Dnevne novine 18. januar 2019. by Dnevne Novine

PRIORITETI VLADE U OVOJ GODINI â&#x2013; 6 7

IZDAVAÄ&#x152;KI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

MarkoviÄ&#x2021;: NaĹĄ glavni cilj je bolji Ĺživot graÄ&#x2018;ana

UO VSEKÄ&#x2020;OR AJI U PROD

OPĹ IRNIJE NA STRANI 28

PETAK, 18. 1. 2019. BROJ 2279 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

URUÄ&#x152;ENA NAJVIĹ A DRĹ˝AVNA NAGRADA U OBLASTI OBRAZOVANJA â&#x2013; 16 17

â&#x20AC;&#x153;Oktoihâ&#x20AC;? Senadu GaÄ?eviÄ&#x2021;u i Slavici LekoviÄ&#x2021; PROGNOZA SVJETSKE BANKE ZA 2019. â&#x2013; 9

KAKO JE POSLOVAO ODBJEGLI CRNOGORSKI BIZNISMEN

Pare iĹĄle u krug - od KneĹževiÄ&#x2021;a do KneĹževiÄ&#x2021;a

Crnogorska ekonomija Ä&#x2021;e porasti za 2,8 odsto

KOTOR â&#x2013; 19

â&#x2013; 2 3

MINISTARSTVO PROSVJETE â&#x2013; 14 15

U dvije godine 50 kriviÄ?nih prijava zbog falsifikovanih diploma ZA NAJBOLJE PONUDE:

JokiÄ&#x2021; kupuje joĹĄ 10 auta

BAR: PRIPREME ZA GRADNJU VRTIÄ&#x2020;A

â&#x2013; 18 marketing@dnovine.me

Ä&#x152;empresi posjeÄ?eni, Ä?etvoro Barana privedeno pa puĹĄteno

+382 20 252 900

POLITIKA

PETAK, 18. 1. 2019.

KAKO JE POSLOVAO ODBJEGLI CRN

PARE IŠLE U KRU KNEŽEVIĆA DO K Podrška Finske Crnoj DARMANOVIĆ U HELSINKIJU

Gori na putu ka EU Finska snažno podržava evropsku integraciju Crne Gore, poručeno je tokom radne posjete ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića toj državi, gdje se sastao sa šefom finske diplomatije Timom Soinijem. Kako je saopšteno iz Ministarstva, tokom razgovora, u čijem je fokusu bilo predstojeće predsjedavanje Finske Savjetom Evropske unije u drugoj polovini ove godine, potvrđena je snažna podrška Crnoj Gori u procesu evropske integracije. ‘’Sagovornici su naglasili značaj politike proširenja u kontekstu daljeg jačanja stabilnosti i regionalnog razvoja i apostrofirali važnost poštovanja principa procjene napretka kandidata na osnovu individualnih zasluga. Istaknut je obostrani interes za

daljim snaženjem privredne saradnje, naročito u oblastima energetike i turizma”, navodi se u saopštenju. Darmanović je izrazio zadovoljstvo interesovanjem finskih kompanija za investicione aktivnosti i ohrabrio njihovo učešće u realizaciji kapitalnih projekata u Crnoj Gori. Sagovornici su, kako se dodaje, razmijenili mišljenja o izazovima sa kojima se suočava EU, dešavanjima na globalnom planu, kao i o bezbjednosnoj situaciji na Zapadnom Balkanu i Evropi. Tokom posjete Helsinkiju, Darmanović je posjetio Evropski centar za izvrsnost za suzbijanje hibridnih prijetnji, kojom prilikom je prenio interesovanje Crne Gore da postane članica Centra i da sarađuje sa zemljama EU i NATO u ovoj oblasti. R.P.

Biznismen u bjekstvu Duško Knežević, za kojim je raspisana nacionalna potjernica i kojem je određen pritvor, najavljuje da će organizovati proteste klijenata Atlas i IBM banke da brane njegovu imovinu. Knežević, prema saznanjima Dnevnih novina, mogao bi da istovremeno dobije i kontramiting od radnika koje je ostavio bez egzistencije u firmama u kojima je otvoren stečajni postupak. A njih nije malo. U ovom trenutku stečajni postupci otvoreni su u četiri kompanije Atlas grupe, dok je u petoj – Atlas banci – na snazi privremena mjera.

OD SEBE SEBI

Knežević je, kako kažu izvori Dnevnih novina, imao razrađen sistem da otvara firme, da na te firme

diže kredite kod svoje banke, zalažući preduzeća i njhovu imovinu pod hipoteku, da bi, kada te firme propadnu, njemu ostala imovina koju bi kasnije prodavao. Da li je zaista tako, pokazaće analize poslovanja Kneževićevih firmi, koje su u toku, ne samo zbog privremenih mjera i stečajnih postupaka, nego zbog istrage i sumnji da je ovaj biznismen u bjekstvu prao novac preko svoje banke i bio na čelu organizovane kriminalne grupe koja je bila aktivna još od 2008. godine. Šta je od svega ovoga istina, pokazaće dalji tok istrage. Ono što je nesporna činjenica jeste da je u pet Kneževićevih firmi u toku stečajni postupak i privremene mjere sa velikim izgledima da i radnici i povjerioci koji su sa njim poslovali i za

KAMENOVANE PROSTORIJE CRNOGORSKE

Pavićević: Očekujemo efikasnu reakciju nadležnih Nepoznate osobe su prije dvije noći razbile prozor i oštetile prostorije Crnogorske partije u Budvi, a slučaj je prijavljen policiji koja je izvršila uviđaj. Predsjednik partije Vladimir Pavićević kazao je da su članovi zatekli razbijen prozor i oštećene prostorije i naglasio da je sreća što nikog nije bilo u prostorijama stranke, tako da nema povrijeđenih. “Najoštrije osuđujem nasilje i očekujem da se počinioci ovog napada na našu stranku i na naše ljude privedu i kazne. Nasilje ne smije biti legitimno sredstvo u demokratskom i prosvećenom društvu. Svi koji djelujemo u javnom

polju treba da doprinesemo smirivanju tenzija umjesto raspirivanju strasti. Za Crnu Goru i sve naše građane je važno da uključimo pamet, a ne vrelu krv”, izjavio je Pavićević. On je dodao da je slučaj odmah prijavljen policiji i da očekuje efikasnu reakciju nadležnih organa. “Ne znamo ko stoji iza napada, niti koji su motivi za ovaj napad na Crnogorsku. Ali znam da nećemo odustati od onoga što radimo u crnogorskoj politici i bilo kakvi napadi, prijetnje i slične nečasne radnje ne mogu nas pokolebati u namjeri da Crna Gora bude savremena, demokratska i uređena država”, rekao je Pavićević. R.P.

VUKADINOVIĆ: NEMA KO DA GA PODRŽI

Politički analitičar Srđan Vukadinović smatra da nijedna partija neće podržati proteste koje planira da organizuje predsjednik Atlas grupe Duško Knežević, a naročito ne one opozicione partije koje je finansirao. Vukadinović smatra da Knežević nije taj faktor koji može da dovede do bilo kakvih promjena u Crnoj Gori. On smatra da od toga neće biti ništa i da je malo onih

koji će se odazvati Kneževićevom pozivu i zato što je jedan dio opozicije finansirao upravo Knežević. “Ako bi ga podržali, saznalo bi se koje je tačno opozicione partije Knežević finansirao. Ovi koje nije finansirao, neće ga podržati jer se ne slažu sa ovima koje je finansirao. Dakle, Knežević ne može očekivati podršku opozicije”, pojasnio je Vukadinović. E.H.

njega radili ostanu bez ičega, odnosno ne uspiju da se naplate.

RTV ATLAS

U najgoroj su situaciji, reklo bi se, povjerioci i zaposleni RTV Atlas u kojoj je stečaj uveden 1. marta 2017. godine. Prema dokumentaciji u koju su Dnevne novine imale uvid koristeći razne izvore, potraživanja u slučaju Atlas televizije, u kojoj je stečaj uveden 1. marta 2017. godine, iznose 3.650.587 eura, od čega na potraživanja bivših radnika otpada oko 800.000 eura. Podsjetimo, stečaj u Radio-televiziji Atlas otvoren je na predlog Agencije za elektronske medije. U tom trenutku, RTV Atlas bila je u blokadi za iznos od 899.824,77 eura. Nakon otvaranja stečajnog postupka urađena je prijava potraživanja i sačinjena je Lista priznatih i osporenih potraživanja, koja još nije usvojena kao konačna. Prema dokumentaciji koju posjeduju i dužnik i povjerioci, priznata su potraživanja u iznosu od 3.421.378,48 eura. S obzirom da RTV Atlas, kao stečajni dužnik nije imala nepokretnu imovinu, dok od pokretne imovine ima samo sedam automobila, jasno je da stečajna masa ne može biti velika i da će mnogi ostati kratkih rukava.

FABRIKA LIPOVO

Stečajni postupak u Fabrici vode „Lipovo“ (Kolašin) otvoren je rješenjem Privrednog suda Crne Gore 12. februara prošle godine i to na predlog

POLITIKA

PETAK, 18. 1. 2019.

NOGORSKI BIZNISMEN

RUG - OD KNEŽEVIĆA Poreske uprave zbog neizmirenih poreskih obaveza. Podsjećamo da je ovo rješenje potvrđeno odlukom Apelacionog suda 3. aprila 2018, te da je Kneževićeva fabrika vode na dan otvaranja stečajnog postupka bila u blokadi zbog 396.764,93 eura duga. Prema informacijama DN, u ovom postupku podnijet je Plan reorganizacije od strane “Atlas investa“, i očekuje se ročište za njegovo razmatranje. U zavisnosti od toga da li će plan biti usvojen, zavisiće i dalji tok postupka. „Ukoliko ne bude došlo do usvajanja plana, postupak će se nastaviti donošenjem

rješenja o bankrotstvu, odnosno pristupiće se prodaji imovine stečajnog dužnika“, kažu izvori DN.

MELJINE

Pored ovih, u decembru ove godine otvoren je i stečajni potupak u kompleksu Meljine. Knežević je, umjesto 119 miliona, uspio da uloži samo tri, ali je zato mimo privatizacionog ugovora, imovinu bolnice založio za milionske kredite. Da li je i u ovom slučaju planirao isti scenario: da se uvede stečaj u bolnici, a da Kneževiću ostane ogromna imovina?

UHODANI SCENARIO

Da ima razloga da se sumnja u ovakav scenario pokazuje primjer fabrike vode Lipovo. Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, između Atlas banke i Fabrike vode “Lipovo” u julu 2017. godine zaključen je Ugovor o prenosu prava svojine kojim je kompletna oprema Fabrike, u vrijednosti od 1.771.386 eura, prenijeta je na Atlas banku. Radi se o tehnološkim linijama, postrojenjima, uređajima za snabdijevanje, svemu onome što je činilo pogon ove fabrike. Dakle, firma na doboš, radnici praznih džepova i bez posla, p ovjerio ci bez mogućnosti da se naplate, a Kneževiću imovina postrojenja. V.Šofranac G.Popović Duško Knežević

ODLUKA VLADE CRNE GORE

Vojni kadeti u Hrvatsku na dodiplomske studije

Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju o zaključivanju Sporazuma između Ministarstva odbrane Crne Gore i Ministarstva odbrane Hrvatske o obrazovanju kadeta Ministarstva odbrane Crne Gore u Republici Hrvatskoj na dodiplomskim studijama „Vojno inženjerstvo”. “Predmet ovog sporazuma je regulisanje međusobnih obaveza i definisanje uslova za obrazovanje jednog kadeta Ministarstva odbrane Crne Gore u Republici Hrvatskoj na dodiplomskim studijama Vojno inženjerstvo Univerziteta u Zagrebu i dva kadeta na integrisanim dodiplomskim i diplomskim studijama Vojno pomorstvo Univerziteta u Splitu”, navodi se u saopštenju. Informacijom o zaključivanju Sporazuma između Ministarstava odbrane Crne Gore i Minstarstva odbrane Hrvatske o obrazovanju kadeta Ministarstva odbrane Crne Gore u Hrvatskoj na diplomskim studijama „Vojno inženjerstvo”, koja je takođe usvojena na sjednici, regulišu se međusobne obaveze i definišu uslovi za obrazovanje jednog kadeta Ministarstva odbrane Crne Gore na diplomskim studijama Vojno inžinjerstvo Univerziteta u Zagrebu. Vlada je usvojila i Informaciju o projektu Dani Crne Gore u Zagrebu (4-15. februara 2019), gdje će promovi-

sati crnogorsku kulturu, turizam i privredu u saradnji sa Evropskim domom u Zagrebu i Informaciju o finansiranju aktivnosti na pripremi učešća Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2020 Dubai za 2019. godinu. Vlada je na sjednici usvojila i Informaciju o planu implementacije preporuka iz Analize medijskog sektora u Crnoj Gori za usklađivanje sa standardima Savjeta Evrope i Evropske unije “Jačanje pravosudne ekspertize o slobodi izražavanja i medija u Jugoistočnoj Evropi 2018” (JUFREX). Ministar kulture Aleksandar Bogdanović je istakao da je analiza koja je sprovedena obuhvatila sve relevantne pravne institute i institucionalne mehanizme na planu zaštite i unaprijeđenja garancija slobode izražavanja. Usvojenim Planom implementacije preporuka iz Analize medijskog sektora definisane su mjere koje su rezultat koordinaci-

je interresorskih aktivnosti koje shodno programu rada, strateškim dokumentima i tematskim oblastima, između ostalog, imaju za cilj: usklađivanje medijskog zakonodavnog okvira sa standardima Savjeta Evrope i Evropske unije, institucionalnu, finansijsku i političku nezavisnost nacionalnog javnog emitera RTCG, podsticanje pluralizma medija osnivanjem Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, transparentnost državnog oglašavanja, garantovanje slobode izražavanja shodno standardima Savjeta Evrope i Evropske unije, garantovanje slobode medija i bezbjednosti novinara, snaženje institucionalne nezavisnosti Agencije za elektronske medije shodno Direktivi o izmjeni Direktive o audio-vizuelnim medijskim uslugama iz oktobra 2018. godine, podsticanje finansijske održivosti samoregulacije i promociju medijske pismenosti. E.H.

OPOZVAN AMBASADOR GORDAN STOJOVIĆ

Vlada je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku da opozove Gordana Stojovića sa dužnosti izvanrednog i opunomoćenog ambasadora

Crne Gore u Urugvaju, Brazilu i Čileu, na nerezidentnoj osnovi, sa prebivalištem u Buenos Ajresu. Odluka je donijeta zbog isteka mandata.

Politika

novaković i đukić ocijenili

Sa sastanka

Bolje povezati Bar i Kolašin

zasijedao predsjednički kolegijum

LP očekuje jaku podršku na izborima u Tuzima Liberalna partija (LP) će na lokalnim izborima nastupiti samostalno ili u koaliciji sa programski srodnim partijama ukoliko to bude u najboljem interesu građana i Odbora LP Tuzi, a odluka o tome će biti donijeta u najskorijem periodu, saopšteno je iz te partije. Oni su kazali da očekuju snažnu podršku na izborima u Tuzima. Na sjednici predsjedničkog kolegijuma u proširenom sa-

PETAK, 18. 1. 2019.

stavu, koji je zasijedao u cilju priprema za lokalne izbore u ovoj opštini koji će se održati 3. marta, izabran je i izvršni odbor izbornog štaba. “Liberali na tuške izbore izlaze sa uvjerenjem da će na najboji način predstavljati i štititi interese građana ove opštine kao što su to uvijek i činili i bili velika podrška osnivanju samostalne lokalne samouprave i napretku malesijskog kraja”, navode iz LP. R.P.

Nastavljajući susrete sa grupama birača i strankama kojima je lokalna politika na prvom mjestu, delegacija Biram Bar sastala se juče sa grupom birača “Šule i Mikan sa građanima za Kolašin” iz tog grada. Sastanak je, prema ocjeni Milana Đukića iz grupe birača “Šule i Mikan sa građanima za Kolašin” i Radomira Novakovića Cakana iz partije Biram Bar, početak dugoročne saradnje na dobrobit građana Kolašina i Bara, a samim tim i Crne Gore. Predsjednik Skupštine opštine Kolašin Milan Đukić kazao je da Kolašin, kao i Bar, ima visoku građansku svijest. “Svjesni toga, uvijek smo bili oni koji su se zalagali za pomirenje, za smirivanje strasti na lokalnom nivou. Grupe građana predstavljaju moderan evropski politički i organizacioni model. One su najbliže građanima i njihovim interesima jer nijesu opterećene centralizovanim parti-

tokratskim modelom funkcionisanja. Isto ono što radi Biram Bar u svom gradu”, naglasio je Đukić, dodajući da su njima uvijek bili važniji komunalni problemi i potrebe građana Kolašina, nego visoka politika. “To smo godinama dokazivali mi u Kolašinu i izuzetno mi je drago da su takav oblik prepoznali i birači u Baru kada je njih 2.600 ukazalo povjerenje

Biram Bar. Kolašin je, kao i Bar, grad sporta i kulture - i u tim oblastima možemo i moramo ostvariti bolju saradnju. Bar kao grad sa preko 200 sunčanih dana i Kolašin kao skijaški centar, moraju bolje da se organizuju i povežu. Danas prugom, a sjutra i auto – putem”, naveo je Đukić. Novaković je kazao da su takvi sastanci neophodni Crnoj Gori. R.P.

PETAK, 18. 1. 2019.

POLITIKA

PREDSJEDNIK OO SDP KOTOR BRANKO NEDOVIĆ ZA SKALA RADIO

Ukoliko dođe do smjene naših ljudi, više neće biti koalicije

redsjednik OO SDP Kotor Branko Nedović kaže da će ova partija izaći iz vladajuće koalicije u ovom gradu ukoliko počne smjena njihovih kadrova, o čemu su posljednjih mjeseci uveliko priča, i da je takva situacija pritisak na SDP da promijeni neke svoje stavove. Nedović je gostujući u emi- SDP, u ovom tresiji Skala radija kazao da je nutku, nema tu ova partija spremna da ide u snagu. opoziciju, ako za to bude bi“Ako smijene naše ljude, lo potrebe. “Smjene dugo najavljuju. onda više neTo je jedna od mjera da nas ma koalicije. nagovore da odustanemo Problem je što od stava koji smo imali u vemi imamo sazi sa kupovinom Jugopetrola. mo tri odborniU protivnom, biće smijenjeni ka pa ne moženaši kadrovi. Dakle, mi smo mo da pokrenerekli da smo spremni da idemo pitanje skramo u opoziciju i da to uopšte ćenja mandata, nije problem. Mi ne funkcio- a to se jedino monišemo tako da će nam neko že očekivati od zaprijetiti da će smijeniti na- DPS-a. A ja še ljude i da će nas natjerati u opoziciju. Mi smo već nekoliko puta i na državnom i lokalnim nivoima prelazili iz vlasti u opoziciju. Spremni da idemo u opoziciju, odnosno na prijevremene izbore”, kaže Nedović. Na pitanje zašto ne pokrenu incijativu za smjenu predsjednika Opštine Vladimira Jokića ili skraćenje mandata odbornicima, Nedović kaže da Nedović

kažem da oni kalkulišu. Njima u ovom trenutku to ne odgovara”, tvrdi Nedović. On ističe da vladajuća koalicija Demokratskog fronta, Demokrata, SDP-a, GP URA, podržane od odbornika SNP-a, za sada, funkcioniše “sve do momenta dok se zvanično ne skrati mandat Skupštini ili se ne desi neki drugi način prekida rada skupštine koji je predviđen zakonom i statu-

tom”. “Dakle, sve dok postoji skupštinska većina, odnosno 17 odbornika, dok Skupština ima mandat da se sastane, ona funkcioniše. Ako se u međuvremenu desi neka druga većina, onda je pitanje koalicije, odnosno njenog nefunkcionisanja definitivno prisutno”, kazao je Nedović. Ukoliko se desi da nema većine ni sa jedne ni sa jedne, a ni sa druge strane, Nedović ocjenjuje da “ta pat pozicija može da se razriješi tako što će neko ko ima 11 odbornika da pokrene pitanje skraćenja mandata ili pitanje povjerenja predsjedniku opštine”. Iako su iz DPS-a kazali da će pokrenuti inicijativu za opoziv predsjednika SO, Nedović ocjenjuje da “nijesu iskreni u toj izjavi, jer gledaju isključivo uskostranačke interese”. On navodi da onamo gdje SDP vidi da se dešavaju stvari koje nijesu u skladu sa zakonom, oni reaguju. “Ali koalici-

je ne funkcionišu tako da se svađate sa koalicionim partnerima javno na SO i preko medija, nego da sjednete i da razgovarate. Ono što je problem u funkcionisanju ove koalicije i funkcionisanju političkog života u Crnoj Gori je nedostatak demokratske kondicije. Nema spremnosti za uporne i duge razgovore. Dijalog, dijalog, dijalog, kako bi se došlo do rješenja i izašlo iz pat pozicije, nego se zauzimaju busije i pokušava natjerati druga strana da promijeni mišljenje”, smatra Nedović. Upitan da li će, ukoliko dođe do situacije da se pokrene inicijativa za pokretanje povjerenja predsjedniku opštine Vladimiru Jokiću, podržati njega, s obzirom na stav o donošenju njegovih odluka umjesto odbornika. “Politika funkcioniše od situacije do situacije. Pitanje je da li će do takve situacije uopšte doći? Ako pak dođe, mi smo obavezni da sazovemo Opštinski odbor, a pošto se radi o koalicionoj vlasti u Kotoru, onda smo po statutu obavezni da konsultujemo centralu. Tako ključne odluke se ne mogu prepustiti manjem broju ljudi da o njima odlučuju”, kaže predsjednik OO SDP Kotora. R.P.

PREDSJEDNIK RUSIJE BORAVIO U BEOGRADU

MANDIĆ, KNEŽEVIĆ I MILAČIĆ SE SASTALI SA PUTINOM Lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević razgovarali su juče u Beogradu sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Mandić i Knežević su, kako je saopšteno iz DF-a, Putinu prenijeli pozdrave srpskog naroda iz Crne Gore i tom prilikom istakli da ga “većinska Crna Gora doživljava i kao svog predsjednika, kao što su u vrijeme knjaževine i kraljevine Crne Gore ruskog cara doživljavali kao svog”. Putin je zahvalio liderima DF i poželio im sve najbolje,

poručujući da izdrže. “Vi ste pravi heroji”, kazao je Putin liderima Demokratskog fronta, tvrde u ovom političkom savezu. Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić takođe se sastao sa Putinom, a kako je saopšteno iz ove partije, saopštio mu je nužnost osavremenjavanja poljuljanih odnosa između Rusije i Crne Gore zbog duga prema zajedničkim precima i istoriji, ali i prema potomcima. “Milačić je saopštio da je antiruska politika postala jedna

od glavnih odlika crnogorske vlasti i da je nasilno uvlačenje u NATO savez bez referendumske volje naroda, toj antiruskoj histeriji samo dalo pečat. Milačić je istakao da je jedan od ključnih ciljeva Prave Crne Gore upravo osavremenjavanje rusko-crnogorskih odnosa kroz novu eru politike, koju nužno moraju mlada, nova lica čistih biografija”, navode u Pravednoj. Na kraju razgovora, kako su dodali, Milačić je pozvao Putina da posjeti Crnu Goru. R.P.

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.13960 0.88260 123.950 1.13120 75.9004 118.340 7.42730

PETAK, 18. 1. 2019.

au = 1,290.03

monTEnEgro berza

ekonomija PlEmEniTi metali

KursnA lista

Najveći promet CijeNa 0,7800

KoličiNa 1.900

Uskoro nova pravila Montenegroberze

PromjeNa -6,94%

Uz to, član mora imati sistem trgovanja koji je tehnički i funkcionalno usklađen sa brzanskim sistemom trgovanja. Prema pravilima, član berze ne smije da daje savjete, preporuke, izdaje ili distribuira pisane materijale i koristi medije na način koji nanosi ili bi mogao nanijeti štetu interesima ili ugledu berze. Članstvo može prestati na osnovu zahtjeva člana. „Berza može odobriti čla-

Usvojeni dokument obuhvata članstvo na berzi, sukob interesa, tržišta berze, trgovanje finansijskim instrumentima, nadzor, klirning i saldiranje, rješavanje sporova.

nu status market mejkera za jedan ili više finansijskih instrumenata ukoliko ispunjava uslove određene zakonom i podzakonskim aktima“, navodi se u pravilima. Takođe, berza i njeni članovi, kao i članovi organa upravljanja i zaposleni na Berzi, dužni su da u slučaju sukoba svojih interesa sa interesima drugih učesnika na tržištu kapitala i u svrhu održavanja fer, pravičnog i transparentnog tržišta, postupaju na način kojim se štite interesi tržišta kapitala. Berza, kako se navodi, obavlja nadzor trgovine na svim tržištima berze i nad svim finansijskim instrumentima kojima se trguje na tržištima berze. Način rješavanja sporova koji mogu da nastanu u vezi sa poslovanjem na berzi, Odbor direktora Montenegroberze regulisaće posebnim aktima. R.E.

NakoN uspješNe 2018

Marković: NajvažNiji cilj vlade je bolji život građaNa

lada Crne gore sprovela je više od tri četvrtine ili 77,2 odsto Programa rada za 2018. godinu, a odlični rezultati uključuju visok ekonomski rast, znatno smanjenje stope nezaposlenosti, rast stranih investicija i intenzivnu realizaciju razvojnih projekata, ocijenili su članovi Vlade na juče održanoj 105. sjednici kojom je predsjedavao premijer Duško marković.

visoki izNos evropske pomoći zemljama regioNa u 2018.

EBRD u Balkan investirao milijardu Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) investirala je prošle godine zemlje zapadnobalkanskog regiona oko 1,1 milijardu eura, navodi se u izvještaju ove finansijske institucije. Kako su istakli predstavljajući rezultate i planove, svoju predanost Zapadnom Balkanu prošle godine su podržali ulaganjima u 67 projekata. Samo godinu ra-

obim u € 1.482,0000

aG=15.47

izmijeNjeNa pravila trgovaNja akcijama u crNoj gori

Komisija za tržište kapitala dala je saglasnost na nova pravila Montenegroberze, a ona će zvanično početi da važe od 15. februara. Kako se navodi u dokumentu koji je objavljen na internet stranicama Montenegroberze, nova regulativa obuhvata nekoliko cjelina, a između ostalih odnosi se na članstvo na berzi, sukob interesa, tržišta berze, trgovanje finansijskim instrumentima, nadzor, klirning i saldiranje, te rješavanje sporova. Prema njima, status člana berze stiče se u trenutku zaključenja ugovora o članstvu. „Član berze može biti investiciono društvo ili ovlašćena kreditna institucija iz Crne Gore, države članice Evropske unije i treće države, uz uslove propisane Zakonom o tržištu kapitala“, precizira se u dokumentu s pravilima.

Naziv PREN

nije, odnosno 2017, ta podrška stigla je za 57 projekata, za koje su izdvojili nešto više od 700 miliona eura. „Banka je postavila ambiciozne ciljeve i za 2019. godinu, budući da podiže nivo podrške za globalni razvojni program do 2030. godine“, precizirali su iz EBRD. Uz infrasturukturne projekte, oni posebno ističu da su u godini za nama nasta-

vili investiranje u projekte koji treba da izmijene finansijsku klimu, pa je čak 36 odsto sredstava otišlo za takozvanu „zelenu ekonomiju“ čiji je cilj da svojim radom doprinese smanjenju rizika od uticaja na životnu sredinu. Do kraja ove godine, u isti tip projekata uložiće najmanje 40 odsto ukupno odobrenih investicija. R.E.

Usvajajući Informaciju o pripremi Predloga programa rada za ovu godinu, definisani su pristup i prioriteti, a ministarstva su dobila obavezu da pripreme predloge koji će biti razmatrani na nekoj od narednih sjednica. Kako je precizirano, uz obaveze iz evropske agende, prioriteti u 2019. godini su kontinuirane i sveobuhvatne aktivnosti i posvećen rad na nastavku dinamičnog ekonomskog rasta, unapređenju poslovnog ambijenta, prilivu stranih investicija, fiskalnoj stabilnosti, efikasnoj borbi pro-

tiv sive ekonomije, realizaciji projekata iz Kapitalnog budžeta i poboljšanja kvaliteta javnih usluga kao preduslovima za najvažnije ciljeve - otvaranje novih radnih mjesta i povećanje životnog standarda građana. „Nema ništa preče i nema važnijeg cilja od povećanja kvaliteta života građana“, istakao je premijer Marković zaključujući ovu tačku dnevnog reda.

■ niži troškovi poslovanja

Predlogom novog zakona o administrativnim taksama, koji je Vlada juče usvojila, teži se unapređenju uslova za poslovanje i poboljšanje ekonomske aktivnosti. Troškovi poslovanja biće niži posebno za mikro i mala preduzeća, zahvaljujući nižim taksama, manjem broju plaćanja i procedura, kao i nižim troškovima za građane. Konkretnije, doprinosi se poboljšanju uslova poslovanja na lokal-

PETAK, 18. 1. 2019.

Naziv PREN

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

PromjeNa

0,7800

1.900

1.482,0000

-6,94

Naziv PREN

ekonomija gubitnici

CijeNa 0,7800

KoličiNa 1.900

obim u € 1.482,0000

PromjeNa -6,94

8, premijer Najavio prioritete vlade u ovoj godiNi Razmotrili 1.755 tema

Sa 105. sjednice Vlade

Na dobrobit nacionalnih parkova, omogućili smo valorizaciju određenog dijela njihovih dobara u turističke svrhe, svrhe dalje zaštite, raftinga i uživanja u prirodi

nom nivou, kroz jednostavan model naplate, kao i izmirivanja obaveza od strane građana i privrednih subjekata. „Razmotren je Predlog za davanje saglasnosti za izvođenje pripremnih radova za građenje složenog inženjerskog objekta – izgradnja prve faze petlje Smokovac. Vlada je dala Ministarstvu saobraćaja i pomorstva saglasnost za izvođenje potrebnih radova na petlji Smokovac koja, saglasno važećim dokumentima, predstavlja vezu auto-puta Bar – Boljare i Jadransko-jonskog auto-pu-

ta, kao i priključak na postojeću putnu mrežu.

■ dobra nacio-

nalnih parkova

Donijeta je Uredba o načinu, uslovima i vremenu davanja na korišćenje dobara nacionalnih parkova kojom se dodatno uređuju pitanja davanja na korišćenje dobara nacionalnih parkova u pogledu načina, uslova i vremena, a u skladu sa postojećim zakonom o ovim zaštićenim područjima. „Na dobrobit nacionalnih parkova, omogućili smo va-

Za digitalnu infrastrukturu 33 miliona Jedinstvena lista prioritetnih infrastrukturnih projekata zvanično je dopunjena onima iz oblasti digitalne infrastrukture. Prema preporuci Evropske komisije, Nacionalna investiciona komisija je krajem prošle godine uvrstila tri projekta. Prvi je Razvoj infrastrukture

za širokopojasni pristup internetu, kojim će biti pokrivena sva naselja sa više od 100 stanovnika, a procijenjena vrijednosti je 27,5 miliona eura. Data centar organa državne uprave odnosno Državni data centar je drugi projekat, čije će sjedi-

šte biti u nekadašnjoj zgradi Pobjede, a biće uloženo 2,45 miliona eura. Konačno, u širokopojasnu mrežu državnih organa biće uložena tri miliona eura za izradu planske dokumentacije, nabavku opreme i nadzor.

Vlada je dala MinistarstVu saobraćaja i poMorstVa saglasnost za izVođenje potrebnih radoVa na petlji sMokoVac koja, saglasno VažećiM dokuMentiMa, predstaVlja Vezu auto-puta bar – boljare i jadransko-jonskog auto-puta, kao i priključak na postojeću putnu Mrežu lorizaciju određenog dijela njihovih dobara u turističke svrhe, svrhe dalje zaštite, raftinga i uživanja u prirodi“, naveo je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović nakon sjednice Vlade. Precizirani su oni koji će moći da koriste ova prava, vrijeme davanja na korišćenje, postupak javnog poziva i druga značajna pitanja, čime je data mogućnost lokalnoj i biznis zajednici da kroz unapređenje

Programom rada Vlade za 2018. godinu planirane su 303 obaveze, od čega 84 iz nadležnosti Komisije za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i 219 Komisije za ekonomsku politiku i finansijski sistem. Realizovane su 234 obaveze: 41 obaveza praćenja prioritetnih razvojnih projekata, 147 iz tematskog dijela i 46 iz normativnog dijela Programa, dok je nerealizovanih ostalo 69 obaveza. „Pored tema predviđenih Programom, Vlada je u 2018. godini razmotrila 1.755 tema: 42 predloga zakona, jedan nacrt zakona, 63 uredbe, 346 odluka, jednu strategiju, 408 informacija, 120 izvještaja, 15 ugovora odnosno sporazuma, 174 platforme, zatim dala mišljenje ili saglasnost na 13 predloga zakona, tri odluke, 26 inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, sedam amandmana i razmotrila 536 drugih tema iz svoje nadležnosti“, precizira se u usvojenom presjeku stanja realizacije prošlogodišnjeg Programa Vlade. samih nacionalnih parkova mogu nešto i da zarade. Među usvojenim dokumentima je Informacija o realizaciji Ugovora o koncesiji za eksploataciju nemetalične mineralne sirovine, odnosno tehničkograđevinskog kamena iz ležišta „Platac“ u Grblju, s kojom je ujedno prihvaćen i aneks Ugovora za produženje koncesije, koju je do sada imao „Carinvest“ iz Budve. Takođe, usvojena je i Informacija o finansiranju aktivnosti na pripremi učešća Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2020 Dubai za 2019. godinu. K.J.

Poslovne vijesti iz svijeta

eu ograničila uvoz čelika EU će ograničiti uvoz čelika u zemlje Unije, nakon što su vlade zemalja članica podržale zaštitne mjere u vezi sa njegovim uvozom. Predstavnici Evropske komisije (EK) su saopštili da su članice EU podržale plan da se uvedu zaštitne i definitivne mjere koje će početkom februara stupiti na snagu. “To znači da će sav uvezeni čelik da podliježe efektivnom ograničenju do jula 2021. godine. Plan je podržan usljed

zabrinutosti proizvođača iz EU da bi evropska tržišta mogla biti preplavljena proizvodima od čelika koji se više ne izvoze u SAD”, prenose agencije. Plan EK podrazumijeva postavljanje kvota na prosječan nivo uvoza u posljednje tri godine, uz dodatak od pet odsto, a carine od 25 odsto biće uvedene kada se kvote ispune. Glavni izvoznici čelika u EU su Kina, Indija, Rusija, Južna Koreja, Turska i Ukrajina.

Ruska ekonomija 2020. godine peta u svijetu Rusija će naredne godine no smijeniti SAD sa čelne pozipostati peta najveća ekono- cije, a ta smjena na tronu momija na svijetu, a iza nje gla bi se desiti 2020. će ostati Njemačka godine. i Velika Britanija, Pored Kine, među prvih pet navodi se u analizi multinacionalnaći će se SAD, ne banke StanIndija, Japan i Rusija. Od šedard Chartered. U izvještaju koji stog do desetog prikazuje projekcimjesta su NjeIlustracija je svjetske ekonomije mačka, Indonezija, do 2030. godine, banka je Brazil, Turska i Velika procijenila da će Kina vjerovat- Britanija.

BlokiRan pRojekat nukleaRne eneRgije Japanci blokirali projekat vrijedan 28 milijardi dolara Japanska kompanija Hitachi odlučila je da blokira britanski projekat nuklearne energije u vrijednosti od tri biliona jena ili 28 milijardi dolara, saopšteno je u toj kompaniji. U Hitchaiju su kazali da će rezervisati otpis 2,8 milijardi dolara na britanskom tržištu. “Obustava dolazi u vrije-

me kada Hitachijeva nuklearna elektrana Horizon nije uspjela da privuče privatne investitore za svoje planove za izgradnju pogona u Anglesiju, u Velsu. Ta nuklearna elektrana trebalo je da obezbijedi oko šest odsto britanske električne energije”, prenose mediji.

ekonomija

PETAK, 18. 1. 2019.

Značajan priliv stranih direktnih investicija tokom 2018.

Od uloženih 748, u državi ostala 304 miliona eura

Za jedanaest mjeseci 2018. godine, neto priliv stranih direktnih investicija (SDI) bio je 303,64 miliona eura, navodi Centralna banka Crne Gore u novim preliminarnim podacima. U našu zemlju strani finansijeri su za 11 mjeseci uložili čak 747,61 milion eura. No, nastavljen je trend značajnog odliva koji je na kraju novembra iznosio čak 443,97 miliona eura, pa tako i konačni iznos sredstava koja su ostala u Crnoj Gori predstavlja tek 40,61 odsto investicija. Naime, u uporednom periodu tokom 2017. godine, neto priliv je iznosio 390,46 miliona eura. Iako su strani državljani uložili „samo“ 535,02 miliona, odlilo se tek 144,26 miliona eura. Neto priliv za svih 12 mjeseci te godine bio je 484,33 miliona eura. Stranci i dalje imaju najznačajniju ulogu u prilivu SDI, jer su u našu zemlju unijeli 726,84 miliona eura. Dva najveća dijela odnose se na ulaganja u crnogorske kompanije različitih profila - 289,10 miliona eura, te u ne baš tako kvalitetne investicije u vidu interkompanijskog duga, odnosno ulaganja koje ne povećava osnovni kapital od 276,01 milion eura. Za kupovinu nekretnina u Crnoj Gori, strani državljani potrošili su 161,73 miliona eura. Iznos sredstava koja su crnogorski državljani po-

Investiraseiiz „poreskograja“

Iz zemalja koje su prepoznate kao destinacije za mešetarenje, kroz osnivanje offshore kompanija i poreske olakšice, te zagarantovanu anonimnost za one koji žele da utaje porez, najveći su prilivi sa Malte - 19,68 miliona eura, od kojih 8,53 miliona čini interkompanijski dug. Slijede ulaganja sa Britanskih Djevičanskih Ostrva od 16,82 miliona, sa takođe značajnim udjelom interkompanijskog duga od 14,14 miliona eura, i povjerljivim podacima o ulaganjima u crnogorske kompanije i kupovinu nekretnina. Među zemljama sa ulozima većim od tri miliona eura su još Kipar i Panama. Od kiparskih 10,68 miliona, 7,78 miliona eura investirano je u crnogorske firme i banke, dok je sa Paname stiglo 7,52 miliona eura za koje se ne zna da li su uloženi u kompanije, kupovinu nekretina ili interkompanijski dug, jer su ti podaci povjerljivi. vukli u našu zemlju smanjenjem kapitala u stranim bankama i preduzećima, dostigao je 10,22 miliona. Interkompanijski dug, kada je u pitanju domaći kapital, dao je priliv od 9,87 miliona, a prodajom nekretnina u inostranstvu, naši državljani su „vratili“ u zemlju 677.780 eura.

Državljani Italije, sa 113,74 miliona eura, najviše su uložili u Crnu Goru za prvih 11 mjeseci prošle godine, ali skoro polovinu ili 53,49 miliona čini pokrivanje interkompanijskog duga, a 59,13 miliona eura investicije u finansijske i druge kompanije osnovane u našoj zemlji. Sa „samo“ 57,46 miliona eura Mađarska je druga na listi zemalja čiji državljani najviše ulažu u Crnu Goru, a slijede vlasnici pasoša Ruske Federacije sa 56,68 miliona, Turske sa 49,94 miliona i Velike Britanije sa 46 miliona eura. Slijedi Srbija sa 41,62 miliona eura, koja je ovim iznosom daleko ispred ostalih zemalja regiona. Od tog iznosa, 14,4 miliona eura odnosi se na ulaganja u crnogorske kompanije, 12,56 miliona na prodaju nekretnina, 9,42 miliona na interkompanijski dug, a na povraćaj domaćeg kapitala iz te zemlje kroz interkompanijski dug 436.6110 eura. Podaci o iznosima smanjenja kapitala u bankama i preduzećima, te prodaji nekretnina u Srbiji su povjerljivi, odnosno ne mogu biti javni jer se odnose na najviše tri kompanije iz te zemlje. Sa destinacija van liste od 52 odabrane zemlje, investirano je 90,78 miliona eura, a najveći dio - čak 85,94 miliona – predstavljaju ulaganja u ovdašnje banke i kompanije. K.J.

PETAK, 18. 1. 2019.

EKONOMIJA

GLOBALNA PROGNOZA SVJETSKE BANKE PREDSTAVLJENA U JANUARSKOM IZVJEŠTAJU

CRNOGORSKA EKONOMIJA ĆE U 2019. PORASTI ZA 2,8 ODSTO

Svjetska banka (SB) je u novim globalnim prognozama povećala procjenu rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu 0,3 odsto na 2,8 procenata. Rast crnogorskog bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu od 2,5 odsto, SB je prognozirala u junu 2018. “Prognoza rasta za prošlu godinu povišena je na 3,8 odsto, sa ranije prognoziranih 2,8 procenata”, navodi se u ja-

2,5 ODSTO TREBA DA IZNOSI RAST EKONOMIJE 2020. GODINE, PROJEKCIJE SU SVJETSKE BANKE

RAST EKONOMIJE U 2020. GODINI TREBALO DA IZNOSI 2,5 ODSTO, ŠTO JE 0,4 PROCENTNA BODA VIŠE U ODNOSU NA JUNSKU PROGNOZU nuarskom izvještaju SB, prenosi Mina biznis. U toj međunarodnoj finansijskoj instituciji su saopštili da bi rast ekonomije u 2020. godini trebalo da iznosi 2,5 odsto, što je 0,4 procentna boda više u odnosu na junsku prognozu. Crnogorska ekonomija će u 2021. godini, prema zvaničnim prognozama, porasti 2,5 odsto. SB je, u dokumentu pod nazivom Globalne ekonomske perspektive, povodom usporavanja rasta globalne ekonomije kao razloge za to navela povišene trgovinske tenzije i posrtanje međunarodne trgovine. R.E.

PKCG dodjeljuje nagrade Privredna komora (PKCG) raspisala je konkurs za dodjelu nagrada za 2018. godinu, na koji se prijave mogu dostavljati do 8. marta. PKCG je pozvala članice i organe, odbore udruženja, privredne asocijacije, institucije i pojedince daju predloge za nagrade. “Komora će dodijeliti nagrade za uspješno poslovanje, društvenu odgovornost, inovativnost i unapređenje menadžmenta”, kazali su u PKCG. Nagrade će biti dodijeljene na dan Komore, 21. aprila. R.E.

hronika

PETAK, 18. 1. 2019.

održano ročište za ubistvo dječaka u beranama

Psihijatrijsko vještačenje radiće komisija vještaka

Pojašnjenjem mišljenja vještaka psihijatra dr Gordane Konatar i psihologa Nataše Vuković pred vijećem sudije Šefkije Đeševića u Višem sudu u Bijelom Polju, juče je nastavljen glavni glavni pretres Sinanu Imeriju (19), izbjeglici sa Kosova koji se tereti za teško ubistvo trinaestogodišnjeg dječaka. Vještaci su pojasnili mišljenja u vezi činjenice da li je okrivljeni u vrijeme izvršenja krivičnog djela mogao da shvati njegov značaj i upravlja svojim postupcima. Konatar je konstatovala da prilikom pregleda okrivljenog kod njega nije dijagnostikovana trajna ili pri-

vremena duševna bolest, već zaostali duševni razvoj u nivou lake metalne retardiranosti. Tužilac se nije usprotivio predlogu branioca okrivljenog advokata Slobodana Novakovića, te je određeno Imerijevo psihijatrijsko vještačenje od Komisije vještaka medicinskog odbora iz Podgorice, radi utvrđivanja stanja svijesti i volje optuženog u vrijeme izvršenja krivičnog djela te da li je bolovao od neke trajne ili privremene duševne bolesti. Termin za nastavak glavnog pretresa određen je za 19. februar. Prema navodima optužnice, Imeri je 14. oktobra prošle

godine oko 16 časova na lijevoj obali Lima, nedaleko od buvlje pijace u Beranama, nakon kraće prepirke, izudarao po glavi 13-godišnjeg dječaka nakon čega ga je zadavio košuljom i tijelo bacio u rijeku. Obducent dr Dragana Čukić zaključila je, da je smrt kod trinaestogodišnjeg dječaka nastala usljed gušenja, stezanjem omče oko vrata. Dječakov nestanak porodica je prijavila 14. oktobra, a njegovo beživotno nago tijelo nađeno je 16. oktobra oko 11 časova u rijeci, dok je njegova garderoba bila na obali. Okrivljeni je priznao izvršenje krivičnog djela, iznijevši detalje tog zločina. B.Č.

nakon četiri mjeseca bjekstva predao se cetinjanin

Jovanoviću određeno zadržavanje do 72 sata

U Njemačkog uhapšen državljanin Srbije

Njemačka policija je, na osnovu međunarodne potjernice NCB Interpol Podgorica, uhapsila državljanina Srbije Momčila Pecića (64), koji se traži zbog neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet droge, saopšteno je iz Uprave policije. Pecić se traži radi izdržavanja preostale kazne zatvora, a osuđen je na sedam godina i šest mjeseci presudom Višeg suda u Podgorici.

Optuženi Pecić i V.C., su, kako je presuđeno, tokom 2004. godine nabavili i na međunarodnom nivou prokrijumčarili oko 59 kg kokaina (59.013,51 gr). “U međunarodnoj policijskoj akciji, tokom koje je i otkriveno krivično djelo i presretnut tovar sa kokainom, je od početka, u fazi planiranja i realizacije, učestvovala i crnogorska policija”, navode iz policije. N.P.

Mjesto pucnjave

nina u Bajovoj ulici, kada im osumnjičeni Jovanović prišao na nekoliko metara, izašao iz vozila i ispalio više hitaca prema njima, nakon čega je pobjegao. Cetinjska policija je nakon manje od sata znala identitet osumnjičenog, a u vozilu kojim se dovezao Jovanović, pronađeni su i izuzeti tragovi. Jovanović je policiji poznat od ranije i tretira se kao bezbjednosno interesantno lice, a njegov sukob sa Perovićem datira od ranije. Jovanovića je VDT još 2015. godine teretio da je

pokušao da ubije Neđeljka Perovića kada je ispalio pet hitaca, ali ga nijedan nije pogodio. Peroviću je potom u februaru 2017. godine NN osoba bacila eksplozivnu napravu na kuću u cetinjskom naselju Kuće.Meta napada ranije je bio i Jovanović . Na njega je pucano u julu 2013. godine kada mu je maskirani napadač prišao s leđa i sasuo u njega šest metaka, a pogodilo ga je čak pet. Jovanović se kretao ka teretani, a napadač ili više njih pobjegli su nakon paljbe. N.P.

foto: Fos media

po potjernici interpola podgorica

Nakon skoro četiri mjeseca bjekstva juče se Višem državnom tužiocu predao Taso Jovanović, za kojim je bila raspisana potjernica zbog pokušaja ubistva sugrađana Saše Jabučanina i Neđeljka Perovića. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata. Jovanović se tereti da je 5.novembra na Cetinju pucao u Jabučanina i Perovića koji su tom prilikom zadobili teže povrede. Oni su bili na parkingu pored vozila u neposrednoj blizini kuće Jabuča-

PETAK, 18. 1. 2019.

HRONIKA

VIŠI SUD DONIO ODLUKA U SLUČAJU ª DUVANSKI KOMBINATº

Stečajni upravnik i Zetagradnja nijesu oštetili državu Prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici donijetom juče upravnik nekadašnjeg Duvanskog kombinata Veselin Raičević, bivši direktor Zetagradnje Miloš Stojanović i firma Zetagradnja doo Podgorica čiji je predstavnik Blagota Radović oslobođeni su optužbi da su zloupotijebili položaj. Naime, Vijeće sutkinje Ane Vuković našlo je da nijesu krivi za djela koje im je optužnicom specijalne tužiteljke Stojanke Radović stavljeno na teret, a to je da su oštetili državu za 3,4 miliona eura sklapanjem ugovora i aneksa ugovora o kupoprodaji imovine Duvanskog kombinata. Po mišljenju sudije u postupanju Raičevića nije bilo svijesti o preduzimanju radnji u cilju inkriminisanih posljedica kako se to optužbom tvrdi, navedeno je u obrazloženju presude. Takođe, izvršni direktor Zetagradnje Stojanović kao i sama kompanija nijednim svojim činjenjem nijesu pomogli, navodnu, zloupotrebu položaja kojom je SDT teretilo Raičevića.

■ STEČAJNI UPRAVNIK SAVJESNO POSTUPAO

U obrazloženju presude sutkinja Ana Vuković je kazala da je Raičević postupao savjesno i sa pažnjom savjesnog privrednika prilikom prodaje nekretnina Duvanskog kombinata, kao i da je donio odluku o prodaji radi ispunjenja plana reogranizacije. “Upravo da ne bi došlo do bankrota prodajom imovine namirena su potraživanja povjerioca. Sredstva su upotrijebljena i u socijalne svrhe. Kako je ostvaren cilj definisan planom reorganizacije to dovodi do zaključka da je Raičević po-

“Upravo da ne bi došlo do bankrota prodajom imovine namirena su potraživanja povjerioca. Sredstva su upotrijebljena i u socijalne svrhe. Kako je ostvaren cilj definisan planom reorganizacije to dovodi do zaključka da je Raičević postupao ispravno i zakonito

stupao ispravno i zakonito”, navela je sutkinja Vuković. U odnosu na kompaniju Zetagradnja nije ispoštovan kupoprodajni ugovor, podsjetila je Vuković, kojim je bilo predviđeno da se zemljište DKP-a preda nakon 22 mjeseca od uplate prve rate dogovorene cijene od 13 miliona i 216 hiljada eura. “Kako je kupac u planu imao izgradnju zgrada na spornom zemljištu od pro-

davca je tražio da poruši postojeće nekretnine. Obzirom na tešku finansijsku situaciju, stečajni upravnik Raičević je rušenje prepustio kupcu i za ovaj trošak od 700.000 eura umanjio kuporodajnu cijenu”, navodi se u obrazloženju i dodaje da priznavanje ovih troškova kupcu nije bilo u svrhu pribavljanja imovinske koristi o čemu svjedoči zaključak Vlade kojim je stečajnom upravniku Raičeviću odobren ovaj korak. Sutkinja je podsjetila i da je Zetagradnja uplatila dvije rate - 5 miliona i 1,4 miliona eura ali ne i treću ratu, koju je trebalo isplatiti nakon preuzimanja nepokretnosti od DKP. Kako do primopredaje nepokretnosti nije došlo u roku od 22 mjeseca, Zetagradnja nije uplatila treću ratu. “Zetagradnja je iz istog razloga umanjila kupoprodajnu cijenu za iznos kamate od osam odsto na već uplaćene avanse u iznosu od 6,4 miliona eura, a koji se odnose na

vrijeme kašnjenja. Zetagradnja je sa pravom zahtijevala umanjenje kupoprodajne cijene za iznos kamate na već uplaćene avanse zbog nepoštovanja roka primopredaje nekretnine”, navela je Vuković. Prema ocjeni suda, to je razlog zašto nema utemeljenja optužba SDT-a da je Zetagradnja bila dužna da isplati u cjelosti dogovorenu cijenu s obzirom da druga strana, odnosno DKP nije ispunila dogovorenu obavezu. U zaključku obrazloženja sutkinja Vuković je navela da su potraživanja Vlade kao jedinog povjerioca namirena i da DKP-u nije nanijeta šteta. Imovina Duvanskog kombinata je Zetagradnji prodata za 13,2 miliona eura sredinom 2010. godine i trebalo je da im bude predata u posjed do aprila 2012. godine. Zetagradnja je DKP-u od 13,2 miliona avansno isplatila pet miliona eura, ali ih je dala po kamati od osam odsto.

■ ODBRANA OD

POČETKA OČEKIVALA OSLOBAĐAJUĆU PRESUDU

Branilac okrivljenog Stojanovića i okrivljenog pravnog lica Zetagradnje, advokat Velibor Marković naveo je da je od početka postupka bio apsolutno ubijeđen da jedina moguća odluka mora biti oslobađajuća i to u odnosu na sve okrivljene. “Posebno je interesantno i nezamislivo da se ovdje krivično goni kupac neke nekretnine jer je legitimno prirodno pravo svakog kupca da ne mora da da bilo kakvu ponudu, pa može i da da ponudu koja njemu odgovara. Jedino je pravo prodavca da tu ponudu odbije ili ne prihvati na bilo koji način. Međutim, za prihvatanje ponude od prodavca kupac ne može da snosi bilo kakvu odgovornost”, naveo je Marković. Branilac Stojanovića, advokat Antonio Brajović dodao je da je Vlada Crne Gore nesumnjivo donijela zaključak da je država CG iz ugovora sa Zetagradnjom izašla u plusu od nekih 50 miliona eura, zbog čega je, kako je istakao, bilo suludo voditi ovaj postupak. “Nikakvu štetu država nije pretrpjela ovim poslom, već je kao dobar domaćin odradila trgovački odnos i bila u plusu”, naveo je Brajović. Izricanju presude prisustvovao je član Predsjedništva Demokrata Velizar Kaluđerović koji je naveo da je presudu doživljava kao nastavak promovisanje nekažnjivosti i neodgovornosti. “DKP je prodat u nezakonitom i štetnom postupku po cijeni od 13,2 miliona, od kojih je plaćeno 7,2 miliona eura”, dodao je on. Bo.B.

Hronika

PETAK, 18. 1. 2019.

suđenje za pokušaj terorističkog napada na dan izbora 2016.

Radosavljević kažnjen zbog vRijeđanja vještaka Suđenje optuženima za pokušaj terorizma na dan izbora, 16. oktobra 2016. godine, juče je nastavljeno odgovorima vještaka za telekomunikacije Predraga Boljevića, na pitanja advokata Dušana Radosavljevića koji je brojnim pitanjima koji nijesu bili predmet vještačanje pokušao da dovede u pitanje stručnost vještaka. Naime, Boljević nije odgovorio na mnoga pitanja advokata, uz obrazloženje da nisu bila predmet njegove analize, te da ih Radosavljević postavlja isključivo s ciljem odugovlačenja postupka i pokušaja provjere njegova znanja. „Advokat pokušava da me dovede u situaciju da polažem ispit pred njim. Molim vas da to spriječite. Ovako možemo unedogled, njegova pitanja ne vode ničemu“, saopštio je vještak sudu. Za razliku od njega, advokat je juče tvrdio da mu vještak odgovara na pitanja kao što je „odgovarao i Sinđelić“. Nesuglasice između vještaka i advokata kulminirale su pri kraju jučerašnjeg ročišta kada je, na pitanje da li je u nekom pretraživaču koristio world wide web (WWW), Boljević uzvratio pitanjem da li Radosavljević zna šta je WWW. Advokat je zatim uvrijeđeno odgovorio: „Sram Vas bilo, sram Vas bilo“, nakon čega je kažnjen sa 500 eura.

■ PRIPREMIO 150 PITANJA?

Od početka jučerašnjeg ročišta pretpostavio se scenario koji je advokat Radosavljević unaprijed pripremio u cilju diskreditovanja i obesmišljavanja sudskog postupka rekavši da je pripremio 150 pitanja za vještaka. . Upitan da li je odgovorio na svih 12 zadataka iz naredbe za vještačenje, Boljević je kazao da je u okvirima mogućeg odgvorio na sva. “To znači da sam odgovorio na osnovu raspoloživih podataka i mogućnosti zaključivanja na osnovu njih“, kazao je vještak ističući da pitanja advokata „ne vode ničemu“. „Sa aspekta tehnike i tačnosti podataka, ovo nema nikakve veze. Ovo su pitanja radi pitanja“, smatra on.

■ PREVOD NA SRPSKI Boljević je odgovarajući na pitanja advokata kazao da se ne sjeća da li je ulazio u zapisnike kada je ekstrakciju podataka (iz mobilnih telefona) vršio vještak Marko Lakić. Uslijedilo je još beznačajnih pitanja advokata zbog čega je reagovao i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić tražeći od suda da upozori advokata da ne maltretira vještaka. Sutkinja Suzana Mugoša opomenula je Katnića, rekavši mu da ne može da

govori jer mu sud nije dao riječ, a opomenu je dobio i Radosavljević, koji je nezadovoljan odgovorima kazao da je Boljević na pitanja „odgovorio kao i Sinđelić“. Upitan šta su bazne stanice, Boljević je odgovorio da je to „hardver i softver na osnovu koje korisnik ostvaruje komunikaciju u odnosu na mobilnu mrežu“. Izrevoltiran ovim banalnim pitanjem, Boljević je pitao adokata Radosavljevića: „Ja pričam crnogorski, ne znam da li ovo treba da vam se prevede na srpski?“. Zbog ove upadice Boljević je dobio opomenu od suda, nakon čega se on izvinio.

■ PREDAVANJE O MOBILNIM MREŽAMA

Vještak je advokatu pojasnio da svaki operater ima svoju baznu stanicu, te da postoje i zajedničke lokacije. “Sva ova pitanja nisu predmet analize. Ona su moje znanje, koje je neko drugi provjerio. Ovako možemo da idemo unedogled. Advokat pokušava da me dovede u situaciju da polažem ispit pred njim. Molim vas da to spriječite”, poručio je Boljević. Boljević kaže da je u listinzima prikazao sve, bez obzira je li komunikacija ostvarena ili ne. Vještak kaže da se od njega danas traži da drži predavanje o mobilnim mrežama. N.P.

Boljević

Zaštitite vještake od ovakvih napada Povodom brutalnog vrijeđanja i napada na integritet sudskog vještaka, ing. Predraga Boljevića, Udruženje sudskih vještaka Crne Gore najoštrije osuđuje napad na kolegu od strane zastupnika okrivljenih. “Nažalost, nije prvi put da se sudnica kao mjesto od izuzetne važnosti i značaja kako za sudsku vlast tako i za našu državu

i njene građane pretvara u poprište beskrupuloznih napada na naše članove, njihov profesionalni, lični, pa i porodični integritet. Udruženje sudskih vještaka Crne Gore zahtijeva od nadležnih institucija zaštitu naših članova i adekvatnu zakonsku reakciju za aktere ovih nedozvoljenih aktivnosti” ističe se izdruženja.

zaVršeno suđenje za ubistVo bebe u pLaVu

Majka se kaje što je ubila sina

Edina Kastrat

Davanjem završnih riječi pred sudijom Milovanom Spasovićem u Višem sudu u Bijelom Polju, juče je okončan glavni pretres Edini Kastrat (18) iz Plava, zbog krivičnog djela teško ubistvo. Presuda će biti saopštena 21. januara, a zbog zaštite morala stranaka sa glavnog pretresa je isključena javnost. Kastrat se tereti da je svoje muško dijete, staro četiri mjeseca, 29.

juna prošle godine bacila u Plavsku rijeku. Beba je, kako stoji u obdukcionom nalazu, preminula usljed utopljenja. U nalazu vještaka konstatovano je, da je okrivljena u vrijeme izvršenja krivičnog djela bila u stanju smanjene uračunljivosti, ali ne bitno da nije mogla da shvati značaj učinjenog djela. Branilac okrivljene, advokat Milovan Nišavić, zatražio

je od suda da se njegova klijentkinja što blaže kazni. Okrivljena je u cjelosti priznala krivično djelo teško ubistvo djeteta te je prihvatajući završnu riječ svoga branioca izrazila kajanje i žaljenje tim što je uradila. Ona je tokom istrage i na glavnom pretresu saopštila da je sa nevjenčanim suprugom živjela u lošim odnosima, te da je on, navodno, tu-

kao i govorio pogrdne riječi. „Nijesam više mogla da živi sa njim, na takav način, stalno maltretirana, zbog čega sam odlučila da ovo uradim. Prethodno je drugo naše osamnaestomjesečno dijete bilo kod nevjenčanog supruga i njegove rodbine. To mi je sinulo odjednom, dok je sin spavao“, kazala je tokom saslušanja Kastrat, izražavajući kajanje i žaljenje zbog svega što je uradila. B.Č.

DRUŠTVO

PETAK, 18. 1. 2019.

MINISTARSTVO PROSVJETE: ZA DVIJE GODINE VIŠE OD 30 KRIVIČNIH PRIJAVA ZBOG FALSIFIKOVANIH OBRAZOVNIH ISPRAVA

ODBIJENO 100 SUMNJIVIH DIPLOMA

Formirane dvije radne grupe čiji je cilj da pripreme izvještaj o priznatim inostranim diplomama sa analizom postupka priznavanja

Ministarstvo prosvjete je u posljednje dvije godine odbilo priznavanje oko 100 sumnjivih diploma srednjih škola, ali i sa visokoškolskih ustanova, iz razloga što su izdate na nelicenciranim ustanovama, dok se za određen broj obrazovnih isprava sumnjalo i da je riječ o falsifikatu. Takođe, u istom periodu, kako je kazala PR prosvjetnog resora Milica Lekić, podneseno je više od 30 krivičnih prijava.

ZAŠTITITI TRŽIŠTE OD SUMNJIVIH DIPLOMA “U periodu od dvije godine odbijeno je priznavanje preko 60 zahtjeva za priznavanje visokoškolskih diploma. Glavni razlozi su što je isprava izdata na nelicenciranoj ustanovi ili se sumnja na falsifikat. Takođe, odbijeno je priznavanje oko 30 srednjoškolskih diploma. U navedenom periodu je, dakle, odbijeno priznavanje oko 100 diploma srednjih škola i visokoškolskih diploma, dok je podneseno preko 30

SREDNJOŠKOLSKIH DIPLOMA MINISTARSTVO PROSVJETE ODBILO JE DA PRIZNA

sti, ali Ministarstvo prosvjete, kaže Lekić, kao odgovoran resor, stalno radi na unapređenju ove oblasti. Cilj je, dodaje, zaštiti tržište od sumnjivih diploma, ali pritom ne ograničiti mobilnost i ostvarivanje prava na rad i zaposlenje u skladu sa Lisabonskom konvecijom koja se bavi pitanjem priznavanja i Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava.

Radi se analiza predmeta iz ranijih godina u vezi sa strukturom zahtjeva, a što će istovremeno predstavljati osnov za dalje unapređenje modela priznavanja. Podrazumijeva se da se paralelno analiziraju uporedna iskustva

krivičnih prijava”, precizirala je Lekić. Priznavanje diploma se i do sada vršilo na osnovu priznatih i relevantnih međunarodnih akata iz ove obla-

RADI SE ANALI ZA POSTUPKA PRIZNAVANJA “Upravo zato je Ministarstvo formiralo dvije radne grupe čiji je cilj da pripreme izvještaj o priznatim inostra-

Lekić

PROJEKAT FINANSIRAN OD STRANE EVROPSKE UNIJE

Stipendije za 50 romskih učenika Učenici romske populacije, njih 50, u naredne tri godine biće stipendirano, dok će za 12 biti obezbijeđena praksa u nekoj od organizacija, predviđeno je projektom “Povećanje pristupa i učešća romskih

učenika u srednjem obrazovanju i prelasku na tržište rada”, koji finansira Evropska unija (EU). Za sprovođenje projekta zadužena je nevladina orgnizacija “Mladi Romi”,

uz posredstvo organizacije Romski obrazovni fond (REF). Izvršni direktor NVO “Mladi Romi” Samir Jaha, objasnio je da se projektom želi povećati stopa završavanja

srednje škole učenika rosmke i egipćanske (RE) populacije, zapošljavanja onih koji su završili srednju školu, kao i poveća stopa RE učenika koji su nastavili obrazovanje i upisali fakultete.

PETAK, 18. 1. 2019.

DRUŠTVO

Ilustracija

PISA: REZULTATI UČENIKA MORAJU BITI BOLJI ⌦----------------------------------------------------U PERIODU OD DVIJE GODINE ODBIJENO JE PRIZNAVANJE PREKO 60 ZAHTJEVA ZA PRIZNAVANJE VISOKOŠKOLSKIH DIPLOMA. GLAVNI RAZLOZI SU ŠTO JE ISPRAVA IZDATA NA NELICENCIRANOJ USTANOVI ILI SE SUMNJA NA FALSIFIKAT

-----------------------------------------------------⌦ nim obrazovnim ispravama sa analizom postupka priznavanja, i predloži mjere za unapređenje tog postupka. Jedna rada grupa bavi se srednjih obrazovanjem, a druga visokim”, pojašnjava Lekić. Članovi ovih radnih grupa su, pored Ministarstva prosvjete, predstavnici Univerziteta Crne Gore, Centra za građansko obrazovanje, studenata i predstavnici Ministarstva koji rade na poslovima priznavanja. Lekić je kazala da se radi analiza predmeta iz ranijih godina u vezi sa strukturom zahtjeva, a što će istovremeno predstavljati osnov za da-

lje unapređenje modela priznavanja. “Podrazumijeva se da se paralelno analiziraju uporedna iskustva. Dakle, priznavanje diploma je tema kojom se odgovorno i ozbiljno bavimo. Sa jedne strane postupamo prema relevantnim međunarodnim aktima i našim zakonima, ali to ne znači da nećemo tražiti dodatne načine da sistem unaprijedimo”, kazala je ona, dodajući da je riječ o procesu koji zahtijeva uspostavljanje sistema dodatnih kontrola, ali da rade na njemu sa entuzijazmom i uvjerenjem da je ovo pitanje jedan od prioriteta svake ozbiljne države. Bo.P.

60 “Ovo će biti postignuto kroz obezbjeđivanje finansijske podrške za učenike, pružanje mentorstva, kao i kroz povećanje zapošljivosti romskih i egipćanskih učenika nakon završetka srednje škole”, rekao je Jaha. On je kazao da će 12 učenika imati priliku da odrade praksu u nekoj od odabranih organizacija. Budžet projekta za jednu

ZAHTJEVA ZA PRIZNAVANJE VISOKOŠKOLSKIH DIPLOMA ODBIJENO JE ZA DVIJE GODINE školsku godinu iznosi 31,8 hiljada eura. Za školarine je predviđeno 15 hiljada, a za mentorstvo 9,45 hiljade godišnje. Jaha je rekao da je predviđeno objavljivanje javnog poziva za učenike i odabir učenika za školarinu, ako i objavljivanje javnog poziva za selekciju mentora koji će pružati podršku učenicima RE populacije. R.D.

PREKINUTI PRAKSU NEKRITIČKOG UČENJA

Škole u Crnoj Gori moraju promijeniti praksu tradicionalne nastave i učenja koja podrazumijeva samo reporudukciju. To se kao jedna od glavnih preporuka za unapređenje obrazovne politike 2019-2021. godine, navodi u dokumentu koji je Vlada juče usvojila, a tiče se rezultata PISA studije 2015. Kako je navedeno u dokumentu, uprkos značajnom napretku, prosječna postignuća učenika iz Crne Gore moraju bitni povećana. “Tako svi dobijeni nalazi sugerišu da proces nastave i učenja u školama u Crnoj Gori ne smije biti usmjeren ka nekritičkom usvajanju novih znanja, čiji je jedini efekat osposobljavanje učenika da reprodukuju naučeno”, kazali su iz Ministarstva prosvjete. Programom za realizaciju preporuka koji prati izvještaj planirana je i kampanja u vezi sa PISA testiranjem, kako bi se obezbijedilo da učenici koji učestvuju u njemu u potpunosti razumiju njegov značaj. A takav novi pristup, kako se navodi u dokumentu, podrazumijeva “veću zastupljenost raznovrsnih savremenih, aktivnih oblika nastave i učenja, gdje učenici učestvuju u kompleksnim aktivnostima koje od njih zahtijevaju angažovanje viših kognitivnih nivoa, npr. projektno i istraživačko učenje, rad u laboratorijama, kritičko mišljenje, rješavanje pro-

Tako svi dobijeni nalazi sugerišu da proces nastave i učenja u školama u Crnoj Gori ne smije biti usmjeren ka nekritičkom usvajanju novih znanja, čiji je jedini efekat osposobljavanje učenika da reprodukuju naučeno blema, interpretiranje podataka, formulisanje zaključaka, diskutovanje, argumentovanje, timski rad”. Izvještaj je, kako je saopšteno iz Ministarstva, pokazao i veliku pravednost sistema obrazovanja u Crnoj Gori. “Naime, u okviru PISA standarda pravednost obrazovanja se procjenjuje na osnovu razlika u postignućima između različitih grupa učenika – npr. dječaka i djevojčica, učenika koji žive u različitim socio-ekonomskim uslovima, učenika koji žive u gradskim i seoskim sredinama itd. Što su razlike u pogledu postignuća manje, to je pravednost obrazovanja u datoj zemlji veća”, navode oni. Kada je riječ o jednakosti u kontekstu socio-ekonomskih prilika učenika, izvještaj navodi da, za razliku od većine drugih zemalja koje su učestvovale u studiji PISA 2015, u Crnoj Gori je socio-ekonomski status učenika znatno manje povezan s njihovim postignućima – svega pet odsto svih razlika u po-

stignućima može se objasniti na osnovu socio-ekonomskog statusa učenika. Prema ovom indikatoru, Crna Gora spada u red evropskih zemalja u kojima je pravednost značajna. Podsjećamo, na testiranju iz 2015, crnogorski petnaestogodišnjaci bili su na 56. mjestu od 72 zemlje svijeta. Crnogorski đaci su se, kad je u pitanju matematička pismenost, tada našli na 54, jezička 55, i nauka na 62. poziciji. Na osnovu poređenja s nizom zemalja sa sličnom obrazovnom tradicijom, situacija u Crnoj Gori znatno je bolja nego u Makedoniji, gdje između 60 i 70 odsto učenika ne dostiže minimalni nivo funkcionalne pismenosti, a manje od pet odsto učenika uspijeva da dostigne najviše nivoe (od nivoa 4 do nivoa 6). S druge strane, u Crnoj Gori više učenika spada u kategoriju nedovoljno funkcionalno pismenih učenika nego u Sloveniji, gdje je oko 15 odsto učenika u toj kategoriji, ili Poljskoj, gdje je udio takvih učenika između 15 i 20 odsto. “Donošenje ovakvog dokumenta godinu dana prije nego će biti objavljeni rezultati testiranja iz 2018. godine i dvije godine prije narednog ciklusa testiranja, pokazatelj je spremnosti Ministarstva prosvjete da aktivno radi na unapređenju obrazovanja u Crnoj Gori”, dodaju iz resora ministra Damira Šehovića. M.I.

društvo

PETAK, 18. 1. 2019.

ª OKTOIHº : NajvIša prIzNaNja u OblasTI ObrazOvaNja dOdIje

Nagrade nijesu cilj, ali odgov država nađe način da kaže h

Ministar prosvjete Damir Šehović uručio je juče državnu nagradu “Oktoih” za 2018. godinu redovnom profesoru Muzičke akademije sa Cetinja Senadu Gačeviću i profesorici razredne nastave u Osnovnoj školi “Oktoih” Slavici Leković. “Iako nagrade nijesu vaš cilj, odgovorna država nađe način da kaže hvala. Mi smo to, između ostalog, pokušali “Oktoih” nagradom, ali i nagradama iz Fonda za kvalitet i talente”, istakao je Šehović na svečanosti u Vili Gorica. Gačević je kazao da je najveći izazov ulazak u prostoriju u kojoj radi sa studentima, te da je pedagogija posao koji zahtijeva konstantan rad. Njegova koleginica nakon uručenja nagrada je kazala da je prosvjetni

radnik, bio u osnovnoj, srednjoj školi ili na fakultetu, u svom biću najprije pedagog, učitelj.

■ ZNANJE JE MOĆ “Znanje jeste moć, ali je i moć znati ga pružiti drugom. Samo ako ga pravovremeno, stručno i na valjan i ljudski način usmjeravamo, znanje će širiti granice ljudskog duha. Oplemeniće našu misao i graditi sigurne puteve i za učenika, i za zemljoradnika, i za naučnika i za umjetnika. Za svakog ko ne želi da svoju sudbinu prepusti igri slučaja”, kazala je Leković. Nagrade su, poručio je prvi čovjek prosvjetnog resora, izraz zahvalnosti što ljudi poput Lekovićeve i Gačevića zna-

nje čine dostupnim i prijemčivim svakom mladom čovjeku. “Država čiji se dugoročni održivi i stabilni razvoj zasniva na ulaganju u obrazovanje je naša budućnost”, poručio je on. Duh koji prihvata i slavi prošlost, a gleda u budućnost, prosvjetari, naglasio je Šehović, moraju graditi kod djece, jer su ona nadu u sopstveni napredak stavila u njihove ruke. “Čak i onda kada izgleda da imate posla sa manjkom motivacije u učionici, slabljenjem zainteresovanosti, volje ili poznavanja materije, znajte da baš u tim situacijama trebate da budete pokretač, motivator i izvor želje za znanjem”, rekao je Šehović. Prosvjetni radnici, ističe, grade ne samo znalce već i čovjeka.

■ PRIČA O “OKTOIHU” JE PRIČA O ZNANJU, KNJIZI, OBRAZOVANJU...

“Nijeste tu samo da prenesete informaciju već, prije svega, da im usadite želju za znanjem. Nijeste tu da samo očekujete da svaki đak bude disciplinovan u zaokruživanju obrazovanja, već da mu pomognete da se disciplinuje”, kazao je Šehović. Granica davanja nastavnika, odnosno učitelja, smatra on, ne zavisi od minimuma radnog procesa ili trajanja jednog školskog časa i nije motivisano velikim priznanjima. “Oni tako rade jer ne umiju drugačije”, ocijenio je Šehović i dodao da svi u obrazova-

nju moraju učiti čitavog života – učiti o sebi i sopstvenim mogućnostima, željama i slabostima, đacima i njihovim željama, stremljenjima, nesigurnostima i strahovima. “Oktoih” je simbol stremljenja duhovnim vrijednostima, a nagrađeni su pokazali, kazala je predsjednica žirija Zoja Bojanić-Lalović, da tim putem koračaju. Priča o “Oktoihu” je, kako je rekla, priča o znanju, knjizi, obrazovanju, a nagrada je potvrda da se prepoznaju oni koji tu vrstu moći promovišu među mladima. “I pored teškog zadatka žiri je odlučio da nagradu dodijeli onima koji u direktnoj komunikaciji sa mladim ljudima udaraju temelje i dobroj usta-

društvo

PETAK, 18. 1. 2019.

eljena senaDu gačeviću i slavici leković, ŠeHović poručio:

vorna hvala da svoju sudbinu prepusti igri slučaja

Foto:Dejan Lopičić

Znanje jeste moć, ali je i moć znati ga pružiti drugom. Samo ako ga pravovremeno, stručno i na valjan i ljudski način usmjeravamo, znanje će širiti granice ljudskog duha. Oplemeniće našu misao i graditi sigurne puteve i za učenika, i za zemljoradnika, i za naučnika i za umjetnika. Za svakog ko ne želi

Dobitnici “Oktoiha” sa ministrom i članovima žirija

novi i sistemu uopšte”, kazala je Bojanić-Lalović. Nastavnik svojom obrazovnom, ali i vaspitnom funkcijom, dodaje, doprinosi izgradnji pozitivnih stavova kod uče-

nika, pa je za kvalitetnu školu i širu društvenu zajednicu od najveće važnosti kvalitetan nastavnik. Nagrada “Oktoih” je najviše priznanje koje se dodjeljuje

građaninu Crne Gore ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore za ostvarene rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja, učeničkog i studentskog standarda. Odluku

meĐunaroDna naučna konFerencija

Ilustracija

Stigla 184 NaučNa rada iz 50 zeMalja

Ilustracija

zavrŠeTak graDnje Do kraja 2020.

Naučno-tehnološki park zvanično nova institucija Informacija o zaključivanju ugovora o osnivanju „Naučno-tehnološkog parka Crne Gore“ usvojena je na jučerašnjoj sjednici Vlade, čime je i formalno uspostavljena nova institucija, kao centralna u naučnoinovacionom ekosistemu u zemlji. “Naučno-tehnološki park predstavlja fizičku infrastrukturu – kapitalni objekat površine oko 13.000 metara kvadratnih u okviru univerzitetskog kampusa, ali još važnije, infrastrukturu koja će uspostaviti nove veze između privrednih subjekata i univerzite-

o dodjeli nagrade donio je žiri u sastavu: Zoja Bojanić-Lalović - predsjednica, prof. dr Marko Camaj, Mubera Kurpejović, Ljiljana Krivokapić i Mijajlo Đurić. J.V.Đ.

ta”, saopšteno je iz Ministarstva nauke. Namjera Ministarstva nauke je da park bude mjesto na kojem će se inovativni preduzetnici sretati sa naučnicima i studentima, budućim preduzetnicima i investitorima, gdje će se realizovati perspektivne poslovne prilike. Završetak izgradnje, kako ističu, ukoliko administrativne procedure i građevinski radovi budu tekli u skladu sa planom, očekuje se do kraja 2020. godine, a Vlada Crne Gore će obezbijediti sredstva, procijenjena na iznos od 8,4 miliona eura. M.I.

Za Međunarodnu naučnu konferenciju u oblasti sporta koja će se od 4. do 7. aprila održati u Dubrovniku, već su pristigla 184 naučna rada iz 50 zemalja svijeta, što, prema ocjeni organizatora predstavlja do sada rekordnu zainteresovanost naučnika. Konferenciju organizuju Crnogorska sportska akademija, Fakultet za sport i fizičko obrazovanje Univerziteta Crne Gore i 12 partnerskih fakulteta iz zemalja EU i regiona. “Računajući i radove koji su pristigli sa partnerskih fakulteta u Splitu, Zagrebu, Novom Sadu, Sarajevu i Portugaliji, sada imamo rezultate koji ovoj konferenciji daju svjetski ugled, i to na osnovu tri segmenta: broju radova, broju naučnika i broju zemalja iz kojih dolaze radovi”, zaključio je predsjedavajući konferencije prof. dr Duško Bjelica. Naučni radovi na temu “Sport, fizička aktivnost i zdravlje: savremene perspektive” biće predstavljeni na konferenciji i objavljeni u dva službena naučna časopisa Crnogorske sportske akademije i jednom partnerskom časopisu. J.V.Đ.

reagovanje mcp na izjavu zenke

Mitropolija nije dobila poziv od Ministarstva

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava nije Mitropoliji crnogorsko-primorskoj (MCP), ni drugim eparhijama Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori dostavilo poziv da učestvuju u pripremi Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti, saopšteno je iz MCP. Naime, resorni ministar Memhed Zenka naveo je u izjavama za crnogorske medije da SPC nije spremna da sarađuje sa Ministarstvom za ljudska i manjin-

ska prava u pripremi Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti. U reagovanju Mitropolije se navodi da je “Zenka više puta obmanuo javnost, jer Ministarstvo nikada nije uputilo poziv MCP, kao ni drugim eparhijama crkve da učestvuju u pripremi Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti”. MCP je pozvala ministra Mehmeda Zenku da javnosti pruži na uvid dokaz da je takav poziv uputio Mitropoliji i da je odbijen. R.D.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PETAK, 18. 1. 2019.

BAR: PRIPREME ZA GRADNJU VRTIĆA U CENTRU GRA

ČEMPRESI POSJEČEN BARANA PRIVEDENO Sječa čempresa u dvorištu Gimnazije “Niko Rolović” u Baru, na lokaciji gdje je planirana izgradnja vrtića, počela je juče ujutro oko šest sati. Nakon objavljivanja vijesti da je sječa čempresa u toku, u dvorištu barske Gimnazije okupili su se nezadovoljni građani. Policija je morala da interveniše i neke građane koji su pokušali da spriječe sječu drveća je iznijela iz dvorišta. Nakon toga službenici CB Bar priveli su četiri osobe u stanicu policije gdje su dali izjave u svojstvu građana nakon čega su pušteni, navodi cdm.me. Dok je trajalo njihovo saslušanje tridesetak građana, roditelja, prijatelja i rođaka privedenih okupilo se ispred zgrade policije. Među privedenima je bio i jedan učenik Gimnazije, piše jedro.bar. Nakon saslušanja, privedeni su izjavili da su na saslušanje odvedeni zato što su pružali pasivan otpor policijskim Pripadnici službe bezbjednosti juče na spornoj lokaciji službenicima, te da se prema njima u CB Bar postupalo korektno. Radnici su rano juče posjekli tridesetak čempresa. Na budućem gradilištu bile su pojačane policijske snage. Okupli su se i građani koji su pokušali da zaustave sječu čempresa.

■ OSUDA OPOZICIONIH PARTIJA

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Jučerašnji postupak nadležnih osudile su opozicione partije iz barskog parlamenta-Demokrate, Socijalistička narodna partija, Socijaldemokratska partija i URA. Iz Opštinskog odbora Socijalističke narodne partije Bara su saopštili da su svi bili za izgradnju vrtića, ali ne na ovoj lokaciji s obzirom na to da se uništava višedecenijski simbol mladosti Bara, kultno mjesto dvorišta Gimnazije, na kojem su generacije odrastale. Čempresi u dvorištu gimnazije ranije su osuđeni na smrt i jutro je počelo izvršenjem kazne – sječenjem, kazali su iz Opštinskog odbora URA Bar nakon intervencije policije i sječenja stabala čempresa u Baru. Demokratska Crna Gora

smatra nedopustivim postupak policije, ocjenjujući da je nerazumno da građane koji mirno stoje u dvorištu gimnazije i drže stražu kako bi zaštitili drveće, policajci iznose iz dvorišta te škole, a neke i privode. Iz Socijaldemokratske partije su ocijenili da su građani u Baru, ali i Crnoj Gori zgranuti zbog sječe čempresa, ističući da će aktuelna vlasti teško naći podršku za ovaj čin i među najvjernijim pristalicama.

Sječu čempresa osudila je i grupa KANA, ocjenjujući da takvi sramni potezi ne smiju obeshrabriti duh naroda, već ga podstaći na još jaču zaštitu svojih prava i svog okruženja. Kamen temeljac za izgradnju vrtića u Baru, vrijednog oko 2,5 miliona eura, postavljen je 15. oktobra. Toga dana počela su negodovanja srednjoškolaca, a nekoliko dana kasnije i protesti Grupe građana, kako bi se zaustavila sječa

PETAK, 18. 1. 2019.

ni, Četvoro o pa pušteno oko 80 stabala čempresa, koja se nalaze između zgrada gimnazije i osnove škole u samom srcu grada.

■ Izgradnja

Foto: KANA, FB

najavljena prIje pet godIna

Foto: KANA, FB

Posječeni čempresi

Radnici su Rano juče posjekli tRidesetak čempResa. na budućem gRadilištu bile su pojačane policijske snage. okupli su se i gRađani koji su pokušali da zaustave sječu čempResa

Iz Ministarstva prosvjete i opštine Bar je ranije saopšteno da bi pomjeranje vrtića na drugu lokaciju podrazumijevalo potpuno novu proceduru koja može trajati pet, šest i više godina, te da bi tako grad pod Rumijom ostao na duži period bez neophodnih kapaciteta za zbrinjavanje djece predškolskog uzrasta. Procedura izgradnje vrtića, da bi se došlo u ovu fazu, trajala je od 2010. kad su dobijeni urbanističko-tehnički uslovi. Prilikom postavljanja kamena temeljca, koji su postavili ministar prosvjete dr Damir Šehović i predsjednik opštine Bar Dušan Raičević, rečeno je da će savremeni objekt vrtića JPU “Vukosava IvanovićMašanović”, biti jedan od najvećih i najsavremenijih takve vrste u Crnoj Gori. Vrtić, čija gradnja je planirana u centru Bara, između OŠ “Blažo Jokov Orlandić” i Gimnazije, bi trebalo da bude završen u oktobru ove godine, a kapacitet objekta je predviđen za prijem 400 mališana. Njegova je izgradnja najavljena još prije pet godina, a riječ je o objektu koji se prostire na skoro 3000 kvadrata. Prilikom polaganja kamena temeljca Raičević je kazao da je opština Bar još 2009. godine pokrenula inicijativu za izmjenu planske dokumentacije kako bi se stvorili preduslovi za izgradnju objekta u centru grada. Obezbijedila je zemljište i značajna finansijska sredstva usmjerila za izradu projektne dokumentacije. “Danas možemo reći da smo sve nedostatke uklonili i stvorili preduslove za početak njegove izgradnje”, ocijenio je Raičević. Predstavnici građanske Inicijative iz Bara, 20. decembra, podnijeli su tužbu Upravnom sudu kojom traže ukidanje Rješenja Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) kojim je izdata građevinska dozvola za izgradnju vrtića i jaslica. R.C.G.

Kotor: PredsjedniK oPštine stavio PotPis na sPornu faKturu

Vladimir Jokić kupuJe 10 noVih automobila

Kvare se vozila opštine Kotor gotovo svakodnevno, osnovno je tumačenje nabavke 10 novih vozila na čiju je fakturu potpis stavio predjednik opštine Vladimir Jokić. To znači da se stara vozila više ne isplati voziti pa je jeftinije kupiti 10 novih. A nije ni neka cijena. Treba izdvojiti samo 135.710 eura, uplatiti na vrijeme i grad će s ponosom dočekati automobile raznih boja i veličina. Uz novogodišnji okit, biće to još jedna prelijepa priča bajkovitog Kotora koju mu je servirala vladajuća koalicija. Ko zna, kažu neki od odbornika, koji istina to više nijesu u punom kapacitetu, umjesto njih, odluke donosi upravo Jokić, da li će vlast imati priliku da proba nova kola makar do Trojice, jer je rok isporuke 90 dana a ukoliko se ne sastane SO i ne usvoji budžet za ovu godinu do 31. marta, onda se mora na nove izbore, odnosno novim kolima u prinudnu upravu, navodi skalaradio.com. Podsjetimo, da je kotorski predsjednik na početku mandata imao je drugačiji

Foto: Mandic

ada izazvale Protest Građana

crna gora

Sporni Audi; Jokić odnos prema voznom parku kojim je raspolagala opština. Posebno je atakovao na autobobil “audi A6” kojega je želio da se oslobodi po svaku cijenu jer je on, po njegovom vjerovanju, predstavljao kontinuitet sa prethodnom vlašću. Nakon što je izabran za predsjednika opštine, Jokić je krenuo u obećanu akciju prodaje opštinskog automobila A6, uz argument da opštini nije potrebno luksuzno vozilo i da će sredstva dobijena od prodaje biti upotrijebljena za rješavanje socijalnih slučajeva. “Audi A6” je, prema saznanjima Skala radija, pro-

dat izvjesnom biznismenu iz Budve za 20.700 eura. Prestižni automobil za cijenu prosječnog. Interesantno je da ni nevladine organizacije, poput opozicionih partija, nijesu zainteresovane da saznaju kome je Jokić prodao prestižni automobil, da li je opštini uplaćen traženi iznos i šta je sa tim novcem urađeno? Ono što je sigurno, naši građani u stanju socijalne potrebe, od ove transakcije nijesu dobili ni jedan jedini cent. Jokić danas kupuje 10 novih automobila. To radi u situaciji kada ne funkcioniše opštinska Skupština i kada sve odluke donosi sam.

u šavniKu naMeti snijeGa i PreKo Pet Metara

ukoliko zatreba zatražiće pomoć za čišćenje puteva Jako sniježno nevrijeme ovih dana nije zaobišlo ni najmanju sjeveru opštinu Šavnik, što je po riječima potpredsjenika lokalne uprave Vlatka Vukovića, dodatno otežalo čišćenje lokalnih puteva. “Uspijevamo da održimo prohodne lokalne puteve. Trenutno su nam mašine sve na terenu i nadamo se da ćemo do podne imati sve puteve prohodne. U ovom momentu 90 odsto putnih pravaca je prohodno”, kazao je on. Zbog učestalih sniježnih olujnih mećava nijesu prohodni putevi do dva šavnička sela Strug i Malinsko. “Nadam se da ćemo to danas riješiti. Mašine su na terenu i čišćenje nećemo prekidati dok put ne bude pro-

hodan. Imamo par krakova u pojedinim selima što ćemo uskoro otvoriti za saobraćaj”, rekao je Vuković. Visina snijega u centru Šavnika iznosi oko 50 centimetara, dok je u pojedinim selima i preko 90 cm. Vukotić kaže da su, zbog jake sniježne mećave, nameti veći i od pet metara. “Sve to nam otežava i usložnjava radove na čišćenju lokalnih puteva. Na tim mjestima gdje su veliki sniježni nameti jedino može da radi utovarna lopata. Trenutno lokalna uprava i Komunalno preduzeće raspolažu sa dvije utovarne lopate, fapom klinasti nož, traktorom, snjegočistačem i unimagom. Sva mehanizacija je stara i česti su kvarovi, ali uspijevamo da je

održavamo u ispravnom stanju”, rekao je Vukotić. I pored velikog snijega, šavničku opštinu za sada čiste samo nadležne lokalne službe. Vukčević kaže da do sada nijesu imali potrebu da traže pomoć, što ne znači da neće biti potrebno u narednim danima, imajući u vidu da meteorolozi najavljuju nove padavine. “Ukoliko dođe do većih padavina sve puteve ćemo biti prinuđeni da čistimo utovarnim lopatama zbog visine sniježnog pokrivača”, rekao je Vukotić. Najudaljenije selo od centra šavnika je Krnja Jela koje se nalazi i na najvećoj nadmorskoj visini, a gdje visina sniježnog pokrivača dostiže gotovo metar. M.R.

crna gora

PETAK, 18. 1. 2019.

Nikšić: Mjesec daNa represivNih Mjera koMuNalNe policije

Akcijom “trotoAr” očistili glAvne sAobrAćAjnice U akciji “trotoar” Komunalne policije Nikšić od 10. decembra prošle do 10. januara ove godine izdato je 677 prekršajnih naloga. U cilju poboljšanja stanja u oblasti bezbjednosti saobraćaja i podizanja saobraćajne kulture na viši nivo Komunalna policija Nikšić sprovela je akciju “trotoar” tokom koje su kontrolisali i sankcionisali nesavjesne vozače koji su vozila parkirali nepropisno i to na trotoarima, pješačkim prelazima, kolovozu i na mjestima predviđenim za osobe sa invaliditetom. Načelnik Komunalne policije Nikšić Novica Milović kazao je DN da je za mjesec, koliko je akcija trajala, izdato 677 prekršajnih naloga po pitanju Zakona o bezbjednosti saobraćaja, od čega 534 za nepropisno parkiranje na trotoarima.

■ POSTIGNUT CILJ “Zadovoljni smo sprovođenjem akcije i njenim efektom kod građana. Broj nesa-

obavijestimo građane da vjesnih vozača se smanjio. Međutim, imamo još pojećemo nastaviti sa kažnjavadinačnih slučajeva koji će njem nesavjesnih vozača u naravno biti predmet konnarednom periodu”, istakao trole u narednom peje Milović. riodu”, naglasio je U proteklom mjesecu služMilović. b a Ko m u Podaci govonalne polire i da je veći broj sankciocije vršila je nisanih vozai pojačanu kontrolu ča uplatio kaznu u periodu poštovanja od osam dana radnog vrei na taj način mena ugostiiskoristio moteljskih objekata. Izdata su gućnost oslobađaMilović nja jedne trećine ka23 prekršajna nalozne koja je iznosila 33,3 euga za nepoštovanje radnog ra. Milović napominje da će vremena u ukupnom iznoza ostale, važiti proces prisu od 2.300 eura. nudne naplate u punom “Služba Komunalne poiznosu od 50 eura. licije je imala pojačano dežurstvo u danima novogodišnjih i božićnih praznika ■ AKCIJA ZAVRŠEkada su na terenu bile priNA, KONTROLE sutne kako pješačke tako NIJESU i motorizovane patrole sa Milović naglašava da konkretnim zadacima. Žeokončanjem akcije “trotoar” limo da napomenemo da je ne znači da je Komunalna ova služba sačinila 72 zapisnika za izvođenje mupolicija prestala da sankcizike uživo, shodno opštinonišemo nesavjesne vozače. skim odlukama, a vezano “Želimo da upozorimo i

za opštinske takse za izvođenje muzike u ugostiteljskim objektima. Ukupan iznos na osnovu sačinjenih zapisnika iznosi 10.300 eura”, rekao je Milović.

■ KAZNA I ZA ONE KOJI NE ČISTE SNIJEG

Služba Komunalne policije, mjesec prije prvih sniježnih padavina, upoznala je putem flajera, sve privredne subjekte i javne institucije o pravilima postupanja tokom sniježnih padavina. Milović naglašava da su pravila ispoštovana ka-

da je pao prvi snijeg u gradu pod Trebjesom, a da su problem počeli sa narednim snijegom. “Tokom prvog snijega vršili smo kontrolu na terenu i nijesmo imali primjedbe na poštovanje pravila. Međutim, nove padavine donijele su i odstupanja od pravila. Kada smo, prije dva dana, napisali prvu kaznu u centru grada u iznosu od 150 eura za pravno i 20 za odgovorno lice uslijedilo je čišćenje ispred svih poslovnih objekata, posebno u dijelu Trga slobode i ulica koje gravitiraju oko glavnog gradskog trga”, naglasio je Milović M.R.

TivaT: TeNder oTvoreN do 5. februara

Za čišćenje podmorja lučice Kalimanj 200.000 eura Tender za čišćenje podmorja lučice Kalimanj u Tivtu, koji je raspisan 28. decembra prošle godine biće otvoren do 5. februara. Odabrani izvođač radova biće u obavezi da taj posao obavi u roku od 30 dana od dana zaključivanja ugovora. Procijenjena vrijednost radova sa uračunatim PDVom je 200.000 eura, a odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće se u roku od 60 dana od dana javnog otvaranja ponuda. Za rasvjetu i ograđivanje lučice, tokom prošle godine uloženo je 50.000 eura. Radovi, kako se navodi u tenderu, podazumijevaju uklanjanje odnosno čišće-

nje nataloženog materijala podmorja lučice. “Iskopani taložni materijal će se plovnim cjevovo-

dom transportovati na kilometar od marine i odlagati na dubine veće od 10 metara. Čišćenje će se izve-

sti plovnim refulernim bagerom kapaciteta do 1000 m3/h i dubinom kopanja do devet metara. Tokom iskopa moraće se omogućiti da lučica bude u svojoj funkciji uz mala pomjeranja plovnih objekata koji se u njoj nalaze. Kontrolu radova pratiće nadzorni organ postavljen od strane investitora”, stoji u tenderu. Radovi na čišćenju lučice dio su aktivnosti koje su najavljene iz Opštine kako bi Komunalno, koje trenutno održava lučicu i vezove, moglo učestvovati i dobiti koncesije za privredno korišćenje gradske lučice, koja ima deset gatova i 377 vezova, uglavnom za male barke i motorna plovila.

Prema najavi iz Komunalnog, ugovori o zakupu za prvih šest mjeseci ove godine počeće se zaključivati od 21. januara. Cijene vezova se nisu mijenjale od septembra 2017. godine i zavisno od veličine plovila kreću se od 19,50 na mjesečnom nivou za plovila do pet metara dužine, do 46,30 za plovila duža od 12 metara. Raspon cijena zakupa na godišnjem nivou je od 234 do 555,60 eura. Lučica Kalimanj izgrađena je početkom osamdesetih prošlog vijeka za potrebe mještana Tivta, i u njoj je skoro 400 vezova za male barke i brodove do 20 metara dužine. Z.K.

podgorica

PETAK, 18. 1. 2019.

prvo zasijedanje gradske vlade u 2019.

Kapitalni budžet garant intenzivnog razvoja grada

Vuković sa sekretarima sekretarijata

radonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković sastao se juče sa sekretarima sekretarijata Glavnog grada, gdje je razgovarano o učinjenom u drugoj polovini 2018. godine.

Vuković je poručio da je zadovoljan učinjenim, uvjeren da će u ovoj godini biti još bolje. “Vrijeme prilagođavanja na drugačiji sistem rada u okviru aktulene gradske uprave je prošlo i mislim da smo imali dovoljno vremena i prostora da se naviknemo na sve te stvari i sa novim elanom, energijom i punim kapacitetom uđemo u 2019. godinu, koju moramo iskoristiti u punoj mjeri”, kazao je Vuković. On je naglasio da je posebno zadovoljan, između ostalog, usvajanjem nove odluke o organizaciji, u okviru koje su formirana i dva nova sekretarijata – za saobraćaj i preduzetništvo. “U okviru nove odluke pristupili smo i izradi novih pravilnika o sistematizaciji i taj posao je priveden kraju, tako da su se formalnopravno stekli uslovi da ova nova struktura počne sa radom u punom kapacitetu. Ono što je naročito važno, pristupili smo osvježavanju kadrova u jednom dijelu, dali šansu onima koji do sada nijesu bili dio sistema,

stvorili upravu ljudi mlađe generacije, a sve s ciljem da intenziviramo rad gradske uprave i da se približimo na taj način jednoj strukturi ljudi u gradu kojima naše politike do sada nijesu bile u dovoljnoj mjeri bliske”, naglasio je gradonačelnik. On je iskazao zadovoljstvo što je krajem prošle godine usvojen budžet u okviru kojeg je 45 odsto novca planirano za kapitalne investicije, što je, kako kaže, najbolji garant nastavka perioda intenzivnog razvoja grada, prije svega na polju infrastrukture. Vuković ističe da planirani budžet daje dovoljno prostora da unaprijede rad organa na čijem su čelu. Prema njegovim riječima, svi kapitalni projekti se realizuju zadovoljavajućom dinamikom, u skladu sa onim što su bile projekcije. “To se u prvom redu odnosi na izgradnju Jugozapadne obilaznice, zatim Donjogoričkog bulevara, a i na korak smo od potpisivanja ugovora o realizaciji najvažnijeg kapitalnog projekta – Sistema za prečišćavanje ot-

aktivnosti agencije za stanovanje

padnih voda koji će nesumnjivo obilježiti mandat ove gradske uprave”, istakao je Vuković. Prisutni na zasijedanju su istakli činjenicu da su usvo-

Vrijeme prilagođavanja na drugačiji sistem rada u okviru aktulene gradske uprave je prošlo i mislim da smo imali dovoljno vremena i prostora da se naviknemo na sve te stvari i sa novim elanom, energijom i punim kapacitetom uđemo u 2019. godinu

Sanirane posljedice vandalizma

Ekipe Agencije za stanovanje Podgorica prethodnih dana su na više lokacija u gradu sanirale posljedice vandalizma i neodgovornog odnosa pojedinaca prema gradskom mobilijaru i imovini. Oštećenja bulevarskih zaštitnih ograda sanirana su na dvije lokacije, a u narednim danima ekipe će intervenisati na još četiri lokacije. Takođe, ponovo je popravljena polomljena kapija i ograda oko Zlatičke šume, a na dvije lokacije su uklonjeni grafiti neprimjerenog sadržaja i ti radovi će se nastaviti narednih dana.

jena 34 DUP-a i tri studije lokacije, te da su na taj način stvoreni preduslovi za dalji razvoj grada i intenziviranje ekonomske aktivnosti, kao i otvaranje novih radnih mjesta i ublažavanje negativnih posljedica problema nezaposlenosti u Podgorici. “Pokušali smo da se na nešto drugačiji način približimo građanima kroz pokretanje cijelog niza projekata koji do sada nijesu bili u toj mjeri zastupljeni od ozelenjavanja grada, preko obilježavanja Nove godine na drugačiji način i to je sve ukupno uticalo veoma pozitivno na imidž aktuelne gradske uprave”, kazao je Vuković. Na kraju sastanka zaključeno je da su neophodni konkretni rezultati u godini koja je pred nama – veća poreska disciplina, korišćenje potencijala u sklopu

novog Sekretarijata za preduzetništvo u dijelu korišćenja biznis zona, te oživljavanja tog prostora, budući da je prisutno ogromno interesovanje investitora, zatim uspostavljanje više stope komunalnog reda i poretka u gradu, saobraćajnog reda, nova kulturna ponuda, stavljanje u punu funkciju mjesnih zajednica… Na sastanku je razgovarano i o dobroj praksi uvođenja novih socijalnih servisa, te da se očekuje i njen nastavak u narednom periodu. Sastanku su prisustvovali i zamjenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić i zamjenik gradonačelnika Časlav Vešović koji su konstatovali da će uvesti redovnu praksu resornih kolegijuma radi uspostavljanja što bolje koordinacije među organima, preduzećima i ustanovama Glavnog grada.

golubovci: sastanak stajović i janković

Komunalna pojačava Kontrolu privredniKa Na sastanku predsjednice opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci Tanje Stajović sa načelnikom Komunalne policije Glavnog grada Goranom Jankovićem, koji je održan početkom ove sedmice u prostorijama opštine, istaknuta je neophodnost kontrole privrednih subjekata koji obavljaju djelatnost na području opštine Golubovci. “S tim u vezi, apeluje-

mo na građane koji se bave privrednom djelatnošću da u narednim danima sprovedu postupak pribavljanja potrebne dokumentacije, jer će Komunalna policija Glavnog grada intenzivnije vršiti kontrolu svih privrednih subjekata i preduzimati zakonom propisane mjere, a sve u cilju otklanjanja eventualnih nepravilnosti u toj oblasti”, saopštili su iz GO Golubovci.

svijet

PETAK, 18. 1. 2019.

Ruski pRedsjednik juče posjetio sRbiju, nakon RazgovoRa sa vučićem poRučio:

Putin: Zabrinut sam zbog poteza Prištine

z veliku medijsku pompu i nezapamćene mjere bezbjednosti, ruski predsjednik Vladimir Putin doputovao je juče u zvaničnu posjetu Srbiji gdje ga je na aerodromu Nikola Tesla u Beogradu dočekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Prije zvanične konferencije za novinare dvojice predsjednika, Putin je Vučića odlikovao Ordenom Aleksandra Nevskog. Lider Srbije je na ruskom jeziku rekao kako je "za njega i za Srbiju dobijanje ovog ordena velika čast i velika odgovornost u budućem radu na širenju saradnje sa Rusijom“.“ Moja zahvalnost nije po protokolu, ona je duboka i iskrena i ova nagrada ima veliki značaj za mene", rekao je Vučić. „Putin je od najvećeg značaja za Rusiju, on ju je podigao i zaštitio, kao i srpski narod. Srpski narod neće zaboraviti kada je 2015. po naredbi predsjednika Rusija stavila veto na rezoluciju po kojoj Srbi su trebali da budu proglašeni za genocidni narod. Tada je Putin zaštitio istinu i pravdu i zato imamo veliku odgovornost za sve što ćemo raditi u budućnosti.“ Prije obraćanja dvojice lidera objavljeno je kako su ministri dvije države potpisali nekoliko sporazuma iz domena tehnologije, komunikacija, socijalne sigurnosti, socijalne zaštite, razvoja digitalne tehnologije, istra-

živanja i korištenja svemirskog prostora u mirnodopske svrhe, željezničkog saobraćaja, inovacija, skladištenja zemnog gasa, razvojnih investicija…U fokusu dvojice predsjednika bile su, među bilateralnim temama, i aktuelna situacija u regionu, prije svega pitanje Kosova, čiju nezavisnost Rusija ne priznaje i pruža podršku Srbiji u UN-u, međunarodnim organizacijama i institucijama. Uoči Putinovog dolaska, u srijedu veče u Beograd je stigao šef ruske diplomacije Sergej Lavrov. Na aerodromu "Nikola Tesla" dočekao ga je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.

■ Putin: Više da se

Poštuje međunarodno PraVo

Na konferenciji za medije, Putin je naveo kako je u stalnom kontaktu sa liderom Srbije, te kako su vođeni partnerski i konstruktivni razgovori u kojima su razmijenili mišljenja o raznim pitanjima "Kosovske vlasti preduzele su nekoliko pro-

Pored najviših zvaničnika dvije zemlje, ministara i drugih članova delegacija, svečanom ručku, Prisustvovale su i javne ličnosti, PoPut emira kusturice, glumca miloša Bikovića i drugiih. ministar sPoljnih Poslova srBije ivica dačić otPjevao je tokom svečanog ručka dvije ruske Pjesme - kaljinku i rjaBinušku, javila je Prva televizija vokativnih poteza. Rusija u potpunosti dijeli zabrinutost Srbije, potezi kosovskih lidera mogu dovesti do napetosti na Balkanu", rekao je ruski lider. Putin je napomenuo da je stav Rusije po pitanju Kosova jasan – Moskva se zalaže za uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine, ali bazirano na Rezoluciji 1244 SB UN. Istakao je da je Rusija, isto kao i Srbija, zainteresovana da situacija na Balkanu bude stabilna i bezbjedna. "Kosovske vlasti

preduzele su neke provokativne akcije koje su dodatno pogoršale situaciju", rekao je Putin navodeći kao primjer odluku Prištine o formiranju kosovske vojske, što, kako kaže, predstavlja kršenje Rezolucije 1244 . "Ta rezolucija ne dopušta postojanje bilo kakvih oružanih formacija na Kosovu izuzev kontingetna Ujedinjenih nacija. Dijelimo zabrinutost Srbije, jer znamo da takvi potezi vode ka nestabilnosti na Balkanu. Naša podrška će se nastaviti", poručio je Putin. Na pitanje o tome da se često govori o posredovanju Rusije u dijalogu i da li do toga može da dođe, Putin je rekao da je Rusija uvek aktivno učestvovala, ali da je, napomenuo je, EU ta koja je posrednik. "EU je posrednik, ali malo toga postiže", rekao je ruski predsjednik, navodeći da se ne sprovodi ono što je dogovoreno i u tom kontekstu posebno je istakao činjenicu da još nije formirana Zajednica srpskih opština (ZSO). Takođe je podsjetio da je Rezolucijom 1244 predviđeno da određeni broj

srpskih policajaca i graničara može da bude na teritoriji Kosova. "Gdje su oni" upitao je Putin i istakao da svakako mora mnogo više da se poštuje međunarodno pravo. Naveo je da je Rusija spremna da sarađuje sa svima, ali da je važno i da se poštuje međunarodno pravo i da rješenje bude pravedno. Prema njegovim riječima, neka ranije donošena rešenja kao da su imala za cilj da podijele srpski narod. "Treba da ubijedimo naše partnere da ako želimo mir na Balkanu moramo da nađemo kompromis i da ga održimo", poručio je Putin.

■ "Kad smo zajed-

no, tu je i Pobjeda"

Putin je poručio da odnosi Srbije i Rusije nisu od juče i od danas, već da traju vjekovima, da imaju duboke i čvrste korjene, a da dva na-

PETAK, 18. 1. 2019.

svijet

britanska vlada sprema rezervni plan za izlazak iz eU

roda vezuje duhovna bliskost. "Kada smo zajedno, tu je i pobjeda", istakao je Putin parafrazirajući rusku narodnu poslovicu. Ukazao je da se posebno razgovaralo o trgovinskim odnosima i investicijama i istakao da je robna razmjena dvije zemlje dostigla dvije milijarde dolara. Takođe je istakao značaj Međuvladinog komiteta za trgovinu i naučno tehničku saradnju. "Nastavljaju se kontakti između privrednika, poslovnih ljudi, u sferi poljoprivrede. Potencijali za razvoj naše saradnje još više će doći do izražaja posle potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini između Srbije i Evroazijske unije negdje do kraja godine", rekao je Putin. Kao još jednu važnu temu istakao je oblast energetike. On je naveo da su do sada isporuke gasa u Srbiju povećane 20 odsto, a da Gasprom u predstojećem periodu planira da obim isporuke gasa sa 2,3 milijarde kubnih metara gasa podigne na 3,5 milijardi kubnih metara, kao i povećanje kapaciteta podzemnog skladišta Banatski dvor. Radićemo i na unapređenju mreže gasne infrastrukture... Svim tim se jača energetska bezbjednost Srbije i čitavog Balkana", naglasio je Putin. Predsjednik Rusije je naveo da je Gaspromnjeft uložio u NIS tri milijarde dolara, a da planira još 1,4 milijarde dolara i podsjetio da je NIS sada vodeća kompanija u Jugoistočnoj Evropi i da najviše doprinosi budžetu Srbije.

■ Vučić: Srbija

pouzdan partner

Aleksandar Vučić je poručio da je Srbija pouzdan partner Rusiji, te da je tokom raz-

govora sa ruskim predsjednikom postignut visok stepen saglasnosti o svim temama. Predsjednik Srbije dodao je da je sa Putinom razgovarao i o Kosovu i Metohiji, ističući da je Srbija spremna za razgovore i kompromise sa Albancima, ali da neće da pristane na poniženje. "Plašim se da neki ljudi nisu spremni na komromise. Mi ćemo i dalje istrajavati na tome i tražiti ih, ali ponavljam, i to sam rekao Putinu, nikome nećemo dozvoliti da unizi Srbiju", istakao je Vučić. Zahvalio se na podršci Rusije na očuvanju integriteta i nezavisnosti Srbije i istakao da je veoma zadovoljan napretkom saradnje dvije zemlje u svim oblastima. "Nikada nismo potpisali toliko sporazuma, iz gotovo svih sfera, naša trgovinska razmjena je porasla, naši ekonomski odnosi su sve bolji, razgovarali smo o svim poslovima koji su pred nama", istakao je Vučić. Podvukao je i da je trgovinska razmjena Srbije i Rusije iz godine u godinu sve veća, a ekonomski odnosi sve bolji. "Dugo smo razgovarali danas, i u četiri oka, u užem i širem formatu, o svim poslovima koji su pred nama", rekao je predsjednik Srbije. Veliki broj građana iz cijele Srbije okupio se sinoć u Beogradu u znak podrške predsjednicima Rusije i Srbije. Načelnik Policijske uprave za Grad Beograd Milan Stanić kaže da se, prema procenama policije, kod Hrama okupilo između 120.000 i 125.000 građana. Načelnik uprave saobraćajne policije Nebojša Arsov rekao je da je u glavni grad Srbije stiglo 1.200 autobusa iz unutrašnjosti. Kod okupljenih se može videti i transparent na kome piše: "Jedan od 300 miliona".

Plan B za Bregzit pred poslanicima 29. januara

Britanski parlament će se na sjednici 29. januara izjašnjavati o “planu” koji će za proces izlaska te zemlje iz Evropske unije predložiti premijerka Tereza Mej. Premijerka Mej će u ponedjeljak predati parlamentu nacrt “plana B” za Bregzit, a poslanici najviše zakonodavne institucije Velike Britanije će konačnu odluku donijeti glasanjem najavljenom za 29. januar, tvrdi Anadolija. Britanski parlament je u utorak odbio da

FOTO PRIČA

odobri tekst sporazuma koji je vlada te zemlje o Bregzitu postigla s evropskim liderima. Šefica vlade Mej je potom “preživjela” glasanje o nepovjerenju vladi, a trenutno održava susrete s liderima opozicije i u ponedjeljak će parlamentu predstaviti rezervni vladin plan o Bregzitu. Istovremeno, istraživanje YuGov poll pokazalo je je da bi, ako bi u Velikoj Britaniji ponovo bio organizovan referendum o izlasku iz EU, 56 odsto građana

glasalo za ostanak u evropskom bloku, što je najveći procenat još od izjašnjavanja o Bregzitu 2016. godine. Rezultati ankete, koju je naručila kampanja koja se zalaže za novi referendum, pokazuju da bi za izlazak iz EU bilo 44 odsto, kada se ne uzmu u obzir oni koji ne bi glasali ili ne znaju kako bi se odlučili, prenijeo je Rojters. Istraživanje, u kom je učestvovalo 1.070 punoljetnih građana, sprovedeno je 16. januara.

Više od petoro ljudi izgubilo je život u sniježnoj oluji koja je pogodila djelove Kalifornije, a u planinskoj oblasti Sijera Nevade napadalo je više od metar i po snijega, saopštili su američki zvaničnici. Još padavina očekuje se tokom vikenda, posebno u Stjenovitim planinama i američkom Srednjem zapadu, prenijela je agencija AP. Od utorka je na snazi naredba o evakuaciji u nekim djelovima Los Anđelesa i Santa Barbare, zbog straha da bi obilne padavine mogle da izazovu odrone u područjima koja su prošle godine bila zahvaćena požarima.

svijet

PETAK, 18. 1. 2019.

izvještaj izraelskog instituta za nacionalnu bezbjednost

Zašto IZrael mora da napadne Iran ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 06.02.2019. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama hotela „Bianca“ na adresi Mirka Vešovića bb, Kolašin. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Vlahović Veljka koje su upisane u listu nepokretnosti br. 222 KO Vlahovići i Bulatovići, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to: - Katastarska parcela broj 2597, plan 13, skica 100, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 6. klase površine 20927 m2, - Katastarska parcela broj 2991, plan 14, skica 840, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište površine 283 m2, porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 22 m2 i pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 15 m2, - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 2991, u osnovi površine 22 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor površine 15 m2 i PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja nestambeni prostor površine 10 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na prvoj prodaji iznosi 44.620,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Vlahović Veljka na dan 08.11.2018. godine iznosi 18.220,80 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 05.02.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

Na osnovu članova 14 stav 3 i 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“ br. 75/18), Sekretarijat za komunalnostambene poslove i zaštitu životne sredine, OPŠTINE BAR

OBAVJEŠTAVA ZAINTERESOVANU JAVNOST Preduzecu D.O.O »Trojan« iz Bara, donijeto Rješenje broj: 14353/18-UPI-242 od 10.01.2019 godine, kojim je utvrdjeno da je za projekat fabrike za proizvodnju betona na katastarskoj parceli 1898 KO Zaljevo na povrsini od 3,706 m2 na jugoistočnoj strani brda Volujica u naselju Zaljevo, potrebna procjena uticaja na životnu sredinu. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za fabrike za proizvodnju betona, utvrđeno je da će se izradom Elaborate o procjeni uticaja na životnu sredinu predvidjeti negativan uticaj projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku izgradnje, funkcionisanja kao i u slučaju akcidenata. D.O.O »Trojan« iz Bara je dao da shodno odredbama člana 17. Zakona o procjeni uticaja, podnese nadležnom organu zahtjev za davanje saglasnosti na Elaboat, najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema Rješenja o potrebi procjene uticaja. Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom Administratoru Opštine Bar u roku od 15 dana od dana prijema ovog obavještenja o izdavanju Rješenja ili objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekata. Žalba se ulaže preko ovog Sekretarijata.

Izrael će možda morati da napadne Iran, kako bi zaustavio iransko vojno utvrđivanje u Siriji, zaključak je izvještaja izraelskog Instituta za nacionalnu bezbjednost - INSS u Tel Avivu, koji je predstavljen u predsjedničkoj rezidenciji u Jerusalimu. Institut povezan s Univerzitetom iz Tel Aviva razmatrao je čitav niz scenarija u izvještaju prema kome je najozbiljnija prijetnja s kojom se suočava Izrael u ovoj godini rat na sjeveru, u koji bi bili umiješani Iran, Hezbolah i Sirija. “Većina frontova s kojima je Izrael suočen su vrlo osjetljivi: Sirija, Liban i Pojas Gaze. Na sva tri postoji potencijal za eskalaciju širokog sukoba i opšteg rata, i to u isto vrijeme”, navodi se u izvještaju, u kojem su lista prijetnji Izraelu i preporuke kako da se odgovori Iranu, libanskom pokretu Hezbolah i palestinskom Hamasu. Sukob na sjeveru, prema svoj prilici, prelio bi se i na jug i Izrael bi se našao u situaciji da se bori i protiv Hamasa. Na listi prijetnji je i iranski nuklearni program. Situacija u Pojasu Gaze je procijenjena kao najmanja prijetnja Izraelu, ali se navodi kako je hitnije pozabavi-

ti se s njom, jer bi mogla da eskalira u neposrednoj budućnosti. U dokumentu se spominje i izmjena politike SAD prema iranskom nuklearnom programu i odluka predsjednika Donalda Trampa da zauzme oštriji stav od svog prethodnika Baraka Obame, ali se dodaje kako Vašington nije spreman da uđe u vojni sukob sa Teheranom. Spominje se, takođe, nedavna Trampova odluka da povuče vojsku iz Sirije, kako bi se istaklo da će Izrael možda morati da krene sam i napadne Iran. Što se tiče Hamasa, Institut procjenjuje da Izrael mora da pripremi operativni plan kako bi zadao smrtni udarac toj organizaciji, a bez namjere da ponovo okupira Pojas Gaze. Takođe se ocjenjuje kako u tri rata na toj palestinskoj teritoriji u posljednjoj deceniji vojnom krilu Hama-

Što se tiče Hamasa, Institut procjenjuje da Izrael mora da pripremi operativni plan kako bi zadao smrtni udarac toj organizaciji, a bez namjere da ponovo okupira Pojas Gaze. sa nije zadat ozbiljan udarac i kako su izgledi za još jedan vojni sukob na jugu sa Hamasom “izuzetno visoki”. Za širi izraelsko-palestinski sukob je navedeno kako je to “bio i ostao fundamentalni problem Izraela u odnosima sa susjedima u regionu i sa međunarodnom zajednicom”. Konstatuje se kako je inicijativa Trampove vlade za takozvani sporazum vijeka, izraelsko-palestinski mirovni plan, odložena i kako će jaz između SAD i Palestinaca otežavati obnovu procesa. Ipak, “SAD i pragmatični sunitski arapski svijet će očekivati potez Izraela da se obnovi povjerenje u izraelske dobre namjere”, navodi se u izvještaju.

PETAK, 18. 1. 2019.

KULTURA

52. IZDANJE HERCEGNOVSKOG ZIMSKOG SALONA

Savremene tendencije na polju umjetnosti u regionu Sa prošlogodišnjeg izdanja

U novoj zbirci kolumni Vedrana Rudan piše o muškarcima, ženama, a prije svega o svojim najdražim krvopijama – o djeci. U svom prepoznatljivom stilu i na duhovit način, autorka nas suočava sa mnogobrojnim problemima koje nosi život u „krugu porodice“. Da li su sitna dječica samo budući krupni gadovi? Zašto smo zadovoljni kad od njih dobijemo još manje od ono malo što smo očekivali? I gdje je granica između bezuslovne ljubavi i doživotne robije? Ovo su samo neka od pitanja koja postavlja Vedrana Rudan u svojoj novoj knjizi.

REPERTOAR DANAS 18.1.2019.

FILM

SVI ZNAJU 21.00h

REŽIJA: Asgar Farhadi MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 19.1.2019.

FILM

DRUGARČINA 19.45 / 22.15 h

REŽIJA: Nil Burger MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

od motom “Paralele” predstavljena su djela domaćih i umjetnika sa teritorije bivše Jugoslavije. Neke od tih akademija su relativno mlade i po prvi put se predstavljaju na Hercegnovskom zimskom salonu Pod motom “Paralele”, ovogodišnja tradicionalna likovna smotra zamišljena je kao sinteza različitih umjetničkih izraza, odnosno autora koji paralelno stvaraju i djeluju na prostorima bivše Jugoslavije posljednjih nekoliko decenija, sa ciljem da prikaže stanje i da se postavi određena paralela savremenih slikarskih tokova na tom prostoru. Po odabiru selektorke ovogodišnjeg Hercegnovskog zimskog salona, sociološkinje kulture i umjetnosti Senke Subotić, 20 autora iz regiona i naše zemlje predstaviće se sa po dva rada, “kojima ukazuju na razvoj savremenih tendencija na polju umjetnosti”. “Isto tako, uočljiv je i uticaj njihovih prethodnika, pa samim tim paralelno njeguju i tradiciju umjetnika prostora s kojeg potiču. Sve te paralele usmjeravaju na sam koncept koji ima za cilj da u tom segmentu uporednog ukaže i na ono zajedničko, ali i različito, a prevashodno na različitost pristupa umjetničkom djelu, kao i materijala koje koriste u svom izrazu”, zapisala je Subotić.

Postavku čine djela domaćih i umjetnika sa akademija sa teritorije bivše Jugoslavije. Neke od tih akademija su relativno mlade i po prvi put se predstavljaju na Hercegnovskom zimskom salonu. Sa Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta iz Mostara, radovima predstaviće se Silva Radić sa dva svoja studenta Ivanom Pavlović i Josipom Ivešićem. Sa Akademije umjetnosti univerziteta u Banja Luci Milan Krajnović predstaviće se sa dva mlada i veoma aktivna umjet-

nika Renatom Rakićem i Borisom Eremićem. Sa beogradske Akademije umjetnosti predstavljaju se Jelena Trajković, Kristina Pirković kao i Milija Belić, redovni profesor na Sorboni i predsjednik odbora Udruženja Salona Noverealnosti (Realites Nouvelles) u Parizu. Među izlagačima su najzastupljeniji umjetnici iz Crne Gore. Miodrag Šćepanović, Peko Nikčević, Zoran Petrušić i Sreten Nikčević su već ranije izlagali na Hercegnovskom zimskom salonu dok se novskoj publici prvi put predstavljaju Elvir Lero Adrović, Ivana Babić, Isidora Dautović, Goran Ćetković, Jelena Đurašković, Miodrag Mišo Vemić i Marija Vemić. S.I.

Belić Milija POLYGONAL NOIR 2017

Poziv filmskim producentima Filmski centar Crne Gore uputio je poziv domaćim producentima da se do 25. januara prijave za učešće u radionici mreže EAVE (European Audovisual Entrepreneurs). Radionica će biti održana od 3. do 7. aprila u Luksemburgu.“EAVE + okuplja 15 producenata tokom četiri dana, kako bi sa stručnjacima iz oblasti filma razgovarali o strukturama producentskih kompanija i praksama upravljanja. U okviru tog grupnog rada, ali i indicidualnih konsultacija, EAVE + radionica će se baviti poslovnom stranom vođenja filmske kompanije”, stoji u pozivu. Detaljne informacije i odgovarajuće formulare zainteresovani mogu naći na sajtu eave. org. R.K.

“Slikarski uranak” izlaže u Perastu Radovi članova NVO „Slikarski uranak“ iz Podgorice izloženi su u galeriji Muzeja grada Perasta i publika ih može pogledati do 10. februara. Kustoskinja postavke je istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica u Muzeju grada Perasta Aleksandra Simeunović. Nevladinu organizaciju „Slikarski uranak“ osnovao je 1993. godine Miloš Uskoković, profesor u penziji, u saradnji sa KPZ CG i ULUCG. „Slikarski uranak“ je međunarodna asocijacija stvaralaca koja ima preko 400 članova svih umjetničkih i naučnih profila. Za proteklih 25 godina priređene su brojne manifestacije, poput umjetničkih kolonija, književnih večeri, izložbi i izleta širom Crne Gore, sa slikarskim i foto seansama, uz gostovanje članova iz regiona i cijelog svijeta. R.K.

KULTURA

PETAK, 18. 1. 2019.

NOVICA VUJOVIĆ O ZBORNIKU RADOVA POSVEĆENOM ISTAKNUTOM KNJIŽEVNIKU

VRHUNSKI Preispitivanje odnosa prema ženskoj djeci ANTOLOGIČAR I TUMAČ NAŠE USMENE KNJIŽEVNOSTI CNP: NA PROGRAMU KOMAD ANE VUKOTIĆ

Predstava “Šćeri moja”, koju je po tekstu Maje Todorović režirala Ana Vukotić, biće izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, večeras sa početkom u 20 časova. “Ova drama nije nikakav feministički pamflet, a moja želja, kao pisca je bila da njom podstaknem i žene i muškarce na razmišljanje i na preispitivanje od-

nosa prema ženskom polu, prije svega ženskoj djeci. To je problem koji je i dalje veoma prisutan u našem društvu, ne samo u Crnoj Gori, nego i globalno, iako se često izbjegava da se o tome govori”, zapisala je Todorović. Uloge tumače Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Danilo Čelebić, Mišo Obradović…

vođenje rezultata rada profesora Kilibarde podrazumijeva striktno korišćenje dostignuća više disciplina, a iz toga će se jasno sagledati njegov doprinos južnoslovenskoj nauci o književnosti i kulturi.

ZAVRŠEN 12. FESTIVAL KUSTENDORF

“ZLATNO JAJE” ZA FILM “ALL INCLUSIVE” “Zlatno jaje” za najbolji film 12. Međunarodnog filmskog festivala “Kustendorf” pripalo je švajcarskom ostvarenju “All Inclusive” Korine Švingruber Ilić. Žiri je nagradio film “All Inclusive” za, kako je obrazloženo, “humor i neočekivan pogled na našu planetu u ovom trenutku”. “Srebrno jaje” otišlo je u ruke Ognjena Petkovića za film “Jesenji valcer” (Srbija/ SAD) za “originalnost svijeta, kvalitet režije i snagu scenarija”, a “Bronzano jaje” dobio je film “Sortiranje” Mikela Storma Glomstajna (Norveška) za “izuzetno efikasnu poruku i jak udarac

koji zadaje našem egu”. Specijalna priznanja dobili su Saša Karanović za film “Kostakurta (Bajka o Satankrajini)” (Republika Srpska) “za kreativni uvid i umjetnikov pogled” i Ilarija Di Karlo za “Božanstveni put” (Njemačka), a pohvaljena je za “koreografiju i estetiku”. Francuski direktor fotografije Mišel Amatje dodijelio je nagradu “Vilko Filač” za najbolju fotografiju Nataliji Pič za ostvarenje “I ja imam nešto za tebe” reditelja Iva Kondefera (Poljska), za “kombinaciju scenografije, rasvjete i intenzivnog pokreta kamere”. R.K.

Međunarodni simpozijum na temu „Novak Kilibarda – književnik, profesor, naučnik“ održan je prije dvije godine na Cetinju i okupio je, osim autora iz naše zemlje, naučne i kulturne radnike iz Hrvatske, Srbije, Ukrajine i Bugarske. Kao rezultat naučnog skupa, Fakultet za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja objavio je istoimeni zbornik, čiji su urednici Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i Novica Vujović. “Novak Kilibarda već više godina penzionisani je univerzitetski profesor. Crnogorska javnost poznaje ga kao pisca, kao vrhunskog profesora, te kao antologičara i tumača usmene književnosti. Poznat je, međutim, našoj javnosti i kao političar, devedesetih godina 20. vijeka predvodnik jedne nacionalističke stranke u čijim je temeljima bilo potiranje najbitnijih elemenata crnogorske tradicije, kulture i jezika. U jednoj tako slojevitoj biografiji nalazi se i podatak da je vrlo odlučno i u za Crnu Goru pre-

lomnome trenutku Kilibarda raskrstio s takvom politikom, demistifikujući sve mehanizme što su ih razni intelektualci, udruženja i institucije uprezali protiv Crne Gore, njene identitetske prepoznatljivosti i samobitnosti“, kaže u razgovoru za Dnevne novine urednik Novica Vujović. Zbornik radova o naučnom i književnom djelu Novaka Kilibarde, ističe Vujović, jedno je u nizu izdanja koje je Fakultet za crnogorski jezik i književnost posvetio najznačajnijim predstavnicima montenegristike. „Vrijedi pažljivo iščitati sve analize objavljene u ovom zborniku. Svođenje rezultata rada profesora Kilibarde podrazumijeva striktno korišćenje dostignuća više disciplina, a iz toga će se jasno sagledati njegov doprinos južnoslovenskoj nauci o književnosti i kulturi. Riječ je, podsjećamo se najvažnijega, o prvoj istoriji naše usmene književnosti čiji je autor profesor Kilibarda. Riječ je takođe o naučniku koji je

Karadžićevim pjesnicima-pjevačima dodijelio status autora“, ističe Vujović. Uz sve ostalo, zasluga koja se ne smije prećutati, dodaje, tiče se Kilibardine težnje da crnogorsku usmenu književnost otrgne iz guslarskoga diskursa. „Pritom, ne mislimo samo na odbranu odrječnika karakterističnog za taj diskurs, već i odbranu od ukupnog načina na koji se u tim provincijalnim, a i dalje vrlo žilavim strukturama južnoslovenskog prostora misli i govori“, precizira naš sagovornik, i dodaje da književno djelo Novana Kilibarde nesumnjivo pripada crnogorskom jeziku.

ZBORNIK RADOVA O NAUČNOM I KNJIŽEVNOM DJELU NOVAKA KILIBARDE JEDNO JE U NIZU IZDANJA KOJE JE FAKULTET ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST POSVETIO NAJZNAČAJNIJIM PREDSTAVNICIMA MONTENEGRISTIKE

PETAK, 18. 1. 2019.

KULTURA

PREDSTAVLJANJE KNJIGE ª BALKANSKI UGAOº

O novom djelu Andrijaševića povodom Dana Biblioteke

Knjiga “Balkanski ugao” autora Živka Andrijaševića biće predstavljena večeras sa početkom u 19 sati, povodom Dana Narodne biblioteke “Radosav Ljumović”. Tim povodom, u programu pored autora učestvuju i direktor biblioteke i urednik izdanja Nebojša Burzanović, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, Mladen Vuklević i Adnan Prekić. Moderatorka programa je Vesna Šoškić. Živko Andrijašević rođen je u Baru 1967. godine. Magistrirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na te-

“Prema svim nivoima jezika, od tvorbenoga aspekta do pitanja sintaksičke prirode, očituje se da književno djelo Novaka Kilibarde pripada inventaru crnogorskoga jezika. I u pogledu leksičke slojevitosti i leksičkih inovacija Kilibardino djelo predstavlja zahvalnu bazu građe. Svojevremeno je tokom dominacije serbokroatistike za crnogorsku književnost rečeno kako je specifična jer je nastala ‘na domaćim izvorima: na dijalektima, na nasljeđu književnog izraza i na razgovornom uzusu’. Taj dio enciklopedijskoga objašnjenja jezika Crnogoraca, dat iz pera jezikoslovca Dalibora Brozovića, može se nesmetano primijeniti na jezik Kilibardine proze”, kaže Vujović. Zbornik otvara pozdravna riječ dekana FCJK Adnana Čirgića, u kojoj je najeksplicitnije iskazana namjera organizatora simpozijuma i izdavača ovoga zbornika. Slijede radovi Milorada Nikčevića, Adnana Čirgića, Ljiljane Pajović-Dujović, Dejana Ajdačića, Sofije KalezićĐuričković, Borislava Jovanovića, Vladimira Vojinovića, Dušice Minjović, Aleksandra Radomana, Vesne Kilibarde, Nikole Popovića, Marijane Terić, Gorana Sekulovića, Alek-

sandra Čogurića, Novice Vujovića, Blagote Erakovića, Božidara Ilijina Miličića i Borislava Cimeše. “Ovim osnovnim podacima o sadržaju knjige što je FCJK posvetio životu i djelu profesora Kilibarde dodaćemo nekoliko napomena o analizama jezičkih stručnjaka. Dosad objavljeni radovi o jeziku književnoga djela Novaka Kilibarde nijesu brojni. Ovdje treba izdvojiti napor Božidara Miličića da sastavi ‘Rječnik književnoga djela Novaka Kilibarde’, takođe u izdanju FCJK. Na planu doprinosa poznavanju jezika književnoga djela našega pisca treba spomenuti i nekoliko priređivača rječnika nepoznatih i manje poznatih riječi, i to Dragoljuba Petrovića, Radoja Jovovića, Irene Kilibarde i Sonje Kilibarda-Danilović. Izrada rječnika manje poznatih riječi štampanoga uz roman ‘Crnogorska hronika. Vremena Mata Glušca’ povjerena je Adnanu Čirgiću. Vidimo da su se na taj način jezikom Kilibardina djela bavila i dvojica danas najboljih poznavalaca crnogorske dijalektologije – Dragoljub Petrović i Adnan Čirgić”, zaključuje Vujović. S.Ičević

me “Nacionalna ideologija Nikole I Petrovića Njegoša 1860 – 1878”, odnosno “ Državna ideologija Crne Gore 1878 – 1918”. Redovni je profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću od 2015. godine. Autor je više od 150 naučnih radova - monografija, članaka, zbornika dokumenata, priloga. Svojim knjigama “Crnogorske teme” i “Nacija s greškom”, započeo je izučavanje istorije ideja i mentaliteta u političkom životu Crne Gore, dok je knjigom “Nacrt za ideologiju jedne vlasti” među prvima u crnogorskoj istoriografiji uka-

zao na upotrebu medija u našoj novijoj političkoj istoriji. Knjigom “Crnogorska crkva 1852-1918” konačno je na osnovu relevantnih istorijskih izvora u istorijskoj nauci razriješio kontroverzno pitanje o položaju i karakteru pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Radovi su mu objavljivani u prestižnim istorijskim časopisima u zemlji i inostranstvu. Učesnik je brojnih domaćih i međunarodnih naučnih skupova, seminara i istraživačkih projekata. Njegove knjige objavljene su na engleskom, ruskom i francuskom jeziku. R.K.

ª KAPITALº U KRALJEVSKOM POZORIŠTU ZETSKI DOM

Materijalizam koji guta čovjeka Predstava “Kapital”, koju je po najvažnijem djelu njemačkog ekonomiste i filozofa Karla Marksa režirao Andraš Urban, biće izvedena u Kraljevskom pozorištu Zetski dom, večeras sa početkom u 19 časova. “Ova knjiga je, kaže ona, najsnažnija literatura koju možemo čitati, knjiga o čudovištu koje će nas progutati. To čudovište se jasno vidi u sceni kada materijalizam guta golog čovjeka, kao i u sceni prvobitne akumulacije kapitala”, zapisala je dramaturškinja Vedrana Božinović. Uloge tumače studenti druge godine Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja Jelena Laban, Jelena Šestović, Stevan Vuko-

vić i Pavle Prelević. Njima se na sceni pridružuju i muzičari Milivoje Pićurić, Jovan Bjelica, Blažo Tatar i Vedran Zeković. Kompozitorka je Irena Popović-Dra-

gović, kostimografkinja Lina Leković, dok su asistenti na projektu Jelena Odalović i Minja Novaković. Autor maski je Marko Petrović Njegoš.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA PRAZNIČNI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

PETAK, 18. 1. 2019.

DRUGI PIŠU

ZAŠTO SU POTREBNI ZAŠTITARI U CRNOGORSKIM OBRAZOVNIM USTANOVAMA?

POSEBNOM OBUKOM PROTIV NASILJA U ŠKOLAMA

Na osnovu istraživanja koje je obavila ustanova za obrazovanje Urban protection training center iz Podgorice, koja se, između ostalog bavi obrazovanjem zaštitara, došlo se do činjenice da je vršnjačko nasilje postalo alarmantno i da je u stalnom porastu. Zato je neophodno da škole u Crnoj Gori reaguju i suzbiju te veoma opasne pojave. Škole to i pokušavaju u granicama svojih mogućnosti, ali su vaspitno-disciplinske mjere očigledno nedovoljne. Zato se mora na tome više raditi posebno zato što agresija djece i mladih može postati osnova za razvoj kriminaliteta. Neophodno je da se u projekat “Zaštitar u školi”, koji je pokrenuo UPTC iz Podgorice uključi i država, odnosno Ministarstvo unutrašnjih poslova I Ministarstvo obrazovanja, kako bi se došlo do željenih rezultata. Ovaj projekat je poznat u mnogim razvijenim državama, a UPTC je pionir u ovom poslu, kada je Crna Gora u pitanju. Projektom Zaštitar u školi Urban protection training center pokreće više konkretnih projektnih aktivnosti. U ovoj obrazovnoj ustanovi planiraju da obave doedukaciju najboljih zaštitara iz više security agencija – program ovakve obuke koncipiraju najveći eksperti iz sfere bezbjedno-

Angažovanjem zaštitara bilo bi u velikoj mjeri zaustavljeno nasilje u školama sti. Teži se kreiranju profila koji po mnogo čemu prevazilazi očekivane osnove zaštitarske profesije. Pred

odabrane će biti postavljen jasno definisan cilj prema kome će se usmjeriti samo oni najspremniji – nosioci

jakih mentalnih sposobnosti, upečatljivih karaktera i sposobni da uspostave odnos zasnovan na zdravom

DEŽURNI OPERATIVNI CENTAR

U UPTC planiraju obučavanje jedinice školskih zaštitara koja će u svakom momentu biti spremna da adekvatno detektuje sve oblike vršnjačkog nasilja i da, pravovremeno, u skladu sa projektnim planom, reaguje i dostavlja izvještaje Centrali i Nastavničkom vijeću. Zapravo, možemo govoriti o formiranom Dežurnom operativnom centru koji će, osim ove eksterne saradnje sa upravama škola, sprovoditi i internu obradu podataka. Samim tim, i posjedovati sopstvenu, zasebno arhiviranu bazu dostupnoj poli-

ciji. Dakle, rad zaštitara bi bio praćen i kontrolisan od strane stručnog lica, rukovodioca ove službe obezbjeđenja. U Urban protection training center kažu da će jedinica školskih zaštitara realizovati i aktivnost preveniranja kroz aspekat bezbjednosti i opšteg društvenog dobra i prosperiteta. Uz punu svjesnost čitavog spleta negativnih lančanih reakcija koje proizilaze iz svih oblika nasilja, nastojaćemo da, kroz različite kreativne edukacije, spriječimo diskriminaciju, omalovažavanje, netr-

peljivost, kao i verbalne konflikte među djecom i omladinom. Jasno ćemo, raznim primjerima iz neposrednog I šireg okruženja dokazati da, i najmanja devijacija ponašanja, može, po principu efekat leptira, ostaviti permanente ožiljke na duševnoj sferi mlade ličnosti. Gubeći potporu za zdrav samorazvoj, mlada osoba će, ne samo izgubiti na kvalitetu kreiranja sopstvenih ciljeva i ambicija, već izgubiti sposobnost da, u daljoj budućnosti, bude zdrav oslonac budućim generacijama.

autoritetu. Školski zaštitar mora biti upućen u savremenu metodologiju rada sa djecom, njihova podrška i oslonac. Ali i onaj čiji se lik i djelovanje apsolutno uvažavaju. U skladu sa okruženjem, zaštitar u školi mora posjedovati fantastičnu moć zapažanja detalja, te razotkrivati eventualno potisnute i neizrečene probleme. A recesivno djelovanje doslovno u potpunosti sankcionisano, odnosno, usmjereno isključivo ka spoljnim prestupnicima i nepozvanim uzurpatorima školskog reda i mira. Svako zaštitarsko lice biće jasno uočljivo dostojanstvenom, specifičnom uniformom koju, osim amblema firme krasi i diskretna profesionalna oprema. Od presudne važnosti biće konstantno aktiviran prenosni sistem video nadzora, kojim će se pribavljati autentični i objektivni dokazni material. Značaj projekta Zaštitar u školi prepoznali su Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo prosvjete koje, ne samo da je dalo podršku za njegovu realizaciju, već direktno otvorilo vrata svih škola, kako bismo što neposrednije prišli problemu i osvarili jedinstvenu komunikaciju sa našom djecom, najznačajnijem elementu i pokretačkom impulsu cjelokupne priče. (Izvor: upa.eu.com)

ZABAVA

PETAK, 18. 1. 2019.

GIBSON U ČAST POKOJNOG MUZIČARA

Gitara s potpisom Krisa Kornela

Kompanija Gibson je predstavila novi model gitare, koji je s potpisom pokojnog Krisa Kornela. Model ES335 je svojevrsno reizdanje prethodnog modela, ali novi sadrži Krisov potpis na glavi. CMO kompanije, Cesar Gueikian, o novom modelu kaže: “Kris Kornel nije bio samo jedan od ikona muzičke scene, on je bio moderni inovator koji je ostavio veliko nasljeđe koje nadmašuje muzičke žanrove i gene-

racije. Čast nam je pustimo u prodaju ovaj ES-355 model u njegovu čast. To je gitara u koju se Kris zaljubio i koja je postala dio njegovog kreativnog izričaja. Kris je bio poseban umjetnik i nadamo se da će ova gitara inspirisati fanove da pronađu svoj zvuk kao što je i Kris radio. U prodaju će biti pušteno samo 250 gitara, a model je predstavljen na koncertu u čast Krisa koji je održan prije dva dana u Los Anđelesu. Fi.J.

BEOGRADSKA MUZIČARKA SANA GARIĆ ZA DN:

ŽIVOT POČINJE U TRIDESETOJ, VRIJEME JE ZA EKSPERIMENTISANJE I ZAOKRETE

⌦ Marija Roganović

eogradska umjetnica Sana Garić objavila je debitantski album “Svet za nas” koji je ocijenjen kao jedan od najuspješnijih na domaćoj i regionalnoj muzičkoj sceni. Za Dnevne novine govorila je o aktuelnoj turneji, novim ekranizacijama i nastupima u Crnoj Gori, za koje kaže da su ljepši ljeti nego zimi. U smiraj 2018. svjetlost dana ugledao je spot “Nešto u nama”. Više o spotu i uopšteno, kako ste zadovoljni godinom za nama? Spot je kroz sliku u potpunosti uspio da dočara snažnu, a suptilnu numeru “Nešto u nama” sa albuma “Svet za nas”. Re-

diteljska palica je pripala Dušanu Jaukoviću, koji je ujedno i direktor fotografije. Za kolor korekciju bio je zadužen Marko Paunović, a za postprodukciju, digitalni kompoziting i kao asistent kamere — Vladan Điri Vasiljević. Što se tiče 2018 - mislim da smo ove go-

dine imali najviše koncerata i nastupa na festivalima širom regiona. Nastupali smo prvi put u Sloveniji (Izola), Šibeniku, Kninu, Sarajevu, Splitu. Svirali smo na INmusic festivalu (Zagreb), koji važi za jedan od najvećih regionalnih festivala, Festivalu muzičkog dokumentarnog filma DKSG, Festivalu uličnih svirača (Novi Sad), Morski ritam života (Herceg Novi), a specijalno nam je drag nastup na Nišville jazz festivalu koji ima dugogodišnju tradiciju. Trenutno ste na turneji. Zašto ste zaobišli Crnu Goru i kada vas možemo očekivati ovdje? Ljetos smo nastupali u Crnoj Gori, u

Herceg Novom, Nikšiću i Podgorci. Ljepše nam je ljeti kod vas, nego zimi, ali mislim da ćemo već u martu svirati ponovo u Podgorici, a u pregovorima su i nastupi na festivalima kao što su Lake i Bedem fest u Nikšiću. Debi album “Svet za nas” od muzičke kritike ocijenjen je kao jedan od najuspješnijih na regionalnoj muzičkoj sceni. Sada, kada su se strasti malo slegle, kakve su vaše impresije? Da li ste očekivali ovako pozitivne kritike? Strasti su se tek rasplamsale. Sviramo muziku koju volimo i u koju vjerujemo. Pored mene (klavijature, vokal) u

PETAK, 18. 1. 2019.

ZABAVA

IRON MAIDEN ILI FUDBAL?

Čileanci pomjeraju finale koncerta Čileanci obožavaju fudbal, ali još više hevi metal legende Iron Maiden. Maideni su u Južnoj Americi mnogo više od običnog benda, više od muzike i imaju gotovo religiozni status. Zbog toga nije nikakvo iznenađenje što je ideja da se pomjeri koncert ove grupe zakazan za 15. oktobar u Santijagu, zbog finala Kupa Libertadores, umalo dovela do nemira. Naime, čelnici COMNEBOL-a, južnoameričke fudbalske federacije, zakazali su fina-

bendu sviraju Miki Ristić (bas) iz sastava Darkwood Dub i Feđa Tom Franklin (bubanj, perkusije) iz sastava Fish in Oil. Mislim da su pjesme sa albuma “Svet za nas” zahvaljujući njima uživo dobile jednu novu, zvučnu dimenziju. U okviru zimske turneje mogu se čuti i nove numere. Kada ćete nas obradovati novitetima? Nove pjesme kao što su na primjer “Gasolina”, “Sve što osećam”, “Tout le monde” uveliko sviramo na koncertima. Vjerovatno ćemo izadavati singl po singl - a tek na kraju sve zaokružiti u nov album.

Na čemu trenutno radite, kada će album i da li će biti zaokreta u žanru? Pošto sam ove godine napunila 27 godina, a kažu da život počinje u 30-oj, mislim da je pravi trenutak za eksperimentisanje i zaokrete. Na novom albumu čiji je radni naziv “Naočari za srce” slušaoci će imati prilike da čuju odgovor na vaše pitanje. Šta vas inspiriše i koga sa regionalne muzičke scene rado slušate/cijenite? Inspirišu me emocije i doživljaji. Pratim šta rade kolege sve vrijeme - ali ne bih nikog da izdvajam. Slušajte dobru muziku i budite dobro.

le Kupa Libertadores za 23. novembar u Santijagu, ali uz pravilo da na tom stadionu 60 dana prije utakmice ne smije da bude nikakvih događaja. Zbog toga je pokrenuta ideja da se pomjeri koncert Iron Maidena, koji je u sklopu turneje ove legendarne grupe, ali fanovi su se oštro usprotivili. Situacija je sada “status kvo”, ali kako tvrde u Čileu, moraće da popusti – fudbal. Sa Maidenima se nije igrati… Fi.J.

zabava

PETAK, 18. 1. 2019.

IDA PRESTER ZA DN O ª KONCERTUº BENDA MAIKA U AVIONU

Leteća svirka šokirala, pa “podigla” zbunjene putnike

Ljudi nijesu mogli da vjeruju kako neko svira nekoliko hiljada kilometara iznad zemlje, a akustični mini-koncert protekao je i uz nevjericu i uz aplauze, prisjeća se Ida

⌦ Danilo Brajković Angažovana hrvatska muzičarka Ida Prester u bogatoj karijeri već je uknjižila sijaset zanimljivih i uspješnih avantura, poput članstva u elektro-pop grupi Lollobrigida i muzičkom projektu Frau Casio, a ne fali joj ni voditeljskog iskustva, učešća na panel konferencijama brojnih festivala... No, za sve postoji prvi put - prije dva dana, na letu avio-prevoznika Air Serbia do Holandije, u čijem je Groningenu sa bendom MAiKA bila jedini predstavnik Srbije na prestižnom Eurosonic festivalu, Prester je sa kolegama postala zvijezda mini-koncerta. Nekoliko hiljada metara iznad zemlje, u saradnji sa avio-prevoznikom, MAiKA je priredila akustičnu svirku, čiji smo dio u prilici da vidimo na zvančnoj Fejsbuk stranici Prester. Harizmatična muzičarka za Dnevne novine prepričava dio nezaboravnog iskustva - prve sekunde izazvale su šok, a onda su putnici postali sastavni dio “letećeg koncerta”.

■ Od nevjerice dO aplauza i pjesme

“To je bilo dosta šokantno i veliko iznenađenje za sve. Nikada nijesam vidjela da neka avio-kompanija to napravi, iako često letim, tako da ništa slično nijesam doživjela sve do prekjuče. Bio je to, dakle, dosta pionirski poduhvat. Ljudi nijesu mogli da vjeruju kako neko svira nekoliko hiljada kilometara iznad zemlje. Ta kompanija nam je partner, sponzor naših letova - ipak nas je sedam u bendu, a uz opremu to nikako nije ma-

Bend MAiKA

To je bilo dosTa šokanTno i veliko iznenađenje za sve. nikada nijesam vidjela da neka avio-kompanija To napravi, iako česTo leTim, Tako da nišTa slično nijesam doživjela sve do prekjuče. bio je To, dakle, dosTa pionirski poduhvaT li trošak. U znak zahvalnosti, odlučili smo da poklonimo putnicima izvođenje dvije pjesme, dakle minikoncert, totalno akustično uživanje, bez opreme, mikrofona, ‘vikali smo’, svirali trubu, harmoniku i bas. Vladala je nevjerica na po-

četku, no na snimcima se vidi i kako se cijeli avion kasnije ‘podigao’, aplaudirali su putnici, pjevali su. Bilo je to zaista divno iskustvo - i njima i nama”, prisjeća se Prester.

■ GrOninGen mOže OtvOriti brOjna vrata

Na Eurosonicu, bend je nastupio kasno sinoć. Svake godine festival posjeti preko 40.000 ljudi, među kojima su i predstavnici vodećih svjetskih festivala, najmoćniji aduti muzičke industrije, a Eurosonic je zaslužan i za karijere mnogih izvođača, među kojima su Franz Ferdinand, Dua Li-

pa, The XX, Years & Years, Rudimental... Prester je ponosna što je bila dio elite, a nada se da će Groningen biti odskočna daska za MAiKU, koja se može pohvaliti debi albumom “Balkannibalism”, objavljenim u aprilu prošle godine. “Ispada da u svim projektima koje radim pronalazim ljude iz čitavog regiona. Super nam je što smo odabrani da predstavljamo boje regiona i cilj nam je bio da se pokažemo u najboljem mogućem svijetlu. Spremni smo otišli, vrlo smo se dugo pripremali, izradili smo i posebne kostime, imali generalnu probu u Novom Sadu. Odradili smo prvo akustični na-

stup u jednom klubu, pred raznim menadžerima, koji su tražili da nas prvo čuju u akustičnoj varijanti, a nakon toga smo, sat iza ponoći, nastupili na mejn stejdžu u Groningenu. Bili su tu svi mogući promoteri, bukeri, ogroman je to evropski festval. Ako je ovo što smo pokazali njima bilo dovoljno energično, zabavno, ako smo potvrdili da ima smisla na nas računati - vjerovatno nam se otvaraju sva vrata buking agencija, raznih evropskih festivala, što nam jeste cilj. Takođe, želimo da prezentujemo balkansku kulturu i muziku u kombinaciji sa energijom i pankom - na engleskom”, zaključuje Prester.

PETAK, 18. 1. 2019.

ZABAVA

HRVATSKA: POZNATI UČESNICI FESTIVALA ZA EUROSONG

ZVIJEZDE ZAOBIŠLE DORU

Od gotovo 170 pjesama, stručni žiri izabrao 16 najboljih - učestvuju Luka Nižetić, Domenika, Jure Brkljača, Lea Mijatović, Roko Blažević... oblik takmičenja za pjesmu koja će nas predstavljati u Evropi. Veoma sam srećna što imamo predivnu pjesmu, sa još ljepšom porukom i baš me raduje što ćemo je predstaviti na Dori. Odmah krećemo na posao i pripreme za nastup, za koji ćemo se potruditi da stvarno bude audio-vizuelno iskustvo na visokom nivou”, poručila je Mijatović. Brkljača, čiji numeru potpisuje prekaljeni kompozitor Miroslav Rus, maštao je odmalena da bude dio Dore. “Ovo priznanje dolazi mi kao motivacija za dalji rad. Rus od početka vjeruje u mene i s nestrpljenjem očekujem nastup u Opatiji. Ne postoji neosvojiva tvrđava, nego loš osvajač”, samouvjeren je Jure.

⌦ Danilo Brajković Hrvatska se juče pridružila Crnoj Gori i Srbiji, pa smo nakon učesnika Montevizije i Beovizije, izbornih takmičenja za Eurosong 2019, saznali i imena pjevača koji će nastupiti 16. februara na Dori u Opatiji i tako pokušati da se domognu karte za veliko takmičenje - pod okriljem hrvatske zastave. Hrvatska radio-televizija saopštila je da je stručni žiri, koji su činili Vanna (hrvatska predstavnica na Eurosongu 2001), Zlatko Turkalj (radijski voditelj), Igor Geržina (producent Jazz orkestra HRT-a), Ante Pecotić (kompozitor i producent), Zlatko Gall (muzički kritičar), Antonija Šola (pjevačica, glumica i kompozitorka) i Željen Klašterka (šef hrvatske evrovizijske delegacije i predsjednik žirija), od gotovo 170 pjesama izabrao 16 najboljih i dvije rezervne, u slučaju da neko od prvobitno izabranih odustane. Među najboljima, po ocjeni žirija, nekoliko je dobro poznatih imena, no činjenica je da nema velikih zvijezda. Tako ćemo na Dori gledati poznata lica, kao što su: Luka Nižetić, Domenika, Jure Brkljača, Lea Mijatović, Lidija Bačić Lille.

■ ŽIRI PODRŽAO MLADOST

Roko Blažević

■ SVI SREĆNI I PONOSNI

“Totalni sam fan Dore i Eurosonga i mislim da je super stvar za hrvatsku muziku što ponovo imamo ovaj

Lea Mijatović

Gelato Sisters

Kada je riječ o grupama, slušaćemo Gelato Sisters, Manntru i 4 tenora. Zani-

16. Jure Brkljača

FEBRUARA OPATIJA ĆE UGOSTITI DORU

mljivo, žiri je prepoznao kvalitet i u numerama novih snaga - Roko Blažević, koji je prije dvije godine trijumfovao u “Pinkovim zvezdicama”, formatu za talentovanu djecu, otpjevaće numeru “The Dream”, koju potpisuje Žak Hudek, nekadašnji predstavnik Hrvatske na Eurosongu. Takođe, čast talentovanih braniće Lorena Bućan - nedavno ju je hrvatska publika gledala u muzičkom takmičenju “Zvijezda”. Rezervno mjesto zauzimaju Tonka i Kim Verson. Podsjetimo, Eurosong je na programu od 14 do 18. maja u Tel Avivu.

ŽIVOT

10 načina

PETAK, 18. 1. 2019.

Kako odbraniti porodicu od negativne energije

“Porodica nije samo važna stvar, ona je sve” – Majkl Džej Foks Svaka porodica je kamen temeljac društva u kojem živimo. Da bismo imali snažno društvo, puno ljubavi, moramo se pobrinuti da ono počne sa porodicom. Ljubav je ono što čuva porodicu jaku i netaknutu. Bez ljubavi, porodica ne može podnijeti testove vremena. Nijedan odnos ne može. To ne znači da se, budući da imate istinsku ljubav, sukobi više ne pojavljuju. Naprotiv, prava ljubav može biti teška, ali nije uslovljena. Porodična ljubav je sigurno utočište bezuslovne ljubavi. Bezuslovna ljubav znači da čak i ako povremeno dođe do svađe i borbe, vaša ljubav koju međusobno osjećate ostaje ista. Što je jača veza ljubavi koju možemo stvoriti unutar porodice, to bolje društvo može-

mo stvoriti. Evo nekoliko načina na koja možete ojačati ljubav svoje porodice. 1. Uključite neki oblik duhovnosti Uključite neki oblik duhovnosti unutar vašeg doma i vaših interakcija. Imajte zajednički ideal koji svi slijedite – pa čak i ako su vaše religije različite. Najbolji ideal za jedinstvo je ljubav. 2. Jedite zajedno Sto za vrijeme ručanja najbolje je mjesto za razmjenu uzbudljivih iskustava. Jedenje zajedno može biti pakao ako su odnosi teški. Međutim, upravo zbog toga je važno jesti zajedno, ono naglašava sva područja na kojima treba raditi, piše Life coach code. 3. Neka se drugi osjećaju voljeno i prihvaćeno Kada stupate u interakciju

sa svojom porodicom, mnogo je važnije dopustiti im da se osjećaju voljeno i da budete ljubazni, nego da budete u pravu, čak i ako ste zaista u pravu i ako oni imaju pogrešno mišljenje. Najvažniji sastojak je ljubav, a ne ko je u pravu. 4. Idite negdje zajedno Zajedničko putovanje, čak i ako je to samo na jedan dan, može vas zbližiti. Ponekad okolina sa kojom ste uvijek u interakciji, potiče loše ponašanje i iritira stare rane. Promjena okruženja može dati drugačiju perspektivu o tome ko su oni. 5. Smijte se zajedno Provedite vrijeme gledajući zabavne videozapise ili filmove. Idite u boskop. Igrajte igre zajedno. Kada se smijete sa nekim, povezujete se na dubljem nivou. A smijeh sa braćom i sestrama može biti vi-

še iscjeljujući nego što možete zamisliti. 6. Postavite jake granice za sebe Da bismo bili otvoreni prema svojoj porodici i slobodno ih voleli, bez da iscrpimo naše energije, važno je imati jake granice. Morate obavijestiti svoju porodicu o važnosti vaših granica. Pokažite poštovanje, povjerenje i iskrenost kako bi oni mogli jednako uzvratiti. 7. Njegujte međusobne odnose Organizujte nedjeljno druženje sa porodicom. Ako to ne možete učiniti jednom nedjeljno, učinite to jednom u dvije nedjelje. Provedite dodatno vrijeme sa svakim članom porodice kako biste se osjećali posebno. Vodite ih na ručak, na piće ili idite u bisokop. Održavajte svoje odnose.

PETAK, 18. 1. 2019.

ŽIVOT

Uključite neki oblik duhovnosti unutar vašeg doma i vaših interakcija. Imajte zajednički ideal koji svi slijedite – pa čak i ako su vaše religije različite. Najbolji ideal za jedinstvo je ljubav

Razgovarajte o stvarima koje su važne često 8. Ne ogovarajte niti čuvajte tajne jedni od drugih Čuvanje tajni unutar vaše porodice i ogovaranje će uništiti vašu porodicu. Tajne i tračevi stvaraju veze, ali u obliku triangulacije, vi se spajate s jednim članom dok koristite drugog člana kao temu razgovora, kao vreću za udaranje. 9. Razgovarajte o stvarima koje su važne Umjesto ispraznih razgovora i tračeva, ili tema koje vas vode u rasprave, govorite o stvarima koje su stvarne. Govorite o svojim osje-

ćanjima, govorite o onome šta vam je zaista važno, za šta osjećate strast. Tome porodica služi. 10. Ne pokušavajte nikoga promijeniti Niko nije savršen. I da, neki članovi porodice mogu funkcionisati sa starim, stvarno zastarjelim operativnim sistemom. Ali nije vaš posao da ih mijenjate niti je njihov posao da vas mijenjaju. Prihvatite jedni druge sa svim svojim manama i pokušajte voljeti ono što jeste. Dom koji je pun ljubavi osjećaju ne samo odrasli nego i bebe.

Kada stupate u interakciju sa svojom porodicom, mnogo je važnije dopustiti im da se osjećaju voljeno i da budete ljubazni, nego da budete u pravu, čak i ako ste zaista u pravu i ako oni imaju pogrešno mišljenje. Najvažniji sastojak je ljubav, a ne ko je u pravu.

ENIGMATIKA

PETAK, 18. 1. 2019.

FOTO UBOD

Život je lijep

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Ostrvo Fišer, Florida

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2443

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 2974 2014-12-04

2013-06-21

4 7

7 1

Puzzle solution:

Daily Sudoku puzzle No. 2445

2013-06-23

9 7

8 2

4 5

5 3

3 4

Medium level

Sudoku puzzle No. 2975 2014-12-05 8

5 1

8 9

www.sudokukingdom.com 2 6 4 1 8 6 2 9 5 3

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

9 4

4 8

PETAK, 18. 1. 2019.

Word Search Puzzle #C449UQ

Amids Amids Anted Anted Apiece Beads Apiece Block Beads Breed Cheer Block Clacks Breed Dearths Depended Cheer Distribute Clacks Eddying Ensure Dearths Erratic Depended

Friendliness Ensure Glands Erratic Guidance Hardwoods Friendliness Ladle Glands Lopes Lowdown Guidance Misty Hardwoods Motored LadlePolka Price Lopes Redoes Roads Lowdown Romps Misty

Distribute

Motored

Eddying

Polka

Satellites Spokes Saved Redoes Scoped Steer Seams Suffixes Roads Shave Romps Simultaneous Trunk Soles Satellites Whack Spate Saved Spokes Yeses Scoped Steer Suffixes Seams Trunk Whack Shave Yeses Simultaneous Price

HOROSKOP OVAN Poboljšanje zarade veoma pozitivno će uticati na vaše raspoloženje. Posao vam danas cvjeta. Niste u dilemi kada su u pitanju emocije i znate tačno šta želite. Ako ste u braku, dobro vam je. Osjetljiv je predio vrata i grla.

BIK Moguće je da ćete biti nezainteresovani za posao i da su vam sada neke druge stvari na pameti. Uzmite slobodan dan. Voljena osoba je spremna da vam se prepusti, a vi ste spremni da joj se posvetite. Problemi s nesvjesticom.

BLIZANCI Nije povoljan dan za posao jer će vaše djelovanje na neki način biti ograničeno. Sada niste u poziciji da bilo šta mijenjate. Očekujete susret sa osobom koja vam se dopada i polako gubite strpljenje. Problemi s nesanicom.

RAK Možete da očekujete sasvim dobar dan kada je u pitanju posao. Generalno, vlada pozitivna atmosfera u vašem kolektivu. Današnji dan vam može donijeti zanimljivo poznanstvo preko prijatelja. Dobro se osjećate.

Soles

Spate REBUS

Poslovne promjene koje slijede za vas bi trebalo da budu prilično dobre. Možete da očekujete napredovanje. Očekuje vas šansa da jasno definišete kuda vodi odnos s osobom sa kojom se viđate. Povedite računa o zubima.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Ko njive parceliše, Vane?

ENIGMATIKA

Možete da očekujete da će danas ići sve i bolje od onoga što ste planirali. Pred vama je povoljan period za poslovne promjene. I dalje niste spremni za početak ozbiljne veze i posvećeni ste sebi. U dobroj ste formi.

VAGA Moguće je da ćete uspjeti da riješite brige koje ste imali i da su vam posao i finansije sada mnogo stabilniji nego prije. Vaša ljubomora će sada izaći na vidjelo. Opterećuju vas brojne sitnice. Čuvajte probavni trakt.

ŠKORPIJA Moguće je da ćete uspjeti da dobijete podršku saradnika ili poslovnog partnera i da ćete realizovati važan posao. Spremni ste da se posvetite voljenoj osobi. Spajaju vas iskrene emocije. Mogući problemi s bubrezima.

STRIJELAC Veliki broj obaveza je pred vama, ali zahvaljujući vašem trudu i umijeću uspjećete sve da iznesete na pravi način. Bilo bi lijepo da partneru predložite neke zajedničke promjene. Povećajte unos vitamina kako biste ojačali imunitet.

JARAC Ne bi trebalo da se brinete zbog posla. Pred vama je dan koji može biti veoma povoljan za ovo polje. Ukoliko ste slobodni, možete da očekujete novo poznanstvo s osobom s kojom ćete imati vezu. Prijaće vam bavljenje sportom.

VODOLIJA Možete da očekujete da ćete uspjeti da stabilizujete situaciju na poslovnom polju. Spremni ste da se posvetite dobrom i iskrenom odnosu sa osobom do koje vam je stalo. Želite ozbiljnu vezu. Povedite računa o bešici.

RIBE Pred vama je povoljan period za kraća putovanja. Danas poslove rješavate brzo i u hodu, bez opterećenja. Spremni ste da otvorenije komunicirate s osobom koja vam se dopada. Problemi s nervnim sistemom.

Film

Sport

38 •TVPROGRAM 06:00 Serija: Istine i laži 07:30 Praktična žena 08:15 60 minuta sa Iris, the best of 09:10 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Čikago u plamenu 13:00 150 minuta 14.30 Serija: Istine i laži 16:00 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris, the best of 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Mamini sinovi 19:00 Žurnal 19:30 100 ljudi, 100 ćudi 21:00 Serija: Istine i laži 22:20 Film: Operacija Dambo 00:00 Noćni žurnal 02:00 Exkluziv

PRVA Serija: Istine i laži, 21.00

10:05 Naučno– obrazovni program 11:00 Vijesti 12:05 Riznica 13:05 Serija: Korak naprijed 14:30 Topshop 14:45 Index 15:30 Dnevnik 1 16:00 Lajmet, vijesti na albanskom 16:30 Serija: Korak naprijed 18:00 Vijesti 18:05 Dokumentarna emisija 18:55 Strani dok. program 19:10 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:00 Živa istina 21:20 Muzički blok 21.45 Mladi inspektor Mors 22.30 Dnevnik 3 23.00 Sportski dnevnik 23.15 Serija: Gomora

RTCG 1 Serija: Korak naprijed, 16.30

10:00 11:20 13:00 13:05 15:10 15:15 15:55 16:00 16:10 16:40 17:05 17:10 18:00 18:30 19:00 21.00 22:15 23:00

Totalni obrt Serija: Anđeli Vijesti Popodne sa Leom Kiš Vijesti Sportisimo Serija: Na granici Vijesti Sportisimo Mr. Kitchen Vijesti Totalni obrt Centralni dnevnik Serija: Anđeli Košarka: Budućnost-Real Madrid Serija: Za mog sina Serija: Na granici Film: Ubica na bijelom konju

NOVA M Sportisimo, 16.10

Informativa

PETAK, 18. 1. 2019.

10:07 Serija: Istanbulska nevjesta 11:20 Serija: Velika porodica 12:00 Vijesti u 12 12:06 Studio Moderna 12:45 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:06 Gastro 14:07 Serija: Velvet 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Velvet 17:50 Serija: Ritam Balkana 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Velika porodica 19:50 Film 22:00 Vijesti u 10 22:13 Meteo centar u 10 22:15 Sport 22:30 Film

VIJESTI Serija: Velvet, 16.55

06:30 VOA – glas Amerike/r 10:00 Film: Heni Kolder 12:00 Vijesti 12:10 Serija: Zlatno srce 12:55 Dječji program: Tomas i drugari, r 13:00 Meteo + Hit dana 14:45 ABS 15:30 Koloseum, sportska emisija 16:00 Serija: Elementarno 17,00 Meteo + Hit dana 17.10 Serija: Degrasi -nova generacija 18:00 Meteo 18:10 Stižu bebe 18:45 Dječije popodne 19.30 Dnevnik 2 20.10 Serija: Elementarno 21:00 Šofrovizija 22.00 Film: Riječi i slika

RTCG 2 Film: 22.00

TVprogram•39

PETAK, 18. 1. 2019.

danas u gradu

TV PrEPOruKa

REPERTOAR BIOSKOPA

PRVA, Čikago u plamenu, 11.15

AKVAMEN 19:15, 21:30 ASTERIX - TAJNA ČAROBNOG NAPITKA 14:30 DRUGARČINA 19.45, 22.15 DRUGI ČIN 19:30 DŽULIJET 22:40 GRINČ 13:15, 15:00, 16:45 GLAS 18.30, 20.00, 22.30 JUŽNI VJETAR 16:30 KRALJ LOPOVA 20:30, 22:00 PETAR PAN I MAGIČNA KNJIGA NEDOĐIJE 13:30, 16:15, 18:00 RALF RASTURA INTERNET - RAZBIJAC RALF 2 13:00, 15:30, 17:45 SNIJEŽNA KRALJICA - SVIJET OGLEDALA 14:00, 14:45, 15:45, 17:30 SPAJDERMEN - NOVI SVIJET 15:15 SVI ZNAJU 21:00

Popularna serija prati profesionalne i privatne živote vatrogasaca i medicinskog personala vatrogasne stanice u Čikagu. Nakon smrti vatrogasca Endrjua Dardena, lojalnost članova jedinice podijeljena je između poručnika Metjua Kejsija, koji vodi jedinicu 81, i Kelija Severajda, komandanta jedinice 3, koji se međusobno optužuju za smrt dugogodišnjeg prijatelja i kolege. Dardenova supruga krivi Keli za tragediju... Uloge: Jesse Spencer, Monica Raymund, Yuri Sardarov.

NOVA M, Na granici, 22.15 U malenim mjestima uvijek se rađaju najintrigantnije priče, a jedna takva prikovaće vas uz male ekrane. Vrhunska glumačka ekipa očekuje vas u seriji “Na granici”. Nova serija osvojiće vas krimi, ljubavnim i humorističnim dogodovštinama iz malog ličkog sela. Glumci: Nina Erak, Nadia Cvitanović, Milan Štrljić, Barbara Vicković, Martina Stjepanović, Lucia Glavich Mandarić, Nermin Omić, Momčilo Otašević, Petra Kraljev, Filip Jurčić, Siniša Ružić...

KablOVsKE TElEVizijE

12.00 12.15 12.25 12.30 12.45 13.10 13.40 15.15 16.05 17.00 17.20 17.43 18.25 19.00 19.20 19.30 20.05 21.00 22.00

Dnevnik Sportski dnevnik Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik specijal Moja lepa Srbija: Surdulica, 2. deo Zlatna ideja tehnološko gnezdo Beograda Film: “Dobrovoljci” Ovo je Srbija Serija: “Bela lađa” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko Kviz Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Bela lađa” S Tamarom u akciji Film: “Dežurni krivci”

12.00 12.15 12.18 12.25 13.15 14.00 15.00 15.55 16.43 17.00 17.20 18.20 19.00 20.05 22.00 22.35

Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Imperija” Doktor Oz, tok šou Normalan život Dobar dan, Hrvatska Serija: “Detektiv Murdok” TV kalendar Vijesti u 17 Kod nas kući Serija: “Ko te šiša” Dnevnik Film: “Afera Tomasa Krauna” Dnevnik Film: “Dobri ljudi”

10.00 11.40 12.25 13.15 14.05 14.30 15.20 16.10 17.00 17.50 18.15 20.00 21.00 23.05 23.50 00.40

Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “Mekgvajer” Serija: “Nadareni” Serija: “Simpsonovi” Serija: “Mornarički istražitelji - Los Anđeles” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Fleš” Serija. “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Film: “Gvozdeni čovek” Serija: “Istražitelji iz Majamija” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima”

10.40 12.15 14.00 14.10 14.35 15.00 15.30 16.00 16.25 17.10 19.00 21.00 23.00 23.30 00.00 01.30

Evroliga, najbolja utakmica (četvrtak) Evrokup, najbolja utakmica 3. kola NBA Live Pregled Championship-a Premijer liga Netbusters NBA Weekly ATP Uncovered Fast zone Lapsusi komentatora Evroliga specijal Evroliga: Žalgiris Panatinaikos, direktno Evroliga: Baskonija - Armani, direktno Vesti Premijer liga Match Pack Evroliga: Budućnost Real Madrid Najava španske lige

10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50

Priče sa Mekonga Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Kraljevstvo slonova Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina Terarijumi Plivanje sa čudovištima Nacionalni park Kruger Policija za životinje Hjuston Odrastanje... Život veterinara Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina Neukroćena Kina s Najdželom Marvenom Preživeo sam Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Život veterinara

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PETAK, 18.1.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel.069/051-526

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

marketing@dnovine.me

Izdajem namješten jednosoban stan 52 m2, Stari aerodrom, zgrada Normal company-preko puta Luk oil pumpe. Tel: Kupujem dinare,lire, 068/020-622 perpere, medalje, orProdajem plac na Veruši, denje, sablje, bajone- 400 m2. Izlazi na glavni te, ćemere, umjetničke asfalt.Tel: 067/390-767 slike, knjige, razglednice, poštanske marke, OBAVJEŠTENJE gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, Poš tov ani kori s n i c i oglasnog pros067/455-713 Prodajem 20 000 kvadrata i kuću 70 kvadrata! Donja Breznaselo Bajovo Polje, 29 km od Nikšića! Povoljno. Papiri 1/1! Tel: 067/898-614    20  

tora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na:

e-mail: marketing@dnovine.me Tel.: 020 252 900 Faks: 020 624 988

1  1  Nestao pas rase BORDER COLLIE 21. decembra u Podgorici, Donja Gorica! Prepoznatljiv, karakterističan po tome što mu je desno oko plavo! Odaziva se na ime Badi! NALAZAČU NAGRADA 500 EURA!!! ANONIMNOST ZAGARANTOVANA! Javiti na broj +382 67 285 961

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK, 18.1.2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

petak, 18. 1. 2019.

Orlandić u Sukotaiju Nakon Zete, Crvene zvezde, izraelskog Hapoela iz Tel Aviva, kineskog Ksinđianga i Birkirkare sa Malte, došlo je vrijeme za Tajland - Petar Orlandić je novi igrač Sukotaija! Dvadesetosmogodišnji napadač je sa tajlandskim prvoligašem dogovorio jednogodišnju saradnju, a stigao je iz Birkirkare, gdje je tokom prethodnih pola godine upisao pet nastupa i dva gola. Sukotai je osnovan prije 10 godina, igra na stadionu “Tang Talaj Lang” koji prima 9.500 navijača, trener je Ljubomir Ristovski iz Srbije, a najveći uspjeh kluba je osvajanje tajlandskog FA Kupa 2016. godine. Popularni “vatreni slijepi miševi” su prošle sezone zauzeli 11. mjesto u ligi u kojoj se takmiči 18 timova, a cilj sljedeće sezone (počinje u martu) će biti isti - opstanak. B.T.

Orlandić

Vlaisavljević ne ide u Vijetnam Imao je ponudu neimenovanog kluba iz Vijetnama, trebao je da potpiše ugovor, ali je u posljednjem trenutku odustao Miljan Vlaisavljević je još slobodan u izboru nove sredine, nakon što je raskinuo ugovor sa ekipom Budućnosti. Dvadesetsedmogodišnji krilni napadač je boravio u Vijetnamu, ali ugovor se razlikovao od usmenog dogovora, pa je odlučio da se vrati u Podgoricu. Vlaisavljević je okrenut prema inostranstvu, a iz Crne Gore na stolu ima otvorenu ponudu Rudara, kome je prijeko potreban takav igrač u borbi za opstanak. Snažni ofanzivac je u karijeri igrao za Zabjelo, Bratstvo, Grbalj, Zetu, OFK Titograd, Sutjesku i Budućnost. B.T.

Stefan Lončar u opremi Istre

STEFAN LONČAR POTPISAO TROGODIŠNJI UGOVOR SA ALAVESOM, PA POZAJMLJEN ISTRI

Došao sam na viši nivo Sada je zvanično! Kao što su Dnevne novine najavile, Stefan Lončar je potpisao trogodišnji ugovor sa španskim Alavesom, a narednih godinu dana će provesti na pozajmici u hrvatskoj Istri. Simpatični tim iz Pule je od ljetos filijala kluba iz Baskije, pa je Alaves odlučio da je kaljenje u Istri najbolji put za 22-godišnjeg vezistu. Naravno, Alaves u svakom trenutku može da povuče najboljeg igrača naše lige za 2018. godinu u Španiju, ukoliko ustanovi da je Lončar napredovao. “Za sada je sve kako treba. Došao sam na jedan veći ni-

Lončar i Nikola Dedaj sa dresom Alavesa vo, da izmjerim sebe sa nekim drugim igračima i da napredujem”, rekao je visoki ve-

zista za Dnevne novine. Istra će se na proljeće boriti za opstanak u hrvatskoj eli-

ti, pošto je jesen završila na 9. mjestu (zona baraža) sa 15 bodova. A Lončar će se truditi da igra što bolje kako bi stigao poziv Alavesa. “Na meni je da napredujem. Trenutno razmišljam samo o tome da se dobro spremim i izborim mjesto u timu. Trebaće mi malo vremena da se upoznam sa sistemom i igračima, ali će sve doći na svoje”, optimističan je Lončar, bivši mladi reprezentativac i momak koji je upisao dva nastupa za A selekciju. Da podsjetimo - Lončar je za matičnu Sutjesku odigrao 121 meč i postigao je 12 golova. B.T.

STEVAN JOVETIć PONOVO PAUZIRA

Povreda kao sudbina

Opet povrijeđen: Stevan Jovetić

Monako je u 17. kolu francuske Lige 1 remizirao sa Nicom (srijeda veče, 1:1) na stadionu “Luj II”, a Stevan Jovetić se pojavio na terenu u 79. minutu nakon 84 dana pauze. Izgledalo je da su prethodne tri povrede (dva puta list, jednom butni mišić) prošlost, ali je 29-godišnji kapiten reprezentacije Crne Gore zeleni tepih napustio hramajući. A jučerašnji dan je otkrio da je Joveta opet povrijeđen - francuski mediji, ali i klub iz Kneževine su objavili da je došlo do “istegnuća koljena”,

te da će se nešto više o povredi (da li je teža ili lakša) znati kroz naredna dva dana. Jedno je sigurno - Jovetić neće biti u konkurenciji za utakmicu protiv Strazbura, koju izabranici Tijerija Anrija igraju u subotu veče (20.00) na svom stadionu. Jovetić je u aktuelnoj sezoni odigrao samo sedam utakmica za Monako u svim takmičenjima (362 minuta), postigao je jedan gol, a od septembra prošle godine je još upisao jedan nastup za A selekciju Crne Gore u Ligi nacija. B.T.

Sport

petak, 18. 1. 2019.

SEAd HAkŠABANOVIĆ U NORČEPINGU

Povratak u Švedsku

Povremeni crnogorski reprezentativac Sead Hakšabanović napustio je Vest Hem. On će polusezonu provesti u Norčepingu na pozajmici iz Vest Hema, koji ga je 2017. godine kupio od Halmštada za tri miliona eura. Krilni napadač, koji ima 19 godina, prije toga je bio na pozajmici u Malagi, gdje se nije naigrao (svega dva nastupa). Po povratku u London znao je da “čekićari”, makar za sada, ne računaju na njega, pa će na kaljenje ponovo u zemlju u kojoj je rođen. Ranije se spominjao njegov eventualni odlazak u AIK, ali je engleski klub tražio od tog kluba da otkupi Hakšabanovi-

ća za tri miliona eura, što su u Skandinaviji glatko odbili. Za mladi tim Vest Hema je Sead do sada odigrao 18 utakmica i upisao jednu asistenciju. Nakon dvije godine vraća se u Švedsku, gdje 31. marta kreće nova sezona. Norčeping je prošlu sezonu završio na drugom mjestu, baš iza AIKa, koji je na kraju postao šampion s dva boda više. Norčeping ima 13 titula šampiona Švedske, a posljednji put je osvojio titulu 2015. godine. Zanimljivo, članovi tog kluba svojevremeno su bili najbolji strijelac u istoriji Milana Gunar Nordal, baš kao i nekadašnji igrač Parme Tomas Brolin. A.P.

Predstavljen: Sead Hakšabanović

MURINJO OdABRAO NAJBOLJU EkIPU

Moram reći - Inter Žoze Murinjo je nakon otkaza u Mančester junajtedu i zarađenih 15 miliona eura dobio posao stručnog komentatora televizije beIN Sports. Portugalac je tokom bogate trenerske karijere vodio Benfiku, Leiriju, Porto, Čelsi, Inter, Real Madrid, ponovno Čelsi, te Junajted. Zato je njegove nove kolege u emisiji zanimalo koja je to najbolja ekipa koju je vodio i za koji je klub ostao najviše vezan... “Moram reći Inter, jer sam tamo sve osvojio. Moram da budem objektivan, jer je ta ekipa osvojila sva-

ko takmičenje u kojem je igrala. Pobijedili smo najbolju ekipu na svijetu tada, Barselonu, 3:1, dobili Bajern Minhen u finalu 2:0, osvojili Seriju A sa velikom prednošću, uzeli smo i Kup, pobijedili u tri finala u 10 dana. Zato moram da kažem - to najbolja ekipa”, odgovorio je Murinjo. Nerazuri su pod Murinjom osvojili skudeta u sezonama 2008/09. i 2009/10, a tokom druge sezone su stigli do titule šampiona Italije, Kupa i Lige šampiona. A.P.

Ak (3. kOLO) - LIBAN RAZBIO SJEVERNU kOREJU (4:1), ALI ISPAO

Mijo stao na korak od čuda

Dramatičan završetak grupne faze Azijskog kupa, a centralna figura bili su Miodrag Radulović i njegov Liban. Nakon pobjede Omana nad Turkmenistanom (3:1), uz pobjedonosne golove u u 84. i 93. minutu, postalo je jasno da Liban mora savladati Sjevernu Koreju sa četiri razlike, ako želi da upadne u voz četiri najbolje trećeplasirane selekcije na putu za sljedeću fazu takmičenja. I krenulo je loše. Pak Kvang-Riong je pogodio u devetom minutu i uništio i najmanju nadu da je pobje-

da od četiri razlike moguća u Šardži. Ipak, na 1:1 izjednačio je Feliks Mičel u 27. minutu, što je bio i rezultat prvog poluvremena. U nastavku je Liban napadao, stvarao šanse, a protivnik, kojeg su u kvalifikacijama isprašili 5:1, čudesno preživljavao. Sve do 65. kada ih je probio Hilal El Helve za 2:1. Usljedio je još jači pritisak Libana i igra na sve ili ništa. Grmjelo je oko gola Korejanaca, a poslije pogotka Hasana Matuka u 80. iz penala za 3:1 probudila se velika nada da tim crnogorskog stratega može

Šuteva na gol IMao je lIban MIodraga radulovIća ProtIv Sjeverne Koreje, od čega je njIh 11 bIlo u oKvIr gola

do novih 5:1 i senzacionalnog prolaza dalje. Ipak, četvrti gol stigao je prekasno, a postigao ga je El-Helve u 98. minutu, nakon čega nije bilo vremena za bilo šta, pa su tako Liban i Mijo ostali na korak od čuda u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Od osmine finala dijelio ih je jedan jedini gol, a teško je zamisliti kako su finiš posmatrali igrači i stručni štab Vijetnama, koji je na kraju uspio da se provuče kao četvrti od najboljih trećeplasiranih u osminu finala. A Vijetnam je prošao dalje zato što je imao manje žutih kartona od Mijovih “četinara”, pošto im je gol razlika na tabeli trećeplasiranih selekcija bila ista (4-5). Liban je na kraju završio treći sa tri boda u svojoj grupi E, iza Katara (9) i Saudijske Arabije (6), a ispred Sjeverne Koreje, koja nije osvojila nijedan bod. A.P.

ŠAMPION ŠPANIJE PONOVIO GREŠkU REAL MAdRIdA IZ 2015.

Barsu izBacuju iz Kupa

Barselona će biti izbačena iz Kupa kralja zbog nevjerovatne administrativne greške saradnika Ernesta Valverdea, piše Mundo Deportivo. Katalonci su u prvom meču osmine finala Kupa izgubili kao gosti od Levantea (2:1), a u sastavu su imali igrača koji nije imao pravo nastupa. Mladi 19-godišnji defanzivac Huan Brandariz zaradio je suspenziju dok je igrao za Barsinu B ekipu, a pravila

kažu da igrač ne može nastupiti za A tim sve dok ne odsluži kaznu iz B ekipe. Barseloni bi se možda i progledalo kroz prste da je Brandariz bio samo na klupi, ali s obzirom na to da je igrao 58 minuta, gotovo sigurno će biti izbačena iz takmičenja. Zbog iste stvari je 2015. godine iz Kupa izbačen i Real Madrid. U šesnaestini finala te godine Real je igrao protiv Kadiza i dobio prvu utakmicu (3:1), ali je takođe

imao igrača koji nije imao pravo nastupa. Bio je to Rus Denis Čerišev, koji je vukao suspenziju iz vremena dok je igrao za Viljareal. Iako je španski velikan, nije bilo popusta. Real je izbačen, a isti scenario čeka ove sezone i Barselonu, piše Mundo, čime će završiti nevjerovatna serija Blaugrane, koja je u posljednje četiri sezone osvajala Kup i za zelenim stolom će ostati bez odbrane trofeja. A.P.

SPORT

PETAR MIJOVIÄ&#x2020; ANALIZIRA RIVALE PLAVIH

LJULJ I KAMPACO SU MOTORI, ALI...

Sve je spremno za novi koĹĄarkaĹĄki spektakl u rasprodatoj â&#x20AC;&#x153;MoraÄ?iâ&#x20AC;?. VeÄ?eras BuduÄ&#x2021;nost Voli doÄ?ekuje aktuelnog ĹĄampiona Real Madrid, a Petar MijoviÄ&#x2021; u svojoj analizi je pokuĹĄao da vam pribliĹži igru â&#x20AC;&#x153;kraljevskogâ&#x20AC;? kluba. â&#x20AC;&#x153;Definitivno praznik koĹĄarke - Real Madrid, institucija, najveÄ&#x2021;i evropski klub. Ovo je ĹĄansa da uĹživamo u vrhunskoj koĹĄarci i vrhunskom doĹživljaju. Trofeji, igraÄ?i i treneri koji su proĹĄli kroz ovaj klub govore viĹĄe od bilo Ä?ega. Svakako, ne bez ambicija, oÄ?ekujemo od naĹĄe ekipe maksimum i zaĹĄto da ne vjerovati u moguÄ&#x2021;nost da doÄ&#x2018;e do iznenaÄ&#x2018;enjaâ&#x20AC;?, rekao je MijoviÄ&#x2021; na poÄ?etku. Real je ponovo meÄ&#x2018;u tri glavna favorita za novu titulu, 11. ukupno. â&#x20AC;&#x153;Realov tim i ambicije su uvijek vezane za sam vrh i osvajanje trofeja. Imaju izuzetan tim, dobro pokriven na svim pozicijama, sa kontinuitetom i trenera i nekoliko nosioca igre poput Rejesa, Kampaca, Kerola, Ljulja, Ajona... Igraju jako raznovrsno, izuzetno brzo, sa velikim brojem ĹĄuteva. Uz to, imaju veliki broj jednostavnih PNR opcija sa razliÄ?itim postavkama i rasporedima gdje do izraĹžaja dolazi veliki talenat spoljne linije i izuzetna pokretljivost centarske linije. U posljednjih nekoliko meÄ?eva u domaÄ&#x2021;em prvenstvu su imali dosta neoÄ?ekivano teĹĄkih pobjeda i u ovom momentu ne igraju najbolju koĹĄarku, ali posjeduju toliko kvaliteta da u svakom momentu imaju dovoljno opcija da dobijaju utakmice i kad ne igraju dobroâ&#x20AC;?, jasan je MijoviÄ&#x2021;. Ono ĹĄto je glavna karakteristika Reala je dugogodiĹĄnji sistem Pabla Lasa koji ne mijenja puno igraÄ?e. Kako igraju? â&#x20AC;&#x153;IgraÄ?ki i trenerski kontinuitet su veoma vaĹžni u izgradnji sistema. Kampaco i Ljulj predvode izuzetnu spoljnu liniju, Rendolf, Rendolf Tavares,, Ajon i Rejes koriste

prostor koji kreiraju spoljni igraÄ?i. Jako mnogo tranzicione igre i brzih zavrĹĄnica. Isto tako mogu kontrolisati ritam i tempo i teĹžiĹĄte igre spustiti na svoje visoke igraÄ?e koji imaju kvalitet igre na donjem postuâ&#x20AC;?, naglaĹĄava trener Studentskog centra i dodaje. â&#x20AC;&#x153;SpreÄ?avanje laganog poena i kontrola ĹĄuta za tri poena su glavne stavke naĹĄe odbrane i od kvaliteta ta dva segmenta zavisiÄ&#x2021;e koliko moĹžemo biti u igri za pobjedu protiv favoritaâ&#x20AC;?. MoĹže li se izdvojiti neki igraÄ? kao glavna prijetnja? â&#x20AC;&#x153;Sigurno da su Ljulj i Kampaco motori ekipe, ali kvalitet koji imaju je u svih 12 igraÄ?a i tu nije moguÄ&#x2021;e mnogo rizikovati i prebacivati teĹžiĹĄte igre na bilo koga jer svi posjeduju ozbiljan napadaÄ?ki kvalitetâ&#x20AC;?. Pomenuo si defanzivne stavke, kako igrati u napadu protiv takve ekipe? â&#x20AC;&#x153;Prednost moĹže biti u igri â&#x20AC;&#x2DC;1na1â&#x20AC;&#x2122; iz koje bi protokom lopte dobili na ĹĄto veÄ&#x2021;em broju otvorenih ĹĄuteva. Uz to i ofanzivni skok koji bi omoguÄ&#x2021;avao drugi napad, te da dobri individualni uÄ?inak kljuÄ?nih opcija u napadu dovedu do ĹĄto duĹžeg ostajanja u aktivnom rezultatu i da se u takvim zavrĹĄnicama traĹži moguÄ&#x2021;nost za iznenaÄ&#x2018;enjeâ&#x20AC;?, poentirao je Petar MijoviÄ&#x2021;. A.K.

PETAK, 18. 1. 2019.

PRAZNIK BUDUÄ&#x2020;NOST VOLI VEÄ&#x152;ERAS 19 H

ZA JOĹ JEDNO M

â&#x152;Ś Alen KasmiÄ&#x2021;

EvroligaĹĄka euforija joĹĄ jednom drma Podgoricu, prvi put ove godine, a kako i ne bi kada Ä&#x2021;e na parket rasprodate â&#x20AC;&#x153;MoraÄ?eâ&#x20AC;? veÄ?eras gostovati aktuelni vladar Starog kontinenta. U 19. rundi najjaÄ?eg klupskog takmiÄ?enja koĹĄarkaĹĄi BuduÄ&#x2021;nost Volija doÄ?ekuju Real Madrid (19h, Nova M). Izabranici Jasmina RepeĹĄe ovaj duel doÄ?ekuju potpuno rastereÄ&#x2021;eni i u dobrom raspoloĹženju nakon pobjeda protiv dramatiÄ?ne pobjede protiv DaruĹĄafake, te lagane i ubjedljive protiv FMP-a u ABA ligi. Jasno je da Ä&#x2021;e trebati partija iz bajke kao one protiv CSKA, Baskonije i Barselone da bi se sruĹĄio moÄ&#x2021;ni tim. Ali, svi znaju da â&#x20AC;&#x153;plaviâ&#x20AC;? to imaju u sebi. â&#x20AC;&#x153;Dobar tim, odliÄ?an trener, sjajni igraÄ?i. Imaju viĹĄe talenta od nas, ali Ĺželimo da izaÄ&#x2018;emo na teren, borimo se i damo sve od sebe. IgraÄ&#x2021;emo Ä?vrsto, pokuĹĄati da zaustavimo njihove lake poene. Sigurno Ä&#x2021;e biti veoma dobar meÄ?â&#x20AC;?, rekao je nakon sinoÄ&#x2021;njeg treninga DĹžejms Bel, jedno od pojaÄ?anja koja su stigla krajem proĹĄle godine. Mnogi su se pitali kako Ä&#x2021;e MadriÄ&#x2018;ani izgledati nakon odlaska Luke DonÄ?iÄ&#x2021;a u NBA, ali je Pablo Laso ponovo posloĹžio kockice. Serhio Ljulj i Gustavo Ajon su se potpuno oporavili, dok je povrijeÄ&#x2018;en DĹžejsi Kerol koji Ä&#x2021;e propustiti i veÄ?eraĹĄnji okrĹĄaj. U 18 meÄ?eva Real je ostvario 15 pobjeda i samo tri poraza (Olimpijakos, CSKA i FenerbahÄ?e), a vezao je tri trijumfa. â&#x20AC;&#x153;U svakom meÄ?u imamo ĹĄanse. A, ako igra bude na nivou kao u prethodnim pobjedama onda moĹžemo savladati svakogaâ&#x20AC;?, jasan je Bel. Krajem oktobra, u prvom meÄ&#x2018;usobnom duelu Real je bio i viĹĄe nego ubjedljiv

12,9 POENA PO MEÄ&#x152;U PROSJEÄ&#x152;NO POSTIĹ˝E ENTONI RENDOLF OVE SEZONE U EVROLIGI, NAJBOLJI POENTER REAL MADRIDA

Detalj sa jednog od dva meÄ?a u â&#x20AC;&#x153;MoraÄ?iâ&#x20AC;? 2001. godine

PET MEÄ&#x152;EVA, PET PORAZA Prije ovosezonskog duela u Madridu, BuduÄ&#x2021;nost i Real su odigrali Ä?etiri meÄ?a i sva Ä?etiri 2001. godine. â&#x20AC;&#x153;Plaviâ&#x20AC;? su doĹživjeli sva Ä?etiri poraza (dva u regularnom dijelu i dva u plej-ofu Evrolige). Prvi okrĹĄaj zavrĹĄen je rezultatom 63:91, a u tom duelu u redovima podgoriÄ?ke ekipe blistao je Dejan TomaĹĄeviÄ&#x2021; sa 24 poena. Isti igraÄ? je bio najbolji i u revanĹĄu u â&#x20AC;&#x153;MoraÄ?iâ&#x20AC;? (20 po-

ena i 15 skokova), dok je na drugoj strani najefikasniji bio Aleksandar Ä?orÄ&#x2018;eviÄ&#x2021; sa 16 koĹĄeva. Uslijedila su dva plej-of duela. U prvom je BuduÄ&#x2021;nost pruĹžila jak otpor, ali nije mogla do iznenaÄ&#x2018;enja (72:82), dok je â&#x20AC;&#x153;kraljevskiâ&#x20AC;? klub na svom terenu bio neumoljiv (71:90). Da podsjetimo, ove sezone bilo je 55:89 u vjerovatno najgorem meÄ?u BuduÄ&#x2021;nosti u Evroligi.

DOČEKUJE VLADARA EVROPE REAL MADRID

MAGIČNO VEČE Sa prvog meča u Madridu

Laso oprezan: U Podgorici su padale velike ekipe

Foto: Facebook

EVROLIGA 19. kolo Juče CSKA - B. Minhen 77:70 Olimpijakos - Himki 71:57 Makabi - Barselona 99:83 G. Kanarija - Fenerbahče (kasno sinoć) 18.30h 19.00h 19.00h 21.00h

Večeras Efes - Darušafaka Budućnost - R. Madrid Žalgiris - Panatinaikos Baskonija - Armani

1. Fenerbahče 2. Real 3. CSKA 4. Efes 5. Olimpijakos 6. Barselona 7. B. Minhen 8. Armani 9. Baskonija 10. Panatinaikos 11. Makabi 12. Žalgiris 13. Himki 14. G. Kanarija 15. Budućnost 16. Darušafaka

18 18 19 18 19 19 19 18 18 18 19 18 19 18 18 18

16 15 14 12 12 11 9 8 8 8 8 7 7 6 4 2

2 3 5 6 7 8 10 10 10 10 11 11 12 12 14 16

(55:89). Bila je to jedna od najgorih predstava regionalnog šampiona ove sezone u Evroligi, pa će i zbog toga Nemanja Gordić i drugovi imati dodatni motiv. Uz to, tu su i krcate tribine koje će svakako dati dodatnu energiju protiv apsolutnog favorita. “Navijači su uvijek veliki faktor i igrati na ovakvom domaćem terenu je uvijek prijatno”, istakao je Bel koji se osvrnuo na veoma lošu šutersku seriju od kada je zadužio plavu opremu. “Postoje nekoliko stvari koje možeš kontrolisati kao košarkaš, a trud je jedan od tih. Uzimam iste šuteve kao cijelog života, u ovom trenutku ne ulaze, ali se trudim da kontrolišem ono što mogu. Očekujem da će sljedeći

Aktuelni vladar Starog kontinenta nije u najboljem ritmu u posljednje vrijeme, ali pobjeđuje. Zahtjevan meč protiv Saragose za vikend u španskom prvenstvu je izmorio ekipu Pabla Lasa, ali su i pored toga Madriđani apsolutni favoriti večeras u “Morači”. Teško da se može izdvojiti bilo koji pojedinac kada je u pitanju roster Reala. Sve kreće od Serhia Ljulja, visoki centri Gustavo Ajon i Valter Tavares su zaduženi za igru pod koševima, a tu su i svi ostali. Dobru sezonu igra i Rudi Fernandez koji nakon odlaska Luke Dončića ponovo ima prostora za svoju prepoznatljivu igru. “Kontrola skoka, odbrana u igri ‘1na1’ te otvorenog terena su ključ dobijanja mečeva na strani”, rekao je Laso u najavi meča. “Budućnost je težak protivnik za pobijediti. Nekoliko velikih timova je palo u Morači ove sezone. Promijenili su trenera, a novi igrači su potpuno promijenili stil. Kol predvodi, Bitadze je centar koji šutira spolja, Gordić sjajno igra ‘pick and roll’. Tu su i ostali - Džekson, Erl i Koti Klark, Popović i tim raste iz meča u meč”, dodao je iskusni stručnjak. ući”, poentirao je 27-godišnji Amerikanac. Najveći košarkaški klub u Evropi, aktuelni šampion Evrolige, velike košarkaške zvijezde. Podgorica i Budućnost su spremni za novi praznik i još jedno magično veče u krcatoj “Morači”.

21,5

KOŠEVA NA TRI MEČA PROSJEČNO POSTIZAO JE NORIS KOL UZ 4,3 ASISTENCIJE

SPORT

PETAK, 18. 1. 2019.

Tamara Kapor

WABA LIGA BUGARKE SLAVILE U PODGORICI

PORAZ KOJI NE BRINE

Jurile su pobjedu kojom bi napravile veliki korak ka fajnal-foru, ali nijesu uspjele, pa će tu priliku tražiti na nekom sljedećem meču. Košarkašice Budućnost Bemax-a izgubile su od bugarske ekipe Beroe (69:74) u 11. rundi WABA lige. “Vučice” su od početka meča bile van ritma, dozvolile su rivalu da se razleti i da koristi svaku rupu u defanzivi. Nakon prvih 20 minuta bilo je 36:43, da bi u trećoj četvrtini Beroe uvećalo prednost. Pokušale su izabranice Gorana Boškovića u odlučujućih deset minuta da se vrate, zaigrale su nešto bolje, ali do pobjede nijesu mogle, pa su doživjele prvi poraz na domaćem terenu ove sezone. “Igrali smo loše u odbrani, što je nekarakteristično za nas. Tokom većine meča smo bili u njihovom ritmu, nije bilo prave energije”, rekao je Bošković koji zna da ovaj poraz ne znači puno kada je borba za finalni turnir. “Poraz nas ne udaljava, imamo sve u svojim rukama, tri utakmice na domaćem terenu. Ali, moramo biti na mnogo višem nivou”, poentirao je Bošković.

BUDUĆNOST

BEROE

69 74

17 19 13 20 22 21 15 16 Kapor 8 Babić 19 Džebo 5 Vučetić 7 Barta 19 Jakšić Lazarević 4 Bigović Živković 3 Mitrašinović 4 Jurčiute Džejms Trener: Goran Bošković

Kočeva Luis 11 Čong 21 Poček 19 Aleksić 13 Tomova 4 Nikolova Bojadžieva Petrova Dineva 4 Natskina Konstantinova Trener: Tatjana Gateva

PODGORICA - Dvorana: Sportsko-kulturni centar Univerziteta Crne Gore. Gledalaca: 300. Sudije: Dragan Kralj (BiH), Dragan Porobić (BiH), Božidar Radanović (BiH). Beroe su do trijumfa vodile crnogorske košarkašice Ana Poček sa 19 poena i 12 skokova i Snežana Aleksić sa 13 koševa. A.K.

ORLANDO I DALAS IZGUBILI, TRIJUMF HJUSTONA

Vučević i Dončić na nivou, novi šou Džejmsa Hardena Jedini Crnogorac u najjačoj ligi na svijetu je ponovo pružio Ol star partiju. Orlando je nakon produžetka izgubio od Detroita, a Nikola Vučević je meč završio sa 24 poena, 13 skokova i tri asistencije i potvrdio kandidaturu za meč “svih zvijezda”. Blistao je i Luka Dončić, ali to nije bilo dovoljno za trijumf Dalasa protiv San Antonija. Slovenac je imao učinak od 25 poena, te po osam skokova i asistencija. Hjuston je poražen od Bruklina, ali je Džejms Harden ponovo bio centralna figura. “Brada” je ubacio 58 poena uz

deset skokova, a nevjerovatan podatak je da su “rakete” oborile rekord po broju pokušaja za tri poena - čak 70 puta su šutnuli, pogodili 23. Aktuelni šampion polako hvata ritam, a žrtva Stefona Karija (41) i ostalih ovog puta je bio Nju Orleans (147:140). SEMAFOR: Detroit – Orlando 120:115 (p.p), Boston – Toronto 117:108, Hjuston – Bruklin 142:145 (p.p), Memfis – Milvoki 101:111, Dalas – San Antonio 101:105, Portland – Klivlend 129:112, Golden Stejt – Nju Orleans 147:140, LA Klipers – Juta 109:129. A.K.

SPORT

KOLUMNA

PETAK, 18. 1. 2019.

Bojić u Sportingu

Novak Đoković

DUŠAN VUJOVIĆ novinar

DINASTIJA Ove sezone Goldet Stejt voriorsi su, ubjedljivo, najjača ekipa u NBA-u. Šta više, prvi je tim u istoriji koji ima All star petorku (Kari, Tomson, Kazins, Grin i Djurent), ali ipak su još daleko od najčuvenije dinastije ne samo NBA lige, već kompletnog 20. vijeka. Početkom ‘90-ih konačno su se sve “kockice“ složile Majklu Džordanu i Čikago bulsima, pa su u ligi sa brutalnom odbranom uspjeli da osvoje tri vezane titule NBA prvaka. Taj tim Čikaga (1991-1993) jeste bio dominantan, ali nije bio nepobjediv, naprotiv. Posebno su ranjivi bili u sezoni 1992/93. Prva petorka je bila odlična! Pored Majkla i Skotija, tu su bili plejmejker B. Dž. Armstrong, Horas Grant i Vil Perdju. Klupa je bila OČAJNA! Čast, svakako, drugom plejmejkeru Džonu Paksonu, ali ostali igrači su ispuštali i po 20 poena prednosti tokom svog boravka na parketu. Pravo građenje dinastije krenulo je po povratku Majkla iz penzije u sezoni 1995/96. Tokom Majklovog odsustva, Fil Džekson je “dobio” vrlo kvalitetne igrače: Tonija Kukoča, Stiva Kera, Rona Harpera, kao i divove od centara – Luka Longlija i Bila Veningtona. Krucijalni momenat bio je sastanak Fila, Skotija i Majkla, jer se otvorila opcija da bulsi dovedu i incidentnog Denisa Rodmana. Najviše se pitao Majkl i poslije 10 minuta razmišljanja rekao je generalnom menadžeru Džeriju Krausu da zovu “Crva”. Pored Rodmana, bulsi dovede i čuvenog veterana, legendu, Boston Seltiksa, Roberta Pariša koji je u tom momentu imao 40 godina!

Prije početka prve utakmice u sezoni ‘95/96 Majkl je ušao u svlačionicu i rekao: “Želim da oborimo rekord Lejkersa! Želim da imamo preko 70 pobjeda u sezoni” i tako je i bilo! U prvih 37 mečeva bulsi nisu imali nijedan poraz. Na kraju su regularni dio sezone završili skorom 72-10. To samopouzdanje je išlo do neviđenih granica da su čak Rodman i Longli pogađali trojke! I u naredne dvije sezone, bulsi su dominirali, a kada bi euforija splasla kod najvećih zvijezda, odgovornost bi preuzimali Bušler, Kukoč, Ker, Simpins... nisu imali lošeg igrača u rosteru! Cijelu priču prije lokauta 1998/99 krunisali su činjenicom da su najstarija NBA ekipa koja je osvojila titulu šampiona (prosjek godina 34). Današnji tim Golden Stejta ima mnogo sličnosti sa bulsima iz ‘90-ih jer je i klupa izuzetno respektabilna. Andre Igudala, Jonas Jerebko, Šon Livingston, a sve njih predvodi član dinastije Čikaga iz 90-ih, Stiv Ker koji je učio “zanat” od najboljeg mogućeg trenerskog dvojica: Fila Džeksona i Grega Popoviča. Već su u sezoni 2014/15 uspjeli da obore rekord Čikaga po broju pobjeda (73-9), ali su u istoj toj sezoni poraženi u finalu od Lebronovog Klivlenda. Već naredne dovode Kevina Djuranta i kreće formiranje All star petorke. Ako ove godine osvoje i treću uzastopnu titulu prvaka možemo početi, polako, da ih, uprkos nostalgiji prema Majklu i Čikagu, smatramo najvećom dinastijom NBA lige koja obara individualne i timske rekorde iz nedjelje u nedjelju.

Iz Rumunije u sunčani Portugal - crnogorski primač servisa Marko Bojić novi je odbojkaš Sportinga iz Lisabona. Bojić je u čuveni sportski kolektiv stigao iz Arkade, a kroz karijeru je, između ostalih, nosio i dres Budućnosti, Budvanske rivijere, Rešovije, Pari voleja, Halkbanke... U novom klubi nosiće dres sa brojem 15. Inače Sporting je prošle sezone poslije 23. godine postao šampion Portugala. K.B.

Davitu oduzeto srebro sa OI Davitu Modzmanašviliju rvaču iz Gruzije oduzeto je srebro sa Olimpijskih igara 2012. godine u Londonu zbog dopinga, saopštio je Međunarodni olimpijski komitet. Modzmanašvili je uzeo anabolički steroid turinabol, a to je otkriveno poslije ponovljenog testiranja uzoraka.

AUSTRALIJAN OPEN: SERENA I HALEP IDU DALJE

Novak do ponoći po navici oduvao Congu

Ništa novo kada igraju Novak Đoković i ŽoVilfred Conga. Prvi teniser svijeta 17. put je savladao Francuza u njihovom 23. međusobnom susretu, prvom od septembra 2016, a u reprizi finala iz 2008. kada je Nole osvojio prvi Gren slem u karijeri. U meču Australijan opena koji se igrao oko ponoći Đoković je slavio sa 6:3, 7:5, 6:4.

POBJEDA U 23 MEČA UPISAO JE NOVAK ĐOKOVIĆ PROTIV ŽO-VILFREDA CONGE

“Bio sam pomalo nervozan, ovi kasni mečevi znaju psihički da budu nezgodni”, rekao je Đoković nakon plasmana u šesnaestinu finala. U narednu rundu plasirali su i Miloš Raonić, Aleksander Zverev, dok je sedmi favorit Australijan opena Dominik Tim predao meč 19-godišnjem Australijancu Alekseju Popirinu. Kod dama sigurne su bile Serena Vilijams (lagano sa Euženi Bušar), Garbinje Mugurusa i Simona Halep... VAŽNIJI REZ (M): Đoković - Conga 3:0 (6:3, 7:5, 6:4), A. Zverev - Šardi 3:2 (7:6, 6:4, 5:7, 6:7, 6:1), Raonić - Vavrinka 3:0 (6:7, 7:6, 7:6, 7:6), Tim Popirin 7:6, 6:4, 2:0 (predaja). VAŽNIJI REZ (Ž): S. Vilijams - Bušar 2:0 (6:2, 6:2), Mugurusa - Konta 2:1 (6:4, 6:7, 7:5), Halep - Kenin 2:1 (6:3, 6:7, 6:4). K.B.

22:15

Fudbal: Gimaraeš - Benfika

NOVA M 19:00

Evroliga: Budućnost - Real M.

SK 1 CG 19:00 21:00

Evroliga: Žalgiris - Panatinaikos Evroleiga: Baskonija - Armani

SK 2 18:30 20:45

Evroliga: Efes - Darušafaka Fudba: Norič - Birmingem

SK 3 18:30 20:00

Fudbal: Akhisar - Bešiktaš Fudbal: Šaves - Porto

SK 4 19:00 21:00

Košarka: Z. Gora - Parma La liga: Hetafe - Alaves

SK HD 20:45

Fudbal: Kaudenbet - Rendžers

ARENA SPORT 1 18:00 20:45 01:00

ABA: Krka - Igokea Fudbal: Lil - Amijen NHL: Montreal - Kolumbus

PETAK, 18. 1. 2019.

A1: PRIMORAC U BUDVI DOMAĆIN JADRANU, 20.15H

BOKELJSKI DERBI, PRIČA BROJ PET

SPORT

DN TIP

HOFENHAJM

BAJERN M.

Neće biti lako Bajernu na startu drugog dijela sezone, ali čini se da je igra na golove najsigurnija protiv neugodnog Hofenhajma.

Na današnji dan

Novi meč starih rivala: Sa utakmice Primorca i Jadrana nedavno u Kupu Jadran Carine za podizanje forme pred polufinale Evrokupa (fajnal-for A1 lige je praktično već u džepu), Primorac za eventualno iznenađenje i bodove koji bi Kotorane mogli da odvedu daleko u mirnu luku. Još jedna bokeljska priča ove sezone, čak peta, a druga u Regionalnoj ligi - večeras (20.15h, Arena sport 2) u 10. kolu A1 lige Primorac će u Budvi biti domaćin Jadranu. Prethodna četiri duela (dva u Evrokupu i po jedan u A1 ligi u Kupu) Jadran je riješio u svoju korist, baš kao što je mnogo puta prethodnih godina. Međutim, baš jedini dosadašnji meč u Budvi (prvi u Evrokupu) pokazao je da Primorac može da zakomplikuje život šampionu Crne Gore. “Dobro smo se spremi-

DUŠAN MATKOVIĆ: Mislim da je ključ u tome da onesposobimo Jadranov kontranapad. VLADIMIR GOJKOVIĆ: Ovakvi mečevi su neizvjesni i moramo biti ozbiljni.

li za ovaj meč, a mislim da je ključ u tome da onesposobimo Jadranov kontranapad. Ako uspijemo u tome, imaćemo dobre šanse da napravimo pogodan rezultat za nas”, poručio je mladi majstor Primorca Dušan Matković. Posljednji meč večerašnji rivali odigrali su sredinom decembra kada je Ja-

dran lagano slavio u polufinalu Kupa. “Nije to bilo naše najbolje izdanje. Nismo uspjeli da ostvarimo neke taktičke zamisli koje smo planirali i zbog toga je rezultat bio takav”, dodao je Matković. Jadran će ponovo biti favorit, ali trener Vladimir Gojković ne dozvoljava ni najmanje opuštanje... “Ovakvi mečevi su neizvjesni i moramo biti ozbiljni - tako ćemo i pristupiti meču”, jasan je Gojković. Jadran uskoro očekuje prvi meč polufinala Evrokupa protiv mađarskog OSC-a. “Igrači su motivisni sada samo za ovaj meč, trenutno ne treba da razmišljamo ni o čemu osim o ovoj utakmici. Mislim da smo favoriti, iako uvijek treba biti oprezan”, dodao je Gojković. K.B.

2010. ADŽIĆ NOVI TRENER BUDUĆNOSTI Dragan Adžić na klupi rukometašica Budućnosti naslijedio Đulu Žigu. Dvije i po godine kasnije “plave” pod njegovim vođstvom prvi put u istoriji postale šampionke Evrope, a 2015. i drugi put osvojile Ligu šampiona.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

ARENA SPORT 2 11:10 14:30 16:10 18:00 20:15 HN

Sankanje, Insbruk Sankanje, Insbruk Sankanje, Insbruk Košarka: Tamiš - Novi Pazar Vaterpolo: Primorac - Jadran

ARENA SPORT 3 20:30

Fudbal: STVV - Genk

ARENA SPORT 4 20:45

Ragbi: Njukasl - Tulon

EUROSPORT 1 09:15 14:30 16:00 17:45 19:45 01:00 open

Tenis: Australijan open Biatlon Nordijska kombinacija Ski skokovi, Zakopane Snuker, London Tenis: Australijan

EUROSPORT 2 09:00 12:00 14:00 20:30 01:00

Tenis: Australijan open Alpsko skijanje, spust (Ž) Snuker, London Bundesliga: Hofenhajm - Bajern Tenis: Australijan open

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

zanimljivo počast vječnom šampionu

Aerodrom u Lujvilu dobio ime po Muhamedu Aliju U znak sjećanja na legendarnog bokserskog šampiona Muhameda Alija, Međunarodni aerodrom u Lujvilu dobio je naziv po njemu. Upravni odbor za aerodrome u Lujvilu, u saveznoj američkoj državi Kentaki, u srijedu veče je usvojio odluku o preimenovanju aerodroma. Bivši trostruki svjetski šampion u teškoj kategoriji preminuo je 6. juna

2016. godine, nakon višegodišnje borbe s Pakrinsonovom bolešću. Gradonačelnik Lujvila Greg Fišer kazao je kako Muhamed Ali ima samo jedan rodni grad, a to je, “srećom, Lujvil”. “Ali je jedan od najpoznatijih ljudi koji su hodili svijetom i njegova atletska i humanitarna ostavština inspiracija je za milijarde ljudi”, rekao je gradonačelnik.

aktuelno prognoze britanskih stručnjaka

Vrstama kafe prijeti nestanak zbog klimatskih promjena Klimatske promjene i uništavanje šuma prijete da potpuno zbrišu sa lica zemlje više od polovine divljih vrsta kafe u svijetu, među kojima su i popularne komercijalne kafe – “arabika” i “robusta”. Trenutne mjere očuvanja divljih vrsta kafe nisu dovoljne da bi se zaštitila njihova dugoročna budućnost, pokazalo je istraživanje koje su objavili eksperti britanske Kraljevske botaničke bašte u Londonu (Kju garden), prenijeo je Rojters. Šef sektora za istraživanje kafe, koji je predvodio ovo istraživanje, Aron Dejvis kaže da u vrste kafe koji-

ma prijeti nestanak spadaju i one koje bi se mogle upotrijebiti za uzgoj i razvoj kafe u budućnosti. To uključuje i neke vrste koje su otporne na bolesti i koje mogu odoljeti pogoršavajućim klimat-

skim uslovima. “Postoji mnogo zemalja koje zavise od kafe zbog prihoda od poreza. Procjenjuje se da oko 100 miliona ljudi proizvodi kafu na farmama širom svijeta”, objasnio je britanski stručnjak.

američki preduzetnik među 21 žrtvom

Preživio napade 11. septembra, poginuo u masakru u Najrobiju

Američki biznismen koji je preživio teroristički napad na Svjetski trgovinski centar (WTC) 11. septembra 2001. godine poginuo je u napadu terorista iz grupe Al Šabab na hotelski kompleks u Najrobiju. Džejson Spajndler, osnivač i izvršni direktor kompanije I-Dev

Sandra

International sa sjedištem u glavnom gradu Kenije, ubijen je u utorak u napadu u glavnom gradu Kenije, izjavila je njegova majka za televiziju En-Bi-Si. Prije nego što je osnovao vlastitu firmu radio je u Svjetskom trgovinskom centru u Njujorku, rekla je njegova majka

Sara Spajndler. U jutro 11. septembra, kada je avion udario u tornjeve, kasnio je na posao. Izlazio je iz podzemne željeznice kada je avion uletio u prvi neboder. Broj žrtava u napadu naoružanih napadača na hotelski kompleks u Najrobiju popeo se na 21.

Džejson Spajndler

ª štrajk za klimuº u belgiji

Đaci nisu išli u školu kako bi bili na protestu Više od 10.000 đaka u Belgiji juče nije išlo u školu kako bi prisustvovali protestu protiv klimatskih promjena. Demonstranti su šetali uprkos hladnom vremenu i kiši, a agencija AP javlja da je skup bio veći od prošlonedjeljnog. Đaci su nosili transparente sa natpisima “Školski štrajk za klimu” i “Bježimo iz škole? Ne. Bo-

rimo se za našu budućnost”. Pojedine škole su opravdale izostanke đacima. Direktor jedne škole, Patrik Lanksvert, kazao je da obrazovanje mora da omladinu pretvori u zrele osobe. “Svojim djelima, pokazali su da to jesu”, rekao je direktor, prenijeo je AP. Đaci se nadaju da će skupove moći da organizuju svake nedjelje.