otkud snimak državnom mediju koji finansira svako od nas pojedinačno”, kazao je Danilović. Funkcioner Nove srpske demokratije Milutin Đukanović optužio je Agenciju za nacinalnu bezbjednost da je dostavila dnevnom listu Pobjeda snimak sa sjednice Opštinskog odbora Srpske narodne stranke, čiji transkripti su juče objavljeni u tom dnevnom listu. “Mi ne snimamo sjednice svojih opštinskih odbora i takve snimke je vjerovatno dostavila Državna bezbjednost, jer nema ko drugi”, rekao je Đukanović.
Dedejić: Snimak dostavio neko od Lekićevih saradnika Predsjednik Srpske liste i bivši portparol i poslanik nekadašnje Srpske narodne stranke Dobrilo Dedeić negirao je tvrdnje funkcionera Nove srpske demokratije Milutina Đukanovića i Gorana Danilovića da sastanci opštinskih odbora SNS-a nijesu snimani. On smatra da je sporni snimak dostavio neko od Lekićevih saradnika, ko je ucijenjen od ANB. “Nekorektno je baratati neistinama tipa da sastanci u tadašnjem SNS-u nijesu snimani. Istinu o tome zna ma-
kar stotinu ljudi. Dešavalo se da se snimaju sjednice iz, recimo, razloga preciznosti zapisnika, na šta su često upućivane primjedbe od funkcionera Srpske narodne stranke iz Podgorice i Tivta” rekao je Dedeić.
Režimski odgovor na istraživačko novinarstvo To što je dnevni list Pobjeda objavio djelove stenograma raznih sastanaka vođstava opozicionih partija iz 2008. godine, lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović vidi kao režimski odgovor na ono što se zove slobodno informisaDnevni list Pobjeda je naznačio da su transkripti dostavljeni iz opozicionih redova. Đukanović napominje da se ne mogu upoređivati afera “Snimak”, gdje su objavljeni
nje građana i istraživačko novinarstvo. “Naravno, podmuklo kao i uvijek, u minut do 12 se objavljuju snimci, jer znamo da se na njih ne može odgovoriti narednog dana, jer je izborna šutnja uoči lokalnih izbora u Nikšiću”, rekao transkripti razgovora visokih funkcionera DPS-a sa sjednica partijskih organa sa transkriptima koji su objavljeni u dnevnom listu Pobjeda. “To sa ovim što je radio DPS ne-
je Pajović. On je podsjetivši da Pozitivna Crna Gora nije postojala u trenutku kada su objavljeni snimci nastali, ali da to nije garant da se i ova partija neće na sličan način pojaviti u medijima.
ma blage veze. Normalno je da se nakon pobjede na lokalnim izborima razgovara o raspodjeli funkcija na lokalnom nivou”, rekao je Đukanović.
TEMA ●
Bolje socijala nego kod privatnika za 150 eura ●
Intervju Ranka Čarapić, vrhovna državna tužiteljka
ZAKON O LUSTRACIJI ●
Prošlost se mora ispitati
PREGOVORI ●
Glavni pregovarač Islanda Stefan Haukur Johaneson za DN o iskustvima njegove države u pregovorima sa EU
CIJENE ●
Da li je vrijeme da država reaguje
6
Globus
PETAK, 8. 3. 2013.
IVICA DAČIĆ:
ª Kosovo je Srbijaº je laž Deset godina se lagalo da je Kosovo srpsko, i ta laž ozvaničena je i Ustavom Srbije, poručio srpski premijer u intervjuu za nedjeljnik NIN BEOGRAD - Predsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić izjavio je da se deset godina lagalo da je Kosovo srpsko i da je to čak ozvaničeno i Ustavom. “Lagalo se da je Kosovo naše, pa je to čak i ozvaničeno i Ustavom. Danas, taj isti Ustav ni najmanje ne pomaže. Predsjednik Srbije ne može na Kosovo. Ni predsjednik Vlade. Ni ministri. Ni policija. Ni vojska”, rekao je Dačić za nedjeljnik NIN. U autorskom tekstu povodom deset godina od ubistva Zorana Đinđića, Dačić je naveo da je Kosovo gotovo deset godina bilo tabu tema i da o tome, zvanično, niko nije smio da kaže istinu. Po riječima Dačića, Srbima je dozvo-
ljeno da samo - napuste Kosovo. “Toliko je ono naše i toliko na njemu važi naš Ustav i naši zakoni”, ocijenio je Dačić. Premijer je ukazao da Srbiju čeka nedovršen posao definisanja sopstvenog prostora, uspostavljanja stvarnih državnih granica, kao i pokušaj da se od Kosova, prije svega za Srbe koji tamo žive, spase što se spasti može, obezbijedi im se normalan, bezbjedan život i jasna budućnost. “Na taj način, i samo na taj način, i Srbija će imati budućnost”, ocijenio je Dačić. Agencija Rojters ocijenila je da je Dačićeva izjava najnoviji znak da je Beograd napravio istorijski zaokret
u žurbi da osigura pregovore o prijemu Srbije u Evropsku uniju. Rojters je naveo da Srbija ne priznaje Kosovo, ali je pod pritiskom da poboljša odnose sa svojom bivšom pokrajinom da bi EU “dala zeleno svijetlo” za pristupne pregovore i da bi prijeko potrebnim stranim investitorima poslala važnu poruku o svojoj stabilnosti. Sjeverni, srpski dio teritorije Kosova je sada u centru pregovora koji se vode uz posredovanje EU između Dačića i njegovog kosovskog kolege, bivšeg gerilskog komandanta Hašima Tačija, koji se nastavljaju 20. marta u Briselu, podsjetio je Rojters.
STAV
Zašto su žene u središtu američke spoljne politike Piše: Džon Keri, američki državni sekretar Tokom prve nedjelje na poziciji američkog državnog sekretara, imao sam čast da upoznam grupu hrabrih žena iz Burme. Dvije od njih su bivše političke zatvorenice. Iako su sve izdržale nevjerovatne teškoće tokom života, svaka od njih bila je posvećena budućem radu - pružanju obrazovanja i obuke djevojkama, pronalaženju radnih mjesta za nezaposlene i zalaganju za veće učešće u civilnom društvu. Ne sumnjam da će one i dalje biti snažni pokretači promjena i doprinositi napretku svojih zajednica i cijele zemlje u godinama koje dolaze. Prilike poput ove podsjećaju nas zašto je tako važno da Sjedinjene Države i dalje rade s vladama, organizacijama i pojedincima širom svijeta kako bismo zaštitili i unaprijedili prava žena i djevojaka. Uostalom, baš kao u našoj zemlji, najhitniji svjetski ekonomski, društveni i politički problemi, jednostavno, ne mogu se riješiti bez potpunog učešća žena. Prema Svjetskom ekonomskom forumu, zemlje u kojima su muškarci i žene bliži uživanju jednakih prava daleko više su ekonomski konkurentne od onih u kojima je rodni jaz ostavio žene i djevojke s ograničenim pristupom ili bez pristupa zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, izabranoj funkciji i tržištu. Slično tome, Organizacija UN za hranu i poljoprivredu procjenjuje da bi žene koje se bave poljoprivredom, u slučaju da imaju isti pristup sjemenu, đubrivu i tehnologiji kao muškarci, mogle smanjiti za 100 do 150 miliona broj neuhranjenih ljudi u svijetu. Ipak, još su u premnogo društava i previše domova žene i djevojke potcijenjene, lišene mogućnosti da idu u školu i prisiljene da se udaju kao djeca. Suviše mnogo života je izgubljeno ili zauvijek promijenjeno zbog rodno zasnovanog nasilja. Kao otac dvije kćerke, ne mogu ni da zamislim bol koji su pretrpjeli roditelji mlade žene poznate kao “Nirbhaja”, 23-godišnje studentkinje medicine, ubijene u autobusu u Nju Delhiju, jednostavno, zato što je žena, ili patnju roditelja Malale Jouzafai, pakistanske djevojke koju su ubili ekstremisti, takođe u autobusu, jedno-
stavno, zbog toga što je željela da ide u školu. Ali ja sam inspirisan neustrašivom predanošću Malale njenom cilju, i Nirbhayinom odlučnošću dok umire da se njeni napadači privedu pravdi, te hrabrošću njihovih očeva da govore javno u ime svojih kćerki i žena širom svijeta. Nijedna zemlja ne može naprijed ako polovinu svoje populacije zanemaruje. To je razlog zašto Sjedinjene Države vjeruju da je ravnopravnost polova kritična za naše zajedničke ciljeve prosperiteta, stabilnosti i mira i zašto je ulaganje u žene i djevojke širom svijeta tako važno za napredovanje američke spoljne politike. Ulažemo u obuku i mentorstvo žena preduzetnica tako da one mogu ne samo da podignu svoje porodice nego i da pomognu rast ekonomije svojih zemalja. Ulažemo u obrazovanja žena tako da mogu da pobjegnu od prisilne rane udaje, razbiju krug siromaštva i razviju se u liderke zajednica i angažovane građanke. Povećanje obrazovanja djevojčica i žena i njihov pristup resursima poboljšava takođe zdravlje i obrazovanje sljedećih generacija. Radimo s partnerima širom svijeta na poboljšanju zdravlja majki, jačanju žena farmerki i sprečavanju i rješavanju rodno zasnovanog nasilja jer sva društva imaju koristi kada su žene zdrave, sigurne i kad mogu da doprinesu svojim radom, vođstvom i kreativnošću globalnoj ekonomiji. Američke diplomate rade svugdje na potpunoj uključenosti žena u mirovne pregovore i bezbjednosne napore jer dovođenje iskustva, zabrinutosti i uvida žena za pregovarački sto može pomoći da se spriječe budući sukobi i izgradi trajniji mir. Međunarodni dan žena, danas, dan je slavlja. To je takođe dan kada se svako od nas mora ponovo obavezati na okončanje nejednakosti koja sprečava napredak u svakom kutku svijeta. Možemo i moramo se obavezati na to tako da se svaka naša kćerka može voziti autobusom u školu bez straha, sve naše sestre ostvariti svoje ogromne potencijale i svaka žena i djevojka razviti u potpunosti svoje kapacitete.
GENETIKA
Otkriven novi gen čovjeka duplo starijeg od ª Adamaº NJUJORK - Albert Peri nosio je tajnu u svom DNK: Y hromozom toliko poseban da otkriva nove informacije o porijeklu naše vrste. Ovaj hromozom pokazuje da je posljednji zajednički predak naše muške linije duplo stariji nego što se mislilo. Jedino moguće objašnjenje ovog otkrića jeste da su se prije više stotina hiljada godina moderni ljudi “parili” sa primitivnim ljudima u centralnoj Africi. Peri, koji je nedavno preminuo, bio je Afro-Amerikanac koji je živio u Južnoj Karolini. Prije nekoliko godina, jedna njegova rođaka dala je uzorak njegove DNK kompaniji “Famili Tri DNK” na genealošku analizu. Genetičari mogu uz pomoć tih uzoraka da odrede kako smo povezani jedni sa drugima. Stotine hiljada ljudi do sada je dalo svoj DNK na analizu. Dobijeni podaci pokazuju da su svi muškarci svoj Y hromozom dobili od zajedničkog muškog pretka. Ovaj “Adam” živio je otprilike prije 60.000 do 140.000 godina. On je zajednički predak svim muškarcima, sem Periju. Kada su tehničari pokušali da postave Perijev hromozom na ovo porodično stablo, on se jednostavno nije uklapao. Njegov Y hromozom bio je potpuno drugačijih od svih dotadašnjih. Majkl Hamer, genetičar sa Univerziteta Arizona, čuo je za ovaj neobičan slučaj, nakon čega je riješio da malo detaljnije ispita stvari. Istraživanje njegovog tima pokazalo je nešto nesvakidašnje: Peri nije potekao od ovog genetskog “Adama”. Zapravo, njegov Y hromozom bio je toliko specifičan da se njegova muška linija odvojila od svih drugih prije 338.000 godina. “Ovo stablo Y hromozoma je znatno starije nego što smo mislili”, sma-
tra Kris Tajler Smit sa Trust Sanger instituta u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u ovo istraživanje. On tvrdi da je potrebno obaviti još istraživanja kako bi tačno ustanovili njegovu starost. “Ovo je kul otkriće. Genetičari posmatraju Y hromozom od samog početka. Promjena korijena na drvetu Y hromozoma u ovom trenutku je vrlo iznenađujuća”, izjavio je Džon Vilkins sa Instituta Ronin u Nju Džersiju. Nakon dodatnih istraživanja,
Hamerov tim je ispitao preko 6.000 Y hromozoma iz Afrike i otkrio sličnosti između Perijevog hromozoma i uzoraka 11 muškaraca iz jednog sela u Kamerunu. To mjesto je pokazatelj lokacije odakle su potekli Perijevi preci. Jedno od objašnjenja jeste da je Perijev hromozom naslijeđen od pra-čovjeka, koji je potom izumro. Ukoliko je to slučaj, prije otprilike 195.000 godina anatomski moderni ljudi su se zaista parili sa drevnim čovjekom iz Afrike.
Globus
PETAK, 8. 3. 2013.
Cvijanović
Jahjage
7
POROČNI POLITIČARI
Amerikancima prisjele pijane diplomate UN izaslanici pamte slučaj neimenovanog zvaničnika koji se usred pregovora srušio na pod od trovanja alkoholom
Pusić
Bratušek
EMANCIPACIJA
Položaj žena u balkanskoj politici Istorijski gledano, žene Balkana nijesu imale veliki uticaj na dešavanja u društvu, ali se u posljednje vrijeme njihov broj na vodećim političkim položajima povećava
N
a balkanskoj političkoj sceni još dominiraju muškarci. Kakav uticaj na žene u politici ima tradicija i kakav je njihov položaj u političkom svijetu? Region Balkana je svakodnevno mjesto brojnih političkih promjena, koje utiču na živote ljudi mnogo više nego što se o tome govori. Žene Balkana, istorijski posmatrano, nijesu imale velik uticaj u ovom tradicionalnom, konzervativnom regionu. Danas, pod uticajem Evropske unije i zemalja Zapada, sve više njih istupa na političku scenu, preuzimajući vodeće položaje.
“Ako nikada niste vidjeli ženu predsjednicu, premijerku ili recimo ženu pilota, vi pomislite da je to nemoguće. Zapravo, mi ni nemamo ženski naziv za ove profesije. Ipak, bitno je da naše društvo to prihvati, jer je to jako važno za ovu regiju”, rekla je Vesna Pusić, ministarka spoljnih i evropskih poslova Hrvatske. Prošle sedmice, prvi put na političkoj sceni kojom vladaju muškarci, na vodeće mjesto u vladi
predložena je žena. Željka Cvijanović mogla bi da postane nova premijerka BiH entiteta Republike Srpske. Ali, u zemljama Balkana neke navike, ipak, izumiru sporo. Slovenija prvi put na čelu vlade ima ženu Alenku Bratušek, premijerku. Iako je ova zemlja jedina članica EU u regionu, čini se da tradicionalizam još ima jak uticaj. Kada je izabrana u Parlament, njeni politički protivnici prokomen-
tarisali su kako će njen mandat biti dug kao njena suknja. Ministarka za evropske integracije Kosova Vlora Citaku kaže kako je skoro pa nemoguće zaboraviti i na momenat da je ona samo žena na političkoj sceni u kojoj dominiraju muškarci. “Prvo što te svi pitaju je - jesi li udata, kao i šta tvoj otac misli o tome što putuješ sama okružena muškarcima. To su sve stereotipi”, kaže Citaku. Na Kosovu je 2011. prvi put na mjesto šefa države izabrana žena. Atifete Jahjaga, jedina i najmlađa predsjednica države u regionu, o snazi žena u politici kaže sljedeće: “Žene u politici imaju određenu mekoću, što je pozitivna promjena koju naša zemlja, zemlje regije i svijeta prave, dajući šansu ženama.” Sociološkinja Eli Gaši smatra da su promjene na političkoj sceni na Balkanu znak kulturne revolucije.
Zgrožen pijanim diplomatama koji ometaju rad ostalima, američki predstavnik pri Ujedinjenim nacijama Džozef Torsela pozvao je da se na službene rasprave zabrani ulazak pijancima. Torsela pritom nije tražio da se alkohol potpuno izbaci iz UN nebodera u Njujorku: “čašica ili dvije ne smeta, ali nemojte baš da padate po podu”, poručio je predstavnik najjače svjetske sile u sjedištu UN. “Ovdje su uvijek vrijedjeli dobri i hvale vrijedni običaji da poneko piće pomaže pregovorima, ali ja sad ne govorim o diplomatama koje su popile jedno piće u baru”, s neočekivanom temom obratio se Amerikanac diplomatama usred rasprave na sjednici UN-ovog Odbora za proračun. “Nije problem u tome što će neko da popije čašu vina nakon ručka ili aperitiv prije, nego u teškom opijanju”, upozorio je Torsela, zgrožen “cirkusom” u koji se pretvaraju Ujedinjene nacije zbog neodgovornih delegata. Kao ilustraciju sramotnog stanja u koje su zapale Ujedinjene nacije zbog neozbiljnih diplomata ljubitelja čašice, zamjenik američkog veleposlanika pri UN spomenuo je diplomatu koji se usred pregovora srušio zbog trovanja alkoholom. I drugi su se sjetili tog slučaja, ali novinarima koji prate rad UN-ovih tijela nijesu odali ime pijanca ni zemlju koju je predstavljao. Zna se samo da je riječ o jednoj od razvijenijih zemalja svijeta. “Sačuvajmo šampanjac za proslavu kad završimo sa ovom raspravom, i posvetimo se onome zbog čega smo ovdje”, poručio je američki diplomata. Frans pres prenosi da je jedan diplomata svojevremeno izazvao prekid sjednice jer je bio toliko pijan da je tresnuo o pod. U drugom slučaju je početak zasijedanja ka-
snio jer se zapisničar pojavio na poslu toliko pijan da su morali hitno da mu nađu zamjenu. Ali, Obamina administracija ne zalaže se za prohibiciju. “Naš predlog je da se dvorane za pregovore proglase zonom zabranjenom za pijance”, poručio je Torsela u ime SAD. ● Većina se opusti Forin polisi magazin piše da je Torsela javno iznio ono što je zapravo opštepoznato: rasprave o budžetu, poput one koja je ove nedjelje počela pred Odborom za finansije UN-a, traju danima i noćima, jer diplomate žure da završe posao do Uskrsa. To znači da su diplomate navikle da prave zalihe alkohola kako bi preživjele tu tronedjeljnu gnjavažu: Francuzi nose vino, Kanađani viski, a Rusi votku. Kad 20 sati svakodnevno provode zajedno, normalno je da se većina njih opusti. Odbor za budžet upravo je nakon dvomjesečne božićne pauze nastavio raspravu o izvještaju glavnog sekretara UN o budžetskoj potrošnji. Predstavnici 193 članice UN u Odboru za finansije raspravljaju kako da se smanje troškovi osoblja mirovnih misija po kriznim žarištima širom svijeta, ali i troškovi putovanja UN-ove administracije. Naime, u jeku krize i opšte štednje UN je samo na avionske karte osoblja tokom 2010. i 2011. potrošio 575 miliona dolara. Tačnije, devet puta više nego što je odobreni budžet predviđao. Kad se saberu troškovi letjenja pripadnika UN-ovih mirovnih misija, ispada da su UN-ovci u te dvije godine dali 769 miliona dolara avionskim kompanijama - gotovo isto koliko koštaju najveće UN-ove mirovne misije, poput onih u Kongu i Sudanu.
ITALIJANSKA AFERA SNIMAK
Godinu dana zatvora za Silvija Berluskonija RIM - Silvio Berluskoni osuđen je pred sudom u Milanu na godinu zatvora zato što je objelodanio sadržinu snimka povjerljivog telefonskog razgovora. Ovaj medijski mogul i bivši premijer Italije je porekao svaku odgovornost i ima pravo žalbe apelacionom sudu. Po italijanskom zakonu, teško je da će Berluskoni otići u zatvor pijre nego što prođe žalbeni postupak. Tužioci su tražili godinu zatvora za bivšeg premijera Italije zbog toga što je objelodanio povjerljivu sadržinu snimka u vezi sa jednim bankarskim skandalom iz 2005. godine. Berluskoni se suočava sa još dva suđenja - zbog navodne poreske utaje i plaćanja maloljetnoj prostitutki za seksualne usluge. Italijansko tužilaštvo zatražilo je u oktobru tri godine i osam mjese-
ci zatvora za Berluskonija, zbog finansijske prevare. Ipak, najviši apelacioni sud Italije potvrdio je u srijedu uveče oslobađajuću presudu Berluskoniju prema optužbi za utaju poreza, vezanu za njegovu medijsku kompaniju Mediatrejd, što je prva presuda u nizu sudskih odluka sa kojima će se Berluskoni suočiti ovog mjeseca. Tom odlukom žalbenog suda Berluskoni se oslobađa optužbi da je njegova firma Mediatrejd, ispostava njegove grupacije Mediaset, pribavila filmska i televizijska prava prema “naduvanoj” cijeni kako bi izbjegla plaćanje poreza od 10 miliona eura 2004. godine. Berluskonijev najstariji sin Pjer Silvio i devetorica optuženih su oslobođeni, izvijestila je italijanska novinska agencija ANSA.
Berluskoniju, 76-godišnjem medijskom magnatu, koji je vladao Italijom skoro deset godina, suđeno je u više od 30 slučajeva. Presuda Berluskoniju za plaćanje seksa sa maloljetnim prostitutkama očekuje se 18. marta, dok će posebni sudski postupak za medijska prava biti okončan 23. marta. Ove sudske presude dolaze usred italijanskog političkog ćorsokaka poslije prošlosedmičnih neuvjerljivih izbora, u kojima nijedna partija nije osvojila dovoljno glasova da sama formira vladu. Berluskonijeva stranka desnog centra druga je po snazi grupacija u parlamentu, ali njene izglede da se vrati u Vladu umanjuje odbijanje lidera lijevog centra Pjer Luiđija Bersanija da prihvati “veliku koaliciju” sa rivalima.
Sate provedene u avionu oduzmite od dnevnica Pripadnici UN-a dosad su imali pravo da lete prvom i najskupljom avionskom klasom ako je let trajao duže od devet sati. Ove nedjelje zamjenik američkog veleposlanika pri UN-u Džosef Torsela zatražio da se UN-ov pravilnik o avionskim putovanjima izmijeni i uskladi sa pravilima za službena putovanja američkih državnih službenika: ako se to usvoji, na svakom letu koji traje manje od 14 sati, UNovci će morati da se “stisnu” s običnim putnicima u ekonomskoj klasi. Kako bi se smanjili troškovi letjenja, devet puta veći od predviđenih
budžetom, Torsela je prenio američki zahtjev da se UN-ovcima smanje dnevnice, odnosno da im se ne plaćaju za vrijeme koje su proveli u avionu. “Mi ne možemo da dopustimo niti ćemo tolerisati takvo nečuveno rasipništvo! Rupe u propisima koje to dopuštaju moraju odmah da budu ispravljene”, poručio je američki diplomata. Osim toga, zatražio je popis svih koji su tražili dozvolu da se suprotno propisima voze prvom klasom i na kraćim letovima, jer je broj takvih zahtjeva porastao 60 odsto.
Ekonomija
8
PETAK, 8. 3. 2013.
Foto: Darko Jovanović
BARIT
Sa sjednice Vlade
Vlasti se mijenjaju, rudnik na istom Irić: Ponovno otvaranje rudnika barita pozitivno bi se odrazilo na Pljevlja
DUG
Poreze će naplatiti od imovine obveznika Poreska potraživanja mogu se naplatiti imovinom poreskih obveznika, uz saglasnost Vlade, a na predlog Ministarstva finansija, propisano je Uredbom o postupku naplate poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika, koju je Vlada donijela na jučerašnjoj sjednici. Ova mjera, kako je saopšteno iz Vlade, donijeta je u okviru mjera za fiskalnu konsolidaciju. “Na ovaj način omogućava se obveznicima, koji zbog ukupne ekonomske situacije i nelikvidnosti nijesu bili u mogućnosti da ispune poreske obaveze dospjele do 31. 12. 2012. godine, da izmire dug i bez blokade računa nastave poslovanje, čime će se postići i efikasnija naplata budžetskih prihoda. Uredba se odnosi na poreski dug koji
prelazi 100.000 eura, a pod imovinom se podrazumijeva stambeno-poslovna zgrada, stambena jedinica i poslovni objekat”, saopšteno je iz Vlade. Na jučerašnjoj sjednici je zadužila nadležne organe da ispitaju i eventualnu odgovornost institucija uključenih u postupak javnih nabavki za nesprovođenje odluka Državne komisiju. U informaciju o nesprovođenju odluka Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki, zaključeno je i da treba dodatno analizirati postojeći zakonski okvir i sistemska rješenja kojima je regulisana ova oblast, kako bi se ubuduće otklonile sve nejasnoće koje otežavaju postupak javnih nabavki i dovode naručioce u problematičan položaj. I.C.
Interesovanje nekoliko italijanskih investitora za oživljavanje rudnika barita iz pljevaljskog sela Potkovač, koji je više od 15 godina zatvoren, pozitivno bi uticalo na najsjeverniji grad Crne Gore. Međutim, nadležni iz pljevaljske opštine nijesu sigurni da će do realizacije projekta i izvoza sirovina u Italiju doći, a česta smjena vlasti u ovoj opštini jedan je od razloga zbog kojeg nadležni nijesu pokrenuli sličnu inicijativu. “Italijani su se za konsultovanje oko rudnika barita obratili pljevaljskoj opštini, ali s obzirom da je cijela dokumentacija nakon zatvaranja fabrike prenešena u Rudnik uglja, mi smo ih uputili na njih. Mi možemo potvrditi da su se italijanski investitori interesovali za te rudarske sirovine, ali i ne da će doći do kupovine”, objasnio je za Dnevne novine potpredsjednik opštine Pljevalja Bogoljub Irić. Prema njegovim riječima, sadašnja uprava u pljevaljskoj opštini, koju čini crnogorska opozicija, nije pokretala nijedan projekat za ponovno otvaranje rudnika barita, dok sa projektima prethodne vladajuće koalicije nije upoznat. “Mogu reći da mi do sada nijesmo pokretali priču oko nekog takvog projekta. Takođe, s obzirom da je u Pljevljima bila smjena vlasti, ne mogu sa sigurnošću reći da li je tada bilo pokretanja nekih sličnih projekata”, rekao je Irić. Ipak, Irić je istakao da bi realizacijom projekta sa italijanskim investitorima profitirala Pljevlja, te da bi to dovelo do smanjenja broja nezaposlenih i oživjelo naselje u kojem je nekada bio rudnik. “Naravno da bi se taj projekat pozitivno odrazio na Pljevlja. Ipak,
Rudnik uglja je tu posrednik, tako da mi ne znamo ništa više o mogućoj saradnji i izvozu mineralnih sirovina iz Pljevalja”, zaključio je Irić. Grupa italijanskih preduzetnika, na čelu sa industrijalcem iz sektora mineralne proizvodnje i obrade minerala Nicolom Di Simone, iz regiona Abruko, nedavno je posjetila najsjeverniji rudarski grad Crne Gore i tom prilikom izrazila veliko
interesovanje za mineralne sirovine koje se nalaze na prostoru Pljevalja, a akcenat je stavljen na barit, kao i mogućnosti njegovog izvoza, s obzirom na to da je proizvodnja ovog minerala odavno prestala. Takođe, Di Simone je najavio da se njihov sljedeći korak može očekivati veoma brzo, kao i slanje eksperata koji će odraditi neophodna ispitivanja. N.D.L.
Ekonomija
Foto: Vedran Ilić
PETAK, 8. 3. 2013.
Odluku o budućnosti KAP-a donijeće uskoro Skupština: Sa jednog od protesta radnika
9
ISTRAžIVANJE
Ulaganje kod nas najbezbjednije Bosna i Hercegovina (BiH) je najrizičnija za ulaganje od zemalja regiona, dok je Crna Gora sa koeficijentom 6,78 od mogućih deset sa Hrvatskom najbezbjednija za investitore. Prema Mapi političkih rizika za ovu godinu, koju su izradile američka osiguravajuća kuća i konsultantska kompanija Maplkroft, BiH je ocijenjena sa 5,53, Albanija sa 5,89, Srbija sa 6,19, Makedonija sa 6,4, a Hrvatska sa 6,85. U Zimbabveu je prisutan najveći rizik za investicije, dok je
na prvom mjestu po bezbjednosti Luksemburg sa ocjenom 9,04, prenose Nezavisne novine. U izvještaju se navodi da se u politički nestabilnim područjima preduzetnici suočavaju sa najvećim šansama da bi, na primjer, njihovi saradnici mogli da budu žrtve političkog nasilja. U Centrima civilnih inicijativa (CCI) smatraju da je politička situacija u BiH nestabilna, što se direktno odražava i na investicije, koje su sve “tanje”.
PREDAVANJE
KRIVOKAPIĆ
KAP više drma Vladu nego izbori Sindikat ne želi referendum, niti stečaj, već brzo i efikasno rješenje koje treba da donese Skupština Ivana Cimbaljević
R
ješavanje najvećeg ekonomskog, ali i političkog problema se odugovlači. DPS i SDP ne mogu da se dogovore o budućnosti KAP-a, a CGES i EPCG ko će i kako naplatiti potrošenu struju. U međuvremenu je Regulatorna agencija za energetiku produžila rok CGES i EPCG za regulisanje obaveza u vezi sa snabdijevanjem KAP-a strujom. Predsjenik Sindikata aluminijuma Rade Krivokapić poručuje da oni žele rješenje koje će biti donijeto odmah i ističe da KAP više drma Vladu nego izbori.
Da KAP sve više postaje političko nego ekonomsko pitanje, najbolje pokazuje odnos u vladajućoj koaliciji, čiji članovi budućnost najvećeg crnogorskog giganta vide različito. Kao po nekom običaju, uoči izbora aktuelizuje se pitanje nastavka proizvodnje ili zatvaranje, umjesto konkretnog rješenja, koje očekuje 1.200 zaposlenih u fabrici. A da je sve to politička igra, svjesni su i u sindikatu. Predsjednik Sindikata aluminijuma Rade Kripokapić kazao je da koliko je važno pitanje KAP-a najbolje pokazuje odnos unutar vladajuće koalicije. “Različiti stavovi vladajuće koalicije samo su kupovina vremena, odnosno bježanje od rješenja. Kombinat je više uzdrmao Vladu nego svi izbori zajedno. Nama treba brzo i efikasno rješenje”, kazao je Krivokapić Dnevnim novinama. Prema riječima sindikalnog vođe najvećeg crnogorskog giganta, referendum o budućnosti KAP-a, koji je predložio predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, za predsjednika
Sindikata aluminijuma Rada Krivokapića je samo je zamajavanje javnosti i kupovina vremena. “Kombinatu i zaposlenima treba efikasno rješenje koje će se donijeti odmah i sada. Rješenje treba da donese Skupština, a Vlada da ga ispoštuje. Rješenje koje mi očekujemo je da Vlada preuzme KAP pod uslovima koje je tražio CEAK, kako smo ušli, tako da izađemo. Svako nasilno preuzimanje ili kroz stečaj mi ne vidimo kao rješenje”, podsjetio je Krivokapić. A konačnu odluku o budučnosti KAP-a trebalo bi da donese Skupština tokom ovog mjeseca, a već tokom naredne sedmice bi se mogao znati datum. Sindikat aluminijuma je ranije tražio od predsjednika Skupštine da zakaže sjednicu na kojoj će se isključivo raspravljati o budućnosti KAP-a. Čim Krivokapić saopšti datum, biće održana i sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj bi trebalo da se usvoje i zaključci o budućnosti KAP-a. U igri su dva odvojena predloga vladajuće koalici-
TURIZAM
je, preuzimanje i stečaj. DPS se zalaže za preuzimanje po principu dogovora sa ruskim CEAC-om, dok koalicioni partner SDP smatra da bi fabrika trebalo da krene u programirani stečaj. Dio opozicije za sada ne podržava stečaj i imaj svoje predloge kako da se održi proizvodnja u KAP-u.
Produženo Regulatorna agencija za energetiku, na zahtjev Crnogorskog elektroprenosnog sistema, produžila je rok za 15 dana za regulisanje međusobnih obaveza sa EPCG o snabdijevanju KAP-a strujom. “Postupajući u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku, kojim je propisana mogućnost produženja roka, ukoliko zainteresovani subjekat prije njegovog isteka molbom traži odlaganje uz navođenje opravdanih razloga, a imajući u vidu značaj same materije, regulator je uvažio razloge iz zahtjeva”, navodi se u saopštenju dostavljenom Dnevnim novinama. EPCG i CGES nijesu uspjeli u roku koji im je dao Regulator da se dogovore ko će i kako naplatiti potrošenu struju od KAP-a, odnosno da otklone nepravilnosti i urede međusobne odnose kada je u pitanju, kako je ranije saopšteno, nelegalno snabdijevanje KAP-a strujom.
SSCG
Fiskalna unija garant sigurnosti Kriza u eurozoni, i pored određenih pomaka, daleko je od sanacije, a do konačnog regulisanja tog problema doći će nakog osnivanja fiskalne unije, rekao je profesor slovenačkog univerziteta Mojmir Mrak na jučerašnjem okruglom stolu na temu “Finansijski izazov Evropske unije i eurozone i uključivanje zemlje kandidata u te strukture”. “Da bi kriza u eurozoni bila sanirana, moramo znati kako ostvariti stabilan privredni rast. Takođe, tu je i fiskalna unija, koja će biti kao garant za stabilnost eurozone”, kazao je Mrak. Takođe, Mrak je objasnio da su ključni problemi budžeta Evropske unije mali bruto domaći proizvod, borba za neto pozicije i problem korekcijskih mehanizama. “Iz budžeta EU se finansira poljoprivreda oko 40 odsto i kohezija 35 odsto. Kohezija je jedna poseb-
Mojmir Mrak
na politika članica EU koja podstiče brži razvoj regija. Uskoro će prvi put više novca iz budžeta biti izdvojeno upravo za koheziju”, objasnio je Mrak. Kao prednost Crne Gore u budućim pregovorima za ulazak u EU, Mrak je naveo euro kao zvaničnu valutu i istakao da naša država sigurno neće ispod pet godinina završiti pregovore. N.D.L.
PRIVREDNA KOMORA
Boljim putem do većeg izvoza Luka Bar je najpogodnija za tranzit rasutih tereta, zbog čega treba intenzivno raditi na unapređenju saobraćajne infrastrukture između Crne Gore i Kosova, ocijenjeno je u Prištini na sastanku predstavnika privrednih komora dvije zemlje. Tema sastanka je, kako je saopšteno iz Privredne komore (PKCG,) razmatrana mogućnost tranzita rude nikla preko Luke Bar za fabriku u Glogovcu na Kosovu, kao i tranzita rude cink-oksida iz Trepče. “Za realizaciju tog poslovnog aranžmana optimalno rješenje je
prevoz željeznicom od Bara do Glogovca, odnosno Trepče. PKCG je podržala tu inicijativu i zatražila angažovanje Privredne komore Kosova, u cilju uključivanja u razradi mogućnosti za realizaciju tog posla”, navodi se u saopštenju PKCG. Iz PKCG su podsjetili da je tokom februara, na njihovu inicijativu, koju je prihvatila Privredna komora Srbije (PKS), u Beogradu održan sastanak predstavnika Željeznice Srbije, Luke Bar, ŽICG, Montekarga i Jadroagenta, povodom moguće realizacije tog posla s obzirom da bi tranzit navedenih roba prolazio i teritorijom Srbije.
Pali četiri mjesta Ekonomski razvoj i austrijski privrednici Crna Gora je prema konkurentnosti u industriji turizma i putovanja nazadovala za četiri mjesta u odnosu na prethodni izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i sada se nalazi na 40. poziciji od ukupno 140 država. Crna Gora, prema najnovijem izvještaju WEF-a u koji je agencija Mina-biznis imala uvid, ukupno ima 4,5 bodova, a od zemalja regiona ispred nje je jedino Hrvatska koja se nalazi na 35. poziciji. “Crna Gora je pala četiri mjesta, nakon značajnih poboljšanja u posljednjih nekoliko godina. Na 40. mjestu ona i dalje pokazuju značajne rezultate, smještajući se odmah iza Hrvat-
ske i Mađarske u regiji,” navodi se u izvještaju. Crna Gora u Evropi prema konkurentnosti u oblasti turizma i putovanja zauzima 26. poziciju. U oblasti regulative, Crna Gora se nalazi na 34. mjestu, sa 5,1 bodom. Iz regiona, jedino je Hrvatska ispred Crne Gore, iako je niže rangirana u oblastima regulative, gdje se nalazi na 42. mjestu. Makedonija je prema konkurentnosti 36. u Evropi, odnosno 75. u svijetu, a Srbija 40. u Evropi i 89. u svijetu. Bosna i Hercegovina se nalazi na pretposljednjem mjestu u Evropi, 41, odnosno na 90. u svijetu, dok je Albanija 38. u Evropi i 77. u svijetu. I.C.
Ambasador Austrije u Crnoj Gori Martin Pammer, austirjski i trgovinski ataše Dietmar Habacher i rukovodilac kancelarije za poslove privrede Austrije u Podgorici Biljana Radonjić održatili su sinoć sastanak, pod pokroviteljstvom Hypo Alpe-Adria-Bank AD Podgorica, na čelu sa glavnim izvršnim direktorom Zoranom Vojnovićem Druženje sa austrijskim privrednicima. “Nivo lokalne samouprave je od posebnog značaja za investicije u svim oblastima u Crnoj Gori”, istakao je Pammer.
10 Društvo
PETAK, 8. 3. 2013.
AŽURIRANA LISTA
Tržište mlijeka se stabilizuje
VLAHOVIĆ
Znanje primijeniti u svojoj domovini Pored izuzetnih prirodnih ljepota po kojima je prepoznatljiva, Crna Gora teži da formira društvo zasnovano na znanju i, kako je istakla juče ministarka nauke Sanja Vlahović, mladim ljudima stvori uslove da ostanu u svojoj zemlji i tu na najbolji mogući način primijene stečeno znanje. Govoreći na Međunarodnom ekonomskom kongresu u Berlinu u okviru sesije “Stvaranje nacionalnog brenda u 21. vijeku”, ministarka Vlahović je, kaže se u saopštenju Ministarstva nauke, govorila o nacionalnom imidžu Crne Gore kroz nauku i inovacije, te učesnike i goste berlinskog kongresa upoznala sa nizom projekata na kojima crnogorska vlada trenutno radi u smislu dostizanja tog važnog cilja, a čijom realizacijom, Crna Gora treba da dobije adekvatnu naučnu infrastrukturu i mrežu neophodnu za bolje povezivanje naše naučne zajednice, što je osnov za istinski napredak u ovoj oblasti. Ona se juče sastala i sa direktorom Instituta za Kulturnu diplomatiju Markom Donfridom sa kojim je, kako se navodi, dogovorila niz zajedničkih projekata u okviru promocije nauke, te razgovarala o mogućnostima saradnje na programima magistarskih i doktorskih studija iz oblasti kulturne diplomatije.
“Imlekova” dugotrajna sterilizovana mlijeka Mljekare Beograd, Padinska skela, od 1,5 odsto mliječne masti (m.m.) i 2,8 odsto, sterilizovani mliječni napitak “Moja kravica čokoladno mlijeko” od 1,0 odsto m.m., te proizvođača Kozarska dubica iz Bosne i Hercegovine “Moja kravica” od 2,8 i 3,2 odsto m.m., kao i trajno mlijeko “Imlek Vitalia” od 2,8 odsto m.m. su provjerena i bezbjedna za ljudsku upotrebu i nalaze se na provjerenoj listi Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja objavljenoj juče na njihovom sajtu. Na listi provjerenih i bezbjednih mlijeka nalaze se i mliječni napitak sa ukusom čokolade od 0,7 odsto m.m. “Poppy čokolada” i “Dugotrajno mlijeko” od 2,8 odsto m.m. proizvođača Koncern farmakom Mljekare Šabac, kao i mlijeka “Merkator” i “Niška Mljekara” od 2,8 odsto m.m. Niške mljekare, te hrvatska trajna mlijeka “Z BREGOV” Prehrambene industrije “Vindija”, kao i mlijeka Meggle Srbija “Meggle” od 3,2, 2,8 i 1,6 odsto m.m. Više detalja o serijama bezbjednih mlijeka mogu se naći na listi postavljenoj na sajtu Ministarstva poljoprivrede i vidjeti lista provjerene i bezbjedne stoč-
ne hrane srbijanskih proizvođača koja će biti vraćena na crnogorsko tržište. Iz Uprave za inspekcijske poslove ranije je saopšteno da se tržište
mlijeka polako stabilizuje, ali da je i dalje na snazi pojačani nadzor. Iz Veterinarske uprave uvjeravaju da je više od 80 odsto domaćeg mlijeka bezbjedno. J.V.Đ.
FOND ZA MANJINE
Upravni odbor bez komentara
U saopštenju se ističe da je ministarka Vlahović pozvana da postane član Savjetodavnog borda Instituta Kulturne diplomatije među čijim članovima su imena poput: bivšeg vicekancelara Austrije dr Erharda Buseka, ministra vanjskih poslova Finske Erkija Tuomija, te bivšeg predsjednika Vlade Belgije i zamjenika generalnog sekretara OECD-a Iva Leterma. J.V.Đ.
UDRUŽENJE RODITELJI
Prikupljaju dječju garderobu i obuću Udruženje Roditelji organizuje sjutra u šoping molu Delta City, od 10 do 22 sata, humanitarnu akciju u kojoj će prikupljati garderobu i obuću za djecu iz porodica lošije materijalne situacije. Istog dana od devet do 13 časova biće otvorene sve opštinske organizacije Crvenog krsta u kojima će građani moći da doniraju korišćenu i očuvanu garderobu. Volonteri udruženja Roditelji, Volonterskog kluba Gimnazije “Slobodan Škerović” i Fakulteta za državne i evropske studije potrudiće se da istog dana i sortiraju i upakuju doniranu garderobu i obuću i uruče je porodicama. Udruženje Roditelji je i prošle godine organizovalo akciju u toku koje je prikupljena velika količina garderobe i igračaka od 130 građana i nekoliko kompanija, a koja je kasnije podijeljena pojedinim centrima za socijalni rad i organizacijama Crvenog krsta. J.V.Đ.
Većina članova Upravnog odbora (UO) Fonda za manjine juče nije bila raspoložena da komentariše odluku Upravnog suda, kojom je poništena Odluka o raspodjeli sredstava Fonda za manjine za 2012. godinu. Direktor Fonda Safet Kurtagić kazao je da će ta institucija organizovati danas ili u ponedjeljak konferenciju za novinare kako bi javnost bila upoznata sa stavom Fonda, te da prije toga ne žele da komentarišu slučaj. Momčilo Vuksanović, član UO, kazao je da niko iz UO nema ništa protiv presude, te da će gledati da propust isprave. Kako je kazao por-
talu Analitika, presuda je “na neki način instistiranje da se podrži projekat NVO koje je tužila Fond za manjine”. “Ako je je tu napravljen propust, Fond za manjine treba da sagleda mogućnosti i ispravi sve nepravilnosti”, kazao je Vuksanović. Upravni sud Crne Gore poništio je Odluku o raspodjelu sredstava Fonda za manjine za 2012. godinu, kojom je za prošlu godinu raspodijeljeno za projekte blizu 500.000 eura. Prošle godine je Građanska alijansa najavila da će zatražiti da raspusti Fond jer, kako tvrde, UO
već godinama donosi nezakonite odluke. Osim od civilnog sektora, kritike na rad Fonda su dolazile i od članova odbora. Naime, sjednicu na kojoj je UO Fonda podijelio novac projektima čiji je cilj “unapređenje statusa manjinskih naroda” su zbog otvorene sumnje u regularnost odluke napustili član Nove srpske demokratije Milivoje Krgović i Leon Đokaj iz SDP-a, navodeći da članovi UO dijele novac organizacijama koje su im bliske. Đokaj je tada predložio je da se zbog brojnih neregularnosti poništi odluka UO. J.K.
NVO
Akcija: Poklonite knjigu ženskom dijelu ZIKS-a
Akcija za ljudska prava, u partnerstvu sa Centrom za građansko obrazovanje CGO, Centrom za antidiskriminaciju Ekvista, Sigurnom ženskom kućom i Centrom za ženska prava, a u saradnji sa Zavodom za izvršenje krivičnih sankcija, poziva građane da doniraju knjige za ženski dio ZIKS-a. “Naše organizacije realizuju proje-
kat ‘Monitoring poštovanja ljudskih prava u ustanovama zatvorenog tipa u Crnoj Gori’ uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i njemačke ambasade. Prilikom posjeta ženskom zatvoru i razgovora sa osuđenicama, u toku realizacije ovog projekta, primijećeno je da imaju vrlo mali broj knjiga koje su im dostupne za čitanje, a prilično su bitne za ispunjavanje njiho-
vog vremena i procesa resocijalizacije”, navodi se u saopštenju CGO-a. Kažu da se određeni broj građana već priključio akciji, koja nije dio ovog projekta, već njegova dodatna vrijednost. Knjige će biti uručene u posljednjoj nedjelji marta, kada će biti predstavljen finalni izvještaj o stanju prava u ZIKS-u. B.B.
Društvo 11
PETAK, 8. 3. 2013.
8. MART - DAN ŽENA
Umjesto poklona, ruke pune problema
U Crnoj Gori i dalje evidentna velika razlika u korist muškaraca, posebno u oblastima zapošljavanja, napredovanja u karijeri i visine primanja Bojana Brajović
D
an žena, 8. mart, zaposlene žene u Crnoj Gori dočekuju sa 16 odsto manjom platom od kolega muškaraca na istim poslovima, dok je stopa nezaposlenosti žena za polovinu veća od stope nezaposlenosti muškaraca. Iako su evidentni pomaci u poboljšanju položaja žena u odnosu na neke ranije godine, pripadnice ljepšeg pola u Crnoj Gori “svoj dan” proslavljaju obespravljene, u neravnopravnom položaju sa muškarcima, ali i zatvorene u kancelarijama, štrajkujući glađu ne bi li ostvarile jedno od osnovnih ljudskih prava.
Žene u napuštenim kancelarijama istrajne u namjeri da se štrajkom glađu izbore za svoja prava, transparenti njihovog očaja, sve češće osude o diskriminaciji, bilo da dolaze od porodice ili poslodavca, slike su koje se nerijetko mogu vidjeti u Crnoj Gori. O nezavidnom položaju žena govori i Istraživanje Ženske mreže Saveza sindikata (SSCG), koje je pokazalo da su žene u Crnoj Gori samo u formalno-pravnom pogledu izjednačene sa muškarcima, dok je njihov ukupan socijalni status znatno nepovoljniji. Rezultati istraživanja, koje je obavljeno u okviru projekta usklađivanja sa međunarodnim standardima, pokazali su da formalnopravno žene imaju jednaka prava kao muškarci u zapošljavanju, ostvarivanju socijalne sigurnosti, zaradama i sticanju obrazovanja, ali su praktična iskustva i realiza-
cija tih prava znatno otežana. Iz SSCG su saopštili da je detaljnija analiza primjene radnih prava žena i muškaraca pokazala ozbiljnu razliku u korist muškaraca, posebno u oblastima zapošljavanja, napredovanja u karijeri, uslovima rada, prekovremenog rada i visine primanja. Potvrdilo se da su žene najnezaštićenije u oblastima seksualnog uznemiravanja, mobinga i ucjenjivanja na radnom mjestu, jer većina prećutkuje i izbjegava da prijavi takve pojave kako bi sačuvala radno mjesto. Zanimljivo je da i građani, odnosno ispitanici i poslodavci smatraju opravdanim da poslodavci traže od kandidata za zapošljavanje da iznese porodično stanje i planove za budućnost, kao i da ženama kao otežavajuću okolnost uzimaju namjeru da planiraju porodicu i rađaju djecu. Većina građana, kako
VLADA
EPCG i CGES da plate 45.000 eura Vlada je odlučila da Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) uplate najmanje 45.000 eura na poseban račun Komisije za procjenu štete od elementarnih nepogoda zbog višednevnog nestanka struje u nekoliko gradova u januaru. Ministarstvo ekonomije početkom februara formiralo je Komisiju koja je trebalo da utvrdi stanje i eventualnu odgovornost za višednevni prekid u snabdijevanju strujom pojedinih gradova na sjeveru Crne Gore. Na predlog Komisije, Vlada je usvojila izvještaj o višednevnom
prekidu u snabdijevanju strujom pojedinih gradova na sjeveru, od 15. januara do 3. februara. U Vladinom saopštenju navodi se da je Komisija zaključila da je do havarija u crnogorskom elektroenergetskom sistemu došlo, u prvom redu, zbog vrlo nepovoljnih vremenskih uslova u tim područjima, ali i zbog otuđenja elemenata čelične konstrukcije stubova. Iz Vlade su kazali da će se naknada štete zbog oštećenja kućnih uređaja i aparata, koje su uzrokovana prekidima u snabdijevanju električnom energijom u tom periodu, vršiti po važećoj proceduri EPCG. B.B.
je objašnjeno, diskriminaciju žena pravda tradicionalnim društvom i priznaje da postojanje horizontalne segregacije negativno utiče na odnos budućih generacija prema ravnopravnosti polova. Ispitanici smatraju i da bez veće podrške porodice i države diskriminacija žena neće skoro biti znatnije smanjena. Poslanik Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić smatra da je položaj žena danas u Crnoj Gori vrlo nezavidan i da nije ništa bolji u poređenju sa proteklom decenijom. Ona je kazala da ženu u Crnoj Gori karakteriše to što ona jeste tema crnogorskog društva, ali da, kako je rekla, to društvo ne prepoznaje njenu odgovornost. “Najveća odgovornost leži na ženi koja nije spremna da se na efikasan način negativno odredi prema svim negativnim trendovima koji nju dovode u nezavidnu poziciju”, rekla je Jasavić Dnevnim novinama. Ona je dodala da Pozitivna Crna Gora najavljuje pozitivan talas koji podrazumijeva emancipaciju crnogorskog društva i afirmaciju žena što, kako je istakla, potvrđuje sastav njihovog poslaničkog kluba. “Pozitivna je partija sa najvećim brojem žena koje su svjesne tereta koji nose”, objasnila je ona.Upozorila je da “mi sami moramo mijenjati crnogorsko duštvo koje je tradicionalno”. “Mijenjati sebe da bismo mijenjali društvo, a to znači da što veći broj žena mora biti aktivan u politici, na mjestima odlučivanja”, rekla je Jasavić. Ona je istakla da je emancipacija u Crnoj Gori ženama donijela “samo još veći teret”, jer Crna Gora nema riješene brojne probleme, poput cjelodnevnog boravka djece u školama. Predsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost i poslanik DPS-a Nada Drobnjak smatra da ni u jednoj državi na svijetu muškarci i žene nijesu ravnopravni, pa da tako nešto nije slučaj ni sa Crnom Gorom. “Osmog marta, kada hoćemo da vidimo kakav je nivo ženskih prava, moramo da budemo svje-
Emancipacija u Crnoj Gori ženama donijela veći teret, jer i dalje nema rješenja za brojne probleme
Muškarci favorizovani Istraživanje SSCG je pokazalo da su muškarci favorizovani pri zapošljavanju, kao i da lakše dobijaju mogućnost odlaska na službena putovanja, prekovremeni rad i usavršavanje. “Najbolji pokazatelj polne diskriminacije žena je podatak da one brže završavaju visoke škole i fakultete, ali sporije napreduju u karijeri, zbog čega postoje razlike u njihovim i zaradama muškaraca. Istraživanje je pokazalo i da su prihodi žena u većini preduzeća na nivou od 86 odsto onih koje imaju muškarci, kao i da je cijena radnog sata žena 87,5 odsto radnog sni da ogroman broj prava koja danas živimo, živimo zahvaljujući ženama koje su nekada uložile energiju da bi ta prava imali. Položaj žena u Crnoj Gori jeste zadovoljavajući, ali imamo još mnogo prostora da radimo”, smatra Drobnjak. Ona naglašava da postoji raskorak između muškaraca i žena kada je riječ o politici, te da tu ima mnogo da se radi. U Forumu žena Liberalne partije smatraju da Nacionalna strategija za poboljšanje položaja žena treba da bude zasnovana na eliminisanju svih oblika diskriminacije. “Zato će se LP zalagati da se prilikom izmjena Zakona o diskri-
sata muškaraca”, naveli su iz SSCG. U Crnoj Gori, prema rezultatima istraživanja, i dalje postoji tvrda podjela na muška i ženska zanimanja, tako da znatno više žena zaposleno u trgovini, zdravstvu i prosvjeti, dok se veći broj muškaraca bavi politikom i upravljačkim poslovima. “U Crnoj Gori ne postoji nijedna žena-hirurg, a nikada nijesmo imali ženu na čelu Vlade ili države. Pozitivan iskorak predstavlja činjenica da se prvi put prošle godine na čelu tradicionalno muškog sektora Ministarstva vojske našla žena”, rekli su iz SSCG. minaciji pojačaju mjere koje će ovu pojavu preduprijediti ili adekvatno sankcionisati”, kaže se u saopštenju. Navodi se da će se LP zalagati da se prilikom donošenja budžeta obezbijedi više novca za samohrane majke, uvođenje nacionalnih penzija za zaposlene žene koje imaju troje i više djece. Sve probleme i dileme predstavnice žena parlamentarnih partija i civilnog društva, moći će da iznesu već danas kada će predstavnici Vlade odgovarati na njihova pitanja. Zasijedanje “Ženski parlament” održava se sa ciljem promocije ženskih prava u Crnoj Gori.
ZAVRŠNA FAZA
Uskoro centar za azilante Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila informaciju o sistemu azila u Crnoj Gori, navodeći da je u Spužu u toku izgradnja centra za tražioce azila, kapaciteta 65 osoba. “Projekat se u proteklom periodu realizovao uz brojne tehničke, finansijske i imovinske probleme. Realizacija projekta se nalazi u završnoj fazi, u toku je postupak izdavanja upotrebne dozvole”, navodi se u informaciji. S obzirom da centar nije stavljen u funkciju, te da Zavod za zbrinjavanje izbjeglica nema na raspolaganju drugi objekat za kolektivni smještaj, smještaj iz sistema azila u proteklom periodu se obezbjeđivao u zakupljenim objektima. Ovakav oblik zbrinja-
vanja pokazao se kao neadekvatan, zbog svakodnevnih organizacionih, finansijskih, tehničkih, bezbjednosnih i drugih problema. Da bi se ispunili standardi u oblasti zbrinjavanja azilanata, potrebno je, kako se navodi, uposliti odgovarajući broj službenika. Navodi se i da se sektor granične policije uspješno bavi suzbijanjem ove pojave, iako još nema sve raspoložive kapacitete, kao što je prihvatilište za strance, adekvatnu tehničku opremljenost, te dovoljan broj službenika. “Izvor problema nezakonitih migracija dolazi sa područja zemlje članice EU, Grčke, preko čije teritorije nezakoniti migranti, uglavnom bez dokumenata, dolaze do teritorija Albanije, Ma-
kedonije, Srbije i Kosova, a dalje kao tranzit koriste teritoriju Crne Gore”, navodi se u informaciji, uz napomenu da će ulazak Hrvatske u EU dodatno otežati poziciju Crne Gore, zbog čega je u narednom periodu u Crnoj Gori realno očekivati povećanje nezakonitih migracija sa elementima organizovanosti. Usvajanjem strategije za sprečavanje zloupotrebe droga za period 2013-2020. Crna Gora daje jasan signal da je njena Vlada u potpunosti svjesna te kompleksne problematike i da želi da doprinese njegonom rješavanju, navodi se između ostalog u strategiji i akcionom planu za njeno sprovođenje, koje je Vlada juče usvojila. B.B.-J.V.Đ.
12 Hronika
PETAK, 8. 3. 2013.
POLICIJSKA AKADEMIJA
Šipčić od Tužilaštva tražio provjeru anonimnih optužbi Direktor Policijske akademije sumnja da je hajka na njega organizovana zbog reizbora na tu funkciju i razmišlja da li će se prijaviti za novi mandat irektor Policijske akademije u Danilovgradu Živko Šipčić, komentarišući optužbe na svoj rad, tvrdi da je prije nego je policija počela da ispituje navode anonimne prijave, 21. decembra prošle godine od specijalnog tužioca tražio da formira tim, koji će istražiti navode iz prijave i utvrditi da li je u Policijskoj akademiji bilo nezakonitosti u poslovanju. On je DN dao na uvid kompletnu dokumentaciju, kojom demantuje anonimne optužbe.
ske situacije, zajedničkim dogovorom, članovi tima su se odrekli svojih naknada, iako na njih imaju pravo sve do završetka garantnog roka, koji ističe u julu ove godine”, objasnio je Šipčić, navodeći da su članovi tima u početku primali po 250 eura, a sa povećanjem obima posla mjesečne naknade iznosile su po 300 eura.
Šipčić je objasnio da je provjeru anonimnih sumnji tražio, jer je procijenio da se takvim ogovaranjima nanosi šteta ugledu Policijske akademije, delegaciji EU, koja je finansirala izgradnju sportskog objekta, ali i pokušava da se uruši moralni integritet njega kao direktora Policijske akademije. Motiv takvih optužbi, prema sumnjama Šipčića, jeste reizbor direktora Policijske akademije, ali on nema saznanja ko stoji iza cijele priče, koja se našla u novinskim stupcima. DN, kao i ostali štampani mediji, anonimnu prijavu dobile su poštanskim putem. “Razmisliću da li ću se prijaviti na konkurs za direktora Policijske akademije, iako ispunjavam sve uslove jer, iskreno, sve me ovo pomalo umorilo”, kazao je Šipčić, objašnjavajući da se nedavno obradovao dolasku inspektora jer, kako tvrdi, ne želi da ostane bilo što neriješeno. “Oni su provjerili dokumentaciju Policijske akademije i napravili
● VRATIO NOVAC KOJI JE UZEO ZA SAHRANU BABE Objašnjavajući navode iz prijave, Šipčić je kazao da mu je greškom, nakon smrti babe, koja je u njegovoj kući živjela posljednjih 30 godina, isplaćeno oko 550 eura, koje je vratio Policijskoj akademiji. “Kada smo provjerom utvrdili da u članove uže porodice spadaju djeca i roditelji, ja sam vratio novac”, pričao je Šipčić, pokazujući uplatnice. On je objasnio da se na udaru nepravedno našla profesorica engleskog jezika Žana Đurović, koja je sa još jednom koleginicom, čije ime nije pomenuto u prijavi, bila isplaćena na osnovu odluke o cijeni časa Policijske akademije. “Na osnovu licence Ministarstva prosvjete, Akademija je posebno organizovala školu engleskog jezika, za čije profesore je utvrđena cijena rada, koja iznosi 12 eura po času. One su isplaćene poslije obračuna održanih časova. Ni u ovom slučaju se ne radi o mojoj zloupotrebi, nego o odluci upravnog odbora”, pojasnio je direktor Akademije.
Bojana Robović
D
izvještaj, koji su predali tužiocu na ocjenu”, kazao je Šipčić. ● STRUČNI TIM SE ODREKAO NAKNADE ZA JOŠ GODINU Komentarišući navode anonimne prijave, Šipčić je kazao da je osnivanje stručnog tima od šest članova za praćenje izgradnje sportske sale u krugu Akademije bila ugovorna obaveza između države Crne Gore i delegacije Evropske unije, koja je jednim dijelom kroz IPA fond finansirala ovaj projekat, a ne njegova lična želja, kako je navedeno u anonimnoj prijavi. On je objasnio da je delegacija odabrala izvođača radova, a da je posao stručnog tima bio da se radovi kvalitetno završe i u roku. “Da nijesmo radove završili 12. jula prošle godine, Crna Gora bi bila u obavezi da 1.500.000 eura vrati Evropskoj uniji. Ugovorom je regulisana i novčana naknada koju su za vrijeme izgradnje sportske sale primali članovi stručnog tima. Sa završetkom radova i zbog teške finansij-
Šipčić
Džip na parkingu MUP-a Direktor Akademije kazao je da su netačni i navodi prijave koji se odnose na zloupotrebu službenih vozila. “Pravo na službena vozila do ove godine imalo je šest zaposlenih u Akademiji- direktor, dva pomoćnika, dva savjetnika direktora i jedan rukovodilac osnovnog policijskog obrazovanja. Pored tih šest vozila Akademija raspolaže sa još osam, koja se koriste u obuci i za prevoz zaposlenih, spoljnih saradnika, polaznika”, kazao je Šipčić. On je naveo i da automobil marke “džip diskaveri”, za koji u prijavi piše da nikada nije na parkingu Akademije jer ga direktor ko-
risti za privatna putovanja na Žabljak, i ne treba da bude parkiran na tom mjestu. “Taj automobil mogu svi vidjeti na parkingu MUP-a, jer je tamo parkiran. Tačno je da sam ga koristio kad sam putovao u zimskim uslovima, ne samo ja već i ostale kolege.” Šipčić je demantovao i navode prijave da se mjesečno sa budžeta Akademje izdvaja 4.000 eura na gorivo. “Odlukom za 2013. odlučeno je da kvote iznose 2.790 eura, a 2012. godine 3.250 eura. To nijesmo utrošili, već je to maksimum koji imamo na raspolaganju”, tvrdi on.
Loncović obuku o naoružanju završio u SAD šipčić je priznao da je sa Željkom Loncovićem dugi niz godina u veoma dobrim prijateljskim odnosima, ali je naglasio da je Loncović kao spoljni saradnik na Akademiji anagažovan isključivo na osnovu stručnosti. “Dok je radio u Specijalnoj jedinici, završio je obuku u SAD, koja je nosi naziv ‘Taktika upotrebe vatrenog oružja’ i dobio je zvanični sertifikat da obavlja taj posao. Na Akademiji je angažovan kao ekspert za tu oblast i predaje Naoružanje za polaznike obrazovnog programa za zanimanje policajac”, objasnio je Šipčić. On je dodao i da to angažovanje nije bila lično njegova, već odluka Upravnog odbora Policijske aka-
demije. Takođe, odlukom odbora određeni su i iznosi novčanih naknada za spoljne saradnike, te je tako za one koji rade u UP-u i MUP-u odlučeno da naknada iznosi 15 eura po održanom času, dok ta cijena za profesore za univerziteta iznosi 45 eura. Šipčić je demantovao i navode anonimne prijave da predmet Naoružanje predaju dva profesora i da je Loncoviću za šest godina, koliko postoji Akademija, isplaćeno oko 30.000 eura. “Svaki euro isplaćen mu je na osnovu precizne evidencije o održanim časovima. Netačno je da je ovih godina uzeo oko 30.000 eura. Najviše mu je isplaćeno 2011. godine i to 3.540 eura”, kazao je Šipčić.
Hronika 13
PETAK, 8. 3. 2013.
KOKAINSKA POŠILJKA
Svjedok tvrdi da ga nije angažovao Lambulić
Srednja stručna škola u Pljevljima
DVA UBODA
Srednjoškolac u klupi primijetio da krvari
Maloljetni S. Đ., učenik trećeg razreda pljevaljske srednje stručne škole, uhapšen je juče zbog sumnje da je u školskom dvorištu pokušao da ubije Z. K., učenika četvrtog razreda, saopšteno je iz Uprave policije. “Osnovano se sumnja da je S. Đ., upotrebom oštrog predmeta, britve dužine sječiva oko sedam centimetara, nanio dvije ubodne rane u predjelu rebara osamnaestogodišnjem Z. K. iz Pljevalja”, navodi se u saopštenju. Prema nezvaničnim informacijama Dnevnih novina, dvojica učenika su se potukla na platou škole, prije početka nastave oko 7.30 sati. Sukob je nastavljen i na stepeništu ispred škole, gdje je Z. K. uboden u donji dio lijeve strane grudnog koša. Prema jednoj verziji, mladić je tek u školskoj klupi primijetio da krvari, nakon čega je prevezen u pljevaljsku bolnicu,
gdje su mu utvrđene rane nanijete oštrim predmetom. “Jedna rana je dužine oko centimetar, dublja, nanijeta oštrim predmetom, koji je povrijedio plućnu maramicu, zbog čega je pacijent osjećao jak bol i otežano disao. Druga rana je površna, dužine centimetar i po, sa povredom kože i potkožnog tkiva”, rečeno je DN u pljevaljskoj bolnici. Zbog povrede plućne maramice, kako su naveli iz bolnice, urađena je drenaža lijeve strane grudnog koša. Pacijent je stabilan i zadržan na bolničkom liječenju radi daljeg praćenja. Policija je prilikom uviđaja pronašla britvu, koja će biti poslata na vještačenje u Forenzički centar. Maloljetni S. Đ. će uz krivičnu prijavu biti sproveden Višem državnom tužiocu na dalju nadležnost, navodi se u saopštenju. D.K.
RAZBOJNIŠTVO
Prijeteći pištoljima opljačkali radnju
Dva maskirana razbojnika upala su sinoć u market “Planet” koji se nalazi u podgoričkom naselju Masline, gdje su, uz prijetnju pištoljima, od radnice ukrali pazar. Nakon razbojništva koje su izveli veoma brzo, pljačkaši su se dali u bjekstvo, a radnica je odmah obavijestila policiju koja je izašla na lice mjesta i izuzela tragove, kao i snimak video nadzora iz radnje.
Dajući izjavu policajcima, radnica “Planeta” opisala je da su razbojnici bili obučeni u crno i da su nosili crne fantomke, zbog čega im nije vidjela lice. Kako se sve odigralo oko 22 časa, pred kraj radnog vremena, radnica nije znala ni koliko novca su pljačkaši ukrali. Do zatvaranja ovog broja policija nije uspjela da pronađe i uhapsi razbojnike. M.V.P.
BERANCI
U nastavku suđenja Vjekoslavu Lambuliću, optuženom da je krajem 2002. godine organizovao šverc 25 kilograma kokaina iz Beograda do Osla, saslušan je svjedok Mileta Zvicer, koji se u optužnici pominje kao njegov saučesnik, zbog čega je i osuđen u Njemačkoj. Ovaj svjedok negirao je da je za Lambulića u Njemačkoj kupio automobil u kome je, navodno, pakovan kokain za prenos preko državnih granica širom Evrope. Prema navodima optužnice, Lambulić je od 15. novembra do 20. decembra 2002. godine na području Srbije i Crne Gore, Njemačke i Norveške, po prethodnom dogovoru sa više osoba, dilovao kokain. U optužnici se, pored ostalog, navodi da je Lambulić, nakon što je sa kupcem iz Osla ugovorio prodaju 25 kilograma kokaina, u cilju prenosa droge od Beograda do Osla, angažovao Miletu Zvicera, koji mu je u Njemačkoj kupio “golf”, koji je bio podesan za krijumčarenje, a potom ga u Hagenu predao Aleksanderu Kreckleru, koji je na njemu izvršio izmjene kako bi se droga mogla spakovati u airbegove. Mileta Zvicer, koji je juče saslušan u svojstvu svjedoka, negirao je
da je automobil kupovao za Lambulića, a imena naručioca nije se mogao sjetiti. “Znam da me je zvao čovjek iz Podgorice da mu kupim ‘golf’ i ja sam mu tražio za njega 5.000 maraka, jer nijesam imao novca da ga kupim. Nakon kupovine, javio mi se neki Njemac, kome sam ga predao, zajedno sa 500 eura koje su ostale od 5.000”, kazao je svjedok u nastavku, objašnjavajuči da je ““Njemac” Aleksander Kreckler.
Lambulić
“Zamislite, čak sam mu dao i 500 eura koje su mi ostale, a drugi bi tražio još toliko za uslugu kupovine, ali sam ja bio pošten. A on je svjedočio protiv mene u Njemačkoj”, ispričao je svjedok. Novac za automobil iz Crne Gore mu je donio izvjesni “nosonja”, čije ime nije želio da otkrije. Upitan da li je riječ o Ćaku Vukotiću, kojeg je ranije pominjao u tom svojstvu, prvo je kazao da nije. Nešto kasnije je, ipak, promijenio iskaz. S.K.
PREZNOJAVAO SE
Očevidac poslije pet godina u sudu promijenio iskaz U trećem po redu suđenju Daliboru Bulajiću zbog teškog ubistva Srđana Kasalice i Petra Drakulovića, te ranjavanja Milovana Bjelanovića 28. januara 2008. godine, ko zna koji put saslušani su svjedoci koji su se kritične večeri našli u neposrednoj blizini. Bulajić je u prethodna dva sudska procesa osuđivan na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora, ali je obje presude ukinuo Apelacioni sud. U optužnici piše da su, nakon što su ušli u lokal, Bulajić i njegov prijatelj Darko Perović započeli sukob sa Kasalicom i Bjelanovićem. Bulajić je ispalio tri hica, jedan u pod lokala, te po jedan hitac u Kasalicu i Drakulovića. Nakon toga je Bulajić iz blizine teško ranio Bjelanovića, koji je izašao iz lokala, nanoseći mu tešku tjelesnu povredu. Potom
su Perović i Bulajić ispred lokala vršili nasilje, nogama udarajući Drakulovića po tijelu. Svjedok Marko Božinović ispričao je da se te večeri nalazio za šankom te da početak incidenta nije mogao vidjeti od stuba. “Vidio sam noge u ležećem položaju a pretpostavio sam da su Dačove (Dalibor Bulajić)”, kazao je svjedok u nastavku, objašnjavajući da je u sljedećem trenutku vidio Bulajića, koji je ustao, da govori nešto poput “neće mene niko da bije”, a zatim se čuo pucanj. Iako je juče tvrdio da je Bulajić pucao prije nego što mu je Burzić prišao, na saslušanju kod tužioca je tvrdio drugačije – da se Burzić bacio na Bulajića, koji je pištolj izvadio u trenutku kada se uspio izbaviti. Nakon što mu je su-
dija Valentina Pavličić predočila razlike u kazivanju, svjedok je kazao da na toj izjavi ne stoji njegov potpis te da je ona prepisana iz one koju je, pod stresom nakon incidenta, dao u policiji. Bulajićev advokat Borivoje Borović zatražio je da se takva izjava izuzme iz spisa predmeta jer nije uzeta na zakonit način. U nastavku njegovog saslušanja, sudija Pavličić unijela je u zapisnik da je ovaj svjedok vidno nervozan te da se znoji. Na pitanje suda da li je pod nekim pritiskom, odrično je odgovorio. Svjedok Uglješa Šarić ispričao je vidio Bulajića kako ustaje sa poda i viče “neće niko da me bije”, a potom puca u pod. Nakon tog pucnja, pucao je navodno u Kasalicu i Drakulovića. S.K.
SUĐENJE
Dva saradnika Darka Balističar nije utvrdio sa Šarića priznala krivicu kojeg je rastojanja pucano Tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije sklopilo je sporazum o priznanju krivičnog djela sa Berancima Borisom Labanom i Draganom Labudovićem, članovima kriminalne grupe Darka Šarića, koji su optuženi za šverc kokaina iz Južne Amerike u Evropu, saopštio je juče tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević. Laban je po sporazumu osuđen na deset i po, a Labudović na devet godina zatvora, naveo je Radisavljević u saopštenju. “Sporazumom je, u skladu sa Zakonom o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog djela, regulisano da se od optuženog Labudovića trajno oduzme imovina - gotov novac vrijednosti od oko 550.000 eura, koji je pronađen u njegovom stanu prilikom pretresa, i putničko vozilo marke ‘BMW X6’ vrijednosti 50.000 eura”, piše u saopštenju. Laban je priznao dva krivična djela šverca i prodaje droge, falsifikovanje isprave, kao i djelo “udruživanje radi vršenja krivič-
Boris Laban
nih djela”, a Labudović takođe dva krivična djela, prodaju droge i nedozvoljeno držanje oružja. Prije ovih, Tužilaštvo je sklopilo sporazume o priznanju krivičnog djela sa još devet članova Šarićeve kriminalne grupe. M.V.P.
Vukadinović
Saslušanjem vještaka balističara Milovana Mihailovića, juče je Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje Radoju S. Vukadinoviću (37) iz Podgorice zbog ubistva cimera Muharema Šalje. Mihailović se, ipak, nije mogao izjasniti sa koje razdaljine je Šalja ubijen. Prema navodima optužnice, Vukadinović je u noći između 20. i 21. novembra 2011. godine, u Bandićima kod Danilovgrada, u pravcu Šalje ispalio metak iz vazdušne puške, koji ga je pogodio u vrat, usljed čega je preminuo. Optuženi pred sudom nije negirao ubistvo, navodeći da je puška opalila u trenutku kada ju je, dok su bili u lovu, dodavao pokojniku. Balističar Mihailović istakao je da je velika kinetička energija. “Oznaka ‘magnum’ znači da je to oružje izuzetno jako. Ova puška obezbjeđuje veliku kinetičku energiju, tako da metak prilikom izlaska iz cijevi dostiže brzinu od 380 metara u sekundi. U ovom slučaju radi se o projektilu
koji ima malu masu tako da on vrlo brzo gubi kinetičku energiju i brzinu, tako da udarom u tvrdu površinu mora doći doo njegovog deformisanja”, objasnio je Mihailović. On je, odgovarajući na pitanje sudije Predraga Tabaša, kazao da se ne može izjasniti o tome kolika je udaljenost bila između vrha cijevi puške i oštećenog u trenutku ispaljenja hica. “Da bih to odredio, potrebno je da saznam koliko je projektil ušao u tkivo žrtve, pod kojim uglom i na koje mjesto. Takođe, u našem Forenzičkom centru ne postoji uređaj kojim bi se izmjerila brzina kretanja projektila”, kazao je vještak. U nastavku suđenja pročitan je iskaz vještaka forenzičke genitke Sandre Kovačević, u kojem je istaknuto da se na jakni žrtve nalaze DNK-a tragovi tri osobe. ”Pored tragova oštećenog i optuženog, na jakni su otriveni i tragovi NN lica”, navodi se u nalazu. S.K.
TIGANJI SA KERAMIČKIM PREMAZOM
Od 08. do 15.03.2013. METALAC MARKET PODGORICA u Baru, Podgorici, Pljevljima i Bijelom Polju
-48%
Važi od 08.03. do 10.03. 2013.
Važi od 08.03. do 10.03. 2013.
-21%
3.990 99 1
89 PremiaCare livadski gel za tuširanje sa jasminom 250ml med 950g
4.99
1.39
2 408201 041606
Važi od 10.11. do 16.11.
2 408201 042580
2 408201 041613
2 408201 042573
Važi od 10.11. do 16.11.
1491
89 365 gumene Delhaize čokolada bombone 500gsa cijelim lješnikom 200g
1.99
Odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama
Crna Gora 15
PETAK, 8. 3. 2013.
Osam mjeseci bez plata, a sa tri miliona minusa Da je situacija u JP Vodovod i kanalizacija jako loša, govori i činjenica da zaposlenima plate kasne osam mjeseci. Komunalno preduzeće već neko vrijeme kuburi sa velikim finansijskim poteškoćama, a na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta rečeno je da je ovo preduzeće u minusu tri miliona eura. U septembru prošle godine grad je ostao bez vode četiri dana zbog nagomilanog duga ovog preduzeća prema Elektroprivredi. A, kako saznajemo vrtoglavi računi, svakodnevno stižu na naplatu. Iz perioda kada je Đeka bio na čelu preduzeća, postoje računi za prezentaciju, teški i 20.000 eura koji su, kako tvrdi naš sagovrnik, utrošeni u predizbornoj kampanji i promociji, tada novoformirane Demokratske partije.
Osmani nam je potvrdio da je većina otpuštenih radnika primljena tokom prošle godine, a kako je naveo, on ne može da kaže da li se radilo o zapošljavanju po partijskoj osnovi.
Pršte otkazi u Vodovodu HAOS
Lider DP Fatmir Đeka u predizbornoj kampanji nezakonito zaposlio oko 100 radnika, koji sada ostaju bez posla Suzana Ganić
M
asovno otpuštanje radnika u Javnom preduzeću Vodovod i kanalizacija moglo bi da izazove socijalni bunt u Ulcinju. Predsjednik Sindikata tog preduzeća Rasim Osmani kaže da radnike najviše boli što je prilikom otpuštanja, kako tvrdi, vršena selekcija. Bez posla je ostalo 50 radnika, od tog broja 33 je imalo rješenje na neodređeno vrijeme.
ULCINJ - Kako saznajemo, bez posla će ostati još 25 radnika. Do otpuštanja je došlo jer je Inspekcija rada utvrdila nepravilnosti u postupku zasnivanja radnog odnosa i naložila Upravi preduzeća da ih otkloni. Masovnom otpuštanju prethodilo je masovno zapošlja-
vanje, uoči parlamentarnih izbora 2012. godine. Tada je na čelu JP Vodovod bio lider Demokratske partije Fatmir Đeka, koji je sada poslanik. Njega je na tom mjestu zamijenio Fehim Avdiu, takođe iz redova DP-a. Osmani nam je potvrdio da je ve-
ćina otpuštenih radnika primljena tokom prošle godine, a kako je naveo, on ne može da kaže da li se radilo o zapošljavanju po partijskoj osnovi. “Ovi ljudi koji su ostali bez posla su bijesni, jer u radnom odnosu su ostali pojedini, koji su primljeni po istim kriterijumima kao i oni. Sumnjamo da inspektor rada nije odradio svoj posao kako treba”, kazao je Osmani. On navodi da postoje slučajevi, da je radnik zaposlen na pumpnom postrojenju u junu 2012. godine ostao bez posla, a da drugi radnik, koji je na istim poslovima primljen prije dva mjeseca, i dalje radi.
U martu prošle godine, JP Komunalne djelatnosti, podijeljeno je na dva preduzeća, Čistoću i Vodovod. Tada je ukupan broj radnika iznosio 203, od tog broja 130 je ostalo u Vodovodu. Osmani navodi, da prilikom formiranja novog preduzeća, nije izvršena sistematizacija, a radnici su upošljavani. Pa je tako broj radnika, prije otpuštanja, prelazio 200. Prema riječima Osmanija, preduzeće je u teškoj finansijskoj situaciji, i jasno je da postoji prekomjeran broj radnika, ali kako je istakao, trebalo se na drugačiji način riješiti problem. “Nijesu ovi ljudi sami sebe zaposili i napisali rješenja na neodređeno. Neko je odgovoran za ova-
kvu situaciju u preduzeću i treba da odgovara. Sindikat će iskoristiti sva pravna sredstva i stati u odbranu radnika. Ostali su bez posla, bez mogućnosti žalbe, bez korišćenja odmora, bez plata”, kazao je Osmani. Jedan od otpuštenih radnika, koji nije želio da mu se pominje ime, kazao je da je njihov grijeh što su radili i svakodnevno, prelazili i po 40 kilometara, kako bi došli do posla. “Sada ispaštamo zbog unaprijed izrežirane misije gospodina Đeke, koji nas je iskoristio, kako bi dobio glasove. Izgleda da je ovo pravi izborni rezultat Đeke”, kazao je jedan od radnika koji je dobio otkaz.
KANDIDATURA
Šabanoviću malo tri puta Direktor Vodovoda zatražiće povjerenje i za četvrti mandat
PROBLEM NOVAC
Radovi prekinuti, igralište propada Izgradnja sportskog igrališta na Savini mjesecima tapka u mjestu HERCEG NOVI - Radovi na izgradnji sportskog igrališta na Savini, koji su prekinuti krajem juna zbog zabrane izvođenja građevinskih radova tokom sezone i djelimično neizmirenih obaveza Opštine prema izvođaču, trebalo je da budu nastavljeni u oktobru. Međutim, ni nakon pet i po mjeseci na gradilištu se ništa ne dešava. Ostalo je da se postavi specijalna podloga na teren koja je kupljena i nalazi se u krugu gradilišta, koševi, stubovi javne rasvjete. Investitor i vlasnik firme “Brent” Predrag Kundačina kazao da je bilo problema u finansiranju i da su radove izvodili u skladu s tim, ali i da su pretrpjeli štetu zbog prekida. “Huligani su nam uništili dio urađenih radova, imamo trškove i zbog čuvanja stadiona”, rekao je Kundačina, koji nije želio da precizira koliki je dug opštine prema njegovoj firmi, objasnivši da bi trebalo napra-
viti proračun. Ipak, on ne isključuje mogućnost bi možda tokom iduće sedmice mogli da nastave da rade. Predsjednik opštine Dejan Mandić je rekao da su sa firmom Brent dogovorili još prije nekoliko mjeseci da uplate dio sredstava kako bi nastavili radove, a da se ostatak duga uplati po završetku posla. Podsjećamo, izgradnja sportskog igrališta počela je u januaru prošle godine. Investicija je vrijedna 230.000 eura, a 70 odsto sredstava obezbjeđeno je prodajom devet garaža koje su izgrađene ispod tribina sportskog igrališta. Riječ je jednom veoma kvalitetnom projektu koji je uradio “Studio grad”. Predviđeno je igralište za košarku, odbojku, rukomet, mali fudbal, svlačionice, tribine, prostor za igrače i sudije, najkvalitetnija podloga, parkin prostor, javna rasvjeta. S.Milović
HERCEG NOVI - Na sjednici Upravnog odbora Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija prije dva dana je donesena odluka o raspisivanju konkursa za izbor direktora Vodovoda. Imenovanje direktora ovog javnog preduzeća trebalo bi definitivno da se obavi do maja kada direktoru Zoranu Šabanoviću ističe treći mandat. To radno mjesto po koalicionom sporazumu pripada SNP i shodno tom dogovoru daje saglasnost za izbor direktora, kao što je to i dosada bilo, bez obzira na eventualno protivljenje koalicionih partnera u lokalnoj vlasti. Šabanović kazao je da ima saglasnost najviših funkcione-
ra SNPa da i u narednom četvorogodišnjem mandatu vodi ovo javno preduzeće, na način kako ga je vodio od 2000. godine kada su došle na vlast partije okupljene oko SNPa u Herceg-Novom. SNP ga je, prema njegovim riješima, postavio na mjesto direktora u trenutku kada je Vodovod bilo u gubicima, a on je kao mašinski inžinjer do tada 20 godina bio angažovan u Jadranskom brodogradilištu Bijela. Navodeći šta ga preporučuje da se ponovo kandiduje na mjesto direktora Vodovoda, Šabanović se osvrnuo na dvije međunarodne nagrade, uspješno poslovanje, brigu o radnicima, donacije
i saradnju. Naveo je i to da direktora javnog preduzeća bira Upravni odbor i da Skupština Opštine ne može da odlučuje o tome. Istakao je da ima izuzetno dobru saradnju sa predsjednikom Upravnog odbora Vodovoda koji je ispred Nove srpske demokratije i sa predstavnikom Pokreta za promjene kao članom Upravnog odbora, pa ne vidi da će biti problema u vezi sa njegovim reizborom na mjesto direktora javnog preduzeća u eventualnom četvrtom mandatu. Navodi da je zaposlio člana PzP, mašinskog inžinjera, koji je došao iz Jadranskog brodogradilišta i Vodovod ga je angažovao kao vrsnog stručnjaka. S.M.
CETINJE
Srušeni objekti kod kasarne CETINJE - Dva pomoćna objekta u krugu nekadašnje kasarne na Cetinju juče su porušena, a ostaci utovareni i odveženi na deponiju. Sekretar za komunalne djelatnosti Prijestonice Cetinje Ivan Vukmirović je Dnevnim novinama kazao da je za ovaj potez dobijena saglasnost vlade koja je formalni vlasnik prostora, a da je motiv za uklanjanje objekata iz kasarne stalna opasnost od rušenja, te da kroz taj prostor veliki broj djece prolazi na putu ka školi Njegoš i da je stoga postojala opasnost da neko strada. Vukmirović dodaje da se i izvjestan broj pasa lutalica okupljao u tom prostoru što je dodatno predstavljalo opasnost za prolazni-
ke. Kasarna na Cetinju je početkom ovog vijeka napuštena, a u tom pro-
storu je smješten najstariji fudbalski klub u Crnoj Gori, Lovćen. M.Z.
16 Crna Gora MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA
Taksisti kršili zakon to-taksista, veoma je jasno da se radi o javnom linijskom prevozu putnika, te da se na taj način krše odredbe zakona”, saopšteno je iz Ministarstva. Inspekcija za drumski saobraćaj, u sklopu svojih redovnih inspekcijskih aktivnosti, kako je rečeno na sastanku, i dalje će raditi na suzbijanju nelegalnog prevoza putnika, bez obzira da li se isti obavljaju taksi službe ili autobuski prevoznici, a sve u cilju zaštite interesa putnika. Takođe, naglašeno je da će Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, kao i do sada, raditi na zaštiti interesa crnogorskih licenciranih prevoznika koji posluju u skladu sa propisima Crne Gore, i pružiti potpunu podršku razvoju kvalitetnijeg, bezbjednijeg i pristupačnijeg javnog prevoza putnika, saopšteno je iz Ministarstva.
MB TEAM
Požar oštetio silos NIKŠIĆ - U kompaniji MB TEAM, koja se nalazi na lokaciji Grebice bb u Nikšiću, juče je izbio požar na centralnom silosu fabrike, ispred pogona energane. Kako je saopšteno iz MB Teama, šteta na silosu je ogromna i u velikoj mjeri će onesposobiti svaki pojedinačni proizvodni centar fabrike za dalji rad. “Vatrom je zahvaćen silos sa ventilacionim sistemom kojim se dovodi piljevina, a u samom silosu se nalaze četiri elektromotora. Ovo će dovesti do obustavljanja procesa rada u određenim pogonima”, rekla je za DN PR Marina Vučković, koja je istakla da je veliki problem i sa dogovorenim rokovima sa investitorima, a koji će se morati pomjeriti. Šta je uzrok požara još nije poznato, kao ni to koliko iznosi šteta na pogonima. Kako je saopšteno, procjenjuje se da će se rad u oštećenim centrima normalizovati za mjesec dana. Iz kompanije MB Team se zahvaljuju vatrogasnoj jedini Nikšić na brzoj asistenciji, a naročito Saši Kovačeviću koji je pretrpio lakše ozljede prilikom gašenja požara.
ODLUKA
Referendum u septembru? Foto: Balša Rakočević
Povodom problema koji se tiču prevoza putnika na relaciji Pljevlja - Podgorica, a zbog kojih su pljevaljski taksisti organizovali peticiju kojom zahtijevaju da im se omogući da putnike koje prevezu u Podgoricu, iz tog grada i vrate, u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva održan je sastanak sa taksistima i predstavnikom licenciranih autobuskih prevoznika. Tom prilikom je Ministarstvo zauzelo stav da je obavljanje prevoza putnika na relaciji Pljevlja - Podgorica od strane taksista na dosadašnji način bio u suprotnosti sa odredbama Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju. “Na osnovu službene zabilješke koju je sačinila Inspekcija za drumski saobraćaj, odnosno na osnovu podataka o obavljenim prevozima u proteklom mjesecu od strane au-
PETAK, 8. 3. 2013.
Sjednica Skupštine glavnog grada: Mugoša i odbornici opozicije u pozadini Skupština glavnog grada donijela je odluku da se konsultativni referendum o samostalnoj opštini Tuzi održi najkasnije dio kraja septembra ukoliko se na vrijeme uradi i usvoji studija opravdanosti nove lokalne samouprave. Inače, predviđeno je da se do 14. aprila izabere najbolji ponuđač na tenderu koji će uraditi studiju izvodljivosti. Opozicija, koja se ne protivi tome da Tuzi dobiju status opštine, kritikovala je informaciju o inicijativi za raspisivanje referenduma za teritorijalnu promjenu, jer smatra da je pravno besmislena te da služi za manipulisanje albanskom nacionalnom zajednicom. Odbornik SNP-a Vladimir Vujović napomenuo je da je informacija suprotna zakonu, ali i zdravom razumu, jer nema inicijative, što znači da se o njoj ne može raspravljati. On je naveo da ne postoji ni studija opravdanosti promjene statusa Tuzi. “Inicijativa i studija se ne mogu razdvajati, a mišljenje o studiji mora dati MUP. Pozivam vas da ovo uskla-
dimo sa zakonom i imaćete našu podršku”, poručio je Vujović. Njegov stranački kolega Aleksa Bečić kazao je da postoje pravne pretpostavke u Zakonu o teritorijalnoj organizaciji koje moraju da se ispune, nakon čega je referendum samo logična posljedica. “Ajmo da vidimo gdje se stiglo u formalno-pravnim koracima, a ne u političkoj trgovini. To moraju da znaju prije svega građani Malesije”, rekao je on. Bečić je ocijenio da je sjednica samo dnevno politička igra DPS-a i pokušaj da se kandidatu te partije na predsjedničkim izborima pomogne da prikupi glasove. Odbornica PzP-a Branka Bošnjak ocijenila je da se radi o predizbornim manipulacijama u predizbornoj kampanji, dodajući da se nada da je albanskoj manjini jasno da DPS interesuju samo izborni brojevi, kroz koje gledaju građane Malesije. I odbornik Nove Goran Radonjić smatra da se radi o političkoj trgovini. “Želja je da se popravi kandidat DPS-a, koji nepopravljivo pada. Bit-
Protest boksita
HERCEG NOVI
Otvorena ª Damaº INICIJATIVA
Crna Gora da postane član EGTC
HERCEG NOVI - Na hercegnovskom Trgu juče je otvorena drogerija “Dama”. Prema riječima PR drogerije Vesne Vuković, kada je stvarana “Dama” vodili su računa da potrošačima stvore mjesto na kome će naći sve potrebno za njegu, lje-
potu i zdravlje. U okviru objekta se i nalazi apoteka u kojoj se može naći veliki broj farmaceutskih proizvoda. Za Dan žena priredili su iznenađenja. Inače, prostor se nalazi na površini od 100 kvadrata i zapošljava osam radnika. S.M.
no je da se u predizbornoj kampanji objelodani jedna trgovina”, kazao je Radonjić Odborniku SDP-a Đorđiju Suhihu nije bilo jasno zbog čega lokalni funkcioneri objašnjavaju da se postupak o referendumu oslanja na Zakon o glavnom gradu, kada se u informaciji samo pominje Zakon o teritorijalnoj organizaciji. “Nećemo se izjašnjavati oko informacije jer o tome ne treba ni raspravljati. Inicijativu ćemo podržati i referendum je najmjerodavniji način da građani Tuzi iskažu svoju volju”, kazao je on. Gradonaćelnik Podgorice Miomir Mugoša je kazao da je odluka pravno utemeljena te da DPS nema vremena za edukaciju opozicionih odbornika. “Pravno je saopšteno sve oko ove tačke dnevnog reda. Početkom oktobra, prošle godine, Skupština gradske opštine Tuzi je donijela inicijativu i ne može biti nikakvih nepoznanica”, rekao je Mugoša. Informacija je usvojena glasovima DPS-a, dok su poslanici opozicije i SDP-a bili uzdržani. V.K.
Gradonačelnik Podgorice i predsjednik Upravnog odbora Zajednice opština Crne Gore Miomir Mugoša primio je danas Herviga van Štaa, predsjednika Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope, potpredsjednika Komiteta regiona Evropske unije i predsjednika parlamenta austrijske pokrajine Tirol. Tokom sastanka, visoki funkcioner Savjeta Evrope i EU predstavio je inicijativu Komiteta regiona EU da Crna Gora, zajedno sa Hrvatskom, postane član Evropske grupacije za teritorijalnu saradnju (EGTC). On je izrazio zadovoljstvo demokratskim razvojem Crne Gore, kako na nivou države, tako i na lokalnom nivou. Van Šta je istakao da se Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope detaljno bavi monitoringom stanja demokratije u svim zemljama članicama i zahvalio se Crnoj Gori na svemu što je na tom planu postigla.
Gradonačelnik Mugoša je gostu iz Austrije predstavio funkcionisanje lokalne samouprave u Glavnom gradu, kao i organizaciju Zajednice opština Crne Gore. On je izrazio zadovoljstvo trendom decentralizacije, ali je ocijenio da bi taj proces trebalo brže da se odvija. Osvrćući se na otežane ekonomske uslove u kojima Evropa, pa i Crna Gora danas funkcionišu, Mugoša je izrazio zadovoljstvo činjenicom da Glavni grad uspijeva da redovno servisira sve svoje obaveze. O daljim izazovima koji očekuju lokalne samouprave u Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji, podsjetio je gradonačelnik, više će se razgovarati na važnom sastanku zakazanom za 4. jun u Podgorici. U pitanju je drugo zasijedanje Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Zajednice opština Crne Gore, na čijem čelu, kao kopredsjedavajući sa crnogorske strane je upravo gradonačelnik Mugoša.
Radnici nikšićkih Rudnika boksita okupće se danas u 12 sati ispred upravne zgrade preduzeća u znak protesta što im nijesu isplaćene dvije obećane zarade. Predsjednik Samostalnog sindikata Borisav Bojanović kazao je da će njihovi dalji potezi zavisiti i od razgovora sa nadležnim u Vladi koje očekuju sjutra. “Dok budu okupljanja Samostalni sindikat će zasjedati u upravnoj zgradi”, kazao je Bojanović. Rudari traže isplatu septembarske i oktobarske plate od pet zaostalih, koje bi im bile isplaćene na osnovu duga za isporučenu rudu mađarskoj kompaniji Mal, od koje potražuju 1,32 miliona eura.
Huawei na Cetinju
Kompanije “Huawei“ planira da na Cetinju otvori kancelariju za Crnu Goru, kazao je generalni direktor ove kompanije za Crnu Goru i Srbiju Sam Shaozhenming. On je, na sastanku sa gradonačelnikom Cetinja Aleksandrom Bogdanovićem, istakao da je ta inicijativa motivisana povoljnim poslovnim ambijentom koji nudi crnogorska Prijestonica, ali i dosadašnjom saradnjom sa lokalnom upravom.
Crna Gora 17
PETAK, 8. 3. 2013.
PETICIJA
Spriječiti građevinsku pošast na Primorju
PREMINULI
Od četiri stana u Budvi, tri su prazna, a gradnja solitera uništila ljetovališta
Živana (Nikole) Ivanović rođena Gardašević, iznenada preminula 7.3.2013. u 80. godini. Saučešće primamo u kapeli u Petrovcu 8.3.2013. od 10 do 16 i 9.3.2013. godine od 9 do 13 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju. Ožalošćeni: sinovi Mitar, Žarko, brat Jovan, snahe Milica, Ljiljana, Vidosava i Rosa, unučad, praunučad i ostala rodbina Ivanović i Gardašević.
CVJEĆARA ª MAJAº
NJEGOŠEVA B.B. MOJKOVAC 050-473-048; 050-470-108 067-450-019; 067-449-973
Nina Lajović
G
rađani Budve nijesu protiv gradnje, ali traže da se ona izvodi u pravcu održivog razvoja, te da se, dok je još moguće, učini sve da se popravi stanje na terenu. Više od hiljadu potpisnika peticija u Petrovcu, Bečićima i Rafailovićima traži od opštine da van snage stavi važeća planska dokumenta, kako bi se ona revidirala, i na taj način spriječilo urbanističko uništavanje Budve.
BUDVA – Navodeći da cijeli narod budvanski, paštrovski i grbaljski traži da se stvari poprave dok još mogu, a u cilju održivosti razvoja Budve kao turističke regije, predsjednica mjesne zajednice Stari grad Božena Jelušić kazala je da građani nijesu protiv gradnje, ali da traže da se ona izvodi u pravcu održivog razvoja. Kako je istakla na zajedničkoj pres-konferenciji, iako je inicijativu MZ Stari grad i grupe građana da se van snage stavi DUP Budva – centar, te pokrene njegova revizija, potpisalo 600 Budvana, ona
ipak nije stavljena na dnevni red skupštinskog zasijedanja zakazanog za ponedjeljak. Istakla je da je izgradnja solitera u zoni Budva centar dalekosežan problem, jer je u pitanju jedan od najvrednijih resursa opštine. “Zbog toga je svaka intervencija u prostoru višestruko opasna. U Budvi je već svaki četvrti stan naseljen, tri su prazna. Hipertrofija stanova za tržište neće voditi održivom razvoju naše opštine, izgradnja stanova za tržišta na pjeni od mora sigurno će za potencijalne investitore biti vrlo unosna, ali ne i i za gra-
POVOLJNOSTI
đane“, kazala je Jelušić. Kako je istakla predstavnica grupe građana Petrovca Marina Medin-Zec, za peticiju protiv izgradnje solitera u Petrovcu, najekstremniji primjer je gradnja 15-etažnog solitera, koja u potpunosti narušava ambijentalnu cjelinu Petrovca. “Planom je dozvoljena gradnja prizemlja i pet spratova, i Petrovac je kao takav prepoznat. Sada imamo gradnju solitera koji će imati 40 metara visine. Njegovom gradnjom desili su se problemi, počev od deponovanja zemlje i šuta na Buljaričku plažu do klizišta, koje je sa sobom odnijelo pješačku stazu i pokidalo vodovodnu i kanalizacionu mrežu“, navela je Medin-Zec. Problem sa pretjeranom gradnjom izražen je i na području Rafailovića, pa su i tamošnji mještani pokrenuli potpisivanje peticije, kojom se traži revizija DUP-a Bečići. U Rafailovićima, kako je kazala Katarina Rafailović, trenutno ima
4.500 ležajeva u privatnom smještaju, a autentičan izgled ove atraktivne destinacije je uništen. “Imamo samo 270 parking mjesta. Izgrađeno je hiljadu stanova za prodaju. Ljudi koji se bave turizmom ne mogu da se bave tom djelatnošću. Pozivam ministra turizma da nas edukuje kako da funkcionišemo ovoga ljeta. Neka nam kaže da li smo turističko ili mjesto za gradnju stanova za tržište. Već sada imamo nekoliko desetospratnica, a planom je predviđena gradnja još četiri visočije”, kazala je. Navodeći nezadovljstvo što je u centru grada na mjestu nekadašnje “Rode“ dozvoljena gradnja jednaestospratnice sa poslovnim i stambenim prostorima, predstavnik grupe građana Gospoštine Dragan Krapović upitao je da li građani Budve treba da ostanu bez zelenih površina, parkova, saobraćajnica da bi nekoliko investitora bliskih vlasti zaradili novac koji će odnijeti iz Budve i Crne Gore.
ZABAVNI PROGRAM
Dan žena u Merkatoru
Mall obilježava Osmi mart
PODGORICA - Merkator CG će i ove godine posebnu pažnju pokloniti pripadnicama ljepšeg pola, za koje je danas pripremio brojne pogodnosti, a koje će njihov dan učiniti posebnim. Sve vlasnice Pika kartice trgovinom od osam i više eura dobiće na poklon dodatnih osam Pika bodova. U svim Roda i Merkator prodajnim objektima dame očekuje prilikom kupovine poklon od osam Dormeo naljepnica. Na Dan žena, Merkator-
PODGORICA - Šoping centar Mall of Montenegro posebno obilježava Dan žena. Za sve pripadnice ljepšeg pola priređuju tri zanimljiva događaja. Sve posjetioce u podne očekuje ženska fudbalska utakmica na trgu ispred Mall-a gdje će članice fudbalskog saveza Crne Gore pokazati svoje umijeće. Dame koje nijesu pretjerano zainteresovane za fudbal, u 13 časova mogu zaplesati sa plesnim klubovima: Diva, Montenegro dance, Hajdana’s lady fitne-
CG putem Roda i Merkator zvaničnih Fejsbuk stranica nagrađuje četiri dame koje najbrže odgovore na postavljena pitanja. Već od deset časova na pomenutim stranicama biće postavljena zanimljiva pitanja, a dame koje budu najbrže i tačno odgovorile očekuju pokloni, saopšteno je iz Merkatora. Pripremljen je i specijalni dječji program, od 18 časova, kada će biti odigrana lutkarska predstava “Moja mama”.
ss, fitness studio Ksenija, potom će moći iznijeti svoje mišljenje o položaju žene. Učesnice očekuju prigodni pokloni od Mall-a i Cosmetics marketa. Sve dame, ali i ostali posjetioci koji vole slikarstvo u 13 sati i 30 minuta moći će da učestvuju u aukciji dijela akademskih slikara Saše Brnovića, Nikice Raičevića, Milijane Vujović i Zorana Petrušića, koji će ponuditi svoja dijela kako bi se prikupila sredstva za Sigurnu žensku kuću.
e-mail: sotiroski@t-com.me
Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi
POGREBNE USLUGE
SUZA
NIKŠIĆ PODGORICA PLUŽINE ŠAVNIK Radno vrijeme 0-24 067
040/230-227, 068 /287-160, 063/201-968 069 Po najpovoljnijim cijenama u Crnoj Gori nudimo: - Prodaja pogrebne opreme, garderobe i nacionalne nošnje - Organizacija i obavljanje sahrana - Ekshumacija - Prevoz pokojnika u zemlji i inostranstvu - Izrada i montaža nadgrobnih obilježja - Slanje umrlica i pomena za dnevne novine - Izrada i širenje plakata - Fotografisanje i video snimanje - Odloženo plaćanje ili na rate
Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.
18 Kultura
PETAK, 8. 3. 2013.
ZADUŽBINA
ª Ratovi zvijezdaº u muzeju
KONCERT ZA 8.MART
Muzika gitare za dame
Crnogorski gitarski duo koji čine Srđan Bulatović i Darko Nikčević sa specijalnim gostom bubnjarem Dragoljubom Đuričićem (i bendom u muzičkoj pratnji), održaće Osmomartovski koncert večeras u 20 sati u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”. Gitaristi će uz pratnju benda koji čine i: violinistkinje Neda Tadić i Vedrana Rašović, Mirjana Jovanović na violi, Maja Antić na violončelu
i Davor Novak, basista izvesti širok repertoar uz premijerno predstavljanje novih kompozicija i aranžmana. Duo gitara već niz godina sarađuje na raznorodnim muzičkim projektima, a oba autora ponaosob sarađuju i s drugim autorima. Zajedno su nastupali šitom regiona i Evrope, a do sada su snimili četiri albuma: “Duo”, “Nostalgija” (2005.), “Dodir Crne Gore” i “Sinergija”.
Džordž Lukas ne želi da režira nove nastavke Ratovi zvijezda Zvjezdanih ratova, ali je u intervjuu za CBS otkrio svoje nove planove. Proveo je novinare kroz svoj Skywalker Ranch i objasnio kako će otvoriti tematski muzej posvećen popularnoj SF sagi. “Postoji cijeli novi svijet mladih ljudi kojima treba inspiracija”, kazao je slavni redatelj i producent. U intervjuu je objasnio kako je naučio puno o pripovijedanju kroz rad u umjetnosti, jer autori često moraju pojasniti cijelu priču u samo jednom kadru. Nada se da će novi muzej, koji planira da otvori u San Francisku, imati uticaj na mlade generacije, barem onoliko koliko ih inspirišu ostale izložbe. “Koncept je sadržan u ideji da je moguće realizovati fantazije, što je suština “Star Warsa”. Filmovi su
nastali kako bi podstakli mlade da zamišljaju kako mogu putovati u svaki kutak svemira i mogu ostva-
riti sve što zamisle, a da sopstvenu maštu mogu koristiti da se dobro zabave”, zaključio je Lukas.
ISTRAŽIVANJE
Muška vlast u svijetu knjige Američka organizacija žena u književnosti “Vida” sprovela je istraživanje o zastupljenosti i vidljivosti žena u svijetu književnosti. Istraživanje se sastojalo od analize podataka u publikacijama London Review of Books, Times Literary Supplement i New Yorker objavljenim posljednjih tri godine, u nastojanju da se naglasi neravnoteža između muških i ženskih pisaca, te književnih kritičara i recenzenata. Prema novim brojkama, malo se toga promijenilo od 2010. godine.
Godine 2012. u magazinu “London Review of Books” 24 odsto recenzenata bile su žene (samo 66 od 276), a samo 27 odsto knjiga koje su se našle
u preporukama, bila su djela autorki. U magazinu “New York Review of Books”, 16 odsto recenzentkinja bile su žene, a samo 22 odsto recenziranih knjiga napisale su književnice. Slična je situacija i u “Times Literary Supplement-u”, s 30 odsto ženskih recenzentkinja i 25 odsto djela žena autora. Emi King iz organizacije “Vida” istakla je da su brojke i dalje poražavajuće i da eventualna pozitivna promjena u budućnosti ne može biti rezultat slučajnosti, već promišljanja i proaktivnog djelovanja.
Kultura 19
PETAK, 8. 3. 2013.
RETROSPEKTIVA
Šagal između rata i mira
Darkvud Dab i Bisera u KIC-u
Radovi slavnog umjetnika u Parizu Nataša Bućković
P
Beogradski sastav “Darkvud Dab” i proslavljena džez diva Bisera Veletanlić nastupiće zajedno pred podgoričkom publiko sjutra u 20 sati u Veilkoj sali KIC-a “Budo Tomović”. “Darkvud Dab” koji čine Dejan Vučetić (vokal), Bojan Drobac (gitara), Milorad Ristić (bas), Lav Bratuša (bubnjevi/perkusije) i Vasil Hadžimanov (klavijature) ove godine obilježava 25 godina od osnivanja. Do izdanja prvog albuma “Paramparčad” (Take it or leave it, 1994.), “Darkvud Dab” je postao najpopularniji andergraund bend u Beogradu, uprkos minimalnom prisustvu grupe u medijima. Bisera Veletanlić gostuje na njihovom do sada posljednjem albumu “Vidimo se”, objavljenom krajem 2011. godine. Njihova pjesma “Nešto sasvim izvjesno”, najavni singl osvojio je brojne simpatije publike u regionu i muzičke kritike.
ostavka posvećena kosmopolitskom umjetniku Marku Šagalu, otvorena je u pariskom muzeju Luksemburg, ukazuje na istorijske događaje koji čine pozadinu čudesnog slikarskog opusa, koji obiluje simbolikom i mističnim prizorima. Ova retrospektiva pod nazivom “Između rata i mira”, stavlja fokus na politički kontekst umjetnikovih radova nastalih u periodu od početka Prvog svjetskog rata do poslijeratnih umjetnikovih godina provedenih na jugu Francuske.
Retrospektiva Šagalovih radova nedavno otvorena u pariskom Muzeju Luksemburg sa fokusom na djela nastala tokom Prvog svjetskog rata donosi umjetnikovo viđenje ovog istorijskog perioda. Kroz 102 rada koji uključuju ulja na platnu i papiru, crteže rađene olovkom i mastilom, gvaševe i akvarele prikazan je raskošni i živahni Šagalov kolorit. Crno bijeli crteži iz 1914. godine i slike tamnijih tonova, kao što je rad “Rat” (1943) sa prljavo bijelim, žutim i crvenim, skoro transparentnim figurama koje raširenih ruku leže na zemlji, ovoj izložbi daju politički kontekst. S druge strane, postavka obuhvata i crteže inspirisane Šagalovim privatnim životom, uključujući portrete njegove žene Bele i slike inspirisane ruskom kulturom iz njegovog djetinjstva. U živopisnom svijetu Marka Šagala (1887–1985) pomiješane su narodne legende i sjećanja iz djetinjstva provedenog na selu, utisci iz modernog gradskog života i jevrejske religiozne predstave i predanja. Fantastični univerzum tog slikara upotpunjuju scene iz cirkusa, akrobate, ubogi violinisti, sveznajući rabini, domaće životinje pitomog pogleda, djevojke koje podsećaju na anđele i vile. Tokom više od osam decenija umjetničkog rada Šagal se oprobao u raznim avangardnim pravcima koji su obilježili 20. vijek, istražujući mogućnosti i ograničenja svakog od njih. U Parizu, u godinama pred početak Prvog svjetskog rata, otkrio je raskošni i živahni kolorit fovista i zainteresovao se za kubističke ekspe-
ª Ludi od ljubaviº na Cetinju Predstava “Ludi od ljubavi” Sema Šeparda biće izvedena večeras u 20 časova u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom”. U predstavi, koja je nastala u saradnji sa Fakultetom dramskih umjetnosti sa Cetinja, igraju mladi glumci: Julija Milačić, Emir Ćatović i Aleksandar Gavranić. Radnja ove drame smještena je u motelu u pustinju Mohava, a dešava se 70-ih godina u Americi. Univerzalnost drame je u tome što se bavi temom usamljenosti pojedinca koji čezne za pripadanjem. U središtu ove drame je ljubavna priča između dvoje mladih ljudi (Mej i Edija) čija je ljubav društveno neprihvatljiva. Njih dvoje pokušavaju da joj se odupru stalnim bježanjem jedno od drugog koje se uvjek završi ponovnim vraćanjem toj ludoj ljubavi.
MAjSTOR I MARgARITA
Nepoželjno štivo Pavel Požigajlo, šef odjeljenja Komisije za očuvanje istorijskog i kulturnog nasljeđa, predložio je da se roman “Majstor i Margarita” Mihaila Bulgakova povuče sa liste školske lektire. Naime, Požigajlo je, na inicijativu ministra kulture Vladimira Medinskog, osnovao grupu za razvijanje novog vodiča kroz rusku literaturu i školsku lektiru. Autori novog koncepta navodno žele “da usmjere učenje o literarnim vrijednostima u školi na način da učitelji postanu vodiči djeci kroz literarne slike ponosa za njihovu multietničku zemlju, kao i da podstaknu dubok i iskren patriotizam, ali i poštovanje prema različitim kulturnim vrijednostima, kako bi promovisali snažne tradicionalne vrijednosti”, stoji u saopštenju.
Kao posljedica novih “promišljanja”, sva djela koja nisu prikladna za ostvarivanje te “uzvišene misije” biće pod posebnom prismotrom i kontrolom države. Sudeći po planu Komisije, održaće se i posebna edukacija za učitelje, u kojoj će dobiti detaljne upute o sadržaju koji smije biti poučavan u tzv. kontroverznim djelima, među koja su svrstani i slavni romani Mihaila Bulgakova, kao i “Očevi i sinovi” Ivana Turgenjeva. Razvoj nove strategije za učitelje počeo je nakon što je predsjednik Vladimir Putin izrazio iznenađenje što su se u programu učenja našla djela Ljudmile Ulickaje, koja je u više navrata javno izrazila nezadovoljstvo njegovim političkim odlukama, a izostavljeni su Nikolaj Ljeskov i Aleksandar Kuprin.
Izložba će biti otvorena do 21. jula rimente s oblicima i perspektivom, i za futurizam. Tokom sovjetske revolucije bio je narodni komesar za umjetnost u rodnom Vitebsku, u kojem je osnovao umjetničku akademiju. Ipak, privilegije koje mu je nudila sovjetska vlast nisu ga dugo zadržale u domovini, tako da je već početkom dvadesetih godina ponovo otišao u umjetničku prijestonicu – Pariz. Na njegov dugi životni vijek, koji je trajao čak 98 godina, vjerovatno je uticalo i to što je i u poznom dobu bio veoma produktivan stvaralac. Starost ga nije sprečavala da prihvata grandiozne projekte, kao što su, recimo, vitraži na prozorima sinagoge u sklopu Hebrejskog univerzitetskog centra u Jerusalimu ili na zgradi Ujedinjenih nacija u Njujorku. Kao vremešni slikar oslikao je i svod Opere u Parizu, i izradio mural za Metropoliten operu u Njujorku. Nadživio je gotovo sve svoje savremenike, avangardne slikare koji su obilježili modernu umjetnost u prvim decenijama dvadesetog vijeka poput Henrija Matisa, Žorža Braka i takođe vrlo dugovečnog Pabla Pikasa, ali i stvaraoce koji su doprinijeli razvoju umjetnosti u drugoj polovini prošlog stoljeća, poput vodećih predstavnika apstraktnog ekspresionizma Marka Rotkoa, Berneta Njumena i Adolfa Gotliba. Šagal je bio dobitnik mnogih nagrada i priznanja za svoj rad, a bio je jedan od rijetkih umjetnika koji je izlagao u Luvru za života. “Preživio sam ratove, revolucije i
● FoTo priča
sve što ide uz to... Ali, takođe, upoznao sam rijetke ljude koji su me smirivali i ubjeđivali da istrajem. Tokom godina shvatio sam da u životu postoji samo jedna boja, samo jedna na umjetničkoj paleti koja daje smisao životu i umjetnosti. To je boja ljubavi”, govorio je umjetnik. Retrospektiva Šagalovih radova u Parizu po mišljenju kritičara umjetnosti, prikazala je put od senti-
mentalnog i produktivnog do slikara čiji radovi su kasnije razočarali. S druge strane, poštovaocima njegovog rada izložba “Mark Šagal: između rata i mira” ponudila je lijepu sliku umjetnikovog razvoja kroz vrijeme. Šagalov rad biće tema i izložbe pod nazivom “Od jednog rata do drugog” koja će 20. maja biti otvorena u Šagalovom Muzeju u Nici, povodom 40. godišnjice ove institucije.
Na put sa Almodovarom
Najnoviji film Pedra Almodovara “Uzbudljivo putovanje” sa Penelope Kruz i Antoniom Banderasom premijerno će biti prikazan u Španiji danas. U intervjuu za španski list El Mundo, reditelj je kazao da je svjestan kontroverze koju će i ovaj njegov film izazvati. “Kontroverza znači da su ljudi živi. Međutim, danas se njeno shvatanje dosta promijenilo jer su mnogi tabui prestali to da budu”.
20 Zanimljivosti
PETAK, 8. 3. 2013.
NAJEZDA
Izrael na udaru skakavaca iz Egipta Izraelsko Ministarstvo poljoprivrede pokušava da se izbori sa najezdom skakavaca koji su stigli iz pravca Egipta i prijete da unište nekoliko hiljada hektara usjeva. Radnici užurbano iz vazduha izbacuju pesticide nakon što je, prema pretpostavkama, više od milion skakavaca prekrilo usjeve i prijete daljom migracijom ka sjeveru. Izraelsko Ministarstvo poljoprivrede uspostavilo je posebnu telefonsku liniju za poljoprivrednike da pozovu ukoliko primijete da, kako je jedan od zvaničnika rekao, “rojevi napreduju”. Ministarstvo je objavilo “upozorenje na skakavce” nakon što je više miliona insekata tokom vikenda prešlo u Izrael iz Egipta.
NAUKA
Riješena misterija Hindenburga
Njemački cepelin eksplodirao je iznad Nju Džersija, 1937. godine TO SE ZOVE KUPOVINA
Emir Katara kupio šest ostrva Emir Katara kupio je za 8,5 miliona eura šest grčkih ostrva, uključujuči i Itaku. Hamed bin Halifa el-Tani posjetio je ostrva prije četiri godine, kada je dobio ideju da ih kupi. Denis Grivas, čija je porodica bila vlasnik ostrva čak 150 godina, kaže da je sretan što su ih prodali, jer su ih gušili grčki po-
rezi na imovinu. Emirovi planovi uključuju gradnju palata za njegovo 24 djece i tri žene. Problem predstavlja grčki zakon koji određuje da, bez obzira na to koliki je posjed, kuća ne može da bude veća od 250 kvadrata. Emir je na to kazao da njegov toalet ima toliku površinu.
Eksplozija cepelina Hindenburg još je na glasu kao jedna od većih katastrofa 20. vijeka, tokom koje je 1937. godine život izgubilo 35 osoba, a 76 godina kasnije, misterija eksplozije napokon je riješena. Njemački cepelin dugačak 245 metara eksplodirao je pri slijetanju u Nju Džersi, a u njemu se nalazilo 100 putnika i članova posade. Stručnjaci tvrde da je riječ o eksploziji koja je izazvana statičkim elektricitetom, preciznije, cepelin je uletio u oluju, a statički elektricitet je izazvao eksploziju nakon što je vodonik ušao u otvor za ventilaciju. Požar je započet u repu letilice i tako zapalio vodonik koji je iscurio, piše Dejli mejl. Džem Stensfild, britanski aero-
nautički inženjer, i njegov tim izgradili su model dug 24 metra, koji su potom zapalili kako bi saznali pravi uzrok nesreće. Neke od dosadaš-
njih teorija bile su da je eksploziju izazvao podmetnut eksploziv i da je prilikom izrade cepelina korišćena lako zapaljiva boja.
Reportaže 21
PETAK, 8. 3. 2013.
POMPEJI
Okamenjeni grad
Priča o gradu kojeg je zbrisao vulkan, a čiji se ostaci nakon 20 vijekova još otkrivaju Milica Ostojić
g
rad je imao dobru kanalizacionu mrežu i pitku vodu, bogati su imali vodu u kućama, postojala su i privatna i javna kupatila, za muškarce i žene, teretane, vrtovi u kojima se radila gimnastika, pozorišta. Tog 29. avgusta 79. godine naše ere, oko 12 časova, Vezuv, za koji se vjerovalo da je obična planina, proradio je uz strahovit prasak. Otvorio se “čep” stvrdnute lave kojim je bio začepljen krater vulkana, a erupcija tog užarenog ognja bila je toliko silovita da je u radijusu od 70 km spržila i skamenila maltene sve.
U tom momentu u gradu Pompeji živjelo je oko 20.000 ljudi. Većina je nestala pod zgarištima i naslagama pepela. Antički grad Pompeji tako je izbrisan sa lica zemlje i sa geografskih mapa punih 1600. godina. Bio je potpuno zaboravljen, nije ga bilo ni u zapisima, a otkriven je sasvim slučajno, krajem 16. vijeka, prilikom iskopavanja kanala. Pompeji su danas arheološko blago koje je “kreirao” vulkan Vezuv, poznat koliko i grad koji je sahranio i koji je doživio jednu od najvećih katastrofa u istoriji čovječanstva. ● Tačna adresa U blizini Napulja i morske obale, u provinciji Kampanija, na omanjoj visoravni, 30 metara iznad visine mora, krajem 7. i početkom 6. vijeka prije Hrista počela je gradnja naseobine, poznate kao grad Pompeji. U gradu su tada živjeli Etrurci, domaće stanovništvo, i Grci, koji su razvili gradski život. Od 80. godine p.n.e. Pompeji postaju rimska kolonija i od tada doživljavaju preporod i postaju bogati grad u kome se grade za ono vrijeme luksuzne građevine, i javne i privatne, raste trgovina, izvozi se vino Kampanije. Još ljepši i moćniji grad je bio u vrijeme vladavine Oktavijana Avgusta, a njegov procvat nastavljen je i u vrijeme Tiberija (od 14-37 naše ere). Jedan snažan zemljotres tek je protunjao gradom, tek što je završena njegova rekonstrukcija, a onda se poslije 17 godina, 24. avgusta 79. godine p.n.e. probudio Vezuv. Pod pepelom, lavom i otrovani ogromnim količinama gasa zatrpan je veliki dio stanovništva i veliki dio grada. I ne pretpostavljajući da je Vezuv vulkan, stanovništvo nije bježalo odmah, ljudi nisu shvatali da će vatrene rijeke stići do njih. Eksplozija je izbacila vulkansku lavu, ogromnu količinu kamenja i pepela koji se stvrdnuo pod kišom i vlagom i koji je zatrpao sve u radijusu od oko 70 km. Grad je bio zatrpan i sahranjen na oko 20 do 30 metara ispod zemlje, a najveći dio stanovništva ugušio se uslijed ogromnih količina gasa. Poslije prvog otkrića u 16. vijeku koje se pripisuje arhitekti Fontani, prošlo je još 150 godina i 1748. godine za vrijeme vladavine burbonskog kralja Karla Napuljskog započeto je veliko
istraživanje. Tada su na svjetlost dana izašle prelijepe statue, islikani zidovi izuzetno lijepi mozaici na podovima i saznanje da ispod zemlje postoji čitav jedan grad. Od tada iskopavanje i restauriranje postaju državni posao. U Pompejima zatrpana tijela pohranjena su u Muzeju u Napulju, a nekoliko je izloženo i u samim Pompejima. Ostala su onakva kakva su bila u vrijeme stradanja jer je pepeo bio izuzetan konzervator, a da bi opstala poslije iskopavanja šupljine koje tada nije ispunio pepeo ispunjene su tečnim gipsom. Kada se osušio gips je konzervirao preostale kosti, vidljivi su zubi, lobanje... Nađena su i tijela u zagrljaju i tako su konzervirana. Iako nema tačnih podataka koliko je stanovnika bilo u Pompejima kada je eksplodirao Vezuv, pretpostavlja se da ih je bilo oko 20.000, nađeno je preko 1.000 tijela, a smatra se da je ostalo stanovništvo uspjelo da pobjegne. ● radovi Od 18. vijeka do danas radovi su praktično neprekidni, od 66 hektara, na koliko se prostiru Pompeji, iskopano je 45 hektara grada koji predstavlja ogromno arheološko blago sa izuzetno značajnim arhitektonskim objektima, skulpturama, slikama, mozaicima. Ali nažalost, Pompeji, grad pod zaštitom Uneska, počeo je da se urušava, jer vremenske nepogode, kiše, blizina mora, vlaga, nezaštićeni zidovi i krovovi, neregulisane podzemne vode, počeli su ozbiljno da ugrožavaju opstajanje ove arheološke ljepote. Stoga je urgentno realizovan veliki projekat spasavanja Pompeja i 6. februara ove godine započeti su radovi na više mjesta. I sve vrijeme rekonstrukcije, čija će prva faza biti gotova 2015. godine, publika može da posjećuje grad. Rekonstrukcija će i poslije tog perioda biti nastavljena jer godišnji prihod od ulaznica iznosi oko 20 miliona eura, iako škole, mlađi od 18 godina ili stara lica imaju besplatan ulaz, ali 10 od 20 miliona ide direktno za zaštitu Pompeja. Ovaj jedinstveni grad na otvorenom godišnje posjeti oko devet miliona turista. Ako želite da posjetite ovaj čudesni grad, nemoguće je to postići u jednom danu, jer ima 89 objekata koji se mogu posjetiti, a potrebno je i pre-
pješačiti toliko hektara i preći tolike ulice, zaviriti u njegove djelove. Zato vam predlažemo neka, po nama, posebna mjesta, što ne znači da su druga manjeg značaja, jer je to uvijek pitanje ličnog izbora. ● izgled Čim se zakorači u Pompeje, postaje jasno da je to bio veoma moderan i veliki grad, sa osam gradskih kapija, pet termalnih objekata, ulice su ostale popločane kakve su i bile, grad je imao dobru kanalizacionu mrežu, pitku vodu, bogati su imali vodu u kućama, a plebs javne fontane, ukrašene skulpturama. Zidove su krasile freske, postojala su i privatna i javna kupatila, za muškarce i žene, teretane, vrtovi u kojima se radila gimnastika, pozorišta sa sjedištima od klesanog kamena, djelimično i pokrivena. Nađen je veliki broj predmeta od keramike, nađene su čak i četkice kojima su slikani zidovi, nakit, što na tjelima, što u rukama u namjeri da se bježi. Nađeni su i hirurški instrumenti, identični današnjim, od najčistijeg bakra, sa drškama od bronze, a njihovi oblici svjedoče o savremenoj hirurgiji i o medicini koja je bila mješavina narodne i naučne. Terme (topla banja) Suburbante izgrađena između 1. vijeka prije i 1. vijeka nove ere, u prizemlju je banjski ambijent sa dekorisanim zidovima, među njima topli bazen pokriven, mali bazen sa hladnom vodom takođe sa islikanim zidovima, jedan vodopad iz vještački napravljene pećine ukrašene mozaikom koji predstavlja boga Marsa sa krilatim dječacima, sa svlačionicama za muškarce i žene i sve islikano erotskim scenama. Venerin hram nadomak mora i rijeke Sarno sagrađen je u čast rimskog osvajanja, ostao je i stub na podijumu od vulkanske stijene, pretpostavlja se da
je to svetilište bilo scenografski spektakularno i najraskošnije je među religijskim objektima. Apolonov hram zajedno sa Dorskim hramom najstariji je u Pompejima (iz 575–550 prije Hrista), Bazilika je predstavljala mjesto gdje su sjedele sudije i pretvorena je u zgradu administracije, pravosuđa i ekonomije. Fascinira Forum iz 2. vijeka prije Hrista, glavni trg grada, na kome su se održavale svetkovine i slavlja imperatorske kuće, sa podijumom za oratore i od njega su vodile glavne ulice. Maćelum, glavna pijaca grada, takođe iz 2. vijeka p.n.e. bila je zgrada sa raznim dućanima gdje se prodavalo meso, riba i sve što je bilo potrebno u dobroj kuhinji i, kao i druge građevine, bila je oslikana. Žitnica, pijaca voća i povrća, sagrađena je 62 godine poslije rođenja Hrista i možda nije bila ni završena kada je Pompeje zatrpao vulkan. Terme Foruma, najveće su u Pompejima, prostirale su se na 35.000 kvadratnih metara, imaju zasebna odjeljenja za muškarce (veća) i za žene (nešto manja), salu sa kupatilom sa hladnom vodom, salu sa mlakom i sa toplom vodom i salu za rekreaciju. Javna kupatila su bila veoma posjećena, posebno u popodnevnim satima kada se dolazilo na kupanje i relaksiranje. Faunova vila sa 2.970 kvadratnih metara najveća je privatna kuća u Pompejima, sagrađena početkom 2. vijeka prije Hrista, ime je dobila po bronzanoj figuri Fauna (original se nalazi u Muzeju u Napulju) koji se nalazio u sredini malog bazena u središtu atrijuma. Privatne odaje, termalna kupatila, kuhinja, konjušnica, zgrada za sluge sa zidovima i podovima islikanim ili sa mozaikom, dva uređena vrta... Ljepota i prefinjenost ove kuće više je ličila na domus rimske aristokratije nego na mjesto za
stanovanje lokalne aristokratije. ● lupanare I Pompeji su, kao i svi moderni gradovi, imali javnu kuću (lupa na latinskom znači prostitutka) i pored drugih bordela ova je bila najbolje organizovana. U prizemlju Lupanare bilo je pet soba, toliko i na spratu sa krevetima od klesanog kamena s jedne strane ugrađenim u zid. Na zidovima iznad svakih vrata islikane su eksplicitne scene seksa muškarca i žene u raznim položajima. Prostitutke su bile ropkinje, najčeše Grkinje ili žene sa Istoka. Cijena usluga iznosila je od dva do osam asija (čaša vina koštala je jedan asi), i kao i danas zarada je odlazila vlasniku ropkinja ili zakupcu javne kuće. Posjetioce je do ove kuće vodio putokaz u obliku falusa, uklesan u pločama na ulici. ● TeaTar Veliko pozorište, u obliku potkovice, moglo je da primi 5.000 gledalaca, imalo je tri zone, tamo gdje su sjedele ugledne ličnosti sjedišta su bila luksuznija, obložena mermerom. Amfiteatar predstavlja jedan od nastarijih, najbolje je konzerviran, a primao je 20.000 posjetilaca i prvi redovi uvijek su bili za ugledne ličnosti. Zdanje je, prevashodno, bilo namijenjeno za borbe gladijatora, imalo je dvoja vrata, na jedna su ulazili učesnici igre, a na druga su iznošena tijela ili ranjeni. Kakav je grad Pompeji? Toliki je koliko možete da zahvatite snagom volje i radoznalošću. Obucite komotne ravne cipele, stavite slušalice na uši, mapu u ruke i krenite u nevjerovatnu priču, sa mnogo detalja, koju možete čuti pomoću audio-vodiča, otvorite oči, upijate sve što možete, jer to što ćete vidjeti ostaće zauvijek upečatljivo u vašem pamćenju. ( Izvor: novosti.rs.)
22 Zabava
PETAK, 8. 3. 2013.
HOT!
AKTUELNO
Konkurs za predgrupu Depeche Mode je otvoren
Engleski glamurozni model Rijan Sagden sigurno posjeduje mnogo talenata, ali je definitivno jedan od najvećih to što zna kako pozirati u intimnom rublju. Svakako, za to je zaslužno i njeno seksi tijelo kojem zasigurno ne može odoljeti ni jedan muškarac. Uživajte.
Ružičasti rijaliti Po pisanju beogradskih medija, Pink “familija” dobiće još jedno svoje “čedo” i to 23. po redu. Naime, medijski mag i generalni direktor kompanije Pink Željko Mitrović planira da polovinom ovog mjeseca pokrene kanal pod nazivom Pink rijaliti, na kom bi se kao što mu i samo ime kaže 24 sata prikazivali rijaliti programi. Prema pisanju dnevnog lista Kurir, Mitrović je potpisao nekoliko strateških ugovora koji mu obe-
zbjeđuju program ove vrste 365 dana godišnje. Naravno, kanal će kao prvi programski segment imati rijaliti po kojem je ružičasta televizija poznata, odnosno Farmi. Kako se najavljuje od trenutka kada novi stanari kroče u Lisoviće, gledaoci će biti u prilici da prate svaki njihov korak. Koji kablovski operateri će prenositi ovaj kanal, te da li će se isti naći u osnovnom ili dodatnim paketima još nije poznato. Z.Š.
U okviru promocije koncerta, Tuborg organizuje izbor zvaničnog Depeche Mode tribjut benda, a najbolji će publiku uvesti u koncert jednog od najiščekivanijih bendova u regionu. Konkurs traje do 15. aprila, a za učešće je neophodno snimiti video ili audio snimak jedne od pjesama Depeche Mode, postaviti na Tuborg YouTube kanal, a pet bendova koji budu imali najviše lajkova na njihovoj Fejsbuk strani su u konkurenciji za predgrupu. Naime, svih pet bendova će do-
biti priliku da nastupe 18. aprila u klubu “Božidarac” u ukviru Vračar Rock festivala, a stručni žiri će odabrati pobjednika koji će ujedno biti i predgrupa na Ušću 19. maja. Pored toga, prošlog vikenda je iz Kragujevca krenuo “Depeche Mode Tuborg warm-up” bus, koji će do 18. maja obići sve veće gradove Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Kako “uskočiti” u ovaj karavan i kada stiže u vaš grad možete saznati na zvaničnoj Fejsbuk stranici Tuborga. Beograd će biti sedma stanica
benda Depeche Mode na turneji koja počinje 4. maja u Nici i u okviru koje će održati 39 koncerata u 25 zemalja Evrope, a pored hitova fanovi će čuti i pjesme sa novog albuma. Ulaznice za, organizatori kažu, nezampamćeni muzički spektakl na ovim prostorima po cijenama od 3.990 za parter, 5.990 za fan pit i 9.900 dinara za VIP se mogu kupiti na gigstix.com i u “Corner” šopovima širom Srbije. Požurite, ulaznica je sve manje, a Depeche Mode sve bliže. (Mondo)
TOTAL ECLIPSE OF THE HEART
Boni Tajler na Eurosongu Velška pop pjevačica Boni Tajler predstavljaće Veliku Britaniju na ovogodišnjem izboru za najbolju pjesmu Evrope. Pjevačica koja se 1983. godine proslavila hitom “Total Eclipse of the Heart” kaže da joj je čast što će predstavljati svoju zemlju na predstojećem Eurosongu u Švedskoj sa pjesmom “Believe in Me”.
“Obećavam da ću dati sve od sebe da opravdam povjerenje”, saopštila je Boni, a prenosi BBC. Ova medijska kuća je saopštila da su se za Boni odlučili, jer je popularna u cijelom svijetu i nadaju se da će popraviti već godinama loše plasmane Velike Britanije na Pjesmi Evrovizije. (Telegraph)
FBI OTKRIĆE
Vitni Hjuston ucjenjivali Dosijei američkog Federalnog istražnog biroa o preminuloj pop pjevačici Vitni Hjuston, objavljeni na internetu, pokazuju pisma opsesivnih fanova kao i pokušaje ucjene. U dosijeima su detaljno opisane i sve prijetnje smrću kao i mito koji je davala. Na 128 strana pjevačicinih fajlova koji su postavljeni na sajtu FBI prikazan je pokušaj jednog fana da ucijeni pevačicu, ali nije ukazano ni na kakve nove podatke o problematičnom životu koji je Hjuston vodila. Pjevačici je dosije otvoren kada je bila na vrhuncu karijere između 1998. i 1999. Među objavljenim dokumentima nalaze se i ljubavna pisma koja joj je slao obožavatelj iz drža-
ve Vermont. Takođe, pjevačica je morala, malo nakon udaje za muzičara Bobija Brauna, da plati 250.000 dolara jednom njenom zaposlenom koji je prijetio da će u javnost iznijeti detalje iz njenog privatnog života, ako mu ona ne plati traženu sumu. Hjuston je, takođe, primala ljubavna pisma i kasete iz Holandije za koje je mislila da su prijeteći, navodi se u dokumentima. Vitni Hjuston, poznata po nježnim baladama kao i zavisnosti od droge, pronađena je mrtva prošle godine u kadi hotela na Beverli Hilsu. Imala je 48 godina. Nadležni su rekli da se slučajno udavila u kadi zbog srčanih problema nakon što je konzumirala kokain. (Tanjug)
Zabava 23
PETAK, 8. 3. 2013.
Praznik koji treba slaviti svaki dan OSMI MART
Filip Jovović i Boris Šarančić
M
eđunarodni dan žena, osmi mart, posvećen je nježnijem polu i slavi se svake godine na današnji dan. ovaj praznik nastao je kao vid borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca. Muškarci na današnji dan svojoj partnerki, majci iil prijateljici poklanjaju mali znak pažnje u vidu poklona, a u svim gradovima su organizovane različite manifestacije kako bi se obilježio praznik posvećen ljepšem polu. Pokušali smo da nađemo idealan poklon, a u pomoć smo pozvali poznate i pitali ih kako oni doživljavaju ovaj dan i šta najčešće dobijaju, a šta poklanjaju.
Anketa: Poznati
Osmi mart je prihvaćen kao Međunarodni dan žena 1917. godine. Ujedinjene nacije su od 1975. godine, koja je proglašena za Međunarodnu godinu žena i službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena. Inicijativu za taj praznik dala je nemačka feministkinja i komunistkinja Klara Cetkin. U nekim zemljama, poput Rusije, ovaj datum važi za državni praznik i neradni dan. Kod nas, samo oni pažljiviji poslodavci vode računa o svojim zaposlenicama. U određenim kolektivama, izabranice ljepšeg pola dobile su i novčane ili vaučer poklone kao mali znak pažnje. Neke osnovne i srednje škole su odlučile da tokom današnjeg dana skrate trajanje časova ili pak održe sportske manifestacije, čime su svoj nježniji dio kolektiva oslobodili radnih obaveza. (Da li je to baš svima odgovaralo, ostaje pitanje, jer je poznato pravilo da đaci za Osmi mart obraduju svoje nastavnice hrpom poklona.) Ipak, nažalost, najviše je onih poslodavaca koji ne poklanjaju naročitu pažnju ovom prazniku. Muškarcima čije dame nijesu imale priliku da osjete praznični duh na poslu, ali i onim drugima, dajemo nekoliko savjeta kako da svoje izabranice obraduju na današnji datum. Da bi vaša draga dama bila srećna, nije neophodno da je obasipate preskupim i nemogućim poklonima. Ako želite da svoju voljenu ostavite bez daha, savjetujemo da dobro razmislite šta ona zaista voli, sjetite se njenih potajnih želja o kojima ste razgovarali, ili pak pozovite njenu najbolju drugaricu i raspitajte se o tome šta bi bio dobar poklon. Ukoliko nemate nikakvu ideju šta biste poklonili vašoj voljenoj – vo-
dič vam može biti ova lista od po sedam IN poklona za 8. mart. ●Pokloni koji su in... Prirodno Oprobani i vječiti recept - cvijeće. Odaberite neki bogat i egzotičan buket. Ukoliko ipak želite da poklon potraje duže, opredijelite se za dekorativno cvijeće u saksiji. (ruže 1,5 do 3 eura, gerberi 1-2 eura, karanfili 1-2 eura) Luksuzno Luksuzna bombonjera ili večera u restoranu sa prijatnom atmosferom i lijepo uređenim ambijentom uvijek će “upaliti”. Ovo jeste klasika, ali vječna i uvijek dobrodošla.(bombonjera 3-10 eura, večera u restoranu 30-100 eura) Lijepo Nešto što će je uljepšati, koliko je to moguće doduše, jer ona je ipak najlepša. Ovo su pokloni koje žene naprosto obožavaju. Parfem, nakit ili dekorativna kozmetika (ovdje pažljivo birajte, i ukoliko je moguće - konsultujte se sa nekim). Parfemi su od 25 do 100, u zavisnosti od militraže i mjesta kupovine. Seksi Specijalan dio pomenutih poklona za uljepšavanje, koji će i vama uljepšati život. Ukoliko se opredijelite za seksi donji veš ili pidžamu, obavezno obratite pažnju na to da li voli nešto jednostavno, jednobojno, čipku. Relaksirajući Savremeni život je stresan, a izborena ravnopravnost je ženama donijela puno dodatnih obaveza. Svjesni ste toga? Odaberite spa vikend, relaks masažu, masažno eterično ulje ili sapun ili neku dobru i opuštajuću knjigu.
●Pokloni koji su ouT... Zastarjelo Nemojte se opredjeljivati po principima koji su važili prije 30-40 godina, kada se ovaj praznik slavio sindikalno i od ranog jutra. To znači - zaboravite na karanfile, najlon čarape i kič bombonjere! Potencijalno uvredljivo Izbjegavajte poklone koji će učiniti da se vaša voljena osjeti povrijeđeno ili u neskladu sa vašom predstavom idealne žene... Dakle, ne kupovati veš koji djeluje “jeftino”, preparate za mršavljenje i one koji joj grubo ukazuju na stvari o kojima možda ne vodi dovoljno računa - kamen za pete, žilete, kuvare i sl... Dosadno Postoje događaji i pokloni u kojima zaista neće uživati. Naravno, ima žena koje predstavljaju izuzetak od ovog pravila, ali su one u manjini. Stoga, izbjegnite neženstvane poklone, kao npr. karte za boks, knjige koje su potpuno suprotnog žanra ili stila od onoga što voli i sl. Promašeno Nemojte da se ona zapita koga ste zapravo imali na umu kada ste poklon birali. Pazite da garderoba ili obuća za koje se opredijelite - ne
bude u boji koju ona nikada ne nosi ili u neodgovarajućoj veličini. Po sebi Ne birajte za nju nešto što zapravo želite za sebe. Najčešći primjeri
Provod za Osmi mart - Dženan lončarević, nastupiće u Central Lounge baru u Danilovgradu u 22 časova. Za sve goste iz Podgorice organizovan je besplatan prevoz sa polaskom u 21 čas i 30 minuta iz Podgorice i povratkom u tri časa iz Danilovgrada. Ulaz je 10 eura. - Duo gitara srđan Bulatović & Darko nikčević 20 časova nastupiće u KIC ‘’Budo Tomović’’. Specijalni gost koncerta je bubnjar Dragoljub Đuričić. Ulaz je pet eura. - U podgoričkom lokalu Highland goste će zabavljati di-džej Kella u 22 časa. Kokteli su po promotivnim cijenama. - Hrvatski pjevač Petar Grašo, pjevaće u kotorskoj diskoteci Maximus u 23 časa. Ulaz je pet eura. - nina Petković, zabavljaće goste lokala Greenwich. Ulaz je slobodan, a svirka počinje u 23 časa.
Milena Marić - glumica Mi mlađe djevojke mnogo manje pridajemo značaja tom prazniku, ali našim majkama, bakama i tetkama to uzaista mnogo više znači. Što se tiče poklona od drage osobe, dosta toga očekujem, ali nikako cvijeće. Nijesam pobornik buketa i to znaju svi koji me poznaju, pa sigurno neće odlučiti da mi ga poklone (smijeh). Najviše bi me obradovao neki vaučer za masažu ili neki drugi kozmetički tretman, mada bi i večera sa društvom uz dobro zezanje bila idelana. Tako da sve prepuštam ljudima koji žele da me obraduju.
takvih poklona su - komponente za računar, alat, dio za automobil. Parole u ovakvim slučajevima su najčešće “Draga, ali to je nešto što će i tebi biti korisno”. Ne činite to!
- ivana Popović-Martinović i LemmyGo, nastupiće u Buda baru u 23 časa. - U podgoričkom lokalu Mint, goste će zabavljati Bojan Živaljević i DJ Blažo. Hostese će vas odvesti do rezervisanog mjesta. Ulaz za dame beplatan, za momke dva eura. - Međunarodni dan žena, 8. mart biće obilježen i u šoping centru Mall of Montenegro. Raspored aktivnosti: Ženska fudbalska utakmica na trgu ispred Mola u 12 časova, “Zaplešite sa nama, za ekonomsku slobodu žene” u Molu u 13 časova. Prigodni pokloni od Malla i Cosmetics marketa za učesnice, te aukcija djela akademskih slikara u Molu (III sprat), 13 časova 30 minuta. saša Brnović, nikica Raičević, Milijana Vujović i Zoran Petrušić, ponudiće svoja djela kako bi se prikupila sredstava za Sigurnu žensku kuću.
Goran Radonjić - kik-bokser
Vlado Aleksić - glumac i voditelj Otkako sam prestao da idem u školu ne obilježavam Osmi mart, a svojoj ljepšoj polovini kupujem uvijek nešto i svaki dan je dan žena kao što je svaki dan dan muškaraca. Treba da što više vodimo računa jedno o drugom i to je suština.
Biljana stanković - novinarka Pa sad nešto mnogo i ne držim do tog praznika, moram priznati, ali uvijek ima neko u krugu porodice u bliskih prijatelja koji naprave taj jedan gest pažnje i nešto poklone na ovaj dan. Naravno, ne treba dobijati poklone samo na ovaj dan, ali generalno ono što me uvijek može obradovati jeste jedna ruža, lijep cvijet, dobra knjiga i te neke sitnice koje mogu da znače.
Za Osmi mart uvijek poklanjam nešto i to je uglavnom ili skoro uvijek cvijeće koje je jedan standardni poklon za jedan takav dan, i uglavnom ga uzimam svojoj ljepšoj polovini i majci. Za ovaj dan majci uvijek i obavezno kupim neki poklon, kao što rekoh, uglavnom cvijeće. Ipak, majka je na prvom mjestu, a ostali u uglavnom u drugom planu. To je sve simbolično, a ne praktikujem nešto sad previše.
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
24 Zabava/Slobodno vrijeme
PETAK, 8. 3. 2013.
Daily Sudoku puzzle No. 1804 sudoku 2011-09-21
Medium level
Teža
5
4
3
4
3
6
2 9
8
3
8
8
2
2
7
4
9
1 7
4
7
1
5
5
4
1
6
8
5
1
Lakša
5
4
3
4
3
6
2 9
8
3
8
8
2
2
7
4
9
1Page 1/2 Play sudoku online at:
7
4
1
7 Play sudoku online at:
5
www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 5
Ah, ti ljubimci
Jedna strastvena kornjača zapalila je staklenu baštu u kojoj je živjela ubivši sebe i svoju partnerku dok je pokušavala da se pari poslije buđenja iz hibernacije. Kornjača Henri oborila je grijnu lampu u žurbi da se što prije spo-
ji sa svojom partnerkom Elis i tako zapalio drvene opiljke, a zatim i cijeli staklenik. Njegov vlasnik Alf Klejton iz Velike Britanije smatra da se Henri vjerovatno probudio sa željom za parenje i da je nesmotreno ju-
rio za Elis. U požaru je oštećena čak i garaža pored staklene bašte, ali je automobil ostao neoštećen. Požar je primijetio komšija u ranim jutarnjim satima i odmah probudio Klejtonove.
1
6
5
Puzzle solution:
1
Puzzle solution:
Sudoku puzzle No. 2316 2013-02-14 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2316 2013-02-14 4
3
9
6
7
1
2
8
5
4
3
9
6
7
1
2
8
5
1
8
5
9
2
4
7
6
3
1
8
5
9
2
4
7
6
3
7
6
2
3
5
8
4
1
9
7
6
2
3
5
8
4
1
9
6
5
8
2
9
3
1
7
4
6
5
8
2
9
3
1
7
4
3
4
7
8
1
6
9
5
2
3
4
7
8
1
6
9
5
2
9
2
1
5
4
7
6
3
8
9
2
1
5
4
7
6
3
8
8
1
6
4
3
9
5
2
7
8
1
6
4
3
9
5
2
7
2
7
4
1
8
5
3
9
6
2
7
4
1
8
5
3
9
6
5
9
3
7
6
2
8
4
1
5
9
3
7
6
2
8
4
1
vicevi
Kornjače napravile haos
8
4
Pita sin oca: Tata, kako se brod održava na vodi? - Ne znam, sine. - A kako leti avion? - Ne bih znao, sine. - Kako slika dolazi na TV ekran? - Stvarno ne znam, sine. - Tata, ljutiš li se što te toliko zapitkujem? - Ni najmanje. Kako ćeš naučiti ako ne pitaš. *** Zove zatvorenik policiju i kaže: - Možete li da provjerite da li je ćelija 10 slobodna. - Da, slobodna je. Zašto pitate? - Znači, pobjegao sam. *** Mlada žena došla majci, pa se žali kroz suze: - Zamisli, mama, moj muž me vara s mojom prijateljicom! - Mangup jedan! - Razvešću se sjutra! - I, što ćeš onda? Hoćeš li se vratiti meni? - Ne, mama, preseliću se kod svog
ljubavnika. *** Kamiondžija ulazi u kafanu i naručuje pljeskavicu, pivo i baklavu. Taman kad je htio da počne sa jelom, ispred vrata se zaustavljaju tri bijesna motocikla i ulaze tri odgovarajuće bijesna huligana. Prilaze stolu, jedan pljune u pivo, drugi otme pljeskavicu, pojede jedno parče i baci ostatak na pod, a treći razmaže baklavu po stolu. Vozač ne reaguje, ustane, plati i izađe napolje. Žestoki momci se smiju i viču konobaru: -Ovaj baš i nije neka muškarčina! -Da, a i loš je vozač, eno baš pregazi neka tri motora. *** Momak pita djevojku u koju je nesrećno zaljubljen već duže vrijeme: - Reci mi iskreno, kakve su moje šanse kod tebe? - Pa, eto, drugi si po redu. - A ko je prvi? - Bilo ko.
Zabava/Slobodno vrijeme 25
PETAK, 8. 3. 2013.
NEZVANIČNO
E zaspah od ovih oštrih govora, no moram ostati budna da šef ne vidi.
Word Search Puzzle #B523OX
Da uvedemo neku vakcinaciju protiv opozicionog djelovanja?
Meni je rekao da mogu da spavam i ja to stalno činim.
OSMOSMJERKA
HOROSKOP
A
H
A
R
M
L
E
S
S
E
K
A
M
G
C
I
T
E
D
N
R
S
A
D
N
E
G
A
T
H
D
E
D
E
C
O
A
G
E
M
O
M
I
Z
S
E
P
I
R
E
N
I
D
H
O
E
V
K
D
I
S
G
R
I
E
V
O
U
S
D
E
O
W
Y
A
H
P
C
T
V
H
O
E
S
L
O
H
N
T
M
N
E
E
E
C
C
T
B
Y
P
I
R
O
A
A
R
M
I
R
C
A
S
X
S
A
R
D
C
T
A
A
O
U
L
R
K
M
E
S
D
U
A
L
L
V
D
L
A
T
S
I
P
I
P
K
F
L
I
D
A
O
O
I
I
S
R
E
E
V
Y
D
L
D
R
N
N
N
R
E
E
L
L
U
T
E
S
P
A
K
V
E
J
R
H
B
A
N
D
Y
U
L
S
D
E
E
W
ACTIVELY Actively AGENDAS Agendas BALLAD Ballad BANDY Bandy CEDED Ceded CITED Cited CUDDLED Cuddled DINER Diner DIVORCED Divorced DUCTS Ducts EARTH
ENDED Flame FLAME Gamed GAMED Goose GOOSE Grievous GRIEVOUS Harmless HARMLESS Herpes HERPES Lauds LAUDS Lurch LURCH Lutes LUTES Makes MAKES
MISER Omega NITRATES Organism OMEGA Overtake ORGANISM Physics OVERTAKE Riddance PHYSICS Ripes RIDDANCE Risks RIPES Romping RISKS Sheds ROMPING Sinks SHEDS
Earth
Miser
Socially
Ended
Nitrates
Spook
NIjesu tu vakcinu još izumjeli.
SINKS Teacup SOCIALLY Tonal SPOOK Uproars TEACUP Veers TONAL Weeds UPROARS Wipers VEERS WEEDS WIPERS
Savršena kamuflaža tenka Copyright © Puzzle Baron March 7, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! Kamuflaža je za vojnika i vojna vozila ključan faktor u borbenoj zoni. Dobro sakriti tenk pravo je umijeće, a kako tačno to rade u Rusiji, vidi se na priloženoj fotografiji. Mahovina, kora stabla, prirodno udubljenje u tlu, sve su to ‘sastojci’ potrebni da bi se kamuflirao jedan ruski tenk. Cijev tenka presvučena je korom drveta a sam tenk prekriven je debelim slojem mahovine, tako da samo nekoliko djelova viri van.
OVAN Na zdrav način pokušavate da ispoljite snagu volje i zadovoljite neke svoje potrebe. Pošto se nalazite u fazi prosperiteta, prijatno se osjećate, ali se može javiti želja da trošite preko svojih mogućnosti. Izborite se sa ovom potrebom.
BIK Neka vas ne začudi želja za neobičnim stvarima i događajima. Važno je da se dobro osjećate i da vam prija ono čime se bavite. Neki Bikovi razmišljaju o preljubi. Partner ih je naljutio, pa su grešne misli samo reakcija na nezadovoljstvo.
BLIZANCI Živahna narav danas je u prvom planu. Padaju vam na pamet razne ideje, imate brojne želje i interesovanja. Budite sistematičniji i radite stvari po redu. Tako vam ni partner ni saradnici neće zamjeriti zbog površnosti.
RAK Možda previše vjerujete u sopstvene mogućnosti, sujetni ste i neskromni. Želja za udobnošću i druženjem danas je naglašena. Samo Lav može da zadovolji vaše trenutne težnje i razumije vaše trenutno interesovanje. Pronađite srodnu dušu.
LAV Uspješno komunicirate sa okolinom, ako ne direktno, makar mentalno. Pošto ste komunikativni i raspoloženi da sa nekim provedete slobodne trenutke, postaraćete se da vam taj neko imponuje. U želji da nešto naučite okrećete se pozitivnim stvarima.
DJEVICA Hiperaktivni ste i podložni uticaju raspoloženja okoline. Previše se uživljavate u tuđe probleme, tj. empatični ste, što nije poželjno ukoliko se radi o tužnim osjećanjima. Stoga se družite sa veselim ljudima, smijte se i šalite.
VAGA Razmišljate o sudbini, tražeći odgovor na ono što vam se dešava. Možda vam se izvjesne greške provlače upravo usljed nedovoljne usredsređenosti na sebe i sopstvene potrebe. Više vremena provodite analizirajući tuđe probleme.
ŠKORPIJA Pošto ste se izborili sa ćudima jednog Lava, ostaje vam da se bavite novonastalim problemima. Ne mudrujte nad sopstvenom sudbinom, već krenite u konkretnu akciju. Rezultati će možda malo zakasniti, ali će biti ostvareni.
STRIJELAC Partner vam daje podršku da istrajete. I on je veoma zaslužan za uspjeh koji ćete postići. Da li će taj uspjeh biti poslovni ili privatni, da li se radi o vjenčanju ili prinovi? Pitanja ima bezbroj, kao i ljudskih sudbina.
JARAC Pošto je pred vama naporan i iscrpljujući dan, pokušajte da se odmorite i smanjite dio obaveza. Nije sve tako hitno kao što na prvi pogled izgleda. Ostavite malo vremena za kaficu sa prijateljima, razgovor sa partnerom i za kupovinu.
VODOLIJA Osjećate unutrašnju napetost, pa pokušavate da je se oslobodite. Uspjećete ukoliko se odlučite za iznenadnu posjetu nekom od prijatelja. Druženje će vam pomoći da zaboravite svoj trenutni problem.
RIBE Budite realni kada su posrijedi vaše psihofizičke mogućnosti, jer biste mogli da ih precijenite, što bi pak moglo dovesti do zdravstvenih smetnji. Situacija zahtijeva rizik, ali samo tako ćete moći i da profitirate.
26 Sport
PETAK, 8. 3. 2013.
Sa jučerašnje konferencije u hotelu Crna Gora
Foto: Mirko Savović
DA LI STE ZNALI...
ČEKAJUĆI EKRANIZACIJU
Da je trener Pari Sen Žermena Karlo Anćeloti postao drugi trener, uz Žozea Murinja, koji je sa četiri različita kluba obezbijedio plasman (najmanje) u četvrtfinale Lige šampiona. Sjajni italijanski stručnjak je sa svojim “svecima” eliminisao Valensiju u osmini finala, dok se među osam najboljih plasirao i sa Juventusom, Milanom i Čelzijem. Sa druge strane, Portugalac je svoj rekord ostvario sa Portom, Čelzijem, Interom i Real Madridom.
TIKET DANA BRISEL OSTENDE TIP 2
KVOTA 1.85
REN SENT ETJEN TIP 1
KVOTA 2.05
GRONINGEN BREDA KVOTA 1.90
KRASNODAR AMKAR TIP 1
KVOTA 1.70
BETIS OSASUNA TIP 1
Miloš Antić
L
ijepa ideja i još ljepša priča uskoro će biti ekranizovana - u Podgorici će u najskorijem roku biti snimljen film pod nazivom “Za zdravu i jaku Crnu Goru” autora Nemanje Markovića i reditelja Nikole Vukčevića. Film je namijenjen svima koji žele da se bave bilo kojim oblikom fizičke aktivnosti i bazira se na promociji zdravih stilova života kojima treba da se okrene mlađa populacija.
“Cilj filma je da se što više ljudi u Crnoj Gori bavi fizičkom aktivnošću. Film ima edukativni karakter iz prostog razloga što je namijenjen mladima koji bi trebalo da se okrenu zdravim stilovima života. Nadam se da će ljudi prepoznati prave vrijednosti koje nosi ovaj projekat, jer se u njemu “dešava” i prvo svjedočanstvo sportiste koji je javno priznao da je koristio doping”, rekao je autor ovog projekta Nemanja Marković, profesor fizičke kulture. Marković je poslao jasnu poruku mladima Crne Gore. “Djeca idole treba da traže među vrhunskim sportistima, kojih je u Crnoj Gori zaista mnogo. Zahvaljujući njima Crna Gora je odavno prepoznata kao zemlja sporta, zdravih i jakih ljdi. Upravo to je moj motiv za pokretanje ovog projekta i snimanje filma”. Svako od devetoro izabranih
sportista koji će uzeti učešće u filmu (Nikola Ivanović, Petar Kapisoda, Velibor Obradović, Anđela Bulatović, Aleksandar Rakočević, Miloš Šćepanović, Marijana Goranović, Goran Radonjić i Srđan Mrvaljević) ostavio je dubok trag u crnogorskom sportu, pojedini tek treba da ga ostave, ali je poenta u tome da će svako od njih prenijeti pravu poruku mlađoj populaciji. “Svi učesnici su imali trnovit put do uspjeha, svi sa sobom nose specifičnu priču. Zbog toga su baš oni izabrani, jer su rezultatima doprinijeli da se mnogi ljudi odluče baš za sport. Oni će izvoditi vježbe i djelove treninga iz sporta kojim se bave i na taj način slati poruku ciljnoj grupi najmlađima koji tek kreću da se bave sportom”. A da sve bude snimljeno na vrhunskom nivou pobrinuće se re-
KUGLANJE
HONVED
TIP 1
Lijepa ideja - u Podgorici će se u skorijem roku snimati film autora Nemanje Markovića i reditelja Nikole Vukčevića
Radonjić i Mrvaljević: Čast je biti dio ovakvog projekta
U filmu “Za zdravu i jaku Crnu Goru” devet vrhunskih crnogorskih sportista, sa renomiranom međunarodnom reputacijom objašnjava tajnu svog uspjeha kroz rad, disciplinu i posvećenost. Pored košarkaša Nikole Ivanovića, rukometaša Petra Kapisode, bodi bildera Velibora Obradovića, rukometašice Anđele Bulatović, dizača tegova Aleksandra Rakočevića, vaterpoliste Miloša Šćepanovića i atletičarke, učesnice Paraolimpijskih igara Marijane Goranović u filmu će se pojaviti i kik-bokser Goran Radonjić i džudista Srđan Mrvaljević koji su prisustvovali jučerašnjoj konferenciji. ditelj Nikola Vukčević. “Film čiji je cilj promocija zdravih stilova života biće sniman u Podgorici, a početak snimanja zavisi isključivo od vremenskih uslova”, rekao je Vukčević “uz zadovoljstvo što će sarađivati sa vrhunskim crnogorskim sportistima”. “Sa svim ljudima koji rade na ovom projektu pokušaću da uka-
“Ponosan sam što sam dio projekta, prvog ovakve vrste, koji će se snimati u Crnoj Gori. Drago mi je što su sportisti glavni protagonisti i nadam se da će svako od njih dati doprinos u edukaciji mladih ljudi”, rekao je Radonjić, dok je Mrvaljević je ukazao na rekreativnu funkciju, koja je jednako važna kao i profesionalno bavljenje sportom. “Sport je veoma kompleksna stvar, i ne čine ga samo vrhunski sportisti. Da bi čovjek bio pobjednik, može se baviti i rekreativnim sportom, jer takođe zadaje sebi ciljeve i granice koje treba da savlada”, poručio je naš najbolji džudista. žem mladima na prave vrijednosti koje nosi ovaj film”, istakao je Vukčević. Film “Za zdravu i jaku Crnu Goru” podijeliće se besplatno svim televizijama koje će ga prikazati odmah po završetku snimanja, a dio materijala biće podijeljen ciljnim grupama i preko publikacija u štampanim medijima.
KVOTA 2.75
PEČUJ TIP 1
Za zdravu i jaku Crnu Goru
KVOTA 1.85
Marija uzela zlato Turnir u Tivtu je predstavljao pripremu za SP u maju, gdje će Crna Gora biti debitant Super turnir u Tivtu - Kuglaški savez Crne Gore održao je prvi put od kada postoji (60 godina) osmomartovski turnir za žene! Na odličnom turniru učestvovale su kuglašice iz KK Mornar (Tivat) i KK Doklea (Podgorica). A, najuspješnija je bila Marija Ham - dama iz Doklee je osvojila zlatnu medalju tako što je oborila 458 čunjeva. Druga je bila Vjera Skanata iz Mornara (oborila 446 čunjeva), dok je treće mjesto zauzela Tatjana Kankaraš (426 čunjeva), članica kluba Mornar.
Turnir na jugu Crne Gore je označio početak priprema za Svjetsko prvenstvo u kuglanju koje će se u maju održati u Mađarskoj, gdje će ženska reprezentacija Crne Gore debitovati. Kompletan poredak takmičenja u Tivtu: 1. Marija Ham, 2. Vjera Skanata, 3. Tatijana Kankaraš, 4. Dejana Ivanović, 5. Dušica Bojović, 6. Miroslava Kankaraš, 7. Gabrijela Percin, 8. Jovana Dragićević, 9. Dubravka Potpara, 10. Mirijana Ardalić, 11. Aida Kankaraš, 12. Olja Matković, 13. Sanja Dragićević. B.T.
Predsjednik KSCG Nikola Petović je uručio nagrade Vjeri Skanati, Mariji Ham i Tatijani Kankaraš
Sport 27
PETAK, 8. 3. 2013.
NBA
Big King drhtao od super Nika Partija Vučevića zamalo zasijenila Lebrona Džejmsa i Majami - Orlando izgubio 97:96
Teniseri dobijaju biološki pasoš
SPORTSKI EKRAN 11.45 13.15 16.30 17.00 18.00 18.00 19.00 19.00 19.00 19.45 20.15 20.30 20.30 20.45 21.00 21.00 21:30
Nordijska kombinacija, Lahti Njemačka - Japan, fudbal Himki - Montepaski, košarka Split - Zagreb, fudbal Ski skokovi, Lahti Frankfurt - Alen, fudbal Sport Bešiktaš - Kaha Laboral, košarka Island - Švedska, fudbal Unikaha - Panatinaikos, košarka Sav taj sport Augzburg - Nirnberg Ren - Sent Etjen, fudbal Đenova - Milan, fudbal Boks, Grčka Porto - Eštoril, fudbal Betis - Osasuna, fudbal
Eurosport Eurosport SportKlub Arenasport 3 Eurosport Eurosport 2 TV Vijesti SKPrime Eurosport SportKlub TV RTCG 2 Eurosport 2 Arenasport 1 Arenasport 4 Eurosport SportKlub + SKPrime
NE PROPUSTITE
Posljednji dan mjeseca decembra 2012. godine ostao je urezan u sjećanje Nikole Vučevića - sjajni centar je protiv akutelnog prvaka NBA lige Majamija pružio partiju vrijednu 20 poena, 29 skokova! A, u noći između srijede i četvrtka popularni Nik je ostavio nove “ožiljke” Lebron Džejmsu i društvu, koji su se na sto muka provukli protiv Orlanda pred svojim navijačima - 97:96! Sada je reprezentativac Crne Gore “vrelini” ubacio 25 poena, skočio je 21 put, ali to (nažalost) nije bilo dovoljno da se sruši ludi pobjednički niz Majamija, koji sada iznosi 16 utakmica bez poraza! “Moj učinak je, možda, posljedica njihove odluke kako da me čuvaju. Puštali su me da šutiram, a imao sam i malo više prostora nego inače za skok”, skroman je bio poslije velike partije Vučević. Odbranu “vreline” je Nik dovodio do ludila, ali tri minuta prije kraja zaradio je šestu ličnu grešku što je bio alarm za Kinga Džejmsa (26 poena) da stvar uzme u svoje ruke - Lebron je izborio tijesan trijumf. “Teško je kada izgubite, a bili ste blizu pobjede. Imamo momke koji su se borili, koji su stvarno htjeli trijumf, a koji su i zaslu-
žili pobjedu”, rekao je trener Orlanda Žak Von, čija je ekipa od Majamija u tekućoj sezoni izgubila oba puta sa ukupno tri poena razlike. A, kakav su trijumf tek ostvarile “jezerdžije” - Nju Orleans je na svom parketu imao 25 poena razlike protiv L.A. Lejkersa koji su u posljednjoj četvrtini stigli do ludog preokreta, nošeni serijom 20:0! Naravno da je za pobjedu najviše zaslužan MVP utakmice Kobi Brajant (42 koša, 12 asistencija), koji će sigurno biti ključ L.A. u borbi za plej-of - Lejkersi jure osmu poziciju. “Sve vrijeme sam vjerovao da ćemo pobijediti. Samo sam morao da “nagazim” ostatak ekipe, da i oni povjeruju”, rekao je poslije utakmice fenomenalni Brajant. SEMAFOR: Šarlot - Bruklin 78:99, Indijana - Boston 81:83, Klivlend - Juta 104:101, Atlanta Filadelfija 107:96, Detroit - Njujork 77:87, Majami - Orlando 97:96, Nju Orleans - LA Lejkers 102:108, Memfis - Portland 91:85, Minesota - Vašington 87:81, Dalas - Hjuston 112:108, Feniks - Toronto 71:98, San Antonio - Čikago 101:83, Golden Stejt - Sakramento 87:83, LA Klipers - Milvoki 117:101. U.R.
Međunarodna teniska federacija (ITF) saglasila se da uvede obavezu posjedovanja bioloških pasoša za sve tenisere, u sklopu borbe protiv dopinga! Kako bi se izbjeglo korišćenje nedozvoljenih stimulativnih sredstava, Međunarodna teniska federacija donijela je odluku i da se poveća broj testova na krvni doping. ITF je precizirala da će nova mjera borbe protiv dopinga početi da se primjenjuje ove godine u muškoj i u ženskoj konkurenciji. “Primjena programa bioloških pasoša snadbijeva nas snažnim oruđem u borbi protiv dopinga u ovom sportu”, rekao je predsjednik ITF Frančesko Riči Biti. Biološki pasoš omogućava da se prati biloški status sportista, odnosno da se detektuje svaka promjena u njegovom organizmu koja ukazuje na eventualni doping. ITF je saopštila da će ovaj projekat podrazumijevati i ukupan porast analiza tenisera van takmičenja.
Rukomet: Remi kadetkinja sa Srbijom Ženska kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore igrala je juče u Kladovu, u prijateljskom meču, sa Srbijom neriješeno 28:28 (15:15). Najefikasnije u crnogorskoj selekciji bile su Đurđina Jauković i Đurđina Malović sa po sedam, dok je pet golova postigla Esma Muratović. Srbija je meč prije dva dana dobila rezultatom 27:24 (12:10). Crnogorskim kadetkinjama dueli u Srbiji su priprema za kvalifikacioni turnir za Evropsko prvenstvo, koji će od 22. do 24. marta biti odigrano u Baru. Rivali Crne Gore za dva mjesta koja vode na EP biće Danska, Austrija i Estonija.
ĐENOVA - MILAN (20.45, Arenasport 4) Milan gostuje Đenovi na otvaranju 28. kola Serije A - družina Masimilijana Alegrija želi da sačuva treću poziciju na Apeninima i napravi pravu uvertiru pred odlazak na Kamp Nou.
KUP MIMOZE
Šest medalja za klince Džudo kluba Gorica Članovi Džudo kluba Gorica iz Podgorice osvojili su šest medalja na nedavno završenom međunarodnom turniru “Kup mimoze” koji se već 31. godinu zaredom održava u Herceg Novom. U konkurenciji oko 400 takmičara iz Crne Gore i okruženja zlatna odličja zasijala su na grudima Milke Pavlović i Matije Radevića, srebrno odličje je osvojio Vuk Drljević, dok su bronze uzeli David Nikočević, Nikola Sinđić i najveća nada ovog kluba Božana Klikovac. “Čestitke domaćinu takmičenja DŽK Igalo na besprekornoj organizaciji. Zadovoljni smo postignutim rezultatima, iako smo nastupili bez braće Savićević, Darka Medojevića, Marka Šćepanovića, Pavla Markovića i Stefana Milanovića”, rekao nam je trener Dejan Pavićević nakon jednog od trenin-
ga u preuređenoj sali stare streljane Ljubović, koja je svake noći otvorena za sve zainteresovane džudo početnike. DŽK Gorica se i pored teške materijalne situacije priprema za organizaciju državnog prvenstva za pionire i pionirke koje će se u maju pod pokroviteljstvom DŽSCG održati u Podgorici. “Vjerujemo da ćemo naići na razumijevanje šire društvene zajednice, te da će se radne organizacije i vrijedni pojedinci odazvati molbama da uzmu učešća kako u svakodnevnim aktivnostima i akcijama kluba, tako i u okviru same organizacije prvenstva. U suprotnom kriza neće zaobići ni ovaj mali-veliki klub, bez obzira na veliku ljubav, entuzijazam i napore koje ulažu treneri, roditelji i takmičari”, istakao je Pavićević. M.A.
MOBILELAND LIGA
Ludi remi K.T. i Varadera
Igrali neriješeno sa Varaderom: Ekipa Kontejnerski terminal i G.T.
Bar definitivno uživa u fudbalu - Mobileland liga iz kolo u kolo je zanimljivija, iz kola u kolo se gledaju dobri mečevi, strašni potezi, sjajni golovi... A, poslije tri kola (iznenađujuće ili ne) ekipa je sama vrhu grupe A pošto su deklasirali ekipu Makedonsko rezultatom 9:1. Sada je na njima da nastave sa sjajnim izdanjima kako bi zadržali liderku poziju. Ali, uprkos tome što su mom-
ci iz tima Portofino & Must Have briljirali, krcata barska “Bombonjera” je najviše uživala gledajući utakmicu grupe B - Kontejnerski terminal i Varadero su ispisali ludi remi od 5:5. Prštalo je sve strane, viđen je fenomenalan fudbal, pa ne čudi što su dvije pomenute ekipe pretendenti za titulu. Biće još mnogo rotacija na tabelema grupe A i B, biće još mnogo dobrih utakmica. Mobileland liga je ove godine zanimljivija nego ikada...
SEMAFOR 3. KOLA - GRUPA A: Policija - Hemosan & Š.F. Sutomore (odloženo), Turist - JP Komunalne Djelatnosti 3:0 (pff.), Portofino & Must Have - Makedonsko 9:1, Ultras - Restoran Samba 9:1, Helena - Crmnica 3:2. GRUPA B: Keka - Perionica Monela 6:2, FK Bokelj - K.R. Šćekić & 101 Dalmatinac 4:2, Pub Living Room - Rapex 3:2, Kontejnerski terminal i G.T. - Varadero 5:5, Dom Zdravlja - Winer Plast 3:3. B.T.
U
IK organizuju VEL
Nagradnu igru
06.feb - 09.apr
61 9x
vrijedna nagrada
5 vaucera
x 255€
Osvojite polugodišnju
5 vaucera
x 150€
engleskog jezika za Vas ili Vaše dijete
5x
ugradna kuhinja
SAMSUNG GALAXY mini
10 vaucera
10 vaucera
10 vaucera
Pripremite se za
U ivajte i opustite se uz SPA tretmane u našem klubu
Rasteretite Vaš
x 50€
sportsku opremu
6x
x 50€
x 50€
kaciga za motor
Za učešće u nagradnoj igri potrebno je da sakupite pet kupona, po redosljedu ( 1,2,3,4,5 ili 15,16,17,18,19). Kuponi će se nalaziti na zadnjoj strani Dnevnih novina dok će Joker, koji je zamjena za jedan kupon, biti objavljen u Vikend novinama na zadnjoj strani. Komplet kupona sa traženim podacima treba poslati ili dostaviti lično u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja na njoj ličnih podataka ili drugih učesnika nagradne igre. Adresa je Kralja Nikole bb, PC Nikić 81000 Podgorica. Izvlačenje nedjeljnih nagrada (1 x mobilni telefon) biće svakog ponedjeljka, počev od 18. februara 2013. godine. Izvlačenje će se obaviti 6. marta za 5 vaučera za korišćenja Spa u HL klubu, 5 vaučera za trgovinu u K sportu, 5 vaučera za trgovinu u Kući hemije.15.aprila će se obaviti izvlačenje glavne nagrade i preostalih nagrada.
Sport 29
PETAK, 8. 3. 2013.
vremeplov
Kada je igrala Jugoslavija pobjednik se znao unaprijed Sjećanje - Na današnji dan prije 27 godina u Švajcarskoj Jugoslavija je postala prvak svijeta u rukometu - za Dnevne novine govori vođa te generacije legendarni Veselin Vujović
Miloš Pavićević
b
ili su majstori svog zanata, njihova imena izgovaraju se sa poštovanjem, nakon olimpijske krune postali su gospodari planete u velikom stilu (bez izgubljenog boda), stariji kažu da se takva generacija više nikada neće ponoviti - na današnji dan (8.mart) prije 27 godina u Švajcarskoj rukometna reprezentacija Jugoslavija postala je svjetski šampion.
Te 1986. godine u Grupi A redom su padali Istočna Njemačka, SSSR, Kuba, pa u novoformiranoj grupi 1 Španija, Zapadna Njemačka i Švajcarska, da bi u Cirihu u jednom strašnom finalu Mađarska savladana 24:22. Zlato je iskovano na
nezapamćen način, uz dominaciju kakva nije viđena na rukometnim terenima. “Odlično se sjećam te utakmice. Na kraju je rezultat bio tijesan, ali Mađari kao ni ostali rivali nijesu imali šansi protiv nas. Bili smo
Veselin Vujović u dresu španskog Granoljersa
mnogo jaki, uigrani, borbeni - kao jedna porodica. Pobjeda nijednog trenutka nije dolazila u pitanje”, sjeća se za Dnevne novine tog finala Veselin Vujović, vođa te generacije i jedan od najboljih rukometaša svih vremena. Do zlata bez izgubljenog boda učinak koji govori u prilog tome koliko je Jugoslavija tada bila ispred ostalih reprezentacija. “Na tom prvenstvu u Švajcarskoj nijesmo izgubili nijednu utakmicu, a bilo je jedno od najjačih Svjetskih prvenstava ikada. Svaki meč smo maksimalno ozbiljno shvatali iako smo imali odličnu ekipu. Ljudi govore da je bilo uživanje gledati nas, jer smo letjeli po terenu”.
● Trenirali kao SparTanci Ipak, generacija koja je osvojila svijet nije stvorena preko noći. Generacija popularnih vanzemaljaca bila je plod kvalitetnog rada i još kvalitetnije domaće lige u kojoj su igrali vrhunski rukometaši. “Mislim da se takav način rada neće više ponoviti, jer smo trenirali kao Spartanci. Selektor je bio Zoran Tuta Živković, ali smo radili po metodama profesora Branislava Pokrajca koji je u tom domenu bio najbolji na svijetu. Vjerovali ili ne, jutarnji trening nam je trajao tri sata, plus dva sata popodne i utakmica. Kada uđete u takav ritam osjećate da ste mnogo jaki. To su znali naši rivali, bili smo fizički nadmoćni, kao
da smo mogli igrati dva meča odjednom u istom ritmu”, ističe Vujović.
● išli Smo kao favoriTi Jugoslavija je tada bila favorit pred svako veliko takmičenje. “Vjerovali smo u naše mogućnosti i nijednog trenutka nijesmo bježali od uloge favorita. U odnosu na sada, mi smo na svako takmičenje išli sa namjerom da osvojimo zlato. Znalo se kada dolazi Jugoslavija da tu nema dileme. Koliko god da smo pobjeđivali, bili smo sve više gladni uspjeha i trofeja i to je ono što nas je krasilo. Tada se razmišljalo samo o rukometu, dok je sada drugačije. Kada malo uporedim to vrijeme i ovo sada malo mi je čudno što je svaki odlazak neke reprezentacije sa ovih prostora na veliko takmičenje uspjeh”, govori Vujović.
● JugonoSTalgičar Legendarni rukometaš, sada trener skopskog Vardara, ne krije da mu mnogo nedostaje bivša država. “Ne krijem da sam jugonastalgičar i da mi nedostaje bivša država koja je izgleda bila trn u oku mnogima. Ne želim da ulazim u politiku, ali nikad neću prežaliti što je došlo do raspada Jugoslavije. U svim sportovima ta država je bila mnogo jaka. Kakav je samo bio osjećaj upravo na prvenstvu u Švajcarskoj kada je u dvorani koja prima 10.000 gledalaca bilo 8.000 naših navijača. Osjećali smo se kao da igramo na domaćem terenu. Tako je
Zlatni iz Švajcarske Jugoslavija je pet puta bila mediteranski prvak, dva puta olimlpijski šampion (država se raspala prije nego što su počela da se igraju Evropska prvenstva), ali je svjetska titula osvojena u Švajcarskoj jedina u istoriji Jugoslavije. Zlato su iskovali Zlatan Arnautović, Mirko Bašić, Rolando Pušnik,
Momir Rnić, Zlatko Saračević, Veselin Vuković, Jovica Elezović, Časlav Grubić, Jasmin Mrkonja, Zlatko Portner, Muhamed Memić, Mile Isaković, Dragan Mladenović, Jovica Cvetković i Jozef Holpert predvođeni sa klupe selektorom Zoranom Tutom Živkovićem.
bilo gdje god da smo igrali”, kazao je Vujović, koji je te 1986. izabran za najboljeg sportistu Jugoslavije.
● Da Smo opeT JeDna Država bili biSmo čuDo Šest država i sada pojedinačno uspijevanju da naprave super rezultate u svim sportovima, šta bi tek bilo da je ostala bivša zemlja? “I sada bi bili kao nekada - mnogo jaki. Zamislite samo rukometnu reprezentaciju. Pa ko bi mogao i da pomisli da osvoji nešto, a da ne traži dozvolu od Jugoslavije. Fudbal, košarku, vaterpolo i ostale sportove da ne pominjem. U rukometu sam 24 sata dnevno pa mnogo bolje poznajem prilike nego u ostalim sportovima - tako da sa sigurnošću mogu da tvrdim da bi zajedno vladali svijetom dugo, dugo”, priča Vujović.
Tuta preveslao ljude iz Adidasa Na šampionatu u Švajcarskoj je bilo anegdota napretek, ali se Vujović posebno sjeća jedne koja je vezana za sportsku marku “adidas”. “Sjećam se da su ljudi iz Adidasa posjetili naš trening i pitali da li nam treba nešto od opreme, s obzirom da su bili srećni što mi kao najbolja selekcija nosimo tu marku. Selektor Tuta Živković im je rekao da smo svu opremu izgubili, te da nemamo ništa. Već sjutra smo dobili toliko opreme da nijesmo imali gdje da je stavimo. Za ulazak u finale smo tada dobili po 2.000 franaka, a od Adidasa da uzmemo opreme u vrijednosti od 3.000 franaka.”
30 Sport
PETAK, 8. 3. 2013.
STARTUJE RUSKA LIGA
Lukin marš na titulu
Đorđević sa Zenitom napada tron, Drinčić sa Krasnodarom želi da ostavi bolji utisak, dok se Novaković (Amkar) i Božović (Mordovija) bore za opstanak Najveća zemlja u Evropi je spremna za fudbal - utakmicama Volga - Kuban, te Krasnodar - Amkar startuje proljeće ruske Premijer lige! A, tamo u Rusiji koja iz godine u godinu fudbalski napreduje Crna Gora ima četiri musketara - Luka Đorđević će se sa Zenitom boriti za titulu, Nikola Drinčić sa Kranodarom će tražiti za što bolji plasman na tabeli, dok će Mitar Novaković (Amkar), Vladimir Božović (Mordovija) tražiti spas, s tim što je Mordovija u mnogo teškoj situaciji - posljednji su, za zonom spasa zaostaju osam bodova... Najzanimljivije će, definitivno, biti u čarobnom Sankt Peterzburgu, gdje biser iz balkanske ljepotice sa Lućanom Spaletijem, ubitačnim Brazilcem Hulkom, Aksel Vitselom i drugovima dati maksimum kako bi Zenit odbranio šampionski lovor. Spreman za nove okršaje: Novaković u duelu sa Kuranijem
● Put do titule nikad teži Đorđević je Dnevnim novinama na usluzi bio samo par sati prije duela osmine finala Lige Evrope, gdje je Zenit u Švajcarskoj urkstio koplja sa Bazelom. Luka i saigrači su trenutno na trećoj poziciji u Rusiji, a za osvajanje nove krune moraće da preteknu super bogati Anži i prvoplasiranu CSKA Moskvu, koja ima pet bodova više. “Moramo ići korak po korak. Već u prvom kolu imamo veoma težak meč u gostima, protiv odličnog Rubin Kazanja - ta utakmica nam je važna. Imamo kvalitet, ali isto tako i ostale ekipe su veoma jake i sigurno je da će prvenstvo Rusije biti veoma neizvjesno”, poručio nam je Đorđević juče iz grada gdje je rođen najbolji tenisera svih vremena
- Rodžer Federer. Pretendenti na titulu Anži i Zenit igraju Ligu Evrope, a lider CSKA ne igra, što je njihov plus. “Igramo na tri fronta, tu računam i kup Rusije. Biće nam jako zgusnut raspored, pogotovo ako prođemo Bazel. Čeka nas veliki broj utakmica, ali u svemu tome nadam se da možemo pronaći svoju šansu za uspjeh”, rekao nam je Luka.
● Nadam se miNutaži Đorđević se dobro snalazi u Rusiji - u prvom dijelu sezone jednom je bio starter, četiri puta je ušao sa klupe, davao je golove na prijateljskim mečevima, a njegov šef Spaleti potencira da je 18-godišnji Crnogorac igrač za budućnost. “Rezultati će varirati tokom sezone, a ukoliko mislimo da stižemo konkurente, moramo biti kocentrisani u svakom kolu. Što se tiče mene: vjerujem da ću dobijati šansu. Iskreno, smatram i da je zaslužujem. U svakom slučaju, na treninzima dajem sve od sebe da se nametnem, a na treneru je da odluči”, poručio nam je Đorđević, koji se zatim uputio na sastanak u vezi sa evropskim okršajem sa Bazelom.
● Novaković: velika borba Dok je Luka sastančio oko Evrope, Mitar Novaković je sa svojim Amkarom pravio plan za današnji duel sa Krasnodarom Nikole Drinčića. Međutim, Drina vjerovatno neće igrati, jer vuče manju
Zabava na treningu: Đorđević u društvu Hulka i Vitsela povredu. “Pričao sam sa Nikolom, treba da odradi preglede, ali noga ga još boli. Sve u svemu, biće to težak meč - čeka nas gostovanje sa kojeg se teško uzimaju bodovi”, rekao je za Dnevne novine Novaković. Amkar se nalazi stepenicu iznad “crvene zone” (imaju tri boda više od mjesta koje vodi u baraž), ali naš standardni reprezentativac vjeruje da ekipa može izboriti opstanak bez baraža. “Dvije ekipe direktno ispadaju, a dvije igraju doigravanje. Neće biti lako, ali doveli smo nekoliko pojačanja. Cilj je da ostanemo u ligi, nadam se da ćemo uspjeti, jer smo dobro radili na pripremama”, poručio je Novaković. RASPORED: PETAK: Volga Kuban (10.30), Krasnodar - Amkar (13.00). SUBOTA: Dinamo - Lokomotiva (10.30), Krila S. - CSKA M.
Grof i Balkanci Crna Gora i na klupi ima svog predstavnika u Rusiji - miodrag Grof božović je prošle godine preuzeo Rostov (na poziciji broj 11 su prilično sigurni) sa kojim će pokušati da napravi što respektabilniji rezultat. Poslije Amkara, Moskve i Dinama, crnogorski 44-godišnji stručnjak će još jednom pokušati da ostavi dubok pečat u Rusiji. A, tabor “žutih” je dobro popunjen igračima sa Balkana - dres Rostova nose danko lazović (stigao na pozajmicu iz Zenita), golman Hrvatske Stipe Pletikosa, te novo pojačanje iz Grblja Nemanja Nikolić. (13.00), Alanija - Rostov (15.30). NEDJELJA: Spartak - Terek (10.30), Rubin - Zenit (13.00), Mordovia Anži (13.30). U. Radulović
Sport 31
PETAK, 8. 3. 2013.
HrvAtskA sPrEMNA
Bildujmo ljubav! Igor Štimac saopštio spisak igrača na koje računa za okršaj sa Srbijom Hrvatska je spremna za martovski okršaj sa Srbijom u kvalifikacijama za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2014. godine - Igor Štimac je saopštio spisak fudbalera koji će 22. marta napasti pulene Siniše Mihajlovića... “Srbija je odlučila da stvara ekipu za budućnost, što je težak put. Imaju puno talenta, ali i dovoljno iskustva, tako da ih treba silno respektovati”, rekao je juče Štimac. Koliko god su “orlovi” kvalitetni, Štimac ima jednog momka o kome bruji Evropa - Luka Modrić je pokazao klasu na utakmici Mančester junajted - Real Madrid... “Luka je sve rekao na terenu. Njegov gol je podstrek svima”, riječi su selektora hrvatske, koji je zamolio javnost da se pred meč
sa Srbijom “bilduje ljubav, a ne mržnju”. “Pozivam sve da u dobroj atmosferi stvorimo preduslove za dobar rezultat. Daćemo maksimum na polju fer pleja i maksimalno se distancirati od događaja koji bi mogli da nam odvrate pažnju sa terena”, riječi su Štimca. Hrvatska u martu pored Srbije igra sa Velsom, a Srbija sa Škotskom - na spisku Igora Štimca nalaze se - GOLMANI: Pletikosa, Subašić, Krešić, DEFANZIVCI: Ćorluka, Srna, Šimunić, Šildenfeld, Strinić, Vida, Lovren, VEZISTI: Ademi, Rakitić, Badelj, Kranjčar, Vukojević, Modrić, Kovačić, Samir, Perišić, Radošević, NAPADAČI: Mandžukić, Olić, Eduardo, Jelavić, Petrić, Kalinić. B.T.
LIGA EvrOPE (1/8 FINALE)
ODJECI LIGE ŠAMPIONA
Besmrtni Karleto i navijačka bajka
Istorijska Steaua
Italijan ušao u istoriju sa četvrtim različitim timom među osam najboljih, tifozi Juventusa i Seltika sklopili prijateljstvo Aleksandar Popović
n
akon Real Madrida i Borusije, Dortmund klupko Lige šampiona odmotalo se i u Parizu, odnosno Torinu - Pari Sen Žermen, Juventus i naš Mirko Vučinić pridružili su se “merengesima” i “milionerima” u četvrtfinalu elitnog loptanja, dok su na granici osmine zastali Seltik i Valensija. Uprkos hrabrosti “slijepih miševa” u “gradu svjetlosti”, lider francuskog šampionata je uspio da napravi ogroman korak i poslije 18 godina upotpuni krem veličanstvenih pretendenata na srebrni “pehar sa ušima”.
“Napravili smo veliku stvar. Nakon toliko vremena smo se plasirali među osam najboljih, što je fantastično”, jasan je trener Pari Sen Žermena Karlo Anćeloti, koji je jedini u istoriji, uz Žozea Murinja, sa četiri različita tima (Juventus, Milan, Čelzi i PSŽ) uspio da stigne do četvrtfinala Lige šampiona. Međutim, bogati klub sa “Parka prinčeva” ne želi da se zaustavi na tome, iako mu prija uloga autsajdera uprkos sastavu punom zvijezda.
● Anćeloti: teško je osvojiti lš, Ali ... Fantastični 53-godišnji stručnjak iz Ređola ima veliko iskustvo u elit-
nom takmičenju, gdje je sa Milanom dva puta uspio da osvoji najveći trofej u evropskim okvirima. Zbog toga, popularni Karleto zna koliko je potrebno suza i znoja da bi se stiglo makar do jedne zvjezdice ... “Ovo takmičenje je jako teško osvojiti, ali se nećemo predati, jer niko ne zna koliko daleko možemo da idemo. Do sada smo bili fantastični, ali ćemo vidjeti što će nam donijeti žrijeb”, naglašava Anćeloti, čiji se tim i dalje bori na sva tri fronta. “Uz nas, Porto, Juventus i Bajern su jedine ekipe u Evropi koje se i dalje bore na tri fronta, zbog čega sam jako zadovoljan i počastvovan”, zaključuje nekadašnji trener Parme i Ređane.
● (ne)odlučni Bonući: sAmo ne ReAl “A sada želimo Real u osmini finala”, grmio je defanzivac Juventusa Leonardo Bonući nakon završetka grupne faze Lige šampiona. U međuvremenu je njegova “stara dama” sa ukupnih 5:0 ispratila Seltik iz osmine finala, a sa tim je stigao i novi stav 25-godišnjeg štopera iz Viterba. “Plasirali smo se među osam i to je sjajno. Ali, želimo da izbjegnemo Real u četvrtfinalu”, predomislio se Bonući, vidjevši očigledno tri velike pobjede Madriđana (dvije nad Barsom i jedna nad Mančester junajtedom). Sa druge strane, treće poluvrijeme italijansko-škotskog revanša odigralo se na torinskim tribinama - kamera je uhvatila navijače Juvea i “kelta” kako preko zaštitne ograde razmjenjuju šalove dva tima, pozdravivši se obostrano poslije uspješne saradnje. Sve je to izazvalo oduševljenje javnosti, u vremenima kada su navijački sukobi po gradskim ulicama sasvim normalna pojava.
Bam, bam bam! Porazićemo Čelzi i nadigrati taj spori tim najavio je kontroverzni vlasnik Steaue Điđi Bekali prije duela njegovog kluba i engleskog velikana i - pogodio! Rumunska posada je i bez našeg Stefana Nikolića (povreda meniskusa) slavila protiv “plavaca” (1:0), a Petra Čeha je matirao Raul Rucesku sa bijele tačke i napravio odličnu zalihu za revanš na “Stemford Bridžu”. Istorijski trijumf ekipe iz Bukurešta stigao je nakon sjajne predstave, dok su gosti iz Londona stažirali na nacionalnom stadionu. Jednom nogom u četvrtfinalu Lige Evrope nalazi se itali-
janski Lacio - Rimljani su kao gosti rutinski odradili njemački Štutgart (2:0) i preko Edersona i Ogenija Onazija gotovo dohvatili narednu fazu takmičenja. Sjajan brejk ostvario je i turski Fenerbahče, koji je u finišu meča uspio da slomi češki Plzen preko pomalo zaboravljenog Pjera Veba, dok su super bogati Anži i njegove zvijezde Samuel Eto i Vilijan samo remizirali u Mahačkali protiv Njukasla. SEMAFOR: Anži - Njukasl 0:0, Steaua - Čelzi 1:0 (Rucesku 34’ pen.), Štutgart - Lacio 0:2 (Ederson 21’, Onazi 56’), Plzen Fenerbahče 0:1 (Vebo 81’). A.P.
● KARIKATURA DANA
I Runi na Fergijevog crnoj listi Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić
Sudbina Roja Kina, Ruda Van Nistelroja, Dejvida Bekama zadesila je i - Vejna Runija! Engleski napadač se, iz još nepoznatih razloga, našao na “crnoj listi” Ser Aleksa Fergusona, što je potvrđeno u utorak veče kada je Škot ostavio popularnog “Šreka” na klupi u velikoj utakmici protiv Real Madrida. Ljetni prelazni rok je sve bliži, a fenomenalni Runi bi mogao da bude velika zvijezda vrelih dana, za što će se, kao i do sada, pitati alfa i omega kluba sa “Old Traforda”.
Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)
Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUčInIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) svijet: nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVAnOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) sport: Miloš AnTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVAnOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) dizajn: nikola VUKOTIĆ (nikola. vukotic@dnovine.me) marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)
OPTIMISTA
Nemojte misliti da sam lud, ali želim šest poena Branko Brnović objavio spisak za kvalifikacione duele sa Moldavijom (22. mart) i Engleskom (26. mart) - crveni misle samo o prvoj utakmici
O
čekivano - Branko Brnović je stavio 25 fudbalera na spisak za martovske okršaje sa Moldavijom (22. mart, Kišinjev) i Engleskom (26. mart, Podgorica) u kvalifikacijama za Mundijal 2014, na listici nije nijedno ime koje bi iznenadilo Crnu Goru... A, nije nas zateklo ni to kada je talentovani crveni selektor na pitanje “Da li bi četiri boda iz marta zadovoljila Vas i igrače”, odgovorio...
“Samo neko ko nije normalan rekao bi ne, ali izgleda da nijesam normalan pa priželjkujem šest! Daleko da bi bio neuspjeh da remiziramo sa Engleskom, ali u svaku utakmicu ulazimo da uzmemo što više bodova. Nemojte da pomislite da sam lud, ali tako razmišljam”. Jer, Branko Brnović je veliki optimista - bio je takav kao igrač, isti je i sada kao vođa na klupi. Odmah je odbacio da se priča o velikoj Engleskoj, jer je koncentrisan samo na Moldaviju. I to je ispravan stav... “Ta utakmica nam donosi mnogo, tri boda su jako bitna. Vidjeli smo da je Ukrajina izgubila dva boda u Moldaviji, a to nikada ne mogu da nadoknade”, rekao je juče vidno raspoloženi selektor, koji ni u jednom trenutku nije tražio alibi pred duel sa bivšom članicom SSSR-a. “Kvalitetniji smo od Moldavije, ali to mora da pokažemo na terenu. Imamo igrače koji mogu da riješe meč. Mislim da neće biti problema u Kišinjevu ako uđemo u utakmicu na pravi način”. Kakva je Moldavija? Gledali ste ih u Antaliji (izgubili su od Kazahstana 3:1), snimali ste ih više puta... “Znamo sve o njima. Imaju dvatri igrača koja eventualno mogu da naprave nešto, ali imamo kvalitet, vjerujem da nećemo imati problema”. A, nepredviđene stvari se sigurno neće desiti ako momci iz ofanzive budu igrali kao u klubovima - Juventus zavisi od Mirka Vučinića, glavni igrač Fiorentine je Stevan Jovetić, Dejan Damjanović je u dresu Seula sjajno otvorio sezonu u Južnoj Koreji... “Ponoviću da je privilegija imati Stevana i Mirka u jednom timu. Velika privilegija. Damjanović je odli-
čan igrač, ranije nije imao značajnu minutažu, dao sam mu je i vratio je to golom u Ukrajini. Moldavija je prava utakmica za Jovetića i Vučinića”, vjeruje u dva crvena majstora selektor Brnović i dodaje: “Ali, nijesu samo njih dvojica reprezentacija. Imamo dosta dobrih pojedinaca, sjajnih momaka. Imam ekipu kojom sam zadovoljan”. Vratimo se spisku - među “hrabrim sokolovima” je, kako smo najavili, opet Branko Bošković čovjek koji je posljednji meč za reprezentaciju odigrao u legendarnom remiju na Vembliju protiv Engleske (0:0) oktobra 2010. godine... “Bošković nikada nije bio van spiska, samo ga je povreda udaljila od reprezentacije”, jasan je Brnović, da bi onda objasnio koliko će vezista Rapida iz Beča unaprijediti igru lidera grupe H u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2014... “Može mnogo da pomogne. Otvorio mi je dosta solucija - po lijevoj strani, u veznoj liniji. Znači mnogo za reprezentaciju, zbog atmosfere, kao fudbaler...” Kada smo kod igrača - nijesu svi standardni: Milan Jovanović trenira, ali nije u prvom planu Crvene zvezde, Vladimir Volkov nema povjerenje u Partizanu, Simon Vukčević je u smiraj prelaznog roka našao klub - potpisao je za ukrajinske Karpate... “Dosta puta je Milan ranije dolazio u reprezentaciju a da nije igrao za ekipu. Iskreno, mislim da mu je nanijeta nepravda u Zvezdi, ali to je njihova stvar. Milan je od prvog dana u reprezentaciji, nikada nije napravio ni najmanju grešku. Držim do igrača koji su od starta reprezentacije tu, ne odričem se nikoga”, jasan je stav Branka Brnovića, koji je dodao:
25 ODABRANIH GOLMANI Mladen Božović (Videoton) Vukašin Poleksić (Debrecin) Srđan Blažić (Nea Salamis) DEFANZIVCI Savo Pavićević (Hapoel Tel Aviv) Milan Jovanović (Crvena zvezda) Vladimir Božović (Mordovija) Marko Baša (Lil) Stefan Savić (Fiorentina) Miodrag Džudović (Spartak Naljčik) Ivan Kecojević (Gaziantepspor) Blažo Igumanović (Rudar) VEZISTI Vladimir Volkov (Partizan) Nikola Drinčić (Krasnodar) Mitar Novaković (Amkar) Simon Vukčević (Karpati) Branko Bošković (Rapid Beč) Elsad Zverotić (Jang bojs) Milorad Peković (Grojter Firt) Miloš Krkotić (Dačija) NAPADAČI Stevan Jovetić (Fiorentina) Mirko Vučinić (Juventus) Fatos Bećiraj (Dinamo Zagreb) Andrija Delibašić (Rajo Valjekano) Filip Kasalica (Crvena zvezda) Dejan Damjanović (Seul) “Volkov je vukao manju povredu, nadam se da će se brzo vratiti u ekipu. Što se tiče Simona, našao je klub, igrao je malo u prvom meču, vjerujem da će do okupljanja nakupiti još minuta”. Za kraj - martovski dueli su strašno važni. I vjerovatno će dosta uticati na raspored reprezentacija u kvalifikacionoj grupi H... “Poslije martovskih duela neke stvari će biti jasnije, ali meni su bitna tri boda iz Moldavije. Ubijeđen sam, a rijetko kada se varam da Poljska neće dobiti Ukrajinu. Ukrajinci mogu da se vrate u igru. I volio bih da Ukrajina dobije Poljsku, nama bi to odgovaralo. Tako ja mislim”, rekao je selektor, koji će crvenu vojsku okupiti 17. marta, a do tada će najvjerovatnije otpisati dva fudbalera sa spiska za super važne utakmice sa Moldavijom i Engleskom.
Ko bude mislio na Englesku neće igrati protiv Moldavije Moldavija nije zvučan rival, dok Engleska to svakako jeste. Ali, selektor Branko Brnović sa svojim vojnicima je potpuno posvećen utakmici u Kišinjevu... “Dosta razgovora sam obavio sa momcima, nama je najvažnija Moldavija. I budite sigurni da reprezentativci o njoj razmišljaju. Taj ko bude mislio na Englesku neće biti protiv Moldavije u ekipi. To sigurno”, jasan je Brnović, kome prijaju pohvale sa Ostrva - nedavno je kapiten “gordog Albiona” Stiven Džerard pred sparing meč sa Brazilom rekao kako Englezi misle na Crnu Goru... “Ako Džerard pred utakmicu sa Brazilom to kaže, onda smo napravili velike stvari prošle godine. Ali, o Englezima poslije Moldavije”. A, kada smo već kod Engleske - selektor Roj Hodžson neće moći da računa na defanzivca Evertona Fila Jagelku, dok će među reprezentativce uvrstiti golmana VBA Bena Fostera. Uostalom, ko će se naći na Hodžsonovom spisku saznaćemo naredne nedjelje
GRUPA H 26. mart Poljska - San Marino Crna Gora - Engleska Ukrajina - Moldavija
22. mart Poljska - Ukrajina San Marino - Engleska Moldavija - Crna Gora
1. Crna Gora 2. Engleska 3. Poljska 4. Moldavija 5. Ukrajina 6. San Marino
4 4 3 4 3 4
3 2 1 1 0 0
1 2 2 1 2 0
0 0 0 2 1 4
12:2 12:2 5:3 2:7 1:2 0:16
10 8 5 4 2 0
KUPON 23
Osvojite vrijedne nagrade!
Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.
IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................
NAGRADNI KUPON
Bojan Topalović
PetaK, 8. 3. 2013. broj 485 GoDINA II
33 ŽENA KAMPANJA
Kejt reklamira kozmetiku Lankom Filmska diva Kejt Vinslet novo je zaštitno lice poznatog kozmetičkog brenda Lankom. Lijepa Kejt reklamira novi proizvod “Renergie Lift Multi-Action RevivaConcentrate” a upravo čelnici ove kuće odabrali su Oskarom nagrađenu glumicu kao lice ovog aniejdž proizvoda. Kejt u reklami pozira ispred objektiva Migela Reverigoa, u jednom londonskom apartmanu i po komentarima mnogih izgleda ljepša nego ikada. Vinsentova se u reklami pojavljuje najprije u ležernoj bijeloj košulji i crnim pantalonama minimalno našminkana sa pokupljenom kosom. U narednim scenama kako dan odmiče ona se pretvara
u seksipilnu divu koja u crvenom sakou i sa crvenim ružem flertuje sa kamerom. Ovaj proizvod poznate francuske kozmetičke kuće zapravo je unapređeni veoma popularni anti-aging Renergie i biće na radost brojnih žena na tržištu u aprilu. E.Z.
IZBOR
Karneri su u modi TREND PROLJEĆA
Priredila: Ma. Ivanović
J
edan od ovogodišnjih trendova kada je ženska moda u pitanju svakako je povratak romantičnih karnera.Guči, Kloe, Živanši, Zak Poze, Piter Piloto samo su neki od brendova koji su u svojim kolekcijama uvstili modele sa karnerima. Oni se sada osim na suknjama i haljinama nalaze i na bluzama, rukavima sakoa i košuljama.
Karneri, sami po sebi, najavljuju opušteniji, razdraganiji stil koji je svakako svojstven proljeću u ljetu koje željno iščekujemo. Nasuprot strogoj, četvrtastoj silueti, sa ravnim faltama, kao ovogodišnji trend izdvajaju se karneri sa senzualnim efektom. Karneri će u narednoj sezoni lepršati oko vrata, oko struka i iznad šaka, iznad koljena i oko ramena. Modeli koje su nam predstavili dizajneri veoma su interesantni i podsjećaju na neka ljepša vremena kada su scenom vladale dive poput Grejs Keli, Romi Šnajder i drugih. Upravo modele u ovom stilu predstavio je Guči koji je bluze sa rukavima od karnera uklopio sa lepršavim pantalonama od svile. S obzirom na toplije vrijeme koje dolazi tu su i laganiji materijalai poput svile i šifona sa kojima upravo karneri “plešu” u pravom ritmu, ritmu ljeta. Pelpum je bio popularan prethodne sezone, a dizajneri su na “mekši” način karnere koji se sada vide na bluzama i haljinama uveli na velika vrata. Karneri su sada i preko ramena, ali i obmotali ih oko tijela poput flamenko suknji koje je dizajnirao brend Balensijaga dajući snažnim siluetama novu dimenziju. Moda je ponovo postala zabavna sudeći po modelima Zak Pozena, Živanšija, Pitera Pilotoa, Kloea i Huseina Kalajana. Haljine koje su se mogle vidjeti na reviji Kloea su romantične i u pastelnim bojama poput pijesak bež, puder roze, bijele. Kalajan je viziju potražio u ženi
koja voli svedene modele u sportskom fazonu, pa su bluze sa minijaturnim ruicama tipičnim za one koje nose teniserke. Boje kojima je ovaj dizajner dao primat su bijela, drečavo zelena, žuta. Piloto je prikazao fenomenalnu kolekciju koja je oduševila sve prisutne kako dizajnom tako i printom koji je ve-
seo, inovativan i moćan. Njegove haljine već su se nakon završetka revije našle na crvenom tepihu, a neke od dama koja su odmah prigrlile karnere su glumice Keri Vašington, Ema Votson, Kejt Blanšet, Selena Gomez, te modna urednica Ana Dela Ruso i manekenka Miranda Ker. Piter je karnere stavio na suknjama koje su mahom do koljena ali i na bluzama, rukavima. Za nešto smireniju, dnevnu varijantu, modni kreatori prepručuju košulju-haljinu koja je idealno rješenje ako želite da budete u trendu, a opet da izgledate pristojno i primjereno. Ovakav model idelan je za dame koje dosta vremena provode na poslu.
Biraće najljepšu kosu iz Crne Gore Izbor za “Najljepšu kosu Crne Gore”, u organizaciji kompanije Biomelem, održaće se danas, od 19 časova u šoping centru Delta City u Podgorici. U finalu će se predstaviti 20 djevojaka: Ivana Janjević, Marijana Mijović, Nikolina Kalezić, Adisa Babajić, Jelena Kučinar, Nataša Prodanović, Amela Ljamović, Kristina Jašović, Alena Šukurica, Irena Perović, Milica Batizić, Ivana Miranović, Milica Gvozdenović, Marija Bajović, Marija Pavićević Čupka, Dijana Anđušić, Dragana Ćurić, Sanja Đurović, Marija Maja Pavićević i Biljana Barović. Biomelem ovim konkursom želi da pruži podršku ženama u cijelom regionu, tako što bi pomogli njihove poslovne ideje u narednom periodu.
Ilustracija
“Ne nagrađujemo samo lijepu kosu nego i žensku preduzimljivost, dobre ideje za pokretanje soptvenog biznisa. Sve finalistkinje će biti nagrađene zahvaljujući Biomelemu, a prve tri će dodatno, osim laskavih titula, osvojiti i nagrade naših sponzora”, pojašnjavaju iz organizacije. E.Z.
ŽAN POL GOTJE
Ozbiljna i svedena kolekcija za 2014.
Dizajner Žan Pol Gotje na Paris Fashion Weeku predstavio je novu kolekciju za jesen-zimu 2013/14 koja je mnoge zatekla ozbiljnošću i svedenošću modela što nije tipično za ovog Gotjea. Ekscentrični Žan Pol koji u svojim kolekcijama uspijeva da spoji nespojivo je ovog puta prikazao kvalitetnu, luksuznu kolekciju sa mirisom glam rocka. Gotje je već tradicionalno jedna je od glavnih figura Paris Fashion Weeka, kralj modnog teatra, egzibicionist i čarobnjak, uvijek iznenadi nečim. Ovog puta to su bile otkačene retrofuturistične
frizure koje su reviji dale atmosferu postapokalipse. Kolekcija u kojoj su preovladavale crna u kombinaciji sa bež, siva, golubje plava te bordo i oker cilja na malo ozbiljniju klijentelu pa je izgleda zbog toga izostala standardna Gotijeova zabava na pisti. Luksuzni komadi namijenjeni su savremenim ratnicama koje vole modni uticaj glam i punk rocka u kombinaciji sa svedenom elegancijom. Sudeći po modelima, Gotijeve modele će jednako željeti nositi i mlade osviješćene žene kao i dame u godinama koje vole moderan i sveden stil. Ma.I.
34 Žena
Od seksa postajemo pametniji Dobar seks pojačava rad živaca posebno u dijelu mozga odgovornom za pamćenje i učenje, utiče na smanjenje stresa i izoštrava inteligenciju. Redovan seks povećava aktivnosti mozga, pokazuje novo istraživanje. Analiza krvi sprovedena na osobama koje su se nedavno zaljubile pokazale su da su one izložene pojačanom radu živaca što je presudno za mentalno zdravlje. U istraživanju je ispitana krv tri različite grupe osoba: onih koji su se nedavno zaljubile, osoba u dugotrajnim vezama i samaca. Prva grupa je pokazala viši nivo rada živaca u odnosu na parove sa dužim vezama i samce, pokazuje studija Univerziteta u Paviji. Rezultati upućuju na to da aktivan seksualan život ne samo da smanjuje stres nego i jača moždanu snagu. (smedia)
U genima nam je da varamo Promiskuitet je upisan u ljudskim genima, tvrdi dr Kristofer Rajan, jedan od autora knjige “Sex at Dawn: The Prehistoric Origins of Modern Sexuality”. “Seksualna monogamija u ljudsko društvo je došla nakon poljoprivredne reforme i pojave privatnog vlasništva, ali ona nije promijenila ljudsku prirodu”, ističe dr Rajan koji je čitav svoj rad posvetio analizi ljudske seksualnosti. Analizirajući seksualno ponašanje primata, ali i samih ljudi, dr Rajan je zaključio da je ljudska seksualnost evoluirala, kao i mnoge druge ljudske osobine. Danas je, kako pojašnjava, cilj seksualnosti emotivno zbližavanje, a ne rad na potomstvu, kao što je to bilo prije. Upravo zbog potomstva u ljudske gene urezao se promiskuitet, kako bi se lakše nastavila ljudska vrsta. Danas pak društvo priznaje isključivo monogamiju koja, kako on ističe, ljudima uopšte nije urođena. (24 sata)
PETAK, 8. 3. 2013.
MOJ POSAO
Kad voliš to što radiš ništa nije problem Aleksandra Radović za DN kaže da je imala priliku da radi u timu poznatih svjetskih frizera Danilo Brajković, foto: privatna arhiva
M
lada crnogorska frizerka Aleksandra Radović, čitaocima DN otkriva da je njena glavna vodilja ka ovom poslu bila želja za ispoljavanjem kreativnosti i mašte. Sa učešća na brojnim međunarodnim revijama, okitila se sa nekoliko nagrada i odličja. I pored toga što njene obaveze znaju biti naporne, uvijek pronalazi vrijeme za porodicu i svoj privatni život. Usavršavanje i „bijeg” iz svakodnevnih trendova njeni su planovi za budućnost.
Šta je bio presudan faktor u odabiru posla kojim se bavite? Posao frizera je prije svega veoma kreativan, i daje nam velike mogućnosti da iskažemo svoj talenat, a uz to naravno i svoju maštu. Koliko dugo se bavite ovim poslom i da li ste se školovali u našoj zemlji ili inostranstvu? Već duže vremena se bavim ovim poslom. Završila sam frizersku Akademiju “Zoran” u Podgorici, tako da sam imala mogućnost da se školujem u našoj zemlji. Da li ste naišli na podršku prijatelja i porodice kada ste bili na početku karijere? Naravno, kao i u svakom drugom poslu podrška porodice i prijatelja je veoma bitna i sa njom se svaki posao mnogo lakše obavlja. Poznato je da u posljednje vrijeme pažnju modne javnosti sve više privlače takmičenja frizera, koja okupljaju najbolje iz te oblasti. Da li ste i Vi imali priliku da učestvu-
ći u vidu da novi trendovi donose neke frizure koje nije lako napraviti? Važno je posjećivati seminare i pratiti trendove koje diktira svjetska moda jer upravo na taj način se izlazi iz okvira svakodnevnice i uobičajenog. Jeste li imali priliku da radite sa nekim poznatim ličnostima iz javnog života? Imala sam priliku da radim i budem u timu poznatih svjetskih frizera, a takode sam radila veliki broj revija i samim tim sarađivala sa poznatim ličnostima iz svijeta mode. Koje to fizure Crnogorke najviše preferiraju? Većina žena kod nas se plaši promjene tako da su klasične frizure najtraženije. Organizovanjem naših revija imamo priliku da pokažemo našu kreativnost pravljenjem neobičnih frizura. Stižete li da se posvetite drugim stvarima u životu? Moram priznati da je veoma teško, ali dobrom organizacijom se sve postiže. Šta je to što Vas opušta nakon napornog radnog dana? Uživanje i šetnja sa svojim sinom i prijateljicama je ono u čemu uživam nakon radnog dana. Da li i u budućnosti planirate da se bavite ovim poslom? Da, ovo je jedini posao koji volim, i kojim se bavim, jer sebe ne bih mogla da zamislim u nekom drugom poslu.
ODNOSI
ISTRAŽIVANJA
Koga i kako najčešće lažemo Žene slažu u prosjeku jednom dnevno, i to najčešće da bi sakrile svoja osjećanja, dok muškarci izbjegavaju istinu čak tri puta dnevno. Anketa sprovedena među 2.500 odraslih osoba u Velikoj Britaniji pokazuje da samo pet posto ispitanika govori istinu stalno. Kada su ih pitali o čemu najčešće lažu, žene su rekle da najviše lažu o svojim emocijama, dok 27 odsto priznaje da njihova redovita laž glasi ‘dobro sam’. Muškarci najčešće lažu da su uradili nešto što su trebali, a nijesu. Istraživanje koje je naručilo HushHush.com pokazuje da 71 odsto svih ispitanika redovito laže prijatelje, članove porodice i kolege i tumače to potrebom da poštede osjećanja druge osobe. Trećina ispitanika priznaje da redovito lažu na poslu šefove i kolege. Na drugom mjestu su neistine izgovorene članovi-
jete na nekim međunarodnim takmičenjima? Da, učestvovala sam na mnogobrojnim međunarodnim takmičenjima i pritom osvajala brojne nagrade u disciplinama kao što su muški full fashion, ženski full fashion i druge. Koliko je zahtjevan Vaš po-
sao s obzirom na činjenicu da se često mušterije odlučuju za neke zahtjevnije frizure, koje oduzimaju dosta vremena, a Vi ste praktično čitav dan “na nogama”? S obzirom na to da frizeri provode dosta vremena u zatvorenom prostoru, pritom rade sa raznim hemikalijama, a takođe su po čitav dan “na nogama”- posao nije nimalo lak, ali kad se nešto voli ništa ne može da bude teško. Da li ste osjećali tremu na prvim radnim zadacima? Pa da, svakako da je bilo malo treme, ali uglavnom je ona bila pozitivna. Koliko je za frizerku važno da se usavršava i izlazi iz okvira svakodnevnice, imaju-
ma porodice i partnerima, što sugeriše da nismo uvek iskreni prema najbližima. Samo devet odsto žena izjavilo je da redovito laže svoje prijateljice, dok 41 odsto muškaraca kaže da redovno lažu prijatelje. Pet najčešćih laži: Muškarci 1. Da, uradio sam to - 45 odsto 2. Nažalost, nisam imao signal za mobilni - 41 odsto 3. Krećem kući - 39 odsto 4. Nijesam vidio da si zvala - 35 odsto 5. Nijesam gledao tu ženu - 30 odsto Žene 1. Dobro sam - 27 odsto 2. Uskoro stižem - 26 odsto 3. To je bio na rasprodaji - 24 odsto 4. Izgledaš stvarno lijepo - 19 odsto 5. Nažalost, nije bilo signala za mobilni - 16 odsto (tportal)
Četiri znaka da muškarac hoće da raskine sa vama Raskidi ponekad dolaze sasvim neočekivano, ali ako vratimo film, vrlo često možemo da uočimo male signale koji su bili svuda oko nas, i koje smo vješto ignorisali. Ova četiri znaka ukazuju da razmišlja da vas ostavi. Rejčel Susman, autorka knjige “Biblija raskida”, upozorava na znake da bi vaša veza mogla da se završi na njegovu inicijativu: Ne slažete se oko važnih stvari Neki parovi kažu da je sasvim normalno ne slagati se oko sitnica, što je istina, ali ako se te sitnice nagomilaju, pretvaraju se u veliku stvar oko koje ne možete da nađete zajednički jezik. Ako imate različite stavove oko važnih stvari, možete se truditi koliko hoćete, ali vrlo vjerovatno nećete dugo izdržati. Često se svađate Konstantno prepiranje nekima može djelovati kao simpatična mana koju njihova veza ima, ali u stvarnosti ukazuje na mnogo veći problem. Jedno je prepirati se oko važnih stvari, ali ako vas napada zbog načina na koji pijete sok, znači da mu idete na živce, a to pokazu-
je kroz netrpeljivosti prema vama. Ne provodite puno vremena zajedno Sasvim je normalno da nijeste zajedno svake minute, ali parovi koji provode sve manje i manje vremena zajedno, ulaze u rizičnu grupu koja je izložena raskidu. Ako se prečesto odvajate, znači da podsvjesno želite da budete sami, što će kad-tad izaći na vidjelo.
Planira putovanja bez vas Vaš prvi izlet bio je predivan, a na početku veze ste stalno nekud putovali? Sa vremenom je normalno da se par malo primiri i smanji putovanja, pogotovo ako dijeli životni prostor. Njegova želja da ode na more s drugarima je normalna stvar, ali ako više nigdje ne želi da ide sa vama, želi nešto da vam kaže. (index)
Žena 35
PETAK, 8. 3. 2013.
TOP 10
Hrana koju obavezno treba da uključite u vašu dijetu
N
JE
ZA DO K
TO RA
P I TA
Metabolizam uglavnom određuje genetika, ali postoji nekoliko faktora koji ga mogu ubrzati. Uz svakodnevno vježbanje, i određene promjene u ishrani mogu dovesti do sagorijevanja kalorija, a samim time do ubrzavanja metabolizma. Ovo je 10 zlata vrijednih namirnica koje će vam u tome pomoći. 1. Zeleni čaj sadrži katehin poznat pod nazivom EGCG koji poboljšava funkcije mozga i nervnog sistema, samim tim i funckije i brzinu metabolizma. 2. Spanać pored toga što je bogat mineralima, antioksidansima, magnezijumom, kalijumom, gvožđem
Poštovani, moja kćerka ima dvije i po godine, i u posljednje vrijeme sam primijetila da malo čudno gleda i da stalno češe desno oko. Oko je prvo puno suza, pa onda suzenje prestane, a onda se ponovo pojavi. U lijevom oku suzenja nema. Ja inače brinem puno o njoj, vodim stalno računa o higijeni, pregled je zakazan tek za 15 dana. Jako sam zabrinuta zbog čega se djetetu od dvije i po godine to dešava, pa me zanima Vaš savjet. Poštovana, prehlada i kijavica su mogle da dovedu da zatvaranja suzno-nosnog kanala sa desne strane što uzrokuje da se suze slivaju preko obraza. Pošto ste već zakazali pregled kod oftalmologa, ljekar će pri pregledu moći da utvrdi razloge i “čudnog” pogleda i pojačanog suzenja. U svakom slučaju ne radi se o hitnom stanju, pa nije problem da sačekate zakazani termin. (stetoskop)
NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.
i vitaminom C, pomaže i da se podigne ukupna metabolička funkciju. 3. Nemasno meso kao što je piletina, ćuretina i govedina sadrži značajne količine bjelančevina. Proteini pomažu u izgradnji i održavanju naše mišične mase, a što su nam mišići snažniji sagorijevamo više kalorija. 4. Grejpfrut se u mnogim istraživanjima pokazao kao odlična namirnica za gubitak težine. Supstance u grejpu smanjuju nivo insulina što ubrzava metabolizam i topi kilograme, a ispitivanje američke klinike Scrips pokazalo je da su ljudi koji su jeli pola grejpa uz svaki obrok 12 nedjelja izgubili do dva kilograma.
5. Borovnice sadrže antioksidanse koji sprječavaju oksidaciju ćelija, inače odgovornu za mnoge bolesti, gomilanje masnoće i disfunkciju metabolizma. 6. Kafa je najveći izvor kofeina koji povećava otkucaje srce i brzinu metabolizma. Zbog ovih dobrih razloga kafu ne bi trebalo izbacivati sa spiska naših omiljenih napitaka, ali bi se trebalo držati dvije do tri šoljice dnevno da bi se izbjegao porast nervoze i razdražljivosti. 7. Pasulj je prepun proteina i vlakana. Proteini izgrađuju naše mišice i ubrzavaju metabolizam dok vlakna teraju metabolizam na naporan rad jer ih nije lako svariti. Kombinacija ove dvije stvari čine samo sve najbolje za našu metaboličku funkciju. 8. Brokoli svojom zelenom bojom pokazuje koliko je dobar. Sadrži velike količine kalcijuma koji je je poznat kao topitelj masti i uzrok ubrzavanja metabolizma. Uz njega, brokoli je pun C vitamina koji još dodatno apsorbuje više kalcijuma. 9. Za varenje zobenih pahuljica tijelu treba dugo vremena i mnogo energije. Naporom cijelog tijela da ih svari povećava se insulin i ubrzava metabolizam. 10. Ljute čili papričice povećavaju brzinu našeg metabolizma, a i rad srca po par sati nakon uzimanja. Svakodnevno konzumiranje ove paprike koja tjera suze na oči držaće metabolizam u idealnoj brzini. (she)
STOMAK
Dobre i loše namirnice za varenje
TRENING
Lijepe butine iz snova
Ne samo da će vam ove vježbe pomoći da zategnete neke problematične oblasti, kao što je unutrašnja loža, već ćete uspostaviti i lijepu ravnotežu sa drugim mišićima nogu i sagorjeti dosta kalorija. Čučnjevi Stanite sa raširenim nogama i tegićima u rukama sa strane. Polako se spustite na dolje, ali da vam koljena ne odu preko stopala, zadržite se tri sekunde i podignite. Ispravite se i držite ramena nazad. Podizanje na jednoj nozi Stanite sa spojenim nogama i tegovima u rukama sa
Novo istraživanje otkrilo je kako osobe koje ručaju ranije gube više kilograma od onih koji imaju kasni ručak. Oni koji su ručali ranije gubili su u prosjeku devet kilograma za 20 sedmica, dok su oni koji su ručali kasnije izgubili sedam kilograma. Oni koji su ručali kasnije obično su izbjegavali doručak ili jeli nešto manje kalorično. Oni su također imali manju osjetljivost na inzulin, što je rizik za dobijanje dijabetesa. “Doručkujte kao kralj, ručajte kao princ, večerajte kao siromah”, poručili su učesnici studije. (kolektiv)
strane, pored tijela. Polako se savijajte naprijed, dok u isto vrijeme podižete jednu nogu pozadi. Na drugoj nozi se oslonite više na petu, zbog ravnoteže i da bi vam bilo lakše da se vratite u početni položaj. Kada uradite 12-15 ponavljanja, ponovite isto i sa drugom nogom. Čučanj sa strane Iskoračite sa desne strane tako da vam stopalo bude okrenuto naprijed. Čučnite uz pomoć desnog kuka, dok vam je lijeva noga ispravljena. Čučnite što je moguće niže i zadržite poziciju tri sekunde.
Optimisti imaju dobar holesterol Kod ljudi koji imaju optimistički pristup životu se registruje viši nivo tzv. dobrog, odnosno HDL holesterola u krvi, a bolji su i drugi markeri srčanog zdravlja - niži je, na primjer, nivo triglicerida, utvrdio je američki tim stručnjaka Škole javnog zdravlja na Harvardu. S druge strane, nije uočena veza između optimizma i opšteg nivoa holesterola ili nivoa tzv. lošeg, odnosno LDL holesterola, izvještava Rojters. Tim, kojim je rukovodila Džulija Bem, napominje da je makar dio veze između optimizma i nivoa HDL holesterola u krvi rezultat nastojanja pozitivnijih ličnosti da održavaju zdravu tjelesnu težinu i da se promišljeno hrane. Za svakih dodatnih pet poena na pomenutoj skali optimizma, bilježeno je povećanje dobrog holesterola za jedan miligram. (B92)
STRUČNJACI UPOZORAVAJU Nova studija objavljena u žurnalu Prirodna imunologija ukazuje da zeleno lisnato povrće igra važnu ulogu u zdravlju organa za varenje. Najbolje namirnice za varenje Voće i povrće Voće i povrće odlični su za varenje jer su bogati vlaknima. Od toga, banane nose najviše koristi jer ne iritiraju sluznicu želuca. Zato su obično dio ishrane osoba koje pate od dijareje, odmah uz pirinač, jabuke i tostiran hljeb. Osim njih, dobri su i špargla, luk i sočivo zato što sadrže takozvane prebiotike, sastojke kojima se hrane probiotici i zahvaljujući njima se razmnožavaju. Uz takve namirnice treba uzimati i biljne začine poput đumbira, turmerika i nane, koji umiruju nadraženu sluznicu. Voda Najbolje piće za čovjeka je voda. Ona pomaže da hrana lakše prolazi kroz creva i čini da se vlakna aktiviraju. Integralne žitarice Integralne žitarice imaju mnogo vlakana što ih čini izvrsnom hranom za zdrava crijeva. Probiotici iz jogurta
Probiotici sadrže “dobre” bakterije koje sprječavaju razvoj onih “loših”. Odličan izbor su jogurt i kefir. Najgore namirnice za varenje Ljuti začini Ljuti začini mogu pokrenuti gorušicu kod nekih ljudi. Ako ste već imali takve probleme, najbolje je da je izbjegavate. Kofein Kao i ljuti začini, kofein pokreće gorušicu, pošto opušta sfinkter jednjaka. Međutim, može da pomogne ljudima koji imaju problema sa zatvorom. Hrana bogata zasićenim mastima Masna hrana može izazvati dijareju kod ljudi koji slabo apsorbuju masnoće. Ako je vaša hrana takva, primijetićete da vaša stolica pluta na površini vode. To je znak da treba da smanjite unos masnoća. Alkohol Alkohol takođe opušta sfinkter jednjaka i izaziva gorušicu. Uz to, može izazvati stomačna zapaljenja. Mlijeko Mlijeko može izazvati nadimanje, naročito kod osoba koje su intolerantne na laktozu. (bebac)
Suhomesnato krivo za jednu od 30 smrti Analiza ishrane i medicinske istorije skoro pola miliona žena i muškaraca povezala je mesne prerađevine sa smrću od raka i srčanih oboljenja. Istraživanje sprovedeno u deset zamalja Evrope tokom 13 godina, pri čemu je ispitano 450,000 ljudi, otkrilo je da su mesne prerađevine krive za jednu od 30 smrti. Mesne prerađevine prave se kombinovanjem preostalih djelova životinja koji ne mogu da se prodaju kao dobri djelovi, i sadrže visoke koncentracije masnoća, uključujući holesterol koji zapušava arterije. Studija je zaključila da je bi ograničavanje na 20 grama mesnih prerađevina na dan, što je otprilike jedno parče slanine, spriječilo oko 20,000 ranih smrti u Britaniji svake godine. Trejsi Parker, dijetetičar u
Britanskoj fondaciji za srce kaže: “Ipak, ljudi koji su jeli najviše mesnih prerađevina u ovoj studiji isto su pravili i druge izbore nezdravog životnog stila. Otkriveno je da jedu manje voća i povrća i vjerovatnije je da će pušiti, što je moglo da utiče na rezultate.” (smedia)
36 Žena
PETAK, 8. 3. 2013.
RECEPTI Predjelo
Glavno jelo
Desert
Domaći eurokrem
SASTOJCI:
500 g blitve 3 krompira 3 čena bijelog lu ka vinsko sirće ulje so
U vodu dodati šećer i zajedno prokuvati. Kada se šećer istopi dodati maslac. Smjesu malo prohladiti pa umiješati mlijeko u prahu i dobro sjediniti miješajući. Prepoloviti količinu. U jedan dio umiješati kakao (ili rastopljenu čokoladu za kuvanje), a u drugi dodati vanilin šećer. Sipati istovremeno u teglu jednu smjesu pored druge. Ukoliko želite bijeli krem, potražite bijelu čokoladu umjesto tamne.
ZDRAVA ISHRANA
Šta jesti kako bi ublažili upale
Pikantni prebranac SASTOJCI:
Blitva sa krompirom Blitvu oprati, očistiti od drškica i onda je isjeći na krupnije komade. Krompir oljuštiti, oprati i isjeći na kockice. Staviti 2 dl vode da proključa, posoliti i sipati krompir i blitvu samo da ogreznu i kuvati sve dok se krompir ne skuva. Voda će prilikom kuvanja ispariti, pa povrće ne treba cijediti poslije kuvanja. Preliti uljem i sirćetom i posuti sitno sjeckanim bijelim lukom. Dobro ohladiti u frižideru. Ova salata je dobra uz ribu ili pečeno meso.
500 g pasulja 2 glavice crnog luka lorber aleva paprika so ulje
SASTOJCI:
Pasulj stavite da se kuva i, kada provri, prospite vodu. Potom nalijte pasulj toplom vodom, posolite, dodajte lorber i kuvajte dok se zrna ne raspadnu. U tiganju prodinstajte crni luk, začinite ga alevom paprikom, pa ga dodajte pasulju pred kraj kuvanja. Ovako skuvan pasulj propasirajte, preručite u keramičku posudu, prelijte s malo ulja, začinite alevom paprikom i zapecite na 200 stepeni.
UKUSNO
Paradajz čorba sa pomorandžom
Danas vam predlažemo jedno toplo i ukusno predjelo a za koje vam ne treba puno vremena a uživaćete u slasnom obroku. Paradajz čorba sa narandžom je naš današnji odabir a može biti i vaš. Uživajte. Sastojci: 500 ml soka od paradajza 600 ml soka od narandže 30 g svježeg đumbira 2 kašike maslinovog ulja 2 kašičice gustina so biber 2 narandže 2 čena bijelog luka peršunovo lišće
Priprema: Pomiješajte gustin sa sokom od paradajza. Preostali sok od paradajza i sok od narandže ubacite u tiganj na zagrijano maslinovo ulje i kratko prokuvajte. Na laganoj vatri kuvajte desetak minuta. Čorbu dobro posolite i pobiberite. Zagrijte u maloj tavi kašiku maslinovog ulja. Oljuštite bijeli luk i zgnječite ga na vruće ulje. Oljuštite i isjeckajte đumbir, dodajte ga bijelom luku i kratko prodinstajte. Očišćene narandže iscijedite na kockice pa dodajte čorbi. Čorbu još malo prokuvajte i na kraju pospite sitno sjeckanim peršunovim lišćem.
200 g mlijeka u prahu 500 g šećera 250 ml vode 250 g maslaca kesica vanilin šećera 5 kašika kakaoa 100 g tamne ili bijele čokolade
Najbolji način da pomognemo svom organizmu da se izbori protiv upala je da promijenimo način života i ishrane, umjesto da uzimamo lijekove. Lijekovi pomažu, istina, ali je uvijek bolje spriječiti nego liječiti, i uvijek je bolje ako se bolest može suzbiti prirodnim sredstvima, jer većina lijekova ima neželjene efekte. Ako neka hronična, potmula upala nagriza vaše zdravlje, sljedeće namirnice i biljke mogu da je prirodno smanje, ili čak i uklone, bez potrebe za lijekovima. Omega 3 masne kisjeline O njima se često govori kao o “podmazivačima” za tijelo i one su prirodni borci protiv upalnih procesa. One utiču da se u crijevima i organizmu održi sredina koja je nepovoljna za razvoj upala. Bogati izvori su orasi, konopljino sjeme/ ulje, bundevino sjeme i ulje i jaja. Višnje Višnje su jedno od najmoćnijih prirodnih protivupalnih sredstava. Pokazalo se da ublažavaju artritis, bolove u zglobovima i druga hronič-
na upalna stanja. Pošto svježih višanja nema tokom cijele godine, tokom zime možete da konzumirate prirodno cijeđen, domaći sok od višanja. Zasićene masti Možda će ova preporuka iznenaditi neke čitaoce, ali je činjenica da se u današnjoj ishrani konzumira previše omega 6 masnih kiselina (glavni izvori su rafinisana ulja od suncokreta, koja se ubjedljivo najviše koriste), a oni su glavni uzrok sistemskih upala. Još jedan od uzroka i upala i hroničnih oboljanje su dijete sa redukovanim masnoćama. Tijelu su potrebne zdrave masti svakodnevno kako bi održalo cirkulatorni sistem u dobrom zdravlju. Dakle, ukoliko konzumirate manje loših nezasićenih masti (to su uglavnom rafinisana ulja) a više zdravih zasićenih masti, kao što su kokosovo ulje i puter (još bolji od putera je prečišćeni puter- maslo)to će ne samo pomoći da se ublaže upale, nego i da ojačaju kosti, funkcije pluća, nervnog sistema i mozga. (zdravahrana.com)
ZANIMLJIVO
Slatke tajne o čokoladi Prije nego je čokolada dobila svoju pločicu, šarene omote i najrazličitije dodatke, pila se iz čaša od čistog zlata. Asteci su bili prvi od njezinih poklonika, pržena zrna kakaovca su pretvarali u prah, dodavali su vodu i miješali napitak dok se na površini ne bi pojavio masni dio kakaoa. Gorku tekućinu su za poboljšanje ukusa aromatizovali začinima i medom divljih pčela, a sve do danas čokolada je zadržala mjesto kraljice među slatkišima. Kakao Čokolada kao namirnica u umjerenim količinama predstavlja vrijedan izvor energije, a posjeduje ugodnu aromu i osjećaj predivnog ukusa dok se topi u ustima. Njezin osnovni sastojak je zrno kakaoa koje raste na dugovječnom stablu kakaovca. Za dobro raspoloženje i podsticanje stvaranja hormona sreće u ljudskom organizmu čokolada je odličan stimulans i nakon konzumiranja ima smirujući i antidepresivni učinak. Kakao maslac Od klasičnog maslaca razlikuje se po nešto intenzivnijoj žutoj boji i većem nivou čvrstoće u čvrstom stanju. On je jedan od glavnih sastojaka čokolade, a uz kolače i mirisne kreme, u kuhinji se koristi i za najrazno-
vrsnija dotjerivanja slanih jela. Kakao maslac je prirodni proizvod dobijen mljevenjem sušenih sjemenki iz mahune kakaovca, bogat je vitaminima, a njegove masnoće ne podižu nivo holesterola u krvi. Bijela čokolada Osnovu bijele čokolade čini kakao maslac bez kakaoa uz dodatak šećera, aroma i mlijeka, a koristi se kao atraktivan kontrast crnoj čokoladi u pripremi slatkiša.
Praline Rafinisane delikatesne minijature koje se tope u ustima spremaju se od najfinijih sastojaka poput čokolade, marcipana i nugata. Iako postoje različite priče o nastanku prvih pralina, Belgijanci tvrde kako ih je 1912. godine izmislio jedan apotekar na čijim su se policama našle praline punjene kremom od maslaca, slatkom pavlakom, bademima i orasima. (gusro.ba)
Specijalni dodatak o automobilizmu u Crnoj Gori u saradnji sa magazinom “AUTO“
SVAKOG PETKA UZ
www.auto.co.me
PRODAJA NOVIH AUTOMOBILA U CRNOJ GORI
Prema evidenciji Ministarstva unutrašnjih poslova o novim registracijama, tokom februara u Crnoj Gori su prodata 103 nova automobila, što je, ako je za ohrabrenje 39.18 posto više nego u januaru ove godine.
PRIZNANJA
Golf 7 je Evropski VODEĆI BRENDOVI automobil godine!
NA VRHU LISTE
Pradaja Februar 2013
U
prva dva ovogodišnja mjeseca prodaja je u odnosu na isti period prošle godine manja za 27.16 %. Najprodavaniji model u februaru mjesecu bio je VW Golf, koji sa 11 prodatih jedinica ne dozvoljava preuzimanje prvog mjesta.
Prema evidenciji Ministarstva unutrašnjih poslova o novim registracijama, tokom februara u Crnoj Gori su prodata 103 nova automobila, što je, ako je za ohrabrenje 39.18 posto više nego u januaru ove godine. U odnosu na prošlogodišnji februar prodaja automobila je manja za 7.2%, te 28.96 % nego u februaru 2011 godine. Uprva dva ovogodišnja mjeseca prodaja je u odnosu na isti period prošle godine manja za 27.16 %. U februaru najveću prodaju bilježi VW. Napomenućemo samo da je od 26 novoregistrovanih automobila VW-a bilo 6 komada VW T5 GP, kao i 2 komada VW Crafter F35. Najprodavanija marka poslednjih godina u Crnoj Gori Renault, u februaru bilježi rast prodaje
u odnosu na isti period prošle godine. Značajan rezultat u februaru bilježi Opel koji u odnosu na prošlogodišnji februar ima rast preko 100%. Prodata su i dva modela simpatičnog Opela Mokka, koji će vjerujemo biti dosta prodavano vozilo u ovoj godini. Najprodavaniji model u februaru mjesecu bio je VW Golf, koji sa 11 prodatih jedinica ne dozvoljava preuzimanje prvog mjesta. Očekivati je da će u martu mjesecu doći do rasta prodaje novih automobila. Prošlogodišnja brojka od 215 prodatih novih automobila čak i da bude manja 10-ak posto bila bi podnošljiva, jer evidentno je da se tržište automobila ne samo kod nas još uvijek nalazi u dubokoj recesiji.
MARKA
KOL.
1
VW
26
2
RENAULT
15
3
OPEL
10
4
MERCEDES BENZ
9
5
CHEVROLET
5
6
MAZDA
5
7
HYUNDAI
4
8
KIA
4
9
AUDI
3
10
FIAT
3
11
SUZUKI
3
12
TOYOTA
3
13
BMW
2
14
DACIA
2
15
NISSAN
2
16
PEUGEOT
2
17
ŠKODA
2
18
IVECO
1
19
SUBARU
1
20
VAZ
1
UKUPNO:
103
Volkswagen Golf VII dobio je nagradu Evropski automobil 2013 (Car of the Year 2013). Izbor za Evropski automobil godine ima tri koraka. Prvi je objavljivanje liste automobila 35 kandidata. Od tih 35 automobila žiri je izabrao 8 finalista početkom decembra 2012. VW Golf VII osvojio je prvo mjesto sa 414 bodova ispred drugoplasiranih automobila Subaru BRZ/Toyota GT 86 sa 202 bodova, a treći je Volvo V40 sa 189 bodova. Četvrto mjesto zauzeo je Ford B-Max sa 148 bodova, dok je peti bio Mercedes Benz A klase sa 10 bodova manje. Na šestom mjestu se našao Renault Clio sa 128 bodova, dok je sedmo mjesto pripalo Peugeot-u 208 sa 120 bodo-
va. Poslednji finalista je bio Hyundai i30 sa 111 bodova. Za priznanje Automobil 2013. godine konkurisali su svi modeli koji su se pojavili na evropskom tržištu tokom 2012. godine, a uslov je bio da su se prodali u najmanje 5.000 primjeraka. U obrazloženju svoje odluke, žiri je saopštio da novi Golf u sebi objedinjuje visoke standarde u pogledu bezbjednosti, ekonomičnosti, dinamičnosti i udobnosti. Volkswagen Golf je, uz Renault Clio, tek drugi model koji je dvaput osvajao priznanje za evropski automobil godine. Prethodno je istom titulom nagrađen Golf treće generacije, 1992. godine.
NOVITETI
Honda Civic Tourer
Nešto duži i viši od aktuelne evropske verzije Civic hečbeka, Tourer će za tržišne rivale imati karavanske verzije nove generacije Golfa i Ford Focusa. Automobil ne dolazi bez dodataka poput LED traka oko prednjih farova i na donjim djelovima branika
i velikim aluminijumskih felni, koje svakako očekujemo u proizvodnom izdanju. Civic karavan pod haubom donosi novi 1,6-litarski četvorocilindarski dizel agregat sa turbo kompresorom, koji proizvodi 118 KS i 301 Nm obrtnog momenta.
II
Auto-test
PETAK, 8. 3. 2013.
Corvette
U BROJKAMA
318
km/h je maksimalna brzina ovog modela
1825
kg je masa praznog vozila
6
Chevrolet
Corvette Z06
U ovom broju smo odlučili predstaviti jednu “aždaju” koja krstari podgoričkim ulicama. Riječ je o modelu Chevrolet Corvette Z06. Kao što znate Corvette je sportski automobil koji proizvodi Chevrolet od 1953. godine. On se prvo proizvodio u Mičigenu i Misuriju, a sada se proizvodi u fabrici General Motorsa u Kentakiju. To je bio prvi sportski auto koji se u potpunosti pravio u Americi. Od svog početka do danas proizveo se u 6 generacija. Model Z06 je svijetlo dana ugledao na jesen 2006. godine. Proizvodio se do 2010. godine. Automobil koji smo vozili je iz 2008. godine. Testirani automobil ima 7000 kubika i 377kw! Motor mu je V8. Pravo čudo od motora! Što se tiče mjenjača, to je šestostepeni ručni mjenjač, TR6060. Za razliku od svojih prethodnika ima i dosta šire točkove. Ovaj model je benzinac, a ima sekvencijalno ubrizgavanje goriva. Potrošnja goriva odgovara jačini motora, pa tako Corvette troši 15,7 litara na 100 km gradske vožnje i 9,8 litara na 100 km otvorene vožnje. Dolazimo do zaključka da je prosječna potrošnja ovog automobila na 100 km 11,8 litara.
generacija Chevrolet Corvette proizvelo se od 1953. godine do dana današnjeg
4460
mm iznosi dužina ovog automobila
100
km gradske vožnje ovaj automobil pređe sa 15,7 litara goriva
ISTORIJA AUTOMOBILIZMA U CRNOJ GORI
Prva Crnogorka za volanom Prvi automobil je na Cetinju izazvao nezapamćeno čuđenje i divljenje okupljenog naroda, ali još veće - pojava prve Crnogorke za volanom “čuda koja sebe goni”. Bila je to princeza Ksenija, koja, bilježe hroničari, nikad nije imala svog vozača. Najprije je ona vozila svoje lake džeze, a kasnije “fiat 1100”, (milećento) poklon sestre italijanske kraljice Jelene. I dan danas se može čuti da joj nije bilo teško da nasred džade otvori mašinu i otkloni manji kvar. A njena vratolomna vožnja je priča za sebe - njom je princeza dugo odušev-
ljavala cetinjsku mladež. Inače, prvi privatni automobil u Crnu Goru je stigao 1907. Te godine je italijanski kralj Vitorio Emanuelo svom tastu Knjazu Nikoli poklonio “sivi fiat”. Na svim fotografijama o događajima na crnogorskom dvoru tih godina, “sivi fiat” je nezaobilazan rekvizit. Ni krunisanje kralja Nikole 1910. nije se moglo zamisliti bez njega. Treba reći i to da je prva žena profesionalni vozač u Crnoj Gori bila Vojka Rogošić iz Cetinja, koja je godinama radila u cetinjskoj “Tari”.
Pogon je na prednje točkove. Dužina Corvette iznosi 4460 mm, širina 1928 mm, visina 1245 mm, a međuosovinski razmak 2685 mm. Pomoćnik glavnog Chevrolet inžinjera, gospodin Tadge Juechter, želio je stvoriti jaku platformu koja bi se mogla nositi sa naprezanjima i velikom toplotom u motoru. U tu svrhu oni su uvrstili i dodatne hladnjake i povećan radijator. Strukturni elementi su bili od čelika, a sada su od aluminijuma. Prednji branici su od karbon-fibera, a veću snagu motora prate i širi branici za šire točkove. Masa praznog vozila iznosi 1825 kilograma, što i nije toliko puno, ako se zna da je masa Ferrarija F430, koji je sav od aluminijuma, 3380kg i Porsche Carrere GT od karbonskh vlakana 3146kg! Ovaj automobil ubrzava od 0 do 100 za 3,9 sekundi, a maksimalna brzina mu je 318 km/h. Interesantan je podatak da je Chevrolet Corvette Z06 (2006) korišćen za trke Dejtona 500 i Indianapolis 500.
MOTORI
TOP 10 Husaberg ± najprodavanijih u Evropi enduro motocikli automobila za 2012. godinu
Husaberg je za sezonu 2013. sve svoje snage usmjerio u enduro disciplinu i time postao jedini brend na tržištu koji se fokusirao isključivo na proizvodnju enduro motocikala. Osim toga, prvi put u svojoj istoriji ova izvorno švedska kompanija, a sada u vlasništvu austrijskog KTM-a, ima u svom proizvodnom programu motocikle baš za sve klase takmičenja, od najmanjih dvotaktnih 125 i četvorotaktnih 250 do Open klase preko 450 ccm. Husabergovu gamu čine motocikli s dvotaktnim agregatom 125, 250 i 300, dok su četvorotaktni agregati 250, 450 i 510 ccm. I dok su dvotakni modeli doživjeli evoluciju, četvorotakni su iz temelja promijenjeni. Potpuno je nov model u ponudi FE 250, dok je model 350 zamijenio 390, a model 501 (510 ccm) zamijenio je
model 570. U odnosu na stare Husaberge novi 4T modeli imaju uže bokove te svježiji izgled. Potpuno novi je prednji blatobran, koji je sada puno duži i širi, novi su bočni spojleri sa otvorom za hlađenje, te zadnji kraj, koji sada i kod 2T verzija ima prihvat za ruke. Sada se na novim modelima filter vazduha mijenja bez upotrebe alata. Iako koristi djelove od KTM-ovih modela, Husaberg je uspio zadržati svoj poseban identitet s novim rješenjima i definitivno se razlikuje od KTM modela. Najveće pitanje prije ove prezentacije bilo je hoće li ovo biti KTM-ovi u plavo-žutoj boji! Sada možemo reći “ne”, jer imaju totalno drugačiji izgled i osjećaj u vožnji.
Volkswagen Golf je najprodavaniji automobil u Evropi u 2012. godini. Drugo mjesto pripalo je Fordu Fiesti, a treći je još jedan Volkswagenov automobil, model Polo. Volkswagen je tokom 2012. godine kupcima u Evropi isporučio 431.742 automobila Golf, šeste i nove, sedme generacije koja se na tržištu pojavila u jesen. Na drugo mjesto u 2012. godini probila se Ford Fiesta, sa 306.405 prodatih jedinica. Fiesta je ujedno i najprodavaniji automobil u Velikoj Britaniji, kao i najprodavaniji model u B segmentu u Evropi, iako je zabilježila pad od 12,7% u poređenju sa 2011. godinom. Značajan pad imao je i Volkswagen Polo, koji je 2011. godinu završio na drugom mjestu na listi najprodavanijih automobila u Evropi. U 2012. za kupovinu modela Polo odlučilo se 287.828 kupaca, ili 19,8% manje nego što je to bio slučaj u 2011. godini. Pogledajte ostalih 7 najprodavanijih modela u Evropi: 1. VW Golf 431.742 2. Ford Fiesta 306.405 3. VW Polo 287.828 4. Opel Corsa 265.297 5. Renault Clio 244.280 6. Ford Focus 241.862 7. Opel Astra 232.645 8. Nissan Qashqai 207.885 9. Renault Megane 199.167 10. VW Passat 195.617
III
PETAK, 8. 3. 2013.
SAZNAJTE
Mjerni instrumenti za kontrolu brzine kretanja vozila Čest naziv za sve mjerne instrumente koje koristi policija je radar, a radi se o postojanju više vrsta uređaja, kojima se vrši mjerenje brzine kretanja automobila u saobraćaju
Travimo Travimo je sistem instaliran u policijska vozila, a sastoji se od prednje i zadnje kamere, te centralne jedinice sa printerom i sistemom koji snima praćenje vozila. Koristi se u preko 90% slučajeva na autoputevi-
ma i to najviše u Njemačkoj i Italiji. Sistem Travimo po svojoj tehnologiji se ne može nazvati radar, već on za brzinu uzima brzinu vozila u kome se nalazi, oslanjajući se na to da će vozač policijskog vozila voziti veoma sličnom brzinom kao i vozi-
lo koje se prati. Laser Laserski pištolji, popularno zvani „laseri“, se najčešće koriste u gradu. Uređaj ima domet više od 800 metara. Ovaj uređaj mjeri brzinu samo jednom vozilu koga gleda kroz okular, koji ima snajperski nišan. Interesantno je da laserski pištolj ne može izmjeriti brzinu mat crnom vozilu niske siluete sa uvučenim farovima, bez prednje tablice, kao što su npr. Mazda RX-7 ili Pontiac Firebird! K band radarski pištolj K band ne emituje signale konstantno, nego „pulsno“, nakon što operater odabere automobil kome želi izmjeriti brzinu. Takođe, ne predstavlja nikakvu opasnost u kombinaciji sa radar detektorima. Zablude -Radari ne rade na temperaturama manjim od 0 stepeni – NETAČNO -Ne može me izdvojiti iz kolone vozila – NETAČNO -CD zakačen na prednjem staklu ometa radar - NETAČNO
Piše: Darko Popović
KOLUMNA
Moderni hedonizam Prije izvjesnog vremena japanski inžinjeri razvili su novi biometrički sistem koji će zaštiti automobile od krađe, jedinstven u svijetu. „Protivprovalni“ sistem, sastoji se od 360 senzora koji su ugrađeni u sjedištu vozača i koji prepoznaje vlasnika po zadnjici. Japanci kao svjetsko čudo u elektronici konačno su otkrili pravi razlog razvoja nauke, tehnike i svega što vodi napretku i prosperitetu, svemu što se čini da nam život bude lakši. Da sa što manje aktivnosti postignemo maksimum. To je definitivno naša zadnjica! Pod tim podrazumijevamo sve megalomanske apetite imperijalista, koji hiper produkcijom pretvaraju cio svijet u jedno poslušno potrošačko društvo. Nacije i narodi sa dušom i tradicijom jednostavno nemaju šansu u novom svjetskom poretku. Nestaju milom ili silom. Svi slojevi društva, sve rase na svim kontinentima brinu jedino da njihova zadnjica bude namirena. Iako je sve više zemalja kojima je glad najveći neprijatelj, donacije su sve manje, a ljudi koji to pokušavaju da obezbijede i bukvalno nahrane i izliječe gladne, bivaju neshvaćeni. Humaniste, filantrope i majke Ter-
eze su potisnuli profiti. sva uzvišena razmišljanja i ponašanja su već zaboravljena sa dvadesetim vijekom. Ne razumijem stvarnost i vladavinu već pomenute „persone“. Zato na putevima i dalje vladaju snažna vozila koja često liče na manje kamione sa veoma robusnim izgledom i snažnim motorima. Sva ta silna snaga je uglavnom ne iskorišćena. Služi samo za prestiž i reklamu. Sujeta, kompleksi i rasipništvo su karakterne crte zadnjice. Ona vlada svijetom i određuje pravila igre. Zbog nje je i prijateljstvo postalo samo predmet trgovine.
ŠTA VOZE POZNATI
Zaljubljenik u automobile, deklarisani bajker
Vlado Georgiev
Jedan od najvećih umjetnika sa Balkana, pop pjevač i producent, popularni Barba, poznat je kao neko ko voli dobre automobile i brzu vožnju. Obožava motore, deklarisani je bajker, i iza sebe ima zavidnu kilometražu, jer je sa svojim Harley-em pokorio Evropu i uvijek je rado viđen gost bajkerskih skupova. Evo šta Vlado kaže za naše novine:
AUTO: Šta Vam je najvažnije za odabir automobila ? VLADO: Prije svega bitno mi je da mi se svidi. Nisam od onih koji bi zbog manje potrošnje vozio nešto što mi se ne sviđa. AUTO: Svojevremeno ste bili prva osoba u Srbiji i Crnoj Gori koja je vozila Audi A7 Sportback ? VLADO: Kao dugogodišnji promoter Audija imao sam tu čast da
mi pripadnu prvi ključevi ovog prelijepog automobila. AUTO: Ako biste imali priliku da sebi priuštite automobil svojih snova, to bi bio ? VLADO: Cadillac Convertible iz vremena ’61 – ’63. AUTO: Gdje ste i koliko najbrže vozili ? VLADO: U Njemačkoj na dionici bez ograničenja, 330 km/h.
AUTO: Šta slušate od muzike dok vrijeme provodite u automobilu ? VLADO: Ono što mi prija u tom trenutku. Imam mnogo muzike u kolima i uvijek mogu naći nešto da upotpunim doživljaj. AUTO: Da li ste povlašćeni kod saobraćajne policije ? VLADO: Ne bih rekao. Možda imaju po koju rečenicu više i neko pitanje, ali ne bih rekao da sam
povlašćen ! Hajde, dobro, možda ponekad. AUTO: Volite motore i deklarisani ste bajker ! Šta Vas kod motora najviše uzbuđuje ? VLADO: Sloboda i kontakt sa prirodom AUTO: Savjet vozačima ? VLADO: Pamet u glavu. Jedan je život !
Auto-moto sport
PETAK, 8. 3. 2013.
IV
CG auto spoRt
Auto-sport, disciplina koja izumire
Goran Asanović
N
emjerljivo blago auto-moto sportu u Crnoj Gori dala je škola vožnje za mlade vozače koju su oformili Radomir Bato Sekulić i Niko Asanović u drugoj polovini sedamdesetih godina prošlog vijeka. Ekskluzivno za AUTO najtrofejniji vozač na ovim prostorima, pravi šmeker i gospodin, Goran Asanović otkriva svoje utiske prošlih vremena i komentariše sadašnje stanje.
Auto: Ko su po Vama najbolji vozači u Crnoj Gori? - U današnje vrijeme postoje šampioni za koje ja ne znam ko su! Otvorim novine, vidim da se neko okitio šampionskom titulom, a ja prvi put čujem za njega! Ljudi koji su obilježili automobilizam u Crnoj Gori su Banićević, Osmanagić, Milić, Kunčer, Kosać, Miloš Asanović, Prlainovć... Od starijih, tu su Raičević, Ćetković, Lučić, Maco Aćimić, Slobo Radonjić, Božo Đurišić... Auto: Šta sve čini šampiona? - Za mene je finale bavljenja auto sportom osvojiti titulu u ST klasi. Da bi vozio ovu klasu moraš biti ekstremno dobar vozač. To iziskuje vožnju do krajnjih granica. Znači, najkasnija kočenja, najbrži prolasci kroz krivine, izuzetan osjećaj za dodavanje gasa i sve ostalo.
Auto: Šta je problem auto sporta u Crnoj Gori? - Pare, odnosno sponzori! Zatim, snažan marketing koji će učiniti da sponzori budu viđeni. Potrebno je organizovati što više trka. Trke treba da organizuje AMSCG, koji ima pare, ali oni to ne rade. Trebale bi se popraviti i staze, organizovati ljetnju ligu, da se ovaj sport što više popularizuje! Auto sport je kao boks, sport koji izumire. U nekim zemljama, firme od poreza finansiraju auto sport! Auto: Ima li talenata među mladim vozačima? - Na ovim prostorima je uvijek bilo vrlo talentovanih vozača. Napomenuo bih Filipa Nikolića, mog sestrića, kao jednog od najboljih vozača mlađe generacije, koji je jedinstven po tome što je bio najmlađi prvak države sa svojih 16 godina.
WRC
Kubica u WRC2 takmičenju
foRmula 1
Hamilton se provozao Katalunjom P
rošli vikend na stazi Katalunja pored Barselone testirali su bolide gotovo svi timovi koji će se u predstojećoj sezoni takmičiti u šampionatu Formule 1. Najbolje vrijeme ostvario je Luis Hamilton u Mercedesu pošto je
Bivši vozač Formule 1 Robert Kubica poslije duge pauze zbog teške nesreće i potom mnogobrojnih operacija vraća se takmičenju. On međutim neće učestvovati u trkama F1, već karijeru nastavlja, ustvari bolje rečeno ponovo počinje, u reli šampionatu. Poljak će nastupati u WRC2 šampionatu gdje će voziti za tim Sitroena. „Dugo sam vagao u kom pravcu da nastavim. Razgovori sa timom Sitroena su bili odlični i dogovorili smo se da bi ovo bio zanimljiv izazov. Jedva čekam da počnem, ali nisam sebi zadao neki određeni cilj. Moram još mnogo da učim kako bih napredovao, tako da me očekuje dosta posla“ rekao je Kubica.
U WRC2 takmiče se gotovo nemodifikovana, fabrička vozila sa pogonom na sva četiri točka i turbo-motorom. Prije no što počne program WRC2 relijem u Portugalu 11-14. aprila, Kubica će 21-23. marta nastupiti na reliju na Kanarskim ostrvima, u sklopu evropskog reli šampionata. On će takođe imati specijalno urađen automobil koji je odobrila FIA, a na kome će mjenjač biti pozicioniran lijevo pored volana, što je urađeno zbog njegove povrede šake i ruke. Robert Kubica se u Formuli 1 takmičio od 2006. do 2010. Najveći uspjeh mu je pobjeda na trci za Veliku nagradu Kanade 2008. godine, kada je bio član Zaubera.
najbrži od 56 krugova izvezao u vremenu 1:20,558 minuta, što je za više od sekunde bilo bolje vrijeme od drugoplasiranog Adrijana Sutila u Fors Indiji (1:21,627), odnosno trećeplasiranog Felipea Mase u Ferariju (1:21,673)
Inače, Goran Asanović, u vrijeme kada je automobilizam na ovim prostorima bio na najvišem nivou, tri puta je proglašavan za najboljeg automobilistu Jugoslavije! Nažalost, na ovim našim prostorima se sve srozalo, pa tako i auto sport. Bio je pobjednik u generalnom plasmanu tri sezone i osvajač Zlatne Kacige Copa Adriatico/Kupa Jadrana, koji se vozio 2002.,2003.,2004. u Italiji. Pobjednik je Kupa Škoda-Valvolin, voženog 1998. godine na kojem su učestvovali tada aktuelni šampioni kao što su Vesnić, Osmanagić, Brkić, Kunčer, Banićević, Dženings, Boro Vujović. Skoro da je teško objasniti današnjoj generaciji ko je bio Goran Asanović.
1. Luis Hamilton Mercedes 1m20.558s 2. Adrijan Sutil Fors Indija 1m21.627s + 1.069s 3. Felipe Masa Ferari 1m21.673s + 1.115s 4. Pastor Maldonado Vilijams 1m22.305s + 1.747s 5. Esteban Gutierez Zauber 1m22.553s + 1.995s 6. Serhio Perez Meklaren 1m22.694s + 2.136s 7. Mark Veber Red Bull 1m23.116s + 2.558s 8. Žan-Erik Vernje Toro Roso 1m23.223s + 2.665s 9. Davide Valseki Lotus 1m23.448s + 2.890s 10. Žul Bjanki Marusija 1m24.307s + 3.749s
37
PETAK 8.3.2013.
MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN
om na broj
Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.
MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)
SA URAČUNATIM PDV-OM
VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.
Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104
www.PG-GARAGE.me Ulica Slobode 60/II ASUNEKRETNINE KUĆE/STANOVI OGLASITE SE NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! -Opel Insignia 2.0 CDTi 2010.god. 110ks, 6-brzina, metalik siva boja, 13.500€ P
Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220
19643
Prodajem jednosoban stan (47m2) prizemlje, Stari aerodrom. Tel.067/244-166
- S.A. “Normal” 63m2/III 56.700e - Delta “Čelebić” 52m2/V 65.000e - Centar 57m2/III 64.000e, nov - D. bolnica 38m2/III 40.000e, nov - Blok VI 41m2/III 38.000e - Zabjelo 41m2/III 41.000e - “Kapacity” 105m2/dupl. 105.000e - “Gintaš” 75m2, VII/XV, 58.500e - T.put “Cijevna” 54m2/III 51.500e
IZDAVANJE
-S.A. “ČELEBIĆ” 27m2 200e NAMJ.
-P.M. ALBONA 42m2/III 330e NAMJ. -NJEGOŠEVA 50m2/III NAMJ. 250e -UNIVERZITETSKA 80m2/VII 300e -I.CRNOJEVIĆA, 56M2 / II, 300E NAMJ. -GORICA “C”, 45M2 / I, 300E NAMJ. -P.M.KOD HRAMA 35M2 / II 250E, NAMJ. -CENTAR, 124M2, NAMJEŠ. 400E
asnekretnine@t-com.me
020-230-057 020-230-225 069-060-961 069-051-360 067-657-258
19682
Cetinje, naselje Gruda - prodajem urbanizovane placeve različitih kvadratura. Put, voda, struja. Tel.069/911-611
19675
19686
Prodajem stan u Podgorici pent haus 193m2. Ekstra urađen. Cijena 950 eura. Tel.067/287-308
POSLOVNI PROSTOR
19681
Prodajem nov lokal u Baru, 30m2, kod stare vatrogasne, centar, novogradnja ili mijenjam za stan, isključivo novogradnja. Tel.067/350-545
Prodajem kuću u Maslinama. Tel.069/422-593
19688
19698
Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537
19647
19696
19705
Vezirov most uz brdo Gorica - prodajem nov jednosoban komplet namješten stan 41m2 na prvom spratu istočne orijentacije. 49.000 eura. Tel.067/915-6823 19707
Prodajem stan 83m2, iii sprat, Ulica slobode. Idealna lokacija za sve namjene -obavezno pogledati, 1m2-1.550e. Tel.069/091-668
19708
Prodajem novu kuću od 180m2 kod Hemomonta dva trosobna stana i pomoćni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440 19714
Izdajem dvosoban komforan stan u stambenoj zgradi na Starom aerodromu kod škole. Zvati od 10 do 13 časova. Tel.067/284-837 19691
Izdajem prazan jednosoban satan i praznu garsonjeru u zgradi. Zagorič, novogradnja, klima, parking. Tel.067/439702
19693
Izdajem namještenu garsonjeru na Zabjelu u lamelama u stambenoj zgradi. Tel.067/209-300
Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 19641
Izdajem namješten jednosoban i polunamješten dvosoban stan na Zabjelu, internet, TV, klima. Tel.069/531-310
19704
P
19645
Izdajem trosoban polunamješten stan u Donjoj Gorici - Podgorica. Novogradnja. Pogodan i za studente na UDGu. Povoljno. Tel.067/672-569 Izdajem nenamješten jednosoban stan, Ulica kralja Nikole 296 - Zabjelo. Tel.067/517154
VOZILA/AUTO DJELOVI
RENT-A-CAR MNE-CAR
VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO
069 559-555 069 997-992
Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629
19639
I Izdajem poslovni prostor 16m2 u Lepoj Kati (50m od TC ΄Gintaš΄). Pogodan za sve namjene. Tel.069/055-856
19648
Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660
Izdajem bivše prostorije ordinacije Natal ispod Gorice, 52+25m2, pogodne za ordinacije, biroe i kancelarije. Tel.020/232-196
Povoljno prodajem
FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema
067 24 99 11
19687
PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331
Izdajem poslovni prostor 50200m2 (djeljiv) na NK-CT semaforima u Podgorici. Pogodan za sve namjene (trgovina, usluga, zanatstvo). Povoljno! Tel.069/787-104 19702
19644
19697
19700
I
Tel. 067/277-444
Prodajem plac 500m2, Novo Selo prema Danilovgradu. Struja, voda, put do placa, 7.000e. Tel.067/508-250
Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan 69m2/III+lođa-105.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360-298
Prodajem dvosoban stan kod Vezirovog mosta, povoljno. Tel.069/416-802
UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.
www.asnekretninepg.com
19649
Prodajem kuću u selu Rašovići 100m2 sa 4.000m2 placa voda izvorska. Kuću 152m2+pos. prostor 52m2 u Podgorici. Tel.069/662-102, 069/956-303
-Mercedes E220 cdi 11.2009.god, 170ks, navi, bi-xenon, led, p.senzori 23.500€ -Opel meriva Cosmo 1,7 cdti 101ks 2004 dig.klima, al.felme 4.350€ -Renault grand senic 1,9dci 7-sjedišta al.felme dig.klima, 5.900€ -Opel combo putnički 1,7cdti 101ks 2005. met.siva, klima, 4.700€ -Kia Ceed 2.0 crdi sporti wagon 2008.god, 140ks, 6-brzina, dig.klima 7.400€ -Opel astra karavan 2007.god, 110ks, crvena boja, klima, esp,tempomat 6.100€
Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767
19653
Prodajem plac-livadu površine 5.443m2 kod ZIKS-a - Spuž, 9km od Podgorice, 100m od puta Podgorica-Danilovgrad. Može i u placevima. Tel.020/623-213, 068/011-190
19701
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
19679
Izdajem kancelarijski poslovni prostor površine 14m2 (prizemlje) iza Srednje tehničke škole - Podgorica. Ulica Vasa Raičkovića br. 36. Tel.069/690-244 19713
GARAŽE Prodajem garažu 15 m2, Stari aerodrom, Ulica Josipa Broza Tita 23. Tel.069/400-248 19703
Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605
19640
Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i vožen 48 sati, 11.000e. Tel.068/133-886
19642
GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 19676
38
PETAK 8.3.2013.
MALI OGLASI
Vršimo rušenje i rezanje ploča, stepeništa, zidova, betonskih greda, keramike. Može sa našim odvozom šuta. Tel.069/813462, 069/244-444
NASTAVA
19694
USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340
19668
Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110
19650
Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102 19669
Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188
19670
Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328
19671
Solarni sistemi zagrijavanja vode. Obezbijedite svoju kuću je inom vrućom vodom pomoću energije Sunca. Od 600e. Sun Union. Tel.069/704-001, 068/328-343 19673
Potrošački beskamatni krediti za penzionere i firme - kompjuteri, oprema, bijela tehnika, LCD uređaji, šporeti itd. Tel.020/651-418, 020/210-981, 069/120-248
19674
Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729 19683
Stop privatni detektiv, obavlja pracenja, nadzor, obezbjeđenja...otkriva preljubu, prevare, zavisnost i sl. Profesionalno, uspješno i diskretno... Pozovite. Tel.067/927-2006
19710
Električar - popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, postavljanje elektroinstalacije, zamjena tabli i rasvjete. Tel.069/541-103 19711
Besplatna usluga registracije preduzeća za one koji će da koriste naše računovodstvene usluge. Najpovoljnije cijene računovodstvenih usluga. Tel.069/613-817
19715
Klima, ugradnja, servis, čišćenje, dezinfekcija. Najpovolnije. Tel.067/809-587, 068/866-091 19699
POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490
Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 19706
19651
Potrebni saradnici za prodaju brenda vrhusnkog kvaliteta! Želite posao - evo šanse!! Pozovite 069/882-571
19684
Vrijeme je novac!!! Kažu i Njemci!!! Pa, izvolite saradnici, zaradite, budite zdravi i fit i puni eura! Tel.068/547-096
19690
Ozbiljna žena čuvala bi bebu, dijete predškolskog uzrasta ili stariju osobu. Stari aerodrom. Tel.069/412-009 19695
Odgovorna žena čuvala bi stariju žensku osobu 24h. Dogovor. Tel.067/922-2385 19709
APARATI/OPREMA Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598
19678
RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 75 eura. Tel.067/833-411
19646
Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537 19652
Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 19677
Kupujem stari novac, medalje, značke, razglednice, bajonete, salje, srebrne predmete itd. Tel.069/520-177 19680
Ako se bavite sportom, vodite računa o svom zdravlju, tijelu i duhu, želite mladalački izgled - potražite nas. Novo u regionu - vrhunski preparati za sportiste i rekreativce svjetskog brenda!! Za sve informacije pozovite 069/882-571 19685
NVO - vizuelna kultura - modna avangarda organizuje - časove za slikanje i obuku za stiliste i modne kreatore. Tel.069/797-470
IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089
19689
Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474-188 19692
Milošević Dejan iz Virpazara čestita 8. mart Dan žena Crnoj Gori. Tel.067/361-095
19712
K U PU J EM STARI NOVAC (papirni, metalni), MEDALJE, ORDENJE, GRBOVE, ĆEMERE, SABLJE, PISMA, RAZNE STARINE...
067/532-106
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
39
petak 8.3.2013.
MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00
(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);
INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:
Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,
12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40
Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052
AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535
Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)
Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;
Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154
Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750
Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154
Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778
40
TV PROGRAM FILM
06:00 06:45 07:35 07:50 08:10 09:00 09:45 10:30 11:10 12:00 13:00 14:00 15:00 16:15 17:15 18:00 18:05 18:25 19:00 19:23 20:25 21:15 22:45 23:30 00:10
Serija:Tri Hil/r Serija:Nikita/r Exkluziv/r Exploziv Dođi na večeru/r Tačno 9 Serija:Odbačena/r Serija:Nikita/r Serija:Prijatelji Serija:Dva i po muškarca/r Tačno 1 Serija:Tri Hil/r Serija:Vampirski dnenvici/r Dođi na večeru Serija:Odbačena Finansijski dnevnik Exkluziv Exploziv Vijesti Prve Serija:Dva i po muškarca Serija:Vampirski dnenvici Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem Serija:Nikita Serija:Tri Hil Exkluziv/r
PRVA Dva i po muškarca 19.23
06.30 09.05 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.05 14.35 15.30 16.05 17.00 18.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 21.15 22.00 22.30 23.00 00.00 00.05
Dobro jutro Crna Goro Univerzum- dok. serijal Dnevnik Serija:Djevojački institut/r Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija:Štrumfovi Vijesti Znam da znaš/r Duvanska afera – poslednji čin/r Muzika Dnevnik 1 Strani dok.program Crna Gora uživo Vijesti Serija:Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Sport Robin Hud Serija:Ncis la Dnevnik 3 Argument Serija Vijesti Meridijani
RTCG 1 Meridijani 00.05
06:50 06:55 10:30 11:45 12:00 13:00 14:15 15:00 15:45 16:00 16:10 17:10 18:00 18:30 19:30 20:00 20:20 21:10 21:45 23:30 23:40 00:10 01:00 03:00 03:15
City kid’s Dobro jutro Moja velika svadba City Tačno u podne Magazin in/r Kuvanje i muvanje Serija:Simar Teen pleme City Serija:Naslednici Serija:Mješoviti brak Info Monte Serija:Sobarica sa Menhetna Serija:Mala nevjesta Loto Serija: Eskobar Serija:Neželjene Grand show Teen pleme Neobjavljene priče Preljubnici Film:život pred očima City Film: Crna knjiga
PINK Film:Crna knjiga 03.15
06:45 09:05 09:50 10:00 11:40 11:00 12:00 13:07 13:55 14:00 14:07 14:50 16:30 16:50 16:55 17:40 18:30 19:10 19:50 20:30 22:00 22:30 22:45 22:55 00:10
Boje jutra Serija:Izgubljena čast/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 10 Serija:Teatar sudbine/r Vijesti u 11 Vijesti u 12 Serija:Bandini Serija:Kuhar i pol Vijesti u 2 Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija: Izgubljena čast Iz mog ugla Serija: Teatar sudbine Vijesti u pola 11 Sport Serija:Internat Film: Nestala kolonija
VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.40
Sport
Informativa
06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:00 Top Shop 13:30 Konzilijum/r 14:30 Top Shop 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Bet + 19:00 Dok. serija 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Živa istina 22:30 Forum 23:00 5 do 5/r 00:00 Živa istina 01:30 Forum/r 02:00 Divlja ljepota
ATLAS Živa istina 21.00
TV PREPORUKA Život pred očima Pink 01.00
Dijana, žena iz predgrađa, analizira svoj naizgled savršen život, a i svoj zdrav razum na petnaestu godišnjicu tragične pucnjave u srednjoj školi. Vraćajući se u prošlost, upoznajemo Dijanu kao živahnu tinejdžerku koja se sa svojom stidljivom najboljom drugaricom Maurin bavi tipičnim tinejdžerskim aktivnostima: bježi sa časova, mašta o dječacima i zaklinje se da će napustiti uspavano predgrađe čim joj se ukaže prilika.
08.30 09.15 10.05 11.00 12.00 12.30 14.10 15.30 16.10 17.00 18.05 19.05 19.30 20.15 21.00 22.00 22.55 23.45
Serija:Most u Bruklinu/r Dok. program:Maj 1968 Serija:Pod obručem Tv arhiv:Šta kažeš Jasmina Vijesti Fudbal – liga Evrope: Totenhem – Inter/r Liga Evrope – pregled/r NVO sektor/r Serija:Život velikog grizlija Serija:Izlog strasti Serija:Mjesto zločina/r Crtani film:Sali Bolivud Dnevnik 2 Sav taj sport Stil Serija:Hitna pomoć Dok. program:Maj 1968/r VOA – glas Amerike
RTCG 2 Stil 21.00
10:00 11:30 12:15 12:30 14:55 15:00 15:15 15:45 16:00 17:00 17:55 18:00 18:45 20:00 20:30 21:00 21:45
Dogodilo se... Svijeće i svijećice Zabava Info Tip Loto izvještaj Toto vijesti Smiješna Top Lista Na domaćem terenu Zabavni magazin Žestoko Top 10 Toto vijesti Svijet sporta Loto Nindža ratnici Toto vijesti Info Tip
777 Dogodilo se... 10.00
09:50 10:45 11:15 12:15 12:45 13:00 14:00 14:30 15:30 17:30 18:00 19:10 20:00 20:30 21:00 21:15 00:00
Farma Zdravo jutro Hrana i vino Farma Ekonomija sa Brankom Dragašem Dejan Tadić – Finansijsko tržište Aljazeera Farma Astro num caffe Hrana i vino Aljazeera Mbc dnevnik Loto Trag Sportsart fitness Farma Astro num caffe
MBC Loto 20.00
07:35 Svježi u dan 11:30 Životinjske lakrdije-insekti 12:00 Crtani film-Mumijevi 13:20 Majstor kuhinje /r. 15:05 Dok.i program 16:45 Majstor kuhinje 17:30 Dok.program /r. 18:25 Životinjske lakrdijeinsekti /r. 19:00 Muzički program 19:30 IT Networking 19:30 Crtani film /r. 20:00 PG Raport 21:00 Info 21:30 Auto Shop 22:30 Montena Business Broadcasting /r. 00:00 Ponoćni Info
MONTENA IT Networking 19.30
KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 -08.15 -Jutarnji program -09.00 -Vesti -09.05 -Serija: “Pozorište u kući” -09.32 -Razglednica -10.05 -Vesti -10.10 -Na skriveno te vodim mesto -10.36 -Gradske ptice -11.00 -Vesti -11.10 -Beograd - večiti grad -11.48 -Gastronomad -12.00 -Dnevnik -12.15 -Sport plus -12.25 -Vreme, stanje na putevima -12.30 -Serija: “Do usijanja” -13.15 -Evronet -13.20 -Drama: Stemnicka -14.16 -Kako se to radi -15.05 -Ovo je Srbija -16.00 -Serija: “Bolji život” -16.49 -Gastronomad -17.00 -Dnevnik -17.20 -Šta radite, bre -17.45 -Beogradska hronika -18.25 -Oko magazin -19.00 -Kviz: Slagalica -19.30 -Dnevnik -20.05 -Serija: “Bolji život” -20.50 -Film: “Paparaci” -22.40 -Vesti -22.44 -Serija: “Do usijanja” -23.10 -Dnevnik -23.30 -Serija: “Tihi svedok” -23.35 -Evronet -00.25 -Film: “Bili smo vojnici” RTS 2 -07.45 -Pčelica Maja, animirana serija -08.08 -Ana Dobrić, animirana serija -08.15 -Zujalica -08.40 -Književna školica -09.09 -Ars praktika -09.22 -Sazvežđa i legende -10.21 -Moj ljubimac -10.50 -Mesto za nas -11.20 -Bardovi teatra -12.20 -Gitar art festival: Roman Vjazovski -12.28 -Uspon ideje -12.30
-Metropolis -12.50 -Trezor -13.50 -Zujalica -14.17 -Književna školica -14.54 -Ars praktika -15.07 -Sazvežđa i legende -15.20 -Antisemitizam -15.45 -Gradkse ptice -16.15 -20. vek na ulicima Beograda -17.00 -Serija: “Svilena toga” -17.55 -Košarka: Vojvodina - Tamiš -20.00 -Udala sam se za Srbina -20.45 -Lov i ribolov -21.15 -Serija: “Svilena toga” -22.10 -Kontekst -22.40 -Emisija iz kulture -23.10 -Naučni program -00.05 -Liga Evrope HRT 1 07.00 Dobro jutro 09.01 Serija 10.10 Dokumentarni film 11.15 Draga Ženevjev 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Prkosna ljubav” 13.30 Dr Oz 14.35 Drugo mišljenje 15.05 Hrvatska kulturna baština 15.40 Serija: “Lugarnica” 16.45 Hrvatska uživo 17.45 Putevi evropskih fondova 18.14 Iza ekrana 18.50 Manjinski Mozaik 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.10 Film: “Armin” 21.40 Serija: “Počivali u miru” 23.05 Vesti iz kulture 23.25 Film 02.55 Serija: “Luis” HRT 2 07.00 -Mala TV -07.15 -Tajni dnevnik patke Matilde -07.32 -Vesele trojke -07.55 -Teletabis -08.45 -Pseća ophodnja -10.00 -Serija: “Dolina sunca” -10.45
DANAS U GRADU -Film -12.50 -Film -14.45 -Serija: “Degrasi” -16.35 -Serija: “Dolina sunca” -18.30 -Film -20.00 -Dokumentarna serija -21.00 -Knjiga ili život -21.20 -Opera boks -21.55 -Majstorski ciklusi HRT -23.00 -Serija. “Luis” -00.35 -Serija: “Doktor Haus” -01.20 -Serija: “Ludi od ljubavi” HBO 11.35 Adel - uživo u Rojal Albert Holu 12.35 Film: “Ujedi života” 14.15 Film: “Ta luda ljubav” 16.10 Film: “Mačak u čizmama” 17.40 Serija: “Filmovi i zvezde” 18.10 Film: “Zeleni fenjer” 20.05 Serija: “Prosvetljena” 20.35 Serija: “Devojke” 21.05 Serija: “Spartak - Rat prokletih” 22.00 Film: “Ratnik” 00.20 Film: “Kuća iz snova” FOX LIFE 11.50 Serija. “Šapat duhova” 12.40 Serija: “Džordanino raskršće” 13.40 Paranormalna iskustva poznatih 14.35 Sve što niste znali o ljubavi 15.30 Sudije za stil 16.00 Serija. “Ali Mekbil” 16.55 Serija. “Prva petorka” 17.25 Serija: “Kako sam upoznao vašu Majku” 17.55 Serija: “Melisa i Džoi” 18.25 Serija: “Grad kuguara” 18.55 Serija: “Očajne domaćice” 19.55 Serija: “Džordanino raskršće” 20.55 Serija: “Projekat Modna pista”
21.50 Majke plesača 22.55 Serija: “Uvod u anatomiju” 23.55 Serija: “Očajne domaćice” SPORT KLUB 11.30 Magazin Premijer lige 12.00 ATP iza kulisa 12.30 Magazin Sport kluba 13.00 Najava FA kupa 13.30 Jedrenje 14.00 Najjači ljudi 15.30 Program iz studija 16.30 Košarka: Himki - Montepaski, prenos 18.15 Vesti 18.30 Premijer liga, vesti 19.00 NBA Action 19.30 Fudbal: Njukasl - Everton 20.00 Pregled NBA 20.10 Barsa TV 20.45 Košarka: Unikaha - Panatinaikos, prenos 22.30 Najava španske lige 23.00 Najava Premijer lige ARENA SPORT 09.00 -Košarka: Barselona - Mursija -11.00 -Fudbal: Majnd - Frajburg -13.00 -Fudbal: PSŽ - Marsej -14.00 -Fudbal UEFA EURO: The Official Story 1976 Panenka’s Penalty -15.00 -Fudbal: Štutgart - Bohum -17.00 -Fudbal: Crvena zvezda - Javor -19.00 -Najk najava kola -19.30 -Magazin Lige šampiona -20.00 -Fudbal, pregled francuske lige -20.30 -Fudbal: Monpelje - Rens -22.30 -Fudbal, pregled nemačkog kupa -23.00 -Pregled španskog kupa -23.30 -Magazin Lige šampiona -00.00 -Poker -01.00 -Fudbal: Napoli - Juventus
CINEPLEXX
Falsifikator 21:00; 22:50 Mama 20:40; 22:40 Oz-veliki i moćni 15:00; 17:30; 20:00 Linkoln 18:30; 21:30 Krugovi 19:30; 22:30 Jadnici 22:00 Hičkok18:40; 22:40 U dobru i u zlu 15:30; 18:00; 20:20 Ovako je sa 40 16:30 Dobar dan da se umre muški 16:40; 19:00 Đangova osveta 16:20 Pijev život 3D 16:00 CNP
Po djelima Danila Kiša:Post scriptum 20.00 KIC BUDO TOMOVIĆ
S. Bulatović, D. Nikčević & bend 20.00